1 2 3

Osnovni glazbeni pojmovi Osnove gitare Akordi Glazbene ljestvice Vjebe

Predgovor
Povod pisanja ove knjige su nastojanja samoukih gitarista da pronadu sve informacije potrebne za samostalno uenje gitare. Prvi problem je da uglavnom neznaju to zapravo i trebaju traiti. Veliki broj ljudi koji ele nauiti svirati pitaju to zapravo trebaju uiti. Nailaze na djelomine,a ponekad i krive odgovore te ponovno dolaze do pitanja kako dalje. Drugi problem je to veliki broj istih ljudi nezna gdje treba traiti,forumi su korisni za konkretna i kratka pitanja, meutim,ima i mnogo nekorisnih i polovinih tema koje se na prvi pogled ne razlikuju od korisnih. Strune literature dodue ima na pretek, meutim ona je beskorisna za samouke gitariste te postoji potrebe za laikim objanjavanjem gradiva. Nadam se da e ova knjiga obuhvatiti veinu vaih pitanja koje se tiu poetnikog sviranja gitare te vam pomoi u savladavanju osnovnih stvari. Nadam se da e tijekom nekog vremena biti i nekih prateih video lekcija koje e pokriti ovu knjigu. Svakako,pridruite nam se u diskusijama i uenju na www.gitare.info

Osnovni glazbeni pojmovi i osnove gitare

Svi mi koji smo u svijetu glazbe znamo da postoji glazbena "abeceda" koja glasi Dakle,jedna osnovna ljestvica se sastoji od 7 to jest 8 tonova poredanih po visini na osnovu nekih pravila. Re Ta pravila se u svijetu glazbe nazivaju intervali i odreuju visinsku razliku izmeu dva tona. Svaka glazbena ljestvica se pravi na osnovu odreenih intervala koji je ine specifinom te drukijom od ostalih ljestvica,a na osnovu tih odreenih intervala se grade akordi.

Do Ti

La

Mi

So

Fa

INTERVALI
Poto smo zakljuili da se ljestvice tvore prema intervalima rei emo malo vie o njima Dakle,kao to smo ve rekli interval je visinski razmak izmeu dva tona. Intervale dijelimo na iste,male,velike,umanjene i uveane. Nazivi intervala su talijanske izvedenice : prima,sekunda,terca,kvarta,kvinta,seksta,septima,oktava. Intervale emo pojasniti na osnovnoj C dur ljestvici koja glasi : C-D-E-F-G-A-H-C

Vano!!! Interval se odreuje od bilo kojeg osnovnog tona,a ne samo od tona C. Npr. Terca nije samo C-E,ve i G-H ili E-G

C-C C-D C-E C-F C-G C-A C-H C-C

Prima Sekunda Terca Kvarta Kvinta Seksta Septima Oktava

Da se dotaknemo podjele intervale,dakle kao to smo rekli imamo iste,male,velike,umanjene i uveane. isti intervali Prima Kvarta Kvinta Oktava Dva tona iste visine Razmak od 2 polustupnja Razmak od 3 polustupnja Razmak od 5 polustupnjeva Veliki intervali Sekunda Terca Seksta Septima Razmak od 1 stupnja Razmak od 2 stupnja Razmak od 4 polustupnja Razmak od 5 polustupnjeva

Mali intervali Ako velike intervale umanjimo za pola stupnja snizujui gornji ili povisujui doljnji ton dobiti emo male intervale.

Umanjeni intervali Umanjeni intervali nastaju kada istim ili malim intervalima snizimo gornji ili povisimo doljnji ton.

Uveani intervali Ako iste ili velike intervale poveamo za pola stupnja povisujui gornji ili snizujui doljnji ton dobiti e mo uveane intervale.

DINAMIKA
Poznato nam je da se svaki ton moe izvesti glasnije ili tie,pritom davajui drugaiju atmosferu,ili pak samo naglaavajui odreeni ton.Pod dinamiku podrazumjevamo jainu s kojom se izvodi neki ton. Dinamike oznake

Piano ( Tiho ) Pianissimo ( Vrlo tiho ) Forte ( Jako ) Fortissimo ( Vrlo jako ) Mezzopiano ( Srednje polako) Mezzoforte ( Srednje jako )

p pp f ff mp mf

Jainu tona moemo postupno pojaavati ili smanjivati i za to koristimo sljedee oznake. Decrescedno ( Sve tie ) Crescendo ( Sve glasnije ) Akcent ( Notu potrebno naglasiti ) > < ^

TEMPO
Tempo odreuje brzinu izvoenja nekog glazbenog dijela. Razlikujemo tri osnovna tempa,a to su polagani ,umjereni i brzi tempo. Najee oznake za tempo

Presto Allegro Vivo Moderato Andante Adagio

Vrlo brzo Brzo ivo Umjereno Sporo Vrlo sporo

Tehnike sviranja
U ovom dijelu emo obraditi tehnike koje se koriste kod sviranja gitare,a ovo su dvije najvanije. Fingerpicking tehnika O ovoj tehnici sviranja govori i njezin naziv.Dakle,radi se o tehnici okidanja ica prstima. Njom se slue uglavnom svi gitaristi koji gitaru uzimaju kao ozbiljan instrument ili laiki reeno koji sviraju klasinu glazbu. Logino je da su konbinacije tonova kod ove tehnike puno vee nego kod sviranja trzalicom poto prstiju imamo 5,a trzalicu samo jednu. Alternate picking tehnika Alternate picking ili u prijevodu izmjenino trzanje, je nain trzanja u kojemu svaki sljedei ton trzamo suprotno od prethodnog. Ova e tehnika znatno poveati brzinu vaeg sviranja.Kod ove tehnike ima par stvari koje je bitno navesti. Pazite da ni u jednom trenutku ne ponavljate isti smjer trzanja. Sve trzaje izvodite iz zgloba,a ne iz lakta poto je iz zgloba mogue puno bre trzati. to su trzaji krai moi ete puno bre svirati a i iskljuiti ete mogunost doticanja susjedne ice.

Osnove gitare
Poto ima gitara sa razliitim brojem ica te gitarista sa razliitim preferiranim timovima napomenuti u da emo se baviti iskljuivo 6-ianom gitarom u standardnom timu.

1 2 E B G D A E 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

3 4

1 2 3 4

ice se oznaavaju od najtanje prema najdebljoj.Dakle,standardni tim je E-B-G-D-A-E Ove tri ice se nazivaju melodijske ice,dakle,radi se o tri tanje ice. Ove tri ice se nazivaju bas ice i radi se o tri deblje ice. Sa gornje strane vrata gitare imamo tokaste oznake za 3. , 5. , 7. , 9. i 12. polje radi lake orijentacije po vratu gitare.

Akordi i glazbene ljestvice

Uvod Gitara je instrument s kojim se u veini sluajeva izvodi pratnja neke pjesme. Da bi ste nauili svirati,odsnosno pratiti neku pjesmu potrebno je poznavati akorde. Akorde emo uiti u dvije skupine,prvo emo obraditi "open shape" akorde,a nakon toga "barre" akorde. Poslije emo se detaljnije upoznati sa tonovima na vratu gitare te najeim glazbenim ljestvicama,njihovim tvorbama i harmonizacijom. Ovu drugu cijelinu "Akordi i glazbene ljestvice" emo odraditi pomou tablaturnog naina zapisivanja tonova koji je poetnicima jednostavan za razumit.

Tablaturni nain zapisivanja tonova. Tablaturni nain zapisivanja tonova je rjeenje za zapisivanje visinskih vrijednosti tonova, ali nije rjeenje za zapisivanje duine trajanja nota pa se potrebno osloniti na sluh te poznavanje skladbe. U veini sluajeva ete naii na sljedee.

E B G D A E

0 1 0 2 3 x

Brojevi u kruiima oznaavaju broj polja na kojemu moramo stisnuti icu. Broj 0 oznaava da se ica svira prazna,dakle,ne stiska se ni na jednom polju. Oznaka "X" oznaava da se ta ica ne svira.

Akordi
Za najjednostavniju pratnju dovoljna su tri akorda. Ta tri akorda sainjavaju kadencu dura ili mola. Kadenca se svira kao uvod u pjesmu,a akordi kadence se koriste tijekom cijele pjesme.

Proi emo kroz osnovne mol i dur akorde u "open shape" obliku,pojasniti njihove tonove te preporueni prstomet. Nakon toga prelazimo na tonove na vratu gitare te "barre" akorde. U dijelu "Open shape akordi" emo raditi sljedee akorde : C dur,G dur,D dur,A dur,E dur od dureva te D mol,A mol i E mol od molova. Prstomet emo oznaavati : Kaiprst (1) , Srednji prst (2) , Prstenjak (3) , Mali prst (4)

"Open shape" akordi

C dur
E B G D A E 0 1 0 2 3 x

Preporueni prstomet je sljedei. B D A 1 2 3

Glavni tonovi su sljedei. C E G

G dur
E B G D A E 3 0 0 0 2 3

Preporueni prstomet je sljedei. E A E 3 1 2

Glavni tonovi su sljedei. G B D

D Dur
E B G D A E 2 3 2 0 x x

Preporueni prstomet je sljedei. E B G 2 3 1

Glavni tonovi su sljedei. D F# A

A dur
E B G D A E 0 2 2 2 0 x

Preporueni prstomet je sljedei. B G D 2 2 1

Glavni tonovi su sljedei. A C# E

Sa srednjim prstom uhvatite B i G icu.

E dur
E B G D A E 0 0 1 2 2 0

Preporueni prstomet je sljedei. G D A 1 3 2

Glavni tonovi su sljedei. E G# B

Sa ovim smo zavrili "open shape" dur akorde. Sada emo poeti raditi "open shape" mol akorde koji se od durskih razlikuju po tome to imaju snienu tercu. Plavom bojom je oznaena terca koju emo pri tvorbi mol akorada snizit za pola tona. Obratite pozornost !

D mol
E B G D A E 1 3 2 0 x x

Preporueni prstomet je sljedei. E B G 1 3 2

Glavni tonovi su sljedei. D F A

A mol
E B G D A E 0 1 2 2 0 x

Preporueni prstomet je sljedei. B G A 2 4 3

Glavni tonovi su sljedei. A C E

E mol
E B G D A E 0 0 0 2 2 0

Preporueni prstomet je sljedei. D A 4 3

Glavni tonovi su sljedei. E G B

C mol i G mol se sviraju kao "barre" akordi pa emo ih objasniti u sljedeem dijelu. Da se malo vratimo ka razlici molskih i durskih akorada. Stvar je u tome da se mol od dura razlikuje samo po maloj terci i niemu drugome. Polutonska razlika na gitari je jedno polje, dok je razlika od cijelog tona dva polja.

"Barre" akordi
Barre je hvat kod kojega sa kaiprstom prekrivamo cijelo jedno polje. U ovom dijelu emo pojasniti koncept E shape i A shape barre akorada te ete na istom principu znati raspoznati i odsvirati druge oblike. Prvo to u vas zamolit je da uhvatite E dur sa pretpostavkom da sa kaiprstom drite prazna polja.
E B G D A E 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 2 0

Bitno je uhvatit zadanim prstometom jer inae neete moi uhvatiti barre.

Dakle,bitno je pretpostavit da polje 0 postoji i da ga drimo cijeloga sa kaiprstom.

Sad,kada smo uhvatili dobijemo sljedeu sliku.

E B G D A E 0 1 2

Pogledajmo sada tonove na E ici E 0 F 1 F# 2 G 3 G# 4 A 5 A# 6 B 7 C 8 C# 9 D 10 D# 11 E 12

Prema gornjoj slici vidimo da je na nultom polju E ice ton E. "E shape" akordi se dre u obliku E open akorada i nazivaju se prema tonu na E ici

Ako isti oblik pomaknemo gore,dakle,da drimo barre na prvom polju dobiti emo akord F dur,ako pomaknemo jo jedan gore dobiti emo F# dur,jo jedan G dur i tako dalje po vratu. Dakle F dur bi izgledao ovako.
E B G D A E 1 2 3 E B G D A E 1 1 2 3 3 1

Kako miete isti oblik dalje po vratu dobivate druge akorde,a oni imena dobivaju po tonu na E ici.

Potpuno ista stvar je sa "E shape" molovima. Dakle uhvatimo E mol sa 4. i 5. prstom, sa kaiprstom prekrijemo pretpostavljeno nulto polje i dalje miemo po vratu u istom obliku. Akord isto dobiva ime po tonu na E ici i dobiva sufiks "mol" Dakle, F mol bi izgledao ovako.
E B G D A E 1 2 3 E B G D A E 1 1 1 3 3 1

Primjetite da je i dalje razlika mola i dura u jednom polju.

Stvar sa "A shape" akordima je ista osim to hvatamo A mol/dur te akordi dobivaju naziv po tonovima na A ici. Dakle,uhvatimo npr. A mol i zamislimo da drzimo barre na nultom polju.
E B G D A E 0 1 2

Pogledajmo sada tonove na A ici

A 0

A# 1

B 2

C 3

C# 4

D 5

D# 6

E 7

F 8

F# 9

G 10

G# 11

A 12

Prema gornjoj slici vidimo da je ton na nultom polju ton A. A shape akordi se dre u obliku A open akorada i dobivaju naziv po A ici.

Dakle,sad kada bi htijeli odsvirati naprimjer C mol u "A shape" obliku dobili bi sljedee.
E B G D A E 3 4 5 E B G D A E 3 4 5 5 3 3

C dur bi izgledao ovako.

E B G D A E 3 4 5 E B G D A E 3 5 5 5 3 3

Power chords
Spomenuti emo jo jednu vrstu akorada,a to su takozvani "Power chordsi" ili 5 akordi.Ova grupa akorada je specifina po tome jer nije odreena,dakle nije ni mol ni dur jer u njihovon tvorbi nema niti terce niti male terce. 5 akordi se grade na sljedei nain.
E B G D A E 6 3 4 1 7 8 5 2 7 8 9
10

Za primjer smo uzeli C dur skalu sa root notom na 8. polju. 5 akordi su sastavljeni od prime, kvinte i oktave. Dobili smo C5

Dakle,5 akordi izgledaju ovako.

E B G D A E

Ako root notu uzimamo na E ici onda dobivaju ime po tonu na E ici,a ako root notu uzimamo na A ici onda dobivaju ime po tonu na A ici. Power chord bi sa rootom na A ici izgledao ovako.
E B G D A E

Glazbene ljestvice
Poto smo zavrili sa osnovnim akordima, koje ste do sad, ja se nadam nauili poeti emo raditi glazbene ljestvice. Bilo bi dobro da se vratite na dio sa intervalima te ih ponovite jer e vam olakati daljnju tvorbu ljestvica. Poeti emo sa osnovnom C dur skalom koju veina ljudi uzima kao bazu jer je najjednostavnija,nema niti povisilica niti snizilica,iz nje emo potom izvesti njezin paralelni prirodni mol,nakon toga iz prirodnog mola izvesti harmonijski i melodijski mol. Potom emo izvesti po meni najkoriteniju skalu, takozvani "minor pentatonic" te njezine "box pozicije". Nakon toga tvorba "blues" skale. Cijelinu emo zavriti sa harmonizacijom. Dakle,ponavljam, bilo bi dobro da ponovite intervale te da ste upoznati sa rasporedom tonova na vratu gitare u svrhu lakeg nalaenja "root" nota. Pokazati u vam najlaki nain traenja root nota po vratu tako da u svakom trenutku moete svirati skalu oktavu nie ili visoije.

Ljestvica je niz od osam tonova ili stupnjeva unutar jedne oktave,a prema nizu cijelih stupnjeva i polustupnjeva razlikujemo dur i mol ljestvice. Dur ljestvica je niz od osam tonova u kojemu je izmeu III. i IV. Te VII. i VIII. Tona polustupanj, a izmeu ostalih tonova cijeli stupanj. Ljestvica se moe graditi na bilo kojem stupnju, a ime dobiva po prvom tonu,odnosno po slovu kojega taj ton ima u glazbenoj abecedi. Mol ljestvicu gradimo na VI. stupnju dur ljestvice. Ne mjenjajui odnos izmeu stupnjeva i polustupnjeva dobiti emo novu ljestvicu,takozvanu prirodnu mol ljestvicu. Prirodna mol ljestvica ima razmak od polustupnja izmeu II. i III. , te V. i VI. stupnja dok je razmak izmeu ostalih tonova cijeli stupanj. Ako prirodnoj mol ljestvici povisimo VII. ton za pola stupnja dobiti emo harmonijsku mol ljestvicu. Ako prirodnoj mol ljestvici povisimo VI. i VII. ton za pola stupnja dobiti emo melodijsku mol ljestvicu koja je specifina jer se silazno svira kao prirodna mol ljestvica.

Dur ljestvice
Dur ljestvica se sastoji od dva durska tetrakorda.

Tetrakord je niz od etri tona poredana po visini te se svaka ljestvica sastoji od dva tetrakorda.Razlikujemo durski,molski,harmonijski i melodijski tetrakord.

Svaki durski tetrakord ima polustupanj izmeu III. i IV. Stupnja te na osnovu toga zakljuujemo da svaka dur ljestvica ima polustupnjeve izmeu III. i IV. Te VII. i VIII. stupnja.

Gore vidite C dur skalu,sada emo vidjeti kako bi to izgledalo na vratu gitare.

C dur skala

E B G D A E

10

11

12

6 3 4 1

8 5 2

Kao "root" notu smo uzeli ton C na 8. polju E ice. Tonovi C dur skale su : C D E F G A B C Ovo je "pattern" dur skale. Ako istu skalu odsvirate sa "root" notom na 3. polju E ice naprimjer, dobiti ete G dur skalu.

Mol ljestvice
Prirodna mol ljestvica

Prirodna mol ljestvica se sastoji od dva molska tetrakorda na osnovu ega dolazimo da prirodna mol ljestvica ima polustupnjeve izmeu II. i III. te V. i VI. stupnja.

Poto svaka dur skala ima svoju paralelnu mol skalu takvu emo izabrati za objanjavanje. Paralelna mol skala C dura je A mol. Prisjetimo da se C dur sastoji od tonova C D E F G A B C. Poto se prirodna mol skala gradi na VI. stupnju dur skale ,koji je u ovom sluaju ton A,dobiti emo da A mol skala sadri tonove A B C D E F G A. Paralelni prirodni mol dur skale moemo nai i na nain da se spustimo stupanj i pol,to jest,tri polja od "root" note dur skale.

Dakle zakljuili smo da je A mol paralelni prirodni mol C dur skali te da sadri tonove A B C D E F G A. Prebacimo te tonove na vrat gitare.
E B G D A E 7 4 1 8 5 2 6 3 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

U ovom smo sluaju kao "root" notu uzeli ton A na 5. polju E ice.

Ovo je "pattern" prirodne mol skale te na isti nain moemo odsvirati i sve druge mjenjajui "root" notu. Dakle,ako elimo na primjer odsvirati C prirodni mol, isti "pattern" moramo odsvirati poevi od 8. polja E ice. Kako se prirodni mol u praksi vrlo malo koristi objasniti emo dva puno vanija, harmonijski i melodijski mol.

Harmonijski mol

Harmonijska mol ljestvica se sastoji od molskog i harmonijskog tetrakorda. Molski tetrakord se nalazi na poetku dok se harmonijski nalazi na kraju harmonijske mol ljestvice. Gledajui cijelokupno na ljestvicu,potrebno je prirodnom molu povisiti VII. stupanj da bi dobili harmonijski mol.

Harmonijska mol ljestvica ima polustupnjeve izmeu II. i III,V. i VI. te VII. i VIII. stupnja, ali i jedan 1 1/2 (jedan i pol stupanj) izmeu Vi. i VII. stupnja. Poto je prirodni A mol imao tonove A B C D E F G A,harmonijski e imati A B C D E F Gis A
E B G D A E 4 1 7 8 5 2 6 3 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Melodijski mol

Melodijski mol se razlikuje od prethodnih po tome to se ne svira isto uzlazno i silazno. Uzlazno se svira kao mol tetrakord i melodijski tetrakord, a silazno kao dva mol tetrakorda to jest kao prirodni mol. Dakle, silaznoj skali je potrebno dodati razrjeilice poto se povieni VI. i VII. stupanj moraju razrjeiti.

Poto prirodni A mol ima tonove A B C D E F G A, melodijski A mol uzlazno ima tonove A B C D E Fis Gis A,a silazno A G F E D C B A.

E B G D A E

10

11

12

6 4 1

8 5 2 3

Minor pentatonic

Minor pentatonic je vjerovatno najkoritenija skala uope,nazivaju je i "Rock skalom". Ime je dobila po tome to sadri samo 5 tonova,tonije I. III. IV. V. i VII. stupanj prirodne mol skale.Poto znamo da A prirodni mol sadri tonove A B C D E F G A , da bi dobili A minor pentatonic potrebno je izbaciti II. i VI. stupanj prirodne mol skale to bi u ovom sluaju bili tonovi B i F. Dakle,A minor pentatonic sadrava tonove A C D E G A to bi na vratu gitare izgledalo ovako.

E B G D A E

10

11

12

5 3 1

6 4 2

5 pozicija "box shapea" pentatonic minora

E B G D A E 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

E B G D A E

E B G D A E

10

11

12

13

14

15

16

E B G D A E

10

11

12

13

14

15

16

E B G D A E

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

Obratite panju da je oznaeni,ajmo rei krajnji dio svakog patterna indetian prvom u sljedeem patternu. Na ovaj smo nain A minor pentatonic odsvirali preko cijeloga vrata gitare.

Blues ljestvica

Blues ljestvica je nita drugo nego malo modificirana minor pentatonic ljestvica. Da bi iz minor pentatonic ljestvice dobili blues ljestvicu potrebno je ubaciti jo jednu notu,takozvanu blues notu ili snienu kvintu (flath fifth)

E B G D A E

10

11

12

5 3 1

6 4 2

Harmonizacija dur i mol skale

Harmonizacija dur skale

U prvom koraku emo napisati tonove C dur skale. Sada tonovima dodavamo njihove terce. Na kraju dodavamo i njihove kvinte. Najbitnije je zapamtiti raspored,dakle : dur,mol,mol,dur,dur,mol,dim.

C D E F G A B

C-E D-F E-G F-A G-B A-C B-D

C-E-G D-F-A E-G-B F-A-C G-B-D A-C-E B-D-F

C Dur D mol E mol F dur G dur A mol B dim

Harmonizacija mol skale

Harmonizacija mol skale je potpuno ista s tim da je raspored na kraju durgaiji. Dakle,prvo ispiemo osnovne tonove A prirodnog mola. Nakon toga osnovnim tonovima dodajemo njihove terce. Na kraju dodavamo i njihove kvinte. Bitno je zapamtiti poredak na kraju : mol,dim,dur,mol,mol,dur,dur.

A B C D E F G

A-C B-D C-E D-F E-G F-A G-B

A-C-E B-D-F C-E-G D-F-A E-G-B F-A-C G-B-D

A mol B dim C dur D mol E mol F dur G dur

Tonovi na vratu gitare

Prvo to morate,a nadam se da ve i znate,nauiti C dur skalu,ona je najlaka za nauiti poto nema povisilica i snizilica. Dakle,imamo : C - D - E - F - G - A - B - C Sad imamo neto to se zove kromatska skala koja sadri 12 tonova. C - Cis - D - Dis - E - F - Fis - G - Gis - A - Ais - B Poto znamo da je 6. ica ton E, napisati emo ovu skalu poevi od tona E. E - F - Fis - G - Gis - A - Ais- B - C - Cis - D - Dis Potrebno je nauiti gornji raspored tonova,to je zapravo raspored tonova na 6. ici. E 0 F 1 F# 2 G 3 G# 4 A 5 A# 6 B 7 C 8 C# 9 D 10 D# 11 E 12

Ako ste nauili tonove na 6. ici napravili ste vie od pola posla. Smatram da se pomou metode oktava najlake snalaziti po vratu gitare te u vam tu metodu i pokazati na primjeru tona F.
E B G D A E F G F G F G 1 2 3 4 5 6 F 7 8 G F G 9 10 11 12

U gornjem primjeru vidite ton F i G na 5 ica. Ovaj "pattern" je pravilan i moe se prmjeniti na sve tonove. Dakle,ako je ton F na 1. polju E ice,onda je ton F i na 3. polju D ice, 6. polju B ice, 8. polju A ice te 10. polju G ice, ista je stvar sa tonom G ili bilo kojim drugim koji uzmemo. Sada kada znamo gdje se nalazi naprimjer ton F te znamo kromatsku skalu, znamo da se jedno polje prije tona F nalazi ton E, a jedno polje iza ton Fis te na tom principu traimo sve tonove.

Vjebe

Doli smo do posljednjega dijela ali vjerovatno i najvanijega. Vjebanje treba uvrstiti u dnevnu rutinu svakog glazbenika poto je glazba puno blia matematici nego povijesti,nije bitno nabubati gradivo nego ga znati te ga svakodnevno obnavljati i usavravati. Sve prethodno spomenute stvari je potrebno dugo vjebati da bi postignuli vama zadovoljavajui rezultat,morate doi do toga da znate to svirate i zato svirate, a ne da svirate napamet nauene "patterne" akorada. Dodue, ova je knjiga koncipirana na pogrean nain, u prvom smislu to akordi prethode ljestvicama,ali trebamo biti i realni da 90 % vas uope ne zanima razlika izmeu dura i mola te u sluaju da je ova knjiga napravljena kolski 90% je nebi ni otvorilo. Mogu se jedino nadati da e vam tijekom vremena ovo postati premalo te da ete sami eljeti nauiti vie. Dakle,vjebajte akorde i ljestvice te ih uvrstite u dnevnu rutinu.

Vjebe zagrijavanja zgloba i prstiju je vaan element vaeg sviranja. Nema nekih posebnih pravila ali emo spomenuti par vjebi zagrijavanja i rastezanja prstiju i zgloba.

3 notes per string

E B G D A E 4 1 7 8 5 2 6 3 1 2 3 4 5 6

Ovo je nita drugo nego vam ve dobro poznata dur skala,konkretno Fis dur skala u obliku "3 notes-per-string" Poto su tonovi podosta udaljeni trebati ete dobro rastegnuti prste da bi ih dobro odsvirali,a usput ete nauiti i jo jedan nain sviranja dur skale.

Rastezanje prstiju i zgloba

E B G D A E

1 3 3 3 1 1 1

5 2 2 2 4 4 4

Dakle, prvo polje svirate sa kaiprstom, a peto sa malim prstom. Odsvirajte prvo plava polja po zadanom redosljedu,zatim crna pa naranasta pritom pomiui ruku to manje. Zadani pattern,naravno, moete i micati po vratu.

Alternate picking vjeba

Da se podsjetimo,"Alternate picking" tehnika trzanja je nain trzanja kod kojega svaki sljedei ton trzamo suprotno od prethodnog. Bitno je trzati iz zgloba,a ne iz lakta to nam omoguava bre trzanje te manju mogunost doticanja susjedne ice. Za ovu vjebu moete koristiti bilo koji skalu. Za primjer emo uzeti minor pentatonic.
E B G D A E 1 2 D D D D D D G G G G 3 4 5 G G 6

Slovo "D" oznaava trzanje prema dolje, dok slovo "G" oznaava trzanje prema gore.

" Spider vjebe" Vrlo esto koritene vjebe zarijavanja koje su dobile ime po tome to oponaaju kretanje pauka. Evo par primjera.

Ovaj primjer je u triolama. Dakle,potrebno je svaku treu notu svirati sa akcentom, tj. Potrebno je naglasiti svaku treu notu.