REID HAFIZOVI TEMELJNI TOKOVI SUFIZMA

SADRAJ Uvod Povijesni !"vi#!$ s%&ijs$e 'i#e !#% e

KOLE SUFIZMA Hasan Basri R!(i)! !'*)Ad!+i,,! Du-n-nun al-Misri Sufijska kola u Bagdadu A'*M%-!si(i I ra!i" I n Ad!a" Us!.'jeni$ /is#!.i Ti .idi !'*H!$i. 0&i'o"o&1 #una$d A(% !'*H%s!,n !'*N% i 02 iv 3eni$ # 2nje1 H!''!4 0s# !d!'ni$1 S%&ijs$! 5$o'! % Ho !s!n% H+!4! )A(d%''!- Ans! i A,n !'*6%d!# H!.!d!ni A(% H!.id M%-!..!d !'*7!"!'i I(n !'*F! id I(n A !(i A(% S!)id A(i)'*H!, D3e'!'%din R%.i S%- !+! di 1. A-.!d !'*7!"!'i i idej! 8is#e 'j%(!vi R%"(e-!n /!9'i i s%&ijs$! 5$o'! vje ni- Lj%(!vi OSNOVNI TRAKTATI SUFIZMA %O#LA&L'E I& () r*+i,iranj* -ur.ana /0ira.a!1 2) *g3or+i3"i4 li,anij* ili 3a3i5i /a6rad1 :; o( edn! .o'i#v! 0s!'!-1 <; "!"iv!nje s %$!.! o$ en%#i. ne(% 0d%)!1 =; 2oe"ij! $!o .o'i#v! s >! 0di$ 1 ?@ d%-ovno os!.'jiv!nje 0-!'+!1 A; Mis#i8$o os'%5$iv!nje %" .%"i$% i 2oe"ij% 0s!.!B1 Mo'i#v! CZi$ C

%O#LA&L'E I UVOD "Gospodaru moj, uvedi me u iskonsku prirodu svake stvari." (hadis) 'Gospodaru moj, uvedi me u dubinu Tvoje beskrajne Jedinosti" (Ibn 'Arabijev molitveni zaziv) a) Definicija Sufizam ili u literaturi na ara s!om jezi!u redovito oslovljavan !ao tasawwuf, nije te! jedan medu mno"tvom obzira univerzalne reli#ijs!e zbilje islama$ sa svojom osebujnom ili$ manje%vi"e$ ravovjernom metafizi&!om$ ontolo"!om$ antro olo"!om$ eti&!om ili eshato%lo"!om teorijom$ ne#o je to unutarnja$ s!rivena forma$ osvema"nja ezoterijs!a zbilja islama !ao 'jelovito# sustava (ivljenja i nje#ova vi"estru!o razudeno# meta!ozmi&!o# bit!a unutar obzorja ono# )ozmi&!o#$ o&ev"i od svijeta teo!ozmosa do svijeta mi!ro!ozmi&!o# u !ome se bo(ans!i )ozmos su!usira u sva!oj svojoj e#zisten'ijalnoj nijansi. Sufizam$ tasawwuf ili islams!a ezoterijs!a$ misti&na tradi'ija redstavlja osebujnu reli#iju$ reli#iju u reli#iji$ sa ijen'ijalno i e#zisten'ijalno ounutrenje rimordijalne i univerzalne$ nebes!e tradi'ije islams!o# monoteizma$ ounutrenje unutar !oje#a se ozbiljuje osvema"nje duhovno ozbiljenje bo(ans!e *iti i bo(ans!o# *it!a od !runs!im zna!om bo(ans!o# +i!ro!ozmosa (al !nsan al !Ja"i). Sufizam je ,(ivo Sr'e islama,1 1. -va de Vitra. +e.erovi'h$ #$sti%ue et&oesie en !slam, /ari"$ 1012$ . 0. o &ijem ritmu se odvija e#zisten'ijalna i#ra Deus a 'udens a i (omo 'udens a na sva!oj e#zisten'ijalno%sa ijen'ijalnoj razini3 meta ovijesnoj i meta!ozmi&!oj$ sveto ovijes%noj i sveto!ozmi&!oj$ metajezi&!oj i svetojezi&!oj$ meta#eo#rafs!oj i sveto#eo#rafs!oj$ te !ozmo ovijesnoj i eshatolo"!oj$ i to pod u)ovornim *nakom (al #ita%) 4os odara i Vazala &iji simbolizam je&i !roz hijero ovijesno rodoslovlje (silsila nabawi$a), ini'ija'ijs!o rodoslovlje (silsila wali$a ili imami$a) i teozofs!o rodoslovlje (silsila 'irfani$a). Sufizam jest reli#ija samim tim "to su nje#ova sadr(ins!a ras!o"nost i 'jelodnevno sufijs!o is!ustvo bitno usredoto&eni na samo +vjedo,anstvo islams!o#a vjerovanja (-alima a. /a"ada), na sve metafizi&!e i sve eshatolo"!e istine to# +vjedo,anstva, to jest na sami za%#lavni i zasvodni !amen ono#a "to se zove islams!om 0eli)io perennis u njenom meta ovijesnom i hijero ovijesnom obziru i unini5 sufizam jest reli#ija !ao ta!va$ to jest sama unutarnja zbilja islams!o# vjerovanja (al (a%i%a al batini$a), jer se nje#ova temeljna zada6a sastoji ba" u tome da sve ozitivne &injeni'e le#alitarne reli#ije i sve do#a7aje i &injeni'e e#zoterijs!e svete ovijesti islama vrati na njihove rimordijalne$ duhovne asli!e$ &ine6i da nevidljivi do#a7aji i do#a7anje 8evidljivo# one Drame na nebu olu&e svoja ozitivna is!ustva i uninu svo# duhovno# ozbiljenja usred predano) srca (1alb muslim) dovoljno maleno# da #a se oslovi atuljastim &ovje!om 2al !nsan al +a)ir), ali dostatno rostrano# da u nje#a mo(e stati samo /rijestolje i bo(ans!a /risutnost u"atorena ondje$ zbo# &e#a ono i jest /rijestolje nad rijestoljima$ svijet nad svjetovima$ ljuds!i #orostas (al !nsan al -abir), unina nad uninama (al !nsan al -a mil), 'jelina nad 'jelinama (al !nsan al -uli$)r
svjetlost nad svjetlostima (Adam Nurani), duh nad duhovima (Adam ruhi), mudrost nad mudrostima (Adam ilahl). Sufizam jest osebujna duhovna religija, ne samo zato to svojim unutarnjim, ezoterijskim sadrajem sapijencijalno i egzistencijalno posve se podudara sa duhom i slovom, formom i sutinom pozitivnog islamskog Vjerozakona (a-ari'a) kao cjelovitog i cjelodnevnog sustava ivljenja pojedinane i komunitarne muslimanske due, muslimanskog srca i muslimanskog lica i svakidanje muslimanske osobnosti, ve je potpuna duhovna religija, unutarnja fizionomija nebeskog monoteizma kao takvog i stoga to u njegovu teorijskom i praktinom

iskustvu miruje potpuna metafizika istina kao Sophia perennis (Hikma qadima), cjelovita etika Vrlina u smislu Re-hgio perennis (Ahlaq qadima) i savrena praktina dobrota u smislu Or opra!a-eperennis (Sunna qadima).

8a&elno #ledaju6i$ sufizam izra(ava #lobalnu duhovnu tradi'iju muslimans!o#a dru"tva$ &iji rimarni zadata! je u tome da &uva trajnu duhovnu ba"tinu muslimans!o#a creda od sva!e vrste jedno!ratne u otrebe u !onte!stu muslimans!o# dru"tveno# sva!odnevlja. 8o$ bilo bi to nedo ustivo jedno!ratno definiranje ove osebujne tradi% &ije islama$ u!oli!o ne bismo do ustili da se njen sadr(aj i njena narav ne izdefinira i iz ne!ih dru#ih duhovnih ers e!tiva !oje$ uostalom$ name6e i njen bremeniti i iznutarnje #otovo bes!ona&no iznijansirani duhovni #enij. 9a!o$ etimolo"!i #ledano$ sufizam je tradi'ija duhovno# (ivljenja u sasvim re oznatljivom i izvornom monoteisti&!om$ o#lavito semits!om reli#ijs!om #eniju$ rimjerenom habitusu i vidljivoj odori najrazboritijih ljudi sufizma 23"l al sufi$a, Taba%at al sufi$a) !oji re&enu tradi'iju nau&avaju$ ou&avaju njoj i njenim duhovnim te!ovinama i is!ustveno je u'je ljuju u sva!odnevi'u muslimans!e zajedni'e. 9o je$ u ravo$ jedan od najzna!ovitijih na#lasa!a u etimolo"!om razvidanju ojma tasawwuf ili sufizam$ jer tradi'iji sufizma ri ada onaj !oji njen sadr(aj rima$ u sebi ozbiljuje i njime zra&i na svoju o!olinu u osebnom ruhu izat!anom od vuneno# vla!na$ od vunene niti od !oje nije izat!ano samo dru"tveno t!ivo lemena (ar. suf, vuna)$ zajedni'a$ dru"tava i naroda$ o#lavito u semits!om sveto:#eo#rafs!om rostoru$ ne#o je od te niti izat!ano latno svete ovijesti$ sva!o njeno razdoblje i sva!a sveta zajedni'a i duhovna 'iviliza'ija$ o&ev"i od rvo# sveto ovijesno# reda Ademovih vremena (as +aff al 3wwa!), do najodabranije dru(ine redovito o!u ljane na trijemu medins!e d(amije 23"l al +uffa) iz vremena /oslani!a islama. Oni ojedin'i i one s!u ine$ naime$ u muslimans%!ome dru"tvu$ !oje su s osobitim (arom (eljele bdjeti nad unutarnjom &istotom islams!o#a Vjeroza!ona$ nad nje#ovom izvornom do!trinom$ nje#ovim univerzalnim ethosom i nje#ovom s asotvornom or%to ra!som$ te osobe i te s!u ine su se nastojale odijevati u re oznatljivo ruho izat!ano od vunena su!na$ od #rubo# vuneno# "tofa od !a!vo# su svoju sva!ida"nju odje6u i svoje 'jelodnevne halje nosili oslani'i i naj"iri slojevi njihovih sunarodnja!a. +uslimans!e ha#io%#rafije najbjelodanije svjedo&e o +usaovu vremenu$ o Isaovu vremenu i nje#ovu ta!ovrsnom na&inu odijevanja$ !ao i o vremenu /oslani!a islama i rvih halifa$ !oji su u svom sva!odnevnom odijevanju referirali tu vrstu odje6e. Osobito je uo&ljivo da u vrijeme /oslani!a islama i u #odinama !oje slijede na!on nje#ove smrti mno#i njemu najbli(i ljudi i islams!ome Vjeroza!onu najrevnosnije osobe nastoje slijediti nje#ov rimjer odijevanja u #rubu vunenu t!aninu$ !a!o bi stavili do znanja da je njihova osnovna zada6a u (ivotu da sa&uvaju &istotu i univerzalnost islams!o#a svjeto o#leda i ras!o"no# monoteisti&!o# sadr(aja muslimans!o#a Vjeroza!ona od znanstveno#$ ideolo"!o#$ dru"tveno% oliti&!o#$ !ulturno# i na'ionalno# &ejre&enja i jednoobrazno#a u ra(njavanja i svjedo&enja. Iz #ornjih &injeni'a je i izvu&ena i$ u#lavnom$ o 6enito rihva6ena re&ena etimolo#ija ojma sufizam ili ta4awwuf, i ona u svoje semanti&!o olje im li'itno u!lju&uje i onu etimolo#iju o tasawwufu !ao duhovnom re#nu6u u dosezanju !rajnje unutarnje &isto6e (sa:a) islams!o# reli#ijs!o# #enija i unutarnje &isto6e ono#a !o#a taj #enij ozra&uje i (ivotvorno o lav%Ijuje. Osim to#a$ ova etimolo#ija u svoje semanti&!o olje riziva simbolizam astirstva !oje u svijesti budi us omene na sve #lasono"e ;ije&i *o(ije !oji su$ u ravo !ao astiri$ bili ri ravljani za nadolaze6u oslani&!u zada6u$ za slu(bu na astirs!im rostranstvima bo(ans!e Volje i samotnim visoravnima neis'r ive bo(ans!e +udrosti. Sve dru#e etimolo#ije$ o#lavito one !oje idu za tim da temeljno zna&enje ojma tasawwuf rimjere #r&!om ojmu sop"ia ili filoso p"ia, definitivno su odba&ene od strane teoreti&ara sufizma. 8i"ta manje$ da!a!o$ nije iz#ledna ni ona etimolo#ija !oja temeljno zna&enje ojma tasawwuf nastoji vezivati uz rvi red (saff) /oslani!ova molitveno# zbora ili uz s!u inu duhovno dodatno an#a(iranih ljudi u ob%redoslovnom bdijenju i duhovnom razmatranju na&ela vjere$ !oja je u vrijeme /oslani!a islama o 6enito oznata !ao 3s"ab al suffa (Dru(ina sa trijema). Ove dvije &injeni'e mo#u biti istinite samo u mjeri u !ojoj ovijesno svjedo&e da su ne!i

od romi'atelja najranije sufijs!e #noze bivali risutnim u rvom redu /oslani!ova molitveno# zbora u medins!oj d(amiji ili medu , dru(inom sa d(amijs!o# trijema,$ za !oju ne!i muslimans!i ovijesni&ari tvrde da su je &inili me!ans!i iz#nani'i%usamljeni'i !oji se nisu imali #dje s!rasiti doli na trijemu medins!e d(amije$ i za !oje je bilo dozna&eno osebno mjesto$ ne!i tvrde$ osebna !lu a u re&enoj d(amiji. < /remda su rvi$ ali i otonji romi'atelji autenti&ne sufijs!e #noze u smislu 'jelovite duhovne reli#ije$ ezoterijes!e reli#ije (Din al "a%i%a) ozitivno# muslimans!o# Vjeroza!ona (+"ari'a) rvenstveno vodili bri#u o unutarnjoj &istoti i neis!varenosti sadr(aja islams!e vjere$ oni ni jedno# trenut!a nisu #ubili iz vida samu formu "erijat%s!o# Vjeroza!ona unutar !oje je taj sadr(aj bio smiren$ niti su tu formu smatrali manje vrijednom od nje#ove sadr(ins!e su"tine. 8a rotiv$ "erijats!i Vjeroza!on su smatrali !a ijom !roz !oju valja nu(no rolaziti u dosezanju nje#ova unutarnje# sadr(aja i nje#ove najdublje <. Abu =asan 'Ali Ibn 'Utman al%4ullabi al%=u#>iri$ -a.f al #a")ub, /ari"$ 10??$ ara s!o% fran'us!i te!st5 djelo nudi 'jelovit uvid u razvi7anje svih do nje#ova vremena razmatranih etimolo#ija ojma tasa>>uf5 vidi . @1%A15 ;evnol7 A. 8i'hol%son$ 3 (istorical 5n%uir$ concernin) t"e 6ri)in and Deveiopment of +ufism, Journal of t"e 0o$al 3siatic +ociet$, 10B0$ . 2B2%2C?5 Dhi!h *oumrane et Eouis 4ar%det$ &anorama de la pensee islami%ue, /ari"$ 10?C$ . 12B%1215 4. D. Anavvati et Eouis 4ardet$ #vstioue musulmane, /ari"$ 10A1$ . 12%<1. i najizvornije naravi i nebes!o# #enija. S to# razlo#a danas na ras ola#anju imamo i dru#e etimolo#ije ojma tasawwuf mimo onih ve6 uobi&ajenih i o 6enito rihva6enih u literaturi o tasawwufu. 9a!o$ metafizi&!i #ledano$ tasawwuf7e vrelo one misti&ne #noze !oja ras!ri%va unutarnju sa ijen'ijalno%e#zisten'ijalnu$ stvoriteljs!u i objaviteljs%!u$ svjetlotovornu i (ivotvornu razi#ranost Duha *o(ije# u smislu ne% rire'ive metafizi&!e nadosobnosti !ao Deus absconditus i u smislu rire'ive$ neizbrojnim metafizi&!im$ metajezi&!im$ meta!ozmi&!im$ meta ovijesnim$ svetojezi&!im$ hijero!ozmi&!im$ i sveto#eo#rafs!im zna'ima$ simbolima sli!ama i li!ovima osredovane sveto ovijesne osobnosti Duha *o(ije# !ao Deusa revelatusa. *a" u toj razi#ranosti se naj ot unije izri&e ono vrhuns!o na&elo sufijs!e #noze o ;izni'i i *la#u$ o s!rivenom i ras!rivenom *o#u$ !oji je izvor i uto! sva!o# obzira Univerzalno#a O&itovanja ;izni'e i *la#a$ na&elo u sufijs!oj literaturi re oznatljivo !ao silazno%o&ituju6e uosobljavanje ono# uvije! 8adosobno# i uzlazno%s oznajno nadosobljavanje ili razosobljenje ono# osve uosobljeno# sna#om Fana%a i dru#ih brojnih obzira misti&!o#a uzno"enja (mi'ra) sufi ili ma'nawi) verti!alom Duha *o(ije#. 9u vrstu uzlas!a$ !ao institu'ije re!o !oje se najizravnije stje&e najdra#o'jenije misti&!o is!ustvo$ sufijs!a literatura oslovljava njoj riro7enim i iz njeno# #enija iznjedrenim ojmom .ata"at, !oji se$ u#lavnom$ revodi !ao e!stati&!i zanos ili osebujna duhovna$ misti&!a e!s!urzija u svijet najstro(e *o(ans!o#. Antro olo"!i #ledano$ tasawwuf7e onaj obli! duhovno#a ozbil%jenja !ojim sufija$ !ao duhovni /utni! (+alik), slijedi onu bivstvodav%nu stazu #nosti!a u stro#om smislu rije&i ('3rif) &iji milotvorni ritam #a uzdi(e i reobli&uje iz stanja moralno osrnulo# &ovje!a$ Adema%Gemljanina (3dam )u8'i$), Adema na"e# 'i!lusa ili na"ih vremena u stanje duhovno#$ rimordijalno#$ svjetlosno#$ trans'endentno# Hovje!a (3dam ru"i, 3dam utiran9, 3dam mutla%), !oji jest (omo verus, (omo perfectus ili (omo universalis. 9o je ono re#nu6e sna#om !oje#a rimordijalni adamovs!i duh u nama$ !ao ba"tini! (ive is!re Duha *o(ije# u"atoreno# u nama$ relazi iz svoje odve6 ljuds!e u svoju ree#zistentnu$ nebes!u$ an7eos!u narav i osobnost. - istemolo"!i motreno$ tasawwuf7e duhovno nastojanje sufije !ao osobito nje#ovano# &ovje!a *o(ije# da mi!ro!ozmi&!u odoru duha svo#a$ uronjeno# u svijet antro omorfnih (ta.bi") sjena$ reobrazi u odoru meta!ozmi&!o# uma$ da uroni u svjetlosni svijet ta'wila, da svoju d:ib"lijanski u!otvljenu verti!alu rometne u vi"i duhovni stadij i u re#ne je u "idrovsku verti!alu bo(ans!o# Teoko8 mosa. 9o je duhovno re#nu6e !ojim sufija nastoji na ustiti u"6e ovo%zemne rije!e (ivota i vratiti se$ 'ijelim rije&nim to!om$ na izvori"te (ive vode s !ojom dru#uje ezoterijs!a osobnost meta ovi

jesno#a =idra$ izvori"te iz !oje# dolazi vje&no svjetlo$ (iva mudrost$ neu#asiva sufijs!a #noza (ma'rifa ;ufi$a, "ikma ila"i$a< sop"ia aeterna). Svetojezi&!i motre6i$ tasawwuf7e osebujan ostu a! sufije !oji sna#om ne osredno# duhovno# is!ustva (ka.f, )a8b, wi)=) nastoji ozbiljiti definitivni sa ijen'ijalno%e#zisten'ijalni roboj u unutarnje zbilje i stru!ture sveto#a te!sta$ dose(u6i na taj na&in nje#ovo metaje%zi&!o rodoslovlje i$ re!o nje#a$ vje,no lice Duha *o(ije#a. Sveto#eo#rafs!i #ledaju6i$ tasawwuf je is!ons!a te(nja temeljno# muslimans!o# et"osa da sna#om svoje odlo(ni&!e i sveo se(ne volje$ (elje i dobrohotnosti razlije e#zisten'ijalne ritmove tradi'ionalne islams!e orto ra!se re!o svih sveto:#eo#rafs!ih rostora$ od !erbelijans!e udoline do vrha misti&no# Sinaja$ od isto!a jemens!e svjetlosti do sjeverno# ola meta#eo#rafs!o# #rada% zemlje (ur%al$e, od Gemlje odno +jese&eve sfere do Gemlje Diste$ svjetlosne$ ne ris%tu ne$ do unutarnje# !raljevstva Duha *o(ije# (&ake e +tan, Terra lu cida, >a koja aba=). 8ajzad$ eshatolo"!i motre6i$ tasawwuf7e duhovni ut od rolje6a (ive muslimans!e du"e do njene lodotvorne jeseni$ od metafizi&!o# sjemena rimordijalne islams!e istine do eshatolo"!o#$ inte#ralno# duhovno# loda /oslani!ove naravi i /oslani!ova eti&!o# li!a. Sufija$ !ao (ivi sudioni! u teorijs!om i ra!ti&nom is!ustvu tasawwuf a, jest ne!o !o u svome 'jelodnevnom is!ustvu umire za sebe da bi (ivio za istinu$ ne!o !o su!usiranjem bo(ans!o# Ia u &vori"nom rostoru vlastite osobnosti$ so stveni mi!ro!ozmos usmjerava na e#zisten'ijalnu retvorbu u meta!ozmos$ svoje o#rani&eno mjesto na obodni'i !ru#a omjera rema bes!raju samo# sredi.ta kru)a, svoju ojedina&nu 'vijetnu lati'u ovla&i !a crnoj ru:i usred vi"ebojno# ru(i&nja!a vje&ne bo(ans!e 9ajne. Do! "uti$ #ovori i &ini$ do! vjeruje:htije$ do! #ovori:misli i do! djeluje:ljubi sufija izri&e na sva!oj razini bit!a$ vlastito# i bo(ans!o#$ istinu o vlastitoj zbilji i stanju u !ojemu se ona zati&e$ re oznaju6i ta!o ritam svo# 'jelodnevno# duhovno# rasta i na redovanja. On$ na taj na&in$ u sebi sva!odnevno su!usira svetojezi&!i$ sveto ovijesni i svetoeti&!i di#nitet #lasono"a ;ije&i *o(ije. Osam temeljnih svojstava zr'ali osobnost jedno# sufije$ jednodobno razljevenih !roz sve re&ene razine nje#ova bit!a$ i to onih svojstava !oja su ojedina&no !rasila osam slavnih oslani&!ih li!ova !roz razli&ita sveto ovijesna razdoblja$ a to su3 Ibrahimova lemenitost !oju je is oljio !od o!u"aja (rtvovanja vlastito# sina5 Ismailovo rihva6anje vlastite (rtve !ojom je (elio o&itovati odlo(nost bo(ans!ome nalo#u5 -jubova tr nja !oju je odnosio oradi +ilostivo#a5 Ge!erijaova "utnja !oju je u ra(njavao tri dana o bo(ans!om nalo#u5 Iahjaovo iz#nanstvo iz vlastite domovine u tu7inu i od vlastite svojte5 Isaovo uzdi#nu6e na nebo i otr#nu6e od stvari ovo#a svijeta5 +usaovo odijevanje u vuneno ruho i +uhammedovo siroma"tvo$ ma!ar mu je *o# bio odario !lju& svih rizni'a !oje uo 6e ostoje na zemaljs!oj !u#li. Ovih osam oslani&!ih odli!a smirenih u osobnosti sva!o# istins!o# sufije jednodobno simboliziraju osam temeljnih ravila !od sti'anja i (ivljenja autenti&no# sufijs!o# is!ustva. U svom sa ijen'ijalno%e#zisten'ijalnom rastu sufija ni!ada ne #ubi ono "to ste!ne$ niti sti&e ono "to je iz#ubljeno$ "to je on revladao i "to je ne retr#nutim i ostu nim misti&!im umiranjem$ bez !oje# se ne ulazi u blizinu *o(iju$ osve #urnuo u zaborav. Sto#a$ iz vremenite ers e!tive #ledano$ sufija je &edo rolazno# trenut!a (!bn al wa%t), a iz meta!ronijs!e ers e!tive motreno$ on je vje&ni zarobljeni! blizine u *o(ijoj /risutnosti$ !oju do(ivljava bez i!a!ve zemaljs!e rimisli i bez i!a!vih zna!ovnih$ simboli&!ih$ metafori&!ih ili ale#orijs!ih osredovanja i rire!nu6a. 8o$ jedan od rvih sufija Abu'l%=asan 8uri$ i a!$ misli da ut sufizma ne &ini samo mudrost ili teorijs!o is!ustvo$ niti samo re oznatljiva$ sufizmu rimjerena reli#ijs!a ra!sa$ ve6 sufizam ima bitno da ra&una sa moralom$ i on$ rvenstveno$ jest moral$ a sam sufija nije dru#o doli unina moralne vrline !oja su!usira moralnu horizontalu ljuds!e i dru#ih vi"ih$ svjetlosnih$ an7eos!ih 'iviliza'ija. Iedan sufij%s!i &in u sebi mora jasno zr'aliti #nozom rosvjetljen um$ bo(ans!im nadahnu6em ro&i"6eno sr'e i vrlinom uravnote(enu du"u$ jer sva!o od troje re&eno# u !on!retnom sufijs!om reli#ijs!om &inu nu(no mora uroditi lodom metafizi&!e istine$ sveto:eti&!e vrline i orto%

ra!ti&no# dobra. Iz odata!a najranije sufijs!e literature nedvosmisleno je jasno da je um sva!o# sufije sa ijen'ijalno i e#zisten'ijalno u!otvljen u metafizi&!o rodoslovlje ot!rivene bo(ans!e mudrosti5 sr'e$ !ao duhovni ba"tini! i nasljedni! reli#ijs!e ba"tine 'ijelo# sveto% ovijesno# lan'a #lasono"a ;ije&i *o(ije$ je rizni'a vrline i 6udore7a$ a du"a je rimatelj!a sveto:eti&!o# rodoslovlja *o(ijih oslani!a$ ta!o da se$ u !ona&ni'i$ ima osvjedo&iti da je sufijs!o is!ustvo sva!o# su% fije izraz nje#ove temeljne$ dobro odnje)ovane ?udi, !oja nosi e&at naslije7a i rimjerenosti 6udi /oslani!a islama !ao ,6udi najlje "oj od svih, !oju je i!ada ot!rila ,S!rivena ;izni'a,. 9o 6e re6i da sufijs!o is!ustvo nije te! natalo(eno bla#o "to #a iz sebe izasi a ,S!rivena ;izni'a sa vrha misti&no# Sinaja,$ ne#o je ono (iva riroda !oja svoje duhovno #ibanje$ razvita! i razrastanje jednodobno usmjerava rema *o#u$ &istim sjajem istinito#a uma razmatraju6i 8je#ove nalo#e$ na&ela i duhovne institu'ije$ rema ljudima !ojima bjelodano osvje%do&uje$ bez #ordosti$ dvoli&enja i hvastanja$ svoj trijumfalni let nad vrhun'ima ,Sinaja +udrosti i Sinaja Ejubavi (Tur al #a'rifa wa Tur al #a"abba)" u odnosu na njihovo o&ajni&!o #r'anje od silni&!im ma&em ,te#obno# Uhuda i tra#i&ne )erbele,5 na o!on$ (iva riroda sufije u svome razrastanju jednodobno je usmjerena i na samu sebe !a!o bi sna#om samousredoto&enja i samoozbiljenja branila svoje duhovne te!ovine i e#zisten'ijalnu uninu svoje metafizi&!e istine$ eti&!e vrline i orto ra!ti&no#jdobra od oriva tijela i lu'iferijans!ih iluzija (us . Jur'an$ VII$ 100). Kto 6e re6i da je sufizam$ u bitnome$ ,ista eti,nost, ali i sloboda li"ena sva!o# u ori"ta o(ude$ i plemenitost, !oja je sami su!us najnje#ovanijih du"a svijeta$ i odricanje !oje vje&no 8a&elo ni!ada ne o!u"ava !u iti ili zadobiti rolazno"6u 8je#ovih o&itovanja5 i$ najzad$ sufizam je dare:ljivost !oja sva dobra ovo#a svijeta ostavlja ljudima ovo#a svijeta$ a za sebe &uva samo "8reli maslinov plod na vrhu Sinaja.,L Sufizam je u svom dubo!om i bez#rani&no rofiliranom is!ustvu jedna ta!o sveobuhvatna zbilja da mu je te"!o rire6i bilo !oji naslov$ mada se$ !oji ut$ nadaje u svojoj sve!oli!oj re'iznosti naslovlja i sadr(aja !ao da je u!o ime i nazivni! li"en sva!e vjerodostojne zbilje. 9a!o arado!salan za!lju&a! se nedvojbeno name6e u situa'iji !ada oredimo stanje ove reli#ije u vremenu /oslani!ove Dru(ine u !ojemu ova osve duhovna reli#ija$ na rosto$ nije osjedovala vlastito ime$ mada je njen sadr(aj bio s!oro #olim o!om osvuda rimije%tan !od onih onajboljih u medins!oj @mmi, i !ada oredimo stanje sufizma !od otonjih o!oljenja$ #dje jasno ras ola(emo vlastitim imenom sufizma$ ali nje#ovu zbilju$ razu7enu i zasvo7enu u brojnim veli!im sufijs!im li!ovima$ "!olama i zborni'ima sufijs!e #noze i su%fijs!o# poiesisa, #otovo da jedva mo(emo jednim #ledanjem o se#nu%ti. S!oro bi se isto mo#lo !azati i za sufijs!u reli#ijs!u ra!su$ ta!o da se ovremeno ostavlja itanje3 ostoje li jo" uvije! , nove mje"ine da se u njih us e drevni sufijs!i na ita!,$ nove "!olj!e u !ojima 6e rasti stoljetni biser sufijs!e #noze$ novo sr'e u !ome 6e ruditi vrlina onih "to bezbri(no sjede na vrhu misti&no# Sinaja i &eznutljivo ba'aju o#led rema ,Gemlji ne ristu noj >a koja abad)"$ u !ojoj se mo#u s!rasiti samo onda a!o iza njih ostanu njima vjerni$ odani i istrajni utni'i (+alikun) !oji 6e $ i oslije njih$ ohoditi$ hodo&astiti sjajni vrh misti&no# Sinaja5 najzad$ ostoji li jo" !oja du"a (iva !oja 6e silom vje&ne hijero ovijesne vrline 8ajodabranijih sa vrha misti&no# Sinaja dozivati svjetove odno svijeta 9eo!ozmi&!o# i svojim sa ijen'ijalno%e#zisten'ijalnim zovom ola#ano i ustrajno mijenjati svjetove i rim%jeravati ih /oslani!u$ vje&nom rodoslovni!u &iste sufijs!e )no8e, (ivo# sufijs!o# et"osa i milotvorno# sufijs!o# ortopraAisa; /re"utno ili izri&ito os oravanje istine sufizma$ #lede #ore re&ene arado!sal%nosti o sufizmu bez imenovane zbilje i sufizmu sa imenom is ra(njenim od zbilje$ ta!vo os oravanje$ naime$ ne uzro!uje ni!oju vrstu "tete istini sufizma &a! i !ada joj se oduzme ime. Istina je$ naime$ najistinitija onda !ada je bezimena i nadosobna$ jer ona se ona"a o ut neimenovanih ideja !oje ne osjeduju fi!sirane s one sa imenovanim stvarima$ "to 6e re6i da ori'anje ovo# ili ono# imena stvari$ a ne same stvari !ao ta!ve$ ili os oravanje ovo# ili ono# naslova sufijs!e istine ili #noze o 6enito$ ta!vo ori'anje ne oni"tava istinu !ao ta!vu i stvarljivost !ao ta!vu$ ili ideju !ao ta!vu$ to jest ne oni"tava sadr(aj rire!nu6a$ ve6 rire!nu6e jedino oni"tava5 me7utim$ oni"teli se ideje$ os orili se istina$ ma !a!o ona bila imenovana i uosobljavana$ tad je taj &in e#zisten'ijalno i zazbiljno o#uban$ jer on jednodobno ozna&ava

os oravanje i oni"tenje Vjeroza!ona /oslani!a islama i svih nje#ovih odli!a.A )ada uzajamno zbore$ sufije jedni dru#ima otvaraju 'jelovitost svoje intime$ jer ras ola(u uninom istine odjevene u odoru svjetlosno# metajezi&!o# sli!o isa$ nude jedni dru#ima sr'a re lavljena bjelinom ne#a(enih snje#ova$ !oji su sinonim za djevi&ans!u$ metafizi&!i jo" neo#la"enu$ vje&nu$ u !raljevstvu Duha *o(ije# jo" uvije! s!rivenu mudrost *o(iju. +e7utim$ !ada se obra6aju ljudima svo# izvanjs!o# sva!odnevlja$ oni jedva sri&u$ jer ras ola(u rije&ima u !ojima nema metafizi&!ih zna!ova niti ras!o"nih nebes!ih simbola$ #ovore jezi!om ljuds!o#a sva!odnevlja u !ome zr'ali te! o!oje zrn'e vje&ne mudorsti is!otrljano iz desno) D:ibrilova krila, o ut izmi#ol%jeno# bisera iz Simur#ova #rla do! ovaj )u)u?e nad misti&nim Sina%jem$ uravnote(eno jevu"i nad Sinajem mudrosti i Sinajem ljubavi i do! je'a nad visoravnima svje(e razljevene mu&eni&!e !rvi Uhuda i )erbele5 oni ta!o #ovore i sto#a "to su ljudima ovda"nje# sva!odnevl%ja oznate samo djelomi&ne istine$ one !ojima je vi&na njihova nutrina$ !oje jedino njihova du"a haje i !oje jedino njihov um o a(a$ ali i zato jer sufija mora &uvati zavjet vjernosti (idru svo)a bi?a, tajnu misti&no# Sinaja3 ne ba'ati red svinje vi"e biserja ne#oli je nu(no i ne ru(ati duhu psa lutalice vi"e nebes!e mane ne#o li to nje#ovu ro %adljivom tijelu treba. S #ornjih razlo#a$ !a!o svjedo&i sufija Sari SaMa%ti$ u ravni metajezi!a sufija djeluje !ao savr"eni Eo#os !oji #ovori metafizi&!im zna'ima vje&no# bo(ans!o# meta:jezi!a$ do&im u ravni ljuds!o# jezi&!o# sva!odnevlja on se nadaje !ao zatu'ani mu'ava'3 , (Sufije su ta!vi ljudi !oji !ada) jedu$ jedu o ut bolesni!a$ s avaju !ao ljudi !oje is'r ljuju no6ne more$ a !ada #ovore$ #ovore o ut mutava'a.,1
Nutrina istinskog sufije dobrano podsjea na semantiko polje poslanikog naslova "mi# tek od majke ro!eni"# $sim metaje%zikog znakovlja i simbolizma kojim sjaji njegov duh, sufija ne posjeduje bilo ta drugo, to jest on nije vrelo bilo koje zemaljske poude niti biva predmetom bilo koje vrste prizemne poude# $sim preegzis% tentnog, metajeziki oblikovanog sapijencijalnog predokusa stvorenih svjetova, on ne posjeduje nita od onoga to je rezultat potonjeg stvaralakog oblikovanja ijom snagom skriveni realiteti, predkozmiki potencijaliteti prelaze u stanje iste aktualnosti i protene nazonosti# &koliko i do!e u posjed neega, on to jednodobno dariva na sliku svog duhovnog, hi jerop ovi jesnog i teognostikog ili hijerognostikog rodoslovnika, 'oslanika islama, ija poslanika misija se bitno sastojala u darivanju civilizacijama ljudi, dina i an!ela onoga to oni nisu mogli ni na koji nain posjedovati ni prije niti poslije njegove sveto%povijesne misije# (o na posve bjelodan nain posvjedouje i sami nain odijevanja, priprosta vunena odora (hirka, muraqqa'a) koju su, tokom svoje misije, ustrajno nosili poslanici, prijatelji )oiji (A$li#a), *mami i sufijski dostojanstvenici, koji su u svakom svetopovijesnom razdoblju inili najbliu druinu glasonoa +ijei )oije#, -edno pre%danje 'oslanika islama o tome izrijekom kazuje da je 'oslanik, kako prenosi .bu /usa al%.0ari, rekao12 Sedamdeset poslanika, bosih nogu, zaogrnutih vunenim odorama, kretali su od stijene Ra$l#a' i stizali do drevnog 3rama u dolini gdje je danas /ekka"#2

b) !8vori Nelimo li ustanoviti stvarne izvore sufijs!o# teorijs!o# i ra!ti&no# sufizma$ tad nema dru#e ve6 da odmah na"u a(nju usmjerimo na dva rimarna vrela islams!o#a vjerovanja3 1ur'an i (adis. /od ovim otonjim izvorom ne odrazumijevamo samo rije&i /oslani!a islama$ ve6 i nje#ovu u!u nu ra!su (+unna) !ojom je izri'ana uzori%tost nje#ova rimjera u odjedna!oj mjeri nasljeduju6e# od strane 'ijele muslimans!e zajedni'e. Sufizam$ !ao unutarnja reli#ija osvema"nje zbilje islams!o# reli#ijs!o# #enija$ svojom ras!o"nom teorijom i svojom slojevitom #nozom ne rodubljuje samo temeljne &injeni'e objavljeno# te!sta Jur'ana$ ne#o rodubljuje i ras!riva 'ijelu unutarnju stru!turu &injeni'a$ rije&i$ djela$ ostu a!a i zahvata /oslani!a islama$ !oji je svojim duhom o sezao sav sjaj bo(ans!e +udrosti$ a svojom ra!som savladavao sve stvarala&!e ritmove i tajne bo(ans!o# 8auma i bo(ans!e Volje. 9im rije jer bremeniti sadr(aj bo(ans!ih i oslani&!ih rije&i i ostu a!a je olivalentan i ni!a!o ne mo(e biti redmet samo jedne dimenzije ljuds!o#a duha niti redmet

ozbiljenja unutar samo jedne e#zisten'ijalne ers e!tive ljuds!e osobnosti. 9o 6e re6i da u re&enim sadr(ajima valja tra(iti i ronalaziti$ ve6 u vrijeme /oslani!a islama i nje#ovih Dru#ova$ izrazito as!ets!a i sufijs!a (misti&!a) o&ela na !ojima 6e biti razvijana otonja #enealo#ija &iste sufijs!e #noze ili hijero#noze (ma'rifa aljarawi$a). Sveti te!stovi$ ina&e$ izlazili oni iz sredi"ta Duha *o(ije#a ili izlazili iz oslani&!e nutrine$ ne ostavljaju robleme niti daju teorijs!i redujam onoj znanstvenoj drami !oju !asnije razvija teolo#ija$ filozofija i dru#e njima srodne dis'i line$ ve6 re&eni te!stovi nude na&ela i o&ela !oja mo#u biti redmet razli&itih i bes!rajnih inter reta'ija$ zahvata i teorijs!ih rofila'ija ljuds!o#a duha. Sto#a ,drama, ;ije&i *o(ije$ od svojim inter retativnim obzirom$ ne6e ni!ada restati da se do#a7a zbo# reveli!e (e7i ljuds!e intime da dozna ravi smisao svetih te!stova i s razlo#a neumoljive ljuds!e za itanosti3 !a!o rona6i utvrdu zbiljs!e istine i istinite zbilje ;ije&i *o(ije unutar njeno# semanti&no# bes u6a i ne re#ledne usto oljine njenih metafizi&!ih zna!ova$ simbola i metaforaO *ivaju6i svetim o sebi$ o svojoj is!ons!oj i bremenitoj naravi$ bo(ans!i i oslani&!i te!stovi svojim duhovnim u livima i djelovanjima na svijet bo(ans!o# +a!ro!ozmosa i bo(ans!o# +i!ro!ozmosa roizvode (ivot re un svetosti i ne retr#nuto nastoje o!o nje#ova razrastanja$ osobito u !onte!stu ljuds!o# mi!ro!ozmosa za &iji rast i razvita! se temeljito s!rbi autenti&na sufijs!a #noza$ to samo sr'e le%#alitarne islams!e reli#ije$ !ojoj je iz#radnja duhovno# (ivota njena temeljna zadanost i neis'r ivi nalo# njene teorijs!e i ra!ti&ne svrsi%shodnosti. *udu6i da je bo(ans!a (a%l%a nizvodni to! svete ovijesti !ao ta!ve$ a oslani&!a$ imams!a i >alijs!a Tari%a uzvodni to! univerzalne hijero ovijesti$ otuda biva osve rirodnima da i u sufizmu$ !ao osebujnoj duhovnoj$ unutarnjoj reli#ijs!oj formi osvema"nje# islams!o# monoteizma sop"ia perennis i reli)io perennis redstavljaju za#lavni'u i zasvodni'u sufijs!o# teorijs!o# uma (ma 'rifa sufi$a) i su%fijs!o# ra!ti&no#$ to jest as!ets!o# uma (irfan 8a"idi, ka.f tarl%i aw a"la%i). /omo6i &ovje!u da ot!rije samu istinu i da rona7e ut do nje$ !a!o bi je ozbiljio na svim razinama svo# mi!ro!ozmi&!o# bit!a !oji osve od#ovara bivstvodavnim$ silazno%razlijevaju6im razinama bo(ans!o#a *it!a$ a ne da bi tu istinu osjedovao samo za sebe i svoju intimu$ na taj na&in$ u&inio tamni'om njene lje ote i #robni'om njene mladosti. 8ije s orno da unutarnji svijet istins!o# sufije redstavlja samu rizni'u$ analo#no oslani&!oj intimi$ u !ojoj miruju sami duhovni dra#ulji bo(ans!ih i oslani&!ih te!stova$ !ao "to nije s orno da 'jelodnevni (ivot ravo# sufije na Gemlji simbolizira ne!u vrstu nebesko) i8lo)a (tabula smara)dina) na !ojem sva!a du"a (iva$ s!ladno vlastitoj duhovnoj ri ravi$ mo(e o aziti barem one!i dra#ulj vlastita sr'a. Sufija !ao unina duhovne istine$ analo#no islams!om reli#ijs!om ou&!u o oslani&!oj intimi !ao unini svih rije&i *o(ijih$ u ot unoj je simboli&!oj odudarnosti sa svetim te!stom !oje# u vlastitom sr'u razbremenjuje sna#om intuitivno#$ ne osredno#$ verti!alno# uvida u metajezi&!u razinu ;ije&i *o(ije$ u &emu i treba tra(iti razlo#a za onaj sufijs!i ou&a! !oji je iza"ao iz usta veli!o# tab%aristans!o# sufije *istamija$ a #lasi3 +ufija se ne stvara, ve6 istje&e iz !lana'a misti&no# Sinaja$ o ut vrela !oja "i!ljaju iz stijene sinajs!e od udarima +usaova "ta a$ to jest istje&e iz nerazaznatljivih dubina sveto#a te!sta$ !ao "to (iva vjera /oslani!a islama i nje#ovih hijero% ovijesnih red"asni!a istje&e iz dubine !raljevstva samo# Duha *o(ije#. 8ije ni &udo "to ve6 u vrijeme /oslani!a islama ne!i od nje#ovih 3s"ab a., oni sa osobito renabujalim duhovnim i reli#ijs!im #enijem$ re oznaju naro&ito u e&atljive hijero#nosti&!e$ sufijs!e to% ose u !onte!stu svje(e objavljuju6ih svetih te!stova Jur'ana$ !a!o u razini njihovih meta ovijesnih i metajezi&!ih vrhuna'a$ jedna!o ta!o i u horizontalnim zaravnima njihovih sveto ovijesnih i svetojezi&!ih rijeloma. *a" iz tih sa ijen'ijalnih to osa rve sufije su izvla&ile !lju&no ojmovlje i temeljno nadahnu6e za svoj simboli&!i$ ti i&no sufijs!i jezi! (istila"at sufi$a) !ojim su od tada do danas osredovali ljuds!oj 'iviliza'iji neis'r na bo#atstva Mur'ans!o#a sadr(aja u ruhu sufijs!e e#ze#eze i hermeneuti!e. Vje&ne teme rvih i otonjih sufija islama su iste!le ba" iz tih svetojezi&!ih to osa Mur'ans!o#a te!sta$ u !ojem sva!i sufija$ ma !ojem sveto!alendars!om aionu i ma !ojem sveto ovijesnom i svetojezi&!om razdoblju ri adao$ ronalazi svoju autenti&nu zavi&ajnost i svoj metafizi&!i$ eti&!i i orto ra!ti&ni u!lon i smiraj. +a!ar su du"ovni )radovi sva!o# sufije u

!onte!stu Mur'an%s!o#a sadr(aja razasuti diljem ne re#lednih sveto#eo#rafs!ih rostranstava nebes!o%zemaljs!o# 1ur'ana<#us"afa, svi su oni ovezani jednom zajedni&!om duhovnom niti "to se izvija iz sredi"ta "idrovske intime Mur'ans!o#a te!sta$ jer su sve istins!e sufije$ !ao "to su to bili i oslani'i$ u&eni'i i osve6eni'i meta ovijesno#a i metajezi&!o#a =idra$ ma!ar su se mo#li na ajati na vrelu musaovs!e$ isaovs!e ili mu%hammedans!e svetojezi&!e ezoterijs!e ili duhovne #noze. Sva!o izrazito sufijsko u ori"te ili to os u !onte!stu Mur'ans!o%#a te!sta$ re oznato i osvjedo&eno sna#om najranijih sufijs!ih tra!tata$ do!trina i ou&a!a$ jednodobno redstavlja najzna!ovitija ezote%rijs!a ili "idrovska ,vori.ta na !oja dos ijevaju o!loni'i tajno#a znanja (3wli$a') iz sva!o# sveto!alendars!o# vremena islama5 ta &vori"ta redstavljaju hodo&asni&!e sveto #eo#rafs!e ostaje !roz !oje rolaze svi nova'i na duhovnom utu sufizma rema vrhu misti&no# Sinaja5 redstavljaju znamenita sveto ovijesna ras!r"6a na !ojima se u.atoravao Duh *o(iji u svom silazno%o&ituju6em kona,arenju, si la8e?i sa vrha misti,no) +inaja ma!ro!ozmi&!e svete #eo#rafije do vrha Brda milosti unutar mi!ro!ozmi&!e sveto#eo#rafs!e verti!ale. )ao ta!ovrsno u ori"te naj rije valja s omenuti ,00 lije ih Allahovih Imena, o !ojima je na rijelomni'i iz 1< u 12 stolje6e Fahruddin al%;azi na isao ti i&no ,sufijs!i, !omentar. Ova dimenzija Mur'ans!o#a sadr(aja je$ ina&e$ ru(ila temeljno nadahnu6e mno#im muslimans!im autorima$ teolozima$ filozofima i teozofima$ za njihovo vlastito 11. Ibn 'Arabi u svome Cusus u. i 'Alaudda>la Simnani u svojim djelima u ravo detaljno razvijaju ideju o bitnim ezoterijs!im$ hidrovs!im to osima !roz 'jelovitu svetu ovijest ;ije&i *o(ije$ razmatraju6i neizbje(nu hijero ovijesnu aralelu d:i brilijansko)i "idrovsko) obzira bo(ans!e Objave !ao li'e i nali&je$ metajezi&!u i svet%ojezi&!u dimenziju$ !ao ezoterijs!u i e#zoterijs!u ers e!tivu svih rije&i *o(ijih !oje su i!ada je&ale !roz vrijeme oslovljeno u smislu sveto ovijesno# ili &isto duhovno# vremena (8aman altaf), bilo da se to vrijeme ozbiljuje na na&in interioriza'ije sveto ovijesnih razdoblja ili na na&in njihova e!sterioriziranja na svim razinama silazno%razlijevaju6e# bo(ans!o# *it!a$ u ras onu Teoko8mosa i svijeta minerala$ od (idra tvo)a bi,a do D:ibrila tvo)a bi?a, o7 Transcendentno) Dovjeka (al !nsan al wutla%) do &rimordijalno) Dovjeka (al !nsan al 3wwal), od '3rifa par eAceilence do +alika par eAcellence. razvijanje teorije o ,lije im Allahovim Imenima., Sufijs!a #noza je otuda izvila naj refinjeniju sufijs!u !ozmolo#iju !oja zauzima zna&ajno mjesto u 'jelo!u noj sufijs!oj literaturi i redstavlja omiljenu i nezaobilaznu temu sva!o# zna&ajnije# sufije u islamu. /otom u Jur'anu ras!rivamo 'ijeli niz svetih te!stova !oji svoje semanti&!o razbremenjenje nude samo ljudima sa zna!ovitim odli!ama$ to jest onima !oji , osjeduju duhovno sr'e$ !oji slu"aju i !oji su uvije! risebni., (Jur'an$ @B$ 215 0$ 11B%11<5 A$ 005 1B$ <@5 12$ 1?5 1?$ C25 EF, 10 itd.). /otom$ u Jur'anu ronalazimo brojna mjesta #dje se *o# oslovljava Svjetlom$ /ravdom$ +irom$ Istinom%Gbiljom$ +ilostivim$ O ra"%ta&em. Ga rane i za !asnije sufije sve su to zna!oviti ridjev'i iz !ojih oni razvijaju temeljne !onture o sufijs!oj metafizi'i$ motre&i *o#a ondje !ao Deus a absconditus a, !ao s!rivenu ;izni'u (-an8), !ao olarnu no6 metafizi&!ih simbola svetih te!stova$ !ao !raljevstvo Duha *o(ije#$ !ao Gemlju ne ristu nu (>a koja abad, Terra lucida, &ak e +tan)G oni ondje za'rtavaju temeljna obzorja sufijs!e eti!e unutar !ojih se *o# ojavljuje !ao Voljeni$ !ao Svjedo! na nebesima i na Gemlji$ !ao neodoljivi et"os !oji riziva sufiju vrhun'ima sinajs!o#a #orja$ 8relom maslinovu plodu, ro'valom tuli anu na Sinaju$ plamte?em )rmu na sinajs!oj zaravni !oja raz#oni tmine i tmu"e isto,no) i 8apadno) Sinaja5 on se ondje ojavljuje !ao ravo utno svjetlo !oje oma(e sufiji%hodo&asni!u da u usto oljini vlastite du"e rona7e utvrdu u !ojoj 6e rona6i mir$ s asenje$ si#urnost od ustinjs!ih .akala, ra8bojni,ki" karavana, pustinjski" ura)ana "to do iru sa uhuds!ih vrleti i !erbelijans!ih zaravni itd. Sve su to$ razumljivo$ dvostru!o u re#nuti simboli$ oni !oji dolaze sa strani'a svetih Mur'ans!ih te!stova$ !oji su$ otom$ odmi"ljani u ni"i svjetlosti sva!o# ojedino# sufije i romi'atelja sveto#a (ivota u dobrovoljnom sufijs%!om iz#nanstvu i te#obnoj as!ets!oj osami.;anije i !asnije sufije su na temelju #ore oslovljenih u ori"nih ta&a!a iz sveto# te!sta Jur'ana ta!o7er izvili temeljne na#las!e sufijs!e e istemolo#ije$ &ije te!ovine su re oznatljive u #noseolo"!im metaforama ili sveto#eo#rafs!im to osima !ao "to je Gbilja nad Gbiljama ((a%i%a al (a%a'i%) Svjetlost nad svjetlima (>ur al 3nwar), 8i"a svjetlosti (#i"rab al

>ur), hije%ro#noza 2al #a'rifa al 3"arawi$a)$ vje&na teo#noza (al #arifa al !la"i$a), sufijs!a ili teozofs!a mudrost ('!rfan, (ikma sufi$a, (ikma laduni$a), ne osredna s oznaja (-a.f), intuitivna s oznaja (Ga8b), Sinaj #noze (Tur al #a'rifa), Sinaj Ejubavi (Tur al #a"abba), Isto&na #noza (#a'rifa ma.ri%i$a), Hrna 0u:a usred ru(i&nja!a$ +imur), *emlja nepristupna (>a koja abad), *eleni otok usred Bijelo) 6ceana, D:ibrilovo lijevo i desno krilo, +imur)ov )u)ut, let i pla,, &urpurni 3n=eo, 3n=eo 6bjave i 3n=eo +po8naje, interiorizirane meta ovijes%ne i sveto ovijesne osobnosti an7ela i #lasono"a ;ije&i *o(ije o&ev"i od D:ibrila tvo)a bi?a, re!o (idra tvo)a bi?a, 3dema tvo)a bi?a, zavr"no sa #u"ammedom tvo)a bi?a. Kiijs!a sufijs!a tradi'ija osjeduje udvojeni e istemolo"!i ili #noseolo"!i oreda! to osa ili s oznajnih simbola !ao "to su$ rimjeri'e$ !mam tvo)a bi?a, +alman tvo)a bi?a, !mam &arakletos i !mam &ericl$tos, Imam%/odr(avatelj Jur'ana (1a'im al 1ur'an), Imam us!rsnu6a (1a'im al 1i$amat) itd. Iz istih sufijs!ih u ori"ta ranija i !asnija sufijs!a tradi'ija je ta!o7er izvila temeljne ers e!tive sufijs!e ili duhovne antro olo#ije (3nt"ropolo)ia +piritualis), !oja jednodobno izra(ava meta ovijesno$ sveto ovijesno i misti&!o rodoslovlje (+ilsila a"arawi$a, nabawi$a wa 'irfanija, wa li$a aw imami$a) ;ije&i *o(ije ili vje&no# Jur'ana !ao unine$ zavr"ni'e i zasvodni'e sve bo(ans!e Objave i !ao rimarno# izvori"ta u!u ne sufijs!e ili 'jelovite ezoterijs!e tradi'ije islama. 9a!o u !onte!stu su!usiranih duhovnih te!ovina sufijs!e antro olo#ije susre6emo !lju&ne antro olo"!e ti ove ili to ose !ao "to je /ol (1utb), (!mam), A solutni Adam (3dam mutla%), Duhovni Adam (3dam 0u"i), Svjetlosni Adam% An7eo (3dam >urani), /rimordijalni Adam (3dam al 3wwa!), Djelomi&ni Adam ili Adam na"ih vremena (3dam )u8'i$ aw 3dam 8amanina)G otom 9rans'endentni Hovje! (!nsan #utla%), Istins!i Hovje! (!nsan (a%l%l, (omo Ierus), Savr"eni Hovje! (!nsan -amil, (omo &erfectus), Hovje! *o(iji ili Adam%=alifa (!nsan !la"i, (omo politicus) itd. 8a temelju ovih antro olo"!ih metafora tradi'ionalna sufijs!a antro olo#ija se jednodobno nadaje !ao an%#elolo#ija$ adamolo#ija i duhovna ili do#mats!a antro olo#ija. U rvim tra!tatima o sufijama i o naravi sufizma !ao osebujno# duhovno# fenomena$ u #lobalnoj misle6oj tradi'iji islama ronalazimo relevantne odat!e o izvorno islams!om orije!lu sufizma$ !ao i u dru#om izvoru islams!o#a vjerovanja$ u =adisu ili u ne atvorenim rije&ima /oslani!a islama$ &ije ljuds!o is!ustvo u !onte!stu oslani&!e misije osvjedo&uje aradi#mati&nu$ mjerodavnu i smjerodav%nu ra!su savr"eno# sufije. =u#>iri u djelu -a.f al #a")ub donosi redaju /oslani!a islama u !ojoj ovaj otonji obavezuje slu"atelje na !rajnju ozornost rije&ima is!reno# sufije i na ne ore'ivo uzvra6anje na te rije&i sna#om an#a(irane vjere$ !azav"i3, Onaj !o &uje #las sufija (3"l al Tasawwuf) i !o na njihov molitveni zaziv ne !a(e ,amin,$ red *o#om se ubraja medu nevjerni!e.,/rema oda'ima iz isto#a izvora ronalazimo odat!e$ !oji su ote!li iz usta /oslani!a islama$ o tome !a!o iz#leda ravi sufija i !a!vu narav ovaj is oljava u svom sva!ida"njem (ivotu. 8ajvoljeniji medu *o(ijim stvorenjima$ /oslani! islama$ jednom ri#odom bija"e u itan o duhovnom ,stanju, ashaba =arise$ na "ta /oslani! uzvrati3,9o je &ovje! &ije sr'e je rosvijetljeno sjajem vjere$ li'e mu sjaji o ut +jese'a$ i sav je sa&injen od bo(ans!e Svjetlosti.,=tiju6i i sam is!u"ati duhovne svjetove i e#zisten'ijalne dubine =arisine vjere i nje#ova u!u no# bi6a$ /oslani! islama #a jednom u ita3,)a!va je zbilja tvoje vjereO, Ovaj uzvrati sljede6i od#ovor3, Ia sam ras!inuo sa ovda"njim svijetom i od nje#a sam se osve o!renuo5 !amenje ovo#a svijeta$ nje#ovo zlato i srebro$ i nje#ova ilova&a$ sve je to isto u mojim o&ima. Obno6 ja bdijem$ a obdan (edam sve dotle do! ne ste!nem utisa! da na sasvim jasan na&in vidim /rijestolje *o(ije$ stanovni!e d(enneta !a!o se uzajamno osje6uju i stanovni!e d(ehennema !a!o se uzajamno #lo(e., /oslani! islama$ otom$ tri uta onovi3, 9i$ da!le$ zna" biti ustrajan."U svojim ustrajnim duhovnim udubljivanjima sufije u vrijeme /oslani!a islama su$ #laduju6i za bla#odatima uzvi"enije#a svijeta$ fizi&!o tijelo is'r ljivali fizi&!om #la7u do te mjere$ !a!o svjedo&i Abu =uravra i Fudala Ibn 'Uba.d3 ,Da su od #ladi za adali u ta!vu slabost da su ih beduini dr(ali za lu7a!e., 8isu to &inili te! trenuta&no# duhovno# u(it!a radi$ ve6 su to ozbiljivali sa (eljom da zadobiju trajan duhovni !valitet sna#om !oje#a su u vlastiti (ivot i vlastitu osobnost rizivali i u"atorivali ono svjetlosno stanje bo(ans!o#a *it!a !oje se u njima zadr(avalo do smrti. 9o je sasvim bjelodano iz jedno# izrije!a /oslani!a

Islama !oji o tome veli3, )ada svjetlost rose#ne u sr'e$ ona se ondje "iri i udomljuje., A !ada je bio u itan "ta je zna! tome$ !azao je3, Udaljavanje od ovo# varljivo# svijeta$ o!retanje vje&nom (ivotu i ri rava na umiranje rije ne#oli smrt do7e., )ada su znati(eljni ustrajavali na itanjima i tra(ili da im o!a(e ne!o#a iz sva!ida"nje# o!oli"a !o bi mo#ao biti rimjer ta!ovrsno# duhovno# ba"tini!a$ /oslani! islama je !azao3, )o #od (eli vidjeti is!rena roba *o(ije#$ &ije sr'e je *o# rosvijetlio$ ne!a ne #leda u dru#o# doli u =arisuP, Ktavi"e$ /oslani! islama je bodrio svoje sunarodnja!e da "to vi"e nastoje za#ledati se u nutrinu redano# vjerni!a$ budu6i je vjerni! vjerni!u o#ledalo$ #ovore6i3, U ravljajte o#led na nutrinu vjerni!ovu$ jer ovaj motri sna#om svjetla *o(ije#., Unato& bjelodanim oda'ima$ zahva6enim iz rva dva vrela islams!o#a vjerovanja$ !oji svjedo&e o Mur'ans!o%hadis!im !orijenima i$ o 6enito$ o islams!om orije!lu sufizma !ao 'jelovito# duhovno# fenomena unutar #lobalne duhovne tradi'ije islama i !ao ezoterijs!e$ unutarnje forme le#alitarne$ ozitivne islams!e reli#ije$ mno#i otonji !riti&ari ove !nji(evne vrste u islamu i ovo# zna&ajno# se#menta islams!e misle6e tradi'ije nastojali su u najstro(em smislu rije&i svoditi #a na ovijesnu razinu$ u obzorje is!ustvene horizontale$ svjedo&e6i da je sufizam u 'jelosti sa&injen od duhovne su stan'e ris jele iz dru#ih$ susjednih i islamu stranih !ultura i tradi'ija$ tim rije jer su rvi i otonji romi'atelji sufijs!e #noze ustrajno$ rema njihovu mi"ljenju$ tr jeli sna(ne duhovne u live i utje'aje$ i u sebi su!usirali duhovne #ene reli#ijs!ih tradi'ija !oje su !ronolo"!i rethodile islamu. 8jihovi motivi u ta!ovrsnom nastojanju nisu se o#ledali samo u ,znanstveni&!oj, brizi da se o rezno i obje!tivno od#onetnu izvori i ovijesno i sadr(ins!o orije!lo ovo# duhovno# fenomena$ ne#o su u najve6oj mo#u6oj mjeri odra(avali ne!u vrstu ,ne#ativisti&!e ideolo"!e strate#ije, da se$ od lastom znanosti$ islams!oj reli#iji$ !ulturi i duhovnoj tradi'iji muslimans!o#a svijeta os ori sva!a le#itimnost$ autenti&nost i samosvojnost. /o#re"no bi i sasvim jednostrano bi bilo$ naravno$ ustvrditi !a!o su ta!ovrsna nastojanja dolazila samo izvan #rani'a muslimans!o#a svijeta. 8a rotiv$ njih je bilo i unutar muslimans!e zajedni'e$ osobito medu onima !oji su u ime arti!ularnih obzira #lobalne tradi'ije islama$ u (elji da ih univerzaliziraju i a solu%tiziraju$ !a!av je slu&aj sa ranim i !asnijim rota#onistima >ahabijs!e do!trine i mno#ih dru#ih selefisti&!o%reformators!ih #ibanja$ sva!i vid rodubljenije# motrenja duhovno# o!lada islams!e vjere i !onstituiranja 'jelovite ezoterijs!e tradi'ije islama$ bitno su!usirane u &vori"nom rostoru sufijs!o# fenomena$ smatrali ,israilijatom,$ idejnim uljezom i ,sotons!im nadahnu6em, ris jelim iz !rila atvorenih reli#ijs!ih formi rimordijalne abrahamovs!e tradi'ije$ !oje su rethodile vremenu /oslani!a islama. Iz ta!ovrsnih teorijs!ih stremljen% ja$ !oja su #otovo sasvim dominirala do rije trideseta! #odina ovo#a vije!a$ obli!ovale su se tri re oznatljive teorije o orije!lu i nastan!u sufijs!e #noze u islamu3 bi8antijska, iranska i indijska teorija. /rema rvoj teoriji nastoji se do!azati ostojanje &vrste ovezanosti rvih as!ets!ih i sufijs!ih re#nu6a u ranome islamu sa ranim mona"!im is!ustvom isto&ne$ bizantijs!e Dr!ve$ osobito tzv. mesalijans!e !r"6ans!e tradi'ije. U oredne studije$ !oje je u vezi s tim razvijao Ian Vensin!$ osobito nastoje o!azati odre7ene srodnosti sufijs!ih duhovnih #ena u najranijim sufijs!im za isima i "tivima sa onima "to se ras!rivaju u sirija&!im tra!tatima o mona"tvu ote!lih iz era Isa!a 8ini vi jamna.
(u su, svakako, i brojne monografije koje je o porijeklu sufijskog fenomena u islamu napisala /argareta Smit, povezujui u njima nastanak ovog duhovnog fenomena i kljunog obzira islamske ezoterijske tradicije kao takve sa najneposrednijim duhovnim okruenjem istonog kranskog monatva i kranske duhovne klime na *stoku, osobito u dijelovima gdje su se najneposrednije dodirivala dva svijeta, stari i novi, dvije religijske tradicije, dvije religijske kulture, dvije duhovnosti, iji zajedniki svetopovijesni okot poiva u primordijalnom abrahamovskom naslije!u# Najsustavnije tekstove o ovom duhovnom meduzraenju i mectuutjecaju, me!utim, napisao je uveni vedski orijentalist, religijski komparatist i povijes%niar religijskih dogmi (or .ndrea, bez ijih traktata, smatraju mnogi, danas ne bi mogao biti ozbiljen cjelovit uvid u nastanak, razvoj i sadrinsku strukturu islamskoga misticizma# No, valja kazati da njegove rasprave o reenom fenomenu, kao i one .sina /iguela 'alacio%sa i *# 4oldzihera, karakterizira ustrajni pokuaj da se dokae kako su%fijsko

iskustvo islama izraava flagrantno plagiranje kljunih kranskih teolokih dogmata, osobito u onim dijelovima gdje se osoba, rijei i djelo 'oslanika islama uzimaju kao, pored 5ur0anskoga teksta, primarno i neosporno uporite i izvorite sufijskoga zrijenja i sufijske gnoze islama# & djelima gore spomenutih evropskih orijentalista prepoznaje se jedan znakovit znanstveni sindrom koji je danas oslovljen kao neka vrsta bezonog 2kristjaniziranja2 islamske mistine filozofije i njenih temeljnih promicatelja *bn 0.rabi, .l%4azali, *bn Sina, .*% 6arabi, 3allad itd#"#

/romi'atelji tzv. iranske teorije o orije!lu sufizma$ medu !ojima se osobito isti&e -. =. /almer$ (ele osvjedo&iti ne retr#nutu i sna(nu ovezanost temeljnih sufijs!ih ideja sa ,arijs!im, biolo"!im i duhovnim #enom$ u !ojoj duhovnoj simbiozi osobito or!estrira sna#a i misti&!a aroma mazdeisti&!o%manihejs!e ba"tine redislams!o# Irana$
78 doim francuski orijentalist 3# 9orbin misli da je autentina domovina sve ezoterijske gnoze islama smirena u raskonom i prena%bujalom religijskom genu iijske tradicije islama#

/rema mi"ljenju romi'atelja indijs!e teorije o orije!lu sufizma$ medu !ojima se osobito isti&u ;ihard =artman$ I. 4oldziher$ 8i'holson i =orten$ u ranim teorijs!im is!ustvima sufijs!e #noze treba re oznavati ne!e duhovne u live !oji su sti#li iz !rila budisti&!e filozofije o $o)i i reli#ijs!e tradi'ije$ osobito re!o isto&noirans!o# #rada *alha$ rodno# mjesta jedno# medu rodoslovni'ima sufijs!e #noze Ibrahim Ibn Adhama$ za !oji #rad su tvrdili da je bio ravo rasadi"te budisti&!o#a u&enja. Annemarie S'himmel u tom smislu osobitu zaslu#u ri isuje indijs!im baj!ama !oje su iz (itopadese i &an,atantre utem rijevoda sti#le i na blis!oisto&ne zemljovide. 8o$ u!oli!o je i bilo stanovitih utje'aja sa re&enih strana i iz !rila islamu tu7ih duhovnosti na rana sufijs!a nau&avanja$ ostoji jedan ro ust zajedni&!i svima #ore re&enim orijentalistima$ !oji je ujedno i !oban za njihove znanstvene hi oteze o orije!lu i razvoju rano#a sufizma u islamu$ a to je ,djelomi&nost, njihovih teorijs!ih stajali"ta$ ,djelomi&nost, !ojom su svi oni (eljeli objasniti ,'jelinu, ta!o slo(enu i ta!o bremenitu !a!vu rijet!o sre6emo u dru#im reli#ijs!im i filozofs!im !ulturama i tradi'ijama ljuds!o#a roda. 8o$ ni o ljuds!im niti o bo(ans!im za!onima nije mo#u6e jednim djeli6em objasniti sve$ tim rije u!oli!o 'jelina nije sastavljena od osve identi&nih dijelova$ ne#o je bremenita dra#uljima i biserima$ izasutim iz +krivene 0i8nice, u obli'ima sasvim razli&itim i jedinstvenim$ !a!av je slu&aj sa idejama$ simbolizmima$ metaforama$ sli!ama$ li!ovima i metafizi&!im zna'ima jedinstvene sufijs!e #noze islama. 9o je ono "to im $ uostalom$ sasvim ozbiljno s o&itava slavni fran'us!i orijentalist Eouis +assi#non$ a !asnije i nje#ov u&eni! /aul 8>.ia$ !oji tvrde da tasawwuf sa svojim is!ons!im zazivom vje&ne bo(ans!e ljubavi ostaje za vije!e biti jedan ti i&no muslimanski fenomen. 8e os oravaju6i neznatne utje'aje sa strane !ojima su$ rimjeri'e$ mo#li biti izvr#nuti sufije o ut =allad(a i *is tami ja$ !ojima se s o&itava nadahnutost manihejs!im do!trinama$ ili Suhra>ardija za !oje# misle da u svojoj svjetlosnoj teo8ofiji ("ikma al i.ra%) su!usira #nozu re%dislams!o# Irana$ ili Ibn 'Arabija !oji je mo#ao imati veze sa ne!im idejama iz 3ristotelove pseudo Teolo)ije, ili Ibn Sine !oji je mo#ao biti u ne!oj mjeri ozra&en sa ijen'ijalnim bljes!ovima /lotinovih 5neada ili ne!ih izri&aja pustinjski" 6taca, sve to ne os oravaju6i$ #ornja dvoji'a u#lednih i vjerodostojnih znanstveni!a su$ ne obitno i !ona&no$ osvjedo&ili islams!o orije!lo i !ulturnu samosvojnost tasawwufa. 9a &injeni'a je osobito ostala bjelodanom na!on +assi#%nonovo# du#o#odi"nje# razvidanja temeljno# sufijs!o# vo!abulara za !oje#a je ustanovio da je &vrsto vezan uz Mur'ans!i sadr(aj$ da izra(ava #otovo jedinstvenu narav ara s!o#a jezi!a !oje# odli!uje bes!ona&na razi#ranost nje#ovih #la#ols!ih formi i njihovih bes!ona&nih semanti&!ih inverzija &iji le!si&!i rijelomi i semanti&!a neiz%bistrivost u odjedna!oj mjeri odje!uje u temeljnoj sufijs!oj le!si'i sadr(ins!i i do!trinarno u'ije ljenoj i u&itanoj u temeljna djela muslimans!o# misti'izma na isana na ara s!om$ turs!om$ erzijs!om i urdu jezi!u. U svim re&enim jezi'ima !lju&no mjesto zauzima ara s!i vo!abular sufijs!e rovenijen'ije$ i to mno#o manje onaj ara s!o# rizemno# jezi&!o# sva!odnevlja$ a mno#o vi"e sufijs!i ojmovi izvu&eni iz Mur'ans!o# sadr(aja$ ojmovi !oji svjedo&e najsjajnije i najblistavije vrhun'e sufijs!e$ muslimans!e misti&ne ili ezoterijs!e #noze. 9o se osobito uvida iz rvih o#lavlja +assi#nonova

djela !oje je nastalo !ao rezultat nje#ova vi"e#odi"nje# mu!otr no# ronjenja unutar misti&!o# o'eana ras!o"no# sufijs!o# ojmovlja (!stila"at sufi$a)J 5ssai sur les ori)ines du leAi%ue tec"ni%ue de la m$sti%ue mu sulmane.9o se$ ta!o7er$ jo" rije ta!o dobro sro&ene literature o orije!lu islams!o# misti'izma mo(e razabrati iz sveto: ovijesno# rodoslovlja (+ilsila al 'irfan) sufijs!e #noze (ivljeno#$ isano# i reno"eno# od strane rvih njenih rodoslovni!a do danas$ &iji ovijesni slijed je mo#u6e ratiti iz mjerodavnih i smjerodavnih odata!a najranijih sufijs!ih !roni!a$ za isa i redanja. c, sveto<povijesno rodoslovlje sufijske )no8e U etimolo"!om ras itivanju i semanti&!om bistrenju ojma tasawwuf ili nje#ova latins!o# arnja!a sufi8am, !a!o smo na rijed vidjeli$ nastalo je izobilno teorijs!o is!ustvo u !ojemu osobito or!estriraju tri #ore s omenute teorije o orije!lu i ranom razvit!u sufijs!e #noze. U teorijs!om su&eljavanju do!aza za i rotiv ,islams!e teorije, i izri&ito islams!o# orije!la tasawwufa, na o!on je revladalo mi"ljenje da sufizam !ao osebujan duhovni fenomen #lobalne duhovne tradi'ije islama i !ao unutarnja$ osve ezoterijs!a reli#ija le#alitar%no# islams!o# Vjeroza!ona svoje stvarno duhovno !orijenje ima u !onstitutivnom nau!u islams!e vjere "to se bitno izvija iz sadr(aja rimarnih vrela islams!o#a vjerovanja$ osjeduju6i svoje re oznatljivo hijero: ovijesno i$ !asnije$ misti&!o rodoslovlje$ !oje$ jednovre%meno$ redstavlja i rodoslovlje same sufijs!e #noze (silsila al 'irfan). /ored ne ore'ivih i neos ornih %ur'ansko "adiski" !orijena tasa wwufa ostoje i jasni razlozi unutar rane muslimans!e zajedni'e !oji su neumoljivo nametali otrebu sustavno# ustrojavanja jedne duhovne institu'ije i jedne osve ezoterijs!e forme mi"ljenja !oje 6e u smislu interiorizirano# sadr(aja le#alitarno#a Vjeroza!ona "tititi 'jelovitost ozitivno# slova Objave i /redaje od dnevno% oliti&!e$ ideolo"!e i izrazito i is!lju&ivo e#zoterijs!i jednostrane zlorabe !oja univerzalni duhovni #enij islama$ !ao 'jelovito# sustava (ivljenja$ u tren o!a mo(e izvr#nuti ne#ativnom u livu virusa rovin'ijalizma i nezaustavljivo# e)8istencijalno) ras,ejre,enja. 9e razlo#e nije trebalo izmi"ljati niti su oni i!ada bili rezultat sufijs!e uobrazilje !oja je sna#om tih razlo#a nastojala o ravdati svoj so stveni raison d'etre. Oni su$ jednostavno$ ve6 bili ondje$ usred mlade medins!e zajedni'e$ dodu"e sada ve6 dobrano razljevene re!o a!tualno# zemljovida onda"nje !olijev!e islama$ djelomi'e u'ije ljeni u njeno dru"tveno t!ivo sna#om za!onitosti sva!ida"nje# dru"tveno# (ivota$ tim rije u!oli!o je ta zajedni'a multi!ulturna$ multireli#ijs!a i multietni&!a !a!va je bila ona muslimans!a % i !a!va ona uvije! jest !roz 'ijelu ovijest % $ a djelomi'e su bili ut!ani i redumi"ljajnim nastojanjima onih dru"tvenih i oliti&!ih &inila'a !oji su u islamu #ledali svoju neotu7ivu duhovnu ba"tinu !oju imaju ravo odvr#nuti sva!oja!im hirovima so stvene volje. /rve #odine na!on /oslani!ove smrti i rvi dani Alij%ino# hilafeta su to na najbjelodaniji na&in osvjedo&ili. *it!a ,na Devi, (2A:A@A) i bit!a na Siffinu (21:A@1)$ te dvije bit!e$ rve u ovijesti muslimans!o#a svijeta !oje su muslimani me7usobno vodili$ otvorile su ta!o sna(nu u!otinu na do tada jedinstvenom i univerzalnom li'u muslimans!e @mme, da njeni !obni tra#ovi ni dandanas nisu izbrisani niti revladani. Ustana! sirijs!o# namjesni!a rotiv le#itimno# halife u islam!oj dr(avi i rotiv muslimans!e vojs!e !oja je bila #arant fizi&!o# i duhovno# bit!a muslimans!e zajedni'e$ ve6 tada je jasno ro!azao na!ane rodoslovni!a buduDe dinastije Ummejevi6a #lede njihova olo(aja u tada"njem muslimans!om dru"tvu i njihova odnosa s ram islama !ao neistro"ivo# duhovno# o!lada to# dru"tva. Izdizanje so stveno# oliti&!o# robit!a nad o 6im interesima muslimans!e zajedni'e ro!lamiranim svetom oveljom (medin%s!i ustav) !oju je o e&atio sam /oslani! islama sna#om svoje trostru!e duhovne vlasti$ najrazboritijima u ono vrijeme medu muslimanima je nedvojbeno osvijestilo &injeni'u da 6e +uavija i nje#ovi !asnijiji oliti&!i otom'i bes!om romisno nas ram sjajne duhovne$ svete i ne ovredive ba"tine muslimans!e zajedni'e staviti svoju ovr"nu svjetovnost$ !oja 6e u svoj svojoj silini$ sirovosti$ bahatosti i bezs!ru uloznosti ro#ovoriti u oliti&!om li!u nje#ova sina Qazi%da za !o#a se na temelju autenti&nih ovijesnih svjedo&anstava rije mo(e !azati da odsje6a na ras usno# razvratni!a od#ajano# medu !urtizanama bizants!ih dvorova i ala&a$ ne#oli "to odsje6a na jedno# muslimans!o# halifu. )ada$ naime$ su!usiramo izvije"6a raznih muslimans!ih ovijesni&ara vezana

za rano razdoblje muslimans!o#a dru"tva$ osobito ono !oje je u ra(njavala umejevi6!a oliti&!a dinastija$ ste!ne se neodoljiv utisa! da je re&ena vladars!a dinastija imala remalo u svojim #enima$ duhovnim i fizi&!im$ one tanahne !ulture i islams!o#a od#oja !oji je reobrazio 'ijele narode i ne re#ledne zeml%jovidne$ duhovne i fizi&!e rostore$ a revi"e je u njihovu rodoslovlju !olalo tradi'ionalno# redislams!o# tribalizma i radjedovs!o# "ovinizma !oji nije mo#ao razumjeti rofinjene duhovne je!e vje&ne i univerzalne oru!e islama. U rilo# tom neodoljivom utis!u dostatno je ris omenuti bezobziran i !rvni&!i obra&un ,umejevi6!ih Iezi%da, sa najbli(im &lanovima /oslani!ova doma (3"l al Ba$t) i sa najvjernijim /oslani!ovim Dru#ovima !oje je bezosje6ajno !asa ila izdu(ena ru!a Umejevi6a dvora. Neljna vladanja nad muslimans!om zajedni'om od sva!u 'ijenu$ umejevi6!a dinastija je sa najvi"e# dr(avno# nivoa odu irala i "irila !oru 'iju u muslimans!om dru"tvu$ a institu'iju demo!rats!o# biranja halife !ao vrhovno# ,za% ovijedni!a vjernih % 3mlr al mu'minin zamijenila je imenovanjem ili ostavljanjem halife ,odoz#o,. 9a!o je ,mlada islams!a re ubli!a,$ utemeljena u +edini od vidom @mme od strane /oslani!a islama$ u !ojoj se sva!i &ovje!$ ma !oje vjere$ !ulture i tradi'ije bio$ osje6ao !ao u ,maj&inom !rilu, ("to i jest temeljna etimolo#ija !oja miruje u ojmu @mma), definitivno iz#ubljena s!re6u6i na ut autoritarne dr(ave !ojom 6e vladati des oti i auto!rate. Sve su to bili razlozi !oji su sna(no za!u'ali na savjest onih naj%razboritijih i olo#u tajni islams!e vjere naj redanijih$ oti&u6i ih da uz omo6 /oslani!ova zeta Alije$ u tom &asu jedino# le#alno# vladara i imama u muslimans!oj zajedni'i$ vlastitim duhovnim re#nu6em stave se u odbranu ne ri!osnovenih vrijednosti islams!e vjere$ !ulture i tradi'ije. +a !oli!o duhovno bila ja!a$ ova s!u ina je bila malo%brojnija u odnosu na oliti&!e mo6ni!e iz Damas!a !oji 6e silom$ ma&em i o#njem ubrzo zavladati 'ijelim onda"njim muslimans!im svijetom$ "to 6e osvjedo&iti do#a7aji !oji 6e uslijediti i$ nedvojbeno$ ot!riti ne revladivu o ozi'iju izme7u onih !oji 6e !asnije biti re oznatljivi !ao ,Alijina strana, i onih !oji 6e ristati uz Umejevi6e$ oslovljavaju6i se ,sunijs!om ve6inom,$ ma!ar je ta ve6ina$ svjesno ili nesvjesno$ stala iza onih u &ijim rije&ima$ djelima i na!anama nije bilo #otovo ni tra#a od temeljnih vrijednosti *o(ije )nji#e i /oslani!ove +unne. Ovaj ras!ol 6e obilje(avati sve nadolaze6e vije!ove muslimans!e ovijesti$ ta!o da 6e ve6ins!a muslimans!a zajedni'a ostati da (ivi od zna!om svjetovne i oliti&!e zarobljenosti$ od umrtvlje% nim slovom ozitivno# Ga!ona$ a ona manjins!a od zna!om (ivo#a duha i neistro"iva duhovno# o!lada islams!e vjere. 9o je$ uostalom$ sudbina !oja je$ #otovo bez izuzet!a$ zadesila sva!u tradi'ionalnu re%li#js!u formu. Vazda je ve6ina dru"tvene o ula'ije unutar jedne reli#ijs!e tradi'ije ozitivno slovo Vjeroza!ona vezivala uz rijestolje ovo#a svijeta$ a manjina te iste o ula'ije$ nali! usamljenim i istraj%nim duhovnim vitezima$ duhovne je!e reli#ijs!e oru!e je vezivala uz nebes!o$ bo(ans!o rijestolje. 9a!ovrsna ojava se jasno o&itovala i na samome o&et!u islama$ ve6 u /oslani!ovo vrijeme. Ona se morala nu(no roditi !ao neizbje(na rotute(a odve6 osvjetovljenom (ivotu dru"tvene zajedni'e. 9u rotute(u u islamu su &inile manje s!u ine ljudi !ojima je na sr'u bio jedan rodubljeniRP$ roduhovljeniji i misaoniji na&in (ivljenja u ne osrednom o!oli"u onih unutarnjih$ svetoeti&!ih vrijednosti u !ojima je mirovalo samo metafizi&!o sjemenje ;ije&i *o(ije i u !ojima su su!usirani temeljni duhovni do#a7aji metahistorije i hijerohistorije nebesko)a Grada (Din), do#a7aji !oji su redujam i sami rete!st vidljivom do#a7anju ljuds!e 'iviliza'ije unutar zidina 8emaljsko)a Grada (Dun$a). 9a dru"tvena ojava nije bila samo rotute(a odve6 osvjetovljenim$ nasil% ni&!im i oliti!ans!im silama unutar muslimans!e zajedni'e$ ne#o je jednodobno bila i rotute(a svim hetorodo!snim #ibanjima$ teolo"!o%filozofs!im "!olama i rav'ima !ojih je bilo u izobilju u rva dva stolje6a =id(re. 9a!o je us ostavljena ne!a vrsta duhovno# ravnanja (po litica perennis et spiritualis) muslimans!om zajedni'om !oje je u sr'ima ljudi !roz nadolaze6e vije!ove$ u najmanju ru!u$ zadr(avalo jednu tanahnu nit !oja ih je vezivala za Objavu unato& svim s oljnjim i unutarnjim talasima !oji su se o!amali na sveto ovijesnu !orablju islama i muslimana. 9ri temeljna duhovna strujanja mo(emo re oznati u tom ranom duhovnom nu!leusu iz !oje#a 6e se$ rote!om vremena$ ustrojiti 'ijela jedna Hommunia spiritualis islama i muslimana$ jedno duhovno bratstvo !oje 6e

islamu i muslimanima biti dostatna zalo(ba sve do !raja Dana. 9a strujanja se re oznaju u fenomenu rano#a "iizma$ rano#a sufizma i rano# duhovno# vite"tva ili futuvve ( er. javanmardi). Hlanovi i romi'atelji sve tri #ore re&ena duhovna strujanja imali su osve re'izno odijeljene zadat!e u !onte!stu sva!ida"njih de"avanja unutar muslimans!e zajedni'e. Oni rvi su imali zada6u da odbrane fizi&!i$ a otom i duhovni bita! najbli(e svojte /oslani!a islama$ re!o !oje se imao ozbiljiti ne retr#nuti sa i%jen'ijalni i e#zisten'ijalni vez izme7u nubuvvatski" i risalatski" svet% o ovijesnih 'i!lusa ;ije&i *o(ije sa onim nadolaze6im wala$atskim i imamatskim hijero ovijesnim 'i!lusima ;ije&i *o(ije5 oni dru#i su trebali usred #rubo# sva!odnevlja muslimans!e zajedni'e dovoditi i ras irivati (ivu us omenu i neu#asivo sje6anje na vje&nu svjetlost ;ije&i *o(ije !oja svojom svjetlotvornom$ milotvornom$ ravo utnom i (ivotvornom sna#om treba da odi(e$ nje#uje i obli!uje razudeni bita! muslimans!o#a sva!odnevlja5 oni su &uvari S!rivene ;izni'e ;ije&i *o(ije i u&itelji !oji muslimans!oj zajedni'i ot!rivaju ojedina&ne dra#ulje izobilno#$ ondje za!rivena bla#a5 najzad$ oni tre6i$ nali! sr&anim vitezima /oslani!a islama$ bili su zadu(eni da sna#om fu tuwwe, to jest ne!e vrste or#anizirano# stru!ovno# sindi!alizma$ odsti&u razvijanje &estita zanats!o# osla i obrta$ &ija oslovi&nost i !ore!tnost 6e slijediti ritmove (ive /oslani!ove orto ra!se$ s rije&a%vaju6i ta!o !oru 'iju$ lja&!u i odrivanje #os odars!ih osnova muslimans!e dru"tvene zajedni'e (ba$t al maj) od strane onih !oji su bili blis!i vladaju6irn !ru#ovima u Damas!u. Ova udru(enja$ o!u ljena od zna!ovitim naslovom futuwwa, nisu te! izraz nastojanja da se za"tite suvi"e rizemni interesi odre7enih dru"tvenih slojeva u muslimans!oj zajedni'i$ ve6 ona$ na rotiv$ u sebi su!usiraju i sasvim istan&ana osje6anja za &asno vite"tvo sva!e vrste &iji uzvi"eniji 'iljevi se o#ledaju u (elji da se osi#ura ne ovrediv rostor unutar !oje#a 6e se nesmetano rovoditi bo(ans!a Volja$ i da se ris!rbi vrijeme !oje 6e se rovoditi u duhovnom ou&avanju !oje 6e sva!u ojedina&nu muslimans!u du"u izvesti na najsjajnije vrhun'e svete #eo#rafije bo(ans!e +udrosti. 9o se u dobroj mjeri razabire i iz &injeni'e da je$ u smislu zajedni&!o# naslova$ na &elu svih tih obrtni&!ih udru(enja i sindi!alisti&!ih or#aniza'ija rano# muslimans!o# dru"tva stajalo ime Salmana /erzijan'a$ veli!o# rivr(eni!a hazreti Alije$ !o#a je usto i'e slijedio u nje#ovu duhovnom i svjetovnom vite"tvu$ i &ovje!a !oji je do te mjere bio bliza! /oslani!u islama da #a je /oslani!$ ni!a!o slu&ajno$ javno oslovio &lanom svoje vlastite obitelji (3"l al Ba$t). 9a!o se sti&e dojam da ova udru(enja nisu bila samo za"titni'i materijalno#$ ve6 i duhovno# bla#a muslimans!e zajedni'e. 8o$ rije ne#oli su us ostavljeni sasvim vidljivi$ institu'ionalni obras'i za"tite svjetovnih interesa i duhovnih te!ovina muslimans!o#a dru"tva$ re oznatljivi u tri na rijed oslovljene s!u ine ljudi$ valja re6i da su$ !ao ne!a vrsta redujma svemu tome$ ostojala dva osnovna #ibanja$ !oja su u osnovi obilje(avali izrazito ijetisti&!i motivi$ a to su sufije%is osni'i (*u"ad) i ,tradi'ionalisti, (+alafi$uri). Gajedni&!i interesi su ih !asnije svrstali u jednu istu frontu rotiv vladaju6ih svjetovnja!a u muslimans!om dru"tvu (eljnih ras!o"na$ udvorni&!o# i subo(ni&!o#$ idolatrijs!o# (ivota o uzoru i sli'i (ivljenja njihovih susjednih$ nemuslimans!ih vladara i velmo(a. Is osni&!o is!ustvo (8u"=), !ojemu su se re ustili mno#i ljudi u vrijeme /oslani!a islama i !roz tri naredna vije!a$ redstavljalo je ne!u vrstu duhovne ri rave i uvo7enja u !asnija misti&!a usredo% to&enja$ teorijs!e s e!ula'ije i misti&!e e!s!urzije do najvi"ih stu njeva uzlazno%s oznajno# ozbiljenja. Ono nije izma!lo ni samom /oslani!u islama !oji je u !onte!stu una rijed zadate bo(ans!e eda#o#ije$ !od /oslani!ova ri ravljanja za Objavu$ u vi"e navrata ra!ti'irao ovla&enje u osamu$ naj&e"6e u e6inu =ira$ ost$ dodatne molitve mimo onih stro#o nalo(enih$ i du#osatno no6no bdijenje re u"ten duhovnom udubljivanju i unutarnjem zrijenju svojstvenom samo onima najtrezvenije# duha. Nivot rve &etveri'e halifa ("ulafa" ar ra.idun) re un je rimjera njihova vlastito# is osni&!o# (ivota !oje# su rovodili u o!viru duhovnih normi i nalo#a Mur'ans!e Objave i oslani&!e /redaje. U tome su osobito bili revnosni oni Dru#ovi /oslani!a islama !oji su (eljeli nasljedovati oslani&!i rimjer i rimjer rve &etveri'e halifa. Osobito je bio izra(en njihov is osni&!i (ivot u vrijeme nemilosrdnih ro#ona !oje je rovodio +ua>ijin sin Qazid$ &a! i na!on !rvave drame na )arbali$ #dje su svire o oubijani mno% #i Dru#ovi /oslani!a islama$ dosta &lanova nje#ove svojte na &elu sa nje#ovim unu!om =useinom$

!ao i mno#i dru#i &estiti vjerni'i !oji se nisu sla#ali sa oliti&!im re(imom Umejevi&a iz Damas!a. 8a!on tih nemilih do#a7aja$ re(ivjeli Dru#ovi /oslani!a islama su se ovu!li u sveta mjesta +e!u i +edinu i ondje rovodili is osni&!i (ivot$ nemo6ni da dostatnom sna#om uzvrate na silu zla i razvrata !oja je zadesila muslimans!u dr(avu. ;ana sufijs!a literatura s ominje o!o &etrdeset ista!nutih Dru#ova /oslani!a islama$ &iji is osni&!i (ivot ih je u&inio ravim hijero ovijesnim rodoslovni'ima !asnije sufijs!e #noze. +ada ih ve6ina sufijs!ih !roni!a ostavlja u oreda! odmah na!on rve &etveri'e halifa$ =u#>iri ih s ominje te! na!on rve &etveri'e ravovjernih halifa i narednih et "iijs!ih imama3 Abu +u%hammad =asan Ibn 'Ali$ =usavn Ibn 'Ali Ibn Abi 9alib$ 'Ali Ibn =u%sa.n Ibn Ali Ga.n al%'Abidin$ Abu 4a'far +uhammad Ibn Ali Ibn =usavn al%*aMir$ Abu +uhammad 4a'far Ibn +uhammad SadiM.
$n je kod takve odluke usvojio naelo pripadnosti 'oslanikovu domu, premda su, primjerice, lanovi 2:ruine sa damijskog trijema2 u /edini vremenski prethodili nekima od gore nabrojanih# /edu lanove gornje druine spadali su1 )ilal *bn +abbah 'oslanikov mue%zin", Salman al%6arisi, .bu &bavda *bn al%4arrah, .bu al%;a5zan 0.mmar *bn ;asir, .bdallah *bn /as0ud al%3udhali, 0&tba *bn /as0ud, /i5dad *bn al%.s<ad, 3abbab *bn al%.ratt, Suhavb *bn Si%nan, 0&tba *bn )haz<an, =a>d *bn al%3attab, .bu ?aba, .bu al%/arsad ?inan *bn a*%3usa>n al%0.da<i

Kalim$ U!!a"a Ibn +ihsan$ +as'ud Ibn ;abi' al%Farisi$ Abu Darr 4undab Ibn 4unada al%4ifari$ Abdallah Ibn 'Umar$ Saf>an Ibn *a.da$ Abu Darda 'U>a.m Ibn Amir$ Abu 4ubaba Ibn 'Abd al% +undir$ Abdallah Ibn *adr al%4uhani i Abu Eubaba Ibn Abd al%+undar. Ga &etvrto# halifu hazreti Aliju se$ i a!$ misli da redstavlja izvori"te sufijs!e #noze i rodoslov%ni!a duhovne dinastije !oja vlada ,#radom &iste #noze,$ i to rodoslov%ni!om u stvarnom smislu rije&i. Uz nje#ovo najbli(e otomstvo jo" se ribrajaju Sa'id Ibn 4uba'ir$ +ali! Ibn =arit$ )umavl Ibn Gi.ad$ =asan *asri$ !ao i ne"to oznije sufije3 =abib A#ami$ Da>ud 9a'i (=asan *asri)$ Abdahvahid Ibn Gaid$ Abu Qa'Mub 8ahr#uri$ Amr Ibn Utman i Abu Qa'Mub 9abari ()umavl Ibn Gi.ad). /otom se za rodoslovni!a sufijs!e #noze unutar stro#e hijero ovi jesne verti!ale sufijs!o# rodoslovlja smatra i /eti "iijs!i Imam +uhammad *aMir od !oje# otje&e o sebi misti&ni li! Ibrahim Ibn Adham$ "a.h =udaifa$ "a.h =ira *asri$ "a.h Ul>an$ "a.h Abu IshaM al%9ani$ =a#e Ahmad Hasti$ !ao i ostali u&itelji !oji ri adaju duhovnoj$Lmisti&noj lozi &a"tija. 9re6i zna&ajan rodoslovni! sufijs!e #noze je i Kesti "iijs!i Imam 4a'far al%SadiM od !oje# otje&e veli!i misti&ni li! Abu Qazid *istami$ "a.h Abu +usa$ "a.h Ibrahim )a"ban. 8ajzad$ &etvrti rodoslovni! sufijs!e #nose$ !oji o&iva u temelju ove ras!o"ne duhovne tradi'ije islama je Osmi "iijs!i Imam +usa ar%;ida od !oje# otje&e +a'ruf )arhi$ Sari as%SaMati$ 4u%naid al%*a#dadi i Kibli. +edu &lanovima ,Dru(ine sa d(amijs!o#a trijema, (3"l al suffa) je osobito bio oznat Abu Darda !oji svoje as!ets!o is!ustvo nije zadr(avao samo za sebe$ ne#o je nastojao iz svoje unutarnje duhovne rizni'e izasuti one!i dra#ulj odmi"ljene i ro(ivljene mudrosti. Iavno je ozivao ljude da se "to vi"e re u"taju duhovnom usredo%to&enju (tafakkur) i unutarnjem nje#ovanju ljubomorno# saveza s *o#om (ta%wa), !oje duhovno re#nu6e je smatrao dra#o'jenijim od ,&etrdeset #odina, rovo7enja stro#o# obreda. 9a!o7er je na#ovarao ljude da "to vi"e reziru ovda"nji svijet !ao najni(u razinu sa%moo&ituju6e# bo(ans!o# *it!a$ jer je to jedina razina$ misli on$ na !ojoj *o# mo(e retr jeti uvredu od svo#a stvorenja. 8o$ jo" &uveniji od nje#a je bio dru#i jedan 3s"ab /oslani!a islama Abu Darr (umro o!o A@<). On je izri&ito tvrdio da je is osni"tvo naj odesniji ut ulijevanja mudrosti u redana ljuds!a sr'a. Samo su tri duhovna viteza dostojna *o(ije ljubavi$ smatrao je on$ i samo oni us ijevaju dose#nuti zama! u ne re#lednoj usto oljini u !ojemu je zato&ena vje&na 'jubav (#a"abba ila"i$a % 3)apa aeterna). 9o je onaj !oji u!roti svoje !ora!e$ ovrati se !ora! unazad i udijeli milodar onom !o u ime *o#a i"te5 onaj !o#a ni is'r ljuju6e no6no utovanje ne s rije&i da obavi molitvu5 onaj !o#a ni najlju6i i najte(i boj ne omete da ustraje do

!ona&ne objede. 8o$ za dru#u troji'u je tvrdio da ni!ada u (ivotu ne doznaju "ta je to &ista ljubav i "ta je to milotvorna a(nja *o(ija !ojoj mo#u biti izvr#nuta sme!"ana ljuds!a sr'a. 9o je onaj !oje# ohota ne na u"ta ni u !rajnjoj oronulosti5 onaj !oji ne restaje biti drza! ma!ar je sva!i !uta! nje#ova bi6a o hrvan !rajnjom i sva!ovrsnom bijedom5 onaj !ome je *o# odario izobilje$ a on ve6ma ne ravedan. /ro ovijedao je &esto obna"anje duhovne institu'ije osta$ smatraju6i da je ost jedini ut !oji vodi ot!ravljenju otvrdnulih srda'a i !oji u ljuds!a sr'a uvodi istins!e duhovne je!e i nadnaravni mir i ostojanost svjetova s onu stranu zvijezda. Ga d(amiju je svjedo&io da je naj odesnije mjesto za lodotvorno samousredoto&enje. Gbo# otvorenih !riti!a u u6ivanih na adresu halife +ua>ije zbo# rofiterstva i !oru 'ije$ iz#nan je iz Damas!a i reostale #odine svo#a (ivota roveo u +edini. Smatra se da je svojim !riti&!im stavom !oje# je nametao !ao obraza' za reure7enje onda"njih #os odars!ih odnosa u islams!oj dr(avi ionirs!i navijestio ideju so'ijalizma rofiliranu o ritmu Mur'ans!ih mjerila. Unato& tome "to su s!lonost !a nje#ovanju rofinjene sufijs!e #noze o!azivali mno#i$ #otovo bi se re!lo onajbolji medu Dru#ovima /oslani!a islama$ ozbiljivanjem is!ustva as!eze 28u"=), !ao i brojni !asniji u&eni'i i sljedbeni'i 3s"aba (Tabi'in), otonja literatura o su%fizmu$ nje#ovu razvit!u i nje#ovoj najranijoj ovijesti rve vije!ove razvoja sufizma u islamu je ozna&ila vremenom istrajne borbe za o stana! i odr(anje ove vrste duhovno# is!ustva i$ !asnije$ ove osebujne !nji(evne vrste u !onte!stu razudene #lobalne misle6e tradi'ije muslimans!o# #enija. 9oj borbi za odr(anje nisu bili izvr#nuti samo romi'atelji ove vrste ra!ti&no# is!ustva$ romi'atelji sufijs!e teorije i$ !asnije$ ras!o"ne sufijs!e literature s razlo#a njene osebujne unutarnje naravi i nastojanja ovo# duhovno# #ibanja i re#nu6a da se normira osebujnim unutarnjim obzirom ozitivno#$ izvanjs!o# Vjeroza!ona islams!o#a vjerovanja$ ne#o su toj borbi bili izvr#nuti romi'atelji bilo !a!vo# s e!ulativno# mi"ljenja$ &a! i oni !oji su o!azivali (elju da daju i najsumarnija tuma&enja ne!ih !ur'ans!ih stava!a ili ojedinih izri&aja /oslani!a islama. ;azlo# ri!rivenom ot oru ta!ovrsnom nastojanju o&iva u &injeni'i da$ na rosto$ taj obli! ra!se nije bio oznat rvim o!oljenjima mlade muslimans!e dr(ave i uvrije(eno uvjerenje da rimarna vrela vjere ne treba tuma&iti$ ve6 njihov sadr(aj$ ta!av !a!av jest$ bez i!a!vo# znanstveno# osredovanja rovoditi u (ivot. 9u vrstu ot ora i tu borbu za razvit!om mi"ljenja o onom najsvetijem$ uostalom$ susre6emo u najranijem razdoblju svih tradi'ionalnih reli#ijs!ih formi$ osobito u !onte!stu ovijesno# razvit!a tri monoteisti&!e semits!e reli#ije$ tri reli#ijs!a to!a rimordijalne ibrahimovs!e tradi'ije.

Iezi! Sufijs!e literature Iezi! sufijs!e literature je jezi! !oji ri ada is!lju&ivo toj literaturi i tom obziru #lobalne muslimans!e inter retativne tradi'ije. ;ije& je o jezi!u !oji rofilira i oslovljava najosebujniji obli! duhovno#a bit!a "to #a ozbiljuje muslimans!i #enij na na&in vlastite ezoterijs!e tradi'ije. Iezi! sufijs!e literature nije osebujan sto#a "to nje#ova duhovna (ili"ta o&ivaju ne#dje dru#dje izvan duhovno# tla Mur'ans!o# i hadis!o# sveto#a "tiva$ ve6$ na rotiv$ on je osebujan ba" zato "to na jedinstven na&in$ rastu6i na duhovnom tlu bo(ans!ih i oslani&!ih rije&i$ iz to# tla izvla&i najbolje duhovne #ene$ rada najboljom duhovnom #enealo#ijom u!u ne muslimans!e mudrosti i donosi najbolje duhovne lodove !ojima rada muslimans!i reli#ijs!i #enij na ovijesnom stablu vlastite misle6e tradi'ije. Iezi! sufijs!e literature$ &a!$ miri"e osebnom duhovnom aromom !oja najavljuje risutnost Sveto#a u 'jelodnevnoj reli#ijs!oj ra!si sufije !ao duhovno# hodo&asni!a vrelima (ive sufijs!e #noze i sjajnim vrhun'ima misti&no# Sinaja$ jer sufija !ao duhovni utni! domovini vje&ne bo(ans!e #noze sna#om ta'wila, !oji nije samo duhovna hermeneuti!a ve6 i stvarna duhovna ener#ija$ ozbiljuje sa ijen'ijalne i voluntativne ritmove Duha *o(ije# u sredi"tu svoje razudene osobnosti$ u &vori"nom rostoru svo#a bi6a u !ojem se smiruje orljava sveto ovijesno#$ svetojezi&!o#$ sveto#eo#rafs!o# raz#la"avanja ;ije&i *o(ije. Iezi! sufijs!e literature je na oseban

na&in e#zisten'ijalan i semanti&!i s!oro neizbistriv s to# razlo#a "to nje#ovu meta ovijesnu osnovi'u &ini metajezi!$ !a!av je slu&aj i sa svetim jezi!om objave$ i "to nje#ov hijero ovijesni rast se ozbiljuje o inter retativnom ritmu samo# Duha *o(ije# !oji iz svoje na&elne !onturalnosti$ u s!lo u !onstitutivne tradi'ije islama$ sve vi"e izlazi na svjetlost dana u svojoj inter retativnoj$ e#zisten'ijalnoj i sa ijen'ijalnoj individualnosti, osobnosti i antropomorfnoj teomorf nosti, osobito u obzorju sufijs!e metafizi&!e$ !ozmolo"!e i antro olo"!e rofila'ije !oja u dubini eshatolo"!e ers e!tive sufijs!o#a #enija svjetlosnim odbljes'ima sve ras oznatljivije trans onira univerzalno obli&je bezli&na i bezobli&na Duha *o(ije#. S dru#e strane$ ono "to sufijs!om jezi!u ris!rbljuje nesva!ida"nju e#zisten'ijalnost i dinami&nost jest trajno uzlazno%s oznajno tra#anje i duhovna ustolovina sufijs!o# hodo&asni!a na stazi sufijs!e #noze$ !oji uzlaznim ritmovima Duha *o(ije# sve vi"e na reduje$ na talasima ta 'wila, rema izvoru (ive sufijs!e #noze na !ojemu ne treba samo zahvatiti #utljaj (ive mudrosti$ ve6 u savr"enoj bistrini to# izvora treba i o aziti trans% arentno$ metafi8i,ko lice Duha *o(ije#$ a u tom li'u i svoj vlastiti duhovni !orijen$ svoj vlastiti odraz i svoju vje&nu i ne rolaznu nebes!u domovinu. Iezi! sufijs!e literature na najbjelodaniji na&in svjedo&i onaj a!siom$ ta!o dubo!o u!orijenjen u is!ons!i mentalitet semits!o# duhovno# #enija$ da jezi! !ao dar *o(iji ili !ao metajezi! jest bita! svijeta i$ na taj na&in$ e#zisten'ijalni i sa ijen'ijalni uto! objave i uma. Sto#a valja osvjedo&iti i u ori"ta tom svjedo&enju ronalaziti u jezi!u sufijs!e literature$ to jest da jezi! !ao bit i su!us sve!oli!o razudeno# !ozmi&!o# bit!a$ od 'arstva 9eo!ozmi&!o#$ do 'arstva minerala$ u sebi smiruje najras!o"nije i naj ot unije simbole$ metafizi&!e zna!e i metafore re!o !ojih se obja"njava otajstvo najstro(e bo(ans!e Gbilje i njeno# u.atorenja u svim 'arstvima Univerzalno# O&itovanja$ sa svojim najsavr"enijim i 'jelodnevnim kona,arenjem u bo(ans!om +i!ro!ozmosu. /unina to# svjedo&anstva bi bila jo" o&itija da su najve6i sufijs!i li!ovi u ovijesti sufijs!e literature bili !adri da sna#om ideja i !runs!ih ojmova sufijs!o#a vo!abulara izraze sva!i se#ment svo# iznutra ro(ivljeno# duhovno# is!ustva. Ono "to osobito ote(ava de"ifriranje sva!o# se#menta ro(ivljeno# sufijs!o# is!ustva$ salikova is!ustva ozbiljeno# uvije! u najt%je"njem suodnosu sa bo(ans!om Gbiljom$ jest sufijino duhovno de"avanje na svim razinama nje#ova bit!a od vidom ne retr#nute drame. Stalna je ne oznani'a to u !oli!o &ina se ta drama odi#rava i na !oji na&in se ras etljava i razrje"ava njen temeljni sadr(ins!i naum. /otom$ dodatnu te"!o6u !od razbistravanja unutarnje dinami!e sufijs!e drame$ uhva6ene u razudenom jezi!u onajboljih sufijs!ih #enija$ &ini to "to se re&ena drama sva!o# ojedina&no# sufije samo njemu de"ava na jedan izvoran$ ne onovljiv i samo nje#ovoj nutrini rimjeren na&in$ do&im se u intimi ne!o# dru#o# sufijs!o# li!a ozbiljuje na dru#i na&in$ o dru#im arametrima$ sna#om sasvim dru!&ijih duhovnih is!ustava i e#zisten'ijalnih ustolovina. 8ajzad$ ono "to za vi% je!e ne6e do u"tati ot uni duhovni uvid u ojedina&nu dramu sva!o# sufijs!o# li!a ili barem onih onajboljih u ovijesti sufijs!e literature jest istina o ne retr#nutosti sufijine drame. /o"to$ naime$ sva!i sufija i sva!i hodo&asni! vrhun'ima misti&no# Sinaja mora biti izvr#nut ne restanom duhovnom rastu$ utoli!o i dramats!o zbivanje i do#a7anje nje#ove hodo&asni&!e ustolovine ne mo(e imati !raja niti re oznatljivo# svr"et!a iz ers e!tive na"e# sva!odnveno# (ivota. Duhovna drama u smislu osvema"nje# duhovno# ozbiljenja sva!o# utni!a na stazi vje&ne sufijs!e #noze jest$ za'ijelo$ utovanje sve!ozmi&!om ljestvi'om bit!a do !ona&no# savr"enstva (scala per fectionis), do e#zisten'ijalne unine i duhovno#a savr"enstva$ a za ot uno ozbiljenje ta!ovrsno# duhovno# re#nu6a otrebno je mno#o vi"e od ono#a "to ru(a !ozmi&!o vrijeme$ otrebna je ers e!tiva ono#a "to sufijs!a literatura oslovljava meta!ronosom (sarmadi$$) u smislu ideje vremens!o# !oja je s osobna da se jednodobno indivi% duizira (8aman latif) i s a'ijalizira (8aman afa%i), da djeluje !ao misao i !ao do#a7aj$ !ao 8arav i !ao /ovijest sa svojim metafizi&!im$ meta%jezi&!im$ meta #eo#rafs!im i meta ovi jesnim obzirima$ dimenzijama i ers e!tivama. Dramats!o do#a7anje sufijs!e osobnosti$ !oja te(i savr"enstvu$ i to do#a7anje u smislu !ontinuirano# &ina$ nije dru#o doli utovanje u vlastitu ravnote(u$ roboj u e#zisten'ijalnu i e istemolo"!u o!omi'u bo(ans!o# +i!ro!ozmosa (insan ila"i), savr"eno# &ovje!a (insan kamil),

duhovno# ola (%utb) ili imama tvo#a bi6a 2insan mutla%). 9o utovanje ret ostavlja s iralno uzlaznos oznajno ventranje bes!rajnim duhovnim hijerarhijama bo(ans!ih Imena i Atributa (taliallu% wa ta'allu%), to jest navla&enje e#zisten'ijalne odore ili ruha Duha *o(ije# !ojim on za!riva li'e svoje do! !ona&ari sveto#eo#rafs!om$ sveto ovijesnom$ svetojezi&!om i hijero!ozmi&!om verti!alom i horizontalom vlastita *it!a5 otom$ to utovanje u vlastitu ravnote(u$ u svojoj !ona&ni'i$ odrazumijeva ula(enje u najvi"i svjetlosni hram. te%o!ozmosa i za!rivanje u svjetlosnom ruhu bo(ans!e metafizi&!e nad%osobnosti (ta"a%%u%) u !ojoj sva!o stvorenje$ o univerzalnoj eshato%lo"!oj jeseni svijeta$ iznova ras!riva$ ronalazi i zadobiva svoje ree#zistentno usidrenje$ u!lon i smiraj. 8o$ ne bismo smjeli zaboraviti !onstatirati da$ !oli!o #od sva!i istins!i sufija u sebi ozbiljivao autenti&no sufijs!o is!ustvo i ro(ivljavao svoju vlastitu duhovnu dramu$ to nje#ovo is!ustvo i ta!va nje#ova drama se ozbiljuje o una rijed zadatim ritmovima$ onim ritmovima o !ojima se odvija i drama Duha *o(ije#a u nje#ovu 'jelodnevnom$ sve!ozmi&!om$ svetojezi&!om$ sveto#eo#rafs!om$ sveto ovijesnom i hijero ovijesnom samo objavljenju$ samoras!rivanju i sa% moozbiljenju. 9a!o$ rimjeri'e$ u svom metafizi&!om i meta ovijes%nom ozbiljenju$ sva!i ojedina&ni sufijs!i li! slijedi ritmove ono# re%e#zistentno#$ meta ovijesno# do#a7aja !oji za o&inje sa @)ovornim danom (al mita%), a zavr"ava sa dijalo)om izme7u *o#a i an7eos!o# zbora o u ravo to# &asa romoviraju6oj ideji o &ovje!u !ao rodoslov%ni!u nove 'iviliza'ije !oja 6e u naslije7e rimiti Gemlju i sve !ozmi&!e svjetove s ovu stranu zvijezda. U !ozmi&!om i hijero!ozmi&!om ozbiljenju svoje vlastite drame hodo&asni! sjajnim vrhun'ima misti&no# Sinaja rimjerava se ritmovima one drame !roz !oju rolazi Duh *o(iji u svom imeni&!om i atribu'ijs!om enun'iranju$ u svom samoimenovanju na strani'ama &ovijesti ili (ijeropovijesti !ao 'iber revelatus a (1ur'an al anfas) i samoozbiljenju na stranicama /rirode i sve!oli!o# bo(ans!o# stvaranja !ao 'iber mundi ja (1ur'an al afa%). 8o$ ono "to daje relije sadr(ins!i i literarni obol toj !rajnje e#zisten'ijalnoj drami$ !ao usudu svih svjetova od teo!ozmosa do mi!ro!ozmosa$ usudu !oji je sna"ao svijet i &ovje!a !oji stoji u suodnosu s tim svijetom i nje#ovim 9vor'em od &asa !ada se +kriveno Bla)o (kan8 ma"fi$$, Deus absconditus) odlu&ilo ostu no ot!rivati svijetu o&itovanja ('alam a. .a"ada), sve do eshatolo"!o# &ina a o!ata%staze$ do to# sudbins!o# sklapanja paunova repa ($awm al a"ar) i ovla&enja svih svjetlosnih nijansi$ svih !ozmi&!ih sjena u na&elnost &isto# metafizi&!o# svjetla. - istemolo"!a drama sva!o# ojedina&no# sufije u sebi !runs!i su!usira #otovo sve dimenzije sufijs!o#a is!ustva i sve obzire i ers e!tive duhovne drame !roz !oju rolazi &ovje! u sretanju s *o#om i purpurni an=eo (a%l e sor", d:ibrilijansko lice bo(ans!e mudrosti)$ taj osobni vodi& sva!od istins!o# sufije i ta natura aeterna sva!e rimordijalne ljuds!e osobnosti. Sufijs!a e istemolo#ija$ !ao oseban dramats!i do#a7aj sufijina samoozbiljenja u dva !lju&na &ina$ to jest !roz molitvu sr'a (dikr) i molitvu uma (fikr) na #otovo zoran na&in odsli!ava duhovnu stazu !ojom idu u susret duhovni hodo&asni! vrhun'ima misti&no# Sinaja i Deus revelatus, duhovni utni! !ao salik i nje#ov svjetlosni sinajs!i rototi arif. Ktavi"e$ ta duhovna staza u svojoj unutarnjoj rofila'iji i razu7enosti na duhovna stanja (a"wal) i duhovne ostaje (ma%amat) zorno o&ituje to !a!o se &ista metafizi&!a svjetlost 'ica *o(ije# relama i rasi a na ne remostiv du#in s e!tar od !o#a je sa&injeno 'ijelo univerzalno o&itovanje vje&no#a 8a&ela$ i !a!o se taj ras!o"ni s e!tar obojenih svjetlosnih nijansi$ na talasima ta'wila, i u uzlazno%s oznajnom ritmu salikove duhovne drame ola#ano svodi i i"&ezava u svojoj rimordijalnoj svjetlosti. 8ajzad$ za&udnost jezi!a sufijs!e literature u unini se nadaje u obzorju sufijs!e antro olo#ije$ u &vori"nom rostoru bo(ans!o# +i!ro!ozmosa !oji se jo" zove +likom Bo:ijom (suratulla"), #dje se jasno odsli!ava sva!i odlu&ni &in univerzalne nebes!o%zemaljs!e drame salikova duha i Duha *o(ije#. U &vori"nom rostoru salikove osobnosti ne re oznaje se samo #lavni sudioni! re&ene drame$ ne#o se jasno razaznaje i onaj duhovni teatar (alKma)la) unutar !oje#a se razlijevaju e#zisten'ijalni ritmovi i sa ijen'ijalni a!ordi to# do#a7aja. 9a!o$ rimjeri'e$ u li'u trans'endentno# ili a solutno# &ovje!a (insan mutla%) re oznajemo obzorja teo!ozmosa i meta!ozmosa5 u li'u

svjetlosno# &ovje!a (insan nurani) re oznajemo ers e!tive hijero% !ozmosa5 u rofilu rimordijalno# &ovje!a naslu6ujemo obzorja ma!%ro!ozmosa (insan kabir) i ma!ro!ozmi&!ih !ontura Ei'a *o(ije#a$ a u li'u djelomi&no#a &ovje!a (insan sa)lr ili insan )u8'i$$) o a(amo obzorja mi!ro!ozmosa sa jasno izra(enom e#zisten'ijalnom dubinom i sve!ozmi&!im ambisom u !ojemu na"em duhovnom i fizi&!om o!u trenuta&no izmi&u ma!ro!ozmi&!a$ hijero!ozmi&!a$ meta!ozmi&!a i teo!ozmi&!a obzorja i li'a savr"eno# &ovje!a$ &iji (ivi i jasni tra#ovi miruju u na"oj rimordijalnoj naravi (fitra), i"&e!uju6i na"u tra#a%la&!u$ e istemolo"!u i e#zisten'ijalnu ustolovinu i hodo&a"6e u domovinu &iste i ne odvojive$ crne svjetlosti (>a koja abad, Terra lu cida, 'alam al )a$b). A u domovinu crne svjetlosti duhovni utni! mo(e u&i samo !ao duhovni vitez (iata, javanmard), sna#om vrline mlado#a viteza (futuwwa, javanmardi) !oji je na !raljevs!om utu ljubavi i mudrosti osve ovladao sjajnim vrhun'ima +inaja ljubavi i +inaja mudrosti i otisnuo se s one strane lanine 1af, u #rad (ur%al $u i o ut mo"usna mirisa i"&ezao usred crne ru:e !ao "to leptir i"&ezava usred plamena svije?e ili nesta"ni slavuj u ras!o"nu #rmu divlje ru:e. 3 to je ve6 olje !rajnje eshatolo"!e dozrelosti i svjetlosni salikov let !a orijentu svoje du"e (ma.ri% an nafs) sa za adne rema isto,noj strani misti&no# Sinaja. U toj ers e!tivi ne!a!o zavr"ava i sam jezi! sufijs!e literature$ jezi! &ijim ne retr#nutim rastom u ravlja ne resu"no #ibanje Duha *o(ije#$ !oji i svoje ostu no$ eshato% lo"!o$ a o!atastati&!o ovla&enje iz svijeta O&itovanja ozbiljuje o mentalnom obras'u duhovno# uzla(enja /oslani!a islama samom verti!alom Duha *o(ije# (mi'ra)), to jest ovla&enje rote(no# u du"evno$ du"evno# u duhovno$ a duhovno# u sredi"te vje&ne bo(ans!e bezli&ne i bezobli&ne Sve risutnosti. sadr(aj

&6G'3I'J5 !! /OVII-S8I ;AGVI9A) SUFIIS)- EI9-;A9U;L. +ufijske kronike /rva tri hid(rets!a stolje6a razvit!a misle6e tradi'ije islama uo 6e$ a u s!lo u to#a i nastan!a ezoterijs!e tradi'ije islama$ na ose$ o 6enito oslovljavane sufizmom ili islams!im misti'izmom$ redstavljaju$ rema vi7enju 4.D. Ana>atija$ vrijeme ,borbe za o stana!, ta!ovrsno# duhovno# is!ustva &ija sna#a i na redovanje su ovisili o ojedina&nom duhovnom is!ustvu naj risebnijih i najodlu&nijih ljudi ono#a vremena unutar rane muslimans!e zajedni'e. 9o je$ u#lavnom$ ono vrijeme !oje obilje(ava vremens!i ras on od =asana *asrija do =alla#a. 9e! vrijeme &etvrto# hid(rets!o# stolje6a 6e biti obilje(eno ravim ro'vatom sufijs!e literature !od muslimana$ !ada 6e$ jedno%dobno$ biti na isani rvi i temeljni tra!tati$ riru&ni'i sufizma u ravom smislu rije&i$ !oje 6e !asniji ovijesni&ari sufijs!e literature oslovljavati islams!om misti&nom !lasi!om ili !lasi&nom literaturom muslimans!o# misti'izma. 9o je$ medu ostalima$ bilo vrijeme sufijs%!o# !roni&ara Sarra#a$ )alabadija$ Abu 9aliba al%+a!!ija$ )u"ajrija$ Sulamija i =u#>irija. U etom hid(rets!om stolje6u tasawwuf ?e ste6i ,#ra7ans!o ravo, osve jedna!o ravima dru#ih islams!ih dis'i lina bla#odare6i veli&anstvenom djelu Abu =amida al%4azalija !oji je omirio duhovna re#nu6a tasawwufa sa dis'i linama islams!o#a , ravovjerja., Od "esto# do o&et!a deveto# (SII%SIV) hid(rets!o# stolje6a nasta6e izvanredna sufijs!a djela u rozi i oeziji i redstavl%ja6e najdra#o'jenije sufijs!o is!ustvo !oje je u tom vremenu ozbiljio islams!i reli#ijs!i #enij na ara s!om i erzijs!om jezi!u. *a" u to vrijeme i !roz ta sufijs!a djela 6e biti razvijena naj rofinjenija sufijs!a teorija i najbremenitije teorijs!o is!ustvo o itanjima !oja #ovore o Duhu najuzvi"enijem$ o Eo#osu$ o Savr"enom Hovje!u itd. 9o je vri% jeme veli!o# sufijs!o# jesni!a Ibn al%Farida$ otom vrijeme najve6e# ezoterijs!o# mislio'a islama

Ibn 'Arabija$ vrijeme 4alaluddina ;umija !oji redstavlja sami vrh sufijs!e oezije u islamu$ vrijeme misti&!o# filozofa Ibn Sab'ina$ "azilijs!o# misti!a Ibn 'Ata' Allaha iz Ale!san%drije$ 'Abd al% )arima al%4ilija itd. Vrijeme osebujno# duhovno# na redovanja ove vrste u islamu$ !oje 6e uslijediti na!on vremena #ore re&enih veli!ih sufijs!ih li!ova islams!e sufijs!e ovijesti$ bi6e u zna!u veli!ih irans!ih misti&!ih jesni!a$ osobito jedne osebne vrste misti&!o# is!ustva u islamu !oju 6e u sebi su!usirati$ !ao njen za"titni zna!$ ojam 'irfana, ojam misti&!e teozofije ili filozofije svjetlosti$ !oju 6e sa dostatnim sadr(ins!im redujmom utemeljiti mladi irans!i misti! i teozof S%- !vv! di@ jedan od troji'e misti&nih mu&eni!a u islamu uzL=alla#a i Jadi 9.ad al%=amadanija$ a dostojno zasvodio +ula Sadra Sirazi i nje#ovi otonji u&eni'i. 8o$ 'jelovitu !ronolo#iju razvoja tasawwufa u smislu a) as!ets!o# sufizma$ b) sufizma ljubavi i ') islams!o# misti'izma ('irfan) izvest 6emo ne"to ni(e$ a rije to#a valja redo&iti !ronolo#iju same sufijs!e literature na temelju &ijih odata!a mo(emo ratiti !ronolo"!i ritam ove najras!o"nije !nji(evne vrste unutar #lobalne duhovne tradi'ije islama. /rve !roni!e ili temeljne tra!tate !oje susre6emo na isanim o sufizmu ronalazimo od naj&e"6e u otrebijavanim !nji(evnim imenom adab !oje ima svoja dva temeljna zna&enja3 zna&enje duhovno# od#oja i rosvje6enja !ojem se izvr#ava ojedina&na muslimans!a du"a u svom sva!ida"njem rivatnom i dru"tvenom (ivljenju i djelovanju. 9o od#ajanje mo(e ret ostavljati izobrazbu unutar razli&itih duhovnih olja i unutar razli&itih islams!ih dis'i lina !ao "to je tradi'ija (sunna), moral (a"la%), as!eza (8u"=), siholo#ija (adab an nafs) itd. Dru#o zna&enje #ornje#a ojma izra(ava s!u duhovnih redanja svejedno da li se ta redanja odnose na ravan humanisti&!ih$ !nji(evnih ili ne!ih dru#ih saznanja. Sufijs!o teorijs!o is!ustvo islama$ sabrano u brojnim !roni!ama o fenomenu sufizma$ u sebi su!usi%ra i jedno i dru#o zna&enje adaba u toli!oj mjeri da je ovaj ojam ostao ne!om vrstom redovito# nazivni!a za brojne rane !roni!e o sufizmu. Stavi"e$ nje#ov temeljni smisao je ozbiljivan u ra!si rvih as!eta i misti!a islama !ao na&in (ivljenja$ o trajavanja i osve%ma"nje# duhovno# ozbiljenja. 9o 6e re6i da je adab bio u osnovi ra!ti&no#$ a !asnije i teorijs!o# is!ustva muslimans!ih misti!a rano# i !asno# razdoblja. 8e"to !asnije 6e renabujalo is!ustvo islams!o# misti'izma$ ozbiljivano od zna!om adaba, biti razdijeljeno u dvije re oznatljive s!u ine sufijs!ih !roni!a o sufizmu !ao$ u ovom slu&aju$ vrlo osebujnom duhovnom is!ustvu usredoto&enom na os% vema"nje nje#ovanje ljuds!e du"e. 9a!o 6e se ojaviti adab 'amali ili tasawwuf 'amali u smislu sufijs!ih !roni!a !oje 6e ras ravljati is!lju&ivo o ra!ti&nom od#ajanju ojedina&ne ljuds!e du"e$ a otoni i adab na8ari ili tasawwuf na8ari u smislu !roni!a !oje 6e u sebi su!usirati is!ustva teorijs!e izobrazbe ojedina&ne muslimans!e du"e. /rvi i$ ujedno$ !lju&ni te!stovi !oji su sabrani u najranijim riru&ni'ima adab i literature islama$ remda nisu literarno naj%savr"enije obli!ovani$ ali jesu najne osrednije vezani za rvo vrijeme mlade muslimans!e zajedni'e$ jesu te!stovi u !ojima zr'ali ra!ti&no is!ustvo dvoji'e zna&ajnih as!ets!ih i$ u ne!om smislu$ misti&!ih li!ova islama. /rvi je li! as"aba /oslani!a islama Salmana al%Farisija (umro 2A:A@A)$ a dru#i je li! jedno# od tabi'ina, to jest vjerno# ratio'a 3s"aba /oslani!a islama$ =abib 'Ad(amija (umro 1@A:11<)$ !o#a rve sufijs!e !roni!e$ ina&e$ smatraju jednim od rvih misti!a islama u stvarnom smislu te rije&i.1 U tom smislu mi u ovijesti sufijs!e literature islama susre6emo najstariji tra!tat na isan od naslovom 38 *u"d wa al 0a%%a'i% od strane 'Abdullah Ibn +ubara! +arza>ija (11?:12AC?1%101) iz =orasana$ za !oji je hanbalijs!i ravni! i teolo# Ibn 9a.mi.a (SII vije!) !azao da redstavlja , djelo najvi"e# stu nja, &iji sadr(aj je osve6en ranoj muslimans!oj as!ezi. Djelo je sastavljeno iz dva dijela i iz re!o stotinu o#lavlja rot!anih redajama /oslani!a islama (sunna) u smislu !onstitutivne ot ore i zna&ajnim mjerodavnim u utstvima u is!ustvo as!eze i stro#ih dis'i lina neo hodnih za slije7enje vrletno# uta sufija$ osobito onih dis'i lina !oje ri adaju olju , ra!ti&no# sufizma,. Djelo u sebi ta!o7er su!usira brojne izre!e i (ivotne rimjere utemeljitelja islams!o# misti'izma !ao "to su3 ;abi' Ibn al%=a.tam$ U>a.s al%)arani$ =arim Ibn =a..an$ 'Amir Ibn 'Abd al%Ja.s$ Abu +uslim =a>lani$ +asruM Ibn al%Ajda'$ =asan al%*asri i As>ad Ibn Qazid.< /ojedina&ne 'jeline o ranoj as!ezi i rvim sufijs!im is!ustvima u islamu ronalazimo i u ne!im veli!im !anons!im zborni'ima redaja /oslani!a islama !ao "to je +a"i" al Bu"ari, +a"i" at

Tirmi8i, +u nan 3n >asa'i i +unan !bn #a))a, !oji oti&u iz isto# vremena. U istom vremenu ronalazimo re!o dvadeset naslova "to ve6ih "to manjih djela na isanih na temu 8u"d a ili ra%%a'i% a, a medu njima i ono &iji naslovni! je Ahmad Ibn =anbal utemeljitelj jedne od &etiri veli!e ravne "!ole u islamu. )riti&ari sufijs!e literature tvrde za ovo djelo da je na isano o najstro(em u#ledanju na djelo Ibn +ubara!a. Djelo +uhammad Ibn IshaM 8adima 3l Ci"rist, !oje vi"e od hiljadu #odina slu(i !ao izvor za isanje vi"estru!e ovijesti rane i !lasi&ne islams!e literature$ izme7u ostalo# ominje jedno# sufiju iz +erva u o!rajini =orasan !oji je na isao !nji#u od naslovom *u"d. 3l Ci"rist ta!o7er s ominje erzijs!o# sufiju Qah.a Ibn +u'aza ;azija (umro <@?:?11) iz #rada ;eja i Sahl Ibn 'Abdullah 9ustarija (umro <12:??1) i njihove na ise o istoj temi. /otom$ erzijs!i sufija Ahmad Ibn =arb (umro <2C:?C?) iz 8i"a ura$ !o#a je 'Attar oslovljavao ,u&iteljem iz =orasana,$ na isao je djelo naslovljeno 3l *u"d. U#ledaju6i se na 'Abdullaha Ibn +ubara!a i nje#ovo djelo !oje redstavlja istins!o# rvijen'a o muslimans!om is osni"tvu =aris Ibn Asad +uhasibi (umro <C2:?@1) iz *a#dada je na isao ne!oli!o djela o dis'i lini nje#ovanja du"e (adab i nafs) i ra!ti&no# sufizma (ta4awwuf 'amali) od naslovom3 -itab al 0i'aK$a li "u%u% 3lla", 0isala al 1asd, 0isala al 3'mal al %alb wa al jaivari", 0isala alK #akasib i 0isala al 3%l. Ovaj ustrajni , reis itivala' so stvene savjesti, !ao "to mu veli i sama etimolo#ija nje#ova ridjev!a al #u"asibi, u #ornjim svojim djelima je su!usirao najranije te!stove o sufizmu$ brojna mjerodavna obja"njenja veli!ih sufija !oji su mu rethodili i tanahna tuma&enja ne!ih !lju&nih tehni&!ih ojmova ras!o"no# sufijs!o# vo!abulara$ &iji jezi! je do te mjere bremenit i simboli&an da s!oro #rani&i sa metafizi&!om zna!ovitosti metajezi!a. Ondje su osobito razmatrani sufijs!i ojmovi3 mu"asaba (samo: reis itivanje)$ mura%aba ( ribli(ivanje Istini sna#om samousredoto&enja)$ !a6f70(o4o(oj!3'jivos#1@ ra)a' (nada)$ sabr (istrajnost)$ ma"abba (Iju%bav%ljubeznost) i dru#i. 8je#ova #ore s omenuta djela su$ ina&e$ !r'ata "to du(ih "to !ra6ih navoda stavljenih u usta rvim sufijama !ao "to su3 Ibn +ubara!$ Ibrahim Ibn Adham (umro 1A1:11?)$ FudavI Ibn 'I.ad (umro 1?1:?B2)$ *ir" Ibn =afi (umro <<1:?C<)$ +uhammad Ibn Qusuf Isfahani$ KaMiM *alhi (umro 10C:?1B). +edu ista!nute autore i sufije !oji su isali djela o is osni"tvu i ra!ti&nom sufijs!om is!ustvu u ovom vremens!om !onte!stu sva!a!o treba ista!nuti +uhammad Ibn 'Ali al%=a!im 9irmizija (umro <0@:0B?)$ veli!o# sufijs!o# u&itelja !oji je na isao ne!oli!o o se(nih djela$ osobito o misti&!oj #nozi$ ali i ona djela !oja s adaju u ravan s!olasti&!e teolo#ije (mutakallim), s naro&itom rilje(no"6u ras ravljaju6i itanje bo(ans!o# jedinstva%jedinosti 2taw"idM, itanje bo(ans!e *iti i Atributa 2dat, sifa,1 i itanje osobito# duhovno# rijateljevanja s *o#om (wala$a). U tom smislu su naj oznatija nje#ova djela /ar" as salat, (atm al 3wli$a ili (atm al wila$a i -itab al usul. Iza nje#a 6e uslijediti dru#a veli!a imena sufija i sufijs!ih !roni&ara !oji 6e na isati !a italne riru&ni!e o na&elima teorijs!o# i ra!ti&no# sufizma$ otan!e analize o raznovrsnim sustavima mi"ljenja i vjerovanja i duhovno# ozbiljenja sufijs!o# is!ustva. +edu njima u ovom vremens!om slijedu treba s omenuti Abu 8asra Sarra#a iz 9usa (umro 21?:0??) Abu *a!ra +uhammad )alabadija iz *uhare (umro 2?B:00B)$ od !ojih je onaj rvi na isao djelo o !lasi&noj sufijs!oj do!trini 3l 'uma'f a ovaj otonji riru&ni! o na&elima ra!ti&no# i teorijs!o# sufizma i o rodoslovlju sufijs!e #noze (silsila al 'irfan) od naslovom 3t Ta'arruf li mad"ab a"l al tasawwuf. Ono "to je zajedni&!o i jednom i dru#om #ore s omenutom autoru jest defini'ija sufije i sufizma$ !oja !a(e da ,Sufizam nije ni znanost ni tradi'ija$ ve6 rije eti!a (abla%)", a da ,sufija ne mo(e biti o isan bilo !ojom vrstom ozitivnih i uobi&ajenih atributa., Gajedni&!u 'rtu njihovim #ore re&enim djelima &ini to "to je njihov sadr(aj stvarni su!us teorijs!o# !nji(evni&!o# izraza (%al) i izravno# duhovno# is!ustva ("al). A oba re&ena se#menta su rovedena !roz re oznatljivu duhovnu metodolo#iju (tari%a) rimjerenu sufijs!im djelima par eAcellence, najizravnije naslonjenu na odat!e iz 1ur'ana i +unnata. U sadr(aju ovih djela ne samo da je o rvi ut 'jelovitije izlo(ena teorija o bo(ans!im Imenima i Atributima$ "to je do tada$ u#lavnom$ bila rinadle(nost djela iz oblasti s!olasti&!e muslimans!e teolo#ije ('(m al -al:m), ne#o je u !onte!stu detaljno# teorijs!o# is!ustva o Imenima i Atributima iznesena i rofinjena analiza na&ela duhovno# i eti&!o#

na redovanja duhovno# utni!a na stazi osvema"nje# sufijs!o# ozbiljenja 2sa$r wa suluk), izravno naslonjena na temelje s!olasti&!e muslimans!e teolo#ije. Do vremena #ore s omenuto# Sarra#a i )alabadija nastala su djela o na&elima i ojedinim obzirima sufijs!e #noze !oja u odjedna!oj mjeri ri adaju sufijs!im is'ima ba#dads!e i horasans!e "!ole. Od njihova vremena naovamo u#lavnom 6e nastajati djela !oja 6e iste'i iz era sufijs!ih autora !oji ri adaju misti&noj "!oli iz =orasana. *i6e to$ ujedno$ naj'jelovitije i najras!o"nije ras rave o raznim obzirima sufizma !oje uo 6e oznaje ovijest sufijs!e literature. U rvom redu treba s omenuti djelo 1ut al 1ulub Abu 9alib al%+a!!iva (umro 2?A:00A$ !ao i djela 3l #awa%ifi 3l #u"atabat +uhammad Ibn 'Abdi al%4abbar 8iffariva (umro 2@C:0A@). U vremens!om ras onu od jedanaesto# do trinaesto# stolje6a !ao zna&ajniji sufijs!i li!ovi ojavi6e se Sa..id Sharif AbujVIansur +u'ammar Ahmad Isfahani (umro C1?:1B<1) isa' djela 3dab al #utasawwafa, 3bu '3bd ar 0a"man +ulami i8 >i.apura (umro NLO< LPOL), pisac ,uvene bio)rafske povijesti sufija Taba%at al +ufi$$a i 8na,ajne e)8e)e8e 1ur'ana (a%a'i% al tafsir, 3bu al 1asim 1u.a$ri i8 >i.apura (umro NQE<LPFO, autor 0isale %u.a$ri$e, '3li 3l (u)wiri (umro NQR<LPFL), pisac priru,nika o sufi8mu -a.f al #a")ub, (awa )a '3bdulla" 3nsari i8 (erata (umro NSL<LPST) autor prvo) prijevoda na per8ijski je8ik +ulamijeva djela Taba%at al sufi$$a i #ana8il a" sa'irin, 3bu (amid #u"ammad al Ga8ali (umro EPE<LLLL) pisac 8namenito) djela !"$a 'ulum ad dln i mno)i" dru)i" 8na,ajni" rasprava o sufi8mu, filo8ofiji, teolo)iji, etici i islamskom pravu, 3bu (afs '@mar al +u"rawardi (umro QRO<LORN) autor djela '3warif al ma'arif, >a)muddin -ubra al (iva (umro QLS<LOOL, pisac djela Cawa"i" al)ama9, +avfuddin Ba"ar8i (umro QES<LOQP), autor knji)e Ua%a'i' al "alwa i +a'duddin (ammuva (umro QEP<LOER) pisac djela 3l #i4ba" fi at tasawwuf. 1u.a$rijewa 0isala, 3nsarivev #ana8il as +a'irin i +u"rawardi jev 3warif al ma'aTif su djela koja )otovo vi.e od jedno) milenija predstavljaju okosnicu sufijske literature, temeljne smjerodavne i8vore i8 koji" su sufije, potonje sufije diljem muslimansko)a svijeta crpili jedinstvenu du"ovnu metodolo)iju u sticanju, preno.enju i podu,avanju sufijskom teorijskom i prakti,nom iskustvu u svim nje)ovim ob8irima. /to se ti,e 3l #akki$eva djela 1ut al 1ulub, 8a nje)a se mo:e red da predstavlja jedan od prvi" tekstova 8a i8u,avanje prakti,no)a sufi8ma, do,im je spekulativna dimen8ija sufi8ma ondje ponu=ena u o)rani,enijem opse)u. !8 sadr:aja )ornje)a djela se osobito ra8abire i8vanjska i unutarnja fi8ionomija islamsko) univer8alno) et"osa ,ija sna)a se e)8istencijalno prelijeva i8 mikroko8mi,ki" ob8ira bitka u sva dru)a ob8orja i na sve dru)e ra8ine posvema.nje o8biljuju?e) muslimansko) bitka. N. 6 temeljnoj predod:bi )lede sadr:inske fi8ionomije ovo)a djela vidiJ 3. #. Dan )"ani, &ersian +ufi 'iterature in 3rabic, u Hlassical &ersian +ufismJ from its 6ri)ins to 0umi, objavio 'eonard 'evviso"n, 'ondon, LTTR, p. NL. 6pse:no 3l Ga8alijevo djelo !"$a' 'ulum ad Din ne predstavlja samo neistro.ivi du"ovni dra)ulj medu brojnima koje je dala "ora sanska .kola u oblasti sufi8ma, ve? jednodobno predstavlja i jedan od najljep.i" literarni" cvjetova u vje,no svje:em i nevi=eno rasko.nom ru:i,njaku sve sufijske )no8e kao takve. 6no nije samo neka vrsta sufijske kronike, niti isklju,ivo predstavlja ne8astarivi ud:benik koji nudi cjelovitu obavijest o sufi8mu, niti se ovo djelo mo:e motriti samo u smislu opse:no) vrela o tradicionalnoj muslimanskoj mudrosti koja nudi obavijesti o ra8li,itim disciplinama i disciplinarnostima ukupne muslimanske u,enosti, ve? ovo 3l Ga8alijevo djelo valja motriti kao neku vrstu ne8aobila8no) enciklopedijsko) kompendijuma u ,ijem sadr:aju miruje sve )ore re,eno, sukusirano u prefinjenom klasi,nom arapskom je8iku tako nijansiranom da se cijeli ondje predo,eni sadr:aj nudi u je8i,kom ru"u u koje je jednodobno utkano jednostavno, doslovno, metafori,ko, ale)orijsko, simboli,ko, stro)o metafi8i,ko 8na,enje. >o, nisu sva sufijska djela ono)a vremena pisana na takav na,in i u takvom literarnom ru"u. &ostoje, naime, jednako tako vrijedna djela ,iji sadr:aj je ispisan osebujnim sufijskim je8ikom, .to predstavlja jedan od presudni" ra8lo)a da se ta djela motre kao poseban knji:evni :anr u kontekstu literarno) toka naprijed oslovljeno) u smislu adab i literature. a) simboli,ka sufijska djela

0ije, je o takvim djelima o sufi8mu i8 koji" ne u,imo samo temeljne spo8naje ve8ane 8a bremeniti sadr:aj i e)8istencijalno sapijencijalne ob8ire vje,no mlade sufijske )no8e, ve? i8 nji" sri,emo i temeljne pojmove i prva sa8nanja ve8ana 8a te"ni,ki vokabular be8 koje)a sufi8am ne bi bio prepo8natljiv unutar i8obilno) du"ovno) naslije=a muslimansko) )enija, a koji, jednodobno, predstavlja predmet posebno) ra8)ovora i i8dvojeno) istra:ivanja u kontekstu potonji" istra:ivanja, kritika i anali8a klasi,no) sufijsko) naslije=a. >a temelju najnoviji" iskustava u ve8i s tim mo:emo konstatirati da je je8ik sufijske literature, s ra8lo)a naravi i sadr:aja sufijske )no8e koja je i8ravni predmet ispitivanja i o8biljenja unutar teorijsko) i prakti,no) sufi8ma, i8ra8ito simboli,ki je8ik koji je nu:no i8iskivao da se nje)uje posebna du"ovna )rana u sufijskoj literaturi klasi,no) i moderno) vremena, )rana koja ?e se baviti samim je8ikom sufi8ma, a njen naslov u danas ustaljenom naslovlju tradicionalni" i suvremeni" islamski" disciplina jest "8nanost o ale)orijama" ('@m al i.arat). To je onaj knji:evni :anr unutar sufijske literature koji ide 8a tim da ispituje nevidljive unutarnje spone i8me=u unutarnje istine, :ive 8bilje objavljeno)a teksta ("a%a'i%) i nje)ovi" vidljiviji" i osjetilniji" o,itovanja i naba,aja. E E. -alabadi u svome Traktatu o sufi8mu (-itab at ta'arruf) spominje oko dvadesetak imena me=u prvim isposnicima i sufijama koji su osobitu pa:nju posve?ivali simboli,koj upotrebi je8ika kod priop?avanja du"ovni" spo8naja i8vijani" i8 sredi.ta univer8alne sufijske )no8e. #edu ostalim imenima on spominje Gunavda, (usavn '3bd as +amada an >urija I n '!sa al (arra8a, ko)a su smatrali ")lasno)ovornikom sufi8ma", i dru)e. 8ajslavnije ime u tradi'iji sufizma ili islams!o# ezoterizma o 6enito$ a osobito u ravni sufijs!e literature isane viso!oumnim i simboli&!i !rajnje bremenitim jezi!om #noze jest ime misti&no# filozofa iz Andalusa +uh.i%d%Din Ibn 'Arabija$ !oji je bla#odare6i ta!ovr%snoj u otrebi jezi!a u svojim !nji#ama i samom sadr(aju !oje# je ondje smirio ste!ao naslov ,8ajve6e# U&itelja 3. /a$" al 3kbar, Doctor maAimus". )runs!o djelo nje#ova u!u no# misti&no# o usa Cusus al (ikam (Dra)ulji poslani,ke mudrosti) se naro&ito odli!uje ta!ovr%snom u otrebom jezi!a$ "to i jest bio razlo# da se javi &itav niz tuma&a !oji su ste!li slavu unutar sufijs!e tradi'ije samo na temelju tuma&enja ovo# Ibn 'Arabijeva djela !oje jest @nio m$stica 'ijele ezot%erijs!e literature islama. /ored vi"e od <@B djela !oja se ri isuju ovom teoreti&aru sufizma ovdje ta!o7er treba s omenuti i nje#ovo o se(no djelo al Cutu"at al #akki$$a (#ekkanska otkrovenja), !oje nije samo 6pus ma)num teorijs!o# i ra!ti&no# sufijs!o# is!ustva$ ne#o je i sjajna demonstra'ija$ u en'i!lo edijs!im razmjerama$ najsjajnijih dose#a i najrazudenijih rosezanja ljuds!o#a uma$ s !oje# razlo#a se ovo nje#ovo djelo vrlo &esto u sufijs!oj literaturi oslovljava i ne!om vrstom ,duhovne ovijesti i duhovno# rodoslovlja ljuds!o#a uma, unutar univerzalno# ums!o# ozbiljenja ljuds!o#a roda. +a!ar se Ibn 'Arabija ne smatra samim rodoslovni!om ideje o trans'endent%nom jedinstvu *it!a (Ua"da al Uu)ud), danas #a se s ravom smatra jedinim misti&nim filozofom u islamu i "ire !oji je do ot une sustavnosti izveo re&enu ideju$ znanstveno je obrazlo(io i u&inio je temeljem jedne osebne !nji(evne vrste u sufizmu !oju 6e rilje(no nje#ovati$ oslije nje#ove smrti$ nje#ovi u&eni'i i o!loni'i nje#ova sufijs!o# literarno# o usa. /rve e istemolo"!e a!siome u vezi s #ornjom idejom Ibn 'Arabi je mo#ao rona6i !od dvoji'e ranijih sufijs!ih li!ova3 *avazida *istamija (umro <A1:?1@) i =alla#a (umro 2B0:0<<) !oji je svoje sufijs!e e istemolo"!e ou&!e o ut ono#3, U mom lastu rebiva sami *o#, i ,Ia sam stvarala&!a Istina, latio smr6u vje"anjem. Ideju o trans'endentnom jedinstvu *it!a Ibn 'Arabi je nastojao "to vi"e osuvra6ivati u sadr(ins!e o!vire dva rimarna vrela islams!e vjere$ a u re(u6i u nastojanja svo# duhovno# #enija i ona duhovna is!ustva ozbiljena !od nje#ovih rethodni!a$ on je re&enu ideju sustavno roveo !roz sve !lju&ne se#mente misle6e tradi'ije islama3 metafizi!u$ ontolo#iju$ an#elolo#iju$ oslani&!u filozofiju$ do#mats!u antro olo#iju$ e istemolo#iju i eti!u$ smiruju6i 'ijelo svoje teorijs!o is!ustvo u !runs!om tra!tatu o ,/e&atu nubuwwata i wala$ata", !oji jednodobno redstavlja zasvodni !amen nje#ove misti&!e filozofije ili ezoterijs!e tradi'ije sufizma !ao ta!ve. Is isuju6i ovaj otonji tra!tat svo# literarno# sustava$ Ibn 'Arabi je slijedio ritam !oje#a su nametala itanja$ njih o!o 1@1$ !oja je ostavio u svom &uvenom$ ve6 ominjanom djelu )itab =atam al%Tala.a ista!nuti misti!% ra!ti&ar =a!im 9irmizi. Sadr(inu ovo# svo# tra!tata Ibn 'Arabi je djelimi'e izlo(io

u svome Futuhatu$ a djelomi'e u jednom manjem djelu is!lju&ivo osve6enom ovom itanju Al% 4a>ab al%+ustaMim 'amma sa'ala 'anhu al%9irmldi al%=a!im. 8a ovo nje#ovo djelo su s unim o"tovanjem u!azivali$ !ao na vjerodostojan izvor za #ornju temati!u$ Abu =amid Al%4azali$ ravni! Ibn Ja..im al%4a>zija (umro @01:1<BB) u svojoj ras ravi od naslovom ar%;uh$ !ao i &uveni e#ze#eta S aniard Jurtubi u svom djelu 9a+r al%)abir oznat !ao Al%*ahr al%muhit /ored #ornjih itanja$ Ibn 'Arabi je u svome djelu o!azao i viso!u razinu znanja o izravnim bo(ans!im nadisaji%ma u ljuds!o sr'e (>aridat Malbi.a)$ o raznim vidovima srednjovje!ovne o!ultne mudrosti i o osve rijet!im duhovnim e!s!urzijama i e!stazama ("athi..at ma>a#i7) !ojima su bili izvr#avani ne!i sufije !ao "to je *istami$ 'A.n al%Judat =amadani ( o#ubljen @<A:112<) i 8a#muddin )ubra (umro A1?:1<<1). 8a o!on$ u ovom !onte!stu treba jo" s omenuti djelo A>arif al%+a 'arif Kihabuddina Abu =afsa 'Umara Suhra>ardija (umro A2<: 1<2C). 9o je !nji#a !oja je ostavila zas vodni !amen na literaturu !oja se bavila uzajamnim dodirima teorijs!o# i ra!ti&no# sufizma u !lasi&nom razdoblju. b1 s%&ijs$! i.ov!n! 2 o"! 0n!# .%s!44!)1 O ostojanju ove vrste sufijs!e literature bjelodano svjedo&e is!azi i izra(avanja ranih sufija sabrana u odre7enim sufijs!im !roni!ama. U otreba rimovane roze osobito je bila !ara!teristi&na za Qah%.a Ibn +u'ada Ar%;azija i SahI Ibn 'Abdullah 9ustarija.
@ :rugi znaajan izvor iz kojeg crpimo podatke o upotrebi rimovane proze u sklopu razvoja rane sufijske literature jest zbirka 4unavdovih rasprava i pisama 0 koja se odlikuju profinjenim stilom, preciznom upotrebom jezika i nesvakidanjim umijeem izraavanja kakvo susreemo kod velikih uitelja arapske literature poput .bu )akra 3a<arazmija umro 8,8ABB7", )adi0 al%=aman 3amadanija umro 8B,ACDDE" i al%Sabija umro 8,FABBF"# Gjepota njegove sufijske rimovane proze naroito dolazi do izraaja u njegovu pismu upuenom sufiji .bu 0.bdullahu *bn 0&tman /akkiju umro 7BCABDF", u njegovoj raspravi o %ana'-&! i njegovu kazivanju o 2'ravilima ponaanja onoga koji ovisi o )ogu2# 'erzijskim misticima je openito bila primjerena upotreba rimovane proze kod ispisivanja traktata o razliitim obzirima sufijske gnoze, ali najosebujniji sufijski lik, medu njima, kod takovrsnog izraavanja vlastitog sufijskog iskustva bio je 0.bdulla .nsari iz 3era%ta umro F,CACD,B"# (o je osobito vidljivo u njegovu djelu 'ana(il as-Sa'irin u kojem, ovom prigodom, treba posebno posuvratiti panju na poglavlja 8, F,8,,@7%@@,)*, EC, EB i ,7# $vdje, svakako, treba spomenuti jo neka prozna djela sufizma koja nisu pisana u rimi, ali su dubinom svoga sadraja bitno obiljeila ovaj segment sufijske literature# ?ada o tim djelima govorimo, tad na prvom mjestu mislimo na djelo 'unaga autora 3a<aga .bdallah .nsarija, potom djelo .bu 3amida al%4azalija +im#a asSa'ada i djelo .hmada Sam0aniva umro H8FACCFD" Ra$h al-Ar$al,. 'rema miljenju I#9# 9hittica, koji se osobito bavio ovim djelima, reeni naslovi predstavljaju sami vrh perzijske sufijske proze iz tog razdoblja# .hmad al%4azali, brat .bu 3amida al%4azalija, tako!er je napisao znaajna prozna sufijska djela od kojih se po svojoj vanosti istie djelo Sa$anil- .i'l-'lq. $va sufijska proza se odlikuje jednom posve novom vrstom pisanja u smislu da se neistroivi duhovni polog sufijske gnoze sada nadaje u ruhu ljubavi i edanja, kao i u odori nesvakidanje poetske ljepote# Na taj nain .hmad al%4azali se pridruuje onoj velikoj obitelji perzijskih sufijskih knjievnika koje povijest sufijske literature danas posvjedouje kao .edeli d'amore.* $va vrsta sufijske knjievnosti e nastaviti biti njegovana kod Suhra<ardija, osobito u njegovu djelu Risala .ihaqiqah al-'iq, i kod +uzbehan )a5li Jirazija u njegovu djelu A/har al-'aiqin, kod 6ahruddina 0*ra5i>a u njegovu djelu 0ama'a i kod 0.bdurrahmana 4ami0a u njegovu djelu 0a$ami'. Sva ova djela predstavljaju remek%djela sufijske prozne knjievnosti, a zajednika im je tema o gnostikom obziru ljubaviAGjubavi koju opjevavaju u jednom

hijerarhijskom slijedu koji vodi od ljubavi prema ,# 1/id., pp# C77%C78 engleskog teksta Kpp# C%7 arapskog teksta"L pp# C7E%CFE engleskog teksta 7%7E arapskog teksta"L pp# CE,%C,8 engleskog teksta pp# H,%@7 arapskog teksta"# B# .hmad 4hazzali, Sa$anih -1nspira ions .rom he $orld o. 2ure Spiri s, preveo na engleski N# 'ourjavadi, Gondon, CB,@L usp# 3# 9orbin, 3n islam iranien, ***, 'ari, CBE7L usp# +uzbehan )a5li Jirazi, 0e 4asmin des %id5les d'amour, (eheran%'aris, CBH,# ljepoti oblika do Gjubavi prema 0,epo i 0i6a 7ol,enoga koje je bezoblino i neprirecivo, koje osloba!a i apsolutizira# =naajno prozno djelo o sufijskoj metafizici je i djelo 0.>n al%Mudat 3amadaniva 8amhida i 9u/da al-Haqa'iq, kao i njegovo posljednje djelo koje je napisao prije smaknua ak$a'l-gari/, a sva tri reena djela e ostaviti dubokog traga i velikog uticaja u potonjoj tradiciji sufijske prozne literature# No, niko nije tako dosljedno slijedio ivot .>n al%Mudat 3amadaniva kao Suhra<ardi, utemeljitelj .ilo(o.i,e s:,e los i (.alsa.a al-'iraq), to bjelodano svjedoi njegova ivotna sudbina koja je istovjetna 3amadanijevoj, kao i knjievne forme koje je Suhra<ardi koristio u svome pisanju# Njegovo temeljno djelo je Hikma al-'iraq, ali je on napisao, uz ostalo, i petnaestak vrlo znaajnih sufijskih traktata na razliite teme o temeljnoj sufijskoj gno%zi, koje je 3# 9orbin preveo na francuski i temeljito istumaio pod naslovom 0'Ar6hange empourpre, a prevedeno je i na engleski pod naslovom Red 1n elle6 6) su.i,ska poe ska d,ela /edu prvijence sufijske poezije ubrajaju se stihovi zagonetnog princa i pravog ezoterijskog lika u povijesti sufijske literature *brahim *bn .dhama i 0.bdullah *bn /ubaraka# Vrijeme od devetog stoljea naovamo posebno se doga!a u znaku pisanja sufijske poezije na razliite teme sufijske gnoze, na osobito nadahnutom i profinjenom arapskom jeziku# *zrazito dobre primjere takovrsnog duhovnog pregnua u povijesti sufijske literature susreemo, prije svega, u knjizi +i a/ al-0uma' kroniara .bu Nasra Sarraga# $ndje je osobito zanimljivo cijelo jedno poglavlje posveeno sufijskoj poeziji koja pjeva o duhovnim stanjima jednog mistika, o mistikim postajama i o bremenitoj simbolici sufijske literature i sufijskog jezika# Stihovi koje ondje susreemo uglavnom pripadaju 4unavdu, .bu 0.li +uzdbariju umro 878AB8F", ;ah>a *bn /u0ad ar%+aziju, Sahl (ustariju i )iru 3afiju# $vdje tako!er treba pomenuti jo neke zbornike sufijske poezije poput /avbudijeva djela +a. al-Asrar, .nsarijeva 8a/aqa as-Su.i##a, *bn /una<<areva djela Asrar a -8a:;hld, 4una>d Jirazijeva zbornika add al-i((ar, 0*zzuddin /ahmud ?aanijeve knjige 'is/ah alhida#a i <ami',e:a d,ela Na.aha al-uns. 2o om, u o:om sli,edu mogu /i i pomenu a ,o neka d,ela ko,a slo:e kao s:o,e:rsne su.i,ske /iogra.i,e, po:i,es i i rodoslo:l,a kak:a ,e =aha/i,e:a kn,iga Si#ar a'lam ai-nu/ala>, ko,a napose re ira /iogra.ske poda ke 'A/dullah 1/n 'u/a-raka, na:odi neke s iho:e i( n,ego:e mis i?ne poe(i,e, i kao o ,e 1/n 'Asakiro:a (umro @AB;BBA)) kn,iga 8arih =amaq ko,a u s:o, sadrCa, u:r a:a neke /iogra.ske poda ke o 1/rahim 1/n Adhamu i neke n,ego:e s iho:e sa i(ra(i om su.i,skom ema ikom. 'edu is aknu e pis6e su.i,ske poe(i,e u/ra,a se i Hallag ko,i ,e napisao s:o, ?u:eni =i$an ko,eg spomin,e A/u A/durrahman Sulami u ,edanaes om s ol,eDu. 9a im, is aknu i su.i,ski p,esnik ,e /io i su.i,a A/u Eakr i/li (umro FFG;*G@). Hallago: =i$an spomin,e i Sulami,e: u?enik, kasni,e :eliki eore i?ar su.i(ma i u emel,i el, su.i,skog reda A/ul-Hasim Hua#ri u s:om opseCnom d,elu Risala. Hallago:I =i$an ,e o/,elodanio 0. 'assignon u 2ari(u B*FB godine, do?im ,e i/li,e: =i$an o/,elodanio +a-mil 'us a.a a#/i B*)A godine u +airu. 2os o,e /ro,ni s iho:i su.i,ske poe(i,e ko,i su ra(/a6ani po /ro,nim klasi?nim d,elima o su.i(mu, a ko,i se, ugla:nom, pripisu,u su.i,i A/ul-Husa#n Eaga::i,u i( Horasa-na po(na om po prid,e:ku >Nuri>, od ko,ih /i se mogao na?ini i 6i,eli ,edan =i$an pod u:,e om da i s iho:i ,ednom /udu sa/rani i o/,elodan,eni na ,ednom

m,es u. O:d,e pose/no ne re/a ni spomin,a i :elike (/ornike su.i,ske poe(i,e kaka: ,e 8arguman al-A$aq 'uh#i-d-=in 1/n 'Ara/i,a, =i$an pos:eDen Samsu od 8a/ri(a sla:nog su.i,skog p,esnika <alaluddina Rumi,a, ko,i se sma ra krunom s:e su.i,ske poe(i,e u islamu, ko,i De kasni,e /i i spomin,ani kada /udemo go:orili o rans6enden nom ,edins :u s:i,es i ($ahda a-uhud) i rans6en-den nom ,edins :u /i ka ($aiida al-$uguJ) kao pose/nom kn,iCe:nom oku ili pra:6u unu ar s:e su.i,ske li era ure islama. " om duho:nom kon eks u De akoJer /i i spomin,ani i po on,i iranski mis i?ki p,esni6i kao o su %ariduddin 'A ar, 'A/d ar-Rahman <ami', Ru(/ehan Eaqli ira(i, Sana'i i drugi. +ao pose/an :id su.i,ske poe(i,e o:d,e re/a spomenu i (:. ru/a'i su.i,sku poe(i,u, ?i,i na,raskoni,i prim,er ,e poe(i,a :elikog su-.i,e i( 3gip a 1/n %arida (umro )FF;BKF@). O:a :rs a su.i,ske poe(i,e oso/i o De /i i popularna u muslimanskome s:i,e u, pose/i6e medu iranskim su.i,ama od dese og s ol,eDa nao:amo. N,u su s oso/i im Carom n,ego:ali su.i,a Ansari, A/u Sa'id 1/n A/il-Ha#r, Ea/a 8ahir i A#n al-Huda Hamadani, u rinaes om s ol,eDu, sli,edeDi 1/n %arida. 'eJu im, su.i,ska poe(i,a De doCi:,e i s:o,e punol,e s :o u d:anaes om i rinaes om :i,eku sa su.i,skim p,esni6ima Sana'i,em, 'A a-rom i Rumi,em. S:o,e na,(reli,e nadahnuDe Sana'i (umro @K@;BBFB) ,e doCi:io nakon s:og hodo?aDen,a u 'ekku, upraCn,a:a,uDi, d,elimi6e, isposni?ki na?in Ci:o a. Nekako u o :ri,eme ,e do:rio s:o,e d,elo Hadiqa al-h5qiqa, s:o, (/ornik su.i,ske poe(i,e ko,i se sma ra pr:om su.i ma hna$i,om (poema u d:os ihu) na per(i,skom ,e(iku.BB Nakon s:og po punog ini6iran,a u kral,e:s :o su.i,ske gno(e, Sana'i ,e o:u i kasni,e (/irke su.i,ske poe(i,e pisao pos:e no:im, n,emu s:o,s :enim s ilom i ,e(ikom u ?i,im sim/olima se prepliDu emel,ni religi,ski ema- i i na?ela :,e?no mladog duho:nog pologa su.i,ske gno(e. N,ego: pu u su.i,sko, poe(i,i ,e dosl,edno i (nala?ki sli,edio drugi :eliki iranski p,esnik su.i,ske pro:eni,en6i,e %ariduddin A ar, su.i,ski p,esnik ?i,e p,esme su ga pos a:ile na sami :rh iranskog klasi?nog su.i,skog poiesisa i u?inile ga do danas nepre:a(idenim mis i?kim p,esnikom u analima per(i,ske su.i,ske poe(i,e. S oga (a n,ega i ,es ka(ao drugi :eliki su.i,ski p,esnik <alaluddin Rumi da se p,esnik popu 'A ara ne po,a:l,u,e ni u s o inu godina. 8emel,no opred,el,en,e mu ,e u Ci:o u /ilo /a:l,en,e l,eko:i im /il,em, o mu e imologi,a samoga imena dos a no raskri:a, a o ,e /io i ra(log da ,e o:a, su.i,ski p,esnik prela(io :elike (eml,o:idne o/las i od s:og rodnog Niapura u 8ransoksi-,ani, gd,e ,e i okon?ao s:o, Ci:o pogi/i,om u :ri,eme mongolske in:a(i,e )BL;BKKB, do 'ekke, rodnog grada 2oslanika islama. A ar ,e pisao i po(na a pro(na d,ela sa i(ra(i o su.i,skim mo i:ima, kao o ,e mis i?na kronika 8adkira ala$li#a& u ko,o, ,e dos a nog pros ora pos:e io i Ci:o u i smr i su.i,skog mu?enika Hallaga. No, Ci:u ma i6u n,ego:a nes:akidan,eg su.i,skog oka ?ine poe ska d,ela, n,ih oko BBG, ko,i /ro, predumil,a,no ili ne sukladira /ro,u kur'anskih pogla:l,a. =anas ,e preCi:io n,ego: di$an ga(ela, qaM1da i ru/a'i##a , dese ma hna$i#a, 'usi/a -nama i 1lahi-nama. 1, s:akako, n,ego:o (na?a,no ma hna$iNd&elo 'an iq a - a#r, ko,e preds a:l,a apoka as a i?ko :raDan,e ko(mopo:i,esnog i esha olokog O?i o:an,a s:ome me a.i(i?kom Na?elu, ili s:eko(mi?ko samoo(/il,u,uDe pu o:an,e simurgha ( ridese p i6a) kro( sedam gora i dolina ko(mi?ke eg(is en6i,e do :rha planine Ha., gd,e one p i6e susreDu Simurgha, o ,es ono o ,es kral,e:s :o =uha EoCi,eg, sim/ol /oCanske Ei i, sinonim (a EoCansko. 2rispi,e:i u prisu nos Simurgha onih ridese simurgha snagom re?ene prisu nos i pos a,u Simurgh kao aka:. >Ei i upi,en s:,e lom Simurgo:a prisuDa, (na?i ne (na i ,esam li 4a 8i ili si 8i 4aO 4a i?e(oh u 8e/i, i, gle, d:o,nos nes ade.>BK <alaluddin Rumi u is om duho:nom i :remeni om kon eks u se ,a:l,a kao pona,/ol,i duho:ni po omak do

n,ego:a :remena na,plemeni i,e su.i,ske poe(i,e klasi?nog per(i,skog su.i(ma, ko,i ,e su.i,sku poe(i,u 1rana i(:eo na na,:iu a?ku n,enog mis i?nog Sina,a. S:e do po,a:e (agone nog su.i,e Samsa i( 8a/ri(a, o:a, su.i,ski p,esnik ,e :odio Ci: i plodo :oran religi,ski Ci:o u +on,i, drCeDi preda:an,a o ra(li?i im duho:nim o/las ima islamske u?enos i s uden ima ?i,i /ro, ,e premaao 6i.ru od n,ih hil,adu. Nakon gore re?enog a,ans :enog susre a, Rumi se po:ukao u pra:u mis i?ku osamu i u narednim godinama napisao na,/ol,e s iho:e u ma hna$i-s i&u, n,ih oko K)PPP, ko,i su kasni,e po(na i pod na(i:om 'a hna$i#a. <ami', ,edan drugi su.i,ski p,esnik ,e (a o:a, n,ego: (/ornik mis i?ne poe(i,e ka(ao da preds a:l,a >Hur'an na per(i,skom ,e(iku>. =,elo, (apra:o, ,es e(o eri,sko uma?en,e qur'anskog sadrCa,a i neka :rs a kompendi,uma u ko,emu su sukusirane s:e emel,ne e(o eri,ske dis6ipline iska(ane u /remeni o, i raskono, sim/oli6i, para/olama i me a.orama su.i,skog sim/oli?kog ,e(ika. 9a R.A. Ni6holsona, ko,i ,e po roio 6i,eli s:o, Ci:o ni :i,ek pre:odeDi i uma?eDi 'a hna$i#u, Rumi ,e na,:eDi mis i?ki p,esnik ko,i ,e ikada Ci:io u (emal,sko, 6i:ili(a6i,i l,udskoga roda. "( o:o d,elo on ,e napisao i /ro,ne s iho:e u ru/a'i poe skom s ilu, kao i i(u(e no raskono pro(no su.i,sko d,elo +i a/ .ihi ma .ihi u kome ,e smireno ridese ak n,ego:ih e(o eri,skih ra(go:ora u ?:orinom pros oru :las i e mis i?ne in ime. Na,(ad, :al,a spomenu i i n,ego: :eliki =i$an-i ams, (/ornik su.i,ske poe(i,e, pos:eDen a,ans :enom Samsu i( 8a/ri(a, poe(i,e ko,a se odliku,e ri mom, mu(ikalnoDu, eks a(om u kral,e:s :o ?is e /oCanske 0,u/a:i i S,edin,en,a sa 7ol,enim.BF " o:om :remenskom sklopu se, nakon Rumi,a, ,a:l,a ,o nekoliko (na?a,nih su.i,skih p,esnika 1rana i(ra:no nadahnu ih 1/n 'Ara/i,-e:om su.i,skom kolom i( 'ursi,e, a oso/i o sadrCa,em n,ego:a d,ela %uuM al-Hikam, (a ko,e se misli da preds a:l,a nedose(l,i:i :rhuna6 BK. S.H. Nasr, 1slami6 Ar and Spiri uali #, Ne$ Qork, B*LA. BF. R.A. Ni6holson, Rumi, 2oe and '#s i6, 0ondon, B*ALO Diivan, i(/or di,elo:a ko,e ,e na engleski pre:eo R.A. Ni6holson, A4. Ar/err: i R. Shi i6k. R.A. Ni6holson, Se-le6 ed 2oems .rom he =i$an-i 8a/ri(i, Sam/ridge, BL*LO A.4. Ar/err:, '#s i6al 2oems o.Rumi, 1, Shi6ago, B*)L i 11, Eoulder, B*A*O R.S. Shi i6k, 8he Su.i 2a h o. 0o:eT 8he Spiri ual 8ea6hings o.Rumi, Al/an:, B*LF. s:eg su.i,skog iskus :a 1s oka i 9apada. 4edan od ak:ih su.i,a, ko,i su pre rp,eli ona, duho:ni u ,e6a,, ,es i A$haduddin +irmani (umro )F@;BKFL), su.i,ski p,esnik ko,i ,e pripadao suhra$ardi,anskom mis i?nom /ra s :u ( anqa suhra$ardi##a). On ,e napisao s:o,e su.i,ske poeme ?i,u duho:nu ma i6u ?ini ide,a o rans6enden nom ,edins :u Ei ka ($ahda al-$ugud), o ,es ,edna od na,/remeni i,ih ide,a i na,snaCni,ih duho:nih silni6a 1/n 'Ara/i,e:a 6,elokupnog su.i,skog opusa. Neke od ih poema su isp,e:ane u ru/a'i p,esni?kom s ilu, i s ra(loga snaCnog promi6an,a u?en,a o li,epom, ko,e on sma ra >s:,edokom :las i a sr6a> (ahid-i dil), e poeme su pos ale prepo(na l,i:e po om naslo:u kao pose/na p,esni?ka :rs a u po:i,es i iranske mis i?ke poe(i,e. 1de,u o rans6enden nom ,edins :u /i ka, o ko,o, De niCe /i i ri,e?i, n,ego:ao ,e ,o ,edan su.i,ski p,esnik %ahruddin '1raqi ()BP; BKBF-)LL;BKL*), u ?i,em p,esni?kom rodoslo:l,u se smiru,u duho:ni geni 1/n 'Ara/i,e:e kole i p,esni?ke radi6i,e 'A ara i Rumi,a. 2ored s:og pro(nog su.i,skog d,ela 0ama>a , o:a, p,esnik ,e ?u:en i po s:o,im poemama sa/ranim u n,ego:u =i$anu ko,e do e m,ere ra(:i,a,u emu o l,u/a:i da se i o:a, p,esnik s:rs a:a medu na,/liCe ?lano:e duho:nog /ra s :a .edeli d'amore, ko,e ,e os a:ilo nei(/risi:a raga u po:i,es i su.i,ske li era ure muslimanskoga s:i,e a. 'edu na,s,a,ni,e dragul,e su.i,ske gno(e n,ego:ane u klasi?nom ra(do/l,u iranskog su.i(ma s:akako se u/ra,a a#h 'ahmud a/is ari ()LA;BKLL-AKP;BFKP). +ao odgo:or na sedamnaes pi an,a o ra(li?i im o/(irima uni:er(alnog su.i,skog nau?a:an,a, ko,a ,e pos a:io :eliki su.i,a i( Horasana Sa##id Husa:n Hira$i, a/is ari ,e uspio napisa i (/ornik su.i,skih s iho:a u ma hna$i-s i&u ?i,i /ro, i(nosi oko **F s iha danas prepo(na a pod

naslo:om <ulshan-i ra( (RuCi?n,ak /oCanskih a,ni). O:o (r6alo ?is e ne/eske l,epo e, u kome s ru,e na,plemeni i,i p,esni?ki geni 'A ara, Rumi,a i Ha.i(a, ni,e s:o, s,a, prelilo samo unu ar duho:nih grani6a 1rana, kao na,plodni,e domo:ine su.i,ske gno(e, nego ga ,e prelilo i preko re?enih grani6a i s:o, neugasi:i /l,esak smirilo na s rani6ama anala su.i,ske kn,iCe:nos i. >" 1me Onog ko,i duu (ri,en,em posi,a, +o,i sr6e, po om, due:nim s,a,em prosi,a. > 'akar ,e s Rumi,e:om su.i,skom poe(i,om iranski su.i,ski poie-sis dosegnuo sami :rh mis i?nog Sina,a, o ,o u:i,ek ni,e /io slu?a, i sa samim ,e(ikom ko,im se do ada i(ri6ala su.i,ska gno(a. 2er(i,ski ,e(ik kao da ,e ek nakon Rumi,a o :orio s:o,e raskone perspek i:e i raskrio :rela s:o,e nes:akidan,e i(raCa,ne snage. 8u ?in,eni6u na oso/i na?in pos:,edo?u,u d:a :elika su.i,ska p,esnika i( ira(aT Saadi i Ha.i(. S n,iho:om poe(i,om per(i,ski ,e(ik doseCe s:o,e pra:o poe sko sa:rens :o i punol,e s :o s:o,e poe ske .orme. Saadi ,e s:o,a pr:o na su.i,ska iskus :a s ,e6ao kao moralis , ali ,e kasni,e u punini Ci:io Ci:o su.i,a, ?ak .ormalno pripada,uDi suh-ra$ardi,anskom duho:nom /ra s :u. 8a,ne duho:noga Ci:o a on raskri:a u s:ome =l:sanu, Eus anu i u ?e :r om pogla:l,u s:oga <u-lis ana. 4edno s ol,eDe kasni,e Saadi,a ?e sli,edi i amsuddin 'uhammad Ha.i( (umro A*B;BFL*), p,esnik ?i,i .ormalni p,esni?ki i(ra( na per(i,skom ,e(iku o(na?a:a :rhuna6 ako:rsnog i(raCa:an,a i ,e(i?kog o/liko:an,a. ElagodareDi s:o,im (nan,ima u pol,u alkemi,e i s:o,o, nes:akidan,o, elok:en6i,i, s ra(logom su ga (:ali >glasonoom s:i,e a 8a,ne> "isem al-ga#/) i > uma?em a,ni ( arguman al-asrar). 8:orio ,e na,l,epu poe(i,u u ga(ei-s ilu, a s:o,im =i$anom ,e i(:rio u ,e6a, i na /ro,ne nemuslimanske p,esnike, na 8agoru, naprim,er, ko,i ,e s nesk-ri:enim ponosom go:orio da ,e Ha.i( /io (na?a,no :relo n,ego:a p,esni?kog nadahnuDa. 2ored oga o ,e pisao preli,epu mis i?nu poe(i,u, Ha.i( ,e imao pos:e dos a na (nan,a i( religi,skih (nanos i, kn,iCe:nos i, .ilo(o.i,e, a oso/i o i( su.i(ma ko,emu ,e poklonio 6i,elu s:o,u duu i sr6e. On ni,e samo .ormalno nosio sadrCa, Hur'ana u s:ome sr6u, nego ,e 6i,eli s:o, Ci:o us ra,a:ao u i(u?a:an,u n,ego:u i u ispi i:an,u n,ego:a radi6ionalnog na?ina re6i iran,a, o ?emu s:,edo?i i ?es o prisus :o Ri,e?i EoCi,e u n,ego:im s iho:ima. >0,epeg p,e:an,a, Ha.i(e, ,a ne :id,eh od :o,ega, ako mi +ur'ana ko,eg nosi usred sr6a s:o,ega.> Na kra,u o:og od,el,ka da spomenemo i 'A/durrahmana <ami'a (LBA;BGBG-L*L;BG*K), su.i,skog p,esnika ko,i ,e (ape?a io per(i,sku su-.i,sku poe(i,u, pa ,e (/og oga i pro(:an kao ha am a-u'ara' (pe?a p,esnika). +ao is aknu i su.i,ski p,esnik ,ednodo/no ,e s a,ao na ?elu naki/endi,skog duho:nog /ra s :a i o/naao na,:ii au ori e u gnos- i?kim nau?a:an,ima 1/n 'Ara/i,e:e kole. 2reds a:l,ao ,e nes:akidan,e raskonu duho:nu sups an6u u ko,o, su ,ednodo/no /ili sukusirani na,/ol,i duho:ni geni 1/n 'Ara/i,e:e i Rumi,e:e su.i,ske radi6i,e. S:o,e eori,sko su.i,sko iskus :o ,e po:,era:ao :las i om peru ko,e se, ,ednodo/no, okualo u pol,u su.i,ske poe(i,e i pro(e. Ai'a al-iama'a ,e n,ego:o gnos i?ko d,elo ko,e preds a:l,a n,ego: komen ar na '1raqi#e: 0ama'a , a /i no se /a:i 6iklusom gnos ika ko,i su s:o, misleDi /i ak pronali u mis i?nom ,e(iku l,u/a:i. N,ego:o d,elo 0a$a'ih preds a:l,a is aknu u mis i?nu summu 1/n 'Ara/i,e:ih u?en,a, do?im d,elo Naqd al-nusus .l arh naq al-.usus preds a:l,a n,ego:o uma?en,e 1/n 'Ara/i,e:a su.i,skog opusa. On ,e, ?ak, napisao ,ednu od na,(na?a,ni,ih po:i,es i su.i(ma, o i ,es n,ego:o d,elo Na-.aha al-uns. " poe(i,i ,e <ami' sli,edio radi6i,u <alaluddina Rumi,a. Na,?u:eni,e n,ego:o poe sko d,elo ,e Ha. A$rang (Sedam 2ri,es ol,a), ko,e se sas o,i od sedam ma hna$i#a, ukl,u?u,uDi ond,e Salmana i A/-sala, Qusu.a i 9ula:hu, 0a#lu i 'agnuna, a s:e sa 6il,em da /i se snagom rans.igura i:ne su.i,ske l,u/a:i s:o,s :o s:akidan,e l,udske l,u/a:i u kona?ni6i pre aknulo u sim/ol /oCanske 0,u/a:i kao ak:e. 8o ,e ema ko,a ,e (na?a,no m,es o nala i u su.i,skom opusu 1/n 'Ara/i,a, Suhra$ardi,a, Ru(/ehan Eaqli ira(i,a i a/is ari,a. Ona s:o,om irinom i du/inom u se/i smiru,e s:u emel,nu sim/oliku onog s:e o-geogra.skog umaran,a i

kona?aren,a mladog duho:nog :i e(a %u oha (a preli,epom 1s.ahankom ko,a oli?u,e Sophiu ae ernu, s im o s:aki od ri gore re?ena su.i,ska mislio6a ima,u s:o, :las i i ,e(ik i s:o,e :las i e parame re ko,ima o(na?a:a,u Ha/l/-a i 'ah/u/-a, Sahid-a i 'ahud-a, 0a#lu i 'agnun-a, o ,es ko,ima o(na?a:a,u s:e o,e(i?ku, s:e opo:i,esnu i s:e ogeogra.sku perspek i:u unu ar ko,e se o(/il,u,e epis emoloko-eg(is en6i,alni sra( na?ela i o?i o:an,a 0,epo e, 0,u/a:i i 'udros i. 'edu <ami:e:im poe skim rado:ima re/a ,o pomenu i n,ego: Eaharis an ko,ega ,e napisao po u(oru na Saadi,e: <ulis an i =i$an, a su.i,ski s iho:i su ond,e, ugla:nom, i(re?eni u ru/a'i-s ihi, ukl,u?u,uDi u se/e i /ro,ne iska(e 2oslanika islama. S:o,u pre:eliku l,u/a: prema is aknu om egipa skom su.i,skom p,esniku 1/n %aridu iska(ao ,e ako o ,e pre:eo n,ego:u Hasidah mimi##ah u kon eks u s:oga d,ela 0a$ami', a napisao ,e i s:o, komen ar na 1/n %arido:u poemu 8a 'i##ah. Nakon <ami'a dola(i :ri,eme ,ednos a:ni,eg su.i,skog p,e:an,a, onog ko,e De /i i pri,em?i:o (a ,ednos a:ne pu?ke ui. 1 dal,e De p,esni?ki s ih /i i isp,e:a:an u ma na$i-s ilu, ali De on /i i ,ednos a:an i (a(i:an, pripo:,eda?ki i prim,eren p,e:u6kan,u po dCadama i pu el,6ima, ?a,dCini6ama i /a(arima. O ak:om s an,u su.i,ske poe(i,e og :remena s:,edo?i su.i,ska poe(i,a a#ha Eahauddina 'Amili,a (U71 s ol,eDe) kao o ,e ona u (/ir6i Nan $a hal$a, ko,a na ,ednos a:an na?in iri su.i,ski nauk u iranskom puku. 8ak:a ,e i poe(i,a p,esnika i( Ha,ar-ra(do/l,a ko,u su promi6ali su.i,ski p,esni6i i( ni'ma ullahi su-.i,skog /ra s :a popu Nur 'Ali aha, 'us ahaq 'Ali aha i Sa.i' Allah aha. 1(u(e ak ,edino ?ini su.i,ski p,esnik i( og :remena Ha i. 1s.aha-ni, ko,i ,e nas a:io p,e:a i po u(oru na klasi?nu su.i,sku poe(i,u, sli?nu Ha.i(o:o, i Rumi,e:o,, sa sadrCinskim pokriDem ko,e emel,i o sukladira osno:nim u?en,ima su.i(ma. " o:om ra(do/l,u De se akoJer ,a:i i p,esni6i ko,i su po emel,no, :oka6i,i .ilo(o.i ili eo(o.i, ali su napisali i (na?a,nu su.i,sku poe(i,u sa neis6rpi:om me a.i(i?kom po kom mis i?ne nara:i. 'edu ak:ima :al,a na,pri,e spomenu i HadCi 'ulla Hadi Sa/(i$ari#a (umro BKL*;BLBP), ko,i ,e nas a:io radi6i,u ?u:enih eo(o.a 'ir =amada (umro BPGB;B)FK) i 'ulla Sadra ira(i,a (umro BP@P;B)GP), kao i ri u?enika 'ulla Sadro:a 'A/d arRa((aq 0ahigi:a (umro BP@B;B)GP), %a#da +aani:a (umro BP*B;B)FP), i 8anka/oni:a (umro BP@P;B)F*). S:i su oni pripadali su.i,sko, pro(no,, poe sko,, .ilo(o.sko, i eo(o.sko, radi6i,i ?u:ene a#hi#e-kole s ko,om se, na neki na?in, (a:ra:a (la no i au en i?no ra(do/l,e su.i,ske misli u 1ranu, napose, ali i dil,em muslimanskog s:i,e a opDeni o. O o:im gore spomenu im su.i,ama /iDe ri,e?i ne o :ie kada /udemo go:orili o rodoslo:l,u ide,e o ran-s6enden nom ,edins :u Ei ka V$ahda alN$ugud) u kon eks u emel,nih duho:nih gi/an,a unu ar su.i,ske gno(e.

d1 s%&ijs$! e4"e4e"!

*na,ajan se)ment sufijske literature predstavlja misti,ko tuma,enje sveto)a teksta u povijesti sufijske literature op?enito prepo8navano u smislu sufijske e)8e)e8e. #e=u najbolje stranice ovo) ob8ira sufijske literature ubrajaju se listovi 3nsarijeve<#avbudijeve vi.etomno ispisane %ur'anske e)8e)e8e sukusirane u naslovu -a.fal asrar. *a ovu e)8e)e8u se ka:e da je u dobroj mjeri sadr:inski primjerena i temeljito nada"nuta sadr:ajem 1u.a$rijeve %ur'anske e)8e)e8e sabrane u naslovu djela 'ata'ifal i.arat koje je napisano dvadesetak )odina prije 3nsarijeve smrti. *a ovo potonje spomenuto djelo, opet, tvrdi se da je bitno nada"nuto sadr:ajem djela (a%a 'i% al tafsir 1u.a$rijeva u,itelja 3bu '3bdurra"man +ulamija, koje djelo je jo. uvijek u rukopisnoj formi. >o, najraniji misti,ni komentar na sveti tekst %ur'anske 6bjave je Tafsir koji se pripisuje +a"l !bn '3bdulla" al Tustariju (umro OSR<STQ). >ajprije, dakle, slijedi djelomi,ni misti,ni komentar (akima Tirmi8ija inkorporiran u sadr:aj nje)ovi" djela >awadir al usuli 3l #asa'il al maknuna. &otom tuma,enje koje je na sveti tekst dao 3bu Bakr !bn #usa Car)ani (umro RL<SNQ), +ulamijev

(a%a'i% al tafsir, 1u.a$rijev 'ata'if al i.arat, koji je objavljen u 5)iptu u tri velika sveska prije tridesetak )odina, 8atim (amadanijev !ia%a'i% al i.arat i dva djela i8 oblasti sufijske e)8e)e8e 0u8be"an Ba%li /ira8ija (umro QPQ<LOLP)J 'ata'if al ba$an fi tafsir al 1ur'an i 3ra'is al ba$an fi "a%a'i% al 1ur'an. 6vo potonje nje)ovo djelo je objavljeno u -alkuti u dva sveska LSSR )odine. Tako=er valja spomenuti djelo veliko) sufijsko) u,itelja (afi8 3bu >u'avm !sfa"anija (umro NRP<LPRS) pod naslovom (il$at al awli$a", koje je u deset sve8aka objavljeno u -airu od LTRO do LTRS )odine. Ba. ovo djelo se smatra najpotpunijom bio)rafskom "istorijom sufi8ma (taba%at al sufi$a) do nje)ova vremena, koja broji preko ,etiri "iljade stranica.
K. adkira- su.i kronike Na,rani,u radi6i,u pisan,a su.i,skih kronika, ko,u su /i no u emel,ili Sulami, Ansari i <ami, nas a:ili su n,iho:i po on,i sl,ed/eni6i ko,i su /ili odani duho:no, radi6i,i su.i(ma i ko,i su l,u/omorno /d,e-li nad nepre rgnuDem (la ne ni i :,e?ne su.i,ske gno(e i n,enog s:e o-po:i,esnog, s:e o,e(i?kog i hi,erognos i?kog rodoslo:l,a. Nakon n,ene raskone mlados i, /remeni i polog a,ni o:e radi6i,e u po on,em :remenu na,pri,e preu(ima Suhra$ardi,e: u?enik a#h <amali (umro *AB;B@F)) sa s:o,im d,elom Si#ar al-'ari.in u ko,emu nudi o/il,e o/a:i,es i :e(ano (a is aknu e s:e e liko:e ?is i i suhra$ardi,anske su.i,ske radi6i,e i( :remena delhi,skog Sul ana a.

@ mu)alskom ra8doblju nje)a i8ravno slijedi /a$" '3bd al (a%% #u"addit Di"lawi, du"ovni mladarak kadirijsko) sufijsko) reda, sa svojim djelom 3libar al 3"$ar. &ored stotinu .e8deset ra8li,iti" sufijski" u8oraka u8eti" i8 ,isti, su"rawardi, firdawsi, .attari, %alandari i %adari sufijske tradicije, re,eni /a$" u svom djelu donosi kratke appendiA e u kojima spominje ,etrnaest vrlo pobo:ni" :ena sufija, kao i kra?i sufijski bio)raf ski rje,nik kojim je nastojao obujmiti sve one koji su na bilo koji na,in te:ili &utu posvema.nje) du"ovno) o8biljenja ili su o,itovali svoju naklonost spram oni" koji su taj put slijedili u svome :ivotu. #edu pisce sufijski" tadkira kromka valja ubrojiti i princa #u"ammada Dara /iku" koji je napisao djelo +afinat al awli$a' u svojoj dvadeset petoj )odini :ivota. 6va nje)ova kronika predstavlja veliku 8birku sufijski" bio)rafija, nji" oko ,etiri stotine, koje 8apo,inju sa osobom &oslanika islama, prve ,etverice "alifa, jedanaest !mama, ,etverice utemeljitelja pravni" .kola u islamu, a 8avr.ava sa bio)rafijama rani" i kasni" sufija diljem islamsko)a svijeta. 6n ondje tako=er ispisuje i bio)rafije osobito pobo:ni" :ena, 8apo,inju?i sa :enama &oslanika islama i 8avr.avaju?i sa :enama istaknuti" sufijski" likova.OL +li,nu kroniku sufijski" bio)rafija napisao je i suvremenik princa Dare /iku" /av" '3bd ar 0a"man (umro LPTN<LQSR) pod naslovom #ir'at al asrar.

/-6'5 +@C!*#3 @ prvim stolje?ima ra8voja sufijske literature bilo je mo)u?e prepo8navati odre=ena du"ovna sredi.ta u muslimanskome svijetu u kojima su se javljali istaknuti sufijski likovi islama. &o imenu ti" du"ovni" sredi.ta, )eo)rafski" pojmova oslovljavana je i stanovita .kola sufi8ma. Tako danas i8 povijesti sufijske literature 8namo da je nekoliko prvi" stolje?a e)8istirala sufijska .kola u Ba)dadu i (orasanu, i to su, 8acijelo, dva naj,e.?e spominjana du"ovna sredi.ta rano) ra8voja sufijske literature. #e=utim, kada ne.to kasnije sufi8am postaje posvema.nja du"ovna pojava u muslimanskome svijetu, tad vi.e nije mo)u?e )ovoriti o ovim ili onim du"ovnim sredi.tima sufijske )no8e, jer cijeli muslimanski svijet postaje rasadnikom takovrsne )no8e i panoramom ra8novrsni" sufijski" ideja i promi.ljanja. @koliko se, uop?e, i poku.a )ovoriti o pojedina,nim )radovima u kojima na sna:niji na,in cvjeta sufijska literatura, tad pored Ba)dada i (orasana takvim )radovima postaje i (e rat, Bal", -airo, #urcija, )rad na 8apadnoj )ranici velike islamske imperije, to jest u nekada.njem 3ndalusu itd. @ najnovije vrijeme se radije po,inje )ovoriti o odre=enim )eo)rafskim oblastima koje su naro,ito

o8ra,ene du"ovnim svjetlom sufijske literature, kao .to je !rak, !ran, !ndija, 5)ipat, +irija, #aroko i /panija. @ tom slu,aju kod neki" )eo)rafski" toposa u kojima se ra8vijao sufi8am, kao .to je !ran, naprimjer, treba imati na pameti ,injenicu da se )ranice to) )eo)rafsko) toposa ima da motre u 8natno .irim ra8mjerama od dana.nji", uklju,uju?i tu jo. vi.e od polovine dana.nje) &akistana, 3f)anistan, Tad:ikistan, Turkmenistan i 38er bejd:an, tako da povijesni,ari sufijske literature najradije )ovore o du"ovnim )ranicama iransko), ira,ko), e)ipatsko) ili neko) dru)o) sufijsko) 8emljovida. Da bismo u prvi ma" bili svjesni temeljni" ra8lika medu sufijs kim .kolama !rana, !ndije i arapski" 8emalja, nije dostatno 8nati samo predstavnike ti" .kola ili pojedina,ne sufijske likove koji pripadaju svakoj od re,eni" .kola sufi8ma, ne)o je nu:no uo,iti osnovne doktrinarne ra8like medu njima. @ tom smislu je mo)u?e uo,iti sljede?i" nekoliko ra8likaJ L. &ostojali su mistici koji su vodili komunitarni na,in :ivota u posebnim 8danjima 8a autenti,an sufijski :ivot 8vanim (aneka" ili (anika". Takvi" 8danja je osobito bilo puno u !ranu, )dje se sufijski :ivot, op?enito u8ev, u)lavnom odvijao u njima. Ta pojava ?e se o,itovati i u arapskom svijetu, ali u 8natno manjem opse)u. 6ndje se nisu nasumi,no ra=ale velike ideje sufi8ma, ne)o su se one ra=ale i8 stro)o disciplinirano) du"ovno) :ivota koji se temeljio na preci8no definiranim na,elima :ivljenja unutar jedno) (aneka"a ili unutar jedne .kole sufi8ma. >a ,elu te du"ovne 8ajednice stajao je /a$", &ir ili #ur.id, du"ovno naji8raslija osoba i osoba sa naj8relijim sufijskim iskustvom. >ije u pitanju samo du"ovni naslov ili autoritet koje) obna.a pojedina,ni sufija, ne)o ?e re,eni naslovi postati nekom vrstom du"ovne institucije i postaje (ma%am) kro8 koju nu:no ima pro?i svaki +alik na svom vrletnom du"ovnom putovanju do vr"a misti,no) +inaja, to jest svaki onaj ko se du"ovno posveti i odjene u (ir%u ili #ura%a' u, dervi.ku ili sufijsku odoru od vuneno) tkanja po kojoj se prepo8naje sljedbenik i 8aljubljenik u sufijsku mudrost. +amo primanje )ornje) vuneno) o)rta,a pretpostavlja slo:en du"ovni ,in i proces kojemu se pret"odno ima podvr)nuti svaki pojedina,ni +alik du"ovni putnik sveto)eo)rafskim prostranstvima domovine sufijske )no8e. O. Dru)a va:na odlika teorijsko) i prakti,no) sufi8ma jest sama' ili du"ovno mu8iciranje, upre8anje mu8i,ko) e"a i mu8i,ke ra8i)ra nosti u sufijsku meditaciju. To je osobito bilo popularno medu sufija ma "orasanske .kole, a kasnije i kod pristalica mevlevijsko) sufijsko) bratstva i neki" dru)i" du"ovni" bratstava. @ mevlevijskom sufi bratstvu to ne?e biti samo neka vrsta du"ovno) obreda, neodvojivi dio dervi.ko) dikr a, ne)o ,e sama' ondje predstavljati jedno od na ju8vi.eniji" i najrasko.niji" na,ela sufijske ko8molo)ije i epistemolo )ije, o ,emu ?e rije,i biti ni:e. ! medu iranskim sufijama sama' ?e biti u8di)nuta na ra8ini i8vorno) du"ovno) stanja ("al), ne8aobila8no) e)8istencijalno) i epistemolo.ko) toposa du"ovno) samoo8biljenja +alika koji te:i svom potpunom preobra:enju u '3rifa par eAcellence na vr"u misti,no) +inaja, u du"ovno) pola (%utb), u !mama svo)a bi?a rekli bi .iijske sufije koje sufijsku )no8u nastoje upre)nuti u epistemolo.ku vertikalu wala$ata<imamata. R. Cat$an ili du"ovno vite.tvo (djavan mardan) predstavlja tre?u odliku i tre?u ra8liku koja postoji medu ra8li,itim .kolama sufi8ma. #akar to 8a dobar dio teoreti,ara sufi8ma predstavlja neku vrstu sufijske "eterodoksije, du"ovno) odvr)nu?a od sufijsko) bratstva, ukoliko se taj fenomen motri isklju,ivo u svjetlu socijolo.ke ,injenice, treba ipak re?i da je u pitanju jedan profinjeni princip sufijske epistemolo)ije i sufijske prakse uop?e, princip koji o,ituje :estinu du"ovno) boja koje) stalno mora voditi +alik na puru svo) posve ma.nje) du"ovno) o8biljenja. Cat$an ili djavan mard, napokon, predstavlja posebnu knji:evnu vrstu sufijske )no8e, o ,emu ?emo )ovoriti na predstoje?im stranicama. N. >aj8na,ajnija i najra8udenija odlika i ra8lika medu .kolama sufi8ma o,ituje se u nje)ovanju jedne posebne ideje, ideje koja ?e kasnije poprimiti smisao veli,anstveno) sufijsko) nauka i nesvakida.nje rasko.no) reli)ijsko) na,ela. 0ije, je o ideji transcendentno) jedinstva Bitka (wa"da al wu)ud). #akar je ona bila osobito uvrije:ena kod sufija "orasanske .kole, desi?e se to da ?e ona u kasnijim ra8dobljima sufi8ma o8ra,iti )otovo cijeli du"ovni 8emljovid domovine sufijske )no8e, koji se ra8lijeva cijelim )eo)rafskim prostorom muslimansko)a svijeta, i poprimi?e

ra8novrsne epistemolo.ke i e)8istencijalne na)laske kod mno)i" sufijski" likova i kod mno)i" .kola sufi8ma. Hjelovito rodoslovlje ove ideje, koja je postala du"ovnim naukom 8a sebe u kontekstu sufijske )no8e, poka8a?emo kasnije u po)lavlju koje ?e tretirati temeljne tokove muslimansko) mistici8ma.ODjamc"id #orta8avi, op. cif., pp. RQ NE. >o, prije ne)oli temeljitije pro)ovorimo o odlikama svake .kole sufi8ma i nji"ovim )lavnim predstavnicima, valja napomenuti da re,ene .kole nisu nastale najednom, u jednom vremenskom "ipu be8 pret"odne priprave i pret"odno) sadr:insko) utemeljenja. Treba re?i da je i8me=u vremena rano) sufijsko) iskustva u islamu, o8biljivano) u)lavnom pod vidom isposni.tva, i vremena uspostave prepo8natljivi" .kola sufi8ma u islamu, postojalo vrijeme u kome je :ivjelo nekoliko prvotni" sufijski" likova, koji su jednodobno ra8vijali isposni,ku praksu i autenti,nu sufijsku meditaciju, a be8 koji" se ne bi mo)la uspostaviti nepretr)nuta linija du"ovno) rodoslovlja sufijske )no8e

(asan Basri -ada sukusiramo, naime, rano sufijsko iskustvo, provo=eno pod vidom stro)o) isposni.tva od strane prvi" i naju)ledniji" ljudi okupljeni" oko &oslanika islama, nedvojbeno ?emo sti?i do 8aklju,ka da su nji"ova pojedina,na du"ovna pre)nu?a i samotna tra)anja 8a nepristupnim vrletnim stani.tima u kojima se u.atoruje i kona,ari otkrivena !stina unutar svo) sveto)eo)rafsko), sila8noo8biljuju?e) ra8lijevanja, tek pripravila sta8u )lasovitom 3s"abu &oslanika islama i, ujedno, jednom )otovo najve?em misti,kom liku prva dva "id:retska stolje?a (I!! i I!!!) (asanu Basriju. +voje sufijsko iskustvo ovaj "su)ra=anin &oslanika islama" je o8biljivao neovisno od svi" oni" stra.ni" do)a=anja koja su se sru,ila na mladu muslimansku dr:avu. 6vdje najprije mislimo na ono prvo veliko isku.enje kojemu je bilo i8vr)nuto to rano muslimansko bratstvo, isku.enje koje se o)leda u onom bratoubila,kom ratu medu samim muslimanima, ,iji u8ro,nik i i8ravni prota)onist je bio sirijski namjesnik #uawija. To isku.enje je tim vi.e tra)i,no odjeknulo u du"u ovo) istinsko) "apostola" sufijske )no8e, jer je bio beskompromisni 8a)ovornik o,uvanja i nje)ovanja nera8oriva jedinstva muslimanske @mme. &ored ovo) veliko) isku.enja, (asanu Basriju je bilo su=eno da pre:ivi jo. jedno isku.enje, ali isku.enje u kojemu je bilo mno)o vi.e bla)oslova i koje nije tako ra8orno djelovalo na jedinstvo muslimanske @mme, premda ?e neki potonji autori, osobito oni koji se ubrajaju medu doktore *akona (Cu%a"a', #utakallimun) unutar sunnijske reli)ijske tradicije, to smatrati u8rokom ra8bijanja du"ovno) jedinstva ili du"ovno) bitka muslimanske 8ajednice. &o.to je (asan Basri, naime, bio najve?i :ivu?i du"ovni autoritet ,ijoj e)8oterijskoj i e8oterijskoj reli)ijskoj pravovjernosti se nije imalo .ta pri)ovoriti, to se u ono vrijeme tim prije u njemu )ledalo jamca i ,vrstu du"ovnu nit koja ?e pove8ati u8nemirena muslimanska srca i muslimanske pameti ono)a vremena. #e=utim, desilo se to da ba. od nje)a, kao simbola i sukusa sve dotad o8biljene sufijske )no8e, sufijsko) i teolo.ko) iskustva, jednodobno, odvr)ne jedan od najumniji" nje)ovi" u,enika IIasil !bn '3ta, istaknuti isposnik i sufija prakti,ar, koji je javno i8nio svoje nesla)anje sa u,iteljem (asanom Basrijem i, sto)a, osnovao vlastito du"ovno brat sto koje je vi.e revnovalo "radikalnom, slobodoumnom" ne)oli sufijs kom iskustvu. To ?e re?i da se u vrijeme (asana Basrija i8 dotad jedinstveno) sufijsko) ,okota i8vijaju dva ra8li,ita du"ovna mladarkaJ sufi8am i mu'ta8ili8am, ,ija etimolo)ija ka8uje da se i u kontekstu mu'ta8ilijsko) iskustva du"ovni re8ultati dose:u i8 osame i pojedina,no) nastojanja, s ,i" .to mu'ta8ilijsko iskustvo bitno ra,una sa krajnjim liberali8mom, prena)la.enim racionali8mom i be8uvjetnim ljudskim rasu=ivanjem o svim pitanjima. >o, ra8lika i8me=u )ornja dva isku.enja je u tome .to je ovo potonje &oslanik islama bla)oslovio tako .to je ra8li,itost u odmi.ljanju vje,no) du"ovno) poklada islamske vjere o8na,io osobitim 8nakom bo:anske milosti, do,im je ono prvo isku.enje, to jest bratoubila,ki, medumuslimanski rat posljedica neprovo=enja ono)a .to je &oslanik islama oslovio "velikim d:i"a dom" ili samosavladivanjem, borbom protiv )ordosti, poroka i sujete vlastito)a "e)a". @mjesto da

je #uawija objavio rat svome vlastitom "sopstvu", on je ma, osobne vjere okrenuo protiv muslimana koji su smatrali nedostojnim da se nje)ov politi,ki "e)o" i onaj nje)ovi" kasniji" potomaka prelije preko cijelo) muslimansko) carstva ,iji :ivot je "taj namjesnik i8 Damaska" :elio podvr)nuti ritmu vlastita srca. &ored provo=enja stro)o isposni,ko) :ivota, (asan Basri se u svom teorijskom iskustvu osobito isticao ra8vijanjem kur'anske e)8e )e8e, koju nikako nije :elio svoditi i 8atvarati u okvire stro)o raciona listi,ki" vrijednosti i poka8atelja, u ru"u doslovno) smisla i 8na,enja, kako su to ,inili mu'ta8iliti, "prvi teolo8i islama." Tuma,e?i du"ovni do)a=aj no?no) u8nesenja &oslanika islama na nebo (isra' i "i.rag14 (asan Basri svjedo,i da je rije, o eminentno du"ovnom u8di)nu?u kod koje)a je &oslanik islama bio u takvom du"ovnom stanju da je mo)ao motriti samu bit Bo:ansko) koja )a je vodila na tom nesvakida.njem putovanju, a nikako to nije bio melek posrednik (bura%). @ svojim ra8matranjima neki" es"atolo.ki" ,injenica svjedo,io je da ?e stanovnici 0aja, i to oni najodabraniji, ,ija je du.a smirena, 8adovoljna sa Gospodarom svjetova a i 6n 8adovoljan s njom, vidjeti posve ra8 )oli?eno 'ice Bo:ije. *a u,enje 1ur'ana je svjedo,io da predstavlja ,in koji istinski o:ivljuje svaku ra8inu i svaki ob8ir bi?a ono)a koji takvo u,enje provodi. +voje isposni,ko iskustvo (asan Basri je uokvirio u nekoliko stro)i" pravila, a samo to iskustvo u,inio pola8i.nom ta,kom svakida.nje) :ivota svake pojedina,ne muslimanske du.e. &rvo i, ujedno, temeljno pravilo nje)ova isposni,ko) :ivota jest ono koje preporu,uje prije8iran odnos spram ovda.nje)a svijeta. Hesto je 8nao )ovoritiJ" Budi sa ovim svijetom tako kao da u njemu nikada nisi prebivao, a prema Dru)om svijetu se odnosi kao da )a nikada ne?e. napustitiG ljudi, prodajte sada.nji :ivot 8a onaj budu?i, pa ?ete oba :ivota 8adobiti, a ne prodajite svoj buci :ivot 8a ovaj sada.nji, jer ?ete oba :ivota i8)ubiti."&reporu,ivao je optrajavanje u stanju o:alo.?enosti i i8 to). stanja 8a)ovarao be8re8ervno otvaranje prema Bo:anskom sna)om nje)ovanja stra"opo.tovanja ("awf) i po8orno) oslu.kivanja unutarnje orljave 0ije,i Bo:ije. Takvo oslu.kivanje nije mo)u?e dovesti do savr.enstva be8 jasno) samora8)rani,avanja u sebi stanja fi8i,ke i stanja du"ovne e)8istencije (afrwa<), a re,eno savr.enstvo, opet, nije mo)u?e o8biljiti be8 ustrajno) umsko) samousredoto,enja (fikr). Ba. ovo potonje je smatrao 8rcalom u kome se jasno odra:ava dobra i lo.a strana ljudske osobnosti. @ to 8rcalo nije mo)u?e jasno )ledati be8 uravnote:eno) dr:anja vlastita srca s kojim stalno treba biti u ra8< )ovoru, i be8 ukro?enja putene du.e s kojom treba stalno o,ijukati i njenu du"ovnu sljepo?u ra8bistravati i iscjeljivati sjajem dvobridno) ma,a vite8a sa sr,ane -erbele, ma,em stameno) uma<@ma u sebi koji u sebi sukusira o.trinu mudrosti i bla:enstvo ljubavi (ma'rifa i mafrabba). *a ovakve du"ovne propovijedi, kojima se na sebi svojstven na,in ra8metao (asan Basri, mno)i teoreti,ari sufijske knji:evnosti ka:u da su, nakon &oslanikovi", najljep.e koje su du"ovno je,ale u prostorima muslimanske @mme. To i jest jedan od temeljni" ra8lo)a nje)ova mo?no) du"ovno) utjecanja na potonja ra8doblja sufijske knji:evnosti i literature.

0abi'a al '3dawi$$a Hijeli svoj :ivot je provela u Basri, najprije kao ,uvena svira,ica na flauti, a potom kao veliki sufijski lik ,ije isku.avanje :ive )no8e su fi8ma ?e ostaviti nei8brisiva tra)a u potonjoj povijesti sufijske literature. >jena ka8ivanja o be8uvjetnoj i ,istoj bo:anskoj 'jubavi bi?e neiscrpiva du"ovna osnovica 8a cijelo jedno du"ovno bratstvo, .kolu i )ibanje koje ?e promicati u ra8li,itim ra8dobljima, unutar ra8li,iti" du"ovni" ob8orja i )eo)rafski" 8emljovida sufije sa posve autenti,nim i prepo8natljivim naslovom fedeli d'amore (3s"ab al '3.i%i"), kome ?e krunski du"ovni dra)ulj i 8asvodnica biti slavni sufijski pjesnik i metafi8i,ar 0u8be"an Ba%li i8 /ira8a. 6va istaknuta :ena sufija je :ivjela ne.to manje od osamdeset )odina :ivota, a svoj :ivot je okon,ala u Basri LSE<SPL )odine. Jedinu sadr:insku osnovu njenom prenabujalom sufijskom )eniju i :ivo vrelo njeno) sufijsko) nada"nu?a predstavljao je %ur'anski tekst, osobito oni nje)ovi dijelovi

koji naji8ri,itije )ovore o bo:anskoj ljubavi i milosti. 6dmi.ljaju?i neke temeljne %ur'anske tekstove u srcu svome, koji sa skrivenom ili otvorenom alu8ijom uka8uju na )ornju temu, 0a bija al '3dawi$$a svoje do:ivljeno iskustvo, s tim u ve8i, be8 8a8ora nastoji iska8ati u pojmovlju vlastito) sufijsko) je8ika, tako da joj ni.ta ne smeta da 8a bo:ansku ljubav upotrijebi arapsku rije, Jiubb, koja mo:e u prvome redu asocirati na putenu, manje du"ovnu ljubav. *a nju je ljubav, kao i vjera, nadnaravni i nedu)ovani dar, dar koji se ne daje na mjeru niti se na nje)a u8vra?a bilo kojom vrstom 8aslu)e, jer samo takve ljubavi je dostojan Du" Bo:iji, samo takva ljubav dose:e tajnovito 'ice Bo:ije i samu ni.u svjetlosti u du"ovnim prostorima ljudsko)a srca 2ftiad, sj'rr).N Du"ovni )eni 0abijino) sufijsko) iskustva su se i8 Basre
ra8lili sve do +irije i Damaska, bla)odare?i njenom u,eniku '3bd al Ua"id Daraniju i nje)ovom u,eniku !bn 3bi al (awwariju.E

>eke 0abijine sti"ove, koji pjevaju o ,istoj bo:anskoj ljubavi, i8abrao je i -alabadi u svome Traktatu o sufi8mu (-itab at Ta'arruf), kao i neke simboli,ke ,ine koji su ve8ani u8 nju i koji u sebi sukusira ju vi.estruke ob8ire sufijske )no8e. Ti simboli,ki ,ini su kasnije ostali da :ive u sufijskom predanju kao stanovite ane)dote koje svjedo,e o du"ovnim stanjima koja je osvojila 0abija u svom uspenju ka i8vori.tu :ive mudrosti. Tako se u svjedo,anstvima o 0abiji ka8uje i o tome da je )rupa sufija srela 0abiju kako tr,i nose?i u jednoj ruci :eravicu a u dru)oj vodu. "Gospo budu?e) svijeta," pitali su je, ")dje to :uri., i .ta sve to 8na,i;" 6d)ovorila jeJ" !dem da spalim 0aj i potopim &akao, tako da ovo dvoje sasvim i.,e8ne pred o,ima du"ovni" "odo,asnika, da im cilj bude po8nat, da slu)e Bo:ije mo)u vidjeti Bo)a be8 posredovanja bilo koje) motiva 8a nadu i 8a stra". +ta ?e biti kad nada u 0aj i stra" od &akla nestanu; 3vaj, niko ne?e po:eliti .tovati svo) Gospodara ili #u podlo:an biti9"Q Do)matska odre=enja 0aja i &akla 0abija je smatrala e)8istencijalnim "8astorima" koji prije,e po)led "odo,asni,ki da )leda Bo)a :ivo)a. + ra8lo)a ti" 8astora ljubav<'jubav kao nedu)ovani dar je rascijepljena na onu koju interes )iba, to jest :elja da se 8adobije 0aj i boja8an da se ne 8apadne u &akao, i na onu dru)u, be8interesnu ljubav koja svoj istinski smiraj nala8i samo u kraljevstvu Du"a Bo:ije). 6vo na,elo, kao jedno od temeljni" u 0abijinim sufijskim iskustvima, predstavlja du"ovni teatar u kojemu se sukobljuju dvije re,ene ljubavi, ljubav 8a Bo)a i ljubav 8a predod:bu o Bo)u posredovanom vi8ijom 0aja ili &akla. >e treba be8)lavo te:iti 8a boravi.tem (0aj), a prije to)a ne upo8nati susjeda (Bo)), ,esto je i8vikivala 0abija.
A +oliko ,e o:a, n,en su.i,ski pou?ak o l,u/a:i imao snaCnog duho:nog upli:a :idi se po sli?no, i(re6i o 0,u/a:i, ko,u ,e iska(ao Eis ami, a u ko,o, ako prepo(na l,i:o ,e?e gorn,e Ra/i,ine ri,e?iT> +ad /ih morao /i i lien, u Ra,u, susre a s N,im samo (a ,edan ren, sma rao /ih nesnol,i:im Ci:o u n,emu (a one oda/rane.> L

Ir"unac bla:enstva, naime, nije 0aj i rajske ljepote, koje u 0abij inom sufijskom na8oru i8)ledaju kao neka vrsta e)8istencijalno) otu=enja od Bo)a :ivo)a, ne)o je Bo) navlastito punina i vr"unac du"ovne radosti, srede, 8adovoljstva i bla:enosti. 'jubav koja :e=a samo 8a Bo)om jest jedina ljubav kojoj nije primjerena nikoja vrsta sapijen cijalno) niti e)8istencijalno) pri,ina. +amo sna)om ,iste ljubavi misti kovo srce prevladava svaku vrstu du"ovne ra8rokosti. To 0abijino is trajavanje na ,istoj, be8interesnoj ljubavi spram Bo)a ima potpunu do)matsku potporu, barem kad je islam u pitanju, .to se lijepo ra8a bire i8 teolo.ko) )ledi.ta 3bu (asana al '3.'arija, slu:beno) u,itelja sunnijsko) islama, koji je do posljednje) da"a istrajavao na vjeri u vi=enje Bo:ansko) (ru'$at 3lla"). Ijerovanje u vi=enje Bo)a na dru)om svijetu predstavlja ,lanak muslimansko) vjerovanja, a nje)ovanje ,iste ljubavi spram Bo)a samo je du"ovna sta8a koja vodi do susreta s Bo)om "licem u 'ice". To ?e re?i da 0abijino u,enje o ,istoj ljubavi, kao i sli,na u,enja koja ?e o toj temi ra8vijati kasnije sufije u islamuJ Bistami, (alla), dva brata al Ga8ali, ,itava plejada sufija i8 du"ovnvo) bratstva oni" .to se 8ovu fedeli d'amore, to u,enje, dakle, predstavlja samo srce ono) ,lanka muslimansko) vjerovanja u vi=enje Bo)a o budu?em, vje,nom :ivotu. (asan Basri

-ada sukusiramo, naime, rano sufijsko iskustvo, provo=eno pod vidom stro)o) isposni.tva od strane prvi" i naju)ledniji" ljudi okupljeni" oko &oslanika islama, nedvojbeno ?emo sti?i do 8aklju,ka da su nji"ova pojedina,na du"ovna pre)nu?a i samotna tra)anja 8a nepristupnim vrletnim stani.tima u kojima se u.atoruje i kona,ari otkrivena !stina unutar svo) sveto)eo)rafsko), sila8noo8biljuju?e) ra8lijevanja, tek pripravila sta8u )lasovitom 3s"abu &oslanika islama i, ujedno, jednom )otovo najve?em misti,kom liku prva dva "id:retska stolje?a (I!! i I!!!) (asanu Basriju. +voje sufijsko iskustvo ovaj "su)ra=anin &oslanika islama" je o8biljivao neovisno od svi" oni" stra.ni" do)a=anja koja su se sru,ila na mladu muslimansku dr:avu. 6vdje najprije mislimo na ono prvo veliko isku.enje kojemu je bilo i8vr)nuto to rano muslimansko bratstvo, isku.enje koje se o)leda u onom bratoubila,kom ratu medu samim muslimanima, ,iji u8ro,nik i i8ravni prota)onist je bio sirijski namjesnik #uawija. To isku.enje je tim vi.e tra)i,no odjeknulo u du"u ovo) istinsko) "apostola" sufijske )no8e, jer je bio beskompromisni 8a)ovornik o,uvanja i nje)ovanja nera8oriva jedinstva muslimanske @mme. &ored ovo) veliko) isku.enja, (asanu Basriju je bilo su=eno da pre:ivi jo. jedno isku.enje, ali isku.enje u kojemu je bilo mno)o vi.e bla)oslova i koje nije tako ra8orno djelovalo na jedinstvo muslimanske @mme, premda ?e neki potonji autori, osobito oni koji se ubrajaju medu doktore *akona (Cu%a"a', #utakallimun) unutar sunnijske reli)ijske tradicije, to smatrati u8rokom ra8bijanja du"ovno) jedinstva ili du"ovno) bitka muslimanske 8ajednice. &o.to je (asan Basri, naime, bio najve?i :ivu?i du"ovni autoritet ,ijoj e)8oterijskoj i e8oterijskoj reli)ijskoj pravovjernosti se nije imalo .ta pri)ovoriti, to se u ono vrijeme tim prije u njemu )ledalo jamca i ,vrstu du"ovnu nit koja ?e pove8ati u8nemirena muslimanska srca i muslimanske pameti ono)a vremena. #e=utim, desilo se to da ba. od nje)a, kao simbola i sukusa sve dotad o8biljene sufijske )no8e, sufijsko) i teolo.ko) iskustva, jednodobno, odvr)ne jedan od najumniji" nje)ovi" u,enika IIasil !bn '3ta, istaknuti isposnik i sufija prakti,ar, koji je javno i8nio svoje nesla)anje sa u,iteljem (asanom Basrijem i, sto)a, osnovao vlastito du"ovno brat sto koje je vi.e revnovalo "radikalnom, slobodoumnom" ne)oli sufijs kom iskustvu. To ?e re?i da se u vrijeme (asana Basrija i8 dotad jedinstveno) sufijsko) ,okota i8vijaju dva ra8li,ita du"ovna mladarkaJ sufi8am i mu'ta8ili8am, ,ija etimolo)ija ka8uje da se i u kontekstu mu'ta8ilijsko) iskustva du"ovni re8ultati dose:u i8 osame i pojedina,no) nastojanja, s ,i" .to mu'ta8ilijsko iskustvo bitno ra,una sa krajnjim liberali8mom, prena)la.enim racionali8mom i be8uvjetnim ljudskim rasu=ivanjem o svim pitanjima. >o, ra8lika i8me=u )ornja dva isku.enja je u tome .to je ovo potonje &oslanik islama bla)oslovio tako .to je ra8li,itost u odmi.ljanju vje,no) du"ovno) poklada islamske vjere o8na,io osobitim 8nakom bo:anske milosti, do,im je ono prvo isku.enje, to jest bratoubila,ki, medumuslimanski rat posljedica neprovo=enja ono)a .to je &oslanik islama oslovio "velikim d:i"a dom" ili samosavladivanjem, borbom protiv )ordosti, poroka i sujete vlastito)a "e)a". @mjesto da je #uawija objavio rat svome vlastitom "sopstvu", on je ma, osobne vjere okrenuo protiv muslimana koji su smatrali nedostojnim da se nje)ov politi,ki "e)o" i onaj nje)ovi" kasniji" potomaka prelije preko cijelo) muslimansko) carstva ,iji :ivot je "taj namjesnik i8 Damaska" :elio podvr)nuti ritmu vlastita srca. &ored provo=enja stro)o isposni,ko) :ivota, (asan Basri se u svom teorijskom iskustvu osobito isticao ra8vijanjem kur'anske e)8e )e8e, koju nikako nije :elio svoditi i 8atvarati u okvire stro)o raciona listi,ki" vrijednosti i poka8atelja, u ru"u doslovno) smisla i 8na,enja, kako su to ,inili mu'ta8iliti, "prvi teolo8i islama." Tuma,e?i du"ovni do)a=aj no?no) u8nesenja &oslanika islama na nebo (isra' i "i.rag14 (asan Basri svjedo,i da je rije, o eminentno du"ovnom u8di)nu?u kod koje)a je &oslanik islama bio u takvom du"ovnom stanju da je mo)ao motriti samu bit Bo:ansko) koja )a je vodila na tom nesvakida.njem putovanju, a nikako to nije bio melek posrednik (bura%). @ svojim ra8matranjima neki" es"atolo.ki" ,injenica svjedo,io je da ?e stanovnici 0aja, i to oni najodabraniji, ,ija je du.a smirena, 8adovoljna sa Gospodarom svjetova a i 6n 8adovoljan s njom, vidjeti posve ra8 )oli?eno 'ice Bo:ije. *a u,enje 1ur'ana je svjedo,io da predstavlja ,in koji istinski o:ivljuje svaku ra8inu i svaki ob8ir bi?a ono)a koji takvo u,enje provodi. +voje isposni,ko iskustvo (asan Basri je uokvirio u nekoliko stro)i" pravila, a samo to iskustvo

u,inio pola8i.nom ta,kom svakida.nje) :ivota svake pojedina,ne muslimanske du.e. &rvo i, ujedno, temeljno pravilo nje)ova isposni,ko) :ivota jest ono koje preporu,uje prije8iran odnos spram ovda.nje)a svijeta. Hesto je 8nao )ovoritiJ" Budi sa ovim svijetom tako kao da u njemu nikada nisi prebivao, a prema Dru)om svijetu se odnosi kao da )a nikada ne?e. napustitiG ljudi, prodajte sada.nji :ivot 8a onaj budu?i, pa ?ete oba :ivota 8adobiti, a ne prodajite svoj buci :ivot 8a ovaj sada.nji, jer ?ete oba :ivota i8)ubiti."&reporu,ivao je optrajavanje u stanju o:alo.?enosti i i8 to). stanja 8a)ovarao be8re8ervno otvaranje prema Bo:anskom sna)om nje)ovanja stra"opo.tovanja ("awf) i po8orno) oslu.kivanja unutarnje orljave 0ije,i Bo:ije. Takvo oslu.kivanje nije mo)u?e dovesti do savr.enstva be8 jasno) samora8)rani,avanja u sebi stanja fi8i,ke i stanja du"ovne e)8istencije (afrwa<), a re,eno savr.enstvo, opet, nije mo)u?e o8biljiti be8 ustrajno) umsko) samousredoto,enja (fikr). Ba. ovo potonje je smatrao 8rcalom u kome se jasno odra:ava dobra i lo.a strana ljudske osobnosti. @ to 8rcalo nije mo)u?e jasno )ledati be8 uravnote:eno) dr:anja vlastita srca s kojim stalno treba biti u ra8< )ovoru, i be8 ukro?enja putene du.e s kojom treba stalno o,ijukati i njenu du"ovnu sljepo?u ra8bistravati i iscjeljivati sjajem dvobridno) ma,a vite8a sa sr,ane -erbele, ma,em stameno) uma<@ma u sebi koji u sebi sukusira o.trinu mudrosti i bla:enstvo ljubavi (ma'rifa i mafrabba). *a ovakve du"ovne propovijedi, kojima se na sebi svojstven na,in ra8metao (asan Basri, mno)i teoreti,ari sufijske knji:evnosti ka:u da su, nakon &oslanikovi", najljep.e koje su du"ovno je,ale u prostorima muslimanske @mme. To i jest jedan od temeljni" ra8lo)a nje)ova mo?no) du"ovno) utjecanja na potonja ra8doblja sufijske knji:evnosti i literature.

Du-n-nun al-Misri 0o=en je u 3"minu, koptskoj prijestonici. &orijeklom -opt i8 >ubije.LP /to se reli)ije ti,e, bio je musliman od ro=enja. &o du"ovnoj vokaciji je bio filo8of, alkemi,ar i sufija. Bio je vrlo upu,en u du"ovnu struji matica bo:anske #udrosti i Iolje,. Ieoma je cijenio sufijsko iskustvo 0abije '3dawi$$e i ,esto navodio njene misli u svojim ka8ivanjima, preci8no) navo=enja njeno) imena. Irlo sr,ano se nosio sa mu'ta 8ilijskim u,iteljima u raspravama oko stvorenosti ili nestvorenosti du"ovne supstance %ur'ansko)a teksta. 6staju?i vjeran sunnijskom u,enju o "nestvorenosti 1ur'ana", mno)o je trpio, bio pro)anjan i mu,en. @mro je ONE<SET )odine. 6d nje)ove du"ovne 8aostav.tine ostalo je nekoliko sufijski" pou,aka, ane)dota i parabola koje su u.le u sastav kasnije sakupljeni" sufijski" "restomatija na,injeni" od brojni" 8nani" i ne8nani" sufijski" kroni,ara. >je)ovo sufijsko iskustvo se najbitnije iska8alo u profiliranju sufijske epistemolo)ije. #no)i povijesni,ari sufijske literature tvrde da se njemu du)uje sustavna teorija o du"ovnim stanjima (a"war) i postajama (ma%amat) kro8 koje prola8i svaki posve?enik na &utu su fi8ma (tari%a) u unutarnjem du"ovnom napredovanju i usponu vlastitom vertikalom od svijeta mineralno) ko8mosa do svijeta Teoko8 mi,ko). @ vlastitoj samospo8naji, misli on, +alik prola8i kro8 stanje spo8naje obi,ni" ljudi, koje je najpri8emnije, potom kro8 stanje spo8naje filo8ofa i teolo)a i, naj8ad, smiruje se u stanju spo8naje koju dose:e '3rif, onaj du"ovno ponajbolji medu ljudima, koji i8vanjskim likom sli,i dru)ima, no svojom i8nutarnjom fi8ionomijom je sasvim na ra8ini transcendentno) ,ovjeka (!nsan mu=a%), svjetlosno) ,ovjeka (!nsan malakuti$$), du"ovno) ,ovjeka (!nsan rulii$$). @koliko se ona prvotna spo8naja stje,e u polju o,ituju?i" bo:anski" svojstava, ona dru)a u ravni o,ituju?i" i do)a=ala,ki" bo:anski" imena, onda se ona tre,a, najvi.a spo8naja stje,e na ra8ini kraljevstva samo) bo:ansko) Du"a, jer ona i8ra:ava ,istu sufijsku )no8u, vje,nu mudrost koja istje,e i8 nepresu.no) vrela e8oterijsko), "idrovsko) nada"nu?a. '3rif u svakom svom :ivotnom da"u, smatra Dun >un al #isri, :ivi po ritmu bo:anske Iolje i bo:anske #udrosti, a nje)ovo )ledanje bo:anske *bilje nije posredovano bilo kakvom spo8najom, intuicijom, obavijesti, 8rijenja, predo,ivanja, otkrovenja ili stvarno) i simboli,ko) 8astora. 6n, jednostavno, "odi uravnote:enim "odom kraljevskim putem #udrosti i 'jubavi, kojim putem "ode svi du"ovni vite8i sufijske )no8e (Javan

#ar=), a to je put kojim najsna:nije struji matica bo:anske #udrosti i Iolje. ">e vodi. li Ti putem konjanika i8morena svojim teretom; >e osloba=a. li smrtno)a koraka putnika skitalicu; 6"9 &odari mi dakle Tvoju milost da od nje :ivim i s Tobom be8 muke prebrodim nesnosnost svoje ubo)osti. Ie? na samome po,etku povijesti sufijske )no8e rasko.no sufijs ko iskustvo prvi" sufija islama je bilo dostatan predujam da se utemeljuju prve .kole sufi8ma koje ?e svijetu du"ovne literature priskrbiti najistaknutija imena i naj8na,ajnije sufijske likove.

0abi'a al '3dawi$$a Hijeli svoj :ivot je provela u Basri, najprije kao ,uvena svira,ica na flauti, a potom kao veliki sufijski lik ,ije isku.avanje :ive )no8e su fi8ma ?e ostaviti nei8brisiva tra)a u potonjoj povijesti sufijske literature. >jena ka8ivanja o be8uvjetnoj i ,istoj bo:anskoj 'jubavi bi?e neiscrpiva du"ovna osnovica 8a cijelo jedno du"ovno bratstvo, .kolu i )ibanje koje ?e promicati u ra8li,itim ra8dobljima, unutar ra8li,iti" du"ovni" ob8orja i )eo)rafski" 8emljovida sufije sa posve autenti,nim i prepo8natljivim naslovom fedeli d'amore (3s"ab al '3.i%i"), kome ?e krunski du"ovni dra)ulj i 8asvodnica biti slavni sufijski pjesnik i metafi8i,ar 0u8be"an Ba%li i8 /ira8a. 6va istaknuta :ena sufija je :ivjela ne.to manje od osamdeset )odina :ivota, a svoj :ivot je okon,ala u Basri LSE<SPL )odine. Jedinu sadr:insku osnovu njenom prenabujalom sufijskom )eniju i :ivo vrelo njeno) sufijsko) nada"nu?a predstavljao je %ur'anski tekst, osobito oni nje)ovi dijelovi koji naji8ri,itije )ovore o bo:anskoj ljubavi i milosti. 6dmi.ljaju?i neke temeljne %ur'anske tekstove u srcu svome, koji sa skrivenom ili otvorenom alu8ijom uka8uju na )ornju temu, 0a bija al '3dawi$$a svoje do:ivljeno iskustvo, s tim u ve8i, be8 8a8ora nastoji iska8ati u pojmovlju vlastito) sufijsko) je8ika, tako da joj ni.ta ne smeta da 8a bo:ansku ljubav upotrijebi arapsku rije, Jiubb, koja mo:e u prvome redu asocirati na putenu, manje du"ovnu ljubav. *a nju je ljubav, kao i vjera, nadnaravni i nedu)ovani dar, dar koji se ne daje na mjeru niti se na nje)a u8vra?a bilo kojom vrstom 8aslu)e, jer samo takve ljubavi je dostojan Du" Bo:iji, samo takva ljubav dose:e tajnovito 'ice Bo:ije i samu ni.u svjetlosti u du"ovnim prostorima ljudsko)a srca 2ftiad, sj'rr).N Du"ovni )eni 0abijino) sufijsko) iskustva su se i8 Basre
ra8lili sve do +irije i Damaska, bla)odare?i njenom u,eniku '3bd al Ua"id Daraniju i nje)ovom u,eniku !bn 3bi al (awwariju.E

>eke 0abijine sti"ove, koji pjevaju o ,istoj bo:anskoj ljubavi, i8abrao je i -alabadi u svome Traktatu o sufi8mu (-itab at Ta'arruf), kao i neke simboli,ke ,ine koji su ve8ani u8 nju i koji u sebi sukusira ju vi.estruke ob8ire sufijske )no8e. Ti simboli,ki ,ini su kasnije ostali da :ive u sufijskom predanju kao stanovite ane)dote koje svjedo,e o du"ovnim stanjima koja je osvojila 0abija u svom uspenju ka i8vori.tu :ive mudrosti. Tako se u svjedo,anstvima o 0abiji ka8uje i o tome da je )rupa sufija srela 0abiju kako tr,i nose?i u jednoj ruci :eravicu a u dru)oj vodu. "Gospo budu?e) svijeta," pitali su je, ")dje to :uri., i .ta sve to 8na,i;" 6d)ovorila jeJ" !dem da spalim 0aj i potopim &akao, tako da ovo dvoje sasvim i.,e8ne pred o,ima du"ovni" "odo,asnika, da im cilj bude po8nat, da slu)e Bo:ije mo)u vidjeti Bo)a be8 posredovanja bilo koje) motiva 8a nadu i 8a stra". +ta ?e biti kad nada u 0aj i stra" od &akla nestanu; 3vaj, niko ne?e po:eliti .tovati svo) Gospodara ili #u podlo:an biti9"Q Do)matska odre=enja 0aja i &akla 0abija je smatrala e)8istencijalnim "8astorima" koji prije,e po)led "odo,asni,ki da )leda Bo)a :ivo)a. + ra8lo)a ti" 8astora ljubav<'jubav kao nedu)ovani dar je rascijepljena na onu koju interes )iba, to jest :elja da

se 8adobije 0aj i boja8an da se ne 8apadne u &akao, i na onu dru)u, be8interesnu ljubav koja svoj istinski smiraj nala8i samo u kraljevstvu Du"a Bo:ije). 6vo na,elo, kao jedno od temeljni" u 0abijinim sufijskim iskustvima, predstavlja du"ovni teatar u kojemu se sukobljuju dvije re,ene ljubavi, ljubav 8a Bo)a i ljubav 8a predod:bu o Bo)u posredovanom vi8ijom 0aja ili &akla. >e treba be8)lavo te:iti 8a boravi.tem (0aj), a prije to)a ne upo8nati susjeda (Bo)), ,esto je i8vikivala 0abija.
A +oliko ,e o:a, n,en su.i,ski pou?ak o l,u/a:i imao snaCnog duho:nog upli:a :idi se po sli?no, i(re6i o 0,u/a:i, ko,u ,e iska(ao Eis ami, a u ko,o, ako prepo(na l,i:o ,e?e gorn,e Ra/i,ine ri,e?iT> +ad /ih morao /i i lien, u Ra,u, susre a s N,im samo (a ,edan ren, sma rao /ih nesnol,i:im Ci:o u n,emu (a one oda/rane.> L

Ir"unac bla:enstva, naime, nije 0aj i rajske ljepote, koje u 0abij inom sufijskom na8oru i8)ledaju kao neka vrsta e)8istencijalno) otu=enja od Bo)a :ivo)a, ne)o je Bo) navlastito punina i vr"unac du"ovne radosti, srede, 8adovoljstva i bla:enosti. 'jubav koja :e=a samo 8a Bo)om jest jedina ljubav kojoj nije primjerena nikoja vrsta sapijen cijalno) niti e)8istencijalno) pri,ina. +amo sna)om ,iste ljubavi misti kovo srce prevladava svaku vrstu du"ovne ra8rokosti. To 0abijino is trajavanje na ,istoj, be8interesnoj ljubavi spram Bo)a ima potpunu do)matsku potporu, barem kad je islam u pitanju, .to se lijepo ra8a bire i8 teolo.ko) )ledi.ta 3bu (asana al '3.'arija, slu:beno) u,itelja sunnijsko) islama, koji je do posljednje) da"a istrajavao na vjeri u vi=enje Bo:ansko) (ru'$at 3lla"). Ijerovanje u vi=enje Bo)a na dru)om svijetu predstavlja ,lanak muslimansko) vjerovanja, a nje)ovanje ,iste ljubavi spram Bo)a samo je du"ovna sta8a koja vodi do susreta s Bo)om "licem u 'ice". To ?e re?i da 0abijino u,enje o ,istoj ljubavi, kao i sli,na u,enja koja ?e o toj temi ra8vijati kasnije sufije u islamuJ Bistami, (alla), dva brata al Ga8ali, ,itava plejada sufija i8 du"ovnvo) bratstva oni" .to se 8ovu fedeli d'amore, to u,enje, dakle, predstavlja samo srce ono) ,lanka muslimansko) vjerovanja u vi=enje Bo)a o budu?em, vje,nom :ivotu.

(asan Basri -ada sukusiramo, naime, rano sufijsko iskustvo, provo=eno pod vidom stro)o) isposni.tva od strane prvi" i naju)ledniji" ljudi okupljeni" oko &oslanika islama, nedvojbeno ?emo sti?i do 8aklju,ka da su nji"ova pojedina,na du"ovna pre)nu?a i samotna tra)anja 8a nepristupnim vrletnim stani.tima u kojima se u.atoruje i kona,ari otkrivena !stina unutar svo) sveto)eo)rafsko), sila8noo8biljuju?e) ra8lijevanja, tek pripravila sta8u )lasovitom 3s"abu &oslanika islama i, ujedno, jednom )otovo najve?em misti,kom liku prva dva "id:retska stolje?a (I!! i I!!!) (asanu Basriju. +voje sufijsko iskustvo ovaj "su)ra=anin &oslanika islama" je o8biljivao neovisno od svi" oni" stra.ni" do)a=anja koja su se sru,ila na mladu muslimansku dr:avu. 6vdje najprije mislimo na ono prvo veliko isku.enje kojemu je bilo i8vr)nuto to rano muslimansko bratstvo, isku.enje koje se o)leda u onom bratoubila,kom ratu medu samim muslimanima, ,iji u8ro,nik i i8ravni prota)onist je bio sirijski namjesnik #uawija. To isku.enje je tim vi.e tra)i,no odjeknulo u du"u ovo) istinsko) "apostola" sufijske )no8e, jer je bio beskompromisni 8a)ovornik o,uvanja i nje)ovanja nera8oriva jedinstva muslimanske @mme. &ored ovo) veliko) isku.enja, (asanu Basriju je bilo su=eno da pre:ivi jo. jedno isku.enje, ali isku.enje u kojemu je bilo mno)o vi.e bla)oslova i koje nije tako ra8orno djelovalo na jedinstvo muslimanske @mme, premda ?e neki potonji autori, osobito oni koji se ubrajaju medu doktore *akona (Cu%a"a', #utakallimun) unutar sunnijske reli)ijske tradicije, to smatrati u8rokom ra8bijanja du"ovno) jedinstva ili du"ovno) bitka muslimanske 8ajednice. &o.to je (asan Basri, naime, bio najve?i :ivu?i du"ovni autoritet ,ijoj e)8oterijskoj i e8oterijskoj reli)ijskoj pravovjernosti se nije imalo .ta pri)ovoriti, to se u ono vrijeme tim prije u njemu )ledalo jamca i ,vrstu du"ovnu nit koja ?e pove8ati u8nemirena muslimanska srca i muslimanske pameti ono)a vremena. #e=utim, desilo se to da ba. od nje)a,

kao simbola i sukusa sve dotad o8biljene sufijske )no8e, sufijsko) i teolo.ko) iskustva, jednodobno, odvr)ne jedan od najumniji" nje)ovi" u,enika IIasil !bn '3ta, istaknuti isposnik i sufija prakti,ar, koji je javno i8nio svoje nesla)anje sa u,iteljem (asanom Basrijem i, sto)a, osnovao vlastito du"ovno brat sto koje je vi.e revnovalo "radikalnom, slobodoumnom" ne)oli sufijs kom iskustvu. To ?e re?i da se u vrijeme (asana Basrija i8 dotad jedinstveno) sufijsko) ,okota i8vijaju dva ra8li,ita du"ovna mladarkaJ sufi8am i mu'ta8ili8am, ,ija etimolo)ija ka8uje da se i u kontekstu mu'ta8ilijsko) iskustva du"ovni re8ultati dose:u i8 osame i pojedina,no) nastojanja, s ,i" .to mu'ta8ilijsko iskustvo bitno ra,una sa krajnjim liberali8mom, prena)la.enim racionali8mom i be8uvjetnim ljudskim rasu=ivanjem o svim pitanjima. >o, ra8lika i8me=u )ornja dva isku.enja je u tome .to je ovo potonje &oslanik islama bla)oslovio tako .to je ra8li,itost u odmi.ljanju vje,no) du"ovno) poklada islamske vjere o8na,io osobitim 8nakom bo:anske milosti, do,im je ono prvo isku.enje, to jest bratoubila,ki, medumuslimanski rat posljedica neprovo=enja ono)a .to je &oslanik islama oslovio "velikim d:i"a dom" ili samosavladivanjem, borbom protiv )ordosti, poroka i sujete vlastito)a "e)a". @mjesto da je #uawija objavio rat svome vlastitom "sopstvu", on je ma, osobne vjere okrenuo protiv muslimana koji su smatrali nedostojnim da se nje)ov politi,ki "e)o" i onaj nje)ovi" kasniji" potomaka prelije preko cijelo) muslimansko) carstva ,iji :ivot je "taj namjesnik i8 Damaska" :elio podvr)nuti ritmu vlastita srca. &ored provo=enja stro)o isposni,ko) :ivota, (asan Basri se u svom teorijskom iskustvu osobito isticao ra8vijanjem kur'anske e)8e )e8e, koju nikako nije :elio svoditi i 8atvarati u okvire stro)o raciona listi,ki" vrijednosti i poka8atelja, u ru"u doslovno) smisla i 8na,enja, kako su to ,inili mu'ta8iliti, "prvi teolo8i islama." Tuma,e?i du"ovni do)a=aj no?no) u8nesenja &oslanika islama na nebo (isra' i "i.rag14 (asan Basri svjedo,i da je rije, o eminentno du"ovnom u8di)nu?u kod koje)a je &oslanik islama bio u takvom du"ovnom stanju da je mo)ao motriti samu bit Bo:ansko) koja )a je vodila na tom nesvakida.njem putovanju, a nikako to nije bio melek posrednik (bura%). @ svojim ra8matranjima neki" es"atolo.ki" ,injenica svjedo,io je da ?e stanovnici 0aja, i to oni najodabraniji, ,ija je du.a smirena, 8adovoljna sa Gospodarom svjetova a i 6n 8adovoljan s njom, vidjeti posve ra8 )oli?eno 'ice Bo:ije. *a u,enje 1ur'ana je svjedo,io da predstavlja ,in koji istinski o:ivljuje svaku ra8inu i svaki ob8ir bi?a ono)a koji takvo u,enje provodi. +voje isposni,ko iskustvo (asan Basri je uokvirio u nekoliko stro)i" pravila, a samo to iskustvo u,inio pola8i.nom ta,kom svakida.nje) :ivota svake pojedina,ne muslimanske du.e. &rvo i, ujedno, temeljno pravilo nje)ova isposni,ko) :ivota jest ono koje preporu,uje prije8iran odnos spram ovda.nje)a svijeta. Hesto je 8nao )ovoritiJ" Budi sa ovim svijetom tako kao da u njemu nikada nisi prebivao, a prema Dru)om svijetu se odnosi kao da )a nikada ne?e. napustitiG ljudi, prodajte sada.nji :ivot 8a onaj budu?i, pa ?ete oba :ivota 8adobiti, a ne prodajite svoj buci :ivot 8a ovaj sada.nji, jer ?ete oba :ivota i8)ubiti."&reporu,ivao je optrajavanje u stanju o:alo.?enosti i i8 to). stanja 8a)ovarao be8re8ervno otvaranje prema Bo:anskom sna)om nje)ovanja stra"opo.tovanja ("awf) i po8orno) oslu.kivanja unutarnje orljave 0ije,i Bo:ije. Takvo oslu.kivanje nije mo)u?e dovesti do savr.enstva be8 jasno) samora8)rani,avanja u sebi stanja fi8i,ke i stanja du"ovne e)8istencije (afrwa<), a re,eno savr.enstvo, opet, nije mo)u?e o8biljiti be8 ustrajno) umsko) samousredoto,enja (fikr). Ba. ovo potonje je smatrao 8rcalom u kome se jasno odra:ava dobra i lo.a strana ljudske osobnosti. @ to 8rcalo nije mo)u?e jasno )ledati be8 uravnote:eno) dr:anja vlastita srca s kojim stalno treba biti u ra8< )ovoru, i be8 ukro?enja putene du.e s kojom treba stalno o,ijukati i njenu du"ovnu sljepo?u ra8bistravati i iscjeljivati sjajem dvobridno) ma,a vite8a sa sr,ane -erbele, ma,em stameno) uma<@ma u sebi koji u sebi sukusira o.trinu mudrosti i bla:enstvo ljubavi (ma'rifa i mafrabba). *a ovakve du"ovne propovijedi, kojima se na sebi svojstven na,in ra8metao (asan Basri, mno)i teoreti,ari sufijske knji:evnosti ka:u da su, nakon &oslanikovi", najljep.e koje su du"ovno je,ale u prostorima muslimanske @mme. To i jest jedan od temeljni" ra8lo)a nje)ova mo?no) du"ovno) utjecanja na potonja ra8doblja sufijske knji:evnosti i literature.

&6G'3I'J5 !!! L. +ufijska .kola u Ba)dadu Ba)dad, prijestonica abasijski" "alifa, bio je veliko du"ovno sredi.te ra8novrsne muslimanske u,enosti. 6n je osobito po8nat kao rasadi.te sufijske )no8e i kao stjeci.te najkontemplativniji" du"ova onda.nje) muslimansko) imperija. 0a8novrsne ba)dadske .kole sa svojim prepo8natljivim du"ovnim rodoslovnicima ostavile su nei8brisiv pe,at u ra8voju muslimanske )lobalne du"ovne tradicije. #e=u ostalima je bila po8nata i ba)dadska .kola sufi8ma. #edu naj8na,ajnijim imenima koja su ondje orkestrirala u toj veli,anstvenoj simfoniji najprofinjeniji" ideja u dotada.njoj povijesti muslimansko) du"a isti,u se al #u"asibi (LQE ORN<FSL SEF), !bra"im !bn 3d"am, !bn -arram, Bistami, (akim Tirmidi, 8vani filo8of, +a"l Tustari i .kola +alimi$$a, Gunavd, 3l >uri i #ansur al (alla), 8asvodnica ba)dadsko) sufijsko) rodoslovlja i sami vr" sufijske )no8e ra8vijane u ba)dadskoj .koli sufi8ma. >ji"ova sufijska ka8ivanja i8ra:ena u ra8li,itim knji:evnim formama i i8re,ena u ra8nim pri)odama pril je:no su sakupili al (uldi u svom 8borniku sufijski" bio)rafija (ika$at i 3bu >u'avm al !sfa"ani u svojoj sufijskoj kronici iJ@$a al 3wli$a".

3l #u"asibi !staknuti sufijski lik i8 plejade sufija ba)dadske .kole, koji je svaki detalj svo) teorijsko) iskustva o sufijskoj )no8i nastojao pro:iviti sna)om cjelodnevno) :ivotno) iskustva. +to)a i jest dobio pridjevak al mu"asibl, .to 8na,i onaj koji stalno preispituje vlastitu savjest. 0o=en je u Basri oko FSL )odine. Irlo rano je dospio u Ba)dad i ondje proveo cijeli svoj :ivot, do smrti SEF )odine. +ufijske kronike o nje)ovoj fi8i,koj bio)rafiji raspola:u sa veoma malo podataka, ali 8ato i8 nji" crpimo pravo obilje podataka o nje)ovoj du"ovnoj bio)rafiji. Hjelovite podatke o njemu je na jednom mjestu sabrao i ponudio istaknuti e)ipatski u,enjak, sufija, na. suvremenik '3bd al (alim #a"mud, koji je o al #u"asibiju napisao svoj doktorat pod naslovom 3l #u"asibi, un m$sti%ue musulman reli)ieuA et moraliste. Bio je osobito po8nat po svom upornom nastojanju da na preci8an filo8ofski na,in i8definira temljne do)mate muslimansko) vjerovanja, 8bo) ,e)a je protiv sebe i8a8vao pravu buru rea)iranja od strane ortodoksni" doktora *akona kakav je bio !bn (anbal i njemu sli,ni. &rerano najavljuju?i 8oru eminentno filo8ofsko), dosljedno racionalno) odmi.ljanja na,ela vjere, su,eljen sa nei8dr:ivim pritiskom ,uvara e) 8oterijske tradicije islama, al #u"asibi je vrlo br8o odustao od takvo) nastojanja, barem 8a neko vrijeme. Do kraja isprofiliran u svom filo 8ofsko teolo.kom vokabularu svo)a vremena, no naprasno suspre) nut da )a upotrijebi u korisne svr"e, al #u"asibi je odlu,io okrenuti se dru)oj vrsti teorijsko) i prakti,no) iskustva, usvojiv.i, u smislu svoji" budu?i" pravila :ivljenja, aksiome poput oni"J" +trpljivo stajati na meti strijele tu)e" i "+mrt je samo kamen ku.nje 8a vjeruju?e." 6vi pou,ci su sasvim preusmjerili du"ovnu pustolovinu nje)ova du"a i do kraja :ivota sna:no ope,atili nje)ovo budu?e teorijsko iskustvo. @ svojoj knji8i -ita'b al ri'a$a on je preci8no definirao svoj ustrajni :ivotni et"os i odredio pravce svo) budu?e) du"ovno) o8biljenja. >epretr)nutim preispitivanjem vlastite savjesti ra8bijati ilu8ije i svaku vrstu e)8istencijalno) i epistemolo.ko) pri,ina u svoj svojoj svakida.njoj pobo:nosti, nje)ovati odnos slu)a Gospodar, biti svako) ,asa spreman pro:ivjeti ,in umiranja, imati stanovitu do8u prije8ira spram ovda.nje) svijeta, nau,iti se opirati sotonskoj napasti, nau,iti prispije vati samoj bli8ini Bo:ansko) sna)om vlastita du"a, u ,injenju stalno biti okrenut k Bo)u, unaprijed promisliti o posljedicama vlastito) djelovanja u odnosu spram bli:nje), biti i8lo:en ri8iku tu)ovanja, pre8renosti, skandali8iranja i stalno misliti o tome kako ,estito reali8irati svoj :ivot pred Bo)om,

sve su to temeljna na,ela kojima se rukovodio al #u"asibi u svom svakida.njem :ivotu i u8imao i" kao vlastite me=a.e i8me=u koji" je proticao cijeli nje)ov :ivot. >o, on je svojim, naoko sumornim i te)obnim, idejama priskrbio jedan poseban ob8ir mudrosti i jednu du"ovnu perspektivu unutar koje sve i8)leda dopadljivo, optimisti,no i smisleno. To je ob8ir ili perspektiva Bo:ije ljubavi 8a vjeruju?e i dobro,initelje, ljubavi koja je 8a al #u"asibija neupitna. Tako on pi.eJ "!8vori.te ljubavi spram vje rujuci" 8a reli)ijska djela miruje u ljubavi Gospodara, jer 6n je taj koji uvijek ima mo? poticanja. *apravo, 6n je taj koji +ebe ,ini po8natim vjernicima, koji i" navodi da #u budu podlo:ni, koji ,ini da bude ljubljen od nji", be8 ,e)a nji"ov trud ne bi vrijedio ni.ta. 6n je u srca +ebi naklonjeni" polo:io sjemenje ljubavi spram +ebe. &otom je to sjemenje 8aodjenuo odorom blistave svjetlosti, posu=uju?i nji"ovim srcima 8anosne rije,i potekle i8 :estine >je)ove ljubavi spram nji". (....) 6 vi, svi #oji svjedoci, onaj koji vam do=e bolestan, jer #e nije na.ao, i8lije,ite )aG ono) koji #e je 8aboravio i #oju milost 8abacio, vratite mu sje?anje na to. Ja sam, 8acijelo, va. najbolji 'ije,nik, jer Ja sam bla), a 6naj koji je bla), 8a +voje slu)e u8ima samo one koji su bla)i." @ svojoj knji8i -itab al tawa""um al #u"asibi nudi detaljne opise naslada i du"ovni" radosti na koje naila8i i kro8 koje prola8i ustrajni putnik na svom vrletnom putu od podno:ja do samo) vr"a misti,no) +inaja, to jest od pri8emne, fi8i,ke naslade, do one posve du"ovne, nadosjetilne, savr.ene i bla:ene. >je)ov dar propovijedanja naro,ito je do.ao do i8ra:aja u nje)ovim svakida.njim propovijedima uperenim protiv i8ra8ito posvjetovljeno) pomodarstva u nje)ovo vrijeme, koje se osobito o)ledalo u pijenju vina, no.enju svilene odje?e i slikanju :ivi" bi?a. Te.ko je koja savjest mo)la uma?i o.trini, britkosti i su)estivnosti nje)ovi" propovijedi, .to je s jedne strane i8a8ivalo odu.evljenje i, ,ak, presudno utjecalo na neka pera kao .to je Gunavdo vo i !bn '3taovo, kao i neki" teolo)a a.'arijske .kole, ali je, jednodobno, i8a8ivalo i o.tra rea)ovanja ortodoksni" u,itelja, koji su se bojali da se ne desi reforma du"ovno)a stanja u muslimanskom svijetu be8 nji"ova dostatno) u,e.?a u tome i be8 nji"ove kontrole, ali i s ra8lo)a nji"ove surevnjivosti i sli,ni" slabosti nji"ova du"a.

! ra!i" I n Ad!a" 6vaj sufijski lik je neka vrsta paradi)me 8a obe8dobljenu sufijs ku )no8u, 8a ra8ba.tinjeni pustolovni du" kojemu je sveto<)eo )rafsko stani.te cijela *emlja Bo:ija, a e)8istencijalni utok vedri, 8vije8dama osuti svodG ili je on sinonim 8a vje,nu )no8u kojoj je cijeli svijet domovina, metaje8ik neiscrpivi sapijencijalni vrutak, metako8mos njena e)8istencijalna odora, a metapovijest njena univer8alna osobnost koja se u.atoruje pod ra8li,itim metafi8i,kim 8nacima i "ijero povijesnim prilikama unutar du"a svako) svetopovijesno) vremena i svako) svetoje8i,ko) utjelovljenja. +to)a ovaj sufijski lik i jest jedno dobno mit i 8bilja, povijest i le)enda, kraljevi? i prosjak. *bornici muslimanski" "a)io)rafija ili sufijski" kronika ovom polule)en darnom misti,nom liku priri,u kraljevsko porijeklo, tvrde?i kako se nje)ov pravi identitet prepo8naje u osobi mlado) princa i8 per8ijsko) )rada Bal"a. Bio)rafski podaci u dobroj mjeri podsje?aju na one o mladom princu Budd"i. Vivio je ne)dje u dru)om stolje?u po (id:ri, ne.to ranije ne)o al #u"asibi, a umro je u +iriji kao obe8 domljena prosja,ka lutalica. !8vori ka8uju da je :ivio raspusnim :ivotom dok je bio mladi kraljevi? u o,evu domu. 6ti.av.i jedno) dana u lov na divlja,, pro)one?i lisicu najednom je ,uo )las vlastito) preobra:enjaJ"!bra"ime, 8ar je to ono 8bo) ,e)a si stvoren; Je li to ono .to ti je nalo:eno ,initi;" &o.to je tri puta u8astopce ,uo isti )las, iste upite i od)ovore koji su je,ali prijekorom i poreknu?em

da je ba. to smisao nje)ova :ivota, !bra"im se tronute savjesti vratio ku?i, svoje kraljevsko ru"o 8amijenio obi,nom su fijskom "ir%omf predao se tajanstvenim smjeroka8ima bo:anske milosti i krenuo na "odo,asni,ki put posve?eni", ,e:njom be8domne )no8e i8)aran i tjeran na du"ovnu pustolovinu kojoj kraja ne?e biti. >je)ova obe8domljenost ?e postati predmet posebno) odmi. ljanja kod nje)ove potonje du"ovne bra?e i8 sufijske .kole u (orasa nu, tako da ?e biti i8di)nuta na ra8inu na,ela koje ?e le:ati u osnovici svake sufijske epistemolo.ke situacije u smislu uvjeta be8 koje) nikakvo napredovanje svetopovijesnom, svetoje8i,kom, metapovijesnom i metaje8i,kom vertikalom ne?e biti mo)u?e. Dva du"ovna svojstva ,ine dva bitna pola koja odre=uju cijelo sufijsko iskustvo kraljevi?a prosjaka !bra"im !bn 3d"ama. To su prijateljevanje s Bo)om (wala$a) i be8uvjetno siroma.tvo do same metafi8i,ke o)oljenosti i ra8ba.tinjenosti e)a. "Jednom od svoje du"ovne subra?e, svjedo,i al #u"asibi, !bra"im !bn 3d"am re,eJ" Veli. li postati prijateljem Bo:ijim i 8adobiti ljubav Bo:iju, 8anije,i ovaj i onaj svijet, okreni svoje lice prema Bo)u, i Bo) ?e okrenuti svoje 'ice prema tebi, pa ?e. se i8mije.ati s ljubavlju Bo:ijom."OP Jedno) dana !bra"im susrete prosjaka koji se tu:io na svoju sudbinu, a ovaj mu re,eJ" +lutim da si vrlo jeftino kupio svoje pros ja.tvo;" "/ta9 *ar se prosja.tvo prodaje," upita prosjak 8apanjen. ">aravno," od)ovori !bra"im. "Ja sam )a kupio u 8amjenu 8a kraljevstvo Bal"a. ! dobro sam u,inio." OL

@samljenik Bistami Bio je i ostao pravi du"ovni dra)ulj sufijske .kole u Ba)dadu. Hijeli svoj :ivot je proveo u dubokoj i surovoj osami, lutaju?i vrletnim planinskim )orjem Tabaristana. 6ndje je sticao i pro:ivljavao svoje rasko.no sufijsko iskustvo. @mro je u svom rodnom selu Bistamu OQP<SFN )odine.OO >je)ov utjecaj na budu?a sufijska bratstva bi?e nemjerljiv, a du"ovno sjemenje nje)ova sufijsko) iskustva pa.?e na veoma plodno tlo brojni" kasniji" poklonika sufijske )no8e, koji ?e nje)ove pou,ke pretvoriti u tako i8obilno du"ovno )ibanje koje ?e postati sasvim prepo8natljivim knji:evnim tokom u kontekstu sufijske literature potonji" vijekova. &remda je "anefijska mladost nje)ova du"a poka8ivala jasne sklonosti ka mu'ta8ili8mu, nje)ova 8enitna punoljetnost ?e posve revnovati stro)om sunnijskom predanju, da ?e u svojim nesvakida.njim, makar i povremenim, du"ovnim u8a.a.?ima biti nesmiljeni kriti,ar oportuni" du"ovni" )ibanja u ranome islamu i predani obna.atelj najstro:e) isposni,ko) :ivota. To se jasno uo,ava i8 nje)ova vlastito) svjedo,enjaJ "Dvanaest )odina bija" kova, vlastito) e)a, a pet )odina kova, 8rcala svo)a srcaG )odinu dana ja u"odi" u rasponu svo)a e)a i vlastita srcaG tad otkri" desetak nevjerstava (8unnar) koja su me i8vana ste8ala, i dvanaest )odina provedo" raskidaju?i i"G potom mi se otkri desetak unutarnji" nevjerstava ,ije poni.tenje mi u8e pet )odinaG napokon darova mi se prosvjetljenje, tako ja promotrili stvaranje i opa8i" da ono postade strvina, te na nje)a doneso" ,etiri tekbira (to jest sa" rani" )a i ono 8a mene vi.e ne bija.e postojalo)9" OR >ajvi.i cilj nje)ove svakodnevne sufijske prakse i8rican je u nastojanju potpuno) "osamljivanja"

pred ,istom, "ra8)oli?enom" bo:anskom Biti, a da to ni u jednoj sitnici ne podsje?a na neku vrstu e)8istencijalno) moni8ma ili na transcendentno jedinstvo Bitka. >a brojne upite o tome kako mu je pola8ilo 8a rukom da sti)ne do tamo dokle nije mo)ao sti?i poslanik #usa u svom :edanju da sretne Bo)a "licem u lice", Bistami bi, jednostavno, uvijek ponavljao re,enicu koja je kasnije postala jednim od rijetki" sufijski" pou,akaJ" 6dvojio sam se od svo)a ja tako kao kad se 8mija odvoji od vlastite ko.uljiceG potom sam ra8)ledao svoje ja, jer navlastito bija" 6n9" Jedna dru)a Bistamijeva misti,na ekskur8ija (.ata"at) je jo. drasti,nija i ubojitijaJ" Bo) bija.e motrio sve svijesti u ko8mosu, i nade da su sve pra8ne od >je)a, i8u8ev moje, u kojoj se 6n poka8a cijelom +vojom puninom. &otom mi bija.e )ovorio, "vale?i meJ "Hijeli svijet je podvr:en mom )ospodovanju, samo ti nisi." Bistami nije ka8ao ra8lo) 8bo) koje) je to tako, a niko od nje)ovi" kasniji" tuma,a ne tvrdi da je on, kao ra8lo) tome, ikad spomenuo rije,iJ"... .8ato jer Ja sam ti." Teopati,ki ra8)ovori (.ata"at) u naponu predano) sufijsko) u8a.a.?a, u kojima je, u)lavnom, natalo:eno 8)usnuto misti,no iskustvo ovo) tabaristansko) isposnika lutalice, poslije nje)a ?e predstavljati odve? u,estalu naviku sufija nje)ova knji:evno) usmjerenja. 6ni ?e, naprosto, predstavljati poseban i vrlo 8na,ajan se)ment ukupno) sufijsko) iskustva islama. To ?e se, katkada, smatrati takvom vrstom sufijske knji:evnosti u kojoj se o8biljuje poseban vid bo:ansko) otkrovenja, be8 ikakva posredovanja, jer ondje Bo) raskri va dubine vlastite mudrosti u ulo8i sufije. @ osnovi ovakvo) sufijsko) iskustva, neobi,no) i te)obno), le:i Bistamijevo du"ovno pre)nu?e da se :ivi jedan sasvim i8nutarnji :ivot u kome ono Bo:ansko i8vodi najskrovitije ritmove vlastite Iolje i #udrosti, i to u ,vo ri.nom prostoru samo8atajeno) e)a doti,no) sufije. Du"ovni model na ,iju sliku se to nesvakida.nje du"ovno iskustvo nastoji o8biijiti, u Bistamijevu slu,aju, bilo je "no?no putovanje i u8nesenje" @sra' i mi'ra)) &oslanika islama, koje Bistami :eli na osoban na,in pro:ivjeti i i8nova aktuali8irati sna)om vlastito) sufijsko) iskustva i u,initi )a novom formom sufijsko)a u8a.a.?a (mi'ra) sufi$$) i i8la:enja do samo) vr"a teoko8mi,ke vertikale. -ao be8uvjetan predujam takovr snom du"ovnom usponu predstavlja dosljedno stapanje vlastite du.e sa nekim Bo:ijim 3tributima. Bistami to ne :eli oslovljavati nikojom vrstom stapanja, ve? to oslovljava nastojanjem da se ispra8ni od svake vrste stvorljive vlastitosti i vlastitosti svijeta i da se svojim potpunim metafi8i,kim o)oljenjem i e)8istencijalnim samovanjem pridru:i metafi8i,kom samovanju i ra8)oli?enju ono) Bo:ansko). >o, nije i8vijes no da je to mo)u?e o8biljiti na bilo koji na,in, barem u kontekstu islamsko) monotei8ma, )dje je 3psolut ljubomorno i neupitno Jedan, ,ije samovanje na svakoj ra8ini vlastito) samora8lijevaju?e) bitka ne trpi i ne dopu.ta bli8inu bilo kakve dru)e i dru)a,ije osame, po)lavito ne one koja 8adire u samo kraljevstvo bo:ansko) teoko8mosa. >ije, tako=er, tako la"ko posvjedo,iti je li Bistamijevo sufijsko iskustvo, i8ra:eno u nje)ovim misti,nim u8a.a.?ima, samo i8ra8 nje)ove be8)rani,ne :e=i 8a Du"om Bo:ijim kao takvim, ili ono dosljedno treba posvjedo,iti neku vrstu unio m$stica i e)8istencijalno) preklapanja metako8mi,ke dimen8ije teoko8mi,ke okomice i one okomice mikro ko8mi,ko) teoko8mosa. >je)ovo sufijsko u8a.a.?e prema.a najsjeverniji pol nje)ove vlastite sufijske svete )eo)rafije i uvodi )a, ,ini se, u prostranstva *emlje nepristupne (>a koja abad, Terra invisibilis), povr" svake vrste transcendentno) jedinstva svijesti (wa"da a. .u"ud) i transcendentno) jedinstva bitka (wa"da al wu)u=), do same metafi8i,ke osame 3psoluta (wusul). OQ "6n (Bo)) me jednom u8nese i posadi pred +ebe, )ovore?iJ" 6, 3bu Wa8id, moja stvorenja ,e8nu da te vide9" 3 ja ka8a"J" @krasi me +vojom Jednotom, odjeni me +vojom vlastitosti i 8ato,i me u +voju je dincatost, tako kad me Tvoja stvorenja vide re?i ?eJ" Iidjeli smo Tebe, jer Ti ?e. biti ondje, mene ondje vi.e biti ne?e."OF Gornji tekst jasno poka8uje da Bistami svoje e)8istencijalno sa moispra:njenje ne :eli o8biljiti tek ra8ba.tinjenjem od svo)a e)a u carstvu po8itivni" bo:anski" 3tributa, ne)o )ornji ,in :eli o8biljiti pounutrenjem krajnje posti)nute metafi8i,ke pra8nine u sebi sadr:ajima apofati,ki", naju8vi.eniji", esencijalni" 3tributa Bo:iji", jer nji"ovom svjetlosnom odorom on :eli skloniti be8li,nu osobnost vlastite e)8istencijalne pra8nine. "-ad nado" utoka u >je)ovoj Jedinosti, posta" pticom ,ije tijelo je neraspr.iva metafi8i,ka ,estica,

a dva krila vje,nost, i ja ne presta" lebdjeti puni" deset )odina poput 8raka, tako da bija" rasplinut u samom tom 8raku stotinu milijuna putaG ne presta" lebdjeti sve dok ne sti)o" do ob8orja &redvje,nosti i ondje opa8i" drvo jedinstva (...). #otrili )a i spo8na" da sve to bija.e varkom." -ao .to se vidi, ovaj tekst je lo)i,ni i sadr:inski produ:etak prert"odno) teksta. !8 nje)a se ra8abire do sada najdublji ob8ir du"ovno) prose8anja u vlastitu intimu, u samo vrelo osobne teomorf nosti, i to do te mjere da se Bistamijev metafi8i,ki ra8)oli,eni e)o (ta)ri=), u tom stanju sada posve neosoban i be8li,an, vi.e ne o)leda u ,istom vrelu nje)ove najdublje teomorfnosti, ne)o se posve poistovje?uje sa pro8irnom bistrinom to) vrela, sa samim sjajem nebesko) o)ledala vlastito) srca, sa drvetom :ivota koje je u nje)ovoj najdubljoj i najskrovitijoj intimi polo:ilo sjemenku vlastita ploda. >je)ov e)o, u ovom du"ovnom stanju, jama,no ne posjeduje bilo kakvu dru)u odoru doli odore esencijalni" svojstava Bo:ansko). 3 to Bistami oslovljava definitivnim e)8istencijalnim utrnu?em i i.,e8nu?em u bo:anskoj Jedinosti 2fana" fi t Taw"i=)

Tirmidi al (akim (filo8of) (usavn Tirmidi (umro OSE<STS) 8vani al (akim (filo8of) smatra se jednim od prvi" sufijski" likova u islamu koji je u svojim djelima o sufi8mu smirivao neke du"ovne jeke "elenisti,ke filo8ofije i na,in tuma,enja koji je prepo8natljivo kori.ten u :idovskom kabalisti,kom iskustvu. *a)ovarao je sadr:insko pove8ivanje juridi,ki" vrela sa moralnim na,elima. 6sobito se bavio potankom anali8om neki" temeljni" pojmova koje je i8njedrilo teopati,ko iskustvo sufijski" .ata"at a. +ustavno je ra8vijao ideju o unutarnjoj inicijaciji ili o e8oterijskom prijateljevanju s Bo)om (wala$at), ra8vidaju?i do u tan,ine du"ovna stanja i postaje, svjetlosna ,vori.ta (anwar) na tom nesvakida.njem du"ovnom putu sveto )eo)rafskom vertikalom Du"a Bo:ije). !8 samo) sredi.ta ove ideje on je i8veo i svoju cjelovitu an)elolo)iju, koja neodoljivo podsje?a na one an)elolo)ije koje su odmi.ljali naj,uveniji )nostici islama, poput +u"rawardija i neki" ismailijski" teo8ofa. >je)ovo temeljno djelo je (atam al Uala$a (&e,at du"ovno) iniciranja), koje je temeljito anali8irao !bn '3rabi, a ,iji sadr:aj je i8vr.io presudan utjecaj na !bn '3rabija i Ba"auddina >a%.abanda.

Guna$d 0o=en je u >i"awandu i pripadao je sufijskoj .koli u Ba)dadu, )dje je i umro OTS<TLP. &o ocjeni prete:no) broja povijesni,ara sufijske literature, Gunavd je bio jedan od najstameniji" i u sufijskom nau,avanju najuravnote:eniji u,enik ba)dadske sufijske .kole. &a, ipak, je du"ovno formirao najparadoksalniji i najtra)i,niji lik u povijesti sufi8ma, ,uveno) sufijsko) stradalnika al (alla)a. >a temelju nje)ovi" sufijski" tekstova potonji analiti,ari sufijske )no8e su 8aklju,ili da je Gunavd prvi du"ovni u,itelj u islamu koji je na temeljima i8vorno) islamsko) nau,avanja utemeljio i formulirao sufijsku teoriju o misti,nom u8a.a.,u i sjedinjenju s >a,elom (unio m$stica). 0e,enu teoriju Gunavd je postavio i odmi.ljao u du"ovnom kontekstu jedne od temeljni" du"ovni" ,injenica islamske metapovijesti, to jest na pre e)8istentnom save8u i8me=u Bo)a i du.a svijeta 2al #itacj), tuma,e,i re,eni save8 kao save8 ljubavi ,ijom neiscrpnom du"ovnom sna)om su nepretr)nutim misti,kim ve8om pove8ani >a,elo i sva nje)ova o,itovanjaJ metapovijesna, metako8mi,ka, svetopovijesna, "ijeroko8 mi,ka, svetoje8i,ka, makroko8mi,ka i mikroko8mi,ka. +matrao je da se sna)om samousredoto,enja na vlastiti e)o u sebi mo)u otkriti :iva i8vori.ta bo:anske Iolje koja, sna)om uspomene na pree)8istentni save8, mo:e transformirati na.u svijest u

onu bo:ansku, pola8e?i od individualno) sopstva (ani$$a)r preko komunitarno) tostva 2anti$$a), smiruju?i se u nadosobnom i jedino 8biljskom onstvu Bo:ansko) ("u wi$$a), .to Gunavd oslovljava vr"uncem du"ovno) procesa koji se 8ove samo<utrnu,em u >a,elu (fana bi 'la"). 6va krajnja etapa re,eno) du"ovno) procesa ili ovo) nesvakida.nje) du"ovno) putovanja i e)8istencijalno) samoo8biljenja na najvi.oj du"ovnoj ra8ini 8a Gunavda nikako ne o8na,ava bilo kakvu vrstu umiranja, pa makar se ono 8valo i onim "misti,nim umiranjem", ne)o je to 8a nje)a povratak na :ivo vrelo :ivota, na primordijalni metafi8i,ki i8vor vje,no)a :ivota na kojemu misti,ki 8aljubljenik i vje,no 'jubljeni )ase svoje u8ajamno :ectanje i svoje medunadisajno pro:imanje. 6voj vrsti misti,no) iskustva Gunavd je podvr)ao cijeli sadr:aj 1ur'ana, kako se vidi i8 nje)ova djelca Dawa al 3rwa" koje '. #assi)non smatra samom dinami,kom sinte8om %ur'ansko)a teksta motreno) u smislu nepretr)nu to) i vrlo bremenito) misti,ko) u8a.a.,a sveto)eo)rafskom vertikalom Du"a Bo:ije) u nje)ovoj svekolikoj e)8istencijalnoj ra8u=enosti i samo<o8biljenju.

3bu al (usa$n al >uri (privr:enik trpnje) >je)ovo puno ime je 3"mad !bn #u"ammad al Ba)awi 3bu al (usa$n al >uri i8 (orasana. @braja se medu velike sufije ba)dadske .kole. +vojim misti,nim iskustvom osobito je volio svjedo,iti bo:ansku ljubav na osebujan na,in, 8bo) ,e)a je bio doveden, sa brojnim svojim u,enicima, pred sud. &ostojanom ,vrstinom svo) odbram beno) stava i odlu,nom sna)om svo) sufijsko) ra8bora osujetio je ba)dadsko) kadiju da mu i8rekne po)ubnu osudu. +udski proces voden protiv nje)a u.ao je u neku vrstu le)ende i u anale ba)dadsko) sudstva. >i sam al Guna$d nije bio ostavljen na miru dok je voden sudski postupak protiv ovo) ,uveno) ba)dadsko) sufije. +ufija al >uri je umro u Ba)dadu OTE<TPF )odine. >ajopse:nije obavijesti o al >uriju nala8imo u +arra)ovom djelu -itab al 'uma' fi al Tasawwuf i -alabadijevoj knji8i -itab al Ta 'arruf. &remda se u )ore oslovljenim sufijskim kronikama navode brojni sti"ovi i krade misti,ne poeme ovo) sufije i8 Ba)dada, kasniji analiti,ari tvrde da misti,ki sti"ovi i poeme spomenute u -alabadije vu 8borniku pripadaju (alla)u, do,im one spomenute kod +arra)a svoje autorstvo imaju bla)odariti Gami'u.&odaci koje o njemu donosi +ulamijeva sufijska kronika Jaba%at a4 4ufi$$a i ona 3bu >u'avmova (il$a al 3wli$a' u dobroj mjeri od)ovaraju podacima koje pru:aju 3nsari i GamiL. 0u8be"an Ba%li i8 +ira8a u svom djelu +ar" al .at"i$$at tako=er posve?uje pet (TE LPP) po)lavlja sufiji al >uriju. &ridjevak al nuri mu je prire,en s ra8lo)a nje)ovi" nesvakida.nje nada"nuti" ka8ivanja o sufijskom iskustvu i8 koji" je na )otovo 8oran na,in 8ra,ila svjetlost (nur). 6 tome svjedo,i i sam Gami'u svom >afa"at al @nsJ" Dok bija" 8urio u svjetlost i sam postajati tom svjetlo.?u." >epokolebljivo svjedo,e?i bo:ansku ljubav u smislu vr"unca svekoliko) misti,no) iskustva, al >uri je nepopustljivo 8a)ovarao prakticiranje du"ovno) na,ela siroma.tva koje je i.lo do samo) metafi8i,ko) o)oljenja misti,no) 8aljubljenika i 'jubljeno) i do samo) samo<usmr?enja, )ovore?iJ" !stinski fa%ir nikada ne ra8mi.lja o dru)ora8rednim u8rocima, ve? sve vrijeme ostaje boraviti u istini o Bo)u (tawakkul)G sufija spo8naje Bo)a kro8 Bo)aG on jede, pije, spava i voli kro8 bo:ansku &risutnost." Bio je nepopustljivo ljubomoran na nedostojno ra8)oli?enje tajni sufijsko) iskustva i odlu,no kriti,an kod nedostojno) darivanja sufijsko) biserja nedostojnimaJ" &okrpljena odora se neko? u8imala da bi sakrila biserje, a danas su se sufije pretvorile u =ubre koje prekriva !je.ine."RN +matrao je da se svaki istinski sufija odijeva u profinjeno du"ovno ru"o satkano od sami" svojstava Bo:ansko) (ta"allu% bi a"la% 3lla"), tvrde?i da se i sam tasawwuf, kao naji8vorniji na,in du"ovno)a :ivota u islamu, sastoji od moralni" vrlina, a ne od puki" formi i po8itivne naobra8be.

Bio je strastveni poklonik sama' e, tvrde?i da nijedan pravi sufija ne mo:e biti li.en takovrsne potrebe. +matrao je da sama' a i8ri,e sredi.nji metako8mi,ki i ko8mopovijesni princip samo<o8biljenja Bo:ansko), da se sna)om njeni" du"ovni" ritmova profilira svaki unutarnji pojedina,ni sufijski lik po kome se prepo8naje svaki du"ovni ,ovjek, jer ljudski um nije jednoobra8no antropomorfan, pri)ovarao je on, eda bismo svi bili samo kopije Gunavda ili neko) dru)o) sufijsko) lica. Doktrinarno upori.te 8a opravdano upra:njavanje sama'Ke, kao sveko8mi,ko) na,ela, on nala8i u %ur'anskom stavkuJ" #otri. planine i misli. kako su nepomi,ne, a one promi,u poput oblaka (1ur'an, XI!!, TP). -ao .to planine u sebi skrivaju tu :ivu dinamiku kretanja, jednako tako i srce sufije duboko u sebi smiruje nepretr)nu to )ibanje i vrtnju oko vlastite sr,ane okomice, ne ostavljaju?i na vidljivome licu nikakva tra)a o tome. Dok srce isku.ava najve li,anstveniju du"ovnu eksta8u, lice ostaje mirno, stameno i nepomi,no poput okamenjena sveto)eo)rafsko) toposa ma kojim du"ovnim prostranstvom univer8alne svete )eo)rafije islama se raspros tirao. #isti,ne ekskur8ije i du"ovna mu8ika (sama'), koja pretpostavlja posebnu vrstu du"ovno) slu.anja, ,ine nera8dvojnu sastavnicu al >urijeva sufijsko) :ivota. &o.to %ur'anski pojam ljubavi (ma"abba) 8au8ima sredi.nje mjesto u nje)ovu misti,nom u8a.a.?u, al >uri, sto)a, 8ov mue88ina na molitvu, koji nije potaknut sna)om re,ene ljubavi, oslovljava "smrtonosnim otrovom", a oda8iv na molitvu, ukoliko je motiviran svakovrsnim koristoljubljem ovo)a i ono)a svijeta, up orectuje sa "lave:om pasa" koji ne ,uvaju )rad, ve? oda)navaju vlastiti stra" i napast koja bi i" mo)la sna?i. Hjelokupno al >urijevo sufijsko iskustvo je i8re,eno simboli,kim je8ikom, kako primje?uje -alabadi, .to je na i8ui8etan na,in posvjedo,io i &aul >$wia prije dvije decenije u svojoj anali8i al >urijeva traktata #a%arnat al 1ulub (Du"ovna stanja srca), u kojemu al >uri reda nepretr)nuti ni8 metafora o 8a,u=uju?im du"ovnim fi8ionomijama ljudsko)a srca, a srce samo oslovljava Domom Bo:ijim u kome je u.atorena si)urnost i pou8danje -ralja nebesko) ko)a sa dvije strane opslu:uju du"ovni ve8iri prepo8natljivi u svojstvima "stra"opo.tovanja" i "nadanja". Gdje)dje on ljudsko srce, kao vje,nu metaforu 8a &rijestolje #ilostivo)a u svim nje)ovim bivstvodavnim o,itovanjima, uspore=uje sa 8amkom opasanim sa sedam bedema, podsje?aju?i tako u dobroj mjeri na misti,ni je8ik svete Tere8e 3vilske u njenom djelu !nterior Hastle i na onaj 'u,e 'ope8 Baralta, kao i na simboli,ki je8ik sveto) !vana od -ri:a. Du"ovni utjecaji al >urijeva simboli,ko) je8ika propirili su kro8 cijelu +jevernu 3friku i posijali du"ovno sjemenje u srca brojni" tamo.nji" sufija. -runski du"ovni plod takovrsno)a utjecaja je pojava u teku?em stolje?u jedno) od najve?i" sufijski" likova muslimansko)a #a)reba /a$" 3"mada '3lawi ja, koji u svom vremenu 8a taj re)ion )otovo u istoj mjeri 8na,i ono .to je 8a te prostore u svoje vrijeme 8na,io 3ndalu:anin !bn '3rabi u,itelj sufijske )no8e par eAcellence i najbolji tuma, islamske e8oterijs ke tradicije kao takve. '3ttar i +ulami su nje)ov je8ik ocijenili najprofinjenijim i najele)antnijim (latif' 8arif) kojim je u al >urijevo vrijeme uop?e mo)la biti posredovana i priop?ivana sufijska )no8a. Jo. jednu 8nakovitu ideju nudi teorijsko iskustvo ba)dadsko) sufije al >urija, osobito 8a moderno 8nanstveno istra:ivanje fenomenolo)ije reli)ije. +lijede?i temeljnu %ur'ansku terminolo)iju, al >uri ra8vija cjelovitu ideju o fenomenolo.kom ra8vijanju reli)ijsko) )enija, pola8e?i od nje)ova i8vanjsko) povijesno) o,itovanja, do nje)ova unutarnje), najskrovitije) du"ovno) ,vori.taJ +adr, prsa se ve8uju 8a islam, skladno suri !X', OOG 1alb, srce se ve8uje u8 iman na temelju sure !',FG Cu'ad, unutarnje srce je pe,at ma'rife, neposredne spo8naje kako to na8na,uje sura ', LL, i 'ubb, unutarnja sr,ika srca se ve8uje u8 taw"id, su.tinsko o,itovanje da je Bo) Jedan, kako to al >uri ra8umije i8 sure !!!, TP. (alla) (stradalnik) (usavn !bn #ansur al (alla) (umro RPT<TOO) tra)i,no je oli,enje sudbine kro8 koju je prola8ilo sufijso iskustvo islama uop,e, a napose ono ra8vijano kod najbolji" du"ovni" i8danaka ba)dadske

.kole sufi8ma. >je)ovo prebr8o ventranje vlastitom sufijskom okomicom i dodir 8emlje >epristupne (nako ja abad), samo) kraljevstva Du"a Bo:ije) 2'3lam ad dat), ,iju vje,nu ti.inu je naru.io svojim nesavladivim ekstati,kim vapajima (al .ata"at), o8na,ilo je prerani no?ni pjev koji je u samu pono, najavio 8oru, 8bo) ,e)a je morao biti naprasno u.utkan oporim sje,ivom ,uvara Grada. 6n je bio 8nak prerano) sa8rijevanja ba)dadske sufijske )no8e, ,iji nje:ni du"ovni plod je neminovno spr:ilo podnevsko sunce usijano) ba)dadsko) neba. 0o=en je u mjestu al #adina al Ba$da (bijeli )rad) na ju)u !rana ONN<SES )odine. @ svojim venama je smirivao )ene 8oroastersko) rodoslovlja, jer povjesni,ari tvrde da je nje)ov djed pripadao 8oroasters koj du"ovnoj tradiciji. +voje djetinjstvo je proveo u mjestu IIasit u !raku, mjestu prete:no naseljenom arapskim :ivljem. Jedan od prvi" nje)ovi" du"ovni" u,itelja bio je +a"! Tustari i8 mjesta Tustar u 3" wa8u, ko)a je (alla) pratio u nje)ovu e)8ilu u Basru. Ie, SFE )odine se obreo u Ba)dadu, )radu koji je vrvio od stotina sufija ra8li,ito) du"ovno) stupnja i profila i, mijenjaju,i svoje du"ovne mentore, vrlo br8o se, napokon, smirio u sufijskoj .koli al Guna$da. @ tili ,as se odjenuo u vunenu odoru 2"ir%a), stavljaju?i do 8nanja svome okoli.u da se sav posvetio stro)om isposni,kom :ivotu i opredijelio 8a te)obni put posvema.nje) du"ovno) o8biljenja. Godine STE se odlu,io "odo,astiti #ekku. >a "odo,a.?u je proveo jednu )odinu dana, provode?i :ivot u osami i najokrutnijem isposni,kom :ivotu. Irativ.i se s "odo,a.?a u Ba)dad dola8i u o.tar sukob sa najistaknutijim sufijama ovo)a )rada, spore?i se s njima oko pitanja ra8umijevanja sufijsko) iskustva, oko ideje unio m$stie.a s Bo)om, i, naro,ito, oko poimanja du "ovno) poslanja svejedno da li se ono ticalo najstro:e sufisjke )no8e i slije=enja puta du"ovno najposve?eniji", ili se odnosilo na poslanje u promicanju univer8alno) du"ovno) poklada islamsko)a vjerovanja .to )a je muslimanima u trajnu ba.tinu ostavio na ,uvanje i promicanje sam &oslanik islama. @va:avaju?i svaki, i najsi?u.niji ob8ir univer8alne du"ovne tradicije islama, al (alla) je smatrao svojom obave8om, kao i obave8om svi" dru)i" u,itelja u islamu, osobito oni" du"ovno najnje)ovaniji", da sva ljudska srca privede Jedinomu Bo)u, du"ovnoj poruci islama i du"ovnoj ravnote:i u kojoj su :ivjeli pre drajski preci ademovske 8emaljske civili8acije. Toliko se skrbio 8a besprijekornu ,istotu ljudski" srca, da je u svako od nji" :elio be8uvjetno prodrijeti i u nje)a posaditi vje,no sjemenje metapovijesno) islamsko) monotei8ma, 8bo) ,e)a i jest dobio pridjevak al "alla) (ul je8ni lutalac ljudskim srcima). @ nastojanju da ispuni svoj nesvakida.nji sufijski apostolat, neumorno je krstario i pro.ao cijeli (orasan i Cars. @ svom svakida.njem misionarenju per8ijskim pokrajinama i provincijama, kao i svaki veliki sufijski u,itelj sna:no se i nepretr)nu to po8ivao na predaje &oslanika islama, ne osvr?u?i se previ.e na lanac nji"ovi" prenosilaca, .to su mu o.tro 8amjerali nje)ovi u,itelji. >o, najsna:niji otpor protiv sebe al (alla) je i8a8ivao nastojanjem da svaku predaju &oslanika islama ra8umijeva na na,in neposredno) bo:ansko) na)ovora i savjeta, i da svaku od nji" dovede u neposrednu ve8u sa pree)8istentnom idejom i predod:bom o Bo)u koje) na ovaj ili onaj na,in najavljuju simboli i rasko.ne %ur'anske metafore i ale)orije. Velio je sna)om ti" predaja dose)nuti Deusa absconditusa, samu metafi8i,ku samo?u Bo:ansko). Takovrsno nje)ovo du"ovno nastojanje je bilo ra8lo)om da je ubr8o prekinuo svaku ve8u sa sufijs kim kru)ovima, odbacio vunenu odoru ("ir%a) i 8amijenio je mona. kom odorom (%aba) koju su nosili vite8i ili ju je 8amijenio mura%%a' om koju su nosili pravi isposnici. -idaju?i ve8e sa onima koji su, barem po i8vanjskom i8)ledu, bili predani du"ovnom bdijenju nad svetim pokladom vjere, al (alla) se, s dru)e strane, usko pove8ao sa ljudima od ovo)a svijeta, sa laicima u nastojanju da nji"ova srca pridobije 8a ljubav Bo:iju, ne remete?i nji"ov svakida.nji :ivotni okoli., nji"ovo cjelodnevno profesionalno opredjeljenje i ne vode?i ra,una da li su u pitanju nau,nici, siromasi, lu,ki radnici ili prosjaci. Dak je i svoj sufijski vokabular, na,in propovijedanja i svoje dr:anje primjerio cjelodnevnom "abitusu ljudi sa kojima je dola8io u neposrednu ve8u i ra8)ovor, .to je u dodatnoj mjeri pobu=ivalo podo8renje i ve?ina na rastaju?u osudu kako ljudi i8 dervi.ki" 8avija, jednako tako i predstavnika politi,ke vlasti u dr:avi. Javni prije8ir koje) je o,itovao prema svojoj doju,era.njoj du"ovnoj subra?i i javno demonstriranje ,udesa 2mu')i8at) i du"ovni" predstava (karamat) na tr)ovima, raskrsnicama i

,ar.ijskim ,etvrtima, pred ljudima ra8no)a soja i ra8li,ite i8obra8be, doveli su )a u situaciju da je postao nepo:eljan u svakom mjestu u koje bi do.ao, barem 8a du"ovnu i svjetovnu elitu )radova koji su nje)ova misti,ka ,udesa do:ivljavali, ne kao "8nakove" bo:ansko) poslanja kako je to (alla) svjedo,io, ve? kao pri)ode koje su unosile mete:, neposlu" i pobunu puka protiv vladaju?i" struktura u 8emlji. >o, ni.ta nije do te mjere 8blanulo ljude, osobito doktore *akona, a pod nji"ovim pritiskom, i ljude i8 politike i dr:avne uprave kao .to je to u,inilo nje)ovo propovijedanje misti,ko) transupstancijalno) sjedinjenja s Bo:anskim pri kojem mistik biva posve upijen onim Bo:anskim (<! 'a$n al )am). &ojedina,na osobnost svako) sufije, u,io je on, biva e)8istencijalno usavr.ena, posve?ena i do te mjere divini8irana da u njemu, jednostavno, po,inje pulsirati sami bo:anski fluid. Takovrsno propovijedanje mu je priskrbilo trostruki front najlju?i" neprijatelja medu misticima, politi,arima i pravnicima. >aporedo s tim on je sebi priskrbio tri temeljne optu:be koje su, vremenom, svaka na svoj na,in neumoljivo 8a8ivale skidanje nje)ove )lave. &oliti,ari su )a sudili jer je u8urpirao najvi.e bo:anske ovlastiG doktori *akona su tra:ili nje)ovu )lavu jer je u8urpirao tri temeljne du"ovne vlasti poslanstva, a mistici su )a tu:akali sto)a .to je smatrao da je posve dostatno .tovati Bo)a sna)om misti,ke ljubavi, be8 pretjerano) osvrtanja na vjero8akonsko obredoslovlje, 8bo) ,e)a su )a i8jedna,avali sa poklonicima mani"ejsko) vjerovanja 28anadi%a). &o.to je vrlo br8o ob8nanjena neka vrsta javne potjernice 8a nje)ovom )lavom, al (alla) se po,eo skrivati po ra8nim mjestima u provinciji -u8istan. -ada je, ipak, prvi put bio u"va?en TPT )odine, bilo mu je su=eno u prisustvu "dobro?udno) ve8ira" !bn !se, a optu:nica )a je teretila da je bio misionar (da'i) "etorodoksno) mesijansko) )ibanja, i8 vremena abasijs ke vladavine, te da je promicao ale)orijsko tuma,enje najstro:i" i naj doslovniji" nalo)a islamsko)a vjero8akona. -ro8 osam )odina svo)a tamnovanja u Ba)dadu u narodu su porasle velike simpatije prema njemu i velika podr.ka, tako da su vlasti bile prinu=ene obnoviti sudski proces TOO )odine. +u=enje je trajalo sedam mjeseci, a (alla) je ovo)a puta optu:en 8a stvari koje je morao platiti svojim :ivotom. &rije definitivno) smaknu?a bio je bi,evan, saka,en odsijecanjem jedno) po jedno) dijela tijela, prikivan na sramni stup kri:no) drveta i, naj8ad, posje,en. Tijelo mu je spaljeno a pepeo ba,en u Ti)ris. 6dba civ.i tajnost sufijske discipline povla,enja u osamu (arcanum), po8ivaju?i se na ljubav Bo:iju be8 u8te8anja i be8 8adr.ke i ob8nanjuju?i javno mo)u?nost sjedinjenja s Bo)om sna)om misti,ne ljubavi, na)las opjevavaju?i tu vrstu du"ovne epopeje sve dok ne bi pao u najvi.i 8anos misti,ke opijenosti i dok ne bi 8abuncaoJ" Ja sam stvarala,ka !stina (ana al (a%%),u al (alla) je neodoljivo i8a8vao nesavladivu i preduboku "kri8u svijesti" unutar muslimanske 8ajednice, koja nije imala dru)o) i8bora ve? da nje)ovo misti,ko propovijedanje pro)lasi klasi,nom blasfemijom, a oni koji po,ine blasfemiju, pravdali su se sveti i svjetovni ribari ljudski" du.a, ne mru smr?u obi,ni" ljudi, ve? mru na sramotnom kri:nom drvetu. ! al (alla) je svoj :ivot 8avr.io na kri:u. -asnija sufijska literatura )a oslovljava osobitim misti,kim mu,enikom koji je :ivot svoj polo:io, kao pravi apostol bo:anske 'jubavi, ljubavi Bo:ije radi. >je)ov smrtni ,as povijesni,ari sufijske literature oslovljavaju vremenom utemeljenja "misti,ne reli)ije kri:a", ali ne da bi na i8ravan ili nei8ravan na,in uka8ali na kr.?anstvo, ve? da bi o8na,ili produ:etak trajanja "borbe 8a opstanak jedno) posebno) du"ovno) fenomena u )lobalnoj du"ovnoj tradiciji islama, fenomena koji se 8ove sufi8mom, i da bi jasno stavili do 8nanja da ?e put sufijske )no8e i u narednim vijekovima biti o8biljivan u 8naku "reli)ije trpljenja" na koju jasno uka8uje i sam (alla) u svojim sti"ovima. #isti,ka ljubav koju je al (alla) promicao kao krunski dar sve) misti,ko) nastojanja, ne predstavlja pasivno stanje misti,ko) du"a, ve? i8ra:ava :ivo, dinami,ko i nepretr)nuto me=upro:imanje dviju 8biljaJone misti,ko) 8aljubljenika i one misti,ki va8da 'jubljeno). @8ajamno 8a8ivanje ljudske i bo:anske ljubavi predstavlja najodlu,niju borbu na :ivot i smrt, )lo:enje u kojem redovito ima jedna od dvije re,ene ljubavi da umre i u kojemu, slijedno tome, jedna od dvije 8bilje ima da i.,e8ne, ili ona koja je 8bilja pri,in, ili ona koja jest jedina, vje,na, nadosobna *bilja. 3l (alla) uvijek nastoji poka8ati :elju da bo:anska ljubav ima prevladati, a s njom i bo:anska *bilja, jer bo)odu"a ljubav jedino takve plodove daje, do,im svaki dru)i plod i du"ovni is"od

dola8i sna)om sotonske ljubavi koja nastoji da 8bilja pri,in 8avlada svijetom i da ljubav traje kao beskrajno ludovanje svijeta, a ne kao 8alo) prokletstvu i stradanju be8 koje) misti,ke transup stancijacije ne mo:e biti. ! *bilja, uostalom, veli al (alla), vr"unac svoje ljubavi prema mistiku o,ituje na na,in pre)nu?a da vlastito 'ice u,ini doka8om bo:anske ljubavi spram misti,ko) 8aljubljenika. "Velim Te, ali ne radosti radi, ve? 8bo) prokletstva. +va potrebna mi dobra, da, sva sam i" primio, ali be8 6no)a koji bi di)ao moj 8anos do 8a8ivne punine." &unina du"ovne radosti i8a8vane sna)om konsupstand jalne misti,ne ljubavi 8a (alla)a nije u ,inu definitivno) metafi8i,ko) ra8 )oli?enja vlastito) e)a ili vlastite du.e (tafrid), ili u metafi8i,kom pijanstvu pri kojem on do potpune ra8lu,nosti motri metafi8i,ku i)ru preplitanja i mije.anja svo) i bo:ansko) e)a<5)a na sliku mije.anja vina i vode, ne)o je re,ena punina u ,inu potpuno) metafi8i,ko) ra8 )oli?enja bo:ansko) 5)a (infirad), univer8alne bo:anske Du.e u kojoj potpuno nestaje i utapa se metafi8i,ka obna:enost nje)ova sopstva. Takva je bo:anska 'jubav koja jednodobno i8a8iva radost i bol, bla:enstvo i trpnju, jer se ne prisvaja, ve? se na dar prima i na dar daje, u8ima i )ubi, a to nu:no i8a8iva u8astopnu smjenu stanja bola i stanja bla:enstva. -ada se prima, ona :ivot 8na,i, kada se )ubi, njen )ubitak je bolniji od umiranja. "@bijte me, vjerni dru)ovi moji, jer u mojoj po)ibiji je Vivot moj9 +mrt moja je (pro):ivljenje, a Vivot moj je umiranje9 6sje?am da nestajanje mo)a bi?a najbolji je dar .to mi se dariva. Vivot moj kaka v jeste, naj)ori je od sve)a. Vivot moj je pro?erdao moju du.u medu tolikim starudijama tro.nim, sto)a me ubijte, i spalite me u ovim kostima )njilimG 3, onda, kad pristupite po,ivali.tu mome, medu "umkama brojnim, na?i?ete tajnu &rijatelja mo)a u stovari.tu pre:ivjeli" (du.a)..." Tajna o kojoj )ovori al (alla) u pretposljednjem sti"u je bo:anska 'jubav koja u srcu ostavlja nei8brisiv tra) i svjedo,i 8a vi jeke o8biljenu misti,ku transupstancijaciju "abiba i #a"buba. " 6n je ve? utisnuo ljubav u srce moje, na usijanoj plo"i ,e:nje otisak je njen.YNN

O. +ufijska .kola u (orasanu Gotovo u isto vrijeme sa ra8vojem sufijsko) mi.ljenja u Ba)dadu, koje se u potonjoj povijesti sufijske literature oslovljava ba)dadskom .kolom sufi8ma, u jednom dru)om )eo)rafskom prostoru, ta,nije u per8ijskoj provinciji (orasan se tako=er konstituira i profilira rasko.no sufijsko mi.ljenje, koje ?e kasnije biti oslovljeno sufijskom .kolom i8 (orasana. 6va potonja ?e to biti u pravom smislu rije,i, jer ?e se ona ustanoviti u smislu 8vani,ne institucije oli,ene u brojnim su fijskim samostanima, klosterima i 8avijama "ana%a", koji" je bilo, kasnije, na stotine diljem &er8ije, )dje se odvijao jedan posve du"ovan :ivot, ra8vijala najumnija nauka o univer8alnoj sufijskoj )no8i, a njeni du"ovni u,inci o8biljivani sna)om ustaljeni" isposni,ki" disciplina, dervi.ko) ku?no) reda, a

pod ravnateljstvom naji8rasliji" i naj8reliji" du"ovni" u,itelja sufi8ma. 6va .kola sufi8ma ?e dati najbolje pisce per8ijsko) sufi8ma i nenadma.ne sufijske pjesnike, promicatelje ,iste sufijske )no8e, koje ne?e u tolikoj mjeri krasiti ob8ir du"ovne ,e:nje (sa"w)f koliko ?e i" odlikovati dimen8ija du"ovno), misti,no) pijanstva (sukr). 0ano du"ovno rodoslovlje sufijske .kole i8 (orasana utemeljili su sufijski kroni,ari poput 3bu >asra +arra)a, 3bu Bakra -alabadija, 3bu '3bdurra"man +ulamija i !mama 3bul 1asim 1u.a$rija. >o, potpunu knji:evnu i sadr:insku profilaciju i problemsku sustavnost ponudili su tek kasniji du"ovni potomci ove sufijske .kole kakav je bio 3bu +a'id 3bi'l (a$r, (wa)a" '3bdulla" 3nsari, 3"mad Ga8ali, '3$n alK1udat (amadani, (akim +ana'i i Cariduddin '3ttar

H6aga .A dulla! Ansari (wa)a '3bdulla" 3nsari i8 (erata (RTQ<LPPQ) je tako=er jedno od 8na,ajni" imena sufijske .kole i8 (orasana. &uni" pedeset i .est )odina je inten8ivno ra8vijao du"ovni :ivot u okrilju najnje)ovanije sufijske )no8e, mno)e u,enike pou,avao 8nakoputima takovrsno)a :ivota i napisao 8na,ajna djela o ra8li,itim ob8irima sufijsko) nauka.(&otpuniju anali8u nje)ova :ivota i rada ponudila je 3. +c"immel u svome djelu #$stica9 dimension of !slam, @niversit$ of >ort" Harolina &ress, LTFE, pp. ST TPG 8na,ajan Dlanak o ovom sufiji napisao je i +er)e de 'au)ier de Beaurecueil u 5nc $clopaedia !ranka, !, pp. LSF LTPG usporedi tako=er nje)ovo djelo -"awadja '3bdulla" 3nsari (RTQ NSL < LPPQ LPST), m$sti%ue "anbalite, Beirut, !nstitut 8a orijentalnu knji:evnost u Bejrutu, XXI!, LTQEG isti autor je priredio francuski prijevod per8ijsko) teksta knji)e +ad ma$dan u #elan)ees islamolo)i%ues, sve8ak O, Ha iro, !C36, LTEN, pp. L TPG potom prijevod djela -itab mana8il as sa'irin, Hairo, !C36, LTQO, -itab 'ilal al ma%amat, francuski prijevod i i8danje u #elan)es #assi)non, Damascus, LTEQ, pp. LER LFL i to pod naslovomJ 3nsariJ H"emin de Dieu, tri du"ovna traktataJ 'es cent ter rains (+ad ma$dan), 'es etapes des itinerants vers Dieu (#ana8il as sa'irin). 6n je tako=er preveo na francuski 3nsarijevo djelo #una)at pod naslovomJ 3nsariJ cris du coeur, &ari., LTSS. 6snovno djelo, koje je napisao o sufijskom nauku, jest +ad ma$ dan ( +totinu oblasti) koje predstavlja pravi priru,nik o sufi8mu u kojemu ra8matra sva relevantna pitanja i8 dotada.nje sufijske tradicije !rana i .ire. Dru)o 8na,ajno 3nsarijevo djelo je #una)at ili !ntuitivne molitve, djelo koje pobu=uje istinske simpatije i dopadljivost kod svi" slojeva ljudi, od najnje)ovanije) du"ovnjaka do ,ovjeka i8 puka ma kojoj kulturi ili reli)ijskoj tradiciji pripadao. #ada djelo plijeni ljepo tom stila i dubinom nesvakida.nje) nada"nu?a, mno)i stru,ni analiti,ari, ipak, misle da objelodanjena ver8ija teksta ne od)ovara sasvim i8vornom tekstu ovo) 3nsarijeva djela u rukopisu kao ni nje)ovu sadr:aju koji je uklju,en u sufijske kronike kakve su -a.f al asrar i Taba%at as sufi$$a. 3nsari, dodu.e, nijedno svoje djelo nije pisao vlastitom rukom, .to se vidi i8 uvodnika mno)i" nje)ovi" djela, ne)o su i" pisali, po u,iteljevu diktatu, nje)ovi u,enici, i8u8ev djela -a.f al asrar (0askrivanje tajni), to jest nje)ova komentara na 1ur'an koji je u nepotpunom obliku objelodanjen od strane nje)ova u,enika 0a.iduddina #avbudija (umro EOP<LLOQ). @ svakom po)lavlju ove 3nsarijeve e)8e)e8e jasno su prepo8natljiva tri literarna slojaJ najprije slijedi per8ijski prijevod arapsko) teksta 1ur'anaG potom dola8i e)8ot erijsko tuma,enje doti,no) teksta prelomljeno kro8 je8i,ku, )ramati,ku, povijesnu, juridi,ku, eti,ku i op?enito e)8e)etsku pri8mu. -omentari )otovo redovito, u8 autorovo tuma,enje, sukusiraju sva dru)a tuma,enja arapski" mufassira koji se bave sli,nim %ur'anskim temamaG naj8ad, slijedi e8oterijsko, i8ra8ito sufijsko tuma,enje %ur'an sko)a teksta. +ufijska e)8e)e8a ovo) 3nsarijeva Tafsira jednodobno u sebi smiruje elemente sufijski" pou,aka, predanja, sufijske poe8ije, ka8ivanja 8nameniti" sufijski" u,itelja itd. 6no .to posebno ,ini bo)atim ovo 3nsarijevo djelo jest istrajno uspore=ivanje nje)ovi"

vlastiti" sufijski" tuma,enja sa onim preu8etim i8 sufijske e)8e)e8e 1ur'ana ,uveno) sufijsko) kroni,ara 3bu 3bdurra"mana +ulamija po8nato) pod naslovom (a%a'i% at tafsir, +lijede?e 3nsarijevo djelo je sufijska kronika Taba%at as sufi$$a naslovljeno po istoimenoj +ulamijevoj kronici, kronika pisana ,as prelijepim literarnim stilom, ,as u 8naku su"oparni" povijesni" podataka. Danas je ono sa,uvano tek u smislu studentski" bilje:aka, a sadr:aj mu je sa,injen od i8abrani" po)lavlja +ulamijeve istoimene kronike, koju je 3nsari u skra?enoj formi pre8entirao svojim u,enicima. 3nsarijevo djelo #una)+t (*a8ivanja) je dra)ocijena 8birka sufijski" du"ovni" 8a8iva, ,ije .tivo je odve? poticajno 8a svaku vrstu umsko) i misti,no) opu.tanja i skitaranja beskrajnim svjetovima Tajne. !nte)ralni tekst ovo) posve 8animljivo) 3nsarijeva djela pre:ivio je tako .to su nje)ova po)lavlja ra8bacana po brojnim stranicama nje)ova djela -a.f al asrar i Taba%at as sufi$$a. >o, jedno medu 8na,ajnijim 3nsarijevim djelima je i djelo D"amm al kalam wa a"li" (-ritika skolasti,ke teolo)ije i njeni" promicatelja) To djelo, na:alost, ni dandanas nije objelodanjeno. +adr:aj ovo)a djela je nastao kao re8ultat 3nsarijeve du)o)odi.nje trpnje i podno.enja nemilosrdni" kritika 8vani,ni" teolo)a, koje su bile i8a8vane nje)ovim nepopustljivo kriti,kim stavom prema teolo8ima -alama kojeZ je 3nsari smatrao neprijateljima &oslanikova +unnata. +matraju?i /erijat i sufi8am dvama inte)ralnim sastavnicama jedinstvene cjeline vje,no) islamsko) du"ovno) predanja, 3nsari je, s dru)e strane, filo8ofiju i teolo)iju -alama odbacivao pod svaku cijenu kao islamu neprimjerene discipline, uklju,uju?i i teolo)iju a.'ari8ma. 6vakvo nje)ovo stajali.te je jedno stolje?e kasnije, nakon 3nsarijeve smrti, podr:ao i 3bu (amid al Ga8ali koji je, nakon du)e predava,ke karijere -alama na akademiji >i8amiji, i sam posvjedo,io prednost sufi8ma nad "elenisti,ki nada"nutom muslimanskom filo8ofijom i teolo)ijom -alama. >o, 8a i8u,avanje povijesti, sadr:aja i naravi per8ijsko) sufi8ma 3nsarijevo djelo +ad #a$dan (+totinu oblasti ili +totinu stanja) je naj8animljivije 8a tu svr"u od svi" dru)i" nje)ovi" djela. 6no se smatra prvim didakti,kim traktatom o sufi8mu napisanim na per8ijskom je8iku, ili prevedenom sa arapsko) je8ika na kome je pret"odno sadr:aj bio ispisan. 6no, tako=er, slu:i kao podesan priru,nik o sufi8mu 8a sve one koji se odlu,uju stupiti na sta8u sufijske )no8e. &i.u?i )a tako da nje)ovo .tivo svakodnevno slu:i kao smjeroka8 i uputa nje)ovim u,enicima na vrletnoj i raskrsnica prepunoj sta8i sufi8ma, sto)a je cijeli sadr:aj ovo)a djela i8lo:en u didakti,koj i "omiletskoj formi, .to u dostatnoj mjeri olak.ava pam?enje posve slo:eni" sadr:aja sufijsko) du"ovno) nauka. +ufijska rasprava +ad ma$dan 8apo,inje sa jasno i8dvojenim uvodom ili proslovom (tara)im) koji slu:i kao uvodnik ,itatelju u temeljna na,ela ili osnovne ,lanke islamsko)a vjerovanja. 0e,enice koje otkrivaju jednu po jednu tajnu sufijske )no8e nisu predu)e, ra8vu,ene, nepotrebnim detaljima optere?ene, ne)o su prije formulirane u stro)oj i odve? elokventnoj kompo8iciji, bremenite smislom koji se, naj,e.?e, nudi u nekoj vrsti sufijsko) afori8ma, pou,ka, poslovice, predanja. Takav na,in pisanja je karakteristi,an i 8a nje)ova djela D"am al kalam i Jaba%at as sufi$$a. 0e,enice su )otovo redovito ponu=ene u stilu rimovane pro8e sa jasno prepo8natljivim unutarnjim ritmom, .to je sa posebnim uspje"om 3nsari o8biljio u svom djelu #una)at >erijetko se u sadr:aj djela +ad ma$dan, ali i dru)dje, utki vaju dijelovi dobre sufijske poe8ije, osobito one pisane popularnim mat"nawi sii"om. >akon uvodno) dijela, 3nsari 8apo,inje sa prvim ob8orjem ili prvim stanjem sa kojim se kre,e na put sufi8ma, a to je ob8orje ili stanje pokajanja. 3ko je spo8naja :ivot, mudrost o)ledalo, 8adovoljstvo sna)a, nada bo:ansko posredovanje, sjecanje na Bo)a 8dravlje, tad je pokajanje, be8 sumnje, lijek 8a svaku bolest, smatra 3nsari. 6no je osnovni 8nakoput i neistro.ivi 8alo) bo:anske milosti, tajanstvena sta8a do ri8nice bo:anske mudorsti, 8a)ovornik najvi.e) jedinstva i uprisutnjenja u 8ajedni.tvu s Bo)om i tajna najdivnije du"ovne radosti. !skreno pokajanje po,iva na tri na,elaJ kajanje u srcu, )lasno is kanje oprosta i nesmiljeno su8bijanje vlastiti" slabosti i ru:ni" postupaka. &oslu.ni pobo:nik stalno preispituje svoju sopstvenu pobo:nostG neposlu.ni )rije.nik okajava svoju neposlu.nost i )rije" preispitivanjem vlastito) neposlu"a i )rije.enja, a mudrac se kaje kad)od 8aboravi 8nakove bo:anske milosti koji su mu poka8ani.

/to se ti,e najvi.e) ob8ira sufijsko) monotei8ma (tawtiid), koji predstavlja vje,nu temu cjelokupno) sufijsko) iskustva i krunsko na,elo svake monoteisti,ke reli)ije, nje)a 3nsari ispituje tek kao .e8desetdevetu postaju ili ob8orje. &rije nje)a, .to je osobito 8nakovito )lede du"ovno) konteksta temeljne sufijske simbolike, on ispituje du"ovni stupanj ili ob8orje e)8istencijalno) i8)ona ili su:anjstva ()urba). &rvi 8nak revnovanja Jedinstvu, ka:e 3nsari, jest svjedo,iti Jedno), uvijek vidjeti Jedno) i trajno spo8navati Jedno). +vjedo,iti Jedno) je po,etak svake mudrosti i kapija kro8 koju se prola8i do svake vrste 8nanja, bilo svjetovno) ili du"ovno). To je ra8djelnica i8me=u prijateljstva i neprijateljstva. @vijek vidjeti Jedno) 8na,i u njemu motriti neiscrpivu provido nosnu mo,, sveobu"vatno i beskrajno, predvje,no 8nanje i sve)rle,u predvje,nu mudrost koju samo 6n mo:e o8biljiti. Takovrsna mo, 8ri jenja kod ,ovjeka plod je posebno darovane mudrosti, mo, o8biljenja takovrsno) 8rijenja je plod beskrajne udivljenosti, a ustrajno nje)ovanje takovrsne mo,i 8rijenja plod je nesvakida.nje mo,i i sna)e. +talno spo8navati Jedno) 8nak je dostojno) du"ovno) slu:enja, du"ovno) medupro:imanja i du"ovno) "tijenja i nastojanja. +ve to skupa pretpostavlja ustrajno kontroliranje vlastiti" misli, pro,i.?avanje najdublji" 8akutaka svijesti i savjesti, stalno o8biljivanje i dose8anje same sr,ike sje?anja na Bo)a, ispovijedanje stameno) povjerenja u svaki 8nak bo:anske milosti i stalno 8adr:avanje vlastito) du"ovno) usredoto,enja na Jednom, tjeraju?i u carstvo 8aboravljeno) sve dru)o.Qd +vi" stotinu ob8orja ili stanja, smatra 3nsari, sukusiraju se i sadr:inski smiruju u polju ili du"ovnom stanju 'jubavi i &rijateljstva (ma"abba). 6n to jasno ,ita i8 sadr:aja %ur'anski" stavakaJ" 3ko neki od vas od vjere svoje otpadne, 3lla" ?e doista mjesto takvi" dovesti ljude koje 6n voli. .. (I, EN) iJ Ti reciJ" 3ko vi 3lla"a volite, mene slijedite9" (!!!, RL).

A$n al--uda, Ha"adani 3bu al #a'ali '3bdulla" !bn 3bi Bakr #u"ammad !bn '3li !bn a! (usa$n !bn '3li al #i$anji, po8natiji kao '3$n al 1udat (amadani, ro=en je u iranskom )radu (amadanu NTO<LPTS u kojemu se trajno nastanio nje)ov djed 3bu al (asan '3li !bn al (asan doseliv.i se i8 #ijanjija, malo) mjesta u 38erbejd:anu. ! sam pomen nje)ova imena odjednom u svijest pri8ove tra)i,nu sudbinu (alla)a i +u"rawardija, koji su svoj :ivotni vijek naprasno 8avr.ili kao misti,ni mu,enici i stradalnici na sufijskom putu prema vr"u misti,no) +inaja. !stovjetnu :ivotnu sudbinu je, naime, do:ivio i sam '3$n al 1udat (amadani, po)ubljen u tridesetre?oj )odini :ivota kao i +u"rawardi. To je, osim to)a, bila neka vrsta obiteljske tradicije, jer je i nje)ov djed umro kao mu,enik i on mu je, na neki na,in, ostavio u naslje=e tu :ivotnu sudbinu jednako kao i onu profesionalnu, jer je '3$n al 1udat (amadani po 8animanju najprije bio kadija u svome mjestu, koju slu:bu su prije nje)a obna.ali nje)ov djed i nje)ov otac. -ao suvremenik utemeljitelja %adirijsko) sufijsko) bratstva 3bd al 1adir Gilaniva (umro EQL< LLQQ) i misti,no) rodoslovnika su"rawardijansko) sufijsko) bratstva 3bu'l >a)ib al +u"rawardija (umto EQR<LLQS), jo. od rane mladosti bio je 8aljubljenik i strasni poklonik misti,ke ljubavi kako ju je promi cao (alla) i nje)ov vlastiti u,itelj i du"ovni mentor 3"mad Ga8ali, tako da )a je nesavladiva i neodoljiva sna)a te ljubavi sasvim odvela i8van oko.tale lju.ture le)alitarne prakse i uvela u samo sredi.te kraljevstva i domovine !stine u kojoj se njeno vje,no lice nadaje kro8 pro8irne 8astore 'jepote, 'jubavi i +jete. 6n je, u8 to, svoju du.u i srce u cvijetu mladosti ustrajno punio opojnim napitkom misti,ne poe8ije koju su pisali per8ijski sufijski pjesnik +ana'i i >i8ami (umro ETS< LOPO), vrlo rano je po,eo 8apadati u najdublja stanja misti,ne opijenosti i du"ovni" ekskur8ija (al .atafrat) .to )a je, u kona,nici, odvelo na put nepovratne patnje i tra)i,no) stradanja. &red8nak

nje)ove ta kovrsne sudbine mo)ao se, povremeno, raspo8navati u nje)ovu nesvakida.njem odnosu prema smrti, koja je ,inila cjelodnevnu perspektivu nje)ova misti,no) isku.avanja institucije samoutrnu?a (fana) ka kojemu je svim svojim bi,em :udio do posljednje) da"a, vide?i u tome najvi.i smisao te)obno) "oda sufijskom sta8om potpuno) du"ovno) o8biljenja (tali%l%). -ao .kolarac '3$n al 1udat (amadani je pro.ao redovno obra8ovanje u polju tradicionalni" nauka ono)a doba medu kojima osobito i8dvajamo matematiku, lo)iku, pravo, tradiciju, lijepu knji:evnost pisanu arapskim i per8ijskim je8ikom i filo8ofiju. 6sobito se, u po,etku, predavao istra:ivanju skolasti,ke teolo)ije -alama. 6d nje)ovi" djela danas je na en)leski je8ik prevedena samo nje)ova knji)a 3polo)ija ('lim al -alam). >aporedo sa svojim formalnim .kolovanjem, a :ive?i u o8ra,ju temeljito pro:etom misti,kim miljeom i du"ovnim idejama sufi8ma, (amadani je vrlo ,esto sa svojim ocem posje?ivao dervi.ke tekije, "anna%e i klostere, prisustvuju?i ondje redovnim su fijskim seansama. &rema svjedo,anstvima nje)ovi" bio)rafa, (amadani je ve? u sedamnaestoj )odini :ivota postao u,enikom, novakom (salik) na du"ovnom putu, i8vjesno) sufijsko) .a$"a Baraka, koji )a je pou,io prvim 8nacima mudrosti srca. &risje?aju?i se prvi" svoji" dru:enja sa .av"om Barakom u pismu jednom svom u,eniku (amadani veliJ "&roveo sam sedam )odina posje?uju?i Baraka, ali nijedno) ,asa se nisam usu=ivao dotaknuti mu sve8ice na sandalama. #isli. li da 'judi ne 8naju ono .to jest 8nak Dovjeka; -ad bi te neko od )ospodara srca uveo u vlastito srce i kad bi ti polo:io prst na jednu od sandala 'judi, sotonska drskost bi te potaknula na to. @ nastojanju da te neko od )ospodara srca u8mo)ne pri"vatiti u srcu svome, prvi uvjet i 8a"tjev je taj da tvoje srce opstane na :esti nje)ove ljubavi nekoliko )odina. 6stane. li stamen u toj prilje:nosti, on ?e "te", tada, odlijepiti od "tebe sama." '3$n al 1udat (amadani je imao sre?u, kao rijetko ko od sufija, da pored literature i.,itava i bistri neiscrpive dubine sufrjske )no8e i8 :ivi" i otvoreni" srca svoji" du"ovni" u,itelja i da i8 nji"ovi" usta oslu.kuje tajanstveni pjev sufijske )no8e .to dopire i8 najdublje) skro vi.ta :ive sr,ane .koljke. @ jednom dru)om pismu upu?enom svom u,eniku uposlenom na carskom dvoru, koji )a je pitao o tajnama du"ovno)a puta, (amadani otkriva svoje po,etno te)obno iskustvo u dru.tvu svoji" sufijski" mentoraJ "Ti jo. uvijek nisi osvije.?en. Dak i kada se oslobodi. slu:enja sultanu #a"mudu, ti, opet, mora. provesti mno)e )odine slu:e?i 'jude &uta, sve dok "te" oni ne odcijepe od tebe sama ili te ne ostave. &otom ?e. dose)nuti dubinu a)onije i 8anos sljedbenika. /ta treba. ,initi sa ka8ivanjima o odanosti u,itelju; Ti jo. uvijek nisi ku.ao radost sjedinjenja niti si trpio bol odvojenosti od nje)aG niti si isprobao stra"ovitu u8vi.enost i veli,inu nje)ova prisu?a. Ti nisi po:elio umrijeti svaki dan tisu?u puta. . . .Ti jo. nisi osjetio beskrajnu )ri:nju savjesti, nisi se utapao u ocean i tonuo u nje)ove dubine, )ube?i se u nje)ovim rukavcima i talasima u8burkane krvi i ljubavno)a :ala. Ti jo. nisi skidao pra" i pepeo sa svo)a vlastita lica preko tisu?u puta, pu.taju?i da okrutna ruka napu.ta nerastrvenu vjedu, :alostan .to nema. .ta da vidi.. Ti nisi oko sebe ste8ao pojas milijun puta katkada svojom vlastitom rukom, a kojiput rukom u,itelja na)lava,ke 8a)njuren u lokvu krvi i pra"a. Ti jo. nisi 8apadao u o.tre ajkulje ralje vlastito) sr,ano) brodoloma9 Ti nisi di8ao cijelu planinu sna)om vlastito) nokta9 *a.to se optere?uje. tim ka8ivanjima; -ako bi ti ona mo)la i.ta 8na,iti;"' ! nastavlja u pismu dru)om u,enikuJ "/ta ti 8na. i .ta ve?ina svijeta 8na .ta je to 1ur'an; Tvoje u,enje 1ur'ana, tvoje molitve, tvoj post, tvoj milodar, tvoj "ad: i d:i"ad su 8a tebe ono ,ime ti nastoji. pribli:iti se sandalama to) Dovjeka, tako da ti valja 8emlju kojom on danono?no "odi na,initi svojim 8emljovi dom kako bi, mo:da, nakon provedeni" pedest )odina svo)a :ivota, slu:e?i )a, on jedno) dana mo)ao svratiti po)led na tebe, a ti biti bla:en od sre?e. 3li, .ta ti mo:e. ra8umjeti i8 ono)a .to ,uje. to jest da sna)om jedno) po)leda voljeni uspostavlja mirijadu milosti; >i.ta9 " 6naj koji to nije ku.ao, taj ne po8naje nje)ov okus." Ja o,ekujem ,as

kada ?u biti pomilovan tim po)ledom." -ada je 3$n al 1udat (amadani imao dvadeset )odina, ve? tada se bio uvelike dao na i8u,avanje 3bu (amid al Ga8alijeva djela !"$a' 'ulum ad din. !8u,avao )a je pune ,etiri )odine, poku.avaju?i kro8 nje)ov sadr:aj raskriti tajne -alama koji, kao popularna 8nanost ono)a vremena, u nje)ovim o,ima nije predstavljao dru)o doli "napor utapaju?e) ,ovjeka da se nekako spasi"*a ovo al Ga8alijevo djelo je smatrao da je i8ra8 nastojanja definitivne pomirbe sufi8ma i nomocentri,ni" teolo.ki" disciplina. +to)a je on sam 8a nekoliko dana, kako sam svjedo,i kasnije u svom Tam"idat u, napisao manju raspravu pod naslovom *ubda al "a%a'i%, kako bi sna)om intuitivno) uvida uspio ra8rije.iti svoju vlastitu du"ovnu kri8u FN u koju je 8apadao dok se nala8io u rasponu e)8oterijski" disciplina muslimanske u,enosti i prvi" sufijski" iskustava koja je sticao pred svojim du"ovnim u,iteljem Barakom. Ir"unac nje)ove du"ovne kri8e desio se prilikom nje)ova susreta sa 3bu (amidovim bratom, sufijom i apostolom neuta:ive i ,iste sufijske ljubavi, 3"madom Ga8alijem, o ,emu (amadani tako=er pi.eJ "#alo pomalo vid unutarnje) )ledanja se otvarao. Dok je taj proces ustrajno nastavljan, ja sam po,eo tra)ati 8a putom koji ?e me dovesti do ono) .to transcendira 8nanost. &roveo sam skoro )odinu dana u takvom stanju, be8 mo)u?nosti da i8nutarnje spo8nam istinsku 8bilju koju sam raskrio. Tada sam sreo svo) du"ovno) u,itelja i vodi,a (pir), vrlo) upu,iva?a u bo:ansku *bilju ("a%i%a) 3bu'l Cat"a 3"mad !bn #u"ammad Ga8alija (neka Bo) u.,uva muslimansku 8ajednicu kro8 nje)ov :ivot i neka )a na)radi 8a dobro,instvo prema meni), ko)a je put nanio u (amadan, u moj rodni )rad. &roveo sam dvadesetak dana u dru:enju s njim, 8a koje vrijeme su se podi)li )ore spominjani 8astori i milostivo mi je darovano jedno iskustvo kro8 koje mi je 8biljnost stvari postala o,i)lednom, a i *bilja mi se raskrila tako da ni.ta ne ostade od "mene" ili "moji" :elja" i8u8ev ono)a .to je Bo) "tio da ostane. -ro8 mno)e )odine, sve do danas, ja nisam imao dru)o) 8animanja mimo tra)anja 8a utrnu?em i i.,e8nu?em u toj *bilji neka mi Bo) pomo)ne da o8biljim taj cilj.. ," @ svom du"ovnom napredovanju sti)ao je do oni" ra8ina da je bio kadar ,initi nesvakida.nja ,udesa. #no)i nje)ovi suvremenici i kasniji bio)rafi tvrde da je, pored ostali" du"ovni" darova, imao i mo? o:ivljavanja, .to je u velikoj mjeri u8nemiravalo i ljutilo teokratske kru)ove (amadana i .ire. 6 tome ,ak i on sam )ovori u jednoj pri)odiJ "3li me ljudi ba. i ne slu.aju. 6ni misle da sam ja ma). #e=utim, kao .to je !sa i8vodio ,udesa i svojim da"om uspijevao o:ivjeti ptice, slijepcu vratiti vid i mrtvo)a uskrsnuti. . . .tako isto &rijatelj Bo:iji posjeduje (sli,nu) kari8matsku mo?, a i ovaj jadni siroma" (to jest '3$n al 1udat) tako=er posjeduje takve mo?i." +to)a se on radije predao pisanju rasprava, opse:ni" poslanica o du"ovnim vje.tinama koje je slao u,enicima i bliskim prijateljima. &isao je, dakako, i poslanice i rasprave ve8ane 8a nje)ovu svakodnevnu sudsku praksu u (amadanu, kao i one koje se odnose na nje)ov svakodnevni :ivot u "ana%i. >o, Tam"idat (#etafi8i,ka isku.enja) je, ipak, krunsko djelo nje)ova :ivotno) opusa o ra8li,itim ob8irima sufijske )no8e. +adr:aj re,eno) djela u)lavnom raspravlja o misti,noj teolo)iji kro8 tri dijela, tako .to u prvom dijelu svjedo,i o du"ovnom 8are=enju i ranom intelektualnom ra8vitku '3$n al 1udat (amadani ja, u dru)om dijelu on raspravlja o temeljnom nada"nu?u kojim je pisan sadr:aj nje)ova Tam"idat a kao najdu:e) pro8no) djela per8ijske misti,ne literature, do,im u tre?em dijelu kro8 tri cjeline )ovori o misti,koj smrti ili ima)inali8aciji (tamattul), o utrnu?u (fanaL) i o ra8osobl jenju ili samo8aboravu (ma"w). Tre?i dio knji)e jednodobno i8ra:ava ono du"ovno pre)nu?e (amadanijevo koje bismo, jednostavno, mo)li osloviti kao via pur)ativa nje)ova du"ovno) o8biljenja. (amadanijevi bio)rafi tvrde da je on svoje :ivotno djelo Tam"idat napisao ,etiri )odine prije svo)a smaknu?a, koje je nad njim dao i8vr.iti seld:u,ki ve8ir 3bu'l 1asim al Dar)u8ini. @ sad

r:inskoj osnovi djela po,ivaju, prije sve)a, %ur'anska na,ela i pou,ci, predanja &oslanika islama, a potom i najbolje sukusirano sufijsko i teolo.ko iskustvo nje)ova vremena. 3naliti,ari tvrde da je ovo djelo, pisano prije skoro devet stolje?a, po svojoj je8i,koj formi i danas vrlo moderno, preci8no u svom pojmovlju i odve? rasko.no u svom semanti,kom ob8orju. Du"ovne dubine i bremeniti simboli,ki je8ik ovo)a djela do te mjere je 8)usnut da nje)ov du"ovni ritam i najdublje semanti,ke intencije mo:e s la"ko?om slijediti samo onaj ,italac ,iji du" raspola:e dostatnim sufijskim iskustvom i i8o.trenim du"ovnim slu"om 8a tajanstvene jeke vje,ne sufijske )no8e. >eki vid posve osebujne sakralne estetike krasi je8ik i sadr:aj ovo)a djela, smatra H"ris tiane Tortel i to one estetike koja je posve oslobo=ena od stereotipa, koja je posve subjektivna i nenormativna. '3$n al 1udat (amadani temeljnu po8ornost najprije posuv ra?uje na su.tinska na,ela sufi8ma. >o, sadr:aj ovo)a djela bi se te.ko mo)ao ,itati i ra8umijevati be8 temeljno) po8navanja nje)ova sufijs ko) pojmovlja koje je, opet, na osebujan na,in primjereno (amadani ju. Temeljno sufijsko pojmovlje ovo)a mistika i nje)ov semanti,ki ob8or ponu=en je u dru)om nje)ovom djelu +a"wa al )arib (Tu)ovanka stranca u i8)nanstvu) @ re,enom (amadanijevu djelu nisu i8lo:eni samo klasi,ni termini dotada.nje sufijske literature u &er8iji, ne)o su uklju,eni i neki dru)i pojmovi koji vremenski poti,u i8 preislamske du"ovne tradicije !rana. Da ,ovjek mora najprije pro?i kro8 neku vrstu vlastite du"ovne priprave 8a ,itanje sadr:aja (amadanijeva Tam"ldat a, u dostatnoj mjeri upo8orava i u)ledni japanski orijentalista T. !8ut8u koji se, tako=er, s prevelikom pa:njom osvr?e na polise mi,nost i mno)ostruko nijansiranu slo:enost (amadanijeva je8ikaJ "@ (amadanijevu motrenju ni.ta ne bi mo)lo biti udaljenije od istine (kao to da) ...postoji jedna po jedna spona i8me=u rije,i i njena 8na,enja. +vijet 8na,enja je ne.to beskrajno slo:ene, )ibljive i pluta ju?e naravi. @op?e ne postoji takva kruta stamenost koja bi sukladira la formalnoj ili materijalnoj krutosti rije,i... @spore=ene sa prostranim poljem smisla koje se stere i8a svake pojedina,ne rije,i, rije,i su samo sitna, be8na,ajna ta,kica. 0ije, je samo u8ana kapija kro8 koju ljudski um prola8i i ula8i u beskrajno ra8me=ljiv ocean smisla ... Jednostavnim motrenjem i8vana tako upotrijebljene rije,i, jedva bi se mo)lo suditi o .irini i dubini smisla koji se priskrbljuje tom rije,ju. To je osobito istinito kada 8na,enje koje se ulije u oblik rije,i bude i8nova vra?eno sna)om produbljeno) misti,no) iskustva." Bibaju?i se na beskrajnim talasima 8na,enja i smislova vlastita sr,ano) oceana, koje sam (amadani opisuje kao navlastito pro:ivljeno te)obno stanje misti,no) isku.avanja, on jasno posvje.?uje da to "vje,no talasanje" ne poni.tava samo svaki oblik rije,i, ve? poni.tava i samo nje)ovo sopstvo koje se topi u be8obli,ju nesavladive sr,ane pustopoljine. "&ostoje trenuci kada srce ovo) ljubavlju opijeno) pisca slijedi i oslu.kuje nje)ov je8ik, tako da je8ik postaje )ovornikom, a srce slu.ateljem. >eko? sam ,esto pristajao pisati .to.ta, ali sada ima trenutaka kada moj je8ik po,inje slu.ati srce, tako da srce biva )ovornikom, a je8ik slu.a teljem. *acudnost i udivljenje su misti,ka stanja i metafi8i,ki "trenuci" koji su se, neko vrijeme, otkrivali ovom jadniku...9 3", ja9 Te no?i, no?i ra8dra)anosti, ja doprije" do mjesta na kojemu vidje" sve .to bje.e u predvje,nosti i sve .to ?e biti u postv je,nosti unutar slova alif. 3"9 #oram prona?i neko) ko mo:e ra8umjeti to .to 8borim....9 -oliko puta sam poku.ao i8letjeti i8 carstva pisanja, pisanja koje me je pro)onilo i stiskalo, ne dopu.taju?i mi da prebivam u onom napisanom niti da odustanem od pisanja... +ta ?e. ra8umjeti i8 ove poslanice ovisi o tvom vlastitom ra8boru i umu. Da to duboko pojmi. u8elo bi ti mno)o dana i i8iskivalo bi ti savr.eno pre)nu?e (suluk) (u disciplinama sufi8ma). Jer ovi napisi su plod mo) vlastito) petnaest)odi.nje) e8oterijsko) pre)nu?a, a to .to je meni u8elo petnaest )odina ra8umijevanja, nekom dru)om se ne bi 8adovoljilo ni sa pedeset" >o, )ornje rije,i (amadani nije naumio bilo kojem ,itatelju, ve?, prije sve)a, onom ko je u stanju pro:ivjeti instituciju "misti,ne smrti", instituciju koja 8au8ima sredi.nje mjesto u nje)ovu sufijskom iskustvu koje je on podredio ritmu misti,no) umiranja i na taj na,in dao sadr:inski i e)8istencijalni

predokus krunskom ,inu svo) sufijsko) mu,eni.tva i stradanja, to jest predujam svom kona,nom i stvarnom fi8i,kom smaknu?u. -ro8 cijelo sufijsko .tivo, naime, koje je iscurilo i8 (amadanijeva srca, on ustrajno navije.ta svoju smrt kao ,vori.ni prostor i perspektivu u kojoj ?e se smiriti jeke i sa8vu,ja nje)ovi" su fijski" ideja o utrnu?u, ima)inali8aciji i samo<potiranju. "+amo onaj ko je istr)nut i8 svo) sopstva sna)om tu)e i strepn je, taj mo:e ku.ati okus ovi" rije,i. >isi li ,uo ono .to )ovore sufije koji su o8biljili jedinstvo s Bo)omJ" -o spo8naje Bo)a, taj je stvoren da trpi preveliku nesre?u i neprijateljstvo." 3", to je ra8lo) 8bo) koje)a sam )ore spomenuo rije,i svo)a u,iteljaJ" >iko ne spo8naje Bo)a doli Bo) &rijatelju, samo 6n 8na +ebe. -ada usta postanu svjetiljke plam, kakvu korist sti,e, tad, plam od plama; -akvu radost, kakvu dobit prima; 3, opet, kada se odvoje od plama, kako se mo)u radovati jer kako bi mo)ao podnositi ikakvo dru:enje be8 o)nja; 0a8um nikada ne mo:e dose)nuti to ob8orje9 3ko i (s"vatite) ne.to od ono)a .to nadila8i ra8um, 8adr:a?ete 8a sebe to .to svjedo,ite." #isti,no umiranje pripada svijetu transcendentno). >je)a samo ,isti um mo:e dose)nuti, kako ,esto podsje?a (amadani citiraju?i tradicionalni sufijski pou,akJ" +un,eva svjetlost kada )rane, ovisi o oku kojemu svane." 6no jedino mo:e biti predmetom du"ovno) sen8ibiliteta, a nikako filo8ofske u,enosti i stro)o racionalno) nadisanja. +to)a je svaka nje)ova misao nadumska i tra:i da se njeno 8nakovlje tra:i jedino u carstvu vje,ne mu"ammedanske 8bilje koja je "vi.e od svake smrtnosti", jer i istinska profetolo)ija, kao du"ovni podlo:ak svakoj istinskoj )no8i i e8oterijskoj tradiciji, sve svoje poruke .alje i8 carstva mu"ammedansko)a du"a koji nadvladava svaku tvarljivostJ "6ve rije,i su ponad tvoje mo)u?nosti ra8umijevanja. Tvojoj mo?i prili,i jedino da pojmi to kako je cijeli svijet samo sjena #u"am medova. -ad +unce i.,e8ne, .ta misli., ostaje li sjena; >ikako, ona nikada ne ostaje. ">a dan kada smotamo nebesa kao .to se papirus savije "(1ur'an, XX!, LPN). 3vaj, kada se tijelo smjesti s onu stranu bo:anske *bilje ("a%i%a) i i8)ubi svoju boju, taj do)a=aj ?e navijestiti utrnu?e svijeta. -ada +unce bo:anske *bilje potone u nepostojanje, svjetlost tijela ,e i.,iliti. >evjernik sam ako i sam 8nam to .to )ovorim9 3vaj9 3ko )ovornik ne 8na .ta )ovori, kako slu.alac mo:e 8nati to .to ,uje; " &a:ljivo ,itanje )ornje)a teksta i ra8umijevanje nje)ovi" temeljni" simbola na najbolji na,in svjedo,i (amadanijevu punu svijest o nje)ovom skorom smaknu?u, koje on, ,ak, pri:eljkuje i smatra )a trenutkom kada ?e potpuno 8asjati istina nje)ova ve? toliko puta misti,no) kusanja i8ravno) sretanja sa smr?u. +tavi.e, on u devetom po)lavlju svo) Tam"ldat a do potpune ra8)o@,enosti )ovori o sasvim konkretnim okolnostima koje )a i8ravno vode u smrt, koju on svjesno pri"va?a kao svoju nei8bje:nu sudbinuJ "3ko te mole 8a [atwu, prijatelju, pa podaj im je. @ru,i im svoju osobnu presudu u ve8i sa mnom. 6sobno mislim da je moja volja da ko)od 8atra:i 8akonsko smaknu?e, taj treba, kao od)ovor, 8apisati onaj %ur'anski stavakJ" 3lla"u pripadaju najdivnija !mena, pa Ga do8ivajte njima, i vi se klonite oni" koji i8vr?u !mena >je)ova. (1ur'an, I!!, LSP). /to se mene ti,e, ja molim 8a takvu smrt (%atl smaknu?e), ali, avaj, ,as je jo. uvijek daleko9 -ada ?e se 8biti; 3"," to 3lla"u nije te.ko u,initi." (1ur'an, X!I, OP)" #isti,ka ideja o samo<utrnu?u 2fana') ili o ukinu?u, ra8orenju, poni.tenju ,ovjekova "e)a" pred onim Bo:anskim, mada prisutna u svim misti,kim tradicijama !stoka i *apada, nije na posve jednak na,in tuma,ena kod svi" mistika. !ako se, naime, (u)wiri na jednom mjestu u svome -a.f al #a[i)ub u :ali kako mno)e sufije, ,ak, po)re.no ra8umijevaju tu ideju, smatraju?i da se ko) ,ina utrnu?a (fanaL) definitivno )ubi svoje sopstvo ili se preta,e u bo:anski 5)o, .to sasvim od)ovara kr.?anskom reli)ijskom svjetopo)ledu u kojemu se ,ovjek temeljito obo)otvoruje, 8a 3$n al 1udat (amadanija se, ipak, ne bi mo)lo ka8ati da re,enu ideju interpretira na po)re.an i 8a islam nepri"vatljiv na,in. #ada je, naime, institucija fana' a jedan od klju,ni" pojmova i krajnji" svr"a (amadanijeva sufijsko) promi.ljanja i du"ovno)a samoo8biljenja, nje)ovo poimanje utrnu?a ne

smjera na potpuno tjelesno i du"ovno ra8obli,enje i e)8istencijalno potiranje, ve? radije ide 8a tim da nam posvijesti ,injenicu kako pri ,inu najvi.e) du"ovno) o8biljenja, neodoljivom sna)om trasfi)urativ ne ljubavi
('iq, maha//a) i sr?ane opi,enos i (sukr al-qal/) poni a:a se niCi o/lik due ko,a preds a:l,a s :arnu prepreku kod dose(an,a is inske duho:ne s:i,es i ili nads:i,es i ko,a ,e (nak nae neumrlos i i ra,ni Cig :,e?no ua orenog ra,a u nama. 2o o se (a pra:e muslimanske mis ike 6i,ela duho:na s a(a su.i,skoga napredo:an,a pros ire unu ar S:,edo?ans :a :,ere (+alima a-ahada), o i Hamadani nepore6i:o i us ra,no s:,edo?i, u om smislu, onda, u rnuDe ili samou r-nuDe ni,e drugo doli ona, nuCni korak :ie ko,i se mora na?ini i i ko ,im se re/a iskora?i i sa ra(ine 0a ilaha >Nema /oga>, kako /i se iskora?ilo na :iu ra(inu, u o/(or,e illa'llah >doli Eoga>. 8a, sloCeni i (a , ?ak, na,/ol,eg su.i,u, duho:ni pro6es ni,e nimalo lahak, im pri,e ,er ,e pos:e eg(is en6i,alno paradoksalan, /uduDi da u odreJenom smislu ospora:a sops :o (:ia nega i:a). S oga /i se, u nekom smislu, sli,edeDi duho:ne ri mo:e Hamadani,e:a su.i,skog iskus :a, glede u?en,a o .ana>-&i, moglo ka(a i da ona, ko s upa na s a(u su.i(ma ima i(gu/i i s:o,u duu (s:o, ego), ali, is o ako, samo ona, ko re?enu s a(u prede do kra,a, ko prispi,e u o/(or,e samo;os:,edo?en,a EoCanskog (illa'llah), a, is inski (ado/i,a s:o,u pra:u, (/il,sku duu, duu po punog duho:nog sa:rens :a, duu ura:no eCenu i usidrenu u o6eanu :,e?noga smisla.

6 )ornjem du"ovnom procesu (amadani na naji8 ravniji na,in )ovori u svom djelu *ubda al "a%a'i%, svjedo,e?iJ
">ajvi.i bla)oslov 8a potra:itelja !stine je to da se cijelim svojim srcem dadne na slu:enje ,ovjeku koji je samo<i.,e8nuo u Bo)u i u Bo:ijem po)ledu. -ada taj potro.i svoj :ivot slu:e?i svo)a u,itelja, Bo) ?e )a o:ivjeti ,istim :ivotom."+vjesno

ili

nesvjesno parafra8iraju?i 0umija koji u,i da du" pravo) salika, kojemu je u,itelj pret"odno potpirio vatru u carstvu nje)ovi" puteni" :elja :rtvuju?i )a tako ,istom smislu 1ur'ana raskrivanom i8nutra samo) 1ur'ana, nje)ov du" u biti se preta,e u ,isti 1ur'an,SS '3$n al 1udat (amadani ,ini korak dalje i idealno) u,enika, koji je posve podvr:en du"ovnom "tijenju ("imma) svo)a u,itelja, opisuje kao neko)a "ko je sebe i8)ubio u u,itelju." #istik, smatra on, mora umrijeti u sebi kro8 ljubav Bo:iju koja je uprisutnjena u sr,anom o)ledalu du"ovno) vodi,aJ
"+to vi.e pi.em o tome (fana')t

to pitanje postaje tim slo:enije (ali, ipak, ne postoji ni.ta dru)o)J spo8nati da, op?enito poimaju?i, u,enik (muri=) biva onaj ko se )ubi u svome u,itelju (dar pir ba8a=). 6n, najprije )ubi svoju reli)iju, a, onda, i samo)a sebe. *na. li ti smisao ")ubljenja reli)ije"; To 8na,i da, ako du"ovni u,itelj 8apovijedi da se u,enik suprotstavi i okrene od smjernica vlastite reli)ije, on se ima povinovati tome. @koliko u,enik, u :elji da se su)lasi sa nalo8ima svo) du"ovno) u,itelja, ne djeluje susprotno svojoj vlastitoj reli)iji, on je tada jo. uvijek pristalica svoje osobne reli)ije, a ne u,enik svo)a u,itelja. @koliko u,enik slijedi tok svoji" vlastiti" :elja, on je tad svoj vlastiti samo.tovatelj i sebi,njak. @,eni.tvo se sastoji u poslu.nosti u,itelju i u tome da se opa.e. pa.om +vevi.nje) Bo)a i nje)ova &oslanika (neka je mir i spas s njim9) ... 6vakvo pisanje je do te mjere slo:eno da je prava rijetkost prona?i neko)a na 8emaljskoj ku)li ko to ra8umije, jer medu tisu?ama du"ovni" neimara koji svim srcem nastoje slijediti &ut Bo:iji, ipak samo jedan prispijeva na u8anu sta8u u,eni,ke prilje:nosti. ... &o cijelom svijetu ja tra:im u,enika ,iju ko:u mo)u napuniti slamom, podi?i )a i oka,iti o sun,ani disk kako bi svijet mo)ao u8eti pouku... 3ko na=em 8nati:eljnika (na &utu sufi8ma) da od)ovara :eljama mo)a srca, i ako taj pro:ivi skladno mome ravnateljstvu dvije ili tri )odine ne manje , tome ?u ja mo?i otkriti 8bilju ovi" du"ovni" istina."
6vakvo

misti,ko iskustvo, )lede pitanja o utrnu?u, ne predstavlja novinu u sufijskoj tradiciji koja

8apo,inje sa (amadanijem, ne)o je ono bitno naslonjeno na takovrsno ve? ranije o8biljivano iskustvo kod +a"l Tustarija i nje)ova u,enika (alla)a. 6ni su, naime, ra8vijali sufijski nauk o "mu"ammadanskoj +vjetlosti" i onom .to je (alla) imao obi,aj oslovljavati u smislu imitatio #u"ammadi. Du"ovni )eni )ornji" sufijski" ideja temeljito cirkuliraju cijelim sadr:ajem (amadanijeva Tam"idat a. 6n i" sukusira u svome pojmu samospo8naje kao temeljne 8adanosti na putu du"ovno) samo< o8biljenja. +amospo8naje nema be8 i8vorne svijesti o "mu"ammadanskoj du.i", kao .to be8 takve svijesti nema ni mudrosti i 8nanja o bo:anskoj Biti (ma'rifa), jer "mu"ammadanska du.a" je 8bilja o)ledala u kojem se o)leda 8bilja bo:anske Biti. +vaki mistik, smatra (amadani, 8a)ledaju?i se u o)ledalo mudrosti, ondje prepo8naje "mu"amma dansku du.u", .to ?e re?i da i8a svake sufijske epistemolo)ije nu:no po,iva ili se skriva du"ovna profetolo)ija. >o, sufijska epistemolo )ija nje)uje onu vrstu mudrosti ,ije kraljevstvo se stere s onu stranu 8aborava, 8aborava koji ,ini e)8istencijalnu pre)radu i8me=u ste,ene 8emaljske i vje,ne, nestvorene, nebeske mudrosti. +amoutrnu?e, smatra (amadani, je put prevladavanja re,ene pre)rade i kapija kro8 koju se ula8i u nebeski ocean svesmisla. "3vaj9 @ 1ur'anu opa:amo samo crne 8nakove na bijelom papiru. +ve dok se nala8i. u ovda.njem postojanju (dar wu)ud), ti samocrno i bijelo opa:a.G kada napusti. "ovda.nje postojanje", 0ije, Bo:ija (-alam 3lla" 1ur'an) ?e te i8brisati u svom vlastitom bitku, a, potom, te prenijeti i8 utrnu?a u ponovno e)8istencijalno posvjedo,enje (jtbaf). 68biljiv.i ponovno e)8istencijalno posvjedo,enje, ti vi.e ne?e. vidjeti crninu sve .to okom opse)ne. bi?e bijelo. +to)a ,itaj stavakJ" @ Bo)a je -nji)a Glavna" (X!!!, RT). Du"ovni vite:e, 1ur'an je spu.ten ljudima 8aodjenut u tisu?ama velova. -ad bi u8vi.enost ta,ke ispod "arfa ba od Basmale sru,ila se na *emlju ili na nebesa, oboje bi se odma" u parampar,ad 8drobilo i i.,e8lo, jer " da smo ovaj 1ur'an planini otkrili, vidio bi kako se u komadi?e drobi i8 stra"opo.tovanja pred Bo)om." (6ur'an, @X, OL). +amo kad bude "i8brisan u udivljuju?em lumen )loriae 1ur'ana," veli (amadani, " sufija biva kadar spo8nati da postoji *bilja ponad ljudske naravi koja predstavlja svr"u nje)ova revnovanja." >o, do te samoi8vijesnosti se sti:e kto8 tri mukotrpna e)8istencijalno epistemolo.ka stanja samo<utrnu?aJ L. samoutrnu?e u,enika u u,itelju, dok onaj prvotni slu:i ovo) potonje) na du"ovnome &utu totalno) o8biljenja (!"san), ali, jednodobno s tim, u,enik o8biljuje svoje utrnu?e i u samome du"u %ur'ansko)a nada"nu?aG O. samoutrnu?e u primordijalnoj svjetlosti &oslanika islama ko)a (amadani vi8uali8ira na sliku sunca u odnosu na ,iju svjetlost su sva dru)a stvorenja puke sjenkeG R. naj8ad, samoutrnu?e u potpunom du"ovnom, metafi8i,kom siroma.tvu. 6vaj stupanj samoutrnu?a (amadani oslovljava "8biljskim nevjerstvom" u kojem du"ovnom stanju obije osobnosti, vremenita ljudska i bo:anska "osobnost" bivaju i8brisane. Tako re,eno "nev jerstvo", kao tako o8biljena e)8istencijalna forma i8ra:ava najvi.i stadij vjere i savr.enstva du"ovno)a, metafi8i,ko) siroma.tva u kome osim posvema.nje bo:anske &risutnosti ne postoji bilo koja dru)a i dru)a,ija e)8istencijalna relacija, ne)o je sve upijeno onim Bo:anskim koje usljed svoje potpune metafi8i,ke o)oljenosti nadaje se kao ono 'jubljeno be8 ijedno) e)8istencijalno) 8astora na svom be8li,nom i be8obli,nom "licu". To predstavlja krajnji cilj i najvi.u svr"u te)obno) sufijsko) puta potpuno) du"ovno) o8biljenja. Do to) cilja se ne mo:e dru)im putom doli onim koji i8ravno vodi kro8 misti,ku smrt, realniju, prema (amadaniju, od svako) dru)o) oblika umiranja, smrt koja je manje smrtna, jer posvema i8ra:ava 8biljsko :ivljenje u vje,nom prisustvu neprola8no Bo:ansko), a koja je to vi.e misti,na jer svojim temeljitim trasfi)urativnim promjenama prema.uje e)8istencijalne u,inke fi8i,ke smrti. '3$n al 1udat (amadani nudi pet osnovni" pojmova o fenomenu misti,ke smrti ,iji procesualni totalitet relativi8ira svaku institucionalnu formu mistikova 8emaljsko) :ivljenja, .to se jasno vidi i8 nje)ova pojma o relativnosti vjere i i8 nje)ova pojma o "8biljskom nevjerstvu", koja e)8istencijalna paradoksalnost se prevladava jedino sna)om one mudrosti koja je 8a"va?ena ili se temelji na mudrosti o "#u"ammadovoj du.i." To prevladavanje se uvijek o8biljuje kro8 ,in "raskrivanja" (ka.f), to jest va8da udara na mistikovu pamet i srce. >o, po.to pamet i srce svako) ,ovjeka, pa ni svako) su fije nisu po istovjetnom mentalnom obrascu profilirani i istim du"ovnim darovima ukra.eni i du"ovnim mo?ima potkrijepljeni, utoliko, veli (amadaniJ

L. carstvo @trnu?a dose:u samo oni du"ovno najnaprednijiG O. samo oni kod koji" se utrnu?e i misti,no umiranje o8biljuju kao ,isti du"ovni procesG R. samo oni koji sna)om bo:anske Biti otcjepljuju se od vlastito), relativno), vremenito) sopstvaG N. samo oni koji nei8dr:ivu bol du"ovne ljubavi preferiraju nad svakom dru)om boli, nad svakom vrstom u:itka i isku.avaju je sna)om one sebi,ne du.e koja se udaljila od Ioljeno)a, te sto)a mora umrijeti, jer tu=ina, dobrovoljni e)8il u divljinu u kojoj nema svijesti o Bo:anskom ne mo:e je spasiti od umiranja, svejedno kakva i kolika u:ivanja je ondje spopadalaG E. samo oni koji 8biljsko umiranje i uvjete utrnu?a (fana) uspijevaju pojmiti kro8 "mudrost o simbolima" i analo)ijama, koji proces '3$n al 1udat (amadani oslovljava ima)inali8acijom. #a'sum '3li /a", autor velike trotomne "istorije o sufi8mu Tara'i% al "a%a'i%, pi.u?i o '3$n al 1udat (amadaniju, tvrdi da je na,inom umiranja podsje?ao na kr.?anina, a svojom du"ovnom orijentacijom na (alla)a, do,im W.5. Bertel u svojim klasi,nim ruskim studijama o sufi8mu konstatirao kako je (amadani kro8 cijeli sadr:aj svo) djela Tam"idat ustrajno :udio da umre onom smr?u kojom je umro (alla) i da o8bilji istovjetnu du"ovnu sudbinu kakvu je o8biljio i (alla). ! o8biljio je takvu smrt, jer su mu doktori *akona u8 svesrdnu potporu seld:u,ko) politi,ko) establi.menta :ivom odrali ko:u, raspeli )a na kri:nom stupu i, na kraju, posjekli. ! (alla) i '3$n al 1udat (amadani i, kasnije, +u"rawardi, sva trojica, svaki u svoje vrijeme, nau,avali su i tome do kraja ostali dosljedni da je o8biljenje su fijske )no8e te)oban put naprosto sto)a jer je rije, o reli)iji ,iste ljubavi, o reli)iji ,ija najvi.a vrlina je samorascijepljenje od vlastito)a sopst va i ucjelovljenje u bo:anski 5)o, o reli)iji ,ija najvi.a du"ovna radost je utrnu?e (fan=) be8 koje) se ne mo:e pro?i kapija "#u"ammadove du.e" niti se mo)u dose)nuti pala,e vje,no) Grada du.a uskrsnuli" u carstvu vje,no mlade )no8e i savr.eno) svesmisla. Taj cilj, prema svjedo,anstvu sve trojice )ore pomenuti" veliki" du"ovni" likova i8 sufijske povijesti islama, dose:u samo rijetki, oni koji dobrovoljno pristanu podnijeti ""olokaust" nad vlastitim tjelesnim "ramom i, kako ka:e '. #assi)non ostaju biti "svjedocima Ije,no)a" koji dru)ima, onim skromnijim u du"ovnim darovima i vrlinama poka8uju pravi put kro8 pustopoljinu 8emaljski" ,e:nji, kro8 ocean la:ni" 8emaljski" vrednota i8a koji" se ne u8di:u sjajni vr"unci misti,no)a +inaja niti se na8iru smara)dni visovi planine 1af, ve? sprudovi tjelesni" po:uda i ?orsokaci posrnuli" du.a u kojima je nei8bije:an potpun e)8istencijalni brodolom i potonu?e. "#isli. li da biti 8aklan na &utu Bo:ijem je osuda; >ikako9 >a na.em &utu biti 8aklan 8na,i 8adobiti du.u... Bo) je njemu ((alla)u) darovao klju, Tajne tajni. 6n je raskrio >a.e tajne. #i smo postavili isku.enje (bala) na nje)ovu putu kako bi dru)i mo)li biti opre8ni i ,uvati na.e tajne. 3vaj, niko nije kadar u.,uvati takvu tajnu9 +utra ili nakon neko) vremena mo:e se desiti da i ti uvidi. kako je '3$n al 1udat dose)nuto takav bla)oslov, 8ala:u?i svoju vlastitu )lavu da bi 8adobio du"ovno )ospodstvo9"

A u Ha"id Mu!a""ad al-#a3ali 3bu (amid #u"ammad al Ga8ali je ro=en NEL<LPET u )radu Tu.u u istoi,noj &er8iji. +voju i8obra8bu, najprije u oblasti islamske jurisprudencije, sricao je u Durdanu i u >i.apuru, )dje je, naporedo, kao u,enik ,uveno) a.'arijsko) teolo)a Guwa$nija (!mam al (arama$n), slu.ao ,asove i8 -alama. >edu)o, 8atim, pored prava (fi%") i teolo)ije (kalam) prepusti?e se temeljitom uvo=enju u eminentni sadr:aj i8 op?e i islamske filo8ofije (falsafa). >o, nijedna od re,eni" 8nanstveni" oblasti, u )odinama nje)ove 8relosti, ne?e mu donijeti unutarnji mir i dostatnu svr"ovitost i 8adovolj.tinu 8a nje)ov du"ovni raison d'etre. To ?e on, kasnije, iskreno i be8 8adr.ke pri8nati u

svojoj du"ovnoj autobio)rafiji prepo8natljivoj u naslovu nje)ova djela al #un%id min ad dalal (!8bavitelj od 8ablude). /to je u njemu vi.e rasla sumnja, te.ko svladiva "du"ovna boljka" koja spopada du" svako) veliko) i predano) du"ovno) pustolova, to je al Ga8ali ubr8anije mijenjao du"ovnu postelju, ne nala8e?i u onoj pret"odnoj, jednako kao ni u onoj narednoj, dostatne du"ovne radosti i 8adovoljstva, niti onu svjetlost koja bi mu osvijetlila put do "svjetle?e) )rada na )ori", do vr"a misti,no) +inaja, do vr"a planine 1af, do spasonosne utvrde usred pustinjsko) bespu?a, do crne ru:e usred ra8nobojno) ru:i,njaka, do 8emlje >a koja abad u ,ijoj divljini prebiva +imur), do 8eleno) otoka usred Bijelo) 6ceana, da upotrijebimo samo neke simboli,ke sveto )eo)rafske topose kro8 koje se prola8i u sufijskom "odo,a.?u do domovine univer8alne sufijske )no8e. &rvi e)8istencijalni predokus 8a spasotvornu du"ovnu nadu u kona,ni pronala8ak domovine potpuno) du"ovno) uskrsnu?a, al Ga8aliju je priskrbio susret sa djelom 3bu Talib al #akkija 1ut al 1ulub, djelo #u"asibija 0i'a$a, Gunavda, +iblija, Bistamija, u ,ijem sadr:aju on raskriva tajanstvene 8nakopute postavljene na kraljevskom putu do spasotvorne mudrosti (ma'rifa, 'irfan) i do najintimniji" tajni sr,ane intuitivne spo8naje (muka.afa), ,ijim du"ovnim plodovima rada vrletna sta8a sufijsko) du"ovno) "odo,a.?a. >akon prvi" teorijski" spo8naja o sufijskoj )no8i i du"ovni" radosti koje su mu te spo8naje donijele u Ba)dadu, al Ga8ali, usljed nepovoljni" politi,ki" )ibanja u &er8iji, sklanja se u +iriju i ondje dvije )odine ostaje provoditi inten8ivan du"ovni :ivot sufije. &oslije to)a odla8i na "odo,a.?e u Jerusalim, a potom i u #ekku. Boravio je, ,ak, i u 3leksandriji i ondje se upo8nao sa sadr:ajem 5van=elja i kr.?anskim reli)ijskim tradicijama. @ 5)iptu, ,ak, u munari jedne tamo.nje d:amije, provodi deset )odina samot ni,ko) i isposni,ko) du"ovno) :ivota, pi.u?i svoje traktate u polju sufi8ma u kojemu je nje)ov du" na.ao svoj definitivni e)8istencijalni uklon i svoje radosno sapijencijalno ukotvljenje. &oslije to)a se vra?a u svoj rodni )rad da vidi svoju obitelj i svoje prijatelje, nastoje?i provoditi dane i )odine u nekoj vrsti dobrovoljno) e)8ila, u kru)u naju:i" ,lanova svoje obitelji, predan radostima svo) du"ovno) :ivota i sklonjen od )or,ina i ra8o,aranja svakodnevno) :ivota. >o, nakon deset )odina dobrovoljno) du"ovno) e)8ila, a na na)ovor svoji" prijatelja i po8nanika, koji su u njemu ve? po,eli prepo8navati du"ovno) preporoditelja muslimansko) svijeta i obnovitelja tradicije mi.ljenja koja naji8ravnije posreduje du"ovni poklad primarni" i8vora islamske vjere i, potom, univer8alni" ob8orja muslimanske misle?e tradicije, al Ga8ali se ponovo vra?a u javni :ivot, posve pro,i.?ene i du"ovno o8dravljene i okrijepljene du.e, da o8bilji neku vrstu "mesijansko) nadanja". @ rodnom )radu Tu.u okuplja svoje u,enike i utemeljuje madrasu u kojoj se sti,e 8nanje i8 e)8oterijski" disciplina islama, i utemeljuje kloster ili sufijsku "anna%u u kojoj se sti,e mudrost i8 e8oterijske tradicije islama i u,e prakti,ne discipline neop"odne 8a cjelodnevno e)8istencijalno o8biljenje re,ene mudrosti. 6ndje i skon,ava svoj 8emaljski :ivot EPE<LLLL ovjen,an slavnim svjetlom i vrlinom du"ovno) obnovitelja, preporoditelja i o:ivotvoritelja du"ovno) poklada islamske vjere, i, unekoliko, prekriven patinom otajstve no) le)endarno) sumra,ja koje, neminovno, prati :ivot i smrt veliki" lu,ono.a u ljudskome rodu. !8a al Ga8alija je ostao nje)ov :ivotni opus ,ija sadr:inska )ra ni,ja i biblio)rafski ob8or, vijekovima na,i,kavan oko nje)a, )otovo da je te.ko 8acrtati. &reobilni su du"ovni plodovi koje nam je podario nje)ov ra8udeni i prenabujali muslimanski du", u)lavnom sna)om nje)ova vlastito) inten8ivno) du"ovno) pre)nu?a i nastojanja. Gotovo bi se mo)lo re?i da je nje)ova osobna du"ovna kultura .iroka i duboka onoliko koliko je .irok i dubo) du"ovni rast 3demova najnje)o vanije) du"ovno) potomka na *emlji do nje)ovi" vremena. +koro da nema polja ljudske u,enosti u kome se nije oku.alo mudrosti vi,no al Ga8alijevo pero i nje)ov misle?i du". >o, potrudi?emo se da bar spomenemo najva:nija djela koja je napisao i ,iji sadr:aj je obilje:io povijest ljudsko)a mi.ljenja, osobito ono) o8biljivano) u povijesti muslimansko) interpretativno) du"a. >ajprije bi valjalo spomenuti dva nje)ova velika filo8ofska spisaJ #a%asid al falasifa (>akane filo8ofa) i Ta"afut al falasifa (>era8 boritost filo8ofa). >o, 8a du"ovni kontekst ovo) na.e) rada daleko 8na,ajniji je sadr:aj dru)i" nje)ovi" djela. @ prvome redu treba spomenuti nje)ovu ,etverotomnu enciklopediju o temeljnim ob8irima ukupno) islamsko) reli)ijsko) iskustva pod

naslovom !"$a' 'ulum ad din (6:ivotvorenje reli)ijski" 8nanosti). 6va al Ga8alijeva enciklopedija je osobito 8animljiva u onim svojim dijelovima u kojima on raspravlja o e)8e)e8i %ur'ansko)a teksta, osobito o njenim unutarnjim, e8oterijskim ob8irima koji sukladiraju sadr:inskim profilacijama tradicionalne sufijske )no8e ra8matrane u kontekstu sufijski" traktata nastali" u 8enitnom ra8doblju ra8vitka sufijske knji:evnosti u muslimana. &otom, 8a na.e ovda.nje bavljenje tako=er su 8animljive one cjeline al Ga8alijeva !"$a a u kojima on raspravlja o du"ovnom fenomenu sufi8ma, o nje)ovoj naravi i nje)ovim ra8udenim sadr:ajima do nje)ova vremena, tako da ?e to biti cjeline unutar al Ga8alijeva preopse:no) knji:evno) opusa kojima ?emo mi ovdje nastojati pokloniti du:nu pa:nju. 6vim cjelinama, svakako, treba pribrojiti jo. neke al Ga8alijeve knji)e kao .to suJ #i.%at al anwar, !l)am al 'awam 'an '@m al -alam, Gawa"ir al 1ur'an, #u%a.afa al %ulub i 1anun at ta'wil. >o, naj8a"valnije i najbla)odatnije su one oblasti nje)ova opusa u kojima on ra8vida fenomen e8oterijske e)8e)e8e 1ur'ana kro8 koju na njemu primjeren na,in, 8apravo, najdublje 8asijeca u unutarnju fi8ionomiju sufi8ma i nje)ovi" temeljni" doktrina. @ tom osebujnom du"ovnom kontekstu on 8apo,inje ka8ivanje o nebesko 8emalj skoj ideji 1ur'ana u smislu )ovora Bo:ije) par eAcellence. #akar se )ovor Bo:iji nudi svom silinom vlastito)a sadr:aja ,ovjeku kao krunskom stvorenju u ko8mosu, i to na na,in stanovito) literarno), svetoje8i,ko) utjelovljenja bo:anske mudrosti primjerene, na taj na,in, ,ovjekovu je8i,kom svakodnevlju, to nije dostatan ra8lo), smatra al Ga8ali, da sadr:aj re,eno)a )ovora bude ponu=en u semanti,koj jedno8na,nosti, budu?i da takovrsna jedno8na,nost ni u najbo)atijem ,ovjekovu je8i,kom iskustvu nije sposobna obujmiti sva unutarnja ob8orja mudrosti vje,ne 0ije,i Bo:ije. +to)a se 1ur'an, kao punina 6bjave i 8enitna 8relost svetopovijesni" ra8doblja, nudi u vi.esmislenim semanti,kim ra8inama, koje nije u stanju u jednom misaonom 8ama"u obujmiti jednokratna interpretativna mo? pojedina,no) ljudsko) uma, na .ta dostatno upo8orava i ono predanje &oslanika islamaJ" -o )od tuma,i 1ur'an (isklju,ivo) skladno svom vlastitom, pojedina,nom mi.ljenju, taj 8aposjeda mjesto u &aklu." !8 ovo) &oslanikova pou,ka al Ga8ali implicitno :eli posvijestiti i ,injenicu o neumitnoj postupnosti du"ovno) rasta i o8biljenja na sta8i sufi8ma, kao i ,injenicu o metafi8i,kom usudu da svi du"ovni "odo,asnici na sta8i sufi8ma ne dose:u istovjetne du"ovne stupnjeve niti osvajaju istovjetnu du"ovnu pripravu 8a primanje podjednaki" du"ovni" darova (ma%amat) koji isklju,ivo dola8e po ritmu i nedu)ovanoj dobro"otnosti bo:anske milosti. + ra8lo)a bo:anski naumljene polisemi, nosti sveto)a teksta %ur'anske 6bjave, sufijski u,itelji, medu njima i sam al Ga8ali, be8re8ervno i be8uvjetno su podr:ali primarnost ale)orijske metode tuma,enja otkriveno)a teksta nad svakom dru)om metodom, smatraju?i da literali8am metafi8i,ki ne pristaje samoj naravi 6bjave ,ije literarno, svetoje8i,ko ru"o, sna)om metaje8i,ki" simbola i metafi8i,ki" 8nakova, na cjelovitu svijest Dovjeka Bo:ije) navaljuje i8obiljem rasko.ni" metafora i prenapre)nuti", visokosofisticirani" stilski" fi)ura su.to) bo:ansko) ukusa objavljivanja. "Dovjek koji tvrdi da 1ur'an posjeduje samo ono 8na,enje koje je e)8oterijska e)8e)e8a prenijela, taj pri8naje svoja vlastita o)rani,enja. 6n je u pravu )lede svo)a pri8nanja, ali je u krivu )lede svo)a prosu=ivanja kojim sve ljude postavlja na ra8inu na koju je on o)rani,en i 8a koju je ve8an. !8vije.,a i predanja (&oslanika islama i dru)i"), 8acijelo, na8na,uju kako 8a umuju?e ljude postoji i8u8etna .irina (muttasa) u 8na,enjima 1ur'ana. Tako, veli 3lija, "(&oslanik Bo:iji meni nije uskratio ni.ta od ono)a .to je uskratio dru)im ljudima, osim ono) dijela .to )a Bo) daruje ,ovjeku u ra8umijevanju 1ur'ana." -ada ne bi bilo nikakva dru)o) 8na,enja doli ono) koje je preneseno, .ta to, onda, 8na,i 8a ra8umijevanje 1ur'ana; &oslanik re,eJ" 1ur'an, jama,no, ima jedan i8vanjski (8a"r) i jedan unutarnji (batn) ob8ir, svr.etak (*iad=) i po,etak (matlaL)." 6vo predanje se tako=er prenosi i od !bn #as'uda, a on je bio jedan od u,itelja e)8e )e8e ('ulama at tafsir). /ta je, onda, smisao i8vanjsko) i i8nutarnje) ob8ira, svr.etka i po,etka (1ur'ana); 3lija re,eJ" Da sam "tio mo)ao sam natovariti sedamdeset kamila tuma,enjem %urransko) po)lavlja Cati"e." /ta to 8na,i, kada je i8vanjsko tuma,enje (ovo) po)lavlja) krajnje sumarno; 3bu Darda re,eJ" Dovjek (istinski) ne s"va?a sve dok ne prirekne (ra8li,ite) perspektive (wu)u") 1ur'anu." >eki u,enjak ka8aJ" *a svaki (%ur'anski) stavak postoji .e8deset "iljada tuma,enja (fa"m), a ono .to jo. preos taje da se tuma,i, ima i vi.e tuma,enja od to) broja." >eki dru)i u,itelji

su ka8aliJ" 1ur'an sadr:i sedamdeset sedam "iljada i dvije stotine mudrosti, jer svaka rije, (u tim mudrostima) jest mudrost, a potom se broj (ti" mudrosti) mo:e u,etvorostru,iti, po.to svaka rije, ima i8vanjski i i8nutarnji ob8ir, svr.etak i po,etak." &oslanikovo ponavljanje fra8eJ" @ ime 3lla"a, +vemilosno), +amilosno)" dvadeset puta, o8biljivano je samo s ra8lo)a duboko) pronicanja (tadabbur) u unutarnji smisao te fra8e." &olisemi,nost %ur'ansko) teksta nije tek puki i8ra8 i8ra8ito bo:ansko) ukusa objavljivanja, ve? naumljena, predumi.ljajna didakti,ka mjera "bo:ansko) stila" ka8ivanja koje je nu:no primjereno per ceptivnoj strukturi ljudske osobnosti koja svoj epistemolo.ki rast naslanja na du"ovne ener)ije ne jedno), ve? vi.estruki" psi"ofi8i,ki" osjetila ljudsko)a lica. To ?e re?i, smatra al Ga8ali, da se %ur'anski tekst, jednostavno, svjesno primjerava ljudskome oku, ljudskome u"u, ljudskoj uobra8ilji, ljudskome ra8umu, ljudskome srcu, ljudskoj intuitivnoj spo8naji, omo)u?uju?i da svako od nji" sa svoje strane sudjeluje u nepretr)nutom procesu i8bistravanja, raskrivanja i ra8 vidanja neiscrpiva semanti,ko) dna vje,ne 0ije,i Bo:ije. >o, svjetlosne dubine 0ije,i Bo:ije nikome se cjelovitije ne nude doli ljudima koji poseban du"ovni slu" i ra8udeno du"ovno srce imaju, jer se ondje talo:i intuitivna mudrost ('@m al muka.afa) u ,ijoj svjetlotvornoj i svjetlovidnoj supstanci se sukusiraju sve djelomi,ne spo8naje o ra8li,itim ob8irima univer8alno) "ijeroko8mosa %ur'anski" rije,i. ">eposredna spo8naja je sli,na svjetlu koje se javlja u srcu kada se ono o,isti i oslobodi od vlastiti" poro,ni" odlika. -ro8 to svjetlo se ra8vidaju mno)e stvari ,ija imena su se ranije samo ,ula, a o kojima su se, sto)a, posjedovala sna)om uobra8ilje tek op?enita i nejasna 8na,enja, koja su sada bjelodana. @ kona,nici se 8adobiva istinsko 8nanje o Bo:ijoj Biti, o >je)ovoj prisutnosti i >je)ovim savr.enim svojstvima, o >je)ovim djelima i >je)ovim ra8lo8ima stvaranja ovo)a i budu?e)a svijeta, o na,inu na koji je 6n uredio onaj svijet u odnosu na ovda.nji svijet. +ti,e se mudrost o smislu poslanstva i )lasono.e radosne vijesti, i mudrost o 8na,enju objave (wa"$)." @niver8alni "ijeroko8mos %ur'anski" rije,i je jednodobno prote:ni i misle?i, du"ovni i tjelesni (al 'alam ar rulianl wa al )ismani). #edu njima postoji nepretr)nuta e)8istencijalna i sapijenci jalna pove8anost i podudarnost na sliku podudarnosti koja postoji i8me=u lika pred 8rcalom i nje)ova odra8a u 8rcalu, ili one podudarnosti i8me=u svjetlosno) ,ovjeka i osjen,eno) ,ovjeka, du"ovno) ,ovjeka i ,ovjeka od ilova,e itd. #akar je du"ovni svijet skriven od o,iju najve?e) broja ljudi, al Ga8ali ide 8a tim da du"ovno oporuci svakom "odo,asniku na sufijskoj sta8i uravnote:eno), kraljevsko) i vite.ko) "oda da prevlada e)8istencijalnu i sapijencijalnu ra8rokost i sa oba oka jednodobno motri svjetlosni svijet du"a i nje)ov osjen,eni, u materiju 8ato,eni odra8 i to kao sra8 dva ob8ira jedne iste, vje,ne, nebeske *bilje ("a%i%a samawi$a). "+vijet je du"ovan (ru"ani) i tjelesan ()ismani), ili ako "o?e. os jetilan ("issi) i umski ('a%t$, ili, pak, vi.nji ('ulwi) i ni:i (sufli). +vi ovi (i8ra8i) su ve8ani jedan 8a dru)i (u 8na,enju), a nji"ova me=usobna ra8lika je i8ra8 puko) svjetopo)leda. 3ko motri. dva svijeta u njima samima, ka8a?e.J "tjelesan" i "du"ovan"G motri. li i" u odnosu sa okom koje i" opse:e, ka8a?e.J "osjetilan" i "umski"G motri. li i" u nji"ovom u8ajamnom odnosu, ka8a?e.J "vi.nji" i "ni:i". #o:e., mo:da, isto tako 8vati jedno) od nji" svijetom )ospodstva i osjetilno) o,itovanja ('alam al mulk wa l .a"ada), a dru)i osloviti svijetom otajstva i vr"ovni.tva ('alam al )a$b wa lKmalakut)."LPS -ako )od se podudaraju i u8ajamno preklapaju du"ovni i materijalni svijet %ur'ansko) "ijeroko8mosa, jednako tako se preklapaju i nadopunjuju i8vanjsko i i8nutarnje 8na,enje 0ije,i Bo:ije. 58oterijsko 8na,enje objave, naime, nikada nije u suprotnosti sa e)8oterijskim 8na,enjem po8itivno) vjero8akona objave, smatra al Ga8ali, ve? ono prvotno predstavlja je8)ru ()aw"ar), a ono potonje ljusku (%i.r) jedne iste 8bilje koju raskriva 0ije, Bo:ija i jedno) isto) *akona (+arl'a) koji struji ta'wilom, taf"lmom, tafdilom i ta fsirom sveto)a teksta %ur'anske objave. &rimjer su)lasja e8oterijsko e)8oterijsko) 8na,enja 0ije,i Bo:ije al Ga8ali nudi u svom vi=enju objave koju je #usa (a.s.) primio u svetoj dolini Tuva na +inajuJ "*apovijedJ "skini obu?u svoju9" #usa je ra8umio u smislu odricanja (ittira) od dva svijeta (al

kawna$n). 6n se toj 8apovijedi podlo:io i8vanjski, skidaju?i svoju obu?u, i i8nutarnje, odri,u?i se od dva svijeta (al 'alama$n). +misao ovo) primjera, koji privla,i po8ornost, je sljede?iJ du"ovno kretanje od jedne stvari do dru)e, pola8e?i od i8vanjsko) ob8ira ka unutarnjem otajstvu (al sirr)." @nutarnji, e8oterijski smisao %ur'ansko)a teksta ni u jednom trenutku ne ,ini spornim niti opovr)ava i8vanjsko 8na,enje sveto)a teksta. >aprotiv, al Ga8ali u,i da svaki u,itelj i svaki 8aljubljenik u vr" misti,no) +inaja, u e8oterijsko "odo,a.?e unutarnjim ob8orjima sveto)eo)rafski" toposa 0ije,i Bo:ije mora najprije svladati i usvojiti i8vanjsko 8na,enje teksta, pa tek onda se kretati ka onom unutarnjem, tajnovitom i posve du"ovnom. ">e smije se 8anemariti u,enje i8vanjske e)8e)e8e, prije svake dru)e, jer nema nade da ?e se dose)nuti unutarnji ob8ir (1ur'ana) prije ne)oli se nau,i nje)ov i8vanjski ob8ir. -o tvrdi da ra8umije tajne 1ur'ana (asrar al 1ur'ari), a da nije svladao nje)ovu i8vanjsku e) 8e)e8u, sli,an je ,ovjeku koji svjedo,i da je dose)nuo )lavnu odaju (sadr al ba$t) neko) 8danja, a da nije pro.ao kro8 vrata ku?e, ili je nalik onom ko veli da s"va?a nakane Turaka i8 nji"ove pri,e, ne s"va?aju?i nijednu rije, tursko)a je8ika. !8vanjska e)8e)e8a je poput u,enja je8ika koji je nu:an 8a ra8umijevanje (1ur'ana)." >o, unato, "ijero)nosti,koj spre)nutosti literarne odore sveto)a teksta i nje)ovi" ra8udeni" i8vanjski" 8na,enja sa unutarnjim 8biljama i metaje8i,kim dubinama nje)ova e8oterijsko) smisla, al Ga8ali sa :aljenjem svjedo,i kako ve?ina ljudi ne ra8umije tajanstveni pjev biserni" dubina %ur'ansko)a oceana, niti posjeduje slu" i 8a jednu rije, koja jekom vje,no) nebesko) mira dopire i8 nje)ovi" dubina samo do oni" koji slu.aju srcem, a bjelinom vje,ni" metaje8i,ki" smislova nabacuje se vidu oni" koji intuitivnim vidom motre. 3li to nije ra8lo) da se omalova:i vjera oni" koji svoje cjelodnevno reli)ijsko ispovijedanje ve8uju u8 spolja.nju stranu temeljni" ,lanaka vjere smireni" u tradicionalnom simbolu islamsko)a vjerovanja, ali jo. manje ima ra8lo)a da se osporava vjera oni" koji sna)om svo) nesvakida.nje ra8udeno) reli)ijsko) )enija rone najdubljim e8oterijskim dubinama %ur'ansko)a teksta i je8de nepre)lednim sveto)eo)rafskim i svetopovijesnim prostranstvima 0ije,i Bo:ije na krilima univer8alne islamske sop"ia eper ennis .to .iklja i8 desno) Dibrilova krila i reli)ia e perennis .to kulja i8 lijevo) Dibrilova krila, ili .to dopire i8 metaje8i,ki" i svetoje8i,ki" dubina simur)ijansko) pjeva 3n=ela objave i 3n=ela spo8naje. Ijeru jedni" ne treba mjerkati vjerom oni" dru)i", jer po)led i8 sinajske udoline ne ra8lijeva se donde dokle se ra8lijeva po)led sa najvi.e) vr"a na sinajskom )orju. Ba. 8ato al Ga8ali i upo8orava u odjeljku -itab al 'ilmJ "(@,itelj) svojim manje umnim u,enicima smije ponuditi samo one stvari koje su jasne i prijem,ive 8a nji", a ne smije im ni pomenuti kako postoji bilo .ta slo:enije .to bi oni slijedili, koje im (do daljnje)) mora uskratiti. &ostupaju?i tako, on ?e kod nji" umanjiti takvu :elju te:njom ka onom .to je jasno, smutiti im pameti i navesti i" da uo bra8e kako je on .tedljiv u darivanju svo)a 8nanja, jer svak vjeruje kako je i sam kadar dose)nuti mudrost ne 8nam kako ona bila usio:njena. #e=utim, ne postoji niko s ,ijim savr.enstvom uma Bo) nije 8adovoljan, jer i naj)luplji i najslaboumniji se "vasta savr.enstvom svo)a uma. +to)a se ne smije pomu?lvati vjera bilo ko)a i8 puka (alK'awam) ko se ve8uje 8a reli)iju i u ,ijem srcu ,lanci vjere preneseni od stari" (al salaf) su ,vrsto ustaljeni be8 prispodoba (ta.bi") ili metafori,ki" pronicanja (ta'wil), i ,ija svijest je ,ista, ali ,iji um nije sposoban 8a bilo .ta onostrano. >aprotiv, takva osoba treba ostaviti um da se bavi samim sobom, jer ukoliko bi joj bila spomenuta metafori,ka tuma,enja (ta'wilat) doslovno) teksta (al )a"ir), njene niti, kao niti osobe i8 puka ve8ane (u8 reli)iju) bi se po)ubile i ne bi bilo nimalo la)ano ve8ati je nitima elite (al "awaKs;). *apreke koje su je .titile od neposlu.nosti prestale bi postojati i ona bi se okrenula prokletom +otoni koji ra8ara i nju i dru)e osobe."LLL Gornji tekst u8et i8 al Ga8alijeva du"ovno) opusa samo je jedan od brojni" tekstova i8 koji" se ra8abire al Ga8alijeva preci8na epistemolo.ka stupnjevitost kro8 koju prola8e "odo,asnici na putu sufi8ma i 8aljubljenici u vje,nu sufijsku )no8u, ali se i8 re,eni" tekstova tako=er uo,ava nje)ovo preci8no epistemolo.ko ra8vrstavanje du"ovni" "odo,asnika na putu sufi8ma, budu?i da, prema

mi.ljenju svi" veliki" u,itelja sufi8ma, svi "odo,asnici na re,enome putu ne dose:u isti cilj, istu spo8naju, po)lavito svi ne dose:u kona,ni cilj i posljednju svr"u te)obne du"ovne pustolovine kojoj je nesmiljeno i8vr)nut svaki putnik na sta8i sufi8ma. >o, ni)dje tako preci8no al Ga8ali nije i8lo:io svoju epistemolo.ku profilaciju i ra8vrstavanje ljudi na putu sufi8ma kao u svom djelu #i.kat al anwar kod tuma,enja &oslanikove predaje o sedamdeset tisu?a 8astora od svjetlosti i tmine koji skrivaju vje,no i nedose8ljivo 'ice Bo:ije. 6n ondje prepo8naje tri osnovne skupine 8aljubljenika u sufijsku )no8u i "odo,asnika ka vr"u misti,no) +inaja ili ka svjetlosnoj -abi. 6n najprije oslovljava one ,iji LLL. 3l Ga8ali, !"$a\ !, & ELG >i8am al amal, pp. RTQ RFPG potom po)lavlje -itab %aw vid je 8astrt ,istom mrklinom, to jest one koji ni" u Bo)a niti u onaj svijet ne vjeruju (1ur'an, !I, RS) " i" koji :ivot na ovome svijetu vi.e vole od ono)a svijeta (1ur'an, X!I, R), a to su ateisti, ljudi koji ili beskrajno tra)aju 8a u8ro,no.?u svijeta krstare?i u be8i8la8u prirodni" carstava koja u8imaju 8a u8roka svi" u8roka, ili su to oni koji vode bri)u samo o svome "sopstvu" i poput poljski" :ivotinja, veli al Ga8ali, danono?no rade na udovoljavanju svojim putenim potrebama, na)onima i strastima. &ored to)a nji" jo. samo 8anima osvajanje vlasti, pokolj, otima,ina bla)a i bo)atstva ,ak i od svoji" najbli:i". >eki medu njima na,ine korak vi.e pa se trse oko vlastito) slavoljublja, politi,ko) i dru)o) presti:a. 6d vlastiti" 8rcala oni ne vide nikoja dru)a, niti u nji"ovim 8rcalima ima odra8a ikakva dru)o) lica doli nji"ova vlastita. >ji"ov svjetlovid je opto,en i pro:et ,istom i nesavladivom tminom raspomamljeno) e)a. &otom, al Ga8ali osolovljava one u ,ijem )ledanju je i8mije.ana svjetlost i tmina, a medu njima on prepo8naje ba.tinike ,ulne spo8naje, ba.tinike spo8naje ste,ene sna)om krive utvare ljudske ma.te i one ,ija spo8naja dola8i kao re8ultat iskrivljeni" racionalni" 8aklju,ivanja. >aj8ad, al Ga8ali spominje i tre?u skupinu u koju spadaju oni koji su 8astrti ,istim svjetlom, a to su oni koji svoju i8vornu spo8naju o8biljuju u kraljevstvu bo:anski" 3tributa, u carstvu bo:anski" !mena i, najposlije, oni koji ,istu svjetlosnu spo8naju 8adobivaju u ob8orju samo) kraljevstva bo:anske Biti. #edu ba.tinicima spo8naje koji motre sna)om ,iste svjetlosti najdalje prispijeva onaj koji dose:e onaj sapijencijalno e)8istencijalni stupanj na kome ima punu svijest o tome kako "sve osim >je)ova 'ica propada." (1ur'an, XXI!!!, SS). To su oni ,ije vlastito lice je i8blijedilo i postalo isprano udivljenjima i ljepotama >je)ova 'ica i ,ije )ledanje je postalo i8bijeljenim svjetlovi dom odsjaja >je)ova 'ica. 3l Ga8ali tvrdi da osim poslanika !bra"i ma (a.s.) i #u"ammeda (a.s.) ove potonje svjetlosne dose)e nije imao niko dru)i u ljudskome rodu.

I n al-Farid /arafuddin '@mar !bn al Carid (LLSO LORE) ro=en je u -airu se damanest )odina po ro=enju slavno) andalu:ansko) sufijsko) filo8ofa #u"jiddin !bn '3rabija. &remda se ovaj potonji smatra u,iteljem !bn Caridovim, valja re?i da se ova dvojica veliki" sufijski" mislilaca nisu nikada i8ravno sreli i upo8nali. Bio je sin sudsko) bilje:nika (farid) po ,emu je i dobio svoj kasniji pridjevak "bilje:nikov sin (!bn al Carid). Jo. kao mladi? uobi,avao je upra:njavati stro)e isposni,ke discipline i isposni?ku osamu na planini #u%attam bli8u -aira. @ ,asovima opu.tanja poma)ao je ocu u poslu i studirao teolo)iju. Jedno) dana je nenadano sreo jedno) od oni" ljudi Bo:iji" ,ija 8elenkasta odora je nedvojbeno ka8ivala da pripada nekom sufijskom bratstvu. >e8nani "odo,asnik "idrovski" ,vornovati" "sta8a i bo)a8a" ka8a mu kako je do.ao odlu,ni ,as !bn Caridova prosvjeti jenja, ali po taj dar mora oti?i u (id:a8. To je bio 8nak !bn Caridu da treba po?i na "odo,a.?e u #ekku, .to ovaj odma" podu8e, i ondje mu se o8bilji potpuno ispunjenje obe?anja o prosvjetljenju koje mu bija.e predska 8ano. >je)ov put u #ekku je re8ultirao brojnim sti"ovima koji proslavljaju sveto

)orje i bla:ene udoline )rada #ekke, u8 nerijetko i8no.enje ,udni" vi8ija i du"ovni" ekskur8ija koje je ondje do:ivljavao. >akon svo) petnaesto)odi.nje) i8bivanja i8van 5)ipta, !bn al Carid najednom u snu primi poruku ono) sveca i8 -aira i ,u nje)ov mole?ivi )las da se vrati u rodni )rad kako bi i8)ovarao molitve nad njim, jer ovaj ve? bija.e na samrtnoj postelji, i da pokopa nje)ove posmrtne ostatke. !bn Carid se odma" vrati u -airo, i8vr.i onaj ,asni nalo) i ostatak :ivota provede u rodnome )radu, smje.ten u ?o.etu d:amije al 38"ar, )dje je i nje)ov otac bio radio. !bn al Caridov unuk '3li, ujedno jedan od prvi" nje)ovi" bio)rafa, spominje dvojicu !bn al Caridovi" sinova -amaluddin #u"arn mada i '3bdurra"mana, koji bija"u posve?eni i uvedeni na tajanstvenu sta8u sufi8ma simboli,kim ,inom o)rtanja "ir%e kojom i" je 8a)rnuo po8nati sufija /i"abuddin 3bu (afs @mar al +u"rawardi pri)odom nje)ova susreta sa nji"ovim ocem !bn al Caridom u #ekki LORL (. )odine. Diwan je prvo, me=u rukopisnim spisima, !bn al Caridovo .tampano djelo koje sadr:i oko dvadesetak %asida i fra)menata (%it'a)isprepliteni" sa ruba'i$$ama i eni)mama (al)a8). +adr:aj Diwana tako=er ,ini i jedna od najdu:i" !bn al Caridovi" oda >a8m as suluk (&oema o misti,kom napredovanju), u)lavnom po8nata pod naslovom Ta 'i$$at al kubra. (Ielika poema), koja je i8ostavljana u nekim i8danjima nje)ova Diwana, kao, primjerice u onom marsejskom i8danju. >ic"olson je u svojim djelima, )otovo redovito, ra8matra kao cjelinu 8a sebe s ra8lo)a njene i8ra8ito lirske naravi. &otom valja spomenuti nje)ovu ,uvenu 6du o vinu ((amri$$a) koja je u8 jo. nekoliko kra?i" pro8ni" i poetski" fra)menata objavljena na francuski je8ik pod naslovom 3nt"olo)ie arabe od strane Gran)eret de 'a)ran )ea u &ari8u LSOS )odine, )dje je !bn al Caridov pjesni,ki stil opisan kao posve osebujan, potpuno druk,iji od ono) preislamsko) i ono) i8 islamsko) ra8doblja kakav je, primjerice, onaj #utanabijeva vremena. #akar bi u prvi ma" samo naslovlje !bn al Caridovi" oda i nji"ov temeljni sufijski simboli8am o vinu, vinopiji, pe"aru i pe"arniku mno)e muslimanske umove naveli na pomisao kako je rije, o nekom be8bo:nom i raspusnom pjesniku koji "svakom dolinom bludi," temeljito analiti,ko uranjanje u nje)ov poetski i ukupni sufijski simboli8am jasno ?e poka8ati da se nje)ov u8bibani i prenabujali )enij redovito smirivao u onoj vrsti teolo)ije koja proslavlja reli)iju ljubavi i :edanja 8a Ije,nim. *a sve !bn al Caridove ode bi se reklo da ptred stavljaju varijacije na jednu i jedinu temu kod ,ije) opjevavnja on, )otovo redovito, koristi iste metafore. #akar se 8a nje)ov Diwan misli da predstavlja ,udo literarno) o8biljenja, 8a nje)ovu formu bi se )otovo be8 8adr.ke mo)lo re?i da je "ladna i li.ena du"a u.atoreno) ondje. *a nje)a se, naj,e.?e, veli da prije ispisivanja svoji" sufijski" sti"ova poviri u svoje srce i odande i8vu,e sti"otvorne niti obremenjene :estinom i sna)om krajnje) i8nutarnje) osje?anja. !bn al Caridova (amri$$a predstavlja neku vrstu poetske spone i8me=u dva klju,na ob8ira kod nje)a opjevavano) ljubavno) poiesi sa, ono) lirske i ono) dru)o), i8ra8ito sufijske prirode. >o, ne samo svojim opse)om, ve? i sadr:inskom dubinom nje)ova &oema o misti,kom napredovanju (>a8m as suluk) ili Ielika oda (Ta'i$$a al kubra) predstavlja krunu sve) !bn al Caridova sufijsko) opusa. +astavljena je od FQP sti"ova, a svaki sti", ako bi )a se tuma,ilo, svojim simboli8mom bi mo)ao pretpostaviti po jedan veliki sve8ak komentara. #ada 0. >ic"olson smatra kako je !bn al Caridova sufijska poe8ija, naprosto, neprevodiva na dru)e je8ike, valja ista?i da je ve? davne LSEN )odine Josep" von (ammer priredio svoj vlastiti prijevod ove velike &oeme na njema,ki je8ik. !bn al Carid je sadr:aj ove poeme naumio svom stvarnom ili 8ami.ljenom u,eniku koje) pou,ava tajnama sufijske )no8e, osobito onim vrletnim dose8ima i vr"uncima su fijske teorije o transcendentnom jedinstvu Bitka (waljda al wu)ud) kro8 i8ra8ito didakti,ku i deskriptivnu formu. !bn al Caridovi tuma,i smatraju da nje)ova sufijska poe8ija dosljedno promi,e teomonisti,ke ideje

#u"jiddin !bn '3rabija ko)a je !bn al Carid smatrao svojim istinskim u,iteljem i u8orom u pisanju sufijske poe8ije i pro8e. 6ni osobito isti,u temeljitu prisutnost re,eni" ideja u nje)ovoj Ielikoj poemi (Ta'i$$at al kubra). @koliko bi se to nedvojbeno posvjedo,ilo, .to je malo vjerojatno, smatra 0. >ic"olson, tad ne bi bilo mo)u?e tvrditi da su !bn al Caridove ideje u )ore re,enom poetskom kontekstu odra8 !bn '3rabijevi" teomonisti,ki" (wa"da al wu)ud) ideja, koliko bi te ideje bilo prikladnije osloviti odra8om !bn '3rabijeva filo8ofijsko) moni8ma (itti"a=), .to bi bio 8nak naji8ravnije) pove8ivanja !bn al Caridova sufi8ma sa eminentno filo8ofskim teorijskim iskustvom, pa makar ono bilo i misti,ke naravi.6no .to se nikako ne mo:e osporiti u misti,kom opusu !bn al Carida jest ,injenica da je on trpio temeljit utjecaj !bn '3rabijevi" ideja, .to se jasno ra8abire i i8 sami" optu:bi koje su na nje)ov ra,un i8ricali nje)ovi protivnici, a one sasvim sukladiraju onim optu:bama koje je 8a iste ideje i sufijske stavove primao i !bn '3rabi. Tako je, primjerice, ovaj slavni e)ipatski sufijski pjesnik bio optu:ivan da je svoju sufijsku teoriju o du"ovnom polu (%utb) sveo i 8asvodio na svoju osobnost i na svoj vlastiti sufijski identitet. -ao predujam takovrsnom sufijskom stavu ra8vijao je u,enje o nekoj vrsti svetopovijesno), svetoje8i,ko), sveto )eo)rafsko) i adamolo.ko)< antropolo.ko) utjelovljenja ("uluT), tvrde nje)ovi protivnici, jer be8 to)a ne mo:e biti du"ovnom mjerom, individualnom ili komunitarnom, univer8alnom ili partikularnom, svejedno je, du"ovnom okomicom, silnicom svo)a vremena i sukusom minuli" vijekova du"ovne povijesti muslimanske 8ajednice. &od istovjetnu optu:bu je potpao i sti" RLR i8 ove nje)ove poemeJ "3 du" moj du" je du"ova svi" (stvoreni" bi?a)G i .to)od vidi. od divote svijeta, sve to istje,e i8 obilja naravi moje." >a temelju ovo) i njemu sli,ni" sti"ova komentatori !bn al Caridove poe8ije, -a.ani, >abulusi i dru)i, 8aklju,i?e da se pjesnik du"ovnim naslovom %utba identificira sa poslani,kim 'o)osom koji je punina biti sve svetopovijesne mudrosti, mudrosti koja je svoja vlastita cjelina be8 pred.asnika i be8 nasljednika, mudrosti koja jest bit Dovjeka kao krune sve)a stvorenja. >ic"olson misli da bi to bilo odve? pojednostavljeno ra8umijevanje !bn al Caridovi" ideja o du"ovnom polu, smatraju?i da cjelovit sukus svi" nje)ovi" 8rijenja o ovom sadr:inskom, sufijskom toposu radije svjedo,i o epistemolo.kom i e)8istencijalnom pove8ivanju ,iste svijesti sa svetopovijesnim Du"om koji je savr.ena paslika o Bo)u kao sve)rle?em Bitku koji sve do"va?a i svladava svojom mudro.?u, sna)om i slavom. 6bra?aju?i se u proslovu &oeme svom u,eniku i otkrivaju?i mu ondje svr"u svo)a obra?anja, !bn al Carid u prve dvije stotine sti"ova 8apo,inje opisivati fenomen ljubavi ("ubb) kao ,vori.no) du"ovno) teatra u kome se drama ljubavi o8biljuje, fenomen 8aljubljenosti (ttabib) kao vrletno) i te)obno) puta kojim 8aljubljeni "ita u susret 'jubljenome, i ljubljenja (ma"bub) kao kona,no) cilja sa kojim 8avr.ava naporni uspon vrletima misti,no) +inaja. 6n ondje nastoji jasno potcrtati ra8liku i8me=u posvjetovljene i posve du"ovne ljubavi, posvje.?uju?i to kako posvjetovljena ljubav 8a temeljni interes ima ja,anje i sna:enje 8aljubljenikova e)a, do,im du"ovna ljubav, poput one u8ritske ljubavi, potire 8aljubljenikov e)o i isklju,ivo ja,a svijest o 'jubljenome ,ija ljubav se jedino 8adobiva onom vrstom vjernosti koju posvjedo,uje misti,ka smrt ljubavnika, jer je smrt ljubavnikova jedini dostatni 8alo) ljubavi 'jubljeno)a. >o, takva smrt se ne o8biljuje tek tako i nikada u prisutnosti bilo koje vrste pri,ina, smatra !bn al Carid, .to ?e re?i da 8aljubljenik u srcu svome mora prevladati onaj kobni sr,ani strabi8am koji 5)u ono) Bo:ansko), kao jedinom 8biljskom sopstvu, nastoji suprotstaviti e)o samo) sufije pot"ranjuju?i mu svijest o tome kako je i nje)ov e)o 8biljski i kako kro8 sredi.te nje)ova e)a prola8e sve svetopovijesne, svetoje8i,ke i sveto)eo)rafske silnice bo:ansko)a 5)a. >akon OSE sti"a, po.to je temeljito opjevao du"ovni proces 8aljubljivanja kro8 misti,ko umiranje i prevladavanje ilu8orno) e)8istencijalno) pri,ina u rasponu ja i ne ja, i8me=u sufijino) i bo:ansko)

e)a<5)a, !bn al Carid nastavlja svoje ka8ivanje u licu i svojstvu mu "ammedansko) 'o)osa kao transcendentno) ,ovjeka (3dam ila"i, 3dam nurani, 3nt"ropos an)elos) koji jest sama pree)8istentna slava Bo:ija, :ivo lice bo:anske 'jubavi <#ilosti s onu stranu strepnje i nade. +voje osobno sapijencijalno i e)8istencijalno u,itavanje u uni ver8alno pree)8istentno sopstvo mu"ammedansko) 'o)osa !bn al Carid ovo)a puta ne o8biljuje u smislu puko) teorijsko) obrasca i ve? u teoriji sufi8ma po8nate knji:evni,ke forme, ve? takovrsno du"ovno pre)nu?e provodi u naj8biljskijem ob8iru u smislu svo) e)8istencijalno) ucjepljivanja i stavljanja pod )lavu &oslanika islama kao vje,no) nebesko) 'o)osa u ,ijoj perspektivi miruju svi nebesko 8emaljski, metapovijesno svetopovijesni, metaje8i,ko svetoje8i,ki i metako8mi,ko "ijeroko8mi,ki darovi Du"a Bo:ije). "#oje slu.anje je poput ono) -alimova (#usaova), a moje srce je obavije.teno (o Bo)u) najodli,nijom (atima=) vi8ijom, vi8ijom oka ono) najsavr.enije) )ledanja (3"mad]#u"ammad). 3 moj du" je osovina du"ova svi" (stvoreni" bi?a)G .to)od od divote svijeta vidi., sve to i8 obilja moje naravi .iklja. +to)a prepusti meni (i nikom vi.e ne priri,i) mudrost kojom sam jedino bio obdaren ja prije svo) pojavka (u vidljivom svijetu), do,im (nakon mo) pojavka), medu stvorenim bi?ima, prijatelji moji me ne 8nado.e (kakvim ja stvarno bija")." #akar se 8a '@mar !bn al Carida ne mo:e re?i da je on od oni" sufijski" teoreti,ara koji na sufi8mu svojstven na,in o8biljuju neku vrstu sasvim du"ovno) ili e8oterijsko) do)mati8iranja iskonsko) su fijsko) nauka, valja re?i da nje)ov ,isti sufijski poiesis, onaj lirske na podjednak na,in kao i onaj nabo:ne, didakti,ke naravi na najdosljedniji i najodlu,niji na,in ispjevava, vjerno i dosljedno, tradicionalni simbol ili obra8ac sufijsko)a creda. -ao "princ 8aljubljeni"", koji naslov su mu dali potonji teoreti,ari i po8navaoci sufijske knji:evnosti u islamu, !bn al Carid u svim svojim misti,nim ,e:njama, :e=anjima i pustolovnim vratolomijama, ekstati,kim "ludorijama" koje, katkad, nai8)led )rani,e sa du"ovnom raspusnosti, uvijek te:i ka Jednom i stalno tra:i da vidi samo nadosobno i vje,no mlado 'ice Du"a Bo:ije), li.eno svako) metaje8i,ko)< svetoje8i,ko) 8naka, metapovi jesno) < svetopovijesno) simbola, meta)eo)rafsko) < sveto)eo)rafs ko) bilje)a, imeni,ki" enuncijacija i atributivni" uosobljenja, svejedno da li 6n svoje koprene ra8ma"uje na stranicama 'iber metap"$sicus a (@mm al kitab), 'iber s$mbolicus a ('aw" al ma"fu8), 'iber mun di ja (1ur'an al aflak) ili 'iber revelatus a (1ur'an al anfas). Tako, primjerice, !bn al Carid i u sti"ovima svoje Duvene 6de o vinu ((amri$$a) na najdostojniji i simboli,ki krajnje rasko.an na,in opjevava slavu 'ica Bo:ije)J "&ismo, u spomen 'jubljeno)a,

vino koje nas opi prije stvaranja trsa. Da.a nam bje.e puni #jesecG 6n, 6n je sunce, kru:no raskr.?e. -ad se 6n umije.a, 8vije8de procvatu sjajem. Be8 nje)ova mirisa ja ne bi" mo)ao na?i put do kr,me. Be8 nje)ova sjaja uobra8ilja ne bi mo)la sniti. >je)ova 0ije, vje,no predbiva svemuG ali stvorenja je motre mudro.?u koju ne s"va?aju. @ >jemu se moj du" i8)ubi kao da se dva du"a i8nutra stopi.e sasmaG ali ne kao .to tijelo ude u tijelo. &rije svoje 8relosti ja po8na" pijanstvoG ono ?e biti u meni i kad mi se kosti u pra.inu smrve. @8mi to ,isto vino, i s nektarom Ioljeno) samo )a pomije.ajG svaka dru)a smjesa bila bi tek pravi )ubitak." !bn '3rabi 3bu Bakr #u"ammad !bn '3rabi al (atimi at Tai ro=en je EQP< LLQE u )radu #ursiji na ju)u /panije. @ islamskom svijetu je bio po8nat kao !bn '3rabi, a. /a$" al 3kbar (Doctor maAimus) i po pridjevku #u"vuddin ili o:ivotvoritelj vjere. >je)ov svakida.nji :ivot bio je u tolikoj mjeri na)la.en du"ovnim pre)nu?emJ molitvom, 8a8ivom, us redoto,enjem, du"ovnim posjetama prija.njim rodoslovnicima sufijs

ke )no8e i teo)nosti,kim uvidima, tako da i dandanas nije la"ko opisati nje)ov :ivotopis a da on jednodobno ne predstavlja neku vrstu du"ovne bio)rafije par eAcellence koja ima paradi)mati,ku vrijednost 8a sve potonje pustolove i tra)a,e 8a tajanstvenim vrelima :ive sufijs ke )no8e. To je, jednodobno, ra8lo) 8bo) koje) !bn '3rabijevi bio)rafi jo. uvijek 8aokru:uju nje)ovu du"ovnu bio)rafiju, ,ija punina ovisi o potpunom identificiranju nje)ova nesvakida.nje ra8u=eno), e8oterijs ko), sufijsko) knji:evni,ko) opusa. &o.to ni dandanas nije potpuno istra:en nje)ov knji:evni opus, to ni nje)ova du"ovna bio)rafija nije do kraja napisana. -ada taj ,in bude do kraja i8veden, to ?e 8na,iti da je do krajnji" )ranica osvijetljen pre.iroki i preduboki du"ovni ob8or e8oterijske tradicije islama kao takve, jer tu tradiciju je, upravo, ovaj misti,ni filo8of i8 3ndalusa sna)om svo) vlastito) du"ovno) )enija i bo)atstvom svo) knji:evni,ko) opusa normirao i i8veo do potpune sustavnosti, a sam se toj tradiciji nametnuo kao njen nepreva8idljivi 8asvodni kamen i krunski dovr.etak. @ #ursiji i +evilji !bn '3rabi je stekao svoje formalno obra8ovanje, a :elja 8a susretom sa svakim du"ovnim u,iteljem 8a ko)a bi ,uo tjerala )a je da nepretr)nuto krstari i prokrstari cijelu 3ndalu8iju. &ored brojni" du"ovni" u,itelja s kojima se ondje sretao, treba istaknuti i dvije :ene, Jasminu od #ar.ena i Catimu i8 -ordobe, koje su va:ile 8a istaknute du"ovne u,itelje ono)a vremena. 6sobito je 8nakovit nje)ov trostruki susret sa velikim filo8ofom islama !bn 0u.dom, od koji" se onaj tre?i 8bio u snu i nakon !bn 0u.dove smrti. +imboli8am koji 8ra,i i8 to) susreta 8a kasniju sufijsku i filo8ofsku tradiciju ?e, po svojoj 8nakovitosti, biti mno)o vi.e od puko) susreta i pred stavlja?e du"ovno )ombanje dva toka )lobalne du"ovne tradicije islamaJ islamsko) peripateti8ma i islamsko) mistici8ma, oli,eni" u osobama ova dva velika lika muslimanske du"ovne povijesti. Tre?i susret je, ujedno, o8na,io i definitivni is"od )ornje du"ovne borbeJ 8ala8ak islamske peripateti,ke filo8ofije na islamskom *apadu i novi po,etak i be8uvjetno uskrsavanje muslimanske neoplatoni,ke filo8ofske ili te o8ofske tradicije na islamskom !stoku, ,iji najrasko.niji du"ovni mladarak ?e ,initi su"rawardijanska p"ilo<sop"ia svjetlosti falsafa al i.ra%, u ,ijoj dubini ?e besmrtno ostati da struje najbolji du"ovni )eni !bn '3rabijeve misti,ne filo8ofije. &o.to je kao mladi? jasno o,itovao ne8austavljivu sklonost prema krajnje rafiniranom du"ovnom :ivotu kojim su :ivjeli najbolji su fijski likovi islama i tajnoviti ba.tinici sufijske )no8e jedino o8biljive na putu sufijske inicijacije, to je bio samo ra8lo) vi.e da )a se kao mladi?a pripusti definitivnom stupanju na sta8u posvema.nje) du"ov no) o8biljenja, na koju stupaju samo najbolji du"ovni vite8i i sljedbenici kraljevsko) puta mudrosti i ljubavi 2futuwwa, javanmardi). Dim je u )radu 3lmeriji, velikom du"ovnom sredi.tu i centru filo8ofske .kole !bn #asarre, formalno stupio na put sufi8ma, nje)ova du"ovna pustolovina je postala tako sna:na da su )ranice 3ndalusa postale pretjesne ovom nemirnom du"ovnom sladokuscu i 8aljubljeniku sufijske )no8e, pa je !bn '3rabi po,eo povremeno i8la8iti i na tlo +jeverne 3frike, osobito u Tunis, )dje se susreo sa djelom ,uveno) portu)alsko) sufije !bn 1asija (al' an na'la$n (+kidanje sandala), napisav.i i svoj prvi sufijski komentar na sadr:aj re,eno)a djela. >akon )odine ETE<LLTS nje)ova du"ovna iskustva su postala tako inten8ivna da je nerijetko do:ivljavao najvi.a teofani,ka 8rijenja i ekskur8ije. 6vdje osobito treba ista?i nje)ovu vi8iju du"ovne "ijerar"ije, na ,ijem ,elu stoji du"ovni pol (%utb), "ijerar"ije koja upravlja ko8mosom, a ona nije dru)o doli unutarnja fi8ionomija "ijeroko8mosa sa,injena od ,etiri awtada (stupovi) koji vladaju nad ,etiri strane svijeta, sedam abdala (8amjenici) ,ija se vlast stere nad sedam nebeski" sfera. 6va teofani,ka vi8ija se nije 8austavila samo na )ore re,enim du"ovnim elementima. Tom pri)odom je !bn '3rabi, naime, vidio i samo nebesko rodoslovlje i metapovijesna ra8doblja svi" bo:anski" objava koje su pret"odile 8avr.nici %ur'anske 6bjave, primiv.i na dar puninu svijesti o neporecivom transcendentnom jedinstvu svi" tradicionalni" reli)ijski" formi, svetopovijesni" ra8doblja, svetoje8i,ki" uosobljenja i sveto)eo)rafski" u.atorenja bo:anske objave kao takve. Jedna od posljednji" teofani,ki" vi8ija koju je primio na tlu 3ndalusa bila je ona o bo:anskom &rijestolju na svjetlosnim stupovima, &rijestolju oko koje)a je kru:ila ptica 3n%a' koja je !bn '3rabiju prenijela du"ovnu poruku o

nu:nosti nje)ova kretanja na "odo,asni,ki put u #ekku, put koji ne?e 8na,iti samo nje)ovo kretanje prema 8emaljskoj #ekki, ne)o ?e to biti po,etak jedno) novo) du"ovno) putovanja na najisto,niji istok univer8alne svete )eo)rafije i8vorno) nebesko) mon otei8ma, putu sredi.te nebeske -a'be (Ba$tal ma'mur) koja predstavlja univer8alno du"ovno sredi.te i jedinstveni du"ovni topos u koji se ulijevaju sveto)eo)rafski toposi svi" 8emaljski" i svi" nebeski" )radova, ondje )dje 8apo,inju i dovr.avaju rodoslovlja svi" civili8acija, kultura i reli)ija. >akon "odo,a.?a u #ekki !bn '3rabi je nastavio obila8iti brojne dru)e )radove na !stoku islamsko) imperija i sretati se sa najpo8natijim imenima u sferi 8nanosti i kulture ono)a vremena. Godine QPL< LOPN uveden je u bo:anske tajne i na put najdublje du"ovne inicijacije od strane tajanstveno), metapovijesno)< "ijeropovijesno) poslanika metaje8i,ke bo:anske "ijero)no8e 3l (idra, a vidljivi 8nak nje)ova definitivno) postajanja ,lanom (idrova sufijsko) bratstva bilo je primanje (idrova o)rta,a ("ir%a) u #osulu od strane tamo.nje) .a$"a '3li !bn Gamija. @ maloa8ijskom )radu -onji !bn '3rabi je sreo svo) slavno) u,enika i kasnije) najrevnosnije) poklonika vlastite sufijske )no8e +a druddina -onjevija, ,ovjeka koji je i8a sebe dao svoje ,uvene komentare na !bn '3rabijev sufijski opus. Godine QOL<LOOR, nakon )odina krstarenja po cijelom islamskom imperiju, najposlije se skrasio u Damasku i ondje ostao sve do smrti QRS<LONP. &okopan je u +ali"iji, sjeverno od Damaska, u podno:ju brda 1asijun, )dje i dandanas postoji nje)ov mau8olej sa)ra=en od strane sultana +elima !! i slu:i kao jedan od mno)obrojni" sufijs ki" sveto)eo)rafski" toposa koje je mjesto "odo,a.?a brojni" poklonika i po.tovaoca !bn '3rabijeva nauka. L &o.to je !bn '3rabi cijeli svoj :ivotni vijek provodio na putovanjima po cijelom islamskom imperiju, nje)ova djela sto)a, makar su istekla i8 jedno) isto) du"a, nemaju istovjetnu 8emaljsku domovinu. Gotovo svako od nji" je nastajalo u nekom dru)om )radu, nekoj dru)oj 8emlji, u rasponu od 8apadni" )ranica 3ndalusa do najisto,niji" oboda islamsko)a imperija, i u sasvim osebujnim okolnostima. >i dandanas nije utvr=en kona,an broj nje)ovi" djela. >je)ov tuma, a. /a'rani je tvrdio kako je identificirao oko ,etiri stotine nje)ovi" djela, do,im dru)i tuma,, &er8ijanac Gami' ka:e da i" je idendificirao oko pet stotina. '3ffifi, suvremeni tuma, !bn '3rabija, misli da opse) nje)ovi" djela prela8i cifru od dvije stotine djela, do,im je Brockelmann prepo8nao stotinu i pedeset nje)ovi" djela. (istori,ari nje)ove misli smatraju da je najve?i dio !bn '3rabijevi" djela jo. uvijek nepo8nat ili je definitivno i8)ubljen. +am !bn '3rabi je prije svoje smrti po vlastitom sje?anju u svoj &odsjetnik uspio ubilje:iti punim naslovom OEL djelo. Treba ka8ati da opse) nje)ovi" djela varira u rasponu djela koja broje desetke sve8aka, do djela ,iji sadr:aj, u osnovi rasko.an i bremenit, mo:e stati na nekoliko stranica. Dobar dio nje)ovi" djela je danas u rukopisu ra8bacan po ra8nim bibliotekama .irom islamsko) svijeta i 5urope. Do danas su sa,uvana sljede?a nje)ova djelaJ al Cutu"at al #akki$$a, ! !I, -airo, LOTR (.G Cu;us al fiikam, -airo, LRPT (.G Tar)uman al 3.wa%, Hambrid)e, LTLLG !n.a" ad Dawa"irG atKTaba%at al ila"i$$a, '@%lat al mustawfi8 (ova tri potonja djela je objavio (. +. >vber) pod naslovom -leinere +c"riften des !bn al '3rabi, 'eiden LTLTG #awa%i'an >u)um, -airo, LROE (. Tafsir al 1ur'an, -airo, LOSR (.G #u"adarat al 3brar, -airo, LOSO (.G 0isala fi ka$fi$a as suluk ila 0abbi al '!88a, 0isala al (alwaG 0isala nisba al "ir%aG 0isala a$$am a. .a'n, 0isala ta) at tara)imG 0isala .ar" alfa8^as sufi$$a (#.+. u !ndia 6ffice, 'ot". Hat. QEF). &otom slijede djelaJ /ar" asma" al "usnaG #a "i$$a al %albG #i.kat al anwarG 3l !nsan al kamil (#.+. u !ndia 6ffice, 'ot". Hat". QES)G /a)ara al kawn, -airo, LRNR (.G 3l 3)wiba al la'i%a 'an al as'ila al fai%a, #.+., 'ot", Hat". QETG 0isala fi mana anKnafs wa ar ru", objavio )a je #.3. &alacios u 3cts of t"e LNt" 6riental Hon )ress, 3l:ir, LTPEG Uudu" al "aditJ man 'arafa nafsa"u fa %ad 'arafa 0abba"u, djelce koje je objavljeno u

J.0.3.+., oktobar LTPL )odineG Diwan,Bula%, LOFL (.. #edu naj8na,ajnija !bn '3rabijeva djela, svakako, ubrajaju se nje)ov opus ma)num al Cutu"at al #akki$$a (#akkanska osvajanja), objavljen u -airu LOTR (. )odine. Djelo je svojevrsna enciklopedija su fijski" u,enja ra8dijeljeni" u ,etiri velika sveska i sastavljena od EQP odjeljaka. 6no do danas predstavlja nepreva8ideni enciklopedijski kompendij e8oterijski" u,enja o cjelovitoj muslimanskoj du"ovnosti. 6ndje !bn '3rabi raspravlja o metafi8i,kim na,elima op?enito, potom oslovljava sve klju,ne traktate i8 muslimanske teolo)ije, pravne nauke islama, e)8e)e8e i tradicionalne "ermeneutike. !bn '3rabi je ovo djelo po,eo pisati u #ekki ETS<LOPL LOPO, a dovr.io )a QRN<LORF )odine u Damasku. *a mudrost koja miruje u koricama ovo)a djela sam autor svjedo,i da je i8ravno kapala sa krila 3n=ela otkrovenja. !bn '3rabijevo djelo Cusus al (ikam (Dra)ulji poslani,ke mudrosti) je dru)o 8na,ajno djelo i8 sufijsko filo8ofijsko) opusa filo8ofa i8 3ndalu8ije 8a koje povijesni,ari nje)ova mi.ljenja ka:u da je prava +umma mistica ne samo u kontekstu nje)ova cjelovito) opusa, ve? u sklopu cjelovite e8oterijske tradicije islama. 6vo nje)ovo djelo je napisano QOF<LOOT )odine u Damasku. +adr:aj djela je ra8vrstan u dvadeset i sedam po)lavlja ili lo)osa od koji" svaki i8ra:ava neki ob8ir e8oterijske ili sufijske )no8e. *a Titusa Burck"ardta ono predstavlja !bn '3rabijev du"ovni testament, a 8a 3bu '3la al '3fifija, jedno) od najve?i" suvremeni" tuma,a !bn '3rabija, to je najve?e, najvrednije, sadr:inski najdublje i po svome utjecaju na sufijska )ibanja !bn '3rabijeva vremena i kasnije najslavnije djelo. +adr:aj ovo) rasko.no) djela sufijske literature predstavlja nepreva8idljivo du"ovno svjedo,anstvo o vi.estrukim rodoslovljima 0ije,i Bo:ijeJ metapovijesnom, metako8 mi,kom i metaje8i,komG svetopovijesnom, "ijeroko8mi,kom i svetoje 8i,komG ko8mopovijesnom, sveto)eo)rafskom, "a)io)rafskom i es"a tolo.kom rodoslovlju 0ije,i Bo:ije kao takve. &o.to temeljne ideje !bn '3rabijeva sufijsko) i, op?enito, filo8ofijsko) opusa istje,u i8 vertikalni" ili teoko8mi,ki" i "ori8ontalni", unutarpovijesni" ili antropolo.ki" i ko8mopovijesni" vrela, tad je jasno s koji" ra8lo)a u nje)ovu sufijskom .tivu prebivaju tako vi.estruke knji:evne vrste i tako ra8novrsni du"ovni tokovi koji su profilirali nje)ov prenabujali misti,ki )enij. 6no .to je nje)ovu knji:evnom sadr:aju priskrbilo osebujan i uvijek prepo8natljiv i samo njemu primjeren bitak jest bremeniti sufijski je8ik koje) je filo8of i8 3ndalu sa sam odmislio i utkao )a u arapsko je8i,ko svakodnevlje kao poseban ob8ir arapsko)a je8ika ra8umljiv samo najumnijima, kao arapski u arapskom je8iku. !bn '3rabijev simboli,ki je8ik, naime, do te mjere je ra8u=en, takvom semanti,kom dubinom prepotenciran i tako rasko.no nada"nut da se )otovo dodiruje, )rani,i ili, ,ak, mije.a sa meta je8ikom, sa "idrovskim ob8irom 3demova rajsko) je8i,ko) bitka. 0ije, je o takvom literarnom ru"u u koje je 8aodjenuto nje)ovo preduboko sufijsko iskustvo da se sti,e dojam kako je !bn '3rabijev je8ik temeljito proda"nut i pro.aran metaje8i,kim slikopisom i metafi8i,kim 8nacima teoko8mi,ko) absconditum a. +to)a u !bn '3rabijevu je8iku i nje)ovim krajnje svjetlosnim idejama i pou,cima ni.ta nije onako kako se na prvi po)led ,ini da jest. +vaka spolja.njost kod nje)a je ,ista unutarnjost, svaki fenomen je ,isti noumen, svaki tafsir je ta 'wil, svaki ta.bl" je tan8i" i svaki tan8i" je apsolutni ta 'til. "+vijet je pri,inG on nema 8biljsku e)8istenciju. 3 to je ono .to se misli sna)om pojma "uobra8ilje (ta$al). *a tebe je upravo uobra8ilja (to jest svijet) samostojna 8bilja posve ra8li,ita i neovisna o apsolutnoj *bilji, do,im to ona nikako nije... .*naj da si i ti sam uobra8ilja. ! sve .to opa:a. i to .to sebi )ovori.J" to nisam ja", i to je tako=er uobra8ilja. Tako, cijeli opstoje?i svijet je uobra8ilja u uobra8ilji." +redi.nja dimen8ija !bn '3rabijeva sufi8ma i8ra:ena je u nje)ovu u,enju o transcendentnom jedinstvu Bitka (wa"da al wu)u=). 6vo u,enje je misti,ki filo8of i8 3ndalusa dosljedno ra8vijao u nepretr)nu

tom suodnosu sa idejom o krajnje simboli,kom je8iku ili sa temeljnim pou,kom kako je ljudski je8ik kao bitak svijeta, osobito je8ik u svojoj svetoje8i,koj rasprsnutosti i ra8udenju uvijek u biti samo metaje8ik ili je8ik 3demove rajske mladosti. Tu vrstu lo)ike !bn '3rabi tako=er primjenjuje i u ob8orju svo)a u,enja o transcnendentnom jedinstvu Bitka, svjedo,e?i da samo bo:anski Bitak jest i da samo on jest istinska i apsolutna *bilja, kako u svijetu svo) teoko8mi,ko) abscondituma i nedose8ljivosti, jednako tako i u svim dru)im sila8nora8lijevaju?im meta, "ijero, makro i mikroko8mi,kim bivstvodavnim o,itovanjima. Ta *bilja (al "a%i%a al mutla%a) je u svijetu 6,itovanja 8aodjenuta u e)8istencijalnu odoru sastavljenu od devedeset i devet "lijepi" 3lla"o vi" !mena", odoru koja tvori vi.estruke ko8mi,ke svjetove samoo8bil juju?e) bo:ansko) Bitka (wu)udulla"). !8 ko8mi,ke perspektive ili i8 perspektive bo:anski" !mena i 3tributa ili imeni,ki" i atribucijski" enuncijacija motrena, re,ena *bilja se nadaje vi.estruko o8biljuju,om, do,im i8 teoko8mi,ke perspektive ili i8 perspektive samo) kraljevstva Du"a Bo:ije) motrena, bo:anska apsolutna *bilja je jedna i jedincata (taw"l=), i u njoj se na ra8ini bo:ansko) abscondituma cijelo mno.tvo imeni,ko atribucijski" enuncijacija stapa u metafi8i,ko jedinstvo i jed notnost sna)om metafi8i,ko) na,ela coincidentia oppositorum (ta'til) i es"atolo.ko) na,ela apocatasta8e (ta'wll). 6vo !bn '3rabijevo u,enje je sasvim po)re.no predstavljano od strane >ic"olsona a od #.3. &al aciosa i dru)i" kao neka vrsta filo8ofijsko) pantei8ma, panentei8ma i moni8ma. >aprotiv, kako svjedo,i i (enr$ Horbin, nje)ovo u,enje o transcendentnom jedinstvu Bitka najdosljedniji je primjer sufijsko) teomoni8ma. "*bilja, oslovljena 5sencijom na ra8ini jednotnosti (ad dat al a"adi$$a), u svojoj istinskoj naravi nije dru)o doli ,isti i jednostavni Bitak (wu)u=) u mjeri u kojoj jest Bitak. 6na nije uvjetovana ni preod redenjem niti neodre=enjem, jer ona je u sebi odve? sveta (mu%addas) da bi se odredila bilo kakvim sopstvom ili bilo kojim imenom. 6na nema bilo kakvo odre=enje ili o)rani,enjeG ,ak ni sjenka od mno.tva ne postoji u njoj." "(&o.to ni.ta ne postoji u 8biljskom smislu rije,i osim samo) 3psoluta, istinski )nostik) ne opa:a u formi #no.tva bilo .ta dru)o doli 'ice Bo:ije, jer on 8na da je 6n taj koji +e o,ituje u svim tim formama. Tako, (.to)od da on .tuje), on .tuje samo Bo)a. To se mo:e ra8umjeti i na sljede?i na,inJ ra8li,ite forme #no. tva unutar ono) Jedno) ili su du"ovne, to jest neosjetilne, poput an=ela, ili su i8vanjski vidljive i osjetilne poput nebesa i *emlje i svi" materijalni" stvari koje postoje u rasponu to)a dvo)a. Du"ovne stvari su usporedive sa du"ovnim odlikama u ljudskom tijelu, do,im su materijalne stvari podudarne sa nje)ovim tjelesnim dijelovima. &ostojanje mno.tva u ,ovjeku ni na koji na,in ne prije?i ,ovjeka da posjeduje jedinstvo. (!sto tako, postojanje #no.tva u Bo)u ne li.ava Bo)a nje)ova su.tinsko) Jedinstva)."LON !bn '3rabi je tako=er 8aslu:an 8a temeljno formuliranje ideje o savr.enom ,ovjeku (al insan al kamil), koja se smatra jednom od najplemenitiji" ideja sufijske )no8e. 6n je ba. toj ideji priskrbio njeno temeljno teorijsko naslovlje, pa )a se, u8 ostalo, smatra autorom sufijs ko) traktata naslovljeneo) u smislu ant"ropolo)ia spiritualis. +avr.eni, potpuni ili idealni ,ovjek ((omo verus, (omo perfectus, (omo universalis ili 3dam ru"i$$, 3dam nurani$$, 3dam kulli$$) 8a misti,no) filo8ofa i8 3ndalusa predstavlja epistemolo.ko e)8istencijalni, eti,ko esteti,ki i ortoprakti,no es"atolo.ki sukus bo:anski" !mena i 3tributa, .to i jest temeljni ra8lo) 8bo) koje)a )a !bn '3rabi oslovljava bo:anskim mikroko8mosom (3dam ila"i$$< &aK nant"ropos) koji u smislu (omo politicusa ((alifa fi L ard) ravna svim sferama sila8no ra8lijevaju?e) bo:ansko) Bitka i svim nebeskim i 8emaljskim civili8acijama. +avr.eni ,ovjek je u)la,ano o)ledalo u kome se odra:avaju svi svjetovi, od svijeta teoko8mi,ko) do svijeta mineralno), na analiti,an i sinteti,an na,in jednodobno, nude?i nado sobni<osobni odra8 a"adi$$atsko) < wa"idi$$atsko) 'ica Bo8ije) koje

jedino jest. ! lice savr.eno) ,ovjeka je jednodobno, prema !bn '3rabije vu u,enju, nadosobno i osobno, jer u isti ma" u sebi sukusira sve skrivene metafi8i,ke realitete 8ami.ljeno) (wu)ud di"ni$$) i milotvor nom sna)om raskrivaju?e) bo:ansko) bitka, o8biljene e)8istencijale reali8iraju?e),teofanijsko epifanijsko), svjetlosno)<osjen,eno) bo:ansko) Bitka (wu)ud maw)udi$$). +avr.eni ,ovjek je i8nutra ispunjen primordijalnom, pree)8istentnom mu"ammadanskom 8biljom (al "a%i%a al mu"ammadi$$a), a i8vana je ukra.en nei8brisivim sapijen cijalnim i e)8istencijalnim, metapovijesnim i metaje8i,kim svetopovi jesnim i svetoje8i,kim, svetoeti,kim i svetoesteti?kim, es"atolo.kim i ortoprakti,kim 8nakovljem :ive mu"ammedanske svjetlosti (an nur al mu"ammadi$$). + dru)e strane, tako profiliran u svome umu, srcu i du.i, savr.eni ,ovjek je epistemolo.ko e)8istencijalna okomica svjetova u kojoj su sukusirani svi darovi a"madovsko mu"ammadanske metapovijesne i metaje8i,ke vertikale i svetopovijesne i svetoje8i,ke "ori8ontale, a napose je u toj okomici smirena sva punina tri temeljne du"ovne vlasti &oslanika islamaJ nubuwwatska, wala$atska i ima matska, i to &oslanika islama kao prvolika od svako) stvorenja i kao posvema.nje) es"atolo.ko) utoka u kome ?e 8avr.iti svekoliki svjetovi @niver8alno) 6,itovanja (al ma8"ar al kulli$$, al "ulu% al 'a8im). "Bo) je +ebe u,inio vidljivim samome +ebi u (pojedina,noj) formi koja je priskrbljena sna)om toposa (to jest o)ledala) u kojemu se 6n opa:a. >jemu .to.ta na taj na,in biva vidljivim, a .to ne bi mo)lo biti vidljivo kad ne bi bilo ono) pojedina,no) toposa i >je)ova sa moo,itovanja u njemu. (&rije stvaranja Dovjeka) Bo) je ve? bio uveo u postojanje cijeli univer8um sa e)8istencijom poput ma)lovita i nejasna lika koji ima formu, ali ne i du.u u sebi. @niver8um bija.e poput neu)la,ana o)ledala.... Takvo stanje je prirodno i8iskivalo da o)ledalo svijeta postane u)la,anim. ! bi stvoren Dovjek (adam, to jest Dovjekova 8bilja) kako bi predstavljao istinski sjaj o)ledala i sami du" one forme." "Tako Bo) stvori Dovjeka da bude Du" (ru") svijeta i sve, veliko i malo, u,ini podlo:nim njemu s ra8lo)a Dovjekove savr.ene (unutarnje) forme ... Tako je sve u svijetu pod Dovjekovim )ospodstvom. 3li ta ,injenica je 8nana samo onima koji su to)a svjesni tako svjestan ,ovjek je savr.eni ,ovjek , a oni kojima to nije 8nano, takvi sli,e animalnom Dovjeku. " "+va !mena koja su sadr:ana u bo:anskoj Cormi, o,itovana su u ontolo.koj dimen8iji Dovjeka. 3 ovaj potonji je tu dimen8iju 8adobio kro8 onaj vid e)8istencije koji pripada najvi.oj ra8ini cjelovite sveo bu"vatnosti. " "To 8na,i da je Bo) u8eo !stinsko) Dovjeka (al insan a" "a%l%i$$) da u njemu ra8motri sve bo:anske tajne (to jest nevidljive 8bilje koje se o8biljuju na ontolo.koj ra8ini sveobu"vatno) imena 3lla") koje je polo:io u nje)a, potom je sastavio sve ono .to je stvorio i sve ono .to je bio polo:io u 3dema, obujmljuju?i )a sa obije svoje ruke. @ +voju desnu ruku, koja jest >je)ova sna:nija ruka, stavio je 3demovu 8bilju i 8bilju nje)ovi" potomaka, to jest stavio je sve +voje aktivne 3tribute i +voja (aktivna) !mena koja pripadaju vi.njem du"ovnom svijetu, a u lijevu ruku, koja jest slabija ruka, 6n je polo:io forme svijeta, to jest +voje pasivne 3tribute i +voja (pasivna) !mena koja stro)o pripadaju fi8i,kome svijetu. (0a8lika i8me=u desne i lijeve ruke, kao sna:nije i slabije, nije su.tinske naravi, jer) svaka od te dvije ruke #ilostivo)a je, 8acijelo, desnica. (!, slijedno tome, ne postoji stvarna ra8lika i8me=u one dvije vrste 3tributa), jer "primanje (%abili$$a") u odnosu na mo? "primanja" savr.eno je jednako "po8itivnom djelovanju (fa'i($$a") i nje)ovu odnosu spram mo?i "djelovanja", tako da ono prvotno nije nikako ni:era8rednije u odnosu na ono potonje." Jedno od 8na,ajni" idejni" upori.ta !bn '3rabijeva sufijsko) opusa predstavlja i nje)ova ideja o

bo:anskom stvaranju, .to nije dru)o doli raspitivanje o nekoj vrsti cosmolo)ije perennis u njenom meta ko8mi,kom i "ijero<kosmi,kom ob8iru. Cenomen bo:ansko) stvori teljno) 8a"va?anja, sna)om vje,ne bo:anske #udrosti i Iolje, misti,ni filo8of i8 3ndalu8ije ra8matra na na,in nepretr)nuto) svjetlosno) i8lijevanja vje,no) bo:ansko) Bitka na nebeske realitete, pas like ili pritajene ar"etipove i8 svijeta teoko8mi,ko) ili 8ami.ljeno) bitka. !8ra:avaju?i se u du"u one sufijske metafore o "skrivenoj ri8nici", tad bi bo:ansko stvoriteljno 8a"va?anje predstavljalo neku vrstu i8vo=enja pritajeni" paslika i8 nera8a8natljive mrkline "skrivene ri8nice" u svijet u)la,ano) ko8mi,ko) o)ledala koje svoj sjaj prima od svjetlosti 'ica Bo:ije). +ve bivstvodavne silnice kod ovo) stvoritelj no) prelijevanja sadr:aja 8ami.ljeno)a bitka ili Bitka inpotentia u ob8orje o8biljuju?e) ko8mi,ko) bitka ili Bitka in actus, sve, dakle, re,ene silnice u)lavnom struje i svoju e)8istencijalnu orljavu smiruju u rasponu nadosobne, svjetlosne bo:anske Biti i njeni" ra8novrsni" i vi.estruki" imeni,ki" i atributivni" enuncijacija, koje u odnosu na ,istu svjetlost metafi8i,ke bo:anske Biti nisu dru)o doli rasprsnute osjen,ene nijanse du)ini" boja. -ao .to du)ine boje ,ine vidljivu, e)8istencijalnu odoru u kojoj se skriva lice ,iste svjetlosti sa nei8bistri vom mrklinom svo) metako8mi,ko) dna, jednako tako bo:anska !mena i 3tributi, od koji" je sa,injena "ijerar"ija ko8mi,ki" svjetova i civili8acija, u odnosu na vje,nu bo:ansku Bit predstavljaju rasko.nu e)8istencijalnu odoru u kojoj se skriva od o,iju svijeta, u kojoj kona,ari i u njenoj skrovitosti se u.atoruje i brodi :ivo lice Du"a Bo:ije) u svojoj sapijencijalno e)8istencijalnoj pustolovini sila8no ra8lijevaju?om vertikalom vlastito)a Bitka. "6ntolo.ko isijavanje (al fa$d al wu)udi$$) i Da" #ilostivo)a neprestance struje kro8 e)8istencijale svijeta kao .to voda te,e rijekom, nepretr)nuto se samoobnavljaju?i. >a sli,an na,in odre=enja apsolutne 5)8istencije u formi pritajeni" paslika unutar vje,no)a *nanja (to jest bo:anske +vijesti) nikada ne prestaju obnavljati se od jedno) vremensko) trena do dru)o). (3 to se de.ava na sljede?i na,in.) Dim prvo ontolo.ko odre=enje postavi jednu pasliku na njeno mjesto, u sljede?em trenu naredno odre=enje tu pasliku prenosi na dru)o mjesto. To nije dru)o doli pojavljivanje paslike, koja pripada ob8orju bo:ansko)a *nanja, na dru)om mjestu slijede?i svoje i.,e8nu?e sa ono) prvotno) mjesta, do,im sama ta paslika ostaje biti 8a sva)da ista u bo:anskome *nanju i u svijetu >evidljivo)a." >a,in na koji Da" #ilostivo)a raspiruje svekolike ko8mi,ke e)8istencijale i8 ob8orja nji"ove pritajenosti (al a '$an at tabita) u svijetu 8ami.ljeno)a bitka, u smislu vje,ni" paslika, !bn '3rabi uspore=uje sa fenomenom i8la:enja )lasova i8 ,ovje,iji" usta, i8 ,ovje,ije) da"a ili i8 ,ovjekova du"a, )dje prebivaju kao nera8a8natljivi pojedina,ni e)8is tenti ili metaje8i,ke paslike ljudsko)a )ovora, a konkretnim ljudskim pro)ovaranjem i8la8e u svijet o8biljeno) je8i,ko) bitka prepo8natljivi u konkretnim )lasovima ili na per)ameni u 8nakovnim, posve konkretnim pismenima i orto)rafskim 8nacima. >epretr)nuta ve8a i8me=u i8)ovoreni" rije,i i oni" koje miruju u ljudskome du"u )otovo slikovito je prepo8natljiva, primjerice, u pisanom tekstu svete bo:anske objave, ispisane arapskim slikopisom tako kao da svakoj rije,i i re,enici, koje se nadaju "ori8ontalno prepolovljenim s ra8lo)a takovrsne naravi arapsko)a pisma, tako da motritelj stalno sti,e utisak kako nedostaje ili i.,e8ava u nevidljivome )ornji, metaje8i,ki, metako8mi,ki i metapovijesni ni8 teksta objave. &rema tome, kako u,i !bn '3rabi, kao .to je svijet, nastao kao re8ultat po8itivno) utjecanja svjetlosno) i8lijevanja na svijet pritajeni" metako8mi,ki" paslika, te ofanija, "ijerofanija i epifanija bo:anske Biti, tako isto je i cjeloviti bitak ljudsko)a je8ika puka epifanija ,ovjekova du"a profilirano) po u8oru na rasko.nu narav vje,no) bo:ansko) Du"a. "-ako su divne rije,i Bo:ije koje se ti,u svijeta i nje)ova nepretr)nuto) obnavljanja sa svakim novim bo:anskim Da"om koji tvori "uvijek novo stvorenje" unutar jedincate 8bilje. (3li to je s"vatljivo samo nekolicini) kako 6n to veli uka8uju?i na odre=enu )rupu ljudi "3li ne, oni u ponovno stvaranje ne vjeruju." (',LE) 'judi su (8bunjeni )lede to) fenomena), jer oni ne po8naju (nepretr)nutost) obnavljanja stvari sa svakim novim bo:anskim Da"om."

!bn '3rabi je u ra8matranje fenomena bo:ansko)a stvaranja upre)ao ra8li,ite mentalne obrasce preko koji" :eli na .to lak.i i preci8niji na,in posvijestiti taj slo:eni i nepretr)nuti proces o8biljivanja< do)a=anja sve8naju?e bo:anske #udrosti i svemo)u?e bo:anske Iolje. @ ovoj nje)ovoj sufijskoj teoriji o stvaranju bitno orkestriraju dva obrascaJ prvi je onaj koji fenomen stvaranja predstavlja na sliku stabla ,ija mo?na :ili.ta po,ivaju u kraljevstvu Du"a Bo:ije)a, u *emlji ne pristupnoj (>a koja aba=), u metafi8i,kim dubinama bo:anske Biti, a )rane i mladarci se rasprostiru u vi.estrukim ko8mi,kim ob8orjimaG dru)i obra8ac je obra8ac &era (%alam) i &lo,e pomno ,uvane (al law" al ma"fu8) medu kojima postoji nepretr)nuto svjetlosno 8ra,enje na jednak na,in na koji postoji i nepretr)nuto e)8istencijalno strujanje medu svim dijelovima )ore re,eno)a stabla :ivota. 6vdje treba jedino napomenuti da ova dva !bn 3rabijeva ko8molo.ka obrasca, 8acijelo, nose dvije ra8li,ite semanti,ke vrijednosti, i to tako .to onaj prvotni obra8ac o,ituje i8ra8ito e)8istencijalnu vrijednost stvoriteljno) procesa, do,im potonji obra8ac odra:ava i8ra8ito sapijencijalni, epistemolo.ki, u)lavnom umski smisao, sadr:aj i vrijednost. Dok prvi obra8ac u sebi sukusira suprotstavljenost ili u8ajamnu okrenutost >a,ela i 6,itovanja, #etako8mosa i #akroko8mosa, dotle je ovaj potonji obra8ac sadr:inski i simboli,ki slo:eniji i bremenitiji. 6ndje, naime, nije samo sukusirana metaje8i,ka simbolika stvoriteljno) procesa, ne)o u doti,nom ko8molo.kom obrascu o stvaranju, jednodobno, raskrivamo dimen8iju metaje8i,ko) i svetoje8i,ko), metako8mi,ko) i ko8mopovi jesno), metapovijesno) i svetopovijesno), metakronijsko) i kronolo )ijsko), meta)eo)rafsko) i sveto)eo)rafsko) simboli8ma. 6ve vi.estruke e)8istencijalne i sapijencijalne perspektive ili dimen8ije fenomena stvaranja kao kontinuirano) procesa !bn 3rabi vrlo ,esto motri u smislu nai8mjeni,no poredani" 8astora, koprena ili velova, nji" preko sedamdeset "iljada, simboli,ki )ovore?i, tako da nakon svako) sapijencijalno) dola8i e)8istencijalni, poslije svetoje8i,ko) slijedi "ijeroko8mi,ki, ili nakon metaje8i,ko) dola8i metako8mi,ki, poslije jedno) svetopovijesno) dola8i jedan metapovijesni 8astor i tako u nedo)led, ali svaki od nji" skriva &rai8vor, nedodirljivo, nedose8ljivo, neprirecivo i nespo8natljivo 'ice Bo:ije. Da nije rije, o pukim 8astorima vidi se po tome .to, prema !bn '3rabijevu mi.ljenju, svaki od te.ko i8brojivi" 8astora, ma koje naravi i profila bio, na sebi svojstven na,in simboli8ira osebujan ob8ir ili osebujnu meta<ko8mi,ku, svjetlosnu ili osjen,enu, svetoje8i,ku ili metaje8i,ku, svetopovijesnu ili metapovijesnu, 8emaljsku ili nebesku civili8aciju. /to su 8astori bli:i !8voru, to je nji"ov simboli8am profinjeniji, bremenitiji, a nje)ova civili8acija, bilo ljudska, an=eoska ili d:inska, je to u8vi.enija, du"ovno u8di)nutija i kulturno profinjenija. +tvoriteljni proces kojemu !bn '3rabi posve?uje o8biljnu pa:nju i du"ovnu ener)iju, do iscrpnosti, u su.tini predstavlja e)8istencijalnu ra8i)ranost bo:anske nadosobne *bilje, koja puninu Bitka raskriva u nepretr)nutom ko8mopovijesnom "iposta8iranju (ta)alli$$at) vlastite Biti, kro8 imeni,ne i atributivne enuncijacije, i es"atolo.kom apok atasta8iranju, sa:imanju i vra?anju svi" du)ini" boja, svi" o,itovanja, svi" epifanija nji"ovu primordijalnom, metafi8i,kom >a,elu. >o, potpuna svr"ovitost samoo8biljuju?e) i e)8istencijalno ra8uduju?e) Bitka poka8uje se u iskonskoj te:nji svake stvorene ?udi da posti)ne onaj e)8istencijalni stupanj koji ?e u,initi bjelodanim naravno preklapanje, podudarnost i sjedinjenje svi" o,itovanja sa na,elom, svi" stvorenja sa +tvoriteljem, svi" obojeni" svjetlosni" nijansi sa ,istim +vjetlom, svi" bi?a sa povr"bivstvuju?im i vje,nim bo:anskim Bitkom, koji jedino jest. To ?e re?i da je :edanje 8a sjedinjenjem s Bo:anskim sljede?a 8na,ajna ideja !bn 3rabijeva sufijsko) opusa. To sjedinjenje (itti"a=), kao ustrajan epistemolo.ko e)8istencijalni proces, do)a=a se u dvije etape, .to se jasno ra8abire i8 dva temeljna !bn '3rabijeva pojma koji, jednodobno, jesu 8a)lavnica i 8asvodnica nje)ove sufijske es"atolo )ije, a to su pojam nestajanja, i.,e8nu?a ili utrnu?a u svjetlosti bo:ansko) 'ica (fenaL), i pojam ostajanja, optrajavanja i u.atorenja u samoj metafi8i,koj, povr"bivstvuju?oj, vje,noj bo:anskoj &risutnosti (ba%ar). 6vo osebujno e)8istencijalno stanje u smislu optrajavanja u svojevrsnoj sufijskoj es"atolo.koj situaciji kod !bn '3rabija, 8a ra8liku od mno)i" dru)i" sufijski" )nostika, nikako ne o8na,ava bilo kakvu vrstu e)8istencijalno) potiranja, nestajanja ili poni.tenja u onom Bo:anskom. >aprotiv, rije, je o optrajavanju u samoj bli8ini Bo:anskoj u8 najvi.u trije8nost i svjesnu prisebnost kako je na. bitak tek

odbljesak bo:ansko) Bitka i kako jedino na talasima bo:ansko) Bitka mi trajemo, bivamo i jesmo, u ma kojoj e)8istencijalnoj situaciji da jesmo. Trajanje na.e)a bitka u odnosu na onaj vje,ni bo:anski opstaje sna)om nepretr)nuto) vlastito) nje)ovanja :ive ljubavi i ,e:nje 8a 'jepotom, Dobrotom, !stinom, 'jubavi, #ilosti i Bla:enstvom 'ica Bo:ije)a, koje sve privla,i sebi, kako je ,esto 8nao ponavljati muslimanski filo8of, poli"istor i eti,ar #iskawa$" J" +vaka stvar se )iba i8 ,e:nje prema >jemu." (-ullu .a$'in $atafrarraku bi .aw%in ila$"i). +ama ,e:nja i ljubav su du"ovni sukus oni" darova kojima je ispunjena temeljna ljudska narav o8ra,ena )ore re,enim du"ovnim odlikama 'ica Bo:ije)a. &reko osje,anja bo:anske 'jepote, Dobrote, !stine, #ilosti, 'jubavi i Bla:enstva, osje,anja ,ija dvobridna o.trica je satkana od ljubavi i ,e:nje, temeljna ljudska priroda do te mjere :e=a 8a :ivim 'icem Bo:ijim, da se nastoji preobra8iti u svaku ponaosob )ore re,enu du"ovnu odliku bo:anske &rirode, kojim ,inom ljudska priroda u svojoj krajnjoj ustrajnosti uspijeva u sebi uprisutniti i u.atoriti tu takovrsnu aromu Du"a Bo:ije), a trije8no osje?anje mirisa :ive prisutnosti Du"a Bo:ije) u svojoj intimi 8nak je o8biljeno) samo<utrnu?a (fana"), samou)linjenja ("ulul) i samo<ucjepljenja (ba%ar) u svjetlosnu vertikalu 'ica M^ "Taj "o)anj" jest o)anj ljubavi ('i.%) i ,e:nje 8a svjetlom 8adivljuju?e) >je)ova 'ica koje uvla,i sve odre=ene forme i pojedina,ne esencije u samo sredi.te oceana "Bo:ije) 8nanja" i istinsko) Vivota. 3 taj istinski Vivot je takovrsne prirode da sve dola8i u :ivot s njim i njime jednodobno biva poni.teno. 6ndje ne mo:e biti ve?e "smetenosti" doli one u8rokovane sna)om "utonu?a" i "sa)aranja" u Vivotu i *nanju, to jest jednodobnim samoponi.tenjem i samoukinu?em." >ajprofinjenija i najdjelotvornija du"ovna metoda koja vodi u sredi.te metafi8i,ko) utonu,a, i.,e8nu?a i utrnu?a jest molitva ili 8a8iv :ivo) !mena Bo:ije), sredi.nje) imena 3lla" koje je epitom svake molitve, svako) 8a8iva i svako) intuitivno) prisje?anja 'ica Bo:ije), ,iji krajnji es"atolo.ki u8da" be8uvjetno i ne8austavljivo posuvra?uje svaku teofaniju bo:anske Biti sa svake ra8ine bo:ansko) #ikroko8 mosa ili mikroko8mi,ko) lica sufije u sami ,vori.ni prostor Du"a Bo:ije) kao takvo). 6vaj apokatastati,ki u8ma" djelotvorno) molitveno) 8a8iva i bo:ansko) oda8iva jer molitva sufije neumitno pretpostavlja neku vrstu molitvene teomorfno antropomorfne siner)ije ne dariva samo istinski oblik i nebesko lice ljudskoj du.i, ve? dariva i kona,ni oblik @niver8alnoj Du.i koja u neposredni epistemolo.ko e)8istencijalni sra8 dovodi !mena bo:anske Biti i !mena bo:ansko) Bitka, metako8mi,ku vertikalu i "ijeroko8mi,ku "ori8ontalu. @niver8alna Du.a, naj8ad, postaje istinsko o)ledalo u kome o8biljeni Dovjek vidi 'ice Bo:ije, a metafi8i,ki obna:eni Bo) vidi lice svjetlosno) Dovjeka. "&rvo "raskrivanje" se de.ava u stanju "samoponi.tenja" (fana) u 3psolutu. @ tom stanju ,ovjek koji motri i predmet motrenja nisu dru)o doli sami 3psolut. To se 8ove sjedinjenjem ()am). Dru)o "raskrivanje" predstavlja "odr:anje na :ivotu" (ba%ar) nakon "samoponi.tenja". @ ovom du"ovnom stanju forme stvoreno)a svijeta tvore svoj vlastiti pojavakG one tvore svoj vlastiti pojavak jedna dru)oj unutar samo) 3psoluta. &rema tome, *bilja ovdje i)ra ulo)u o)ledala 8a stvorenja. 3 Jedini Bitak se ra8lu,uje na mno.tvo kro8 be8brojne forme stvari. *bilja (o)ledala) predstavlja 3psoluta, a forme (koje se pojavljuju u njemu) jesu stvorenja. +tvorenja u takvom iskustvu spo8naju jedno dru)o, a jo. uvijek se me=usobno ra8likuju." "... &rvo "raskrivanje" i8nosi na vidjelo samu 'jepotu. +ubjekt koji je isku.ava svjedo,i samo tu 'jepotu... 6n je, dakle, prirodno 8ak riven 'jepotom i ne mo:e motriti @8vi.enost. 3li medu onima koji isku.avaju ono dru)o "raskrivanje" postoje neki koji su 8akriveni @8vi.eno.?u i ne mo)u motriti 'jepotu. 6ni nastoje 8amisliti i predo,iti (stanje stvari) na toj ra8ini u pojmovima stvorenja ukoliko su ra8likovana od 3psoluta, tako da su 8akriveni sna)om stvorenja da motre 3psoluta."

>a prvim stranicama ovo) odjeljka o !bn '3rabiju u kontekstu predstavljanja nje)ove du"ovne bio)rafije spomenuli smo, medu ostalim nje)ovim teopati,kim iskustvima, nje)ovu du"ovnu vi8iju samo) bo:ansko) &rijestolja na sliku veli,anstveno) i nedose8ljivo) +redi.ta i8 koje) .ikljaju vi.estruke svetopovijesne rijeke i brojni svet oje8i,ki snopovi bo:anske #udrosti. 6va rasko.na du"ovna vi8ija je poslu:ila !bn '3rabiju da, kasnije, u svojim sufijskim spisima ra8vije odve? bremenitu i jednu od 8na,ajniji" ideja svo)a ukupno) sufijsko) nau,avanja, to jest ideju o transcendentnom jedinstvu tradicionalni" reli)ijski" formi ili ideju o be8uvjetno jednom i jedincatom nebeskom dnu i sapijencijalnom ,okotu svetopovijesno vi.estruko i ra8li,ito ra8u=eno) i o,itovano) reli)ijsko) )enija kao takvo). !bn '3rabi je, osobito, u svome Cususu elaborirao cjelovitu du"ovnu )enealo)iju ove ideje kro8 pojam vje,no) ili univer8alno) svetoje8i,ko) i sveto povijesno) 'o)osa, mu"ammadansko) 'o)osa (al kalima al mu"a mmadi$a), koji predstavlja okosnicu i sredi.nju du"ovnu maticu bo:anske 6bjave sa svojim prepo8natljivim du"ovnim polovima u kojima, opet, !bn '3rabi prepo8naje cvori.ne ta,ke metapovijesne i svetopovijesne periodi8acije, starosne dobi i vi8uali8acije < individua cije 0ije,i Bo:ije u njenom nepretr)nutom svetopovijesnom o8biljenju, konstitutivno i interpretativno, sve do njene es"atolo.ke punine. &otpuni svetopovijesni sukus bo:anske 6bjave, 8enitnu dob i sapijenci jalno punoljetstvo predstavlja mu"ammadanski 'o)os, 'o)os #ek kansko) Dje,aka kao vje,no) &oslanika (Ierus &rop"eta), koji predstavlja univer8alnu puninu "idrovsko) i d:ibrilijansko) ob8ira 0ije,i Bo:ije ili bo:ansko) 'o)osa kao takvo), do,im sve dru)e )lasono.e 0ije,i Bo:ije, koji su pret"odili &oslaniku islama i njemu ravnali svetopovijesnu sta8u bo:anske 6bjave, predstavljaju samo pojedina,ne, metafi8i,ke, eti,ke, ortoprakti,ne, metaje8i,ke, svetoje8i,ke, metapovijesne i svetopovijesne, meta)eo)rafske i sveto )eo)rafske ob8ire nje)ova univer8alna a"medovsko mu"ammedansko), pree)8is tentno e)8istentno), metafi8i,ko) i es"atolo.ko) lica i osobnosti. "&oslanik (#u"ammed) je jednom usporedio "poslanstvo" sa 8idom sa8idanim od opeka, 8idom koji je bio skoro cijeli do8idan, osim jedne opeke kojom je trebalo popuniti samo jednu pra8ninu. Ta nedostaju?a opeka bio je ba. on. 6no .to je va:no uo,iti u ve8i s tim jest to da je on (!bn '3rabi) opa8io, kako veli (u svome &redanju) da ondje nedostaje samo jedna opeka. Glede &e,ata wala$ata, on ?e, jama,no, imati sli,nu vi8ijuG on ?e, 8acijelo, pro8rijeti to .to je &oslanik simboli,ki o8na,io pojmom 8ida. (Jedina ra8lika, me=utim, bi?e to .to) je on u onom 8idu vidio da dvije opeke nedostaju, a cijeli 8id je bio sa8idan od 8latni" i srebrni" opeka. 6n ?e uo,iti da dvije nedostaju?e opeke bija"u jedna od 8lata, a dru)a od srebra. >adalje, on ?e, jama,no, u toj vi8iji vidjeti sebe kao ono)a kome prili,i popuniti mjesto oni" dviju nedostaju?i" opeka. 6n ?e, dakle, 8apa8iti da se pod onim dvama opekama koje ima da ucjelove 8id podra8umijeva niko dru)i doli &e,at &rijatelja Bo:iji". 0a8lo) 8bo) koje)a je on nu:no sebe vidio u smislu oni" dviju opeka je sljede?iJ on je, i8vanjski )ledano, sljedbenik *akona utemeljeno) sna)om &e,ata poslanstva. Ta ,injenica je (simboli8irana u onoj vi8iji pojmom) mjesta naumljeno) 8a srebrnu opeku. 3li to je samo "i8vanjska" strana &e,ata &rijatelja Bo:iji", ukoliko se ona ti,e samo 8akoniti" odredaba u kojima on, jednostavno, slijedi &e,ata poslanstva. >o, s dru)e strane, on u najdubljoj dubini svo)a srca prima i8ravno od Bo)a spo8naju o samom tom stanju u kojem je on, i8vanjski, jednostavni sljedbenik (&e,ata poslanstva). +ve je to tako s to) ra8lo)a .to on stanje stvari motri onakvim kakvo ono, 8acijelo, jest. Tako on ne mo:e dru)o ve? da ovu stvar motri na takav na,in. @ takovrsnoj svojoj mo?i on, i8nutarnje )ledano, sukladira mjestu naumljenom 8a 8latnu opeku, jer on 8adobiva mudrost i8 isto) ono) vrela i8 koje) i melek (D:ibril) prima ono .to prenosi &oslaniku. @koliko si s"vatio ono .to sam ovdje upravo metafori,ki na8na,io, tad si primio u ba.tinu krajnje

vrijednu mudrost ve8anu 8a sve i sva.ta. Tako, svaki poslanik, ( u du)om povijesnom lancu "poslanstva"), koji 8apo,inje sa 3demom, a 8avr.ava sa posljednjim &oslanikom, nepreina,ivo je primio svoju (poslani,ku +vjetlost) i8 "udubine" &e,ata poslanika, makar je tjelesna e)8istencija ovo) potonje) uslijedila nakon iste te e)8istencije oni" pret"odni". To je tako sto)a .to je #u"ammed (u svojoj *bilji, postojao u pree)8istenciji). >a to uka8uju nje)ove rije,i (u &redanju)J" Bio sam poslanik ve? onda dok je 3dem jo. uvijek lebdio u rasponu vode i ilova,e." !bn '3rabi nikada nije nastojao ra8vijati ideju o transcendent nom jedinstvu reli)ija pukim brisanjem svetopovijesne fenomenolo)ije ra8u=eno) reli)ijsko) )enija kao takvo) ili vi.estruko o,itovano), teofani8irano) (tana88ulat), "ijerofani8irano) (ta)alli$at) i epifani8ira no) (ma8a"ir) transcendentno), nadosobno) i univer8alno) dna i nebesko) ,okota jedincato) bo:ansko) #onotei8ma 2Taw"id). >aprotiv, on je, jednostavno, 8a"tijevao da se .to .ire i dublje pronikne u unutarnju strukturu ra8bijeni" e)8oterijski", i8vanjski", "istori8irani" formi reli)ijsko) )enija i da i" se, sna)om nji"ova e8oterijsko) smisla, simboli8ma i 8nakovnosti u8di)ne do najvi.i" ra8ina e8oterijske, vje,ne, bo:anske "ijero)no8e koja, sna)om na,ela apokatasta8e i coinci dentia oppositorum, posuvra?uje sve svetopovijesne i svetoje8i,ke tokove i pritoke 0ije,i Bo:ije u nji"ov transcendentni, metafi8i,ki, jed notni semanti,ki @vor. +amo kro8 univer8alni smisao 0ije,i Bo:ije, kojem osobito i svom sna)om svoje osobnosti revnuju sufije, 8aljubljenici u sami vr" misti,no) +inaja i vje,ni "odo,asnici nebesko) )rada #ekke, kro8 takav smisao ,ovjekov du" mo:e uploviti u onu krajnju sapijencijalnu i e)8istencijalnu ravnote:u i8 koje jasno mo:e ra8a8nati sve svetopovijesne du"ovne polove 0ije,i Bo:ije i nji"ovo stapanje sa transcendentnim bo:anskim &rijestoljem, sa samim nado sobnim 'icem Bo:ijim, ,ija 8asljepljuju?i svjetlost dopire i8 devedeset i devet udubina nje)ovi" imeni,ki" enuncrjacija i u ra8nobojnom svjetlosnom snopu pada na srce istinsko) '3rifa, srce koje ima oblik savr.eno bru.ena dijamanta koji u sebi, i8nutarnje, sukusira ,istu svjetlost 8rela maslinova ploda sa +inaja, svjetlost ni isto,nu ni 8apadnu, ni samo crvenkastu ni :u?kastu, ni ljubi,astu, ni 8elenkastu..., a i8vana rasipa nepre)ledan i rasko.an du)in spektar koji se di:e i8 nedose8ljivi" 8aravni ademovske rajske mladosti, a survava se i 8a vi jeke smiruje u podno:ju Brda #ilosti, u srcu #ekkansko) Dje,aka, u 8emaljskom sredi.tu svijeta, u #ekki u kojoj uvire predu)a svetopov ijesna rijeka 0ije,i Bo:ije i i8nova se ulijeva u svoje nebesko !8vori.te. "+rce moje je postalo primateljkom svako) oblika, pa.njakom 8a )a8ele, samostanom 8a mona"e, panteonom 8a idole, -a'bom 8a "odo,asnike, &lo,om Tore i -nji)om 1ur'ana. Ja ra8)la.ujem reli)iju ljubavi, pa kamo)od deve ljubavi da krenu, ondje je moja vjera i moj Ijero8akon." !bn '3rabijevi sufijski spisi, koji su ostali i8a nje)a, a ,iji broj jo. uvijek nije po8nat, predstavljaju

pravi du"ovni ocean u kontekstu su fijske literature islama kao takve. To je ba.tina koja je ostala da bude interpretativno ra8vi=ana i bistrena do posvema.nje es"atolo.ke jeseni svjetova, du"ovno 8aklade ,iji sapijencijalni naboj je do te mjere sna:an da ?e, 8acijelo, biti neistro.iva du"ovna "rana jednoj istrajnoj i vijekovnoj epistemolo.koj pustolovini koja ?e 8a"tijevati ,itav ni8 du"ovni" pokoljenja, odabrani" apostola vje,ne sufijske "ijero)no8e, du"ovni" mladaraka .to ?e i8rastati i8 duboko) sufijsko) panja si najsko) i du"ovne svojte koja ?e predstavljati nastavak nepretr)nuto) lanca tradicionalno) sufijsko) rodoslovlja (silsila al 'irfan)r svojta koja?e do kraja svijeta pronositi poruke du"ovno) pjeva bisera .to miruje na dnu preduboka sufijsko) oceana i ra8)la.avati du"ovne jeke truba,a sa +inaja, koji svra?aju po8ornost i tra:e nje)ovane u.i koje ?e mo?i ,uti Gospodarev 8ovJ >isam li ja Gospodar va.;, .to se ra8lije:e kro8 sve sfere ko8mi,ko)a Bitka, i u8vratiti od)ovorom i8 najdublji" sr,ani" dubinaJ Da, svakako, mi o tome svjedo,imo9 Da ?e to biti tako i da to ve? jest tako na najbolji na,in, u smislu takovrsno) du"ovno) predujma, svjedo,i ,itav ni8 tuma,a !bn '3rabijeve misli, koji su stekli neu)asivu slavu u povijesti ukupne e8oterijske literature islama samo ,inom tuma,enja ono)a .to je ovaj misti,ni filo8of i8 3ndalusa ostavio i8a sebe. +vi nje)ovi tuma,i su, jednodobno, i nje)ovi u,enici, du"ovni mladarci i potomci nje)ove .kole. Dostatno ?e biti spomenuti samo najistaknutije medu njima kakav je bio >ablusi, 1a.ani, 1a$sa ri, Bali 5fendi, Gami, '3bd al -arim al Gili, #a"mud /abistari, !bn Turke, +a$$id (avdar 3muli, 3bi Gum"ur, #ulla +adra /ira8i, 0a$ mond '$ll, 0ene Guenon, Crit"jof +c"uon, 0. >$c"olson, '3ffifi, T. Burck"ardt i dru)i. >je)ov prenabujali sufijski )enij danas sve vi.e po,inje 8apljuskivati i kulturna ob8orja Bosne, koja i8nova postaje jednim od 8na,ajni" sveto<)eo)rafski" domi.ta vje,ne "ijero)no8e (al ma'rifa al a"arawi$a) sufi8ma, kojoj je !bn '3rabijev du"ovni )enij dao pravoputno usmjerenje i nei8brisiv pe,at.

A u Sa.id A i.l-Ha$r 0o=en je REF<TQF u )radi?u #a$"an u sjeveroisto,noj iranskoj oblasti (orasan. 6ndje je i okon,ao svoj :ivot NNP<LPNT )odine. >je)ov rodni )rad se danas nala8i u sastavu ju:ne sovjetske republike Turkmenistan. Danas raspola:emo sa malim brojem podataka i8 nje)ove bio)rafije, a u)lavnom i" nala8imo u dvije danas postoje?e su fijske kronikeJ (alatu suk"anan i /a$" 3bu +a'id 3bi'! (a$r #a$"anl koju je napisao -amaluddin #u"ammad !bn Gamaluddin 3bu 0aw" 'utfulla" !bn 3bi +a'id !bn 3bi +a'id 3s'ad !bn 3bi Ta"ir +a'id !bn 3bi +a'id Cadlulla" (umro ENL<LLNF). Dru)u sufijsku kroniku pod naslovom 3srar al Taw"id fi ma%amat /a$" 3bi +a'id napisao je #u"ammad !bn >uruddin #unawwar !bn 3bi +a'id 3s'ad !bn 3bi Ta"ir +a'id !bn 3bi +a'id Cadlulla", po8nat kao !bn #unawwar< bliski ro=ak 'utfulla"ov.NE >eodoljivom :eljom i nastojanjem nje)ove majke 3bu +a'id se vrlo rano na.ao na misti,nom putu osobito posve?eni" (tan%a) i na sufijskoj sta8i posvema.nje) du"ovno) o8biljenja ("a%i%a), provode?i )odine svo)a djetinjstva i svoje mladosti u jednoj maj"anskoj "ana%i< u du"ovnom o8ra,ju
najbolji" du"ovnjaka nje)ova kraja. >je)ov prvi du"ovni vodi, bio je sufija 3bu'l 1asim Bi.r Wasin (umro RSP<TTP).

3bu +a'id se jednodobno obra8ovao u polju e)8oterijski" i e8ot erijski" disciplina. &rva 8nanstvena iskustva je sticao i8 oblasti .erijatsko) prava tuma,eno) prema .afijskoj pravnoj .koli u )radu #ervu od strane u,itelja 3bu '3bdulla" #u"ammad !bn 3"mad (idri, koji je bio u,enik 3bu '3bdulla" al #u8ani al Basrija, autora djela al #u"tasar koje je 8adu)o bilo temeljni tekst unutar predava,ke tradicije u .afijskim .kolama prava. 6ndje se obra8ovao skupa sa 3bu #u"ammad Guwa$nijem ocem budu?e) istaknuto), reklo bi se vode?e) .afijsko) pravno) autoriteta i najve?e) autoriteta unutar a.'arijske teolo.ke tradicije 3bu'l #a'ali '3bd al #alik Guwa$nija (umro NQS<LPFE), po8nato) kao !mam al (arama$n. 6d nje)ova oca je, dakle, 3bu +a'id stekao prva sa8nanja u polju &oslanikove tradicije).&o.to je apsolvirao svoje obra8ovanje u oblasti .erijatsko) prava u #arvu, 3bu +a'id odla8i u )rad +ara"s, nedaleko od svo) rodno) mjesta #a$"ana, i ondje pred u,iteljem 3bu '3li *a"ir +ara"sijem (umro RST<TTT) i8u,ava %ur'ansku e)8e)e8u, pravne i

teolo.ke nauke. >a kraju se skrasio na visokoj pravnoj .koli >i8amijji u >i.apuru kao tuma, i promicatelj .afijske pravne .kole. >edu)o, potom, ostavlja mjesto predava,a na re,enoj .koli i be8re8ervno stupa na du"ovnu sta8u sufi8ma, a kao 8nak svoje potpune posve?enosti nei8bistrivim dubinama univer8alne sufijske )no8e, pripovijedaju nje)ovi bio)rafi, 3bu +a'id spaljuje sve svoje knji)e i8 koji" je do tada sticao 8nanja i8 ra8li,iti" e)8oterijski" oblasti muslimanske misle?e tradicije. &rve tajne sufijske )no8e po,eo je u,iti od 'u%man +ara"sija, du"ovno) u,itelja koji je do te mjere bio predan du"ovnom nauku sufi8ma da mu je bio prire,en pridjevak 'a%il ma)nun (du"ovni lu=ak). &otom )a je ovaj, simboli,ki )a ve:u?i 8a svoj sufijski pla.t, predao na dalje i dublje i8u,avanja sufi8ma u,itelju 3bu'! Cadl #u"ammad !bn (asan +ara"siju (umro NLN<LPOR). >aredni" petnaest )odina je 3bu +a'id bio podvr)nut najstro:im isposni,kim disciplinama, po kojem iskustvu ?e kasnije biti po8nat u analima sufi8ma. -ada je stekao neop"odne du"ovne stupnjeve na vrletnoj sta8i sufi8ma, u,itelj )a je poslao u >i.apur da i 8vani,no primi u ba.tinu sufijski o)rta, 2"ir%a $i ir.ad) od slavno) sufisjko) kroni,ara 3bu '3bdurra"man +ulamija, o)rta, koji )a ovla.?uje da dr:i du"ovne lekcije o sufi8mu u rodnom )radu #a$"anu. +voja prva predava,ka iskustva o sufi8mu 3bu +a'id je 8apo,eo sa svjedo,enjem da je on kadar na,initi definitivni rascjep sa vlastitom samosvije.?u (fana) i svjetlom nadosobno) uma i8brisati sjenku vlastite e)8istencije, uvi=aju?i, sna)om intuitivno) uvida, kako sve najednom biva samo ono Bo:anske "-ad otvorim o,i sve mi je kao Tvoja divota, svo moje tijelo u srce se sa8da, jedine?i se s Tobom. Dr:im 8abranjenim )ovoriti s dru)im, al' kad s Tobom 8borim, pri,a je beskrajna." -ao .to je od +ulamija primio pla.t pou,avanja ("ir%aK$i ir.ad), tako je od u,itelja 1assaba u >i.apuru primio pla.t du"ovno) bla)ostanja i uvo=enja u du"ovnu tajnu ("ir%a $i tabarruk).NT 3bu +a'id, kasnije medu sufijama pro8van "&rinc od (orasana", bla)odare?i svojim pronicljivim i aksiomatskim sufijskim afori8mima bio je tako=er oslovljavan "+okratom me=u sufijama." &remda su mno)i citirali nje)ovu sufijsku poe8iju, on sam je, prema svjedo,anstvima i8 bio)rafije Cialat wa su"anan, tvrdio da svi nje)ovi sti"ovi su, 8apravo, sti"ovi koje je napisao 3bu'l 1asim Bi.r. &ovijes ni,ari sufijske literature, me=utim, misle da je to samo bio 8nak nje)ove skromnosti i nje)ova du"ovno) vite.ko) altrui8ma (jawan mardi). *a brojne sti"ove, me=utim, kojima je bilo odricano 3bu +a'dovo autorstvo .to nje)ovom .to voljom nje)ovi" bio)rafa, kasnije nala8imo i8ri,ita svjedo,anstva o tome da su ti sti"ovi, ipak, nje)ovi, osobito takva svjedo,anstva nala8imo kod '3ttara, (u)wirija, '3$n 1udat al (amadanija, /a" >i'matulla"a i dru)i". 3bu +a'id je svoju sufijsku poe8iju i8ricao u ra8novrsnim stilovima, ali nje)ov najomiljeniji pjesni,ki :anr bila je ruba"i$a i8ricana u )a8elu, dvorskom pjesni,kom :anru da", u taranu ili popularnom per8ijskom pjevanju, mat"nawi sti"u itd. Dvije temeljne nakane pro vijavaju kro8 cijelu nje)ovu sufijsku poe8ijuJ L. didakti,ko instruk tivnaJ ">e okaje. li svoje postojanje, nikada "alki )nostika i du"ovni" opija,a prise?i ne?e..

+ve dok u o,ima dru)i" ne bude. nevjeran, u vjero8akonu ljubitelja vje,nosti timuslim bitine?e.." O. nabo:no poetsko pre)nu?eJ "Be8 Tebe, du.o, ja ne ostajemG be8 Tvoje dobrote spram mene ja ne opstajem. !kad bi svaka dla,ica na tijelu mome u je8ik se pretvorila, ni "iljaditi dio 8a"valnosti ne bi ti u8vratila." 3bu +a'idove 8aslu)e u sufi8mu ne o)ledaju se samo u pisanju dopadljive sufijske poe8ije o du"ovnim stupnjevima sufijsko) puta (a"wal) i o metafi8i,koj preobra8bi osobno) sopstva u ono >adosob no (fana), ve? njemu podjednako pripadaju 8na,ajne 8aslu)e u or)ani8iranju svakodnevno) :ivota u "ana%i i u odmi.ljanju novi" du"ovni" sadr:aja kojima ?e taj cjelodnevni :ivot biti ispunjavan i o8biljivan. + njim, naime, u tradiciju sufijsko) :ivota unutar du"ovno)a bratstva ula8i povremeni du"ovni sa8iv (ma)li.), ve,eri inten8ivno) 8a8ivanja Bo:ansko) (dikr) i nje)ovanje du"ovno) slu.anja i i)ranja (sama). 0a8vijaju?i )ornja tri 8na,ajna du"ovna sadr:aja u "ana%ama (orasana, 3bu +a'id je 8apo,eo sustavno nje)ovanje peda)o.ko) i institucionalno) ob8ira iransko) sufi8ma. 6n prvi put u svakida.nji :ivot u "ana%i uvodi sustavna pravila ku?no)a reda, tako da per8ijske "ana%e nisu vi.e samo svrati.ta i kona,i.ta 8a putnike namjernike, ve? odsada postaju prava du"ovna sredi.ta i prostor inten8ivno) upra:njavanja rituala i8 oblasti prakti,no) sufi8ma. >ei8bje:ni pratilac sufijski" praksa u "ana%ama je sama', du"ovna mu8ika i du"ovno udubljivanje i oslu.kivanje metafi8i,ki" .apata Tajne, sama' koja nije tek puki ornamentum sufijsko) obreda, ve? krunska du"ovna metoda koja rasko.nim mu8i,kim ritmom budi najintimnije kutke ljudsko)a srca i bodri )a da se .to lak.e i .to br:e otvori svijetu Tajne. +ama' kao du"ovno slu.anje jednodobno biva popra?ena 8anosnim i)ranjem i plesom koji ,ini da se temeljni sr,ani ritmovi, po slici susljedno poredani" ko8mi,ki" sfera, pola)ano po,inju ra8lijevati na sva dru)a ob8orja i sve dru)e or)ane svako) pojedino) sufije, kre?u?i se od svijeta mineralno) mikroko8mosa do svijeta samo) bo:ansko) mikroko8mosa ili mikroko8mi,ko) 3bsconditusa. +vaki pokret u tom du"ovnom plesu popra?en je posebnim 8a8ivom (dua), litanijom (fana) i du"ovnom reminiscencijom (dikr). Irlo ,esta praksa je u per8ijskim sufijskim samostanima 3bu +a'idova vremena i kasnije bilo recitiranje sa ?ursa 8a tu pri)odu odabrane sufijske poe8ije koju je recitirao .a$" doti,ne "ana%e. &o.to je u 3bu +a'idovo vrijeme bilo i kriti,ki" tonova )lede nje)ova uvo=enja sama' e u svakida.nju sufijsku praksu, ovaj sufija je u jednom ,asu osje?ao potrebu, prema svjedo,enju !bn #unawwara, da od)ovori na kritiku u svom prepo8natljivom sufijskom maniruJ "Dok je @,itelj jo. bio u >i.apuru, /a$" Bu '3bdulla" Baku (,uveni Baba -u"i /ira8i) bija.e (u,iteljem) /a$" 3bu '3bdurra"man +ulamijeve "ana%e nakon smrti ovo) potonje). -ad)od bi ovaj Bu '3bdulla" tra:io ne.to od @,itelja, on bi to ,inio sa uvodnim pitanjem. . Jednom tako ovaj upitaJ" Iidim kod tebe nekoliko stvari koje nika da nisam vi=ao kod svoji" u,iteljaJ jedna od nji" je to .to dopu.ta. da stariji sjede sa mla=ima, i to .to postupke po,etnika motri. u istom svjetlu kao i postupke iskusni" ljudi. . . i jo. to .to dopu.ta. mlade:i da i)raju u kolu sama' e.... #oji u,itelji nisu nikada ,inili takve stvari." @,itelj priupitaJ" !ma li jo. .ta 8a pri)ovor;" ">e," od)ovori /a$". Tad @,itelj objasniJ" Glede stvari po,etnika i iskusni" ljudi, ne postoji po,etni,ka stvar sa mo) stajali.ta )ledano. -o)od stupi na &ut \tari%at), ma kako bio mlad, nje)ovi stariji suputnici treba da 8naju da je mo)u?e da on primi u jednome danu ono .to oni nisu primili u sedam )odina. /to se ti,e i)ranja mladi" u kolu sama' e, du.e mladi" ljudi nisu li.ene ,e:njeG 8acijelo, oni mo)u, ,ak, biti prevladani sna)om vlastiti" ,uvstava koji vladaju cijelom nji"ovom podsvijesti. 3ko se 8)rabe 8a ruke, tad oni sru,e ,e:nju u .ake svoje. Tapnu li stopalom svojim, po:uda u stopalu

nji"ovu postaje manjom. -ada, ,ine?i to, postanu svjesni svo) nesavr.enstva, oni bivaju svjesni svoji" osnovni" ma"a na. @8imaju?i sve to u ob8ir, oni tra:e utoka kod Bo)a od svo) )rije.enja. 6)anj nji"ovi" po:uda, i8asipaju?i se u sama' i, manje je .tetan ne)o da se i8aspe u ne.to dru)o." /a$" Bu '3bdulla" (uvjeren) i8javiJ "Da nikada ne vidje" ovo) u,itelja, nikada ne bi" vidio sufiju." Dru)om prilikom mu do=e cijela jedna )rupa u)lednika >i.apura, vodena 8nati:eljom i obodrena kritikom na 3bu +a'idovo upra:njavanje sama' e u "ana%i, a medu njima bija.e slavni 1u.a$ri i .afijski pravnik 3bu #u"ammad Guwa$ni. 0aspravljaju?i se s njima i od)ovaraju?i na nji"ove pri)ovore u ve8i s tim, 3bu +a'id im u8vrati sti"omJ "&rijatelji9 @ svakom da"u ja 8nam va.e stanje ja sve o vama 8nam, ma )dje da ste." 6vim sti"om je 3bu +a'id :elio uka8ati na nepretr)nutu du"ovnu ve8u i8me=u institucije sama' e i %ur'ansko)a teksta, pitaju?i prido.le dostojanstvenike da mu ka:u na koji %ur'anski stavak se, konkretno, odnosi )ornji sti". &o.to mu nisu 8nali re?i, ka8ao im je sam, a potom nastavio da im posvje.?uje smisao sama' e. "*a sama' u srce mora biti :ivo, a strasti (nafs) mrtve." @stanoviv.i prvu slu:benu "ana%u u onda.njem muslimanskom svijetu u8 posve preci8na pravila pona.anja (adab), u8 detaljne opise du"ovno) puta (tan%at) i u8 potanke propise u du"ovnim postupcima, radnjama, posve?enjima i rukopola)anjima (%i$am wa %u'ud), 3bu +a'id je ovoj instituciji namijenio tri temeljne svr"eJ pored du"ovne da slu:i kao vojna utvrda, po)rani,na karaula (ribat) u vrijeme borbeno) ra8)rani,enja u ratu i8me=u per8ijski" muslimana i Turaka u osmom i devetom stolje?uG da slu:i kao svratiste, konak i javna ku"inja )dje se put nici namjernici mo)u odmoriti i okrijepitiG da bude mjesto )dje se posebno nje)uje tradicija du"ovno) vite.tva (javvanmardi) koje je na uslu8i nemo?nim, obespravljenim i ubo)im. /to se ti,e pravila ku?no)a reda koji" se morao pridr:avati svaki stanovnik "ana%ef ima ili deset i teku
sljede?im redoslijedomJ

L. >eka (,lanovi "ana%e) dr:e ,istim svoje odore i neka i sami uvijek budu ,isti. O.>eka ne sjede u d:amiji ili na nekom dru)om svetom mjestu besposlare?i. R. >eka najprije vr.e skupno svoje molitve. N. >eka se mno)o mole no?u. E. *orom neka i.tu oprosta od Bo)a i neka Ga 8a8ivaju. Q. Jutrom neka .to vi.e u,e 1ur'an i neka ne pri,aju sve dok +unce ne )rane. F. !8me=u ve,ernje molitve i molitve prije po,inka neka budu 8aokupljeni ponavljanjem neki" litanija 2awra=). S. >ek uka8uju dobrodo.licu siroma"u i ubo)om i svakom ko im se pridru:i, i neka strpljivo podnose nevolju koja i" sna=e. T. +ve .to jedu neka jedu u dru.tvu sa dru)ima. LP. >eka se ne osamljuju be8 dopu.tenja koje primaju od dru)i". !8 sadr:aja deset )ore i8neseni" pravila ku?no)a reda u "ana%i mo)u se i8vu?i jasne konture o dostatno profiliranoj ideji du"ovno) vite.tva (javvanmardi) i ideji poni8no) slu:enja dru)i" do 8)ra:anja i najni:e) prije8ira (malamati$$a). 6ve dvije ideje su ve? u 3bu +a'idovo vrijeme imale sna:no) korijena u du"ovnoj tradiciji per8ijs ko) sufi8ma. +adr:inski predokus i jednoj i dru)oj ideji nala8imo u dru)e dvije ideje karakteristi,ne 8a rani per8ijski sufi8amJ to je ideja samotnja,ko) du"ovno) vite.tva priro=ena sr,anim i slobodno

na da"nutim ljudima (a"l al 'a$$ar 'a$$ari$a) koji" je bilo i u vrijeme predislamsko) !rana, i ideja du"ovno) vite.tva koje se temeljilo na sa motni,kom predavanju utjecajima najdublje) sr,ano) pijanstva (a"l al %alandar %alandari$$a), misti,no) pijanstva koje se stro)o krilo od dru)i" 8a ra8liku od ono) koje) su nje)ovali sufijske pristalice du"ovno) vite.tva iska8ivano) u stanjima svakodnevno) prije8ira i 8)ra:anja obi,no) svijeta nad njima (a"l al malamati$$a malama ti$$a), o ,emu ?e rije,i biti ne.to vi.e kada budemo raspravljali o temeljnim odlikama sufijske teorijske i prakti,ne etike. Gornji vidovi du"ovno) vite.tva u per8ijskom sufi8mu imali su tek svoje idejne 8a,etke u vrijeme 3bu +a'ida, do,im ?e kasnije biti posti)nut potpuni teorijski i prakti,ni sra8 du"ovno) vite.tva 'a$$ara i jawanmardi, s jedne, i %alandari i malamati vite.tva, s dru)e strane. >o, nje)ov doprinos ra8udenim oblicima du"ovno) vite.tva u teorijskom smislu se o)leda u ,injenici da je on u svojoj sufijskoj teoriji sasvim preci8no ra8likovao sva ,etiri )ore oslovljena ob8ira vite.tva, do,im je u prakti,nom smislu rije,i promicao na vrlo diskretan ali ustrajan na,in, be8 preveliko) eksponiranja u javnosti, temeljni et"os javanmardi onako kako su )a bile 8acrtale najbolje sufijske tradicije .kole i8 (orasana. "#alamati 8na,i da u ljubljenju Bo)a nema. nikakve boja8ni ili stra"a ma .ta da te sna=e, i da te uop?e nije bri)a 8a ukor i pri)ovor dru)i"," veli 3bu +a'd. *a 3bu +a'ida analiti,ari nje)ova sufijsko) iskustva tvrde da je posjedovao %alandari$$a vite.ki karakter, a malamati temperamentG diskretan u svojoj unutarnjoj, sr,anoj, %alan =ari vite.koj vrlini, a u i8vanjskom op"o=enju otvoren, prijem,iv i predusretljiv do malamati pnje8im i poni:enja. &rakti,ni et"os nje)ova jawanmardi osobito dola8i do i8ra:aja u upra:njavanju it"ar, nesebi,ne plemenitostiJ na ci,a 8imi skinuti svoj o)rta, i dati )a dru)ome, a u opra.tanju biti slijep pred svakom uvredom. 3bu +a'idov i8ravni doprinos inte)ralnom sadr:aju sufi8ma o)leda se, i8me=u ostalo), i u ,injenici da je pitanje du"ovno) vite.tva (jawK anmardi) definitivno uspio uklju,iti u univer8alnu du"ovnu ba.tinu sufijske tradicije, )dje se ovo pitanje danas istra:uje kao poseban traktat sufijske )no8e. Dobrodo.licom svakom putniku namjerniku u "ana%u,ma ko taj bio i ma kojoj reli)ijskoj tradiciji pripadao, 3bu +a'id je i8ravno doprinio prijemdvosti islama u nemuslimanskim sredinama i stvarao povoljnu du"ovnu klimu 8a uspostavu medukultumo) i medureli)ij sko) dijalo)a kod pristalica i )rupa ra8li,ito) du"ovno) kru)a. >o, krunski doprinos 3bu +a'idova sufijsko) nauka o,ituje se u kona,nom formalnom pri"va?anju sufi8ma kao inte)ralno) dijela )lobalne du"ovne tradicije islama od strane ortodoksni" doktora *akona, tako da je kao sasvim prirodna posljedica pri"va?ena ,injenica .to su !mam al (arama$n Guwa$ni, nje)ov otac 3bu #a"mud i !mam al Ga8ali na kraju 8avr.ili svoju du"ovnu karijeru kao istaknuti sufijski likovi.

D8alaluddin 9u"i +uhammad 4alaluddin$ o 6enito oznat o svom ridjev!u ;umi (*izantina'$ stanovni! +ale Azije)$ a medu svojim u&eni'ima$ ristali'ama i sim atizerima jo" oslovljavan !ao +a>lana (na" u&itelj)$ ro7en je u #radu *alhu$ u rovin'iji =orasan$ duhovnom sredi"tu i !olijev'i erzijs!e !ulture i 'iviliza'ije$ 1<B1 #odine. 4otovo svi nje#ovi bio#rafi tvrde !a!o je nje#ov ota'$ za anjen ta!o sna(nim zra&enjem svetosti iz sinovljeve osobnosti$ +uhammadu 4alaluddinu dao ridjeva! +a>lana jo" do! je ovaj bio dijete. ;o7en je u vremenu veli!ih nereda i nemira !oji nisu zahvatili samo muslimans!i svijet$ ne#o i "ire zemljovidne rostore !oji su bili u bli(em ili daljem o!ru(enju muslimans!o# svijeta. *ilo je to vrijeme (esto!ih sudara izme7u sve6eni&!e i !raljevs!e vlasti$ izme7u Isto!a i Ga ada$ osobito o"tar i #otovo tradi'ionalni su!ob izme7u Irana i 9urana. 8je#ova rvotna domovina /erzija nije vi"e bila izvr#nuta na ada&ima !oji su dolazili iz rav'a Saudijs!e Arabije$ !a!o je to bio slu&aj u osmom stolje6u$ ne#o je ovo#a uta ne osredna o asnost dolazila sa Dale!o# Isto!a. U me7uvremenu !ralj =a>arizma$ rodne domovine ;umi jeve$ abdi'irao je i riznao nadmo6 halife u *a#dadu. Ot o&elo je$ jednostavno$ vrijeme ot une ometnje i nes o!ojstva.

Nivot ;umijev je ta!o bo#at i bremenit do#a7ajima !oji se jed%nodobno odvijaju u dvostru!om vremens!om !onte!stu3 ovijesnom i meta ovijesnom$ historijs!om i le#endarnom$ ta!o da je osve te"!o u nje#ovu (ivoto isu razlu&iti le#endu od historijs!e zbilje$ i obratno. 9im rije "to se mno"tvo$ odata!a o nje#ovu (ivotu i radu 'r i iz izvora !oji se javljaju na!on ;umijeve smrti$ a renosio'i odata!a su vrlo &esto ljudi te"!o ustanovljivo# identiteta i orije!la. 8je#ov ota' je ta!o7er bio veli!i sufija$ ista!nuti teolo# i duhovni u&itelj$ nadasve zanimljiv ro ovijedni! !oji je o!o sebe s!u io ozama"an broj svojih u&eni!a. *io je oznat o imenu *ahauddin Talad i o ridjev!u ,/rin' sveta'a,. Iz straha red sve (e"6om najezdom +on#ola na tlo /erzije$ on sa svojom obitelji na u"ta rodni #rad i svoju domovinu i !re6e u rav'u +ale Azije #odine 1<10.1$ doista$ #odinu dana na!on to#a nje#ov rodni #rad *alh je bio do temelja sravnjen. 8a utu rema +aloj Aziji *ahauddin Talad je$ naj rije$ !renuo u +e!!u da sa svojom obitelji izvr"i obred hodo&a"6a. /otom u 8i"a uru sre6e veli!o# sufijs!o# jesni!a Fariduddina 'Attara !oji je nje#ovu sinu 4alaluddinu osvetio svoju !nji#u )itab al%asrar$ te bija"e razlo#om 4alaluddinove reveli!e ljubavi s ram sufijs!e mudrosti !oju je ovaj od rane mladosti o&eo osje6ati u sr'u svome. )oli!o je ;umijev ota' 'ijenio i o"tovao 'Attara$ te do !oje mjere je uznastojao &uvati (ivo sje6anje na nje#a$ vidi se iz jedne re&eni'e !oju je osvetio ba" njemu3 , 'Attar je ro irio !roz sedam #radova Ejubavi$ do! se ja jo" uvije! vrzmam red njihovim ulazom., /otom se *ahauddin VValad sa obitelji obre u mjesta"'u Arzanjan u Armeniji !oje ubrzo A<@ #odine bija"e zauzeto od strane seld(u&!o# sultana 'Alauddin )av!obada. Sultan u ozna ;umijevu obitelj i ozva je da ode i nastani se u )onju$ i ondje re&eni sultan naredi da se odi#ne li'ej usred #rada #dje je$ uz odaje za stanovanje ;umijeve obitelji$ nje#ov ota' *ahauddin VValad mo#ao ou&avati tradi'ionalnoj muslimans!oj mudrosti i vi"estru!im dis'i linama ras!o"ne muslimans!e u&enosti. 8a!on ne!oli!o #odina obitelj se reseli u Earandu$ dana"nji #rad )araman i ondje ostade ne!oli!o #odina. Ondje se ;umi o(eni 4a>harom =a%tun$ mladom djevoj!om rodom iz Samar!anda. 8a!on onovno# sultanova oziva da se vrati u )onju$ *ahauddin Valad to i u&ini. Ondje je nastavio ou&avati mlade( raznovrsnoj muslimans!oj mudrosti sve do svoje smrti. 8a!on o&eve smrti ;umi je nastavio nje#ovu zada6u u dobi od <C #odine. 8e!o vrijeme$ iza to#a$ ;umi$ na na#ovor jedno# biv"e# u&eni!a nje#ova o'a i !asnije nje#ovo# duhovno# u&itelja *urhanud%din +uhaMMiM 9irmizija$ ode u Damas! da ondje nastavi sa vlastitom izobrazbom. U Damas!u je ostao ne!oli!o #odina$ u #radu #dje je najve6i sufijs!i li! ezoterijs!e tradi'ije islama +uhvuddin Ibn 'Arabi u ravo rovodio svoje osljednje dane. 8o$ ;umi #a je ve6 bio ranije sreo u Damas!u !ada je$ jednom ri#odom$ boravio ondje sa svojim o'em jo" !ao dijete. *io#rafi renose !a!o je Ibn 'Arabi tad$ vidjev"i mali"ana !a!o se !rije iza leda svo#a o'a$ zava io3, Slava *o#uP /ravi o'ean nadolazi iza obi&na jezer'aP, Iz Damas!a se ;umi iznova vra6a u )onju na svoj li'ej i ondje nastavlja ou&avati juris ruden'iji i !anons!om ravu$ te sve vi"e biva zao!u ljan duhovnim uvo7enjem na ut osvema"nje sufijs!e ini'ija'ije. ;umijeva rava duhovna avantura za o&inje sa nje#ovim iznenadnim susretom sa za#onetnim i tajanstvenim "avhom Kamsom iz 9abriza$ !oji 6e ostaviti trajan e&at na ;umijevo sufijs!o u&enje i otvoriti osve novu duhovnu ers e!tivu u nje#ovu otonjem sufijs%!om dozrijevanju na!on Kamsova tajanstveno# i$ isto ta!o$ iznenadno# i"&eznu6a iz ;umijeva (ivota. 9aj susret se zbio 1<CC #odine u )onji. )oli!o je taj dolaza! i susret bio za#onetan i iznenadan vidi se i o tome "to #a ;umijevi bio#rafi inter retiraju na razli&ite i$ &esto$ ne omirljive na&ine. Vrlo &esto se nastoji$ u vezi s tim$ ovla&iti aralela izme7u ;umija i Kamsa$ s jedne$ i +usaa i =idra$ s dru#e strane. ;umijevi tuma&i su$ naime$ s!loni mi"ljenju !a!o je Kamsova ulo#a u ;umijevu (ivotu istovjetna =idrovoj ulozi u +usaovu (ivotu$ to jest Sams iz 9abriza je ;umija uvodio u najdublje tajne sufijs!e ezoterijs!e #noze$ !ao "to je =idr$ vje&ni oslani! ezoterijs!e sveto ovijesne mudrosti i oslanja$ ou&avao oslani!a +usaa unutarnjim$ tajanstvenim$ s!rivenim zna&enjima oru!e !oju je ovaj donosio svome narodu u e#zoterijs!oj formi i u doslovnom svetojezi&!om literarnom ruhu. 8a ovu vrstu tuma&enja ;umijeva i Kamsova susreta ;umijeve tuma&e je naveo jedan zna!ovit dijalo# !oji se$ u risustvu ;umijevih u&itelja$ odvijao na uli'i$ a bio je ota!nut Kamsovim iznenadnim itanjem u u6enim ;umiju3, )o

je bio ve6i$ *avazid ili +uhammedO, ;umi mu uzvrati !a!o je to za&udno itanje$ tim rije ,jer je +uhammed bio /e&at oslani!aP, Kams mu$ otom$ ri#ovori3, Ono "to (eli" !azati$ u vezi stim$ jest to da je /oslani! islama !azao *o#u3, 8isam 9e u oznao ona!o !a!o sam 9e trebao u oznati$, do&im je *avazid !azao3, Slava meniP )a!o je veli!a moja slavaP, Ga&u7en i zbunjen$ ;umi uze Kamsa za ru!u$ ovede #a u svoj li'ej i s njim se zatvori u jednu odaju &etrdeset dana. Do !oje mjere je Kams iz 9abriza uti'ao na novo duhovno rofiliranje ;umijevo$ zasa7ivanjem osve novo# obzira sufijs!e #noze u nje#ovu intimu$ o!azuju stihovi !oje je ;umi izre!ao o svom tajanstvenom u&itelju Samsu$ slijede6i temeljnu etimolo#iju nje#ova imena3 ,Sun'e li'a Kemsudinova$ slave 9abriza$ ni"ta rolazno ne obasja$ a da #a vje&nim ne u&ini. 8a!on "esnaest mjese'i dru(enja$ Kamsuddin iz 9abriza iznenada na usti )onju i ode u Damas!$ ta!o da #a ;umi ni!ada vi"e nije vidio. /o"to se bila ro"irila #lasina !a!o je Kams umoren u Damas!u$ ;umi bija"e oduzeo dva utovanja u Damas! da se ras ita o sudbini svo# tajanstveno# rijatelja$ ali o njemu nije bilo ni tra#a. U tu#ovanju za rijateljem$ ;umi is jeva sljede6e stihove3 ,*ijah snije# i tvoje me zra!e sto i"e5 Gemlja me o i5 o ut are uzadoh ! Sun'u., 9ajanstveni nestana! Kamsov$ nali! nje#ovu tajanstvenom o%jav!u$ bija"e razlo#om da je ;umi odlu&io us ostaviti ne!u vrstu duhovno# !on'erta % sama'$ !oji za nje#ovu misti&nu filozofiju nije bio samo u!i litur#ijs!i izraz$ ve6 i jedan osve rirodan na&in o&itovanja najdubljih unutarnjih osje6anja$ o &emu osjedujemo svjedo&anstvo nje#ova sina Sultan VValada3 ">ikada ne presta slu.ati mu8iku i i)ratiG >e bija.e se odmarao ni danju ni no?u. Bija.e mudracJ posta pjesnikom. Bija.e isposnikJ posta opijen ljubavlju, ali ne vinom trsaJ prosvjetljena du.a ispija samo vino +vjetlosti." )oli!i je$ za ravo$ bio Kamsov utje'aj na ;umija jasno se vidi iz &injeni'e da je ;umi$ ored veli!o# zborni!a sufijs!e oezije osve6ene Kamsu iz 9abriza Di>an%e Shams%e 9abrizi$ na isao nemali broj misti&nih oda$ unutar +asnavsije$ u !ojima on veli&a svo#a u&itelja i nove obzire sufijs!e mudrosti !oje mu je ovaj renio. 8je#ov bol za iz#ubljenim rijateljem urodio je najlje "im duhovnim lodovima i reobrazio se u naj rofinjenije forme uosobljene duhovne ljubavi unutar !ojih se odra(avaju te! ojedina&ni obziri li'a bo(ans!e Ejubavi. 9aj najuzvi"eniji obzir duhovne ljubavi ;umi je u sebi trajno u"atorio u smislu ne romjenjivo# duhovno# stanja (hal) !oje# hodo&asni! na !raljevs!om utu ljubavi i mudrosti do vrha misti&no# Sinaja mo(e uo 6e do!u&iti u svom osve blis!om ris ijevanju !rajnjemu 'ilju. 9o je ono duhovno stanje sufije u !ojemu se su!usira vrijeme i rostor$ svode se na ni"ti'u$ i #dje forme fizi&!o# svijeta i"&ezavaju i #ube se u sredi"njem to osu univerzalne duhovne zbilje u !ojoj je jezi! meta:jezi!$ ovijest je meta: ovijest$ #eo#rafija je meta:#eo#rafija$ !ronos je meta:!ronos$ a sve e#zisten'ijalne distan'e su svedene i re!lo ljene sa univerzalnim i jedin'atim trans'en%dentnim sredi"tem osvema"nje#a *it!a (al% >u#ud al%!ulli.). Ovaj sa ijen'ijalno%e#zisten'ijalni obraza' ovla&enja svih ta&a!a sa obod%ni'e !ru#a u samo sredi"te !ru#a i ris ijevanje svih distan'i u rostor blis!osti svih blizina (Murba al% Murab)$ jasno se nadaje u sljede6im ;umijevim stihovima3 ,Bla:en je ,as dok sjedimo u pala?i, ti i ja9 Dva oblika i dva lica, ali jedna du.a, ti i ja. Boje lu)a i cvrkut ptica raspravu vode o besmrtnosti, u ,asu kad ula8imo u vrt, ti i ja9 *vije8de nebeske dola8e da nas )ledajuJ #otrimo i", nji" i #jesec sam, ti i ja. Ti i ja, oslobo=eni od sebe, bi?emo jedno u 8anosu, radosni i be8 pra8ni" rije,i, ti i ja. &ticama nebeskim 8avist srce ?e i8jesti na mjestu na kojem se kiko?emo tako ra8dra)ani, ti i ja9

>o, kakve li divote, ti i ja .?u?ureni u istom )nije8du, makar to) ,asa bijasmo dalekoJ jedan u !raku, a dru)i u (orasanu, ti i ja." ;umi ne razvija samo ideju o e#zisten'ijalnom oravnanju dviju formi ostavljenih na dva ola distan'e bilo !oje vrste$ ve6 on razvija i ideju o oravnanju dviju formi$ izvanjs!e i iznutarnje$ i na razini samo jedne osobnosti. ,U tebi samom motritelj i motreno samo su jedno., 8a!on #ubit!a Kamsa iz 9abriza$ ;umi je morao rona6i ne!o dru#o ,duhovno o#ledalo, u !ojemu 6e se odra(avati transfi#urativna i unitivna sila duhovne ljubavi. 8a o!on #a je rona"ao u osobi Sala%huddin Faridun Gar!uba$ u osobi !ujund(ije iz )onje$ !oji je zajedno sa ;umijem ne!o6 slu"ao zajedni&!o# im duhovno# u&itelja Sa..id *urhanuddin +uhaMMiMa. 8o$ ;umijevi u&eni'i su is!azili svoju otvorenu nena!lonost rema Salahuddinu$ ali to ;umiju nije nimalo smetalo da svoje odnose s njim uzdi#ne na najvi"u duhovnu razinu risnosti i rijateljevanja u sjenama vje&ne bo(ans!e Ejubavi. 8a!on relativno du#o# i !rajnje an#a(irano# (ivotno# vije!a tro"eno# na bezrezervni duhovni an#a(man u ou&avanju$ savjetovanju i oma#anju !od edu!ativno# rofiliranja svojih u&eni!a i$ na oredo s tim$ i"u6i svoja oets!a i rozna djela o sufizmu$ &iji sadr(aj je ostao besmrtan !ao i slava njihova autora$ 4alaluddin ;umi je o!on&ao svoj zemaljs!i (ivot 11 de'embra 1<12 #odine s osljednjim rije&ima na usnama !oje je u utio svojim blis!im rijateljima o!u ljenim o!o nje#ove samrtni&!e ostelje3 ,U ovda"njem svijetu ja imam dvije rirasli'e3 onu s vlastitim tijelom i onu !oja me vezuje s vama. )ada$ milo"6u *o(ijom$ budem uronjen u svijet samo6e i odvojenosti$ moja veza s vama traja6e i dalje., Osnovno ;umijevo djelo je nje#ova sufijs!a oema u "est sveza!a i C@BBB stihova od naslovom +asnai%i ma'na>i ili +asna>ija iz%nutarnje# zna&enja. *io#rafi tvrde daje ovo djelo ;umi na isao na oti'aj svo# tre6e# nadahnitelja$ ored Samsa iz 9abriza i Salahuddi%na$ !ome je i osvetio ovo djelo$ =usamuddin Helebija. Svojim temeljnim sadr(ajem sat!anim od ane#dota$ a olo#ija$ Mur'ans!ih navoda$ oslani&!ih redanja$ le#endi$ fol!loristi&!ih temata$ misti&!ih !azivanja$ ovo ;umijevo djelo je o se#nulo i dota!nulo sve temeljne obzire i ers e!tive duhovno# u&enja islama. Svi #ore re&eni sadr(ajni se#menti su bitno ozra&eni svjetlom sufijs!e #noze i o ah%nuti duhovnom aromom ezoterijs!e duhovnosti islama$ ta!o da je +asna>ija u ovijesti sufijs!e literature oslovljena ,Jur'anom na isanim na erzijs!om jezi!u., Slijede6e zna&ajno ;umijevo djelo je nje#ov Di>an osve6en Kamsu iz 9abriza. Ovo djelo je sastavljeno od #azela i ;umijevih ruba,i..at$ a oznato je jo" i od naslovom Ode" m.stiMues. 8a !raju sva!e oeme ;umi navodi svoje ime i$ u smislu svo# alter e#a$ ime svo# voljeno# u&itelja iz 9abriza. U dodat!u +asna>iji i Di>anu !asnije su objavljena 1CC ;umijeva isma u u6ivana na adrese raznovrsnih dostojanstveni!a #rada )onje. Djelo Fi-i .! &i-i$ naj&e"6e revo7eno na dru#e jezi!e od naslovom Gna!ovi 8evidljivo#a (Si#ns of the Unseen) ili )nji#a o Unutarnjem ( Ee Eivre du Dedans)$ je ;umijevo rozno djelo u smislu zbir!e u&enja$ #ovora$ ras rava i tuma&enja na razli&ite teme. Sam ;umi #a je na isao$ ali je nje#ov stariji sin Sultan Valad do isao neo hodne bilje"!e tom djelu. Sadr(aj djela obu7uje izrazit interes !a!o za razumijevanje 'jelovito# mi"ljenja U&itelja iz )onje$ jedna!o ta!o i za sufizam !ao slo(en duhovni fenomen uo 6e. On ta!o7er nudi nesva!ida"nju dubinu i su tilnost !ao rijeda! duhovni oti'aj za otonje refinjene analize ojedina&nih itanja sufizma !oje 6e oduzimati otonji tra#a&i za tajanstvenom sufijs!om #nozom. Da je rije& o !rajnje ini'ija'ijs!om$ unutarnjem sadr(aju$ &iji bremeniti jezi! u svom simbolizmu #otovo #rani&i sa &istim metafizi&!im zna'ima bo(ans!o# metajezi!a$ nedvojbeno se nadaje iz samo# ara s!o# naslovni!a ove !nji#e !oji #lasi3 fihi ma fihi$ "to doslov'e zna&i3 o onom "to je u onom. Hini se da je ;umi !od oslovljavanja ovo# djela bio izravno nadahnut jednim se#mentom Ibn 'Arabijevo# Futuh(ta$ se#mentom !oji u ravo nosi naslov3 )itabun fihi ma fihi : badi'un fi ma 'anihi : ida 'a.anta ma fihi : ra 'a.ta '1%durra .ah>ihi. 9o zna&i3 Ovo je !nji#a !oja sadr(i to "to sadr(i$ a sadr(i novinu u njenim zna&enjima. A!o obli(e romotri" ono "to je u njoj$ vidje6e" da ona sadr(i dra#ulje mudrosti.,

Gna&ajan dio svo# duhovno# (ivota ;umi je rovodio u ne% retr#nutom re#nu6u o!o us ostave vlastito# duhovno# bratstva (tariMa ma>la>i.a) !oje treba da redstavlja duhovni ut sufizma ar eU'ellen'e$ i u tom smislu je nastojao da ru(i "to 'jelovitiju defini'iju i tuma&enje duhovno# uta (haMiMa) sufizma !oji vodi ot unom duhovnom ozbiljenju sva!o# hodo&asni!a i sva!o# duhovno# utni!a na stazi &iste sufijs!e #noze. 4otovo u sva!om se#mentu svo# sufijs!o# o usa ;umi nastoji onuditi validne o!azatelje i svjedo&anstva o ne ore'ivim islams!im !orijenima sufizma$ !orijenima &ija razudena duhovna (ili"ta se razrastaju u duhovnom humusu Mur'ans!e Objave i hadis!e /redaje. U tom smislu on &esto ose(e za ve6 dobrano znanim tradi'ionalnim obras'em re!o !oje# u!azuje na stvarni olo(aj tasa>>ufa unutar u!u ne muslimans!e u&enosti$ a to je onaj #eometrijs!i obraza' !ru#a !od !oje# obodni'a redstavlja reli#ijs!i Ga!on !oji obujmljuje muslimans!u zajedni'u5 olu re&ni7$ !oji !re6u od obodni'e !ru#a rema sredi"tu$ simboliziraju duhovne staze (turuM l. od tariMa) !oje vode u sredi"te u !ojemu miruje ili je ondje u"atorena vrhovna Istina (al%=aMiMa) !oja$ !ao sredi"te osvu%da"nje#a *it!a$ ,jest svuda i nije ni#dje., 9a vrhovna Istina na metafizi&!om lanu tvori dva duhovna ola ili dva obzira svoje teo!oz%mi&!e nadosobnosti$ a to su 9ariMa i Karl'a$ dva ola !oja u svijetu uvjetovano#a bit!a$ na sva!oj !ozmi&!oj razini tvore olu re&ni!e i samu obodni'u$ s tim "to$ u tom slu&aju$ obodni'a simbolizira bo(ans!o ime +ilostivi !ao univerzalnu rimatelj!u sveu!u ne bivstvodavne sna#e bo(ans!o# 8a&ela$ do&im olu re&ni'i simboliziraju bo(ans!o ime Samilosni !oje iznutra rodi"e i ro(ima sva!u sferu univerzalno# bo(ans!o# *it!a u smislu osvuda"nje# i Univerzalno# O&itovanja teofani&nih imena bo(ans!e *iti (Asma, al%#alali) i e ifani&nih imena bo(ans!o# *it!a (Asma' al% #amali). -#zoterijs!i /ut ("arl'a) i ezoterijs!a Staza (9ariMa)$ misli ;umi$ jednodobno$ ali sva!o na svoj na&in$ sna#om bivstvodavno# ritma vrhovne Istine$ odra(avaju Sredi"te$ meta!ozmi&!o Sredi"te bo(ans!o# Abs'onditu%ma i !ozmi&!o sredi"te Deusa revelatusa. 9emeljni duhovni redujam s !ojim tra#ala' za autenti&nom sufijs!om #nozom stu a na duhovnu stazu sufizma jest ono "to ;umi oslovljava jednim dru#im znanjem. Do to# znanja se ne mo(e do6i bez rethodno# , osuvra6enja vlastito# duha$ a to nije dru#o doli revladavanje svojih sva!ida"njih du"evnih stanja$ !oji duhovni ostu a! izravno odvodi u samu unutarnju tajnu stvari. 9u vrstu duhovno# ostu !a ;umi Loslovljava , rodavanjem razuma i !u ovanjem udivljenja u *o#u., Ktavi"e$ sami reli#ijs!i &in !ao ta!av za ;umija nije dru#o doli ne!a vrsta udivljenja. ,8ahrani me$ jer ja sam #ladan$ i ohiti$ jer vrijeme je dvosje!li ma&P, (+asna>ija$ 1$12<). /ojam #ladi i (e7i ("a>M) u ;umijevu sufijs!om vo!abularu$ !ao i u jezi!u dru#ih sufija$ uostalom$ ozna&avaju #orljivu$ neuta(ivu &e(nju$ unutarnji odje! ono# rimordijalno#$ ree#zistentno# U ita !od vje&no# Saveza$ na U#ovorni Dan (al%+itaM)$ i od#ovora sva!e ojedina&ne du"e na taj U it u smislu rihva6anja odlo(ni&!o# savezni"tva. U ravo ta &e(nja izis!uje neumitno revladavanje sva!odnevnih stanja vlastite du"e i izvijanje u ozra&je Devete sfere u !ojoj se bez restan!a razlije(u muzi&!i a!ordi trublje ree#zistentno# Saveza !oja budi du"e svijeta i u svijet im doziva (ivu us omenu na U#ovorni Dan. Samo revladavanje bi bilo odve6 te#oban e#zisten'ijalni &in !ada du"a sufije ne bi bila no"ena na nevidljivim !rilima duhovne muzi!e % sama'%a !oja razbu7uje svijest$ riziva rosvjeti ju ju6u mudrost i znanje o !ojem sufija re oznaje odje!e vje&ne muzi!e !oja istje&e iz re&ene trublje i razlijeva se diljem svjetova uvjetovano#a *it!a$ ali njenu je!u &uje samo onaj !o osjeduje sluh Sali!a$ duhovno# utni!a !oji ide na misti&ni Sinaj$ hita Katoru od sastan!a i #ori od (udnje da vidi li'e Ejubljeno#a (+ahbub$ So hia aeterna$ +adonna intelli#enza). /ravodobni odaziv na 4os odarevo dozivanje osloba7a sufiju ne odno"ljiva bola !oje# ;umi$ &esto$ oredi sa bolom !oje# izazivaju trudovi maj!e na orodu3 ,/o#led s!liznut u nutrinu svoje vlastitosti orodi'e bol$ a odno"enje to# bola odve"6e s onu stranu zastora., (+asna>i%ja$ II$ <@1@ i dalje). Duhovno us injanje u smislu revladavanja sva!odnevnih du"evnih stanja na utu sufizma rema ;umijevu mi"ljenju se ozbil%juje na dvostru!oj e#zisten'ijalnoj razini3 !ozmi&!oj i siholo"!oj. 8a tom us onu sufija rolazi !roz vi"estru!a duhovna stanja i ostaje$ !oje &esto oslovljava ,ljestvi'om,$ a ova u nje#ovu simboli&!om jezi!u nije dru#o doli sami &ovje&iji bita! ili &ovje!ovo bi6e !oje sufija nastoji revladati i rese#nuti s onu stranu svo# !ozmo ovijesno# bi6a: bit!a. O isuju6i tu ,duhovnu

ljestvi'u,$ ;umi #otovo redovito nastoji da je rimjerava no6nom utovanju i us onu vlastitom verti!alom /oslani!a islama$ us onu !oji u muslimans!oj hi jero ovi jesti se o 6enito oslovljava mi'ra#om. ;e&eni us on neizbje(no odrazumijeva dvostru!i smjer$ !ao i u slu&aju /oslani!a islama$ to jest !retanje od !ozmi&!e osjen&ene izvanjs!osti !a svjetlosnoj unutarnjosti vlastito# bi6a$ s jedne strane$ i !retanje od svoje svjetlosne iznutarnjosti rema Stvoritelju svjetova. 9o je bio i !rajnji 'ilj /oslani!ova no6no# utovanja !roz nebes!e sfere5 to$ jedna!o ta!o$ redstavlja !rajnji 'ilj i sva!o# sufije !oji u svom duhovnom us onu rolazi !roz susljedno oredana duhovna stanja i ostaje % "to nije dru#o doli ozna!a za !on'entri&na nebes!a obzorja tradi'ionalne astronomije %$ to jest !roz nebes!e sfere$ nastoje6i se izviti do same bo(ans!e /risutnosti. ,U trenu tvo# do"a"6a u svijet ostojanja$ red tobom bijahu ljestve olo(ene$ !a!o bi ti izbavljenje ris!rbile. 9i$ naj rije$ bija"e mineral$ otom ostade bilj!om5 a onda (ivotinja bje"e3 !a!o ti to nije znanoO 8aj oslije &ovje!om na&injen bje"e$ s oznajom darovan$ ame6u i vjerom5 romotri to tijelo$ iz ra"ine us!rsnuto5 !a!vo savr"enstvo ste&eP )ada revlada" ljuds!u uslovljenost$ u an7ela 6e" se rometnuti$ u to dvojbe nema5 sa Gemljom si$ tada$ osve zavr"io$ jer obitavali"tem 6e ti nebo biti. Izvij se$ i a!$ onad svijeta an7eos!o#5 rose#ni u o'ean taj$ ne!a ti$ najzad$ !a lji'a vode uzmo#ne ostati morem., Gbilja u !oju duhovni utni! (Sali!)$ u !ona&ni'i svo# duhovno# us ona$ dose(e i ondje se u"atoruje$ rema ;umijevu mi"ljenju nije dru#o doli &ovje!ova rimordijalna narav (fitra) !oja jest rvoli! sve!oli!o# bo(ans!o# stvaranja i ree#zistentni su!us i meta!oz%mi&!o o&itovanje$ odraz i sli!a bo(ans!ih Imena i Atributa$ Kator od sastan!a u !ome se sudaraju ree#zistentni je! i !ozmi&!i odje! nebes!e sama'%e$ Sali! i 'Ari($ O&itovanje i 8a&elo$ Hovje!%Andeo i An7eo%Dovje!$ D(ibril i =idr itd. /onovno ot!rivanje te naravi u sebi$ to# u &ovje!u iz#ubljeno# zemaljs!o# raja$ to je razlo# 'jelovito# duhovno# re#nu6a Sali!ova na utu osvema"nje# duhovno# ozbiljen%ja$ jer bez svijesti o svojoj rimordijalnoj naravi$ &ovje! ne mo(e zadobiti uninu svijesti ni o svome 4os odaru$ Vajaru one naravi &ija ljubezna ljuds!ost (Ins) je mudro"6u Stvoriteljevom$ na sli!u &iste svjetlosti$ izvedena iz umije"ane ilova&e. Ona je jedino ula"teno o#ledalo u &ijem sjaju se !rije nadosobno li'e 4os odara svih svjetova$ a sto#a i jest razlo#om sve!oli!o# Stvoriteljeva zahva6anja u svijet O&itovanja$ smatra ;umi. ,+oj li! rebiva u )raljevu sr'u5 )raljevo sr'e bi bilo bono bez mo#a li!a. )ada mi )ralj za ovijedi da hitam 8je#ovom Stazom$ ja se uzmahnem$ o ut 8je#ovih zra!a$ do sr&ano# odneva. Uzlije6em o ut Sun'a i +jese'a i aram nebes!e zastore. Svjetlost uma izvire iz mojih misli5 nebo je stvoreno s razlo#a moje rvotne naravi..... Ia ras ola(em sa duhovnim !raljevstvom... Ia nisam istovrsan )ralju.. .Ali sam od 8je#a rimio 8je#ovo svjetlo u 8je#ovu bo#o javljen ju., V+asna>ija$ II$ 11@1 i dalje). 8o$ rimordijalna ljuds!a narav nije razlo#om sve!oli!o# *o(ije# stvaranja samo zato "to slu(i !ao ula"teno o#ledalo u !ojemu nadosobna bo(ans!a *it raz#leda unutarnje zbilje vlastitih imeni&!ih i atributivnih enun'ija'ija$ jer bi to bila odve6 asivna ulo#a !oja nimalo ne rili&i ras!o"i i dostojanstvu njena teomorfno%antro omor%fno# li'a. /unina njene e#zisten'ijalne razlo(nosti

o#leda se i u tome da ona bude hijero ovijesni tabut$ ta ree#zistentna "!rinja zavjetna u !ojoj je olo(en olo# tajni$ &iji smisao 6e biti u unini ras!riven o eshatolo"!oj situa'iji osvema"nje# duhovno# us!rsnu6a unutarnjih zna&enja sve!oli!e naravi Deusa 'reatora i zna&enja sve!oli!ih bo#od%uhih rije&i Deusa revelatusa. )runs!o re#nu6e ta!ovrsnom smislu reno"enja re&eno# olo#a tajni ima dati sama rimordijalna narav &ovje!ova sna#om svo# sa ijen'ijalno# rasta o ritmu otajstva to# olo#a i sna#om svo# e#zisten'ijalno# rimjeravanja nadosobnom li'u nje#ova vje&no# sadr(aja. Hovje!ova rimordijalna narav V*tra)$ naime$ smatra ;umi$ o eshatolo"!oj unini i o Danu osvema"nje# duhovno# us!rsnu6a u !raljevstvu Duha *o(ije#a ima da temeljno sli&i svom teofani&nom nebes!om rototi u !oji jest svjetlosni An%thro os an#elos (Ahmad sama>i.). Sali!ovo utovanje ,ljestvi'om bit!a:bi6a, (s'ala erfe'tionis) u ;umijevu sufijs!om svjeto o#ledu nudi sli!u o sedmostru!om obras'u svojevrsno# !ozmolo"!o# razvijanja i izvijanja do razine ot uno# savr"enstva. /rvi obraza' je onaj !oji se ozbiljuje u rostoru same du"e. Sna#om tri !lju&ne vrline3 odlo(nosti$ samilosti i is!renosti$ Sali! za odijeva svoje utovanje !roz sedmostru!i svijet du"e$ olaze6i od utene du"e i rolaze6i !roz svijet du"e !oja sebe !ori$ svijet du"e !oja je nadahnuta$ svijet smirene du"e$ svijet zadovoljne du"e$ svijet du"e s !ojom je *o# zadovoljan$ zavr"avaju6i svoje utovanje sa svijetom ot uno duhovno ozbiljene du"e. /utovanje !roz svijet du"e je za'rtano$ smatra ;umi$ rema stro#o odre7enom 'ilju$ to jest rema *o#u ili u susret *o#u. 8o$ taj 'ilj na nje#ovu utu vrlo brzo ostaje i temeljna sna#a !oja mu dariva neis'r ivu mo6 da istraje na tom te#obnom duhovnom utovanju. 9a!o on !re6e rema *o#u$ utuje sna#om *o(ijom$ otom svoje utovanje usredsreduje na *o#a$ zatim on ostaje su utni! *o(iji$ otom svoje utovanje osuvra6uje u neizre'ivu dubinu *o(iju$ zatim utuje odvojeno od *o#a$ i$ najzad$ svoje utovanje ozbiljuje u samoj *o(ijoj /risutnosti. Ovo je$ jama&no$ bilo Sali!ovo utovanje rostorima vlastito# sr'a. 8a oredo s #ornja dva vida duhovno#a utovanja$ Sali! ozbiljuje svoje utovanje i !roz sve razine !ozmi&!ih svjetova. /olaze6i od svijeta osjetilno#a$ on rolazi !roz medusvijet$ !roz svijet duhova$ !roz svijet zbilje$ !roz svijet na&ela$ !roz svijet nevidljivo#$ zavr"avaju6i svoje utovanje sa svijetom jednodobno# mno"tva i jedinstva. 8o$ duhovno utovanje se mo(e ozbiljivati i stazom vlastite verti!ale$ utem svo#a uma$ vrletnim !lan'ima osobno# duha. 9o utovanje se za odijeva sa stanjem na!lonosti rema &e(nji$ rolaze6i !roz stanje ljubavi$ stanje &uvstva$ stanje sjedinjenja$ stanje rijelaz%nosti$ stanje udivljenja$ zavr"avaju6i ili smiruju6i se u stanju usidre%nosti u *o#u. /eti ili svetojezi&!i obzir Sali!ova bivstvodavno# utovanja stazom savr"enstva (s'ala erfe'tionis) ozbiljuje se !roz utovanje u smislu vlastite e istemolo"!e interioriza'ije. Ovo utovanje odsje6a na ne!u vrstu ustrajno# rela(enja iz jedne mi!ro!ozmi&!e dimenzije bit!a u dru#u$ iz jedne odaje$ od njih sedam$ &ovje!ove rimordijalne fitre u dru#u. 9a!o se Sali! naj rije zati&e u odaji rsa$ otom relazi u odaju sr'a$ a u odaju duha$ zatim u odaju tajne (duhovno# sr'a) u odaju tajne tajni$ otom u odaju ot uno duhovno# odzemlja$ smiruju6i se trajno u odaji samo# !orijena tajne. Kesti obzir duhovno# utovanja stazom sufizma ozbiljuje se u rostoru sveto ovijesno# ras!rivanja ;ije&i *o(ije. 8a tom utu Sali! rolazi !roz sljede6ih sedam duhovnih stanja3 on naj rije olazi sa Kari'atom$ rolazi !roz IanMat otom rolazi !roz stanje +a'rife$ zatim !roz stanje =aMiMata$ !roz stanje Tila.ata$ otom ulazi u stanje biti Kariata i$ najzad$ smiruje se u stanju ono# "to jest Univerzalna *it !ao ta!va. Sedmi i$ ujedno$ osljednji obzir duhovno#a utovanja i duhovno#a ozbiljenja ostvaruje se u sredi"tu svojevrsne 'osmolo#ie eren%nis ili !ozmolo#ije boja. Ondje Sali! rolazi !roz sedam svjetlosnih nijansi$ rolaze6i !roz 'ijeli du#in s e!tar mi!ro!ozmosa$ ma!ro!oz%mosa$ hijero!ozmosa i meta!ozmosa$ i na !raju se u"atoruje u stanju bezbojne ili &iste svjetlosti. 9a!o on olazi sa stanjem lave svjetlosti$ rolazi !roz (utu svjetlost$ otom !roz 'rvenu$ a !roz bijelu$ zatim !roz zelenu svjetlost$ a u ret osljednjoj ostaji ulazi u 'arstvo 'rne svjetlosti$ !oja redstavlja$ !od ;umija$ Samnanija i 8a#muddina )u%braa samo dno du#ina s e!tra$ i$ na o!on$ smiruje se u 'arstvu bezbojne$ &iste$ vje&ne svjetlosti !ao ta!ve. 9o je onaj sedmostru!i obraza' ili

aradi#ma sedam temeljnih duhovnih stanja !roz !oja mora ro6i sva!i duhovni utni! !oji (eli dose#nuti vje&no sjajni vrh misti&no# Sinaja$ !o (eli u6i i nastaniti se u Gemlji &iste svjetlosti (9erra lu'ida). Ovih sedam dimenzija ili duhovnih stanja ili sedam ala'a !roz !oje valja ro6i !a!o bi se dose#nula vlastita rimordijala narav$ taj u nama iz#ubljeni i za retani zemaljs!i ;aj$ tih$ da!le$ sedam dimenzija se !od ;umija i 'Attara jo" oslovljavaju u smislu sedam #radova Ejubavi. 'Attar$ istina$ za tih sedam #radova Ejubavi ima svojih sedam standardnih simboli&!ih ojmova re oznatljivih u sedam duhovnih dolina !roz !oje valja ro6i$ a to su3 /ustolovina$ Ejubav$ misti&!i O a(aj$ Osama$ 8eovisnost$ Iedinstvo$ Udivljenje i Ozbiljenje u Utrnu6u$ to jest misti&!o umiranje % fana,. 8a dru#im mjestima u #lobalnoj duhovnoj tradi'iji islama ovo sedmostru!o rofilirano duhovno utovanje do sredi"ta vlastite rimordijalne naravi$ u !ojoj rebiva (ivi Duh *o(iji$ vrlo &esto se dovodi u vezu sa redanjem o sedamdeset tisu6a zastora od svjetlosti i tmine iza !ojih se s!riva (ivo Ei'e *o(ije. 9o je$ osobito$ bjelodano u al%4azalijevu djelu 8i"a svjetlosti (+i"Mat al%an>ar). ;umi radije #ovori o sedam stotina svjetlosnih zastora !oji dijele Sali!a od 'Arifa$ O&itovanje od 8a&ela$ Hovje!a od *o#a3 ,Svjetlo *o(ije ima sedam stotina zastora3 znaj$ !oli!o svjetlosnih zastora$ toli!o i duhovnih stu njeva. Iza sva!o# zastora ima odre7en broj /rijatelja *o(ijih3 njihovi zastori se di(u red o red. Oni !oji se nalaze na najni(oj razini$ s razlo#a vlastite slabosti$ oni ne mo#u odnijeti svjetlost !oja je is red njih5 na vi"oj razini$ s razlo#a slabosti njihova vida$ ne mo(e se odnijeti ja&a svjetlost. Svjetlost !oja je ridr(ana za najvi"u razinu$ ona je te! tr ljenje i !u"nja onome !o ima slab vid. 8o$ malo o malo nje#ov vid se rivi!ava i$ !ada on rese#ne s onu stranu sedam stotina zastora$ on tad ostaje O'eanom. 2 )ada o!u"amo su!usirati temeljne rezultate ili !on!retne duhovne lodove do !ojih nas dovodi duhovno utovanje$ !ao &in vlas%tito# e#zisten'ijalno%sa ijen'ijalno# samoozbiljenja$ na utu ne retr#%nute sufijs!e ini'ija'ije$ s!ladno ;umijevoj sufijs!oj o ti'i u tom olju$ tad o a(amo da ti duhovni lodovi bivaju u najtje"njoj vezi sa olo#om tajni (Amana$ Amana al%asrar) !oje# je *o# ovjerio Hovje!u !ao ta!vom$ to jest ot unom ili Savr"enom Hovje!u !ao =allfi *o(ijem na Gemlji$ i da oni$ "tavi"e$ dolaze !ao nu(an rezultat ot uno realizirano# una rijed ovjereno# olo#a tajni. 9o 6e re6i da je Savr"eni Hovje! taj duhovni !valitet i rvi i$ re!li bismo$ najuzvi"eniji duhovni lod !ojim rada duhovno re#nu6e sva!o# istrajno# i duhovnom utu sufizma sasvim redano# sufije. )oli!a je stvarna vrijednost re&eno# duhovno# !valiteta u li!u Savr"eno# Hovje!a vidi se iz &injeni'e "to je Savr"eni Hovje! u sufijs!oj literaturi o 6enito us ore7ivan i identifi'iran sa ojmom /rijestolja *o(ije#$ a sam olo# tajni je smatran samom duhovnom aromom !ojom zra&i intima Savr"eno#a Hovje!a. 9a!o$ rimjeri'e$ Sultan Talad smatra da ril%je(no revnovanje olo#u tajni ris!rbljuje dar vjere &ovje!ovoj intimi$ a sna#om to# dara nje#ov ba"tini! zadobiva osebnu vrstu duhovno# vida !ojim on o a(a !a!o se nje#ova intima reta&e u svjetlosno nebes!o rostranstvo i u asli!u samo# /rijestolja *o(ije#. Osobito je$u vezi s tim$ zanimljivo #ledanje 8a#muddina )ubraa3 ,Amana$ za'ijelo$ jest ono "to se redstavlja u smislu izobilno#a dobra (Jur'an$ IV$ 11)$ to jest al% fana fi'llah (utrnu6e u *o#u) i alWbaMa bi'%Uah ( nad(ivljenje u *o#u)$ a to je ono "to ozna&ava ne osredni o a(aj bo(ans!e +ilosti i "to se oslovljava , olo#om, (al%amana)$ jer rije& je o bo(ans!om atributu is!lju&ivo ridr(anom za Hovje!a % te jest za Savr"eno# Hovje!a !oji redstavlja sr'e univerzuma % i atributu rio 6enom$ re!o Savr"eno# Hovje!a$ osvema"njem stvorenju$ 6 to$ u ovda"njem !onte!stu$ jest tajna namjesni"tva (hilafa) !oje jX3 samo &ovje!u ovjereno. Hovje! je ne ravi&an jer se ne ravi&no o%nio rema sebi samome rihva6aju6i , olo#, !oji odrazumijeva nje#ovo samoutrnu6e5 on je nesvjestan jer misli da je (ivotinja !oja se s aruje$ jede i ije$ a ne zna da je nje#ova (ivotinjs!a forma same lju"tura &ija sr&i!a je Ejubav5 jer on je miljeni! *o(iji i izabrani! *o(ij3 (Jur'an$ V$ @0). )o #od ljubi ne"to dru#o doli *o#a$ taj je samo: nesvjestan$ a onaj !o s ozna sebe$ taj s oznaje svo#a 4os odara na na&in jedinstva (ta>hi7) !oje nadilazi sva!ovrsno subo(ni"tvo., 8o$ Savr"eni Hovje!$ zalo(en #ore re&enim duhovnim sadr(ajem !a!vim sadr(ajem nije zalo(en nijedan dru#i se#ment niti obzii silaznorazlijevaju6e# i silaznoras!rivaju'e# bo(ans!o# *it!a$ sna#om ta!ovrsno#a sadr(aja redstavlja sredi"nju silni'u i duhovnu o!omi'u !oja u ravnote(i dr(i

svjetove uvjetovano#a bit!a u nje#ovu hijer%o!ozmi&!om$ ma!ro!ozmi&!om$ svetojezi&!om$ sveto ovijesnom$ sveto#eo#rafs!om i mi!ro!ozmi&!om obziru. 8je#ovo reve6 ras!o"no$ nevidljivo % vidljivo$ nebes!o % zemaljs!o$ svjetlosno % os%jen&eno$ nadosobno % uosobljeno li'e jednodobno se razlijeva na strani'ama /rirode i na strani'ama /ovijesti$ na strani'ama metajezi!a i na strani'ama sveto# jezi!a$ u rostoru meta!ozmosa i u rostoru !ozmi&!ih svjetova$ ta!o da se za nje#a !a(e da u isti mah sam sobom jest Eiber mundi i Eiber revelatus$ ali i Eiber meta h.si'us i Eiber s.mboli'us$ jer nje#ovu duhovnu su stan'u &ini sami metajezi&!i su!us metafizi&!ih zna!ova i simbola Uzvi"enim /erom (al%Jalam al%A'la) u isanih u nebes!i rototi +ati&ne )nji#e (Umm al%)itab). ,Savr"eni Hovje! je su!us svih bo(ans!ih i rirodnih svjetova$ o 6enitih i ojedina&nih. On je !nji#a u !ojoj su sabrane sve bo(ans!e i naravne !nji#e. S razlo#a svo#a duha (ruh) i svo#a uma DaMl)$ on je !nji#a razlo(no oslovljena +aj!om )nji#e (umm al%!itab)$ "to je Mur'ans!i ojam !oji ozna&ava nebes!o# rototi a ot!rivenih !nji#a$ ;ije&i i Duha *o(ije#a !oje# 4ur#ani oistovje6uje sa /rvim Umom. S razlo#a svo#a sr'a (Malb)$ on je !nji#a /lo&e omno &uvane (u !oju su u isane sve stvari iz bo(ans!o#a sveznanja). S razlo#a svoje du"e (nafs)$ on je !nji#a stvorenih i ro isanih stvari ( osjetilni svijet rolaznih stvari)3 on je taj !oji redstavlja one vrle$ uzvi"ene$ &iste strani&e !oje se ne smiju doti'ati i &ija otajstva ne mo#u biti dose#nuta doli od strane onih !oji su &isti od osjen&enih zastora. Odnos /rvo#a Uma (al%'aMl al%a>>al) i Veli!o# Svijeta (al%'alam al%!abir) sa nje#ovim realitetima je nali! odnosu ljuds!o#a duha i tijela sa nje#ovim odli!ama5 Univerzalna Du"a (an%nafs al%!ulli..a) je sr'e Veli!o#a Svijeta$ !ao "to je razumna du"a sr'e &ovje!a$ a to je razlo# zbo# !oje# se svijet oslovljava Veli!im Hovje!om., ;umi svoju ideju o Savr"enom Hovje!u$ !at!ada$ nastoji ri!azati u #eometrijs!om obras'u !ru#a odijeljeno# na dvije olut!e$ dva olu!ru#a ili dva du#ina lu!a$ od !ojih desni te&e silaznim$ a onaj dru#i uzlaznim ritmom. Desni olu!ru# ili lu! u!azuju na e#zisten'ijalno razlijevanje li'a Univerzalno# Hovje!a u silazno%ras!ri%vaju6em ritmu !oji se ozbiljuje na sli!u stanovite interioriza'ije +eta%!ozmosa u rostor bo(ans!o# +i!ro!ozmosa. )roz sva!i ojedina&ni se#ment to# ro'esa interioriza'ije re oznajemo ojedina&ne !onture ili obzire univerzalno# li'a Savr"eno# Hovje!a$ !oje iz svoje nad%osobnosti ulazi u rostor svo# duhovno# uosobljenja i rimjeravanja odre7enoj razini &ovje!ove sihofizi&!e osobnosti. 9a!o na najvi"oj unutarnjoj razini +i!ro!ozmosa o a(amo obzir istine ili obzir +u%hammada tvo#a bi6a$ !oji se jo" oslovljava !ao latifa haMiMa5 otom slijedi obzir nadahnu6a ili dimenzija Isaa tvo#a bi6a$ dru!&ije oslov%ljen !ao latifa hafiva5 iza. ovo# obzira slijedi obzir duha ili ers e!tiva Davuda tvo#a bi6a$ oznata jo" !ao latifa ruYiva5 iza ovo# obzira dolazi obzir nadsvjesno# ili dimenzija +usaa tvo#a bi6a oznata !ao latifa sirri..a5 zatim slijedi obzir sr'a ili !ontura Ibrahima tvo#a bi6a oznata !ao latifa Malbi..a5 iza ove !onture slijedi !ontura ili ers e!tiva vitalnih osjetila ili obzir 8uha tvo#a bi6a oznat jo" !ao latifa nafsi..a5 najzad$ !ao najni(a razina meta!ozmi&!o# li'a Savr"eno# Hovje!a u svojoj mi!ro!ozmi&!oj retvorbi i reobra(enju slijedi obzir ono# uteno# ili ers e!tiva Adema tvo#a bi6a znana jo" od naslovom latifa Malibi..a. Eijevi lu! ili lijevi uzlazno%za!rivaju6i olu!ru# !oji ostu no mi!ro!ozmi&!i uosobljeno li'e Savr"eno# Hovje!a uznosi na razinu nje#ove meta!ozmi&!e nevidljivosti$ to jest u domovinu nevidljivo#a V9erra invisibilis)$ taj olu!ru#$ naime$ o&ituje ne!u vrstu ma!ro!oz%mi&!o%hijero% !ozmi&!o# rodoslovlja nadosobno% sobno# li'a Savr"eno# Hovje!a. 8a toj ljestvi'i bit!a Savr"eno# Hovje!a naj rije sus% re6emo svijet !ozmo ovijesno#a ili svijet rirode i &ovje!a$ !oji se zove 'alam at%tabi'a. Iza. ovo# svijeta slijedi svijet obli!a ili 'alam as%sura$ a svijet duhovno# o a(aja ili 'alam al%ma 'na5 zatim slijedi svijet ima#ina'ije ili 'alam al%mala!ut$ zatim svijet formi zami"ljeno# ili neuvjetovano# bit!a ili 'alam al%#abarut$ iza ove !onture ili svijeta se stere svijet *o(ans!o# ili 'alam al%lahut$ i$ naj oslije$ dolazi svijet bo(ans!e *iti ili 'alam al%hahut. /o"to sva!i &ovje! samo virtualno$ a ne zazbiljno$ jest Savr"eni Hovje!$ i o"to nijedan Sali! na o&et!u duhovne staze sufijs!o# hodo&a"6a domovini &iste #noze nije do to mjere ri ravljen da sam mo(e ro6i svih sedam !lju&nih duhovnih stanja ili da sam mo(e odi6i svih sedam stotina ili sedamdeset hiljada zastora od svjetlosti i tame$ i da sam mo(e zadobiti vid Savr"eno# Hovje!a i

mo6i vidjeti nevidljivo Ei'e *o(ije$ tad je$ veli ;umi$ nu(no na tom utu$ !ao budno# ratio'a i duhovno# nadziratelja$ imati u&itelja !oji 6e mu omo6i da do7e do !raja uta i$ "to je jo" va(nije$ da ostane !od svo# !rajnje dose#nuto# 'ilja. ,Izaberi u&itelja$ jer bez nje#a to utovanje je re uno atnji$ zebnji i o#ibelji. *ez ratnje ti 6e" zabasati na utu !oje# si ve6 ro"ao. 8e hodi sam /utemP, 8eo hodna duhovna o utbina$ !oju sufijs!i u&itelj daje svom u&eni!u%nova!u na duhovnom utu sufizma$ o&ituje se u znanju i ljubavi$ znanju !ojim nova! na /utu ostu no roni6e u tajanstvene zna!ove i smjero!aze /uta$ i ljubavi !ojom se zaljubljuje u sva!i tajanstveni zna! /uta sve do! nje#ova ljubav ne ostane dobro odnje#ovani biser iz najdublje dubine O'eana$ biser !oje# odvodne mors!e struje mudrosti i ljubavi nose do nje#ova vje&no# domi"ta$ do K!olj!e !oja #a rima u svoje s!ute !ao "to Ejubavni! u svoj Ga#rljaj rima Ejubljenu i ljubomorno nad njom bdije da mu ne izmi#olji o ut bisera iz "!olje !oje# mors!e struje mo#u odnijeti *o# zna !uda i !ome. Samo znanje ili mudrost !oju ;umi uvjetuje na /utu nije ono znanje !oje se &ita i na!u lja na strani'ama e#zoterijs!e u&enosti$ znanje izvanjs!o# !nji"!o# sva!odnevlja$ ne#o je to znanje znanja Dilm%i 'Um)$ mudrost mudrosti. Ono se$ veli on$ sti&e samo !roz tijesan i ne retr#nut suodnos sa svijetom *o(ans!o#$ jer samo je ondje stvarno Vrelo &iste i najdublje mudrosti i znanja. )ao "to je Savr"eni Hovje! )a ija !roz !oju se jedino ulazi u 4rad bo(ans!e svjetlosti$ u 'arstvo bo(ans!o# 9eo!ozmosa$ jedna!o ta!o je$ svjedo&i ;umi$ ljuds!o sr'e$ od uvjetom da je osve otvoreno za *o#a$ !a ija !roz !oju se do ire do (ivo# Vrela mudrosti i znanja. ,Sva!i onaj u &ijim rsima (ili sr'u) je !a ija otvorena$ bi&e #ra%nut Sun'em sa sva!e strane., (+asna>ija$ 1$1CB0) )a iju sr'a otvara sami *o#. Ali za tu vrstu milosti je otrebna nesva!ida"nja oslu"nost$ na "ta ;umi ustrajno odsje6a i o ominje$ tvrde6i !a!o mur"id ili Sali! mora o&itovati oslu"nost istovjetnu oslu"nosti #lasono"a ;ije&i *o(ije. 9o 6e re6i da ut do sti'anja unutarnje#$ ezoterijs!o# znanja mora biti odastrt !rajnje renabujalim #enijem vjere i !rajnje stamenom osobnom vjerom. *ez to#a nije mo#u6e$ tvrdi ;umi$ do(ivjeti uninu transfi#urativne sile (ive vjere$ !oja duhovnom utni!u$ s!ladno nje#ovim osvojenim i zadobivenim duhovnim stanjima na /utu nami&e novo duhovno li'e i mijenja nje#ovu duhovnu fizionomiju. Hovje! !oji (eli dose#nuti najdublju mudrost /uta$ veli ;umi$ taj neumitno mora ra&unati na svoje dvostru!o ro7enje$ ono rvotno fizi&!o$ otom na ono dru#o$ sasvim duhovno ro7enje. /rvi ut se &ovje!$ naime$ rada od maj!e$ a dru#i ut se rada iz svo# vlastito# tijela i to ta!o "to odande$ na rosto$ us!rsava !ao iz #roba i u !rajnje duhovno stanje sufijs!o# /uta stu a !ao &isti duh sa raz#ovijetnom fizionomijom !oja se nazire !roz svjetlosnu odoru !ojom je Sali!$ sada ve6 !ao 'Arif$ zaodjenut. 8o$ duhovno ro7enje nije mo#u6e bez oti'ajne sile ljubavi !oja$ uz mudrost ili znanje$ &ini neizostavnu duhovnu o utbinu na hodo&asni&!om /utu sufizma. *ez nje se$ rije to#a$ &ovje!$ mur"id ili sali!$ svejedno je$ nije mo#ao niti za&eti !ao osve novi duhovni embrion u maj&ins!oj to lini vlastita sr'a$ jer ondje se za&inje sva!i izvorni duhovni otoma!$ budu6i da mudrost svoje duhovno sjemenje ola(e u lodotvornu udubinu sr&ane ni"e$ a ljubav nje#uje !li'u duhovno# (ivota !oja se odande razvija$ bdije nad novim duhovnim &edom i silom svoje (ive$ transfi#urativne mo6i rofilira novo &edo i izvodi #a iz svijeta mi!ro!ozmosa i uvodi u svijet svjetlosno# meta% !ozmosa. Sna#om iste te ljubavi ono *o(ans!o se u"atoruje u duhovne rostore ljuds!o#a sr'a i u sve sveto#eo#rafs!e to ose "to se raz%lije(u odno teo!ozmosa$ na razli&itim razinama !ozmi&!ih svjetova$ ondje ronalazi svo# ot uno# i !ona&no# !ozmo ovijesno# u!lona. 9u /risutnost sva!i redani vjerni!$ &a!$ us ijeva ot!riti u dubini vlastita sr'a$ i to o et &inom svoje redane vjere !ojom is!azuje svoju &istu ljubav s ram Stvoritelja. Otuda i ono redanje /oslani!a islama$ !o#a se vrlo &esto i rado risje6a ;umi$ a u !ome *o# #ovori na usta /oslani!a3,8e obujmljuju +e ni nebesa ni Gemlja$ ali +e o se(e sr'e +o# redano# oslu"ni!a., 8a sva!i dar bo(ans!e +ilosti uvije! od#ovara &ista ljubav. Sto#a ;umi misli da je ljubav onaj (esto!i lam !oji$ !ada se ras lamsa$ s aljuje sve osim Ejubljeno#a. Ga ;umija$ !ao i za Fariduddina 'Atta%ra$ !oji je bitno uti'ao na nje#a$ i za +ir Sa..ida Garifa$ ljubav je rvostvoreno o&itovanje bo(ans!e Eje ote$ a sto#a ona redstavlja samo sr'e Univerzuma. *la#odare6i

transfi#uratuvnoj sili ljubavi$ sva!o stvorenje u sr'u nosi neodoljivu &e(nju da svoj 'jeloviti bita! osuvrati na izvori"te vlastito#a bit!a. Sto#a ljubav i jest$ !a!o misli i +is!a>a.h s!u a sa ;umijem$ o!reta&!a sila !oja izaziva sva!u vrstu #ibanja u !ozmi&!im i meta!ozmi&!im svjetovima. +uzi!a i i#ra$ !retanje zvijezda i strujanje atoma$ us on (ivota ljestvi'om bit!a u "iro!im ras onima i re!o rostranih !ozmi&!ih ambisa$ od !amena do bilj!e$ od (ivotinje do &ovje!a$ do svijeta an7eos!o# i s onu stranu zvijezda$ sve to ima da se bla#odari bivstvodavnom i ras!o"nom ritmu bo(ans!e ljubavi !oja je&i svjetovima i zove ih ovrat!u u njihovu nebes!u domovinu. 8o$ !runs!i u&ina! (ive i &iste ljubavi jest jedinstvo o uzoru na ono ree#zistentno jedinstvo$ !ada su du"e svjetova svjedo&ile vjernost 4os odaru$ !a!o vjernost uzvra6a Ejubljena Ejubljeni!u svome i !ada su Ejubljena i Ejubljeni! bili osve jedno$ i isto ona!o !ao "to su u jednom istom , rostoru, vje&no# bo(ans!o# Uma itanje 4os odara i od#ovor du"a svijeta odje!ivali i tvorili simfoniju sama'%e$ !ojoj se u"i sva!o# is!reno# mur"ida te! nadaju i &eznutljivo je i"&e!uju u radomovini bo(ans!e Ejubavi. ,U sva!om trenu sa svih strana odje!uje zov Ejubavi3 Iezdimo ! 8ebu$ a !o jo" (eli o6i s namaO *ijasmo na nebu$ bijasmo an7ela rijatelji$ I svi 6emo se ondje o et vratiti$ jer ondje je na"a domovina. Uzdi#nutiji smo od neba$ lemenitiji od an7ela3 Ga"to ih ne nadi6iO 8a" 'ilj je vrhuns!a Veli&ina. Kta$ naime$ ima zajedni&!o# divni biser sa svijetom rahaO Ga"to ste s u"teni ovdjeO S remite svoje rtlja#e. )a!vo je ovo mjesto tuO Sre6a nas rati$ na nama je da se (rtvujemo... P /o ut mors!ih ti'a$ ljudi izranjaju iz o'eana % o'eana du"e. )a!o$ ro7ena iz to# mora$ ti'a ovdje dolje svija #nijezdoO 8e$ mi smo biserje usred to# mora$ ondje 6emo rebivati svi3 U rotivnom$ za"to val za valom dolazi iz mora du"eO Val ono# 8isam li Ia (4os odar va") je do"ao$ i razbio je tjelesni !r&a#5 A !ad se !r&a# razbije$ tad se vizija vra6a i sjedinjenje s 8jim.,1AB ,Ejubav je dojezdila i o ut !rvi je u mojim venama i u mojoj !o(i. Ona me oni"ti i is uni Voljenim. Voljeni je rose#nuo u sve djeli6e mo#a tijela. Od mene je ostalo samo ime$ sve dru#o je On. +o(e li ne!o dru#o li'e biti lje "e od ovo#aO Da lje "e# i ima$ ne mariP jer to nije moj Voljeni. Gataji sva li'a u svome sr'u$ sve do! ti ne dojezdi Ei'e bez li'a. 9ra#am li za svojim sr'em$ nalazim #a u tvom so!a!u$ tra#am li za svojom du"om$ nalazim je u tvojoj ljubavi. )ada sam (edan$ ja ijem vodu$ u vodi vidim odraz tvo#a li'a. +isli" da sam slobodan od &e(nje za 9obom$ Kta$ bez 9ebe da ostanem str ljiv i tih. 4os odaruP 8e!a ni!ada radost ne osjetim a!o samo tren ostanem bez &e(nje za 9obom.,1A1 U svom bivstvodavnom i transfi#urativnom do"a"6u i uza"a"6u ljubav uvije! slijedi uteve !oji su samo njeni. 9o su oni isti utevi !ojima jezdi Duh *o(iji u svome svetojezi&!om$ sveto ovijesnom i sveto#eo#rafs!om !ona&arenju od svo# teo!ozmi&!o# sredi"ta do ljuds!o#a sr'a. 9aj ut vodi !roz sva !lju&na &vori"ta meta!ozmi&!ih i !ozmi&!ih svjetova. Sam nje#ov hod se odvija u ritmu

duhovno# slu"anja$ i#ranja i o!retanja$ !oje ;umi oslovljava zajedni&!im i vrlo bremnitim ojmom sama'. Sama'nije te! s e'ifi'irani obli! ma>la>%ijs!e sufijs!e litur#ije$ ne#o je ona svojevrsni duhovni !on'ert !oji su%!usira sazvu&ja meta!ozmi&!e i !ozmi&!e ili !ozmo ovijesne simfonije$ molitvene zazive$ e#zor'izme$ uravnote(ene a!orde sr&ano# re'itiranja svetih zna!ova i sli!o isa$ &iji obli'i se jednodobno razlije% vaju mineralnim$ biljnim$ (ivotinjs!im$ ljuds!im i an7eos!im 'arstvima. U ritmu sama'%e ulsira univerzalni *ita! do! talasa rije!u darovane i uzvra6ene ljubavi:Ejubavi$ rije!u !oja jednodobno te&e u dvostru!om ritmu3 od Izvora !a U"6u i od U"6a !a Izvoru. *remenitu simboli!u ;umijeve ideje o sama'%iLna naj ot uniji na&in je objasnio !lasi&ni turs!i jesni! +ehmed Helebi u svome Di>anu revedenom i na fran'us!i jezi! od naslovom 9mite sur la sean'e mazvlazvie. ,4le$ "ta !ralj !aza dervi"u3, Kta ti je ta odora i taj turban na #laviO, Dervi"3 , O$ !ralju$ di&no#a roda$ odora je moj #rob$ a turban je moj nad#robni !amen., )ralj3 , )a!o to da mrtva' #ovori$ !umeO 8i!o to na svijetu nije &uo., Dervi"3, 8isi li &uo da je re&eno$ !ralju$ da se u #robu is ituje i od#ovaraO, )ralj3 , Gar mrtva' i#ra na ovom svijetuO )o je taj !o mu ri ravlja mjesto za i#ruO, Dervi"3 , U &asu !ad se za&uje zvu! trublje$ mrtva'i se bude na i#ru., )ralj3, )a!va je tajna !ru(ne i#re mevlevija$ rijateljuO, Dervi"3 , Ga ono "to jest od nje#ovih tajni$ evo "to bi mo#lo biti dostatnim3 otrebno je da ode" tamo oda!le si i do"ao., )ralj3, 9o je tajna o dolas!u i ovrat!u3 izla#anje to#a je zaslu#a na"e# U&itelja., Dervi"3 ,Od#ovori$ da!le$ !oja je tajna U&itelja !oji je o ut Sun'a u svome zna!uO, %, Slu"aj me$ o !ralju svijetaP )aza6u ti i rasvijetli6u ti nje#ovu tajnu. % /rije ne#oli svijet bija"e stvoren$ !ada nijedno stvorenje niti &ovje! ne bijahu stvoreni$ *o# bija"e s!rivena ;izni'a$ ni"ta dru#o osim 8je#a ne bija"e$ !raljuP S 8jim bijahu samo Imena i Atributi$ On dade nalo# i stvori sve Hovje! je o#ledalo *o(ije$ romotri #a umom5 Onaj odra(eni u njemu je *o#$ 8je#ova Imena i Atributi. )a(e se da je ta &ista bit jedna ta&!a5 iz (ustrine njeno# razvit!a ojavi"e se mo#u6nosti. Iznutra zami"ljeno# !ru#a razvi"e se bi6a i ljudi$ d(ini i mo#u6nosti. Gnaj da taj !ru# ima dva razli&ita li'a$ jedno ostavljeno sdesna$ a dru#o slijeva. Desno li'e je izvanjs!i svijet$ lijevo li'e je iznutarnji svijet. 8as ram 8je#a je rostor &ovje!a. Hovje! je o#ledalo +ilostivo#a. ;azvijena ta6!a je du(ina zami"ljeno# !ru#a !oji se o!o nje vrti usmjeravaju6i sve !a njoj. )ada ta ta&!a sti#ne na svoj o&eta!$ svi izdan'i i"&eznu. Sve "to je dru#o (doli *o#)$ mo#u6a su bi6a$ re!lo bi se jedna ta&!a. Ona se razvijaju du(inom zami"ljeno# !ru#a$ !ao "to znanje istje&e !od znanstveni!a. )ada mo#u6nosti ris iju svome izvori"tu$ ono "to je dru#o (doli *o#) nestaje5 ostaje samo 8je#ova &ista *it. U tom &asu *o# se ot!riva slu#ama Svojim imenom +ira. ,8e!a je mir na vas$ oslu"ni'iP Vi ste sada slobodni od sumnje i na#a7anja. Vi ste s oznali +oje jedinstvo ouzdane mudrosti. Sada$ ne!a je +ir sa vama$ vjeruju6i., % /oslu"aj tajnu dru#o# !ru#a. )azivao bih ti tajnu one i#re. Galjubljeni se vrte o dru#i ut$ sve do! ne i"&eznu$ o ut znanja. U&itelj ljudi se ot!riva i !a(e3, 8e!a je mir sa zaljubljenimaP Vi ste s oznali +oje jedinstvo ouzdano# !usanja. Ier Ia sam o a(en i o a(aju6i s ouzdanjem., % /oslu"aj tajnu tre6e#a !ru#a$ lemenitiP Galjubljeni #a dozivaju3, /ouzdana Istino$ 8e!a #a ta!o7er dozivaju !ao ot uno utrnu6e i smrt$ ot uno i"&eznu6e i reminu6e. /oslije to#a *o# veli uz ime +ira3, +ir s vama$ o zaljubljeniP Umiru6i vi bivate oslobo7eni od smrti$ utrnu6em vi iznova ronalazite ut do +ene., % Ka.h !oji je namjesni! *o(iji$ &iji bita! je a solutno ni"tavilo$ taj namjesni! je tuma& *o(iji$ !oji jezi!om *o(ijim iz#ovara trostru!i zaziv mira.

9o je stanje tajne Mab Ma>saina$ +a>la Dalal #a je o&itovao. +a>la%i ;um Kams%i Din$ nje#ova svetost$ ta!o je izlo(io ouzdane tajne. /o"to si &uo ovo$ o !ralju svijeta$ to jest ut rijatelja i zaljubljenih$ svladaj brojne tajne i otajstva !oja samo /rijatelji znaju$ jer$ u !ona&ni'i$ bla(en je onaj &ija se du"a ni!ada ne su rotstavlja /rijateljima$ do&im je onaj !oji$ i nevidjev"i ih$ a zanije!a o&itovane tajne$ nesretan i sli&an je "i"mi"ima. 8e ve(i se za o!o ovo#a svijeta$ jer to o!o ne mo(e vidjeti ni!a!av ravi ut. Svjetlom Kamsovim$ Delaluddin ;umijevim ove mudrosti su jasnije od dana i mjese&ine. Dervi"i su o ut zvijezda !oje osvjetljavaju ut Delalu%ddina ;umija. /ored nje#ova svjetla Sun'e je o ut atoma % taj &ovje! je svjetliji od svijeta.,

Su!ra6ardi i ira0i kola sufi3"a Kihabuddin Qah.a Ibn Amira! Ibn Abi al%Futuh Suhra>ardi$ znameniti erzijs!i filozof$ teozof i sufija$ ro7en je @C0:11@@ #odine u rovin'iji 4ebal u Azerbejd(anu$ to jest ne!ada"njonj o!rajini sjeve%ro%za adno# Irana. U filozofs!oj i teozofs!oj literaturi je danas oznat o ridjev!u /a$" al !.ra% (U&itelj filozofije rosvjetljenja)$ jer je zaslu(an !ao utemeljitelj osebne filozofs!e$ teozofs!e i sufijs!e tradi'ije od naslovom Calsafa al !.ra% (Filozofija svjetlosti) ili al iiikma al #a.ri%i$$a (Isto&na teozofija). Gato&en je u Ale u o nalo#u Sala%huddina$ zbo# svo# sufijs!o# nau!a$ i na !raju je sma!nut u tridesetoj #odini (ivota (1101)$ a je u ovijesti sufijs!e literature ostao oznat o ridjev!u al ma%tul (umoreni)$ 2a.jfi%mu&eni! (.a"iid). 8o$ danas najvi"e odata!a iz nje#ova (ivota nalazimo u djelu nje#ova u&eni!a Kahrazurija$ !oji je$ ujedno$ oznat !ao autenti&ni tuma& Suhra>ardi%jeva veli!o# filozofs!o# djela -itab "ikma al i.ra% (-nji)a o filo8ofiji svjetlosti).L^R -vo to# bio#rafs!o# za isa3 ,U svojoj mladosti on je utovao$ u otrazi za znanjem i mudro"6u$ u +ara#u$ #dje je studirao !od +a#duddina al%4ilija$ a utovao je i u Isfahan$ #dje$ !a!o sam &uo$ bija"e i"&itavao djelo Ibn Sahla% na od naslovom Basa'ir sa u&iteljem al%Gahiirom iz Farsa. 8je#ove !nji#e$ za'ijelo$ o!azuju da je on dobrano istra(ivao djelo Basa'ir. /utovao je u mno#e !rajeve i mno#o se dru(io sa sufijama$ od !ojih je mno#o to#a nau&io. /o"to je ste!ao svojstva neovisnosti i samostalnosti u mi"ljenju$ svoju utenu du"u je izvr#ao is osni&!oj ra!si$ miruju&i u samo6i i medita'iji$ sve do! nije dose#nuo !rajnje stanje oslani&!e mudrosti i ot!rovenja. Kto se ti&e ra!ti&ne filozofije$ u tom smislu on je sli&io du#ovje&nim star'ima$ mesijanisti&an u formi$ a u svojstvu nali! utuju6em dervi"u. U ra(njavao je is osni&!e dis'i line u !ojima se s njim ne bi mo#li ravno ravno natje'ati ljudi ono#a vremena. /ost je re!idao samo jednom sedmi&no$ a nje#ova o s!rba ni!ada nije resezala iznos od edeset dirhema. A!o bi se tra(io filozof nje#ova !ova$ bolji u is osni"tvu i odli&niji od nje#a$ te"!o bi #a se mo#lo rona6i. Ibn ;aMiMa veli3 ,Ketao sam sa Kihabuddinom !od d(amije u +a..afariMu$ a on je na sebi imao !rat!u lavu i ro"ivenu tuni!u. 8a #lavi je nosio turban$ a na no#ama sandale. Iedan rijatelj me o azio s njim i$ rilaze6i mi$ re&e3, Ga"to "eta" sa ovim ma#arovod'emO, ,/azi "ta #ovori"$, uzvratili ja$ , ovo je ozbiljan #os odin$ Kihabuddin iz Suhra>ardaP, Ovaj izrazi &u7enje i ode., On se nije osvrtao na svijet !oji #a se nije uo 6e ti'ao5 remalo je vodio ra&una o jelu i odijevanju$ i nije se zanosio ista!nutim olo(ajem. )at!ada je nosio o#rta& i du#u 'rvenu !a u5 !oji ut je obla&io o!r ani !a ut sa zamotulj!om na #lavi5 one!ad se odijevao !ao sufije. Uobi&avao je ostiti$ no6u bdjeti i meditirati o teozofs!im 'arstvima. 8isu #a se ti'ali u#la7eni ljudi i radije je

ostajao biti "utljiv$ obuzet sobom. Ia!o je volio sama' i muzi!u5 izvodio je &udesa i nesva!ida"nje #este. Slu"ao sam obi&nu ulemu i one !oji nisu bili vi&ni znanjima o zbiljs!om da je on bio znala' u al!emiji. 8e!i od njih su &a! tvrdili da je bio &arobnja!$ ali sve je to lod ma"te i izraz ravo#a ne oznavanja stanja ,Dru(ine osamljenih,$ !ojoj je bio !runa. (Dru(ina osamljenih osjeduje stanje u !ojemu su njeni &lanovi s osobni zadobiti bilo !oji obli! za !ojim &eznu$ !oji stu anj je bio dose#nuo i Abu Qazid *istami$ al%=usa.n Ibn +ansur al%=alla# i dru#i. Ia vjerujem u to stanje jo" mno#o rije vremena ne#oli mi je *o# omo#u6io da to do!u&im sna#om savr"ene si#urnosti.) Ktavi"e$ to je jedna od tajni !oja se mora ljubomorno &uvati$ o &emu sam "to"ta ve6 ris% ominjao.... U(ivao je odlaziti u Di.ar *a!r$ a ne!o vrijeme je ostajao i u Siriji i Anadoliji. ;azlo# nje#ova sma!nu6a$ !a!o smo &uli$ je to da$ !ada je na ustio Anadoliju i !renuo za Siriju$ sti#ao je u Ale !ojim je u to vrijeme u ravljao al%+ali! al%Gahir$ sin Salahuddina Vusufa$ u ravitelja -#i ta$ Iemena i Sirije. On je volio u&itelja i vjerovao mu je5 ali tamo bija"e jedna s!u ina uleme iz Ale a !oja je uobi&avala s!u ljati se i slu"ati ono o &emu je on #ovorio. *udu6i je bio otvoren u svojim #ovorima$ brane6i uvjerenja filozofa$ osvijestio je !a!o su lu'!asta mi"ljenja nje#ovih rotivni!a$ ras ravljao je s njima i javno ih os%ramljivao. ) tomu jo"$ tamo je bilo ne!ih &udnovatih stvari !oje je on izvodio sna#om duha sveto#a. Sto#a$ #onjeni zavi"6u$ jednoumno su #a ro!azivali !ao nevjerni!a i rizivali sma!nu6e5 ta!o7er su mu ri isivali veli!a zlodjela i #ovorili !a!o se on izdaje za roro!a$ mada je on bio$ jama&no$ nedu(an u svemu tomeP (a *o# 6e se obra&unati sa zavidni'ima). Oni su bodrili sultana da #a sma!ne$ ali je ovaj to odbijao. Oni su isali nje#ovu o'u Salahuddinu i$ izme7u ostalo#$ #ovorili mu da$ u!oli!o mu on do usti da ostane na (ivotu$ iz%nevjeri6e vjeru. )ada je (Salahuddin) ot isao (al%+ali! al%Gahiru)$ nala(u6i mu da sma!ne (Suhra>ardija)$ ovaj to nije u&inio. /otom je ovaj ot isao dru#i ut$ za ovijedaju6i mu i rijete6i mu$ &a!$ da 6e #a razvlastiti od u ravljanja Ale om$ u!oli!o to ne u&ini. Do mene je do rla vijest da su se ljudi rotivili tome da Suh%ra>ardi bude o#ubljen. 8e!i su tvrdili da je on zato&en i da je odbijao hranu5 dru#i vele da je iz#ladnjavao sam sebe sve do! nije umro. 8e!i dru#i svjedo&e !a!o je zadavljen$ do! ne!i$ o et$ vele !a!o je osje&en. )a(e se da je (nje#ovo tijelo) ba&eno niz !ulu i o!o ano. U snovi7enju !oje je imao Ka.h 4amaluddin al% =anbali$ /oslani! *o(iji je sa!u ljao !osti i stavljao ih u "u ljinu (ili$ !a!ove to$ ina&e$ !a(e$ u vre6u)$ #ovore6i3, Ovo su !osti Sihabuddinove., Huo sam da su ne!i od nje#ovih dru#ova imali obi&aj dozivati #a3 ,O$ Abu al%Futuh$, a *o# zna najbolje istinu sve#a to#a. *io je rijatelj sa Fahruddinom al%+ardinijem$ !oji je (ivio u +ardinu$ i uobi&avao je vi7ati se s njim. Fahruddin bi #ovorio svojim dru#ovima3, )a!o je mudar ovaj juno"a$ i !a!o je rje&itP U moje vrijeme ja mu nisam ravna oznavao$ a i a! se bojim da bi nje#ova nevjerojatna smjelost i nesmotrenost mo#le is!u"ati nje#ovu ro ast., )ada nas je ostavio i u ravio !a isto!u$ rema Ale u$ imao je ras ravu sa fa%i"ima, i ni!o od njih nije mu mo#ao biti rema'5 a ondje bija"e mno#o o#rde na nje#a. Al%+ali! al%Gahir #a su&eli sa ne!im ista!nutim ravni'ima i viso!oumnim znal'ima u na!ani da &uje njihovu uzajamnu ras ravu. On se dobrano o!u"a s njima$ i o"to je bio izuzetno u&en i znan$ on se osjeti vrlo !orisnim al% Gahiru i ostade mu bliza!. 8ajednom je rotiv nje#a orastao bijes i bijahu se odr(avale ravni&!e ras re !a!o bi #a se ro#lasilo nevjerni!om. ;ezultati ras rave su sti#li u Damas! do Salahuddina$ i ravni'i su !azali da$ u!oli!o mu se do usti da (ivi$ mo#ao bi ot!o ati vjeru al%+ali!ovu$ a a!o #a se ro#na$ mo#ao bi izo a&iti bilo !oje mjesto u !oje sti#ne. 9o je samo "to"ta od on#a "to su re!li. 9ada (Salahuddin)$ osna(en ismenim od#ovorom su'a al%Fadila$ osla al%Gahiru nalo# da doti&ni Kihab mora biti sma!nut i ni od !a!vim o!olnostima ne smije biti ro#nan. )ada je Kihabuddin uo&io ozbiljnost situa'ije$ on izabra da bude zato&en u odaju i odbi uzimati jelo i i&e sve do! se ne morade susresti sa 4os odarem. I to je ono "to mu je u&injeno. /oslije ne!o# vremena al%Gahir rovede osvetu nad ( zlo&in'ima)$ !oji su Kihabuddina zato&ili$ i odu(e dobar dio njihove imovine.

Sihabuddinu tad bija"e$ rema ne!im izvije"dma$ 2? #odina$ mada se s ominje i starost od edeset #odina. *ija"e srednje# rasta$ nosio je bradu i bio rumen u li'u. +no#o je je"a&io. (. . .) 8je#ovo sma!nu6e se desilo !on'em @?A #odine o hid(ri (110B) ili @?? (110<). /ri adao je "afi'ijs!oj "!oli i bio je obrazovan u olju fi%"a, "adisa i usula. *io je !rajnje roni'av. Huo sam$ !ada bi bio itan o Fahruddi%nu al%;aziju$ da je #ovorio3, 8je#ov um nije toli!o vrijedan., A Fahruddin je bio itan o Sihabuddinu i !azao je3, 8je#ov um blista brit!im i rirodnim talentom., Huo sam da je u&itelj bio u itan3, )o je od vas dvoji'e izuzetniji3 ti ili Ibn SinaO, On je od#ovorio3, +i mo(emo biti jedna!ovrijedni$ ili ja mo#u biti mal&i'e bolji ne#o on u dis!urzivnom mi"ljenju$ ali #a$ za'ijelo$ nadilazim u ot!rovenju i ne osrednoj s oznaji., ... Kamsuddin +uhammad Ibn +uhammad a"%Kahrazuri$ 8uzha al%ar>ah >a ra%>da al%afrah$ Ktutt#art$ 102@$ . 0B%1<15 S.=. 8asr$ 9ri muslimans!a mudra'a$ str. A0%1B25 lan ;i'hard 8etton$ Allah 9rans'endent$ . <@A%<A?5 +.T. 9ha'!ston$ 9he +.sti'al and Visionar. 9reatises ofShihabuddin Qah.a Suhra>ardi$ Eondon$ 10?<5 =% Dorbin$ E'Ar'han#e em our ri$ /ari"$ 101A$ . IS%SSIV5 'Ali 'Usa.biah$ 'U.un al%anba, Z tabaMat al%attiba'$ )oni#sber# /ress$ 1??C5 Ibn =ali!an$ Tafa.at al%a'.an$ *eirut$ 10A@$ . <A?%<1C5 Aminraza>i$ Suhra>ardi's theor. of )no>led#e$ 9em le Universit.$ 10?05 +. *.leb.le$ 9he Tisdom of fflumination5 A Stud. of the /rose Stories of Suhra>ardi$ Universit. of Dhi'a#o$ 101A5 ). 9ehrani$ +.sti'al S.mbolism in Four 9reatises of Suh%ra>ardi$ Dolumbia Universit.$ 101C5 4isela Tebb$ Suhra>ardi's An#elolo#.$ 9em le Universit.$ 10?05 =. Giai$ Suhrav:ardis /hiPoso h. of Illumination$ =ar>ard Universi%t.$ 101A... /o ut slavno# muslimans!o# filozofa al%Farabija$ Suhra>ardi je ta!o7er (ivio u vremenu u !ojem je bilo nu(no objediniti i sadr(ins!i su!usirati sva olja muslimans!e u&enosti. )riti!uju6i ne!e stare vrijednosti unutar #lobalne filozofs!e tradi'ije do nje#ova vrmena$ osobito u njenom eri ateti&!om obziru$ Suhra>ardi je$ jednodobno s tim re#nu6em$ nastojao obli!ovati$ definirati i razvijati novi e istemolo"!i obzir$ naj rije unutar filozofije$ a otom i u !onte!stu sufijs%!e literature. Formuliranje nove filozofs!e e istemolo#ije je$ za ravo$ bilo te! redujam za ot uniji razvita! sufijs!e e istemolo#ije !oja$ o nje#ovom mi"ljenju$ redstavlja !runu sve!oli!o# s oznajno# ro'esa$ !oji #otovo redovito zavr"ava na duhovnoj stazi sufizma$ ini'ija%'ijs!o# ezoterizma ili misti'izma u najo 6enitijem smislu rije&i. /rije ne#o o i"emo narav Suhra>ardijeve filozofs!e e istemolo#ije$ !oja je bila samo uvodni'a u novu e istemolo"!u formu !oju je on odnje#ova od naslovom :Sra#i%e istemolo#ija$ otrebno je !azati ne!oli!o rije&i o samom nje#ovu filozofs!o%teozofs!om i sufijs!om o usu$ te o !nji(evnoj !lasifi!a'iji nje#ova djela. +a!ar je$ naime$ umro u 'vijetu mladosti$ Suhra>ardi je iza sebe ostavio res e!tibilno !nji(evno%filozofs!o djelo. 8je#ova djela bi se mo#la razvrstati u et !ate#orija3 1. 8a rvom mjestu s ominjemo &etiri veli!e ras rave eminentno filozofijs!e naravi$ a to su3 al Talwl"at (-nji)a prosvjeti jenja)G al #u%awamat (-nji)a suprotnosti), al #utara"at (-nji)a rasprava) i (ikma al i.ra% (Cilo8ofija svjetlosti). /rva tri nje#ova djela su na isana u duhu tradi'ionalne eri ateti&!e filozofije. <. U dru#u #ru u s adaju nje#ovi !ra6i radovi$ od !ojih ne!i imaju do!trinarnu va(nost. Ondje se ubrajaju sljede6a nje#ova djela3 (a$akil al nur (+vjetlosne tjelesne forme), 3lwa" al 'imadi$$a (&lo,ice !maduddinove) &artaw nama (0asprava o prosvjetljenju), Ci 'i'ti%ad alKtiukama' (6 vjeri mudraca), al 'ama"at (+vjetlosna odsije vanja), Wa8dan s"inak"t (*nanje o Bo:anskom), Bustan alK%ulub (Irt srdaca). 8e!a od ovih djela su na isana na ara s!om$ a ne!a dru#a na erzijs!om jezi!u. Ona nje#ova djela$ !oja su na isana na

erzijs!om$ ubrajaju se medu najbolja literarna ostvarenja iz filozofije$ teozo%fije i sufizma. Sam autor je ne!a od svojih djela osobno revodio sa ara s!o# izvorni!a na erzijs!i jezi!. 2. Suhra>ardi je na isao ne!a svoja djela na erzijs!om$ &iji sadr(aj je izrazito ezoterijs!e naravi. ;ije& je$ u#lavnom$ o misti&!im !azivanjima isanim bremenitim simboli&!im jezi!om !rajnje duhovne i nesva!ida"nje rofinjene vrijednosti. U ne!im od ovih djela autor su!usira najbolje duhovne te!ovine i simboli!u zoroasters!o#$ her%meti&!o# i islams!o# ezoterizma. +edu tu vrstu djela ubrajaju se sljede6e !nji#e3 .A0l-i sur" (Hrveni @m ili &urpurni 3n=eo), 3wa8 i par i Jibra'il (&jev Dibrilova krila), alK1issa al )urbat al )arbi$$a (-a8ivanje o 8apadnom i8)nanstvu), 'u)at i muran (Je8ik mrava). 0isala fi "alat al tufuli$$a (0asprava o stanju djetinjstva), 0u:i ba )ama'at i sufi$an (Jedan dan u dru.tvu sufija), +afir i +imur) (+imur )ovpjev) i 0isala fi mi'ra) (0asprava o no?nom putovanju). Ova djela redstavljaju samu du"u Suhra>ardijeva sufijs!o# o usa u !ome on$ u#lavnom$ razvida ne retr#nuto utovanje ljuds!e du"e u !raljevstvo bo(ans!e Iednote$ !ao i uro7enu &ovje!ovu &e(nju i te(nju !a sjajnim vrhun'ima is!ons!e sufijs!e #noze (ma'rifa, 'irfan). /oznavanje sadr(aja ovih nje#ovih djela redstavlja conditio sine %ua non razumijevanja Suhra>ardijeve temeljne i.ra#i%do!trine. C. +edu nje#ovim djelima ostoje i oni s isi !oji se mo#u ubro%jati medu s ise teozofs!e i ini'ija'ijs!e naravi. 9u se$ na rvom mjestu$ moraju ubrojati nje#ov rijevod Ibn Sinino# djela 0isala atKta$r (Govor ptica) i nje#ov !omentar na Ibn Sinino djelo al l.arat wa'l tanbi"at /otom$ tu valja ubrojiti nje#ovu ras ravu 0isala fi "a%l%at alK'i.% (0asprava o 8biljnosti 'jubavi), !ao i ne!e nje#ove !omentare na jedan broj Mur'ans!ih stava!a i /oslani!ovih hadisa. 8e!i autori s ominju i nje#ov navodni !omentar al%Farabijeva djela Cusus, za !oji se dr(i da je definitivno iz#ubljen. @. U osljednju !ate#oriju se svrstavaju nje#ovi molitveni zazi% vi$ ro ovijedi$ litur#ijs!e litanije. Kahrazuri sve to s!u a stavlja od jedinstven naslov3 Uaridat wa l ta%disat (*a8ivi i molitve). 9emeljni reduvjet za ot unije razumijevanje sadr(aja Suh%ra>ardijeva djela o#leda se u &injeni'i nu(no# u oznavanja sa nje#ovom dvostru!om e istemolo#ijom3 filozofs!om i i.ra%i epistemolo #ijom$ budu6i da ova dva ti a e istemolo#ije redstavljaju osnovne ot ornje i sredi"nje olu#e nje#ova u!u no# duhovno# sadr(aja. 8je#ova filozofs!a e istemolo#ija se zasniva na tri !lju&na o&ela3 1. defini'iji <. osjetilnom o a(aju 2. uro7enim idejama. *udu6i je na" temeljni interes i na"a znanstvena zadanost u ovome radu da is itamo sufijs!i obzir Suhra>ardijeva !nji(evno# rada$ mi 6emo$ sto#a$ odmah re6i na izla#anje nje#ove sufijs!e e istemolo#ije$ jer je to redujam za daljnje znanstveno ro itivanje sadr(aja nje#ova sufijs!o# o usa$ a otom 6emo razvidati ostale !lju&ne teme !oje rovijavaju !roz nje#ov sufijs!i sustav. Ono "to &ini u#aoni !amen Suhra>ardijeve i"ra #l%e istemolo%#ije ili stanovite epistemolo)ije spiritualis jest o!u"aj samos oznaj%no# usredoto&enja na so stvo$ na e#o$ na samu sa ijen'ijalnu o!omi'u &ovje!ove vlastitosti. *ez ta!ovrsno# duhovno# re#nu6a$ smatra Suhra>ardi$ nije uo 6e mo#u6e us ostaviti bilo !a!av vid e istemolo"!o# odnosa. 9u vrstu duhovno# re#nu6a Suhra>ardi !rajnje radi!alno zao"trava itanjem3 !a!o i da li uo 6e e#o mo(e s oznavati samo#a sebeO Da li je$ da!le$ mo#u6e ozbiljiti najizravniji ro'es samos oznaje$ ro'es !oji je s odjedna!om va(no"6u ot'rtan u !onstitutivnoj tradi'iji islama sna#om oslani&!o# ou&!a3 ,)o s ozna sebe$ taj je s oznao svo#a 4os odara$, !ao i u ravni inter retativne tradi'ije islama$ osobito u ravni njeno# sufijs!o# i "iijs!o# e istemolo"!o# obzira. Od#ovor na #ore ostavljeno itanje redstavlja samu du"u Suhra>ardijeve teozofs!e ili i2raMi%e istemolo#ije. /rvi !ora! u od#onetanju od#ovora na ostavljeno itanje redstavlja osvje%do&enje da ostoji so stvo !ao ne rote(na i

ne romjenjiva su stan'a &ovje!a !ao savr"eno# hrama bo(ans!e /risutnosti. Sto#a e#o mora s oznavati sebe sna#om sebe samo#a$ "to 6e red da on$ !ao neovisna su stan'a o tijelu$ mora odrazumijevati osve dru!&iji obzir samos% oznavanja$ a taj !o#nitivni obzir Suhra>ardi oslovljava sinta#mom spo8navanje sna)om &risutnosti (al 'ilm al "uduri). 9aj ro'es sa% mos oznaje$ ozbiljivan sna#om #ore re&eno# duhovno# metoda$ odrazumijeva usredoto&enje na samo so stvo !ao ta!vo$ a to je svojevrsni e istemolo"!i hod u sredi"te e#a$ nastojanje da #a se metafizi&!i osve obna(i$ osloba7anjem od sva!o# nje#ovo# atributa !oji mu se riri6e i !ojim se e#o o#la"ava u svim sferama mi!ro!ozmi&!o# bit!a. 9o je ostu a! !oji$ sli!ovito #ovore6i$ odsje6a na nastojanje da se od "e6era !ao su stna'e odvoji nje#ova slat!o6a o !ojoj se re&ena su stan'a re oznaje. /o"to se ta!ovrsan e istemolo"!i &in ne mo(e ozbiljiti samo u !on'e tualnom smislu$ tad Suhra>ardi re oru&a sasvim ra!ti&ne ostu !e !roz !oje se sti(e u sredi"te e#a !ao ta!vo#$ oslobo7eno# od svojih sve!oli!ih za!rivaju6ih atributa. On$ naime$ u rvom redu nala(e u ra(njavanje as!etizma u vrlo razudenoj formi. Kto sufija vi"e na reduje u oni"tenju e#zisten'ijalne omotni'e vlastito#a e#a$ utoli!o sam e#o sve vi"e ras!riva i objavljuje svoje jastvo, i ta!o do nje#ove ot une e#zisten'ijalne obna(enosti ili metafizi&!e &istote. ,)ada si a(ljivo ozbiljio ro itivanje u sebi samom$ tad ti ostaje bjelodanim !a!o si od sebe na&inio ne"to "to nije dru#o doli ono "to s oznaje svoju vlastitu zbilju. 9o je tvoje vlastito ja stvo 2ana"i$$atuka). 9o je na&in na !oji sva! ima s oznavati sebe i na !oji je sva&ije ja stvo zajedni&!o tvom vlastitom.' U ozbiljivanju ovo# duhovno# re#nu6a unutar vlastito# e istemolo"!o# utovanja Suh%ra>ardi ret ostavlja &etiri nu(na !ora!a !oja sufija mora na&initi3 osvjedo&enje$ ot'je ljenje$ oni"tenje i utrnu6e. /rva dva !ora!a su eminentno filozofijs!e naravi$ do&im su tre6i i &etvrti !ora! is!lju&ivo u nadle"tvu is osni"tva i sufizma. Svojom sufijs!om ili i.ra%i e istemolo#ijom Suhra>ardi je us io objediniti i u &vori"ni rostor i.ra%i )n.o8e su!usirati filozofs!u i sufijs!u e istemolo#iju u !ojoj se na odjedna! na&in reta aju se#menti dis!urzivne filozofije$ intele!tualne intui'ije i ra!ti&ne mudrosti$ unato& ne!im najnovijim nastojanjima da se u nje#ovu djelu ne omirljivo razlu&e nje#ovi filozofs!i s isi ( =. =a'iri) i nje#ovi lo#i&!i s isi (=. Giai) od nje#ovih izrazito sufijs!ih s isa ili s isa !oji se rete(ito bave itanjem i.ra#i%filozofije ili sufijs!e teozofije. /ojam i.ra%a !od Suhra>ardija$ za'ijelo$ redstavlja onaj osebujni duhovni !onte!st unutar !oje#a se u unini raz%lije(u sve nje#ove ideje izlo(ene u nje#ovu ozama"nom !nji(evni&!om o usu. U toj &injeni'i miruje i sam razlo# zbo# !oje#a je nu(no "ire objasniti re&eni ojam$ !a!o bismo ot unije razumjeli duhovne oru!e Suhra>ardijeva duhovno# sadr(aja. ;e&eni ojam$ u najstro(em smislu rije&i$ ozna&ava svjetlost zvijezde u njenom ra7anju i us onu (aurora consur)ens). 3 ovo je$ o et$ Suhravvardijev sinonim za !stok, za 6rijent !ao izvor i !ao rodili"te svjetlosti (6riens ori)o). Sam ojam ni!a!o nije ozna!a za bilo !a!av #eo#rafs!i$ zeml%jovidni to os$ ne#o je ozna!a za to os !oji ri ada jednom osve nebes!om zemljovidu$ nebes!om sveto#eo#rafs!om i svjetlosnom rostoru (#alakut) onad zemaljs!ih svjetova i to osa. Gvijezda% svetilja to# rostora i tih sveto#eo#rafs!ih rostranstava je sun&ani dis! #alakuta, svjetlosni dis! !oji svojim ra7anjem ne rasi a samo fizi&!u svjetlost$ ve6 sa svojom svjetlo"6u uvije! ras!riva i o&ituje oseban$ !rajnje duhovan obzir s oznaje$ s oznaje !oja se ti&e ,Orijenta ili Isto!a, svih stvari i svih bi6a. Simboli!a radaju6e zvijezde%svetilje se sasvim o!la a sa simboli!om du"e u njenom s oznajnom na onu$ du"e !oja istje&e ili se ra7a iz svo# vlastito# 6rijenta ili osvi6e u obzorju vlastito# !stoka. Ovdje valja na#lasiti da s oznaja !oja istje&e iz ta!o radaju6e du"e ili du"e u svom ot unom duhovnom$ svjetlosnom us!rsnu6u$ ta!va s oznaja nije !ao s oznaja o stvari !oja se s oznaje osredstvom ne!e forme ili vrste ('ilm suri), ne#o je s oznaja !oja je ne osreduju6a$ izravna$ i$ "to je naro&ito va(no$ u risutnjuju6a i su% risutnjuju6a s oznaja ('ilm "uduri).LFP Do ne osredne$ sasvim duhovne$ u risutnjuju6e i su risutnjuju6e s oznaje ('ilm "uduri) ris ij%evaju samo teozofi ('i.ra%i$$un, ma.ri%i$$un), oni &iji duh$ du"a i sr'e su u svom duhovnom izvijanju !adri uzmahnuti se onad zemaljs!ih #eo#rafs!ih i e istemolo"!ih to osa i za!ora&iti u sveto#eo#rafs!e i e istemolo"!e to ose #alakuta. 3 svijet #alakuta je svijet !oji se razlijeva izrazito metafizi&!im sveto#eo#rafs!im to osima$ smatra Suh%ravvardi$ i taj svijet redstavlja domovinu teozofije$ vje&ne #noze$ &iste

metafizi&!e mudrosti$ vje&ne bo(ans!e hijero#noze ("ikma ila"i$$a, ma'rifa a"arawi$$a). Samo ovom vrstom mudrosti$ smatra Suhra>ar%di$ mo#u6e je razviti unutarnje motrenje 6rijenta uzdi(u&e ili radaju6e svjetlosti$ a ovu Suhra>ardi$ o et$ oistovje&uje sa Svjetlo"6u Slave$ to jest sa drevno erzijs!im hijero#nosti&!im ojmom Xvarna". 9o je mudrost !oja je rosvjetljuju6i jer je orijentalna, a orijentalna je jer je prosvjetljuju?a (ma'rifa i.ra%i$$a ili ma.ri%i$$a). Sam Orijent je Svjetlost nad svjetlima (>ur al anwar ili co)nitio matutina). +udrost !oja se zadobiva sna#om i"ra#i%e istemolo#ije$ to jest mudrost !oja dolazi iz sredi"ta Orijenta$ o svojoj temeljnoj naravi nije teorijs!a$ ne#o je ona sna#om svoje biti s asenjs!a ili soteriolo"!a mudrost. Suhra>ardijevo djelo -itab (ikma al i.ra%, !ojim on na teorijs!oj razini utemeljuje ovu !nji(evnu vrstu unutar muslimans!e duhovne tradi'ije Irana$ to djelo$ da!le$ u sebi su!usira duhovne #ene i.ra%i )no8e iz ranijih vije!ova !oji rethode razdoblju islama !ao zavr"ni'i sveto ovijesno#$ d:ibrilovsko) o!lada ras!rivaju6e vje&ne bo(ans!e mudrosti i$ jednodobno$ !ao zavr"ni'i ini'ija'ijs!e ili ezote%rijs!e$ "idrovske ovijesti tajne bo(ans!e mudrosti u smislu duhovno# ili us!rsiteljs!o# i soteriolo"!o# bo(ans!o# znanja i mudrosti$ mudrosti !oja je imala svoja ranija duhovna bratstva$ svojevrsnu dinastiju Grala !oja je ravnala stazu onom bratstvu$ duhovnoj zajedni'i ili dru"tvu ma.ri%i$$un a !oje 6e utemeljiti Suhra>ardi i redati mu na &uvanje$ nje#ovanje i romi'anje njeno# duhovno# rodoslovlja i u nadolaze6im vije!ovima hijero ovijesti. Suhra>ardi$ dodu"e$ ne veli da je on i.ra%i mudrost rimio o u!om redanju od ranijih &uvara i.ra%i )no8e, !oju je !asnije samo literarnim zahvatima ut!ao u sadr(aj svo#a #ore re&eno# djela$ ne#o on izri&ito svjedo&i da je on tu mudrost izravno rimio od Duha Sveto#a$ to jest od D(ibrila !oji jednodobno jest An7eo Objave i An7eo S oznaje3 ,*ra6o$ ovjeravam vam na &uvanje ovu !nji#u. *dijte nad njom$ &uvajte je od rofanosti !oja joj ne rili&i. 9a!o vam *o#a$ ne!a medu vama bude moj zastu ni! (moj "alifa). 8jeno isanje sam dovr"io dru#o# mjese'a d(umada @?< #odine o =id(ri$ na dan !ada se sedam laneta zate!lo u blis!oj vezi sa zna!om Va#e. 9o je !nji#a !oju je Duh Sveti udahnuo u moje sr'e$ odjednom$ jedno# redivno# dana$ ta!o da sam us io da je za i"em !roz ne!oli!o mjese'i s razlo#a ote(anih rili!a usljed mojih utovanja., /ostoje vi"estru!i utevi i ristu i !od od#onetanja temeljne etimolo#ije duhovno# bratstva ili duhovne zajedni'e !.ra%i$$un a. Iedan neimenovani oli#raf s o&et!a deseto# vije!a tvrdi da ova duhovna zajedni'a vodi orije!lo od tre6e# stale(a drevnoe#i ats!ih sve6eni!a !oji su se zvali otom'ima sestre =ermesa 9risme#istisa. 8o$ 'Abbas Jommi dovodi u ne osrednu vezu =ermesa i oslani!a Idrisa (-noh)$ u!azuju6i na taj na&in na rimordijalne islams!e !orijene mudrosti !oju Suhra>ardi oslovljava isra#i%teozofijom. Ga 'Ab%durrazzaMa )a"anija$ o et$ najautenti&nija je ona etimolo#ija !oja jasno o!azuje da duhovna zajedni'a !.ra%i$$un a vodi orije!lo od Ade%mova sina Sita (Set) !o#a Suhra>ardi vrlo &esto oistovje6uje sa A#athodaimonom$ a ovo#a$ o et$ dovodi u ne osrednu vezu sa =ermesom. Sto#a ih se$ smatra )a"ani$ u literaturi$ !at!ada$ oslovljava Kitov'ima$ +itovim ristali'ama !oji nje#uju mesijans!u nadu u nadolaze6e# S asitelja. 8ajzad$ Karif 4ur#ani &lanove ove duhovne zajedni'e u svom djelu -itab at ta 'rifat naziva u&eni'ima /latonovim./utovanje u sredi"te vlastito# e#a$ !oje za#ovara Suhra>ardi u smislu temeljne zadanosti i najvi"e svrhovitosti i&ra#j%e istemolo#ije$ mora nu(no biti ozbiljivano od budnom a(njom an7eos!o# vodi&a zvano# &urpurni 3n=eo ili Hrveni @m. Vode6i hodo&asni!a u domovinu &iste #noze$ /ur urni An7eo jednodobno mora ozbiljivati trostru!u ulo#u3 teofanijsku, inicijacijsku i soteriolo.ku. /od izravnim duhovnim u livima ove tri duhovne vlasti &urpurno) 3n=ela Suhra% >ardi je isao sadr(aj svo#a djela !sto,na teo8ofija ((ikma al i.ra%). ;azlo# ta!ovrsnom svjedo&enju o&iva u &injeni'i "to Suhra>ardi$ !ao ni nje#ovi rethodni'i u duhovnoj zajedni'i !.ra%i$$un a, za uvoditelja u najs!rovitije tajne mudrosti ima an7eos!o#$ a ne bilo !oje# ljuds!o# vodi&a. &urpurni 3n=eo, ina&e$ ozna&ava u leromats!oj hijerarhiji deset Inteli#en'ija u ravo onu Desetu Inteli#en'iju !oju filozofi oslovljavaju djelatnim Umom 2al '3%l al Ca'al). Suhra>ardi #a oslovljava An7elom ljuds!o#a roda$ a ovaj nije dru#i doli +ele! Objave$ D(ibril$ Duh Sveti 20ufr al %uds). 8ije rijeda! slu&aj da #a Suh%ra>ardi jo" oslovljava Gavid (arad (+op"ia aeterna, #adonna intel li)en8a), a to je onaj an7eo !oji ima dvostru!u sa ijen'ijalnu osobnost u smislu

An7ela Objave i An'tela S oznaje. Suhravvardi ronalazi su"tins!u ovezanost izme7u samos oz%naje !oju ozbiljuje An7eo i samos oznaje !oju ozbiljuje$ od nje#ovom a(njom$ sam duhovni utni!$ hodo&asni!$ +alik. &urpurni 3n=eo, naime$ svoj e istemolo"!i &in ozbiljuje ta!o "to se sam sebi naba'uje od obzirom svo# vlastito# duhovno# vodi&a (pir) u li!u mudra'a vje&ite mladosti. S dru#e strane$ u e istemolo"!om &inu sva!o# ojedina&no# +alika, &urpurni 3n=eo ili An7eo ljuds!o#a roda se sva!om hodo&asni!u vrhun'ima misti&no# Sinaja naba'uje od stanovitim uosobljuju&im vidom$ to jest na sli!u nje#ove vlastite savr.ene prirode. 8a taj na&in Suhra>ardi o!azuje ne retr#nutu i &vrstu ovezanost an#elolo"!e antro olo#ije i rofetolo#ije. Uzajamni vez ove dvije duhovne dis'i line$ za'ijelo$ redstavljaju onaj vrhuns!i e istemolo"!i$ duhovni ro'es unutar !oje# se ozbiljuje duhovna zajedni'a$ i&ra#j%dru(ina$ !oja se rije Suhra>ardija bila zvala 3"l as sakina, 3"l "ikma al i.ra% ili 3"l al "osrawani$un. 3 sada$ da bismo temeljitije rose#nuli u bit Suhra>ardijeve su%fijs!e #noze ili nje#ove e istemolo#ije$ re7imo na analizu nje#ovih etnaest sufijs!ih tra!tata u !ojima je su!usirana bit nje#ove teozofije ili nje#ove vje&ne mudrosti. 8aj rije ne!oli!o rije&i o +imbolu filo8ofske vjere (0isala fi i'ti%ad al "ukama"). ;ije& je o najranijoj filozofs!oj teoriji !oju je Suhravvardi razvijao na samom o&et!u svoje i.ra%i ka"jere, u vrijeme svo# studijs!o# borav!a u Isfahanu. Sredi"nje teze ovo# nje#ova tra!tata se usredoto&uju na razvi7anje besmrtnosti ili neumrlosti ljuds!e du"e$ i to od onim njenim obzirom od !ojim je Suhra>ardi oslovljava du"om u smislu bo(ans!o#a Duha (ru" ila"i). /re!o ove teze Suhra>ardi$ za'ijelo$ 8a8iva, tezu o za'rtavanju obzorja jedno# osve duhovno# rostora iz !oje# !re6e duhovni vodi&$ &urpurni 3n=eo !oji se ojavljuje !roz brojna Suhra>ardijeva misti&!a !azivanja. 9aj rostor sam Suhra>ardi oslovljava domovinom ili #radom samo#a Duha$ zemljom &iste svjetlosti$ 'arstvom ne ristu nim u !ome us!rsava univerzalna i.ra%l )no8a (>a koja abad). ;ije& je$ za'ijelo$ o rostoru !oji se razlijeva unutar samo#a Duha !ao ta!vo#a., Sama zavr"ni'a ovo#a tra!tata na jasan na&in osvje"&uje sadr(ins!u odudarnost ovo# Suhra>ardijeva djela sa sadr(ajima i sa stru!turom ostalih nje#ovih djela. Ondje se$ rimjeri'e$ vrlo 'esto nje#ova roro&!a filozofija dovodi u tijesan suodnos sa idejom +akine (+akina") u smis% lu bo(ans!e /risutnosti !oja se !runs!i u"atoruje u &ovje!u !ao svom najsavr"enijem hramu i !ao rimatelj!i ili unini hidrovs!e$ ezoterijs%!e hijero#noze ili hijero#noze /ur urno# An7ela unutar bo(ans!o# +i!ro!ozmosa (>atura perfektionis !ao sr&ana tajna (omo perfectus a) 9ra!tat o (ramovima +vjetlosti (-itab "a$akil an >ur) jedan je od najranije ot!rivenih nje#ovih tra!tata !oji$ jednodobno$ na sa(et na&in i na re&a' uvodi u tajnu nje#ova u&enja o i.ra% u. Suhravvardi #a je izvorno na isao na ara s!om jezi!u$ ali #a je !asnije sam reveo i na erzijs!i jezi!. Sadr(aj ovo#a tra!tata je bio redmet dvostru!o# i vrlo detaljno# tuma&enja od strane dvoji'e irans!ih filozofa. /rvi !omentator je bio 4alaluddin Da>ani (umro 0B1:1@B1%1@B<)$ !oji je bio jedan od oznatih i.ra%i "lo8ofa i obra6eni!a u "iizam. 8je#ov !omentar nosi naslov /awakil al (ur ('ikovi "urija). Dru#i !omentar na #ore re&eni tra!tat je$ za ravo$ ne!a vrsta rotu%!omentara !oje#a je na&inio Amir 4ivatuddin +ansur Kirazi (umro 0CB:1@22 ili 0C0: 1@C<)$ sin slavno# filozofa Sadruddina +uhammada Da"ta!i Kirazija. 8aslov ovo# rotu%!omentara je &rosvjetljenje "ramova +vjetlosti 8a ra8bijanje tmina 'ikova "urija (!.ra% (a$akil an >ur. .. .). Sadr(aj ovo# Suhra>ardijevo# tra!tata ras ravlja o sedam svjetlosnih hramova$ &ija simboli!a na dostatan na&in dovodi u ne retr#nutu duhovnu vezu Suhravvardija !ao duhovno# otom!a hermetis%ti&!e tradi'ije redislams!o# sabejs!o# =arrana$ !oji duhovni #en re&ene tradi'ije o lemenjuje duhovnim #enom rimordijalne islams!e tradi'ije na na&in iYra#:%mudrosti$ s jedne strane$ i harrans!o herme%tisti&!o duhovno bratstvo Sabeja'a !oje u simboli'i svjetlosnih hramova &uva$ nje#uje i romi&e autenti&nu$ rimordijalnu$ "anifsku duhovnu tradi'iju "idrovske mudrosti, !oja nosi e&at ezoterijs!o# #lasono"e ;ije&i *o(ije iz sveto ovijesno# razdoblja oslani!a Idrisa ili =ermesa$ s dru#e strane. Ovaj duhovni obraza' o sedam svjetlosnih hramova osve odvojenih od materije ima olivalentnu vrijednost i jednodobno zra&i simboli!om astronoms!o#$ astrolo"!o# i

al!emijs!o# obzorja. Sedmostru!i obzir sva!e od tri re&ene simboli&!e vrijednosti ili ers e!tive u sebi smiruje toj simboli'i ili toj er s e!%tivi rimjerenu simboli!u sveto #eo#rafs!o# to osa unutar !oje#a je u"atoreno o jedno li'e ili jedan obzir nadosobno# li'a Duha *o(ije#. ;odoslovni lana' Suhravvardijeve an#elolo#ije Svjetlosti$ izlo(ene u ovome tra!tatu$ za o&inje sa onim "to Suhra>ardi oslovljava svjetlosnim Bo)om ili Svjetlom nad svjetlima (>ur al anwar). On je 6rijent sve svjetlosti i !8vori.te sva!o# e#zistenta5 on je sama esen'ijalna Svjetlost$ "to$ za'ijelo$ redstavlja za#lavni i zasvodni !amen sve nje#ove an#elolo#ije i svjetlosne !ozmolo#ije !oju Suhra>ardi razumijeva na na&in trans'endentno# jedinstva Svjetlosti 2wa"da al i.ra%), ali on ondje jasno i dosljedno ot'rtava ontolo"!u distin!'iju i ne% revazidljivu razli!u izme7u *o#a !ao ta!vo#a i sve#a dru#o# "to na bilo !oji na&in redstavlja odsijev ili o&itovanje 8je#ove vje&ne mudrosti i volje. Suhra>ardijeva an#elolo#ija i svjetlosna !ozmolo#ija je ure7ena o stro#o hijerarhijs!om obras'u. /odno esen'ijalne$ bo(ans!e ili Svjetlosti nad svjetlima razlijevaju se ojedina&ne svjetlosne nijanse u svojim an7eos!im$ astronoms!im$ astrolo"!im ili antro omorfnim uosobljenjima$ i to u svom verti!alnom ili lon#itudinalnom 1aba%at at tul) i horizontalnom ili latitudinalnom (taba%at al 'ard) oret!u. Iza ova dva hijerarhijs!a oret!a svjetlosti slijedi ono "to Suhra>ardi oslovljava #os odare6im ili ravnateljs!im svjetlostima (al anwar al mudabbira). U verti!alnom ili lon#itudinalnom oret!u redaju se3 rvi um (al 'a%l al awwal) ili rva svjetlost (an nur al awwal). 9o nisu$ me7utim$ jedini naslovi !oje Suhra>ardi u otrebljava. Ga iste ove ojmove on uzima i ne!e dru#e naslove !ao "to su3 najbli(a svjetlost (an nur al a%rab) i najveli&anstvenija svjetlost (an nur al 'a8im). 8o$ svi ti naslovi su$ u#lavnom$ noeti,ke, a ne temporalne naravi. U daljem oret!u slijede3 trijumfalne svjetlosti (al%Ma>ahir)$ trijumfiraju6e svjetlosti (al anwar al %a"ira), vrhunaravna vrela (al usul) ili maj&ins!a vrela (al umma"at) U horizontalnom ili latitudinalnom oret!u Suhra>ardijeve an#elolo#ije ili svjetlosne !ozmolo#ije endeos!e hi ostaze ne istje&u iz Svjetla nad svjetlima$ ve6 istje&u iz lon#itudinalno# oret!a svjetlosnih ener#ija. Ureduju6i ovaj oreda! an7eos!ih inteli#en'ija$ Suhra>%ardi slijedi oreda! /latonovih ideja ili arheti ova. On$ !ao i /laton$ naime$ smatra da sve "to u ovom dijelu univerzuma ostoji jesu talismani (tilasm) ili asli!e (sanam) onih an7eos!ih arheti ova$ !oji$ jed%nodobno$ redstavljaju naslovni!e odre7enih sfera unutar to# dijela univerzuma. 9a!o imamo$ rimjeri'e$ #os odare talismana (3rbab al tilasmat), #os odare nebes!ih asli!a otonjih vrsta 2arbab al asnam an naw'i$$a al falaki$$a), trijumfalne arheti ove Svjetla (al anwa" an nuri$$a al %a"ira). 9o 6e re6i da Suhra>ardi !od oslovljavanja an7eos!ih inteli#en'ija u ovome !ozmi&!om oret!u !oristi drevno% erzijs!a imena umjesto tradi'ionalnih islams!ih !ao "to su$ rimjeri'e3 #ika'il, !srafil, 38ra'il itd. Iedino u slu&aju Desete svjetlosne inteli#en'ije on !oristi tradi'ionalni naslov za D(ibrila !ao an7ela ljuds!o# roda. Kto se ti&e #os odare6ih ili u raviteljs!ih svjetlosti (al anwar al mudabbira), ove svjetlosne inteli#en'ije isijavaju iz horizontalno# ili latitudinalno# oret!a !ozmi&!ih svjetlosnih inteli#en'ija. U itanju su &uvari$ u ravlja&i i o!reta&i nebes!ih sfera. U ovom slu&aju Suh%ra>ardi ta!o7er !oristi drevna erzijs!a imena za an7eos!e intelieen'ije U tra!tatu -itab al alwa" al !madi$$a (-nji)a plo,ica posve?eni" 8apovijedniku !maduddinu), Suhra>ardi ta!o7er$ u osnovi$ razvida bremenitu simboli!u i"raMl teozofije. Ondje se osobito izdvajaju teme !oje ras ravljaju o D(ibrilu !ao an7elu ljuds!o#a roda$ !ao &urpurnom 3n=elu u smislu An7ela Objave i An7ela S oznaje$ a$ osobito$ o D(ibrilu !ao osobnom an7elu ili Savr"enoj /rirodi sva!o# bo(ans!o# +i!ro!ozmosa5 otom Suhra>ardi ras ravlja metafizi&!i obzir stvarala&!e ima#ina'ije. 8aro&ito je dra#o'ijena nje#ova ras rava o &arakletu !oji u svojoj inidja'ijs!oj$ u raviteljs!oj i soteriolo"!oj ulozi slu(i !ao dra#o'jena duhovna te!ovina "iijs!e$ i.ra%i i sufijs!e #noze !ao ta!ve. Sude6i o samom naslovu ovo#a tra!tata$ nje#ov sadr(aj je osve6en seld(u&!om rin'u iz Anadolije 'Imaduddinu Jara Arslanu Ibn OrtoM$ za ovijedni!u =ar uta. Sadr(aj tra!tata e#zistira u dvije jezi&!e varijante3 ara s!oj i erzijs!oj. Ovaj tra!tat je

tuma&io jedan i"raMi teozof iz SVI vije!a$ iz Azerbejd(ana Tadud Ibn +uhammad 9abrizi. On je ta!o7er tuma&io i Suhra>ardijevo veli!o djelo (ikma al i.ra%. Sadr(aj tra!tata &ini &roslov i &etiri &lo,ice. &o,etak rasprave je posve?en pitanju naravi po,elno) i nebesko) svijeta. &otom se nastavlja rasprava o du.i, koja se, mirne du.e, mo:e na8vati svojevrsnom filo8ofijskom antropolo)ijom. *avr.nica rasprave je poduprta navodima u8etim i8 1ur'ana, te i8 #atejeva i !vanova 5van=elja. &otom slijedi rasprava o filo8ofiraju?oj teolo)iji i o an)elolo)iji. 6ndje je osobito 8animljivo svjedo,enje o tome kako jedan isti &araklet kod plamte?e) )rma na misti,nom +inaju jednom istom, poslani,kom mudro.?u nadi.e i filo8ofe i )lasono.e 0ije,i Bo8i je. -itab kalima at tasawwuf ili -nji)a o rije,i sufi8ma je +u"ravv ardijev slijede?i sufijski spis koje)a je on napisao samo na arapskom je8iku. /a"ra8uri )a spominje u svom popisu +u"rawardijevi" djela. +adr:aj spisa se sastoji i8 OE po)lavlja. 6ndje +u"rawardi raspravlja o du"ovnim 8biljama kao takvim (al lia%a'i%), potom o du"ovnim stanjima svako) pojedina,no) sufije (ma%amat)r ali se bit rasprave usred sreduje na sufijsku rije, kao takvu, ukoliko se ona ra8umijeva na na,in vje,no)a 'o)osa i ukoliko ona, primjerena svjetovima mikro ko8mosa, predstavlja samu misle,u sufijinu du.u (3nima caelestes), ,ijim du"ovnim nje)ovanjem i ra8u=enjem se uspostavlja osebujni du"ovni bitak svako) predano) "odo,asnika vr"uncima misti,no) +inaja. &otom +u"rawardi u "ijerar"ijskom slijedu, od svijeta nebeske du.e nadolje, ra8matra cijeli poredak dru)i" du.evni" inteli)encija u smislu kerubima (kerubi$un). +vaki pojedina,ni kerubim predstavlja pojedina,ni predmet ljubavi pojedina,ne nebeske du.e i pojedina,ni 6rijent svjetlosti koja se rada u ob8orju pojedina,ne du.e. (&o)lavlja !!!, !I, I!, I!!!, X!I). Temeljni bitak svake pojedina,ne du.e istje,e i8 ontolo.ko) nalo)a svake pojedina,ne sufijske rije,i koja, istje,u?i i8 sufije kao misle?e) i )ovore?e) subjekta, sna)om bivstvodavnosti analo)ne onoj bo:anske rije,i kuni, uspostavlja svijet pojedina,ne du.e i predmet njene neposredne ljubavi, to jest pojedina,no) kerubima (osobito vidjeti po)lavlja I! i I!!!). 0aspravljaju?i o kerubimima kao rije,ima ili lo)osima, +u"raw ardi i8nova poti,e temu o desetoj kerubimskoj inteli)enciji ili an=elu, to jest o D:ibrilu kao an=elu objave i spo8naje, i, osobito, kao 3n=elu ljudsko)a roda (po)lavlje !X). 6n )a, jednodobno, oslovljava djelatnom inteli)encijom ili u tom 8na,enju, jednostavno, upotrebljava per8ijsku rije, 0avanba".. *a ljudske du.e on je isto ono .to i +unce vi 8uelnom opa:aju. 6n je, naprosto, smatra +u"rawardi, darovatelj oblika (Dator formarum). 6n tako=er ima i i8ra8ito mesijansku ulo)u, pa )a +u"rawardi s pravom oslovljava an=eoskim &arakletom (po)lavlje X!X). Dini se da +u"rawardi, na taj na,in, vra?a sje?anje na jednu vrstu primordijalne kristolo)ije koja je 8aboravljena, a koja nema nikakve ve8e sa kristolo)ijom potonje) "istori8irano) kr.?anstva. 6na jedino mo:e imati ve8e sa nekim monofi8itskim )ibanjima u najranijoj povijesti kr.?anstva kao .to je ebioni8am, arijani8am i nestori jani8am i nji"ovim poimanjem an=eoske inteli)encije koja se oslovljava te"ni,kim pojmom H"ristos 3n)elos, inteli)encije koja djeluje u o)rani,enom ob8orju ljudsko)a svijeta i ti,e se one misle?e tradicije ljudsko)a )enija koja se odnosi na ontolo)iju, ko8molo)iju i antropolo)iju. 6va tema se ponavlja i u dru)im +u"rawardijevim traktatima kro8 ra8novrsna sufijska ka8ivanja, kao, naprimjer, u traktatu I!, I!! i I!!!. +to)a se ova svojevrsna i_ra)i kristolo)ija ili pneumatolo.ka kristolo)ija paralelno ispituje sa sadr:ajem .iijske imamolo)ije i s njom ima dosta srodni" odlika. 6sobito je 8animljiva ideja koju +u"rawardi i8la:e u 8avr.nici ovo)a traktata, a ona se odnosi na jedno posve novo interpretiranje pojma 3"l as +aklna. 6vu sinta)mu +u"rawardi jednodobno dovodi u ve8u sa drevnoper8ijskim du"ovnim bratstvom (usrawi$$un a i sufijskim bratstvom !.ra%i$$un a u svetopovijesnom ra8doblju islama. 6va du"ovna 8ajednica, ma u kom svetopovijesnom ra8doblju postojala i djelovala, o8biljuje svoj cilj u posve inicijarijskom, unutar" ijeropovijesnom, e8oterijskom kontekstu svete povijesti. *a nju ne postoje nikakva neprela8na vremenita ra8)rani,enja na bilo kojoj ,vori.noj ta,ki svetopovijesno)a toka. To je du"ovna 8ajednica koja motri svetopovijesno de.avanje u nepretr)nutom ni8u, na ra8ini krajnje du"ovno),

unutarnje) smisla povijesno) de.avanja, jer ona prenosi vje,ni du"ovni poklad vje,ne bo:anske 0ije,i (-alima) koju na svjetlosnoj ra8ini inicijacijsko), "idrovsko) ob8ira svete povijesti uosobljuje i pronosi Ierus &rop"eta, vje,ni 8nak bo:anske +akine ili +akine 2H"ristos 3n)elos). To je ona du"ovna 8ajednica koja stalno bdije nad vje,nom 0ije,ju Bo:ijom, nedokinutom i nedokidaju?om, pa je sto)a +u"ravvardi jo. oslovljava isto,nim i 8apadnim, orijentalnim i okcidentalnim ,uvarom 0ije,i ((afi8 al -alima) na njenim meta)eo )rafskim prostranstvima i najsvetijim toposima slavne +vjetlosti (Xvarna).

a.) susret sa &urpurnim 3ndjelom +u"rawardijev traktat pod naslovom '3%l e +or" ili alK3%l al 3"mar (Hrveni um ili &urpurni 3n=eo) jedan je od tri traktata koji se svrstavaju u posebnu cjelinu nje)ova opusa oslovljenu 8ajedni,kim imenom "+usret s 3n=elom." &ored ovo) traktata ondje, naime, jo. pripada traktat pod naslovom &jev D:ibrilova krila i -a8ivanje o 8apadnom i8)nanstvu. @ potonjoj literaturi o +u"rawardiju re,ena cjelina se ,esto pojavljuje i pod naslovom Trilo)ija. +u"rawardi u ova tri traktata i8nosi misti,no ka8ivanje o samom epistemolo.kom putovanju, u svojstvu samospo8nanja, koje podu8ima &urpurni 3n=eo kao idealna, savr.ena priroda +alikova ili savr.ena priroda bo:ansko) #ikroko8mosa, ukoliko se u ra8udenoj simbolici naji8ravnije ve8anoj u8 )ornje dvije sinta)me podra8umijeva )ovor o samom e)u koji raskriva samo)a sebe. 6 tome osobito raspravljaju dva prva traktata i8 Trilo)ije, do,im u tre?em traktatu +u"ravvardi opisuje po)ibelji i kona,ni trijumf unutarnje) putnika, koji svoje epistemolo.ke; putovanje prepuno 8apreka i opasnosti o8biljuje u vlastitu korist, prevladava sve pote.ko?e i definitivno se i8bavlja i8 svake vrste e)8istencijalno) i8)nanstva, obe8domljenja i samootudenja. 6vo epistemolo.ko putovanje, u smislu s amo otrije:njenja ili samoraskrivanja e)a, +u" rawardi opisuje prema svetopovijesnoj i "a)io)rafskoj paradi)mi poslanika !bra"ima, koji je primjer obe8domljena du"ovno) putnika koji, u kona,nici, unato, svim te.ko?ama prispijeva u svoju domovinu, to jest prispijeva samome sebi. &ojam @ma +u"rawardi u ovom slu,aju postavlja u sinoniman odnos sa kerubimskim inteli)encijama, sa oni" Deset "ijerar"ijski poredani" !nteli)encija koje se u latinskoj avicenijanskoj tradiciji oslovljavaju 3r"an=elima ili 3n)eli intellectuales. +ama sinta)ma Hrveni @m ili &urpurni 3n=eo odnosi se na Desetu kerubimsku inteli)enciju, to jest na Du"a +veto)a, na meleka D:ibrila kao 3n=ela 6bjave i +po8naje ili, jo. preci8nije, 3n=ela ljudsko)a roda, ,ija ulo)a je posve identi,na ulo8i an=ela +rao.e i8 3veste ili an=ela 8vano) #adonna intelli)en8a i8 du"ovne 8ajednice "vjerni" 'jubavi", okupljene oko Dantea. >je)ova crvenkasta ili purpurna boja aludira na obojenu jutarnju svjetlost i svjetlost sutona, na &urpurno) 3n=ela u rasponu nje)ove metafi8i,ke i es"atolo.ke perspektive, to jest ona predstavlja mje.avinu svjetlosti i mraka, bijele i crne boje. !stovjetna simbolika ?e se pojavljivati i u traktatu &jev D:ibrilova krila, i to upravo kod simbolike lijevo) i desno) D:ibrilova krila. Budu?i da je rije, o 3n=elu ljudsko)a roda, tad se nadaje sasvim prirodnim .to +u"rawardi u svom misti,nom ka8ivanju &urpurno) 3n=ela predstavlja u liku prvostvorena ,ovjeka crveno) lica, koji se, jednodobno, pojavljuje kao mladi? i kao starac. 6n je star sto)a .to se jo. prije stvaranja nala8i u stanju "savr.eno) ,ovjeka" kao ljudsko) prototipa, a mlad je s to) ra8lo)a jer je bo:anska svjetlost osvijetlila nje)ov bitak, tako da je on, na neki na,in, "i8nova ro=en" ,inom posta janja prosvjetljenim. &otom +u"rawardi reda sljede?e simboleJ ko8mi,ku planinu 1af sa jedanaest )orja, drvo Tuba, Biser koji .ija u no?i, dvanaest radionica, Davudove pancire, Balarakovu sablju i vrelo :ivota. -ao i u mno)im dru)im sufijskim traktatima, +u"rawardi i u ovom traktatu upotrebljava mitsku simboliku i8 drevnoper8ijske du"ovnosti kako bi preko nje i8rekao svu slojevitost vlastite i.ra%i epistemolo)ije. +amo onaj, smatra +u"rawardi, ko se napije sa vrela :ivota, mo:e ra8umjeti bremeniti sadr:aj )ore re,eni" simbola. To, dakako, nije u stanju u,initi sam, ve? u8 neop"odnu

du"ovnu pomo? i podr.ku tajanstveno), "vje,no) mladi?a" (idra, )lasono.e tajni vje,no) bo:ansko) 8nanja. Tuma,e?i )ornju simboliku, +u"rawardi svjedo,i da ko8mi,ka planina 1af o8na,ava vje,nu @topiju ili "stanje kairosa" koje jest domi.te ,ovjeka i8 rajsko) ademovsko) stanja. Biser koji .ija u no?i simboli8ira ra8um, a na vr"u drveta Tuba je )nije8do, +imur)ovo po,ivali.te, koje simboli8ira bo:ansku Bit. Dvanaest radionica predstavljaju "ijerar"iju ili ljestvicu bitka (scala perfeetionis). Da bi ,ovjek prispio spo8naji )ornji" ko8mi,ki" na,ela, veli +u"raw ardi, potrebno je osloboditi se ste)a osjetilno) svijeta (Davudovi panciri), i to sna)om upotrebe mo?i du"ovno)a "tijenja (Balarakova sablja), ,ije ra8ma"ivanje je te)obno i bolno. Da bi se ,ovjek oslobodio bola i patnje, nu:no je prona?i vrelo :ivota (bo:anska mudrost), koje se nala8i u kraljevstvu Tame (osjetila), i okupati se u a%ua vita. Du"ovni "odo,asnik na putu i.ra)i spo8naje prevaljuje du)u sta8u, ali se, u kona,nici, uvijek vra?a na mjesto svo)a polaska, no sada kao du"ovno obnovljen ,ovjek, du"ovni ,ovjek, ,ije mjesto povratka (ma'a=) je, jednodobno, i mjesto nje)ova istoka, i8vora ili po,etka (mabda). >o, nje)ovo du"ovno putovanje nije puko pola:e nje od sebe sama i vra?anje sebi samome. + tim putovanjem du"ovni putnik opse:e cijelu ljestvicu bitka, tako da sa svojim du"ovnim ob navijanjem on i8a8iva kvalitativnu promjenu na svim ra8inama ljestvice bitka. 6n na tom epistemolo.kom putovanju, naime, mora susresti svo) &urpurno) 3n=ela na svakoj ra8ini bitka, u svakom nje)ovom e)8istencijalnom profiluJ mineralnom, biljnom, :ivotinjskom, ljudskom i an=eoskom &jev D:ibrilova krila (3wa8 e &arr e Jabra $el) je dru)i traktat i8 +u"rawardijeve Trilo)ije, koji )ovori o susretu sa vlastitim &urpurnim 3n=elom ili o opistemolo.kom o8biljenju savr.ene samoi8vjes nosti u perspektivi i.racjj mudrosti. @ odonosu na preda.nje ka8ivanje i8 re,ene Trilo)ije i ono predstoje?e o 8apadnom i8)nanstvu, ovaj +u"rawardijev traktat predstavlja dru)i ,in ili dru)i korak nje)ove epistemolo.ke drame. ! u ovom +u"rawardijevu sufijskom spisu klju,na terminolo)ija ima sasvim prepo8natljivu epistemolo.ku narav. Tako, primjerice, "ana%a i8 koje +u"rawardi krede na onaj i8la8 koji vodi prema pustinji, toj iskonskoj domovini 0ije,i Bo:ije i domi.tu )lasono.a 0ije,i Bo:ije, to jest prema du"ovnom svijetu, umjesto i8la8a koji vodi prema )radu, to jest prema svijetu pri8emni" :elja i fi8i,ki" osjetila, "ana%a, dakle, simboli8ira unutarnje) ,ovjeka, unutarnji "ram u kome se o8biljuje susret sa osobnim purpurnim an=elom koji je ondje u.atoren kao 8nak bo:anske +akine. +am +u" rawardijev oda8iv da i8a=e i8 osvijetljene "ana%e u nepro8irnu no?, simboli8ira nesmiljeni metafi8i,ki 8ov aktivne !ma)inacije da se krene u susret samome sebi. >o, sredi.te aktivne !ma)inacije ovdje nedvosmisleno simboli8ira *emlju nepristupnu (>a koja abad), domovinu &urpurno) 3n=ela nad kojom stalno optrajava susret jutarnje, auro ralne i sutonske svjetlosti Du"a Bo:ije). 3 &urpurni 3n=eo dola8i odande da svjetlosnim slikopisom posvijesti i o8vu,i vje,nu Ti.inu u8vi.eni" du"ovni" svjetova, metafi8i,ku .utnju 0ije,i Bo:ije. >a taj na,in +u"ravvardi uvodi osebujan epistemolo.ki ob8ir kojim raskriva dimen8iju mudrosti metaje8i,ko) alfabeta ili teo8ofske al)ebre nebesko) prototipa +vete -nji)e u njenoj du"ovnoj ili metaje8i,koj, meta ko8mi,koj i metapovijesnoj trodjelnostiJ velike rije,i, srednje rije,i i male rije,i Du"a Bo:ije) (traktat I). -runska simbolika po,iva u metafori D:ibrilova desno) i lijevo) krila. Desno krilo je sa,injeno od ,isto)a svjetla, a lijevo od os jen,eno) svjetla, to jest pro.arano je tamnim mrljama. Desno krilo simboli8ira svijet >a,ela, a lijevo svijet @niver8alno) 6,itovanja. @ mikroko8mi,koj perspektivi desno krilo simboli8ira unutarnje), du"ovno) ,ovjeka, a lijevo krilo spolja.nje), du"ovno jo. neo8biljeno) ,ovjeka. !8 desno) krila istje,e ljudska du.a, a i8 lijevo) istje,e svijet pri,ina. &urpurni 3n=eo je ne)dje u sredini, u samoj uravnote:enoj ta,ki, )dje se sre?u desno i lijevo krilo, a ondje je i mikroko8mos kao krunska dimen8ija svekoliki" ko8mi,ki" ra8vijanja Du"a Bo:ije), ,iju e)8istencijalnu odoru i rasko. imeni,ki" i atribucijski" enuncijacija raspiruju ra8vijena krila &urpurno) 3n=ela i nje)ov uravnote:eni 8ama" i ra8ma", metafi8i,ko "iposta8iranje >a,ela i es"atolo.ko apoka tasta8iranje 6,itovanja. -a8ivanje o 8apadnom i8)nanstvu je tre?e sufijsko ka8ivanje koje ula8i u ,uvenu +u"ravvardijevu

Trilo)iju 8vanu "susret s &urpurnim 3n=elom". To je, jednodobno dru)i epistemolo.ki korak ili ,in drame 8vane putovanje u sredi.te vlastito) e)a. +ama epistemolo.ka drama se o8biljuje u ob8orju medu svijeta mundus ima)inalis ('alam al mital) kao svojevrsna tajna "ijer o"istorija ,iji do)a=aji su vidljivi samo sna)om du"ovno) vida. 6vo sufijsko ka8ivanje, kao i mno)a dru)a, +u"rawardi nudi u i8ra8itoj i.ra%i formi. +a ovim tre?im korakom ili ,inom vlastite epistemolo.ke drame 8avr.ava se du"ovno putovanje ili "odo,a.?enje misti,nom +inaju. -a8ivanje ve? u svom proslovu poka8uje stanovite du"ovne uplive i nada"nu?a do.la i8 sadr:aja !bn +inina djela Govor ptica i Vivi sin Budno). +adr:aj ovo) spisa je podijeljen u tri cjeline. >akon uvoda, naime, slijedi ka8ivanje o 8apadanju u su:anjstvo, potom ka8ivanje o brodarenju na >u"ovoj la=i, i, naj8ad, ka8ivanje o prispjevan ju na misti,ni +inaj. @ samom po,etku +u"rawardi nam posvje.?uje postojanje e)8istencijalne kripte ili ko8mi,ke tamnice, makro ili mik roko8mi,ke, svejedno je, u kojoj je 8ato,en du" )nostikov, s jedne strane, i postojanje utvrde usred pustinjsko) bespu?a, koja predstavlja vlastitu )nostikovu du.u u kojoj on nala8i utoka i pronala8i primordijalno sje?anje na svoju iskonsku domovinu, s dru)e strane. Takovr snu svijest )nostik 8adobiva tek ,inom vlastito) interiori8iranja, po suvra?enja u ,vori.ni prostor vlastito) mikroko8mosa i nastojanja da )a, napokon, prevlada. To prevladavanje je, 8apravo po,etak inicija cijsko) putovanja simboli8irano) pri,om o brodarenju >u"ovom la=om, koje i8vodi i8 8apadno) i8)nanstva, to jest i8 prostora me=usvijeta, i dovodi do vr"a misti,no) +inaja, ondje )dje je stvarni 6rijent radaju,e i uskrsuju?e svjetlosti (malakuf). To je, 8apravo, stvarna domovina obe8domljeno) i8)nanika. 5pistemolo.ka interio ri8acija i prevladavanje raspona od fi8i,ko) mikro<ko8mosa do ono) ima)inalno), 8ami.ljeno), du"ovno), ne predstavlja nikoju vrstu ako8mi8ma, ve? predstavlja pronala:enje i uskrsavanje i8 sveto< )eo)rafsko) su:njevanja u meta<)eo)rafsko oslobo=enje, i8 sveto< )eo)rafske tu=ine u meta<)eo)rafsku rodnu )rudu. Ta rodna )ruda je misti,ki +inaj na kome se )nostik susre?e sa nje)ovim 3ndelom ,uvarom ko)a +u"rawardi u ovom kontekstu oslovljava imenom Gavidan (arad (Ije,na mudrost, +op"ia aeterna). &o.to brodarenje >u"ovom la=om u ovom ka8ivanju 8a8iva simboli8am +amnanijeve interiori8acije na talasima ta 'wil a, tad je jasno da )nostik do susreta u pustinjskom bespu?u, u utvrdi vlastite du.e, koja je sinonim 8a misti,ki +inaj, susreta s 3ndelom Ije,nom mudrosti mora prevaliti svetopovijesnu sta8u 6bjave, prola8e?i od jedno) )lasono.e 0ije,i Bo:ije do dru)o), kako u ravni sveto) je8ika, jednako tako i u ravni metaje8ika, sti:u?i u kona,nici na Irelo :ivota, do D:ibrila svo)a bi?a, koji mu u svetopovijesnoj perspektivi poka8uje lice 3n=ela svetopovijesne 6bjave, a u metapovijesnoj perspektivi lice 3n=ela inicijacijske +po8naje, to jest "idrovsko lice &urpurno) 3n=ela. To putovanje je jednodobno prese8anje svetopovijesnom "ori8ontalom i metapovijesnom vertikalom vlastita bi?a. Jasan 8nak pris pijevanja u du.evnu utvrdu usred pustinjsko) bespu?a me=usvijeta, )nostik ?e primiti jasnim )ledanjem radaju?e 8vije8de jemenske, 8vije8de isto,ne, 8vije8de koja se rada na desnoj strani ($amani) misti,no) +inaja, na onoj istoj strani na kojoj je #usa vidio svjetle?i )rm, ,ija svjetlost mu je u no?noj mrklini osvjetljavala put k 6rijentu vlastita bi?a, vlastite du.e. 3 to i jest svijet 3n=ela misti,no) +inaja, Ba$t al ma%dis, nebeski Jerusalim, nebeska slika -a'be (Ba$t al ma 'mur). +usret na vr"u misti,no) +inaja +u"rawardi locira na sasvim preci8an topos koje) oslovljava Ielikom +tijenom ili +mara)dnom stijenom, u .iijskoj tradiciji, na ra8medi dva misti,na )radaJ Jabarse i Jabal%e. Ielika ili smara)dna +tijena na ovome mjestu neodoljivo 8a8iva simboli8am i8 .iijske tradicije o Ije,nom !mamu, to jest simboli8am *eleno) 6toka usred Bijelo) 6ceana, .to nije dru)o doli domovina vje,ne, "idrovske )no8e ili unutarnje mudrosti otkriveno)a teksta, ob8orje u kome jedino +alik mo:e motriti lice 3ndela Ije,ne mudros ti u nje)ovu metaje8i,kom obli,ju i nje)ovim svetoje8i,kim profilima, konturama i ob8irima.

b.) tra)anje 8a utvrdom u pustinji

+ada prela8imo na dru)u cjelinu unutar +u"rawardijevi" i.ra%i traktata koju povijesni,ari nje)ova mi.ljenja oslovljavaju &otra)om 8a du.evnom utvrdom. @ tu cjelinu se uklju,uju dva nje)ova traktataJ Traktat o 8bilji 'jubavi (0isala fi "a%i%a al 'i.%) ili Iade mecum vjerni" 'jubavi (#u'nis al'u..a%) i Traktat o visokim utvrdama (0isala al abra)). &rvospomenuti traktat predstavlja, prema ocjeni analiti,ara +u"rawardijeva sufijsko) opusa, najprodubljenije filo8ofsko djelo o 'jubavi unutar per8ijske sufijske literature. +adr:aj traktata je nada"nut %ur'anskim ka8ivanjem o Wa'%ubovoj ,e:nji 8a sinom Wusufom, s jedne strane, i *ulav"inoj neodoljivoj ljubavi prema Wusufu, s dru)e strane. 1ur'ansko ka8ivanje je +u"rawardiju poslu:ilo tek da raskrije duboku simboliku skrivenu u "%ur'anskoj pri,i", simboliku o tri e)8istencijalna ob8ira ljudske i bo:anske 6sobnosti<osobnosti. 0ije, je o na,elu 'jepote, 'jubavi i +jete<>ostal)ije. 0a8matranje ova tri na,ela se o8biljuje u kontekstu suodnosa 8nanja ili mudrosti i @ma. +voje te o8ofsko ra8matranje ova tri na,ela +u"rawardi 8apo,inje sa poslani,kim predanjem o ra8<umu kao prvostvorenoj svjetlosnoj supstanci svekoliki" ko8mi,ki" ra8vijanjaJ" Bo) najprije bija.e stvorio ra8<um." &otom mu prire,e tri temeljne odlikeJ mudrost o Bo)u, mudrost o e)u i mudrost o onom .to ne bija.e, pa postade. !8 mudrosti o Bo)u iste,e na,elo 'jepoteG i8 mudrosti o e)u rodi se 'jubavG i8 mudrosti o onom .to ne bija.e, pa postade, rodi se +jeta ili >ostal)ija. "Jednom >ostal)ija bija.e odvojena od 'jepote, pa re,e 'jubaviJ" Ti i Ja bijasmo u slu:bi 'jepote i primismo na.u "ir%u od nje, a ona nam bija.e u,iteljem (pir). +ada, kada smo poslani u i8)nanstvo, najbolje je da svak krene ra8li,itim putem i podu8me pustolovno putovanje sta8om isposni,ko) samosuspre)nu?a. @ me=uvremenu ostanimo stameni i istrajni, sr,ano podnose?i udarce +udbine, povijaju?i )lave pred jarmom podlo:nosti i padaju?i ni,ice po ra8nobojnoj molitvenoj prostirci &rovidnosti i +udbine. #o:da ?emo kro8 ovu vrstu pre)nu?a sedmerice skriveni" u,itelja, koji su ,uvari ovosvjetsko) napredovanja i na8adovanja, i8nova se sjediniti sa na.im +av"om .. ." 3 /a$" u ovom ka8ivanju je na,elo 'jepote kao oli,enje D:ibrila tvo)a bi?a, koji i.,ekuje du"ovno) putnika u *emlji Dabarut a, u domovini nepristupnoj (>a koja aba=), u +feri nad sferama. +usret s njim se o8biljuje sna)om dvostruke du"ovne ener)ijeJ sna)om 'jubavi (*ula$"a) i sna)om >ostal)ije (Wa'%ub), a ove dvije ener)ije su samo dva ob8ira jedno) isto) lica, lica koje jednom stranom ,e8ne ('jubav) 8a susretom s 'jepotom 2Iusuf), a dru)om stranom tu)uje (>ostal)ija) 8bo) odvojenosti od 'jepote. Hijela osobna drama se odvija u sredi.tu mikroko8mosa, unutar svako) sufije koji o,ituje neuta:ivu nostal)iju 8a sjedinjenjem vlastite ljubavi sa bo:anskom 'jubavi. Budu?i da su ova tri na,ela 8adobila i svoje "a)io)rafsko uosobljenje kro8 identifikaciju sa likovima Wusufa, *ulav"e i Wa'%uba, tad valja posvjedo,iti kako se ondje 'jubav i >ostal)ija jednodobno trse da 8adobiju Wusufa svo)a bi?a, to jest ,isto oli,enje nebeske 'jepote. De:nja, ljubav i nostal)ija postoji i sa strane 'jepote u odnosu na 8emaljsko na,elo 'jubavi i >ostal)ije. To ?e re?i da Wusuf jednodobno ,e8ne 8a Wa'%ubom i 8a *ulav"om. Ta ,e:nja je obostrano tim sna:nija sve dok se ovo troje nala8e odvojenim u tri ra8li,ita sveto<)eo)rafska toposa. Wusuf, kao oli,enje 'jepote, obitava u *emlji nepristupnoj, u *emlji Gabarut a (>a koja abad), Wa'%ub je u 8emlji tu)e i bola (-ana'an), do,im je *ulav"a u 8emlji su:anjskoj (5)ipat). #ikroko8mi,ki )ledano, Wusuf prebiva u kraljevstvu @ma, Wa'%ub tu)uje u carstvu +rca, do,im *ulav"a ve"ne od :alosti i ,e:nje u kraljevstvu Du.e, ucvijeljena neumitnom i su:anjskom ve8om sa fi8i,kim tijelom. >o, svima im je 8ajedni,ka bol usljed e)8istencijalne ra8dvojenosti, koje stanje se mora prevladati najodlu,nijim epistemolo.kim ,inom koje) svako od nji" mora o8biljiti na vlastiti na,in, sebi primjerenim du"ovnim putem. Taj ,in se ne bi mo)ao do kraja o8biljiti be8 sile transfi)urativno) 5rosa, koji i8 sredi.ta ljepote pri8iva ona tri na,ela u nera8dru:ivu du"ovnu 8ajednicu (3"l al ma"abba Ijerni 'jubavi) u kojoj vladaju bratski i sestrinski odnosi. 'jepota i 'jubav ili Wusuf i *ulav"a, naime, su u bratsko sestrinskom odnosu, kao .to je slu,aj sa 'o)osom i +ofijom, ,iji simboli8mi miruju u )ore re,enim osobnostima ili pojmovnim o8nakama 'jepote i 'jubavi. #a kolika ,e:nja 8a susretom postojala i8me=u 'jepote i 'jubavi, 'o)osa i +ofije, do nje)a ne smije do?i, makar to sna)a transfi)urativno) 5rosa, u

kona,nici, ,inila mo)u?im, jer takovrsan susret u smislu svadbeno) ve8a je bespri8orno oskvrnu?e, smrtno )rije.no, onoliko )rije.no koliko je )rije.an ,in metafi8i,ko) ili bilo koje) dru)o) subo:ni.tva. Takovrsan ve8 nije mo)u? u svetopovijesnom i "ijeropovijesnom kontekstu, budu?i da ondje e)8istencijalna ra8dvojenost medu ,lanovima Ijerni" 'jubavi predstavlja naumitnu e)8istencijalnu 8akonitost, do,im taj ve8 postaje i8)lednim u metapovijesnoj perspektivi, )dje ne da i.,e8ava svijest o krvnim ve8ama koje :ivot u vje,nosti ne po8naje, jer sve ra8li,itosti, ra8nobojnosti paunova repa, to jest svakovrsna e)8istencijalna o,itovanja i uosobljenja u svijetu >a,ela, jednostavno, sna)om 8akonitosti coincidentia oppositorum, prerastaju i preo bra:uju se u neku vrstu metafi8i,ke neosobnosti ili nadosobnosti. 6ndje sva lica 8adobijaju posve dru)e konture, profile i perspektive, a s njima i neka nova 8na,enja, dostojanstva i svr"ovitosti. Do takovr sno) du"ovno) uvida )nostik prispijeva tek onda kada se du"ovno, epistemolo.ki i8vije do ra8ine vr"ovno) 5)a ('jepota kao takva), koji jedino jest, jer u tom du"ovnom uvidu i.,e8avaju ni:e ra8ine svijesti i ni:a mikroko8mi,ka vrelaJ ljudski prote:ni i misle?i e)o, koji u odnosu na vr"ovni 5)o je, jednodobno, d:ibrilijansko "idrovski, s jedne, i sasvim bo:anski , s dru)e strane. To je onaj 5)o koji, u kontekstu ovo) +u"rawardijeva traktata, s jedne strane simboli8ira du.evnu @tvrdu usred pustinjsko) bespu?a, i D:ibrila vje?nu mudrost u.a toreno) ondje, s dru)e strane, koji u svojstvu nebesko) ob8ira jusu fovske 'jepote u sebe posve upija 8ulaj"ijski ob8ir 8emaljske 'jubavi i jakubovski ob8ir 8emaljske nostal)ije Traktat o visokim utvrdama ili 0isala al abra) je jedan od oni" +u"rawardijevi" i.ra%i spisa koji e)8istiraju u dvije je8i,ke varijante, najprije arapskoj, pa onda i per8ijskoj, i pod dva ra8li,ita naslova. &rvi naslov je -alima daw%i$$a wa nikat .aw%i$$a ili 0ijeci misti,ko) kusanja i udari :estoke ,e:nje. 6vaj spis ba. pod ovim naslovom je komentirao jedan autor i8 Bastama u (orasanu '3li !bn #a)duddin !bn #u"ammad !bn #a"mud /a"rudi Bastami (SPR<LNPP SFR<LNQS). -omentar je napisao pod kraj svo)a :ivota i naslovio )a (ali al rumu8 wa ka.f al kunu8 (0a8rje.enje 8a)onetki i raskrivenje ri8nica). 0a8lo)e 8a ovakav naslov komentator je nala8io u ,injenici .to +u" rawardi u sadr:aju re,eno) traktata ,esto nastoji mudrost primjerenu mistiku oslovljavati svjetlom srca (nur al %alb) koje dola8i kao prirodan re8ultat intimno), unutarnje) kusanja *bilje, a takovrsno svjetlo +u"rawardi, opet, voli oslovljavati sinta)mom liikma daw%i$$a (intuitivna, i8ravno ku.ana mudrost) i suprotstavljati tu sinta)mu pojmu filo8ofijske, teorijske i dijalekti,ke mudrosti ("ikma ba"ti$$a). /to se ti,e dru)o) naslova re,eno) traktata, (. Horbin smatra da je pojam bar), i8dvojen i8 naslova 0isala al abra) (ar. sin). bar)), samo puka transkripcija )r,ko) pojma p$r)os, .to 8na,i utvrda. 6vaj pojam u sebi skriva dvostruku simbolikuJ simboliku utvrde @niver8alne Du.e (/a"restan e Jan) koja o8na,ava svijet &urpurno) 3n=ela, i simboliku du.evne utvrde u smislu svijeta mikroko8mi,ko). +adr:aj ovo) traktata elaborira ideju o epistemolo.kom propu tovanju kro8 sve sfere mikroko8mosa u sila8nom i u8la8nom epistemolo.kom ritmu. 6vo epistemolo.ko putovanje kro8 vertikalna ,vori.ta mikroko8mosa +u"rawardi i8vodi i8 sredi.ta ideje o pree) 8istenciji du.e koja se po8iva na dvostruki povratakJ u sila8nom epistemolo.kom ritmu na povratak u 8ami.ljeni tjelesni "ram ili 8ami.ljeno ljudsko tijelo koje je sudjelovalo s du.om u prise8i vjernosti Gospodaru o @)ovornom Danu (al #ita%) ili o pree)8istentnom save8u du.a svijeta sa jedinim GospodaromG u u8la8nom epistemolo.kom ritmu du.a se po8iva da se sada i8 aktualno) tijela, prola8e?i cjelovitu ljestvicu mikroko8mi,ko) bitka (scala perfectionis), vrati u svoju pree)8istentnu, nebesku domovinu, u kraljevstvo &urpurno) 3n=ela, u carstvo 3n=ela ljudsko)a roda. 5pistemolo.ko i8vijanje se o8biljuje na sliku spiralno) "oda, tako kako se ,ovjek uspinje na vr" visoke kule, koja ba. u ovom. +u"rawardijevom traktatu ima klju,nu simboli,ku vrijednost, uka8uju,i na sapijencijalni i e)8istencijalni rast 8aljubljenika u vr" misti,no) +inaja, rast koji se o8biljuje na desetos trukoj sta8i, u deset utvrda ili kula, koje +u"rawardi u nekim dru)im svojim traktatima oslovljava sa pojmovima Deset veliki", srednji" i mali" 0ije,i Bo:iji". -ro8 vertikalna Dvori.ta sve tri metaje8i,ke< svetoje8i,ke desetorke mora pro,i du" istinsko) +alika i i8viti se do samo)a vr"a

nji"ova mudroslovno) 8danja. "Ba. kao i u pret"odnom ka8ivanju (po)l. I!), ja"a, se ne 8austavlja ni u jednoj ?eliji niti na bilo kojoj )aleriji na koju naila8i u svom prolasku kro8 mikroko8mos, tako se mora nastaviti, be8 prekida, i odmi.ljanje svake utvrde koja simboli8ira po jedno od i8vanjski" ili unutarnji" osjetila. &ostoji savr.ena podudarnost i8me=u mandala mentalno utisnute u inicijacijski )ovor pret"odno) ka8ivanja i mandala koja se nala:e ovdje u smislu utvrde sa deset visoki" tornjeva. Da bismo uputili ,itatelja, ovdje potanko na8na,avamo tu podudarnost. /to se ti,e pet "i8vanjski" tornjeva", prvi medu njima (,ulo okusa) sukladira ,etvrtoj od pet ?elija opisani" u spisu 0isala alK'i.% (Iade mecum des fideles d'3mour). Dru)i toranj (,ulo mirisa) sukladira tre?oj ?eliji. Tre?i toranj (:ivot) sukladira prvoj ?eliji. Detvrti toranj (slu") od)ovara dru)oj ?eliji. &eti toranj (dodir) od)ovara petoj ?eliji. /to se ti,e sustava pet unutarnji" tornjeva, on se o8na,ava jednim stranim pojmom (abraj jawwani$a) koji je postao tradicionalnim, kako smo to objasnili naprijed. /esti toranj (sensorium) od)ovara prvoj )aleriji mikroko8mi,ke utvrde u pret"odnom ka8ivanju. +edmi toranj (predo,uju?a ima)inacija) sukladira dru)oj )aleriji ono) prvo) kata. 6smi toranj (pronicanje) od)ovara prvoj )aleriji dru)o) kata. Deveti toranj (aktivna ima)inacija) sukladira dru)oj )aleriji dru)o)a kata. >aj8ad, deseti toranj (pam?enje) od)ovara tre?em katu. -ako to na8na,ava tuma,, raspola)anje sa pet unutarnji" tornjeva sukladira posjedovanju mo:dani" komora 8a koje se dr:i da su sjedi.te odlika koje re,eni tornjevi simboli8iraju."

>;1 Un%#! nji dij!'o4 Jedanaesti i dvanaesti +u"rawardijev traktat se tako=er i8dvajaju u 8asebnu cjelinu koja nosi 8ajedni,ki naslov u smislu "unutarnje) dijalo)a". To su nje)ovi spisi pod naslovomJ 0u:i bi jama'at e +ufi$an ili Jedan dan u dru.tvu sufija i 0isala fi fralat at tufuli$$a ili 0asprava o stanjima djetinjstva. /to se ti,e sadr:aja prvo) traktata, on se o8biljuje u prostoru "anna% e u smislu dijalo.ko) raspravljanja i8me=u u,enika i +a$"a o du"ovnom statusu @,itelja (+a$") i o tajni stvaranja. +adr:ajem ovo)a spisa, naime, +u"rawardi nastoji objasniti narav @niver8uma i strukturu nebeski" sfera. Budu?i da +u"rawardi na i8ri,it na,in ne ka8uje koji identitet podra8umijeva pod naslovom /a$"a< tad se nu:no name?e potreba da se taj identitet prepo8na i oslovi. 6d)ovor na pitanje ko je /a$" u ovom +u"ravvardijevu spisu nudi jedan od ve? spominjani" komentatora nje)ovi" i.ra%i traktata !bn #a"mud /a"rudi Bastami 8vani #o sanifak, koji svjedo,i da pod )ornjim naslovom +u"rawardi podra8umijeva D:ibrila kao 3n=ela 6bjave i +po8naje, kao &urpurno) 3n=ela u smislu savr.ene prirode makro, mikro i metako8mosa i kao 3n=ela ljudsko)a roda ili ljudske civili8acije, tim prije .to ni +u"rawardi niti bilo koji od pripadnika du"ovno) bratstva !.ra%i$$un a ne pri8naju nijedno) ,ovjeka 8a .a$"a koji bi i" uvodio u najdublje tajne sufijske )no8e. +amo D:ibril u svim svojim svojstvima koja mu priri,e i.ra%i literatura, 3n=eo koji jednodobno nadi.e )lasono.e 0ije,i Bo:ije i mudrace, mo:e biti istinski uvoditelj u najdublje du"ovne tajne, tako da se "ijeropovijesno rodoslovlje du"ovno) bratstva !.ra%i$$un a (3"l al #a.ri%i$$un) i 3"l as +akina naji8ravnije nave8uje na pleromatsku )enealo)iju an=eoski" i ar"an=eoski", to jest kerubimski" i serafims ki" svjetlosni" !nteli)encija. @ teo8ofskoj tradiciji >a)muddina -ubra se taj tajanstveni @,itelj, sto)a, redovito oslovljava sinta)mom .a$" al )a$b, to jest unutarnji vodi,, nevidljivi osobni u,itelj ili svjedok na nebu. >ije slu,ajno ni to da +u"rawardi cijelo ka8ivanje smje.ta u prostor "ana% e, ,ija simbolika u ovom du"ovnom kontekstu neodoljivo posvje.?uje ,injenicu da "ana% a simboli8ira, i8vanjski )ledano, domi.te sufija, ali u svom skrivenom 8na,enju, koje raskriva sam D:ibril, ona o8na,ava unutarnje) ,ovjeka, bo:anski mikroko8mos u smislu osobno) )rada u kome je u.atoren osobni 3n=eo vodi,, a kapije to) )rada su otvorene samo 8a du"ovne uplive vi.nji", nebeski" svjetova. (ana% a, dakle, u

ovom kontekstu predstavlja taj svjetlosni mikroko8mi,ki "ram unutar koje)a se odvija ra8<)ovor u,enika sa svojim unutarnjim .a$"om. 0a8)ovor se ti,e mikroko8mi,ki" nebeski" sfera ili svjetova, unutarnji" du"ovni", i i8vanjski" ili osjetilni". @po8naju?i u,enike sa mikroko8mi,kim svjetovima unutar nji"ove du"ovne i fi8i,ke osobnosti, /a$" ne otkriva samo skrivene tajne )lede nepretr)nutosti stvoriteljno) procesa u smislu fi8i,ko) i du"ovno) rasta, ne)o jednodobno s tim on ra8vija posebnu vrstu du"ovne peda)o)ije, ,iji po8itivni uplivi rade na cjelovitijoj profilaciji ra8borite (anima ima)inativa) i osjetilne du.e (anima sensitiva) svako) pojedina,no) mikroko8mosa, koji svoju dvostruku e)8istencijalnu formu, i8vanjsku i i8nutarnju, do"va?a svakom od dvije re,ene i pojedina,nom e)8istencijalnom ob8iru primjerene du.e. "-ada se i8nutarnje oko otvara, spolja.nje oko treba biti 8atvoreno. @sne trebaju biti 8ape,a?ene, a pet spolja.nji" osjetila moraju uti" nuti. @nutarnja ,ula moraju proraditi tako da osoba, ukoliko bilo .ta dose)ne, to dose:e unutarnjim bitkom (batin), i ukoliko .to.ta opa8i, to opa:a unutarnjim vidomG ako .ta ,uje, to oslu.kuje unutarnjim slu"om. . . &rema tome, kada se postavi pitanje .ta je to .to du"ovno motri, (od)ovor )lasiJ sami unutarnji e)o)J e)o vidi to .to vidi i .to treba da vidi." Traktat o stanjima djetinjstva (0isala fi "alat at tufuli$$a) je tako=er svrstan u )rupu +u"rawardijevi" spisa koji ra8vijaju svijest o osebujnom unutarnjem dijalo)u, koji se odvija u "idrovskim ,vori.tima bo:ansko) mikroko8mosa. 6vaj traktat, me=utim, ra8vija posebnu vrstu unutarnje) dijalo)a koji se vodi i8me=u .i.mi.a i sala mandera (da:devnjak). 0ije, je o dijalo)u posve iskustvene naravi. 6va dva Bo:ija stvorenja, naime, svako na svoj na,in pro:ivljava jednu istu :ivotnu 8bilju. Dok .i.mi. u:iva piti "ladnu vodu u 8imskom periodu, dotle salamander umire od "ladno?e i ne podnosi je niti u samoj primisli. +u"rawardi, s dru)e strane, temeljnom simbolikom ovo)a spisa nastoji opisati du"ovnu sta8u sufi8ma koju mora prevaliti +alik i ondje se susretati sa ra8li,itim isku.enjima i ra8novrsnim e)8istencijalnim stanjima. +am po,etak to) puta on uspore=uje sa djetinjstvom kao po,etnom :ivotnom dobi, ali ne u fi8i,kom, ve? u du"ovnom smislu rije,i. >o, ono .to ,ini temeljnu poruku ovo)a spisa jest ra8mi.ljanje o tajnama inicijacijske mudrosti i ustrajno upo8orenje kako se te tajne moraju ljubomorno ,uvati od ljudi koji raspola:u samo sa e)8oterijs kim spo8najama, koje im ne dopu.taju mo)u?nost i8ravno) pronican ja u unutarnja 8na,enja 8bilje o kojoj imaju tek ospoljene pojmove i 8na,enja. &ravi du"ovni u,itelj, smatra +u"rawardi, stro)o pa8i da "ne baca biserje pred svinje" i da ne otkriva ljudima ono ,e)a oni nisu dostojni. To je, naprosto, jedna od temeljni" vrijednosti univer8alno) et"osa du"ovno) puta sufi8rna. @mjesto da raskriva unutarnje tajne &uta nedostojnima, smatra /a$" al !.ra%, sufiji je bolje da se prepusti du"ovnoj instituciji sama' e i da u njenom du"ovnom ritmu i u vje,nom samotni,kom miru oslu.kuje pulsiranje du"ovni" )ena bo:anske #udrosti i Iolje kro8 sve sfere ra8u=eno) Bitka. d) simboli i parabole @ +u"rawardijevim spisima prepo8najemo i ,etvrtu 8asebnu cjelinu u koju ula8e oni nje)ovi i.ra%i spisi koji promi,u osebujnu i +u"rawardijevu du"u, u)lavnom, primjerenu simboliku. @ tu cjelinu spadaju traktati podnaslovomJ 'u)at imuran (Govormrava)i+afir e +imor)" (Darobnipjev +imur)a). @ prvooslovljenom spisu +u"rawardi opisuje narav 8nanja koje je nu:no svakom +aliku kod spo8naje Bo)a i nepretr)nuto) stvoritelj no) ,ina. +u"rawardi ondje bitno misli na mudrost srca ili na sr,anu )no8u Hi<m al i.ra%) unutar koje se odra:avaju svjetlosni prijelomi, dimen8ije i peprspektive mudrosti ra8ljevene diljem ra8u=eni" ko8mi,ki" svjetova, kako oni" na stranicama prirode ('iber mundi), jednako tako i oni" sukusirani" na stranicama sveto)a teksta ('iber revelatus). Govore?i o neposrednoj, sr,anoj )no8i, +u"rawardi, 8acijelo, nastoji osloviti vrste mudrosti i preci8no na8na,iti sveto<)eo)rafski topos nji"ova porijekla. *a sr,anu )no8u on svjedo,i da je sinonim 8a prosvjetljenu ljudsku du.u, a domovina te )no8e je u svijetu ,isto)a svjetla. Taj simboli8am, 8apravo, u ovom kontekstu neodoljivo 8a8iva svijest o *emlji nepristupnoj, o Domovini potpuno) du"ovno) uskrsnu?a (>a koja abad). /to se ti,e ba.tinika e)8oterijske spo8naje i mudrosti, 8a nji" +u"rawardi veli da su ba.tinici 8nanja i mudrosti u8eti" i8 svijeta tmine. 6n i"

,esto upore=uje sa .i.mi.ima koji nasr?u na kameleona ili i" uspore=uje sa sovom koja se ostrvljuje na pupavca, tako da ovaj svoj spas mora isklju,ivo tra:iti u svijetu e8oterijsko). @ simbol kameleona +u"rawardi u,itava svoju vlastitu mu,eni,ku sudbinu (po)lavlje I!), a u paraboli o 8ato,enoj sovi on, najprije, prepo8naje sudbinu du.e 8ato,ene u tijelu (po)lavlje I!!) i posvije.?uje va:nost "arkana vje.tine" ili 8na,aj vrline ,uvanja tajne, .to je preduvjet spasenja pred naje8dom ba.tinika ne8nanja i povr.ni" spo8naja. @ dru)ooslovljenom sufijskom spisu +u"ravvardi ve, u samom naslovu pose:e 8a bremenitim i krunskim simbolom svoje vlastite i.ra%i literature. +imur) je, naime, pojam i metafora koja se vrlo ,esto javlja u velikom broju nje)ovi" traktata. *na,enje ove metafore je krajnje ra8udeno i ono u sebi sukusira cijeli semanti,ki spektar metafi8i,ke, epistemolo.ke, antropolo.ke, psi"olo.ke i es"atolo.ke vrijednosti. +imur), pored ostalo), o8na,ava isti onaj sveto)eo)rafski topos kao i pojam >a koja abad, to jest domovinu istinske )no8e, vje,ni 8avi,aj ljudske du.e, samo kraljevstvo Du"a Bo:ije) ili samu bo:ansku Bit itd. 6vaj simbol nije prisutan samo u +u"rawardijevim djelima, ve, predstavlja neistro.ivu du"ovnu ba.tinu prisutnu i u dru)im djelima per8ijski" teo8ofa i sufija, kod !bn +ine i '3ttara posebno. @ du"ovnom kontekstu ovo) +u"rawardijeva traktata +imur) je sinonim 8a du.u koja u prolje?e kre?e prema planini 1af da ondje skine sa sebe staru odoru, staro perje i, na taj na,in, postane istinski, metafi8i,ki obna:eni i do same svjetlosne fi8ionomije ra8obli,eni simur) kao takav. >adalje, +u"rawardi ondje posebno stavlja na)lasak na +imur )ovu ,aroliju pjeva ili 8ova koji u sebi sukusira sve odjeke i sva sa8 vu,ja, )lasovna i mu8i,ka, ko8mi,ki" svjetova kojima je,i 0ije, Bo:ija prola8e?i, prije to)a, kro8 +imur)ovo )rlo i poprimaju?i tako melodiju :ivota i smrti, pri8vuk nostal)i,ne ,e:nje i ljubavi 8a vje,nom domovinom u koju se vra?aju svi odjeci i sve rije,i i ondje utkivaju, sna)om posvema.nje) du"ovno) uskrsnu?a u svom metafi8i,kom praobliku, u vje,ni mir Deusa absconditusa. +vojim kona,nim vra?anjem ondje, i sam +imur) poprima svoje predvje,no obli,je i uskrsava u slici feniAa. +imur) se "rani o)njem i po svojoj 8emaljskoj 8avi,ajnosti nije ptica ni !stoka ni *apada, ne)o je nje)ovo )nije8do svijeno na samom vr"u planine 1af ili na sjajnom vr"uncu misti,no) +inaja, )dje mu istinske lekcije i8 discipline arcanum pru:a sami &urpurni 3n=eo. Ta disciplina mu je tim prije nu:na, jer nje)ov 8a8ivala,ki pjev od8vanja akusti,nim perpsektivama ob8orja i svjetova do tada nepo8nati" svjetovima s ovu stranu 8vije8da. To je .ifrirani pjev ,ije tuma,enje 8naju samo rijetki koji su u Bijeli 6cean vje,ne bo:anske mudrosti pronik nuli, a koji samo poneki biser od te mudrosti daruju onima koji su takvo) biserja dostojni, koji )a umiju primiti, nositi i ,uvati. Takvo biserje, 8acijelo, primaju samo oni do ,iji" du.a dopire +imur)ov pjev, ra8buduje i" i otvara spram sasvim du"ovni" svjetova. >ji"ov oda8iv +imur)ovu 8a8ivu o8biljuje se na identi,an na,in u smislu transcen dentno), metaje8i,ko) jedinstva u8vratne rije,i (wa"da an nati%). +na)om tako u8vra?ene rije,i, opet, svaka ra8bu=ena du.a svoju primateljku, to jest fi8i,ko tijelo sufije uvodi u sredi.te misti,ke )no8e i u posebnu du"ovnu 8ajednicu koju +u"rawardi oslovljava bo:anskom svojtom (3"l as +akina) stavljenom pod okrilje nje)ove stalno uprisutnjene "ijeropovijesne +akine. e) du"ovni nasljednici i.ra%i teo8ofije +u"rawardijev filo8ofsko teo8ofski i, osobito, sufijski opus je tako bremenit i plodotvoran da je nakon nje)ove smrti i8a8vao vrlo rasko.na du"ovna )ibanja koja su, poput sna:na du"ovno) vrela, provalila i8 nepre)ledni" svjetlosni" dubina nje)ova du"ovno) .tiva. >je)ov opus je, naime, bio dostatna du"ovna 8akladnica i u)aoni kamen 8a utemeljenje prave .kole u kojoj se u teorijskom i u prakti,nom smislu rije,i i8u,avala, tuma,ila i prenosila nesvakida.nje prenabujala misao mlado) sufijsko) mu,enika +u"raward ina)tui a. To ?e red da nje)ova misao, naime, nije i8u,avana samo kao osebujna du"ovna filo8ofija, ve? joj je poklanjana dostatna pa:nja i u smislu nje)ove i.ra%i teo8ofije kao stanovite reli)io perennispar eAcellence, koja je na najljep.i i najdosljedniji na,in i8ra8ila %ur'ansku ideju univer8alno) nebesko) monotei8ma, ,ija vje,na nebeska, eminentno bo:anska mudrost je preko du"ovni" 8ajednica vje,ne sufijske )no8e, kakve prepo8najemo u naslovimaJ 3"l as +aklna, 3"l al (a%i%a< 3"l al !.ra%i$$un, 3"l al (ikma al ma.ri%i$$a itd, uvijek uspijevala, unato, svetopovijesnim interpolacijama, nedosljednim redakturama i patvo renjima autenti,no otkriveno) sveto) teksta 0ije,i Bo:ije, preme=iti sve okamenjene me=a.e improvi8irani"

svetopovijesni" periodi8acija, ljudskim )enijem odmi.ljeni", definirani" i sna)om ljudsko)a "ira bo:anskom >aumu prireknuti" do)mata i du"ovni" institucija vjere, koje su, vrlo ,esto, autenti,ne ritmove bo:anske oikonomie otkrivenja i es"atolo.ko) spasenja 8asvodnjavale, reducirale i 8atvarale unutar jedno) sveto) je8ika, jedne reli)ijske kulture, jedno) mentaliteta i jednoobra8no) svetopovijesno) i sveto)eo)rafsko) aiona. &rvi du"ovni poklonik autenti,no) +u"rawardijeva teo8ofsko), i.ra%l nauka, a ujedno^i ponajbolji^tuma, nje)ovi" imena bio je naprijed ve? spominjani /amsuddin /a"ra8uri, koji je ustopice slijedio svo)a u,itelja i 8ajedno s njim dijelio nje)ovo 8ato,eni.tvo u 3lepu sve do u,iteljeva smaknu?a. @ svom tuma,enju u,iteljevi" ideja /a"ra8uri se do te mjere identificirao s njim da mu nije bilo va:no koliko ?e nje)ovo tuma,enje biti prepo8natljivo i pe,atom nje)ova du"ovno) )enija obilje:eno. +to)a je jo. i danas te.ko ra8lu,iti i identificirati stvarni interpretativni opse) nje)ova vlastito) opusa. + pou8danjem se danas 8na da je on na,inio komentare na dva +u"rawardijeva djelaJ Talwiliat (-nji)a o nada"nutim tuma,enjima &lo,e i &rijestolja) i -itab "ikma al i.ra% (!sto,na teo8ofija). >jemu se pripisuje i jedno posve opse:no djelo 0asa'il al .a)arat al ila"i$$a wa al asrar al rabbani$$a (Traktati o bo:anskom Drvetu i o teo8ofskim tajnama). 0ije, je o pravom enciklopedijskom radu u ,ijem sadr:aju se smiruje cjelovito teorijsko iskustvo filo8ofa i teo8ofa koji su pret"odili +u" rawardiju. &ored /a"ra8urija, 1utbuddin /ira8i (QRN<LORF) je dru)i veliki tuma, +u"rawardijevi" djela. 6n je tuma,io +u"rawerdijevo djelo -itab "ikma alKi.ra%. Da bi .to preci8nije tuma,io +u"rawardijevu i.ra%i teo8ofiju, prisiljavao se .to vi.e putovati u )lavna du"ovna sredi.ta takovrsne du"ovne )no8e. Bio)rafi spominju nje)ovo putovanje u (orasan, 3nadoliju, +iriju i !rak. @8 to je sebi bio u prilici priskrbiti ponajbolje u,itelje ono)a vremena. #edu 8na,ajnim imenima ono)a vrmena spominju se >asiruddin Tusi, kod ko)a je ovaj u,io astronomiju i filo8ofiju, +adruddin 1unawi, veliki misti,ki filo8of i slavni u,enik 3ndalu:anina !bn '3rabija. 1utbuddin /ira8i je, u8 komentare na djela +u"rawardija, potaknut i nada"njivan u,iteljevim i.ra%i idejama, napisao i vlastito enciklopedijsko djelo Durra al ta) (Biser -rune) u ,iji sadr:aj su uklju,eni svi 8nanstveni sustavi ono)a vremena. !bn -ammuna (umro QSR<LOSN) je tako=er bio jedan od 8na,ajniji" komentatora +u"rawardijeva djela. 6n se naro,ito posvetio tuma,enju +u"rawardijeva djela Talwl"at, ra8matraju?i )a kro8 tri nje)ove cjelineJ lo)iku, fi8iku i metafi8iku. 6sobno je smatrao da je nu:no najprije tuma,iti ovo u,iteljevo djelo, jer be8 uvoda u ovo djelo te.ko se ,ovjek mo:e upustiti u i8u,avanje i tuma,enja +u"rawardije va temeljno) djela -itab "ikma al i.ra%. 6vdje valja spomenuti i ime Galaluddina Dawwanija (umro TPF<LEPL) kao istaknuto) tuma,a +u"rawardijevi" djela. -ako smo ve? ranije spominjali, on se istakao kao tuma, nje)ova traktata -itab "a$akil an nur (-nji)a o svjetlosnim "ramovima). &otom je Uadud Tabri8i komentirao +u"rawardijev traktat -itab al alwa" al 'lmadi$$a (-nji)a o !maduddinovim plo,icama), do,im je nje)ov suvremenik >a)muddin #a"mud Tabri8i napisao vlastite Glose na +u"rawardije vu knji)u -itab "ikma al i.ra%. +u"rawardijeva knji)a Talwl"at7e prevedena na "ebrejski je8ik, a u .esnaestom stolje?u se po,inju prenositi nje)ova djela i nji"ov du"ovni utjecaj u !ndiju, do,im je nje)ov cjeloviti opus prou8ro,io pravi du"ovni preporod filo8ofijske tradicije !rana u safavidskom ra8doblju. /tavi.e, nje)ov opus je ostavio nei8brisiva utjecaja na cijelu jednu skupinu istaknuti" mislilaca okupljeni" oko mon)olsko) imperatora u !ndiji 3kbara (LEEQ LQPE), profiliraju?i ondje neku vrstu reli)io per ennis (din ila"i, reli)io divina) ekumenske naravi i ekumenski" ra8mjera. Bla)odare?i du"ovnim uplivima +u"rawardijevi" teo8ofski" ideja, u8ajamno du"ovno strujanje i8me=u !rana i !ndije ni danas nije i8)ubilo na svom inten8itetu. Takovrsnoj uspostavi du"ovno)a strujanja je u dobroj mjeri doprinijela i ,injenica da je per8ijski je8ik, kao najsna:niji i najekspresivniji je8ik onda.nje) kulturno) svijeta, bio je8ik kulturno) svakodnevlja i +jevero 8apadne !ndije. +u"rawardijeve teo8ofske ideje ?e i8vr.iti bitan utjecaj i na utemeljitelje i kasnije )lavne predstavnike ,uvene filo8ofske .kole u !sfa "anu, koju je utemeljio #ir Damad, a koju su kasnije proslavili i priskrbili joj kolosalnu filo8ofijsku tradiciju sa i8ra8itom teo8ofskom i i.ra%i du"ovnom

aromom #ulla +adra +ira8i, /a$" 3"mad 3"sa'i, 1a8i +a'id 1ommi, #ulla (adi +ab8awari i dru)i.

A!"ad al-#a3ali i id*ja :is,* lju a5i Ahmad al%4azali (umro @<B:11<A)$ brat &uveno# muslimans!o# filozofa$ teolo#a$ ravni!a i sufije Abu =amida +uhammada al%4azalija$ za razli!u od svo#a brata !oji je morao ro6i vi"estru!e duhovne ostelje$ !a!o bi se u !ona&ni'i smirio u sufizmu$ #otovo je uro7eno bio s!lon tajanstvenim obzorjima sufijs!e #noze i od rane mladosti s!lon zaljubljivanju u Eejlu 9vo#a bi6a !oja obitava na vrhun'ima Sinaja &iste Ejubavi. +a!ar je bolna us omena na s!oro tra#i&no stradanje$ zbo# ljubavi$ slavno# sufijs!o# mu&eni!a Abu +ansura al%=alla#a$ jo" uvije! bila sna(no risutna u sr'u nje#ovu$ o ut (ive i ne rebolne rane$ Ahmad al%4azali se nije mo#ao oteti e#zisten'ijalnom is!u"enju !oje #a je neodoljivo navodilo na (ar!o tle bo(ans!e Ejubavi. 8je#ovo e#zisten'ijalno stanje je$ jednostavno$ bilo bitno odre7eno ta!ovrsnim duhovnim !onte!stom !oje#a je utemeljila renabujala sufijs!a ljubav ;abije al%'Ada>ije i stradalni!a Abu +ansura al%=alla#a$ a strahotna smrt ovo# otonje# je taj !onte!st samo jo" vi"e ustalila i ris!rbila mu onu izazovnu dra( i sna#u !ojoj se ne6e mo6i odu rijeti$ ne samo Ahmad al%4azali$ ne#o ni &itava lejada onih o!u ljenih u duhovnu zajedni'u Ashab al%'u""aM ili fedeli d'Amore na &elu sa teozofom ezoterijs!i !rajnje razudene bo(ans!o%ljuds!e ljubavi:Ejubavi ;uzbehan *aMli Kirazijem. )oli!o #od je irans!i ravni! Ibn Da>ud Isfahani$ uz to jo" slavniji sufijs!i teoreti&ar i u&itelj Abu +ansur al%=alla#a$ do rinio osudi svo# naj rilje(nije# u&eni!a u sufizmu al%=alla#a$ odre!av"i #a se i svih ideja o ljubavi !oje je dubo!o u'ije io u nje#ovo sr'e$ jo" vi"e je$ s dru#e strane$ svojim djelom o ljubavi )itab az% Guhra ()nji#a o Veneri) ili )itab az%zahra ()nji#a o 'vijetu) obudio interes za ustolovno lutanje bes!rajnim obzorjima &iste Ejubavi !od Ahmada al%4azalija i$ !asnije$ !od ;uzbehan *aMli Kirazija. +ada ovijesni&ari sufijs!e literature misle !a!o je "tivo o ljubavi Ibn Da>ud al%Isfahanija sna(no nadahnuto idejom latons!e ljubavi$ rije bi se mo#lo re6i da je na ovo#a is'a odlu&ni utje'aj izvr"ila ideja o ne o%ro&noj$ djevi&ans!oj$ vir#inalnoj ('udri..) ljubavi !a!vu su nje#ovali &lanovi oznato# lemena *anu 'Udra iz Iemena$ iz te domovine ili Orijenta &iste Svjetlosti i &iste Ejubavi. Ovaj naslov za #ornju vrstu ljubavi$ najvjerojatnije$ ima stanovite veze i sa naslovom !oje# maj!a 'Isaova +arvama nosi u !onte!stu islams!e duhovne tradi'ije$ to jest +arvama al%'Adra' (+arjama$ ne oro&na Djeva$ Djeva jerusalims!a itd.). Ga &lanove #ornje#a lemena je$ naime$ oznato$ da redovito mru od &iste ljubavi$ to jest , mru ve6 onda do! (arom &iste ljubavi #ore,. Sto#a se za &istu$ djevi&ans!u$ ne oro&nu ljubav u muslimans!oj sufijs!oj literaturi$ obi&no$ svjedo&i da je ta!ovrsna duhovna zbilja !oju ne treba ni revi"e hvaliti$ o#otovo ne !uditi. 9o#a ravila se$ na ne!i na&in$ dr(ao Ahmad al%4azali$ a sve razlo#e ta!ovrsno# duhovno# stava rasvjetljuje &injeni'a "to je on (ivio i isao o ljubavi u vremenu izme7u dva tra#i&na do#a7aja sufijs!e ovijesti$ to jest u ras onu =alla#ove smrti i smrti al%4azalijeva u&eni!a 'A.n al%Judat =amadanija !o#a je ta!o7er ubila ljubav za Ejubljenim. Ga Ahmada al%4azalija i nje#ovo# u&eni!a ;uzbehan *aMli Kirazija se mo(e re6i da su izvla&ili temeljno nadahnu6e za vlastitu simfoniju o &istoj ljubavi iz ono# se#menta Ibn Da>ud Isfahanijevo# !azivanja o ljubavi !oji nije do u"tao bilo !oji na&in u rimjeravanja i uosobljavanja bo(ans!e Ejubavi u !onte!stu ljuds!e ljubavi. ;uzbehan *aMli Kirazi je$ naime$ du#o bdio i sa osobitom rado"6u i redano"6u &itao one al%=alla#ove sufijs!e stihove zbo# !ojih #a se odre!ao i nje#ov u&itelj Ibn Da>ud$ a to su stihovi u !ojima se ras!riva s!riveni smisao ljuds!o# Obli!a ili nebes!o# Anthro osa !oji je sli!a i rili!a otajstva slave$ bezli&nosti i bezobli&nosti *o(ans!o# !ao ono# najvi"e Ejubljeno#3 ,Slava Onome !oji je o&itovao svoju ljuds!ost !ao misterij slave Svo# bo(ans!o# sjaja., (al%=alla#) 8o$ ono "to je ;uzbehan *aMli Kirazija$ !od nje#ova razvijanja vlastito# teofanizma ili tzv. hermeneuti!e oslani&!o# smisla za bo(ans!u Eje otu$ teofanizma !oji je sna#om ta'>ila imao ovezati o&iti (zahir) i s!riveni (batin)

smisao bo(asn!e Eje ote i Ejubavi$ ono "to #a je$ da!le$ s asilo osude i stradanja na al%=alla#ovu sli!u i rili!u jest &injeni'a da on nije ni o!u"ao na na&in uzajamno# mije"anja i sjedinjenja ozbiljivati ljuds!u i bo(ans!u ljubav$ ne#o je &istu bo(ans!u Ejubav vazda zadr(avao na ne!oj vrsti e#zisten'ijalne distan'e i u&inio je izvori"tem transfi#urativne sile !oja uvije! mijenja i reobra(ava ljuds!i subje!t ljubavi.10@ Isto to$ samo na dru#i na&in i iz dru#e ers e!tive$ u&inio je i Ahmad al%4azali. U svom djelu Sa>anih al%'u""aM (Slutnje ili duhovna nadahnu6a zaljubljenih u bo(ans!u Ejubav) on razvija ideju o &istoj ljubavi !oju oti&e is!reni sufija u sr'u svome rema vje&no Ejubljenome$ znaju6i da 8je#ovu ljubav ni!ada ne&e mo6i do !raja dose#nuti$ o#lavito ne ostati ba"tini!om te ljubavi u svom tro"nom zemaljs!om tjelesnom hramu. Da bi objasnio odnos zaljubljeno# (sali!) i Ejubljeno#a (*o#)$ Ahmad al%4azali ose(e za Mur'ans!om idejom o Iblisu !o#a je bo(ans!a Ejubav osudila. Iblisov ne osluh rema bo(ans!om nalo#u da se o!loni Ademu$ redvje&nom$ nebes!om adamovs!om Obli!u u !ome rebiva unina bo(ans!e Slave i otajstvo bo(ans!e Ejubavi$ taj ne osluh se u tafsirs!oj !nji(evnosti islama i u muslimans!oj teolo#iji$ o 6enito$ tuma&i na jedan sasvim dru!&iji na&in od ono#a !oje# susre6emo u sufijs!oj literaturi. /rema tafsirs!im !azivanjima$ naime$ Iblisa nije osudila bo(ans!a Ejubav rema !ojoj je on te(io i za !ojom je ose#ao vi"e ne#oli je smio$ ne#o #a je osudila nje#ova #ordost !oju je is oljio u svom odnosu rema nebes!om Anthro osu$ i osudilo #a je nje#ovo metafizi&!o subo(ni"%tvo i metafizi&!o li'emjerje !oje je o&itovao rema *o#u red !ojim je s!rivao stvarni razlo# svo#a ne osluha. Umjesto vlastite #ordosti !oju je trebao riznati u smislu temeljno# razlo#a za svoj ne osluh$ Iblis je *o#u osvjedo&io to da je razlo# nje#ove ne oslu"nosti nje#ov metafizi&!i monoteizam$ nje#ovo ne ri!osnoveno vjerovanje u Iedno#a *o#a$ !oje mu ne do u"ta da se o!loni bilo !ome dru#om doli 8jemu Samome. Ahmad al%4azali$ me7utim$ tu nastoji ras!riti ne!e nove obzire to# ne osluha$ is!lju&ivo nastoje6i 'ijeli taj meta ovijesni do#a7aj motriti iz ers e!tive &iste ljubavi. On$ naime$ im li'itno$ ristaje uz ideju da je Iblisa osudila &ista ljubav rema Ejubljenome$ ali ta ljubav umjesto da je izazvala uzdarni od#ovor od strane Ejubljeno#a u smislu darivanja 8je#ove ljubavi zaljubljenome$ ta ljubav mu donosi vje&no ro!letstvo. ;azlo# ro!letstva ne le(i u &injeni'i "to je Iblis uznastojao ljubiti *o#a ljubavlju !oja je izvirala iz sredi"ta nje#ove &iste o#njene biti$ ne#o je razlo# u tome "to je on svo# Ejubljeno#a o!u"ao u&initi redmetom svoje ljubavi$ "to se o!u"ao sa Ejubljenim totalno omije"ati i sjediniti !ao "to se lamen svije6e omije"a sa tijelom le tira$ do! ovaj$ !ao simbol za istins!o# sufiju$ i#ra svoj osljednji les$ les smrti ili les sa#aranja u lamenu &iste ljubavi svo# Ejubljeno#a. U tom svom lesu smrti Iblis je zaboravio jednu stvar !oja nije izmi'ala sufijama$ a &a! ni samom al%=alla#u$ a to je &injeni'a da u le tirovom obi#ravanju o!o lamena svije6e i njihovu !ona&nom sjedinjenju le tir vi"e ne ide u susret lamenu$ ve6 lamen ide u susret njemu i &ini #a svojom duhovnom hranom. -#zisten'ijalni onor !oji ostoji izme7u zaljubljeni!a i Ejubljeno#a remo"tava se sna#om sufijine$ ljuds!e ljubavi$ ali ne ta!o da redmet te ljubavi (*o# !ao Ejubljeni) ostane redmetom zaljubljeni!ovim (sali!)$ ve6 na na&in da sna#a bo(ans!e Ejubavi reobra(ava subje!ta ljuds!e ljubavi i &ini #a teofanijom bo(ans!e Slave i Ejubavi. 8evidljivu re#radu$ !oja stoji u ras onu re&eno# a#zisten'ijalno# onora !oji dijeli zaljubljeni!a i Ejubljeno#a$ ni!ada ne smije rese#nuti onaj !oji ide u susret *o#u$ zbo# &e#a je i osu7en An7eo ljuds!o#a roda$ /ur urni An7eo$ Adam !ao deseta inteli#en'ija u Suhra>ardijevoj an#elolo#iji$ !ada je o!u"ao sa mjesta 9re6e inteli#en'ije rometnuti se na mjesto Dru#e inteli#en'ije$ a je sto#a morao biti vra6en na mjesto Desete inteli#en'ije i ro(ivjeti vrijeme tzv. zaostale vje&nosti$ vrijeme svojev%sno# metafizi&!o# ada. Osu7en zbo# nastojanja da dose#ne veli&inu bo(ans!e Eubavi$ veli Ahmad al%4azali$ Iblis je zadobio vje&no ro!letstvo$ ali je nje#ov od#ovor bio3, 9ime ja otvr7uje 9voju SlavuP, 9o 6e re6i da ni na!on ro!letstva on ne restaje$ sna#om vlastito# ljubavno# (ara$ (edati za onom bo(ans!om uzvi"enosti do !oje se ni!o ne mo(e dovinuti niti je sna#om bilo !oje zaslu#e mo(e dostojan biti. ,/reviso! je !rajnji dose# Ejubavi sto#a "to ona Ejubljenome ridijeva nedosezljiv naslov. Sto#a nema na&ina na !oji bi Ejubljeni bio zato&en u tvr7avi sjedinjenja.,

9u3 *!an Ba0li i sufijska kola 5j*rni! Lju a5i ;uzbehan *aMli Kirazi ro7en je @<<:11<? u Fasu$ malom mjestu udaljenom o!o 1CB !ilometara od #rada Kiraza u /erziji. U ovom #radu on je i o!on&ao svoj relativno du# (ivot (ABA:1<B0). 8je#ova (ivotna dob obuhva6a vrijeme !oje obiluje nevjerojatno !ru nim duhovnim &injeni'ama onda"nje# muslimans!o# i$ o 6enito$ !ulturno# svijeta$ &injeni'e !oje za'rtavaju i ozbiljuju fenomenolo#iju 'jelovite svijesti jedne !ulturne antro olo#ije. 9o je vrijeme u !ojem Suhra>ar%di us!rsava i do ot uno# teorijs!o# i duhovno# ozbiljenja dovodi filozofiju drevno#a Irana svojim u&enjem o Svjetlu (Svarna)$ u teozofs%!oj teoriji oznatoj od naslovom orijentalna teozofija ili filozofija svjetlosti (hi!ma al%i"raM). /otom$ u istom tom razdoblju zbiva se !ru an duhovni do#a7aj na sjevero%za adu Irana$ u tvr7avi Alamut$ #dje se ro#la"ava Veli!o Us!rsnu6e reformirane ismailijs!e #noze$ !oja se najavljuje !ao jedinstvena forma osve duhovno# islama shva6eno# u smislu reli#ije osobno# s asenja. Da bi redstavljala stvarnu duhovnu formu budu6e# ojedina&no# soteriolo"!o# u!lona$ reformirana i u novom svjetlu us!rsnula ismailijs!a #noza je$ rije to#a$ morala ozbiljiti svoj vlastiti soteriolo"!i &in$ s!lanjaju6i se od o!rilje sufizma red nevi7enom ru"iteljs!om silom mon#ols!ih osvaja&a. U isto to vrijeme u oblasti 9ranso!sanije 8a#muddin )ubra$ izuzetan teozofs!i duh$ u dotada"nju sufijs!u tradi'iju u'je ljuje i ut!iva jedno novo duhovno usmjerenje u smislu fenomena obojenih svjetlosti V hotismus)$ razvijaju6i svojevrsnu duhovnu !ozmolo#iju boja$ !oju je$ !asnije$ nje#ov u&eni! 'Alaudda>la Simnani$ sistemom interi% oriziranja svete ovijesti$ osuvratio u &vori"ni rostor mi!ro%!ozmosa ili u verti!alna hidrovs!a &vori"ta duhovno# &ovje!a$ rev%rednovao u stanovitu anthro olo#iju s iritualis$ u !ojoj je su!usirana mi!ro!ozmi&!a !ozmolo#ija svjetlosti i njeno# du#ino# s e!tra rimjereno# unutarnjem hijerarhijs!om slijedu &ovje!ove osobnosti. 8ajzad$ to vrijeme rebo#ato bremenitim duhovnim do#a7ajima zas%voduje i !runi"e erzijs!i sufijs!i jesni! Fariduddin 'Attar svojim ne revazidljivim misti&nim e o ejama zaodjenutim odorom neis%tro"iva i semanti&!i neizbistriva simboli&!o# jezi!a i veli&anstveno# literarno# ostvarenja. U ovom$ da!le$ duhovnom !onte!stu smje"ta se duhovni inte#ritet (ivota i rada ;uzbehan *aMli Kirazija$ &iji teozofs!i e!s ozei o transfi#urativnoj sili bo(ans!e Ejubavi i njenih zemaljs!ih odje!a otvaraju novu ers e!tivu u #lobalnoj tradi'iji "iizma$ a nje#ov zalaza! i odlaza! s ovo#a svijeta na najzna!ovitiji na&in najavljuje dolaza! najsjajnije zvijezde muslimans!o# misti&no# neba Anda%lu(anina Ibn Arabija$ !oji na u"ta svoju rodnu Andaluziju i zauvije! !re6e na isto! islams!o# im erija. Ondje 6e Ibn 'Arabi "iriti svoje nesva!ida"nje razudeno teozofs!o u&enje u &ijem sredi"tu$ !ao !runs!a duhovna silni'a$ ulsira u&enje o ljubavi u dobroj mjeri sli&no onom "to #a je u svojim sufijs!im tra!tatima o ljubavi izla#ao ;uzbehan *aMli Kirazi. 8je#ovi tra!tati o ljubavi ras!rivaju tajnu smirene du"e$ du"e ris jele u savr"enu ravnote(u na!on svo# te#obno# su&eljenja sa brit!im dvobridnim ma&em ta>hida$ !ojim rasije'a svoj ravohod%ni i uravnote(eni ut tanziha (a ofatizam) !roz o#ibeljnu ra"umu ta'tila (a#nosti'izam) i ta"biha (antro omorfizam). 8o$ ;uzbehan *aM%li smatra da se tim utem mo(e sa si#urno"6u ro6i samo od lastom ezoterijs!o# ta>hida$ to jest u smislu stanovite ini'ija'ijs!e reli#ijs!e forme !oja je jedina u stanju oraziti i razobli&iti dvostur!u zam!u s !ojom se stalno su&eljava e#zoterijs!i ta>hid$ to jest zam!u ta'tila i ta"biha. ;azvijanje ideje o ezoterijs!om ta>hidu u smislu najt%je"nje s.ner#ije bo(ans!e i ljuds!e ljubavi (hubb)$ u &ijem sredi"njem &vori"tu se susre6u zaljubljeni (habib) i Ejubljeni (mahbub)$ ;uzbehan *aMli$ za'ijelo$ razvija ideju o misti&!om osvjedo&enju oslani&!e reli#ije u smislu iznutarnje# sufijs!o# zrijenja oslani&!o# smisla lje ote$ ono# smisla !oje# ras!riva dru(ina vjernih ljubavi (ashab al%'a"iMin) u onom oslani&!om redanju3 *o# je lije i ljubi lje otu. U tom duhovnom !onte!stu ;uzbehan *aMli$ razumljivo$ ne is ituje Eje otu te! !ao jedno medu brojnim bo(ans!im svojstvima$ ne#o je is ituje u smislu su"tins!o# Atributa (sifat dati..a)$ o!azuju6i ta!o da je samo *o# izvori"te univerzalno# -rosa. On ta!o7er ne motri taj su"tins!i Atribut u smislu metafizi&!o# a stra!tuma i ne rire'ive bo(ans!e nadosobnosti$ ve6 #a razmatra !ao temeljnu teofaniju od !ojom se u najlje "oj formi naba'uje metafizi&!a nadosobnost Ei'a *o(ije#$ !a!o to &esto voli !azati ;uzbehan *aMli$ slijede6i

duhovni ritam ono# &uveno# oslani&!o# ou&!a3 +otrio sam svo#a 4os odara u najdivnijem obli&ju. Ejubav rema Eje oti u ;uzbehanovu misti&nom is!ustvu nije mo#u6a !ao u!i a stra!tum i obe"&u6ena &e(nja$ ta!o da ona uvije! mora biti ljubav rema ne!oj teofaniji$ zal%jubljeni&!o osje6anje i te(nja rema ne!oj vrsti uosobljene Ejubavi i uobli&ene Eje ote. 9o 6e re6i da *o#$ s!ladno ;uzbehanovom sufijs%!om is!u"avanju ezoterijs!o# ta>hida Ejubavi i Eje ote$ sna#om metafizi&!o# motiva i #ibanja uzima Svjedo!a na 8ebu$ to# vje&no# ratio'a i vidljivo# navjestitelja 8je#ove Ejubavi i Eje ote. /ovijesni&ari nje#ova mi"ljenja ovaj ;uzbehanov sufizam oslovljavaju svojevrsnom imamolo#ijom !oja ne ot!riva svoje ime.*a" ta bezimena ;uzbehanova imamolo#ija za!riva nje#ovo ini'ija'ijs!o sufijs!o is!ustvo u bo(ans!u tajnu ljubavi$ tajnu !oja o#la"ava ot uni identitet ljubavi$ zaljubljeni!a i ljubljeno#a$ "to &ini samu sadr(ins!u sredi"nji'u nje#ova Duhovno# dnevni!a sastavljeno# u edeset i etoj #odini (ivota.Ova vrsta sadr(aja !od ;uzbehana ima sna(ne !orijene osa7ene u najranijim #odinama nje#ova djetinjstva$ !ada je ve6 !ao sedmo#odi"nja! intenzivno u ra(njavao zi!r Vdi!r)$ ini'ija'ijs!u otra#u za tajnom i za unutarnjim raz#ovorom s 9ajnom u samoj hi%drovs!oj ni"i vlastito# sr'a (muna#at). Ova vrsta najranije# duhovno# is!ustva je stvorila solidne ret ostav!e za naj rofinjenije duhovne s oznaje o nebes!im rototi ovima ljuds!e osobnosti rofilirane o nebes!om rototi u i metafizi&!oj osobnosti /oslani!a islama5 ili one duhovne s oznaje o duhovnoj e#ze#ezi Jur'ana !ao ne retr#nuto# obnavljanja istins!e oslani&!e hermeneuti!e$ !oju ideju je ve6 do dostatne unine razvio i sustavno obrazlo(io "iizam i sufizam. Sto#a bez ovih duhovnih !oordinata i ovo# duhovno# !onte!sta danas nije mo#u6e motriti ni ;uzbehanov ezoterijs!i ta>hid bo(ans!e Ejubavi i Eje ote. Iedna!o ta!o nije mo#u6e razumjeti nje#ove e!stati&!e vizije !oje su mu se de"avale i !oje on o isuje u svome Duhovnom dnevni!u$ u!oli!o te vizije ne shva6amo !ao teofanije Ejubavi i Eje ote$ teof%anije onu7ene od re oznatljivim rili!ama$ neutjelovljenim$ ali nimalo manje zbiljs!im$ ali teofanijama vi7enim o!om sr'a$ sna#om osve duhovno# vida !oji nema ni!a!ve veze sa na"im tjelesnim #ledanjem. 9u vrstu duhovno# vida ;uzbehan *aMli oslovljava motrenjem !oje istje&e iz smirene du"e$ du"e !oja je ozbiljila svoj ovrata! svome 4os odaru$ ba" ono#a &asa do! motri teofaniju$ jer bez to# &ina motrenje ne bi bilo mo#u6e$ a bez jednodobne odudarnosti vizije i ozbiljenja ovrat!a 4os odaru$ teofanija ne bi bila mo#u6a i ne bi bila uo&ljiva. Uz osebno duhovno motrenje$ naime$ ide i oseban rostor$ osebno vrijeme i osebna forma redo&ivanja i o!azivanja$ bez &e#a nestvorena Eje ota ne bi mo#la u6i u obli! i u6i u svjetlosni vido!ru# sr&ano# vida u !ome se jedino ojavljuju nebes!i arheti ovi neuvjetovano# bit!a. ;uzbehanove duhovne vizije su tim stvarnije i simboli&!i rofinjenije s to# razlo#a "to nje#ov ulaza! na duhovni ut sufijs!e ini'ij%a'ijs!e #noze nije bio ro ra6en uobi&ajenom ritualnom ra!som rimanja i zao#rtanja hirMe od strane ne!o# ista!nuto# sufijs!o# u&itelja$!a!av je slu&aj bio !od ve6ine nje#ovih sufijs!ih rethodni!a. On je$ naime$ s ravom oslovljen u&eni!om =idrovim$ jer mu je ovaj bo(ans!i #lasono"a ezoterijs!e #noze i vje&ne bo(ans!e mudorsti odario autenti&no$ svoje vlastito uvo7enje na duhovnu stazu i najne% osrednije #a u&inio svojim blis!im u&eni!om$ o &emu ;uzbehan *aM%li izrije!om svjedo&i3, U to vrijeme bijah neznali'a u uzvi"enim teo%zofs!im mudrostima$ do! ne vidjeh =idra. On mi dade jabu!u od !oje ojedoh jedan !omad. ,/ojedi je svu$, re&e mi on$ , jer to je !oli&ina !oju sam i ja ojeo., Hinilo mi se da od /rijestolja do /lejade (Vla"i6) bija"e rostrano more$ i ni"ta dru#o. Sli&ilo je Sun&evu odbljes!u. 9ad se moja usta otvori"e$ rotiv moje volje$ i sav sadr(aj to# mora svjetlosti ondje rodrije5 ne ostade nijedna !a lji'a a da je ja ne is ih., U svom o se#om neveli!om$ ali sadr(ins!i !rajnje bremenitom djelu )itab al%i#ana ( )nji#a o naobla&enju)$ ;uzbehan *aMli Kirazi obrazla(e &in misti&no# reta!anja &ovje&ije ljubavi u onu bo(ans!u. ;ije& je o svojevrsnoj reobrazbi duhovne vizije$ vizije ljubavi i lje ote$ !oja se$ !a!o sam ;uzbehan veli$ ne reobra(ava u toli!oj mjeri unutar obje!ta motrenja$ !oli!o ili u !ojoj mjeri se reobra(ava u samom subje!tu motrenja. Ovaj &in on smatra nu(nim reduvjetnim ristu om ezoterijs!om tavvfridu. On nije te! nje#ova zami"ljena fi!'ija niti odmi"ljena teorijs!a zamisao$ ne#o je to stvaran do#a7aj !oji se$ re!li bismo$ aradi#mati&no odi#rao unutar ;uzbehanove duhovne osobnosti u smislu najzbiljs!ije# i najis!u"anije# sufijs!o# is!ustva. On #a o isuje !ao do#a7aj sr'a !oji mu se jedne no6i desio u smislu oziva na rijateljevanje s *o#om$ rijateljevanje

!oje je on$ rema izravnom nalo#u$ bio du(an o isati u !njizi o smislu i zna&enju tajne zastora !oji se ostavlja izme7u /rijatelja i njemu vjerne dru(ine (fedeli d'Amore). Sna#om is!rene vjere i odanosti Ejubavi$ fedeli d'Amore moraju istrajno hoditi u vlastitoj vjeri i roni'ati !roz zastore !oji ih dijele od /rijatelja !ao su!usa same Ejubavi$ i6i mu u susret$ relaze6i iz jedne sr&ane ni"e u dru#u$ iz jedne du"evne odaje u dru#u$ osvajaju6i jednu o jednu duhovnu ostaju jasno nazna&enu ojav!om svjetlosti bo(ans!ih Atributa. 9o unutarnje utovanje i osvajanje zastora nije mehani&!i &in i asivan hod$ ne#o je osrijedi te#obno utovanje re uno zam!i i o#ibelji !ojima valja na dostatan i rimjeren na&in odoljeti. 9emeljni oti'aj za ova!vu jednu ideju ;uzbehan je rona"ao u jednom oslani&!om ou&!u !oji #lasi3 On je navu!ao obla! na sr'e moje$ i ja sam sedamdeset uta na dan is!ao o rosta od *o#a. 9o 6e re6i da u sveto ovijesnom is!ustvu ostoje o!azatelji iz !ojih je bjelodano da se #lasono"ama ;ije&i *o(ije i rija% teljima *o(ijim (a>li.a ) de"avalo is!u"enje u smislu naobla!e !oja se navla&ila na njihovu unutarnju svijest i njihovo unutarnje zrijenje$ i u smislu zastiranja unutarnje svjetlosti. 9u vrstu is!u"enja ;uzbehan *aMli oslovljava is!u"enjem !ojim *o# !u"a svoje izabrani!e$ i to is!u"enjem Gastora. Ova relije a duhovna i#ra s!rivanja i ras!rivan%ja za ;uzbehana nije dru#o doli ne!a vrsta fenomenolo#ije Duha ili teozofije duha$ od uvjetom da se smisao to# &ina ni na !oji na&in ne re li6e sa na"im ovda"njim ovijesnim smislom. ;ije& je$ jednostavno$ o neumatolo#iji !oja je osve osovljena na sveto ovijesnu i hijer%o ovijesnu rofetolo#iju. 9aj &in se sasvim odi#rava u onom duhovnom !onte!stu !oji je nazna&en u redanju o S!rivenoj ;izni'i$ !oja je stvarni za#lavni !amen meta ovijesti i hijero ovijesti$ i !oja jedino di!tira stvarni smisao o &ijem ritmu se odi#rava dramats!i zami"ljen &in s!rivanja i ras!rivanja u sredi"tu u#la&ano# o#ledala bo(ans!o# mi!ro!ozmosa. /rvi ojava! ili rvu teofaniju !oja se javlja iz dubine bezobli&ne ;izni'e u re oznatljivoj$ na ne!i na&in uo%sobljenoj !onturi ili obli!u$ rema mi"ljenju i #ledanju ;uzbehana *a%Mlija$ nije avi'enijans!a /rva Inteli#en'ija ili arebijevs!i milotvorni Dah (8afas ar%;ahman)$ ve& sarni Duh (;uh). Sa meta!ozmi&!im i meta ovijesnim ojav!om samo#a Duha$ us ostavlja se rimordijalno bratstvo ili saziv bla#oslovljenih duhova ili redvje&nih duhovnih osobnosti onih bi&a !oja ;uzbihan oslovljava otomstvom resvete Svjetlosti. 9im duhovnim osobnostima se dramats!i naba'uje i o!azuje rimordijalna bo(ans!a Svjetlost u redvje&nosti$ i to na sasvim tajanstven na&in$ u smislu ree#zistentno# saveza (al%mitaM). Ve6 tada je$ smatra ;uzbehan$ ostavljen zastor !u"nje izme7u rve Svjetlosti$ bijele svjetlosti i onih rimordijalnih duhovnih osobnosti$ zastor &iju e#zisten'ijalnu a ofaziju treba da sta a i rozirnom u&ini (iva vjera Ejubavi odanih (Ashab al%'a"iMin % fedeli dAmore)$ i to usred o#ibeljnih i tra#i&nih zemaljs!ih is!u"enja i uvjetovanosti. Nude6i za samo :ot!rivenjem i samo:s oznanjem$ *o# !ontem% lira samo#a Sebe i sna#om samousredoto&enja na vlastitu *it stvara Duha$ rvu na&elnu !onturu svoje bezli&ne nad:osobnosti. 9aj Duh biva ontolo"!im temeljem svih svetih duhova ili du"a$ svih du"a svijeta s !ojima 4os odar% S!rivena ;izni'a s!la a ree#zistentni savez. /rvoemanirani ili rvostvoreni Duh$ u smislu metafizi&!e osobnosti /oslani!a islama !ao 'ausa eUem laris$ redstavlja rvi zastor !oji za!lanja Darovatelja obli!a (Dator formarum) i rvoobli!ovane ili rvouosobljene svete duhove5 ali re&eni Duh je$ jednodobno$ i /rvi Svjedo! (Kahiid) ne oznate$ S!rivene ;izni'e$ !oji je dru#o doli *o#$ Svjedo! u !ome *o# s oznaje vlastitu Slavu. Svi sveti$ redvje&ni$ bla#oslovljeni duhovi$ &iji bita! se utemeljuje rvim zastorom ili izvanjs!im Svjedo!om *o(ijim (&istim Duhom)$ sada su obuzeti usre%doto&enjem na svjetlost *it!a !oju rimaju od ;izni'e$ ta!o da je svjedo&enje o S!rivenoj ;izni'i$ sada$ omjereno izvan nje same$ na njen o&ituju6i *ita!$ a njeno vlastito samousredoto&enje$ !oje je izviralo iz njene samo izvi je"nosti !oja jedino jest$ ovo#a uta se omjera na Duha !ao rvi zastor i uzro!uje o:svjedo&enje o S!rivenoj ;izni'i izvan nje same$ "to izaziva nezaja(ljivu ljubomoru njeno#a *it!a$ veli ;uzbehan *aMli$ ta!o sna(nu i ta!o neodoljivu da zahtijeva onovno osuvra6enje vlastito#a *it!a na vlastitu *it$ na svoje nadosobno Ei'e. 9a!o *ita! S!rivene ;izni'e na#ovara Duha da se usredoto&i na nje#a i da svoja stvorenja na#ovara na samousredoto&enje$ jer sna#om samousredoto&enja &in svjedo&enja o ne oznatoj ;izni'i ili o njenom *it!u iznova se vra6a na ;izni'u ili na njen *ita!$ razvla"6uju6i se od so stveno# samoo redme6enja u Duhu !ao rvoj )o reni !oja dijeli Darovatelja *it!a (S!rivena ;izni'a) i ba"tini!e svjetlosti *it!a$ to jest vanvremene du"e svijeta !oje$ !ao ojedina&no o!o$ zao!u ljeno

motrenjem svjetlosti *it!a$ to jest motrenjem Duha !oji odaruje bivstvo$ a ne motrenjem bit!a S!rivene ;izni'e !oji roizvodi Duha !ao ontolo"!u osnovi'u vanvremenih$ svetih$ ree#zistentno uosobljenih svetih duhova ili du"a svijeta. 9a!o bita! S!rivene ;izni'e vi"e nije svoj vlastiti Svjedo!$ ne#o on ima dru#o# Svjedo!a$ Duha !oji o njemu svjedo&i iz izvanjs!e$ a ne vi"e iznutar bo(ans!e ers e!tive$ s ovu$ ne vi"e s onu stranu rvo# Gastora (Duha). 8a#ovaraju6i Duha$ ota!nut nezaja(ljivom ljubomorom usljed vlastito# samoo redme6enja:otudenja zrijenja$ da svoje vlastito samousredoto&enje osuvrati na *ita! i da sva!o stvorenje ota!ne na samousredoto&enje$ *ita! S!rivene ;izni'e je dao uzro!ovati dru#i Gastor$ &iji smisao se is unjava u &inu stvaranja i silas!a ree#zsis%tentnih du"a svijeta u donji svijet. /revladavanje is!u"enja dru#o# Gastora$ od strane sufije$ ozbiljuje se &inom samos oznaje u smislu zrijenja !ojim se romi"lja *o#$ ba" !ao "to ree#zistentne du"e ili sveti duhovi$ !a!o ih oslovljava ;uzbehan *aMli$ revladavaju is!u"enje rvo# Gastora samos oznajom u smislu zrijenja bit!a S!rivene ;izni'e. Sna#om vlastito# *it!a !ao unutarnje# Svjedo!a$ Svjedo!a na nebu$ S!rivena ;izni'a (*o# !ao ta!av) motri samu Sebe$ do&im o&ima Duha$ !ao rvo# Gastora$ izvanjs!o# ili zemaljs!o# Svjedo!a i ontolo"!e osnovi'e du"a svijeta$ ona motri svijet i re!o svijeta samu Sebe. Sto#a je nu(no$ veli ;uzbehan *aMli$ da Gastor ostane o#ledalo u !ojemu se o#leda S!rivena ;izni'a na izravan ili neizravan na&in$ na na&in vlastito# nesamoo redme&eno# *it!a ili na na&in rve teofa%nije *it!a !oji se o&ituje od vidom bo(ans!o# atributa Eje ote$ !oji jest bo(ans!i Atribut ar eU'ellen'e. O&ituju6i se !roz teofaniju Eje ote$ bo(ans!i *ita! roizvodi nevidljivi svijet$ svijet tajne$ i u tom svijetu se$ otom$ o&ituje od ademovs!om rili!om$ od rili!om nebes!o# Hovje!a$ roizvode6i$ na taj na&in$ svjetove u ostajanju i !ao !runu tih svjetova mi!ro!ozmos zemaljs!o# &ovje!a$ &ija siholo#ija je rofinjena$ sa sredi"tem u smislu sr'a i sa sihofizi&!im or#anima i izvanjs!im i iznutarnjim &ulima. Od izvanjs!ih &ula do sr&ano# sredi"ta svoje e istemolo"!o$ o 6enito duhovno utovanje u sredi"te mi!ro!ozmosa$ &ovje! oduzima !ao duhovni hodo&asni! !oji mora ro6i sedamdeset zastora$ a sva!i zastor ili e istemolo"!o%e#zisten%'ijalnu naobla!u on di(e sna#om jedne od sedamdeset molitvi !oje mora$ s!ladno #ore re&enom oslani&!om redanju$ u to!u jedno# dana iz#ovoriti. Ejubomora bo(ans!o#a *it!a s ram rvo# Gastora !ao izvanjs!o# Svjedo!a S!rivene ;izni'e$ !oji slu(i !ao o!o !ojim s!riveni *o# motri iz svoje s!rovitosti na svijet i !ao o#ledalo u !ome *o# #leda samo#a Sebe !roz bita! Duha !ao rvo# Gastora i ontolo"!e osnovi'e du"a svijeta$ ta ljubomora$ da!le$ rema mi"ljenju ;uzbehana *aMlija$ uzro!uje e istemolo"!u i e#zisten'ijalnu barijeru re!o !oje nije mo#u6e izravno dosezati *o#a doli !roz ot!rovenje i !roz bes!ona&an broj teofanija$ teofanija !oje dose(e o!o Dru#o#a$ o!o dru#o# Svjedo!a$ a ne o!o samo# bo(ans!o# *it!a !ao vlastito# i neotu7eno# bo(ans!o# Svjedo!a. U ravo ta nemo#u6nost ili ta barijera &ini sadr(ins!u arado!salnost e#zoterijs!o# ta>hlda$ arado!salnost monoteizma slu(bene$ literalisti&!e i le#alitarne reli#ije. Sto#a o!loni'i le#alitarne reli#ije o!u"avaju dosezati *o#a sna#om osredne i osreduju6e s oznaje$ s oznaje !oja se vezuje uz rvi Gastor$ veli ;uzbehan *aMli$ umjesto da se izravno vezuje za *o#a !ao u slu&aju sufijs!e s oznaje ili sufijs!o# ezoterijs!o# ta>hida$ !oji &inom samos% oznaje ili sufijs!o# samousredoto&enja na vlastitu bit$ na sr&ano sredi"te bo(ans!o# mi!ro!ozmosa$ dose(e *o#a na na&in iznutarnje#$ nebes!o#$ neo redme6eno# i neotu7eno# Svjedo!a. Ga ;uzbehana *aMlija i za dru#e sufijs!e ezoteri!e$ sto#a$ is ovijedanje vjere jedno# sljedbeni!a le#alitarne reli#ije ili e#zoterijs!o# ta>hida u dobroj mjeri sli&i ne!oj vrsti metafizi&!o# subo(ni"tva. +otre6i svoju vlastitu bit ili samos oznavaju6i se$ samousredoto&uju6i se na vlastito sredi"te$ sufi%ja izravno motri u svoju nutrinu !ao u o#ledalo u !ome se o!azuje Ejubljeni bez zastora$ u !orne nje#ov odraz nije nestvaran niti je osredovan bilo !ojom dru#om teofanijom$ &ija nebes!a izvornost bi bila omu6ena ne!om vrstom zemaljs!e osobnosti i identiteta. Sto#a ni sufijin o#led se ne omjera sa o#ledala$ lijevo ili desno$ ve6 ostaje ri!ovan uz o#ledalo u !ome je odra(ena sama nestvorena Eje ota. S to# razlo#a$ veli ;uzbehan *aMli$ ni /oslani! islama$ o do#a7aju +i'ra#a$ svoj o#led s!renuo nije$ nit' zastranio je. (Jur'an$ EIII$ 11). 8o$ sufija red o#ledalom vlastita sr'a$ nadvijen nad odrazom &iste bo(ans!e Eje ote$ ne #leda tjelesnim$ ve6 ot uno duhovnim vidom$ budu6i da je i sam ostao sasvim trans arentan$ ta!o

da se nje#ov li! ne mo(e odraziti u o#ledalu i ondje zastrijeti li'e odra(avaju6i Eje ote. 9o 6e re6i$ veli ;uzbehan *aMli$ da Eje ota nije o a(ena o!om stvorenja$ ve6 o!om *o(ans!o#$ &iji *ita! je iz sredi"ta sufijino# sr&ano# mi!ro!ozmosa re!rio i sasvim zasjenio rividni bita! sufi%jine zemaljs!e osobnosti. 9aj &in ;uzbehan *aMli Sirazi 6e ozna&iti &inom reli#ije ljubavi !oja od#ovara ili uzvra6a na teofani&ni &in Eje ote. 9o je bit is!u"avanja Gastora i rosezanje u samu domovinu Eje ote. Dru#im rije&ima$ to je$ smatra ;uzbehan *aMli$ ona metafizi&!a ta&!a #dje se sveto ovijesna neumatolo#ija Duha$ !ao izvanjs!o# Svjedo!a *o(ije#$ osovljuje na meta ovijesnu rofetolo#iju *it!a !ao unutarnje#$ nebes!o# Svjedo!a S!rivene ;izni'e. +otrenje unutarnje# i izvanjs!o# Svjedo!a ne ret ostavlja retr#nu6e bilo !oje vrste$ ve6 im li'ira ne retr#nu6e !ojim se rema"ta uobra(eni ambis izme7u S!rivene ;izni'e$ stvarala&!ih teofanija u obzorju zami"ljeno# ili neuvjetovano# *it!a i stvarala&!e teofanije u svijetu uvjetovano#a *it!a. )ao "to se umi"ljeno retr#nu6e remo"6uje u svijetu 9eo!oz%mi&!o#$ ono se jedna!o ta!o remo"6uje i u svijetu +i!ro!ozmi&!o#$ u svijetu adamovs!e teofanije$ ot uno su!usirane i sintetizirane teofanije !oja se rote(e od vjerovjesni!a do vjerovjesni!a$ od oslani!a do oslani!a$ od jedno# rijatelja *o(ije# do dru#o# rijatelja *o(ije#5 od meta ovijesti$ !roz svetu ovijest$ do zavr"ni'e hijero ovijesti5 od meta ovijesne #enealo#ije ili duhovne hijerarhije unutar zajedni'e fedeli d'Amore$ re!o sveto ovijesno# rodoslovlja i sveto ovijesne hijerarhije vjernih Ejubavi$ do osljednje rodoslovne !ari!e u hijero% ovijesnom lan'u onih "to se zovu Ashab al%U""aM (Fedeli d'Amore). 8ijedan dan u !ozmi&!oj #odini ili u #odini zemaljs!o# &ovje&anstva$ veli ;uzbehan *aMli$ ne ostaje bez Svjedo!a Eje ote i bo(ans!e Ejuba vi$ niti bo(ans!a Eje ota i Ejubav ostaju bez mi!ro!ozmi&!o# o#ledala u !ome se bo(ans!a Eje ota o#leda i$ o#ledaju6i se ondje$ motri samu Sebe$ ta!o da se duhovna hijerarhija vjernih Ejubavi i bo(ans!oj Eje oti enje do 'ifre od 2AB ili 2A@ bo(ans!ih mi!ro!oz%mosa !oji ozbiljuju ulo#u bo(ans!o# Svjedo!a na Gemlji. Ovo svjedo&anstvo ;uzbehan *aMli oslanja na jedno redanje !oje se vezuje uz /oslani!a islama$ a ono #lasi3 ,8a!on smrti na"e# /oslani!a$ Gemlja se o(ali *o#u3, *o(e moj$ vjerovjesni'i i oslani'i su ro"li. Gar mojim tlom$ da!le$ ne6e vi"e hoditi nijedan nabi.. na!on njihO Ia ne mo#u ostati li"ena njihova risustva., *o# joj uzvrati3, +oje mi mo6i i slave$ za sva!o# vjerovjesni!a i sva!o# oslani!a stvara6u ti /rijatel%ja%za"titni!a (>ali) do Dana us!rsnu6a., 4ornje redanje neodoljivo odsje6a na "iijs!u ideju o 'i!lusu >ala.ata i na hijero ovijesnu misiju "iijs!ih Imama !oji nastavljaju zada6u *o(ijih vjerovjesni!a i oslani!a. 8jihova sr'a su!ladiraju te%ofanijs!om sredi"tu bo(ans!ih Imena$ Atributa i bo(ans!e *iti. Idejna odudarnost je tim o&itija a!o ovdje u sje6anje rizovemo dru#o redanje !oje s ominje ;uzbehan *aMli u ovom !onte!stu3, *o# na Gemlji ima tri stotine o&iju ili osoba$ &ije sr'e su!ladira sr'u Ademo%vu5 On ondje ima &etrdesetero &ije sr'e su!ladira sr'u +usaovu5 ima sedmor!u &ije sr'e od#ovara sr'u Ibrahimovu5 ima etor!u &ije sr'e su!ladira sr'u D(ibrilovu5 ima troj!u &ije sr'e je odudarno sa sr'em +i!ailovim5 ima jednu osobu &ije sr'e su!ladira sr'u Israfilovu., Sufi%ja !oji svoje sr'e odudari sa ovom otonjom osobom$ veli ;uzbehan *aMli$ taj je !adar iz ers e!tive Israfila !ao Duha ili rvo# Gastora osvjedo&iti se u istinitost rije&i ono#a redanja3 Vidjeli svo#a 4os odara od najlje "om rili!om U svojoj edeset i etoj #odini (ivota ;uzbehan *aMli Kirazi je$ na na#ovor svo#a rijatelja$ na isao svoj vlastiti Duhovni dnevni! (diarijum s irituale) od naslovom )a"f al%asrar (;as!rivanje tajni)$ &iji sadr(aj nudi naj rofinjeniju i$ jednodobno$ najslo(eniju metafizi!u stvarala&!e ima#ina'ije u &ijim svjetlosnim i bes!rajnim rostranstvima se razi#rava ritam nebes!e drame o bo(ans!oj Eje oti i njenim ne%bes!o%zemaljs!im teofanijama uosobljuju6im u 'ijeloj jednoj #aleriji an7eos!ih$ oslani&!ih$ imams!ih$ ha#io#rafs!ih i dru#ih otajstvenih li!ova "to ih nudi i objavljuje islams!a meta ovijest$ sveta ovijest i hijero ovijest$ od Adema do S!riveno# Imama$ i to u teo!ozmi&!oj$meta!ozmi&!oj$ hijero!ozmi&!oj$ ma!ro!ozmi&!oj i mi!ro!ozmi&!oj dimenziji. U dubini ili u sredi"tu duhovne mati'e$ !oja nosi bivstvo%davne talase teofanijs!e rije!e$ od metafizi&!o# Izvora do eshato%lo"!o# Uvora$ sve teofanijs!e sli!e i li!ovi$ od !ojih se bitno i sastoji ;uzbehzanova metafizi!a i metafizi&!a dijal!eti!a bo(ans!e Eje ote$ u osnovi se svode na nadosobno li'e trans'endentno# *o#a$ !oji u ovom duhovnom Dnevni!u na sebe uzima li! vje&no# /ratio'a zaljubljene du"e$ /ratio'a u smislu bo(ans!o# Alter -#a.

,U svijetu 9ajne ja o azih obzorje osvjetljeno isijavaju6imLSvjet%lom. Vidjeh Istinito#a (al%=aMM) u odori od Uzvi"enosti (4alal)$ Savr"enstva ()amaP) i Eje ote (4amal)$ On me na oji vodom iz o'eana Ejubavi (>ada7)r uzdi(e me na razinu risnosti i o!aza mi svijet /resveto#a ('alam al% Juds). )ad se vratih u rostor redvje&nosti$ zaustavih se na )a iji Svemo6i. Ondje vidjeh sve vjerovjesni!e !oji su se o!u ili. Vidjeh +usaa !oji u ru'i dr(a"e 9evrat$ Isaa !oji dr(a"e Ind(il$ Davuda !oji u ru'i imada"e Gebur$ +uhammeda !oji u ru'i dr(a"e Jur'an. /otom mi +usa dade da !u"am 9evrat$ Isa mi do usti da !u"am Ind(il$ Davud mi dade da is robam Gebur i +uhammed mi omo#u6i da !u"am Jur'an. Ali mi Adem dade na ita! od ,najlje "ih Imena *o(ijih$, &a! i onaj najuzvi"enije# Imena *o(ije#. 9ad ja shvatih da mi je dano da razumijem najuzvi"enije teozofs!e mudrosti$ one !ojima je *o# o&astio i o e&atio svoje oslani!e i /rijatelje (a>%U narednim ara#rafima ;uzbehan *aMli ta!o7er ustrajno slijedi rodoslovlje reli#ije ljubavi re!o sli!a o Ibrahimu smje"tenom medu laninama izlaze6e svjetlosti !oja mu ri oma(e da do7e do svijesti o svom istins!om 4os odaru5 otom on slijedi viziju oslani!a +usaa do! silazi sa Sinaja ovjen&an svjetlosnom slavom$ zavr"avaju6i sa verti!alnim vizijama an7eos!o# svijeta$ susre6u6i se sa svjetlosnim zborom an7ela Duha V;uhani..un)$ an7ela #os o%dare6e svjetlosti V;abbani.un)$ an7ela svetosti (Judsi..un)an7ela vrhovni"tva (4alali..un) i an7ela udivljenja (Hamali..un). Svoje vizije u svijetu an7eos!o# ;uzbehan zavr"ava sa li!om D(ibrila$ a za sve svjetlosne$ an7eos!e li!ove veli da sli&e relije o odjevenim zaru&ni'ama &ije ruho niti lje otu zemaljs!e o&i nisu vidjele. Dijelo ;uzbehanovo vizionars!o is!ustvo smireno na strani'ama nje#ova duhovno# Dnevni!a$ za ravo$ redstavlja nje#ovu ideju o dvosmislenosti ili amfiboli&nosti (iltibas) ljuds!o#a li!a$ !ao ta!vo#$ !oji$ jednodobno$ jeste i nije$ ili je &as ljuds!i$ &as an7eos!i$ &as vidljivi$ &as nevidljivi usljed teofanijs!ih simbola i razi#ranosti teofanijs!o# ritma !oji nevidljive do#a7aje uvodi u vidljive sli!e$ i vidljive sli!e$ li!ove i zbilje osuvra&uje u nevidljivi !onte!st hijerohistorije. U tome je 'ijeli smisao meta ovijesno%hijero ovijesne drame bo(ans!e Eje ote !oja rima vi"estru!a sa ijen'ijalno%e#zisten'ijalna uosobljenja i teofanijs%!e rofile$ a da ni u jednom trenu ne stoji u rotuslovlju sa metafizi&!om &istotom ili obna(enosti (tanzlh) Ei'a *o(ije#. 9a &istota ili ta%!ovrsna metafizi&!a obna(enost tajne jedin'ato Iedno# ostaje biti ne roseziva i nedohvatljiva. Iedini na&in da se o njoj zadobije ne!a vrsta izvijesnosti$ veli ;uzbehan *aMli$ jest ono "to on oslovljava sr&anom naobla!om$ naobla!om !oja dijeli Svjedo!a i Vjereni'u$ zaljubljenu du"u i Ejubljeno#a tisu6ama svjetlosnih$ meta!ozmi&!ih #odina$ "to je te! metafora za nedosezljivost Ei'a *o(ije# u nje#ovu metafizi&!om ta'tllu. ,On mi se o&itova od nestvorenim obzirom$ u ras onu Orijenta redvje&nosti$ i !aza mi3, /utovah u susret tebi od 9ajne tajni5 izme7u +ene i tebe ras on je od sedam stotina tisu6a #odina. . . ., /ovjeri mi rete"!u tajnu$ !azav"i3, U tvome vremenu sam te izabrao za stu anj onad svjetova. Ot!rio mi je resvete divote i osebnosti vje&nih Atributa. Ia !ontem lirah jedno udivljenje unutar veli&anstva$veli&anstvenost unutar divote !oju ni!ada ne bih mo#ao o isati..... U vrijeme svoje mladosti imao sam obi&aj bdjeti sve do u !asnu sr&anu no6. U jednoj ta!voj no6i bijah u molitvi5 bo(ans!o *i6e ro%ma6e ti! ore'i mene$ o!azuju6i mi se u najlje "em obli&ju. 8asmije"i mi se i doba'i mi jednu mas!u. )azah mu3, Daj mi ih vi"eP, Ono mi re&e3, Sva!a od njih je jedan an7eo$ a ti si an7eo /erzije.,<B2 ,-vo !a!o !ontem lirah za&udnosti amfibolije (dvosmislenosti)P ;e!oh3, *o(e moj$ 4os odaru mojP Do!le 6e" mi o!azivati viziju !oja mi je vlastita$ viziju od dvosmislenom rili!omO Daj mi da vidim &istu nestvorenost$ ono nadbivstveno u nje#ovu &istom stanjuP, On mi re&e3, +usa i Isa su &eznuli za tim duhovnim stanjem (ali #a nisu ste!li). /otom mi je o&itovao jednu is!ru svjetlosti svoje vje&ne *iti$ i zamalo se moj duh ne morade retvoriti u aru. /obojao sam se da 6u umrijeti. Vidjeh na"e# /oslani!a$ vjerovjesni!e$ sve Ashabe i sve "ejhove !oji moljahu *o#a da me rimjeri !rajnjem stanju Uzvi"e%nosti.,<BC ;uzbehan *aMli ho6e !azati da jo" uvije! nije dose#nuo stanje utrnu6a (fana[ ono stanje u !ome vi"e ne6e motriti vje&no# /ratio'a$ bo(ans!i Alter -#o o&ituju6i od bes!ona&nim brojem najlje "ih obli!a u smislu Svjedo!a (Sahiid) !oji !ao ono dru#o$ izvanjs!o motri *o#a$ ve6 !ao Svjedo!a !oji *o#a motri u smislu nebes!o# Svjedo!a$ Svjedo!a !oji nije dru#o doli sami bo(ans!i Alter -#o$ !oji svjedo&i metafizi&!o onazo&enje fundamentalne slave *o(ije$ slave metafizi&!i obna(eno#$ ali

i a! obezli&eno# i neuosobljeno# Ei'a *o(ije#. 8o$ na !raju svo# Diarium s irituale ;uzbehan *aMli$ i a!$ osvjedo&uje svoje !ona&no duhovno ozbiljenje$ ozbiljenje &ina sa%moutrnu6a i reta!nu6a u ne!u vrstu vlastite metafizi&!e o!ulta'ije iz !oje sna#om transvijesti$ li"en uteno# tijela i o#rnut tijelom od svjetlosti$ bija"e motrio nevidljive obli!e 'iviliza'ije svijeta 9ajne. ,8ajzad 4a vidimP 8aj oslije 4a vidimP )ona&no 4a vidimP I reve6 uta #a vidim da bih mo#ao to brojem izraziti. . . . U&ini da !ru(im najvi"im obzorjem +ala!uta$ ras!rivaju6i mi najdublje redvje&ne tajne$ u njihovu metafizi&!i obna(enom stanju (tanzih)5 On mi ot!ri Eje otu i Uzvi"enost. /otom se o&itova u meni od ne!om vrstom amfiboli&nih (iltibas)$ dvosmislenih odli!a. Svi )erubimi bijahu ostavljeni is red odaje Veli&anstva$ a njihovo obli&je bija"e !ao obli&je milosti i udivljenja. /ramenje njihove !ose bija"e o ut (ens!ih uvoja!a. =urije u haljinama o ut onih stanovni!a ;aja raz%dijeli"e se i iznova se sa!u i"e. Vidjeh D(ibrila ta!o umilna i divna da nisam !adar to o isati. Vidjeh vjerovjesni!e i /rijatelje *o(ije (a>li.a') za#njurene u svjetlosti !oje "i!ljaju iz 8je#ove uzvi"enosti. Sam se bijah nalazio izme7u i"&eznu6a (istitar) i teofanije Vta#alli)$ izvan sebe$ 'e te6i i uzdi"u6i$ is'r ljivan nostal#ijom i ludo"6u lamte6e &e(nje o ut ljudi omamljenih ijanstvom. 9ad On odnese sve moje bri#e i moju #or&inu. +oje sr'e is uni rado"6u sna#om Svoje blizine i Svoje lje ote. /oslije to#a ja moljah *o#a da me uvede u dru"tvo s +u% hammedom$ a to bija"e u ono vrijeme !ada se na Siraz bija"e sru&ila stra"na e idemija5 mrtvih i bolesnih bija"e nemili'e. 8ajzad zamolih *o#a da me izbavi iz is!u"enja3 da vi"e ne ulazim u ala&e emira. Osvanu jutro$ iznenada dojezdi bo(ans!i nalo# i to# &asa ja bijah oslobo7en od njihova motrenja i njihova dru(enja., Sada treba izlo(iti !ra6u analizu sadr(aja ;uzbehanova djela )itab bihar al%'u""aM ili Iasmin vjernih Ejubavi. U sadr(aju re&eno# djela ;uzbehan *aMli Kirazi razvija svoje sr(ne ideje o ezoterijs!om tatvhidu !roz dijale!ti&!i$ e istemolo"!o%e#zisten'ijalni suodnos i dinami!u bo(ans!e i ljuds!e ili sufijs!e ljubavi :Ejubavi u smislu Ejubavi Da"M)$ Galjubljeno# i'a"iM) i Ejubljeno# (ma'"uM). -zoterijs!i ta>hid$ smatra ;uzbehan$ nije mo#u6e razumjeti$ do(ivjeti i ozbiljiti dru!&ije doli sna#om sufijs!o# is!u"avanja ljubavi3 , 9ra#aj za mnom u sufijs!om stanju ljubaviP, 9o tra#anje se ne ozbiljuje sna#om is os%ni&!o# is!ustva$ !a!o je to slu&aj u sufijs!om is!ustvu !oje#a su razvijale sufijs!e "!ole i sufijs!i li!ovi izvan Irana$ u dru#im dijelovima muslimans!o#a svijeta. 9a vrsta sufijs!o# is!ustva$ ozbiljivana sna#om is osni&!o# ethosa$ smatra ;uzbehan$ nije uvije! oslobo7ena na asti dijaboli&!o# ne#ativno# i subo(ni&!o# na#ovora. 8a rotiv$ stvarno is!u"avanje ljubavi$ !oje jest izravan ut u ezoterijs!i ta>hid i u sredi"te transfi#urativne sile bo(ans!e Ejubavi$ is!u"avanje ozbilji%vano o ritmu vite"!o# ethosa (javanmardi)$ !oji je uvije! ojedina&an$ otajstven i herojs!i$ to is!u"avanje dovodi sufiju do najvi"ih duhovnih stu njeva ezoterijs!o# ta>hlda$ ta>hida &iste bo(ans!e Ejubavi. Ejubav &ijom sna#om sufija$ !ao duhovni vitez$ osvaja najvi"e stu njeve bo(ans!e Ejubavi$ u biti je identi&na &istoj bo(ans!oj Ejubavi$ !a!o to smatraju ;uzbehan$ Ahmad al%4azali$ Fahr IraMi i =afiz3, ;ije& je o jednoj istoj ljubavi$ to jest u ljuds!oj ljubavi ('i"M insani) treba razumijevati ravilo bo(ans!e ljubavi ('i"M rabbani)., /ro(ivljavanje ljuds!e ljubavi$ !ojoj je osnovi'a vje&na bo(ans!a Ejubav$ rije to#a ret ostavlja temeljito razumijevanje$ ini'ija'ijs!o uvo7enje u duhovnu hermeneuti!u$ u sami ta '>il ljubavi !oji u njoj ronalazi i ras!riva najdublju svrhu oslani&!o# ethosa$ oslani&!o# erosa$ oslani&!o# istisa i oslani&!o# #nosisa. )a!o oslani&!i ethos ide za tim da ras!rije Vrlinu !ao samo Izvori"te osvema"nje# *it!a$ to on nu(no mora svoju tra#ala&!u ustolovinu ozbiljivati u samom bo#oduhom te!stu !ome je$ o et$ vrelo sama bo(ans!a Eje ota$ a temeljna oru!a Eje ote je uvije! i oslani&!a oru!a !oja se sastoji u ozivu na hod ili na !retanje od metafori&!e ljubavi (ma#azi)$ !oja je utjelovljena u literarnom te!stu Objave u smislu osjetilne ljubavi$ do ljubavi u istins!om smislu i zna&enju (haMiMl)$ !oje jest zna&enje ezoterijs!e ljubavi. U svom roslovu !njizi Iasmin vjernih Ejubavi ;uzbehan jasno stavlja do znanja da o!om sr'a nastoji motriti nestvorenu lje otu$ a o!om uma nastoji dose#nuti i roni!nuti u tajnu ljuds!o# obli&ja. Ovo duhovno re#nu6e e istemolo"!i i e#zisten'ijalno ;uzbehan je oduzeo ozbiljiti za svo# borav!a u svetom #radu +e!i. On #a je za odjenuo u smislu jedno# osve duhovno# utovanja

stazom osvema"nje# duhovno# ozbiljenja$ stazom !oja vodi !roz sredi"te nje#ove mi!ro!ozmi&!e verti!ale. 8a tom utu mu se u!azuje$ !ao svojevrsni vodi&$ neodoljiva vila$ mlada djevoj!a nebes!e lje ote$ !oja jednodob%no slu(i i !ao redmet !ontem liranja atributa Eje ote od njenih naj% rizemnijih$ zemaljs!ih$ do onih najuzvi"enijih$ nebes!ih rofila i ers e!tiva. 9o duhovno utovanje u susret &istoj nebes!oj Eje oti je$ za ravo$ utovanje !oje se ozbiljuje uz ot unu duhovnu #rozni'u$ straho o"tovanje i zebnju !oju osje6aj sveto#a izaziva !od sufije$ !od nje#ova ne osredna sretanja sa samom tajnom ono# teomorfno# usred ljuds!e osobnosti. ;ije& je$ za'ijelo$ o otrazi za iz#ubljenim zemaljs!im ;ajem$ za susretom sa onim bezli&no bo#oli!im$ u"atorenim u najlje "e obli!ovanoj i duhovno i fizi&!i s!ladanoj ljuds!oj osobnosti i ljuds!oj iznutarnjoj i izvanjs!oj fizionomiji. Hovje!ovo savr"eno obli&je je$ veli ;uzbehan$ izravan odraz i odsli! lje ote$ s!lada i savr"enstva bo(ans!o#a Ei'a$ &ija najdublja tajna o&iva u ljuds!oj naravi$ ali bez mo#u6nosti bilo !oje vrste utjelovljenja ili sjedinjenja. U toj &injeni'i o&iva i tajna fenomena amfibolije ili dvosmislenosti (il%tiba's)$ dvoobraznosti i olifani&nosti o !ojoj temeljito ro#ovara ;uzbehan *aMli u svom Diarium s irituale. ,9ajna bo(ans!e naravi (lahut) je u ljuds!oj naravi (nasut)$ ali za bo(ans!u narav ne ostoji rizi! utjelovljenja. Eje ota ljuds!o# stvorenja je izravni odraz bo(ans!e lje ote. Sa mnom (mladom djevom nebes!e lje ote) je ot o&elo Stvaranje5 u *o#u se ono do&inje., Sto#a ;uzbehan$ slijede6i onaj &uveni ou&a! Du%n%8una al%+isrija$ &esto svjedo&i !rajnju blis!ost bo(ans!oj lje oti sva!o# ono# !o je bliza! sa lije im stvarima ovo#a svijeta. 8a temelju to# ou&!a on i izvodi za!lju&a! da svijet uvjetovano# bit!a$ svijet sve!oli!o# bo(ans!o# stvorenja$ !ao rezultat ne retr#nuto# ro'esa hijerofanije i teofa%nije bo(ans!e lje ote$ u !ona&ni'i neumitno svr"ava u 8a&elu i$ o rin'i u s!u ljeno# aunova re a$ Univerzalno O&itovanje vra6a 8a&elu$ osjen&ene obli!e lje ote vra6a njihovim svjetlosnim$ nebes!im raobli'ima. Sva!i e#zistent u stvorenome svijetu je$ smatra ;uzbehan$ osjedni! ne!o# svojstva bo(ans!e Eje ote ili zemaljs!o li'e bes!rajne nebes!e lje ote bo(ans!o#a Ei'a$ a #a sto#a on oslovljava svjedo!om ("aahid) bo(ans!e Eje ote. 8o$ ni!o nije svjedo! ar eU'ellen'e bo(ans!e Eje ote !ao "to je to istins!i sufija$ smatra on$ jer sufija na sebe reuzima stvarno li'e nebes!e lje ote bo(ans!o#a Ei'a o na&elu odra(eno# li!a u o#ledalu i u svojstvu svjedo!a usredoto&enja$ jer je istins!i sufija$ !ao svjedo! bo(ans!e Ejubavi i Eje ote na nebesima i na zemlji$ autenti&ni bo(ans!i +i!ro!ozmos u !ome se odra(ava unina Ejubavi bo(ans!e nadosobnosti i unina Eje ote bo(ans!e neosobnosti ili neosobnosti bo(ans!o#a Ei'a$ bilo na na&in duhovno# zri%jenje ("uhu7)$ bilo !roz uznositost duhovno# slu"anja i i#ranja (sama1)$ bilo u smislu unutarnje# osobno# raz#ovora ili sevdisanja sa bo(ans!om Eje otom (muna#ai). 8o$ duhovni ro'es je ondje uzajaman3 nije samo sufija a!tivni sudioni! drame samoras!rivaju6e bo(ans!e Eje ote i njen o&evida'$ ne#o je on$ jednodobno$ i redmet a(nje bo(ans!e Eje ote$ !oja lje otu vlastita li'a renosi na li'e svo#a ljubavni!a :ljubljeno# ('a"iM:ma'"uM). Sam taj duhovni ro'es se ot uno odi#rava i ozbiljuje na onoj razini sufijine svijesti !oju ;uz%behan oslovljava razinom ezoterijs!o# ta>hida bo(ans!o# +i!ro!oz%mosa. Hvori"ni rostor u !ome se odi#rava drama bo(ans!o# -rosa na na&in ezoterijs!o# ta>hida$ jest sama bo(ans!a Ejubav$ !oja nije te! u!a rimatelj!a re&ene drame i njeno# e#zisten'ijalno%e is%temolo"!o# sadr(aja$ ne#o je ta ljubav$ sna#om svoje !rajnje razudene transfi#urativne i amfiboli&ne naravi i #lavni sudioni! te drame$ sudioni! !oji jednodobno i#ra dvostru!u ulo#u3 ulo#u zaljubljeni!a i'a"iM) i ulo#u ljubljeno#a (ma '"uM)$ bivaju6i jednodobno obje!t !ontem la'ije (ma"hud) i !ontem liraju6i subje!t ("aahid). 8o$ sama drama bi bila dostatno neraz#ovijetna i nerazaznatlji%va !ada se temeljni bo(ans!i -ros ne bi$ na ne!i na&in$ antro omorfi%zirao i u"atorio u !runs!u rimatelj!u hijerofanija i teofanija nje#ova bo(ans!o# Ei'a. 9a rimatelj!a je meta!ozmi&!i$ savr"eni ljuds!i Obli!$ smatra ;uzbehan$ nebes!i Anthro os (Insan sama>i)$ duhovni Adem (Adam ruhi). )ontem liraju6i nad tim najlje "im Obli&jem$ istins!i sufija ne !ontem lira ondje samo lje otu bo(ans!o#a Ei'a$ ve6 jednodobno motri i lje otu svo#a Ei!a$ !oji je u bo(ans!om o#ledu izraz stvarne bo(ans!e Eje ote$ a u sufijinom #ledanju stvarni odraz istins!e bo(ans!e Eje ote$ jer to savr"eno Obli&je ili ona savr"ena mi!%ro!ozmi&!a /rimatelj!a stoji u ravnote(i$ na odjedna!oj udaljenosti od mo#u6nosti e#zisten'ijalne ris odobe (ta"bih) i mo#u6nosti e#zisten'ijalno# obezli&enja ili metafizi&!o# samoraz#oli&enja (ta'til). Sna#om te &injeni'e istins!i sufija uzvi!uje$ nadahnut

rije&ima osla% ni&!o#a #redanja3 /romatrah 4os odara svo#a od najlje "im obli&jem. Stavi"e$ ova vrsta antro omorfiziranja bo(ans!e Eje ote ne de"ava se na lanu historijs!o#$ ostvareno# i ostvaruju6e#$ na lanu rote(no# i ojavno#$ ne#o se ozbiljuje na izrazito nebes!oj razini$ u obzorju an7eos!o# ili leromats!o# bit!a. Ina&e za motrenje i !on%tem liranje te drame ne bi bile otrebne ums!e i sr&ane o&i$ ne#o bi to sufija$ tad$ mo#ao dosezati svojim tjelesnim vidom.<1B -laboriraju6i dimenziju ezoterijs!o# tavvhida !roz ras!o"nu transfi#urativnu i#ru bo(ans!o# -rosa i bo(ans!e Eje ote$ ;uzbehan *aMli$ aralelno s tim$ razvida i ne!e dru#e zna&ajne ideje !ao "to su3 ideja teofanije !ao bo(ans!o# antro omorfiziranja unutar lje ote ljuds!o# obli&ja5 ideju misti&!e adamolo#ije !oja zaziva !azivanje i ne retr#nutu ovezanost sa ne!om vrstom rofetolo#ije bo(ans!e Eje ote$ budu6i da je ba" ta Eje ota izraz svete$ reli#ijs!e i misti&ne objave !ao ta!ve. ;uzbehan *aMli Kirazi /oslani!a islama smatra #lasono"om ta!ovrsne objave i romi'ateljem reli#ije ljubavi. /otom on ondje razvi7a ideja roro&!o# smisla lje ote !oji se ras!riva o na&elu o#ledala i odraza u o#ledalu$ !oji fenomen na najlje "i i naj ri!ladniji na&in se rimjerava fenomenu amfibolije i olifani&nosti ljuds!e re%e#zistentne Forme$ !oja je istins!i su!us svih dimenzija bo(ans!o# meta!ozmosa i bo(ans!o# ma!ro i mi!ro!ozmosa. /rva antro omorfna hijerofanija$ !oju je bo(ans!a *it za odje%nula u meta!ozmosu$ smatra ;uzbehan *aMli Kirazi$ jest hijerofanija bo(ans!e Eje ote !oja se samoras!rila u svom trostru!om hijerofa%nijs!om obli&ju i ritmu3 !ao ljubav$ !ao ljubavni! i !ao ljubljeni. 9aj &in za ;uzbehana nije dru#o doli &in vje&ne bo(ans!e Ejubavi !oja je za redmet svoje hijerofanije imala svoju so stvenu Eje otu !oja se ras!rivala ostu nim hodom od jedno# zastora do dru#o#$ rolaze6i !roz zastor !a!av je Um$ Duh$ Sr'e i$ naj oslije$ fizi&!a riroda u ma!ro i mi!ro!ozmi&!om smislu$ to jest na razinama rirode i na razinama mi!ro!ozmi&!e svijesti. Ovaj duhovni ro'es tzv. antro omorfiziranja Duha *o(ije# zazbiljno ot o&inje i zavr"ava se u nebes!om lanu$ smiruju6i svoje je!e i svoje e#zisten'ijalne ritmove u rostoru nebes!o# Adama$ !oji je jo" uvije! Hovje! sa izrazito an7eos!im li'em. /otonje eta e ovo#a ro'esa$ nje#ovo zemaljs!o do#a7anje se de"ava o dru#im ravilima i za!onitostima$ za!onitostima !oje ne im li'iraju bilo !oju vrstu utjelovljenja$ ne#o odrazumijevaju de"avanje o rin'i u odra(avanja li!a na u#la&anoj ovr"ini ula"teno# o#ledala. ,Gnaj da tajna teofanijs!o# O&itovanja ne redstavlja bilo !a!vo utjelovljenje$ jer bi ta!ovrsno o&itovanje redstavljalo oni"tenje uzvi"enosti -sen'ije !ada se ona o!a(e u svojim teofanijama5 tad bi bila otu7ena svrhovitost onih vi"estru!ih Mibli (lije ih li'a)$ svrhovitost !oja do u"ta da #ledanje fizi&!im o!om bude ozbiljeno u samom motrenju onih teofanija., Antro omorfna hijerofanija su"tins!o# svojstva Ei'a *o(ije#$ svojstva bo(ans!e Eje ote$ !ao !ontinualan duhovni ro'es u svijetu zami"ljeno#a bit!a ili u 'i!lusu nebes!o# Adama$ ozbiljuje se u duhovnom rostoru jedne osve osebujne fenomenolo#ije !oju ;uzbe%han *aMli oslovljava misti&!om adamolo#ijom ili meta ovijesnom rofetolo#ijom bo(ans!e Eje ote$ rofetolo#ijom !ao stanovitom idejom ot!rivenja bo(ans!e Eje ote u naravi ljuds!e lje ote. 4lasono"a ta!ovrsne rofetolo#ije i vje&ni zna! ta!ovrsno# objavljenja$ u smislu misti&!e reli#ije ljubavi$ za ;uzbehana *aMlija$ jest /oslani! islama !o#a ;uzbehan *aMli motri u sli'i mlado# Ara a svim sr'em zaljubljeno# u svo#a *o#a. On je za nje#a i za duhovno bratstvo ,vjernih Ejubavi, sli!a ili nebes!i rali! oslani!a bo(ans!e antro omorfoze ili antro omorfne hijerofanije bo(ans!e Eje ote$ to jest #lasono"a ot!rivenja bo(ans!e Eje ote unutar lje ote ljuds!o#a obli!a. Sva lje ota i svo savr"enstvo ljuds!o#a obli&ja smireno je u duhovnoj osobnosti /oslani!a islama !oji je jedina redvje&na rimatelj!a u &ijoj duhovnoj su stan'i je su!usirana unina one nebes!e hijerofanije bo(ans!e Eje ote. Sto#a je /oslani! islama$ !a!o &esto odsje6a ;uzbehan *aMli Kirazi u svojim djelima$ imao obi&aj svjedo&iti da je *o# stvorio Ade%ma !ao rili!u rimjerenu nje#ovu (+uhammedovu) vlastitom (duhovnom) obli&ju. 9o sva!i istins!i &ovje!$ autenti&ni sufija svojim (ivotom mora osvjedo&iti u sebi. *ez to#a on ne mo(e ot!riti !a(i ute !oji #a vode u sredi"te iz#ubljena zemaljs!o# raja$ raja !ao mjesta (ma"hu7) u !ome se o&ituje teofanija Eje ote$ bo(ans!i zalo# ljuds!e neumrlosti$ zna! neizbrisive svjetlosne ozra&enosti +u%hammedom vlastita bi6a$ tom sli!om i rili!om bo(ans!e Eje ote$ Ejubavi i +ilosti. /osvjedo&iti sve to vlastitim (ivotom$ zna&i

reta!%nuti svoju sva!ida"nju du"u u njen vi"i e#zisten'ijalni i e istemolo"!i !valitet i stu anj. 9o$ na ne!i na&in$ zna&i$ smatra ;uzbehan *aMli$ da onaj !o ljubi sli!u Eje ote u sebi$ vje&nu narav /oslani!a islama !ao #lasono"e savr"ene fenomenolo#ije bo(ans!e Eje ote u svom hijerofa% nijs!om samoras!rivenju i !ao rimatelj!e njeno# savr"eno# nebes!o# rototi a$ taj mora ostati biti djevi&ans!i ('udri..$ ne oro&ni) i mrtav$ &uvaju6i svoju tajnu$ mrtav ili usmr6en za istins!o# Svjedo!a%+u&eni!a ("aahid%"ahiid)$ usmr6en sna#om Ejubavi$ usmr6en u svom utenom osje6anju ljubavi sna#om osje6anja jedne osve duhovne Ejubavi !oja ro#ovara silom ot une osobnosti$ i svjedo!a%mu&e%ni!a$ alo# u areni utene ljubavi$ us!rsava u svjedo!a%mu&eni!a a%lo# na boji"tu vje&ne Garu&ni'e u areni duhovno# sr'a$ #dje se (iva sli!a Eje ote otima !obnoj amfiboliji antro omorfno# ri&ina (ta"bih$ #amalma#azi) i ri!lanja zazbiljnoj hijerofaniji teomorfne zbilje (ta'til$ #amal haMiMi) u njenoj ot unoj metafizi&!oj obna(enosti. 9o je &asna duhovna borba !roz !oju se rolazi na !raljevs!om utu ljubavi$ #dje adaju zemaljs!i mu&eni'i$ da bi bili an7eos!i$ nebes!i u&eni'i #lasono"a *o(ijih u svijetu mala!ut%a i svijetu #abarut%a$ #dje tajna vlastite du"e$ neiznevjerene i sa&uvane u njenom ot unom djevi&anstvu$ do&e!uje svo#a viteza ris jelo# sa !raljevs!o# uta ljubavi !ao vjerna zaru&ni'a !oja &e!a svo# neljubljeno# zaru&ni!a. 8o$ tajna ezote%rijs!o# tavvhida ljubavi nije samo u ljubomornom bdijenju nad dje%vi&anstvom vlastite du"e$ ne#o se ona jo" vi"e o&ituje u &injeni'i osvema"nje# jedinstva$ jedinstva !oje ret ostavlja da amfibolija usavr"ene du"e ostane ne romjenjivo ravilo (ivota u svijetu #abarut%a$ to jest da ljubav jednodobno bude ljubavni! i ljubljeni$ da duhovni vitez (javanmar7) jednodobno bude Eejla i +ed(nun$ svjedo! i mu&eni! ("aahid i "ahiid)$ zaru&ni! i zaru&ni'a$ teomorfna Eje ota i antro omorfna lje ota. ,4lede razli!e izme7u ljuds!e lje ote i lje ote dru!&ije od one ljuds!e$ lje ote boja i stvari ovo#a svijeta$ ona se sastoji u tome "to ljuds!a lje ota osjeduje ovlasti'u svjetlosti su"tins!e 9eofanije$ do&im dru#e stvari zadobivaju svoju lje otu od svje(ine jedno# nanovo ro'vjetano# teofanizma. )ontem liranje !ozmosa redstavlja Mi%blu obo(nja!a5 !ontem liranje ljuds!e lje ote &ini Miblu vjernih Ejubavi. Gna!ovi stvaranja na nebes!im obzorjima su rofinjeniji$ !a(u oni. Ga"to ne romi"ljate o njimaO Ga'ijelo$ ostoje Gna!ovi na nebesima i Gna!ovi !oji o!azuju ut sr'ima neutje"nim. 8o$ na ljuds!om li'u se rada Sun'e teofanije bo(ans!e *iti i Atributa$ jer sna#om ljuds!e lje ote ljubav us ijeva rodrijeti u ovda"nji svijet$ do&im sna#om !ozmi&!o# tijela ondje rodire vjera. Onaj !o is!u"ava stanje ljubavi$ taj vi"e ne #leda izvanjs!i svijet5 on vi"e ne rimje6uje dru#o do#a7anje u svijetu doli divno li'e Iusufovo. Ejubav i lje ota nastaju u istom li!u3 u li!u bo(ans!ih Atributa. . . Ejubav rema lje oti$ to je motrenje vje&no# ostojanja samim o#ledom *o(ijim., U ;uzbehanovoj metafizi'i bo(ans!e Ejubavi su!usirano je temeljno oslani&!o zna&enje bo(ans!e Eje ote$ i to u njenoj amfibo%li&noj e#zisten'ijalnosti. 9o zna&enje ili taj smisao bo(ans!e Eje ote dose(e se samois!u"avanjem sebe u smislu teofanijs!e svijesti o bo(ans!oj Eje oti. 9a vrsta svijesti &ini osnovi'u nje#ova duhovno# is!ustva !ao stanovite fenomenolo#ije Eje ote bo(ans!o# nadosob%no# Ei'a. 8o ta vrsta is!ustva se is!lju&ivo ozbiljuje u stanju Ejubavi$ jer fenomenolo#ija bo(ans!e Eje ote jest$ u osnovi$ fenomenolo#ija bo(ans!e Ejubavi. On istje&e iz ree#zistentno# dramati&no# roslova tzv. simboli&!e ra:' ovijesti du"a svijeta (al%mitaM)$ unutar !oje je anti'i irana ovijesna$ zemaljs!a ovijest sva!e ojedina&ne du"e$ a u hi jer o o vi jesti fenomenolo#ija bo(ans!e Ejubavi i Eje ote ozbiljuje osljednji &in ili osljednje razdoblje one dramats!e ree#zistentne simboli&!e ovijesti du"a svijeta. U duhovnom !onte!stu re&ene simboli&!e ra : ovijesti #otovo identi&nu ulo#u i#raju #lasono"a bo(ans!e Eje ote i #lasono"a bo(ans!e Ejubavi$ to jest onaj "to #a ;uzbehan *aMli oslovljava &lanom zajedni'e vjernih Ejubavi (fedeli d'Amore$ Ashab al%'u""ao). U na&elu je rije& o jednoj istoj duhovnoj su stan'i ili osobnosti !oja se sna#om bes!rajne amfibolije (iltibas) bo(ans!e Eje ote i Ejubavi &as ojavljuje od hijerofanijs!o%teofanijs!om rili!om Ejubavi$ &as od ta!ovrsnom rili!om Eje ote$ ovisno o tome !oji e istemolo"!i i e#zisten'ijalni ritam revladava u dramats!om ozbil%jenju3 meta ovijesni ili hijero ovijesni$ d(ibrilijans!i ili hidrovs!i itd. S dru#e strane$ duhovna su stan'a ili osobnost nebes!o# Adama$ !ao !lju&no# nosio'a ree#zistentne drame$ u razli&itim sveto ovijesnim !onte!stima3 meta ovijesnom$ sveto ovijesnom ili hijero ovijesnom$ ojavljuje se od razli&itim

e#zisten'ijalnim identitetima3 jednom !ao Duh *o(iji o&itovan u ree#zisten'iji !ao /rali! zaodjenut u najlje "a metafizi&!a obli&ja5 dru#i ut !ao duhovni Adam osve an7eos!o# li'a$ i$ naj oslije$ !ao rimordijalni &ovje!$ savr"eni &ovje!$ rimatelj%!a bo(ans!e Ejubavi i Eje ote u svom d(ibrilijans!om i hidrovs!om samoozbiljenju i o!renutosti rema totalnom eshatolo"!om u!lonu. 8o$ njihova uzajamna ovezanost$ to jest ovezanost #lasono"e Ejubavi sa #lasono"om Eje ote$ !oji jest jedna ista metafizi&!a osobnost$ ovezanost sna(na i vjerna !ao ona "to se ozbilji na na&in svadbeno# veza$ redstavlja aradi#mu rema !ojoj se ozbiljuje svadbeni vez du"a svijeta$ u njihovoj uro7enoj naravnoj andro#iniji$ za !oji &in ovezivanja du"e svijeta imaju ree#zistentni redujam i sna#u uzajamne rivla&nosti !a!va je ostojala !od rvo# &ina simboli&!e ra: ovijesti du"a svijeta Val%mitaM)$ &iji #lavni sudioni! je bio i ostao vje&ni Svjedo! usredoto&enja ("aahid al% mu"ahada al%Midam). ,;eli#ija ljubavi utemeljuje ljuds!u ljubav na onom svetom simbolu. Ona zna da sveti duhovi$ u domovini svo#a ostan!a$ u najuz%vi"enijem bo(ans!om #radu$ uzajamno su se !ontem lirali do! bora%vi"e u &adorima (saraadiM) /risutnosti. U tom uzajamnom !ontem li%ranju oni bijahu osjedovali viziju o bo(ans!im tra#ovima !oji su nato ljeni njihovim bit!om. /od utje'ajem ta!ve lje ote$ oni su se uzajamno ovezali u svadbeni vez$ ovezuju6i se s!ladno stu nju njihove uzajamne na!lonosti. )ada su ris jeli u ovda"nji svijet$ o et su se uzajamno za#ledali istim o&ima u srazmjeri svoje reovla7uju6e mo6i$ &istote svo# na&ina bitisanja$ uzajamne obavije"tenosti sva!e inteli#en'ije$ blis!osti jedne du"e dru#oj du"i. U svjetlu fizio#nomije oni su se uzajamno re oznavali i uzajamno is!u"avali ljubav. 9a!o u vezi s tim re&e na" /oslani!3, Du"e &ine zbijene !olone5 one !oje se uzajamno re oznaju$ medu njima se ojavi uzajamno suosje6anje5 one !oje se ne re oznaju$ one ostaju u uzajamnoj ne odudarnosti., )ao "to oslani&!i smisao Eje ote utemeljuje i razvija fenomenolo#iju Ejubavi$ ta!o ljubav utemeljuje Eje otu i daje joj sve!oli!u bivstvodavnu sna#u5 ta!ovrsan odnos u odjedna!oj mjeri vlada u &vori"nom rostoru istins!o# sufije !ao o!loni!a bo(ans!e Ejubavi i Eje ote. )ontem liraju6i Ejubav$ sufija u sebi ozbiljuje stanje Ejubavi !oje slu(i !ao zr'alo u !ome se o#leda i !ontem lira Eje ota. )ontem liraju6i Eje otu u o#ledalu Ejubavi$ sufija sam svojom duhovnom osobnosti ostaje ono ljubavno zr'alo u !ome se u"atoruju najlje "i e istemolo"!i i e#zisten'ijalni ritmovi Eje ote. 9a!o ljubavno zr'alo$ taj ula"teni hram !ojim je ostala sufijina osobnost$ ostaje trajni dom Ejubavi i Eje ote$ Eejle i +ed(nuna$ vje&no# Svjedo!a usredoto&enja (Duh *o(iji) i nje#ove oslani&!e teofanije smirene u sufi%jinu sr'u. 8a taj na&in$ veli ;uzbehan$ sufija !ao o#ledalo bo(ans!e Ejubavi i !ao mjesto odra(enosti bo(ans!e Eje ote ostaje najduhov% nijim o!om !ojim *o# motri svjetove i svjetovi$ zauzvrat$ bivaju u mo#u6nosti da motre najuzvi"enije teofanije Ei'a *o(ije#5 no$ ni!ada samo to Ei'e. 9o uzajamno #ledanje uvije! dolazi o snazi Ejubavi$ a ne Eje ote. Sna#om #ledanja$ !oju daje Ejubav$ Eje ota biva o a(ena. Sto#a tamo #dje nema ljubavi:Ejubavi$ veli ;uzbehan$ ondje ni!ada lje ota:Eje ota ne6e biti o&itovana. 9amo #dje nema Eejle$ ondje nema ni +ed(nuna5 ali ondje #dje nema +ed(nuna$ Eejla ni!ada nije mo#u6a. 9amo #dje nema zemaljs!o# "ahida bo(ans!e Eje ote$ tamo nema zaljubljeni&!o# o#leda !ojim *o# miluje svijet$ jer 8je#ovo #ledanje tada biva usredsre7eno samo na 8je#ovu *it i ne relijeva se na svjetove odno 9eo!ozmosa$ jer nema sufije$ o#ledala bo(ans!e Eje ote u !ome 6e zaljubljeni&!i bo(ans!i o#led motriti !ozmi&!e teofa%nije vlastite Eje ote i Ejubavi u"atorene u sr'u sufijinu$ !oje su!usira sve svjetove$ jer je ono istins!o mjesto o&itovanja Ejubavi i Eje ote (ma"had al%'a"M >a al%#amal)$ u!oli!o ih motrimo !ao Atribute 8je#ova Ei'a$ a ne !ao samo Ei'e 8je#ovo5 jer sama teofanija i vrelo teof%anije ili subje!t !oji se teofanizira ni!a!o nije jedno isto. Sto#a$ veli ;uzbehan s!u a sa Ibn 'Arabijem$ bo(ans!a *it "alje onaj ree#zis%tentni u it3 a%lastu$ da se razlije(e !roz sve sfere !ozmi&!o#a bit!a$ !roz onu sve!oli!u ras!o"nu odoru svijeta u smislu bo(ans!ih Imena i Atributa$ !a!o bi vra6ale sje6anje tom svijetu$ osobito razumnoj du"i u njemu$ da se risjeti !o je stvarni 4os odar svih svjetova$ !a!o umjesto istins!o# 4os odara ne bi svoju ljubav i vjeru o!lanjali te! u!im tra#ovima !oji svjedo&e o 4os odaru za!rivenom od o&iju svijeta u du"evnoj Utvrdi$ u sr&anoj /ala&i usred e#zisten'ijalne usto oljine stvoreno# ili uvjetovano# bit!a. ,)at!ada je du"a tvoj simbol$

a !oji ut si ti simbol du"e. Du"a je zemlja o !ojoj hodi"$ a zemlja !ojom ti hodi" du"a je moje du"e., /rije ne#oli je ot o&eo ro'es hijerofanija i teofanija Ei'a *o(ije#$ veli ;uzbehan *aMli$ *o# sam !ao ta!av je svojom temeljnom naravi izra(avao najvi"i stu anj ezoterijs!o# ta>hida$ bivaju6i u isti mah Ejubav$ Galjubljeni! i Ejubljeni. /otom$ nje#ova metafizi&!a &e(nja ili nostal#ija da bude s oznan$ sna#om teofanije ili u &vori"nom rostoru teofanije$ a to je rostor mi!ro!ozmosa$ us ostavlja e#zisten'ijalni vez sa ljubavlju rve ili na&elne bo(ans!e hijerofanije !oja nije dru#o doli ree#zistentni rototi Adama na"ih vremena$ nebes!i Adam ili nebes!i Anthro os. Ovaj otonji$ slu(e6i !ao o#ledalo u !ome se zr'ali teofanija esen'ijalno# bo(ans!o# atributa Eje ote$ u svojoj bes!rajnoj i neodoljivoj ljubavi$ ljubavi +a#nuna vlastito# bi6a$ ne rimje6uje da je u o#ledalu odra(en nje#ov nebes!i rototi $ ve6 u tom rototi u o!u"ava ot!riti voljenu Ea.lu$ vje&nu Garu&ni'u ('arus Midam)$ Ea.lu bo(ans!o#$ a ne svo#a bi6a. Sto#a$ !ad#od se !od nje#a ras ituje o Ea.li i o nje#ovoj ljubavi s ram nje$ on od#ovara3 ,Ia sam Ea.la$, jer je nje#ova svijest$ !ao i svijest sva!o# nje#ovo# budu6e# duhovno# otom!a$ to jest istins!o# sufije$ osve u ijena i re lavljena omisli i li!om Ea.le. Sto#a on u sva!oj dimenziji bit!a$ !ozmi&!oj ili meta!ozmi&!oj$ vidi samo Ea.lu$ svejedno da li nje#ov o#led ada na rije!u$ na 'vijet$ na zvijezdu ili na metafizi&!u$ na&elnu hije%rofaniju *o(ans!o#. Ea.la je jedino ime !oje je&i nje#ovom horzonta%lom i verti!alom$ jedina metafizi&!a zbilja i jedini metajezi&!i simbol !a !ojem na#inje nje#ov um$ jedini sveto#eo#rafs!i to os !ojem te(i nje#ovo sr'e i jedina hijero ovijesna a#ina sa'ra &ijoj svjetlosnoj ni"i leti nje#ova du"a. +a#nunov odnos rema Ea.li na najo&itiji na&in simbolizira odnos autenti&no# sufije rema *o#u. Kto vi"e &ezne za *o(ijom Ejubavlju i Eje otom$ to vi"e Ei'e *o(ije isijava svoju Ejubav i Eje otu i smiruje njihova zra&enja u sufijinu sr'u !ao ula"tenom o#ledalu i mjestu onazo&enja teofanija Ejubavi i Eje ote re!o !ojih sufi%ja$ s jedne strane$ !ao svjedo! usredoto&enja na bo(ans!u *it motri !ao na rvu hijerofaniju bo(ans!e *iti$ do&im on sam$ !ao ta!av$ slu(i !ao univerzalno o!o !ojim *o# motri svjetove odno svijeta teo!oz%mi&!o#$ u!oli!o ti svjetovi nisu dru#o doli teofanije 8je#ovih Imena i Atributa$ o#lavito 8je#ovih su"tins!ih atributa !a!vi su Ejubav i Eje ota$ s dru#e strane. )ao "to je *o# u svom nostal#i&nom suodnosu sa svijetom$ na ose sa svijetom mi!ro!ozmosa ili sa svijetom sufiji%na sr'a jednodobno Ejubav$ Galjubljeni! i Ejubljeni$ jedna!o ta!o i su%fija u svom suodnosu sa rvom hijerofanijom bo(ans!e Eje ote$ sa tom vje&nom nebes!om Garu&ni'om ili Eavlom bo(ans!o# bi6a u sebi jednodobno su!usira sva tri #ore re&ena stanja Ejubavi. 8o$ u tom odnosu ta!ozvano# ezoterijs!o# ta>f[ida$ veli ;uzbehan$ ne ostoje dva identiteta$ jedan ljuds!i i jedan bo(ans!i$ ne#o ostoji uvije! samo jedan:Iedan identitet$ a dvije ers e!tive iz !ojih olazi i razvija se ta%!ovrsna fenomenolo#ija bo(ans!e Ejubavi.Ali$ ma!ar je #ore re&eni odnos analo#an$ +a#nunova ljubav rema Ea.li ne redstavlja izravni ut do sredi"ta reve6 ljubljeno# Ei'a *o(ije#$ ve6$ na rotiv$ redstavlja istins!i zastor !oji za sva#da za!lanja li'e vje&ne nebes!e Garu&ni'e$ i to je ono "to &ini naj rofinjeniju nit ili momenat ezoterijs!o# ta>hida. Dijela tajna je u romjeni ers e!tive ili u romjeni stanja !oje izaziva duhovni ro'es transfi#ura'ije$ a transfi#ura'ija je ozbiljena ono#a &asa !ada je +a#nunovo stanje od nje#a na&inilo o#ledalo *o(ije u !ome se odsijava$ ali se ne utjelovljuje$ atribut Ejubavi i atribut bo(ans!e Eje ote. *a" sto#a on i jest u mo#u6nosti da is!u"a i$ ! tome jo"$ !a(e3,Ia sam Ea.laP, 8a taj na&in$ veli ;uzbehan ozivaju6i se na Sana'ijeve stihove$ sufija ili +a#nun relazi iz stanja svjedo!a !ontem la'ije ("aahid) u istins!o# svjedo!a%mu&eni!a Ejubavi ili svjedo!a !ontem lirano# ("ahiid al%ma"huu7). ,Ostaj usmr6en sabljom Ejubavi$ da bi ot!rio Nivot vje&ni$ jer fiju! sablje Azrailove ni!om us!r"njom nadom ne je&i.,

OS;O&;I <9AK<A<I SUFIZMA Ve6 smo na rijed isti'ali da sufizam$ !ao islams!i ezoterizam ar eU'ellen'e$ nije osebujan i re oznatljiv duhovni fenomen u !onte!stu #lobalne duhovne tradi'ije islama samo o svojoj formi i sadr(ini$ o svojoj do!trinarnoj rofila'iji i o svom na&inu izra(avanja$ ne#o je jedna!o ta!o re oznatljiv i o svom jezi&!om literarnom obli!u i svojim jasno razaznatljivim teozofs!im dis'i linama. U mjeri u !ojoj je razudivan temeljni teozofs!i sadr(aj sufizma$ u toj istoj mjeri je rastao i to ras!o"nijim i raznovrsnijim$ re!li bismo vi"ezna&niji je ostajao sam jezi! sufijs!e #noze. Iezi! sufizma je$ za'ijelo$ jedan oseban i sasvim osebujan obzir muslimans!o# jezi&!o# sva!odnevlja$ jer usto i'e slijedi ritam !rajnje duhovne i rofinjene s oznaje sva!o# ezoterijs!o# hodo&asni!a (mutasa>>if) vrhun'ima misti&no# Sinaja ili vje&noj domovini i nebes!im #radovima (ive sufijs!e #noze. S to# razlo#a se za jezi! sufizma (al%iOtilahat as%sufi..a) redovito svjedo&i da su nje#ov stvarni !orijen i nje#ova ras!o"na (ili"ta u metajezi!u$ to jest u samom !raljevstvu Drne ;u(e ili Deus%a abs'onditus%a. S dru#e strane$ sam jezi! sufizma$ !ao nosila' svetoje%zi&!o# bit!a ili jezi&!o# bit!a !ao ta!vo#$ za temeljnu sufijs!u do!trinu od rvorazredno# je zna&aja$ jer se bez nje#a ni!ada ne bi mo#la re'izno is!azati unutarnja duhovna stanja (a:i rai) sva!o# sufije i nje#ove ojedina&ne$ sva!om sufiji na oseban na&in rimjerene duhovne ostaje (maMamat). 8a njemu je$ naime$ da verbalno izri&e ono "to sufija do(ivljava i ro(ivljava u sredi"tu svo#a sr'a$ u &vori"nim ums!im (ari"tima svoje duhovne ili ums!e o!omi'e i u svjetlosno%osjen&enim udolinama i !lan'ima$ d(ibrilijans!im vrhun'ima i hi%drovs!im oazama svoje du"e. Ali ni jezi! to ne bi bio !adar izre6i niti ro(ivljeno duhovno is!ustvo o&itovati do ot une i raz#ovijetne os%vije"6enosti bez ne osredne i sveobuhvatne s oznaje$ bez ums!o# rosezanja u svih sedam ala&a Ejubavi i +udrosti u !ojima se s!riva Duh *o(iji i$ o ut stidljive nevjeste$ ustrajno se ovla&i red neodoljivom znati(eljom danono6no# sufijs!o# tra#a&a. 9o 6e re6i da bez eminentno sufijs!e e istemolo#ije hodo&a"6e !a vrhun'ima misti&no# Sinaja bi ostalo biti neortije(njeno$ neshva6eno i li"eno sveto# mirisa i nebes!o# o!usa istins!e sufijs!e #noze. Sufijs!a e istemolo#ija je ona duhovna staza (sa.r >a sulu!) sufijs!e #noze !roz !oju rolazi sva!i istins!i sufija$ a ona se stere od rolazno#$ ojedina&no# e#a sufije do sredi"ta vje&no#$ a solutno# bo(ans!o# -#a$ vode6i !roz sve vidove s oznaje$ od one najni(e do one najuzvi"enije5 ona vodi !roz sve sfere !ozmi&!o#$ to jest od mi!ro!ozmosa do meta!ozmosa5 ona vodi i !roz sve sfere jezi&!o#3 od sveto# jezi!a do metajezi!a5 ona vodi i !roz sve sfere vremenito#3 od !ozmi&!o# do meta!ozmi&!o# vremena5 najzad$ ona vodi !roz sve sfere #eo#rafs!o#3 od sva!ida"nje svete #eo#rafije$ do nebes!e #eo#rafije ili do ono#a "to sufizam naziva metafizi&!om #eo#rafijom ili meta#eo#rafijom. U ravni samih temeljnih sufijs!ih tra!tata$ sufijs!a e istemolo#ija za odijeva sa metafizi&!im lanom$ a zavr"ava sa eshatolo"!om situa'ijom$ ona!vom !a!o o njoj #ovore i !a!vom je do(ivljavaju same sufije. Iznova vra6aju6i$ na ovom mjestu$ sje6anje na onaj ou&a! da je s oznavanje bivanje i bivanje s oznavanje$ "to osobito vrijedi za svijet sufijs!e #noze$ tad je neminovno osvijestiti &injeni'u !a!o bez sufijs!e e istemolo#ije ne samo da nije mo#u6e razumjeti sve temeljne obzire slo(eno# fenomena sufizma$ ve6 bez nje nije mo#u6 o stana! i odr(anje$ !ontinuitet i univerzalno ozbiljenje sva!o# ojedina&no# tra!tata sufijs!e #noze$ jer je sufijs!a e istemolo#ija$ za'ijelo$ jednodobno raison d'etre duhovnom utni!u (sali!$ mur"id) i sufijs!oj metafizi'i$ !ozmolo#iji$ an%#elolo#iji$ antro olo#iji i eshatolo#iji. Sto#a 6e biti najbolje$ za'rtava%ju6i naj"iri rostor unutar !oje#a (elimo razbremeniti temeljni sadr(aj sva!o# sufijs!o# tra!tata onaosob$ da$ rije sve#a dru#o#$ izlo(imo osnovne odli!e sufijs!e e istemolo#ije. :. sufijs!a e istemolo#ija Sufijs!a e istemolo#ija redstavlja vrlo slo(en duhovni ro'es$ ro'es bez !raja i !on'a$ ro'es !ojim se za&inje$ rada i ozbiljuje do ot uno#$ savr"eno# duhovno# rasta$ sa ijen'ijalno# i e#zisten'ijalno#$ Hovje! *o(iji$ duhovni &ovje!$ ot uni &ovje!$ &ovje! od svjetlosti$ 'Arif !ao ta!av. Ovaj duhovni ro'es je$ za'ijelo$ ona duhovna staza sufizma !ojom hodi Sali!$ duhovni utni!$ zaljubljeni! u sjajne vrhun'e misti&no# Sinaja i vje&iti hodo&asni! domovini duhovno# us!rsnu6a$ rodnoj #rudi vje&ne sufijs!e #noze i svih njenih s!rivenih smislova. Du(ina to# duhovno# uta iznosi toli!o !oli!o traje ro'es !ozmi&!o# stvaranja (al%balM) i ro'es

sveto ovijesno# ot!rovenja (al%>ah.)$ jer se o e#zisten'ijalnom i sa ijen'ijalnom ritmu ta dva ro'esa ozbiljuje onaj duhovni ro'es "to #a oslovljavamo duhovnom stazom sufizma. Sva!ovrsna odudarnost i analo#nost izme7u ro'esa stvaranja i objavljenja$ s jedne$ i ro'esa sufijs!o# duhovno# ozbil%jenja ili sufijs!e e istemolo#ije !ao stanovite e istemolo#ie s iritualis$ s dru#e strane$ sasvim je razumljiva$ jer !ao "to su rethodna dva ro'esa u svojoj !ona&ni'i i e#zisten'ijalno%sa ijen'ijalnoj unini usredoto&eni na !runs!o !ozmi&!o stvorenje$ to jest na mi!ro!ozmos$ jedna!o ta!o je i ovaj tre6i duhovni ro'es$ u smislu sufijs!e e istemolo#ije$ bitno usredoto&en na ozbiljenje &ovje!ove idealne osobnosti$ na duhovno izrastanje ili izvijanje &ovje!ova li'a do nje#ovo# rajs!o# rimordijaliteta$ do one nje#ove metafizi&!e osobnosti !oju re oznajemo !ao individuizirani meta!ozmos (Adam rufri.. ili Adam nuranl)$ za razli!u od !ozmolo#ije stvaranja !oja &ovje!a obli!uje !ao ma!ro!ozmosa$ i !ozmolo#ije bo(ans!e objave !oja #a obli!uje !ao hijero!ozmos ili bo(ans!i mi!ro!ozmos ar eU'ellen'e. U sva tri #ore re&ena ro'esa njihov #ore oslovljeni !ona&ni rezultat ili svrha je ta!va samo iz ers e!tive bo(ans!o#a 8auma. Kto se$ a!$ ti&e nauma !ojim je voden i no"en Sali! na sufijs!om utu osvema"nje# duhovno# ozbiljenja$ !rajnja svrha se ne o#leda u Sali!ovu svjesnom re#nu6u da dose#ne najvi"i stu anj s oznaje sebe radi$ ve6 da bi sa re&enim stu njem s oznaje ste!ao neis'r nu duhovnu mo6 da slu(i i bezrezervno se odla(e bo(ans!oj Volji5 !rajnja svrha Sali!ova duhovno# utovanja$ u!oli!o ono jest istins!i e istemolo"!i i$ jednodobno$ e#zisten'ijalni &in$ ta!o7er se ne o#leda u nastojanju da on ozbilji savr"enstvo vlastite osobnosti$ ne#o se sastoji u tome da on u&ini sve !a!o bi nje#ovo nesavr"eno so stvo izblijedilo red savr"enim$ svjetlosnim Ei'em *o(ijim. 9o 6e re6i da je 'ubudi..a (savr"eno slu(enje *o#u) !rajnje e#zisten'ijalno stanje u !oje Sali! ulazi !roz zazivni ut Di!r%a$ do&im je baMa (vje&no usidrenje u *o(ans!om) !rajnje sa ijen%'ijalno stanje u !oje Sali!ov um ulazi !roz !ontem lativni ut *!r%a. - istemolo"!a staza sufijs!o# duhovno# samoozbiljenja oslovljava se tan#%om$ i ona vodi u lon#itudinalnom i latitudinalnom rav'u Sali!ove osobnosti. 9o je ona sredi"nja dioni'a sufijs!e e istemolo"!e staze !oja ovezuje !rajnje dose#nute vrhun'e "eri'ata i redvorje osljednje$ tre6e dioni'e duhovno# uta$ !oja se oslovljava stazom haMiMata. Sve tri e istemolo"!e dioni'e Sali! relazi sna#om dvostru!o# unutarnje# ritma3 sna#om di!r%Z$ to jest sna#om stalno# vra6anja us omeni na a solutnu bo(ans!u Gbilju5 sna#om fi!r%a$ to jest sna#om ums!o# usredoto&enja na ono a solutno Gbiljs!o i osv%jedo&enja to# Gbiljs!o# !ao jedino istins!i o stoje6e#. Gajedni&!i re%do!us$ izvori"te i !rajnji 'ilj oba #ore re&ena metodolo"!a ritma redstavlja ma 'ri(a$ najvi"i obli! sufijs!e #noze !oja se dohva&a ostu nim osvajanjem duhovnih stanja (ah>al) i duhovnih ostaja (maMamat)$ !oji redstavljaju ne!u vrstu ljestvi'e duhovno# usavr"enja (s'ala erfe'tionis)$ a sva!i basama! na toj ljestvi'i redstavlja$ jednodobno$ hijerarhijs!i oredane nijanse ili razine ma rife. *udu6i da ostoje dva metodolo"!a obzira e istemolo"!o# uta sufizma$ tad$ razumljivo$ ostoji i udvojeni oreda! duhovnih stanja3 onaj oreda! e#zisten'ijalnih stanja !oja istje&u iz sredi"ta di!r%a !ao sr&ane tehni!e !ojom se osvajaju vi"estru!e du"evne razine #noze$ i onaj oreda! sa ijen'ijal%nih stanja !oja istje&u iz &vori"no# rostora fi!r%a. !ao ums!e tehni!e !ojom se osvajaju vi"estru!e duhovne razine sufijs!e #noze$ vje&ne bo(ans!e mudrosti.1 Stu anje na e istemolo"!i ut sufizma je uvije! ojedina&an &in$ ali &in !oji mora biti zasnovan na izri&itom ru!o ola#anju "a.hovu nad muridom ili Sali!om. +urid je onaj !oji te! o!azuje dobru volju da !rene na ut sufizma. 9o je ono "to se od nje#a tra(i uz dobrano osjedovanje znanja o ravovjernosti svoje vjere. 8je#ova dobrohotna odlu!a da stu i na re&enu stazu i da na taj na&in us ostavi jasan i ne retr#nut suodnos s *o#om$ ta!ovrsna odlu!a redstavlja svojevrsni u#ovorni &in i'aM7) !oji redstavlja osnovi'u i sami redujam za !retanje na bes!ona&no duhovno utovanje stazom vje&ne sufijs!e #noze. 8o$ to ni!ada nije dostatna o utbina !oja bi mo#la osi#urati muridu osve samostalno tumaranje vrletnom stazom sufija$ jer sva!i murid na toj stazi mora biti redvo7en vlastitim "a.hom$ !a!o u e istemolo"!om obziru di!r%a.$ jedna!o ta!o i u e istemolo"!om obziru fi!r%a. Samo !retanje stazom sufizma$ u smislu izrazito e istemolo"!o# i$ na taj na&in$ soteriolo"!o#$ to jest !rajnje e#zisten'ijalno# &ina$ oslovljava se sinta#mom sa.r >a sulu!$ a re&ena sinta#ma

1. Vi"e o tome vidi3 +uhammad 'Isa Tale.$ Dontem lative dis'i lines in -arl. /ersian Sufism$ u Dlassi'aP /ersian Sufism$ . @BB%@B<5 I.S. 9rimin#ham$ 9he Sufi Orders in Islam$ Eondon$ 1012$ . 1005 E. +assi#non$ -ssai sur les ori#ines du leUiMue te'hniMue de la m.stiMue musulmane$ /ari"$ 10A?$ . 1BA5 Vi'tor Danner$ 9he Islami' 9radition3 Un InW trodu'tion$ 8e> Qor!$ 10??5 9he 8e'essit. for the ;ise of the 9erm Sufi$ Studies in Dom arative ;eli#ion$ 8e> Qor!$ 101<5 +artin Ein#s$ 9he Ori#ins of Sufism$ u Islami' Joarterl. 10@A. ozna&ava ne retr#nuto ums!o na redovanje u s oznaji:mudrosti. /remda se to !retanje ozbiljuje unutar mi!ro!ozmosa$ valja re6i da ono ret ostavlja !retanje u &etiri eta e3 sa.r ila Allah ili utovanje ! *o#u !oje ret ostavlja na redovanje u mudrosti$ olaze6i od ni(ih i idu6i !a vi"im razinama mudrosti$ u!lju&uju6i i dosezanje znanja o 8u(nom *i6u. 8a redovanje u mudrosti unutar ove eta e$ u !ona&ni'i$ zavr"ava sa stanjem fana' ili sa utrnu6em jastva5 sa.r fi Allah ili utovanje u *o#u !oje rada dosezanjem mudrosti u razini 8u(no#a *i6a. )o od sufija dose#ne tu vrstu mudrosti$ taj ostaje biti vje&ito nijem$ jer ne ostoje rije&i$ simboli$ metafizi&!i zna'i ili #este !ojima je mo#u6e o isati ili$ barem utem aluzija$ izraziti narav te mudrosti i njeno bivstvodavno us ostavljanje odnosa medu bo(ans!im Imenima$ Atributima i njihovim sve!oli!im suodnosima sa razudenim dimenzijama uvjetovano#$ odno teo!ozmi&!o# bit!a. U!oli!o sufija dose#ne ovu razinu mudrosti$ tad on zadobiva duhovno stanje baMa'$ !oje nije mo#u6e dru!&ije osloviti doli stanjem re(ivljavanja i trajno# usidrenja u *o(ans!om5 sa.r 'an Allah bi Allah ili utovanje od *o#a s *o#om$ utovanje !oje redstavlja tre6u eta u !od slije7enja uta sufija. 8a redovanje u mudrosti u ovoj duhovnoj eta i redstavlja !retanje u silazno%o&ituju6em ritmu$ to jest !retanje iz vi"ih razina mudrosti !a onim ni(im$ a sve do onih najni(ih razina$ do stanja animalne du"e. U ovoj eta i duhovno#a utovanja Sali! ostaje ravim Arifom !oji zaboravlja *o#a !roz *o#a$ !oji se o!re6e od *o#a$ stalno dru#uju6i s 8jim$ !oji$ do! 4a #ubi$ ronalazi 4a$ do! se odvaja od 8je#a$ i a! se sjedinjuje s 8jim$ ve6ma +u se ribli(uju6i "to se vi"e udaljuje od 8je#a. 8a o!on$ &etvrta eta a duhovno# utovanja ili sufijs!o# e istemolo"!o# &ina jest ona !oja se u sufijs!oj literaturi oslovljava !ao sa.r dar a".a, ili utovanje unutar stvari$ utovanje !ojim se ras!riva temeljna narav stvari$ jedna o jedna. /rve dvije eta e e istemolo"!o# &ina na utu sufija redstavljaju zavr"na stanja >ala.ata$ to jest stanje fana'%a i stanje baMa'%a$ do&im tre6a i &etvrta eta a redstavljaju !ona&na duhovna stanja u !ojima se do&inje ut #lasono"a ;ije&i *o(ije (risala t) i navjestitelja bo(ans!o# Vjeroza!ona (nubu>>at). /o"to je >ala.at unutarnji obzir risalata$ s!riveni =idr +uham%mada tvo#a bi6a$ jedna!o ta!o !ao "to je haMiMat unutarnja zbilja "ari'ata$ tad nema dru#e ve6 da zbilju >ala.ata motrimo !ao zajedni&!u ba"tinu #lasono"a ;ije&i *o(ije !oji slijede sveto ovijesnu stazu bo(ans!o# ot!rovenja$ s jedne strane$ i zajedni&!u ba"tinu #lasono"a vje&ne sufijs!e #noze !oji slijede stazu sufijs!o# di!r% a i fi!r%a$ u!oli!o ovo#a &asa slije7enje staze od strane jednih i dru#ih razumijevamo rvenstveno u smislu e istemolo"!o# re#nu6a$ s dru#e strane. ;azli!a ostoji jedino u tome "to #lasono"e vje&ne sufijs!e #noze na svom e istemolo"!om utu uz svjetlo is!u"avaju i nje#ovu sjenu i obojene svjetlosne zastore (ziUi..at)$ do&im #lasono"e ;ije&i *o(ije na svome utu is!u"avaju samo zastore obojeno# svjetlosno# s e!tra. Gastori onih rvih se o&ituju u smislu vi"estru!ih razina uvjetovano#$ unutar%!ozmi&!o# bit!a$ do&im zastori onih otonjih se o&ituju u smislu bo(ans!ih Imena i Atributa$ &ije hijerarhijs!o razlijevanje !roz sfere odno 9eo!ozmi&!o# tvori ot unu ljestvi'u o&ituju&e# bit!a (s'ala erfe'tionis). 8ajzad$ tu ostoji i tre6i obzir >ala.ata$ a to je >ala.at uzvi"enih an7ela (al%mala'i!a al%ula)$ !oji ta!o7er is!u"avaju ne!u vrstu zastora$ ali s onu stranu o&ituju6ih bo(ans!ih Imena i Atributa$ to jest u rostoru +eta!ozmi&!o#. *udu6i da is!u"avanje sufijs!o# uta >ala.ata u!lju&uje tr ljenje sjene$ revladavanje !ontrasta ljubavi i atnje$ svjetlosti i sjene$ "to nije slu&aj sa is!u"avanjem staze ot!ro%venja #lasono"a ;ije&i *o(ije$ tad je razumljivo "to sufije$ !a!o bi "to ne osrednije is!u"avali Gbilju$ nastoje revladati ili u!inuti e#zisten'ijalni dualitet &ovje! % *o# (husul)$ do&im #lasono"e ;ije&i *o(ije zadr(avaju taj dualitet (>usul) i on im nimalo ne smeta da zadobiju blizinu *o(ans!o# ne osredno$ bez sjene$ su"tins!i i zbiljs!i (dati.. >a asli..). Sto#a #lasono"e ;ije&i *o(ije$ u svom e istemolo"!om re#nu6u !oje se uvije! ozbiljuje o obras'u duhovno# uzla(enja mi!ro!ozmi&!o%meta!ozmi&!orn verti!alom uma:Uma (mi'ra#) % !oji obraza' le(i u osnovi i sva!o# sufijs!o# e istemolo"!o# obras'a !a!av je

onaj *istamijev$ onaj Gu%n%8una al%+isrija$ Ibn 'Arabija ili 4al%aluddina ;umija %$ re&ene #lasono"e$ da!le$ e#zisten'ijalno%sa ijen%'ijalni dualitet *it!a uvije! motre i revladavaju u ot unoj trijeznosti (sah>)$ do&im sufije re&eni dualitet$ u#lavnom$ revladavaju u smislu do!inu6a i redovito u stanju misti&!e o ijenosti (su!r). 9u o ijenost izazivaju vi"ebojni svjetlosni odbljes'i (tal>ihaf) i svjetlosni ro lamsaji u sferama osjen&eno# bit!a (lamahat)$ tvore6i na taj na&in raznovrsne teofanije (ta#alli..at) Gbilje u rostoru sli!a$ li!ova i obli!a$ "to nije dru#o doli ono "to sufizam oslovljava zastorima obojene svjetlosti rimjereni utu >ala.ata ili stazi vje&ne sufijs!e #noze. S dru#e strane$ ti zastori se u sufijs!oj literaturi ili$ radije$ u sufijs!oj e istemolo#iji oslovljavaju sjenama Gbilje ili e#zisten'ijalnim naba&a%jima Gbilje (ta#alli..at >a zuhurat). Sto#a je sufijin susret sa Gbiljom (al%\2aMiMa) uvije! re un te#obe i bola$ (estine i &e(nje$ tjes!obe i tu#e$ radosti i (alosti$ jer on Gbilju susre6e te! onda !ada us ije ro%se#nuti !roz mno"tvo zastora od strasti i ljubavno# iz#aranja$ ot'ije l%jenja i #orljive &e(nje za sjedinjenjem$ od e!staza i retr#nu6a$ od za% nosne i#re i vrtnje u!ru#. 8o$ rosezanje !roz e#zisten'ijalne zastore Sjene (GilD ozbiljuje se u mi!ro!ozmi&!im obzorjima sufijina so stva$ zbo# !oje &injeni'e taj &in i jest te#oban i bolan$ jer sufijina staza >a%la.ata$ s razlo#a revladavanja i u!inu6a e#zisten'ijalno# dualiteta3 ja%ti ili &ovje!%*o#$ izis!uje od nje#a da ozbilji razodjenu6e (mah>) vlastite e#zisten'ijalne odore$ osjen&ene omotni'e vlastito#a e#a$ da u sebi ot!rije vlastitu svjetlosnu stru!turu$ svoj ree#zistentni rimor%dijalitet i u svojoj mi!ro!ozmi&!oj svjetlosti se osve izjedna&i sa met%a!ozmi&!im svjetlom ili se sasvim iz#ubi u njemu. 9im e istemolo"!im re#nu6em on$ u !ona&ni'i$ treba da osvjedo&i e#zisten'ijalni ri&in vlastito# e#a i a solutnu i jedinu zbiljnost i istinitost bo(ans!o#a Ia. 9o re#nu6e sufijs!a e istemolo#ija oslovljava osloba7anjem sufije od svojih stvorenih$ ljuds!ih svojstava (tahalluM) i zaodijevanje u svjetlosnu odoru svojstava neuvjetovano#$ meta!ozmi&!o# bit!a (tahZMMuM). U toj &injeni'i i le(i temeljni razlo# zbo# !oje# je sufijs!i e istemolo"!i &in jednodobno dubo!o e#zisten'ijalan i soteriolo"!i &in$ jer &inom misti&no# umiranja u vlastitom tijelu$ sufija osti(e us!rsnu6e u vlastitom duhu i s njim ris!rbljuje dar neumrla i ne rolazna (ivota svome duhu$ du"i i sr'u. U!oli!o bismo o!u"ali metafori&!i ozna&iti !rajnji 'ilj !oje# murid (eli dose#nuti na stazi sufizma$ bilo molitvom sr'a (di!r) ili molitvom uma Vfi!r)$ tad bismo$ jednostavno$ trebali re6i da je 'jelovita duhovna avantura ojedina&no# sufije ili murida u nje#ovu bes!om romisnom nastojanju da dose#ne Svjetlost i da$ u !ona&ni'i$ ostane Svjetlost. 8o$ da bi se dose#nula Svjetlost !ao ta!va$ tad je nu(no ozbil%jiti sva!i e istemolo"!i !ora!$ ras!riti sva!i e#zisten'ijalni i sa ijen'ijal%ni veo na utu vje&ne sufijs!e #noze i u sebi ri raviti onu vrstu duhovno# vida !oji mo(e izdr(ati susret li'em u li'e sa Svjetlo"6u. 8a tom utu sva!o# sufiju &e!a susret sa tri osnovna zastora od Svjetlosti3 1. Svjetlost Veli&anstva (al%4alal) i Divote (al%4amal) <. Svjetlosti sr'a 2. Drna svjetlost ili svjetlost *iti Ga rvu vrstu svjetlosti sufijs!a e istemolo#ija svjedo&i da redstavlja obojene obzire sun&eve$ 'rven!aste ili o#njene svjetlosti. Ga dru#u vrstu svjetlosti !a(e da redstavlja obojene obzire mjese&aste$ biserne ili vodene svjetlosti. Ga tre6u vrstu svjetlosti ili za tre6i svjet losni zastor na stazi vje&ne sufijs!e #noze sufijs!a e istemolo#ija veli da redstavlja svjetlost *iti$ svjetlost !oju jedino mo#u o aziti /rijatelji *o(iji (a>li.a' Allah). /remda ne (eli odre'i re&enim svjetlostima njihovu doslovnu narav$ sufijs!a e istemolo#ija$ i a!$ u rvome redu (eli ondje motriti njihova simboli&!a zna&enja i njihov ne retr#nuti suodnos sa unutarnjim stanjima ljuds!e du"e$ !oja$ za'ijelo$ jest stvarni duhovni utni! na stazi sufizma$ utni! !oji te(i Svjetlu !ao ta!vom$ jer je to nje#ova istins!a$ jedina i autenti&na domovina. /ot uno simboli&!o razbremenjenje #ore oslovljenih svjetlosti i sa ijen'ijalnu i e#zisten'ijalnu s re#nutost to# simbolizma sa unutarnjim stanjima Sali!ove du"e dao je ista!nuti irans!i teozof 8a#moddin ;a(i u svome djelu +irsad al%'ibad. Osobito SVIII o#lavlje ove !nji#e$ u !ojemu re&eni autor razmatra e istemolo"!e vrijednosti sufijs!e e iste%molo#ije u !onte!stu svjetlosno# simbolizma$ nudi 'jelovito sadr(in%s!o obrazlo(enje ovo# se#menta sufijs!e literature.2 Sa ijen'ijalni i e#zisten'ijalni suodnos svjetlosnih

simbolizama sa unutarnjim stanjima stalno na reduju'e Sali!ove du"e utemeljuje se ne retr#nutim duhovnim re#nu6em same du"e$ a ne re#nu6em svjetla !oje je$ u ovom slu&aju$ samo rezultat ono# re#nu6a i nastojanja "to #a oduzima ojedina&na sufijs!a du"a na sufijs!oj stazi vlastito# metafizi&!o# otrije(njenja$ e#zisten'ijalno# uravnote(enja i soteriolo"!o# ili eshatolo"!o# u!otvljenja u domovini vje&ne sufijs!e #noze !oja jest istins!a 9erra lu'ida % 8ur al%an>ar. 9a!o u svojim rvim !ora&ajima stazom sufizma$ !od svo# o&etno# e istemolo"!o# otrije(njenja du"a za o&inje sa nadila(enjem ono# svo# e#zisten'ijalno# stanja u !ome dominira njen osjetilni$ rizemni obzir (nafs ammarah)$ i to sna#om molitve sr'a (di!r) !oja je treba uznijeti$ !a!o !a(e 8a#moddin ;a(i$ u obzorje doline nadahnu6a$ u rostor nadsvjesno#$ a to je$ za ravo$ rostor smirene du"e (nafs mutma'inna)$ najvi"i duhovni stu anj do !oje#a se mo(e vinuti ojedina&na ljuds!a du"a. Sve do! du"a ne sti#ne donde$ ona nije u stanju sebi ris!rbiti onaj osebujni duhovni o a(aj (mu"ahidat) !ojim je mo#u6e dosezati raznovrsne i raznobojne svjetlosne naba&aje. 9i svjetlosni naba&aji dolaze o stro#o ude"enom hijerarhijs!om oret!u$ "to njena rva is!ustva na tom utu bjelodano osvjedo&uju. U tom oredbenom nadolas!u naj rije dolazi bijela svjetlost !ao zna! islama ili islams!o# ethosa5 na dru#om stu nju dolazi (uta svjetlost !ao zna! vjernosti (imah) i simbol imans!e istine5 na tre6em stu nju se javlja ljubi&asta svjetlost !ao zna! dobrohotnosti (ihsan) i simbol islams!o# eshatolo"!o# virtusa. 2. 8a#muddin ;a(i$ +irsad al%'ibad$ 9eheran$ 10@0$ o#l. SVIII$ . 1A@%11B5 us . =. Dorbin$ /s.holo#ie del'homme de lumiere dans le soufisme iranien$ /ari"$ 10AB. 8adalje$ na &etvrtom stu nju se$ veli 8a#moddin ;a(i$ ojavljuje zelena svjetlost !ao zna! stamenosti (itmi'nan)5 na etom stu nju se u!azuje lava svjetlost !ao simbol si#urnosti (iMan)5 na "estom stu nju ljestvi'e du"evno# samoozbiljenja o!azuje se 'rvena svjetlost !ao zna! sveto# udivljenja (ha.aman)$ a !oja je ta!o7er$ rema 8a#modi%nu ;aziju$ i svjetlost same *iti. Svjetlost bo(ans!o# Veli&anstva (al%4alal)$ simboli&!i #ovore6i$ a rema mi"ljenju 8a#mudina ;azija i nje#ova u&itelja 8a#mudina )ubra$ izvire iz sredi"ta bo(ans!e srd(be$ to jest iz sredi"ta metafizi&!i obna(eno# li'a *o(ije#$ a sto#a red sna#om te svjetlosti sve nestaje$ blijedi i i"&iljuje. S tom svjetlo"6u osvi6e osljednja zora na Sali!ovu du#otrajnom duhovnom !ona&arenju mi!ro!ozmi&!om svetom #eo#rafijom vlastite verti!ale$ i sa svjetlo"6u te zore sve re lavljuje sjaj Svjetlosti nad svjetlima u &ijem blje"tavilu se s!riva sva!i obli! na odjedna! na&in !ao "to se u ne rozirnoj tmini #ubi sva!i vidljivi obli!. Otuda i nije slu&ajno da je u sufijs!oj literaturi ojam 'rne svjetlosti sinonim za Svjetlost nad svjetlima$ za svjetlost bo(ans!o# Veli&anstva ili$ jednostavno$ za svjetlost same bo(ans!e *iti ili tamno# i nedodirljivo# dna ono# *o(ans!o#. Sna#a ove svjetlosti$ !rajnje i najvi"e !a !ojoj Sali! te(i$ najavljuje !ona&no utrnu6e (fana) i utrnu6e utrnu6a (fana' al%fana,)$ !ao i 'ijeli svijet uvjetovano#a bit!a !oji se stere u ras onu to#a dvo#a. L Kto se ti&e svjetlosti bo(ans!o# Udivljenja ili bo(ans!e Eje ote (al%4amal)$ ona se ojavljuje u osebujnom duhovnom stanju sufijinu !oje 8a#muddin ;a(i oslovljava stanjem sufijs!o# zrijenja (maMam a"%"uhud) i vizionars!o# o a(anja (maMam al%mu"ahadat). Iz to# stanja se mo(e motriti !a!o se teofanizira svjetlost i sjaj bo(ans!e Eje ote$ !a!o u svjetovima nadosjetilno#$ to jest u svjetovima !oji se hijerarhijs!i redaju u ras onu svijeta najstro(e 9eo!ozmi6!o#3 svijet zami"ljeno# bit!a (al%>u#ud ad%dihni..)$ svijet bit!a ritajenih realiteta (>u#ud at%ta'a..unat at%tabita)$ svijet vrhovni"tva (al%#abarut)$ svijet #os odstva (al%mala!ut)r do svijeta uvjetovano# bit!a ili svijeta !ozmi&!o# !ao ta!vo# (an%nasut). Ova vrsta bo(ans!e svjetlosti omo#u6uje ta!o razudenu vizualiza'iju vlastito# teofaniziranja bla#o%dare6i tome "to izvire iz sredi"ta same bo(ans!e +ilosti (;ahma ar%;ahman) !oja jest raosnov sve!oli!o razu7eno#$ samoras!rivaju6e# i samoozbiljuju6e# bo(ans!o# *it!a$ raosnov na &ijim bivsrvodav%nim talasima se biba 'jelo!u no /ostojanje u sva!oj svojoj rostornoj$ vremens!oj$ ovijesnoj$ jezi&!oj i inoj ers e!tivi. 8a rijed smo s omenuli "est obojenih svjetlosnih obzira Svjetla nad svjetlima ili Svjetla !oje izvire iz sredi"te bo(ans!o# Veli&anstva$ iz sredi"ta meta:!ozmi&!o# uma$ mi!ro:!ozmi&!i #ovore6i$ i !azali smo da tih "est obojenih svjetlosnih obzira su!ladira sa "est duhovnih stu njeva rofinjene mi!ro!ozmi&!e siholo#ije$ !od 8a#muddina ;azija i rAlaudda>la Simnanija$ ili su!ladira sa "est svjetlosnih udubina u u&enju 8a#muddina )ubra. Svi ti obojeni svjetlosni obziri istje&u iz bo(ans!e Eje ote ili Divote. Sto se ti&e sedmo# svjetlosno# obzira$ nje#a simbolizira 'rna svjetlost$ !oja

istje&e iz bo(ans!e Uzvi"enosti. Ovaj obzir$ ta!o7er$ simbolizira luminoznu no6 i redstavlja simbol bo(ans!e *iti$ &ija 'rna svjetlost$ s razlo#a svoje vlastite foti&!e ne od%vojivosti i neodredivosti mora biti oredena sa simbolom no6i$ jer !ao "to se sve u 'rnini no6i izjedna&uje u a solutnoj svjetlosnoj ne rozirnosti$ jedna!o ta!o se i na razini bo(ans!e *iti svi svjetlosni obziri ili sva razli&itost bo(ans!ih Imena i Atributa$ sna#om na&ela 'oin'iden%tia o ositorum$ izjedna&uju u a solutnoj bezli&nosti i bezobli&nosti bo(ans!e *iti. S dru#e strane$ ovaj sedmi obzir svjetlosti su!ladira sedmom duhovnom stu nju rofinjene mi!ro:!ozmi&!e siholo#ije$ !od troji'e #ore re&enih autora ta!ozvane svjetlosne e istemolo#ije$ antro olo#ije i !ozmolo#ije boja$ i taj obzir simbolizira sr&ano sredi"te bo(ans!o# mi!ro!ozmosa$ sredi"te u !ome se e#zisten'ijalno i e istemolo"!i iz#la7uju sna#om ono# isto#$ na rijed s ominjano# na&ela$ obojene svjetlosne nijanse razudene ljuds!e du"e$ s jedne$ i 'rna svjetlost &ovje!ova meta:!ozmi&!o# uma$ s dru#e strane. U!oli!o$ naime$ ovu ;azijevu stanovitu !ozmolo#iju boja svedemo u sredi"te mi!ro!ozmosa$ tad se mo(e re6i da ovaj svjetlosni orbis$ !ozmolo"!i #ledano$ redstavlja sedam nebes!ih sfera smirenih u duhovnoj fizionomiji svjetlosno# &ovje!a5 e istemolo"!i #ledano$ #ornje svjetlosne nijanse redstavljaju ums!a$ sr&ana i du"evna &vori"ta !roz !oja rolazi Sali! u svom e istemolo"!om samosavladavanju i samonadila(enju vlastito#a e#a$ smiruju6i se u onom vje&nom$ a solutnom i nadosobnom Ia !oje mi!ro!ozmi&!im utrnu6em (fana1) razosobljuje &ovje!ov ljuds!i e#o$ a sna#om dvostru!o# utrnu&a (fana' al%fana') razosobljuje &ovje!ovo an7eos!o so stvo i$ na taj na&in$ svjetlosno# &ovje!a (Adam nurani) reta&e u trans'endentno# &ovje!a (Adam mutlaM). ;ije& je o redu!tivnoj sili 'rne svjetlosti$ svjetlosti same bo(ans!e biti$ svjetlosti !oja izvire iz a solutno# meta!ozmi&!o# Sredi"ta$ !oja e istemolo"!i i e#zisten'ijalno sve obojene svjetlosne nijanse ovla&i iz 'arstva bo(ans!ih Atributa$ otom iz 'arstva bo(ans!ih Imena i$ naj oslije$ to ras!o"no o&ituju6e "arenilo aunova re a$ to jest sva !raljevstva i sve 'iviliza'ije bo(ans!ih Imena i Atributa smiruje i za vije!e usidruje u bezobli&ju i im ersonalnosti vje&ne$ ne ore'ive$ ne rio 6ive$ nesaz%natljive i nedosezljive bo(ans!e *iti.@ 9ri obli!a du"e$ !oje 8a#muddin ;a(i dovodi u suodnos sa tri #ore nazna&ena obli!a bo(ans!o#a svjetla u rostoru mi!ro!oz%mi&!o#$ su!ladiraju ili$ &a!$ simboliziraju &ovje!ov um$ sr'e i du"u$ do&im !od 8a#muddina )ubra u nje#ovom e istemolo"!om u&enju o fotizmima radije bivaju rimjerena trostru!oj razini du"e !ao ta!ve$ a to je3 rizemna ili usvsjesna$ svjesna i nadsvjesna du"a. Ovim razinama du"e od#ovaraju tri svjetlosti$ rema 8a#muddinu )ubra$ to jest 'rna$ 'rvena i bijela svjetlost. 8o$ Simnani us ostavlja jo" izravniji suodnos izme7u 8a#muddin )ubraove !ozmolo#ije boja i unutarnjih stanja ljuds!e du"e$ !ara!teriziraju6i taj suodnos u smislu uzajamne ovezanosti ma!ro!ozmi&!ih obzorja sa mi!ro!ozmi&!im obzorjima i$ na taj na&in$ dovode6i u e#zisten'ijalni i e istemolo"!i vez ideju ma!ro!ozmi&!o# i ideju mi!ro!ozmi&!o#$ du"evno# vremena$ omo#u6uju6i ta!o ot uno re!la anje i uzajamno zr'aljenje sedam razina izvanjs!ih$ ma!ro!ozmi&!ih nebesa sa sedam razina ili obzorja unutarnjih$ mi!ro!ozmi&!ih$ du"evnih nebesa. Simnani o istom obras'u us ijeva us ostaviti vi"estru!a e istemolo"!a ovezivanja3 sedam unutarnjih$ su tilnih or#ana svjetlosno# mi!ro!ozmosa sa sedam 'i!lusa svete ovijesti i sa sedam sveto ovijesnih li!ova medu #lasono"ama ;ije&i *o(ije5 sedam sa ijen'ijalnih &vori"ta mi!ro!ozmi&!e verti!ale sa sedam sa ijen'ijalnih &vori"ta ma!ro!ozmi&!e i meta!ozmi&!e verti!ale5 sedam svetojezi&!ih !ontura bo(ans!o#a mi!ro!ozmosa sa sedam metajezi&!ih !ontura bo(ans!o# meta!oz%mosa5 sedam e istemolo"!ih obzira &ovje!ova e#a sa sedam e istemolo"!ih obzira bo(ans!o#a -#a itd. Unutar svih ovih uzajamnih odnosa vlada bes rije!orna hijerarhija duhovnih stu njeva !ojima se enje Sali!ova du"a u svom e istemolo"!om razodijevanju od svojih obojenih svjetlosnih nijansi i svom !ona&nom e istemolo"!om: e#zisten'ijalnom usidrenju u &istoj svjetlosti ili u tamnom dnu 'rne svjetlosti svjetlosti nad svjetlostima ili svjetlosti same bo(ans!e *iti. ;azosobljuju6i se na sva!om e#zisten'ijalnom i sa ijen'ijalnom nivou$ Sali!ova du"a se$ jednodobno$ nadosobljuje u ne rozirnoj svjetlosti li'a *o(ije#. 8o$ to je te! osljednji &in Sali!ove e istemolo"!e drame !ojim on dose(e sredi"te 'rne svjetlosti. Da bi ris io ondje$ on rije to#a mora ro6i !roz 'ijeli orbis razljevena du#ina s e!tra. /ro6i !roz re&eni s e!tar$ to jest !roz razudenu svjetlosnu !ozmolo#iju du"e$ to zna'i sti'i u ono

mi!ro!ozmi&!o sredi"te u !ome se slijeva 'jelovit du#in s e!tar &ovje!ove du"e i sjajni svjetlosni odsjaji &ovje!ova uma. 9o sredi"te nije dru#o doli ljuds!o sr'e !ao o#ledalo u !ome se odsij%evaju sva duhovna ras!ri(ja$ svih sedam obzorja ma!ro i mi!ro!oz%mosa$ svih sedam dimenzija sveto# i metajezi!a$ svih sedam sveto% ovijesnih 'i!lusa i sedam !ontura sveto ovijesnih #lasono"a tvo#a bi6a. Sr'e je duhovni rostor i svjetlosni hram u !ome odzvanjaju zazivi 'jelovite ma!ro!ozmi&!e i mi!ro!ozmi&!e litur#ije Sali!ove dvoobzirne e istemolo"!e drame3 one !oja je&i !roz molitvu uma (fi!r)$ i one !oja je&i !roz molitvu sr'a (di!r). -#zisten'ijalni i e istemolo"!i a!ordi re&ene drame$ u !ona&ni'i$ smiruju se u bo(ans!oj *iti ili u bo(ans!om onstvu !oje jednodobno jest Svjetlost nad svjetlima i S!rivena ;izni'a !ao ta!va. /rema tome$ !ao "to se ne restan'e u Sali!ovoj e istemolo"!oj drami$ o &ijem obras'u se odr(ava svijet uvjetovano#a bit!a i o#la"ava svijet bezuvjetno# *it!a$ u !ontrastu smjenjuju duhovni a!ordi molitve sr'a (di!r) i molitve uma (fi!r)$ jedna!o ta!o se u sve!oli!im teofanijama bo(ans!e *iti !roz svjetlosna odsijevanja bo(ans!e Uzvi"enosti i bo(ans!e Eje ote ili Udivljenja !ontrasno smjenjuju dvije temeljne svjetlosti !oje odande izviru3 'rna svjetlost !oja izvire iz Uzvi"enosti (al%4alal) i uvije! najavljuje S!rivenu ;izni'u ili Deus%a abs'onditus%a$ to jest !ozmi&!u 8o6 bo(ans!o# 8a&ela$ i bijela svjetlost !oja izvire iz bo(ans!e Eje ote (al%Hamal) i stalno navije"ta dolaza! i ras!rivenje Deus%a revelatus%a$ ili !ozmi&!i Dan bo(ans!o# univerzalno# O&itovanja. Da bi o isali sveto#eo#rafs!a obzorja bo(ans!e i ljuds!e verti!ale !roz !oja rolazi Sali! i unutar !ojih se ozbiljuje sva!i ojedina&ni &in Sali!ove e istemolo"!e drame$ Eahi#i$ 8a#muddin ;a(i$ 8a#muddin )ubra i Dara Si!un ose(u za razbremenjenjem e istemolo"!o# i$ jednodobno$ e#zisten'ijalno# simbolizma ono# Mur'an%s!o# stav!a !oji #ovori o *o#u !ao Svjetlosti nad svjetlostima i !ao Svjetlosti svih svjetova$ unutar sva!e dimenzije *it!a !ao ta!vo#. (Jur'an$ SSIV$ 2@) /rvi !lju&ni ojam #ore nazna&eno# Mur'ans!o# stav!a je udubina ili ni"a (mi"!at). U njenom e istemolo"!om simbolizmu se re oznaje zna&enje rote(no#$ tjelesno# svijeta5 svjetilj!a u udubini redstavlja svjetlost bo(ans!e *iti$ a sta!len!a u !ojoj je smje"tena svjetilj!a simbolizira Duha nali! svjetlosti zvijezda. U(e(ena svjetilj!a simbolizira aljenje$ ra7anje ili odsijev$ bljesa! *it% !a$ a bla#oslovljeno drvo simbolizira bit Istine$ !oja uvije! dolazi iz sredi"nje# &vori"ta svih obzira *it!a i ni!ada ne ri ada te! ojedina&nim rostornim sveto#eo#rafs!im ili sveto ovijesnim dimenzijama i ers e!tivama. Ulje$ !oje o sebi "ija i !ad #a vatra ne doti&e$ simbol je Duha veli&anstveno#a$ !oji je &ist$ roziran i blistav o sebi. Svjetlost ulja$ jednodobno$ simbolizira svjetlost nad svjetlima$ i tu svjetlost ne razumije niti dose(e bilo !o doli onaj !ome se ona sama ne onudi !ao nje#ov duhovni vodi&3 , Svjetlu svome *o# usmjerava !o#a on (eli usmjeriti., /rema tome3 svjetilj!a$ o !ojoj je rije&$ simbol je *iti5 sta!len!a je svjetlost Duha5 udubina je simbol materijalno# svijeta5 bla#oslovljeno drvo je simbol bo(ans!e *iti5 najzad$ ulje je simbol Duha 8ajuzvi"enije#.1 Sva!i od #ore re&enih sveto#eo#rafs!ih to osa meta:mi!ro: !ozmi&!e verti!ale$ !ojom se us inje Sali! u svom e istemolo"!om svladavanju us ona misti&nim Sinajem$ redstavlja zasebnu ni"u svjetlosti u !oju 6e Sali! !ro&iti samo onda u!oli!o us ije svoju vlastitu du"u odudariti sa duhovnim stu njem ili razinom na !ojoj se nalazi doti&na udubina svjetlosti i$ s!ladno tome$ u!oli!o svoj 'jelodnevni bita! saobrazi duhovnoj razini !oju je osvojila nje#ova du"a u svom uzlazno%s oznajnom hodu vlastitom ljestvi'om bit!a (s'ala er%fe'tionis). /o"to Sali!ova e istemolo"!a drama odrazumijeva jednodobno us!la7ivanje Sali!ove horizontale (du"a) sa nje#ovom verti!alom (um) u duhovnom$ Hvori"nom rostoru sr'a$ i o"to ta drama$ jednodobno$ ret ostavlja us!la7ivanje Sali!ova sa ijen'ijalno# bit!a sa nje#ovim e#zisten'ijalnim bit!om$ tad nema dru#e ve6 da se re&eno us!la7ivanje ozbiljuje sna#om dvoobzirne ili dvodimenzio%nalne molitvene litur#ije3 molitvom sr'a (di!r) !ojom S"li! us ravlja svoju du"u i usidruje je u Univerzalnu Du"u bo(ans!o# meta!ozmo%sa$ i molitvom uma (fi!r)$ !ojom Sali! us ravlja svoj um i u#lavljuje #a u svjetlost bo(ans!o# teo!ozmi&!o# Uma.

&6G'3I'J5 !I () r*+i,iranj* -ur.ana /0ira.a!1 U al%4azalijevu djelu !"$a" 'ulum ad dinr u odjelj!u o re'itiranju Jur'ana$ s ominjanom na rijed$ autor s ominje deset izvanjs!ih i deset unutarnjih du(nosti !ojima se ima rimjeriti sva!i +alik u svom tra#ala&!om utovanju stazom vje&ne sufijs!e #noze. +edu izvanjs!e du(nosti on ubraja ritualno &i"6enje i ri!ladno dr(anje u molitvi5 redovito re'itiranje Mur'ans!o# te!sta u to!u dana$ u to!u sedmi'e i u to!u mjese'a5 odabiranje i dijeljenje Mur'ans!o#a te!sta s!ladno duhovnoj otrebi i duhovnom ri ravljanju5 isanje sveto#a te!sta is ravno i !rasno isno5 ola#ano i raz#ovijetno re'itiranje sveto#a te!sta (tartil)G o la!ivati i oti'ati dru#e na la!anje do! se re'itira Mur'ans!i te!st5 adati ni&i'e !od sva!o# obilje(eno# mjesta u svetome te!stu na !oje se nai7e u to!u re'itiranja5 dizati ru!e na molitveni zaziv rije o&et!a i na!on zavr"et!a re'itiranja sveto#a te!sta5 tiho ili la#ano &itati sveti te!st !a!o bi &itala' rizvao o!olnosti u !ojima je doti&ni te!st objavljivan i !a!o bi sebi ris!rbio to duhovno stanje5 re'itirati Murrans!i te!st "to je mo#u6e jasnije i "to umilnijim #lasom.1A Kto se ti&e unutarnjih du(nosti !oje se nala(u !od re'itiranja Jurrana !ao jedno# od obzira molitve sr'a ili molitvene e istemolo"!e drame$ one su slijede6e3 razumijevati bo(ans!o orije!lo Jur'ana5 veli&ati Autora Mur'ans!o# sadr(aja5 osuvra6ivati unu ozornost Mur'ans!oj oru'i i sti"avati e#zisten'ijalnu vrevu rizemne du"e5 uranjati u te!stualni smisao5 razumijevati sva!i ojedina&ni stava!5 rastere6ivati sva!o#a od siholo"!ih i do!trinarnih za re!a !od razumijevanja te!sta5 uo&avati osobitu va(nost sva!o# ojedina&no# stav!a i osvje"6ivati je dru#ome5 6utanje vlastito# osje6anja i emotiv%nosti u to!u re'itiranja5 nastojati "to vi"e uzdizati se do ono# stanja u !ome se &itala' osje6a ta!o !ao da slu"a re'itirani te!st izravno iz *o(ijih usta5 najzad$ osloboditi se od bilo !a!vo# osje6anja osjedovanja nadmenosti i samozadovoljnosti. 2) *g3or+i3"i4 li,anij* ili 3a3i5i /a6rad1 /ra!su izri'anja e#zor'izama$ litanija ili zaziva u ra(nja%vao je i sam /oslani! islama$ re oru&uju6i da se ne!e formule iz Mur'ans!o# sadr(aja$ iz obrasca islams!e vjere ili iz +vjedo,anstva vjere iz#ovaraju i vi"e uta na dan$ osobito u ne!im izuzetnim rili!ama$ bile one ri#ode radosti$ zahvalnosti i zadovoljstva$ bilo da je rije& o ri#odama tjes!obe$ nes o!oja i nevolje. Hesto iz#ovaranje formula3 Basmal la, !n.a' 3lla", al (amdu li 'lla", #a .a' 3lla" i 3sta)firu'lla", veli /oslani! islama$ odaruje sva!oj ojedina&noj vjerni&!oj du"i oja&anu duhovnu i fizi&!u (ivahnost$ mir i unutarnju radost. 8e!i od Dru#ova /oslani!a islama su$ &a!$ imali obi&aj re oru&ati iz#ovaranje ojedinih formula ili zaziva u odre7enom broju i u odre7enim ri#odama$ naro&ito na!on obavljanja et dnevnih molitvi.11 U e&atljiv rimjer ozbiljivanja zazivanja$ !ao jedno# od va(nih obzira e istemolo"!e drame +alikove odi#ravane !roz molitvu sr'a (dikr), nudi 'Attar u svojoj !om iliranoj bio#rafiji o sufijama Tadkira al awli$a", #dje nudi rimjer jedno# rano# erzijs!o# sufije Sahl Ibn 'Abdullah 9ustarija (umro <?<:?0A). Iz ovo# rimjera se jo" razabire 9ustarijevo redovito u ra(njavanje duhovne osame ("alwa ili arca num) i ot uno# duhovno# usredoto&enja (mura%aba), !oje &ini jedan od va(nih obzira molitve uma (fikr). ,/ri ovijeda se da je Sahl #ovorio3, *udim us omenu na *o#a Uzvi"eno#a$ iz#ovaraju6i u it3, 8isam li Ia 4os odar va"O,$ i sam sebi od#ovaram3, Da$ zaista jesi$, a i On sam mi od#ovara na to itanje. 9a!vo sje6anje na *o#a sam oti'ao do! sam jo" bio u mja&inoj utrobi., Sahl je ta!o7er #ovorio3, *ilo mi je tri #odine !ada sam o&eo ustajati no6u i moliti se. Amid(a moje maj!e +uhammad Ibn Su>ar bi la!ao do! bi se molio$ #ledaju6i !a!o i ja ustajem i molim se$ i #ovore6i mi3, Sahl$ idi s avati. Sr'e mi &ini" smetenim., Ali ja sam ustrajavao da #a #ledam$ javno ili tajno$ sve do! jednom nisam !azao svome amid(i3, Ia se nalazim u te"!om duhovnom stanju3 vidim svoju #lavu olo(enu red /rijestoljem (*o(ijim)., ,+aleni$, #ovorio bi on$ , to stanje &uvaj u tajnosti. 8e #ovori o tome ni!omeP, /otom re&e3, Gazivaj u svome sr'u. )ada si u svom no6nom rublju i do! se revr6e" s jedne na dru#u stranu$ a jezi! ti se o!re6e$ re'i3, *o# je sa mnom5 *o# me motri5

*o# mi svjedo&i., ,/o&eo sam to re'itirati$, ri ovijeda Sahl$, i o&eo sam o tome izvje"6ivati svo#a amid(u., ,Iz#ovaraj to sedam uta u to!u no6i$, re&e mi on. Ia ta!o ostu ih i o et #a izvijestih. ,;e'itiraj to etnaest uta$, !aza mi on$ i ja to izvr"ih. 8a!on to#a$ ne!a slast se o&itova u sr'u mome. /o"to minu jedna #odina dana$ moj amid(a mi re&e3, Gadr(i ono &emu sam te ou&io$ !a!o bi mo#ao !u"ati lodove to#a na ovom i na budu6em svijetu., 4odine su rolazile$ a ja sam re'itirao isto zazivanje sve do! se nje#ova slast ne o!aza u tajanstvenom !ut!u mo#a sr'a (sirr). /otom moj amid(a !aza311 Sahl$ !a!o mo(e ne!o s !im je *o#$ motre6i #a$ biti ne oslu"an *o#uO 8e!a *o(ija volja bude da +u ti ni!ada ne bude" ne oslu"an., /oslije to#a ja se ovu!oh u duhovnu osamu ("alv<a). :; o( edn! .o'i#v! 0s!'!-1 Ara s!i !orijen rije&i sala" ( ro isana molitva) s!riva zna&enje samo : ovezivanja sa Vje&nim i sa nadnaravnim$ meta vremens!im ritmom o !ojemu se odvija i te&e unutarbo(ans!i (ivot. +i!ro!oz%mi&!i motreno$ obredna ili ro isana molitva (sala"), !ao jedan od !runs!ih obzira molitve sr'a (dikr), riziva izravan susret +alika ili Dakir a sa *o(ans!im usred moliteljeva sr'a$ !oje nije samo /rijestolje +ilostivo#a$ !a!o svjedo&i /oslani! islama$ ne#o je i (ivi svjetlosni hram$ sat!an od stamenih duhovnih ostaja (ma%amat), !oje je *o# darovao ustrajnom tra#a&u za 8jim !ao za S!rivenom ;izni'om (-an8 ma"fi$$). ,8i nebesa ni Gemlja me ne o se(u5 samo sr'e +o# redano#$ istins!o# slu#e obuhva6a +e., ("adis %udsi) Obredna molitva$ rema =u#>irijevu svjedo&enju$ ,-timolo"!i ozna&ava molitvu sje6anja (na *o#a) i molitvu odla#anja (dikr al in%i$ad)G no$ "erijats!o% ravno #ledano$ ovaj ojam se odnosi na et molitvi !oje je *o# nalo(io da ih se obavlja u et razli&itih vremens!ih erioda. . . +olitva redstavlja ojam u !ojemu se duhovnim utni'ima ras!rivaju njihove duhovne ostaje (ma%amat). 9a!o$ za duhovne utni!e$ duhovno ro&i"6enje o&inje se do#a7ati sna#om is!reno# !ajanja$ a duhovno vodstvo sna#om ouzdano# ot!rivanja %ible, do&im stajanje u molitvi ozbiljuje &in samo:umiranja$ a re'itiranje Jur'ana ozna&ava o&eta! unutarnje# usredoto&enja (dikr)G o#in%janje #lave ozbiljuje odlo(nost$ a adanje ni&i'e ozbiljuje samo: s oznaju5 is ovijedanje vjere ozbiljuje unutarnju blis!ost (uns), dono"enje selama ozbiljuje ot'je ljenje od ovo#a svijeta i izvijanje onad ste#a ovda"nje uvjetovanosti., )ada smo re!li da obredna molitva &ini !runs!i obzir molitve sr'a !ao eminentno e istemolo"!o# sufijs!o# re#nu6a$ tad smo (eljeli osvijestiti &injeni'u da re&enom molitvom mora biti obuzeta i svladana 'jelovita osobnost +alikova. )ao "to ritam ro isane molitve simbolizira nadnaravnu ritmi!u o !ojoj se odvija unutarbo(ans!i (ivot$ ozbiljuje se bo(ans!a Volja i najs!rovitije zamisli bo(ans!e +udrosti$ jedna!o ta!o unutarnji i izvanjs!i ritam ro isane molitve bitno odre7uje sva!o obzorje mi!ro!ozmi&!o# bit!a$ sva!i odeo! na onom "to se zove scala perfectionis ljuds!e du"e$ ta!o da ni"ta ne ostaje nedota!nuto ritmom i simbolizmom molitve$ u!oli!o joj se redano$ is!reno i ot uno odlo(i. U rotivnom$ od molitve 6e ostati samo rastr)ana strvina, !oja zaziva nebes!o ro!letstvo na ono#a &iji nemar ju je nedu(nu ras&ere&io i umorio$ !a!o svjedo&i i ona redaja /oslani!a islama3 ,Hovje! od molitve rima samo one dijelove !ojima je o!lonio ot unu risebnost svoje svijesti., (Abu Da>ud i 8asa'i). U tom smislu al%4azali daje vlastito tuma&enje3 ,Ga razli!u od onih dru#ih reli#ijs!ih du(nosti ( ost$ hodo&a"6e$ obavezni nov&ani iznos % 8akat), obredna molitva se sastoji samo u risje6anju$ re'itiranju$ ovijanju$ adanju ni&i'e$ stajanju u us ravnom stavu i u sjedenju. 4lede risje6anja$ ono redstavlja ribli(avanje *o#u Uzvi"enom i Slavnom i ovezivanje s 8jim. U!oli!o svrhovitost molitve nije raz#ovor i uzajamno ovjerenje$ tad ona mora biti samo verbalno i #lasovno vje(banje$ odvr#nuto is!u"avanju jezi!a na isti na&in na !oji su i s olni or#ani izvr#nuti !u"nji u vrijeme osta$ ili !ao "to je tijelo izvr#nuto !u"nji sna#om hodo&asni&!ih zabrana$ ili !ao !ad ne!o bude izvr#nut is!u"enju da lati dio od njemu dra#e sume za nare7eni 8akat. Ova otonja ret ostav!a$ nesumnjivo$ mora biti !riva$ jer ni"ta

la!"e ne dovodi u nesmotrenost doli bes oslena ri&a. /rema tome$ molitva ne mo(e biti u!o fizi&!o vje(banje. /roizvedeni #lasovi su smisleni samo onda !ada tvore raz#ovijetan #ovor. ;az#ovijetni #ovor mora izra(avati ono "to je u sr'u i umu$ a to nije mo#u6e bez ot une risebnosti. Sta zna&i onaj &as u molitvi3, U uti nas na /ut is ravnostiP,$ a!o je moli%telj u stanju ot une odsutnostiO A!o molitva nije naumljena da bude odlo(no i usrdno moljenje i zazivanje$ &emu dosa7ivanje bes oslenom ri&om$ tim rije u!oli!o je ona ostala navi!omO,<B /et duhovnih odli!a za is!renu molitvu su od temeljne va(nosti za is unjenje !rajnje svrhe obredne molitve$ a ta je dosezanje 9ajne nad tajnama ili osvema"nje e istemolo"!o ozbiljenje +alikova duhovno# utovanja na stazi vje&ne sufijs!e #noze. 9e odli!e su3 sr&ana ozornost$ roni'anje u unutarnje zna&enje re'itiranih rije&i$ veli&anje *o#a Veli&anstveno#a$ ot una budnost !od obra6anja *o#u$ od#rij%avanje (ive nade u *o(iju milost i dobrohotnost$ te$ najzad$ osje6anje osramljenosti usljed vlastite nesavr"enosti. 8o$ (iva us omena na *o#a Nivo#a duhovna je odli!a molitve najve6a od svih. ,/ri ovijeda se da je *o# !azao +usau3, O$ +usa$ !ad#od se ti sjeti" +ene$ ne!a sva!i dio tvo#a tijela zastre i do! +e se risje6a". *udi odlo(an i smiren do! +e se sje6a". Svoj jezi! dr(i us svoje sr'e u &asu do! budi" us omenu na +ene. Do! stoji" redamnom$ stoji o ut onizna roba. Gbori sa +nom ustre talim sr'em i is!renim jezi!om.,<1 <; "!"iv!nje s %$!.! o$ en%#i. ne(% 0d%)!1 Gazivanje s ru!ama o!renutim #ore (du'a) je osobit obzir molitve sr'a !ojom +alik izravno i usrdno i"te !on!retne darove *o(ije ili barem duhovnu ri ravu !oja 6e osi#urati ris!rbljenje ta!ovrsnih darova. 9a vrsta zazivanja mo(e biti razli&ito motivirana$ !at!ada$ &a!$ mo(e dolaziti u &asovima tjes!obe !ao na&in da se na#ovori bo(ans!u Volju da romijeni trenuta&ni oreda! stvari i da na re&a' romijeni ostoje6u situa'iju. Al%4azali misli da ovaj obzir molitve sr'a ni na !oji na&in ne os orava za!onomjerno djelovanje i u live /reodredenja$ jer i izravni *o(iji od#ovori na moliteljeve zazive su od%vije!a u!lju&eni u bo(ans!u /rovidnost i roviditeljs!u reodredlji%vost bo(ans!e djelatne Volje. ,Gazivanje s ru!ama o!renutim ! nebu ima istovjetan u&ina!$ !a!o smo s ominjali$ !ao i samo sr&ano zazivanje (dikr). Ier ono rvotno zazivanje izis!uje sr&anu su risutnost s *o#om$ a to je vrhuna' ta!ovrsno# bo#o"tovno# &ina. Sa#lasno tome$ /oslani! *o(iji (*o# #a bla#oslovio i mir mu odario) je !azao3, Dova (zaziv s ru!ama o!renutim ! nebu) je o#ledalo bo#o"tovlja., Ier ljuds!a s!lonost nije u tome da sr'a ljuds!a budu o!renuta !a sje6anju na *o#a (Uzvi"en i Slavan ne!a je On)$ osim u slu&ajevima nevolje ("a$a) i odno"enja veli!e nesre6e. !stinski ,ovjek, kada )a bole.tina spopad ne, prepun je beskrajni" molitveni" 8a8iva.LO 8evolja izis!uje zazivanje$ a molitveno zazivanje vra6a sr'e natra# *o#u odlo(no i !rot!o$ ta!o da se ondje$ !ao !rajnji rezultat$ rada (ivo sje6anje (na *o#a)$ "to i jest ono naj lemenitije u bo#o"tovnim djelima. . . ,, =; 2oe"ij! $!o .o'i#v! s >! 0di$ 1 Ovaj obzir molitve sr'a rezultat je inter retativne tradi'ije u su%fizmu. 8aj&e"6e se javlja u !onte!stu ozbiljenja muzi'iranja i duhovno# oslu"!ivanja (sama'), "to$ sve s!u a$ &ini ne!u vrstu duhovno# !on'erta !ojemu je 'ilj da +alika rovede do samo# vrha nje#ove mi!%ro!ozmi&!e verti!ale$ do devete sfere bo(ans!o# mi!ro!ozmosa. 8ajbolji rimjer za ovu dimenziju molitve sr'a ru(a Diwan 4ala%luddina ;umija osve6en Kamsu iz 9abriza$ &ije oeme su #otovo re%dumi"ljajno !onstruirane ta!o da tvore najbolji sadr(aj za ozbiljenje sama' e. 9o u dobroj mjeri va(i i za ne!e stihove misti&ne oezije Abu Sa'id Ibn Abi'l%=a.ra (umro CCB:1BC0)$ osobito za nje#ove ruba'i$$at stihove. ,Neli" li #ovoriti s *o#omO$, u ita Abu al%Jasim *i"r Qasin AbuSa'ida.

,Sva!a!o$, re&e Abu Sa'id. *i"r mu savjetova da$ !ad#od je usamljen$ mora re'itirati slijede6i &etvorostih$ ni manje ni vi"e od to#a3 *ez 9ebe$ Voljeni$ ja ne o stajem5 9voju dodbrotu rema meni ja brojati ne umijem. Sva!a malja na tijelu mome da jezi!om ostane$ =iljaditi dio du#ovane 9i zahvalnosti is!azati ne umije., ?@ d%-ovno os!.'jiv!nje 0-!'+!1 Duhovno osamljivanje je ta!av obzir molitve sr'a !oji izis!uje ne retr#nuto i "to sna(nije ozbiljivanje sr&ano# molitveno# zazivanja$ zazivanja !oje traje danima i sedmi'ama. Ga&udno je da ovaj obzir molitve sr'a uo 6e ne s ominju rvi sufijs!i !roni&ari3 Abu 8asr Sar%ra# u svom djelu -itab al 'uma', )alabadi u djelu -itab at taarruf ili =u#>iri u svom riru&ni!u -a.fal ma")ub. /rvo ozbiljnije$ temeljitije i ot unije ro#ovaranje o vom obziru molitve sr'a susre6emo !od 8a#muddina )ubraa$ naovamo. Ovaj metod molitve sr'a je$ naj rije$ uveli!e bio risutan u naM"ibandijs!om sufijs!om bratstvu$ a !asnije je bio rihva6en i od strane dru#ih sufija. U na rijed ve6 s ominjanom djelu #irsad al 'ibad 8a#muddin ;a(i sustavno je o isao institu'iju duhovno# osamljivanja$ definiraju6i$ u tom smislu$ osam ravila nu(nih za ot uno ozbiljenje duhovne osame$ ozivaju6i se rije to#a na ne!a u ori"na mjesta iz Jur'ana i /oslani!ova /redanja. ,/rvo ravilo je da sjedi" sam u raznom rostoru li'em o!renut rema %ibli, re!r"tenih no#u i s ru!ama olo(enim na bedra. U&eni!$ rije to#a$ mora izvr"iti ot uno &i"6enje tijela ()usl), naumljuju6i da ta!o ere mrtvo tru lo$ uzimaju6i svoj sobi&a! za vlastiti #rob !oje# na u"ta samo !ada se treba o!u ati$ obaviti fiziolo"!u otrebu i obredno ranje. ]elija mora biti tijesna i mra&na$ u"u"!ana ta!o da s rije&i rodor svjetlosti i zvu!a izvana$ s 'iljem da svojstva vida$ sluha$ #ovora i hoda uzmo#nu restati fun!'ionirati$ a da duh$ nezao!u ljen osjetilnim o a(anjem i osjetilnim ojav!om$ us ostavi vezu sa nadosjetilnim svijetom. Izvanjs!a osjetila se vi"e ne !oriste$ zastori i re re!e$ !oje rije&e duh da rodre !roz !a ije et osjetila$ bivaju odstranjene sna#om smisla zazivanja i otiranja o#ubnih misli ("awatir). )ada (osjetima) vrsta zastora s!lizne$ tad duh is!u"ava blizinu nadosjetilno# svijeta$ a nje#ov tijesni suodnos sa ljuds!im rodom biva oni"ten. Dru#o je ravilo ustrajno odr(avanje stanja obredne Histo6e$ ta!o da je u&eni! naoru(an i Sotona ne mo(e zavladati nad njim. ,Histo6a je oru(je vjerni!ovo., ((adis) 9re6e ravilo jest ne retr#nuto re'itiranje formule 'a ila"a illa 'lla" (Samo je Allah istins!i *o#). *o# veli3, Oni !oji se *o#a sje6aju stoje6i$ sjede6i i na stranama svojim le(e6i., (1ur'an, III$ 101)$ "to redstavlja aluziju na ra!su stalno# zazivanja. Hetvrto je ravilo ustrajavanje u odbijanju zavodljivih misli ("awatir). +a !a!va misao mo#la asti na amet$ dobra ili lo"a$ ona treba biti oni"tena rije&ima 'a ila"a, ta!o da ini'irani samome sebi !a(e3, Ia (elim samo *o#a., Jur'ans!i stava!3, )azivali vi javno "ta je u du"ama va"im ili to tajili$ *o# 6e vas ozvati da za to ra&un olo(ite$, (1ur'an, II$ <C?)$ aludira na otiranje misli. . . Sve do! se o#ledalo sr'a ne u#ladi i ne o&isti od svih bilje#a$ ono ne6e mo6i rimjeriti se formama nadosjetilno# svijeta ili znanju izravno zasa7enom od *o#a$ niti 6e mo6i rimiti svjetlost izravno# usredoto&en ja i duhovnih ot!rivenja. /eto ( ravilo) redstavlja ustrajni ost (to!om dana). . . 9o je bes!rajno djelotvorno u stro#om ljuds!om &vr"6anju i sus rezanju onih animalnih$ (ivotinjs!ih odli!a. . . "esto ravilo je ne retr#nuta "utnja. U&eni! ne smije #ovoriti ni!om dru#om doli Ka.hu$ a i tada samo malo do! se savjetuje s njim u vezi sa vizijom (wa%i'a). Ktavi"e$ ne!a #ovori3,S a"en je onaj !o "uti$, i mrda svojim jezi!om samo u zazivanju. Sedmo ravilo redstavlja usredoto&enje na U&iteljevo sr'e. U&eni! mora ne restan'e svoje sr'e usredsrediti na Kavhovo sr'e$ tra(e6i od nje#a ot oru. Ot!rovenja iz svijeta onostrano#a i izlijevaju'i mlaz *o(ije milosti u&eni! naj rije dose(e !roz Ka.hovo sr'e. U&eni! u o&et!u biva zastrt brojnim zastorima i biva zaodjenut u odoru osjetilno#a svijeta ('alam a. .a"ada), ta!o da se ne mo(e o!renuti rema Uzvi"enoj /risutnosti !a!o se to nala(e. 8oLa!o je s ona u&eni"tva &vrsta$ on se mo(e s remno usredoto&iti na Ka.hovo sr'e. Kavhovo sr'e se o!re6e rema bo(ans!oj /risutnosti i nasi6uje se svijetom nadosjetilno#a$ do&im #a izljev bo(ans!e milosti doti&e sva!o#a trena. U mjeri u !ojoj je u&eni!ovo sr'e o!renuto rema Ka.hovu sr'u$ u toli!oj mjeri nadosjetilna

ot ora se renosi sa Kavhova sr'a na sr'e osve6eni!ovo. 9a!o nje#ovo sr'e buja$ ri ravljaju6i se da rima ot oru !roz Kavhovo osredni"tvo$ otom oste eno na reduje do razine na !ojoj us ijeva rimiti milost izravno3, 4os odar njihov 6e im dati da iju &isto vino., 21ur'an, ESSVI$ <1). Oni$ naj rije$ iju isto vino$ ali im se ono daje u eharu Kavhove svetosti3, U njemu 6e na ajani biti iz &a"a i6em !ojemu je dodato zend(ebila$ s 8je#ovo# rajs!o# izvora zvano# Selsebila., (1ur'an, ESSVI$ 11%1?). )asnije$ *o(iji /eharni! 6e im dati &isto vino izravne vizije$ u eharu bla#oslovljeno# oslani!a +uhammeda$ jer , 4os odar 6e im dati da iju &isto vino,. . . .U&eni! stalno mora razmatrati izravno duhovno htijenje ("imma) U&iteljevo$ !oji je nje#ov vodi& i ratila' na /utu. . . .Osmo ravilo jest na u"tanje sva!o# arbenja s *o#om ili s U&iteljem$ svejedno je. Izbje#avanje arbenja s *o#om ozna&ava zadovoljstvo sa bilo &im "to On o"alje iz svijeta 8evidljivo#a$ bila to duhovna tjes!oba ili o u"tanje$ bol ili u#o7aj$ bolest ili zdravlje$ tr nja ili rahatlu!5 odla#ati se *o#u i ni!ada se ne o!retati od 8je#a$ i biti is%trajan. . . /osve6eni! ne smije odba'iti ni"ta od U&iteljevih rije&i$ djela$ duhovnih stanja ili odli!a !oje mora &uvati. On se mora odla#ati U&iteljevu izvanjs!om i unutarnjem djelovanju nad njim. U&iteljevo dr(anje i duhovna stanja mora motriti o!om u&eni!a$ i ne smije rimjenjivati !rat!ovido o!o razuma$ jer odla#anje U&iteljevoj svetosti je !runs!i uvjet /uta. .. /ostoje ta!o7er brojni lije i obi&aji (adab) !oji se odnose na duhovnu osamu5 ali osam ravila za duhovno osamlji%vanje jesu ona ravila !oja su na rijed izlo(ena.,<@ A; Mis#i8$o os'%5$iv!nje %" .%"i$% i 2oe"ij% 0s!.!B1 Ovo je jedan od onih obzira molitve sr'a i duhovnih metoda +alikova e istemolo"!o# izvijanja na vrh misti&no# Sinaja rema !oje%mu je o!azana najvi"a rije ornost i rotivljenje$ osobito iz !rila muslimans!o# le#alitarno# ravovjerja. 8o$ to je$ s dru#e strane$ jedan od najfilozofi&nijih obzira molitve sr'a !oji +alikovu e istemolo"!u dramu ot uno ozbiljuje na oba njena lana3 sa ijen'ijalnom i e#zisten'ijalnom5 mi!ro!ozmi&!om i ma!ro!ozmi&!om5 !ozmo ovi%jesnom i meta!ozmi&!om5 sveto ovijesnom i meta ovijesnom5 sveto%jezi&!om i metajezi&!om5 sveto#eo#rafs!om i meta#eo#rafs!om . . .Duhovni !on'ert (sama), !ao na&in oslu"!ivanja ritmova nebes!e muzi!e o &ijem ta!tu se samoimenuje bezimena bo(ans!a *it$ sa%moo#la"uje vje&ita osama i nijemost bo(ans!o# 8a&ela$ samoozbiljuje a solutna nadzbiljnost bo(ans!ih Imena i Atributa$ taj !on'ert$ rema svjedo&enju autora rvo# sufijs!o# riru&ni!a =u#>irija u nje#uvu -a.f al ma")ub u, nije re&esto bio u ra(njavan u nje#ovo vrijeme niti u ranim razdobljima sva!ida"nje# sufijs!o# (ivljenja. )od ovo# e istemolo"!o# &ina$ veli =u#>iri$ su"tins!i momenat &ini risutnost duhovno osobito nje#ovano# Ka.ha$ otom odsutnost sve#a izvanjs!o#$ oslobodenost od sva!o# ovosvjets!o# mi"ljenja$ !rajnja ozbiljnost i is!renost na!ane li"ene sve#a ovr"no# i formalno#. Sami muzi&ari$ !oji sudjeluju u izvedbi ovo# duhovno# !on'erta$ moraju biti !rajnje# o"tovanja i hvale dostojni. ,Sve do! sama' ne o&ituje svoju mo6$ najva(nije je ne izvr#avati je nasilnom ritmu. +ora se slijediti tren s!ladno onom "to taj tren nazna&uje. A!o te ta muzi!a uzdi(e$ nastoj biti uzdi#nut5 u!oli!o te smiruje$ budi miran. Onaj !o uzme u&e"6a u sama i, taj mora osjedovati dostatnu roni'avost$ !a!o bi bio u stanju rimiti bo(ans!i utje'aj i re oznati nje#ovu istins!u vrijednost. )ada se taj utje'aj o!a(e u sr'u$ u&esni! #a ne smije nastojati otisnuti$ a !ada nje#ova mo6 o&ne s la"njavati$ u&esni! je ne smije o!u"ati zadr(ati. Do! se nalazi u tom stanju$ sudjelovatelj ne mo(e ni o&e!ivati omo6 od bilo !o#a niti odbiti bilo &iju omo6$ u!oli!o se omo6 onudi. On ne smije ometati bilo !oje# dru#o# sudjelovatelja u sama' i, niti se truditi s oznati zna&enje stiha (!oje# slu"a).,<A Kihabuddin 'Umar Suhra>ardi i Al%4azali su smatrali sama' \A jednim od najvrjednijih se#menata sufijs!o# nabo(no# (ivota. Smatrali su da samo duhovno naj rofinjeniji sufiji mo#u sudjelovati u ovoj vrsti duhovno# !on'erta$ oni &ija sr'a i ameti su dobrano osvijetljeni svjetlo"6u vje&ne sufijs!e #noze. Sam duhovni u&ina! sama %e$ vele oni$ ovisi o tome da li slu"ateljeva du"a nastoji te(iti rema rizemnom e#u ili rema &istome duhu. 8ajo se(nije i najtemeljitije na isano djelo o

filozofiji sama' e Bawari% al ilma' smatra se da je na isao Abu =amid al%4azalijev brat Ahmad al% 4azali. /ored to#a "to re&eno djelo ras ravlja o duhovnom slu"anju$ ono ta!o7er nudi ras ravu i o duhovnim u&in'ima$ uvjetima izvedbe ovo# duhovno# !on'erta$ uz nu7enje jasnih u ori"nih ta&a!a iz Jur'ana i =adisa$ !oje osi#uravaju neu itnu ot oru ovoj vrsti ra!se u sufijs!om (ivotu. ,Gnaj ... da se slu"anje to# !on'erta odnosi na razmatranje za&udnih tajni u rete"!im oemama !oje %aww+l ( jeva&) re'itira do! se s ajaju sa e!stazom !oja us!rsava u sr'u #nosti!a Hari?), !oji djeluje i u sr'u nova!a (murict), !oji je savr"en. Duhovno slu"anje ih oti&e da odba'e ot or !a!o bi se otvorili /risutnosti Iedno#a$ +o6no#a i !a!o bi roni!nuli u rofinjene stvari i tajne... 9a!o$ !ada jedna osoba osluhne sli&nosti !oje se odnose na tonove !oji u!lju&uju duhovne zbilje (ma'ani) !oje se$ o et$ odnose na !u"anje (izravno# misti&no# is!ustva)$ i !oji u!lju&uju istine !oje se odnose na Iedinstvo$ na bita! !oji na#inje svima njima$ i sva!i tjelesni ud rima svoj dio osebno. Duhovno slu"anje ( rima) stvari bez#rani&nih sli&nosti5 vid rima sli&nosti #ibanja5 sr'e rima bremenite stvari duhovnih zbilja5 um rima unutarnju svijest bes!rajnih analo#ija. )ada se tjelesni udovi ujedine u njima od#ovaraju6im djelovanjima$ za!on sele!'ije se o!re6e i za!on uzajamne odudarnosti is!rsava. *orba rirodno# odabiranja u!azuje na tamu$ a za!on uzajamne odudarnosti u!azuje na svjetlost$ a !ada se tama o!rene$ tad svjetlost nahru i s one strane$ tvari i istins!e zbilje se ras!rivaju$ zbilje !oje se ne bi mo#le dose#nuti hiljadostru!im re#nu6ima., Ondje autor$ nadalje$ obja"njava !a!o je !od u ra(njava%nja sama' e su"tins!i uvjet ne!a vrsta e#zisten'ijalne odudarnosti !oja se us ostavlja izme'iu ravo# vremens!o# &asa$ mjesta odi#ravanja duhovno# !on'erta i samo# duhovno# bratstva !oje &ini (ivi rostor za odi#ravanje ovo# osebujno# duhovno# &ina sufijs!e e istemolo"!e drame. 8adalje$ duhovno jevanje$ sviranje na defu i samo slu"anje te i#re$ muzi!e i jesme$ tvrdi autor$ osve su!ladira /oslani!ovom +unnat n, jer je to ovaj do u"tao u svome (ivotu$ osobito u vrijeme muslimans!ih bla#dana i izuzetnih sve&ars!ih rili!a. Ondje naro&ito ozornost &itatelja lijeni temeljni simbolizam duhovno# !on'erta (sama) i osnovnih muzi&!ih instrumenata !oji se ondje !oriste3 udaranje u def$ jevanje$ sviranje na flauti$ disanje$ i#ranje (o!retanje)$ os!a!ivanje$ odvajanje. Osobito je zanimljiv simbolizam sve#a re&eno# u odnosu na tijelo i duh sudjelovatelja u duhovnom !on'ertu. Duh se izvija rema #ore$ a tijelo slijedi nje#ov ritam. Duhovna hrana ris ijeva$ ma!ar i samo duhovno oslu"!ivanje !rije i sr'e i unutarnje odli!e samo# sudjelovatelja u duhovnom !on'ertu$ do! (ivot i svjetlost ulaze u duh iz svijeta nadosjetilno#a sna#om bo(ans!e +ilosti. Sam &in odvajanja od osjetilne ojavnosti i te(nja !a !raljevstvu rofinjenih zbilja Duha vodi u e!stazu$ u duhovnu e!s!urziju onad svijeta osjetilno#a$ rovodi i#ra&a !roz sva !raljevstva meta!ozmi&!o# Duha i smiruje #a u duhovnom stanju sjedinjenosti (wusul). /otom$ !ada se iz#ovori *o(ije ime (uwa (On)$ taj iz#ovor rose(e i rodi"e samo i#ra&evo bi6e$ osloba7aju6i Duh i s!idaju6i zastor sa unutarnjih zbilja i istina. /o"to sama' a u!lju&uje i izvanjs!o osje6anje i unutarnju ti"inu$ !ao i izvanjs!e i iznutarnje obzire bo#o"tovnosti$ !oji se uzajamno re li6u$ tad unutarnja narav sama' e u svojim razli&itim uzlaznim stu njevima u!lju&uje i unutarnje zbilje et izvanjs!ih stu ova islams!e vjere. Samo duhovno oslu"!ivanje ritmova sama' e u sebi su!usira savr"enstvo duhovnih ostaja sufijs%!o#a /uta3 , 9a!o$ onaj !o se u!lju&i u duhovno oslu"!ivanje$ taj se uzdi(e do najvi"ih duhovnih stanja i bo(ans!ih na!lonosti !oje ne bi mo#ao dose#nuti ni hiljaditim dijelom vlastito# nastojanja i naj%savr"enijim obredoslovnim vje(banjima., Ve6 smo na rijed s ominjali da se 'jelovita e istemolo"!a drama istins!o# +alika ozbiljuje u &vori"nom rostoru ljuds!e osobnosti$ to jest u samome sr'u. +alikovo sr'e (%alb), u ovom slu&aju$ ima da bude vi"e simboli&!i razumijevano$ to jest u smislu &vori"no# rostora ili svjetlosno# hrama u !ome se za odijeva e istemolo"!a drama sufije$ naj rije u smislu molitve sr'a (dikr), da bi svoje ot uno raz%bremenjenje i e#zisten'ijalno%sa ijen'ijalno rastaljenje imala u udubini sr'a$ u unutarnjem sr'u 2sirr), u samom mihrabu (ni"a svjetlosti) sufijina sr'a$ !oji nije dru#o doli sama !a ija sufijine sr&ane verti!ale unutar !oje se razlije(u osljednji tonovi sve!ozmi&!e litur#ije od zna!om molitve uma (fikr). Ova otonja$ ujedno$ redstavlja osljednji &in sufijs!e e istemolo"!e drame$ a njena duhovna stanja (a"wal) !rajnje odeo!e na duhovnoj ljestvi'i (scala perfectionis), !ojom se +alikova du"a enje !a sredi"tu univerzalne$ teo!ozmi&!e du"e (an nafs al mutma 'inna).

Sr'e$ !ao svjetlosni hram +alikova e istemolo"!o# ozbiljenja$ na naj re'izniji na&in je o isao ve6 s ominjani 8a#muddin ;a(i u svom djelu #irsad al 'ibad. Izme7u ostalo#$ on ondje veli3 ,Sr'e ima et osjetila nali! onim tjelesnim osjetilima. )ao "to se zdravlje &ovje!ova tjelesno# hrama sastoji u zdravlju nje#ovih et osjetila !ojima dohva6a sve!oli!a o&itovanja svijeta$ to se u jedna!oj mjeri odnosi i na sr'e. )ada je zdravo$ sr'e sa svojih et duhovnih osjetila o a(a 'ijeli nevidljivi svijet % su"tine i duhovne zbilje. Sr'e ima o!o !ojim u(iva u vizijama 8evidljivo#a5 ima uho !ojim oslu"!uje #ovor stanovni!a 8evidljivo#a i sam 4ovor *o(iji5 ono ima njuh !ojim osje6a mirise 8evidljivo#a5 ono ima &ulo o!usa !ojim is robava o!us ljubavi$ slast vjere i miris mudrosti. *a" !ao "to se &ulo dodira razlijeva 'ijelim tijelom$ !a!o bi ovo mo#lo u(ivati u redmetima !oje dodiruje$ ta!o isto i um biva risutan !roz sr'e$ !a!o bi sr'e mo#lo !roz um izvu6i duhovnu !orist iz sva!e inteli#ibilije. ,<0 ,/oslije to#a$ bla#odare6i svjetlu molitve sr'a (dikr) i otiranju zavodljivih misli$ sr'e ronalazi uto!a od utje'aja rizemne du"e i Sotone. Ono se mora ovezati sa svojim vlastitim duhovnim stanjima i sebi ris!rbiti o!us molitve sr'a (dikr). (Sr'e) reuzima molitvu sr'a (dikr) od jezi!a i samo biva obuzeto zazivanjem. Svojstvo dikr a 6e iz sr'a o&eti #ibati 'ijelu tamu i zastore !oji su do rli donde i u!orijenili se ondje revnuju6i ^avolu i renis!oj du"i. )ada tmina i zastori budu str#nuti$ svjetlost dikr a 6e zasjati na dra#uljima sr'a$ a stre nja i drhtanje 6e se javiti u sr'u3 +amo su oni vjernici ,ija srca 8atrepere kada se Bo) spomene. (1ur'an, VIII$ <) )asnije$ !ada se sr'e is uni =ikr om, iz nje#a i"&ezava tvrdo!ornost$ a ojavljuje se bla#ost i lemenitost3, 9ad njihova sr'a i !o(e nastrehnu !ada se *o# s omene.,21 U ras onu &vori"no# rostora sr'a$ !ao +alikova e istemolo"!o# hrama$ i mi"raba ili svjetlosne udubine$ ili svetinje nad svetinjama u !ojoj za o&inje molitva uma !ao osljednji &in sufijs!e e istemolo"!e drame$ nalazi se unutarnje$ duhovno sr'e (sirr), obitavali"te Tajne nad tajnama (fu'ad). )ada se molitva sr'a (dikr) ondje renese$ tad je +alik osve odvojen od stvari stvoreno# ili uvjetovano# bit!a$ o!renut rema svijetu neuvjetovano#a bit!a$ &e!aju6i da u odaju nad odajama ulje#ne$ !a!o veli 8a#muddin ;a(i$ ,/rin' bo(ans!e Ejubavi,$ !a!o bi o&istio sr&ani #rad i u&inio #a rimatelj!om &iste vrline. O isuju6i et temeljnih duhovnih osjetila +alikova sr'a$ 8a#muddin ;a(i razvija ravu duhovnu fenomenolo#iju +alikova sr'a !ao ta!vo#$ tvrde6i da je ono sastavljeno od et odaja (mana8il)J rva odaja je sadr ( rsa) i ona redstavlja stje'i"te odlo(nosti ili ne od%lo(nosti5 dru#a odaja je %alb (sr'e) !ao sjedi"te istins!e vjere$ uma i duhovne vizije5 tre6a odaja je osr&je (perikardia, .a)af) !ao vrelo ljubavi i milosr7a s ram ljuds!o#a roda5 &etrvta odaja je fu'ad (duhovno sr'e) !ao mjesto mudrosti i misti&!o# osvjedo&enja5 etu odaju &ini sr&ano zrn'e ("abba al %alb) !ao izvori"te ljubavi rema *o(ijoj /risutnosti. 8a !raju 8a#muddin ;a(i s ominje i 'rnu jez#ru (suwa$da) !oja redstavlja rimatelj!u ot!rivenja ono# 8evidljivo# i one *o#om darovane ezoterijs!e mudrosti ('@m laduni). )rajnja svrha molitve sr'a ne o#leda se samo u tome da se u &ovje!ovu tjelesnom hramu odi#ne hram od svjetlosti usred ljuds!o#a sr'a$ ne#o je !rajnja zadanost molitve srca, s!u a sa molitvom uma, da se usred &ovje!ova tjelesno# hrama odi#ne unutarnji$ sasvim duhovni hram sa fizionomijom !oja ot uno od#ovara &ovje!ovu izvanjs!om tjelesnom obli!u. Ona unutarnja$ svjetlosna fizionomija ili svjetlosni hram sufijine 'jelovite duhovne osobnosti sastoji se od vi"estru!ih duhovnih ostaja (ma%amat) !oje se ne mijenjaju i !oje se zadobivaju !roz molitvu sr'a (dikr), a na oti'aj same bo(ans!e milosti5 otom$ re&ena svjetlosna fizionomija +alikova se sastoji i od rolaznih i uzlazno%s oznajno stalno osvajaju6ih duhovnih stanja (a"wal), !oja dolaze !ao rezultat molitve uma (fikr), molitve !oja je trajna$ bes!ona&na i univerzalna. Ovaj !rajnji 'ilj +alikove e istemolo"!e drame ozbiljuje se sna#om trostru!e molitve sr'a (dikr), a sva!i od tri njena obli!a ima biti su!ladan sa ona tri !lju&na duhovna rostora &ovje!ova sr'a3 sa %alb om, fu'ad om i sirr om. 9a tri obli!a molitve sr'a$ rema oda'ima iz najranije i najrelevantnije sufijs!e literature su sljede6a3 molitva jezi!om (dikr al lisan), molitva duhovno# sr'a (dikr al fu'ad) i molitva unutarnje sr&ane tajne (dikr as sirr). Sufije radije #ovore$ ne o tri obli!a molitve sr'a$ ne#o o tri

duhovna stu nja ili se#menta jedne jedinstvene molitve sr'a (dikr).

&6G'3I'J5 !I () r*+i,iranj* -ur.ana /0ira.a!1 U al%4azalijevu djelu !"$a" 'ulum ad dinr u odjelj!u o re'itiranju Jur'ana$ s ominjanom na rijed$ autor s ominje deset izvanjs!ih i deset unutarnjih du(nosti !ojima se ima rimjeriti sva!i +alik u svom tra#ala&!om utovanju stazom vje&ne sufijs!e #noze. +edu izvanjs!e du(nosti on ubraja ritualno &i"6enje i ri!ladno dr(anje u molitvi5 redovito re'itiranje Mur'ans!o# te!sta u to!u dana$ u to!u sedmi'e i u to!u mjese'a5 odabiranje i dijeljenje Mur'ans!o#a te!sta s!ladno duhovnoj otrebi i duhovnom ri ravljanju5 isanje sveto#a te!sta is ravno i !rasno isno5 ola#ano i raz#ovijetno re'itiranje sveto#a te!sta (tartil)G o la!ivati i oti'ati dru#e na la!anje do! se re'itira Mur'ans!i te!st5 adati ni&i'e !od sva!o# obilje(eno# mjesta u svetome te!stu na !oje se nai7e u to!u re'itiranja5 dizati ru!e na molitveni zaziv rije o&et!a i na!on zavr"et!a re'itiranja sveto#a te!sta5 tiho ili la#ano &itati sveti te!st !a!o bi &itala' rizvao o!olnosti u !ojima je doti&ni te!st objavljivan i !a!o bi sebi ris!rbio to duhovno stanje5 re'itirati Murrans!i te!st "to je mo#u6e jasnije i "to umilnijim #lasom.1A Kto se ti&e unutarnjih du(nosti !oje se nala(u !od re'itiranja Jurrana !ao jedno# od obzira molitve sr'a ili molitvene e istemolo"!e drame$ one su slijede6e3 razumijevati bo(ans!o orije!lo Jur'ana5 veli&ati Autora Mur'ans!o# sadr(aja5 osuvra6ivati unu ozornost Mur'ans!oj oru'i i sti"avati e#zisten'ijalnu vrevu rizemne du"e5 uranjati u te!stualni smisao5 razumijevati sva!i ojedina&ni stava!5 rastere6ivati sva!o#a od siholo"!ih i do!trinarnih za re!a !od razumijevanja te!sta5 uo&avati osobitu va(nost sva!o# ojedina&no# stav!a i osvje"6ivati je dru#ome5 6utanje vlastito# osje6anja i emotiv%nosti u to!u re'itiranja5 nastojati "to vi"e uzdizati se do ono# stanja u !ome se &itala' osje6a ta!o !ao da slu"a re'itirani te!st izravno iz *o(ijih usta5 najzad$ osloboditi se od bilo !a!vo# osje6anja osjedovanja nadmenosti i samozadovoljnosti. 2) *g3or+i3"i4 li,anij* ili 3a3i5i /a6rad1 /ra!su izri'anja e#zor'izama$ litanija ili zaziva u ra(nja%vao je i sam /oslani! islama$ re oru&uju6i da se ne!e formule iz Mur'ans!o# sadr(aja$ iz obrasca islams!e vjere ili iz +vjedo,anstva vjere iz#ovaraju i vi"e uta na dan$ osobito u ne!im izuzetnim rili!ama$ bile one ri#ode radosti$ zahvalnosti i zadovoljstva$ bilo da je rije& o ri#odama tjes!obe$ nes o!oja i nevolje. Hesto iz#ovaranje formula3 Basmal la, !n.a' 3lla", al (amdu li 'lla", #a .a' 3lla" i 3sta)firu'lla", veli /oslani! islama$ odaruje sva!oj ojedina&noj vjerni&!oj du"i oja&anu duhovnu i fizi&!u (ivahnost$ mir i unutarnju radost. 8e!i od Dru#ova /oslani!a islama su$ &a!$ imali obi&aj re oru&ati iz#ovaranje ojedinih formula ili zaziva u odre7enom broju i u odre7enim ri#odama$ naro&ito na!on obavljanja et dnevnih molitvi.11 U e&atljiv rimjer ozbiljivanja zazivanja$ !ao jedno# od va(nih obzira e istemolo"!e drame +alikove odi#ravane !roz molitvu sr'a (dikr), nudi 'Attar u svojoj !om iliranoj bio#rafiji o sufijama Tadkira al awli$a", #dje nudi rimjer jedno# rano# erzijs!o# sufije Sahl Ibn 'Abdullah 9ustarija (umro <?<:?0A). Iz ovo# rimjera se jo" razabire 9ustarijevo redovito u ra(njavanje duhovne osame ("alwa ili arca num) i ot uno# duhovno# usredoto&enja (mura%aba), !oje &ini jedan od va(nih obzira molitve uma (fikr). ,/ri ovijeda se da je Sahl #ovorio3, *udim us omenu na *o#a Uzvi"eno#a$ iz#ovaraju6i u it3, 8isam li Ia 4os odar va"O,$ i sam sebi od#ovaram3, Da$ zaista jesi$, a i On sam mi od#ovara na to itanje. 9a!vo sje6anje na *o#a sam oti'ao do! sam jo" bio u mja&inoj utrobi., Sahl je ta!o7er #ovorio3, *ilo mi je tri #odine !ada sam o&eo ustajati no6u i moliti se. Amid(a moje maj!e +uhammad Ibn Su>ar bi la!ao do! bi se molio$ #ledaju6i !a!o i ja ustajem i molim se$ i #ovore6i mi3, Sahl$ idi s avati. Sr'e mi &ini" smetenim., Ali ja sam ustrajavao da #a #ledam$ javno ili tajno$

sve do! jednom nisam !azao svome amid(i3, Ia se nalazim u te"!om duhovnom stanju3 vidim svoju #lavu olo(enu red /rijestoljem (*o(ijim)., ,+aleni$, #ovorio bi on$ , to stanje &uvaj u tajnosti. 8e #ovori o tome ni!omeP, /otom re&e3, Gazivaj u svome sr'u. )ada si u svom no6nom rublju i do! se revr6e" s jedne na dru#u stranu$ a jezi! ti se o!re6e$ re'i3, *o# je sa mnom5 *o# me motri5 *o# mi svjedo&i., ,/o&eo sam to re'itirati$, ri ovijeda Sahl$, i o&eo sam o tome izvje"6ivati svo#a amid(u., ,Iz#ovaraj to sedam uta u to!u no6i$, re&e mi on. Ia ta!o ostu ih i o et #a izvijestih. ,;e'itiraj to etnaest uta$, !aza mi on$ i ja to izvr"ih. 8a!on to#a$ ne!a slast se o&itova u sr'u mome. /o"to minu jedna #odina dana$ moj amid(a mi re&e3, Gadr(i ono &emu sam te ou&io$ !a!o bi mo#ao !u"ati lodove to#a na ovom i na budu6em svijetu., 4odine su rolazile$ a ja sam re'itirao isto zazivanje sve do! se nje#ova slast ne o!aza u tajanstvenom !ut!u mo#a sr'a (sirr). /otom moj amid(a !aza311 Sahl$ !a!o mo(e ne!o s !im je *o#$ motre6i #a$ biti ne oslu"an *o#uO 8e!a *o(ija volja bude da +u ti ni!ada ne bude" ne oslu"an., /oslije to#a ja se ovu!oh u duhovnu osamu ("alv<a). :; o( edn! .o'i#v! 0s!'!-1 Ara s!i !orijen rije&i sala" ( ro isana molitva) s!riva zna&enje samo : ovezivanja sa Vje&nim i sa nadnaravnim$ meta vremens!im ritmom o !ojemu se odvija i te&e unutarbo(ans!i (ivot. +i!ro!oz%mi&!i motreno$ obredna ili ro isana molitva (sala"), !ao jedan od !runs!ih obzira molitve sr'a (dikr), riziva izravan susret +alika ili Dakir a sa *o(ans!im usred moliteljeva sr'a$ !oje nije samo /rijestolje +ilostivo#a$ !a!o svjedo&i /oslani! islama$ ne#o je i (ivi svjetlosni hram$ sat!an od stamenih duhovnih ostaja (ma%amat), !oje je *o# darovao ustrajnom tra#a&u za 8jim !ao za S!rivenom ;izni'om (-an8 ma"fi$$). ,8i nebesa ni Gemlja me ne o se(u5 samo sr'e +o# redano#$ istins!o# slu#e obuhva6a +e., ("adis %udsi) Obredna molitva$ rema =u#>irijevu svjedo&enju$ ,-timolo"!i ozna&ava molitvu sje6anja (na *o#a) i molitvu odla#anja (dikr al in%i$ad)G no$ "erijats!o% ravno #ledano$ ovaj ojam se odnosi na et molitvi !oje je *o# nalo(io da ih se obavlja u et razli&itih vremens!ih erioda. . . +olitva redstavlja ojam u !ojemu se duhovnim utni'ima ras!rivaju njihove duhovne ostaje (ma%amat). 9a!o$ za duhovne utni!e$ duhovno ro&i"6enje o&inje se do#a7ati sna#om is!reno# !ajanja$ a duhovno vodstvo sna#om ouzdano# ot!rivanja %ible, do&im stajanje u molitvi ozbiljuje &in samo:umiranja$ a re'itiranje Jur'ana ozna&ava o&eta! unutarnje# usredoto&enja (dikr)G o#in%janje #lave ozbiljuje odlo(nost$ a adanje ni&i'e ozbiljuje samo: s oznaju5 is ovijedanje vjere ozbiljuje unutarnju blis!ost (uns), dono"enje selama ozbiljuje ot'je ljenje od ovo#a svijeta i izvijanje onad ste#a ovda"nje uvjetovanosti., )ada smo re!li da obredna molitva &ini !runs!i obzir molitve sr'a !ao eminentno e istemolo"!o# sufijs!o# re#nu6a$ tad smo (eljeli osvijestiti &injeni'u da re&enom molitvom mora biti obuzeta i svladana 'jelovita osobnost +alikova. )ao "to ritam ro isane molitve simbolizira nadnaravnu ritmi!u o !ojoj se odvija unutarbo(ans!i (ivot$ ozbiljuje se bo(ans!a Volja i najs!rovitije zamisli bo(ans!e +udrosti$ jedna!o ta!o unutarnji i izvanjs!i ritam ro isane molitve bitno odre7uje sva!o obzorje mi!ro!ozmi&!o# bit!a$ sva!i odeo! na onom "to se zove scala perfectionis ljuds!e du"e$ ta!o da ni"ta ne ostaje nedota!nuto ritmom i simbolizmom molitve$ u!oli!o joj se redano$ is!reno i ot uno odlo(i. U rotivnom$ od molitve 6e ostati samo rastr)ana strvina, !oja zaziva nebes!o ro!letstvo na ono#a &iji nemar ju je nedu(nu ras&ere&io i umorio$ !a!o svjedo&i i ona redaja /oslani!a islama3 ,Hovje! od molitve rima samo one dijelove !ojima je o!lonio ot unu risebnost svoje svijesti., (Abu Da>ud i 8asa'i). U tom smislu al%4azali daje vlastito tuma&enje3 ,Ga razli!u od onih dru#ih reli#ijs!ih du(nosti ( ost$ hodo&a"6e$ obavezni nov&ani iznos % 8akat), obredna molitva se sastoji samo u risje6anju$ re'itiranju$ ovijanju$ adanju ni&i'e$ stajanju u us ravnom stavu i u sjedenju. 4lede risje6anja$ ono redstavlja ribli(avanje *o#u Uzvi"enom i Slavnom i ovezivanje s 8jim. U!oli!o svrhovitost molitve nije raz#ovor i uzajamno ovjerenje$

tad ona mora biti samo verbalno i #lasovno vje(banje$ odvr#nuto is!u"avanju jezi!a na isti na&in na !oji su i s olni or#ani izvr#nuti !u"nji u vrijeme osta$ ili !ao "to je tijelo izvr#nuto !u"nji sna#om hodo&asni&!ih zabrana$ ili !ao !ad ne!o bude izvr#nut is!u"enju da lati dio od njemu dra#e sume za nare7eni 8akat. Ova otonja ret ostav!a$ nesumnjivo$ mora biti !riva$ jer ni"ta la!"e ne dovodi u nesmotrenost doli bes oslena ri&a. /rema tome$ molitva ne mo(e biti u!o fizi&!o vje(banje. /roizvedeni #lasovi su smisleni samo onda !ada tvore raz#ovijetan #ovor. ;az#ovijetni #ovor mora izra(avati ono "to je u sr'u i umu$ a to nije mo#u6e bez ot une risebnosti. Sta zna&i onaj &as u molitvi3, U uti nas na /ut is ravnostiP,$ a!o je moli%telj u stanju ot une odsutnostiO A!o molitva nije naumljena da bude odlo(no i usrdno moljenje i zazivanje$ &emu dosa7ivanje bes oslenom ri&om$ tim rije u!oli!o je ona ostala navi!omO,<B /et duhovnih odli!a za is!renu molitvu su od temeljne va(nosti za is unjenje !rajnje svrhe obredne molitve$ a ta je dosezanje 9ajne nad tajnama ili osvema"nje e istemolo"!o ozbiljenje +alikova duhovno# utovanja na stazi vje&ne sufijs!e #noze. 9e odli!e su3 sr&ana ozornost$ roni'anje u unutarnje zna&enje re'itiranih rije&i$ veli&anje *o#a Veli&anstveno#a$ ot una budnost !od obra6anja *o#u$ od#rij%avanje (ive nade u *o(iju milost i dobrohotnost$ te$ najzad$ osje6anje osramljenosti usljed vlastite nesavr"enosti. 8o$ (iva us omena na *o#a Nivo#a duhovna je odli!a molitve najve6a od svih. ,/ri ovijeda se da je *o# !azao +usau3, O$ +usa$ !ad#od se ti sjeti" +ene$ ne!a sva!i dio tvo#a tijela zastre i do! +e se risje6a". *udi odlo(an i smiren do! +e se sje6a". Svoj jezi! dr(i us svoje sr'e u &asu do! budi" us omenu na +ene. Do! stoji" redamnom$ stoji o ut onizna roba. Gbori sa +nom ustre talim sr'em i is!renim jezi!om.,<1 <; "!"iv!nje s %$!.! o$ en%#i. ne(% 0d%)!1 Gazivanje s ru!ama o!renutim #ore (du'a) je osobit obzir molitve sr'a !ojom +alik izravno i usrdno i"te !on!retne darove *o(ije ili barem duhovnu ri ravu !oja 6e osi#urati ris!rbljenje ta!ovrsnih darova. 9a vrsta zazivanja mo(e biti razli&ito motivirana$ !at!ada$ &a!$ mo(e dolaziti u &asovima tjes!obe !ao na&in da se na#ovori bo(ans!u Volju da romijeni trenuta&ni oreda! stvari i da na re&a' romijeni ostoje6u situa'iju. Al%4azali misli da ovaj obzir molitve sr'a ni na !oji na&in ne os orava za!onomjerno djelovanje i u live /reodredenja$ jer i izravni *o(iji od#ovori na moliteljeve zazive su od%vije!a u!lju&eni u bo(ans!u /rovidnost i roviditeljs!u reodredlji%vost bo(ans!e djelatne Volje. ,Gazivanje s ru!ama o!renutim ! nebu ima istovjetan u&ina!$ !a!o smo s ominjali$ !ao i samo sr&ano zazivanje (dikr). Ier ono rvotno zazivanje izis!uje sr&anu su risutnost s *o#om$ a to je vrhuna' ta!ovrsno# bo#o"tovno# &ina. Sa#lasno tome$ /oslani! *o(iji (*o# #a bla#oslovio i mir mu odario) je !azao3, Dova (zaziv s ru!ama o!renutim ! nebu) je o#ledalo bo#o"tovlja., Ier ljuds!a s!lonost nije u tome da sr'a ljuds!a budu o!renuta !a sje6anju na *o#a (Uzvi"en i Slavan ne!a je On)$ osim u slu&ajevima nevolje ("a$a) i odno"enja veli!e nesre6e. !stinski ,ovjek, kada )a bole.tina spopad ne, prepun je beskrajni" molitveni" 8a8iva.LO 8evolja izis!uje zazivanje$ a molitveno zazivanje vra6a sr'e natra# *o#u odlo(no i !rot!o$ ta!o da se ondje$ !ao !rajnji rezultat$ rada (ivo sje6anje (na *o#a)$ "to i jest ono naj lemenitije u bo#o"tovnim djelima. . . ,, =; 2oe"ij! $!o .o'i#v! s >! 0di$ 1 Ovaj obzir molitve sr'a rezultat je inter retativne tradi'ije u su%fizmu. 8aj&e"6e se javlja u !onte!stu ozbiljenja muzi'iranja i duhovno# oslu"!ivanja (sama'), "to$ sve s!u a$ &ini ne!u vrstu duhovno# !on'erta !ojemu je 'ilj da +alika rovede do samo# vrha nje#ove mi!%ro!ozmi&!e verti!ale$ do devete sfere bo(ans!o# mi!ro!ozmosa. 8ajbolji rimjer za ovu dimenziju molitve sr'a ru(a Diwan 4ala%luddina ;umija osve6en Kamsu iz 9abriza$ &ije oeme su #otovo re%dumi"ljajno !onstruirane ta!o da tvore najbolji sadr(aj za ozbiljenje sama' e. 9o u dobroj mjeri va(i i za ne!e

stihove misti&ne oezije Abu Sa'id Ibn Abi'l%=a.ra (umro CCB:1BC0)$ osobito za nje#ove ruba'i$$at stihove. ,Neli" li #ovoriti s *o#omO$, u ita Abu al%Jasim *i"r Qasin AbuSa'ida. ,Sva!a!o$, re&e Abu Sa'id. *i"r mu savjetova da$ !ad#od je usamljen$ mora re'itirati slijede6i &etvorostih$ ni manje ni vi"e od to#a3 *ez 9ebe$ Voljeni$ ja ne o stajem5 9voju dodbrotu rema meni ja brojati ne umijem. Sva!a malja na tijelu mome da jezi!om ostane$ =iljaditi dio du#ovane 9i zahvalnosti is!azati ne umije., ?@ d%-ovno os!.'jiv!nje 0-!'+!1 Duhovno osamljivanje je ta!av obzir molitve sr'a !oji izis!uje ne retr#nuto i "to sna(nije ozbiljivanje sr&ano# molitveno# zazivanja$ zazivanja !oje traje danima i sedmi'ama. Ga&udno je da ovaj obzir molitve sr'a uo 6e ne s ominju rvi sufijs!i !roni&ari3 Abu 8asr Sar%ra# u svom djelu -itab al 'uma', )alabadi u djelu -itab at taarruf ili =u#>iri u svom riru&ni!u -a.fal ma")ub. /rvo ozbiljnije$ temeljitije i ot unije ro#ovaranje o vom obziru molitve sr'a susre6emo !od 8a#muddina )ubraa$ naovamo. Ovaj metod molitve sr'a je$ naj rije$ uveli!e bio risutan u naM"ibandijs!om sufijs!om bratstvu$ a !asnije je bio rihva6en i od strane dru#ih sufija. U na rijed ve6 s ominjanom djelu #irsad al 'ibad 8a#muddin ;a(i sustavno je o isao institu'iju duhovno# osamljivanja$ definiraju6i$ u tom smislu$ osam ravila nu(nih za ot uno ozbiljenje duhovne osame$ ozivaju6i se rije to#a na ne!a u ori"na mjesta iz Jur'ana i /oslani!ova /redanja. ,/rvo ravilo je da sjedi" sam u raznom rostoru li'em o!renut rema %ibli, re!r"tenih no#u i s ru!ama olo(enim na bedra. U&eni!$ rije to#a$ mora izvr"iti ot uno &i"6enje tijela ()usl), naumljuju6i da ta!o ere mrtvo tru lo$ uzimaju6i svoj sobi&a! za vlastiti #rob !oje# na u"ta samo !ada se treba o!u ati$ obaviti fiziolo"!u otrebu i obredno ranje. ]elija mora biti tijesna i mra&na$ u"u"!ana ta!o da s rije&i rodor svjetlosti i zvu!a izvana$ s 'iljem da svojstva vida$ sluha$ #ovora i hoda uzmo#nu restati fun!'ionirati$ a da duh$ nezao!u ljen osjetilnim o a(anjem i osjetilnim ojav!om$ us ostavi vezu sa nadosjetilnim svijetom. Izvanjs!a osjetila se vi"e ne !oriste$ zastori i re re!e$ !oje rije&e duh da rodre !roz !a ije et osjetila$ bivaju odstranjene sna#om smisla zazivanja i otiranja o#ubnih misli ("awatir). )ada (osjetima) vrsta zastora s!lizne$ tad duh is!u"ava blizinu nadosjetilno# svijeta$ a nje#ov tijesni suodnos sa ljuds!im rodom biva oni"ten. Dru#o je ravilo ustrajno odr(avanje stanja obredne Histo6e$ ta!o da je u&eni! naoru(an i Sotona ne mo(e zavladati nad njim. ,Histo6a je oru(je vjerni!ovo., ((adis) 9re6e ravilo jest ne retr#nuto re'itiranje formule 'a ila"a illa 'lla" (Samo je Allah istins!i *o#). *o# veli3, Oni !oji se *o#a sje6aju stoje6i$ sjede6i i na stranama svojim le(e6i., (1ur'an, III$ 101)$ "to redstavlja aluziju na ra!su stalno# zazivanja. Hetvrto je ravilo ustrajavanje u odbijanju zavodljivih misli ("awatir). +a !a!va misao mo#la asti na amet$ dobra ili lo"a$ ona treba biti oni"tena rije&ima 'a ila"a, ta!o da ini'irani samome sebi !a(e3, Ia (elim samo *o#a., Jur'ans!i stava!3, )azivali vi javno "ta je u du"ama va"im ili to tajili$ *o# 6e vas ozvati da za to ra&un olo(ite$, (1ur'an, II$ <C?)$ aludira na otiranje misli. . . Sve do! se o#ledalo sr'a ne u#ladi i ne o&isti od svih bilje#a$ ono ne6e mo6i rimjeriti se formama nadosjetilno# svijeta ili znanju izravno zasa7enom od *o#a$ niti 6e mo6i rimiti svjetlost izravno# usredoto&en ja i duhovnih ot!rivenja. /eto ( ravilo) redstavlja ustrajni ost (to!om dana). . . 9o je bes!rajno djelotvorno u stro#om ljuds!om &vr"6anju i sus rezanju onih animalnih$ (ivotinjs!ih odli!a. . . "esto ravilo je ne retr#nuta "utnja. U&eni! ne smije #ovoriti ni!om dru#om doli Ka.hu$ a i tada samo malo do! se savjetuje s njim u vezi sa vizijom (wa%i'a). Ktavi"e$ ne!a #ovori3,S a"en je onaj !o "uti$, i mrda svojim jezi!om samo u zazivanju. Sedmo ravilo redstavlja usredoto&enje na U&iteljevo sr'e. U&eni! mora ne restan'e svoje sr'e usredsrediti na Kavhovo sr'e$ tra(e6i od nje#a ot oru. Ot!rovenja iz svijeta onostrano#a i izlijevaju'i mlaz *o(ije milosti u&eni! naj rije dose(e !roz Ka.hovo sr'e. U&eni! u o&et!u biva zastrt brojnim zastorima i biva zaodjenut u odoru osjetilno#a svijeta ('alam a. .a"ada), ta!o da se

ne mo(e o!renuti rema Uzvi"enoj /risutnosti !a!o se to nala(e. 8oLa!o je s ona u&eni"tva &vrsta$ on se mo(e s remno usredoto&iti na Ka.hovo sr'e. Kavhovo sr'e se o!re6e rema bo(ans!oj /risutnosti i nasi6uje se svijetom nadosjetilno#a$ do&im #a izljev bo(ans!e milosti doti&e sva!o#a trena. U mjeri u !ojoj je u&eni!ovo sr'e o!renuto rema Ka.hovu sr'u$ u toli!oj mjeri nadosjetilna ot ora se renosi sa Kavhova sr'a na sr'e osve6eni!ovo. 9a!o nje#ovo sr'e buja$ ri ravljaju6i se da rima ot oru !roz Kavhovo osredni"tvo$ otom oste eno na reduje do razine na !ojoj us ijeva rimiti milost izravno3, 4os odar njihov 6e im dati da iju &isto vino., 21ur'an, ESSVI$ <1). Oni$ naj rije$ iju isto vino$ ali im se ono daje u eharu Kavhove svetosti3, U njemu 6e na ajani biti iz &a"a i6em !ojemu je dodato zend(ebila$ s 8je#ovo# rajs!o# izvora zvano# Selsebila., (1ur'an, ESSVI$ 11%1?). )asnije$ *o(iji /eharni! 6e im dati &isto vino izravne vizije$ u eharu bla#oslovljeno# oslani!a +uhammeda$ jer , 4os odar 6e im dati da iju &isto vino,. . . .U&eni! stalno mora razmatrati izravno duhovno htijenje ("imma) U&iteljevo$ !oji je nje#ov vodi& i ratila' na /utu. . . .Osmo ravilo jest na u"tanje sva!o# arbenja s *o#om ili s U&iteljem$ svejedno je. Izbje#avanje arbenja s *o#om ozna&ava zadovoljstvo sa bilo &im "to On o"alje iz svijeta 8evidljivo#a$ bila to duhovna tjes!oba ili o u"tanje$ bol ili u#o7aj$ bolest ili zdravlje$ tr nja ili rahatlu!5 odla#ati se *o#u i ni!ada se ne o!retati od 8je#a$ i biti is%trajan. . . /osve6eni! ne smije odba'iti ni"ta od U&iteljevih rije&i$ djela$ duhovnih stanja ili odli!a !oje mora &uvati. On se mora odla#ati U&iteljevu izvanjs!om i unutarnjem djelovanju nad njim. U&iteljevo dr(anje i duhovna stanja mora motriti o!om u&eni!a$ i ne smije rimjenjivati !rat!ovido o!o razuma$ jer odla#anje U&iteljevoj svetosti je !runs!i uvjet /uta. .. /ostoje ta!o7er brojni lije i obi&aji (adab) !oji se odnose na duhovnu osamu5 ali osam ravila za duhovno osamlji%vanje jesu ona ravila !oja su na rijed izlo(ena.,<@ A; Mis#i8$o os'%5$iv!nje %" .%"i$% i 2oe"ij% 0s!.!B1 Ovo je jedan od onih obzira molitve sr'a i duhovnih metoda +alikova e istemolo"!o# izvijanja na vrh misti&no# Sinaja rema !oje%mu je o!azana najvi"a rije ornost i rotivljenje$ osobito iz !rila muslimans!o# le#alitarno# ravovjerja. 8o$ to je$ s dru#e strane$ jedan od najfilozofi&nijih obzira molitve sr'a !oji +alikovu e istemolo"!u dramu ot uno ozbiljuje na oba njena lana3 sa ijen'ijalnom i e#zisten'ijalnom5 mi!ro!ozmi&!om i ma!ro!ozmi&!om5 !ozmo ovi%jesnom i meta!ozmi&!om5 sveto ovijesnom i meta ovijesnom5 sveto%jezi&!om i metajezi&!om5 sveto#eo#rafs!om i meta#eo#rafs!om . . .Duhovni !on'ert (sama), !ao na&in oslu"!ivanja ritmova nebes!e muzi!e o &ijem ta!tu se samoimenuje bezimena bo(ans!a *it$ sa%moo#la"uje vje&ita osama i nijemost bo(ans!o# 8a&ela$ samoozbiljuje a solutna nadzbiljnost bo(ans!ih Imena i Atributa$ taj !on'ert$ rema svjedo&enju autora rvo# sufijs!o# riru&ni!a =u#>irija u nje#uvu -a.f al ma")ub u, nije re&esto bio u ra(njavan u nje#ovo vrijeme niti u ranim razdobljima sva!ida"nje# sufijs!o# (ivljenja. )od ovo# e istemolo"!o# &ina$ veli =u#>iri$ su"tins!i momenat &ini risutnost duhovno osobito nje#ovano# Ka.ha$ otom odsutnost sve#a izvanjs!o#$ oslobodenost od sva!o# ovosvjets!o# mi"ljenja$ !rajnja ozbiljnost i is!renost na!ane li"ene sve#a ovr"no# i formalno#. Sami muzi&ari$ !oji sudjeluju u izvedbi ovo# duhovno# !on'erta$ moraju biti !rajnje# o"tovanja i hvale dostojni. ,Sve do! sama' ne o&ituje svoju mo6$ najva(nije je ne izvr#avati je nasilnom ritmu. +ora se slijediti tren s!ladno onom "to taj tren nazna&uje. A!o te ta muzi!a uzdi(e$ nastoj biti uzdi#nut5 u!oli!o te smiruje$ budi miran. Onaj !o uzme u&e"6a u sama i, taj mora osjedovati dostatnu roni'avost$ !a!o bi bio u stanju rimiti bo(ans!i utje'aj i re oznati nje#ovu istins!u vrijednost. )ada se taj utje'aj o!a(e u sr'u$ u&esni! #a ne smije nastojati otisnuti$ a !ada nje#ova mo6 o&ne s la"njavati$ u&esni! je ne smije o!u"ati zadr(ati. Do! se nalazi u tom stanju$ sudjelovatelj ne mo(e ni o&e!ivati omo6 od bilo !o#a niti odbiti bilo &iju omo6$ u!oli!o se omo6 onudi. On ne smije ometati bilo !oje# dru#o# sudjelovatelja u sama' i, niti se truditi s oznati zna&enje stiha (!oje# slu"a).,<A Kihabuddin 'Umar Suhra>ardi i Al%4azali su smatrali sama' \A jednim od najvrjednijih se#menata

sufijs!o# nabo(no# (ivota. Smatrali su da samo duhovno naj rofinjeniji sufiji mo#u sudjelovati u ovoj vrsti duhovno# !on'erta$ oni &ija sr'a i ameti su dobrano osvijetljeni svjetlo"6u vje&ne sufijs!e #noze. Sam duhovni u&ina! sama %e$ vele oni$ ovisi o tome da li slu"ateljeva du"a nastoji te(iti rema rizemnom e#u ili rema &istome duhu. 8ajo se(nije i najtemeljitije na isano djelo o filozofiji sama' e Bawari% al ilma' smatra se da je na isao Abu =amid al%4azalijev brat Ahmad al% 4azali. /ored to#a "to re&eno djelo ras ravlja o duhovnom slu"anju$ ono ta!o7er nudi ras ravu i o duhovnim u&in'ima$ uvjetima izvedbe ovo# duhovno# !on'erta$ uz nu7enje jasnih u ori"nih ta&a!a iz Jur'ana i =adisa$ !oje osi#uravaju neu itnu ot oru ovoj vrsti ra!se u sufijs!om (ivotu. ,Gnaj ... da se slu"anje to# !on'erta odnosi na razmatranje za&udnih tajni u rete"!im oemama !oje %aww+l ( jeva&) re'itira do! se s ajaju sa e!stazom !oja us!rsava u sr'u #nosti!a Hari?), !oji djeluje i u sr'u nova!a (murict), !oji je savr"en. Duhovno slu"anje ih oti&e da odba'e ot or !a!o bi se otvorili /risutnosti Iedno#a$ +o6no#a i !a!o bi roni!nuli u rofinjene stvari i tajne... 9a!o$ !ada jedna osoba osluhne sli&nosti !oje se odnose na tonove !oji u!lju&uju duhovne zbilje (ma'ani) !oje se$ o et$ odnose na !u"anje (izravno# misti&no# is!ustva)$ i !oji u!lju&uju istine !oje se odnose na Iedinstvo$ na bita! !oji na#inje svima njima$ i sva!i tjelesni ud rima svoj dio osebno. Duhovno slu"anje ( rima) stvari bez#rani&nih sli&nosti5 vid rima sli&nosti #ibanja5 sr'e rima bremenite stvari duhovnih zbilja5 um rima unutarnju svijest bes!rajnih analo#ija. )ada se tjelesni udovi ujedine u njima od#ovaraju6im djelovanjima$ za!on sele!'ije se o!re6e i za!on uzajamne odudarnosti is!rsava. *orba rirodno# odabiranja u!azuje na tamu$ a za!on uzajamne odudarnosti u!azuje na svjetlost$ a !ada se tama o!rene$ tad svjetlost nahru i s one strane$ tvari i istins!e zbilje se ras!rivaju$ zbilje !oje se ne bi mo#le dose#nuti hiljadostru!im re#nu6ima., Ondje autor$ nadalje$ obja"njava !a!o je !od u ra(njava%nja sama' e su"tins!i uvjet ne!a vrsta e#zisten'ijalne odudarnosti !oja se us ostavlja izme'iu ravo# vremens!o# &asa$ mjesta odi#ravanja duhovno# !on'erta i samo# duhovno# bratstva !oje &ini (ivi rostor za odi#ravanje ovo# osebujno# duhovno# &ina sufijs!e e istemolo"!e drame. 8adalje$ duhovno jevanje$ sviranje na defu i samo slu"anje te i#re$ muzi!e i jesme$ tvrdi autor$ osve su!ladira /oslani!ovom +unnat n, jer je to ovaj do u"tao u svome (ivotu$ osobito u vrijeme muslimans!ih bla#dana i izuzetnih sve&ars!ih rili!a. Ondje naro&ito ozornost &itatelja lijeni temeljni simbolizam duhovno# !on'erta (sama) i osnovnih muzi&!ih instrumenata !oji se ondje !oriste3 udaranje u def$ jevanje$ sviranje na flauti$ disanje$ i#ranje (o!retanje)$ os!a!ivanje$ odvajanje. Osobito je zanimljiv simbolizam sve#a re&eno# u odnosu na tijelo i duh sudjelovatelja u duhovnom !on'ertu. Duh se izvija rema #ore$ a tijelo slijedi nje#ov ritam. Duhovna hrana ris ijeva$ ma!ar i samo duhovno oslu"!ivanje !rije i sr'e i unutarnje odli!e samo# sudjelovatelja u duhovnom !on'ertu$ do! (ivot i svjetlost ulaze u duh iz svijeta nadosjetilno#a sna#om bo(ans!e +ilosti. Sam &in odvajanja od osjetilne ojavnosti i te(nja !a !raljevstvu rofinjenih zbilja Duha vodi u e!stazu$ u duhovnu e!s!urziju onad svijeta osjetilno#a$ rovodi i#ra&a !roz sva !raljevstva meta!ozmi&!o# Duha i smiruje #a u duhovnom stanju sjedinjenosti (wusul). /otom$ !ada se iz#ovori *o(ije ime (uwa (On)$ taj iz#ovor rose(e i rodi"e samo i#ra&evo bi6e$ osloba7aju6i Duh i s!idaju6i zastor sa unutarnjih zbilja i istina. /o"to sama' a u!lju&uje i izvanjs!o osje6anje i unutarnju ti"inu$ !ao i izvanjs!e i iznutarnje obzire bo#o"tovnosti$ !oji se uzajamno re li6u$ tad unutarnja narav sama' e u svojim razli&itim uzlaznim stu njevima u!lju&uje i unutarnje zbilje et izvanjs!ih stu ova islams!e vjere. Samo duhovno oslu"!ivanje ritmova sama' e u sebi su!usira savr"enstvo duhovnih ostaja sufijs%!o#a /uta3 , 9a!o$ onaj !o se u!lju&i u duhovno oslu"!ivanje$ taj se uzdi(e do najvi"ih duhovnih stanja i bo(ans!ih na!lonosti !oje ne bi mo#ao dose#nuti ni hiljaditim dijelom vlastito# nastojanja i naj%savr"enijim obredoslovnim vje(banjima., Ve6 smo na rijed s ominjali da se 'jelovita e istemolo"!a drama istins!o# +alika ozbiljuje u &vori"nom rostoru ljuds!e osobnosti$ to jest u samome sr'u. +alikovo sr'e (%alb), u ovom slu&aju$ ima da bude vi"e simboli&!i razumijevano$ to jest u smislu &vori"no# rostora ili svjetlosno# hrama u !ome se za odijeva e istemolo"!a drama sufije$ naj rije u smislu molitve sr'a (dikr), da bi svoje ot uno raz%bremenjenje i e#zisten'ijalno%sa ijen'ijalno rastaljenje imala u udubini sr'a$ u unutarnjem sr'u 2sirr), u samom mihrabu (ni"a svjetlosti) sufijina sr'a$ !oji nije dru#o doli sama

!a ija sufijine sr&ane verti!ale unutar !oje se razlije(u osljednji tonovi sve!ozmi&!e litur#ije od zna!om molitve uma (fikr). Ova otonja$ ujedno$ redstavlja osljednji &in sufijs!e e istemolo"!e drame$ a njena duhovna stanja (a"wal) !rajnje odeo!e na duhovnoj ljestvi'i (scala perfectionis), !ojom se +alikova du"a enje !a sredi"tu univerzalne$ teo!ozmi&!e du"e (an nafs al mutma 'inna). Sr'e$ !ao svjetlosni hram +alikova e istemolo"!o# ozbiljenja$ na naj re'izniji na&in je o isao ve6 s ominjani 8a#muddin ;a(i u svom djelu #irsad al 'ibad. Izme7u ostalo#$ on ondje veli3 ,Sr'e ima et osjetila nali! onim tjelesnim osjetilima. )ao "to se zdravlje &ovje!ova tjelesno# hrama sastoji u zdravlju nje#ovih et osjetila !ojima dohva6a sve!oli!a o&itovanja svijeta$ to se u jedna!oj mjeri odnosi i na sr'e. )ada je zdravo$ sr'e sa svojih et duhovnih osjetila o a(a 'ijeli nevidljivi svijet % su"tine i duhovne zbilje. Sr'e ima o!o !ojim u(iva u vizijama 8evidljivo#a5 ima uho !ojim oslu"!uje #ovor stanovni!a 8evidljivo#a i sam 4ovor *o(iji5 ono ima njuh !ojim osje6a mirise 8evidljivo#a5 ono ima &ulo o!usa !ojim is robava o!us ljubavi$ slast vjere i miris mudrosti. *a" !ao "to se &ulo dodira razlijeva 'ijelim tijelom$ !a!o bi ovo mo#lo u(ivati u redmetima !oje dodiruje$ ta!o isto i um biva risutan !roz sr'e$ !a!o bi sr'e mo#lo !roz um izvu6i duhovnu !orist iz sva!e inteli#ibilije. ,<0 ,/oslije to#a$ bla#odare6i svjetlu molitve sr'a (dikr) i otiranju zavodljivih misli$ sr'e ronalazi uto!a od utje'aja rizemne du"e i Sotone. Ono se mora ovezati sa svojim vlastitim duhovnim stanjima i sebi ris!rbiti o!us molitve sr'a (dikr). (Sr'e) reuzima molitvu sr'a (dikr) od jezi!a i samo biva obuzeto zazivanjem. Svojstvo dikr a 6e iz sr'a o&eti #ibati 'ijelu tamu i zastore !oji su do rli donde i u!orijenili se ondje revnuju6i ^avolu i renis!oj du"i. )ada tmina i zastori budu str#nuti$ svjetlost dikr a 6e zasjati na dra#uljima sr'a$ a stre nja i drhtanje 6e se javiti u sr'u3 +amo su oni vjernici ,ija srca 8atrepere kada se Bo) spomene. (1ur'an, VIII$ <) )asnije$ !ada se sr'e is uni =ikr om, iz nje#a i"&ezava tvrdo!ornost$ a ojavljuje se bla#ost i lemenitost3, 9ad njihova sr'a i !o(e nastrehnu !ada se *o# s omene.,21 U ras onu &vori"no# rostora sr'a$ !ao +alikova e istemolo"!o# hrama$ i mi"raba ili svjetlosne udubine$ ili svetinje nad svetinjama u !ojoj za o&inje molitva uma !ao osljednji &in sufijs!e e istemolo"!e drame$ nalazi se unutarnje$ duhovno sr'e (sirr), obitavali"te Tajne nad tajnama (fu'ad). )ada se molitva sr'a (dikr) ondje renese$ tad je +alik osve odvojen od stvari stvoreno# ili uvjetovano# bit!a$ o!renut rema svijetu neuvjetovano#a bit!a$ &e!aju6i da u odaju nad odajama ulje#ne$ !a!o veli 8a#muddin ;a(i$ ,/rin' bo(ans!e Ejubavi,$ !a!o bi o&istio sr&ani #rad i u&inio #a rimatelj!om &iste vrline. O isuju6i et temeljnih duhovnih osjetila +alikova sr'a$ 8a#muddin ;a(i razvija ravu duhovnu fenomenolo#iju +alikova sr'a !ao ta!vo#$ tvrde6i da je ono sastavljeno od et odaja (mana8il)J rva odaja je sadr ( rsa) i ona redstavlja stje'i"te odlo(nosti ili ne od%lo(nosti5 dru#a odaja je %alb (sr'e) !ao sjedi"te istins!e vjere$ uma i duhovne vizije5 tre6a odaja je osr&je (perikardia, .a)af) !ao vrelo ljubavi i milosr7a s ram ljuds!o#a roda5 &etrvta odaja je fu'ad (duhovno sr'e) !ao mjesto mudrosti i misti&!o# osvjedo&enja5 etu odaju &ini sr&ano zrn'e ("abba al %alb) !ao izvori"te ljubavi rema *o(ijoj /risutnosti. 8a !raju 8a#muddin ;a(i s ominje i 'rnu jez#ru (suwa$da) !oja redstavlja rimatelj!u ot!rivenja ono# 8evidljivo# i one *o#om darovane ezoterijs!e mudrosti ('@m laduni). )rajnja svrha molitve sr'a ne o#leda se samo u tome da se u &ovje!ovu tjelesnom hramu odi#ne hram od svjetlosti usred ljuds!o#a sr'a$ ne#o je !rajnja zadanost molitve srca, s!u a sa molitvom uma, da se usred &ovje!ova tjelesno# hrama odi#ne unutarnji$ sasvim duhovni hram sa fizionomijom !oja ot uno od#ovara &ovje!ovu izvanjs!om tjelesnom obli!u. Ona unutarnja$ svjetlosna fizionomija ili svjetlosni hram sufijine 'jelovite duhovne osobnosti sastoji se od vi"estru!ih duhovnih ostaja (ma%amat) !oje se ne mijenjaju i !oje se zadobivaju !roz molitvu sr'a (dikr), a na oti'aj same bo(ans!e milosti5 otom$ re&ena svjetlosna fizionomija +alikova se sastoji i od rolaznih i uzlazno%s oznajno stalno osvajaju6ih duhovnih stanja (a"wal), !oja dolaze !ao rezultat molitve uma (fikr), molitve !oja je trajna$ bes!ona&na i univerzalna. Ovaj !rajnji 'ilj

+alikove e istemolo"!e drame ozbiljuje se sna#om trostru!e molitve sr'a (dikr), a sva!i od tri njena obli!a ima biti su!ladan sa ona tri !lju&na duhovna rostora &ovje!ova sr'a3 sa %alb om, fu'ad om i sirr om. 9a tri obli!a molitve sr'a$ rema oda'ima iz najranije i najrelevantnije sufijs!e literature su sljede6a3 molitva jezi!om (dikr al lisan), molitva duhovno# sr'a (dikr al fu'ad) i molitva unutarnje sr&ane tajne (dikr as sirr). Sufije radije #ovore$ ne o tri obli!a molitve sr'a$ ne#o o tri duhovna stu nja ili se#menta jedne jedinstvene molitve sr'a (dikr).