Dr.HusnijaKamberovi: HuseinkapetanGradaevi(18021834) Biografija.

Uzdvjestotugodinjicuroenja

IZDAVA: Bonjakazajednicakulture"Preporod"Gradaac ZAIZDAVAA: MuhamedBegoGradaevi

RECENZENTI: Prof.dr.sc.LamijaHadiosmanovi Prof.dr.sc.EnesPelidija

Idejnorjeenjekorica:BatoAbdulahovi Fotografije:AhmedDidi

tampa: MikrotampaTuzla Tira:3000 CIPKatalogizacijaupublikacijiNacionalnai univerzitetskabibliotekaBosneiHercegovine, Sarajevo 929Gradaevi KAMBEROVI,Husnija HuseinkapetanGradaevi(18011834): Biografija:uzdvjestotugodinjicuroenja/Husnija Kamberovi;(fotografijeAhmedDidi).Gradaac: BZKPreporod,2002.128str.:fotogr.;24cm Biljekaoautoru:str.125.Bibliografija:str.109 112 ISBN9958812037 1.Gradaevi,Huseinkapetan COBISS/BiHID11030534

Dr.HusnijaKamberovi

HUSEINKAPETANGRADAEVI

(18021834):
BIOGRAFIJAuzdvjestotugodinjicu roenja

Gradaac2002.

RIJEITAOCU

Sudbina svih velikih ljudi u povijesti jeste da je njihov ivot obavijen velom tajni, a nakon njihove smrti ispredaju se razne prie, legende, pjevajupjesme,kojeponekaducijelostipotiskujuustranurealneinjenice iz njihovoga ivota. O ivotu Huseinbega Gradaevia, i oitavoj njegovoj obitelji i gradu u kojem je roen i u kojem je rastao, ima dovoljno pouzdanih historijskih informacija, ali uprkos tome mnogo toga ostalo je nedovoljno razjanjeno. Dok je o pokretu za autonomiju 1831/32, naijem je elu stajao Huseinbeg, nastalo nekoliko zapaenih djela, o Husein begovomivotunemadovoljnoliterature.Onjemususe,jodokjebioiv, pjevale pjesme i priale legende, a nakon smrti postao je istinska legenda. Premda je ivio svega 32 godine, on je postao najznaajnija povijesna pojavauBosniiHercegoviniu19.stoljeu."Njegovalinost,rad,dubokose usadila u due irokih slojeva naroda. On je postao simbol junatva, portvovanja, njegovim se imenom narod oduevio, ustalasao, krenuo u nejednaku i teku borbu za stara prava i privilegije Bosne. Husein se borio zasamostalnostinezavisnostBosne".BosnajeidejaskojomjeHuseinbeg rastaoiumro. Ova je Biografija pokuaj da se uz 200 godina od roenja Husein kapetana Gradaevia na jednom mjestu sakupi i publicira to je mogue vie biografskih informacija, koje su najznaajnijim dijelom razasute po raznim i teko dostupnim publikacijama. Ponekada su te informacije bile proturjene jedne drugim. Cilj monografije je da se na jednom mjestu uporede teinformacije kako bi dananjiitateljimogli stei to jasniju sliku oovojvelikojiznamenitojpovijesnojlinostiBosneiHercegovine.

PortretHuseinkapetanaGradaevia (radlikovnognastavnikaAbdulahaTipure)

PORIJEKLO
Huseinbeg je roen u obitelji koja je na prijelazu iz 18. u 19. stoljee spadala u red najsnanijih bosanskih begovskih obitelji. Postoji nekoliko pretpostavki o porijeklu obitelji Gradaevi. Prema jednoj, koju je prvi iznio Martin Nedi1, Gradaevii su u Bosnu doli iz Budima. Bila je to obitelj "osobito bogata i gospodska, od koje u Budimu bivale su pae i zapovjednicivojske,ijersukaotakibiliratobornijunaci(...)sultanisujims fermani darovali u Posavini i njekim brdnim mistim carsku desetinu da pobiraju, a za to da svojim trokom moraju po koliko bi na njia zapalo vojnikah davati, voditi i uzdravati. Stoga to su imali od sultana odreene desetinezvahusespahije,beszi,ijerkaotakibijahuibogatiisilni,ijeropet kao taki mogahu branit posavske seljane suprot etujuim oporim, cijelo ravni posavsko stanovniciinie s njima ugovor dae jim davati od priroda zemlje deveto, samo neka jih tite i brane suprot nasrtanju drugih Turaka i zlih ajdukah (...)". Prema drugoj verziji, koja se sauvala u obiteljskoj predaji, a koju je zastupao i Lajos Thalloczv2, Gradaevii su srednjovjekovnibosanskifeudalci3. U postojeoj historiografskoj literaturi ne postoje nikakvi argumenti za Thalloczvjevu tvrdnju. Behija Zlatar4, koja se bavila muslimanskim plemstvom u 15. stoljeu, nigdje ne spominje Gradaevie, a ni srednjovjekovniizvorioBosninespominjuovu

1 MartinNedi(Tolisa1810Tolisa1895),bosanskifranjevac. 2 LajosThalloczv(18541916),maarskihistoriar,punopisaoopovijestiBosne. 3 Muhamed HADIJAHITeufik IMAMOVI: Gradaac i okolina (Nacrt za monografiju). Gradaac 1960 (rukopis), (dalje: Gradaac i okolina), str. 2831; Aia SOFTI: Historijske usmene predaje Bonjaka. Doktorska disertacija, Sarajevo 1999, (dalje:Historijskeusmenepredaje),str.221. 4 Behija Zlatar (Sarajevo 1945), bosanskohercegovaki historiar, direktor OrijentalnoginstitutauSarajevu

obitelj5. Preostaje kao najvjerovatnija pretpostavka da su Gradaevii u Bosnu doli iz Ugarske. U svakom sluaju, Gradaevii su bili kapetani Gradaake kapetanije. Hamdija Kreevljakovi6 je svojim istraivanjima znatnodopriniorasvjetljavanjuranijehistorijeoveobitelji.Premanjegovim istraivanjima, koja se temelje na narodnom predanju, a koja su zabiljeili i Muvekkit7iSafvetbegBaagi8,prvinespornopoznatipoimenukapetanje Muhamed,ije ime se nalazi na mostarskom mahzaru 1730. godine. On bi, prema tome miljenju, bio sin oso Osmanpae, dok je jedan od Muhamedovih nasljednika na kapetanskoj dunosti bio Mehmedkapetan, koji se kao kapetan spominje izmeu 1749. i 1781, "ali on je bio kapetan i prije i poslije tih godina". Na kapetanskoj gaje dunosti naslijedio sin Osmankapetan "i to prije 1795. godine". Prema ovome miljenju, dakle, Mehmedkapetan je na toj dunosti ostao gotovo pola stoljea (najkasnije od 1749. do 1795.). Ovakva mogunost je postojala, ali je malo vjerovatna. Preko puta Husejnije damije u Gradaacu postoji jedan mezar gdje je, prema natpisu na njemu, sahranjen Mehmedkapetan, sin Osman kapetana Gradalije godine 1169 h. (1755/56)9. Na temelju ovoga natpisa, dakle, moe se pretpostaviti da je Kreevljakoviev Muhamedkapetan, zapravo Mehmed kapetan, budui da seesto ova dva imena zamjenjuju, te da je nakon smrti ovoga Mehmedkapetana 1755/56., a prije Mehmed kapetana, oca Osman kapetanova, postojao jo jedan kapetaniji ime nije poznato, ali je svakako na kapetanskoj dunosti mogao biti izmeu 1755/56. i 1765., kada se pojavljuje Mehmed kapetan koji te godine obnavlja gradaaku tvravu. Nakon ovoga Mehmedkapetana izvjesno je da je kapetansku dunost obnaao Osmankapetan, "jedan od najmonijih bosanskih kapetana". Osmankapetan je u Modrici obnovio tzv. Bijelu damiju i u njenoj blizini izgradio veliki han, a jednu damiju je izgradio i u Graanici, kao i jednu medresu i pred njom esmu. Jednu je medresu sagradioiuGradacu.

5 Behija ZLATAR: "O nekim muslimanskim feudalnim porodicama u Bosni u XV i XVI stoljeu". Prilozi Instituta za istoriju, god. XIV, br. 1415, Sarajevo 1978. (dalje: O nekimmuslimanskimfeudalnimporodicama) 6 Hamdija Kreevljakovi (Sarajevo 1888Sarajevo 1959), bosanskohercegovaki historiar. 7 Salih Hadihuseinovi Muvekkit (Sarajevo 1825Sarajevo 1888), autor poznate PovijestiBosne. 8 SafvetbegBaagi(Nevesinje1870Sarajevo1934),historiaripjesnik. 9 BiljekeMuhamedaHadijahiauobiteljskojbiblioteciMuhamedaGradaevia.

Nakon njegove smrti 1812. na kapetanskoj ga je dunosti naslijedio sin Muratkapetan, budui da je najstariji sin Hamzabeg umro 1212 h. (1797/98.) i ukopan je na Painom groblju, na putu za naselje ehitluke u Gradacu.OsimHamzabegaiMuratbega,Osmankapetanjeimaojosina Osmanbega (1813. zbog zasluga u ratu protiv Srbije dobio titulu pae, bio oenjen s jednom Turkinjom ije ime nije ostalo zapisano)10, Muharem bega (umro prije 1821.), Ibrahimbega, koji je bio oenjen s jednom urdijankom ije ime nam nije poznato (umro 1813, i ukopan u haremu Svirake damije), Huseinbega (Zmaj od Bosne, 1802 1834), i H. Beir bega (1846/47, ukopan u haremu Svirake damije). Za vrijeme Murat kapetana zavrena je izgradnja gradaake tvrave. Otrovao ga je Delaludinpaa1820.uTravniku.

Sviraka damija i medresa u Gradacu

10 Nije poznato zbog ega je sin imao oevo ime, stoje rijedak sluaj u obitelji Gradaevi.

 Gradaacpoetkom20.stoljea

MLADOST
Huseinkapetan Gradaevi je roen 1802. godine u Gradacu. Roditelji su mu bili Osmankapetan i Melekhanuma. O njegovom djetinjstvu i mladosti povijesni izvori su veoma oskudni, to dovodi u izuzetno nepovoljan poloaj one koji pokuavaju pisati njegovu biografiju. Osimtradicijekojaseuvauobiteljiimalogabrojalirskihiepskihnarodnih pjesama, o Huseinbegovom djetinjstvu nije ostalo nita vie zabiljeeno. Jednu lirsku pjesmu o njegovom roenju "koja plijeni svojom izvanrednom skladnou i ljepotom stiha" nedavno je objavila Aia Softi". U njoj se nagovjetava Huseinbegovo roenje i predskazuje njegova velika povijesnauloga.

SanusnilaOsmanbegovica, MladaljubabegaOsmanbega, KapetanaodGradacagrada, Dajojrastenasrcujabuka, Najabucizrnobiserovo, Nabiseruljutizmajuspava. Akadasezmajuprobudio, PrekoBosnekrilarairio, DoStambolaglavadopirala. Odstrahasetrglabegovica, Probudisebeguunaruju, Paesanakbegukazivati, abegjojjesanaktabirio: totirastenasrcujabuka, Toje,duo,naemilovanje,

11 Mr. Aia SOFTI: Huseinkapetan Gradaevi u usmenom kazivanju i drami Ahmeda Muradbegovia. DIVAN, br. 1, Gradaac 1998, (dalje: Huseinkapetan Gradaevi),str.95.

tojeunjojzrnobiserovo, Tojetebiedopodsrdacem, tonanjemuljutizmajuspava, Toeedomukaglavabiti, tojeBosnomkrilarairio, ToebitiBosnizatitnikom, toStamboluglavadopirala, Isamomecarudodijati.

Huseinkapetan se rodio u obiteljskoj kui Gradaevia, koja se nalazi nedaleko od tvrave. Djetinjstvo je provodio esto odlazei iz obiteljske kue do tvrave koja je upravo u to vrijeme dobivala svoj izgled pokomejepostalaprepoznatljiva.Okolnostiukojimajerastaoirazvijaose obiljeene su burnim politikim i vojnim dogaanjima u Bosni i njenom susjedstvutogavremena,okojimajemladiHuseinbegkaodjeaksluao,a kao mladi ve je mogao vlastitim oima gledati masakre koje su osmanski veziri u Bosni inili nad bosanskom drutvenom elitom. Ta dogaanja su vidno utjecala na mladoga Huseinbega. Osim toga, znaajan utjecaj na razvoj njegove linosti imalo je i obnavljanje gradaake tvrave koncem 18. i poetkom 19. stoljea, koja je upravo u to doba dobivala svoj tako prepoznatljivizgled. Tvrava, gdje je bilo kapetanovo sjedite i koja je sluila samo za vojnu i administrativnu upravu, a ne i za stanovanje kapetanove obitelji, poela se sredinom 18. stoljea preureivati. Prema jednom izvjetaju s poetka18.stoljea,gradaakatvravajeprilinovrstozidanaiokruena jejednimjarkom.Osiguranajesatribaterijekojeimaju15tekihtopova.U toj tvravi se nalazi kapetan koji zapovijeda i utvrenim gradovima Srebrenik i Soko. Tvrava i itav kompleks starog grada poeli su se preureivati 1765. godine u vrijeme Mehmedkapetana. Taj posao je nastavljen za Osmankapetana 1808. i Muratkapetana 1818/1819. godine. eljezni materijal izraen je u Kreevu i Fojnici. Iz vremena obnavljanja tvrave 1765. sauvane su informacije o narudbi alata i potrebnog materijala za obnovu. Cijene su iznosile: veliki maljevi 4 pare za oku, mali maljevi 1 paru, uskija 4 pare, klinci 6 para, trnokopi i lopate 10 para po komadu. Ovepopravketvravesredinom18.stoljeabilesuznaajne,takoda se u jednom izvjetaju zastavnika Boia iz brodske pogranine pukovnije, kojije1785,oitoupijunskojmisiji,

proputovao ovim krajem, gradaaka tvrava opisuje kao veoma dobro organizirana i utvrena12. Boi je tada pisao kako se gradina, kula, i kapetanovarezidencija"zavedrihdana"moguvidjetiizSlavonije.

PorodinakuaGradaevia

12 U ovom se izvjetaju za tvravu kae da se sastoji iz jednog duguljastog etverougla od 45 koraka duine i 30 koraka irine, okruena sa priblino 18 stopa visokim zidovima na kojima se nalaze na uglu, prema jugozapadu kao i na onome sa sjeveroistoka. osmeroputni tornjevi za topove. Ispod njih je podzide, koje je visoko oko 12 stopa, a prua se nanie prema istoku (prema potoiu) nekih 100 koraka. Na sjeveroistonom uglu podzida nalaze se pokraj jednogetverouglastog tornja, oko 16 stopa visokog, na kojem mogu stajati topovi, vrata, ulaz u Gradinu (kroz toranj) kao i druga vrata prema jugu. Stan (tj sjedite, op. H.K.) kapetana je opkoljen palisadama a ispod njih jarkom. Stan i gradina dominira okolicom, koja je unaokolo breuljkasta i ispresijecana mnogim jarugama; djelomice je obrasla, a djelomicezasaenavokama.NanetopolasataodGradine(sjeveroistono)nalazi se najednom breuljku usred vinograda jedan toranj od nekih pet stopa visine (kapetanovo vlasnitvo) u kojem ljeti stanuje kapetan (kapetan ima ljetnu i zimsku rezidenciju, kao u Jajcu). Neki smatraju kako se ova ljetna rezidencija gradaakih kapetanavjerovatnonalazilanaBagdalama.blizuGradaca.

Najvie informacija o obnavljanju tvrave imamo iz vremena Husein begovoga brata i prethodnika na kapetanskoj stolici, Muratkapetana. U jednom pismu 1818. godine Muratkapetan trai od bosanskoga tefterdara damupoaljenekolikozidarazadogradnjutvrave.Muratkapetanpieda je sav materijal za popravak tvrave prikupio, da ima etiri majstora iz GradacaisedamizMaglaja,dajeposlaopo20majstorauPoitelj,amolii tefterdara da mu iz Jajca poalje jo 10 majstora. Iz jednog nedatiranog pisma Muratkapetana upuenog Osmanbegu, zastupniku derventskoga kapetana, saznajemo da se gradaaka tvrava popravlja po valijinoj naredbi,ajedanodizvorasredstavazatuobnovupredstavljaojeiposeban porez prikupljan u estomjesenim obrocima za valijino izdravanje i administrativne trokove. U ovom pismu Muratkapetan istie neprilike u koje je doveden zbog nestaice novca i potekoe da se taj novac prikupi, te moli da mu derventski kapetan poalje stanovitu sumu novca "da bi mogao isplatiti nadnice zidarima i radnicima koji su popravljali tvravu". Iz jednog drugog pisma pisanog 1818. godine saznajemo da je selo Sladna kod Srebrenika "prema valijinoj naredbi, a po miljenju vilajetskih dostojanstvenika i u saglasnosti kotarskog stanovnitva" bilo duno za popravak tvrave dostaviti 14 kola kamena. Iz brojnih kotareva dolazila je hrana, maslo, i ostalo to je bilo potrebno radnicima prilikom popravke "carske tvrave". Za isplatu dnevnica zidarima i stolarima za popravak tvrave,kojesumorale bitiisplaenedoAliduna(Ilijindana)1819.,Murat kapetanu je 800 groa poslao i tuzlanski kapetan Mahmudpaa, a za pokrie te isplate bili su valijinom bujruldijom odreeni neki prihodi i zvornikoga i gornjetuzlanskog kotara, gdje je Muratkapetan bio poslao svogaovjeka,Dervia,dateprihodepokupi. O djetinjstvu i mladosti Huseinbegovoj sa sigurnou se moe tvrditi jedino da je rastao u burno vrijeme Bosne i da je sluao prie svoga oca Osmankapetana i svoje brae Muratkapetana i Osmanpae o njihovim osobnim doivljajima u ratovima protiv pobunjenika u Srbiji poetkom 19. stoljeaidrugimznaajnimdogaajimatogavremena.Sigurnosuteprieo slavnim bitkama znatno utjecale na razvoj Huseinbegove linosti i njegovog vojnikog duha. Vjerovatno je njegova majka u znatnoj mjeri zasluna za njegovo lijepo vaspitanje. Bartolomeo Kunibert je ostavio moda najdetaljniji Huseinbegov opis. On pie da je lijeio Huseinbega Gradaevia nakon to je iz Zemuna doao u Beograd. "Huseinkapetan imaae30godina;stasmubejaesrednji,izgledinteresantan,pogledblag isumoran,osmehpundraiituge,njegoveoinatkrivljivahugustei

ukrtene obrve, beloa njegove koe izdavae vie urijanski tip njegove majke no onaj ponositoga, surovoga i poludivljega Bonjaka. Jedva bi se moglo verovati da se pod ovim nejakim i nenim telesnim sastavom mogla skrivati onako krepka dua, vojniki darovi, velika tatina, a naroito lina hrabrost, doterana ponekad do drskosti. Iskren i marljiv muslomanin, on je briljivovriospoljneobredesvojevereipretpiseKorana;nizatanasvetu ne bi on propustio onih pet molitava dnevno, otro pretpisanih svakome muslomaninu i od ega ga nita ne moe osloboditi; ta vie esto su ga viali kako za vreme razgovora okree oi k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana; i protivu optega obiaja svojih sunarodnika uzdravae se on briljivo od raznih vinskih i alkoholnih pia, zabranjenihzakonimaislamizma".(...)13

Kula Huseinkapetana Gradaevia

13BartolomeoKUNIBERT:SrpskiustanakiprvavladavinaMiloaObrenovia1804 1850,Beograd1901,(dalje:Srpskiustanak),str.311314.

Huseinbeg je rano ostao bez roditelja. Otac mu je umro kada je Huseinbeg imao svega deset godina. Akademik Hamdija Kreevljakovi je na temelju isprave o smrti Huseinbegovoga oca Osmankapetana, tvrdio da je prije Osmankapetanove smrti umrla i Huseinbegova majka Melek hanuma, budui da se ne navodi medu nasljednicima. Meutim, u obitelji postoji predaja daje Huseinbegova majka bila jedina ena koja je otila na kulu, gdje inae nisu ile ene jer je kula bila sjedite kapetana gdje se nalazilavojska."HuseinkapetanovamajkaMelekhanumajeprvaenakoja je otila na kulu, samo u anteriji, i to da bi izdala naredbu. Naime, kada je Alipaa Fidahi pozvao Huseinkapetana u pomo da sauva kapetaniju u Zvorniku, koju je htio da uzurpira njegov amidi, Husein je krenuo sa vojskom u pravcu Zvornika. U isto vrijeme straar sa kule obavijestio je Huseinovumajkudasuprimijetilidaaustrijskavojskagrupiesvojejedinice i kako prijeti opasnost Gradacu. Saznavi za ovo, Huseinova majka odlazi nabrzinu na kulu i izdaje naredbu topdiji da ispali tri hica, to je ovaj i uinio.Huseinovavojskastiglajeuehaje,nadomakSrebrenika.Kadjeuo ugovoreni znak, Husein se vraa sa vojskom da zatiti Gradaac od napada". Prema ovome predanju, dakle, Huseinova majka je bila iva u vrijemesukobabraeFidahiauZvorniku(1829.godine)iuvrijemekadaje Huseinbeg ve bio kapetan. Osim toga, postoji jo jedna predaja, koja se ne uva samo u obitelji Gradaevi nego i u obiteljima Rizvanbegovi i Baagi, a odnosi se na utjecaj koji je imala Huseinkapetanova majka. Radi se o predaji prema kojoj je jednom prilikom bosanski vezir pozvao bosanske prvake na divan u Travnik. Svi su velikai bili doli osim Husein kapetana. "Po elji svoje majke, koja je bila vrlo mudra i bogata ena, on namjerno zakasni. Poslani su po nj i ifttatari. Meutim, Husein kapetanova majka posla po tatarima veziru bure zlata. Novac uini svoje. Huseinkapetan bi sjajno doekan i vezir ga u divanu namjesti uza se". Takav je postupak uvrijedio hercegovake begove koji su, navodno zbog toga,uPokretu1831/32.biliprotiv Huseinkapetana.Upozadiniovedruge predaje je nastojanje da se uzrok Pokretu 1831 /32. svede na osobne motive neslaganja pojedinih bosanskih i hercegovakih begova, to je u znanosti ve odbaeno kao neutemeljeno14. to se tie Huseinkapetana sigurnojejedinoto

14 Hamdija KREEVLJAKOVI: Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2. izdanje, Sarajevo 1980.(dalje:Kapetanije),str194199;ena21,Sarajevo,februara2000,str.1920; Hamdija KAPIDI: Alipaa Rizvanbegovi i njegovo doba, Sarajevo 2001. (dalje: Alipaa),str.5051.

da je rastao i vaspitao se uz svoga najstarijeg brata Muratbega, iskrenog, potenog i pravednog kapetana koji je "prezirao nasilnike i korupcionae" te "mrzio iz dna due spletke i klevete, a u svakoj prigodi titio raju i sirotinju od nasilnika i gulikoa". Kasniji nain Huseinbegovoga vladanja i odnosa prema stanovnicima svoje kapetanije pokazuje koliko je bratov utjecajnanjegovovaspitanjebiosnaan. Ne zna se kada je Huseinbeg poeo uiti pisati, ali se zna da ga je Mula Mestvica, koji je od 1818. godine bio privatni pisar njegovoga brata Muratkapetana, poduavao "turskom krasopisu". Mestvica je hvalio Huseinbega kao darovita djeaka. Pisao je kako ga je jedanput potegao za uho radi kazne. Premda je to bio obiaj i kod ostalih nastavnika toga vremena, Mestvica se kasnije, kada je Huseinbeg postao bosanski valija, prisjeao toga plaei se njegove osvete. Naravno, nikakva ga kazna zbog toga nije snala. Zna se, takoer, da su dvojica dervia obuavali mladoga Huseinbega, ali se ne zna da li je sam Huseinbeg pristupio nekom dervikom redu, niti je ostalo zabiljeeno daje upranjavao dervike zikrove. Na temelju njegovoga skromnoga ivota moglo bi se pretpostaviti da je bio dervi. Zna se da je bio veliki vjernik. Kada je 1831. godine od strane naroda izabran za bosanskoga vezira posebnom je bujruldijom naredio da se sve damije i mektebi popravljaju, a tamo gdje mekteba nije bilo trebalo ih je graditi, da se slubenici plaaju na vrijeme, da se namaz dematom klanja, a oni koji to neine trebaju biti kanjeni15. Na njegovom zlatnommuhuru,kojegmuje1831.izradiozlatarAmbroizGornjegVakufa, stoje slijedee rijei koje u cijelosti odraavaju Huseinkapetanovu odanost svojojduhovnojtradiciji:"UzdamseuvelikogStvoritelja,robmuHusein",a okolo u sedam polja je pisalo: "Pomo je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernika. Bog nam je dosta i doista upravitelj i na gospodar i zatitnik. Nema snage osim Boga velikog". Ispod je sedam usklika: "O prijatelju! O slavni!Omogui!Odareljivi!Omilostivi!Opokrovitelju!Ooprosnie!".16

15 Hamdija KREEVLJAKOVI:Huseinkapetan Gradaevi. Zmaj odBosne, u: Hamdija KREEVLJAKOVI: Izabrana djela, knj. IV, Sarajevo 1991. (dalje: Huseinkapetan Gradaevi),str.37. 16 Husein EHIC: Husein kapetan Gradaevi (Zmaj od Bosne). Takvim za 1971 (dalje: HuseinkapetanGradaevi),str.130131.

DivanhanauporodinojkuiGradaevia

PORODINIIVOT
Huseinkapetan Gradaevi je bio privren svojoj obitelji. Rano se oenio sa Hanifom, sestrom derventskoga kapetana Mahmudbega17. Ne zna se tano kada je bila svadba, ali je morala biti vrlo rano, jer je Husein kapetanov sin Muhamedbeg, u vrijeme Pokreta 1831. godine ve bio dovoljno veliki. Za njega austrijski izvori kau da je bio djeak od desetak godina prilikom naputanja Bosne. Nakon Huseinkapetanove smrti sa sestrom i majkom vratio se poetkom 1836. u Gradaac. Umro je 1854. ne ostavivi iza sebe potomstva18. Osim sina, Huseinbeg je imao i kerku efiku, koja se rodila dok je Huseinbeg bio u progonstvu u Osijeku 1832. godine.OsudbiniHuseinbegovekerkeneznasenita.Pretpostavljaseda je nakon Muhamedbegove smrti, skupa sa majkom Hanifom, napustila Gradaac i otila u Istanbul ili u neki drugi grad u Anadoliji, gdje im se gubi daljitrag.

17 Jedna pjesma spominje: udna jada Husekapetana, / Gdje on nema drugoga jarana/DoliureMahmudkapetana".H.KREEVLJAKOVI:Kapetanije,str.199. 18Kreevljakovi ne navodi daje Muhamedbeg bio u Istanbulu sa ocem, nego konstatira da je Muhamedbeg nakon povratka iz Beograda ivio (je) krae vrijeme u Sarajevu kod Mujage Zlatarevia, a onda u Gradacu gdje je i umro 1271 (1854 55)". Kreevljakovi, oito pogreno, navodi da je Muhamedbeg iza sebe ostavio jednu kerku koja je sa majkom otila u Istanbul i tamo umrla bez potomaka neto prije1878.godine.VjerovatnosuHuseinbegovasuprugaikerkanakonMuhamed begove smrti iselile u Istanbul i tamo umrle (H. KREEVLJAKOVI: Huseinkapetan, str. 48). Ahmed S. ALII: Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine. Sarajevo 1996. (dalje: Pokret za autonomiju), str. 403 404. Alii je jedno vrijeme takoer prihvatao ovu krivu Kreevljakovievu pretpostavku. Oito je bilo dolo do prave zbrke oko Huseinkapetanova potomstva. Istina je daje Huseinkapetan imao sina Muhamedbega (umro 1854/55 bez potomstva) i kerku efiku (koja je sa majkomnakonbratove smrtinapustila Gradaac i odselila samajkomuIstanbul, ali se o njoj nita vie ne moe pouzdano napisati). Usporedi: Ahmed S. ALII:itluci Huseinkapetana Gradaevia. Prilozi za orijentalnu filologiju. XIVXV/19641965. Sarajevo1969.(dalje:ifluciHuseinkapetanaGradaevia),str.315316.

U literaturi je nastalo nekoliko pria o Huseinbegovom obiteljskom ivotu, ali mnoge od njih nemaju nikakvu povijesnu potvrdu. Josip Eugen Tomi je u svom romanu Zmaj od Bosne izgradio priu o Huseinbegovoj ljubavi sa Mejrom, kerkom bega Zaimovia iz Zovika kod Brkog, te njegovu ljubav prema Mariji, kerki austrijskog oficira. Meutim, ovo je samo romansirana verzija Huseinkapetanova ivota bez utemeljenja u povijesnim izvorima, pogotovo imajui u vidu da je u vrijeme o kojem Tomi pie svoj "historijski roman" Huseinkapetan ve bio oenjen, te imao jednoga sina. Za Huseinbega se moe kazati da je vodio "ivot skromnog vjernika, iako je bio neizmjerno bogat. Nikakvih harema nije imao. Nije upranjavao konkubinat, kako to mnogi zamiljaju i piu, valjda poinercijiistonjakeegzotike.Nijebionirazuzdanninadmen"19.Austrijski izvori,dodue,kadaopisujuprelazakHuseinkapetanovizBosneuSlavoniju govore o njegovome "haremu", ali pod tim se ne moe podrazumijevati klasini "harem" kojega ine ene jednoga ovjeka, nego pod tim u ovom sluaju valja podrazumijevati sve ene koje su s njim prelazile, ukljuujui i ensku poslugu. Tako se, na primjer, u austrijskim izvorima biljei da su u Slavonijupreli"haremHusejnovsa13ena,12djeceijednimslugom,brat Husejnov Hadibeg sa 8 ena, 7 djece i jednim slugom, Alajbeg, sin Mahmudpain sa 8 ena, 12 djece i 2 sluge" i tako dalje, izega je sasvim jasno da ovi izvori pod pojmom "harem" podrazumijevaju sve enske lanove koje prelaze granicu. Kasnije su, prilikom obnove kule nakon Drugoga svjetskog rata, posve neopravdano i povijesno apsolutno neutemeljeno,ak pojedine sobe u Huseinkapetanovoj kuli dobivale razna enska imena koja su posjetitelje trebala asocirati na tobonji Husein kapetanovharem.

19 A. ALII: Pokret za autonomiju, str. 405.

NAELUGRADAAKEKAPETANIJE
Huseinbeg je na kapetanskoj stolici naslijedio svoga starijeg brata, Muratkapetanazakogaseuobiteljipriadajeimaosvogaastronoma,koji je bio Arapin i zvao se ejh Muhamed. Kada je Muratkapetan dobio poziv da ide Delaludinpai u Travnik, ejh Muhamed je klanjao istiharu, zatim pogledao na nebo i zvijezde i zamolio Muratkapetana da ne ide u Travnik jere izgubit glavu, ali ga Muratkapetan nije htio posluati. Kada je stigao tu no paa ga ugosti i zadavi. Istu no u Gradacu ejh Muhamed pozove Huseinbega, Muratkapetanovog brata, i kae mu da preuzme kapetansku dunostjervienemaMurata,kaoninjega.Huseinbegnijevjerovaoejhu, ali ejh leena serdadu, sklopi ruke i kae: "Ja odoh za svojim kapetanom, a ti Huseinbee idi u Biberovo polje i dovedi sebi drugog ejha". Husein beg se zagleda, vidje ejha mrtvog na serdadi i uvjeri se da nema vie ni brata. Prialo se da je ovaj ejh ukopan u blizini Huseinbegove kule gdje je postojalojednoturbenakojesestavljalasadaka20. Osim ove predaje postoji jo jedna legenda o Muratkapetanovoj smrti, a koju je prvi prenio austrijski konzul. Naime, prialo se da je Murat beg obolio, nakon ega su mu savjetovali "da zakolje crnu koko i da iz njene utrobe pojede kamen, to je on i uinio, ali je uskoro umro". Galib ljivo, koji je temeljito istraivao austrijsku izvornu gradu ovoga vremena, istie da su o Muratkapetanovoj smrti sauvane mnoge vijesti "i sve se slau u jednom: da je to djelo Delalpae koji je, otrovavi jednog od najbogatijihbosanskihbegova,htiopokazatikakoepostupitisasvimakoji se na bilo koji nain oglue o njegove naredbe". Prema ovim istraivanjima dr Galiba ljive Muratkapetan je pogubljen sredinom 1820, a ne 1821. godine,kakojemislio

20 Mogue je da u ovoj prii ima neke istine, mada se zna da Muratkapetan nije ba puno volio Arape, pa se prialo kako je on govorio moe se ogrijeit duu, ali su nampreikomijevlasinegonadaljiniTurciiArapi.

Hamdija Kreevljakovi, oslanjajui se na navode koje je iznio Dragoslav Pavlovi u svojoj raspravi o Huseinkapetanovom pokretu, objavljenoj 1911. godine. ljivo je, na temelju austrijske izvorne grade, dokazao da je Delalpaa najvei broj bosanskih prvaka pogubio sredinom 1822, a ne 1821. godine21. Poslije Muratkapetanove smrti bosanski valija je izdao bujruldiju kojom je popisana i u korist drave preuzeta sva njegova imovina,osim20000groa,kojisudodijeljeninjegovimnasljednicima22.

PanoramaGradaca

21 GalibLJIVO:BosnaiHercegovina18131826.BanjaLuka1988.(dalje:BiH1816 1823),str.221. 22 SalihSidkiHADIHUSEINOVIMUVEKKIT,PovijestBosne,2,Sarajevo1999.(dalje: Povijest),str.861.

Nakon to je preuzeo kapetansku dunost, Huseinbeg se najznaajnijim dijelom posvetio svojoj kapetaniji. Kada su 1826. godine u Istanbulu ukinuti janjiari, a isti ferman stigao i u Bosnu, sarajevski janjiari su odbili prihvatiti tu naredbu. U poetku su imali veliku podrku meu svim vodeim slojevima bosanskoga drutva. Medu onima koji su ih u poetku podravali bio je i Huseinkapetan koji je "svoj pristanak uz janjiarepotvrdioizjavomdaonraspolaesatridoetirihiljadepuakaida e sve protivnike bosanskih janjiara sravniti sa zemljom"23. Kada.su sarajevski janjiari 6. januara 1827. pogubili nakibulerafa Nurudin efendijuerifoviapodrkajanjiarimaizostalihkrajevaBosnejedovedena upitanje,jerjetoubojstvookarakteriziranokaoteakzloin.Premdasene raspolae podacima o tome kako se Huseinkapetan nakon toga ponaao, izgledadaseon,ipak,distanciraoodnjih. Neki autori se pozivaju na pisanje Reidbega Beograanina, koji je u knjiziIstorijaudnovatihdogaanjauBeograduiSrbiji,objavljenoj1874.na turskom jeziku i prevedenoj 1894. godine, tvrdio da je Huseinkapetan bio meu bosanskim prvacima koji su stigli ak do Loznice kako bi doekali novoga valiju Abdurahimpau i izrazili svoje neslaganje sa janjiarskom pobunom24. Meutim, Raidbeg samo spominje da je Abdurahimpaa u Loznici zatekao "izjave od strane naroda iz Zvornika, Tuzle, Beljine, Gradaca i Srebrenice, o tome, kako oni nisu za janjiare. U tom istom smislu on dobi izjave i od Fedajzade Mahmudbeja i Alibeja iz Zvornika i od kapetana Mahmudbeja iz Tuzle, u kojima ga moljahu da u Zvornik doe"25. Prema ovim tvrdnjama Raidbega valja biti veoma oprezan, pogotovo to on uope ne spominje Huseinkapetana, nego samo to da je novoga valiju doekala "izjava od strane naroda". Ukoliko je takva izjava uope postojala ona nikako ne znai Huseinkapetanov stav. Raidbeg dalje spominje izjave Mahmudbega i Alibega Fidahia, te Mahmudbega Tuzlia, ali ne i izjavu Huseinbega Gradaevia! Neto kasnije Raidbeg spominje da je Huseinkapetan skupa sa Mahmudpaom Tuzliem i Hifzi efendijom

23 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.163 24 H. KREEVLJAKOVI: Huseinkapetan, str. 28,31; Muhamed HADIJAHI: O ulozi i znaaju bosanskog ustanka pod Husejnkapetanom Gradaeviem. Historijski pregled,1,Zagreb1959.(dalje:Ouloziiznaaju),str.49; 25 RASIDBEJ: Istorijaudnovatih dogaaja uBeogradu i Srbiji,I knjiga. Sturskogpreveo D.S.Cohadi,SpomenikSKA,Beograd1894,(dalje:Istorijaudnovatihdogaaja),str. 25.

umiiem molio Abdurahimpau da proglasi ope pomilovanje za pobunjene janjiare, to je ovaj, navodno, i uinio26. Austrijska graa, koja nam je dostupna posredstvom istraivanja dr Galiba ljive, ne spominje Huseinkapetana kao lana delegacije koja je bila uz Abdurahimpau u vrijeme njegovoga boravka u Zvorniku i prije ubojstva nakibulerafa erifovia27. Ni Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit ne spominje da je HuseinkapetanGradaeviupoetkubiouznovogavaliju,alinavodidaje Alibeg Fidahi, kasnije najbolji Huseinkapetanov prijatelj, u Sarajevu "sa zadovoljstvom posmatrao" kako Abdurahimpaa likvidira sarajevske pobunjenike1827.godine.Fidahijenakontogadobiokapetanskudunost u Zvorniku. Dr Ahmed S. Alii28 tvrdi da je Huseinbeg Gradaevi bio uz janjiare kada su ovi odluili ne prihvatiti sultanovu odluku o ukidanju janjiara, ali ne spominje Huseinkapetanove aktivnosti nakon to je Abdurahimpaa doao u Bosnu niti upozorava da li ima vijesti o njemu u vrijeme kada je bosanski valija poetkom 1827. godine zbog pobune kaznio ukupno 402 osobe29. Srpski knez Milo u jednom pismu od 23. januara 1827. godine pie kako su pred Abdurahimpau u Zvornik doli "deputati grada Sarajeva, koji se mogu u neku ruku nazvati diktatorima Bosne". Osim ovih "deputata grada Sarajeva" on ne spominje vie nikoga. U ovom se pismu izlau namjere ove deputacije: izali su "na poklonjenje, izjanjavajui mu: da ako on dolazi u nameri da ne uniti janjiare i da ne uvodi nizamdedid, isto tako akoe im ostaviti sva prava, kojima su se oni koristili od najstarijih sultana, kojima se Bosna podinila, to e ga primiti kao carskoga vezira sau, inae da se ne drzne stupiti ni korak dalje". U pismu se dalje objanjava kako je na ovaj istup Sarajlija Abdurahimpaa "bioprinuendasesasvojimdrugovimapovueutvrdinjuZvornika,gdeje on od Srba s ove strane Drine hranu za se i svoje drugove dobio"30. Ni ovaj izvor,dakle,uopenespominjedajeHuseinkapetan

26 RAIDBEJ:Istorijaudnovatihdogaaja,str.27. 27 ljivo kao vjerodostojnu prihvata tvrdnju Raidbeja daje Huseinkapetan s Mahmudpaom Tuzliem i Hifzi ef. umiiem molio Abdurahimpau da bude milostiv prema pubunjenicima, ali je ovaj to odbio i nastavio da izrie presude. Galib LJIVO: Bosna i Hercegovina 18271849. Banja Luka 1988.(dalje: BiH 1827 1849),str.45. 28 Ahmed S. Alii (Kuljani kod Nevesinja 1934), bosanskohercegovaki historiar, naunisavjetnikuOrijentalnominstitutuuSarajevu. 29 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.173 30 MilenkoM.VUKIEVI:ZnamenitiSrbiMuslomani.Beograd1906,(dalje:Znameniti Srbi),str.67.

Gradaevi poetkom 1827. godine doao u Zvornik kako bi pozdravio novoga vezira Abdurahimpau, a pogotovu nema nikakvih dokaza da je on iaoak do Loznice da doeka Abdurahimpau. Ali, to ne znai da je on u ovo vrijeme bio protiv vezira. Iz jednoga pisma to ga je Huseinkapetan nakon sloma svoga Pokreta 1832. pisao knezu Metternichu vidi se da je on ve 1826. godine u Graanici doekao valiju h. Mustafapau, koji se, bjeei od pobunjenih Sarajlija, sklonio kod Gradaevia i tri dana boravio pod njegovom zatitom31. Osim toga, zna se da je nekoliko mjeseci 1827. bio izvan Gradaca. Fra Ilija Starevi, naime, pie kako Huseinkapetan "ispoetka (...) Abdurahmanu izjavi skroz pokornim", te istie kako devet mjeseci Huseinkapetan nije bio u svojoj kapetaniji, nego se vratio koncem oktobra 1827. kada je razgovarao sa Stareviem traei od njega da mu dostavlja austrijske novine32. Uz ovo, Huseinkapetan je Stareviu postavljao razna pitanja "od jajeta do jabuke (...) te o svemu, to je se za njegove devetmjesene odsutnosti dogodilo", to znai da se on raspitivao o stanju u svojoj kapetaniji, o nainu ivota i potrebama ljudi, a ne o prikupljanju informacija radi Pokreta kojega je, navodno, ve tada pripremao,kakosetoobinouliteraturinavodi.Onotojesasvimizvjesno jeste da je Huseinkapetan 1827. godine prvi put znaajnije istupio u javnom ivotu Bosne. Njegova je aktivnost vezana za osmanskoruski rat i pripreme koje su se u Bosni vrile za odbranu granica Bosanskoga ejaleta. Valija Abddurahimpaa je u vezi s ovim ratom koncem decembra 1827. godine objavio proglas, nakonega je Huseinkapetan pristao uz njega. "U njegovom kapetanatu su utvrde gradske bile izgraene, gradovi sa hranom snabdeveni, stanovnitvo naoruano, a red meu stanovnitvom mogao je za uzor da slui. Proglas vezirov prispeo je u Gradaac nou 10. i 11. decembra,aHuseinbegjeve11.decembrakrenuouSarajevoveziru"33.U Sarajevu su bosanski kapetani i begovi sa vezirom raspravljali o tome kako provesti mobilizaciju vojske u Bosanskom ejaletu. "Trebalo je krenuti i regularne i neregularneete i odrati strog zapt nad vojnicima, koji su bili uvenisasvojerazuzdanosti".Huseinkapetansenajduezadraouzvezira iuGradaacsevratioufebruaru1828.iodmahjepoeookupljatietei

31 DragoslavPAVLOVI:PokretuBosniiAlbanijiprotivreforamaMahmudaII,Beograd 1913.(dalje:PokretuBosni),str.9798. 32 JulijanJELENI:Kulturaibosanskifranjevci,IIsvezak,Sarajevo1915,(dalje:Kulturai bosanskifranjevci),str.129. 33 AleksalVI:OHuseinbeguGradaeviu".Srpskarije,br.220,Sarajevo3.11.1920.

rekvirirati konje koji e vui topove. Huseinkapetan je odreen za komandanta vojske koju treba mobilizirati na prostoru od Drine do Vrbasa. "Uhode su javljale da Huseinkapetan ima valijin nalog da sakupi 20.000 vojnika"34. U blizini Gradaca formirao je dva vojna logora. Vezir Abdurahimpaa je 30. marta 1828. godine ponovo pozvao Husein kapetana u Sarajevo. "Njega je trebao vezir za savetnika pri mobilizaciji vojske. Gradaevi dovede u red sva pitanja koja se odnose na podizanje vojske iz njegovog kapctanata i krene se 8. aprila u Sarajevo. (...). Krajem maja dobio je Huseinbeg Gradaevi nalog da podigne svojeete i da se saeliri topa spremi na mar (prema Orlovom Polju, gdje se koncentrirala bosanska vojska radi odlaska u rat protiv Rusa, op. H.K.). Husein odmah posla glasnika Abdurahmanu sa najavom da je uinio po nalogu. Glasnik se vratiidonesevestdasuetekapetanaizunutranjostiBosneveprispjelei da logoruju jedni kod Travnika, drugi kod Sarajeva. Vezir je napustio svoju sarajevsku rezidenciju i doao u logor sarajevski, te tamo stanuje pod atorom. Poetkom junaekao je Gradaevi na zapovest pa da se i sam krene veziru u logor". Najvei logor bio je u Orlovom Polju, gdje se poetkom juna nalazilo oko 8000 ljudi sa osam topova. Komandu je imao Abdurahimpain ehaja, a uz njega su bili Huseinbeg Gradaevi i Mahmudpaa Fidahi. Sredinom juna 1828. Huseinkapetan je na vezirov poziv ponovo doao u Sarajevo. Tada je dolo do pobune u sarajevskom logoru, i Huseinbeg se morao vratiti u Gradaac, gdje je stigao 26. juna 1828. godine. Ova je pobuna u Sarajevu dovela do rascjepa u vezirovoj vojsci u Orlovom Polju. Kako bi spasio situaciju, Huseinkapetan sa maglajskim kapetanom Eminbegom, bihakim Mehmedbegom i tuzlanskim Mahmudpaom uputio je u Orlovo Polje 900 vojnika, veinom konjice, i pet topova, ali je sve bilo kasno da bi se ta vojska ouvala na okupu.HuseinbegjeuspiospasitijedinovalijuAbdurahimpauizSarajeva, kome je na svome imanju u Zoviku kod Brkog pruio utoite, izdravajui punatrimjesecavalijinharemiposaduod2000vojnika35.Oovim
34 G.LJIVO,BiH18271849,str.53. 35 D. PAVLOVI: Pokret u Bosni, str. 98. Premda u prilogu svoje rasprave donosi HuseinkapetanovopismoupuenoknezuMeternihu13.jula1832,ukojemstojida je Abdurahimpau sklonio,,umojunahijuuselo zovik",D. Pavlovi ipak konstatira daje valija sa 30 ljudi" pobjegao iz Sarajeva i zatvorio se ,,u kuli u Bjeloj". Kako se ova kula tada nalazila u vlasnitvu Huseinkapetanovoga brata Osmanpae Gradaevia moglo bi se pretpostaviti kako, zapravo, Huseinkapetan i nije imao nikakvoga uea u bijegu Abdurahimpainom iz Sarajeva (D. PAVLOVI: Pokret u Bosnistr.8);RAIDBEJ:Istorijaudnovatihdogaaja,28

dogaajima je Huseinkapetan opirno pisao knezu Metternichu nakon sloma Pokreta, ali treba biti oprezan o uzrocima koje je naveo u pismu za svojodlazakizSarajeva.GradaevinavodidajedolodopobuneSarajlija, koji su, doznavi da je Huseinkapetan vezirov pristaa, napali na njega i "ednoga moga konja ubiju, a ja svoi ivot munim nainom sauvam i otidem onda sa moima momcima koesam sa sobom imao na svoj kraj te u NahijusvojuikuiuGradaac"36.Izvjesnoje,ipak,todaseAbdurahimpasa nakon to je morao napustiti Sarajevo sklonio na prostoru sjeveroistone Bosne, i to ba kod Huseinkapetana. Neki autori smatraju da ovakav Huseinkapetanov postupak nema nikakve veze sa njegovim ranijim kontaktima sa vezirom, nego se radi o tome da je on kao bogat ovjek, obezbijedio Abdurahimpai izdravanje i "omoguio mu da se izvue iz Bosne,alitonijeinionatetuostalihBonjaka"37. Ovaj odnos Huseinkapetana prema Abdurahimpai viestruko je zanimljiv. Historiari koji su u fokus svojih istraivanja stavljali Pokret za autonomiju 1831. godine izbjegavali su rasvijetliti ovo razdoblje Husein begova ivota, oito smatrajui da njegova suradnja sa valijom nije sukladna ciljevima njegovoga Pokreta. Meutim, nema nikakve sumnje da je Huseinkapetan tokom 1827. i 1828. bio uz bosanskoga valiju Abdurahimpau i da je okupljao bosansku vojsku, a na Pokret se odluio nakontojeOsmansko carstvopristalonaotcjepljenjepojedinihbosanskih nahija i njihovo prikljuenje Srbiji. Huseinkapetan je i 1828. i 1829. godine uz novoga bosanskoga valiju Namikpau, koji je obraajui se bosanskim prvacimagovoriooopasnostimakojestojepredOsmanskimcarstvomzbog ratasaRusijom,"aliPortanijebilasigurnanikakoesedratiSrbija",pasu pojedine bosanske vojne jedinice imale zadatak da ojaaju osmanske garnizone u Beogradu, apcu, Uzicu i Zvorniku. Huseinkapetan je dobio zadatak da sakupi 5000 vojnika i da s njima krene u abac38. Ne postoje pouzdane informacije o tome da li je Huseinkapetan sa vojskom otiao u abac,aliseznadajetamobilobosanskihvojnika,jerjeBosanskiejaletbio duan prikupljati novana sredstva za izdravanje vojnika upuenih ne samouabac,negoiuBeograd,SokoiUice.

36 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.98. 37 A.ALICIC:Pokretzaautonomiju,str.397 38 G.LJIVO:BiH18271849,str.58.

PoglednakuluHuseinkapetanGradaevia PrijenegojepoveoPokret1831.godineoHuseinkapetanuseznajo to da je u martu 1830. godine preko svojih glasnika poruivao kapetanu Muratbegu Beireviu i Hasanagi Pekom u Krajinu kako postoji opasnost da Milo Obrenovi iz Srbije provali u Bosnu, te ih podsjeao na to da bi trebalibitispremnizaobraunakosetodoistaidesi39.Ubrzonakonovoga je Huseinkapetan upozoravao i Austriju kako su svi bosanski kapetani spremni pruiti otpor u sluaju austrijskoga napada na Bosnu, o emu se sredinom 1830. uvelike prialo. U razgovoru sa jednim "pouzdanim" ovjekomaustrijskevlade20.maja1830.godine,Gradaevijeizjavio"da suprotivaustrijskogpohodanaBosnunesamogradaakakapetanijanego i sve ostale kapetanije u Bosni, a one uz sjevernu granicu seak nalaze u najveoj napetosti i iekivanju spremne na rat, da podu na onoga ko bi prvistupionanjihovuzemlju"40.OvakavGradaeviistupnije

39 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.19. 40 G.LJIVO:BiH18271849,str.71.

dokaz njegovoga antiaustrijskog stava (prije bi se moglo kazati da je on bio prijateljski nastrojen prema Austriji,toe pokazati dogaaji kojie uskoro uslijediti) nego pokazatelj da je on nastupao u ime svih (ili barem veine) bosanskih kapetana puno prije nego to e zvanino pokrenuti Pokret za autonomijuBosne. O Huseinbegovom ivotu prije Pokreta 1831/32. u literaturi je dugo postojala jedna teorija o porijeklu njegovoga novca, a koja se temeljila na "vjerodostojnojpredaji",kojujezapisaodrSafvetbegBaagi,tenanekim pismima koja je nakon sloma Pokreta 1832. pisao Huseinkapetanov prijatelj fra Ilija Starevi41. Po toj je teoriji Huseinbeg, navodno, stekao veu koliinu novca falsificirajui austrijski novac, kojega je zatim "na veoma oprezan nain prijeko pretvarao u zlato". Ovu je predaju najprije osporio Milan Prelog, a potom je i Hamdija Kreevljakovi odbacio ovu teorijukaonevjerodostojnu.Natomjestanovituuglavnomostalaikasnija literatura, povezujui nastanak te predaje za surevnjivost koju je prema Gradaevievom pokretu imao Baagi, kao tvorac te "predaje", uijoj je osnovibionegativanodnosSafvetbegovihpredakapremaPokretu42.

41 J.JELENI:Kulturaibosanskifranjevci,str.306. 42 VidioovomeuJ.JELENI:Kulturaibosanskifranjevci,str.133.

KapikulaisahatkulauGradacu

GRADITELJSKAAKTIVNOSTHUSEINKAPETANA

Od dolaska naelo Gradaake kapetanije 1820. do izbijanja ustanka 1831. godine, Huseinkapetan se najznaajnijim dijelom bavio izgradnjom raznih graevina u svojoj kapetaniji. Za njega je karakteristino da je gotovosvugraditeljskuaktivnostusmjerionaGradaac,zarazlikuodsvojih prethodnika, brata i oca, koji su iza sebe ostavili znaajna graditeljska ostvarenja i u drugim krajevima (Modrici, Graanici). Ne postoje pouzdani povijesni izvori koji bi mogli potvrditi predaju o vlastitoj ciglani kod Oraja, ali je sigurno da je Huseinkapetan za svoju graevinsku djelatnost uvozio ciglu iz Slavonije43. Kada je sredinom 1830. godine bilo zabranjeno da se uveze cigla, on je uputio otro pismo zapovjednitvu brodske regimente. Ovo pismo "pokazuje karakter, odlunost i ponos, a istie ironiju i gronju toga naeg velikog bosanskog viteza". U ovom pismu Huseinkapetan trai da se dopusti da moe kupovati ciglu u Slavoniji, da se zbog toga ne prave nikakvi problemi na skeli kod Samca "ama akolise Wama buna dobro dopada ako Bog da i u tomochete svvagda mene naci gotovvijeg od sebe". Ubrzo nakon ovoga je zapovjednitvo brodske regimente izdalo zapovijest da se omogui izvoz cigle iz Slavoniju u Gradaac44. Vjerovatno je ovu ciglu Huseinkapetan

43 Dr. Muhamed Hadijahi je dobro primijetio da je ova predaja o ciglani kod Oraja prilinodubiozna,aukolikobisedokazalopostojanjejedneciglane,tobibilaprva ciglana u Bosni i Hercegovini u tursko doba. U toj je ciglani, navodno, proizvodena cigla za potrebe kule i Gradine u Gradacu, dvorca u ardaku i kupole na damiji Husejniji;uardaku (su)se zaista i danas sauvaliprimjerci ciglesapolumjesecom i zvijezdom, pa bi to moglo sluiti kao dokaz daje na naem tlu u Husejnovo doba mogla postojati ciglana". Meutim, kako se zna daje 1830. Huseinkapetan uvozio ciglu iz Slavonije to upuuje na to ili da ciglana u Oraju nije postojala, barem u to vrijeme, ili pak da nije davala potreban kapacitet (...) Tradicija u Oraju kao mjestu gdjeseciglananalazilavrijedimoguesamoutolikodasepretpostavidajeuOraju postojalo moda samo slagalite cigle koja se transportirala iz preanskih krajeva". (M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaaciokolina,str.4748.) 44 Dr Antun VRGO: Jedno pismo Huseinbega Gradaevia. Kontrola pisama u VojnojKrajini".Nastavnivjesnik,knjigaXLIII,Zagreb1934/35,str.223225.

upotrebljavao i ranije za izgradnju objekata odmah nakon to je doao na elo Gradaake kapetanije. Dosad nije poznato ta je Huseinkapetan gradio sredinom 1830. godine kada je dolo do ovoga poznatog spora i prepiskesazapovjednitvombrodskeregimente. Medu graditeljskim ostvarenjima Huseinkapetana Gradaevia najznaajniji su, svakako, njegova damija nazvana Husejnija, zatim sahat kula, veliki dvorac u selu ardak nedaleko od Gradaca, postoji pretpostavkadajepravioikulunatvravi,aznaajnojedajedopustio,ak bez sultanova berata, izgradnju velike katolike crkve i upnoga stana u seluTolisakodGradaca. Najzanimljivija je, svakako, kula na gradaakoj tvravi, za koju jo uvijek postoji nejasnoa da li ju je pravio ba Huseinkapetan Gradaevi. "Ko je gradio kulu u kojoj je sjedio kapetan i u kojoj je bio ured kapetanije ne zna se"45, ali se openito ta kula naziva Kula Huseinkapetana Gradaevia. Sastoji se od dva gabarita (kule, koja je via i konaka, koji je nii), pri emu kula i konak kao da "urastaju" jedno u drugo "spajajui se zidom u prizemlju, prvom i drugom spratu, da bi kula nadvisila konak jo jednim spratom i ardakom sa isturenom atmom kao osmatranicom i vidikovcem",izegasemoepretpostaviti"dajekulavepostojala,kaodio odbranbenog sistema iz ranijeg vremena"46, a da je konak dograen kasnije. Jo neka arhitektonska rjeenja idu u prilog ovoj pretpostavci (debljina zidova kule unutar konaka ista je kao i debljina vanjskih zidova i slino). Vjerovatno je Huseinkapetan popravljao ovu kulu. Mogue je, pak, da je konak postojao kao sjedite kapetana, a da je Huseinkapetan dogradio uz konak i kulu. Ne postoji, meutim, nikakvih pisanih povijesnih izvorakojibimoglirijeitiovuenigmu. Osnovica kule je 7,70x7,40 m, a visina 18,1 Om, dok itav objekat, ukljuujui i konak, ima dimenzije 15,50x12,50 metara47. Kula je sluila iskljuivo za vojne i administrativne poslove, i u njoj je bilo sjedite kapetana. Niti se Huseinkapetan rodio u ovoj kuli, niti je njegova obitelj ovdje ivjela, nego je Huseinkapetan upravljao kapetanijom sa ovoga mjesta. Obiteljski ivot se odvijao u obiteljskoj kui koja se nalazila u blizini kule.

45 DemalELI:ArhitekturaGradacairestauratorskizahvatnakuliHusein kapetanaGradaevia.Naestarine,II,Sarajevo1954,str.167. 46 KulaHuseinkapetanaGradaevia.Vrijednostiistanjeposlijerata19921995, Sarajevo1999,str.69. 47 HamdijaKREEVLJAKOVI:KuleiodaciuBosniiHercegovini.U:Hamdija KREEVLJAKOVI:Izabranadjela,knj.II,Sarajevo1991,(dalje:Kuleiodaci)str. 478.

KulaHuseinkapetanaGradaevia OsimovekuleuGradacu,Huseinkapetanjeuseluardakjedandio svoga posjeda bio pretvorio u vjetaki otok ogradivi ga dubokim kanalima, koji su mjestimice bili iroki i do 100 metara, u koje se uputala voda, a na vrhu jednoga breuljka napravio je veliki dvorac koji se zvao ardak. Po ovome dvorcu itavo selo se jednostavno nazvalo ardak. Narodna pjesma u kojoj se spominje gradnja Huseinkapetanove kule odnosi se, prema nekim miljenjima, na ovaj dvorac, a ne kulu u gradaakoj tvravi. Meutim, ukoliko bi se prihvatila kao istinita pretpostavka da je konak u tvravi stariji od kule, te da je kulu doista gradio Huseinkapetan, onda bi se ova pjesma mogla odnositi ba na ovu kuluutvravi.

KulugradiHusokapetane, Kulugradi,prkosiveziru, Alemdie,biseromganie Prema nekim informacijama ovaj dvorac je bio ogromna graevina, ovalnogaoblika,"prozordoprozora",dug17iirok8metara.Dodvorcase prilazilo stazom napravljenom od cigle, a u blizini dvorca su se nalazila dva bunara,posebanribnjak,velikipelinjakilovite.Unutardvorcapeisubile od porcelana u zelenoj, crvenoj i bijeloj boji, a u blizini dvorca Husein kapetan je izgradio i damiju48. Sve je to dao zapaliti 1832. godine prilikom prelaskauSlavoniju. Najznaajniji objekat koji je Huseinkapetan izgradio svakako je potkupolnadamijakojaidanasspadameunajljepeizgraenedamijeu Bosni,sajednomodnajvitkijihkamenihmunara.

UGradacu,gradubijelome, HairiniHusejnkapetane, Hairinibijeludamiju. NjumigradiSalkoSarajlija, Alemmee,alemstatinee. "Stan',aleme,stan',dragikamene, Dobrusamtehajrunamjenio, Das'udajucureBegzadia, DaseenemomciFidahia". Damija je izgraena 1826. godine, a "narodna predaja kae, da je malo nie Husejnije bila od ranije jedna damija i kad je ona nekim sluajem izgorjela, Husein kapetan je sagradio svoju damiju"49. Najnovija istraivanjasuodbaciladugoprisutnupretpostavkukakojeHuseinkapetan damijuHusejnijuizgradio

48 M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaaciokolina,str.35. 49 Iz vjerskog i vjerskoprosvjetnog ivota Muslimana u Gradacu (U povodu 40 godinjice smrti Hafiz Ahmed Hilmi ef. Muftia). Za tampu priredio MahmudTRALJI. (dalje: Iz vjerskog ivota); Mehmed MUJEZINOVI: Islamska epigrafikaBosneiHercegovine,KnjigaII,Sarajevo1998,(dalje:Islamskaepigrafika), str.173174.

DamijaHuseinija nakon to je "prilikom definitivne izgradnje grada i kule u njemu tvravska damija poruena, pa je Husein kapetan u naknadu za tu damiju podigao svoju,kojajenajljepaikupolompresvoena

damija u Gradacu", budui da je dokazano kako je tvrdavska damija postojala sve do uspostave austrougarske vladavine 1878, pa Husein kapetan nije mogao 1826. svoju damiju praviti kao "naknadu" za tvravsku damiju50. Husejniju je Huseinkapetan Gradaevi napravio iz vlastitoga osjeaja potrebe za gradnjom jednog takvog vjerskog objekta. Unutarnje dimenzije ove damije su 11,20x11,30 m, zidovi su debljine 1,30 m, kube je visoko 16,0 m, a munara 25 metara. Damija je pokrivena kupolom, koja lei na osmostranom tamburu, a tri kupolice pokrivaju trijem.Mihrabdamijeizvedenjeuveomalijepojplastinojdekoraciji,koja predstavlja vaze sa cvijeem i isprepletene krugove, a prozori, kojih ima osam,rasporeenisuutrietae.Minberimahfilsuoddrveta.Nadulazom udamiju,nakamenojploiveliine72x64cm,stojiisklesannatpis:

Kakosulijepimihrabiminberdamijeosvjedoenihvjernika, ijaizvanrednakupolasemoeporeditisa"Bejtimamurom" Vrijednehvalesubogomoljegdjegodsenalazile, Aposebnokupolamapresvoenamjesta,gdjesepadaniice. Svakodnevnosenabogomoljeprosipaobilnamilost, Jersutomjestaibogomoljepobonih. Priznatisemoradajezapodizanjeovakvebogomolje PotrebnauputaBoijainjegovapomo. Nastojanjasavremenikaostalasubezuspjena, Jerslinonijevidionionajkojemnogoputovao. SretniemirkapetantvraveGradaca. " OdBogajeupuenipomognutzaovakvugradnju. Pridruujuiseestitanjunjezinadovretka,evokronograma, Krklerirekoe:"Ovojelijepadamijaidomvjernika" Godina1242."(1826)51.

50 Opirno o ovome vidi Husnija KAMBEROVI: Sudbina damije u gradaakoj tvravi i pokuaj njene obnove 18911909. godine. Prilozi za orijentalnu filologiju, 49/1999,Sarajevo2000,str.253264. 51 M.MUJEZINOVI:Islamskaepigrafika,str.176.

UlazuHuseinijudamiju U dvoritu Husejnije damije Fadilpaa erifovi je, ubrzo nakon Huseinkapetanove smrti, izgradio posebnu zgradu veliine 6x6 m, presvoenukupolom,kojajesvedo1893.godinesluilakaobiblioteka52.

52LamijaHADIOSMANOVI:PisanarijeibibliotekauBosniiHercegoviniuvrijeme osmanskeupravekodBonjaka.Dhvan.GodinaI.br.1.Gradaac1998,str.1213.

Sahatkula Damija Husejnija se nalazi izvan tvrave (4050 metara od gradskih zidina), a od graevina unutar tvrave koje je izgradio Huseinkapetan, znaajnajesahatkula,kojajeizgraenaprijenegojepodignutadamija.Iz natpisa na kamenoj ploi na ovoj sahatkuli saznaje se da je sagraena 1824. godine, dakle dvije godine prije damije53. Kula je dimenzija 5,50x5,50m,avisine21,50metara.Za

53 Hamdija KREEVLJAKOVI: Sahatkule u Bosni i Hercegovini. Prilog za studij konzervacije. u: Hamdija KREEVLJAKOVI: Izabrana djela, knj. II, Sarajevo 1991, (dalje:Sahatkule),str.505506.

ovukulujezanimljivodajojjevrh,uvisiniod0,50m,ozidanodopeke,dok jesavostalidioodkamena.Ovajekulanajmlaiobjekatovevrsteizgraen uBosni,atarihnatemeljukogasevidiimeosnivaaigodinagradnjeglasi: "OsnivaobjektajeHuseinkapetan, sinOsmankapetanov,kapetan gradaaketvrave.Godina1240." (1824) Osim objekata koje je sam gradio, poput damije, sahatkule, dvorca, Huseinkapetan je ostavio graditeljskoga traga i u tome to se u vremenu njegovoga upravljanja kapetanijom mnogo gradilo uz njegovu potporu ili samo dozvolu. U tom su smislu najznaajnije zgrade podignute u katolikom selu Tolisa (prva zgrada za katoliku puku kolu, koju je moglo pohaati 120 djece, podignuta je 1823, zatim katolika crkva u kojoj je moglo molitve obavljati 1500 ljudi, te prostrani upni stan od 8 soba)54. U ovo su doba izgraene i katolike crkve u selima Dubrave i Garevac, te pravoslavna crkva u Obudovcu55. Za ove je graevine zanimljivo da su sagraene bez sultanova berata. Naime, prema tadanjim drutvenim normama, takve se graevine nisu mogle praviti bez sultanova berata. No, Huseinbegnijemariozatoiizdaojedozvoludaseonegrade,jerseradilo onjegovimljudima,ljudimakojisuivjeliunjegovojkapetaniji.Biojetone samo izraz njegove brige za sve ljude u njegovoj kapetaniji, nego, sasvim sigurno,znakpolitikezrelostiidubokebosanskeosjeajnosti.Zbogtogaje opepoznato da je njegova kapetanija bila najbolje ureena, da su njegove ifije bile najzadovoljnije svojim statusom i korektnim odnosom begova premanjima. /otkadjePosavina, Izgubilakapetana, PosljednjegaHuseina, Probitananejmadana56.

54 J.JELENI:Kulturaibosanskifranjevci,str.306308. 55 M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaaciokolina,str.36;H.EHI:Husein kapetan,str.132. 56 M.HADIJAHI:Ouloziiznaaju,str.48(OvejestihovezabiljeioMartinNEDI: Porazbasa,Peuh1884,str.94)

Gotovo svi izvori biljee kako Huseinbegove ifije ive u velikoj sigurnosti, zbogega su i uzeli znatnoga udjela u njegovoj vojsci u vrijeme Pokreta 183132. godine. Prilikom naputanja Bosne sa Huseinbegom je kod upanje u Slavoniju prelo i 13 Srba, medu kojima je Ilija Davidovi, Huseinkapetanovtuma,imaooruje57.

OrujeHuseinkapetanaGradaevia

57A.IVI:BoravakHuseinbegaGradaeviauSlav.Brodu".Srpskarije,br.232, 10.11.1922.

NAELUBOSANSKOGAEJALETA
Huseinkapetan je izborom za vodu autonomnoga Pokreta 1831. faktiki postao bosanski vladar. Prije izbijanja pokreta "u konacima Husein kapetana Gradaevia" izmeu 20. i 31. decembra 1830. godine odran je inicijativni skup dijela bosanskih prvaka kojie povesti Pokret. Nakon toga je u Tuzli od 20. januara do 5. februara 1831. odran "iri pripremni sastanak svih predstavnika Bosne" sa kojega je upuen "opi poziv bosanskom narodu da se die na ustanak za odbranu Bosne". Takoer je upuen poziv za sabor u Travnik koji se treba odrati 29. marta 1831. godine. Na ovome sastanku, koji je odran u velikoj tajnosti, donesene su veomavaneodluke,kojesuuhistoriografijiizazivalebrojnekontroverze58.

Tuzla.KonakUlica
58 Zbog tajnosti u kojoj je sastanak odran, zakljui koji SU doneseni takoer SU predstavljali strogu tajnu. Ahmed Alii zbog luga smatra kako. zapravo, na ovom sastanku nisu doneseni nikakvi konkretni zakljuci, osim da se trai samostalnost, a uvjete e Bonjaci postavljati tek nakon pobjeda na Kosovu sredinom 1831 godine. Alii izvjetaje guvernera Dalmacije, Tomaia i pisanje Agramer Zeitunga, smatra izmiljenim(A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.201202)

Prema pisanju austrijskoga guvernera Dalmacije, barona Tomaia, i dopisima objavljenim u listu Agramer Zeitung, koje je kasnije tampao i zvaniniWienerZeitunguBeu,Bonjacisunaovomesastankutrailidase opozovu privilegije koje je Porta dala kneevini Srbiji, da se obustavi uvoenje nizamidedida (nove vojske, nove uniforme i novoga naina uvjebavanja), da se ukine bosansko namjesnitvo i dopusti uvoenje autonomne vlasti na elu sa domaim ovjekom, za ta e Bosna plaati Porti godinji tribut od 4000 kesa (2 miliona pjastera)59. Prvu taku ovih zakljuaka, vezanih za privilegije koje je Porta dala kneevini Srbiji, treba tumaiti u kontekstu odluka Porte da se Srbiji ustupi est bosanskih nahija, to je dovelo do velikoga nezadovoljstva Bonjaka, koji su organizirali niz protestnih skupova zbog toga. Ova odluka Porte je i bila glavni povod za izbijanjaPokreta1831.godine.

Tuzla NasastankuuTuzlijezakljueno"dauimeBonjakasveposlovevodi Huseinkapetan Gradaevi, iako nije dobio nikakvo oficijelno zvanje". Nakon sastanka u Travniku koncem marta 1831. i bijega bosanskoga valije Namikpae,HuseinkapetanjefaktikipostaonajviavlastuBosni.Namik paajepobjegao21.maja1831,
59 D.PAVLOVI: Pokret u Bosni, str. 19; G. LJIVO: BiH 18271849, str. 126127; Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Sarajevo 1995, str.143).

a u jednom dokumentu datiranom 31. maja 1831. Huseinkapetan se potpisuje kao Almuhakkem Kapudan Husein Seraskeri Bosna, tj kao seraskervojnikomandantBosneizabranpovoljinaroda,izegasemoe zakljuiti kako Huseinkapetan nije samo najvia vojna nego i civilna vlast u zemlji. Nakon uspjenih vojnih pohoda na Kosovu, u Pritini su u prvoj poloviciavgusta1831.bosanskivojnikomandantidonijeliodlukudazatrae od velikoga vezira da Huseinkapetan Gradaevi bude imenovan za bosanskoga valiju. Naime, 86 vojnih komandanata se skupilo na sastanku i nakon rasprave o stanju u Bosni zakljuili da bi bilo najbolje "da se neko iz ejaleta, ko poznaje dravne poslove, ko je odan vjeri i dravi, i ko pomae nemonu raju, postavi za valiju vilajeta". Oni dalje istiu kako smatraju da "prvak ovog vilajeta, kod nas svih vjeran i poten, dobroinitelj vjere i drave, pomaga sirotinje i raje, po prirodi svojoj poboan i ispravnog vladanja, kapetan Gradaca, Huseinbeg, u svakom sluaju je sposoban, da uz pomo Allaha, dovede u red sve odmetnike i zavede mir, i kako treba provodi carske zakone i naredbe. On je prema svakome dobar i sa svakim selijepoophodi.Snjimesvistanovniciejaletabitizadovoljni.Kadsmomu to saopili, on se protivio i odbijao to to mi traimo. Ali, na kraju nije se mogao oduprijeti i odbiti nae molbe. Ako se, dobrotom i milou Bojom, ejalet Bosna dade navedenom robu u rangu vezira, poslovi ejaleta i druge carske slube sigurnoe se obavljati kako treba. Svi mi trudiemo se koliko je najvie mogue da svoje poslove obavljamo i da budemo pokorni. Pokoravaemo se pretpostavljenim i u korisnim slubama rtvovati ako treba i svoje ivote. I ne samo to, nego je sigurno da e sve stanovnitvo maloivelikosnjimostvaritizadovoljstvo,mirisigurnost.Zbogtogasmose usudili uputiti ovaj ponizni mahzar"60. U izvjetaju to ga je sarajevski mula Abdulkerim efendija Jusufkadi sastavio nakon izbora Huseinkapetana za bosanskoga vezira istie se da je za vezira izabran "estiti Husein beg, bivi kapetan tvrave Gradaac u Bosni. Do sada je svako cijenio njegov nain ivota i njegov karakter. Svi bogati i siromani bili su zadovoljni s njim, voljeligaibilimuzahvalni"61. Dakle, na ovom sastanku u Pritini, koji je odran oko 10. avgusta 1831. godine, Huseinkapetan je, zapravo, izabran za bosanskoga valiju, jer vojnikomandantikojisudonijelituodlukubilisu"ugledniciiprvaciejaleta, komandanti, malo i veliko, svi predstavnici ejaleta", mada e on za bosanskogavalijuzvaninobitiizabranuSarajevu

60 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.264265. 61 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.270.

12.septembra1831.godine"oemujeoglasioposvimkadilucimauBosni, pajedobionazivpae"62.

VezirskikonakuTravniku HuseinkapetanjefaktikibionajviavlastuBosni,alijeonzatoipak traio potvrdu iz Istanbula. Sudei prema austrijskim izvorima, Husein kapetan je jo prije vojnike pobjede na Kosovu poslao jednu delegaciju velikom veziru, koji se nalazio u Skoplju, a druga je delagacija u Skoplje stigla 6. novembra 1831. godine. Ovoj drugoj deputaciji veliki vezir je obeao podrati ustanike zahtjeve i zauzeti se kod sultana da se za bosanskoga vezira imenuje Huseinkapetan Gradaevi "koji uiva opte povjerenje i poznaje potrebe zemlje"63. Nije, meutim, naiao na razumijevanje u Istanbulu, a ni sam nije htio ozbiljno podrati te bosanske zahtjeve, pa je jedino preostalo da se na "svebosanskome saboru" obavi izbor Huseinkapetana za bosanskoga valiju. Tok "svebosanskoga sabora", koji se odrao u Sarajevu 12. septembra 1831, bio je svean. Sabor se odravaou

62 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.268;G.LJIVO:BiH18271849,str.138. pogrenonavodidajeHuseinkapetanzabosanskogavalijuizabranuprvoj polovinioktobra. 63 G.LJIVO:BiH18271849,str.137

Carevoj damiji, a prisustvovali su mu "predstavnici naroda iz cijele Bosne (...) Nakon vijeanja, jednoglasno je zakljueno da se potvrdi izbor koji su izvrili vojni komandanti u Pritini. To znai da se Huseinkapetan bira za valijuBosnesarangomveziraiinompae(...)Otomejesainjenzapisniki odnesenkodsarajevskogmulleAbdulkerimefendijeJusufkadianaprepisi ovjeru. Nakon toga je otila delegacija u konake kod Zlatara i pozvala Huseinkapetana da pode s njima u Carevu damiju da mu se to zvanino saopi. Delegacija je bila brojna, ali se toj delegaciji, na putu do konaka i natrag, pridruila ogromna masa svijeta svih slojeva. Prema zvaninim zapisima i tada je Husein kapetan pokuao da odbije prijedlog bosanskih prvaka, tvrdei da on to ne eli i da njemu nije stalo do poloaja (...) Ali na kraju nije mogao odbiti njihove zahtjeve i elje i prihvatio se odgovorne dunosti"64. Prisutni na Saboru su, nakon to su uzeli abdest i poloili ruke na Kur'an, prisegom iskazali vjernost Huseinkapetanu kao bosanskome valiji. "Mi ovdje sakupljeni, svi, jednoglasno tebe postavljamo za valiju ejaleta Bosne. Svu nau pokretnu i nepokretnu imovinu i, posebno, nae porodiceidjecupredajemotebiurukeizatvojusreu.Odsadasamotebe priznajemo kao valiju Bosne i nikoga s druge strane ne trebamo i ne primamo, ko god da ga postavio. Ima umrijeti i propasti ali od ovog nema odustati"65.

Travnik
64 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.268269 65 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.269.

OitojevekoncemmajaHuseinkapetanpravivladarBosne,uzkoga je bilo vijee bosanskih prvaka, ali je to ozvanieno od ovoga Sabora 12. septembra 1831. godine. Kasnije je organizirao i svoj dvor u Sarajevu. Sredinom decembra 1831. je napustio Sarajevo i prenio svoj konak u Travnik, gdje je i inae bilo sjedite valije. "Tu je, prema kasnijim zapisima, uredio velianstvenu rezidenciju i vladao kao pravi vladar". Uz Husein kapetana kao vezira obrazovan je i Divan, kao jedna vrsta bosanske vlade, koga su sainjavali Hasanbeg Sijeri kao predsjednik Divana i valijin zamjenik, Kasim Alajbeg Sijeri kao generalni sekretar, Ahmed Sejid beg Vili kao defterdar i h. Mustafabeg Prijepoljac kao timar defterdar, te jo trojica Sarajlija bez zvanine titule. Glavno duhovno lice u Divanu bio je Hifzi efendijaumii. Osim Divana, postojao je jedan iri Savjet, kojega su inili glavni komandanti bosanske vojske. U izboru svojih suradnika Husein kapetan se nije mnogo razlikovao od svojih prethodnika i nasljednika: na sva vanija mjesta postavljao je sebi odane ljude, dok se sa protivnicima estoko obraunavao, "a mnoge i pogubio, kao gradikog i teanjskog kapetana, epakog i akhisarskog muftiju, alajbega Mahmuda Filipovia, IzetaguizTravnika,travnikogkadijuijotridesetoricu"66.

Careva damija u Sarajevu

66G.LJIVO:BiH18271849,str.139.

HUSEINKAPETANKAOVOJSKOVOA

Prvikrugoruanihborbi Huseinkapetan je rastao sluajui od svoga oca i svoje brae o raznim vojnikim poduhvatima, a kada je izabran za vou Pokreta za autonomiju 1831. godine mogao je i sam zapoeti sa vojnim poduhvatima. Nakon tuzlanskoga sastanka, na kojemu je odlueno da se sazove opi sabor u Travniku, Huseinkapetan je naredio da svi predstavnici, koji su pozvani u Travnik, sa sobom povedu brojnu vojnu pratnju s ciljem da se onemogui eventualni vojni otpor valije Namikpae. Ukupno je tada ka Travniku moglo krenuti "nekoliko hiljada vojnika", kako pretpostavlja Ahmed S. Alii67. Ovu je vojsku u epu saekao valijin izaslanik pokuavajui doznati razloge za njeno pokretanje ka Travniku. Iz epa je u Travnik u ime Huseinkapetana otila jedna delegacija, koju je predvodio Alipaa Fidahi sa 150 vojnika, koja je valiji saopila zahtjeve ustanika68. Valija se sklonio u tvravu i u pomo pozvao brau Sulejmanpaie, koji su savojskomod2000vojnikakrenulikaTravniku.Pribliavajuiseslubenom sjeditu bosanskih namjesnika bosanska je vojska "opalila nekoliko topovskih hitaca prema travnikoj tvravi" kao upozorenje valiji da su spremni na vojni obraun ukoliko bude potrebno. Idui prema Travniku Huseinkapetan je dobio vijesti da se prema ovom gradu uputio i Ibrahim begSulejmanpaisaciljemdavalijipruivojnupodrku.Huseinkapetanje naredio Memiagi, muteselimu Srebrenice, da sa dijelom vojske presijee put ovim trupama. Bitka se odigrala 7. aprila 1831. godine u mjestu Pirot, nadomak Travnika. Rezultat je bio da se Sulejmanpaieva vojska povukla, aMemiagajeporuiosvezgradeikulebegovaSulejmanpaia.

67 A. ALII: Pokret za autonomiju, str. 215; G. ljivo navodi daje prema austrijskim izvorima sa Huseinkapetanom ka Travniku krenulo oko 4000 vojnika (G. LJIVO: BiH18271849,str.126). 68 G.LJIVO:BiH18271849,str.126127.

GlavninaHuseinkapetanovevojnepratnjejelahkoulauTravnik,jer se Namikpaa predao, nakon to se nekoliko dana bio zabarikadirao u tvravi. Kasnije je Namikpaa pobjegao u Stolac kod Aliage Rizvanbegovia,ime je faktiki Huseinkapetan preuzeo vlast i zemlji. On kao serasker Bosne 31. maja 1831. godine poziva svu bosansku "gospodu" (age) da se odazovu njegovu vojnom pozivu i odmah pristupe u njegovu vojsku. Istodobno poziva kako one koji su obavezni ii u rat (tj. uivaoce timara i zeameta), tako i dobrovoljce (stanovnici gradova i sela). Na taj nain okuplja narodnu vojsku "koja se borila za interese Bosne i naroda". Dio vojske je ostao u Bosni, uglavnom u Zvornikome sandaku, kojom je komandovao Mahmudpaa Fidahi, koji, prema najnovijim istraivanjima, zapravo nije izdao Huseinkapetana, nego je po njegovoj naredbi ostao u ZvornikuzbogmoguegasrpskogaupadaprekoDrine69.

OrujeHuseinkapetanaGradaevia Glavnina vojske je krenula prema Kosovu s ciljem da presijee put vojsci velikoga vezira koja je pola u guenje bosanskoga i albanskoga ustanka.HuseinkapetanjenajprijezauzeoPe,azatim

69A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.239

i Pritinu, gdje je postavio svoj glavni logor i upravljao daljim tokom operacija. Glavna bitka protiv vojske velikoga vezira odigrala se kod mjesta timja u irem krugu Upijana, oko 18. jula 1831. godine70. Premda ne postoji detaljan opis bitke, ipak se moe zakljuiti kako je Huseinkapetan primijenio dobru taktiku. Naime, obje vojske su bile podjednako brojne, ali je vezirova bila daleko bolje naoruana. Zbog toga je Huseinkapetan sa prethodnicom svoje vojske poslao Alipau Fidahia koji se u okraju sa vezirovom prethodnicom povlaio to je stvorilo utisak kod vezirove vojske da e lahko izai kao pobjednik. Tako je Alipaa odvukao za sobom osmansku konjicu i artiljeriju u umovite predjele, a onda je Husein kapetan sa glavninom vojske izvrio snaan prutunapad i odnio pobjedu. U potpunosti je razbio sultanovu vojsku i doepao se velikoga ratnog plijena, a sam veliki vezir Mehmed Reidpaa je bio ranjen i jedva je uspio dapobjegne.BjeaojetakobrzodajeostavioisvojuarhivukojujeHusein kapetanzaplijenio71. Svi istraivai ovoga razdoblja bosanske historije suglasni su u tome da je Huseinkapetan napravio veliku greku to je nakon ove pobjede obustavio dalje vojne operacije i podlegao varljivim obeanjima velikoga vezira koji je uvjeravao Bosance dae sultan ispuniti sve njihove zahtjeve samodasevrateuBosnu.

Drugikrugoruanihborbi

Nakon pobjede na Kosovu Polju Huseinkapetan je poslao o tome obavijest svome zamjeniku Ahmed Seidbegu Viliu traei od njega da odmahnaredidaklikisandakbegpovedevojskuizKrajinepremaGabelii Stocu, a vojska iz Sarajeva da krene izravno na Stolac u obraun sa odbjeglim valijom Namikpaom. Istodobno je nareeno da vojska iz Posavine i Foe krene na Gacko u obraun sa Smailagomengiem. Kako jeNamikpaavebionapustioStolac

70 Nije poznato da li se bitka odrigrala u junu ili u julu. Dragoslav Pavlovi je smatrao da se bitka desila u julu (D. PAVLOVI: Pokret u Bosni, str. 233 234), a Alii najednom mjestu da se to desilo u junu, dok na drugom mjestu, u istoj knjizi, tvrdi da se to desilo 18. jula (257). Enver Imamovi se ne odluuje ni za jedan datum (Enver IMAMOVI: Historija bosanske vojske, Sarajevo 1999, str. 144). Hamdija Kreevljakovijesmatraodasebitkaodigralaoko18.srpnja1831,aliistiedase todesiloblizumjestaKaanika(H.KREEVLJAKOVI,Huseinkapetan,str.34). 71 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.23

odlueno je da se taj dio vojske vrati na poetne pozicije, a dio vojske koji je krenuo prema Gacku doivio je poraz u Borakoj nahiji72. Druga bitka u Hercegovini se vodila oko Trebinja, gdje je Huseinkapetan kao svoga komandanta odredio Ahmedbega Resulbegovia, koji je do konca oktobra 1831. uspio protjerati svoje roake Huseinbega i Hasanbega Resulbegovia,pristaeAlipaeRizvanbegovia,izTrebinjaiokolice73.

PeatHuseinkapetana Gradaevijesavojskom23.avgusta1831.izPritinekrenuoprema Novom Pazaru i dalje u pravcu Sarajeva, gdje je stigao 9. septembra 1831. godine,anasaboru odranom12.septembra,uCarevojdamiji,izabranje zabosanskogavezirauinupaesatrituga. Drugi krug oruanih borbi Huseinkapetanove vojske sa sultanovom vojskomzapoeojeveudecembru1831.godine.Naime,velikijevezir16. decembra 1831. napao jedinice bosanske vojske u varoici Banjska, nekoliko kilometara udaljenoj od Novoga Pazara. Bosanska je vojska nanijela poraz vezirovim trupama. U to je vrijeme zbog velike zime koja je zavladala u Bosni, bosanska vojska bila rasputena, a njezini pripadnici su sevratiliusvojamjesta. Madaseglavninavojske,dakle,vratilausvojamjesta,iuprkosvelikoj zimi, Huseinkapetan je odluio da se tokom zime vojniki obrauna sa Ali paom Rizvanbegoviem i njegovim pristaama u Hercegovini. Zato je narediolivanjskomekapetanuIbrahimbegu

72 H.KREEVLJAKOVI:Huseinkapetan,str.34. 73 D.PAVLOVI:PokretuBosni,str.25;OovimsukobimauHercegovinividiiG. LJIVO:BiH18271849,str.139143

Firdusu, koga je u meuvremenu privukao na svoju stranu, da obavi taj posao74. Ibrahimbeg Firdus je prvo napao na ljubukoga kapetana Sulejmanbega i nanio mu veliki poraz na Utvici,ime jeitava Hercegovina, osim tvrave Stolac gdje se zabarikadirao Alipaa Rizvanbegovi, prela na stranu Huseinkapetana. Gradaevievom vojskom koja je opsjedala Stolac zapovijedao je Hadibeg, polubrat Alipae Rizvanbegovia. Meutim, nou 9/10. marta 1832. godine Aliaga Rizvanbegovi, doznavi preko svojih pijuna da je napadaka snaga bosanske vojske znatno umanjena zbog zime i pomanjkanja ivotnih sredstava, izvela je kontranapad iz tvrave i razbila opsadu stolake tvrave. U ovoj je bitki poginuo Hadibeg Rizvanbegovi75. Tada je ve prema stolakoj tvravi napredovao sarajevski muteselim Mujaga Zlatar, ali se morao vratiti na temelju naredbe Huseinkapetana zbog potrebe koncentriranja vojske i suprotstavljanja velikom veziru, koji je bio pripremio veliku vojnu ofanzivu i sa brojnom vojskom 16. marta 1832. zapoeo ratne operacije. Huseinkapetan je 3. februara 1832. pisao svim bosanskim kapetanima traei da mu alju vojnike jer se sprema krenuti protiv sultana, istodobno se alei na slab odziv posebno predbacujui Hasanagi Pekom zbog tromosti i mlitavosti76. Uprkos tome on je sakupio i u susret veziru poslao oko 10000 vojnika, koji su odmah napali na Vuitrn nastojei preprijeiti centralnim vezirovim snagama ulazak u Bosnu. Vezir je krenuo na Bosnu iz dva pravca: prvi pravac je vodio od Vuitrna preko Novog Pazara ka Viegradu i Sarajevu, a drugi iz Skadra preko Podgorice, PlavaiGusinjapremaPljevljimaiFoiidaljepremaSarajevu.Kaotosevidi glavnioperativnipravcisubiliusmjerenipremaSarajevu,aneTravniku,gdje je zvanino bilo Huseinkapetanovo sjedite. Koliko se zna, Huseinkapetan nijeizravnovodiovojskukojaseuputilanabosanskegranice,negojeposlao svojeiskusnekomandante(HasanbegSijeri,Mehmedbeg

74 Muhamed A. MUJI: Jedna bujruldija Husejinbega Gradaevia. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, II, Sarajevo 1952, str. 195199; Muhamed A. MUJI: Stav livanjskog kapetana Firdusa prema pokretu Husejinbega Gradaevia i sultanovoj politici. Prilozi za orijentalnufilologijuiistorijujugoslovenskihnarodapodturskomvladavinom,IIIIV, Sarajevo 1953, str. 597605; Dr Hajrudin URI: Posljednji livanjski kapetan Ibrahimbeg II Firdus. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo 1957, str. 102103. 75 H.KAPIDI:AlipaaRizvanbegovi,str.5859. 76 AlfredMAKANEC:InteresantnostioZmajuodBosne.Jugoslovenskilist,XIII/1930, br.160.(dalje:InteresantnostioZmajuodBosne),str.9.

KrupaBeireviiAlajbegTodorovi).KadajeveziruspiopreiiprekoDrine, HuseinkapetanjenaredioAlipaiFidahiudasa6000vojnikakreneprema Rogatici i onemogui prodor vezirove vojske prema Sarajevu, a i Hasanbeg Sijeri se sa Sjemea (lijeva obala Drine kod Viegrada) uputio prema Palama.TakojeglavninabosanskevojskebilakoncentrirananaGlasinakoj visoravni. Tu se koncem maja 1832. odigrala velika bitka. Dvije vojske, koje su predvodili Huseinkapetan Gradaevi i Kara Mahmud Hamdipaa, bosanski valija imenovan od strane sultana, ukopale su se kod mjesta zvanog Vitez. U prvom okraju Huseinkapetan se povukao, a potom je dolo do bitke kod arenog hana (mogue da je to dananji Han Bulog ili Pale). Vojska Huseinkapetana povukla se prema Sarajevu, gdje je na zasjedanju ajanskoga vijea odlueno da se nastavi sa borbom. Posljednja bitka se odigrala 4. juna 1832. na Stupu (na putu od Sarajeva prema Ilidi). Huseinkapetanjevebioodniopobjedunadsultanovomvojskom,alisuse s bone strane pojavili Alipaa Rizvanbegovi i Smailagaengi, koji su iz Hercegovine doli do Trnova, a zatim kod mjesta Crna Rijeka probili bonu odbranu Huseinkapetanove vojske i pojavili se u glavnom okraju kod Stupa. To je dovelo do poraza Huseinkapetanove vojske, koja se odatle povukla u sami grad. Huseinkapetan se utaborio na Bakijama, a nakon procjene da se vie ne moe oruano suprotstavljati osmanskoj vojsci, raspustio je vojsku i uputio se prema Gradacu. Bio je to njegov definitivni vojniki poraz. Timardefterdar i bosanski dostojanstvenik Mustajbeg obavijestio je dalmatinskoga namjesnika o ulasku sultanove vojske u Sarajevo:"Dajemnaznanje,jueupetakupodnedobiosamveseleglasove da je u proli utorak na 5. juna 1832. udario vezir na Sarajevo i da je razbio carske nevjernike. Ko nije poginuo, taj se nije imao kada ni obazrijeti na Sarajevo, niti je znao jedan za drugoga, prokleti Huseinkapetan utekao je glavombezobziraprekoplaninepasjimputem,avezirovavojskajekrenula na Travnik"77. Huseinkapetan "junani i nesreni (...) stie doma s nekoliko eta, koje ga ne behu ostavile i sa stareinama, koje mu behu ostale verne, odluan da se zakopa pod gradakim razvalinama pre no da padne iv u rukenovogavezira.Alipomisaonarazorenjenjegovogarodnogagradaina strahovita nasilja kojima bi ovo oajno istrebljenje naskoro izloilo njegovu porodicu i njegove ljude, izmeni mu odluku, pa ga prinudi da se skloni na austrijskozemljite"78.

77 G.LJIVO:BiH18271849,str.149. 78 B.KUNIBERT:Srpskiustanak,str.307

HamajlijaHuseinkapetanaGradaevia

PoglednakuluHuseinkapetanGradaevia

PROGONSTVO
Prije nego to je vojniki poraen bilo je jasno dae Huseinkapetan morati krenuti u progonstvo, jer je koncem aprila 1832. posebnom sultanovom naredbom proglaen "nevaljalcem", "izdajnikom", "razbojnikom", zlikovcem", "odmetnikom", "buntovnikom", te osuen na smrt i konfiskaciju sve imovine, osim mulkovnih dobara. "Prema uzvienoj fetvi koja je izdana od strane svijetloga erijata postala je moja vladalaka dunost da se pogubi i uniti nevaljac imenom Husejin kapetan, koji je od nekog vremena u vilajetu Bosni sa zlom namjerom se proglasio samostalnim, sakupio oko sebe kojekakve nevaljalce i individue te se odmetnuo i pobunio protiv mog visokog carstva i usudio na zla djela kao to je rasparavanje poreznih (harakih) isprava s falsifikovanim peatom i irenje buntovnikih spisa". U ovoj se naredbi dalje istie da e biti oproteno onima koji odustanu od pobune "a oni, koji ostanu uporni u odmetnitvu, osim to e im biti oduzeti timari, zijameti i ostala izdravanja,jo i po zasluzi biti kanjeni"79. Ovim fermanom,dakle, Husein kapetan je proglaen "nevaljalcem" i "buntovnikom", ali se iz ovoga fermana vidi i to da je Huseinkapetan ve imao izgraen aparat za funkcioniranjevlasti,dajeprikupljaoporezeiobavljaodrugeposlovevlasti. BuduidaPortanijepriznavalaHuseinkapetanazabosanskogaveziratoje i sve njegove poteze kao predstavnika vlasti, kao i njegove peate, spise i ostalo, na kojima se on pojavljuje kao bosanski namjesnik, jednostavno smatralafalsifikatima,pasezbogtogauovomfermanuHuseinkapetanove naredbe za prikupljanje poreza, ovjerene njegovim peatom, karakterizirajukao"falsifikovani"spisi.

79FehimSPAHO:Ferman,kojimjeHusejinkapetanGradaeviproglaen odmetnikomiosuennasmrt".Napredak,br.3,Sarajevo1932,str.27.

Huseinkapetan je ve ranije u Austriju poslao fra Iliju Starevia sa pismenom molbom caru Franzu da mu se u sluaju potrebe omoguiprelazakuAustriju80. Nakon to je poslije vojnikoga poraza u junu doao iz Sarajeva u Gradaac, Huseinkapetan je zatekao Starevia, koji mu je donio vijest iz Bea da nee biti vraen u Osmansko carstvo, a slinu je vijest dobio i od brodskog vojnog zapovjednitva. Meutim, kako su za prelaz u Austriju postojali odreeni uvjeti (polaganje oruja, podvrgavanje zdravstvenim propisima, a poslije izdrane karantene udaljavanje sa granice), Husein kapetan je u Gradacu ostao danima molei dr Plevela, direktora brodskog kontumaca, da mu se olakaju ti uvjeti: da moe nositi oruje, da kuu u kojoj bude stanovao moe renovirati po muslimanskim propisima, te da moe odmah otputovati u Be i tamo se susresti sa carem. Dr Plevel je ove Huseinkapetanoveelje15.junaposlaouPetrovaradinbaronuRadoeviu na odluku, ali su prije toga, 14. juna 1832, konji i rogata marva vlasnitvo Huseinkapetana kod Starog titara preli na austrijsku stranu. Oko podneva 16. juna jedna grupa Bosanaca predvoena Huseinkapetanom Gradae viem, stigla je na obalu rijeke Save nedaleko od upanje. Sa Huseinkapetanom je bilo oko 600 oruanih ljudi, ali je svega jedna treina njih namjeravala prei u Austriju, a ostali su bili u Huseinkapetanovoj pratnji radi njegove sigurnosti i htijui iskazati pokornost i odanost Gradaeviu sve do posljednjeg momenta. "Tuga za Bosnom, koju je beskrajnovoleo,brigaibojazanodneizvesnosti,kojaekanjegainjegoveu Austriji, razoaranje u prijateljima i ratni napori, podneseni u poslednje vreme,potresoeiiznurieosetljivogviteza.Naobalisavskojnijemogaoda idebeztuepomoi.Dvamomkasumoraladagapodupiruuhodu"81. Kodardaka Podruna iskupila se masa radoznalog svijeta iz upanje i okoline oekujui prelazak Huseinkapetana Gradaevia iz Bosne. Kada je preao na austrijsku stranu, Huseinkapetan i njegova pratnja su odmah smjeteni u upanjske vojnike zgrade. Kada je Huseinkapetan htio sjahati s konja njegovi aui su povikali na sav glas, to je bio obiaj kada vezir silazisakonja.Odmahjeod

80 Huseinkapetan je fra Iliju Starevia poslao u Be sredinom marta 1832. godine u nadi da e Austrija pruiti pomo Bosni onako kako je to Rusija uinila Srbiji". (G. LJIVO:BiH19271849,str.147). 81 Aleksa IVI: Boravak Husejinbega Gradaevia u Slav. Brodu. od 18. juna do 4. jula1832.god."Srpskarije,br.232,Sarajevo10.novembra1922.

Huseinkapetana i pratnje zatraeno da poloe oruje. Huseinbeg je to u prvi mah odbio, ali je poslije ponovnih upozorenja pristao poloiti oruje. Dvijenoijeproveouupanji,apotomje18.juna,oko10satiprijepodne, u pratnji 80 austrijskih vojnika, krenuo u Slavonski Brod u tamonji kontumac radi karantene. Njegovo oruje je spakovano u dvoja kola i u odstojanju od dva sata, uz pratnju osam austrijskih vojnika i dva Husein kapetanovaovjeka, poslano za njim. Stvari od dragocjenosti su smjetene udvijelaei19.junaprevezeneuSlavonskiBrod. Direktor brodskog kontumaca, dr Plevel, je sa nekoliko kola, ispred kojih su jahali konjanici, krenuo iz Broda u susret Huseinkapetanu. DoekaogajetrisatahodadalekoodBroda.Pozdravljajuigazaeliomuje dobrodolicu i na svean nain ga uveo u kontumac. Zbog ovog sveanog doekadrPlevelje29.junaukorenodzapovjednikabaronaRadoevia82.

GradaacjeostaotugovatizaHuseinkapetanom

82 A. IVI; Boravak Husejinbega Gradaevia u Slav. Brodu. od 18. juna do 4. jula 1832. god. Srpska rije, br. 233. Sarajevo 11.novembra 1922. do broja 235, Sarajevo 14. oktobra 1922. godine.itav tok boravka Huseinkapetana u Brodu dat jepremaovomIvievomtekstu.

Od dolaska u brodski kontumac Huseinkapetan je na svakom koraku osjeao svu gorinu prognanikoga ivota. Na njegovo pismo, koje je dr. Pleyel 15. juna uputio baronu Radoeviu, ovaj je 19. juna odgovorio da se naHuseinkapetanovputzaBemorasaekatidozvola"odozgo",damuse razdoblje kontumacije ne moe skratiti, niti dozvoliti noenje oruja. Doputamusedakuuurediposvomnahoenju,aliovlastitomtroku,te istiedatakuanemoebitiuBrodunegouOsijeku.RatnisavjetuBeuje 1.jula1832.godinedonioodlukupokojojnemoebitinikakvogagovorao HuseinkapetanovomputovanjuuBeinjegovomsusretusacarem. U meuvremenu se odluivalo o daljem Huseinkapetanovom boravku nakon izdravanja karantene. Nestor, brigadir u Brodu, predloio je23.junabaronuRadoeviudasesviBosancinakonkarantenepremjeste iz Broda u Osijek, ali je Radoevi 25. juna odgovorio da prema odluci Ratnoga savjeta od 25. maja Bosanci moraju biti razdijeljeni u vie grupa i biti smjeteni odvojeno jedni od drugih. Huseinkapetana sa obitelji i poslugom treba poslati u Osijek, a ostale razdijeliti u Vinkovce, Ivankovo i Mirkovce. Osjekome generalmajoru Benceku baron Radoevi je naredio da obavi sve potrebne pripreme za dolazak Huseinkapetana i pratnje. Bencek je 26. juna odgovorio da se u vojnikoj tvravi kod privatnih graana moe smjestiti najvie 140 ljudi, dok se u kasarnu moe smjestiti oko 240 ljudi. Baron Radoevi je odluio da se Gradaevi i pratnja smjeste u privatnim kuama, da se pratnji dozvoli dva sata etnje dnevno unutar tvrave, a da seHuseinkapetanu i njegovoj obitelji dozvoli izlaziti u etnju po unutranjosti tvrave u svako doba, ali na svaki njegov korak trebastrogopaziti. Sa Huseinkapetanovom stokom je bilo problema, jer nije bilo podesnoga mjesta za njezino smjetanje. Zbog toga je baron Radoevi dozvolio 27. juna da Huseinbeg proda svoju stoku, ali pod uvjetom da dobiveni novac poloi u brodsku regimentsku blagajnu. Stoku je kupio izvjesni Frajer, pekar iz Vinkovaca83. Radoevi je uvidio da Huseinbegov novac i dragocjenosti nisu dovoljni za izdravanje tako velikoga broja njegovih pristalica, osobito ako se bude uvelike troilo, pa je naredio brodskom kontumackom i carinskom zvanju da sve Huseinkapetanove dragocjenosti poalje u Osijek, a osjekome vojnom zapovjedniku je narediodaihpoloiutvravskublagajnu,i

83SadikEHI:ZmajodBosne.HuseinkapetanGradaevi.Tuzla1991.(dalje:Zmaj odBosne),str.41.

da iz toga Huseinkapetanu daje onoliko novca koliko je potrebno za izdravanje. Huseinkapetanova karantena je zavrena 30. juna 1832. godine. Poslije toga on je trebao biti otpremljen u Osijek. Njemu se tamo nije ilo, pa je ve 25. juna molio barona Radoevia da ostane u Brodu dok mu se narueno zdravlje ne popravi. Baron Radoevi o tome nije htio ni uti, nego je poslao potpukovnika Petresa sa zadaom "da bez odlaganja sprovedeprenosbosanskihemigranataumesta,kojasuzanjihodreena". Poptukovnik Petres je stigao u Brod 2. jula, i odmah zapoeo pripreme za otpremanje Huseinbega i pratnje u Osijek. Odreeno je da 3. jula krenu ene, a 4. jula Huseinkapetan sa drugovima. U pratnji zastavnika Mrkobrada i vojnike eskorte krenuo je 3. jula enski dio Husein kapetanove pratnje iz Broda preko Vrpolja, akova i Vuke za Osijek. Iduegadana,4.jula1832,uzjahalisubosanskibjeguncisvojekonjeiveu dva sata poslije podne poredali su se pred dvoritem kontumaca oekujui dolazak Huseinkapetana Gradaevia. Eskorta njihova, kapetan Loveto sa vojnicima, prispjela je tano u dva sata. Meutim, morali su dugo ekati Huseinkapetana, koji se, oito, teko odluivao otii daleko od bosanskih granica. Oko pola etiri pojavio se i on na svome konju, pozdravio se sa drutvom i povorka je krenula. "Sa sumornim emigrantima jahao je Husienbegnasusrettraginojsudbini,kojamujedosuena"84. PremjetanjemuOsijek5.jula1832.Huseinkapetanje,premanekim miljenjima, bio u izvjesnom smislu rijei interniran. ak ni njegovim roacima i prijateljima smjetenim u Vinkovcima nije bilo doputeno da dou u Osijek, to je bilo u skladu sa ranije zauzetim stavom austrijskih vlasti da se izbjegli Bosanci razbijaju u vie odijeljenih grupa kojima e se onemoguiti kontakti. Sa najbliim suradnicima Huseinkapetan je boravio uGornjemGradu,ukuiAlojzamita,plaajui1030forintimjesenekirije za sebe i 107 osoba koje su s njim bile, a njegova porodica (supruga, sin i posluga) je stanovala u kui udovice Delimani u Donjem Gradu. "Svaka korespondencija sa prijateljima u Bosni bee im zabranjena. ak su sve njegove volove prodali, a novac petrovaradinska komanda stavi u svoje kase,azaplijenieisvugotovinu,kojujeHusejinimaokodsebe"85.

84 D.PAVLOVI,PokretuBosni,pogrenonavodidajenakonprelaskagraniceHusein kapetanprvoupuenjeuVinkovce,azatimuOsijek(str.53). 85 D.PAVLOVI,PokretuBosni,str.5354

Iz Osijeka je Huseinkapetan pisao 13. jula knezu Metternichu. U ovome pismu on govori o svome ivotu prije Pokreta i o uzrocima Pokreta, temolidaseaustrijskicarzauzmedagasenevraauOsmanskocarstvo,o emu se ve poelo priati, i da mu se vrati novac koji je od njega oduzet i zapeaen u kasu austrijskih vlasti. Sa velikim ogorenjem on istie da se razoarao u ponaanje austrijskih vlasti. "Dasam znao dau ovaki reziluk terpeti i muke od svakoga podnositi, dato nebi nikoga prelazio volio bi na onoj strani poginuti no ovamo na ovu stranu prohoditi"86. Kratko nakon toga,24.jula1832,onseujednompismuponovoalinasvojpoloaj."ak i da sam svakom pojedincu ubio dijete, ne bi gore postupali prema meni, negototosadaine.(...)Nisamnavikaodapodnosimovakozlo"87.Uprkos takvom poloaju, Huseinkapetan i njegova pratnja su se u Osijeku drali dostojanstveno. ak se prestao aliti na svoj poloaj, jer su mu vlasti doputaleraspolaganjenjegovimnovcem,alinatajnaindajenovacidalje bio deponiran u kasi, a Huseinkapetan je mogao troiti onoliko koliko je htio. Jednom je prilikom izjavio baronu Radoeviu kako je uspostavio odline odnose sa ljudima u Osijeku i okolini. "Dobro se slagao i sa onima koji su razumjeli moj maternji jezik i sa onima koji ga nisu razumjeli". Iz Osijeka je 21. avgusta 1832. pisao austrijskom caru: "Mogu rei da sam sada dobro i da mi je dobro ovdje, ali Vi moeteipak razumjetiovjeka koji jemoraonapustitiiizgubitisvojuotadbinuiposjedtojeimao,kakomuje prisrcu"88.MadajeoekivaodaeuAustrijibititretirankaobosanskivezir, Huseinkapetan je imao status "buntovnikog voe". On je u Osijeku "ivio kao bjegunac. Bio je sumoran i tuan za domovinom, ali opet ponosan i gord, ivio je raskono kao pravi vezir, imao je dosta velike trokove"89. Juraj Straossmaver, koji je tada bio gimnazijalac, priao je kasnije fra Grgi Martiu da su djeca iz kole ila gledati Huseinkapetana i njegove drugove kakosuse"dilitalinakonjima"90.

D.PAVLOVI,PokretuBosni,str.101. S.EHI:ZmajodBosne,str.41. G.LJIVO:BiH19271849,str.159. Slavko KALUERI: HuseinKapetan Gradaevi. Zmaj od Bosne. Sarajevo 1932. (dalje:Huseinkapetan),str.23. 90 Fra Grga MART1: Zapamenja (1829 1878). Po kazivanju autorovom zabiljeio Janko Kohari, za tisak priredio Ferdo ii, Zagreb 1906. Pripovijeda se, da seje Husejin Gradaevi sa svojim prijateljima u Osijeku najrae zabavljao igranjem dilita.Ovasejeigrasastojalautome,dabijedanodigraanakonjubjeao,adrugi bi ga gonio te nastojao s drvenom ipkom pogoditi u legja ili u glavu". (J. JELENIC: Kulturaibosanskifranjevci,str.141)

86 87 88 89

Mada se dobro slagao sa ljudima u Osijeku, austrijske su vlasti, ipak, na uporna traenja osmanskih vlasti, nastojale to prije odstraniti Husein kapetanatodaljeodgranicaBosne.NamjeravalesugaizOsijekaprebaciti u Komoran. U to je vrijeme dola sultanova obavijest o pomilovanju, uz ogranienje da se ne moe vratiti u Bosnu. Ta je vijest Huseinkapetanu saopena 20. septembra. Dva dana kasnije Huseinkapetan Gradaevi se posebnim pismom zahvaljivao Slavonskoj generalkomandi u Petrovaradinu na prijemu i gostoprimstvu u Osijeku. "im sam preao na ovo podruje i doaopodzatituaustrijskogcara,bilomijeodreenoboraviteuOsijeku; tu sam ivio mirno i bio sam zadovoljan ... Bilo mi je ovdje vrlo dobro i ja sam sa svakim mogao razgovarati na mom maternjem jeziku, a naroito sam odravao dobre odnose sa brigadnim generalom u Osijeku". Nakon toga, Huseinkapetan je 25. septembra 1832. iz Osijeka pisao Petrovaradinskoj generalkomandi molei da se austrijski car zauzme na Portidase njegovoj obiteljiomoguipovratakuBosnuipovratakimanja,a njemudaseomoguidaljiboravakuOsijekuipovratsvepokretneimovine, te da uz njega, i na njegov troak, ostanu svi koji su tada bili u njegovoj pratnji91.

Poglednadamijuikulu
91A.MAKANEC:InteresantnostioZmajuodBosne,str.9.

Na pritisak austrijskih vlasti odluio je vratiti se u Osmansko carstvo. Onse27.septembraukucizadraoneobinodugo,aokoetirisataposlije podne pozvao je austrijskoga majora na razgovor. Tom je prilikom kazao: "Majore,jasamtiuovihnekolikodanamodazadaomnogoposla,atimei sebi uskratio milost tvoga komandanta. Ja se uzdam u vau uvidavnost i u openito poznato i meni nezaboravno ovjekoljublje i dobrotu tvoga generala. Da li se moete on ili ti staviti u moj poloaj i zamisliti se da se moja sudbina vie ne nalazi u rukama zakonitog reda nego samovolje, sudbinakojasemijenjasvakeminute(...)Neuvasvienitamolitinegou ii i strpljivo saekati rjeenje moje sudbine, aliu se jo est dana zadrati podvaomzatitom,kojojsamsetakoersatakopunopovjerenjapredao, a tvoj general, moj milostivi dobroinitelj,e takoer tako dugo trpjeti moj harem ovdje u Osijeku dok mi sadanji bosanski namjesnik Hamidpaa ne odobri slobodan prelaz u Bosnu kod Samca, ili dok ja iz Beograda po veziru netodrugonjemunejavim"92. Huseinkapetan je sa pratnjom iz Osijeka za Osmansko carstvo krenuo poetkom oktobra 1832. godine. Pratnja se sastojala od jednog kaplara i dvanaest vojnika kojima je zapovijedao potporunik Mudrovi. PremamarrutiizraenojuOsijeku29.septembra1832,Huseinkapetanje na put krenuo 4. oktobra u koloni koja je jahala na 40 konja. Prvu no je prenoio u Vukovaru, a ujutro slijedeega dana, 5. oktobra, nastavio je put prekoTovarnikaipredveerstigao uKukujevcegdjejeprenoio.Treuno (6. okotobra) je prenoio u Radencima, a etvrtu (7. oktobra) u Golubincima93. U Zemun je stigao 8. oktobra 1832, gdje mu je u dvoru austrijskogageneralaFojtaproitansultanovfermanopomilovanju."Mladi bosanski vod, jaui na divnom arapskom hatu s bogatom konjskom opremom, s kavazima i auima pred sobom, a praen svima svojim i agama, paom Ali Vidajiem i ostalim stareinama, koji svi pokazivahu naspram njega ono isto uvaenje i potovanje, to su mu ukazivali u najsjajnijimasovimanjegovesreeinjegovevlasti,doeudvoraustrijskog enerala. Alipaa i kapetan Krupe drahu mu uzengiju pri sjahivanju s konja. On ue u dvornicu gde je iekivan ne kao izgnanik ve kao otomanski dostojanstvenik prvog reda, kojemu se pri dolasku ukazivahu poasti,pabiposaennapoasnomesto,sakojegasaslua

92 G.LJIVO:BiH18271849,str.163. 93 G.LJIVO:BiH18271849,str.164.

itanje akta amnestije sa onim istim spokojstvom i sa onim istim

dostojanstvom, koje bi pokazao pri itanju fermana o naimenovanju i za valijukojejetakodugoekao"94. OdredbeovogafermanasubileiznenaujuezaHuseinkapetana,jer je nareeno da ne moe ostati ne samo u Bosni nego uope u evropskome dijelu Osmanskoga carstva. Odreeno je da mora u Anadoliju. Ve 10. oktobra on je iz Zemuna pisao knezu Metternichu molei ga da prenese njegovu molbu austrijskome caru u kojoj je molio da se habsburki vladar zauzme kod sultana da se Huseinkapetanovoj obitelji omogui povratak u Bosnu i vraanje imanja, a da se njemu omogui ostanak u Beogradu, da mu se vrati njegov novac, te da se njegovim ljudima odobri da ostanu s njimnanjegovtroak95.Slinojepismouputioi13.oktobra,aliovogaputa naslovljeno na austrijskoga cara96, ali kako nije bilo nikakvoga odgovora odluio je krenuti u Beograd, gdje je sa velikom pompom 14. oktobra uao na konju koji je bio "sav u srmi i suhome zlatu" u pratnji Alipae Fidahia i Mehmedbega Krupe. U novembru je za Huseinkapetanom u Beograd stiglainjegovasuprugasamaloljetnomkerkomkojaserodilauOsijeku. Huseinkapetan je u Beogradu, sjeditu Smederevskog sandaka, boravio oko dva mjeseca. Beogradski vezir Huseinpaa, bez obzira to je mogao osobno biti uvrijeen jer je Huseinkapetan Gradaevi prilikom ulaska u Beograd odbio pokloniti mu se, veoma je uvaavao Husein kapetanovo junatvo97. Takoer su i svi beogradski muslimani iskazivali duboko potovanje prema njemu. "Za vreme njegovog boravljenja u Beogradu oni su stojali pred njim u neprestanom oboavanju. Huseinpaa obasu ga briljivou i uvaavanjem koje zasluuje nesrena hrabrost"98. Ve od ranije je poeo obolijevati, a u Beogradu se bolest pojaala. Lijeio gajedrBartolomeoKunibert,kojijeostaviozapisanodajeHuseinkapetan obolio "usled tuge i brige za svoju budunost". U Beogradu je primio sultanovfermankojimjeodreenodasaenomdoeuIstanbulgdje

94 B.KUNIBERT:Srpskiustanak,str.310311 95 G.LJIVO:BiH19271849,str.166167. 96 Martin SCHOR: Hussein Kapetans Kampf um Bosniens Unabhnigkeit. Dissertation zur Erlangung des Doktorgrades an der Philosophischen Fakultt der Universitt in Wien,Wien1927(manuscript),str.176181. 97 Mihajlo GAVRILOVI: Milo Obrenovi. Knjiga trea (18271835). Beograd 1912. (dalje:MiloObrenovi),str.376. 98 B.KUNIBERT:Srpskiustanak,str.311.

e "mirno i bezbrino ivjeti u sjenci carske milosti"99. Iz Beograda je u decembru 1832. otpremljen u osmansku prijestonicu. Njegova supruga, zbog bolesti i maloga djeteta, ostala je u Beogradu i tek u martu ili aprilu 1833.godinekrenulajezasvojimmuemuIstanbul.

Detalj iz kue Gradaevia

99MUVEKKIT:Povijest,2,str.949.

SMRT
Huseinkapetan je posljednje dane svoga ivota proveo u Istanbulu. Premajednojverzijiiviojeskupasaporodicom,apremadrugojonjeivio u bivim janjiarskim kasarnama na Atmejdanu, dok je njegova porodica boravila u iznajmljenoj kui nedaleko od toga. Bite vjerovatnija ova druga verzija. Huseinkapetan je mogao svakodnevno obilaziti svoju porodicu. Odbiojesultanovuponuduinapaesadvatugaunizamskimpostrojbama izjavivi dae "radije umrijeti u nonji svojih oeva nego da nosim nizam uniformu jednog pae!". Dugo vremena je bio nepoznat datum njegove smrti. U radu o Huseinkapetanu Gradaeviu objavljenom 1932. godine Hamdija Kree vlj ako vic se pozivao na prianje Beirbega Gradaevia, koji je navodno od Huseinkapetanove sluavke, koja je s njim bila u Istanbulu sve do smrti,uo da je Huseinkapetan umro pripremajui se da proslavi mevlud 1833. godine. "I upravo onaj dan kada se imalo to obaviti doao je kui i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome ispustio duu. Pokopan je na Ejubu (...) Mevlud 1249. pao je na 30. srpnja 1833.ipotomeHuseinovasmrtpadanegdjeovihdana".AhmedS.Aliije, nenavodeiizvor,ustvrdiodajeHuseinkapetanumro"30.ili31.jula1833. godine"100. Oito je Alii ovdje imao drugi izvor ili slijedio Kree vlj ako vievu prvu verziju propustivi injenicu da je sam Kreevljakovi kasnije odustao od toga datuma i utvrdio taan datum smrti zakljuivi na temelju napisa na njegovome nianu da je umro 17. avgusta 1834. godine. Ipak, i dalje neki autori piu pogreno kako je Huseinkapetan umro 1833. godine.101. Njegov je mezar na Ejjubu, prema staroj Bajtariji (veterinarskoj koli)biojakozaputen. Okolnosti pod kojima je Huseinkapetan umro ostale su zagonetne, alisevjerujedajeumronasilnomsmru."Doomunjeki

100 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.403. 101 Esad ZGODI: Bonjako iskustvo politike. Osmansko doba, Sarajevo 1998, str.

paatojebiouBosnisvemiseiniSalihpaa,pamudonioauzeherai gajtaniodsultanaferman.Aslagalisumudajeodsultana.Ondaonreko: "Volimau,neggajtan.Gajtanepatit"102. Madajetekoutvrditinainsmrti,sobziromdasauvanapredajao tome upuuje na nasilnu smrt, a povijesni izvori o tome, ako su uope postojali, nisu pronaeni, na temelju injenica da je Huseinkapetan ve pred naputanje Bosne i odlazak u progonstvo u Slavoniju osjeao bolest, da su ga zbog te bolesti "dva momka (su) morala da (ga) podupiru u hodu"103 prilikom prelaska Save, te injenice da u Istanbulu nije vie mogao predstavljati nikakvu opasnost za Carstvo, realnije je pretpostaviti dajeHuseinkapetanumroprirodnomsmru,dalekoodBosne.Tugazbog nemogunostidasevratiuBosnusamojemoglaubrzatitusmrt.Okakvoj se bolesti radi nije mogue nita odreenije tvrditi, mada ne treba iskljuititvrdnjudaseradiokoleri104,kakosutonekitvrdili.

MezarHuseinkapetanaGradaeviauIstanbulu

102 A.SOFTI:Historijskeusmenepredaje,str.211. 103 A.IVI:BoravakHusejinbegaGradaeviauSlav.Brodu.Srpskarije,br.232, Sarajevo10.novembra1922. 104 PaskoVasaefendija:BosnaiHercegovinazavrijememisijeDevdetefendije. Sarajevo1958,str.21

O Huseinkapetanovom mezaru na Ejjubu dugo vremena se nije vodilonikakvogarauna.TokomDrugogasvjetskogratapojavilaseidejao prenosu njegovih posmrtnih ostataka iz Istanbula u Sarajevo105, ali je to samo bio pokuaj politike manipulacije, pa su zbog toga i rezultati izostali. Dugo vremena nakon toga ponovo se pojavila slina ideja, a vrijemekojejeprednamaepokazatidalieseonarealizirati.

Kulaoteenauratu19921995.

105 Kosti hrvatskog junaka Zmaja od Bosne treba prenijeti iz Carigrada u Sarajevo. Muslimanska svijest. God. VII, br. 118 119, Sarajevo 11. listopada 1942.lanak je nepotpisan, pa je vjerovatno potekao iz Redakcije, pogotovo to je objavljen na naslovnici. U njemu se predlae da drava organizira prenoenje kostiju Husein bega Gradaevia sa groblja Ejjub u Istanbulu, i da se njegove kosti ukopaju u dvorituGaziHusrevbegovedamijeuSarajevu.

SUDBINA HUSEINKAPETANOVEIMOVINE
Prije nego je postao voa Pokreta za autonomiju, Huseinkapetan je raspolagao sa velikim imanjem koje je naslijedio od svoga oca Osman kapetana.Prialosedajenjegovobogatstvobilotolikovelikodakadabisvi bosanski begovi "sastavili zlato na jedno mjesto, opet je u Husejina bilo tri puta vie u neizcrpivoj hazni"106. Nakon to je preao u Austriju, osmanske su vlasti optuile Huseinkapetana da je opljakao "carsku riznicu" u Travniku i sve iz riznice odvukao sa sobom. Nakon ovih optubi, a na pritisak austrijskih vlasti, Huseinkapetan je sastavio popis svoje imovine koje je ostavio u Travniku. Iz ovoga se popisa vidi da je iza sebe ostavio silno blago (pored ostalih vrijednosti samo je raznih vrsta dukata bilo 75700)107. Prije nego je Huseinkapetan sastavio ovaj popis, dio stvari koje suizanjegaostaleuTravnikuvejebiokonfisciraniprodatnajavnojdrabi u Sarajevu za 59310 groa i 27 para, to je, prema svim istraivanjima, bilo puno jeftinije od stvarne vrijednosti108. Sam Gradaevi je sa sobom u progonstvo u Austriju poveo 20 atova i 111 konja, 3000 zlatnih dukata, 2 vree srebrnog novca, 2 vree talira, 2 vree cvanciga, 2 handara zlatom okovana, 4 srebrne kubure, 2 sablje okiene draguljima, 2 zlatna fiekluka, 7 deferdara u zlatu, zlatni sat sa etiri poklopca, srebrni sat, 1 zlatnu duhanskukesu,2srebrnasvijenjaka,4zlatom

106 SafvetbegBAAGI REDEPAI: Kratka uputa uprolost Bosnei Hercegovine (od g. 1463. d 1850). Sarajevo 1900. (dalje: Kratka uputa), str. 142; Mada je ovdje Baagi oito mislio na vezirsku haznu, nema nikakve dvojbe daje Husein kapetanovnepokretniimetak,kaoipokretni,utodobabionajveiuBosni. 107 Riza MUDERIZOVI: O blagu Husejin Kapetana Gradaevia (Zmaja od Bosne), kojeg je ostavio u vezirskoj palai u Travniku pri bijegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva. Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo 1927, (dalje: O blagu), str. 216 218. 108 Prodaja na drabi se obavila 15. rebiulevela 1248 (12. avgusta 1832), a popis je napravljen 21. rebiulahira 1248 (17. septembra 1832). Uporedi razliite datume o ovome kod: MUVEKKIT, Povijest, 2, str. 944; R. MUDERIZOVI: O blagu, str. 216; H. KREEVLJAKOVI: Huseinkapetan, str. 44; Zejnil FAJI: Tabelarni pregled hidretskihgodinapreraunatihugodinenoveere,Sarajevo1982,str.104).

izvezena odijela, 38 pari srebrnih pitolja, 38 puaka okovanih zlatom i srebrom,4ureenahandara,1dilit,2kopljai2bajraka.Neznasekakva je sudbina ovoga pokretnog imetka. Zna se da je jedan dio stoke kupio izvjesni, ve spomenuti Frajer, pekar iz Vinkovaca, te da je jedan broj konja zavrio u ergeli u Rumi, mada nije poznato na koji su nain tamo dospjeli109. Kreevljakovi je tvrdio da je "neto njegova oruja doprlo kasnije u beki Kunsthistorisches Museum", da je njegov urak bio u ZemaljskommuzejuuSarajevu,tedasenekidruginjegovipredmetibiliu privatnim rukama sarajevskog trgovca Uzeirage Hadihasanovia110, ali u Zemaljskom muzeju sada nema nikakvih tragova o tome da se tu doista nalazio Huseinkapetanov urak, niti bilo koji drugi predmet vlasnitvo Huseinkapetana Gradaevia. Postoji nekoliko predmeta obitelji Gradaevi u sarajevskom Historijskom muzeju, ali se ne moe sa sigurnou kazati da li su oni bili Huseinkapetanovo vlasnitvo. Muzejska zbirka u Gradacu posjeduje nekoliko njegovih predmeta (dva srebrna sata,jedandugino)111.

OstavtinaHuseinkapetana

109 SadikEHI:SumbulukizapisiMulaVrcanije.Tuzla1998,str.53. 110 H.KREEVLJAKOVI:Huseinkapetan,str.45. 111 H.EHI:HuseinkapetanGradaevi,str.133.

Muhamed Hadijahi112 je tvrdio da se "u Povijesnom muzeju Hrvatske u Zagrebu uva sablja na kojoj stoji ispisano Uszpomena od Huszein Kapetana Gradaevia"113. Izvjesno je da je 1910. dio obiteljskih relikvija Mustajbeg Gradaevi poklonio caru Franji Josipu prilikom njegove posjete Sarajevu. Nije, meutim, posve izvjesno o kojim se relikvijama radi, ali seini da se radi o oruju koje je kasnije pohranjeno u etnografskom muzeju u Beu (vjerovatno sablja i sedlo Huseinbega Gradaevia).Uzagrebakom"Obzoru"br.207od3.rujna1919.objavljen jejedanlanakEsadbegaAlibegovia,bosanskogadopisnikaovoglistapod naslovom Oruje "Zmaja od Bosne" Huseinbega Gradaevia u kojem se veli kako se u Beu uva Huseinbegovo oruje "koje je neki od njegovih potomaka

DioostavtineHuseinkapetanauMuzejskojzbirciuGradacu

112 Muhamed Hadijahi (Sarajevo 1918Sarajevo 1986). bosanskohercegovaki historiar. 113 M.HADIJAHIT.IMAMOVI:Gradaac,str.62:NaHuseinbegovojbritkojsablji sa srebrenim balakom" stoji slijedei natpis: Moe li se ovjek vukom aliti / Moeliseovjeksudbinomboriti"(AlfredMAKANEC:Turskinatpisinabosanskim handarima.SabljaZmajaodBosne".Jugoslovenskilist,XIV/1931,169,4)

darovao nekome bekom muzeju (mogue dvorskome?). Ovaj poklon je uinjen prije osam godina. Oruje se sastoji od nekoliko komada koji predstavljajuobziromnaskupocjenuizradbu,velikuvrijednost".Uovomse lanku predlae da se od Bea zatrai vraanje toga oruja "u koji od naih muzeja",aliuvezistimprijedlogomnijenitauraeno. Osim pokretne imovine Huseinkapetan je raspolagao sa ogromnim nepokretnim imanjem, koje je naredbom iz 1832. godine o proglaenju Huseinkapetana "odmetnikom i buntovnikom" bilo konfiscirano. Radilo se, uglavnom, o njegovim itlucima, koji su ovim aktom o konfiskaciji dalje smatranidravnimiflucimaidravajevodilasveposloveuvezisanjihovim upravljanjem114. Nakon Huseinkapetanove smrti njegova udovica, Hanifa hanuma, traila je u nekoliko navrata da joj se vrate posjedi i omogui povratak u Gradaac, ali joj je poetkom 1836. godine samo doputen povratak u Bosnu. Na prijedlog Mustajpae Babia, Huseinkapetanovom sinu Muhamedbegu jeak vraen zeamet, koji se nalazio u nahiji Lavi115, odreena je izvjesna apanaa za izdravanje obitelji, koja je bila neznatna i iznosilaje750groa.Kasnijejepoveanana1250groamjesenopoosobi, pa ni ta suma nije redovito isplaivana, to se moe vidjeti iz estih albi Huseinkapetanove udovice i kerke zbog takvoga ponaanja blagajne zvornikoga sandaka116. Huseinkapetanovi itluci u Posavini nisu vraeni njegovoj obitelji, nego su 1863. prodati. Na temelju dokumenata o ovoj prodaji vidi se daje iza Huseinkapetana ostalo 1277 kmetskih selita na prostorukazaGradaac,MaglajiBrko.Odovih1277kmetskihkua,145je na prostoru Brezovoga polja i Oraja (Donje i Gornje Azizije) podijeljeno muhadirima iz Srbije 1862. godine, pa je za prodaju ostalo ukupno 1132 kmetska selita. Veinu ovih selita otkupili su dotadanji kmetovi, koji su na taj nain postali slobodni seljaci, ali je znatan dio kupilo nekoliko osoba kojesuseveuovodobaznaajnijeukljuivaleutrgovakeilipekulantske poslove (hadi Ala iz Sarajeva, Petrakiefendija Petrovi, Jovo Babi iz Gradaca,NikoKojdiiTooKojdiizBrkog,MijoCvijeti,JovoJosipoviiz Brkog,hadiAhmedbegerimbegoviiRaidefendija,

-------------------------i-------------------------------------------

114 A.ALII:ifluciHuseinkapetanaGradaevia,str.316. 115 A.ALII:Pokretzaautonomiju,str.403. 116 A.ALII:ifluciHuseinkapetanaGradaevia,str.315316.

dragoman bosanskog vezira)117. Vjerovatno je ova prodaja posjeda, kao i smrt sina Muhamedbega nekoliko godina prije toga, te stalni sporovi sa blagajnom zvornikoga sandaka oko isplate apanae, doprinijela odluci HuseinkapetanoveudovicedasesakerkomefikomiseliizBosne.

KulaHuseinkapetanaoteenauratu199295.

117 Memoari ivka Crnogorevia. ANUBiH, Sarajevo 1966, str. 72. Crnogorevi je dosta upeatljivo opisao nain na koji su prodata ova selita. On pie kako je dola naredbaizIstanbuladasetouradi.Sirotikmetimislilidajetonekakaprevara,nisu hteli da se otkupljuju. Onda vladika Dionisije zade po selima. Gdi je pravoslavno selo, popa sa sobom i govori seljacima da se otkupljuju, a gdi je katoliko selo, on parokakatolikogigovoriseljacimadaseotkupljuju.Naprotiv,bilojesastranekoji sugovoriliseljacimadajetosvenekaprevara.

DjeliminoobnovljenaKulaHuseinkapetana

HUSEINKAPETANGRADAEVI UZNANSTVENOJLITERATURI
O Huseinbegu Gradaeviu nastalo je nekoliko zapaenih radova, koji su u poetku imali prevashodno pozitivistiki karakter nastojei rekonstruirati osnovne injenice iz njegovoga ivota, pri emu je panja uglavnom bila fokusirana na tok i karakter pokreta 183132. kojemu je on bio naelu. Prvi detaljniji osvrt na ovaj pokret dao je Safvetbeg Baagi u svojoj knjizi Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1900), a zatim Bartolomeo Kunibert u svojoj knjizi Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia 1804 1850 (Beograd 1901). Kunibert je "postoje (Huseinkapetan, op. H.K.) usled tuge i brige za svoju budunost pao u bolest", bio "pozvan da mu priteem u pomo svojim znanjem i vetinom, tetakoimadohprilikeimatiestihdodirasnjimionimatogaokruavahu. Doznadoh iz njegovih usta vie zanimljivih pojedinosti o njegovom nesrenom preduzeu". Kunibert je dao fiziki opis Huseinkapetanove linosti, i ovaj su opis preuzimali svi kasniji autori. On pie i o Husein begovoj smrti, pogreno navodei da je umro u Trapezuntu. "Za vreme dva ili tri meseca svoga bavljenja u Carigradu ponudie Husejinkapetanu vii jedan in u nizamu (redovnoj vojsci), nadajui se da e njegov primer povui njegove sunarodnike da mu podraavaju i da dragovoljno prime reforme; ali se Husejin odupre svima predlozima i obeanjima o brzome napredovanju; htede ostati dosledan svojim naelima; bee se istakao na elo ustanka svoje zemlje da bi izbegao reforme i novaenja, za koja po svojoj pameti drae da su u suprotnostima s dogmama islamizma, pa nije hteo davati svojim sunarodnicima sramotnoga primera, usvajajui ih iz bojazniiliizsujete.Gnjevanzbogovogupornogodbijanja,sultangaprogna u Trapezunt, gde, udei za zaviajem, proive samo nekoliko meseca pa umre sa slavom jednoga svetitelja. I tako zavri svoj ivot Husejinkapetan koji bi, da je bio potpomognut od svojih sunarodnika, mogao stei svojoj otadbini ako ne potpunu nezavisnost a ono bar slobodnu unutranju upravuipolitikipoloajslianonomeuSrbiji"(str.312314). Nakon Kunibertova djela D. Pavlovi je napisao detaljnu raspravu PokretuBosniiAlbanijiprotivreforamaMahmudaII(Beograd

1913), u kojoj je prikazao ovaj pokret sa puno informacija, ali se nije posebice bavio linou Huseinkapetana, nego pokretom kojega on vodi. Za Huseinkapetana samo kae da je prilikom izbora za vodu pokreta na sastanku u Tuzli krajem januara i poetkom februara bio veoma mlad "ali vrlo imuan, iz porodice koja se nije mogla pohvaliti vrlo davnanjim poreklom". Pod njegovom zapovijeu trebalo je da se nae 48 kapetana. Taj izbor nisu prihvatili i izjasnili su se protiv Huseinbega predstavnici starijihporodica,naprvommjestuSmailagaengiiAliagaRizvanbegovi iz Stoca (str. 11). Pavlovi je na pokret gledao kao na isljuivo antireformni pokret, koji je zvanino zapoeo zasijedanjem bosanskih prvaka u Tuzli od 20. januara do 5. februara 1831. godine. "Taj sastanak nije bio otvorena buna nego samo spremanje na otpor. Kapetani su se samo organizovali, ali nisu otkazali poslunost veziru (...). Ali kada je Mustafa kodra paa digao bunu, pobunie se i Bosanci" (str. 12). Pavlovi nije znao da je prije ovoga sastanka u Tuzli poetkom 1831. odran jo jedan sastanak izmeu 20. i 31. decembra 1830. u konacima Huseinkapetana Gradaevia, na kojem je odlueno da se u Tuzli odri iri sastanak koji treba razmotriti stanje u Bosni i odluiti o Pokretu. U drugoj polovini marta Bosanci su sa vojskomkrenulikaTravniku.UlisuuTravnik,avezirsezatvorioutvravu. Sultanova vojska, koju su predvodili braa Sulejmanpaii iz Bugojna, pola je u pomo zatoenom veziru, ali je doivjela poraz 26. marta nedaleko od Travnika. U ocjeni pokreta Pavlovi se dri osnovne ideje da je u pitanju antireformni pokret bosanskoga plemstva, ali podcrtava da pokret nema "ni iskljuivo staleki karakter, niti je bio opti". Mada se plemstvo oko ovoga pokreta podijelilo "ne moe se porei da su interesi toga plemstva bili u pitanju, njegov presti, gospodstvo i vlast. Nije bio u pitanju socijalni opstanak plemstva, ve njegova politika mo" (str. 14). Pavlovi istie podvojenost bosanskoga plemstva. "Bosanskohercegovako plemstvo nije ni imalo razvijenu svijest o zajednici svojih interesa". Ako je ponekad i bilo solidarno"svejetoimproviziranodogaajimaadhoc,aneotudatojebilo svjesno zajednice interesa" (str. 15). Razlog ovoj pocijepanosti bosanskoga plemstva Pavlovi je nalazio u osobnim neslaganjima medu pojedinim begovima, zatim u razliitom poloaju Hercegovine (koja je manja i siromanija) i Bosne (koja je vea i bogatija oblast), te u injenici da je u Bosni, osobito u Sarajevu, bilo puno Evropljana "koji su imali da izazovu smutnje i nerede u Bosni i da na taj nain veu austrijske granine trupe za granicu kako ne bi mogle otii i one da uguuju revoluciju, a naroito u Italiju"(str.1718).

Pavlovi dobro uoava da su ustaniki zahtjevi bili takvi da su itav pokretkarakteriziralikaopokretzaautonomijomBosne,alivelidaseizatih zahtjeva kriju antireformni motivi ustanika. "Ustajui protiv reforama Mahmuda II ustanici su dali pokretu optiji karakter, prikrivajui motive line i staleke. Branei svoje line privilegije oni su drali dae ih najbolje zatitititraeigarantijezazemlju"(str.18)118. Pavlovi prati tok vojnih operacija dosta precizno. Prema njegovome miljenju, glavna bitka na Kosovu se odigrala "oko 18. jula 1831." i iz nje je Huseinkapetan izaao kao pobjednik, a sam veliki vezir Mehmed Reid paa je bio ranjen "i jedva je uspeo da pobegne". Bjeao je tako brzo da je ostavioisvojuarhivukojujeHuseinzaplijenio(str.23).Pavlovijedostatnu pozornost posvetio odnosima srpskoga kneza Miloa i Huseinkapetana, te opoziciji koja se pojavila u Bosni protiv Huseinkapetana i njegovoga pokreta, kao i odnosu Austrije prema pokretu. Pavlovi je detaljno pratio tok vojnih operacija sve do Huseinkapetanova definitivnoga poraza pred Sarajevom, nakon ega je otiao prema Gradacu i odatle 16. jula 1832. blizuupanjepreaou Austriju.Snjimjekrenulopunoljudi,"meukojima su mnogi otmeni Bosanci bili (...). Po jednom izvetaju dolo je s njim do obaleokohiljaduljudi,apodrugomnevieodetiristotine.Svisuonihteli dapreuuAustriju,itiskalisekoeprenaskelu,gdenijebilotolikomesta. JedvaihjeHusejinumirio,uteiviihdaeonnanjihmislitiidaeimvezir dati milost" (str. 53). Na austrijskoj teritoriji Huseinkapetan je najdue boravio u Osijeku gdje je bio u pravom smislu rijei interniran. "Svaka korespondencija sa prijateljima u Bosni bee im zabranjena. ak su sve njegove volove prodali, a novac petrovaradinska komanda stavi u svoje kase,azaplijenieisvugotovinu,kojujeHusejinimaokodsebe"(str.54).

118 Ameriki historiar Robert J. Donia ocjenjujui knjigu Ahmeda Aliia o pokretu za autonomiju veoma je blizu ovoj Pavlovievoj tvrdnji. Donia potcrtava Aliievo odbacivanje bilo kakvih klasnih ili stalekih motiva u Pokretu i insistiranje na ocjeniPokretakaoiskljuivonacionalnogapokretaBonjaka.TakvimstavomAlii jeprevidiodasubonjakeeliteuautonomnojdravnojstrukturividjelenajbolje institucionalne garancije svojih tradicionalnih prerogativa. (...) Obrana njihovih historijskih prava i tradicionalnih privilegija podsjea na evropska plemstva, koja su stoljeima traila autonomiju, a da nisu bili igosani kao anatema. Ironija je da ova nauna i detaljna studija zavrava sumnjom u vrijednost autorove interpretacije zbog nepaljivog oduevljenja Gradaevievim pokretom (Robert DONIA: Nove studije o historiji Bonjaka i Bosne. Prilozi Instituta za istoriju, br. 30,Sarajevo2001,str.254)

Pavlovi nita ne govori o Huseinkapetanovoj smrti, ali na kraju studije ocjenjujui karakter Huseinkapetanove linosti na temelju pisama koja je nakon sloma Pokreta pisao knezu Metternichu, zakljuuje da karakter tih pisama govori o njegovoj politikoj vrijednosti. Pavlovi na temelju tih pisama nastoji negativnim bojama okarakterizirati njegovu linost(str.91).

PisanaostavtinaGradaevia Profesor Slavko Kaluderi u lanku HuseinKapetan Gradaevi. Zmaj od Bosne, koji je 1932. najprije objavljen u Jugoslavenskom listu, a potom iste godine pretampan kao separatan otisak, nastojao je na temelju tada poznatihinjenica, oslanjajui se prevashodno na pisanja B. Kuniberta i L. Rankea, rekonstruirati Huseinbegov ivot i tok njegovoga pokreta u kontekstu opih dogaanja toga vremena. On govori o Bosni poetkom 19. stoljea i znaaju koji su u to doba imali kapetani. Kaluderi istie da Huseinbeg potjee iz bogate i ugledne obitelji. "Huseinkapetan po prirodi svojoj ponosit i stari koljenovi, koji sa nekom gordou gledaju na svoje porijeklo, koji vijekovima uvaju i njeguju tradiciju,apotomcisustarinomvitezova

i proslavljenih junaka. Njihovi djedovi uvijek su prolijevali krv da sauvaju svoja starinska bosanska prava i privilegije. To je ponos koji prelazi u nasljedstvo, s koljeno na koljeno, a i s visine gleda na sve ostale" (str. 13). Malo ranije Kaluderi govori o utjecaju koji je na Huseinbega imala tradicija njegove obitelji, pogreno navodei da je Delaludinpaa ubio njegovoga oca. "Otac mu je bio bogat,uven i uvaen. Sve to ostavio je u nasljee svome sinu. Husein je ivio u vrlo burno vrijeme. Sluao je o borbama Karaorevim. Sluao je za silnu mrnju Derendelijinu prema bosanskim plemiima begovima. Znao je za Huridpau, velikog vezira, starog iskusnog borca i ratnika, sluao je o njegovom ratovanju po umadiji. Doivio je onu stranu sjeu bosanskih prvaka za vrijeme Delaludinpae, kada je i njegov otac Osmankapetan izgubio sa ramena svoju glavu. Kada mu otac pogibe, bijae Husein u punoj mukoj snazi, preturiojeosamnaestugodinu"(str.5).OvdjejeKaluderiumjestoMurat kapetana, koga je 1820. pogubio Delaludinpaa, pogreno naveo da je pogubljen Osmankapetan. Osmankapetan je umro 1812. godine,119 dakle osam godina prije Muratkapetanova ubojstva. Kaluderi je i u ostalom dijelu svoje rasprave pravio niz greaka. On govori kako je Huseinbeg "gledao svojim oima krvave dogaaje u kojima se kupala Bosna. Sve je to na njega ostavilo vrlo dubokoga traga, jer mu tada pogiboe otac i sinovac. Njegova dua i srce bilo je prepuno gorine i jada" (str. 6). Kaluderi osobitu pozornost posveuje odnosima Huseinbega Gradaevia i Ali pae Fidahia. Taj je odnos zapoeo u neprijateljstvu, jer je Huseinbeg u borbamaizmeuMahmudpaeiAlipaeFidahiastaonaMahmudpainu stranuidoveoAlipaukaozarobljenikauGradaac1829.godne."Odovog dobaimamopredsobomdvijeistaknuteistorijskelinosti:

119 I neki drugi autori koji su se bavili Huseinbegom Gradaeviem i njegovim pokretom grijeili su kada je u pitanju godina Osmankapetanove smrti. Hamdija Kreevljakovi je dobro rijeio ovaj problem pozivajui se na ispravu graanikog kadije koji je 6. XII. 1812. popisao njegovu ostavtinu, to znai daje umro neto prije toga (Hamdija KREEVLJAKOVI: Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2 . izdanje, Sarajevo 1980). Uprkos tome Sadik ehi je tvrdio kako je Osmankapetan umro 1814. godine (Sadik EHI: Zmaj od Bosne. Huseinkapetan Gradaevi, Tuzla 1991, str.9).OitojedasuoviautorizanemarivaliovajKreevljakovievrezultatioslanjali senapisanjaD.Pavlovia,kojijeuraspraviPokretuBosniiAlbanijiprotivreforama Mahmuda II, Beograd 1913, tvrdio kako je Ali Delaludinpaa 1821. pogubio oko tri stotine muhamedanskih prvaka, medu kojima i Osmankapetana iz Gradaca (str. 5). Ovu Pavloviu tvrdnju u poetku je prihvatao i Hamdija Kreevljakovi u svojojraspravioHuseinkapetanovompokretuobjavljenoj1932.godine.

Huseina kao pobjedioca i Alipau kao zarobljenika. Junatvo i velikoduno ponaanje prvoga oplemenilo je duu drugoga, i oni poslije kratkoga vremena postadoe najbolji i nerazdvojni prijatelji i drugovi. I zaista u svim potonjim poslovima Huseinkapetan nije imao vjernijeg ni junanijeg druga odAlipaeVidaia".(str.89). Kalueri je na pokret Huseinbega Gradaevia gledao kao na pokret protiv reforama, osobito protiv novog ureenja vojske. Pokret vode "koljenovii begovi" koji su "od uvijek gledali na svoju otadbinu kao na zemlju, koja se stalno ponosila i diila nekom vrstom samostalnosti i nezavisnosti, i gdje se nijedna reforma nije mogla zavesti bez njihova pristanka. Oni su gledali na Bosnu i Hercegovinu kao na dravu u dravi, gdje su vladali na svoju ruku, a Turskoj davali onoliko vojnika koliko bi odredili na svojoj skuptini" (str. 8). Suglasno takvoj polaznoj ocjeni uzroka pokreta, kojega svodi na otpor reformama nigdje ne spominjui zahtjeve ustanika za vraanjem nahija koje je sultan odvojio od Bosne i prikljuio Srbiji, Kalueri prati poetak pokreta i tok vojnih operacija, ali nije temeljit u svome prikazu operacija. Naprotiv, moglo bi se kazati kako je veoma povran. Samo konstatira kako su se Sarajlije,uvi da su se begovi Sulejmanpaiiprikloniliuzvezira,krenulinanjihipobijediliih.Nakontoga su se bosanski prvaci okupili u Sarajevu i u kui "uvenog velikaa Zlatarevia"zabosanskogaveziraizabraliHuseinkapetanaGradaevia. Kao bosanski vezir Huseinkapetan je sa vojskom od 25000 vojnika krenuo prema Kosovu u susret vojsci velikog vezira Reidpae, koji je bio na pragu pobjede u okraju sa skadarskim Mustafapaom Buatlijom. Pravac pokreta Huseinkapetanove vojske iao je preko Rogatice, Viegrada, Priboja i Prijepolja prema Novom Pazaru. "U Huseinovoj vojsci bio je prilian broj i Srba pravoslavnih i to iz njegove kapetanije. Husein je bio vrlo paljiv i pravedan spram Srba. Njegova vojska (u svom kretanju ka Kosovu, op. H.K.) je vrlo lijepo i dobro postupala, nigdje nije pokazivala svojusilu,nitijenanarodudaralanametaigloba"(str.12).IzNovogPazara Bosanci su krenuli na Kosovo. Lahko su zauzeli Pe i neke druge gradove. Najvea bitka se odigrala kod Sazlije (?) i u njoj je bosanska vojska odnijela veliku pobjedu zarobivi oko 2000 vojnika velikoga vezira. Husein je namjevao krenuti ka Skadru i pomoi Mustafa kodrapai, ali je od toga odustao, jer mu je veliki vezir poslao izaslanstvo da pregovara o bosanskim zahtjevima. Veliki vezir je pristao na bosanske zahtjeve, nakon ega oni odluie da se vrate u Bosnu ne saekavi ferman o tome. Uz to, veliki je vezirunosiorazdormeubosanskebegove

izazivajui jedne protiv drugih. Mahmudpaa Tuzli je napustio Husein begaivratiosesasvojomvojskomuTuzlu."ZaTuzlakapetanompovedoe seimnogidrugi,teodoeivratiesenatraguBosnu"(str.16). Kalueri u ovom razdoru bosanskih begova vidi glavni razlog neuspjehu pokreta: "U razdoru meu bosanskom vlastelom, koji je stvorio velikivezir,leipreokretovogaustankakojijeusebinosioklicupropastida Bosna postane bosanska samostalna" (str. 17). Osim toga, nesloga meu bosanskim begovima se poveala nakon to je Huseinbeg oformio svoj dvor u Travniku na isti nain kao i raniji veziri, to je kod ostalih begova dovelo do zavisti: "zato i oni ne bi mogli biti veliki veziri, ba kao Husein. Svojim spoljanjim znacima, ponaanjem tome je Husein mnogo doprinio. On je bio gord i ponosan, pa i pomalo naduven, to je prelazilo u nesnosnost, a bio je u mnogim momentima naprasit. On je jedino sebi pripisivao sve uspjehe i plodove ratnog pohoda" (str. 17). Huseinkapetan sekasnijestalnonastaniouSarajevu. Kalueri detaljno prati nastojanja Huseinbega da iz Istanbula dobije potvrdu svoga vezirskoga poloaja. Meutim, kako potvrda toga izbora nikako nije dolazila on 1832. sazva bosanske prvake na Skuptinu u Travnik.Naovojjeskuptiniponovodolodoraskola,alijeipakznatanbroj vojnika pod vodstvom Alipae Fidahia upuen u susret vojsci velikoga vezira.OstatakglavnevojskepoveojeHuseinkapetan.NaBosnujekrenuo novoimenovani bosanski vezir Kara Mahmudpaa sa brojnom vojskom. Kara Mahmudpaa je izvojevao nekoliko pobjeda. Huseinkapetan se iz SarajevauputiopremaPalamaususretKaraMahmudpainojvojsci.Uovoj biciHuseinovavojskajedoivjelaporaz,povuklaseiutvrdilanaZlomStupu s namjerom da "brani Sarajevo do posljednjeg daha" (str. 21). Kalueri veoma slikovito opisuje tok ove posljednje bitke: "Sa jedne strane borilo se ponos i junatvo, a sa druge regularna vojska, nizami. Borbu otvorie nizami, prasnue puke i zaciktae, a dim od puanog praha prekri cijelo bojno polje. Samo se uje jauk i zapomaganja junaka. U najguim i najeim bojnim redovima borili su se kao divovi Husein i Vidai. Jedan se sa drugim nadmetali u junatvu, juriali su na najopasnija mjesta sokolei i povlaeizasobomsvojejunake.PodHuseinompoginuosamkonja.imbi koji konj pao, brzo bi uzjahao odmorenoga i poletio kao munja meu neprijatelje. Neprijateljski redovi pokolebae se, strahovite gubitke pretrpie, poee se naglo povlaiti, ostavljajui mrtve i ranjene. Izgledalo jedajebitkazadobivena.GlasserazniodajeHuseinzadobiopobjedu.Kara

Mahmudpaasevespremaonabijeg.KnezMiloidalmatinskageneralna komanda dobili su ve izvjetaje da su Bosanci pobijedili. I zaista turska vojska poela je smalaksavati, lomiti se pod junakim navalama Huseina i Vidaia, ali u tim najkritinijim momentima, kada se pobjeda ve osmjehivala Bosancima, dooe u pomo Kara Mahmud pai Hercegovci pod vodstvom Aliage Rizvanbegovia i Smailage engia i padoe Bosancima u lea. Otvori se jo ea i krvavija borba. Bosanci su ve smalaksali, a nizami osokoljeni novom pomou, navalie jo silnije i snanije. Smalaksa Husein, smalaksa Vidai, klonue i svi njihovi junaci i poee uzmicati. Aliaga udari s boka na Bosance, stvori zabunu i nered imejezavrenabitka,aBosancidoivjeepotpunislom"(str.22). Huseinkapetan se sa dijelom vojske probio prema Gradacu, a zatim sa oko 200 ljudi preao u Austriju. Nastanio se u Osijeku, gdje je "ivio kao bjegunac. Bio je sumoran i tuan za otadbinom, ali opet ponosan i gord, ivio je raskono kao pravi vezir, imao je dosta velike trokove" (str. 23). Kasnije je morao pod pritiskom austrijskih vlasti traiti milost sultanovu. Ferman o tome stigao je u Zemun, gdje je Huseinbeg pozvan da uje sultanovu rije. "Husein doe u Zemun sa svojom pratnjom ne kao bjegunac, ve kao vezir, jahae na arapskom konju, koji je sav bio iskien zlatom i srebrom, a u ruci drae tit od sunca, a sa lijeve i desne strane njegove, takoer na divnim konjima Alipaa Vidai i Krupa kapetan, a za njima svita od stotina ljudi sve stasitiji od stasitijeg, bolji od boljega. U Zemunu u dvoru austrijskog enerala trebao je biti proitan Huseinu i njegovim drugovima carski ferman, u prisustvu enerala Fajta, zapovjednika Zemuna, painog izaslanika iz Beograda, gradskih vlasti i nekoliko izaslanika kneza Miloa Obrenovia. Mladi bosanski voda idae u susret deneralu jaui na divnom arapskom hatu sa bogatom konjskom ormom,akavaziiauiprednjim,praensvojimiagama,paomVidaiem i ostalim starjeinama. Svi pokazivahu spram njega ono isto uvaenje i potovanje, to su mu ga ukazivali u najsjajnijimasovima njegove sree i njegove vlasti" (str. 26). U fermanu svima je data amnestija osim Husein kapetanuiAlipaiFidahiu,zakojejenareenodaseuputeuIstanbulgdje e se odluiti o njihovoj sudbini. Iz Zemuna Huseinkapetan je preao u Beograd, a odatle u Istanbul. "Husein je boravio u Carigradu preko dva mjeseca. Ponudie mu vii in u nizamu, nadajui se da e njegov primjer povui mnoge mu sunarodnike, te e ugledajui se na njega, dragovoljno primiti reforme. Husein se odupre svima obeanjima i predlozima, htio je daostanedosljedansvojimnaelima".Odbiojesveponude.Kalueri

takoerpravigrekutvrdeidajeHuseinbegzbogodbijanjavisokoginau regularnojvojskiprognanuTrapezuntgdjejeiumro(str.28).

DetaljizporodinekueGradaevia Otprilike kada je Kaluderi objavio svoju raspravu i Hamdija Kreevljakovi je u Napredkovom kalendaru 1932. pod naslovom Husein kapetan GradaeviZmaj od Bosne objavio studiju u kojoj je pokret Huseinkapetana Gradaevia promatrao kao antireformni pokret bosanskohercegovakog plemstva. "Mahmud II zaveo je novu vojsku ili nizam,aukinuojeniare,kojisukrozdecenijebilinaputusvakomnapretku drave. Konzervativnom plemstvu bili su jeniari glavni oslonac i u njihovom dokidanju uvidjelo je plemstvo opasnost po svoj opstanak, i to je bio povod ovom pokretu" (str. 26). Kreevljakovi je sakupio puno biografskih informacija o Huseinkapetanu i njegovoj obitelji. On tvrdi kako se Huseinkapetan rodio "u kuli" na gradaakoj tvravi oko 1802. godine, to bi trebalo znaiti da je kula tada bila mjesto gdje je ivjela njegova obitelj(str.29).Meutim,Huseinbegsenijerodioukuli,negouobiteljskoj kui koja se nalazi nedaleko od tvrave, jer su tvrava i kula bile samo sjeditekapetana,aneimjestoivljenjanjegoveobitelji.Uvrijemekadaje

pisao ovu studiju Kreevljakovi je stajao na pogrenom stanovitu da je Huseinkapetanov otac Osmankapetan umro prije 1814, a Huseinkapetan je kapetanom postao 1821. nakon to je Delaludinpaa, bosanski vezir, pogubio njegovoga starijeg brata Muratkapetana (str. 30). Kasnije je on tano utvrdio da je Osmankapetan umro 1812, a Galib ljivo je ponudio informacije iz kojih se vidi da je Muratkapetan pogubljen 1820, pa je, dakle,tegodineHuseinbegpostaokapetan. Kreevljakovi podrobno govori o Huseinbegovoj graditeljskoj djelatnosti i odnosu prema "podlonoj raji" u svojoj kapetaniji. "Iz jednog pisma vidi se da je 1827. bio punih devet mjeseci van svoje kapetanije. To jevrijemeproveouZvornikuiSarajevuuzAbdurahimapau,igledajuito ovaj radi od njegove brae mogao je uvidjeti to se sprema Bosni i postati odrjeitijineprijateljPorteireforama.Ulistopadu1827.povratioseusvoju kapetaniju" (str. 31). Ova veza Abdurahimpae i Huseinkapetana biti e vana za vezirovu sudbinu kada je sredinom 1828. u Sarajevu dolo do pobune protiv njega. Naime, pod pritiskom pobunjenika vezir naputa Sarajevo i preko Busovae sklanja se neko vrijeme kod Huseinkapetana na njegovomimanjuuZovikukodBrkog,odaklejedefinitivnonapustioBosnu (str.28). Kreevljakovi je u ovoj raspravi detaljno pratio Huseinkapetanov pokret 1831/32, te njegovo progonstvo 1832/33. godine. Pogreno je tvrdiodajeHuseinkapetanumro1833,alijeodbaciodotadanjeuvjerenje dajeizIstanbulabioprognanuTrapezunt. PoslijeKreevljakovieveraspravebilojemaloznaajnihpoduhvatau obradi Huseinkapetanove linosti i Pokreta. To "doba marginalizacije" prekinuo je Avdo Sueska koji je u svojoj studiji Ajani. Prilog izuavanju lokalne vlasti u naim zemljama za vrijeme Turaka (Sarajevo 1964) upozorio kako "pokret Huseinkapetana Gradaevia nije jo kako treba prouen niti dovoljno rasvijetljen, zbogega je vrlo teko donositi konane sudove o razliitim aspektima i problemima koje izuavanje tog pokreta zahtijeva" (str. 214). Akademik Sueska je istaknuo kako se o tom pokretu "tekomoegovoritikaoonekakvomirokozamiljenomautonomistikom pokretubosanskihajanazauspostavljanjeautonomneBosneiHercegovine s obiljejem vazalne kneevine". On ocjenjuje da je to bio pokret "u prvom redu gornjih slojeva feudalne vladajue klase u Bosni, uperen protiv sultanovih reformi, koje su imale za cilj ukidanje izuzetno povlatenog poloajabosanskihkrupnihfeudalacakaoajana"(str.214215).

Nakon Sueskine knjige o Huseinkapetanu Gradaeviu se apatom govorilo sve do pojave knjige Bosna i Hercegovina 18271849. (Banja Luka 1988)autoradr.Galibaljive. ljivo je iscrpno koristio rukopis kojega je 1927. kao doktorsku disertaciju u Beu obranio Martin Schor. Osim toga, on je temeljito pregledaoaustrijskuizvornugraduoovomepokretu.Nijeseposebnobavio Huseinkapetanovom linou, pa ni povijeu njegove obitelji, ali je detaljno pratio njegov boravak u progonstvu u Slavoniji. Rijeio je vrijeme ubojstva Muratkapetana Gradaevia (1820. godina), pa time i vrijeme kadajeHuseinkapetanpostaogradaakikapetan. Pretenzije za najcjelovitijim prikazom pokreta kojemu je na elu bio Huseinkapetan Gradaevi imala je monografija Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine autora dr. Ahmeda S. Aliia. Alii je doista dao najcjelovitiji prikaz uzroka i toka pokreta. On na ovaj pokret gleda kao na nacionalni pokret Bonjaka za autonomijom Bosne. Prema njegovim istraivanjima, inicijativni skup dijela bosanskih prvaka koji e povesti pokret odran je izmeu 20. i 31. decembra 1830. godine "u konacimaHuseinkapetanaGradaevia"(str.211),oemuseprijepojave ove monografije nije nita znalo. Alii istie da je nakon njega u Tuzli krajem januara i poetkom februara 1831. odran "iri pripremni sastanak svih predstavnika Bosne" sa kojega je upuen "opi poziv bosanskom narodu da se die na ustanak za odbranu Bosne" (str. 201). Takoer je upuen poziv za sabor u Travniku koji se treba odrati 29. marta 1831. godine. Na sastanku u Tuzli je zakljueno "da u ime Bonjaka (Pokret) vodi HuseinkapetanGradaevi",iakonijedobionikakvooficijalnozvanje"(str. 212). Alii je donio niz novih dokumenata o ovome Pokretu, mada se nije posebno bavio Huseinkapetanovom biografijom. Najvea vrijednost ove Aliieve knjige je u tome to se autor upustio u analizu stanja itavoga drutva u Bosni toga vremena i na temelju toga tragao za uzrocima i karakterom pokreta kojemu je na elu bio mladi gradaaki kapetan Huseinbeg Gradaevi. Ne uputajui se na ovome mjestu u sve detalje njegove analize treba konstatirati kako je taj pokuaj da se sagleda stanje bosanskoga drutva u dugom vremenskom razdoblju (vie od jednoga stoljea) veoma vano kao metodoloki model u historiografskim istraivanjima koji se na naim prostorima nijeesto primjenjivao. Alii je u historiografskoj kritici veoma otar, ali povremeno i izrazito lian, pa njegovekritikepovijesnihstavovakojezauzimajudrugihistoriariuznatnoj mjeriprelazeukritikuadpersonam.To,uzpovremenoizrazitopolitiki

rjenik, zasjenjuje vrijedne metodoloke i interpretativne rezultate ove knjige. Uprkos ovim nedostacima Aliieva knjiga je dosad najcjelovitiji prikaz Pokreta za autonomiju Bosne kojega je 1831/32. vodio Husein kapetanGradaevi.

BistaHuseinkapetanaGradaevia (radakademskogvajaraIbrahimaBilajca)

PRILOZI

PismoPetraPetroviaNjegoa upuenoHuseinkapetanuGradaeviu 4.februara1832.godine

estitomuivelikomeveziru Huseinkapetanuvitezubosanskom, Po poslanom nam igumanu Mojsiji120 imali smo radosti primiti tvoje predragopismood9.islaproastogajanuarijaukojemvidimprijateljstvoi ljubavkojeelidabudumeunama.Tonamjemnogomilouti,aosobito to si zborijo na rijei sa igumanom Mojsijem, mi sve to kabulimo i tvrdu ti boju vjeru dajemo da emo od sada u napredak biti ujedno i krv svoju prolijevatizavjeruislobodunau.Negotemolimokakopredragoprijatelja naega da se dri junaki i da seuva fa de nebi sadrijazem uemu god prevario, jerbo zna da sadrijazem nema velike jakote, ali ima naredbe jevropejske, i mi smo tvrdo uvjereni dae sadrijazemova vojska prvi puta jako pobiti sa vama jerbo ne moe joj drukije. Zato te mnogo molimo da naredi tvojima ljudima da se mudro vladaju i da s malimislom vojske ne udarajunanizam. Mnogo se radujemo ujui od igumana Mojsija da si u svu zemlju tvoju pravi sud postavio za svakoga, budui da takvim nainom moemose nadatiuBogadaenampomoiuovomisvakomdrugomposlu. Mi seesto bijemo sa nizamom sadrijazama i mislimo ovoga proljea skupiti vojsku i udariti na nizam koji se nalazi oko Skadra. No za takvu vojsku nemaju debane, molimo te kao naega predragoga prijatelja da nam poalje jedno 100 tovara fieka da taj nizam to je oko Skadra razbijemoidagaotolenraeramo.Tosmonaumiliovogaproljeaposvaki nainsvriti.Akolinemogaposlatifiekaatinampoaljiaspri,alimiradiji bismogotovijefieka.

120 Mojsije Zeevi, iguman manastira urdevi Stupovi. Posrednik izmeu Husein kapetana Gradaevia i crnogorskoga kneza Petra Petrovia Njegoa. Ovo je vrijeme kada je Njego obavljao pripreme za napad na Podgoricu, za staje do poetka1832.uPrimorjuvebiokupioorujeimuniciju(kremenje,barutiolovo).

Mi svoj naoj zemlji dali znati o ljubavi i prijateljstvu sa tvojijem ljudima, ali ti dobro zna da ima po krajinama ljudi hrdavih koji bi mogli togodskrivitiutvojojzemlji. Zato te molimo da ne prima u rdavu stranu no da nam za takove ljudenapieibudiuvjerendaemoihestokonakazati.Alitiznadasemi nemoemosavamalasnomijeati,buduidanamNikiiutomesmetajui pobunjuju narod protiv nas i protiv vas. Zato molimo da poalje nekoliko vojskeuNikidanakaeteljudekojinesluajuzapovijednitvojuniniiju i da tu postavi tvojega ovjeka da zapovjeda i tada emo se moi lasno mijeati. No tako kako u Nikie nalaze se neki muselimi koji su pobjegli iz drugih gradova, to ako bi ti ljudi pobjegli u nau zemlju budi uvjeren da emoihsvezaneposlati. Bieuokakosemisirskipaaobratioprotivcaraikakojenjegovsin IbrahimpaauzeojedanpaalukcarevkojisezoveSanovanidiAkri,tako isto i druge mnoge zemlje ustale protiv cara, a za ostalo tie znati budui ujemodaprimanovinebeke.Idasizdravo!

PetarPetroviNjego

PismoHuseinkapetanaGradaevia upuenoknezuMetternichu 13.jula1832.godine

VaeSijateljstvo! MilostiviGospodine! Ja vaemu Sijateljstvu kao naistariem tainom Sovjetniku cara Avstrijnskoga Franca 1 ga usudiose esam rez vas njiovom veliestvu pismeno ljubei njiovu prebijelu Ruku i skute iroke zahvaljujem i blagodarim koimsie pomilovao i pod svoe pokroviteljstvo primio, dase mogu smiriti i odmornost svome telu uiniti, kao pod smirnim skutom cara ovog Avstriinskog a suvie dabi vaeg Sijateljstva na meni nazirateljstvo bilo. I dohodim vaem Sijateljstvu sve nae kako od predanjih vremena tako i od poslednjih sadanjih vremena djela u ovome mome pismu javiti, kakovi su poslovi i dogaaji iz meu Sultana turskoga cara samnom i narodom bosanskim dogodili se. A i moja perva djela koja sam ja pre ove bosanskerebelijezasultanavoljunekimvezirimakoisuuBosnunaMaksup dohodili,inesretnosenatragodNarodabosanskogizistepovraaliinio. 1vo. Dohodim vam na znanje dati za hadi Mustafa pau koie bio pre 7 1/2 godina odreen u Bosnu na Maskup za vezira iliti Governera Bosni sva Bosna skoilae na njega bila, kojaga je i naterala iz Bosne da ide i da ne moreonunjoivievezirombiti,doznaviovajgorepomenutiHadiMustafa paadasenemoresBonjacimaboritidaenajposljesvoiivotizgubiti,ida nemorenaniednustranubosanskuproinitisebidobrogputanai,kudabi mogo sebe od Bonjaka sohraniti i na svoi pravi put izii da glavu i ivot sa svoiomDjecomsauvakromekrozmojuGradakuNahijukodmene;japak kao edan ovek u Bosni naistarieg Plemena kapetanom jesam doznavo i znao dae on edan carski ovek u naigorem zimnim vremenu preekam i doekam istoga vezira sa njegovim haremom zaedno u svoioi Nahii varoi Graanici tako lepo daga nebi ni kod kue njegove doekali bolje, gdje je odmornost inio 3 dana, a posije odmornosti njegove esam ja njemu sve potrebite stvari tomue trebalo u lai na Berkom spremiti dao gotovo da ima bez da nie nita nepotroi do vidina sa moima lastovitima (sic!) trokovimaspremioga

zakoe more i isti Hadi Mustafapaa ako bude u ivotu sam sobom osvedoitidaetakoistinabila. 2go. Abdurahman paa koie bio u Biogradu pred 6 godina vezirom pak posije iz Biograda bio odreen na vezirluk u Bosnu s fermanom sultanovim, i doo bio u Saraevo s io ednim sultanskim kapiilerahiiom Musa Agom koisu hoteli Sultanove zapovjedi koe je on njima dvoici zapovidio izvrivati i ispolnjavati, za koe kako su u Saraevu Sarailije razumjeli iuli odma su poeli izmeu sebe neke osobite razgovore voditi, koe skuptine njiove esu bile da ga k smerti predadu i umore, budui da samijauonovremeuSaraevoodistogapaeAbdurahmanapozvatituse kod njega nahodio esam i ono vreme kadasuga hoteli ubiti, kadae on isti paa hotio s carskimovekom carskij ferman prouiti da se pokore carskoj zapovjedi i onome fermanu kako glasio bude, meu tim naini se edna velika buna od naroda i pukne puka, poznavi ove iste Sarailije da sam ja od strane carskoga vezira i veila predamnom ednoga moga konja ubiju, a ja svoi ivot munim nainom sauvam i otidem onda sa moima momcima koesam sa sobom imao na svoj kraj te u Nahiju svoju i kui u Gradaac i izbavimcarkogaovekaMusaAgukapiilerahajupovedemzaedno;ovai onai isti Abdurahman paa bivij proteran i oteran odma iz Saraeva naglim nainom,niemogosebizanekovremepristanitanaidamoresiguranbiti sjedeti kromje doe u moiju Nahiju selo zovik gdje samga ja uvo i sve potrebitotokakonjemutakoinjegovojvoiskikojajesnjimebilaoko2000 dua do nedavno 3 mjeseca dana, a harem postavio u onu kuu moju koju gdjejemojharemsjedio,dokistomepainijebilodolo od Sultanavelikog zapovjest kuda ima polaziti, do toga vremena est kod mene u moioj Nahii prebivaosveonetrokovekoesamjazanjegatroio3mjesecadanaesuod moe lastovite kese, sada vae prevozhoditeljstvo promislite tai troak kolikonatolikoljudimoredostatrokabitikaomnogiednomekapetanu,a od drugoga nikakove pomoi neimati; za ova obadva pae to u ovom mome pismu vaemu Prevashoditeljstvu javljam, ako ne bi ste meni i mome pismu da nie tako vjerovali, ono more se lasno osvedoiti i u znanstvo od iste dovesti, u carstvu naemu koe more pismeno izvieti jeli totojavamgovorimipiemistinailinie. 3e. Za Namik Ali pau koie bio pre 2 godine u Travniku za vezira, pak kad e se Rebelija pervo poeti u Bosni da ja niesam bio i njega bi Bonjaci ubili ali ja niesam dao od njega takovo djelo uiniti. Sada pak dohodimo vaemu Prevodhoditeljstvu od sebe kazati kakosam od Naroda PoglavicaiprevodhoditeljiveziromBosni

naimenovat i posto. U Tuzli kada su njiove dogovore imali iinili kogae predvoditelja Bosanske voiske postaviti i uiniti i u Saraevu za vezira Bosni, mene su postavili i na sramotu, ebo na drugi nain da takovog imena na sebe niesam primio, ja bi moro poginuti od Naroda, kako u poslu kadasmo izili tako i kadasmose vratili natrag vazda oko mene bilo po nekoliko stotina ljudi kao straa koisume uvali da im kakove prevare neuinim, biosam prinuden sve ono initi kako tosu oni zahtevali, a i svako ono pismo koga sam kome piso bilo ono po vnuternosti paaluka bilo pak kuda izvan paaluka, niesam mogo poslati dok oni niesuga vidili i prouili, vazdasam prinuden bio njima pokazati daga oni vide pak tako poslatoe biio. Svaki znade da ja toga Gospodstva niesam hotio imati, nitisam pak mislio da budem, menie dosta bilo moga Gospodstva Kapetanluka, koisamseboljevladoiivionegoiedankapetanabosanskiekaoedanvezir, tome se lahkim nainom more svedoanstvo nai, poradi toga tosam naistariega plemena i naibogatiji bio esume primorali, erbo da niesam takovonasebeprimiobilisuudogovoruubitimeilitiukamenzaterpatime. A u Pritini na Kosovu kadasmo bili proaste godine kada im je veliki vezir od sebe pismo dao da mogu sebi za vezira izabrati od svoga Naroda koga oni hoe toe onda i mene malo razblaivalo pak sam tako vatreno izgorio, ednosam od naroda silno primoravat, a drugosam promiljavo na velikog vezirapismotoeonnaroduizdao.NamikAlipainharemkoieostouBosni kadae on otio u Vidin a kadasam ja u Saraevu od naroda bosanskog za vezira Bosni naimenovat i kadasume poveli u Travnik da sedim i da s njima vladam ondame je edan tatarin s pismom u putu sreo, koe pismo glasiloe daoniele djecuihaznuNamikAli painupoharitjiiporobiti,nakoesamja njima odgovorio, da nita nediraju da je nedodem tamo, ja pak kadasam tamo doo niesam dao nita diratiniti u haznu niti pak u harem da porobe, no sam ij lepo o mome troku dao ispratiti da im nita nie falilo, lae u mojoj Nahij u Berkom dao nai i sve toim je potrebovalo u lai dao i ispratiodoBiogradamirno. Ove zime kadasam moga poslanika tamo u Be poslao njiovomu veliestvu dabi pomo i milost njiovo Veliestvo od naega Sultana izradilo s tiemsam Narod na vodio i zabavljo, da nebi pohitili pred carsku voisku izhoditi; zatoe carska voiska tako lasno u Bosnu unila, a kadae blizu k SaraevudolabiosamprimoratodNarodaizTravnikadignutiseikSaraevu poi i bio doo, a kako sam od Dvora vaega haber dobio odmasam oruie ostavio i ovamo poo naglo s nekoliko nae Gospode a sve svoe Dobro i imetak ostavio koe u Saraevu koe u Travniku i ovamo na ovu nau stranu podkrilovaezamilostdobiti

preo, od koga moga mala i dobra napriliku napamet to mi more pamet naikadanemamsvogstarogtefterasveporedunapisatoiuovomemome pismu isti tefter prilazem da morete viditi toe tamo mala u Bosni ostalo, daniemoehitenjbiloidasenisampouzdonaRienjiovogveliestvaivaeg prevozhoditeljstva Gospodin Meternich i danas bi puka po Bosni pucala. Toga radi umoljavam se i preporuujemse vaemu prevozhoditeljstvu milostivi gospodin Metternich dabistese s smilovali i na mene pozor imali kaonaednogaiztuegacarstvapribjegavegovamopodvaekrilooveka, dame nebi u nemile ruke dali opet natrag a nemogu vjerovati iako ljudi govore dae to ovaj Dvor koga poznaju sva carstva za naistarieg i naimilostiviegivaeprevozhoditeljstvouini,noimamnadedudaudobro pomilovan biti. Drugo pak umoljavamse vaemu prevozhoditeljstvu dabi ste zapovjest izdali dabimise moe Dobro koe je ovde u Oseku u kasi zapeaenoiukasistojidalodakodmenestoji,neuondasumnjimatiniti pak bolovati; erbi koeuem od svjeta daeteme natrag u Tursku povratiti i u ruke predati, tomise initi istinito kakomi moe novce i drugi mal pod peat meese i u vaoj kasi stoji a ne kod mene, zato molim vae prevozhoditeljstvo povtoriteljno dabisteme vi obradovali s dobrim glasom i damisemojmalinovcipredadu,akosteradidasamsebismertinezadaem, i dasam znao dau ovaki reziluk terpeti i muke od svakoga podnositi, dato nebi nikoga prelazio voljo bi na onoj strani poginuti no ovamo na ovu stranu prohoditi, kao ja edan ovek, akoe moguno umoljavamse dabiste doputenje dali damogu tamo do vas u Be doi, ondabi vam ustmeno dovoljnirazgovorimali, OstaemvaegaprevozhoditeljstvaDobriDost. HuseinkapetanBegodGradaevi UOseku13gaJulia832.

PismoHuseinkapetanaGradaevia upuenoknezuMeternichu 10.oktobra1832.godine

WashePrevozchoditeljstvo! MilostiviGospodine! General Commanda Petrovaradinska kojaje Mojora szvoga Adjutanta kmeni ovamo u Esegg sa Milostivima Pismima poslala damiji procsita daje ovoczarsztvomeniodnashegaCzaraSultanavelikogMilostizradilo,dasam svome Xivotu szlobodan i damije oprostijo damogu na nashu Tursku sztranu k Bijogradu iliti kuda hochu za vreme osim Bosne prechi? Na ovu Miloszt kojuje meni nijiovo Welicsestvo naisztariji i od sviju Czareva naimoguchniji Czar Austrinski ucsinijo i od moga Czara za mene izradijo, zatu Miloszt kojusam dobijo serczano i iz svega Sercza moga obadvima Dvorovima zahvalijujem i blagodarim za koju nikad zaboraviti za svoga Xivota nechu, czelim Serczem nezaboravlyeno u Serczu svome nezaboravivshi, sotim jase umoljavam i prosim kako onoje slobodno svakome u Nuxdi Csoveku prostiti od vishega naimoguchnijegea i nai Milostivijega Dvora Ausztrijanskog Francza 1ovoga Czara dabi meni kao shtojeucsinijoi opetza meneMilosztponovijo!PoniznomojeIProshenije, moju familiju dabi mogu u Bosnu u moje otecsestvo premetnuti, moioi familiji za uxivanje dabi moi Spahiluk iliti rechi Jrod (?) meni mogose pokloniti. Drugo moje Proshenije kojeje vishe puta General Commandu javljeno i kojeje Czarstvo Austrijanszko Miloszt ucsinilo i meni od moga Czara Sultana velikog doputenje dobilo javilo meni dokse u Bosni Buna umiri da Ja na svakome Mjesztu biti mogu; natose izizkivam i molim da mogu u Bijogradu ostati dokbise Ti nashega presvijetloga Czaara Sultana poslovi svershili i dokbi ovo Milosztivo Czarstvo Austrijansko Miloszt ucsinilo i meni od moga Czarsztva u Bosnu za VVezira izradilo. Treche proshenije moje. Ovo kod mene kojese moje dobro nalazi dabise meni pokloniloaudrugeseRukenepredalo.Czertvetaproshenijamojaovikojise nahode kod mene Lyudi u ovoi Sztrani gyegodbi ja bijo dabise i oni na mome Troshku kod mene nahodili, ne za drugo no samo zatai Uzrok dabi mogosvogaCzaravjernoposluxiti,iovajemojaproshnijakojusam

Ja prinuxden prositi dami nebi VVashe Prevozhoditeljsztvo za mjerilo shto Ja ovoliko prosim, i buduchi daje istina daje ovo golema Proshnija. Ja prosim naivishega naimoguchnijega i naimilostivijega Czara ovu Stvar szvershiti, kojije moguchan ucsiniti i mene neszretnoga u Szrechu doveszti kao shtoje i vishe doveo i szvoju Czarssku Milost pokazao, za ovo sve shtosamovdeuovomemomePismuVVashemuPrevozhoditeljsztvunapiso iJaviodabisteWinagnijenibilimenikaostosamvidijodajesteiunapredak za ovo moje proshenije szmilostivim Czarom ovim vashim znanvem izraditi da kakobi VVam vazda mogo za zdravlve poshteno pitati i tverdo Prijateh/sztvoimati,iposmertimojoidabimoglimojiPotomniczidaVVam vazda blagodarnost csine, za svaku VVashu Milost kojustemi danasz nacsinili Lvubezno i Szercsano iz svega Szercza nezaboravh/eno blagodarim vashemuPrevozhoditelvsztvuosztajemiobiposledogogvajuRazumjechete odGeneralCommandePetervaradinskekakovisu. OstajemiJesamvashnepromjeni Prijatelj HuseinKapetan BegOdGradashcsevich UZemunu 10.oktombera832.

SAETAK
Jedna od najznaajnijih i najistaknutijih povijesnih linosti Bosne i Hercegovine u 19. stoljeu je Huseinbeg Gradaevi, kapetan gradaake kapetanijeivoaPokretazaautonomijuBosne1831/32.godine.Porijeklo, bogatstvo, poloaj i ugled njegovih prethodnika, te lina sposobnost i razboritost odredili su ivotni pravac Huseinkapetana. Veoma mlad, sa svega 18. godina, za dananje prilike djeak, Huseinkapetan je naslijedio svoga brata, znamenitoga i uvaenog Muratkapetana, na kapetanskoj dunosti u Gradacu. Sa solidnim obrazovanjem (poznato je da ga je pisanju uio znameniti Mula Mestvica, privatni pisar njegovoga brata), muslimanskim odgojem i moralnim odlikama koje krase bosanskoga ovjeka, izgraenom ljubavi prema vlastitoj zemlji i potovanjem prema svim ljudima, Huseinkapetan se vrlo brzo, premda izuzetno mlad, pokazao kaodostojannasljedniksvoga ocai brata.OpapolitikasituacijauBosniu prvoj polovini 19. stoljea ila je na ruku ovome mladom bosanskom kapetanu. Prve godine svoga kapetanovanja posvetio je daljem izgraivanju Gradaca i sreivanju stanja u svojoj kapetaniji. Iz ovoga vremena potjee nekoliko zapaenih graditeljskih poduhvata (damija Husejnija, kula, sahatkula, katolike crkve i kole, pravoslavne crkve), koji potvruju njegovu istu bosansku duu. Njegov obiteljski ivot je bio ist: nijeimaonikakvogaharema,oenioseveomamlad,sinmuserodioodmah na poetku njegova upravljanja gradaakom kapetanijom, a kerka za vrijeme progonstva u Osijeku. Sudbina je htjela da i Huseinbeg i njegova kerka, koja se rodila u progonstvu, umru daleko od svoga grada i svoje zemlje. Nekoliko presudnih dogaaja je obiljeilo ivotni put Husein kapetana Gradaevia. Prije svega, to je ubojstvo njegovoga brata Murat kapetana 1820. godine, koje je na najokrutniji nain izvrio bosanski valija Delaludinpaa, zatim ukidanje janjiara 1826, ubojstvo nakibulerafa u Sarajevu poetkom 1827. i Huseinkapetanov odnos sa bosanskim valijom Abdurahimpaom.

Huseinkapetan je 1826. nakon obznanjivanja fermana o ukidanju janjiarauBosnistaou njihovuzatituizjavivida"raspolaesatridoetiri hiljade puaka i da e sve protivnike bosanskih janjiara sravniti sa zemljom". Kada su sarajevski janjiari 6. januara 1827. pogubili nakibul erafa Nurudinefendiju erifovia podrka janjiarima iz ostalih krajeva Bosne je dovedena u pitanje, jer je to ubojstvo okarakterizirano kao teak zloin.NakontogaseiHuseinkapetandistanciraoodsarajevskihjanjiara,i ponaao se lojalno prema bosanskome valiji Abdurahimpai, koji je u Bosnu doao poetkom 1827. godine. Tokom priprema za turskoruski rat Huseinkapetan je od konca 1827. u nekoliko navrata boravio kod Abdurahimpae u Sarajevu. Prema nekim miljenjima, Abdurahimpaa je Huseinkapetana smatrao savjetnikom za mobilizaciju potrebne vojske. Huseinkapetanjeodreenzakomandantavojskekojutrebamobiliziratina prostoru od Drine do Vrbasa. "Uhode su javljale da Huseinkapetan ima valijin nalog da sakupi 20.000 vojnika". Sredinom juna 1828. Husein kapetan je na vezirov poziv ponovo doao u Sarajevo. Tada je dolo do pobune u sarajevskom logoru, i Huseinbeg se morao vratiti u Gradaac, gdjejestigao26.juna1828.godine.Oovimdogaajimaonjeopirnopisao knezu Metternichu nakon sloma Pokreta, ali treba s rezervom uzeti razloge njegova odlaska iz Sarajeva. Gradaevi navodi da je dolo do pobune Sarajlija, koji su, doznavi da je Huseinkapetan vezirov pristaa, napali na njegai"ednogamogakonjaubiju,ajasvoiivotmunimnainomsauvam iotidemondasamoimamomcimakoesamsasobomimaonasvojkrajteu Nahiju svoju i kui u Gradaac". Izvjesno je, ipak, to da se Abdurahimpaa nakon to je morao napustiti Sarajevo sklonio na prostoru sjeveroistone Bosne, i to ba kod Huseinkapetana. Neki autori smatraju da ovakav Huseinkapetanov postupak nema nikakve veze sa njegovim ranijim kontaktima sa vezirom, nego se radi o tome da je on kao bogat ovjek, obezbijedio Abdurahimpai izdravanje i "omoguio mu da se izvue iz Bosne, ali to nije inio na tetu ostalih Bonjaka". Ovaj odnos Husein kapetanapremaAbdurahimpaiviestrukojezanimljiv.Historiarikojisuu fokus svojih istraivanja stavljali Pokret za autonomiju 1831. izbjegavali su rasvijetliti ovo razdoblje Huseinbegova ivota, oito smatrajui da njegova suradnja sa valijom nije sukladna ciljevima njegovoga Pokreta. Meutim, nema nikakve sumnje da je Huseinkapetan tokom 1827. i 1828. bio uz bosanskoga valiju Abdurahimpau i da je okupljao bosansku vojsku, a na Pokret se odluio nakon to je Osmansko carstvo pristalo na otcjepljenje pojedinihbosanskih

nahija i njihovo prikljuenje Srbiji. Huseinkapetan je i 1828. i 1829. uz novoga bosanskoga valiju Namikpau, koji je obraajui se bosanskim prvacimagovoriooopasnostimakojestojepredOsmanskimcarstvomzbog ratasaRusijom,"aliPortanijebilasigurnanikakoesedratiSrbija",pasu pojedine bosanske vojne jedinice imale zadatak da ojaaju osmanske garnizone u Beogradu, apcu, Uicu i Zvorniku. Huseinkapetan je dobio zadatak da sakupi 5000 vojnika i da s njima krene u abac. Ne postoje pouzdane informacije o tome da li je Huseinkapetan sa vojskom otiao u abac,aliseznadajetamobilobosanskihvojnika,jerjeBosanskiejaletbio duan prikupljati novana sredstva za izdravanje vojnika upuenih ne samouabac,negoiuBeograd,SokoiUzice. Dogaaji koji su uslijedili nakon ovoga doveli su do Pokreta za autonomiju Bosne, naije jeelo stao Huseinkapetan Gradaevi. Naime, nakon ruskoturskoga rata Osmansko je carstvo primorano uiniti brojne ustupke, meu kojima i ustupanje Srbiji nekih nahija koje su dotad pripadale Bosanskome ejaletu. Ta injenica, kao i neki drugi potezi Porte kojima se naruavala pozicija bosanske elite, za rezultat su imali Pokret za autonomiju. Pripreme za Pokret su poele koncem 1830. godine. U konacima Huseinkapetana Gradaevia u Gradacu je izmeu 20. i 31. decembra 1830. godine odran inicijativni skup dijela bosanskih prvakakoji epovestiPokret.NakontogajeuTuzliod20.januarado5.februara1831. odran "iri pripremni sastanak svih predstavnika Bosne" sa kojega je upuen "opi poziv bosanskom narodu da se die na ustanak za odbranu Bosne".TakoerjeupuenpozivzasaboruTravnikkojisetrebaodrati29. marta 1831. godine. Na sastanku u Tuzli je zakljueno "da u ime Bonjaka sve poslove vodi Huseinkapetan Gradaevi, iako nije dobio nikakvo oficijelno zvanje". Nakon sastanka u Travniku koncem marta 1831. i bijega bosanskoga valije Namikpae, Huseinkapetan je faktiki postao najvia vlast u Bosni. Namikpaa je pobjegao 21. maja 1831, a u jednom dokumentu datiranom 31. maja 1831. Huseinkapetan se potpisuje kao Al muhakkem Kapudan Husein Seraskeri Bosna, tj kao serasker vojni komandant Bosne izabran po volji naroda, izega se moe zakljuiti kako Huseinkapetannijesamonajviavojnanegoicivilnavlastuzemlji. Vojniki obrauni izmeu bosanske vojske Huseinkapetana i osmanskih regularnih trupa odvijali su se najveim dijelom 1831. godine. Te je godine Huseinkapetan imao vie vojnikih uspjeha, odnio je nekoliko briljantnih vojnih pobjeda i faktiki postao bosanski vezir. Najznaajnija bitkaseodigralanaKosovu,kodmjestatimjau

irem krugu Upijana, oko 18. jula 1831. godine. Nakon ove bitke bosanski vojni komandanti su se oko 10. avgusta skupili u Pritini i nakon rasprave o stanju u Bosni zakljuili da bi bilo najbolje da Huseinkapetan Gradaevi bude imenovan za bosanskoga valiju. Zvanino je za vezira izabran na Saboru u Sarajevu 12. septembra 1831, ali za to nikada nije dobio potvrdu iz Istanbula. Huseinkapetan je oformio sve organe vlasti u Bosni, razrezivao je i prikupljao poreze, vodio diplomatsku prepisku. Ipak, 1832. sultan je angairao velike vojne snage, koje su uz potporu pojedinih bosanskih prvaka, Alipae Rizvanbegovia i Smailage engia, uspjele pobijediti Huseinkapetanovu vojsku. Najvee bitke su se vodile na Glasinakojvisoravni,gdjejekoncemmaja1832.Huseinkapetanovavojska doivjela poraz i povukla se prema Sarajevu. Posljednja bitka se odigrala 4. juna 1832. na Stupu (na putu od Sarajeva prema Ilidi). Huseinkapetan je ve bio odnio pobjedu nad sultanovom vojskom, ali su se s bone strane pojavili Alipae Rizvanbegovi i Smailaga engi, koji su iz Hercegovine doli do Trnova, a zatim kod mjesta Crna Rijeka probili bonu odbranu Huseinkapetanove vojske i pojavili se u glavnom okraju kod Stupa. To je dovelo do poraza Huseinkapetanove vojske, koja se odatle povukla u sami grad. Huseinkapetan se utaborio na Bakijama,a nakon procjene da sevie ne moe oruano suprotstavljati osmanskoj vojsci, raspustio je vojsku i uputiosepremaGradacu.Biojetonjegovdefinitivnivojnikiporaz. Tuan i razoaran, Huseinkapetan je napustio Bosnu. Otiao je u progonstvo.KodardakaPodruna,nedalekoodupanje,Huseinkapetanje 16. juna 1832. preao iz Bosne u Slavoniju. Dva dana je proveo u upanji, a potom je premjeten u Slavonski Brod, gdje se nalazio u karanteni od 18. juna do 4. jula 1832. godine. Nakon toga je premjeten u Osijek gdje se smjestio u kui Alojza mita, plaajui 1030 forinti mjesene kirije za sebe i 107osobakojesusnjimbile,anjegovaporodica(supruga,siniposluga)je stanovalaukuiudoviceDelimaniuDonjemGradu.Biojesumoranituan za domovinom, ali opet ponosan i gord, i prema nekim miljenjima ivio je raskonokaopravivezir,imaojedostaveliketrokove.JurajStraossmayer, kojijetadabiogimnazijalac,priaojekasnijefraGrgiMartiudasudjecaiz kole ila gledati Huseinkapetana i njegove drugove kako su se "dilitali na konjima". Mada se dobro slagao sa ljudima u Osijeku, austrijske su vlasti, ipak, na uporna traenja osmanskih vlasti, nastojale to prije odstraniti Huseinkapetana to dalje od granica Bosne. Na pritisak austrijskih vlasti odluio je koncem septembra 1832. vratiti se u Osmansko carstvo. Iz Osijekaje4.oktobra1832.

krenuoupratnjimalogaodredaaustrijskihvojnika.PrekoVukovara Tovarnika, Kukujevaca, Radenaca i Golubinaca stigao je do Zemuna gdje mu je proitan sultanov ferman o pomilovanju. Odredbe ovog fermana su bile iznenaujue za Huseinkapetana, jer je nareeno da ne moe ostati ne samo u Bosni nego uope u evropskome dijelu Osmanskoga carstva. Odreeno je da mora u Anadoliju. Mada nezadovoljan ovim odredbama odluio je krenuti u Osmansko carstvo. Uputio se u Beograd, gdje je sa velikompompom14.oktobrauao nakonjukojijebio"sav usrmiisuhome zlatu". U Beogradu je ostao oko dva mjeseca. Beogradski vezir Huseinpaa, bez obzira to je mogao osobno biti uvrijeen jer je Huseinkapetan Gradaevi prilikom ulaska u Beograd odbio pokloniti mu se, veoma je uvaavao Huseinkapetanovo junatvo, a i svi beogradski muslimani iskazivali su duboko potovanje prema njemu. "Za vreme njegovog boravljenja u Beogradu oni su stojali pred njim u neprestanom oboavanju. Huseinpaa obasu ga briljivou i uvaavanjem koje zasluuje nesrena hrabrost". Ve od ranije je poeo obolijevati, a u Beogradu se bolest pojaala. Lijeio ga je dr Bartolomeo Kunibert, koji je ostavio zapisano da je Huseinkapetan obolio "usled tuge i brige za svoju budunost". U Beogradu je primio sultanov ferman kojim je odreeno da sa enom doe u Istanbul gdje e "mirno i bezbrino ivjeti u sjenci carske milosti". Iz Beograda je u decembru 1832. otpremljen u Istanbul. Njegova supruga, zbog bolesti i maloga djeteta, ostala je u Beogradu i tek u martu ili aprilu 1833. krenula je zasvojimmuemuIstanbul. Posljednje dane ivota Huseinkapetan je proveo u Istanbulu. Prema jednoj verziji ivio je skupa sa porodicom, a prema drugoj on je ivio u bivim janjiarskim kasarnama na Atmejdanu, dok je njegova porodica boravilauiznajmljenojkuinedalekoodtoga.Ipakjevjerovatnijaovadruga verzija. Huseinkapetan je mogao svakodnevno obilaziti svoju porodicu. Odbiojesultanovuponuduinapaesadvatugaunizamskimpostrojbama izjavivi dae "radije umrijeti u nonji svojih oeva nego da nosim nizam uniformu jednog pae!". Umro je 17. avgusta 1834, a sahranjen je na Ejjubu,dalekoodGradacaiBosne,kojojnajviepripada.

HUSEINKAPETANGRADASCEVIC(18021834): ABICENTENARYBIOGRAPHY

SUMMARY
One of the major nineteenth century figures of Bosnia and Herzegovina is Huseinbeg Gradascevic, captain of the Gradacac captaincy andleaderoftheBosnianAutonomyMovementof183132.Thedestinyof Huseinkapetan(CaptainHusein)wasdeterminedbyhisoriginsandwealth, thestandingandreputationofhisforebears,andhisownabilitiesandgood sense. He succeeded his brother, the distinguished and highlyregarded Muratkapetan, to the post of captain in Gradacac at the unusually young age of eighteen still a mere boy, by today's standards. Thanks to his solid educational grounding (he is known to have been taught to write by the distinguished Mula Mestivca, his brother's personal scribe), his Muslim upbringing, and the moral qualities that grace the typical Bosnian, and despite his extreme youth, Huseinkapetan quickly showed himself to be a worthysuccessortohis fatherandbrother.The politicalsituationinBosnia in the first half of the nineteenth century was all to the advantage of the youthful Bosnian captain, who dedicated the first year of his captaincy to developing Gradacac and putting things in order in the area under his jurisdiction. A number of notable buildings date back to this period; that these include the Husejnija mosque, the fort, the clocktower, the Catholic churchandschoolandtheOrthodoxchurch,isevidenceofhisfineBosnian spirit. His family life was a model of good conduct: he had no harem, he married very young and his son was born at the very start of his captaincy, whilehisdaughterwasbornwhilehewasinexileinOsijek. As fate would have it, both Huseinbeg and his daughter, born in exile,woulddiefarfromtheirhometown,inaforeignland. A number of crucial events marked the life of Huseinkapetan Gradascevic; above all, the brutal murder of his brother Muratkapetan by the Bosnian provincial governor Dzelaludinpasa, in 1820. This was followed by the abolition of the institution of the Janissaries in 1826, the murder of the nakibulesraf (Ar. naqib alashraf, leader of the descendants oftheProphet)inSarajevoinearly1827,and

Huseinkapetan's own relationship with the Bosnian provincial governor Abdurahimpasa. In 1826, after the proclamation of the ferman abolishing the Janissaries in Bosnia, Huseinkapetan took the Janissaries'part, announcing that he zhad available three or four thousand guns and that he would raze anyonewhoopposedtheBosnianJanissariestotheground'.Themurderof thenakibulesraf,NurudineffendiSerifovic,bytheSarajevoJanissarieson6 January 1827 threw the support of the Janissaries from other regions of Bosnia into doubt, since the murder was seen as a serious crime; Husein kapetan,too,distancedhimselffromtheSarajevoJanissariesafterthis,and conducted himself as a loyal subject of the Bosnian provincial governor Abdurahimpasa, whose appointment brought him to Bosnia in early 1827. On several occasions from late 1827 onwards, during the preparations for the TurkoRussian war, HuseinKapetan stayed with Abdurahimpasa in Sarajevo. Some hold the view that Abdurahimpasa regarded Husein kapetan as his adviser on military callup issues ; and certainly Husein kapetan was appointed as commanding officer of the army that was to effect the callup in the area extending between the Drina and the Vrbas rivers. zSpies have reported that Huseinkapetan has orders from the provincial governor to raise an army of twenty thousand men.' In mid June 1828, Huseinkapetan again came to Sarajevo, at the vizier's invitation; but there was an uprising in the Sarajevo camp, and Huseinbeg had to return to Gradacac, reaching there on 26 June 1828. He wrote a detailed account of these events for Prince Metternich following the collapse of the Movement, but the reasons for his leaving Sarajevo should be taken with a pinchofsalt.GradascevicclaimsthattherewasanuprisinginSarajevo,and that after the people discovered that Huseinkapetan was a supporter of the vizier, they attacked him and zkilled one of my horses, while I barely managed to save my own life and to escape with my men whom I had with me,backtomyownregionandmyNahija(district)andhomeinGradacac'. There can be no doubt, however, that Abdurahimpasa, after being forced to leave Sarajevo, took refuge in northeastern Bosnia, and with Husein kapetan at that. Some scholars believe that Huseinkapetan's offering the governor shelter had nothing to do with his previous contacts with the vizier, but was simply due to the fact that, as a man of means, he was able to maintain Abdurahimpasa and zenable him to leave Bosnia, but he did not do so, to the detriment of the other Bosniacs'. Huseinkapetan's relationship with Abdurahimpasa is interesting in a number of respects. Historians

who have made a particular study of the Autonomy Movement of 1831 have avoided going into this period of Huseinbeg's life, clearly regarding his collaboration with the provincial governor as incompatible with the aims of his Movement. There can be no doubt, however, that during 1827 and 1828, Huseinkapetan was on the side of the Bosnian provincial governor,Abdurahimpaa,andthatheraisedaBosnianarmy,switchingto the movement after the Ottoman Empire agreed to sever some nahijas from Bosnia and make them part of Serbia. Huseinkapetan was also with the new Bosnian provincial governor, Namikpaa, in 1828 and 1829, when the governor, addressing Bosnian leaders, spoke of the dangers facing the Ottoman Empire because of the war with Russia: but the Porte was not evensurehowSerbiawouldbehave',socertainBosnianmilitaryunitswere charged with reinforcing the Ottoman garrisons in Belgrade, abac, Uzice and Zvornik. Huseinkapetan was charged with assembling a force of five thousand men and taking them to abac. Though it cannot be known for certain whether Huseinkapetan and his troops reached abac, it is known that there were Bosnian soldiers there, because the Bosnian eyalet (province) was required to raise funds to maintain troops sent not only to abac,butalsotoBelgrade,SokoandUzice. The events that followed led to the Bosnian Autonomy Movement, led by Huseinkapetan Gradaevi. After the TurkoRussian war, the Ottoman Empire was compelled to make a great many concessions, includingcedingtoSerbiasomeofthenahijasthathaduntilthenbelonged to the Bosnian eyalet. This move by the Porte, along with other measures that undermined the position of the Bosnian elite, led to the Autonomy Movement.Preparationsbeganinlate1830;between20and31December an inaugural meeting was held in the konaks (hostels) of Huseinkapetan Gradaevi in Gradaac of some of the prominent Bosnians who would leadtheMovement.Thiswasfollowed,between20Januaryand5February 1831, by an zextensive preparatory meeting' in Tuzla of all the representativesofBosnia',fromwhichtherewentoutageneralcalltothe BosnianpeopletoriseupinthedefenceofBosnia',andaninvitationtoas semble in Travnik on 29 March 1831 was issued. The Tuzla meeting resolved that Huseinkapetan Gradaevi would manage all the affairson behalf of the Bosniacs, although he had received no official call'. Following the Travnik meeting in late March 1831, and the flight of the Bosnian provincial governor Namikpaa, Huseinkapetan de facto became the supremeauthorityinBosnia.Namikpaafledon

21 May 1831, and a document dated 31 May 1831 is signed by Husein kapetan as Almuhakkem Kapudan Husein Seraskeri Bosna, that is as military commander of Bosnia by the will of the people, from which it can be concluded that Huseinkapetan was not only the country's seniormost militarybutalsoitsleadingcivilianauthority. Military confrontations between Huseinkapetan's Bosnian army and regular Ottoman troops continued throughout most of 1831, a year in which Huseinkapetan enjoyed a number of military victories, some of them quite brilliant, and became de facto Bosnian vizier. The most importantofthesebattleswasinKosovo,neartimjaintheLipljanaregion, on or around 18 July 1831. After this battle, Bosnia's military commanders met in Pritina on or about 10 August, and after discussing the situation in Bosnia, decided that it would be best to nominate Huseinkapetan Gradaevi as Bosnia's provincial governor. He was officially appointed as vizier at the Assembly in Sarajevo on 12 September 1831, but never received confirmation of his appointment from Istanbul. Huseinkapetan established all the necessary government authorities in Bosnia, assessed and collected taxes, and conducted diplomatic correspondence. For all that, in 1832 the Sultan committed a large military force, supported by certain leading Bosnian figures, Alipaa Rizvanbegovi and Smailaga engi, which succeeded in defeating Huseinkapetan's army. The principal battleswerewagedontheGlasinakaplateau;hereHuseinkapetan'sarmy was defeated in late May 1832, and retreated towards Sarajevo. The final battle took place on 4 June 1832 at Stup (on the Sarajevo to Ilida road). HuseinkapetanhadalreadysucceededindefeatingtheSultan'sarmywhen there appeared on his flank Alipaa Rizvanbegovi and Smailaga engi, who had marched from Herzegovina to Trnovo and then breached the lateral defences of Huseinkapetan's army at Crna Rijeka to join the principal affray at Stup. This resulted in the defeat of Huseinkapetan's army, which withdrew back into the city. Huseinkapetan pitched camp at Bakija, but after judging that he was no longer in a position to mount an armed defence against the Ottoman troops, he disbanded his own troops andsetoffforGradaac.Itwasadecisivemilitarydefeatforhim. Saddened and disillusioned, Huseinkapetan left Bosnia to live in exile. On 16 June 1832 he crossed over from Bosnia into Slavonia by the border watchtower of Podrun, not far from upanja, where he spent two daysbeforebeingmovedtoSlavonskiBrod;herehewasheldinquarantine from 18 June to 4 July 1832. He was then transferred to Osijek, where he foundlodgingsinAlojzmit'shouse,pay

ing1030forintsamonthinrentforhimselfandtheonehundredandseven people with him, while his family (wife, son and domestic servants) lodged in the widow Delimanic's house in Donji Grad. He was despondent and homesick, but also proud and arrogant, and some say he lived as luxurious a life as a true vizier, spending large sums of money. Juraj Strassmayer, whowasstillatgrammarschoolatthetime,latertoldBrotherGrgeMartic that the schoolboys would go and watch Huseinkapetan and his friends zjousting onhorseback'.AlthoughhegotonwellwiththepeopleofOsijek, the Austrian authorities, yielding to constant pressure from the Ottoman government, tried to move Huseinkapetan as far away from the Bosnian borders, and as quickly as possible. Under pressure from the Austrian au thorities, in late September 1832 he decided to return to the Ottoman Empire, leaving Osijek on 4 October 1832 with a small Austrian military escort.HetravelledviaVukovar,Tovamik,Kukujevci,RedanciandGolubinci toZemun,wheretheSultan'sfermanofpardonwasreadtohim.Theterms of the ferman came as a shock to Huseinkapetan; he was not only forbidden to stay in Bosnia, but ordered not to remain anywhere in the EuropeanregionoftheOttomanEmpire;itwasdecreedthathemustgoto Anatolia. Though unhappy with these terms, he decided to set off for the Ottoman Empire, and made for Belgrade, which he entered on 14 October with great ceremony on a horse zall decked out in silver and gold'. He stayedforabouttwomonthsinBelgrade.TheBelgradevizier,Huseinpasa, though he might justifiably have felt insulted by Huseinkapetan Gradascevic's refusal to pay his respects to him on entering Belgrade, held Huseinkapetan's heroism in high regard, and indeed every Muslim in Belgrade showed him the greatest respect. zDuring his stay in Belgrade, they would continually demonstrate their admiration for him. Huseinpasa showered him with the attention and respect his misfortunate courage deserved'. He had already begun to show signs of illness, however, and in Belgrade his health deteriorated still further. He was treated by Dr. Bartolomeo Kunibert, who wrote that Huseinkapetan had fallen ill zin consequence of sorrow and concern for the future'. In Belgrade he receivedtheSultan'sfermanorderinghimandhiswifetocometoIstanbul, where he would zlive at peace and without cares under the wing of the imperial mercy'. He set off for Istanbul from Belgrade in December 1832; becauseofillhealth,andhavingasmallchildtocarefor,hiswiferemained in Belgrade until March or April 1833, when she left to join her husband in Istanbul.

HuseinkapetanspenthislastdaysinIstanbul. Oneaccountisthathe lived with his family, but another is that he lived in the former Janissaries' barracksinAtmejdan(HippodromeSquare),whilehisfamilyhadlodgingsin a rented house nearby. This second version is the more likely. Husein kapetanwasabletovisithisfamily everyday.HerefusedtheSultan'soffer to make him a twostripe pasha in the Nizami armed forces, saying that he would zrather die in the costume of his forebears than wear the nizam uniformofapasha!'Hediedon17August1834,andisburiedinEyyub,far fromtheGradacacandBosniatowhichhebelonged.

LITERATURA
1. AhmedS.ALII:"ifluciHuseinkapetanaGradaevia".Prilozi zaorijentalnufilologiju.XIVXV/19641965.Sarajevo1969. 2. AhmedS.ALII:PokretzaautonomijuBosneod1831.do1832. godine.Sarajevo1996. 3. Safvet beg BAAGI REDEPAI: Kratka uputa u prolost Bosne iHercegovine(odg.1463.d1850).Sarajevo1900. 4. Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskograta.Sarajevo1995. 5. DemalELI: "Arhitektura Gradaca i restauratorski zahvat na kuli Huseinkapetana Gradaevia". Nae starine, II, Sarajevo 1954. 6. Dr Hajrudin URI: "Posljednji livanjski kapetan Ibrahimbeg II Firdus".GlasnikZemaljskogmuzejauSarajevu,Sarajevo1957. 7. RobertDONIA:"NovestudijeohistorijiBonjakaiBosne".Prilozi Institutazaistoriju,br.30,Sarajevo2001. 8. ZejnilFAJI:Tabelarnipregledhidretskihgodinapreraunatihu godinenoveere,Sarajevo1982. 9. MihajloGAVRILOVI:MiloObrenovi.Knjigatrea(18271835). Beograd1912. 10. Salih Sidki HADIHUSEINOVI MUVEKKIT, Povijest Bosne, 2, Sarajevo1999. 11. Muhamed HADIJAHI: "O ulozi i znaaju bosanskog ustanka pod Husejnkapetanom Gradaeviem". Historijski pregled, 1, Zagreb1959. 12. Muhamed HADIJAHITeufik IMAMOVI: Gradaac i okolina (Nacrtzamonografiui).Gradaac1960(rukopis).

13. Lamija HADIOSMANOVI: "Pisana rije i biblioteka u Bosni i Hercegovini u vrijeme osmanske uprave kod Bonjaka". Diwan, GodinaI,br.1,Gradaac1998. 14. EnverIMAMOVI:Historijabosanskevojske,Sarajevo1999 15. AleksaIVI:"OHuseinbeguGradaeviu".Srpskarije,br.220, Sarajevo3.11.1920. 16. Aleksa IVI: "Boravak Husejinbega Gradaevia u Slav. Brodu. od18.junado4.jula1832.god."Srpskarije,br.232,Sarajevo 11.novembra1922.dobroja235. 17. Julijan JELENI: Kultura i bosanski franjevci, II svezak, Sarajevo 1915. 18. Slavko KALUERI: HuseinKapetan Gradaevi. Zmaj od Bosne.Sarajevo1932. 19. Husnija KAMBEROVI: "Sudbina damije u gradaakoj tvravi i pokuaj njene obnove 18911909. godine". Prilozi za orijentalnu filologiju,49/1999,Sarajevo2000. 20. Hamdija KAPIDI: Alipaa Rizvanbegovi i njegovo doba, Sarajevo2001. 21. Hamdija KREEVLJAKOVI: Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2. izdanje,Sarajevo1980. 22. Hamdija KREEVLJAKOVI: "Kule i odaci u Bosni i Hercegovini". U: Hamdija KREEVLJAKOVI: Izabrana djela, knj. II, Sarajevo 1991. 23. Hamdija KREEVLJAKOVI: "Sahatkule u Bosni i Hercegovini. Prilog za studij konzervacije". u: Hamdija KREEVLJAKOVI: Izabranadjela,knj.II,Sarajevo1991. 24. Hamdija KREEVLJAKOVI: Huseinkapetan Gradaevi. Zmaj od Bosne, u: Hamdija KREEVLJAKOVI: Izabrana djela, knj. IV, Sarajevo1991. 25. Kula Huseinkapetana Gradaevia. Vrijednosti i stanje poslije rata19921995,Sarajevo1999. 26. Bartolomeo KUNIBERT: Srpski ustanak i prva vladavina Miloa Obrenovia18041850,Beograd1901. 27. Alfred MAKANEC: Interesantnosti o "Zmaju od Bosne". Jugoslovenskilist,XIII/1930,160,9.

28. Fra Grga MARTI: Zapamenja (1829 1878). Po kazivanju autorovom zabiljeio Janko Koharic', za tisak priredio Ferdo ii,Zagreb1906. 29. MemoariivkaCrnogorcevica.ANUBiH,Sarajevo1966. 30. Riza MUDERIZOVI: "O blagu Husejin Kapetana Gradaevica (Zmaja od Bosne), kojeg je ostavio u vezirskoj palai u Travniku pri bijegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva". Glasnik Zemaljskogmuzeja,Sarajevo1927. 31. Mehmed MUJEZINOVI: Islamska Hercegovine,KnjigaII,Sarajevo1998. epigraflka Bosne i

32. Muhamed A. MUJI: "Jedna bujruldija Husejinbega Gradaevica". Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, II, Sarajevo 1952. 33. Muhamed A. MUJI: "Stav livanjskog kapetana Firdusa prema pokretu Husejinbega Gradaevica i sultanovoj politici". Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskomvladavinom,IIIIV,Sarajevo1953. 34. Pasko Vasaefendija: Bosna i Hercegovina za vrijeme misije Devdetefendije.Sarajevo1958. 35. Dragoslav PAVLOVI: Pokret u Bosni i Albaniji protiv reforama MahmudaII,Beograd1913. 36. RAIDBEJA Istorija udnovatih dogaaja u Beogradu i Srbiji, I knjiga. S turskog preveo D.S.ohadi, Spomenik SKA, Beograd 1894. 37. Martin SCHOR: Hussein Kapetans Kampf um Bosniens Unabhnigkeit. Dissertation zur Erlangung des Doktorgrades an der Philosophischen Fakultt der Universitt in Wien, Wien 1927(manuscript). 38. Aia SOFTI: Huseinkapetan Gradaevi u usmenom kazivanju idramiAhmedaMuradbegovia.DIWAN,br.1,Gradaac1998.

39.AiaSOFTI:HistorijskeusmenepredajeBonjaka.Doktorska disertacija,Sarajevo1999.

40. Fehim SPAHO: "Ferman, kojim je Husejin kapetan Gradaevi proglaen odmetnikom i osuen na smrt". Napredak, br. 3, Sarajevo1932. 41. Husein EHI: Husein kapetan Gradaevi (Zmaj od Bosne). Takvimza1971 42. Sadik EHI: Zmaj od Bosne. Huseinkapetan Gradaevi. Tuzla 1991. 43. SadikEHI:SumbulukizapisiMulaVrcanije.Tuzla1998. 44. GalibLJIVO:BosnaiHercegovina18131826.BanjaLuka1988. 45. GalibLJIVO:BosnaiHercegovina18271849.BanjaLuka1988. 46. Iz vjerskog i vjerskoprosvjetnog ivota Muslimana u Gradacu (U povodu 40godinjice smrti Hafiz Ahmed Hilmi ef. Muftia). ZatampupriredioMahmudTRALJI. 47. Dr Antun VRGO: "Jednopismo Huseinbega Gradaevia. Kontrola pisama u Vojnoj Krajini". Nastavni vjesnik, knjiga XLIII, Zagreb1934/35. 48. Milenko M. VUKIEVI: Znameniti Srbi Muslomani. Beograd 1906. 49. Esad ZGODI: Bonjako iskustvo politike. Osmansko doba, Sarajevo1998. 50. Behija ZLATAR: O nekim muslimanskim feudalnim porodicama u Bosni u XVi XVI stoljeu. Prilozi Instituta za istoriju, god. XIV, br. 1415,Sarajevo1978.

REGISTARLINIHIMENA

A Abdurahimpaa23,24,25,26,27,84,92,97,98 Abdurahmanpaav.AbdurahimpaaAlajbeg20 Alibegovi,Esadbeg71 Alii,Ahmed5,19,20,23,24,27,41,43,44,45,47,48,49,65,77,85, 86,109 Ambro17 B Babi,Jovo72 Babi,Mustajpaa72 Baagi,Safvetbeg8,29,69,75,109 Baagii16 Bencek58 Beirevi,Mehmedbeg52,62,63,82 Beirevi,Muratbeg28 Bievi,Mehmedbeg26 Boi12,13 Buatlija,Mustafapaa76,80 C Crnogorevi,ivko73,111 Cvijeti,Mijo72 eli,Demal32,109 engi,Smailaga49,52,76,82,100 ohadi,D.S.23

 erimbegovi,Ahmedbeg72 uri,Hajrudin51,109 D Davidovi,Ilija40 Delimani59,100 Derendelija,Alipaa79 Dervi14 Donia,RobertJ.77,109

D Delaludinpaa9,21,22,79,84,97 Devdetefendija66 umii,Hifziefendija23,24,46 E Eminbeg26 F Faji,Zejnil69,109 Fidahi,Alipaa16,23,24,47,49,52,62,63,79,81,82 Fidahi,Mahmudbeg23,26,48,79 Filipovi,Mahmud46 Firdus,Ibrahimbeg50,51 Fojt62,82 Frajer5870 Franz,Josip56,71,91

G Gavrilovi,Mihajlo63,109 Gradaevi,Beirbeg9,65 Gradaevi,Hadibeg20 Gradaevi,Hamzabeg9 Gradaevi,Hanifa19,63,64,72,73 Gradaevi,Huseinkapetan1108 Gradaevi,Mehmedkapetan8,12 Gradaevi,Melekhanuma11,16 Gradaevi,MuhamedBego8 Gradaevi,Muhamedbeg19,72,73 Gradaevi,Muhamedkapetan8 Gradaevi,Muharembeg9 Gradaevi,Muratkapetan9,12,14,17,21,22,79,84,85,97 Gradaevi,Mustajbeg71 Gradaevi,Osmanbeg9,14,26 Gradaevi,Osmankapetan8,9,11,12,14,16,39,69,79,84 Gradaevi,Osmanpaaoso8 Gradaevi,efika19,63,73 H HadiAla72 Hadihasanovi,Uzeiraga70 Hadihuseinovi,SalihS.Muvekkit8,22,24,64,69,109 Hadijahi,Muhamed7,8,23,31,34,39,71,109 Hadiosmanovi,Lamija37,110 Hamidpaa62 HasanagaPecki28 Huridpaa79 Huseinpaa63,101

I Ibrahimpaa90 Imamovi,Enver49,110 Imamovi,Teufik7,31,34,39,71,109 Ivi,Aleksa25,40,56,57,66,110

J Jeleni,Julijan25,29,39,60,110 Josipovi,Jovo72 Jusufkadi,Abdulkerim43,45 K Kaluderi,Slavko60,78,79,80,81,82,110 Kamberovi,Husnija36,110 Kapidi,Hamdija16,51,110 KaraMahmudHamdipaa52,81,82 Karaore79 Kohari,Janko60 Kojdi,Niko72 Kojdic,Too72 Kreevljakovi,Hamdija8,16,17,19,22,29,32,38,49,50,65, 69,70,79,83,84,110 KrupakapetanvidiBeirevi,Mehmedbeg Kunibert,Bartolomeo14,52,63,75,78,101,110 L Lovetokapetan59 M MahmudII75,77,79,83 Mahmudbeg19,20 Makanec,Alfred51,61,71,110 Marija20 Marti,Grga60,100,111 MehmedReidpaa49,77 Memiaga47 Metternich,Klemensvon25,26,27,60,63,78,91,94,95,98 Muderizovi,Riza69,111 Mudrovi62 Mufti,AhmedHilmi34,112 Mujezinovi,Mehmed34,36,111 Muji,MuhamedA.51,111 MulaMestvica17

Muradbegovi,Ahmed11 MusaAga92 Mustafapaa91 Mustajbeg52 N Namikpaa42,47,48,49,92,93,99 Nedi,Martin7,39 Nestor58 NJ NjegoPetroviPetar89 O Obrenovi,Milo15,24,28,63,75,77,82 P PaskoVasaefendija66,111 Pavlovi,Dragoslav22,25,26,27,28,42,49,50,59,60,75,76,77,78, 79,111 Petres59 PetroviPetrakiefendija72 Pleyel56,57,58 Prelog,Milan29 Prijepoljac,Mustafabeg46 R Radoevi56,57,58,58,60 Ranke78 Raidefendija72 Resulbegovi,Ahmedbeg50 Resulbegovi,Hasanbeg50

Reidbej23,24,26,111 Reidpaa80 Rizvanbegovi, Alipaa 16, 48, 50, 51, 52, 76, 82, 100, Rizvanbegovi,Hadibeg16,51,97 S Salihpaa66 Schor,Martin63,85,111 Sijeri,Hasanbeg46,51,52 Sijeri,KasimAlajbeg46 Softi,Aia7,11,66,111 Spaho,Fehim55,112 Starevi,Ilija25,29,56 Straossmayer,JosipJuraj60,100 Sueska,Avdo84,85 Sulejmanbeg51 Sulejmanpaii47,76,80 ehi,Husein17,70,112 ehi,Sadik58,60,70,79,112 ejhMuhamedArapin21 erifovi,Fadilpaa37 erifovi,Nurudinefendija23,24,97,98 ii,Ferdo60 kodra,Mustafapaav.Buatlija,Mustafapaa ljivo,Galib21,22,24,26,27,28,42,44,46,47,50,52,56,62,63, 84,85,112 mit,Alojz59,100 T Thalloczy,Lajos7 Todorova,Alajbeg32 Tomai41,42 Tomi,JosipEugen20 Tralji,Mahmud34,112 Tuzli,Mahmudbeg14,23,24,26,81

V ValijaMustafapaa25 VidaividiFidahi ViliAhmedSejidbeg46,49 Vrgo,Antun31,112 Vukievi,MilenkoM.24,112 Z Zaimovi,Mejra20 Zeevi,Mojsije89 Zgodi,Esad65,112 Zlatar,Behija7,8,112 Zlatar,Mujaga19,51,80

IZVODIIZRECENZIJA
Upjesmiopjevan,udramiodigran, uromanuispisan,upriiisprian, u historiji zapisan, u narodu iv dok je svijeta i vijeka. Huseinkapetan Gradaevi, simbol junatva i nesebinosti, volio je Bosnu moda vie od svega i nijedna rtva za svoju domovinu nije mu bila teka. Narod, za koga je ginuo i bojeve bojevao, bio je uz njega, jer ga je elio osloboditi od tuinca. Kao da mu je uitelj bio hazreti Mevlana Delaluddin Rumi (13. stoljee) gajio je u sebi univerzalnu ljubav i smatrao je da se ravnotea na ovome svijetu postie jedino ljubavlju prema Bogu i Boga prema ovjeku, bez obzira kojoj rasi, vjeri i narodu pripadao. Ali, svi oko njega nisu bili njegovi istomiljenici, pa kada je poveo boj protiv jo uvijek snanog Osmanskog carstva vjerovao je da su i Alipaa Rizvanbegovi i Smailaga engivezanizaBosnukaoionidatraeizlazadajeoslobode.Prevariose. Upravo o tome govori monografija dr Husnije Kamberovia, ispriana kao najljepa pria. Iako autor naglaava da je ovo popularno tivo, ipak u jednomenemapravo:ovojeipopularnoinaunozasnovan tekst,kakavse dosadnijepojavioprednaomitalakomjavnou. Iako je mnogo toga poznato, dr Kamberovi uspijeva da da i one podatke koji nisu bili na dohvat ruke ni obinomitaocu ni nauniku, jersu se skrivali u odavno poutjelim spisima. Mada se autor, to je i normalno, zadrava na historijskim faktima, on uspijeva da unese mnogo toga dosad nedovoljno poznatog iz djetinjstva i mladosti Huseinkapetana Gradaevia, i da prati njegov privatni ivot. Ne ostavlja dilemu da je to veliki ovjek, junak nad junacima koji asno proivljava svoj ivot i ne lakomisezasultanovomponudomdapostanevisokivojnioficiruredovnoj osmanskoj vojsci. Huseinkapetan to sa indignacijom odbacuje, jer time njegovaBosnanedobivanita.OnBosnipretpostavljaisvojuobitelj,isvoju mladostisvojivot,iizdajnicimapokazujekakotrebaasnoivjeti. Monografija Huseinkapetan Gradaevi (18021834): Biografija uz dvjestotugodinjicuroenjasastojiseiz14manjihpoglavlja,od

kojih su, pored ostalih, veoma znaajna pisma Huseinkapetana Gradaevia upuena knezu Meternichu, a koja autor donosu u prilogu. Zanimljiv je i dio monografije o sudbini Huseinkapetanove imovine, o emu se dosad malo pisalo. Napravljen je i izbor znanstvenih radova o Huseinkapetanu Gradaeviu. Ova monografija e biti pravo osvjeenje obinom itaocu, a dopuna znanja naunicima, pa je to prava simbioza popularnog i naunog. Bez sumnje, knjigae izazvati interes i irega kruga itateljainaunika. (Prof.dr.LamijaHadiosmanovi)

***

O Huseinkapetanu Gradaeviu, njegovom znaaju i ulozi u historiji Bosne i Hercegovine, te posebno Pokretu za autonomiju Bosne, pisali su mnogi historiari, orijentalisti i knjievnici. Njegovim ivotom i ulogom su bili inspirisani mnogi umjetnici koji su po onome to je govorio i radio stvarali svoja djela. Iako interesovanje za Huseinkapetana Gradaevia nikadaodnjegovepreranesmrtinijeprestajalo,ipakjebiloperiodakadase oovojlinostiinjegovojuloziuPokretuzaautonomijuBosnetokom1831.i 1832. godine nedovoljno, a nerijetko i nedobronamjerno pisalo. Meutim, ta nepravda se donekle ispravila pisanjem studija, radova i knjievno umjetnikihdjela u posljednjoj deceniji XX i prvim godinama XXI stoljea. U tomperiodujeobjavljenovieznanstvenihradovaiumjetnikihdjelakojas pravom govore o gradaakom kapetanu i voi Pokreta za autonomiju Bosne kao jednoj izuzetnoj linosti svoga vremena. Ono to je napisano o Huseinkapetanu Gradaeviu nije bilo samo ponavljanje ranije poznatih podataka iz njegove biografije i kao voe Pokreta, nego i donoenje potpuno novih injenica na osnovu izvorne arhivske grae koja je upotpunila dosadanja saznanja o jednoj od najznaajnijih linosti povijesti BosneiHercegovine. Upravo na osnovu tih novih studija i lanaka koji su bili razasuti u mnogim asopisima koje je dr Husnija Kamberovi sakupio na jednom mjestu, i uz korektno navoenje, napisao je biografsku monografiju o Huseinkapetanu Gradaeviu, a povodom jubilarne dvjestote godinjice roenja. Cio tekst posveen Huseinkapetanovoj linosti prati vrijeme od njegovogroenjauGradacudopreranesmrti.

Biljekaoautoru
Dr. sc. Husnija Kamberovi je roen 1963. u Mionici kod Gradaca. Studij povijesti zavrio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1987), a magistrirao (1991) i doktorirao (2001) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se historijom Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljea. Suraivao u raznim znanstvenim asopisima (asopis za suvremenu povijest Zagreb, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Zagreb, Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo, Prilozi za orijentalnu filologiju Sarajevo, Glasnik Arhiva i Drutva arhivskih radnika Sarajevo, Istorijski zbornik Banja Luka, Diwan Gradaac,GodinjakBZKPreporodSarajevo,itakodalje). Nauni je suradnik u Institutu za historiju u Sarajevu. Objavio knjigu Premamodernomdrutvu.BosnaiHercegovinaod1945.do1953.godine.

SADRAJ
RIJEITAOCU....................................................................................................... 5 PORIJEKLO............................................................................................................. 7 MLADOST............................................................................................................. 11 PORODINIIVOT................................................................................................ 19 NAELUGRADAAKEKAPETANIJE ....................................................................21 GRADITELJSKAAKTIVNOSTHUSEINKAPETANA.................................................31 NAELUBOSANSKOGAEJALETA.........................................................................41 HUSEINKAPETANKAOVOJSKOVOA................................................................47 Prvikrugoruanihborbi...................................................................................... 47 Drugikrugoruanihborbi.................................................................................... 49 PROGONSTVO...................................................................................................... 55 SMRT .................................................................................................................... 65 SUDBINAHUSEINKAPETANOVEIMOVINE..........................................................69 HUSEINKAPETANGRADAEVI UZNANSTVENOJLITERATURI.............................................................................75 PRILOZI PismoPetraPetroviaNjegoaupueno HuseinkapetanuGradaeviu 4.februara1832.godine............................................................................81 PismoHuseinkapetanaGradaevia upuenoknezuMeternichu 13.jula1832.godine.................................................................................. 91 PismoHuseinkapetanaGradaevia upuenoknezuMeternichu 10.oktobra1832.godine...........................................................................95 SAETAK.............................................................................................................. 97 SUMMARY......................................................................................................... 103 LITERATURA....................................................................................................... 109 REGISTARLINIHIMENA................................................................................... 113 IZVODIIZRECENZIJA.......................................................................................... 121 Biljekaoautoru....................................................................................... 125 SADRAJ............................................................................................................. 127

tampanjeovemonografijeomoguilisu:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

OpinaGradaac Ministarstvoobrazovanja,nauke,kultureisportaTuzlanskogkantona Ministrastvoobrazovanja,nauke,kultureisportaFederacijeBiH PredsjednikTuzlanskogkantona,mr.SelimBelagi TuristikazajednicaTuzlanskogkantona "Arex"DOOGradaac "RisSportnautik"DOOGradaac "Hempro"DOOGradaac "Fotostudio"vl.AhmedDidi,Gradaac MedicinskicentarJZUGradaac JZUCentarzafizikalnumedicinu,rehabilitacijuibanjskolijeenje "Ilida"izGradaca DDIMK"Kula"Gradaac "Matki"DOOGradaac ProgetttoFracchiaAntonioItalia,Bergano ForumenaSDPaGradaac H.O."BosIT"GradaacMargheritaRocco KenanBegovi,Kalifornija,USA JKP"Komunalac"Gradaac JavnostanbenopreduzeeGradaac "AMMAR"DOOGradaac