Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Bulbulistan
Fevzi Mostarac
Bulbulistan
Fevzi Mostarac
Izdava:
Kulturni centar I.R. Iran u BiH
Za izdavaa:
Abbas Ariazand
Urednik:
Fehim Nametak
Tehniki urednik:
Ahmed Zildi
Lektor:
Demaludin Lati
Likovno oblikovanje i DTP:
Tarik Jesenkovi
Tira:
1.000 primjeraka
tampa:
Sabah - print
Sarajevo, mart 2003.
ISBN 9958-650-11-8
3
Fevzi Mostarac
Bulbulistan
Prijevod s perzijskog
DEMAL EHAJI
Stilizacija
Demaludin Lati
Sarajevo, 2003.
4
SADRAJ
SADRAJ ............................................................................................... 5
RIJE IZDAVAA ................................................................................ 8
UZ OVO IZDANJE .............................................................................. 10
FEVZI MOSTARAC
ivot i djelo ........................................................................................... 11
BULBULISTAN
ejh-Fevzije iz Mostara ........................................................................ 46
PRVI HULD ......................................................................................... 50
Keramet Delaluddina Rumija .......................................................... 50
Keramet Dunaida al-Bagdadija ....................................................... 51
Keramet Abu Umrana Vasitija. ......................................................... 54
Keramet ejh-Abu-l-Abbasa.............................................................. 55
Keramet Ahmeda Serahsija ............................................................... 56
Keramet ejh Jusuf irvanija ............................................................ 57
Keramet Ibrahima Havvasa. .............................................................. 58
Keramet Zunnuna Misrija. ................................................................ 59
Keramet Selmana Farisija. ................................................................ 61
Keramet ejh-Mahmuda Iskenderija. ................................................ 62
Keramet - Kamen postaje dragulj...................................................... 63
Keramet Sadruddina iz Konje ........................................................... 65
Keramet Haririja. ............................................................................... 69
5
RIJE IZDAVAA
UZ OVO IZDANJE
Najznaajnije djelo bonjake batine na perzijskom jeziku je
Bulbulistan Fevzije Mostarca. Napisan prije vie od dva i pol stoljea u
raspjevanom i uenom Mostaru, svjedoi o bogatstvu i razuenosti
kulture naeg podneblja. Jo se desetak naih pjesnika oglasilo s
ponekom pjesmom na perzijskom jeziku, ali niko kao Fevzija Mostarac
nije napisao jedno cjelovito djelo po uzoru na perzijske klasike,
posebno Sadija.
Tridesetih godina prolog stoljea Abdurahman Mirza (Milivoj)
Mali odbranio je u Parizu doktorsku radnju o ejh Fevziji Mostarcu i
njegovom Bulbulistanu. Ovaj doktorat je i objavljen 1935. godine u
Parizu.
Godine 1973. je na iranista rahmetli Demal ehaji (19301989) objavio prijevod Bulbulistana, napisavi i znaajnu uvodnu
studiju o ovom piscu i njegovom djelu. Tu je posebno zadrao panju
na Fevzijevom stvaralatvu na turskom jeziku o emu do sada nije bilo
rijei. Zbog malog tiraa u kojem je knjiga tampana, knjiga odavno
nije dostupna iroj italakoj publici pa je Kulturni centar Islamske
Republike Iran odluio tampati drugo izdanje ove knjige. Ovoga puta
stihove u Bulbulistanu je prepjevao dr Demaludin Lati i time ih
uinio razumljivijim i knjievno vrijednijim nego to su to bili u
proznom prijevodu.
Za ovu priliku uz pomo dr Muhameda dralovia osigurali smo
i najstariji rukopis Bulbulistana, prepisan u Mostaru 1747. godine,
dakle, koliko se zna, u posljednjoj godini autorova ivota, a koji se
nalazi u Orijentalnoj zbirci HAZU-a u Zagrebu. Tako e se po prvi put
uz prijevod pojaviti i original na perzijskom jeziku. Ovo izdanje je
prireeno u povodu naunog skupa o Fevziji Mostarcu koji se
organizira poetkom marta mjeseca 2003. godine.
10
FEVZI MOSTARAC
ivot i djelo
Prozni pisac i pjesnik Fevzi Mostarac igrao je znaajnu ulogu u
knjievnom i kulturnom ivotu Bonjaka u prvoj polovini osamnaestog
stoljea. Kao to su mnogi pisci iz Bosne prije njega i u njegovo
vrijeme pisali svoja djela na dva ili vie orijentalnih jezika, tako i Fevzi
pie na perzijskom i turskom jeziku. Najznaajnije njegovo djelo
Bulbulistan (Baa slavuja) pisano je na perzijskom jeziku i jedino je
ono privlailo panju knjievnih historiara i obraivaa knjievnosti na
orijentalnim jezicima u junoslavenskim zemljama.
O Fevziju i njegovu stvaralatvu prvi je kod nas pisao Safvetbeg Baagi. U svojoj disertaciji on se osvrnuo samo na Fevzijev
Bulbulistan dok je o ivotu i cjelokupnom njegovom stvaralatvu iznio
veoma malo podataka.1
Zatim je o Fevziju pisao Mehmed Handi, koji je uglavnom
ponovio ono to je o Fevziju napisao Baagi.2 O Fevziju Mostarcu
napisao je doktorsku disertaciju Milivoje (Abdurahman Mirza) Mali.
On je preveo Bulbulistan na francuski i uz prijevod napisao studiju o
ivotu i knjievnom djelu Fevzija Mostarca.3 Tako je ovaj na pisac bio
prezentiran zapadnom naunom svijetu dok je u svojoj zemlji i dalje
ostao, tako rei, nepoznat.
Meutim, ni Mali nam nije pruio mnogo vie podataka o
stvaralatvu i ivotu Fevzija od svojih prethodnika. U kontekstu
Fevzijevog Bulbulistana Mali je jedino pokuao da vie osvijetli lik
Fevzija kao pisca i mislioca. On se najvie zadrao na analizi samog
Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo, 1912.,
148-150.
2
Mehmed Handi, Knjievni rad Bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo,
1934., 64-65.
3
Milivoje Mali, Bulbulistan du Shaikh Fewzi de Mostar, Libraire L. Rodstein, Paris,
1935.
1
11
12
13
14
15
muzike. Fevzijeva arkija nalazi se u Rukopisu br. 441, str. 53, Arhiv Hercegovine u
Mostaru. Enzyklopaedie des Islam, IV, S-Z, Leiden-Leipzig, 1934., 357-8.
11
Rubai (etverostih) pjesma je od etiri stiha koja ima epigramatski karakter i rimu
aaba, rjee aaaa. Ova poetska forma gajila se veoma rano i iziskivala savrenstvo
forme, konciznost misli i jasnou. Perzijski pjesnik Omer Hajam (um. 1122)
najpoznatiji je kao pisac rubaija. J. Rypka, History of Iranian Literature, str. 96.
12
Elegija (mersija) pjesma je turobnog, nostalginog, bolnorezigniranog karaktera u
kojoj pjesnik oplakuje umrloga, tuguje za neim dragim to je izgubio, ali nad
veliinama prolosti, sjetno se miri sa nemilom sudbinom ili s nedostinou ideala.
Ova poetska vrsta gajila se mnogo u srednjem vijeku, kako na Orijentu, tako i na
Zapadu. J. Rypka, Isto, 97. Fevzijeva elegija nalazi se u Rukopisu br. 4322, list 78b,
Orijentalni institut u Sarajevu.
13
Munadat je, zapravo, molitva u kojoj se pjesnik skrueno moli i obraa Bogu za
spas. Fevzijev munadat nalazi se u Rukopisu br. 4288, list 154b, Orijentalni institut u
Sarajevu.
14
Njegove pobone pjesme ilahije nalaze se u Rukopisu br. 667-R inventarski broj 31,
Arhiv Hercegovine u Mostaru.
16
17
apsolutno dobro i apsolutnu ljepotu, koja je, opet, samo jedan aspekt
dobra."16
Pored utjecaja koje su izvrili drugi derviki redovi, kod nas je
znaajnu ulogu odigrao red mevlevija, kome je pripadao na Fevzi i koji
je imao znatnog udjela u njegovanju i irenju perzijskog jezika i
perzijske mistine knjievnosti kod nas. Upravo u krugu mevlevija bez
prekida su se odravale konferanse mistikog djela Mesnevije
Delaluddina Rumija na perzijskom jeziku. I sam Fevzi, kao to smo to
ve rekli, spada u red onih koji su odravali te konferanse. to se tie
njegova literarnog stvaralatva, izgleda da je prvo poeo da pie na
turskom jeziku.
Fevzijeve pjesme na turskom jeziku izraavaju njegova
subjektivna osjeanja i odraavaju tendencije turske literature
osamnaestog stoljea kada je ona traila inspiraciju i crpila tematiku iz
svog vlastitog ambijenta, iz same narodne prolosti i tradicije. Mada su
se sve vie osjeale takve tendencije, ipak poezija u vrijeme Fevzija
produava tokove klasine turske knjievnosti (1453.-1600.). Fevzi je,
kao i njegov savremenik i istaknuti turski pjesnik Nedim,17 teio
originalnom izrazu pokuavajui da poeziju vrati ivotu. Meutim, to su
bili samo pokuaji. On je, ipak, u pitanju poetske forme, anra, leksike
16
18
19
20
21
22
23
o pravednosti i iskrenosti,
kratka antologija poezije,
dosjetke i duhovitosti,
pria o dareljivosti.
24
25
26
o ejhovima,
o mudrosti,
o pravednosti,
o dareljivosti i plemenitosti,
o ljubavi i prijateljstvu,
dosjetke i duhovitosti,
kratka antolgija poezije,
aljive prie33
27
34
Pod izrazom "velikog junaka" Fevzija misli na Hekim-oglu Ali-pau, koji je bio tri
puta namjesnik u Bosni (1736., 1740., 1745. i 1747.). Roen je u Carigradu
1100/1689. Otac mu je bio istaknuti lijenik.
28
Kao to smo rekli, sve aspekte svoje misli Fevzi svodi na jedan
osnovni princip da je duhovni ivot jedina realnost koja je dostojna
njegova interesiranja. Upravo iz ovog i ovakvog gledanja proizlazi i
njegov stav i pogled na svijet i ivot i sve njegove manifestacije.
Njegov ideal, ono emu stremi njegova misao i duh jeste
nadmaterijalno, transcendentalno ili - Bog. On ukazuje na taj mistiko
islamski cilj postojanja, priu o porijeklu ovjeka i potrebu da se ovjek
ponovo penje i usavrava u svome postepenom oienju ka apsolutnoj
ljepoti i dobru da bi u njoj nestao i utopio se.
U centru panje je svijet duha, svijet ideje u svome krunom
toku, vraajui se u sebe - u pravi Feniksov ivot duha. Fevzi stremi
visoko kao Simurg:
"Zar Simurgu treba trait' le da kljuje
kad kraguju gnjilo meso dolikuje?"
(Bulb., prev., 107)
Mistina kontemplacija, to duhovno udubljivanje, predstavlja za
Fevzija vrhovnu mudrost. I ljubav, i ene sa njihovim arima, djeca i
bogatstvo ovog svijeta, vlast i slava su, na izvjestan nain, prepreka za
mistinu kontemplaciju. Ako on i govori o ljubavi, to je uvijek ljubav u
prenesenom smislu - ljubav prema Bogu. Predmet njegove ljubavi
ilustruju stihovi pjesnika Hajalija koje on navodi u svome Bulbulistanu:
"Povuem se u manastir pa u mesdid bijeli
traei te po kuama povazdan cijeli!
To to traih pokraj Ka'be i to duom elih to si bio ti, san i cilj ueni!
Pagoda i Ka'ba u dasima vrelim
izlike su samo da bismo se sreli!
Hodoasnik ide Mekki, ti moj vid naseli;
kuu trai, ja vlasnika da mi udjeli!"
(Bulb., prev., 135)
ljubav:
29
30
31
32
33
36
37
38
39
42
43
Bulbulistan
ejh-Fevzije iz Mostara
44
Napomena prireivaa:
Ovo izdanje Bulbulistana prilagoeno je pravilima savremenog bosanskog
jezika. Napomene oznaene zvijezdicom (*) sainio je autor prepjeva.
45
BULBULISTAN1
ejh-Fevzije iz Mostara
Na poetku, srce - kao bulbul mali puta svoj glas koji Uzvienog hvali!
Zikir2 je posao njegove naravi;
djelo dostojno ruinjaka ljubavi!
Hiljadu kasida3 (oda) slave i hvale mogu se uti iz usta pjesnika
Bulbulistana, pjesnika iskrenosti i vjernosti, koji, sa minbera Boanske
jednoe punog vrline i dostojanstva, svojim veselim glasovima
recitiraju i nude sjedinjenje danju i nou ljudima od duha koji poznaju
sijela intimnosti i onima koji gledaju kroz prozore ruinjaka dvorca
uzvienosti.
Stihovi: Oni pjevaju Tvorcu umijea i stvaranja,
od kojih Zemlja posta jedna ravan manja!
Njegova silna Mo see na sve strane;
s Njegove se sofre sva stvorenja hrane!
46
47
48
7
8
49
PRVI HULD
50
51
koji trai savrenstvo i Boiju blizinu. Uenici - dervii jednog ejha (voe mistikog
reda). Vid. Farhang-i mustalahat-i `urafa', 336.
8
I'tikaf - leksiki znai: povui se u ugao radi molitve. Meutim, najuobiajenija
upotreba ove rijei je u znaenju povlaenje u damiju radi molitve zadnjih deset dana
mjeseca ramazana (muslimanskog mjeseca posta). Vid. Islam Anksiklopedisi, 5 cilt, 2
kisim, Istanbul, 1950., 1233.
52
53
Abu 'Umran Wasiti - nepoznat. Moda se to odnosi na Abu Bakra Wasitija koji je
umro u Mervu 932. godine. Dobro je poznavao mistiku. (Massignon, Essai sur Les
origines du Lexique tehn. de la Mystique musulmane), Paris, 1922., str. 811.
54
55
56
ayh Yusuf irwani (um. 1722.). Rodio se u irvanu, a postao slavan u Medini.
Napisao je vie djela iz oblasti islamskog prava. Al'A'lam, VI, 2. izdanje, 283.
15
57
58
59
60
61
ak hakiki (ar.) - Istinska ljubav, ljubav prema Allahu d.., za razliku od aka
medazija, ovozemaljske ljubavu prema dragoj.
62
Dirham (pl. darahim) je drahma (16 karata ili 3,12 grama). Kao moneta, dirham se
naziva jo i gro, kopjejka. Arapi su je preuzeli od Sasanida, perzijskih vladara u
sedmom stoljeu. Vrijednost joj se mijenja. Vid. Encyclopaedie de l'Islam, II, 328329.
63
64
65
66
onda stavi dragulj pred njih i ree: "Evo onoga to sam traio!" Svi
ostadoe izbezumljeni i upitae:
- ovjee koji si predmet panje mudraca, ti kome su podarene
riznice kerameta, da li je to dragulj koji si bio izgubio ili neki drugi?!
- Ovo je dragulj - ree im - koji je Sadruddin napravio od
bezvrijedne ilovae.
Svi su povjerovali da je Sadruddin stigao do takvog stepena da
jednim polupogledom nitavnu ilovau pretvara u skupocjeni dragulj.
Stihovi: Sve to zaeli Boji miljenie,
lahko ili teko, on do njega sti' e!
Njegovo je bie izraz Budi, - biva! ;
razmisli o tome ako jekin ima!
On svaki trenutak vidi "Budi - biva"
straga - sprijeda
kao to se u zrcalu njegov lik ogleda!
Zlatar napravi jednu posudu od istog zlata za ovaj dragulj i
odnese caru. im vidje dragulj, zaudi se. "Gdje li je on naao ovaj
dragulj?" I dvorjani su se iskupili i promatrali ga. To je bio dragulj koji
je bio doao od cara Indije kao poklon.
Car, u gnjevu i srdbi, obrati se zlataru:
- Kradljive carskih trezora, voo drumskih razbojnika, iz koje
riznice si ukrao i odakle si donio ovaj dragulj? Ako kae istinu, moda
e se spasiti, inae, ne!
- O, care, Osvajau, ponosu bogobojaznih, to je dragulj koji si
mi dao da za njega napravim vazu.
(Tada) car naredi rizniaru da donese onaj dragulj koji je bio pao
pred njega i ree:
68
69
71
72
73
74
Keramet (ar.-tur.) - nadnaravna djela koja ine evlije, za razliku od mudiza koje
ine Boiji vjerovjesnici.
75
DRUGI HULD
76
77
78
79
Stihovi: Trudio se ili ne - jer je Bo'ja takva u Ezelu odreena sti' e ti nafaka!
Ona koju ne odredi Bo'ja sudba pusta
nee dospjet nikome u njegova usta
Pa makar se napinj'o iz sve snage svoje
i smiljao varke i hille bezbrojne!
Stihovi: Jer je tvoja nafaka odreena jasno
u ajeti-kerimu3: Mi iskomadasmo...!,
Ona nit se poveava niti manjom biva;
doi e ti kad je spremi Rije iva!
Ako ne vjeruje da je Rezzaq dijeli,
ti to je nijee svu je dobit' nee!
Ta opasna i nemilosrdna zmija udalji se od ase tek kad u nju
povrati mlijeko, i ponovo ode meu kamenje. Onaj oajni ovjek, teko
se vukui, stie do ase. Primijeti da je mlijeko poprimilo drugu boju u
utrobi zmije i postalo vie plavo. Pomisli: I ovo je jedan znak koji mi
kae: Popij otrovano mlijeko da bi umro. Mnogo mi je bolje da umrem
nego da tako ivim: Uze asu, popi otrovano mlijeko i pade
onesvijeen.
Stihovi: Poto nema lijeka za bol srca moga,
bolja mi je smrt od muenja toga!
Nekoliko trenutaka bio je onesvijeen, a onda doe sebi i ree:
81
83
nude.
84
86
87
Illijun (ar.) - "Knjiga ispisana" (Quran, 83:18, 19); sedma sfera nebesa.
4
88
89
90
6
7
92
93
95
96
- Ne - odgovorie.
- Ako odnesu tu istu halvu ljudima koji ne znaju da je
pomijeana sa pljuvakom, da li e oni jesti ili ne?
- Da - odgovorie. - Sa svih deset prstiju e grabiti i jesti, jer je
halva slatka.
- Takav je i ovaj svijet - ree - Gazali. - Ko god spozna da je
pomijean sa neistoom ne eli ga. Meutim, svaki i onaj koji nije
spoznao da je bit njegove prirode pomijeana sa leinom dere ga kao
halvu pomijeanu sa pljuvakom.
Stihovi: Zar Simurgu,10 treba trait' le da kljuje
kad kraguju gnjilo meso dolikuje?
Mudrost - etiri kategorije ljudi po pitanju znanja
Pitali su iblija11 koliko ima kategorija ljudi i koje su.
- etiri - odgovori.
- Koje su? - upitae.
- Prva kategorija su oni koji znaju i znaju da znaju. To su
uenjaci. Slijedite ih, jer je Uitelj oba svijeta (Muhammed s.a.v.s.)
rekao: "Uenjaci su povjerenici poslanika kod Allahovih robova."
Stihovi: Ueni su Bo'jih robova vodii
jera skup vrlina takve ljude dii!
Simurg je mitoloki orao koji se spominje u istonim romansama. U Firdusijevoj
"ahnami" je odgojitelj mitskog junaka Zala, oca hrabrog junaka Rustama. Vid.
Persian-English dictionary, London, str. 718.
11
ibli (Abu Bakr Muhammad b. Halaf al-ibli) znameniti je sufija. Roen je u
Samari, umro u Bagdadu 334. h. Bio je uenik Gunayda iz Bagdada. Vid. Qamusu'1A'lam, IV, 2441-2.
10
97
98
99
100
101
102
TREI HULD
Abu `Umar al-Mazini - roen u Meki 689., umro u Kufi 770. godine, osniva
arapske filologije i sakuplja stare arapske poezije. Brockelman, Geschichte der
Arabiscben Literatur, Leiden, 1937., Tom I-III, str.117. 64 Osman Nasafi - nepoznat.
2
Osman Nasafi - nepoznat.
103
Abu Hurayra je drug poslanika Muhammeda s.a.v.s., koji od njega prenosi vie od
800 hadisa. Za halife Omera bio je namjesnik u Bahrejnu, za Osmana kadija u Meki, a
za halife Muavije namjesnik Medine, gdje je umro oko 56/675. godine. Vid. M. Jalil,
Historie de la Litterature Arabe, Paris, 1966., 524,
3
104
105
- Nita mi nije ostalo kod tebe - rekoh. - Evo, donio sam ti est
hiljada drahmi. Uzmi, ali pod uvjetom da nikome nita ne kae. Donio
sam ih samo radi Boijeg zadovoljstva.
Bogami, ako bude rekao da ti je Abu Umar neto dao, opet u
ih uzeti od tebe.
- Lopove, mora da si to ukrao od roditelja pa insistira da ne
kazujem nikome.
- Nema potrebe da to ini - rekoh. - Ako nikome ne kae, to je
moj novac. Bogami, niko ga nee uzeti od tebe. Ali, ako se odlui da
ispria da sam ih ukrao od roditelja, sigurno e ti ponovo biti oduzeti.
106
107
108
Hanif je osoba koja slijedi vjeru Ibrahimovu, ortodoksni musliman koji je vrst i
nepokolebljiv u vjeri (Persian-English dictionary by F. Steingass, London, 1963., V
izdanje, str. 432).
6
109
110
111
112
113
ovjek.
114
115
116
10
117
ETVRTI HULD
118
Nuh koji se kao jedini pravednik u grijenom rodu ljudskom, po Boijoj odredbi,
spasio od potopa i sa svojim sinovima Samom, Hamom i Jafesom postao praotac
dananjeg ovjeanstva. Vid. Enzyklopaedie des Islam, III, 1024-1026.
3
Yusuf spominje se u Kuranu, gdje se prenosi kazivanje o njemu i njegovom ocu
Jakubu. Vid. Enzyklopaedie des Islam, I V, 1275-77.
4
amsu'd-Din Tabrizi je mistik koji se pojavio u Konji (Mala Azija) i u tolikoj mjeri
izvrio utjecaj na Delaluddina Rumija da je ovaj napustio katedru teologije, povukao
se i osnovao mistiki red mevlevija. Njegov divan pjesama nosi ime spomenutog
dervia amsa Tabrizija. Vid. Rypka, History of Iranian Literature, 264-270.
5
Sultan Bayazit ibn Sulejman je sin sultana Sulejmana Velianstvenog i sultanije
Hurrem. Pobunio se protiv svoga oca koji je postavio za svoga nasljednika njegova
brata Selima. Pobijeen u Konji (1588.), sklonio se kod perzijskog cara Tahmasba,
koji ga, uz svotu od 400 hiljada zlatnika, izrui njegovu ocu. Bio je zadavljen zajedno
sa svojih pet sinova. Vid. Turk Ansiklopedisi, 5 cilt, 446.
6
ah Tahmasp je perzijski car iz dinastije Safavida (1524-1576.), najstariji sin ahIsmaila. Vid. E. G. Browne, Literary History of Persia, IV, 84.
7
Samarkand i Buhara su gradovi koji se nalaze u Transoksaniji, sada Turkestan.
119
Epigram - Hilali
Hilali10 (neka mu se Allah smiluje) je pjesnik Anadolije, savren
i uen. Pjesme su mu suptilne, tanahne i alegorine. Bio je slavan u
doba sultan - Muhammeda ibn Ibrahim-hana11 u tolikoj mjeri da je
uestvovao kao ugledna linost carskog divana (vijea). Evo jednog
njegova gazela:
Stihovi: Slika usne vi' bokala u erbe je pala;
to u vodu pade vatra rasplamsala!
Sa tvog lica blistavoga pade tanka vala;
k'o Mjesec se kroz uvojke solufa pomalja!
To kroz sjenu brode zraci utog ogledala!
Lijenie, pitaj srca to s' u oaj pala
koja ih je od bolesti estoko spopala!
Svakog asa s druge strane grma razlistala
bulbul sitnu pjesmu srie svoga tunog hala,
u zanosu, pokraj rue, bolan od svog ala!
Kaf - legendarna planina za koju se mislilo da okruava svijet sa svih strana i vee se
za horizont, i planina na Kavkazu.
9
Rafezi je pseudonim pjesnika.
10
Hilali - turski pjesnik esnaestog stoljea. Umro 1543. godine. Vid, V M. Kocaturk,
Turk Edebiyati Tarihi, 392.
11
Sultan Muhammed ibn Ibrahim-han IV, (1648.-1687.) je turski sultan koji je doao
na prijesto nakon svrgavanja i pogubljenja njegova oca Ibrahima-hana. Vid.
Enzyklopaedie des Islam, III, 713.
Vala - zastor.
8
120
Epigram - Baki
Baki12 je, izmeu svih pjesnika, bio najsuptilniji u poetskoj
umjetnosti. Nijedan njegov stih nije ist od alegorije i aliteracije.
Njegov divan pjesama bio je poznat u Jazdu,13 Sarahsu,14 irazu15 i
Kandaharu.16 Cijene njegove stihove i nazivaju ga profesorom kao to
mi nazivamo Hafiza.17 Evo jednog njegovog gazela:
Stihovi: Ljepotice rumene kao rue crvene
etaju se niz livade bujno nakiene!
Opile su aik bulbule sludene!
Ako nema erbeta, gdje su lale snene
nale ae boje rue zaljubljene!
Zbog nepravde muhtesiba18 teke i goleme,
veseljaci dodaju ae nalivene
i diu ih u planini, niz dole zelene!
Ptice bae - u ruu, imir zaljubljene Baqi, Mahmud (1527.-1600.) je turski pjesnik i najznaajniji predstavnik dvorske
poezije. Nastojao je preporoditi tursku liriku po uzoru na perzijske klasike. Njegov
divan poezije prezentira ukus i obiaje carigradskog drutva, Proslavio se kasidom
(odom) u ast sultana Sulejmana). Vid. M. Kocaturk, Turk Edebiyati Tarihi, 378.
13
Jazd - grad u Iranu.
14
Sarahs - grad u centralnoj Aziji.
15
iraz - glavni grad provincije Fars koja se prua uz obalu Perzijskog i zaliva.
16
Kandahar - grad u Afganistanu, 30 km daleko od Kabula.
17
Hafiz je znameniti i proslavljeni perzijski pjesnik. Umro je 1389. godine u irazu.
Njegov divan pjesama (oko 500 gazela) je savrenog stila i prefinjene izraajnosti.
Utjecao je na kasnije perzijske, indijske i turske pjesnike, a njegovom poezijom
inspirisao se i Gete za svoj Westostlicher Diwan. Vid. E. G. Browne, A. Literary
History of Persia, 111, 271-319.
18
Muhtasib - kontrolor bazara, posebna linost zaduena da prati i nadzire moral i
ponaanje graana. Izraz se veoma esto susree u Hafizovoj poeziji.
12
121
Epigram - Dervi-paa
Dervi-paa19 spada meu uene i hrabre ljude. Pjesme su mu
pune duha i alegorije. On je autor dva divana pjesama - jedan na
perzijskom, drugi na turskom jeziku. Poezija u oba divana je lijepa,
puna elegancije, smisla i suptilnosti. Dvaput je bio namjesnik u Bosni i
nekoliko puta guverner u Egri.20 Smatraju da je bio evlija. Po ugledu na
Mesneviju Delaluddina Rumija poeo je da pie naziru (imitaciju) i
napisao je oko dva sveska, ali jedne noi vidje u snu Rumiju koji mu
ree:
- Derviu, moje djelo nije mogue podraavati! Okani se te
zanesenosti!
On je tada odustao. Vidio sam ona dva toma koja jc napisao.
Puni su ljepote i smisla. Mislim da meu vezirima nije bilo tako
savrena i uena ovjeka. Evo nekoliko stihova iz njegove poezije:
Stihovi: Ljepotica ako ona do naega doe doma,
to stas ima ko sevlija vitak, visok, loman,
za posjetu tu u dati dva sv'jeta ogromna!
e ljubavi ne gasi aik suh, neskroman,
19
122
Epigram - Dervi-paazade
Dervi-paazade21 (neka im se Allah smiluje) je u poeziji i prozi
mnogo suptilniji i pedantniji od svoga oca. Sve njegove pjesme na
turskom i perzijskom su snane, lijepe i pune alegorije. Bez sumnje, na
njega se moe primijeniti poslovica: "Kakav otac, takav sin." Evo
nekoliko njegovih stihova:
Stihovi: Vidi prizor to ga donosi mejhana:
klima joj prijatna, zemlja razdragana!
Ne odlai au: za klimavo zdanje
krma ima svoje vrsto opstojanje!
Nemoj mislit' da e brige napustiti
onog iji dost je k'o tulipan viti!
Za list jedan opojnog jutarnjega pia
odgovara proljee rascvata i ia!
Zar se ikad bolje prilike ti daju
nego to je vrjeme kad rue cvjetaju?
123
Epigram - Husrev-paa
Husrev-paa22 (neka je Allahova milost na njega) bio je savren
ovjek, veliki uenjak i krupni pjesnik. Dobro je poznavao islamsku
mistiku. Svi njegovi stihovi sadre asonance i igre rijei. U svakom
sluaju, on je najrjeitiji uitelj pjesnika Male Azije. Zapazio sam u
nekoliko divana da ovaj gazel pripisuju Husrevu Perzijancu,23 a ja sam
vidio isti gazel u Divanu Husrev-pae i mislim da je njegov. Samo
Allah, delleanuhu, zna ta je tano.
Stihovi: Moje se srce u aku sve vie gubi, gubi;
tijelo nek' klone sve vie dok crnu zemlju ljubim!
Tvoji kovrdavi solufi zanose aike
koji k'o pe gore od vatre velike!
Neka tvoje oi jo vie zavode
onog koji dumana svojim maem bode!
Moje srce od tuge sto komada ima,
ne moe se nikad vratit' damarima!
No ako je draga zadovoljna samo,
neka ono bude jo vie sjeckano!
Husrev je navikao na vlani skut i oko;
od suza istih neka mu bie bude mokro!
22
124
24
125
Epigram - Futuhi
Futuhi25 (neka mu se Allah smiluje) je jedan od istaknutih
ejhova i dobar poznavalac islamske mistike. U doba sultana
Muhammeda bio je tako slavan da je slovio kao vodei mistik Istanbula.
Evo jednog njegovog gazela:
Stihovi: Zbog njenog je stasa, hoda izokola
u neredu ostao sav bazar idola!
Njeno lice lii listu rue vedrom;
sjaj vrtova ono uniti odjednom!
O, ljupkosti! Njene oi zanosne su;
pravila krjeposti pogledom odnesu!
Srce kom' je oslon prema tebi tuga kako e ga slomit' prjekor vjernog druga!
Radostan sam to mi suze se ne sue;
kuu mog ivota tunu one rue!
S aka ae sad je Futuhija pijan;
ae strasti o glavu podlih porazbija!
Epigram - Rudi
Rudi26 (neka mu se Allah smiluje) je savren, uen i darovit
pjesnik. U svim vrstama nauke bio je jedinstven i neuporediv uitelj.
Futuhi, Husayn Celebi - pjesnik epohe sultana Sulejmana Velianstvenog, koji je
opjevao vojne u djelu 'Anisu'1-guzat. Druga djela su mu: "Tuhfatu'l-galis" i
poema"Naz-u-niyaz" . Vid. M. Mali, Bulbulistan..., 167.
26
Rudi, Ahmed (1637.-1699.) je pjesnik rodom iz Mostara, kolovao se u Istanbulu
da bi se posvetio inovnikoj karijeri. Meutim, kasnije naputa inovniku karijeru i
posveuje se poeziji. U duhu konvencionalne istonjake lirike XV-XVII stoljea,
25
126
Epigram - Azeri
Azeri28 (Allah mu se smilovao) je pisao stihovij pune duha i
suptilnosti. Iza sebe je ostavio dva divana pjesama na turskom jeziku pisao je kaside, gazele, hronograme na turskom, a poneto i na perzijskom jeziku. Vid.
S. Baagi, Bonjaci...,114-118.
27
Urfi irazi - znaajan pjesnik esnaestog stoljea. Rodio se u irazu. Po zavretku
studija u svom rodnom mjestu otiao je Indiju. Umro je 1591. godine, u trideset i
estoj godini svoga ivota. Napisao je dvije mesnevije: "Farhd-u-irin" i "Magmau'l'akbar", koje su napisane po ugledu na Nizamijevu "Hamsu". Vid. Rypka, History of
Iranian Literature, 299.
28
Azeri (um. 1585) je turski pjesnik. Napisao je divan pjesama i mesneviju "Nak-i
hayal" pod utjecajem Nizamijevog djela "Mahzanu'l-asrar", "Matlau'l-anwar"
Husreva Dehlevija, i "Tuhfatu'l-asrar" Damija. Djelo je mistiko-didaktikog
karaktera. Po tehnici i rasporedu grae najvie se ugledao na Nizamija. Vid. M.
Kocaturk, Turk Edebiyati..., 375.
127
jedan bez taaka, drugi sa takama. O drugom nita nisam uo. Azeri je
bio savremenik pjesnik, Rudija i u poeziji su se ugledali jedan na
drugoga. Izgled, da su kao pjesnici jednake vrijednosti. Evo jednog
njegovog gazela:
Stihovi: erbe sabura je, srce, gorko kao mahovina,
emernija od njega je rastanka gorina!
Doekat' rastanak s dostom znamenje je pakla!
Jarabbi, zgrjeih: Pakao je njegova osobina!
Koliko e me plaiti uasom Sudnjega dana!
Sudnji dan je rastanak s milim prijateljima!
U nepotrebnost sastanka ne sudi po rastanku!
Otrov je u pitanju ako ti napitak ponudi sudbina!
Azeri, proivljenje s dostom vea je ast od raja!
Kad se udalje prijatelji, Sudnjeg je dana tmina!
128
PETI HULD
129
130
131
132
133
134
136
137
ESTI HULD
Dareljivost
- Fadlu Bermekidu1 se rodio sin. Svi ljudi od duha i uma otili su
sa hronogramom da mu estitaju. Ali, meu njima je bio jedan ovjek
verziran u svim umjetnostima i oproban u svim znanostima. Meutim,
zbog nevjernog vremena trpio je nasilje siromatva, a od okretanja
toka (neba) iskusio je okrutnost bijede. I on je, takoer, otiao na
prijem kod Bermekida i sjeo u posljednji red sale.
Stihovi: Ne znam zato ponavlja se jedan stari adet:
nadareni ljudi u redu su zadnjem!
Oni niskog duha misle grijeh da je darovati
onog to um'jea daje!
Zar ne znaju da je srce nadarenog
udubina odraza Boga Uzvienog?
Tada su obukli sina u tkaninu Susa, izveli ga vani i dali svakom
u ruke. Svaki od njih je uinio dovu i stavio hronogram pored njega,
dok se svi ne izredae. A onda vratie dijete unutra i stavie hronograme
pred Fadla Bermekida. On svaki proita, pohvali sve, ali dade prednost
1
138
139
140
141
Zavretak knjige
Traim od otroumnih ljudi ruinjaka nauke i spoznaje i
suptilnih ljudi perivoja palae talenta da, kad god njihov isti pogled
padne na ove perivoje, pokriju nedostatke i propuste u slubi baovana
uz oprost, po drevnom obiaju velikih ljudi.
Stihovi: Hvala Zu'l-Menanu, zadnje misli meem
svom kitabu uz pomo Dometa Najveeg!!
Ko god meni oprosti gr'jehe i mahane
neka milost Milosnika i na njega pane!
Kada doe kraj ovome spomenu?
Kad Uitelj oba sv'jeta na Ahiret krenu!
Stihovi: S prijatelj'ma bjeh u bai mate duge
godine hiljadu sto pedeset druge!
Mesnevi:3 Zavren je, evo, Bulbulistan moj;
ruinjake srdaca puni njegov poj!
Mnogo se je napatio njegov baovan;
njegov uvar uvae ga obno i obdan!
Ako ejh moj samo pogled na me baci,
to e za me biti carski srebrenjaci!
Njegovim sevepom sufija postadoh,
u njegovoj slubi odzivam se rado!
Slavni lav Boiji ponosi se njime;
Ali Odabrani4 njegovo je ime!
Masnawi (mesnevija), rimovani distihoni u kojoj dva polustiha imaju istu rimu, a
svaki distih drukiju. Ovu pjesniku formu koristili su perzijski i turski pjesnici za
epopeje, romantine, alegorijske, didaktike i mistike spjevove. U ovoj formi
izlagana su i nauna iskustva. Mesnevija je isti proizvod perzijskog duha. Vid.
Reuben Levy, An introduction to Persian Literature, New York and London, 1969.,
str. 42.
3
142
Fevzi ovdje spominje ime svog ejha Alije, ali mi nismo mogli ustanoviti na koju
linost se to odnosi.
143
LITERATURA I IZVORI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
147
148