1

2



297:17
El-Basri, El-Hasan
ujem um, prijatelja ne vidim: kazivanja o
moralu (ahlaku), pravilima islamskog ponaanja,
pobonosti i jo poneem / El-Hasan El-Basri; preveo s
arapskog Mehmedalija Hadi. - Zagreb: Islamska
zajednica, 1989. - 126 str. 17 X11 cm - (Biblioteka Ahlak;
knj. 1)
Str. 7-16: Predgovor / Hasan engi










Naslovna strana
Sead Hasanefendi

3


EL-HASAN EL-BASRI


UJEM UM,
PRIJATELJA NE VIDIM
kazivanja o moralu (ahlaku),
pravilima islamskog ponaanja,
pobonosti i jo poneem

S arapskog preveo
Mehmedalija Hadi

Lektorirao
Dzemaludin Lati

Izdava
Islamska zajednica Zagreb

Zagreb 1989.
4






Biblioteka Ahlak - knjiga 1



Redakcijski odbor
Edib Mufti, Sulejman amdi
Fahira Fejzi



Glavni i odgovorni urednik
Mustafa Ceri



Urednik
Hasan engi


5






Naslov originala

el-Hasan el-Basri
Esme` hasisen we la era enisen
el-Hasan el-Basri adabuhu
we hikemuhu we ne'etuhu
we hajatuhu we belaghatuhu
we zuhduhu we tafiqatuhu
Ebu el-Fered 'Abdurrahman
ibn el-Dewzi

el-Tab'ah el-ula
Metbe`ah el-rahmanijjah bi masr
1931.



Tisak
Ker Offset
6



SADRAJ

Sadraj ................................................................. 6
Predgovor ............................................................ 7
Odgoj i moralne vrline....................................... 19
Mudre izreke i savjeti ........................................ 39
Korijenje ovog svijeta i
zabrana vezanja za njega ................................... 55
Traenje oprosta i dova ..................................... 61
Uenje kur'ana ................................................... 72
Razgovori i prepiska sa upravljaima i
susreti sa dobroiniteljima ................................. 83
Savjeti i mudre izreke ...................................... 101
Iz recenzije....................................................... 126

7





PREDGOVOR

Allah neka se smiluje Hasanu.
On nas stalno ui,
traei da budemo budni
i da nemar ostavimo.

Omer ibn Abdul Aziz

Na granici izmeu stvarnosti i legende,
Hasan Basri obiljeava itavu jednu epohu.
Stalno aktualan, svaki puta nanovo vraa nadu u
smislenost ljudskog zalaganja i mogunost
dostojanstvenog ivljenja unato raznovrsnosti i
nepredvidivosti prilika.
Prvo stoljee islama u kome je ivio
8

Hasan Basri (642-728/21-109) uglavnom se
jednostrano doivljava. Ponekad, kao isto,
nepatvoreno, idealno vrijeme ivota Allahova
Poslanika i ashaba, vrijeme sauvano u hadisima i
kazivanjima o Ebu Bekrovoj odanosti i
jednostavnosti, Omerovoj pravednosti i
skromnosti, Osmanovoj dareljivosti i
pobonosti, Alijinoj odvanosti i hrabrosti, a
ponekad, kao doba izobilja razuzdanosti, uivanja
sauvano u priama o Jezidu I, Velidu II, Jezidu
II, raspusnim umejevikim halifama, emu je
"hiljadu i jedna no" drugo ime.
A stvarno, to je period velikih kretanja,
lomova i suprotnosti koje su promijenile
geografske, demografske, jezike i ideoloke
karte svijeta.
Poslanik islama se preselio na Ahiret 632,
a Basra je osnovana 637; bitka na Siffinu bila je
657; Kabul je osvojen 704; Buhara i Samarkand
710-712; Sind - donja dolina rijeke Inda 711-712;
Carigrad je opsjedan 716; Kartaga osvojena 698;
obale Atlanskog okeana oko 680; Endelus
(panija) 711...
Stotinu godina nakon Hidre, ime Allaha i
9

Njegova Poslanika odjekivalo je sa minareta
podignutih na prostoru veem od Rimskog
Carstva u njegovom najjaem usponu, na prostoru
koji se pruao od Biskajskog zaliva do granica
Inda i Kine, te od Aralskog jezera do donjih
slapova Nila. Izmijeali su se i susreli mnogi
narodi, rase, jezici, vjere, kulture, tradicije,
obiaji, znanja i navike. Svijet se susreo sa
islamom, islam se susreo sa svijetom: hebrejskom
tradicijom, perzijskom visprenou, kranskom
teologijom, helenistikom umnou...
Svjeina i punoa islama prelila se iz
arabijskog uguma na sve strane, plavei novim i
snanim valovima prostore i duhove do kojih je
dopirala. Od tada se biljei uticaj Poluotoka na
vanjski svijet, ali i uticaj vanjskog svijeta na
Poluotok. Time zapoeti meuodnos kroz
razliite faze i oblike u raznolikim formama i
okvirima traje do danas. Duh pokrenut islamom
doticao je sve vidove ljudskog izraavanja dajui
im svoj stil i obol, udahnjujui im novi smisao i
ukljuujui ih u jedinstvenost izrastajue cjeline.
Otpoeo je tok nove kulture i civilizacije
odreene predanou jednom jedinom Bogu. On
je svjetskoj batini podario velika djela
10

arhitekture, knjievnosti, umjetnosti, nauke...
Upio je, preuzeo ili jednostavno preutio i
drugaija ljudska ostvarenja.
U islamska sredita slijevaju se neviena
bogatstva, snage i potencijali, razvija se
ekonomija i administracija. Javljaju se politika
trvenja - prva krvoprolia meu muslimanima
(Osman, Alija, Muavija, Zubejr, Talha, Husejin,
Haddad). Tu su novi pravci miljenja
(haridije, i'ije, murdije, mu'tezile), razliita
pravna tumaenja... U ovom periodu javljaju se
nove nauke (tefsir, fikh, hadis...), razvijaju
jezike, historijske, racionalne... znanosti, niu
pobune, protesti, zahtjevi za pravinou,
bogatijim i raskonijim ivotom. Niu i nastojanja
ka zuhdu - odricanju od ovog svijeta... Sve to
stavlja na kunju i provjeru novi sistem
vrijednosti i novi svjetonazor. Islamska vizija
mora odgovarati na sve izazove svijeta i ivota,
gradei i razgraujui se, bogatei i siromaei se.
Prvobitna jednostavnost i jasnoa prelaze u
zamrenost i vieznaje, a djelatna ivost u
teorijsku sporost i razlivenost.
Ebu Se'id el-Hasan ibn Ebi el-Hasan
Jessar el-Basri rodio se godine 642. u Medini u
11

kui ene Allahova Poslanika Umm Seleme.
Njegov otac Jessar, za vrijeme uprave h. Omera
naputa svoj rodni Mejsam, grad na sjeveru Iraka,
i nastanjuje se u Medini kao mevla (tienik) Zejd
ibn Sabita el-Ensarije. Za Hasana se pria da ga je
dojila Poslanikova ena Umm Seleme i da je pio
vodu iz Poslanikove ae. Tradicija bliska njemu
dalje veli da je h. Aia, uvi ga kako govori,
rekla da govori jezikom Poslanika. Ne iznenauje
zato njegovo odlino poznavanje Hadisa. Oko
656. godine Hasan se nastanjuje u Basri, po emu
je i dobio ime Basri. Tu ostaje do kraja ivota
(728), uvaen i potovan do te mjere da
historiari vele kako je cijela Basra dola na
njegovu denazu; "dogaaj kome nema
presedana" (Ibni Hallikan), jer su toga dana
damije ostale potpuno prazne, bez imama i
musallija.
Njegov duhovni lik obiljeen je roenjem
u kui Poslanikove ene, gdje je uio "Allahove
ajete i mudrost...", kako je Kur'anom preporueno
Poslanikovim enama. Proao je uobiajeni put
obrazovanja uenjem istog jezika u pustinji, te
izuavanjem Kur'ana, Hadisa i fikha kod
najboljih uitelja - ashaba Allahova Poslanika.
12

Tome dodana bistrina i odanost uinili su ga
jednim od dobrih poznavalaca Hadisa, zbog ega
je bio izuzetno cijenjen.
Vrlo odmjeren, dostojanstven, blag,
uviavan, otvoren, portvovan, lijepe vanjtine,
iskren, stamen i jednostavan, Hasan Basri je
izazivao potovanje, ulivao vjeru i sticao
simpatije. To mu je omoguilo stvarnu poziciju
moralnog autoriteta. Njegova se rije sluala sa
obje strane, ak i onda kada je bila neprijatna i
reska. Njegova pozicija "savjesti drutva" i pored
svih neugoda, ipak je, ini se, bila presudna da je
preivio vrijeme nemilosrdnog i grubog
Haddada.
Ne zna se pouzdano da li je Hasan Basri
ostavio pisanih radova. Ono to je od njega danas
poznato, dijelovi su pribiljeki njegovih uenika i
slualaca ili biografa znamenitih linosti u ijem
je prisustvu ponekad govorio. Iz tog razloga nije
mogue imati potpun uvid u cjelinu njegove
misli.
Hasan Basri je pravo olienje islamskog
polimate. Pa ipak, asketska crta je najizrazitija
strana njegovog lika.
13

Meu istaknutim predstavnicima ove
(asketske) pobonosti najuveniji je Hasan
Basri, koji je ne samo stekao priznanje
svojih savremenika, ve je poslije smrti
vrio na njih uticaj kome je tokom
vijekova malo ko ravan u itavoj duhovnoj
istoriji islama.
(Fazlur Rahman).
Stoga nije udo to se nastanak veine
duhovnih pokreta unutar islama vezuje uz ime
Hasana Basrija.
Zapletenost vremena i dogaaja odredili
su Basrijin ivotni put i njegovu povijesnu ulogu.
Karakter s kojim je doao na svijet i razboran duh
koji je nosio prelomili su njegovu izitzetnu linost
i uinili ga moralnim sidrom svoga doba. Basri je
teko doivljavao ubojstvo h. Osmana, sukob h.
Alije i Muavije, tragine dogaaje na Kerbeli.
Basrijino povlaenje iz teolokih rasprava i
njegovo dranje po strani od administracije nije
znailo njegovu nebrigu prema islamskoj misli
niti ravnodunost prema pravnom sistemu islama,
ve njegov protest protiv suhog racionalizma
mu'tezila, oportunistikog konformizma murdija
14

i nategnutog utopizma haridija, kao i protiv
pravnog formalizma koji je ve uzimao maha.
Stoga je on svoje djelovanje usmjerio na ivu
prisutnost u dogaajima putem predavanja u
glavnoj damiji Basre i posebnih predavanja u
svojoj kui. Otvoreno je i u svakoj prilici
kritikovao sve nevaljalo.
Najvea Basrijina odlika je sposobnost da
dio ivota, jedan postupak ili rije posmatra kao
dio cjeline, neodvojen i neodvojiv od nje, ono to
jest islam. Basri obnavlja tu trajnu misao, vjenu
istinu ivota koju su Boji poslanici redovito
ponavljali a njihovi sljedbenici i kasniji narataji
stalno zaboravljali, dijelei ivot na sada i
kasnije, na sveto i profano, na bitno i nebitno...
On shvata da je pitanje smisla svakog postupka i
itavog ivota u budunosti koja dolazi, ogledalu
pred koje se staje kada se izlazi, jer mi ne znamo
ko smo ako ne znamo ta emo biti.
Traktat ujem um, prijatelja ne vidim je
raznovrsnog sadraja, etiko-didaktikog
naglaska, jednostavnog stila, preciznog
izraavanja, kritike intonacije.
Iako su ova kazivanja angairana na
15

problemima etike, ona nisu optereena
teoretiziranjem, ve jednostavno prelaze na
svakodnevna pitanja morala i pravila islamskog
ponaanja, govorei o detaljima, "sitnicama"
ivota, o konkretnim gestama i radnjama koje se
danas oznaavaju kao bonton. Ali ne samo to. Tu
se radi i o vanim pitanjima odnosa spram nauke,
zajednice, moi, vlasti, slobodnog vremena,
socijalno-ekonomske uslovljenosti...
Zbog svojih opih mjesta i univerzalnih
stanovita, na prvi pogled klasina istonjaka
mudrost batinjena milenijima ovdje prelazi u
islamski duh principijelno utemeljen na
kur'anskoj etici i ivom iskustvu prve zajednice
muslimana voenoj primjerom Muhammeda,
alejhisselam.
Traktat nije rasporeen po temama, nego
je zabiljeen kao spontani govor - najee
neposredno obraanje - u drugom licu jednine ili
mnoine, idui od teme do teme, sa stava na stav,
od prilike do prilike. Time je postignuta leernost,
lahkoa pouavanja, te neobaveznost prema
cjelini teksta. Pojedine misli u formi poslovice
doseu antologijsku vrijednost a stilom
neodoljivo podsjeaju na vrhunce arapskog
16

umjetnikog izraza openito.
Ko je siguran u nadoknadu, ne krtari u
davanju.
Ne budi pohlepan, nee biti ponien.
Ne moli od ljudi, nee ti se umanjiti, a
ostae ovjek.
Kazivanja dogaaja i zgoda iz ivota
Muhammeda, alejhisselam, ashaba i drugih su
odgojnog karaktera, ispriana prijemivim i
uvjerljivim nainom sa efektno izvedenim
naglaskom na detalju koji je bio predmet ranijeg
razgovora, ili sporenja i osporavanja u sredini u
kojoj je djelovao.
Rijetka sugestibilnost, nadahnutost i
iskrenost sluaoca/itaoca ne mogu ostaviti
ravnodunim.
Nikome se ne udim kao ovjeku koji
misli da zaljubljenost u ovaj svijet ne
spada u velike grijehe. Tako mi Allaha
delleanuhu, ljubiti ovaj svijet je najvei
grijeh! Zar se svi drugi grijesi nisu izrodili
iz ovog svijeta? Zar se ne oboavaju idoli
i ne grijei prema Bogu samo zato to se
17

odvie ljubi ovaj svijet, i to mu se robuje
vie nego iem?
Kratke reenice, jednostavne sentence,
misli saete u nekoliko rijei, mudre pouke
(poput narodnih izreka", "iskrica mudrosti")
probrani primjeri iz ivota Poslanika, ashaba i
pobonih ljudi, upotrijebljeni kao paradigma
ivom problemu ili propustu, preporuke za
ponaanje saete u jezgrovit izraz - sva ta
raznovrsnost poruke, forme i stila moe se lijepo
podvesti pod naziv kazivanja.
Knjiga se moe itati napreskok, uzgred,
sa bilo koje stranice, neobavezno, po misao ili
pasus, jer je svaka misao vrijednost za sebe i
razumljiva izvan konteksta, a dobro se uklapa i
odgovara cjelini, kao to dukat ima svoju vlastitu
vrijednost a lijepo stoji i u ogri.
Objavljivanjem ovog djela otvara se
iznova pitanje popunjavanja dugogodinje
praznine pribliavanja klasine misli i literature
islama itaocu naeg govornog podruja, i prvi
puta u nas predstavlja se kroz jedno cjelovito
djelo Hasana Basrija, ova izuzetna linost prvog
perioda islama. Oekivati je da ovo bude povod
18

ozbiljnijih studija o Basriji, njegovom vremenu i
savremeniima, bez ega je teko shvatiti procese
koji su se dogaali kretanjem duha u formi
islamske ukupnosti, to je sve vie privlano, ali i
nuno.
Posebna zasluga za pojavljivanje ove
knjige pripada prevodiocu Mehmedaliji Hadiu
koji je samoinicijativno ponudio ovaj valjan i
itak prijevod s klasinog arapskog jezika, veoma
uspjeno ouvavi lahkou i jasnost Basrijinog
izraza - njegove glavne izraajne osobitosti. I
ovim prijevodom on se potvrdio kao jedan od
najboljih poznavalaca umijea prevoenja
vrijednih i sloenih djela klasinog perioda
islama. Nadamo se da e on nastaviti s ovakvim
radom i nau literaturu obogatiti i drugim
prevodima svojim ve sasvim prepoznatljivim
stilom.
Hasan engi




19






ODGOJ I MORALNE VRLINE

Meni je drae pomoi bratu u vjeri, kada
mu je moja pomo potrebna, nego povui se u
damiju mjesec dana inei ibadet. Dareljivost,
oprost i otrpljenje vrline su lijepo odgojena
ovjeka. ovjenost se ogleda u ovjekovoj
iskrenosti, pruanju pomoi brai u vjeri, injenju
dobra i otklanjanju neugodnosti od susjeda.
Da je htio Allah delleanuhu, sve bi nas
uinio ili bogatim ili siromanim. Meutim, On
vas je iskuati htio, pa je jedne bogatim uinio, a
druge u siromatvu ostavio, ali je svima put dobra
pokazao kada je rekao: "... i vie vole njima nego
sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se
uvaju lakomosti, oni e sigurno biti spaeni"
20

(Kur'an, 59:9).
Plemenit ovjek uri uiniti dobro to
prije, a pokvarenjak odugovlai s injenjem dobra
i od njega bjei.
Nije pravedan onaj koji trai da ga
potuje, a on ti uskrauje svoju pomo.
Mi smo ubrajali u krte ljude sve one koji
su htjeli dati na zajam svome bratu u vjeri, jer mi
smo se meusobno pomagali. Brat bratu je volio
vie nego samom sebi. Tako mi Allaha, gledao
sam kako musliman svoj ogrta polovi da bi
pomogao onome koji ogrtaa nije imao. A drugi
bi prepostio dan, i kada doe vrijeme iftara,
otiao bi kod svog brata u vjeri i rekao: Ja sam
danas postio u ime Allaha delleanuhu! elim da
i ti ima udjela u mom dobru, pa prui mi neto
ime bi okonao svoj post!" I on bi mu davao
au vode ili aku hurmi zato da bi mu Allah
delleanuhu podario nagradu kao i postau.
Upamtio sam vrijeme kada se ovjek
brinuo oko porodice svoga brata, kada umre, i
etrdeset godina. Upamtio sam vrijeme kada su
ljudi nareivali svojima da ne odbiju nijednog
potrebnog (pomoi) i ne ostave ga razoaranim.
21

Nije grijeh jesti i piti u kui svoga
prijatelja i prije nego te on osobno ponudi.
ovjek e biti pitan za sve to potroi, ak
i za izdatke na svoje roditelje. Jedino nee biti
pitan za ono to je potroio na brata u vjeri i u
druge pokornosti Allahu delleanuhu, jer se On
stidi pitati ga za ono to je u tu svrhu potroio.
Nije ljudski da ovjek zarauje na svom
bratu - drugom ovjeku.
uvaj se onoga koji ti prenosi tudi govor,
jer e i drugom prenijeti tvoj govor.
ovjee, ovjee! Pazi na djela svoja. I
opet: Pazi na djela svoja! Gledaj u kakvom e
stanju susresti Stvoritelja i Gospodara svoga!
Dobroinitelji se poznaju po iskrenosti u
govoru, uvanju amaneta, ispunjavanju obaveza,
neuobraenosti, obilaenju rodbine, samilosti
prema slabima, injenju dobra, lijepom odgoju i
ponaanju, obilju blagosti, irenju znanja i
rijetkom druenju i sjedenju sa enama.
uvaj se Allahovih delleanuhu zabrana,
bie poboan!
Budi zadovoljan onim to ti je Allah
22

delleanuhu dao, bie bogat!
Budi dobar susjed, bie vjernik!
Voli ljudima ono to voli sebi, bie
pravedan!
Ne smij se mnogo jer to umrtvljuje tvoje
srce i itavo tijelo!
Ljudi, vi neete postii ono to elite sve
dok budete udovoljavali pohotama tijela, a neete
ostvariti svoja nadanja sve dok se ne strpite na
neugodnostima.
Strpljivost je dennetska riznica. ovjek
postie svako dobro ako se strpi samo za trenutak.
Ko je postigao stepen zadovoljstva, nije
mu potrebna druga opskrba. Ko je zadovoljan,
otrpie sva iskuenja.
U Hasanovom prisustvu posvaala se
dvojica pa jedan od njih dobro izgrdi onog
drugog. Briui znoj sa ela, ovaj citira Allahove
delleanuhu rijei: "Strpljivo podnositi i pratati
- tako treba svaki pametan postupiti" (Kur'an,
42:43). Na to Hasan ree: Pametan li je, tako mi
Boga, u vrijeme kada neznalice razbor unitie!
23

Ljudi, ili ete se vi okititi strpljivou, ili
ete propasti!
Neko je omalovaavajui psovao Ebu
Zerra, radijallahu anhu, pa je on odgovorio:
"Izmeu mene i Dehennema postoji prepreka
koju, ako savladam, bolji sam nego to kae, a
ako je ne mognem prei, ve se u Dehennem
strovalim, onda sam zaista gori nego to si
rekao." Strpi se, ovjee, jer ti ide Onom koji
"zna poglede koji kriomice u ono to je
zabranjeno gledaju, a i ono to grudi kriju"
(Kur'an, 40:19).
Neko je opsovao nekoga pa ovaj ree: "Da
Allah delleanuhu ne uje, ja bih ti uzvratio."
Dvije su strpljivosti: strpljivost u nesrei i
strpljivost od grijeenja. Ko tada otrpi, zaista je
strpljiv.
Zaista je Allahu delleanuhu najdrai
onaj gutljaj to ga ovjek ispije kao lijepu utjehu i
otrpljenje kada ga zadesi bolna nesrea te gutljaj
srdbe koju proguta inei dobro, pratajui i
pokazujui blagost.
ovjee! Ne moe nikada sastaviti
vjerovanje i vjerolomstvo. Kako e biti vjernik
24

kad susjed nije miran od tebe?! A kako e pak
biti musliman ako od tebe nije miran ostali
svijet?! Zar Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, nije rekao: "Nema vjerovanja onaj u
koga se nema povjerenja, a ni vjere onaj koji ne
ispunjava obeanja." On je takoer rekao: "Nije
vjernik onaj od ijeg zla strahuje njegov susjed."
ovjee! Nisi u istinskom imanu sve dok
drugima iznalazi mahane, a ni sam nisi bez njih.
Stoga, prvo otkloni svoju mahanu, a ostavi druge
i njihove mahane. Ali, znaj, nikada nee moi
otkloniti sve svoje mahane, pa je najpree da se
njima posveti i pozabavi. A ako eli biti
pravedan, onda ne istrauj tue mahane pa e i
Allahu delleanuhu biti drag i mio.
ovjee! Koliko si samo slab i nemaran!
Drugima pronalazi grijehe, a svoje grijehe
zanemaruje i zaboravlja. U oku svoga brata
vidi trunku, a u svome oku ne vidi gredu.
Koliko je malena tvoja pravednost, a velika tvoja
nepravednost!
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, je rekao: "Dobroinitelji na ovom svijetu
bie dobroinitelji i na onom svijetu. Jer, njima e
25

Allah delleanuhu oprostiti grijehe zbog dobra
to su ga inili Njegovim stvorenjima. Na
Sudnjem danu bie im reeno: "Svoja dobra vi
poklonite kome elite, jer su vama oprotena vaa
hrava djela." I oni e svoja dobra pokloniti i tako
opet dobroinitelji postati."
Dareljivost i iskrenost najbolja su
svojstva.
Najbolji je onaj dihad koji se vodi protiv
vlastitih pohota.
Zapamtio sam ljude koji na svoje dinare i
dirheme (zlatnike i srebrenjake) nisu polagali
vee pravo od svoga brata u vjeri. Pa to je s
vama, ljudi; krtarite u onome za ta ete biti
pitani i za ta ete morati raun polagati!?
Nema vjere onaj ko ovjenosti nema.
Ko zadri ito etrdeset dana ekajui da
mu se podigne cijena, nee se moi spasiti od
grijeha pa makar ga kasnije on lino samljeo,
hljeb zamijesio i siromahe njime nahranio.
Ne sastoji se ljepota susjedstva u
otklanjanju neugodnosti od susjeda ve u
strpljenju na neugodnostima.
26

Allah delleanuhu e sauvati od ejtana
i Dehennema ovjeka u kojeg se nau ova etiri
svojstva: suzdranost u strahu, urbi, srdbi i
pohoti.
Znanje je bolje od nasljedstva; odgoj je
najistiji obraz; pobonost je najsigurnija
opskrba; ibadet je najbolja zarada; razum je
najbolji vodi; lijepo ponaanje najbolji je drug;
blagost je najbolji pomonik; zadovoljstvo je
najvee bogatstvo; Allahova pomo je najbolja
pomo; a sjeanje na smrt najbolji je
propovjednik.
Ne budi kao onaj koji skuplja znanje
uenih i mudrost mudrih, a prema Istini se odnosi
kao jedan od glupih.
Allah delleanuhu e uvesti u Dennet i
obasuti milou ovjeka koji je dobar prema
roditeljima, samilostan prema potinjenima,
brian prema siroetu i zatitnik nemonih.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, je rekao: "Dvije su vrste znanja: znanje u
srcu, i ono to je korisno, i znanje na jeziku, koje
je, u stvari, Allahov delleanuhu dokaz protiv
ovjeka.
27

Zavist razara vjeru bre od irenja
svrabea po tijelu.
Pametan i otrouman vjernik poveava
svoje strahovanje od Allahove delleanuhu
kazne kad god mu Uzvieni Allah povea dobro.
Vjernik je najvei radia i on se boji samo
Allaha delleanuhu. Kad bi on potroio na
Allahovu putu zlata koliki je Uhud (brdo), ne bi
bio siguran da se spasio. On ponavlja sve dok se u
spas ne bude osvjedoio: 'Nikada se, zaista
nikada, neu spasiti!' A licemjer govori: 'Dosta li
je prosta svijeta! ta su moji grijesi prema
njihovim?! Allah je milostiv i mnogo prata pa e
i meni oprostiti.'
ovjee, zato tako govori? Radi hrava
djela zavaravajui se pustim nadanjima u oprost
(od Allaha delleanuhu).
Ko je loeg odgoja, sam je sebe kaznio.
iji je imetak velik, veliki su mu i grijesi.
Ko mnogo govori, esto grijei.
Da nije znanja, ljudi bi bili isti kao
ivotinje.
28

Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu,
govorio je: "Prvi nazovi selam pri susretu s
bratom u vjeri, dozivaj ga njemu najdraim
imenom i napravi mu mjesto u sijelu pa e ti to
poveati ljubav prema njemu."
Vai preci su vam bili uzor u lijepom
odgoju: Uzmite pouku, Allah vam se smilovao!
Ne budite sitniavi pa da Allah
delleanuhu bude sitniav prema vama!
Prokletstvo Allahovo je na sitniava ovjeka kao i
onoga koji je sitniav sitniavu!
ta je ovo s nama?! Jedan drugog
susreemo i govorimo: 'Neka nama i vama Allah
delleanuhu oprosti grijehe i u Dennet nas
uvede!' Ali, im dou u pitanje dinari i dirhemi
sve se potpuno izmijeni. Teko vama! Nisu takvi
bili vai dobri preci. Zato njih ne uzmete kao
uzor kao to vam je i nareeno?!
Ljudi, ta je nama?! Kada smo u izobilju,
jedan drugom bliski smo i dragi, a im na
iskuenja budemo stavljeni, jedan drugog
zaboravljamo. Nisu takvi bili drugovi Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme. Boe
sauvaj, da mi drugaije postupamo od njih!
29

Brate, pazi ta e govoriti! Zar nije
reeno da je najbolje jezik stalno drati svezan.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme,
rekao je: "...a zar e ljudi biti baeni u
Dehennem zbog neeg drugog osim zbog
grijena govora?!"
U pametna ovjeka jezik je iza srca, pa
kad hoe neto rei, on najprije dobro razmisli.
Ako e to korisno biti, onda kae; u protivnom,
uti. A u neznalice je srce iza jezika. On govori
kad god mu se prohtije uope ne razmiljajui.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, kazao je: "Moji sljedbenici e ui u
Dennet Allahovom delleanuhu milou,
istotom srca i zbog samilosti koju su osjeali
prema svim muslimanima, a nee ui u Dennet
samo zbog mnotva namaza i posta."
Kazano je da e glasnik, kada bude Sudnji
dan, povikati: 'Neka sada ustane onaj za koga je
Uzvieni Allah preuzeo obavezu da e ga
nagraditi od Sebe! I tada e ustati samo onaj koji
je pritekao u pomo bratu svome kada mu je ona
bila potrebna, ili koji je bratu svome oprostio
uinjenu nepravdu, ili koji je bratu svome
30

poklonio neku od blagodati kojima ga je Allah
delleanuhu, darovao.
Pametan ovjek ne otkupljuje
neprijateljstvo jednog ovjeka za ljubav hiljadu
drugih ljudi. Ko to uradi, sve e izgubiti i bez
iega e ostati.
Veliina plemenitog je njegov odgoj, a
iskrena pobonost njegovo je porijeklo.
Ko okrivi svoga brata zbog grijeha za koji
se on pokajao Allahu delleanuhu, nee umrijeti
sve dok tim istim grijehom ne bude bio stavljen
na kunju.
Na pitanje Rebia ibn Subha da li su deset
rekata namaza koje je on redovito klanjao poslije
jacijskog farza sunnet ili nafila, Hasan je
odgovorio:
- Nisu sunnet, jer kada bi bili sunnet,
musliman ih ne bi proputao. Ali, sine brata
moga, u lijepo ponaanje muslimana i potpunost
njegove vjere spada i ovo: Kad sebe privikne na
injenje nekog dobra, i to redovito, ili se privikne
na neki ibadet Allahu delleanuhu, potrebno je
da u tome bude ustrajan itavo vrijeme.
U Tevratu je zapisano: "Pravo bogatstvo
31

je u zadovoljstvu, spas u samoi, zdravlje u
odbacivanju pohota, mir u neimanju elja, a pravi
uitak je u vjenosti koja se zadobiva trpljenjem u
ovom kratkom ivotu."
Ljudi, okitite se svojstvima koja
preporuuje Allah delleanuhu i pazite na
Njegove propise, pa ete biti prijatelji Allahovi.
Nikome osim Sulejmanu, alejhi-s-selam,
nije data nijedna blagodat za koju nee
odgovarati. Sulejmanu, alejhi-s-selam, je reeno:
"Ovo je Na dar, pa ti podari ili zadri, nee
zbog toga odgovarati". (Kur'an, 38:39).
Ko je siguran u nadoknadu, ne krtari u
davanju.
ovjek nije nikada produio nadu a da
nije pokvario djelo.
Ti si, o ovjee, sastavljen od dijelova. I
kad god proe jedan dan, ode i dio tebe.
Allah delleanuhu se smilovao Ibn
Mes'udu koji kao da je vas imao u vidu kada je
rekao: "Va zahid (onaj koji je suzdrljiv od
ovosvjetskih dobara) u stvari, pohlepan je za
ovim svijetom, va mudahid (borac na Allahovu
32

putu) nemaran je, a va alim (uenjak) prava je
neznalica.
Ko se boji samo Allaha delleanuhu, On
uini da se njega sve drugo boji. A ko se boji
svijeta, Allah delleanuhu uini pa se on boji
svakog i svaeg.
Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu,
rekao je: "Druite se i izbjegavajte druenje", to
jest, budite drugovi u lijepim poslovima, a
izbjegavajte ljude u hravim poslovima.
Musliman je duan prema muslimanu:
pomoi dobroinitelju, odazvati se onome ko ga
pozove, zatraiti oprost za grijenika i uputiti
istini onog koji istinu trai.
Ko svom bratu muslimanu otkloni neku
neugodnost ili ispuni potrebu, bie mu oproteni
njegovi raniji (manji) grijesi.
Prenosi se da je Uzvieni Allah rekao
Ademu, alejhi-s-selam: "O Ademe, u etvero je
sadrano sve to se odnosi na tebe i tvoje
potomstvo. Jedno od toga je za Mene, jedno je za
tebe, jedno je izmeu Mene i tebe, a jedno
izmeu tebe i svijeta. Moje je: da samo Meni
robuje i da Mi ne smatra nikog ravnim. Tvoje
33

je: da radi, a Ja u te kako bude radio nagraditi
onog Dana kada ti Moja nagrada bude
najpotrebnija. Izmeu Mene i tebe je: ti dovu
upuuj, a moje je da je usliam. A izmeu tebe i
ostalog svijeta je: prijateljuj i drui se s ljudima s
onim radi ega eli da se oni drue s tobom."
Razumijevanje je kao posuda u kojoj se
uva znanje. Znanje vodi ka djelu, a djelo vodi u
dobro.
Strast vodi u grijeh.
Imetak je bolest oholih.
Ovaj svijet je pijaca na kojoj se kupuje
onaj svijet.
Teko, i opet teko, svakom onom koji
Allahove delleanuhu blagodati troi u grijeenju
prema Njemu!
ovjee! Ne sastoji se vjerovanje u tome
da se svijetu prikazuje vjernikom, a zavarava se
pustim eljama. Istinsko vjerovanje je ono koje se
urezalo duboko u srce i koje potvruju ovjekova
dobra djela.
Kada je Hasan bio obavijeten o smrti
Davuda et Taija, rahimehullahu, izjavio je:
34

- Neka mu Allah oprosti grijehe! Bio je,
tako mi Allaha, poput zdravlja iju vrijednost
shvatimo tek onda kad ga izgubimo.
Traite znanje - da biste razumjeli vjeru.
Bavite se medicinom - da biste upoznali
tijelo.
Upoznajte gramatike znanosti - da bi va
govor bio pravilan.
Ko pogreno ui Kur'an, lae na Allaha
delleanuhu. U Kur'anu stoji:"...a Kur'an je
zaista knjiga zatiena, la joj je strana bilo s
koje strane, ova Knjiga je objava Mudroga i
hvale dostojnog." (41:41-42). Pogreno uenje
Kur'ana je ravno najveoj lai.
Ne budi pohlepan, nee biti ponien. Ne
moli od ljudi, nee ti se umanjiti, a ostae
ovjek.
Ako nisi blag, pokazuj se blagim. Ako nisi
uen, nastoj da naui. ovjek je uglavnom
onakav s kakvim se poistovjeuje.
Savren ovjek je onaj, u kojeg se nae
ovo etvero:
vjera koja ga upuuje
35

razum za kojim se povodi
plemenito porijeklo koje ga uva i
stid koji mu dostojanstvo titi.
A u koga se nade makar jedno od ovoga,
on je u svom narodu meu odabranima.
Kome e se musliman poaliti ako ne
bratu muslimanu?! Jer koga boli ono to njega
boli ako ne boli njegova brata u vjeri ?! Musliman
je ogledalo muslimanu: preko njega on sagledava
svoje mahane i uoava greke. Prije vas bi
musliman sretni svoga brata pa mu reci: 'Brate
moj, ja ne mogu sve svoje grijehe ni znati ni
vidjeti. Zato, ako u neemu vidi dobro, naredi mi
da ga inim, a sprijei me u zlu!' Omer ibn el-
Hattab, radijallahu anhu, govorio je: "Allah se
smilovao svakom onom koji nam ukae na naa
hrava djela!" Oni prije vas su primali savjete
jedni od drugih i tako se meusobno pomagali.
Vjernici su jedno: kad vjernika pogodi
neka alost, to i ostale vjernike raalosti; kad se
vjernik veseli, i ostali vjernici su veseli.
Ti od svoga prijatelja i druga ima udio od
druenja s njima, pa odaberi sebi pravog druga i
prijatelja. A za hravo drutvo bie pitan!
36

ovjee, budi jako oprezan, jer ovjek
esto uzima hranu koja mu nije dozvoljena, zalazi
tamo gdje mu nije mjesto i sjeda u drutvo koje
ga mijenja, i tako, malo pomalo, odlazi njegova
vjera a da to on i ne osjea.
Znak da neko trai znanje u ime Allaha
delleanuhu je njegova skruenost, pobonost i
skromnost.
Nastojte da prisustvujete denazama jer je
u tome nagrada onom koji je strpljiv u onome to
ga je pogodilo, onom koji klanja denazu i onom
koji umrloga zagre. Ko prieka dok umrli bude
zakopan, bie mu oproteno sedamdeset velikih
grijeha.
O ljudi, uvajte se odugovlaenja u poslu
jer sam uo jednog od dobrih ljudi kako kae:
"Mi ne elimo umrijeti prije nego to se
pokajemo, a umiremo ne pokajavi se."
Pri uzimanju hrane ima dvanaest lijepih
svojstava od kojih su etiri dunosti, etiri
sunneta i etiri pohvalna svojstva. Dunosti su:
prouiti Bismillahir-rahmanir-rahim (U ime
Allaha, Milostivog, Samilosnog), smatrati jelo
lijepim, zadovoljiti se postojeim i zahvaliti na toj
37

blagodati. Sunneti su: sjediti na desnoj nozi, jesti
ispred sebe, jesti trima prstima desne ruke i
oblizati prste. A pohvalna svojstva su: oprati ruke
prije i poslije jela, smanjiti zalogaj, dobro
savakati hranu i ne gledati u lica prisutnih za
vrijeme jela.
Najvrednija stvar je zarada na eriatski
dozvoljen nain i brat u vjeri koji, ako se s njim
dogovara o ovosvjetskim poslovima, uvjeri se u
ispravnost njegova miljenja, a ako se s njim
dogovara o stvarima vjere, uvjeri se da je pravi
znalac u tome.
ovjek moe biti uen a da ne bude
poboan, a moe biti poboan a da ne bude uen
(razuman). Meutim, Muslim ibn Jesar je bio i
poboan i uen i pametan.
Divan li je bio Bekr ibn Abdullah! uo
sam ga kako jednom zapovijeda da se bude blag i
kako podstie na oprost rekavi: "O ljudi, zagasite
svoju srdbu sjeajui se dehennemske vatre!" A
Ebu Derda je rekao: "Dok je u srdbi, ovjek je
najblii Allahovoj srdbi."
Ko se okitio razumom, spasio se propasti.
Lijepo postupaj s ljudima jer je
38

zadravanje meu njima kratko.
Dvoje ne mogu nikada zajedno:
zadovoljstvo i zavist.
Dvoje se nikada ne razdvajaju: pohlepa i
mrnja.
ovjek gospodari razumom, dareljivou
i blagou.
Ne idi nikom osim onom ijem dobru se
nada, od ije vlasti ne strahuje, iji blagoslov
oekuje i ijim znanjem e se moi okititi.










39





MUDRE IZREKE I SAVJETI

Kada je uo jednog kako proklinje: -
Boe, uniti grijenike, Hasan je primijetio:
- Tada emo se osjeati usamljenim na
putu i umanjie se broj onih koji postupaju po
vlastitom nahoenju.
Naa vjera je vrsta, a istina je zaista
teka. ovjek je slab i nemoan; zato neka se
zaprti onoliko koliko moe nositi. Jer ako se
pretovari obavezama, strahovati je zbog
mrzovolje i naputanja poslova.
Bolest isti tijelo kao to zekat isti
imetak. Tijelo koje ne zna za bolest je kao imetak
koji se ne isti zekatom: u njemu nema napretka.
Ispravno miljenje i pobonost najbolja su
40

djela. Ko svoj ivot po njima uredi, sigurno je da
e se spasiti. Svako drugi neka preispita svoje
ivljenje. Ispravno miljenje je kao ogledalo u
koje se rastavljaju dobra od hravih djela. Ko se
osloni na ispravno miljenje, spasie se, a ko ga
zanemari, propae.
Da nema zaborava, umnoili bi se fekihi
(pravnici).
ovjek po imenu Eban pripovijeda: "Uao
sam u damiju u kojoj sam zatekao Hasana. Na
moje pitanje da li je klanjao odgovorio je da nije.
"Ali arija je klanjala," primijetih. Na
ove moje rijei Hasan ree:
- Ko e od arije uzimati vjeru?! Ako im
roba dobro ide, odgode klanjanje namaza, a ako
ima slabu prou, klanjaju prije namaskog vakta!
uvaj se troga, sprijeie ejtanu prilaz:
nikada se ne osamljuj s tuom enom
pa makar govorio da je poduava
Kur'anu;
nikako ne idi vladaru makar govorio
da mu nareuje injenje dobra, a
zabranjuje injenje zla;
ne sjedi sa novatorom u vjeri jer e
41

ubaciti otrov u tvoje srce i tako ti
pokvariti vjeru.
Trai slast u trome: u namazu, u uenju i
razumijevanju Kur'ana i u zikru. Ako u tome
nalazi slast, idi i budi radostan! U protivnom,
znaj da su tvoja vrata zatvorena, pa ih nastoj
otvoriti!
Da nije smrti, bolesti i neimatine, ovjek
se ne bi nikada pokorio. Jer, ak i pored ovog
troga, on je nestrpljiv.
Ljudi, mi smo, tako mi Allaha, stvoreni za
vjenost, a ne za prolaznost. Mi se samo selimo iz
kue u kuu.
Ko potiva i hvali novatora u vjeri, brz je
u ruenju islama.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao je: "Kada neko hvali grijenog
razvratnika, Allah delleanuhu se na njega srdi."
uvajte se pobonjaka koji je neznalica i
uenjaka koji je razvratnik, ta oni su veliko
iskuenje za svakog.
ovjee, ne zavaravaj se tvrdnjom da je
ovjek s onim koga voli. Nee biti s
42

dobroiniteljima sve dok ne bude radio kao oni...
Ovaj narod e biti u dobru i pod
Allahovim delleanuhu okriljem sve dok dobri u
njemu ne budu bili samilostivi prema zlikovcima,
dok dobroinitelji ne budu veliali razvratnike i
dok ueni ne budu teili upravljaima. Meutim,
kada bude obratno, Allah delleanuhu e od tog
naroda dii svoju milost i zatitu. Natovarie im
na vrat zlikovce koji e ih stavljati na teke muke.
A Allahova delleanuhli kazna zaista je jo
ea, a uz to je i vjena. Allah delleanuhu e
uliti kukaviluk u njihova srca.
Hasan Basri je vidio Neima ibn Ridvana
kako oholo ide pa je rekao:
- Pogledajte ovoga: na svakom dijelu tijela
vidi mu se Allahova delleanuhu blagodat, ali i
ejtanovo prokletstvo.
Allah delleanuhu e na Sudnjem danu
pitati vjernike za sve svoje darove i za svako
dobro, a nevjernike e estoko, ali pravedno,
kazniti.
udno li je kako jezici opisuju, srca
poznaju, a djela se od toga razlikuju!
Ko se upusti u sumnjiv posao, nee imati
43

nagradu za ono to ga se ogovara.
Ko eli znati na emu je, neka izmjeri
svoja djela prema Kur'anu, pa e vidjeti ta
dobiva a ta gubi.
Allah delleanuhu se smilovao ovjeku
koji izmjeri svoja djela prema Kur'anu, i kada
vidi da se s njim podudaraju, zahvali Uzvienom
Allahu i zamoli ga za jo vei uspjeh. A ako vidi
da su mu djela suprotna od kur'anskog uenja,
pokaje se i nastoji ih uskladiti.
udan li je ovaj ovjek! Dva uvara i
pratioca ga nikada ne ostavljaju sama. Njegov
jezik im je pero, a pljuvaka - tinta. A on opet
govori ono to ga se ne tie!
ovjee, eli da se spominju tvoja dobra
djela, a mrzi da se prouju loa! Optuuje
drugog zbog sumnje, a posigurno zna da su dva
meleka zaduena za tvoje rijei i djela.
Pametan nastoji i dan i no da to vie
dobra uradi, jer je u njegovom srcu strah da mu se
moda nee smilovati Stvoritelj i Gospodar
njegov.
Dosta je propalih jer su pohvaljeni bili.
44

Dosta je propalih jer su bili zavarani time to se
prema njima dobroduno bilo.
uvajte se pohvale jer je ona ubistvo.
Neko je bio pohvaljen u prisustvu
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
pa je Poslanik rekao: "Upropastili ste ga! Jer da je
pohvalu uo, ne bi se vie nikada spasio."
Najpree je da bude svoj gospodar, da
jezik svoj drzi svezan i da ne povlauje
pohotama tijela.
Jogunastoj ivotinji nije potrebnija uzda
vie nego tvom nefsu (strasti).
ovjee, ne moe promijeniti rok
odreenja, niti moe izgubiti svoju nafaku, a ni
uzeti nafaku drugome! emu onda muno
naprezanje i ubijanje due?!
Najbolja je zlatna sredina u svemu.
ovjek je stalno izmeu troga:
iskuenja koje dolazi
blagodati koja prolazi i
smrti koja sve odnosi.
Ko nije bio stavljen na kunju, bio je
45

prevaren.
Ko se borio protiv Istine, izgubio je.
ovjek je stalna meta: iskuenjima,
nesreama ili smrti.
ovjee, pripremi dobro ili neto drugo,
ali, znaj naie ono to si pripremio. A odgodi
to god eli, ali znaj da nema povratka iako e
moliti da bude vraen na ovaj svijet.
Ko zapamti Zadnji as, neka ne naputa
svoj dom.
ta je ovo: ujem um, prijatelja ne
vidim?!
Ko sebe pred svijetom kudi - hvali se; a
loe je to to ini.
Da nije plemenitih, zemlja bi se
prolomila; da nije dobrih, stradao bi itav narod,
da nije uenih, ljudi bi bili kao ivotinje; da nije
vlasti, ljudi bi se meusobno unitili; da nije
blesavih, svijet bi bio razruen; da nije vjetra, sve
bi se ustajalo i usmrdilo!
Tri najvee propasti su:
voa kome se pokori pa te zavede,
46

susjed koji iri tvoje zlo, a sakrije
tvoje dobro, i
siromatvo koje boli zadaje.
Ako primijeti u svog djeteta ono to
mrzi, uini pokajanje Allahu delleanuhu i
zatrai Njegov oprost, jer je to udio tvoje naravi,
odnosno tvoj grijeh koji si ranije poinio.
Kada ljudi budu pokazivali svoje znanje a
izostavljali svoja djela, kada budu voljeli na
jeziku a mrzili u srcu i kada budu kidali rodbinske
veze, Allah delleanuhu e na njih baciti
prokletstvo i uiniti ih gluhim i slijepim.
Iskuenje je kazna koju Uzvieni Allah
alje onda kad ljudi grijee iz inada.
Ljudi e biti kanjeni ako ne budu
zadovoljni sa Allahom delleanuhu, a to
nezadovoljstvo proistie iz njihovog potpunog
nepoznavanja Uzvienog Allaha ili iz Njegovog
djelominog poznavanja od strane ljudi.
Izbjegavati glupa ovjeka je in
pribliavanja Uzvienom Allahu.
Druenje s pametnim uvruje ovjekovu
vjeru.
47

Vjernika potivati spada u sluenje Allahu
delleanuhu, a pomo Allahova zadobija se
borbom protiv razvrata i grijeha.
Neka ovca ne bude pametnija od tebe: nju
tjera povik i vraa pogled.
uo sam Ebu Bekra ibn Abdillaha el-
Muznija kako govori: "Budite uporni u radu, a
ako vas sprijei nemoc, susteite se makar od
grijeenja!"
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao je: "Na ovom svijetu ljudima nije
dato vee dobro od vrstog vjerovanja i dobrog
zdravlja. Molite Allaha delleanuhu da vam
podari vrsto uvjerenje i zdravlje u ivotu."
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, zaista je kazao veliku istinu, jer se
vrstim uvjerenjem u vjeri zadobiva Dennet, a
udaljava se od Dehennema. Ko posjeduje vrst
iman, strpljiv je na neugodnostima i aktivan u
vjerskim poslovima. A u zdravlju je veliko dobro.
Vjernik se ne zabavlja pa da bude
nemaran. On stalno razmilja pa je zato tuno
zabrinut.
48

Koga njegov namaz ne sprijei od runih i
hravih djela, udalji ga od Allaha dzelleanuhu i
navue na njega Njegovu srdbu.
Ko pazi na svoje djelo, on je kao borac u
ratu, samo to (ovaj posljednji) ima veu i bolju
nagradu.
ovjee, smatra dozvoljenim ono to je
zabranjeno, ini nasilje i grijeh zavaravajui se
pustim nadanjima da e ti Allah delleanuhu
oprostiti! Znae ti ko je bio grijenik onog Dana
kada ti ne budu koristili ni imetak ni sinovi, ve
samo srce isto.
Ne uraditi grijeh bolje je nego uiniti
pokajanje.
ovjee, ta ti je! Grijei i loa djela
ini, a pred tobom je dobro djelo koje takoer
moe uiniti.
ovjee, uvaj se velikih grijeha pa e
stalno biti u dobru. Grijeh e ti srce promijeniti,
ono e postati crno i unitie tvoje dobro.
Divni su bili ljudi od istine, kada je
Omerov tap bio potovaniji od Haddadove
sablje.
49

Na Sudnjem danu najvie e pomagati i
pomo trai ti ovjek kome je Uzvieni Allah bio
podario svoje dobro pa se on njime pomogao u
grijeenju prema Njemu.
Vjernik ostaje uvijek isti, bez obzira na
vrijeme i situacije. On ostaje nesalomljiv u vjeri,
s jednim istim licem i na jednom putu. A licemjer
se mijenja prema vremenu i prilikama gledajui
samo svoju korist, a ne ustruavajui se zakinuti
drugoga.
Praksa vjernika potvruje istinitost
njegovih rijei, njegov javni ivot potvruje
privatni, a njegova prisutnost otkriva njegovu
odsutnost.
Trojica se ne mogu nikako ogovoriti:
javni razvratnik - grijenik, kada se
eli ukazati na njegovu razvratnost.
novator u vjeri, kada se ukazuje na
njegovu novotariju, i
voa, vlastodrac nasilnik, kada se
upozorava na njegovo nasilje.
etvorica su bili istinski reformatori koji
su obnovili ivot i popravili stanje ljudi na ovom
50

svijetu, a dvojica su bili sijai sumnje.
Reformatori su:
1. Omer ibn el Hattab, radijallahu anhu,
koji je na dan Es-Sekife, na prijedlog Ensarija:
"Neka vladar bude od nas i vas", rekao: "O
Ensarije! Zar ne znate da je Allalahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao da su imami
(voe, vladari) iz plemena Kurej. Osim toga, vi
znate, da je Ebu Bekr, radijallahu anhu,
predvodio demat po Poslanikovom nareenju.
Pa ko je onda prei od njega da bude vladar
muslimana?!" Ensarije su shvatili ta Omer
smjera pa je Ebu Bekr izabran za halifu. Da Omer
nije u tim trenucima bio tako odluan i mudar,
svijet bi se raziao i podijelio oko izbora vladara
muslimana i tako bi ostalo do Dana sudnjeg.
2. Ebu Bekr, radijallahu anhu, kada je
zatraio od muslimana miljenje o odmetnicima
od vjere, i kada su mu savjetovali da od
odmetnika prihvati njihov namaz, a njih i njihovo
odbijanje davanja zekata ostavi na miru, na to je
on odgovorio: "Allaha mi, ako mi uskrate zekat
koji su davali za ivota Allahova Poslanika,
sallallahu alejhi ve selleme, zaista u povesti rat
protiv njih." Da Ebu Bekr nije bio tako energian,
51

ljudi bi odbili davati zekat i tako bi ostalo sve do
Sudnjeg dana.
3. Osman ibn Affan, radijallahu anhu,
ujedinio je muslimane okupivi ih oko Kur'ana
kada je bila zaprijetila opasnost da se raziu u
uenju na nekim mjestima u Allahovoj knjizi i da
jedni druge zbog drugaijeg itanja proglase
nevjernicima. Da Osman nije to uinio i da nije
okupio sve muslimane oko Mushafa, svijet bi se
udaljio od Istine oskrnavivi Allahovu Knjigu, i
tako bi ostalo do Sudnjega dana.
4. Alija ibn Ebi Talib, radijallahu anhu,
poslije borbe sa stanovnicima Basre, dao je da se
razdijeli ratna dobit. Kada su ga neki njegovi
vojnici u udu upitali: "A zar nam, vladaru
vjernih, nee biti razdijeljeni sinovi i ene
njihove?!", Alija je, odbivi odluno njihov
zahtjev, mudro upitao: "A kome bi u tom sluaju
pripala, kao ratna dobit, Aia, "Majka vjernika",
radijallahu anha?! Iz ovog se moe izvesti dobar
zakljuak: da zarobljena djeca i ene u sukobu
izmeu muslimana ne spadaju u ratnu dobit i ne
mogu se dijeliti... Da Hazreti Alija nije tako
mudro postupio, muslimani ne bi znali kako treba
postupiti sa zarobljenom djecom i enama u
52

eventualnom sukobu izmeu njih.
A dvojica koji su sumnju posijali i svijet
upropastili su Amr ibn el As i Mugire ibn u'be.
1. Amr ibn el-As je za vrijeme bitke na
Siffinu predloio Muaviji da njegovi vojnici
podignu Kur'an na koplja, kada su ve bili pred
porazom. Tako je dolo do sramne arbitrae ije
e posljedice muiti muslimane sve do Sudnjeg
dana.
2. Mugire ibn u'be je saekao nekoliko
dana kada mu je Muavija javio da odmah doe.
Svoje kanjenje pred Muavijom opravdao je
rijeima: "Bio sam zapoeo jedan vaan posao i
nisam ga elio ostaviti nedovrenim. Radio sam
na tome da tvoj sin Jezid doe za halifu poslije
tebe." uvi te rijei, Muavija, sav radostan, ree:
"Vrati se stanovnicima Kufe i okonaj zapoeto
djelo!" Vrativi se, Mugire je o Muaviji izgovorio
rijei koje su ostavile snaan dojam na sve
prisutne. Zahvaljujui tome, oni su Muavijine
potomke prihvatili za halife, i hilafet je tako
postao nasljedan. Da ovog nije bilo, muslimani bi
se i dalje dogovarali u vezi sa izborom halife pa
bi birali onoga koji ima sve potrebne kvalitete za
53

vladara muslimana i tako bi ostalo do Sudnjeg
dana.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao je: "Doi e vrijeme kada e se
opskrba za ivot samo grijeenjem moi
pribavljati. Kada to vrijeme doe, vjenanje e
biti pokueno i neenstvo dozvoljeno."
Prije vas su bili ljudi koji su, podijelivi
sva svoja dobra kojih je bilo mnogo kao zrna
pijeska, opet strahovali da im to nee biti kod
Allaha delleanuhu primljeno i da se nee moi
spasiti. Oni su, naime, ozbiljno shvatali ono na
emu su bili.
Upitan da kae neto o Aliji ibn Ebi
Talibu, radijallahu anhu, Hasan je odgovorio:
- Vallahi, bio je prava strijela Allahovih
namjera, duhovni ovjek ovog naroda na vrhuncu
njegove veliine i asti. Bio je vrlo bliska roda sa
Allahovim Poslanikom. sallallahu alejhi ve
selleme, otac Hasanov i Husejnov (unuka
Allahova Poslanika), radijjallahu anhuma, i
suprug asne Fatime (kerke Poslanikove). Nije
bespravno uzimao Allahov imetak niti se ikada s
nemarom ponio prema ijednoj Allahovoj odredbi.
54

Nije nikada osjecao dosadu kada se radilo o
Allahovu Pravu. Kur'anu je pridavao znaaj koji
mu pripada: znao je ta mu je po njemu pravo a
ta dunost. Neka je Allah delleanuhu
zadovoljan njim i neka ga visoko uzdigne!














55





KORIJENJE OVOG SVIJETA I
ZABRANA VEZANJA ZA NJEGA

Tako mi Allaha, nije nikome bilo dato
nijedno ovosvjetsko dobro koje on ne smatrae
iskuenjem, a da poslije toga nije zakazao u
dobrim djelima: njegova vjera je bila okrnjena, a
razum pomuen. A nije bio niko koga je Allah
delleanuhu sauvao od ovog svijeta a on to ne
smatrae dobrim po njega, a da nije ostao takoer
bez dobra djela i ispravnog miljenja.
Nema nijednog muslimana koji je bio
opskrbljivan dan za danom a on to ne smatrae
dobrim za njega, a da nije bio nemoan u
miljenju.
Upamtio sam ljude koji su se odnosili
56

prema ovom svijetu kao amanetu koji im je
povjeren na uvanje, pa su ga oni na kraju
povratili pravim vlasnicima.
Upamtio sam ljude kojima se ovaj svijet
nudio u punom izobilju, ali su ga odbili bojei se
odgovornosti.
Vallahi, nijedan ovjek nije dobio ovaj
svijet a da nije izgubio dostojanstvo i vjeru.
Ne udim se nikome kao ovjeku koji
misli da zaljubljenost u ovaj svijet ne spada u
velike grijehe. Tako mi Boga, ljubiti ovaj svijet
spada u najvee grijehe! A zar se svi drugi grijesi
nisu izrodili iz ovog svijeta?! Zar se ne oboavaju
kipovi i ne grijei se prema Milostivom samo zato
to se odvie ljubi ovaj svijet i to mu se robuje
vie nego iem?!
Na Sudnjem danu ljudi e biti proivljeni
goli osim onih koji su se ustezali od ovog svijeta.
Tako mi Allaha, nee niko dinar uzvisiti a
da ga Allah delleanuhu nee poniziti na
Sudnjem danu! Iblis je, koji je za sva vremena
proklet, kada su iskovani dinar i dirhem, stavio na
glavu i jedan i drugi rekavi: "Ko vas bude volio,
moj je istinski rob koga u moi okretati kuda mi
57

bude volja. Kada ljudi zavole ovaj svijet, onda me
ne brine da nee kipove oboavati i drugo
boanstvo za svoga Gospodara uzeti. Jer njih e
ljubav prema dunjaluku odvesti u najveu
propast."
Vidjeli smo one koji su, radei za onaj
svijet, imali i ovaj, ali nismo vidjeli da je bilo ko,
radei za ovaj, imao i onaj svijet.
Allah delleanuhu daje ovjeku
ovosvjetska dobra preputajui ga samoobmani, a
uskrauje mu ih iz obzira prema njemu.
Vjernik nije predodreen samo za ivot na
ovom svijetu.
Isa, alejhi-s-selam, je rekao: "Ovaj svijet
je njiva Iblisova koju mu obrauju oni koji na
njoj ive."
Ko je upoznao Stvoritelja i Gospodara
svoga, zavolio Ga je i dao je prednost onome to
je u Njega.
Ko je spoznao ovaj svijet i njegovu
obmanu, napustio ga je.
Na pitanje da li se moe Allah delleanuu
vidjeti oima jo na ovom svijetu Hasan je
58

odgovorio negativno. A na pitanje da li e to biti
mogue na onom svijetu, dao je potvrdan
odgovor. Na upit zato je tako, odgovorio je:
- Jer je ovaj svijet prolazan i sve to je na
njemu prolazno je. Onaj svijet je vjean pa je
vjeno sve to je njegovo. Osim toga, nemogue
je ono vjeno dokuiti onim to je prolazno, ono
to je oduvijek onim to je nastalo. A na Sudnjem
danu Allah delleanuhu e Svojim robovima
podariti iz obilja Svoje dobrote i poasti prema
njima vjeni vid kojim e ga moi gledati.
Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, uao
je kod Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, i naao ga na leaju ispletenom od
palmine like. Na strani na kojoj je leao vidio se
trag uadi. Vidjevi ga u takvoj situaciji, Omer
zaplaka, pa ga Allahov Poslanik upita: Zato
plae, sine Hattabov?"
"Kako ne bih plakao, Allahov Poslanie?!
Sjetio sam se vizantijskih kraljeva i perzijskih
careva i njihova uivanja. Ti si Allahov poslanik,
miljenik i odabranik, a opet spava na leaju
ispletenom od uadi!"
"A zar nisi zadovoljan da oni imaju ovaj, a
mi onaj svijet?" upita Poslanik.
- "Zadovoljan sam, Allahov Poslanie ?"
59

odgovori Omer.
"Ja sam na ovom svijetu poput konjanika
koji jae u ljetnom danu i odjednom ugleda drvo s
debelim hladom. On svrati i na trenutak se
odmori, a zatim ustane i hlad ostavi," mirno
dodade Poslanik.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, ivio je obinim ivotom, vrlo skromno i
jednostavno; jahao je na magarcu, nosio je odjeu
od grubog sukna, jeo sjedei na tlu, i esto je
ponavljao: "Ja sam samo ovjek, jedem kao to
jede obian ovjek."
Na kamenu je ostalo zapisano: 'ovjee,
kad bi vidio ono malo to ti je preostalo od ivota,
sve elje svoje bi odmah napustio nastojei da to
vie dobra uini. Tako bi ostavio pohlepu i
lukavstvo iz straha od kajanja koje e sutra doi
"kada se noge budu klizale, porodica te predala,
blinji te se odrekao, prijatelj te zaboravio, kada
bude u pomo zvao, a niko ti se ne bude
odazivao."
Ueni meu neznalicama su kao lijenici
meu bolesnicima.
uo sam Haddadza kako govori
60

stanovnicima Basre: "Mudri Allah je odredio da
ovaj svijet bude prolazan, a onaj vjeno da traje.
Ono to je vjenim uinjeno nee nestati, niti e
bez kraja biti ono to ima kraj. Zato neka vas
nipoto ne zavarava to to ovaj svijet jest, a onaj
jo nije, i neka vam nadanja budu primjerena
kratkoi ivota na svijetu ovom!"
- uda li golemog! Kako je Haddad
mogao dokuiti to to je spoznao, a opet se od
Istine udaljiti!











61





TRAENJE OPROSTA I DOVA

Zabrana pretvaranja i licemjerstva
Moj Boe, ko je podloniji propasti i
pogreci od mene, a ko je dostojniji oprostu i
poklonu od Tebe! Ti si me stvorio slabanim, pa
ja nisam kadar od sebe tetu odbiti niti sebi korist
pribaviti.
Moj Boe , Tvoje znanje o meni je vjeno,
Tvojoj odredbi ja ne mogu umai niti se Tvojoj
odluci suprotstaviti.
Tvojom voljom ja sam Ti pokoran, a od
Tebe je pomo i dar. Ogrijeio sam se o Tebe sa
Tvojim znanjem; pa argument je Tvoj. Tako Ti
obaveze na milost, ulij strah u moje srce - da mi
nada bude samo u Tebe i strah samo od Tebe!
Moj Boe, koji si najmilostiviji,
62

blagoslovi Muhammeda - posljednjeg
vjerovjesnika, a meni i svim vjernicima podari
oprost. "Dovoljan mi je Allah i divan li je On
gospodar."
Kada bi polazio na put, Hasan je uio ovu
dovu:
- O Ti koji, kada mu se togod na uvanje
povjeri, to na najbolji nain sauva i izvri,
ostavljam Ti na uvanje ono to mi je nepoznato
kao i ono to mi je poznato: porodicu, djecu i sve
to imam; sauvaj mi to, o Ti kod koga ulozi ne
propadaju!
U asovima brige i tuge Hasan je uio:
- O Ti koji si zadrzao ruku Ibrahimovu
kada je htio sina kurban uiniti dok su se jedan
drugom povjeravali, pa je sin govorio: "Postupi
blago, oe!", a Ibrahim dodao: "Strpi se na
odredbu naeg Gospodara, sine moj!"
O Ti koji si odredio da karavan bude od
pomoi Jusufu kada se naao u pustom kraju i na
dnu bunara, da bi ga kasnije, nakon ropstva,
postavio za upravitelja!
O Ti koji si uo apat Ez Zennunov u
trima tminama!
O Ti koji si Jakubu, alejhi-s-selam,
63

vid povratio i tugu njegovu u veselje pretvorio!
O Ti koji si se smilovao suzi Davudovoj i
koji si odagnao bolest Ejjubovu!
O Ti koji se odaziva dovi nevoljnika
kada Te moli, i koji izbavlja od nevolje onoga
koji Te zamoli i u Tebe nadu gaji!
O Ti koji si jedini istinski Stvoritelj i
Gospodar kome se ibadet ini!
O Ti koji uje molitvu tihu, koji
otklanja svaku nevolju! Molim Te, blagoslovi
Tvoga odabranog vjerovjesnika i roba kojim si
zadovoljan, Muhammeda, njegovu porodicu i
drugove! A mene sauvaj od svega to me u brigu
baca, i od mene odagnaj tugu moju, o Najbolji, od
koga se svako dobro trai , i Najasniji, u koga se
nada gaji, o Najmilostiviji, ija milost se moli,
podari mi dobro koje si samo Ti dostojan
podariti! O Najmilostiviji! "Dovoljan mi je Allah!
Divan li je On gospodar!"
Kada bi ulazio u mezaristan, Hasan je
uio:
- Moj Boe, Gospodaru ovih istruhlih
tjelesa i izmrvljenih kostiju, iji su vlasnici
otputovali sa svijeta ovog vjerujui u Tebe i
nadajui se milosti Tvojoj, poalji im od Sebe
64

nadahnue, a selam od mene! Za ovu dovu Hasan
je rekao:
- Kada je neko proui, za njegov oprost
mole svi umrli od vremena kada je Allah
delleanuhu svijet stvorio pa do Dana sudnjega.
Kada je obavijeten da mu je Haddad
otro priprijetio i zatraio da mu doe, Hasan je
prouio:
- O Ti koji uje moju molbu, o moja
gotovosti pri udarcu sudbine, Ti koji moe
odagnati tugu moju i potekou od mene
otkloniti! O Ti koji si mi milostiv i blagodaran, o
Boe moj i Boe Ibrahimov, Ishakov, Jakubov i
njihovih potomaka, pa Musaov, Isaov i
Muhammedov, Gospodaru ljudi svih! Tako Ti
(kur'anskih poglavlja) Kaf Ha Ja Ajn Sad, Ta
ha, Ja sin vel-Kur'anil-hakim, blagoslovi
Muhammeda i istu porodicu njegovu, a mene
sauvaj od zla (Haddadova) i zla svakog
zloinitelja! Zatiti me od Haddada i njegove
druine, i njegovih pristalica, i njegove vojske!
Odbij od mene, Svojom moi, njegovo nastojanje,
uznemiravanje i zlo svako! Zatvori mu put do
mene, Gospodaru svih svjetova!
65

Boe, podari blagoslov i mir naem
gospodinu Muhammedu, posljednjem
vjerovjesniku!
U bolesti Hasan je molio:
- Boe, nemoj me uiniti od onih koji,
kada obole, tada se kaju, a im ozdrave, opet u
iskuenje padaju, a kada osiromae, tuni budu!
Boe, podari mi zadovoljstvo onoga koji je
Tobom zadovoljan! uvaj me u ovom mom
ivotu, a i poslije moje smrti!
Dok je jednom Hasan drao vaz-u nasihat,
jedan od prisutnih je duboko uzdahnuo, nato mu
je Hasan rekao:
- Sine brata moga, to si time htio? Ako si
u tome iskren bio, onda si samo objelodanio ono
to si u dui nosio. A ako nisi iskren bio, onda si
svoju duu upropastio.
Ljudi su se dosta trudili u dovama svojim,
ali niiji se glas nije uo. Meu onima koji su
prije vas ivjeli bilo je ljudi koji su Kur'an
zavravali, ali o tom nisu ni prijatelja upoznavali.
Jednom od takvih je reeno:
"Ti se zaista ne obazire u namazu. Kako
je divna tvoja skruenost!"
Na to je on primijetio:
66

"Sine brata mog, ko ti moe rei gdje je
moje srce bilo ?!"
Reda ibn Hajeveh je vidio ovjeka kako
se poslije sabaha pospanim pravi, pa mu je rekao:
"Otrijezni se, Allah te sauvao! Neka ne pomisli
neko da je to zbog tvog bdjenja i namaza, pa da ti
djelo bude upropateno!"
Neko je rekao Allahovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve selleme:
"Allahov Poslanie, nejasno nam je ta je
to nifak (licemjerstvo)."
"Svako ko se pretvara neim licemjer je",
odgovori Poslanik.
Licemjer eli da pobijedi Allahovu
odredbu nad sobom. On je kod Allaha prezreni
grijenik. On hoe da Allahove robove upozna sa
time i da ljudi kau da je dobar, a on je uistinu od
toga vrlo daleko. Allahovo delleanuhu znanje o
tom njegovom nastojanju postojano je u duama
Njegovih robova.
Izvijestili su me da je neko uo drugoga
koji je uio Allahove delleanuhu rijei: "One
koji su vjerovali i dobro inili Milostivi e
sigurno voljenim uiniti" (Kur'an, 19:96), pa je
67

rekao:
"iniu ibadet Allahu delleanuhu na
nain o kome e se prepriavati na ovom svijetu."
I poeo je redovno klanjati sve namaze i
postiti uope ne mrsei. Mogao se vidjeti samo
kako klanja i zikr ini. Ali, kad god bi svijet
pored njega prolazio, govorio je: "Velikog li
licemjera!"
Te rijei ga podstakoe na preispitivanje
njegova ibadeta prema Allahu delleanuhu. Na
kraju ovako zakljui:
"Jadan li sam i bijedan! Svijet me
spominje po hravom djelu, a to je zato to to
nisam u ime Allaha inio!"
Zatim je svoju namjeru izmijenio i opet
nastavio ibadet initi. Meutim, sada je i Allah
svoj odnos prema njemu izmijenio pa je svijet,
prolazei pored njega, govorio: "Divnog li
pobonjaka, Allah mu se smilovao! Sada je ovo
pravi ibadet."
Neka vam djela budu u ime Uzvienog
Allaha! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao je: "Ko uljepa svoj namaz pred
svijetom, a kada je sam obavlja ga svakako, igra
se namazom, pa e se Allah s njim poigrati" "Ko
68

svijetu pria o svom djelu, Allah e s njim
upoznati stvorenja Svoja na Sudnjem danu,
ponizie ga i njegovo e djelo umanjiti."
ovjee, zar te nije stid? Govori
govorom pobonih, a postupa kao silnik!
ovjee, oblai se u odjeu pobonog, a
ivi ivotom grijenog! Tvrdi da stupa
stopama Allahu pokornih, a gleda pogledom
uobraenih. Teko tebi! Nema nijedno svojstvo
Allahu predanih! Na Sudnjem danu e stati pred
Allaha koji "zna poglede koji kriomice gledaju u
ono to je zabranjeno i ono to grudi kriju."
Allah delleanuhu e uvesti u Dennet
ovjeka ije makar jedno dobro djelo primi.
Moda e se neko zapitati: A ta e biti s ostalim
dobrima njegovim? Potrebno je znati da Allah
delleanuhu prima samo ona dobra koja su u ime
Njegovo uinjena. Zato, ako se makar i jedno
ovjekovo dobro ne uprlja licemjerstvom, ovjek
e biti spaen.
Seid ibn Dubejr je vidio ovjeka koji se,
inei ibadet, ponaao poput mrtvaca, pa mu je
rekao: "Brate, islam je, zaista, iva vjera. Pa neka
se to vidi u djelu tvom! Ne umrtvljuj ga, Bog tebe
69

umrtvio!"
Aia, radijjallahu anha, vidjela je ovjeka
koji se ponaao poput mrtvaca pa se o njemu
raspitivala. Kad su rekli da je od dobrih ljudi,
kazala je: "Omer je bio bolji od njega, ali, kad je
iao, on je urio, kad je udarao, bol je zadavao, a
kad je hranio, do sitosti je to inio. Ostavite
pretvaranje, jer Allah delleanuhu nee primiti
djelo onoga koji se pretvara!"
Jedan prosvijeeni u vjeri je izjavio:
"Najbolja pobonost je sakriti pobonost.
Jedan sahat dubokog razmiljanja bolji je
kod Allaha delleanuhu od klanjanja itavu no.
Ako je u demaatu dobro, u samoi je
spas."
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, proao je
pored Mervana ibn Hakema, koji je gradio kuu,
pa mu rekao: Stani, robe Svetoga! Gradi vrsto,
nadaj se dugo, ivi malo i jedi savakano; na
kraju je susret sa Allahom."
Jo davno su ljudi bili prokuani
nadanjima dalekim.
Hammad ibn Seleme prenosi da je Osman
70

en-Neheli rekao: "Stotinu tridesetu sam doivio i
sve sam ostavio, jedino mi se nadanja svakog
dana poveavaju."
Ebu Derda kae: "Troje me nasmijava, a
troje rasplakuje. Nasmijava me:
ovjek koji se nada dugom ivotu, a
smrt svuda za njim traga
ovjek koji je nemaran, a zna da
zanemaren nee biti, i
ovjek koji se puno smije, a jo ne
zna da li je Stvoritelj i Gospodar
njegov zadovoljan njime ili nije.
A rasplakuje me:
strah od kraja
prekidanje rada
stajanje pred Allahom, kada e ovjek
ekati da mu Allah delleanuhu
odredi mjesto u Dennetu ili
Dehennemu."
Ko sebe kudi pred svijetom, on, u stvari,
hvali sam sebe, a loe je to to ini!
Allah delleanuhu je ostavio osjeanja
meu Svojim robovima. Da nije toga, sinovi i oni
koji su se predali samo Allahu delleanuhu ne bi
71

se mogli okoristiti niim na ovom svijetu. Ta
osjeanja su: nada, odreeni rok i zaborav.
















72





UENJE KUR'ANA

Zabiljeeno je da je Omer ibn el Hattab,
radijallahu anhu, rekao: "O ljudi, uite Kur'an
traei ono to je u Allaha delleanuhu prije
nego to ga ljudi budu uili traei ono to je u
svijeta."
Kada ovjek trai znanje Kur'ana i znanje
uope u ime Allaha delleanuhu, to se mora
vidjeti u njegovom imanu, skruenosti,
pobonosti, blagosti i skromnosti.
Kur'an je lijek vjernicima i vodi
pobonima. Ko se po njemu uputio - upuen je, a
ko je Kur'an odbacio - propao je.
Ljudi koji ue Kur'an a ne postupaju po
njemu, najgori su ljudi. Zato to put Kur'ana ne
73

slijede, Allah je na njih bacio prokletstvo, i
proklinju ih svi drugi kojima je to zadaa.
Prije vas ljudi su uili Kur'an i zadravali
se na pojedinom poglavlju po itavu no. Vidjelo
se to ujutro na licima njihovim. Danas, kada vi
uite Kur'an, o njegovim porukama vi uope ne
razmiljate iako znate da je Allah delleanuhu
rekao o Kur'anu: "Knjiga koju objavljujemo
blagoslovljena je, da bi oni o rijeima njezinim
razmiljali i da bi oni koji su razumom obdareni
pouku primili." (Kur'an, 38:29). Tako mi Allaha,
ne spada u uenje Kur'ana i njegovo uvanje
samo slova njegova pravilno izgovarati ne
uvajui granice koje je on uspostavio. Vi
govorite: "Kur'an smo prouili i nismo ni slova
izostavili." Ko tako govori - lae! Tako mi
Allaha, on ga je cijela izostavio! Oni koji tako
ue nisu, Allaha mi, ni ueni, ni znani, a ni
mudri! Kada e uai Kur'ana govoriti u duhu
Allahovih rijei: "Mi emo ti doista teke rijei
slati... " (Kur'an, 73:5), gdje se podrazumijeva rad
i postupanje po Kur'anu, i u duhu Allahovih
rijei: "A kad ga itamo, ti prati itanje
njegovo..." (Kur'an, 75:18), odnosno, odobravaj
ono to Kur'an odobrava, a zabranjuj ono to
74

zabranjuje.
Tri su vrste uaa Kur'ana:
jedni ga uzimaju za trgovinu kupujui
njime ono to je u svijeta;
drugi ga pak ue pravilno
izgovarajui njegova slova, ali ne
potuju njegove granice. Oni uenjem
Kur'ana zgru novac namjesnika i
dobivaju povlaten poloaj meu
svijetom. Njihov se broj danas
umnoio, dabogda ih Allah sa zemlje
zbrisao;
trei ue Kur'an duboko razmiljajui
o porukama njegovim. Kur'an je za
njih lijek.
Hasan Basri je prouio Allahove rijei:
"Allah ini da se no i dan smjenjuju, to je pouka
za onoga koji hoe da razmisli ili eli da bude
blagodaran." (Kur'an, 25:62) i rekao:
- Subhanallah! Kako je milost Allahova
neograniena, Njegova dobrota prostrana, a divno
djelo Njegovo! Allah delleanuhu je dao no
onom koji to u toku dana stii nije mogao, a dan
onom koga je no prevarila.
Prouio je: "... i lijepo obeanje Stvoritelja
75

i Gospodara tvoga sinovima Israilovim bilo je
ispunjeno, zato to su trpjeli, a sa zemljom
sravnismo ono to su faraon i narod njegov
sagradili i ono to su podigli." (Kur'an, 7:137), pa
je rekao:
- udan li je ovjek koji vjeruje u ovaj
ajet, a opet se boji vladara ili silnika! Tako mi
Allaha, kad bi se ljudi, kao to Allah
delleanuhu trai od njih, strpjeli na iskuenjima
na koja su stavljeni, On bi ih sigurno toga spasio.
Ali oni se uplae sablje i u strahu se potpuno
predaju. Molimo Uzvienog Allaha da nas spasi i
sauva od tekih iskuenja."
Prouio je ajet: "Vatra e im lica priti i
iskeenih zuba e u Dehennemu ostati." (Kur'an,
23:104) i rekao :
- O robovi Allahovi, kako je ovo straan i
stravian prizor, pa nastojte ga izbjei!
Prouio je: "Ka Allahu se diu lijepe rijei
i dobro djelo Allah prima." (Kur'an, 35:10) i
rekao:
- Kad ovjek kae lijepu rije i uradi
dobro djelo, Allah delleanuhu primi lijepu rije
s dobrom njegovim. A kad kae lijepu rije, a
76

uradi loe djelo, Allah delleanuhu zbog loeg
djela koje je uradio, odbije i lijepu rije njegovu.
Prouio je: "... a onog dana kada doive
ono ime im se prijeti, uinie im se da su ostali
samo asak dana. I doista! Zar e ko drugi biti
uniten do narod raskalaeni!" (Kur'an, 46:35) i
rekao:
- Istina je, tako mi Allaha, da e uistinu
biti uniteni samo oni koji su bili raskalaeni, oni
koji su ovaj svijet na nedozvoljen nain sticali, a
zatim ga brzo rasuli udovoljavajui pohotama
svoga tijela. Znae oni u kakvu su propast doli!
Prouio je: "Smrtne muke zbilja e doi, to
je neto od ega ne moe pobjei." (Kur'an,
50:19) i rekao:
- ovjek ini razvrat na zemlji; bjeae on
kud ga noge nose kad smrt doe, ali pobjei nee
moi.
Prouio je: "...a njima e se uiniti onoga
dana kad ga doive da su samo jednu veer ili
jedno jutro njezino ostali." (Kur'an, 79:46) i
rekao:
- ovjee! Zar se od grijeha strpjeti nisi
mogao koliko je izmeu veeri i jutra?!
77

Prouio je: "Oni koji poslije njih dolaze -
govore: 'Gospodaru na, oprosti nama i brai
naoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da
u srcima naim bude imalo zlobe prema
vjernicima; Gospodaru na, ti si, zaista, dobar i
milostiv." (Kur'an, 59:10) i "... i oni koji, kad
udjeljuju, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome
dre sredine." (Kur'an, 25:67) i rekao:
- Neka se Uzvieni Allah smiluje ovjeku
koji zarauje na dozvoljen nain i dijeli umjereno
od zaraenog aljui tako ispred sebe dobro koje
e mu biti najpotrebnije na Danu sudnjem, kada
nita vie ne bude imao! Zato, Allah vam se
smilovao, dijelite viak svoga imetka tamo kuda
su odredili Allah i Njegov Poslanik, jer oni prije
vas su se zadovoljavali malom koliinom
(dobara), a dobrima svojim su otkupljivali svoje
ivote od Allaha delleanuhu.
Kad je prouio: "... i oni koji od onoga to
im se daje udjeljuju, i ija su srca puna straha
zato to e se vratiti svome Gospodaru." (Kur'an,
23:60) i rekao:
- Oni ine to dobroinstvo i dijele od
dobara koja su im data aljui tako ispred sebe
svoja dobra djela, ali su puni straha da ih ni to
78

nee moi spasiti od kazne Allahove.
Prouio je: "Mi ovjeka stvaramo da se
trudi." (Kur'an, 90:4) i rekao:
- Teko ovjeku! Allah nije stvorio
nijedno drugo stvorenje da trpi od ivota ono to
trpi ovjek.
Prouio je: "Mi emo dati da proivi lijep
ivot, i doista emo ih nagraditi boljom
nagradom nego to su zasluili." (Kur'an, 16:97) i
rekao:
- Podariemo im pokornost iju e slast
osjetiti u srcu svom. Daemo im opskrbu zbog
koje ih neemo kazniti. Tako mi Allaha, itav
ovjeiji ivot gorak je osim ivota u Dennetu.
Prouio je: "I pitajte ih o gradu koji se
nalazio pored mora..." (Kur'an, 7:163) i rekao:
- Radi se o ribi koju je Uzvieni Allah bio
zabranio loviti njegovim stanovnicima samo
jedan dan u sedmici. Ta riba im je dolazila u
obilju ba u zabranjeni dan kao iskuenje i
provjera njihove poslunosti. Oni se dvoumie da
li da je love i toga dana. Ipak se ustegnue iz
straha od kazne iz pobonosti. Meutim, rijetko
se deava da ovjek ne padne u grijeh o kome se
79

pone dvoumiti. Zato i oni odluie loviti i
zabranjenog dana, i tu ribu jedoe. To je, tako mi
Allaha, bila najgora hrana koju su jeli i koju im
eludac nije mogao lahko svariti. I jedne noi,
dok su spavali, bili su tri puta pozvani. etvrti
puta im je reeno: "O stanovnici grada!" Na taj
povik, svi su se probudili: i mukarci, i ene, i
djeca. I bi im kazano: "Budite majmuni prezreni!"
i oni to postadoe.
Tako mi Allaha, svetost vjernika koji je
ubijen na nepravedan nain vea je kod Allaha
delleanuhu od svetosti ribe koju je bio zabranio
loviti i jesti, ali je On odgodio rok za to za dan
Smaka svijeta, a "Smak svijeta je uasniji i
gori."
Prouio je: "To e biti samo jedan glas, i
svi e odjednom progledati." (Kur'an, 37:19) i
rekao:
- Ljudi, to e biti povik iz srdbe, pa ko
istinski robuje Allahu, neka se uva srdbe
Njegove!
Prouio je: "Evo, to je Dehennem to su
ga grijenici poricali! I izmeu vatre i kljuale
vode oni e kruiti..." (Kur'an, 55:43, 44), i rekao:
- Ljudi! ta mislite o onima koji su itav
80

dan, dug pedeset hiljada godina, stajali i ekali da
im bude presueno, i kada su im se vratovi
polomili od ei i gladi i straha, Uzvieni Allah je
naredio pa su bili baeni u dehennemsku vatru i
vodu kljualu?!
Allahu moj, samo Ti daje zatitu i u Tebe
je utoite pravo! Tebi je pribjeite i u Tebe se
samo pouzdati moe! Spasi nas, milou Tvojom
te molimo, od kazne koju daje, o Ti koji dosta
prata!
Prouio je: "... oni koji namaz svoj
skrueno obavljaju..." (Kur'an, 23:2) i rekao:
- Allah delleanuhu e se smilovati
onima koji su u srcima bili skrueni, koji su svoje
poglede obarali i spolne organe uvali, onima koji
su zabrane izbjegavali pa postigli ono to se
postii moe.
Bio je upitan o Allahovim delleanuhu
rijeima: "Ko uradi dobro djelo, bie
deseterostruko nagraen, a ko uradi hravo
djelo, bie samo prema zasluzi kanjen, i nee im
se uiniti nepravda." (Kur'an, 6:160) pa je
odgovorio:
-Ko doe sa La ilahe illallahu la erike
lehu ve enne Muhammeden abduhu ve
81

resuluhu (tj. Nema Boga osim Allaha, Jedinoga,
Koji nema druga, a Muhammed je Njegov rob i
poslanik), iskreno, sa srca, imae kod Allaha
delleanuhu kao nagradu Dennet.
Prouio je: "Zar nagrada za dobro
uinjeno moe biti neto drugo do dobro?!"
(Kur'an, 55:60) i rekao:
- Onome koji kae: "La ilahe illallah -
Nema Boga osim Allaha!" - nagrada je Dennet.
Prouio je: "... na Dan u kome e ovjek
djela ruku svojih vidjeti..." (Kur'an, 78:40) i
rekao:
- Rije je o vjerniku koji je pametan,
otrouman i oprezan, koji zna da mu predstoji
susret sa Uzvienim Allahom, pa za taj susret
alje dobra djela, koja e ga, kad ih nae,
obradovati. Taj susret e biti na Dan kada e
nevjernik uzviknuti: "Da sam, bogdo, zemlja
ostao!" (Kur'an, 78:40).
Prouio je: "A nije tako! Ono to su radili
prekrilo je srca njihova." (Kur'an, 83:14) i rekao:
- To je grijeh na grijeh dok srce ne
postane potpuno crno i mrtvo.
Prouio je: "I ne prigovaraj drei da je
82

mnogo!" (Kur'an, 74:6) i rekao:
- Ne smatraj da mnogo ini (dobrih)
djela, jer ti ne zna ta e od toga biti primljeno, a
ta odbaeno!
Prouio je: "Zaokuplja vas nastojanje da
to imuniji budete sve dok grobove svoje ne
naselite." (Kur'an, 102:1-2) i rekao:
- Mi smo svi Allahovi i svi se Allahu
vraamo! Zaokuplja nas sve ovo, tako mi Allaha,
pa se vjene vatre ne sjeamo, a ni uivanja
vjenog. "A ne valja tako, saznaete svakako! I
jo jednom: Ne, ne valja tako, saznaete
sigurno!" O ljudi, da vam je bilo ko smru
zaprijetio, vi se ne biste nigdje smirili. A ovo vam
je Allahovo obeanje, obeanje Onoga koji
nikada nee umrijeti!"






83





RAZGOVORI I PREPISKA SA
UPRAVLJAIMA I SUSRETI SA
DOBROINITELJIMA

Allah delleanuhu je uzeo obavezu od
vladara, zapovjednika i namjesnika da nee
upravljati po vlastitom nahoenju, da e se Allaha
a ne svijeta bojati i da Allahovom Rijeju
(Kur'anom) nee trgovati. Ko od njih ispuni dato
obeanje - on se spasio, a ko ga prekri - on je
sam sebe upropastio.
Ne gledajte udoban ivot i raskono ruho
u vladara, nego gledajte u nain njihova kraja, u
hrav zavretak!
Kad Allah, delleanuhu, hoe nekom
narodu dobro, On uini da njihovi vladari budu
84

blagi i da dravne prihode sakupljaju velikoduni.
A kad On odlui propast nekom narodu, uini da
na vlasti budu glupaci, a da prihode ubiru krtice.
Sluao sam od pojedinih drugova
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
da u predznake Posljednjeg asa spada, izmeu
ostalog: prije Smaka svijeta upravitelji e biti
razvratnici, ministri laci, povjerenici izdajnici,
uenjaci pokvarenjaci i komandanti nasilnici.
Ja se zaista bojim da to nije ovo nae
vrijeme.
Namjesnik u Basri En-Nasr ibn Amr
jednog je dana rekao u Hasanovom prisustvu: "O
oe Seidov, Allah delleanuhu stvorio je ovaj
svijet i uinio njegove ukrase i ljepote
dozvoljenim Svojim robovima. Kur'an kae:
'jedite i pijte, samo ne pretjerujte. Allah zaista ne
voli one koji pretjeruju' (Kur'an, 7:31) i '... ko je
zabranio Allahove ukrase koje je Allah za robove
Svoje stvorio i lijepa jela? Reci: ona su za
vjernika na ovom svijetu, na onom svijetu su
samo za njih', (Kur'an, 7:32), nato je Hasan
rekao:
- ovjee, boj se Allaha za svoje dobro!
85

Bjei od pustih elja jer e te one upropastiti!
Znaj da nikome nije dato nijedno dobro ovog ili
onog svijeta samo zbog elje njegove.
Dvije su kue u kojima se boravi. Ko bude
dobra inio na ovom svijetu, imae i onaj svijet, a
i na ovom svijetu e nai ono to mu je odreeno.
A ko na duu svoju zaboravi - izgubio je i ovaj i
onaj svijet. Allah delleanuhu je sebi odabrao
Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme, poslao
ga s Objavom cijelom ljudskom rodu kao
poslanika, iz milosti svoje, kao i svim stvorenjima
svojim. Knjiga koju je on donio od Allaha
delleanuhu kazuje da je Allah delleanuhu
odredio svom Poslaniku rok na ovom svijetu, kao
i svim ljudima.
Kur'an kae: "Vi u Allahovu Poslaniku
imate divan primjer." Nama je nareeno da
uzmemo to nam Poslanik daje, da slijedimo
Uputu, da idemo putem kojim je Poslanik iao i
postupamo po Sunnetu njegovom. to na tom
putu postignemo, postigli smo zahvaljujui
Allahu delleanuhu koji nam je milost darovao,
a duni smo pokajati se za grijehe i traiti oprost
od Allaha za sve propuste. Samo to su vrata
spasa. A u pustim eljama nema ama ba nikakva
86

dobra! Nema dobra ni kod onih koji ive samo od
pustih elja i nadanja... U doba Poslanika, koji je
meu nama ivio i djelovao, ljudi su govorili da
vole Allaha delleanuhu, pa je On objavio:
"Reci: Ako volite Allaha, mene slijedite i vas e
Allah voljeti i grijehe vam oprostiti! Allah je
Svemoan!" (Kur'an 3:31). Dakle, ljubav prema
Allahu delleanuhu se potvruje iskrenim
slijeenjem puta Njegova Poslanika. Ko pak ne
slijedi put Allahova Poslanika, lae da voli Allaha
delleanuhu.
ovjee, boj se Allaha za svoje dobro.
Tako mi Allaha, vidio sam one koji su prije tebe
bili na tvom poloaju. I oni su izlazili na minber
kao to ti izlazi. I njihove pratnje su bile
ogromne, a haljine su im se, od silne oholosti,
vukle po zemlji. eljeli su se pokazati monim
pred svijetom pa su gradili i oblaili se natjeui
se. Ali su, jednog dana, sa poloaja svojih
iznenada epani bili i odjednom im je bilo
uzalud sve to su od dobara ovog svijeta briljivo
sakupljali. Na kraju su bili privedeni Stvoritelju i
Gospodaru svom, gdje su im pokazana djela
njihova. A teko njima na Dan kada e im jasno
biti da su sami sebe teko obmanuli! Teko njima
87

i na "Dan kada e ovjek i od brata svoga
pobjei, i od majke svoje, i od oca svoga, i od
druge svoje, i sinova svojih. Toga dana svaki e
ovjek samo o sebi brigu brinuti."
O namjesnie, boj se iznad svega Allaha
delleanuhu, jer se ti ve sada razlikuje od ljudi
Upute i Sunneta, kako u privatnom tako i u
javnom ivotu svom. Zanosi se pustim eljama i
trai ispriku svaku. Ali znaj dvije su grupe ljudi:
oni koji trae ovaj i oni koji trae onaj svijet.
Tako mi Allaha, onaj koji trai onaj svijet naao
ga je i smirio se, a onaj koji traga za ovim
svijetom nigdje ga ne nalazi; on se od silnog
traganja umorio i pred skorom je propau.
Ti se uvaj da te ne raalosti traenje
prolaznog a ostavljanje vjenog, pa da bude od
onih koji e se strano kajati. Zaista je mudro
reeno: "Dosta je ovjeku vjerolomstva to e
vjerolomnicima povjerenik biti i u zlodjelima im
njihovim pomagati!" Jednom siromanom
ovjeku je prigovoreno: "Zato ne ode
upravitelju pa da ti neko dobro podari?", nato je
on odgovorio: "Molim Allaha delleanuhu da me
sauva od svega to Njemu drago nije! Da umrem
kao vjernik makar bez ieg, drae mi je nego da
88

umrem kao licemjer pa makar tijela ogromnog."
Kad je Omer ibn Hubejje postavljen za
namjesnika u Iraku, pozvao je Hasana i E-a'bija
i rekao im: "Allah veliki vam stanje popravio!
Meni je halifa Jezid ibn Abdilmelik knjigu teku
spremio, u ijoj primjeni je propast moja. Bojim
se, ako se u tome pokorim, da e me stii kazna
Allahova, a ako se pak ne pokorim, da e me stii
srdba Jezidova od koje se nikad neu izbaviti.
ta mi vi savjetujete da inim?" Hasan se okrene
a'biju i ree: "Odgovori ovjeku!" Ganut
namjesnikovim rijeima, E-abi mu stane
povladivati i brzo govor zavri. Namjesnik je
elio i Hasanovo miljenje uti. Poslije dugog
oklijevanja Hasan ree:
- Ja kaem da ti se, tako mi Allaha,
priblizio silazak Allahova meleka, osora gruba,
koji bez pogovora izvrava nareenja Njegova.
On e te epati i iz prostrane palae tvoje u
mraan i tijesan grob e te strpati! Tada ti, o
namjesnie, Abdulmelikov sin nee moi
pomoi! Meutim, ja se nadam da e tebe Allah
delleanuhu sauvati od Jezida, ali sam posve
siguran da tebe Jezid nee moi spasiti od kazne
Allahove. Zato se ti Allaha boj! Pokornost Jezidu
89

moe navui na tebe srdbu Allahovu, pa kud e
onda?! Ja te samo podsjeam na ono ime te
Allah zastrauje kad kae: "Bie to za one koji e
se polaganja rauna preda Mnom bojati i koji e
od prijetnje Moje strahovati." (Kur'an, 14:14)
Ako bude bio pokoran Allahu delleanuhu,
spasie se od Jezidova zla, a ako pak bude bio
drug Jezidov u grijeenju, Allah delleanuhu e
te ostaviti Jezidu i onda kada ti on nee moi
nimalo pomoi. Ovdje je Ibn Hubejje zaplakao.
Kasnije je Hasana obilato nagradio, a E-a'bija
bez dara ostavio. Vrativi se svojim sluateljima u
damiji, E a'bi je rekao:
- Ljudi, ko moe dati prednost Allahu
delleanuhu nad stvorenjima Njegovim, neka to
uini! Ibn Hubejje je traio moje i Hasanovo
miljenje. Tako mi Allaha, Hasan nije znao nita
to i ja nisam znao, ali ja sam nastojao udovoljiti
dui namjesnikovoj pa sam i govor tako podesio.
elio sam imati njegovu naklonost, pa me je
Allah kaznio i od milosti Svoje udaljio. A Hasan
je na Allahovoj strani bio, pa ga je On jo vie
Sebi pribliio, a i Ibn Hubejje ga je iznad mene
uzdigao i obilato nagradio.
Izlazei jednom od Ibn Hubejja, Hasan je
90

na njegovim vratima zatekao grupu uenjaka
kako stoje, pa im se obratio rijeima:
- ta vas je dovelo da ekate ovdje,
dabogda Allah ne umnoio vau skupinu! elite
ui ovim ugavcima?! Tako mi Allaha, vae
druenje nije druenje s dobroiniteljima, niti je
vae sjedenje sjedenje s dobrima. Raziite se zato
odavde! Dabogda vae due bile od tjelesa vaih
odvojene i ne dao Bog da vam slinih bude meu
muslimanima! Obukli ste se i zasukali haljine,
glave obrijali i surmu podvukli pa ste najgora
skupina postali... Osramotili ste uene, Allah vie
nikada ne sastavio vau skupinu! Da ste se ustegli
od onog to je u vladara, oni bi teili onom to je
u vas. Meutim, vi ste bili pohlepni za onim to je
u rukama njihovim, pa njima vae znanje nije vie
interesantno... Mislim da ste upravo vi oni koje je
Allah delleanuhu udaljio od svoje milosti.
Haddad je sebi sagradio kuu u Vasitu
i pozvao Hasana da je pogleda. Uinivi to, on
ree:
- Hvala Allahu! Upravljai uistinu sebe
monim vide, a mi se svakog dana uimo na
njihovim primjerima i pouke crpimo. Jedni od
njih palae podiu, postelje ukraavaju, odjeu
91

uljepavaju i svitu svoju veliaju. A onda oko njih
ponu muhe pohlepno kruiti, i zaljubljenici u
Vatru, i hrave pristae, kojima se oni potom
hvale: "Pogledajte ta sam napravio!"
Vidjeli smo, o zavarani! Razvratnik si i
svima si na nebesima odvratan, a i oni na Zemlji
te proklinju! Prolaznu kuu si sagradio ruei
kuu vjenu. Uobraen si bio u kui obmane, zato
e biti ponien u kui radosti vjene! Zatim je
napustio kuu Haddadovu uei: "Allah je
uzeo obavezu od uenih da e oni sigurno ljudima
Kur'an objanjavati i da nee nita kriti." uvi
ta je sve Hasan rekao, Haddad se jako
naljutio sakupivi zatim stanovnike ama, ovim
rijeima im se obrati:
"Zar me nije u prisustvu vaem izgrdio
dok ste vi utjeli, o robovi stanovnika Basre?!"
Pa su po nareenju Haddadovom
priveli Hasana, koji je miui usnama u sebi
aptao. On ga upita:
"Stani, oe Seidov! Zar nisi potivao to to
sam ja namjesnik, ve si o meni tako govorio ?!"
Na to mu je Hasan mirno odgovorio:
- Neka ti se Allah delleanuhu smiluje,
namjesnie! Onaj koji te zastrai da bi te sauvao,
milostiviji ti je i vie te voli i potuje od onoga
92

koji ti se ulaguje ubjeujui te da e biti spaen.
A vidjee ko ti je bio prijatelj kada strah ugleda.
Moja namjera nije bila to to ti je prvo
naum palo kad si uo ta sam rekao i ta sada
misli. U tvojoj ruci je sada dvoje: oprost i kazna.
Uini ono to ti je primjerenije i ega si
dostojniji, i pouzdaj se u Allaha, koji je dovoljan i
tebi i meni. Divan je Allah - Stvoritelj i Gospodar
na! Haddad se postidio svojih rijei i
zamolivi Hasana da mu oprosti, poast mu je
ukazao i darove dao.
Kada je Adijj ibn Erta naimenovan za
namjesnika Basre, odluio je povjeriti sudstvo
Hasanu. Saznavi to, Hasan je pobjegao i
sklonivi se na sigurno mjesto, ovo namjesniku
poruio:
- Onaj koji neto mrzi, namjesnie, nije
dostojan obavljati ga i ne moe ga valjano
obavljati ako bi to morao initi. Onaj koji to radi
bez istinskog motiva i istinske namjere zasluuje
da mu se ne pomogne. U mogunosti si da na
poloaj koji nudi meni postavi ljude koji su ga
dostojniji pa je pree da njima amanet povjeri,
koji e oni bolje od mene uvati. Jer nema
nikakva dobra u traenju pomoi onoga koji
93

smatra da mu nije dunost primiti amanet koji mu
se eli povjeriti. Zato, namjesnie, oslobodi me
obaveze koju mi eli silom nametnuti, Allah tebe
oslobodio i dobro ti svako dao zato to si me na
miru ostavio! Allah, doista, nee uskratiti nagradu
onom koji ini dobra djela...
Halifa Omer ibn Abdulaziz je zatraio od
Hasana da mu savjet da pa je, udovoljivi mu
elji, rekao:
- Vladaru vjernih! Ono to je bilo - kao da
nije bilo, a ono to e doi - kao da ve jest! Znaj,
vladaru vjernih, da je divan okus onog to poslije
otrpljenja doe, pa makar okusio gorinu
otrpljenja tog! A okus lijepog kraja je
najprijatniji. Posljedica udovoljavanja pohotama
tijela je dakako gorka, i ona e neminovno doi
makar okusio za trenutak slast toga. A krajnji
ishod svega toga bie koban po onog koji bude
sluao svoje strasti.
Znaj, vladaru vjernih, da e se spasiti
samo onaj koji se bude uuvao od grijeha i dobro
pazio da dobije spas u vjenoj kui. On e i
Allahovu milost zasluiti i u Dennet e uveden
biti.
Vladaru vjernih! Ovaj svijet je kua
94

pakosti, iz koje se mora seliti u kuu stalnog
boravka. Adem, alejhi-s-elam, izveden je na
Zemlju da ivi na njoj kako bi za poinjeni grijeh
kaznu izdrao. Zato na oprezu budi od ovog
svijeta! Jer i zaljubljeni u nj morae ga ostaviti.
Bogat na njemu je siromah pravi, a sretan je onaj
koji mu se ne prepusti. Ovaj svijet je kuao
iskusni i pametni i saznao da on poniava onog
koji ga stavlja iznad svega drugog. A onog koji
ga sakuplja on rastavlja od onog to je sakupio.
Ovaj svijet je kao otrov: uzima ga onaj
koji ga ne poznaje i nastoji mu se potpuno
pribliiti jer ne zna opasnost njegovu, a on,
Allaha mi, toga usmruje. Zato, vladaru, budi na
njemu kao onaj koji lijei rane svoje! Ako se
samo malo strpi, postii e ono to vjeno traje!
Pametan je onaj koji se uva od svijeta ovog i ne
zavarava se arima njegovim. On zna da je svijet
poput vjeta i opasna varalice koji se svima nudi i
gizda se da bi se to vie dopao udvaraima
svojim, ba kao mlada u koju su sve oi uprte i
srca zaljubljena. Ovaj svijet je, tako mi Onog koji
je s Istinom poslao Muhammeda, sallallahu alejhi
ve selleme, ubica svojih zaljubljenika. Zato se,
vladaru vjernih, uvaj da i tebe ne obori, i
oprezan budi da ne posrne! Obilje svijeta ovog
95

donosi nesreu i iskuenje veliko, a vezivanje za
njega neminovno vodi u propast. Znaj, vladaru,
da su njegova obeanja lana nadanja, bistrina -
mutnost, a ivot njegov - prava munina. Uspjee
samo onaj koji ga ostavi, a propae onaj koji ga
prihvati.
Pametan i mudar je onaj koji se boji onog
ime ga Allah delleanuhu zastrauje i oprezan
je od onog od ega se oprezan mora biti, kao i
onaj koji je dobro proraunao da neminovno
slijedi odlazak iz prolazne u kuu vjenu. U to e
se kasnije svaki ovjek uvjeriti i u to vrsto
vjerovati.
Ovaj svijet je, tako mi Allaha, kua u
kojoj se kazna izdrava. Njemu se preputa samo
onaj koji pameti nema, i on ga sakuplja. Njime je
zadivljen onaj koji znanja nema. Razborit i mudar
je onaj koji njime lijei rane svoje trpei gorinu
lijeka u nadi za skorim izlijeenjem, i onaj koji se
boji hrava zavretka.
Dunjaluk je san, a Ahiret java. Njih samo
smrt dijeli. Meutim, ljudi su preputeni svojim
zbrkanim snovima.
Vladaru vjernih! Ja samo kaem kao to je
jedan mudri rekao: "Ako se izbavi od svijeta,
izbavio si se od svake nesree, a ako se pak
96

izbaviti ne mogne, ne ubrajam te u spaene."
Kada je primio knjigu Hasanovu, Omer
ibn Abdilaziz je tako glasno zaplakao da je i sve
prisutne rasplakao. Potom je kazao: "Neka se
Allah dellenuhu smiluje Hasanu! On nas stalno
ui traei da budemo budni i nemar da ostavimo.
Divan je on vaiz, iskren i rjeit!" A onda je
Hasanu napisao: "Dobio sam od tebe korisne
savjete i upute. Bili su dui lijek. Ti si zaista
tano opisao ovaj svijet. Jer pametan je na njemu
onaj koji ivi u stalnom strahu kao da su sva iva
bia na njemu ve odavno pomrla. Neka je mir
Allahov na tebe kao i milost i blagoslov!" A
Hasan je ovako obrazloio Halifine rijei:
- Divan je vladar koji istinu govori i
savjete prima! Njim je Allah delleanuhu usreio
zajednicu muslimana i upotpunio im blagodat, i
svim stanovnicima islamske drave darovao
milost svoju. A zatim je opet Halifi napisao:
- Vladaru vjernih, pred tobom su zaista
najvei strah i strani dogaaj! Oni e doi, u to
sumnje nema. Ti e tek tada vidjeti da li e
spaen ili upropaten biti. uvaj se, vladaru, da u
onom u emu te je Allah delleanuhu uinio
gospodarom nad robovima Svojim bude kao
onaj kome je neto povjerio gospodar njegov:
97

predao mu na uvanje blago i imetak svoj, pa je
imetak rasuo, a blago pustio, i tako i njega i
njegovu porodicu osiromaio. Znaj da je Allah
delleanuhu naredio voama, koje je postavio na
te poloaje na kome si i ti, da robove Njegove od
runih djela odvraaju i u runim postupcima
spreavaju. A ako vladari budu hrava djela i
razvrat inili, kako li e tek onda biti?! Uz to im
je naredio da izvre kaznu nad onima koji su je
zasluili. Kako li e biti ako vladara bude trebalo
kanjavati?!
Sjeti se, vladaru vjernih, kad e malo
pristalica imati kod Stvoritelja i Gospodara
svjetova i malo pomagaa na Dan kada te On
ponovo oivi. Zato se pripremi za taj susret, za
Dan najveeg straha i neizvjesnosti!
Znaj, vladaru, da ima kuu, ali ne onu u
kojoj sada stanuje, vec onu u kojoj e dugo
boraviti i u koju e te prijatelji samog ostaviti.
Pripremi se dobro za dan "kada e ovjek bjeati
od brata svog, majke svoje, oca svog, drugova
svojih i sinova". I sjeti se Dana kada e svi
oivljeni biti i kada e izai na vidjelo ono to su
u srcima krili, kada e tajne otkrivene biti, knjiga
podijeljena, knjiga koja ni mali ni veliki grijeh
nee izostaviti, sve e nabrojati. Radi dok ima
98

vremena, prije nego to smrt nastupi i prekine
svako djelo!
uvaj se, vladaru vjernih, da ljudima sudi
kao to su sudili pagani, ili da s njima putove
silnika slijedi. Slabima ne natovari one koji su
oholi, jer oholi ne potuju prema vjernicima ni
ugovor ni tienitvo. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Ko postavi
za namjesnika nekog silnika ili ga u bilo emu
pomogne, bacio je islam iza lea."
Boj se Allaha! Nemoj da ponese svoje
grijehe i sa njima grijehe drugih, svoje terete i sa
njima tue terete! Neka te ne zavaraju oni koji se
ugodno osjeaju u tvojoj bijedi i uivaju u dobru
na tetu tvoju. Ne gledaj, vladaru, danas snagu
svoju, nego gledaj u nemo svoju sutra kad bude
uhvaen i svezan uetom smrti i doveden
Stvoritelju i Gospodaru svom u drutvu meleka i
poslanika, kada e svi ljudi ivom i Vjenom
morati pokorni biti.
Ja, vladaru vjernih, iako nisam u svom
savjetu postigao stupanj pametnih prije mene,
nisam krtario u davanju savjeta suosjeajui sa
tobom. Zato ovoj mojoj knjizi daj ono mjesto
koje zasluuje. Sasluaj poruku njezinu kao onaj
koji se time eli okoristiti. Neka ti gorinu lijeka
99

ublai nada u efikasnost njegovu! Neka je na tebe
mir, milost i blagoslov Allahov!
Hasan je uo nekoga kako proklinje
Haddada, pa je rekao:
- Ne ini to, Allah ti se smilovao! Jer
kakvi ste, tako vam je! Mi se bojimo ako bi
Haddad bio smijenjen ili umro da vam nee
upravljati majmuni i svinje. Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao je: "Vai
upravljai su onakvi kakva su vaa djela. Kakvi vi
budete, takvi e biti i upravljai nad vama." uo
sam kad se neko alio jednom od dobrih ljudi na
nasilje vladara, na to mu je ovaj odgovorio:
"Brate, primio sam knjigu tvoju, u kojoj
napominje u kakvom ste stanju, i da ste pod
nasiljem upravljaa. Onaj koji grijeh ini ne bi
trebalo da kaznu porie. Ja mislim da je vae
sadanje stanje samo predznak jo teeg koje e
vas snai kao posljedica vaih grijeha." uo sam
da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, drei hutbu sa
minbere Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: "O ljudi! uo sam Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kako kae
da je Uzvieni Allah objavio: 'Ja sam Allah, nema
drugog Boga osim Mene! Ja sam vladar svih
100

vladara i svi su oni u Mojoj vlasti! Ko se Meni
pokori, Ja u vladare uiniti milostivim prema
njemu, a ko se prema Meni osili, njemu e vladari
biti osveta. Zato ne veite svoja srca za vladare,
nego se Meni povratite i pokajanje Mi uinite, pa
u umilostiviti vladare prema vama i blagim vam
ih uiniti!"
Na neiji upit o Haddadu, Hasan je
rekao:
- On ui Allahovu Knjigu, dri vazove
poput odabranih i hranu dijeli siromanima. On
cijeni iskrenost i kanjava poput silnika... to se
vas tie, inite istinski ibadet i pokajanje Allahu
delleanuhii pa e vas sauvati njegova nasilja. I
znajte: kod Allaha ima jo dosta Haddada!







101





SAVJETI I MUDRE IZREKE

O ostalim stvarima
Propovjednik je onaj koji ljudima
propovijeda svojim djelima, a ne samo rijeima.
uo sam da je jedan od dobrih ljudi dao
zavjet da se vie nikada nee nasmijati dok ne
sazna gdje mu je mjesto: u Dennetu ili u
Dehennemu. I nije se nasmijao do svoje smrti.
Proavi pored ovjeka koji se glasno
smijao, Hasan ga je upitao:
- Sinko moj, jesi li ostavio iza sebe Sirat-
upriju? emu toliki smijeh, Allah ti se
smilovao?! Znaj da je stvar ozbiljna do kraja!
Pria se da se ovaj poslije nikad nije nasmijao.
O ljudi, Allah delleanuhu uinio je
102

mjesec ramazan mjesecom natjecanja svojih
robova u pokornosti prema Njemu i injenju
dobrih djela. Samo se tako moe zadobiti milost
Allahova. Natjeite se u dobru, pa ete ui u
Dennet! Oni koji su se natjecali u dobru - uspjeli
su, a oni koji to nisu inili, izgubili su. udno li je
kako se ovjek smije na dan kada su uspjeli oni
koji su dobro inili, a izgubili besposliari. Tako
mi Allaha, kad bi se zastor digao, ti bi vidio kako
je dobroinitelj zauzet svojim dobrom, a grijenik
zabavljen grijehom svojim! Ne bi stigli ni da
haljine promijene niti kosu urede. Ako ste sigurni
da je va trud primljen kod Allaha delleanuhu a
djela vaa prihvaena, tako (smijehom) ne
zahvaljuju zahvalni, a ako u to niste vrsto
uvjereni, pa tako ne postupaju oni koji se boje
sebi.
ovjee, umanji svoj smijeh, jer pretjerani
smijeh ledi i umrtvljuje srce, odnosi pravu radost,
umanjuje hrabrost i uglednog ini ponienim.
Allah delleanuhu objavio je Isau, alejhi-
s-selam: "O Isa okupaj oi u suzama kad vidi da
se nemarni smiju!"
Allahovi robovi, osim smrti Allah
103

delleanuhu nije odredio drugi rok za vaa djela.
Zato stalno radite. On kae: "I Gospodaru svom
robuj dok ti smrt ne doe!" (Kur'an, 15:99)
Vidio sam sedamdeset uesnika bitke na
Bedru. Da ste ih vidjeli, rekli biste: 'Luaci!' A da
su oni vidjeli vae najbolje, rekli bi: 'Ovi nemaju
nikakva dobra!'
A da su vidjeli vae najgore, zakljuili bi:
'Ovi ne vjeruju u Dan svianja rauna!'
Neka se Allah smiluje ovjeku koji gleda
pa razmilja, a kad razmilja, pouku uzima, i koji,
kad pouku uzme, sazna, i saznavi, strpi se! Jer
bilo je ljudi koji su saznali, ali se nisu mogli, kad
su saznali, strpiti, pa je strah razorio njihova srca i
nisu postigli ono to su traili, niti su mogli vratiti
se onom to su ostavili. Tako su izgubili i ovaj i
onaj svijet. A to je najvei gubitak!
Ljudi, ja vam dajem savjet, a nisam nita
bolji od vas, niti ispravnije od vas u ivotu
postupam. I ja sam sebi nasilje inim jer ne
vladam svojim nefsom, niti ga nagonim na
izvravanje dunosti prema njegovom Stvoritelju
i Gospodaru. Ali kada vjernik ne bi drugom
vjerniku savjete davao dok sebe ne uredi, nestalo
104

bi upuivaa, umanjio bi se broj onih koji
opominju i ne bi ostao niko ko bi pozivao ka
Allahu delleanuhu i u ljudskim srcima
obljubivao ljubav prema Njemu. A ne bi niko ni
od grijeha spreavao. ivot je, meutim, u
druenju sa uenim i znanim i u meusobnom
opominjanju. Za pobone je ivot u tome. Zato
prisustvujte sijelima na kojima se uju opomene i
uvajte ta sijela kako bi se uvijek mogla uti rije
opomene. "I bojte se Allaha delleanuhu onako
kako je nareeno! Umirite samo kao muslimani!"
O ljudi, osvanuli ste, pa vam se vrijeme do
odreenog roka skratilo, a mogunost za djelo
vae smanjila. Smrt je iznad vas, a Dehennem
vam se jo vie pribliio.
Ljudi, vi imate samo jednu duu kojoj,
ako se spasi od kazne Allahove, nee koditi
propast dua drugih, a ako propadne, nee joj
nita koristiti to to su se druge spasile. Zato,
uvajte se odugovlaenja u dobrim djelima jer je
ono upropastilo mnoge od vas. Vi ne znate kada
ete otputovati, niti znate na ta idete. Allah se
smilovao svakom onom koji radi za onaj svijet
prije nego to potroi svu opskrbu koju mu je
dao!
105

Ljudi, Allah delleanuhu vam je zaista
razastro praznu stranicu i nad svakim od vas
postavio je dva asna meleka, s desne i s lijeve
strane po jednog, kojima diktira; kome hoe daje
malo, a kome hoe daje u izobilju. Ta knjiga ni
mali ni veliki grijeh ne proputa, sve briljivo
biljei. U njoj e ljudi nai sve ta su radili.
Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti.
ovjee, uvaj se samozavaravanja jer ti
jo nisi siguran da si se spasio od Allahove kazne;
pred tobom su najvei strah i strani dogaaj. U
mezaru e staviti sebi pod glavu ono to si sam
sebi pripremio. Ako bude bilo dobro, i bie ti
dobro, a ako bude bilo zlo, i bie ti zlo. Zato radi i
ne odgaaj ono to je dobro! Pripremaj se dok
ima vremena! uvaj se odugovlaenja u tome. Ti
e sigurno biti pitan, pa pripremi to prije prave
odgovore!
ovjee, vjernik osvie u stalnom strahu
iako je dobroinitelj, a kao vjernik ne moe
drugaiji biti. A omrkava bojei se iako je
dobroinitelj, jer kao putnik ne moe drugaiji
biti. On je stalno izmeu dva straha: straha od
grijeha kojeg je poinio, pa ne zna ta e Allah
delleanuhu s njim uiniti, i straha od smrti koja
106

e doi a on ne zna u kakvom e ga stanju zatei i
na kakvu e ga sve Allah delleanuhu jo kunju
staviti.
Kada je Allahovu Poslaniku, sallallahu
alejhi ve selleme, bilo objavljeno: "... onaj ko radi
zlo bie kanjen za to i nee nai, osim Allaha, ni
zatitnika ni pomagaa" (Kur'an, 4:123), Ebu
Bekr, radijallahu anhu, rekao je: "Objavljen je,
Allaha mi, smrtonosan udarac!" Pa kad tako kae
on, a njemu je zagarantovan Dennet, ta da kau
drugi?! Uzmite pouku, o vjerni, i budite stalno na
oprezu kako biste se spasili od kazne na Dan
veliki!
Neka se Allah delleanuhu smiluje
ovjeku koji razmilja pa pouku uzima, koji
paljivo promatra pa dobro stvar sagleda i nefsu
svome strasti ograniava!
ovjee, Allah delleanuhu je
zapovijedio da se samo Njemu, i nikome vie,
bude pokoran i ponizan. Allah delleanuhu
pomae ovjeku koji eli biti pokoran. On je
zabranio grijeenje i uinio je ovjeka neovisnim
od grijeha. On nikome ko nee da grijei nije
proirio granice grijeenja. Prenosi se da e Allah
107

delleanuhu rei Ademu, alejhi-s-selam, na
Sudnjem danu: "Ademe, ti si danas svjedok
izmeu Mene i potomstva tvog. ije dobro
nadmai zlo njegovo koliko za trun jedan, ui e
u Dennet, tako da se vidi da Ja kanjavam samo
silnike."
U Dehennemu nema nijednog tjesnaca,
lanca ili okova a da na njima nije utisnuto ime
kanjenika i ime e biti kanjen. ta mislite, o
ljudi, ako se sve to nae u jednog ovjeka?! Bojte
se Allaha i uvajte se Njegove odbojnosti prema
vama. "A Allahova odvratnost je vea, kad biste
znali".
Da je neko od vas upamtio ono to sam ja
upamtio i da je vidio prvu generaciju muslimana,
dobru generaciju, bio bi zbilja zabrinut do kraja,
jer bi se uvjerio da je ozbiljni meu vama kao
neozbiljni meu njima, a trudbenik va kao onaj
meu njima koji se uope nije trudio. Da sam ja
zadovoljan sa sobom, jo bih vam ovaj savjet
davao, ali Allah zna da sam sobom nisam
zadovoljan, pa mi stoga nije drago savjet davati
drugom.
O ljudi, Allah delleanuhu ima odabrane
108

robove svoje. Oni su kao onaj koji je vidio
stanovnike Denneta kako uivaju, a stanovnike
Dehennema kako pate. Oni rade nastojei
zadobiti uivanje koje su vidjeli, a udaljiti se to
je mogue dalje od Dehennema, ija e vatra
grijenike priti. Oni su u srcu tuni. Oni nee
nita hravo uiniti jer su im due edne, a
potrebe neznatne. Oni su se malo strpili, pa su
vjenost dobili. itave noi provode u ibadetu i
dovi Stvoritelju i Gospodaru svom, ure drugog
ropstva osloboditi i suze liju mislei na Allaha
delleanuhu. Oni su srca trpeljivih. U toku dana
su blagi, ueni, poboni i skriveni, pa onaj koji u
njihovu stvar nije upuen misli da su zbog
skromnosti imuni, a zbog bojaznosti misli da su
bolesni, a oni uistinu nisu bolesni, nego se
prisjeaju Dehennema i nose strah u svojim
srcima. Tako mi Allaha, oni se u onome to im je
Allah delleanuhu dozvoljenim uinio usteu
vie nego to se vi usteete od onog to vam je
zabranio. U srcu svom poznaju svoju vjeru bolje
nego to vi oima vidite ovaj svijet. Oni se zaista
boje vie da im dobro djelo ne bude primljeno
nego to se vi bojite kazne za hrava djela koja
radite. "Oni su na Allahovoj strani, a oni koji su
na Allahovoj strani sigurno e uspjeti."
109

ovjee, neka te nipoto ne zavaraju ljute
zvijeri oko tebe: sin tvoj, ena tvoja, sluga tvoj i
nasljednici tvoji! Sin je kao lav koji po svaku
cijenu eli istrgnuti sve to je u tvojim rukama.
ena kao kerua laje i repom mae. Sluga je,
potkradajui te, kao lisica. A nasljednicima je,
tako mi Allaha, drai dirhem koji im poslije tvoje
smrti dopadne aka od svakog tvog dobra, pa ak
i da si roba oslobodio. uvaj se da sebe grijesima
ne natovari u nastojanju da njima bude dobro. Ti
meu njima malo vremena ostaje, a kad te u
mezar poloe i samog ostave, obojie haljine u
uto i poeti udarati u defove i hakatom se smijati
dok e ti biti pitan ak i za ono to si im iza sebe
ostavio. Zato se pripremi na vrijeme za Dan kada
e svaki ovjek nai pred sobom dobro koje je
uradio i hravo djelo koje je uinio. Poeljee
tada da izmeu njega i njih bude najvea
razdaljina. Allah delleanuhu vas podsjea na
Sebe jer je Allah milostiv prema robovima
svojim.
Ljudi, kada neko od vas upozori i na neto
opomene druga svog, on opomenu i upozorenje
primi. A ta je sa onim koga Allah opominje i
upozorava, a on opet kao da opomenut nije?!
110

Allah delleanuhti kae: "Zar oni mogu biti
sigurni od Allahove kazne? A Allahove kazne se
ne boji samo narod kome propast predstoji."
(Kur'an,7:99)
Zar se ne udite onom koji se samo
zabavlja, govori bespotrebno i u svemu je
nemaran, dok on, u stvari, ide prema Dennetu ili
prema Dehennemu, jer ne zna u kojem od njih
mu je mjesto?!
Prenosi se da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Allah zaista
prezire da se igrate dok ste u namazu i da, dok
postite, uinite neto to kvari post, i prezire
smijeh u grobljima."
Uzvien je Onaj koji je dao da srca onih
koji su spoznali, okuse slast potpune predanosti
Njemu i uitak sluenja kroz stalno spominjanje
Njegova imena, Onaj koji je njihova srca Sobom
zaokupio te im nita slae do Njega prizivati i
nita radosnije do Njemu sluiti, nita lake
njihovim jezicima do Njega spominjati! "Uzvien
je On i vrlo visoko iznad onoga to oni (tj.
murici, politeisti i sl. - primj. prev.) govore!"
Zabiljeeno je da je Omer ibn el-Hattab,
111

radijallahu anhu, vatru raspaljivao primiui joj
ruku, govorio: "Kuaj sine El-Hattabov, moe li
otrpiti na vatri dehennemskoj!" A potom se
Allahu delleanuhu dovom obraao da ga sauva
od Dehennema i poslova onih koji za
Dehennem rade. Pa kad je Omer ibn el-Hattab,
radijallahu anhu, kao ovjek kome je obean
Dennet toliko strahovao, kako ste vi, o ljudi,
toliko u spas sigurni?!
Svaki dan koji doe ovjeku kae:
"ovjee, ja sam novi dan i svjedoiu za ono to
uini u meni. Kad jednom odem od tebe, nikad
se vie neu vratiti. Zato pripremi ta eli, ali,
znaj, nai e samo to to si sam pripremio, a
izostavi ta hoe, ali znaj da se vie nikada nee
vratiti na to."
ovjee, tvoj dan je gost tvoj koji e te
ostaviti, pa e ti ili zahvaljivati ili e te kuditi.
Isto tako i no.
ovjee, oni koji te potuju ine to zato
to je dua u tijelu tvom. A kad dua ode iz tijela,
oni e te ostaviti, i kad bi kojim sluajem takav
bio stavljen pred njih, razbjeali bi se od tebe kao
od lava.
112

Vrednujte ljude po djelima a ne po
rijeima njihovim, jer Allah delleanuhu nije dao
nijednu rije a da joj kao potvrdu nije odredio
djelo. Samo djelo potvruje ili pobija istinitost
neijih rijei. Pa kad uje lijep govor, polahko s
onim koji govori, jer ako svoje rijei potvrdi
djelom, divan je ovjek. A ako se djelo bude
razlikovalo od rijei, uvaj se da mu u bilo emu
bude slian, jer tako se zavaravaju nesretnici.
ovjee, dati su ti rije i djelo, ali je djelo
pree od rijei. Ima javni i privatni ivot, ali
prei ti je privatni ivot od javnog. Ima in i
posljedice, ali znaj, posljedica je prea od
trenutanog ina.
ovjee, zar ne zna da je Allah
delleanuhu rekao: "... ka Allahu se dizu lijepe
rijei i dobro djelo Allah prima. A one koji imaju
hrave namjere eka nesnosna patnja, a njihovo
spletkarenje je rabota bezuspjena." (Kur'an,
35:10)
Pogledajte kako je lijepoj rijei potrebno
dobro djelo; zato radite inei dobra, pa ete imati
svretak kojim je Allah zadovoljan, a i vi ete biti
zadovoljni!
113

Niije oko nee biti okupano suzama iz
strahopotovanja prema Allahu delleanuhu a da
mu tijelo nee biti spaeno od Dehennema.
Lice koje bude obliveno suzama od
sjeanja na Allaha delleanuhu nee pogoditi
nikakva oskudica niti e ga zadesiti ponienje.
Svako djelo se moe izmjeriti i prema
njemu nagrada odrediti osim suze prolivene iz
strahopotovanja prema Allahu delleanuhu.
Zato e ona od dehennemske vatre ublaiti
onoliko koliko On bude htio. Kada bi samo jedan
ovjek iskreno zaplakao prema Allahu, ja bih se
ponadao da e se zbog njegova plaa Allah
delleanuhu smilovati itavom njegovom
narodu.
Allah delleanuhu nije uslovio drugu
cijenu za znanje koje je ovjeku podario osim one
koju samo sticanje znanja uzima. Pa ko naui
neto u ime Allaha traei time ono to je u
Njega, on je na dobiti. A ko ui u neije drugo
ime, nee postii cilj niti e ga steeno znanje
odvesti Allahu.
Jadan li je ovjek i nemoan! Skriveni su
mu uzroci i ne zna kad e smrt doi. Stjenica ga
114

uznemirava, a zagrcnue ga ubija. Svakim danom
prevali etapu ka svijetu onom i napusti stanite na
svijetu ovom. A moda se uz to jo i osili i
uzoholi pa nasilje poini i drskost ispolji.
O ljudi, radite i pripremajte se za dan
smrti pa e Allah vidjeti vae djelo, a i Allahov
Poslanik, zatim ete biti ponovo vraeni Allahu
kome je poznat vidljivi i nevidljivi svijet, pa e
vas Allah obavijestiti o onome ta ste radili.
O ljudi, iskoristite zdravlje i dokolicu
inei dobra prije "Dana kada e oi ostati
otvorene, i kada e zurei, ljudi uzdignutih glava,
netremice gledati, a srca e im prazna biti".
ovjee, nipoto se ne boj onog koji ima
vlast na zemlji, jer je i on rob Stvoritelja i
Gospodara tvog! Ne budi lakom na imetak onoga
koji ga ima, jer i on jede samo opskrbu Stvoritelja
i Gospodara tvog! Nikad ne zavidi ovjeku u
dobru, jer on radi prema uputi Stvoritelja i
Gospodara tvog! Nikad ne ponizi siromaha, jer je
mili brat tvoj.
ovjee, nikad ne omalovaavaj nita od
pokornosti prema Allahu makar to u tvojim oima
bilo neznatno, jer On prima koliko i trun dobra i
115

nagrauje za jedan trenutak pokornosti. Kad bi ti
mogao znati vrijednost toga kod Stvoritelja i
Gospodara tvog, istinski bi se radovao. A nikad,
opet, nemoj omalovaavati nita od grijeha makar
to u tvojim oima bilo malo i neznatno, jer
Gospodar tvoj zaista estoko kanjava.
Jednom je prisustvovao skupu na kojem
su bili okupljeni starci i omladina. Okrenuvi se
prvo starcima, Hasan ih upita:
- ta se ini sa usjevom kad sazrije?
- Obere se etvom - odgovorie oni.
A zatim se okrenu omladini i ree:
Dosta je sjetvi koje nisu doekale etvu
zbog zaraza koje su ih zadesile i nepogoda koje
su ih unitile! Ovdje je Hasan zaplakao uei: "A
Allah ljudima navodi primjere da bi pouku
primili." (Kur'an, 14:25)
ovjee, sam mrije, sam e biti ponovo
oivljen i sam e za svoja djela odgovarati. Kad
bi svi ljudi bili pokorni Allahu delleanuhu, a ti
sam prema Njemu grijeio, ne bi ti njihova
pokornost nita koristila! A kad bi svi ljudi
grijeili, a ti sam pokoran Allahu bio, ne bi ti
njihovo grijeenje nimalo naudilo. ovjee, tvoje
grijeenje je samo tvoj grijeh, za koji e znati
116

tijelo i krv tvoja. Ako se ouva od grijeha, spasio
si tijelo i krv svoju, a ako, ne daj Boe , bude
ono drugo, onda e znati kakva je vatra koja se
ne gasi, tijelo koje ne propada i dua koja ne
umire.
ovjek e biti u dobru sve dok je sam sebi
propovjednik, dok misao bude u djelo pretvarao i
Allaha delleanuhu se bude sjeao, a zatim sebe
preispitivao, i dok mu Dan konanog obrauna
bude jedina briga. A bie u zlu sve dok bude s
dobrim djelima odugovlaio, pohotama tijela
udovoljavao, nemaran bio i pustim eljama se
zanosio.
Zabiljeeno je da je Isa, alejhi-s-selam,
rekao svojim drugovima: "Radite u ime Allaha, a
ne za trbuhe svoje, jer ptice niti siju niti zanju,
ve zorom rane, a jedina im je opskrba ona koju
im Allah daje. Ako kaete da su vai trbusi vei
od podvoljaka njihovih, pogledajte divlja koja
takoer niti sije niti anje i jedina joj je opskrba
ona koju joj Allah daje."
Ko tri puta poslije klanjanja sabaha
istigfar uini (zatrai oprost grijeha od Allaha),
bie mu grijesi oproteni makar bio jedan od onih
117

koji su pobjegli s bojnog polja.
Zabiljeeno je da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Tako mi
Allaha, u Dennet e ui samo onaj koji je bio
samilostan".
Drugovi su ga upitali: "Zar mi svi nismo
samilosni, Allahov Poslanie?" Na to im on ree:
"Nije to samilost nekog od vas prema djetetu
svome ili nekom blinjem, nego samilost prema
svemu to ima duu." Ovdje je Allahov Poslanik
glas podigao.
Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu,
jednom je upitao: "Hoete li da vam kaem koji
su najbolji, a koji su najgori ljudi?" I kad su mu
drugovi rekli da to ele uti od njega, on je
nastavio: "Najbolji su oni ljudi iji je ivot dug a
djelo dobro, od kojih se ovjek uvijek nada
dobru, a siguran je od njihova zla. A najgori su
oni iji je ivot dug, a djelo loe, od kojih se ne
oekuju nikakva dobra i ovjek nije siguran od
njihova zla."
ovjeku je bolje da naui neko korisno
znanje i postupa prema nauenom nego da itav
ovaj svijet, kad bi ga imao, rtvuje za onaj svijet.
118

esto se obraajte srcu, jer srca brzo
hraju. Budite strogi prema sebi, jer je ovjek
sklon zlu, pa ako ne ukrotite strasti tijela, ono e
vas odvesti u najveu propast.
Na pitanje ta misli o efaatu (zauzimanju
na Sudnjem danu), Hasan je odgovorio:
- efaat je istina!
Ali Uzvieni Allah kae: "Zaeljee oni
da iz Vatre izau, ali im iz nje nee izlaska biti"
(Kur'an, 5:37)", podsjeti ga neko od prisutnih,
nata on dodade:
- Zaista, Dehennem ima svoje stanovnike
koji nee iz njega izlaziti, kao to kae Uzvieni.
Pa ta e takve uvesti u vatru i izvesti iz
nje?" neko opet priupita.
- Oni su na ovom svijetu poinili grijehe
za koje e ih Allah kazniti, pa e ih On opet
izvaditi iz Vatre zato to su u svom srcu nosili
vjerovanje u Njega - ree Hasan.
Ljudi, uvajte rodbinske veze i ne kidajte
ih, jer Allah delleanuhu kae: "... i Allaha se
bojte, s imenom ijim jedni druge molite, i
rodbinske veze ne kidajte, jer Allah zaista stalno
bdi nad vama." (Kur'an, 5:1)
119

Najbolji je dihad da se bori protiv strasti
svojih.
Ko ne umre iznenada, oboli iznenada.
Zato se bojte Allaha i budite oprezni da vas ne
zatekne iznenaenje Gospodara vaeg!
Allahove delleanuhu blagodati su toliko
brojne da Mu se bez pomoi Njegove zahvaliti ne
moe. A ovjekovi grijesi su toliko brojni da se
niko bez Allahove pomoi i oprosta ne moe
spasiti.
uo sam Bekra ibn Abdillaha kad je
rekao: "Allah e se smilovati ovjeku koji je bio
snaan pa je svoju snagu upotrijebio u pokornost
Allahu delleanuhu. Smilovae se i onom koji je
bio nejak pa se grijeha uvao."
Ko lae, ini razvrat (ne vjeruje), a ko ne
bude vjerovao, sigurno e u Dehennem.
Prenosi se da je Ibn Omer govorio: "Kada
ovjek slae, melek se udalji od njega koliko je
jedna milja da bi izbjegao smrad koji se iz toga
pojavi.
Smatram da nije la kad ovjek kae
neistinu elei dobro svom bratu i u elji da od
120

njega zlo otkloni, ili da dvojicu pomiri.
ovjee, mrzi ljude zbog (njihove)
sumnje, a zaboravlja da je i tebi potrebno vrsto
uvjerenje.
Sindiri u koje e biti okovani stanovnici
Dehennema nee im biti stavljeni kao ome oko
vrata zato to bi onesposobili uvare njegove,
nego zato da ih, kad ih zahvati plamen
dehennemski, dre privezane za njegovo dno.
Zatim je Hasan zaplakao i rekao:
- Moj Boe, utjeem Ti se od
dehennemske vatre i loeg djela koje vodi u nju.
Zabiljeeno je da je jedan poboni vidio u
snu svoga druga koga je upitao:
- ta je to to si naao?
- Nali smo ono to smo sebi prije
pripremili, a izgubili ono to smo iza sebe ostavili
- odgovorio je on. Pa sada idite potpuno svjesni i
uvjereni!
Ljudi su jedni drugima preporuivali
ustezanje od ovog svijeta pa im je Zuhdi rekao:
"Najvei je zuhd (ustezanje od dunjaluka) u onog
ovjeka iju strpljivost ne nadvlada ono to je
zabranjeno, a ono to je dozvoljeno ne nadvlada
121

njegovu zahvalnost."
Preneseno mi je da je Ebu Hazim rekao:
"Mi ne elimo umrijeti dok se ne pokajemo, a
umiremo ne pokajavi se. Ko od vas susretne
Allaha delleanuhu kao nasilnik koji se nije
pokajao, On e ga baciti u Dehennem, o, grozno
je to prebivalite!"
Jedan od uenih i dobrih ljudi je uo kako
ljudi izjavljuju elje svakojake, pa je zatraio da i
on elju srca svoga kae: "Kamo sree da stvoreni
nismo bili, a kad smo ve stvoreni, kamo sree da
neemo umrijeti, a kad umiremo, kamo sree da
oivljeni ne budemo, a kad emo ve oivljeni
biti, kamo sree da neemo odgovarati! Kad
emo ve odgovarati, kamo sree da ne budemo
kanjeni i da kazna ne bude vjena!"
Prije vas su ljudi imali njenija srca i vie
strahovae za svoju vjeru. Meutim, vaa je vjera
danas tanja, a srca grublja.
ovjek e napustiti grijeh ako ga on baca
u brigu. Kajanje je klju istinskog pokajanja.
Brinuti se za svoje grijehe (da se ne grijei) bolje
je od nekih dobrih djela.
Istina je teka, pa se za nju odluuju samo
122

oni koji su sigurni u dobar svretak i koji su
spoznali. A ko se nagradi nada, boji se kazne.
Upamtio sam ljude kojima je bilo nueno
ono to je dozvoljeno, pa su odbili rekavi: "Ne
treba nam jer se plaimo da nas ne pokvari."
Ko svoju duu ne lijei od bolesti grijeha
za svog ivota, vrlo je daleko od toga da bude
izlijeen, a sasvim blizu alosti na ovom svijetu.
Kad bi no provodio u ibadetu i od toga
poguren ostao i danju postio toliko da ti tijelo
oslabi, ne bi ti nimalo koristilo ako u dui nisi
poboan bio.
Nikakvo dobrovoljno dobro (nafila) nije
ravno dobroti koju uini roditeljima svojim, pa
ni had ni dihad.
Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu,
rekao je: "Sjeajte se Dehennema i da je njegova
vatra estoka, dubina velika i stubovi od eljeza.
Seleme ibn Amir pripovijeda: Klanjali
smo dumu sa Hasanom Basrijem, pa smo se
poslije namaza okupili oko njega kad on zaplaka.
Upitasmo ga zato plae, a on zaplaka jo jae, pa
ree:
123

- A kako ne bih plakao?! Kad bi nam se na
vrata ove damije pomolio neko od drugova
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,
kod nas od islama ne bi raspoznao nita osim ovu
nau Kiblu, kuda se okreemo u namazu.
Oh, oh! Prazne su elje svijet unitile.
Govora ima, ali djela nema. Znanja ima, ali
strpljivosti nema. Vjerovanje postoji, ali nema
vrsta uvjerenja.
ta je to? Vidim ljude, ali ne vidim
pameti, ujem um, ali ne vidim druga. Ovaj
svijet je uao u vjeru, pa izaao (iz nje). Znaju ta
je dobro, ali dobro ne rade. Znaju ta je
zabranjeno, ali ga ine. Vjera im je smo na jeziku.
Upita li nekog od njih da li vjeruje da e za djela
polagati raun, on ti odgovori da vjeruje. Kunem
se Vladarom Sudnjeg dana da lae! Jer u lijep
odgoj i svojstva vjernika spada: snaga uz vjeru,
odlunost uz blagost, vjerovanje uz vrsto
uvjerenje, znanje uz blagost, blagost sa znanjem,
pamet uz blag postupak, otmjenost u siromatvu,
umjereno vladanje u bogatstvu, samilost prema
potitenom, dareljivost na pravom mjestu i
pravednost uz istrajnost.
124

Vjernik nee uiniti nasilje ni onom ko ga
mrzi, niti e se ogrijeiti pomaui onog koga
voli. On ne ogovara, poniavajui drugoga ne
namiguje, ne istrauje tue mahane, ne govori u
besposlicu, ne zabavlja se i ne igra bez svrhe, ne
prenosi tue rijei, ne trai ono to nije njegovo,
ne porie istinu makar se i njega ticalo, ne prelazi
granice u isprici, ne sveti se kad nekoga nesrea
pogodi, niti ga veseli kad neko pogrijei.
Vjernik je u namazu ponizan i skruen i
uri da Allahu to prije padne na seddu. Rijei
su njegove pravi lijek, strpljivost je njegova
pobonost, utnja istinsko razmiljanje, a njegovo
razmatranje je pouka. Drzi se sa uenim da bi
nauio. Meu njima uti da ne bi pogrijeio, a kad
govori, govori da bi se okoristio. Kada vjernik
uini dobro, veseli se, a kad pogrijei, odmah
oprost zatrai. Kad ga neko prekori, on opet
njegovo zadovoljstvo zatrai. A ako ga neko
izgrdi i ispsuje, on se blagim pokae. Kad mu
bude uinjena nepravda, otrpi i pravedno postupi.
Samo u Allaha delleanuhu zatitu trai i od
Njega pomo moli.
Vjernik je meu ljudima dostojanstven, a
u osami je Allahu zahvalan. Zadovoljan je
125

nafakom koja mu je data. Stalno zahvaljuje na
udobnosti i otrpi u muci. Ako se nae u drutvu
onih koji su Allaha zaboravili, on se Allaha sjea,
a kad je u drutvu onih koji se sjeaju Allaha,
trai oprost za svoje grijehe.
Eto, takvi su bili drugovi Allahova
Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, za itavog
svog ivota. Takvi su bili i vai dobri preci. Vae
stanje se promijenilo zato to ste vi svoj postupak
prema Allahu delleanuhu izmijenili.
Zatim je Hasan prouio: "Allah nee
izmijeniti jedan narod dok taj narod sam sebe ne
izmijeni. A kad Allah hoe da jedan narod kazni,
niko to ne moe sprijeiti; osim Njega nema mu
zatitnika." (Kur'an, 13:11)
I na kraju je dodao: - Na Stvoritelju i
Gospodaru, ukai milost svoju naem voi
Muhammedu i njegovom plemenitom rodu,
njegovim ashabima i svim vjernicima! A nas
podari kao to si podario iskrene robove i
pobone miljenike. Ti si svemoan i pomaga si u
dobru. Dovoljan nam je Allah, divan je On
gospodar! Hvala Allahu - Stvoritelju i Gospodaru
svjetova!

126

IZ RECENZIJE

Hasan El-Basri roen 642. godine u
Medini, umro 728. godine u Basri.
Hasan Basri je simbol islamske
pobonosti. On je bio inspiracija za mnoge
duhovne pokrete u klasinom islamu: sufizam,
muetezilizam, sunnizam...
Nisu tako este osobe u povijesti koje su
sposobne sagledati savremene dogaaje u
perspektivi budunosti, a izuzetno su rijetke one
koje su to kadre u perspektivi vjenosti. Kada se
tome doda lini karakter i izvanredan moralni i
intelektualni autoritet graen samodosljednou,
onda takva rijetkost prelazi u izuzetnost. Basri je
bio ba to!
Traktat "ujem um, prijatelja ne vidim"
nastao je kao neautorske biljeke Hasana Basrije.
Ova knjiga predstavlja sie dugogodinjeg
plodnog i angairanog javnog istupanja ovog
odlinog poznavaoca prilika svoga vremena i
hrabrog kritiara izopaenja i odstupanja
islamskog drutva od prvotne jednostavnosti i
127

skromnosti.
Osnovna Basrijina misao: ivot posveen
Bogu kroz aktivno uee u tokovima ovog
svijeta, odreena je "zuhdom" - njegovom
upotrebnom a ne finalnom vrijednou. Svijet
treba koristiti s mjerom i umjerenou, a ne biti
mu potinjen, ne biti mu sluine. Ova misao nije
zavrila u ekstremnom tesavvufu, ve je bila
snana i dosljedna zapitanost nad smislom ivota
uope i devijacijama zajednice muslimana u
prvom stoljeu islama. Njegov stav je bio protest
savjesti, in line dosljednosti i glas uma u prvim
kovitlacima "talasanja" islamskog sistema
vrijednosti, koje nije ostavljalo ravnodunim ni
vladaoce ni podanike, ni uene ni neuke, ni
imune ni bijedne.
... Sublimiranost, preciznost i lahkost u
izrazu granie sa najfinijom poezijom. Stvarno
poznavanje duha Kur'ana i Hadisa i smisao za
realnost najvieg karaktera daju Risali izuzetnu
vrijednost i svrstavaju je u nezaobilaznu
literaturu: etike, bontona, retorike, pedagogije,
tesavvufa i islamske duhovnosti uope.

128