Punostijeni statiki odreeni nosai

111

2.4 PROGIBLJIVOST PUNOSTIJENIH NOSAA

2.4.1 PROGIBLJIVOST NAELOM VIRTUALNOGA RADA
Pod odreivanjem progibljivosti punostijenih nosaa ovdje se podrazumijeva odreivanje, za poznato djelovanje, diskretnog pomaka na proizvoljnom mjestu i u prozvoljnom smjeru. Zbog statike odreenosti, reakcije i raspodjela unutranjih sila ne ovise o karakteristikama presjeka, dimenzijama niti o materijalu. Vrsta poprenog presjeka i mehanika svojstava materijala utjecati e na progibljivost svakog sustava. Neka je predmet promatranja konkretan konstruktivni sustav odabran kao obina greda izloena djelovanju konstantnog optereenja q. Neka je popreni presjek konstantan, pravokutan visine h, irine b, iz Hookeovog materijala s modulom elastinosti E, i modulom posmika G. Povrina presjeka izloena uzdunoj deformabilnosti iznosi A, povrina izloena posminoj deformabilnosti Ay dok je veliina momenta tromosti I. Za zadani sustav i pripadno optereenje neka su odreene reakcije i sve potrebne rezne sile, Mx, Tx i Nx, kako je prikazano na crteu 2.71. Neka je x oznaka za hipotetsku progibnu liniju, kada bi bila poznata za ovo stanje. Progibna linija se sastoji od utjecaja koji daju momenti savijanja, poprene sile i uzdune sile. Neka se trai progibljivost u sredini grede u uspravnom smjeru. Na mjestu i u smjeru traenog progiba postavlja se fiktivna jedinina sila F=1. Za ovaj sluaj optereenja mogu se odrediti reakcije i rezne sile. Neka pripadne rezne sile imaju oznake: mx, tx i nx, kako je prikazano na crteu 2.72.

Crte 2.71 Odgovor zadanog sustava Mihanovi, Trogrli Graevna statika I

112

Punostijeni statiki odreeni nosai

Crte 2.72 Fiktivno optereenje silom u smjeru progiba

Stanje ravnotee pri djelovanju fiktivne sile F=1 indirektno se moe provjeriti naelom virtualnoga rada. Za bilo koji mogui sluaj virtualnih pomaka rad vanjskih sila F mora biti jednak radu unutranjih sila, jer je promatrani sustav u ravnotei. Ako se kao virtualni pomaci za testiranje ravnotee odaberu upravo pomaci stvarno zadanog optereenja x, tada iz jednakosti radova vanjskih i unutranjih sila slijedi veliina traenog progiba , odnosno

Av = Au
ili jednostavno

(2.53) (2.54)

= Au
Pri tome je rad unutranjih sila jednak

Au = mx

Mx T N dx + t x x dx + n x x dx EI GA y EA

(2.55)

gdje je:

Mx virtualna zakrivljenost (deformacija) savijanjem, EI Tx virtualna posmina deformacija, GAy

Nx virtualna uzduna deformacija. EA

U konkretnom sluaju rad uzdunih sila jednak je nuli, a rad momenata savijanja iznosi

mx

Mx 1 dx = 2 EI EI

1 ql 2 2 l l ql 2 1 l 19 ql 4 2 8 l 3 4 + 2 32 2 4 = 768 EI

(2.56)

dok je rad poprenih sila

Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

113

Tx 1 1 ql 1 1 ql dx =2 l = GAy GAy 2 2 2 4 GAy

2

(2.57)

U prethodna dva izraza, integracija je izvrena numerikim putem, prema pravilu: integral umnoka jednak je povrini ispod jedne funkcije pomnoenoj s ordinatom druge funkcije koja se nalazi ispod teita prve funkcije. Uvjet je neprekinutost funkcija po dijelovima te da barem jedna od njih mora biti linearna.

Za konkretne vrijednosti: l=10 m, q=10 kN/m, E=10000 MPa, G= 6000 MPa, h=70 cm, b=30 cm, te Ay=A, progib u sredini iznosi

= 2.885 + 0.020 = 2.905 cm

(2.58)

Udio posminih deformacija je praktino zanemarljiv (iznosi ispod 1%). Kod nosaa koji su niski (nisu visokostijeni) udio posminih deformacija je gotov uvijek zanemarljiv. Bez znatnije pogreke izraz za progib u prethodnom sluaje se moe zapisati u obliku:

19 ql 4 768 EI

(2.59)

Utjecaj uzdunih deformacija se ne moe zanemariti i ovisi od sluaja do sluaja kao to je prikazano u narednim primjerima. Postupak na prethodnom konkretnom sluaju moe se popiti na bilo koji sustav punostijenih nosaa. U nastavku je pokazan primjer odreivanja kuta zaokreta grede sa optereenjem i svojstvima prikazanim na crteu 2.73.

Crte 2.73 Fiktivno optereenje momentom na mjestu zaokreta

Sukladno izrazu (2.54) rad vanjskih sila iznosi upravo veliini traenog kuta zaokreta te je

= Au
odnosno

(2.60)

= mx

Mx ql 3 1 2 ql 2 dx = l= EI EI 3 8 12 EI

(2.61)

Za konkretne vrijednosti ulaznih podataka, veliina traenog kuta zaokreta iznosi

= 0.00486
s dimenzijom prirodne vrijednosti kuta.
Mihanovi, Trogrli

(2.62)

Graevna statika I

114

Punostijeni statiki odreeni nosai

2.4.2 PRIMJERI PROGIBLJIVOSTI

Primjer 1. Prosta gred izloena koncentriranoj sili Prosta greda izloena je koncentriranoj sili F u sredini raspona. Potrebno je odrediti progib u sredini uvaavajui samo savojne deformacije. Presjek nosaa je konstantan sa savojnom krutosti iznosa EI. Dijagram momenata savijanja prikazan je na crteu 2.74. Poto se progib trai upravo ispod sile F, tada i jedinina sila za primjenu virtualnoga rada mora biti na istom mjestu. Tada je i dijagram mx istog oblika kao Mx, s iznosom u sredini ml/2= l/4.

Crte 2.74 Optereenje i momenti savijanja

Sukladno izrazu (2.54) veliina progiba u sredini iznosi

= mx

Mx Fl 3 1 1 Fl 2 l = dx = 2 l EI EI 2 4 3 4 48 EI

(2.63)

Primjer 2. Greda oslonjena na vjealjci Greda je izloena koncentriranoj sili F=100 kN u sredini raspona, ovjeena je na

Crte 2.75 Optereenje i rezne sile Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

115 vjealjci na desnom leaju. Potrebno je odrediti progib u sredini raspona. U ovom sluaju relevantne su savojne deformacije grede i uzdune deformacije vjealjke. Svojstva grede su: raspon l=10.0 m, presjek visine 70 cm, irine 30 cm, modul materijala E=10000 MPa. Svojstva vjealjke su: visina h=5.0 m, presjek kruni promjera 20 mm, modul materijala E=210000 MPa. Dijagram reznih sila prikazan je na crteu 2.81. Jednina sila za primjenu naela virtualnoga rada mora biti u sredini raspona grede, tada su dijagrami reznih sila mx i nx isti kao na crteu 2.75, stim da je ml/2=l/4 i iznos uzdune sile nx=1/2.
Punostijeni statiki odreeni nosai

Sukladno izrazu (2.d2) veliina progiba u sredini raspona iznosi:

= mx
l

Mx N h 1F Fl 3 Fh 1 1 Fl 2 l + = + (2.64) dx + n x x dx = 2 l EI E1 A1 EI 2 4 3 4 E1 A1 2 2 48 EI 4 E1 A1 h

Kada se uvrste konkretne vrijednosti izlazi

= 2.430 + 1.938 = 4.368 cm

Primjer 3. Trozglobni okvi izloen horizontalnoj sili

(2.65)

Trozglobni okvir je izloen horizontalnoj sili F=10 kN u visini preke. Osna geometrija okvira i pripadni dijagrami unutranjih sila prikazani su na crteu 2.76. Potrebno je odrediti horizontalni pomak lijevog vora. Jedinina sila za primjenu naela virtualnoga rada mora biti na mjestu i u smjeru traenog progiba. Pripadni dijagrami mx i nx, slini su onima sa crtea 2.76 pri emu je mmax=l/4 te nx=+/- .

Crte 2.76 Optereenje i rezne sile za proraun horizontalnog pomaka

Sukladno izrazu (2.54) veliina horizontalnog progiba iznosi

= mx

1 1 Fl 2 l 1 F l 1 N Fl 3 Fh Mx +4 = + (2.66) dx + nx x dx =4 l EA EI 2 4 3 4 E1 A1 2 2 2 12 EI 2 EA EI
Graevna statika I

Mihanovi, Trogrli

116

Punostijeni statiki odreeni nosai

Primjer za vjebu 4. Konzolni nosa. Za konzolni nosa s optereenjem silom F kako je prikazano na crteu 2.77 potrebno je odrediti progib i kut zaokreta . U obzir uzeti samo savojno deformiranje.

Crte 2.77 Progib i zaokret konzolnog nosaa

Rjeenje glasi: =

Fl 2 Fl 3 , = 3EI 2 EI

Primjer za vjebu 5. Gerberov nosa. Za Gerberov nosa s optereenjem silama F i q kako je prikazano na crteu 2.78 potrebno je odrediti progib i kut zaokreta . U obzir uzeti samo savojno deformiranje.

Crte 2.78 Progib i zaokret Gerberovog nosaa

Rjeenje glasi: =

17 Fl 3 11 Fl 2 , = . 1000 EI 120 EI

Primjer za vjebu 6. Progib poduprte grede Za poduprtu gredu prikazanu na crteu 2.79 potrebno je odrediti progib u sredini raspona za zadano optereenje. Geometrija desne strane simetrina je geometriji lijeve strane. Zadane su veliine savojne krutosti presjeka grede EI= 1.11 MNm2, osne krutosti presjeka kosnika EA1= 58.2 MN, osne krutosti presjeka stupova EA2= 46.8.2 MN, izos sile F=0.1 MN. Rjeenje glasi: = 3.30 cm.

Graevna statika I

Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

117

Crte 2.79 Progib poduprte grede

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

118

Punostijeni statiki odreeni nosai

2.5 TEMPERATURNO DJELOVANJE

2.5.1 DEFORMACIJE JEDNOLIKE I NEJEDNOLIKE TEMPERATURE
U statici linijskih nosaa pa tako i punostijenih nosaa pojednostavnjeno se zadaje temperaturno djelovanje u dva sluaja koja se mogu pojaviti i istodobno. Prvi sluaj je jednolika temperatura koja podrazumijeva pojavu jednake promjene, porasta ili snienja temperature u svim dijelovima presjeka kao i po svim dijelovima istog elementa. Drugi sluaj je nejednolika temperatura koja podrazumijeva na gornjem rubu promjenu temeprature jednog predznaka a na donjem rubu istu promjenu suprotnog predznaka s linearnom promjenom. Deformiranje diferencijalnog elementa tapa jednolikom temperaturom Usljed jednolikog zagrijavanja za t0, sva vlakanca presjeka jednako se rasteu za iznos

x = t t0

(2.67)

Gdje je t toplinski koeficijent, koji pokazuje koliko se rastegne vlakance jedinine duljine pri porastu temperature za 1o C. Izgled deformiranog elementa prikazan je na crteu 2.80.

Crte 2.80 Rastezanje pri jednolikoj temperaturi

Deformiranje diferencijalnog elementa tapa nejednolikom temperaturom Neka se gornje vlakance hladi za iznos t/2 a donje vlakance zagrijava za izos t/2. Deformiranje svakog vlakanca je slobodno pa nastaje oblik prikazan crteu 2.81.

Crte 2.81 Zakrivljenost tapa pri nejednolikoj temperaturi Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

119

Na promatranoj duljini elementa rubni presjeci su se zakrenuli za kut

t t
h

(2.68)

to predstavlja traenu savojnu deformaciju - promjenu kuta zaokreta odnosno zakrivljenost presjeka. Slobodno deformiranje je bitno deformacijsko svojstvo statiki odreenih sustava, to je potvreno u prethodnoj toki. Stoga se temperaturno djelovanje jednoliko i nejednoliko ostvaruje kao slobodno deformiranje sustava bez pojave reakcija i unutranjih sila. Posljedica e biti samo deformiranje zadanog sustava ovisno o temepraturnom djelovanju, toplinskom koeficijentu i visini presjeka elemenata.

2.5.2 TEMPERATURNA PROGIBLJIVOST NAELOM VIRTUALNOGA RADA

Temperaturno djelovanje izaziva deformiranje promatranog sustava. Klasini pristup odreivanja deformacijske linije je sloen. Za tu svrhu praktinije je uporabiti raunalne metode koje se pak izuavaju u statici neodreenih sustava. Stoga se pod temperaturnom progibljivosti ovdje podrazumijeva odreivanje diskretnih pomaka na odreenom mjestu i u odreenom smjeru kao posljedica temperaturnog djelovanja. Praktino je uporabiti isti pristup kao u prethodnoj toki odreivanja progiba pri djelovanju konkretnog optereenja. Ako se temperaturne deformacije uzdune i savojne, poistovjete sa savojnim deformacijama savijanja i deformacijama od uzdunih sila tada vrijedi analogija iz prethodne toke. Primjenjuje se naelo virtualnoga rada u kojem su unutranje sile one koje daje jedinina sila F=1 (na mjestu i u smjeru traenog progiba) a virtualni pomaci odnosno vitualne deformacije na kojima se vri rad su temeperaturne deformacije koje su zadane samim temperaturnim djelovanjem i svojstvima presjeka. U nastavku je pokazan primjer odreivanja progiba proste grede u sredini raspona izloene nejednolikoj temperaturi. Neka je l=10 m, t=400C gore hlaenje, visina presjeka 70 cm, toplinski koeficijent t =1.0 .10-5.

Crte 2.82 Progibljivost pri nejednolikoj temperaturi

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

120 Veliina progiba e iznosit

Punostijeni statiki odreeni nosai

= mx

t t x
h

dx + nx t t0 dx

(2.69)

U konkretnom sluaju je

=2
odnosno

t t x l 1 l
h
224

t t x l 2
8h

(2.70)

= 0.714 cm

(2.71)

2.5.3

PRIMJERI TEMPERATURNE PROGIBLJIVOSTI

Primjer 1. Progib i zaokret Gerberovog nosaa sa stupom Sustav Gerberovog nosaa poduprt stupom kao to je prikazano na crt. 2.83 izloen je temperaturi djelovanju: jednolikom zagrijavanju stupa t0=20 Co i nejednolikoj temepraturi t=30 Co grednog dijela. Gornji pojas ohlaen je za 15 Co a donji isto toliko zagrijan. Toplinski koeficijent za gredu i stup iznosi t=1.0-05 .Visina presjeka grede iznosi 60 cm. Potrebno je odrediti na crteu naznaeni progib i zaokret.

Crte 2.83 Progibljivost pri sloenoj temperaturi

U danom primjeru veliina progiba e iznositi:

Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

121
5

2.0 *10.0 2.0 * 2.0 1.0 *10 * 30 0.2 * 5.0 *1.0 *10 5 * 20 = 5.8 mm + 2 2 0.6

(2.72)

Dok e veliina kuta zaokreta iznositi:

=
5 0.25 * 10.0 0.25 * 2.0 1.0 * 8.0 1.0 * 10 * 30 + + + 0.025 * 5.0 * 1.0 * 10 5 * 20 = 2.775 mm 2 2 2 0.6

(2.73) Primjer 2. Progib poligonalne grede Poligonalna greda, izloena je temperaturnom jednolikom i nejednolikom djelovanju kao to je prikazano na crteu 2.84. Jednolika temperatura iznosi t0=20 Co, nejednolika temepratura t=30 Co s hlaenjem izvana, a zagrijavanjem iznutra. Visina presjeka je 60 cm.

Crte 2.84 Progibljivost pri sloenoj temperaturi

Veliina horizontalnog progiba za l=10 m e iznositi:

= 2

5 1.0 * 10 * 30 10 * 10 + 1 * 10 * 5.0 * 1.0 * 10 5 * 20 = 11 cm + 10 * 10 2 0.6

(2.74)

Primjer za vjebu 3. Konzolni nosa izloen nejednolikoj temperaturi Konzolni nosa visine presjeka h, izloen je nejednolikoj temperaturi t=40 C0 pri zagrijavanju s gornje I hlaenju s donje strane kako je prikazano na crteu 2.85. Trai se progib i kut zaokreta na kraju konzole.

Crte 2.85 Progibljivost konzole pri nejednolikoj temperaturi

Rjeenje zadatka glasi: = t t

l2 l , = t t . 2h h
Graevna statika I

Mihanovi, Trogrli

122

Punostijeni statiki odreeni nosai

2.6 POKRETNO OPTEREENJE I UTJECAJNE LINIJE

2.6.1 UTJECAJNE LINIJE I JEDININA POKRETNA SILA
Poseban sluaj djelovanja sila na konstruktivne sustave su pokretne sile. Teorijski gledano to je zapravo stanje s beskonanim brojem razliitih poloaja, odnosno sluaja zadanog optereenja. Razumljivo je da sve te sluajeve, a niti veliki broj, ne moemo obraditi. Inenjerski je zadau postaviti tako da se izlui sluaj ili sluajevi koji daju ekstremni utjecaj za konkretnu veliinu koju elimo odrediti. Put do rjeenja na postavljenu zadau vodi preko pojma utjecajnih linija. to su utjecajne linije? Najkrae, to su geometrijski mogui pomaci mehanizama ili progibi sustava, koje pridruujemo promatranom sustavu i proglaavamo ih virtualnim pomacima. emu slue utjecajne linije? Slue za odreivanje ekstremnih veliina koje daje pokretno optereenje. Nain konstruiranja i upotrebe izloeni su u nastavku. S ciljem odreivanja veliine konkretne reakcije ili rezne sile za dano optereenje, moe se uporabiti naelo virtualnoga rada. Odbacimo vezu koja prenosi traenu silu i nadomjestimo je napoznatom silom. Statiki odreeni sustav postaje mehanizam s jednim stupnjem slobode, za koji je mogue odrediti sve pomake. Postavimo li bilo kakvo optereenje na promatrani sustav i uporabimo naelo virtualnoga rada, pri emu su pomaci mehanizma virtualni pomaci, slijedi da je jedina nepoznata veliina traena sila. Pristup se pojednostavnjuje ako se zahtjeva da su pomaci sustava upravo takvi da je na mjestu traene sile nastao jedinini pomak.

Crte 2.86 Utjecajna linija za momonet i poprenu silu u presjeku t-t Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

123 Ako je optereenje jedinina koncentrirana sila tada izlazi da je naa traena veliina upravo jednaka pomaku u smjeru i na mjestu djelovanja jedinine sile. Jednostavno, ordinate pomaka naeg sustava predstavljaju veliinu traene sile ako se na konkretnom mjestu nae jedinino optereenje, a po definiciji to je utjecajna linija za traenu veliinu. Na crteu 2.86 prikazane su utjecajne linije za moment savijanja i poprenu silu u presjeku t-t. Crtkana linija pokazuje mogua mjesta djelovanja uspravne jedinine pokretne sile. Na crteu 2.87 prikazana je utjecajna linija za uzdunu silu u presjeku t-t. Crtkana linija pokazuje mogua mjesta djelovanja horizontalne jedinine pokretne sile. Traimo li ekstrem za bilo koju traenu veliinu, on je na mjestu najveeg pomaka na kojem jedinina sila vri virtualni rad.
Punostijeni statiki odreeni nosai

Crte 2.87 Utjecajna linija za uzdunu silu u presjeku t-t

Problem konstruiranja utjecajnih linija vodi primjeni kinematikih metoda odreivanja polova. Postupak je relativno jednostavan kod jednostavnih sustava, meutim kod sloenijih sustava moe biti vrlo sloeno i praktin neizvediv. Postupak ciljane deformacije-temperaturne analogije. Postupak ciljane deformacije za odreivanje utjecajnih linija punostijenih nosaa se primjenuje jednako na statiki odreene i statiki neodreene sustave. Cilj postupka je konstruiranje virtualnih pomaka koji ine utjecajnu liniju kao stvarnih progiba nastalih od specijalno odabranog, odnosno ciljanog optereenja. Ciljano optereenje se zadaje u okoliu mjesta traene veliine i to tako da izazove istovrsnu deformaciju, na konano malom dijelu sustava. Ono moe biti zadano kao koncentrirano djelovanje ili temperaturno djelovanje. Kod traenja utjecajne linije za moment ciljano optereenje treba dati jedinini zaokret dva bliska susjedna presjeka. Pri traenju utjecajne linije za poprenu silu moment ciljano optereenje treba dati jedinino smicanje dva bliska susjedna presjeka. Za odreivanje utjecajne linije za uzdunu silu, ciljano optereenje treba dati jedinino razvlaenje dva bliska susjedna presjeka. Kod utjecajnih sila za reakcije, ciljano optereenje treba rastegnuti tap koji prenosi reaktivnu silu. Shema optereenja s kojom se izaziva utjecajna linija za moment se satoji od para momenata savijanja dovoljno blizu postavljena. Konkretan primjer je pokazan na crteu 2.88. Alternativa je da se na usvojenom kratkom elementu zadaje nejednolika temperatura. Shema optereenja s kojom se izaziva utjecajna linija za poprenu silu se sastoji od dva para momenata jednakog iznosa i suprotnog predznaka. Parovi su postavljeni jedan do drugoga, tako da se dobiva djelovanje M1, -2M1, M1. Konkretan primjer je pokazan na
Mihanovi, Trogrli Graevna statika I

124 Punostijeni statiki odreeni nosai crteu 2.89. Alternativni pristup temperaturnom analogijom je izlaganje pola usvojenog elementa nejednolikoj temperaturi jednog predznaka a druge polovice nejednolikoj temperaturi drugog predznaka.

Crte 2.88 Shema optereenja i progibi za utjecajnu linija za moment u presjeku t-t

Crte 2.89 Shema optereenja i progibi za utjecajnu linija za poprenu silu u presjeku t-t

Shema optereenja s kojom se izaziva utjecajna linija za poprenu silu se sastoji od dvije jednake sile suprotnog smjera koje izazivaju vlano djelovanje na konanom dijelu nosaa. Primjer je prikazan na crteu 2.90. Alternacija temperaturnim djelovanjem je jednoliko zagrijavanje konanog dijela nosaa.

Graevna statika I

Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

125

Crte 2.90 Shema optereenja i progibi za utjecajnu liniju za uzdunu silu u presjeku t-t

Progibne linije u svim sluajevima upravo su utjecajne linije. Progibe je praktino odrediti raunalnim postupkom, dakle primjenom metode pomaka. Detalji metode pomaka objanjeni su u analizi statiki neodreenih sustava.

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

126

Punostijeni statiki odreeni nosai

2.6.2 UTJECAJNE LINIJE REAKTIVNIH I UNUTRANJIH SILA

Utjecajne linije reakcija proste grede Izgled utjecajnih linija za reakcije proste grede prikazan je na crteu 2.91. Pomaci koji prestavljaju utjecaj za horizontalnu reakciju zbivaju se horizontalno i projiciraju u os grede. Nacrtani su okomito na os kako bi bili pregledniji.

Crte 2.91 Utjecajna linija za reakcije proste grede

Utjecajne linije na konzoli Na crteu 2.92 prikazane su utjecajne linije za moment i poprenu silu u presjeku t-t na konzolnom nosau.

Crte 2.92 Utjecajne linije za rezne sile na konzoli

Utjecajne linije Gerberovog nosaa Utjecajne linije za moment i poprenu silu u presjeku t-t Gerberovog nosaa prikazane su na crteu 2.93.

Crte 2.93 Utjecajne linije za rezne sile na Gerberovom nosau Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

127 Trozglobni luk Utjecajne linije za moment u presjeku t-t trozglobnog luka prikazane su na crteu 2.94. Nul toka utjecajne linije zove se jo i statika nul toa. Ona pokazuje mjesto djelovanja sile kada je u promatranom presjeku moment savijanja jednak nuli. U kinematici to mjesto odgovara apsolutnom polu srednjeg dijela mehanizma.
Punostijeni statiki odreeni nosai

Crte 2.94 Trozglobni luk utjecajna linija za moment u presjeku t-t

Utjecajne linije za poprenu silu u presjeku t-t trozglobnog luka prikazane su na crteu 2.95.

Crte 2.95 Trozglobni luk-utjecajne linije za poprenu silu u presjeku t-t

Primjer ovjeene grede

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

128

Punostijeni statiki odreeni nosai

Utjecajne linije za uzdunu silu u zatezi ovjeene grede prikazane su na crteu 2.96.

Crte 2.96 Ovjeena greda-utjecajne linije za moment u gredi

Crte 2.97 Ovjeena greda-utjecajne linije za sile u zatezi Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

129

2.6.3 EKSTREMNI UTJECAJI POKRETNOG OPTEREENJA Uporaba utjecajnih linija

Utjecajne linije kod djelovanja pokretnog optereenja rabimo za odreivanje ekstrema traene statike veliine. Postupak se zapravo svodi na traenje poloaja pokretnog optereenja iji virtualni rad nad utjecajnom linijom daje ekstrem. Postupak znaajno ovisi o vrsti pokretnog optereenja. U sluaju jedne koncentrirane sile ekstrem se dobije postavljanjem pokretne sile iznad najvee ordinate utjecajne linije u sluaju maksimuma ili najmanje ordinate utjecajne linije u sluaju minimuma. U nastavku se prati nekoliko jednostavnijih sluajeva pokretnog optereenja u traenju ekstrema nad utjecajnom linijom prikazanom na crteu 2.98. U sluaju prvog optereenja s dvije jednake sile, jedna sila se postavlja iznad najvee ordinate a druga na strani gdje je manji nagib utjecajne linije. U konkretnom primjeru je

Av = Au = M t t

max

= 10 * 2.1 + 10 * 1.5 = 3.6 kNm

(2.75)

Crte 2.98 Uporaba utjecajnih linija

U sluaju drugog optereenja s dvije razliite sile, na prvi pogled postoje dva mogua ekstrema. Prvi sluaj je onaj u kojem je omjer vee sile prema manjoj, manji od omjera
Mihanovi, Trogrli Graevna statika I

130 Punostijeni statiki odreeni nosai nagiba utjecajne linije lijevo i desno, kao to je na crteu 2.104. Tada ekstrem nastaje za poloaj prikazan na crteu 2.98b i iznosi

M t t

max

= 10 * 0.7 + 20 * 2.1 = 48 kNm

(2.76)

Drugi sluaj je obrnut, a tada se manja sila postavlja iznad najvee ordinate utjecajne linije. U sluaju treeg raspodijeljenog optereenja ono treba biti postavljeno tako da su ordinate ispod rezultante lijevog i desnog dijela pokretnog optereenja jednake. To je zadovoljeno u konkretnom primjeru to daje

M t t

max

= 2 * 0.9 * 1.785 + 2 * 2.1 * 1.785 = 10.71 kNm

(2.77)

Naelno se moe kazati da su prethodni postupci zapravo metoda pokuaja, koja je prihvatljiva, naroito kod sloenog oblika pokretnog optereenja i/ili utjecajne linije. Utjecaj kao konvolucija Gledano egzaktno matematiki, promatrana zadaa spada u podruje odreivanja ekstrema funkcije virtualnoga rada koja nastaje kao konvolucija funkcije pokretnog optereenja i funkcije utjecajne linije, tj.

Ax = p( x ) ( x )

(2.78)

Konvolucija dvije funkcije je integralna funkcija produkta dviju funkcija za stanje u kojoj se jedna pomie iznad druge. Konvolucija jedinine sile i utjecajne linije ustvari je utjecajna linija. Konvolucija dvije jednake koncentrirane sile i utjecajne linije za moment prikazana je na crteu 2.99. Koordinata x predstavlja vodei poloaj optereenja. Slobodno se bira i to najbolje kao poloaj rezultante. Preko x se prepoznaje poloaj optereenja za sluaj ekstrema konvolucije Ax. Ekstrem Ax se nuno geometrijski ne nalazi na mjestu ekstrema utjecajne linije.

Crte 2.99 Konvolucija za dvije sile

Konvolucija raspodjeljenog optereenja i utjecajne linije za moment savijanja prikazana je na crteu 2.100.
Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

131

Crte 2.100 Konvolucija za raspodjeljeno optereenje

Konvolucija utjecajne linije za reakciju Av i raspodijeljenog pokretnog optereenja prikazana je na crteu 2.101

Crte 2.101 Konvolucija reakcije Av za raspodjeljeno optereenje

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

132

Punostijeni statiki odreeni nosai

2.6.4 PRIMJERI UPORABE UTJECAJNIH LINIJA

Primjer1. Ekstrem poprene sile Na obinoj gredi zadano je pokretno optereenje s dvije sile prema crteu 2.102. Potrebno je odrediti Tt-t max i Tt-t min . Pripadna utjecajna linija i poloaj pokretnog optereenja za odreivanje traenih ekstrema prikazani su na istom crteu. Konkretne vrijednosti su Tttmax=0.4 F, Tt-t min= -1.2 F.

Crte 2.102 Uporaba utjecajne linije za poprenu silu

Primjer 2: Gerberov nosa Za Gerberov nosa prikazan na crteu 2.103 izloen zadanom pokretnom raspodijeljenom optereenju, treba odrediti ekstremne rezne sile u presjeku t-t.

Crte 2.103 Gerberov nosa traenje ekstremne sile u presjeku t-t

Rezultati: Mt-t max= 3.0 kNm , Mt-t min=-24.0 kNm, Tt-t max= 3.75 kN, Tt-t min= -18.75 kN.
Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

133

2.7 TEHNIKE ANVELOPE

2.7.1 EKSTREMALNI UTJECAJI
Neka je data jedinina sila kao pokretno optereenje. Moe se postaviti pitanje kakav ekstremni utjecaj ona moe proizvesti u svakom od presjeka? Tada govorimo o ektremalnom utjecaju odnosno o dijagramu ekstrema u svim presjecima. Traeno rjeenje je zapravo anvelopa beskonanog broja sluajeva optereenja promatranom silom. Primjer ekstremale momenta savijanja i poprene sile na obinoj gredi izloenoj jedininoj pokretnoj sili, prikazan je na crteu 2.104. Oblik funkcije ekstremnih momenata je krunica.

Crte 2.104 Ekstremale momenata i poprenih sila

U sluaju da se radi o stvarnoj sili koja nije jedinina, tada dijagrami imaju oznaku Mmax i Tmax. Krunica s prethodnog crtea tada degenerira u elipsu s najveom ordinatom Fl/4. Grafika konstrukcija ekstremala za dvije ili vie sila postaje sloen zadatak. Isti je sluaj s ekstremalama jedinine sile na sloenim sustavima. Postojanje raunala omoguuje aproksimativnu konstrukciju ekstremala koju se dobija iz anvelope konanog broja sluajeva optereenja.

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

134

Punostijeni statiki odreeni nosai

2.7.2 ANVELOPA NIZA OPTEREENJA

Pod anvelopom dva ili vie rjeenja podrazumijevamo ekstreme utjecaja u svim presjecima to ih pojedinano tvori jedno od optereenja. Postavi li se zadatak konkretnog odreivanja ekstremnih utjecaja dva ili vie sluaja optereenja, tada jednostavno odredimo utjecaje za svaki sluaj pojedinano i usporedbom odredimo koji je utjecaj mjerodavan u kojem presjeku. Primjer odreivanja anvelope reznih sila obine grede za tri sluaja optereenja jedininim silama prikazan je na crteu 2.105.

Crte 2.105 Anvelope momenata i poprenih sila

2.7.3 PRIMJERI ANVELOPA

U nastavku su prikazane anvelope momenata savijanja i poprenih sila za sluaj koncentrirane sile i raspodijeljenog optereenja.

Crte 2.106 Anvelope momenata i poprenih sila Graevna statika I Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai

135

2.7.4 APROKSIMACIJA EKSTREMALE ANVELOPOM

Djelovanje pokretnog optereenja moe se aproksimirati dovoljno velikim brojem sluajeva fiksnih optereenja. Tada e anvelope dovoljno priblino aproksimirati ekstremale. Treba imati na umu da su u nekim presjecima rjeenja egzaktna a u veem dijelu presjeka nisu. Bitno je uoiti da su aproksimacije s donje strane odnosno sa strane nesigurnosti. Stvarni maksimumi su vei ili jednaki priblinima, a stvarni minimumi manji (vei negativan broj ili vei pozitivan broj) u odnosu na stvarni. Dovoljno velik broj fiksnih optereenja moe zadovoljavajue aproksimirati ekstremale pokretnog djelovanja. Aproksimacija ekstremale jedne koncentrirane sile prethodno je prikazana na crteu 2.104. Aproksimacija ekstremala reznih sila pri djelovanju dvije jednake pokretne koncentrirane sile prikazana je na crteu 2.107. Korak pokretnog optereenja neka je x=2.0 m.

Crte 2.107 Anvelope dvije koncentrirane sile

2.7.5 PRIMJERI
Primjer 1. Anvelope pokretnih raspodijeljenih sila na obinoj gredi

Mihanovi, Trogrli

Graevna statika I

136

Punostijeni statiki odreeni nosai Crte 2.108 Anvelope momenata i poprenih sila

Primjer 2. Anvelope koncetrirane sile na Gerberovom nosau

Crte 2.109 Anvelope momenata i poprenih sila

Primjer 3. Anvelope raspodijeljenog optereenja na konzoli

Crte 2.110 Anvelope momenata i poprenih sila

Primjer 4. Anvelope sloenih sila na sloenijem sustavu

Graevna statika I

Mihanovi, Trogrli

Punostijeni statiki odreeni nosai Crte 2.111 Anvelope momenata i poprenih sila

137

2.8 LITERATURA
[2.A1] Andrejev V., Mehanika II - kinematika, Tehnika knjiga, Zagreb 1973. [2.A2] Aneli M., Statika neodreenih tapnih konstrukcija, Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb 1993. [2.B1] Bazjanac V., Nauka o vrstoi, Tehnika knjiga, Zagreb 1973. [2.B2] Bleich F., Buckling Strength of Metal Structures, McGraw-Hill, New York 1952. [2.B3] Boresi A. P., Engineering Mechanics Statics, Thomson Learning 2000. [2.C1] Crisfield M. A., Non-linear Finite Element Analysis of Solids and Structures, John Wiley & Sons, Chichester 1991. [2.D1] Dawe D. J., Horsington ., Katemar A. G. and Little G. H., Aspect of the Analysis of Plate Structures, Claredon Press, Oxford, 1985. [2.D2] Dym C. L., Structural Modelling and Analysis, Cambridge University Press 1997. [2.1] uri M. i Jovanovi P., Teorija okvirnih konstrukcija, Graevinska knjiga Beograd, 1977. [2.F1] Fertis G., Demeter G., Advanced Mechanics of Structures, Marcel Dekker Inc. 1996. [2.F2] Flugge W., Statik und Dynamik der Schalen, Springer-Verlag, Berlin 1934. [2.F3] Flugge W., Stresses in Shells, Springer-Verlag, Berlin 1960. [2.F4] Foppl A. und Foppl L., Drang und Cvang, R. Oldenburg-Verlag, Munich 1928. [2.G1] Goodmann L. E., Warner W. H., Statics, Courier Dover 2001. [2.G2] Girkmann K., Flachentragwerke, Springer-Verlag, Berlin 1946. [2.H1] Hartman F., Katz C., Structural Analysis with Finite Elements, Springer, 2004. [2.H2] Hibbeler R., Russell C., Hibbeler C., Static and Mechanics of Materials, Prentice Hall, 2004. [2.H3] Hjelmstad, Keith D., Fundamentals of Structural Mechanics, Springer 2005. [2.K1] Krenk S., Mechanics and Analysis of Beams, Columns and Cables: A Modern Introduction to the Classic Theories, Springer 2001. [2.L1] Leet K. M, Uang C-M., Fundamentals of Structural Analysis, McGraw-Hill 2004. [2.L2] Lorenz H., Techniche Elastizitatslehre, R. Oldenburg-Verlag, Munich 1913. [2.L3] Love A. E. H., The Mathematical Theory of Elasticity, Cambridge University Press, London, 1927. [2.M2] Mihanovi A., Stabilnost konstrukcija, Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb 1993. [2.N1] Nadai A., Plasticity, McGraw-Hill, New York, 1931. [2.N2] Neville A.M., Ghali A., Structural Analysis: A Unified Classical and Matrix Approach, Spon Press. [2.N3] Noris C. D., Wilbur J. B. and Utku S., Elementary Structural Analysis, McGrawHill, New York 1976. [2.P1] Prezeminiecki J. S., Theory of Matrix Structural Analysis, McGraw-Hill, New York, 1968. [2.P1] Prokofjev I. P., Teorija konstrukcija I, Graevinska knjiga, Beograd 1966. [2.P2] Prokofjev I.P., Teorija konstrukcija II, Graevinska knjiga, Beograd 1968. [2.P3] Prokofjev I.P. i Smirnov A. F., Teorija konstrukcija III, Graevinska knjiga, Beograd 1961.
Mihanovi, Trogrli Graevna statika I

138 Punostijeni statiki odreeni nosai [2.R1] Rosman R., Stropne konstrukcije, Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb 1993. [2.R2] Russell C., Hibbeler C., Engineering Mechanics - Static, Prentice Hall, 2006. [2.R3] Russell C., Hibbeler C., Structural Analysis, Prentice Hall, 2005. [2.S1] Schreyer., Ramm H. und Wagner W., Prakticshe Baustatik Teil 2, Verlagsgesellschaft, Stuttgart 1960. [2.S2] Simovi V., Graevna statika I, Graevinski Institut , Zagreb 1988. [2.S3] Sokolnikoff I. S., Mathematical Theory of Elasticity, McGraw-Hill, New York 1956. [2.S4] Southwell R. V., An Introduction to teh Theory of Elasticity for Engineers and Physicists, Oxford University Press, London, 1936. [2.1] imi V., Otpornost materijala I, [kolska knjiga , Zagreb 1994. [2.2] imi V., Otpornost materijala II, [kolska knjiga , Zagreb 1995. [2.T1] Taylor R. L., Zienkiewicz O. C., The Finite Element Method, Elsevier 2000. [2.T2] Timoshenko S. P., Theory of Elasticity, McGraw-Hill, New York 1934. [2.T3] Timoshenko S. P., Theory of Elastic Stability, McGraw-Hill, New York 1936. [2.T4] Timoshenko S. P. and Young D. H., Theory of Plates and Shells, McGraw-Hill, New York 1940. [2.T4] Timoshenko S. P. and Young D. H., Theory of Structures, McGraw-Hill, New York 1988. [2.T5] Toroja E., The Structures of Eduardo Torroja, F.W. Dodge Corporation, New York, 1958.

Graevna statika I

Mihanovi, Trogrli