Sie sind auf Seite 1von 623
 
PRE GOVOR
U bližoj daljoj prošlosti je bilo
nekoliko
s
lu
ča
jeva
koji su na
svoj
način
upo
zorili javnost na
s
te
ć
ke
njihovu osebujIlost ali je Izložba jugoslavenskog
srednjovjekovnog
slikarstva plastike 
koj<l
je održana
19
50. godine u Pariz
u
stvarno u
sp
je
la
da is
takn
e pravu vrijednost
stećaka
da za
njih
ozbiljno
za
interes
uj
e strane naše
s
tru
č
n
e
obrazovanije krugove. Od tada je uslijedio niz inicijativa organizova nih
aktivno
sti
oko
zaštite evidencij
e
istraživanja
proučavanja
fonda ove vrste naših s
pomeni
ka
ku tur
e
č
iji
su
re
zultati sasv
im
očevidni.
Prošlo je
vrijeme
kada su
stećc
 
uništavani zbog toga što se
najčešće
na
njih
gledalo kao na
st
ara groblja
koja
s
amo
smetaju ili koja pred stav
ljaju jeftin
g
rađevinsk
 
materijal. Sada širi
kru
govi naših
građana
nastoje da se
stećci
što bolje
očuvaju
koriste za savremene potrebe. U
međuvremenu
je obavljena sistematska evidencija
sv
ih
s
t
eć
aka
u Jugoslaviji
č
iji
je glavni rezultat publikacija u
kojoj
je dat kataloško -topografs
ki
pregl
ed
čitavo
g
fonda. Paralelno s
tim
radilo se na pri
kupljanju
 sistematizaciji objav
ljivanju
nau
č
n
e
gra
đ
e
najvažnijih re giona i lokaliteta
steć
aka
 
o
če
 u
vec
imamo
seriju
od
deset tomova posebnih izdanja
nekoliko
desetaka
st
ručnih
radova
koji su
objavljeni u
Našim
starinama
Glasn
iku
Zemaljskog
mu
ze
ja
u Sarajevu drugim
časopisima
kao se
riju
od
četi
ri
toma
natpisa
ste
ć
aka.
Ti drugi
re
z
ultati
su s jedne strane z
ahtij
evali još neka dopunska istraživanja a sa druge siste
mati
zaciju
č
itave
naučne
građ
e
njeno
prou
č
avanj
e
odgovor
barem
na najvažnija pitanja koja se postavljaju. Trebalo je
utvrditi
teritorij brOjno stanj
e
pripadnos
t
vremensku
pojavu trajanje
s
tećaka
 
trebalo je stvoriti li
st
u oblika
steća
ka
 
ob
ja
sniti natpise siste
mati
zirati prikazati reljefne
moti
ve
s
tećaka
i
poku
šati
protuma
č
 t 
·njihovo porijeklo
st
il
ske
osobine
z
načen
je.
Trebalo je pored ostalog
a
egzaktno
utvrditi
odnos
stećaka
bosans
kih
heretika
steća
ka
Vlaha itd. Ukazala se potreba pisanja
monograf
ske s
tudije
koja bi što
kom
pleksnije obuhvatila fen
omen
problem
stećaka.
Tako je došlo do ovoga poduhvata na
čemu
sam
kontinuirano radio od
1971.
godine. Najprije sam pristupio dopun
sk
im
terenskim
istraživanjima i kom pletiranju
naučne
građe
a
potom studiju
te
g
rađe
po
temama
oblici
natpi
si
ukra
si dr. uz konsultavanje
stručne
literature. Ukazala se 7 potreba prikupljanja razmatranja komparativnih materijala kako u
 
našoj
zemlji tako
u inostranstvu. U vezi s tim išao
sam
na
kraća
studijska putovanja
u Srbiju Makedoniju Hrvatsku. Bio
sam
u prilici da
idem
na
kraća
studijska putovanja
u
italiju
Francusku
Mađarsku,
Bugarsku
Tursku
Grčku
Sovjet
s
ku
Armeniju.
Većinu
ovih
studijskih
putovanja
omogućila
mi
je
Republi
č
ka
komisija
za
kulturno
na
s
ljeđe
Bosne
i Hercegovine a onda Zajednica
za
kulturu BiH
i Zavod za
lIaučno-tehničku
kulturno-prosvjetnu
s
aradnju
sa
inostranstvom
BiH. U
toku
ovoga rada nastojao s
am
da ne ispus
tim
iz vida ništa
od
onoga
što
je do sada napisano
o
ste
ćcima.
Moram priznati da su
mi
stručni
radovi Cire Truhelke Alojza Benca Dimitrija
Ser
ge
jevskog Marka Vega Mirjane
Corović-Ljubinković,
Anđele
Horvat Cvite
Fi
sko
vića
Nevenke
Božanić-Bezić,
Pavla
Anđelića
 
Mariane Wenzel
Đure
Baslera Zdravka
Kajmakovića
Radomira
Stanića
kao
direktnih
terens
kih
istra
ž
ivača
stećaka
mno
go
pom
ogli. Razumljivo ja
sam
se dosta oslanjao na rezultate
koj
e su u s
vojim
s
tudijama nekih
pitanja
s
tećaka
postigli Svetozar
Radojči
ć
 
laro
slav Sida
k,
Alojz Benac Marko Vego Marian Wenzel Cvito
Fi
s
ko
v
ić
Pavao
Anđelić
Ljubomir
Karama/1 ,
Vojislav
Đurić
 
Mirjana
Corović-Ljubinković,
Miroslav
Raukar
Đuro
Basler. Pose
bno
dragocjenu
p
o
moć
su
mi
predstavljala
mišljenja
do
kojih
su
došli
laroslav
Sida
k,
Sveto
zar
Radoj
č
 
ć
 
Cvito
Fisković
i Alojz Benac. U
po
slj
ednjoj
fazi rada osjetio s
am potr
e
bu
da se
konsuItujem
s
nekim
našim
stručnjacima
koji
poznaju
ovu
problematiku ili su joj bliski. U
tome smislu
sam
o
pitanju
srednjovje
kovne
Crkve bosa
ns
ke imao vrlo korisne
kontakte
sa prof.
dr laro
s
lavom Sidakom
o
pitanjima natpi
sa
s
 
eć
aka
sa
mr
Tomi
s
lavom Raukar
om a
o
p
itanjima
reljefnih
motiva
sa
dr Mirjanom
Coro
v
ić-Ljubinkovi
ć
prof.
Radomirom
Stalli
ć
em,
dr
Pavom
Anđelićem,
prof.
Đurom
Basle
rom
i
dr Slobodanom
Z
eče
vi-
ćem,
kojima
i
ovom prilikom
zahvaljujem na
pomoći
.
Koncepcija naslov
knji
ge bili su pre
dm
et
o
kojem sam
duže razmišljao.
Brižljivijim
upoznavanjem s
tudiranj
em dosadaš
njih
istraživanja
prouča 'anja stećaka
mo
gao s
am
uo
č
iti
važnije
aktivno
sti glavne rezultate tih istraživanja i
pr
o
u
č
avan
j
a
koj
e s
am
 
nakon
kri
t 
č
kog
preuzimanja 
u n
 
.
uju
ć
 
ih sa vlas
titim
rezuIllItima izlož
 O
u prva dva poglavlja
knjig
e. Važ
nim
pitanjima
utvrđivanja
teritorija rasprostiranja
brojno
g stanja kronolog
ij
e
s
te
ć
aka
posvetio s
am
pos
ebnu
paž
nju
u
svome
studiju
što se
vidi
iz
treć
eg
poglavlja. Tište
č
itavog
poduhvata
je
na glavnim
umjetničkim
svojstvima
st
eć
aka
oblicima
natpisima
i ukrasima
uključujući
majstore
i
njihov
postupak
č
emu
je u
studiju
posvećeno
najviše vremena a u kltjizi dato najviše prostora u
IV
poglavlju.
Već
duže vremena znatan broj
naučnih
radnika i ostalih zainteresovanih
građana,
naročito
u inostranstvu
s
tećke
smatraju
isklju
č
 
v
o
bog
umil
s
kim
nadg
robnim
s
pom
enic
ima
i
sv
u
um
jetnost
s
t
eć
aka
na;
češć
e
nazivaju
bogumilska
m
umj
e
tnoš
ć
u
.
Kako takvo
naučno
neopravdano shvatanje ne bi uzelo prevelikog maha bilo
e
nužno da se
odnos
st
eć
aka
bosanskih hel-
etika
postavi i objasni
što
je
mo
guće
tačnije.
To pitanje nedavno
iskr
sla teza o pripadnosti
većine
st
eć
aka
Vlasima
predmet
su posebnog poglavlja.
Duboki
korijeni
umjetn
osti
s
tećaka
i
njena
golema tradicija se jasno odražavaju na nišanima
kr
s
tačama
i drugim vrstama
vremenski
bliskih i nešto kasnijih nad-grobnika zbog
če
ga
je bilo
potr
e
bno
i to pitanje
proučiti
i prikazati. 8

Ihre Neugier belohnen

Alles, was Sie lesen wollen.
Jederzeit. Überall. Auf jedem Gerät.
Keine Verpflichtung. Jederzeit kündbar.
576648e32a3d8b82ca71961b7a986505