You are on page 1of 95

priredili: mr. Edin Celebic mr.

Saban Zahirovic

HIVZIJA HASANDEDIC

redakcija: Irfan Colako~ic, mr. Edin Celebic, mr. Salih Colakovic, Seidaliia G ~,~ Sam K ,~ Nih d J J USIC, tr amenjas, 1 a Rahimic, mr. Saban Zahirovic

GENEALOSKA ISTRAiIVANJA
(PORIJEKLO I STATUS, ISTAKNUTI POJEDINCI NEKIH MUSLIMANSKIH PORODICA U HERCEGOVINI)

MOSTAR,2009,

SADRlAJ
Umjesto predgovora MOSTARSKE PORODICE MUSUMANSKE PORODICE KOJE SU POSUJE PADA MOSTARA U TURSKE RUKE DOSELILE IZ DRUGIH MJESTA IZUMRLE MUSUMANSKE PORODICE U MOSTARU PO KOJIMA SU MOSTARSKE ULiCE DOBILE SVOJE NAZIVE Alidzan Asik Brankovac Butulija Cernica Divljan Bajo Halimic Haljevac Hindo Hrnjicic Ibrikdar Kavazbasic Kavga Kljun Kukavica Mrak Mukic Panjo Pipo Rudinac (Rudinli) Sinovcevic Solakovic Telac Tenzo Voljevica (Sltahdarevk) MUSLIMANSKE PORODICE U STOCU IOKOLlNI.. MUSLIMANI PROZORSKE OPCINE NEKE POZNATE HERCEGOVACKE MUSUMANSKE PORODICE Alajbegovici Arsinovici Bakamovlel Begete Biscevici 9 11 31 39 39 40 40 40 41 41 41 42 42 42 43 43 43 44 44 44 44 45 45 ;46 46 46 47 47 47 48 49 57 61 61 66 68
70

74

5

Vrelo Halebinovac Biscevica kula i posjedi u Gabeli Bubici Buturovicl Cemalovici Hadzi hafiz Dervis Mehmed ef. Cemalovic Hadzi hafiz Muhamed et. Cemalovic Hafiz Mustafa Cemalovic zvani "Arap hodfa" Cisici Predak domacl covjek Cisici su bili bogata porodica Ja hocu agu - kazala je Sima Predanje 0 Hasanagi Cisici su dall veci broj vjerski obrazovanih Ijudi Dobrotvori Cumurije DadiCi - Misrije - Misirlije Dizdari (mostarski) Dugalici i njihove zadufbine u Dugama kod Prozora Dusici i Mukici Dusici Mukici Dzabici Dikici Efice Gluhici - Saglrzade - Esamzade Hadflsellmovlcl Hadziselimovica kalhana Hadziselimovica dzamija na ploci Hadziselimovici - Pestele Pestelovlna Mostarska afera iz godine nastala zbog prozelitizma Hromo - Hromozade - Hromlcl iz Stoca Isarlici Kajtazi Karabezi Uceni Ijudi (ulema) njihov rad i djela Hadzi Mustafa Sidki et Pocetak 2. Hadzi Ahmed et 3. Hadf AIi-Rlza et. Kopcici i njihove zaduzblne u Kopcicima kod Prozora Kotle ...............•.................................................................................................... Hadzi Huseina Kotle mesdfld ..................................................•....................... Ahmed ef. Kotle dzamija

80

75 75 76 79

~~~j{g~~iC,~~~\\\\\\\\:\:::\:::\:::\\~~~\~\\~\~\\\~:\~\\\\:\(iii:~~~~~~\:::\\\\\\\\\\\\\\\:\\::"
Zasluzna porodica Bogati veleposjednici .. Naiml. - Nalmlza d e - N· ·IC'"I aim Opijaci Turbe sejha Ismaila Opijaca ····························............ . •••••••••••••••••••••••••••••••••• ··························· . . 155

81 81

82

84 84
86 86 88 89

i;:
157

orui;,,~':::::::::::::··::::::::::::::::::::::·::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Orucevica cuprija ;~~dh~~~~.i.~~.::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::.:;:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: Mekteb hadzi Muhamedage Spahica ······························· ~a~i~i :.......................................•.................... .:':': Sarlel (Mostarskl) ···························................

m 163

91 92 94 97 99 104 104 105

.

..:::::::: : :

i:~ i::
171
81

;:!~~~~::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ~~~
Voljevice (Silahdarevici)

106

~~~~:~~~i·~i·::::::::::::::::::::::::·.:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ..:::::::::::::::::::::::::::·.::·.·.!83

1881.

120

109 112 114 115 117 118 119 120

121 123 125
128

1.

128

130 138

134 135 136 141 141 142

7
6

nije utvrdivao porodicna stabla. znanje i zelju da se otrgnu zaboravu brojne ugledne muslimanske porodice i njihovi zasluzni clanovi. a usmena kazivanja tesko provjerljiva. za njega su. Stoca. Rezultate istrazivanja muslimanske bastine objavljivao je. prema Hivziji. I sam je na pocetku svog plodnog tragalackog rada isticao da se "lijep dio nase historijske grade sakriva po zacadelim tavanima.Umjesto predgovora Obradujuci brojne istorijske izvore na orijentalnim jezicima. Podaci nisu ni izbliza potpuni. U nastojanju da ipak podaci budu sto vjerodostojniji i koriste kao uputa buducim istrazivacima Hivzija Hasandedic je koristio sve dostupne i aktualne izvore kao sto su: maticne knjige. smatraju ovu gradu kao amanet pa je brizljivo cuvaju i nedaju je nikome vidjeti. jer su izvori u dobroj mjeri unisteni ili su nekompletni. zemljisne knjige i s1. natpisi necitljivi. ostavinske i sudske odluke i presude. uglednici. mezaristani zapusteni. Nevesinja. njegova geneaoloska istrazivanja i objavljene priloge u raznim casopisima i periodicnim publikacijama prikupiti i objaviti u jednoj knjizi koja ce trajno svjedociti say njegov ulozeni trud. Trebinja. ekonomska moe. 9 . popise. vaznije od toga bili: uloga porodice. Ljubuskog. neki su priznali da su imali citave kamare turskih spisa koje su dugo vremena upotrebljavali za odlaganje vatre" Nas dug. vakifi i dobrotvori. ulemanski doprinos pojedinih clanova. Prozora Hasandedic je biljezio i sistematizirao podatke 0 istaknutim muslimanskim porodicama u Mostaru i Hercegovini. Konjica. Gacka (Cernica). neki usljed nesvjesnog fanatizma. Hasandedic. Blagaja. Istrazivao je Hasandedic strukturu stanovnistva. obilazio memorijalna mjesta (haremi) i biljezio sve vaznije podatke 0 bosnjackim porodicama i u najzabacenijim naseljenim mjestima i zabitima napustenim i opustjelim u gotovo cijeloj Hercegovini pa i sire. statistike. posebno sudsko-notarske knjige kadija i njihovih zamjenika Mostara. osim neupitnog postovanja i zahvalnosti bio je.

Egipta (Misira). god. Efica. 1990. ovdje se stalno nastanili i osnovali svoje porodice.sh~e 1 pobrojavanja zemljoposjednika Bosnjaka tekstove lZ p?vse~~lh 1Zda~Ja nismo uvrstili u ovu knjigu. Mutapovina i dr. Mushmanska bastina . Trebinje i Herceg-Novi. Imotska krajina. ali istrazivace i znatIzelJll1ke upucujemo na njih i preporucujemo ih kao vazan i nezaobilazan izvor sistematiziranih podataka koje je Hasandedl ". cesto na turskom jeziku: Kurt (Vuk). u periodicn~~ listovima ~ca~opisima i u posebnim izdanjima: Musl~manska bastma u Istocnoj Hercegovini (Sarajevo. ili su ga sarno preveli na turski jezik.). Tausan (Zec). dosli kao osvajaci. Gacko. Ovo jasno govori da su neki prelaskom na islam zadrzali svoje krscansko prezime. Uz neka prezimena nije u 1 Iz knjige "Spomenici kulture turskog doba u Mostaru". i ne zna se kako su nastala (Dzadzo). Taslaman i dr.). sa podrucja danasnje citlucke.ovo posebna izdanja. zatim iz mjesta istocne Hercegovine i Crne Gore. Edin Celebie mr. Pravoslavni su se doseljavali iz sela koja leze juzno i istocno od Mostara. Iedan broj porodica je prelaskom na islam zadrzao svoje krscansko prezime. Ovaj spisak mostarskih porodica sastavili smo po strogo abecednom redu.Bosnjaka u Iuznoj i Srednjoj Hercegovini (Mo~tar. Neki su doselili cak iz Bagdada. Patak). Godine iza prezima i imena oznacavaju prvi poznati nam spomen doticne porodice u izvorima. Ma19m broju izumrlih porodica cuva se jos sporn en u nazivima nekih lokaliteta i ulica u Mostaru (Brankovac.) prica se da vuku porijeklo iz Turske i da su njihovi preci. 1999. Vrgorac i okolina. Saban Zahirovic Doseljavanje stanovnika u Mostar vrseno je po konfesijama ovako: katolici su se pretezno doseljavali iz sela koja leze zapadno od Mostara. Ljubinje. a neke po mjestu iz kojeg su im se preci doselili (Ljubusak). dok ih se vecina doselila iz sela oko Mostara i sa podrucja bivsih kadiluka Stolac. Tikvina). Kucka). listicke i posuske opstine. vjerovatno. Neke porodice su dobile prezime po zanimanju svojih predaka (Dizdar. Medu prezimenima mostarskih porodica vidimo veliku raznolikost i sarenilo. Cernica. Iedan mali broj prezimena ima potpuno nejasno znacenje.osim.i su. opet. Neka prezimena imaju podrugljivo. Izvjestan broj porodica nosi ime domacih zivotinja (Guska. Vecina ih je dobila prezime po patronimiku (Avdic). Mushmanska bastina Bosnjaka (Herceg Novi i okolma.). 1997. Vecina starih mostarskih porodica su izumrle i davno se je svaki spomen na njih izgubio. a neke.d IC St rp I JIVO I pe antno prikupljao i biljezio. Makarsko primorje Zapadna Hercegovina) (Mostar. Samardzic). Za mali broj muslimanskih porodica (Dzudza. rjede po matronimiku (Anic). MOSTARSKE PORODleEl Priredivaci: mr.). Mali broj porodica nosi ime raznih divljih zivotinja. 10 11 . Peste i drugih udaljenih mjesta. zbog obima tekstova ponekad ~amo statI. Sarajevo 1989. ' Bu~ue. ime jela i raznih namirnica (Hosaf Pita. cak i uvredljivo znacenje (Serikut. Nevesinje.

Becar Hasan 1731. Bjelavac Osman 1875.AbdulfetahoviC Ah~ed 1828. Agic Alija 1770.. Behlilovic Ibrahim 1754. Bakula (katol.. Anic (katol.. Behaic Ibrahim 1768. Bajat Stojan 1832.. Avram Iehudija 1804..a)ahca Ahmed 1765.. Bank Pero 1871.... Botur Lazar 1875. Ba?~ICIbrahim 1873.Baj~l~viC ~~co 1754. Bojo Ibrahim 1743.. Bosnjak Salih 1875.. (u Zahumu se nalazi mahala Balinovac).. Ajkic Mehmed 1875. Barisic Bosko 1829.. Backa Ahmed 1784. Bakija Smail 1875. Bazizade (Sokolovic) Ibrahim 1807... Basic Salih 1754.. Beslagic Muhamed 1793..... Bovanic Mihajlo 1789.. Besirevic Mustafa 1759.. (u Predhumu se nalazi AsikoviCa sokak). Andelopolj Iovan 1848. Bakalovic Mahmud 1636.. Bajalic Dervis 1849..). Berak Orner 1865. Borcanin Husein 1838... Boljanovic Lazar 1877.. Bajalo Alija 1775..afa 1784.. Blesan Mehmed 1754. Bale Alija 1731... Blanic Miho 1871.. Begovac Arslan 1765. Beslic Ismail 1754... Bjelopoljac (Akoveli) Mustafa 1782.. Ates (vatra) Mahmud 1670. Alihodzn' Alij~ 1754. Adll...vlC Ahmed 1770. Bakcovan Tripko 1754.. Bacevac Mustafa 1861.. Ajvaz RIsto 1851.). Blatina Stojan 1842. Boskovic Toma 1832. BajeviC Jovan 1877.. Bakonja Mahmud 1732. Ba)rama~l~ ~ustaf~ 1873.... Bajrami Mustafa 1732. Alagic Iusuf 1754. Abdal (prav ).... Bilalovic Sulejman 1849.. Becevic Husein 1816.. Behmen Salih 1808. i Sava 1804. Badzak M~st. Arsinovic (Zirai) Ahmed 1651. Bojadzic Mehmed 1699. Bile Salih 1848. Botun Orner 1754. Batlak Mustafa 1754. Asko Mehmed 1768. (u mahali Luka nalazi se Bajrica sokak)...... Bajic Ahmed 18~9.. Benzie Mustafa 1864. Basadur Petar 1859. uociti kada procita spisak koji slijedi.. (na Carini se nalazi Behlilovica sokak). Baseskija Hasan 1756... Bosnjic Salih 1777. Bicko [ovan 1849... Bobeta Redzep 1878... Ahkalfic Hasan 1754.. Barina Ibrahim 1754... Balagic Hasan 1875. Ajkunic Nazif 1875. Ah~ed 1780. AbdulbakicArslan 1746... Batrek Sulejman 1777. Beja Redzep 1705...).... Aska.. Besir Ibrahim 1797. Bostandzic Salih 1829. Balorda Stojan 1827. Behram Arslan 1768... (u mahali Brankovac nalazi se Alikalfica sokak). Baloban Mustafa 1754...HASAN DEDIC MOSTARSKE PORODICE izvorima navedeno ime.c. Avenis Pilip 1754. Becirovic Sadik 1841...). Becirbasic Mahmud 1878.... Aleric Ivan 1871.. Bencic IbrahimI867... Babaja Orner 1800...... Abdulkemalagic Orner 1766. Bozic Aleksa 1832. Brajlovic Mehmed 1864. ArapoviC Ilija 1873..). Alemdarovic Ibrahim 1705. Balta Arslan 1698.. Bize Ristan 1832. (po njemu je dobila svoje ime 12 13 .... Blagajac Abdija 1765. Beklija Hasan 1732.. Azgin Mehmed 1740.' Mehmed 1754. Anicic !~kov 1857.. Boksic Acim 1842........ AlajbegoviC Mehmed 1754.. BaliC Dervts 1754. Akoveli (Bejlopoljac) Mustafa 1782. Beha Mehmed 1754.AbdulCerimagicOmer 1754.. Begovic Devis 1784. Askraba Mehmed 1745. Abdic Abdulah 1782. (u mahali Brankovac nalazi se Alajbegovica sokak). Arap Alija 1754.. Boko Stojan 1829. Bojanovic Simo 1842. Ba!eZlda~l~ Dervis 1601.. Bakic Abdija 1849.. (u Mostaru se nalaze dva Biscevica sokaka: na Carini i Predhumu). Begic Ibrahim 1754. Beganovic Dzafer 1770... Alibegic Mustafa 1772. Bihor Hana 1875.. go dine. AsemiC Salih 1862 Asik Ibrah!m 1754.. Beukalo Risto 1754.. (u Predhumu se nalazi Bilica sokak). Bokun Damjan 1832. Azizovic Ahmed 1849. Bilovuk Cetko 1754.. Akhafizovic Ahmed 1766.... ArkaljeviC (katol.. Adzem Alija 1754. Baralija Zejna 1877.. Anicic (katol. Adilovic Mustafa 1754. Beck Ahmed 1826. Bilozijevic (prav... BakamoviC Hasan 1754. Bjelokosic Luka 1857. Bace Ibrahim 1754. i Milos 1832. Bic Husein l785..... Alic Ahmed 1705 Alidzan ~brah~m 1785. Arnautovj. Birgula Salih 1754.. Behlil Mustafa 1873..... i Simo 184~. Bijedic Zejna 1877. Aganovic Mehmed 1754... A!~~~dzija Osman 1754. Antelj Ilija 1827. Bego Dervis Ibrahim 1768. Aksam Sava 1832. Arpadzic Mustafa 1754.. Bjelobrk Risto 1852.. Babur Salih 1754. Begler Hasan 1849.... A?meto. Afennovl........ Bralj Osman 1754. Bosnjakovic (katoL). 1799. (na Carini se nalazi Baltin sokak). Aleksic Pero 1863. (na Carini se nalazi Begov sokak). Biras Ristan 1842.... Ackar Ahmed 1771... Alajas Ibrahim 1754.. Benic Mehmed 1754. Becirbegovic Ibrahim 1652. Citalac ce sve ovo Abaza Mustafa 1754.). BahiC Selim 1754... BajramoviC Selim 1807.. (katol... Bojcic Ibrahim 1763.... Berberac Abdija 1803... Arapovic Orner 1849.. Brankovac Alija 1653. Beslema Mico 1875.. Behle Ibrahim 1754. Baskic Osman 1827. (na Carini se nalazi Bjelobrk sokak). Boic Sava 1842. Biscevic Adulganija 1754.. Berberovic Halil 1868. Bostani Alija 1836..... Bovan Iovan 1832. Bogut Stjepan 1871... Bijavica Muharem 1856... Bilk Hasan 1740. Bekri Alija 1819. Arnaut Muhamed 1875. . Bagdad i Bagdadli Ismail 1767.. Alihafizovic Ahmed 1768. Blazevic Filip 1863...... (u mahali Zah~m nalazi se Bakamovica sokak). B. Bajgoric Alija 1754. Bicakcija Mustafa 1876. Mustafa 1736. Babic Ivan 1876.. Berhamovic Orner 1848.. pa ih mi tako i donosimo...

Danda Mehmed 1862.. Buljko Omer 1818. i Lazar 1754... Celar Mustafa 1754. (na Luci se nalazi C.. Cukur Mustafa 1849. Causka Fatima 1733.. Brekalo Ahmed 1754. Cerimusic Ismail 1749... Cevro Ibrahim 1685. Cuk Lazar 1842. Dragor Mate 1861... Cadavic Marko 1... Butum Mustafa 1754. (u Cernici se nalazi Cemalov sokak).. Corovic Nikola 1871... Cizno Petar 1849.. Cenan Hasan 1754. Buhicic Husein 1827. Dizdar Salih 1752. Brkan Hasan 1765. Culina Jovan 1827. (u Brankovcu se nalazi Brkica sokak). Cavar Hasan 1754.. Dedic Mustafa 1849. Dagic Salih 1763. Cindzan Omer 1846.. Coluk Mehmed 1781. Demic Halil 1875. Dabrica Mustafa 1849.. Bulut Ahmed 1754. (na Carini se nalazi Ciberov sokak). Bubalo Mehmed 1754.... Cabril? Duro 1832.. Cajnicanin Sulejman 1842. i Vukan 1832. Dragicevic Spaso 1832... Bulbuk Konstantin 1876. Colic Lazar 1842.. Culum Ibrahim 1765..... Cubro Marko 1842. (u Starom Gradu se nalazi Butulin sokak).. Cose Iahja 1620. Divljan Ibrahim 1849. (u Brankovcu se nalazi Dracin sokak).. Bubic Muharem 1776... (u Zahumu se nalazi CaHn sokak).. Cucurovic Mehmed 1875. Cengic IbrahIm 1754.. Dragojevic Tripko 1832. Cimjanic Iako 1863.. godine.. Cesirn Ahmed 1843...elebiCasok_ak). Bugovac Iovan 1672.. Dirkic Osman 1860.. Cebic Sulejman 1840. Demirdzic Ahmed 1754.. Budalic Mehmed 18l7... Cejvan Salih 1849. Drace Ibrahim 1754. Dedovic Nefa 1875. i Jovan 1851. DoHc Omer 1788... Dervisevic Mehmed 1705. Cadra Mehmed 1754.. Cuce Husein 1731..Caper Alija 1754.. Brkic Abdulah 1754.. Colovic Risto 1877. Delle Mehmed 1754. Dika Dordo 1875. Dozudic Pero 1875.... Bumfba Mico 1875. Bukva Osman 1814. Cemal Mehmed 1765. Buro Salih 1754... Cokodar Mustafa 1765. Cotic Tale 1782.... Cerkez Stipan 1856. i Joko 1842..... Bravedzija Stipan 1754. (u Starom Gradu se nalazi Cemalovica sokak)....... Danijalpasic Mehmed 1765.. (u Brankovcu se nalazi Cisica sokak).. Butozan Marijan 1875.... Crnogorac (Karadagli) Iovan 1754. Dajo Mehmed 1754... Cabic Husein 1770.. Dragnjic Omer 1849. Drec Risto 1849. i Cvitic Ioko 1842... Derikucka Vasilj 1754.. Celik Omer 1788.. Co~or Husein 1875. Curez Osman 1765. Cisic Husein 1754.. Cofes Mustafa 1765.. Cerkic Ibrahim 1792. Curie Arslan 1754.... Divilovic Sava 1754.... Breko Hasan 1866.. Covic Mate 1867.. Bukvic Becir 1754. Cumurija Arslan 1754.. (u Predhumu se nalazi Buljkin sokak).. Cokorilo Simo 1~842.. Ca~icMatko ~1754... Causevic Salih 1849. Dokic Ilija 1877. Corda Osman 1842. (u Starom gradu se nalazi Dizdarev sokak)..... Cerimagic Omer 1754.' Mujaga 1815... Corbina Mehmed 1768. Doslo Miho 1842. Cerimovic Jusuf 1754... 14 15 .. Dragilovic Spaso 1849.827.. Demirovic Alija 1839. Cale Stipan 1838..HrVZUA HASAN DEDIC MOSTARSKE POf'<ODiCE cetvrt Brankovac). godine..... (u Starom gradu se nalazio Dandin sokak). Cule Stipan 1870. godine..Celic Aleksa 184~. Butir Cetko 1754. C Colo Ristan 1842.... Cuturilo Stevo 1863... Dervisbegovic Mehmed 1768... Danic Ristan 1829. Budimlic Petar 1842... (na Luci se nalazi Divljanov sokak). godine.. Buhic Salih 1736.. Crncanin Ahmed 1833... Coric Andrija 1829...... (u Predhu. Dostovic Salih 1754.. Dragic Ibrahim 1838. (u Brankovcu ina Luci nalazi se Demirovica sokak). Bubreg Salih 1754. Domazet Mustafa 1875. Carno Iovo 1849. Cato Husein 1765. Catic Mustafa 1754. Buconarevi. Budka Petar 1849... Curcinic Salih 1846. BuriC Muharem 1842.. Drenic Mustafa 1862. Dervic Dzafer 1849. Ciric Lazo 1858. Dokara Iusuf 1873... Cikota Stanis a 1842. Dosto Halil 1685. Buljubasic Mustafa 1705.. Dilkie Husein 1754. Cabdzi Cetko 1842.. Didovic Husein 1754... (u Predhumu se nalazi ~evrin sokak). Celo Petar 1832. i Todor 1842.... Devedzic Salih 1754.. BravaciC Stevan 1850. Corba Salih 1847... Celebic Mustafa 1771.. (u Bankovcu se nalazi Cumurijin sokak). Coto Husein 1754.. Ciber Osman 1754.. Cehajic Mustafa 1807. Catrnja HuseIn 1630. Brbur Ristan 1832. Cosic Mustafa 1754. Dozic Petar 1875.. Bucman Mustafa 1856. Bulievic Salih 1844.. Dejanic Salih 1849.... Deronja Husein 1754... Butulija Pasana 1875. Dirlic Abdulah 1754. Doko Ivan 1867.. Danijalbegovic Mehmed 1765.. Cilingar (Klincic) Hasan 1631.. Dakovic Panto 1832. Corojevic Salih 1838.. Cajo Husein 1754. ColakoviC Salih 1779. (na Luci se nalazi Cirica sokak). Cerovina Osman 1846.. Copelj Abdurahman 1850.. olak Mustaf~ 1754... Cehic Ibrahim 1830. Dizdarevic Arslan 1754..Cacevic Marko 1849. Divac Mile 1863...... Buljukemin Mustafa 1873.. Cemalovic Mustafa 1754. Doder Mihailo 1832. mu se nalazi Cerkica sokak).. Cesina Halil 1754. Buberovic Mehmed 1754. Cordie Abdulah 1754..... Cemenovic Mustafa 1754. Cernica Memija 1631. Budalica Alija 1782... Burek Ahmed 1849.... Cup ina Becir 1849. Domko Radoje 1672. Dedic-Misirli Ismail 1754. Catovic Hasan 1859.

.. Godunovic Ristan 1849... Eglena Mustafa 1850. Gnjato Duro 1827... Dzeferdar Becir 1832.. i Sava 1832.. Dzon Lazar 1842... Gagic Dzafer 1839. Galbe Muharem 1838.. Dubravcic Ibrahim 1856.. Hadziabdic Alija 1832. Dzendzo Avdija 1851... Dzinovic Alija 1754... Durbic Salih 1765.. Gubic Salih 1754.. Gozdanic Acim 1829. Fazlic Mustafa 1865.. Gasie Spasoje 1849. Gaic Vukan 1849.... Grozdo [ovo 1868..... godine.... Gakic Salih 1849. Dzamovic Panto 1842. Fafuna Osman 1765. Gurlica Marija 1875. Dzeba Ivan 1869.. Ejubagic Hasan 1893.. Dzevlan Alija 1833.. Durakbasic Ibrahim 1752. Dursun Ristan 1842.lV10STARS!-<........ Durie Tripko 1829. Efica Abdulah 1773.. Dzonlez Stanisa 1842.. Dropo Salih 1740. Gado Mustafa 1839. Galov [eftan 1754. Dumpor Miho 1849.. Duvnjak Salih 1670. Dulac [ovan 1754. Elezovic Mehmed 1876... Dugonja Petar 1832.. (u Predhumu se nalazi Dogin sokak). Dugan Salih 1754. Dusic Ishak 1693. Gace HalilI875.. Gadara HaliI1849.. (u Brankovcu se nalazi Dudin sokak).. Dogo Hasan 1754.. Hadziabdulahovic Jusuf 1754. Dudo Tripko 1827... Durovic Duro 1842.. Puruhic Osman 1754. Grabovac Ibrahim 1871.. Gubigaca Vojin 1754. Dzikic Ahmed 1754..... Grk Jure 1670.. Drvendzija Maksim 1875. Dzino Salih 1861. Hadzibalic Mustafa 1754. i Stojan 1765. Duranic Halil 1754... Dzumhur Mehmed 1731.. Duricic Duro 1843. Golubinic Husein 1865. Dzabakan Mustafa 1850.. (u Predhumu se nalazi Dozlica sokak). Glavan Risto 1842.. Garbo Mehmed 1816..... Hadzihuseinovic Abdulah 1705... 16 17 .. Fafunic Orner 1768. Dzenadija Drago 1875. Gluhcevic Salih 1754. Gurovic [ovan 1849. Gavrilovic Simat 1846. Gacanica Abdija 1800. Dzamonja Petar 1754.. Gustinic Mustafa 1849.. Erbez Spaso 1827. Frlj Alija 1807.. Hacam Ismail 1875. Focic Salih 1768. (na Carini se nalazi Dzajin sokak). Greda Salih 1849. Dziho Ahmed 1876. Govedarica [ovan 1839. (na Carini se nalazi Drljevica sokak). Hadzic Mahmut 1754..EPOROD ICE Dreznjak Ahmed 1762. Gulam Mustafa 1765. Fajic Alija 1875. Dozlic Salih 1849. Grizelj Miho 1875. Gujic Mehmed 1765.. Dzadzo Mehmed 1765..... Dzurbo Salih 1846...... Duliman Mahmud 1832. Dunderovic Vid 1842... Grable Mato 1754. Hadzimahmutovic Mahmut 1801. Hadzic Ibrahim 1754.. (na Carini se nalazi Dzinovica sokak). Dermal Jure 1867.. Galic Anusa 1832.. Galovic Jefto 1754.. Eltie Mustafa 1754. Gasevic Muharem 1877. Gluhic (Esamzade) Hasan 1754.. Dzebut Iovo 1875... Gozo Ahmed 1685. Gmizovic Petar 1875...... (na Carini se nalazi Faladzica sokak). Golco Adbi 1760. Durancejahic Salih 1732.. Gigic Imsir 1878. (u Brankovcu se nalazi Glavanov sokak). (na Carini se nalazio Duvnjakov sokak). Goga Gajo 1849. Dunder Gliko 1842... Fazil Husein 1765. Grancic Mustafa 1849. Hadrovic Ibrahim 1754. Duhandzija Petar 1849. i Risto 1875. Gusic Orner 1849... Glavina Sulejman 1868. Grana Lazar 1827. Grebo Dervis 1842. Dzajo Salih 1874. Guska Mehmed 1754.. Frelo Ilija 1832. Golub Salih 1754. Francez Ristan 1839. Grkovic [ovo 1877..... Hadzialic Husein 1773.. Dzviro Ato 1827.. Donlo-Hrvatli Mustafa 1754. Drka Mustafa 1875... Gozder Avdo 1875. Galo Ristan 1849. Gile Orner 1832.. Forta Ibrahim 1876. Hadzidzaferovic Abdulah 1705. Elez Hamid 1705. godine. Dubljevic Osman 1827.... Faladzic Dervis 1754...... Dropic Osman 1754.. Fejic Hasan 1867. Hadro Muharem 1787. Fil (slon) Abdulah 1652.. Durakovic Ahmed 1754. Fazlibegovic Ibrahim 1772. Dubravcanin Stipan 1829. Dukic Orner 1865.. Gosto Mustafa 1878..... Hadzihasanovic Muharem 1789. Dzakovic Panto 1832.. Dzelilovic Dervis 1754. Dzampo Salih 1864. Gacanin Duro 1849..... Dzamaz Salih 1875... Gabelic Mustafa 1754.. Guzin Mehmed 1814. Drljevic Ibrahim 1849.. godine. Gafic Husein 1765. Gatalo Ignjat 1871. Guja Hasan 1862. (u Zahumu se nalazi Dikica sokak). Grujica Luka 1827. godine.. godine... Foco Ibrahim 1849.. Grcic Ahmed 1754.... Dzoko Mehmed 1767. Gajde Petar 1866.. (na Luci se nalazi Hadzica sokak). Gundeglj Mehmed 1754.. Gubeljic Salih 1865. Grasevic Abdija 1829.. Eminic Ibrahim 1800.. Golubovic Mehmed 1865. Gastan Ibrahim 1800. Glavinic Mehmed 1845. Dzaferovic HalilI765..... Ferizovic Murat 1849.... Figana Ahmed 1765.... Glavovic Arslan 1828.. Girlie Ibrahim 1754. Dzudza Ahmed 1754.. Galesic Alija 1877. godine.. i Mehmed 1877... Grahovac Rade 1832. Hadzijusufovic Mustafa 1793. Dzoklo Mehmed 1765..... Grubesa Tripko 1875.. Fazilovic Mehmed 1850. Gacina Petar 1866. Golos Ismail 1765.. Gusanac Sulejman 1832...... Golic Salih 1754.. Fific Salih 1871...... Ejubi Mehmed 1780. Fufo Mehmed 1765... Dugum Vasilj 1832. Dugandzic Ivan 1875.... Dzed Salih 1782.. Gotovina Mustafa 1740.... Efendic Selim 1732.. Duranovic Mustafa 1754. Dvizac Mustafa 1754. Dzabic Husein 1754... Frko Ibrahim 1875. Eminovic Cato 1705. Grdic Luka 1857... Hadziahmetovic Alija 1754. Dulep Ibrahim 1876.

. Hubana Mehmed 1754... i Ristan 1863. Hevai Mustafa 1670. Karahasanovic Fazlija 1754.... (u Cernici se nalazi Handacev sokak) Hanic Osman 1754. Karaguh Salih 1754. [alandzic Husein 1849..... Kartal Salih 1754. Hubanic Husein 1765. Kabak (Tikvina) Mehmed 1754. Hadzovic Ibrahim 1850. Haziric Hasan 1754.. Hukle Mehmed 1855... [aramaz Marijan 1868.... Hasic Smail 1849. [akirovic Mustafa 1754... Karabegovic Dervis 1801. Iabuka Orner 1821... Kanjo Ahmed 1849. Jovanovic Petar 1780. Hasimija Ibrahim 1849.... Kadric Mustafa 1865.. Hadziselimovic Husein 1754. Iveza Ristan 1842. Karadoz Mehmed 1557.. Karle Salih 1800. Hadzisalihovic Osman 1754.. Ivanisevic Rizvan 1754. Kadragic Salih 1878... (u Predhumu se nalazi Hindin sokak). (u Predhumu se nalazi Kanjin sokak). Huremovic Osman 1754. [elin Mehmed 1877. Inebegzade (Iglicic) Mehmed 1631. [ajcanin Abdulah 1765. Kandic Vidoje 1754. Kaniza Mehmed 1766. Karandas Mustafa 1767. Ibrikdar Mustafa 1873. Jamar Mustafa 1754..... Kajgana Ahmed 1754. [usic Ahmed 1754. Kara Orner 1865... [anjos Lazar 1877.. Iogunovic Agan 1878. godine. Iigitovic Ibrahim 1732. i Petar 1754.. (u Cernici se nalazi Hadziornerovica sokak).. [aranic Sava 1747. Kadijevic Ibrahim 1754. Ivankovic Halil 1871. Hadziosmanovic Ali 1754....... Kapic Salih 1792... Hajalovic Fatima 1875. Kalauzovic Mehmed 1816. (u Cernici se nalazi Halimica sokak). Hadzimehmedovtc Mustafa 1763. Halilovic Timur 1754.. Kanadzi Salih 1828.. [abucar Mehmed 1875...... Hosaf Mehmed 1675. Iaksic Jovan 1829....... Ibrulj Salih 1853.. Humo Husein 1754. Jagorin Ahmed 1863. Hadziomerovic Arslan 1754. Halilic Alija 1867. Jenipazarli Mustafa 1867. [unusovic Mustafa 1849. Hecam Salko 1878. Jaganjac Hamza 1875. Juji Mustafa 1713. Iakubovic Husein 1849. Jahura Husein 1849.. Karadzemalovic Mehmed 1765. Kalabaluk Abdulah 1754........ Kajtaz Ahmed 1754.. Kajanija Alija 1752.. Kalajdzic Orner 1754. Iusufbasic Ahmed 1765.. Isic Timur 1754.. Karabeg Abdulah 1765. Iserlic Mustafa 1733. Hrnjica Alija 1777.. Karzic Ibrahim 1850.... Karasalihovic Smail 1754... Hunjic Murat 1797. Hasandic Iusuf 1849.. Karapandzic lvan 1838. (u Zahumu se nalazi Kapetanov sokak). (u Brankovcu se nalazi Hasanagica sokak).. Hrelja Alija 1877. Iglicic Duro 1754. Kadzic Muharem 1760... (na Luci se nalazio Kajtazov sokak). Hrvic Hasan 1754. Husedzinovic Mehmed 1875.. Hastas Abdulah 1754.... godine.. (na Carini se nalazi [onica sokak). Hadzimusic Sabit 1841.. i Jovan 1832.... Kasumovic Abdulah 18 19 . Ionic Alija 1783.. Hakalo Mehmed 1829. Jelovac Alija 1849.. Haznadarevic Hasan 1754. Hadzimehmedagic Orner 1765. Halvai Becir 1858.. i Todor 1866... Iakic Mustafa 1765. Hasimovic Hasan 1867.. Hojlas Salih 1877.. godine....HIVZUA PORODICE Hadzimahovic Hasan 1849. Huskovic Salih 1849.. Halimic Alija 1833. Kaca Ibrahim 1754.. Hajali Mahmud 1765. Hasanefendic Hasan 1754. Hrle Hasan 1765. Hido Ibrahim 1834. Kablar Jeftan 1754. Iskic Mehmed 1731. Iahosalic Duro 1849... Harlac Alija 1670... Iusufhodzic Mustafa 1754. (u Predhumu se nalazi Kahvin sokak). Iuksa [ovan 1754.. [uric Misko 1849. Hadzismailovic Mustafa 1754. Ivanic Duro 1754.... Kalem Muharem 1878. Handac Orner 1875. Hodzic Ibrahim 1754.... IsakMahmud 1849..... Huseinagic Husein 1754... Hudzum Husein 1754. Hasanagic Alija 1754.. Karadza Mustafa 1754. Husagic Orner 1875. Jugo Mustafa 1875. Iahic Hasan 1865... [asarovic Mustafa 1765.. Kapetanovic Hasan 1754. Karapus Salih 1849... Karamehmedovic Hasan 1754. (na Carini se nalazi Karadozov sokak).. Kajimovic Mehmed 1754. Hero Mustafa 1754.. Halilic Alija 1867. Iahuric Ibrahim 1839... Janjalija Pero 1863. (u Predhumu se nalazi [akirovica sokak).. Karamurtezic Ahmed celebija 1670. Jarnak Gase 1849. Hafizovic Ahmed 1765... Hrnjicic Alija (u Predhumu se nalazi Hrnjicin sokak)..... [unac Ibrahim 1754. (u Zahumu se nalazi Kalemov sokak). Ibrahimcehajic Mehmed 1705......... Kajan Salih 1754. Huseljic Mustafa 1769... Haljevac Mehmed 1754. Hasandedic Ismail 1754. Hokic Alija 1765. Hakalo Mehmed 1829.. Hastasevic Husein 1754. [elacic Sava 1849...... Imamovic Mustafa 1849. Izudinefendic Mustafa 1873. Hindo Ibrahim 1754. i [ozo 1866. Hajdukovic Hasan 1840... Kadic Ibrahim 1754. Karavlah Ristan 1754. Kahvo Ibrahim 1849..... (na Luci se nalazi [usica sokak).. Iglica Mustafa 1641.. Ianjic Tripko 1849.. Kasimovic Husein 1705. Isanovic Mehmed 1705. Kalauz Ahmed 1849. Kasumacic Mustafa 1754... Ivanis Ilija 1863.... [organdzic Husein 1878. Karaji Abdulah 1765... Husnic Mehmed 1867.. Hajdarovic Hasan 1840..... Hasankapetanovic Ahmed 1754. Horoz Mustafa 1763.. (na Carini se nalazi Kablarov sokak). Ivezic Vaso 1864. Ine (igla) Ahmed 1652. [azvin Mehmed 1867. Hadzoman Dervis 1862. Kasum Kadri 1782.. Hadzimemic Ibrahim 1699..

Kukic Alija 1698.. Krvavac Mustafa 1849.. Lopar Ibrahim 1754. Kurudzi Ibrahim 1602... Krpo Abdulah 1754... Lulie Hasan 1814. Kujundzic Ristan 1877. Lako Mustafa 1850..... Kolakovic Abdulah 1765.. (na Carini se nalazi Kurtov sokak)..1841....... Klajic Jovan 1754... Lakic Miho 1878..... Lala Mustafa 1765. Lenger Redzep 1685... Kosali Alija 1754. (na Luci se nalazi Knezica sokak). Krunic Petar 1849. Korkman Orner 1875... Kavelj Saban 1754. Lazic Vojin 1754. godine. Kosic Ibrahim 1612. Kukrica Mustafa 1754. Lalic Alija 1754. Kucka Ilija 1849.. Lasic Ahmed 1765. Kolakovic Smail 1754.. Kulender Alija 1847. Kurbegovic Ahmed 1754. Keso Husein 1861.... (na Carini se nalazi Klunov sokak). Krpovic Husein 1834............. Ljepava Iovo 1875..... Lacusa Orner 1754..... Lalovic Risto 1865.. (na Luci se nalazi Kusalov sokak). Krkbes (45) Zulfikar 1765. Kekic Husein 1765.. Kreco Acim 1754.... Kurtovic Ibrahim 1828.. Kozica Mustafa 1765.. Lazaric Hasan 1765.. Kostic Iovo 1852. Klincic (Cilingir) Ahmed 1675. Ljubusak Becir 1796. Kljucic Salih 1754. Kopcic Salih 1849.... Kresic Anto 1870. Kaukcic Edhem 1878... Lucie Risto 1791.. 1849. Krhan Orner 1849.... Kontusa Alija 1705... Kuko Mustafa 1784. Kudin Orner 1877. godine.. Lisica (saleb) Mehmed 1685. Klaric Ibrahim 1849. (u Predhumu se nalazi Kukavicin sokak). Lafo Alija 1631. Ljutic Mehmed 1754. i Sava 1849. Lutvic Mehmed 1754.. Kavazbasic Salih 1877.. Mackie Muharem Mackica sokak).. Salih 1794.. Koza Abdurahman 1792.. Kaza Mehmed 1765. Krivosija Mehmed 1868. Kirko Alija 1865... Knezic Nikola 1849.. Kruskonja Alija 1875.. Krstic Kosta 1829..... Krcenda Salih 1856.. Lacmanin Andrija 1829. (na Luci se nalazi Kavgin sokak). Kilic Redzo 1866. Koso Ibrahim 1834. Konstantionovic Petar 1863. Kavga Ahmed 1754.. (na Luci se nalazi Kenjarev sokak).. Kozjak Alija 1845. Krkuc (43) Orner 1765... (u Predhumu se nalazi Magdo Smail 1765. Kupusija Hasan 1754... Macic Mustafa 1849. Kavic Osman 1841..... Kusalovic Luka 1849. Kujic Simo ]754. Ludzeli Alija 1846. (u Zahumu se nalazi Kavazbasin sokak). Kunic Ivan 1848. godine.. Kethodazade (Cehajic) Husein 1838. Kusrica Mustafa 1747. Kazazic Mustafa 1740.. Litric HalilI875... Klipan Abdulah 1846... 20 21 . Kokotovic Fatima 1865... i Iovo 1875.. i Grga 1877.... Korkut Alija 1773. Lasta Nikola 1852. Krulj [ovo 1849. Kavas Mustafa... Koza Petar 1849. Kljunovic Husein 1849. Kazaz Smail 1754.. Lacan Ioka 1842. Lakisic Ahmed 1651.... Kozo Mehmed 1850. Leskovac Vasilj 1832. Losic Ilija 1754. KoliCic Osman 1875. Komadina Arslan 1844.. Krecic Nikola 1754.. Kule Alija 1767. Krajina Ivan 1848. Kozic Mustafa 1768. Mahic Mahmutagic Mahmut 1826.... Labalo Ristan 1842. Ljevo Fatima 1875. Koluder Salih 1875. Konjicija Salih 1849...... Lozo Nikola 1849. Kurtes Miho 1877.. Krndelj Stipan 1870. Mahinic Mehmed 1851.. Kokosar Bordo 1875. Loncar [osip 1827.. Lazic Ahmed 1754. Ljutovic Dervis 1818... Lazetic Risto 1875.... Kenjar Husein 1754. Lekic Acim 1754. Ljubic Ivan 1870... Kukavica Mehmed 1852....... Kovo Orner 1872. Kulas Alija 1848. i Sava 1877... Kohc Mustafa 1765.. Lendra Alija 1849. Kondzic Osman 1877. (u Cernici se nalazi Krpica sokak). Lihovic Becir 1846.... Macan Alija 1848. Kotlo Alija 1781. Kulagic Husein 1705.. Kreso Ahmed 1818.. KokalicSelim 1787. Kuklica Vuko 1754... Lugic Ibrahim 1838.. Kismiric Mehmed 1754. Lipava Osman 1754. (u Brankovcu se nalazi Kazazica sokak). Lika Salih 1728. Kuletic Orner 1830.. Krilic Alija 1875. Kikic Ibrahim 1754... Kujkur Vukan 1842. Kovac Orner 1754.. Kurt Ibrahim 1641. Kulak Smail 1800. Kudra Arslan 1754. Kusalo Vukan 1849. Lugonja Ivan 1846. Kreho Mehmed 1733.. Lelek Petar 1849.. Ljuta Dervis 1875. Kilovac Panto 1842... Ljubinac Salih 1724.. Kristan Vasilj 1827.. Kuzi« Mehmed 1867.. Lengo Duro 1842. Kevic Salih 1878.. Kucinar Mihajlo 1754. Kosovac Ivan 1754... Kiridzic Husein 1754. Kecalo Nikola 1849. (na Carini se nalazi Kresin sokak).. Knezovic Aleksa 1849. Kazandzic Alija 1754.. 1849. Lazarevic Gligo 1799. Kraljevic Andel 1865. Kebic Ibrahim 1765. Koric Husein 1871. Krkalo Husein 1705. (u Cernici se nalazi Ljubica sokak). Madzar Pilip 1842.. Kebo Sava 1754.. Kovacevic Mihajlo 1754. Kenjalo Nikola 1849. Mace Saban Macak Husein 1751. Komar Mustafa 1754.. Katica Mehmed 1849..... Klacina Mehmed 1854... Lula Matesa 1870. Kosovic Ivan 1770.. Krne Ahmed 1786.. Kuki Ahmed 1698. (na Carini se nalazi Kurtovica sokak).. Kotlica Osman 1849. Kolagi Ismail 1800. KokezaMitar 1754.. i Miho 1842. Kojic Rizvan 1827.. (u Brankovcu se nalazi Krpin sokak).. Komad Adem 1878... Krpic Mustafa 1838. Korjenic Fazlija 1765. Kuduz Hasan 1754.. i Ristan 1842.. Kvockic Hasan 1754.... Ljubovic Ali 1766... Lolic Mehmed 1849. Krkusa Arslan 1765.. Lambeta Toma 1754.. Lisicic (Tilkioglu) Timur 1706...... Letun Orner 1754. Kasikovic Todor 1827..

. Papic Avram 1871. Mujic Mehmed 1641. Ozegovic Ramadan 1777.. Novanic Ristan 1842.... Nistic Mustafa 1754. Mujezinovic Ahmed 1677. Mataradzic Zulfo 1878.. Oborina Ristan 1849.. Orac Ivan 1829.. Milikic Simo 1729. Padalo Hasan 1751. Makeljic Orner 1864. Obzir Ibrahim 1838. Niksic Mustafa 1862.. Nozic Ahmet 1868.. Selim 1867.. 1827.... godine. Paro Petar 1754. Obradovic Todor 1754. Miric Husein 1844. (u Brankovcu se nalazi Mukica sokak). Opuhic Aleksa 1754.. Pandza Ivan 1848... (na Carini se nalazi Mojica sokak)..... Muratovic Seho 1820. Memic Salih 1754. Mihic Mitar 1830. godine.. Mamatovic Nikola 1842... Prneta Alija 1765. 1754.. Mravo Iovan 1830.. Mujicic Alija 1849. Milosav Cetko 1849..... i Ilija 1852... Moric Osman 1754.. Misirlija Alija 1780....... Nisic Iusuf 1849.. Naturic Salih 1765.. Mezic Ibrahim 1772. Malkocevic Muharem 1749. Memac Ahmed 1754. Mirvo Ahmed 1778. Panjo Salih 1731... Maksumic Ibrahim 1789. Oruc Hasan 1754. Novakovic Ristan 1842. Orahcic Stojan 1754. Nemanic [ovo 1849. Merdan Fata 1875. Milavic Mustafa 1754... Mustic Alija 1865.. Ornanovic Ibrahim 1846. Obrvas Mitar 1863. Micic Petar 1832. Metalj Osman 1754.. Muzlifovic Mehmed 1867.. Manjgo Ibrahim 1754..... Misri Smail 1763.Mahmutcehajic Mustafa 1867... Misevic Salih 1754. Malor Ahmed 1844. Mutapdzic Salih Mutapdzija Toma 1849. Masnik Mehmed 1765.. MuhamedbegoviC Hasan 1816. Marjanovic Nikola 1849. Mikulic Mate 1849. Paso Junuz 1865. Mehic Ibrahim 1754. 1878.. Muhvic Orner 1849..... Paracka Alija 1850... Mujic Mustafa 1865.. Milas [akov 1852. Mitrovic Ristan 1849. Narancic [ovo 1875. Novo Osman 1754... Pabanic Salih 1765.... Papagan Jovan 1832.. (u Predhumu se nalazi Milavica sokak). Pamucina [oanikije 1850... 1754. Nurkic Mustafa 1754............ Neimarovic Ristan 1849.. i Aleksa 1781.. Maksimovic Aleksa 1829.... Malata [ovan 1832. Numa Alija 1632. Milusic levan 1845. Patak Mehmed 1849.. Pagina Risto 1863. Muslibegovic Alija Musanovic Arslan 1754.. Mikacic Petar 1849. Musina Orner Mustovic Orner 1763. Nevesinjac HalilI765.... Opijac Ismail 1680.. Mizrak Osman 1676. Palic Mehmed 1874. i Milos 1871. Milakovic Iovan 1852. Parlata Mehmed 1754. Mostarlija Simo 1729... Odobasic Mehmed 1754. Mrahor Ahmed 1878.. Mimarovic Vukan 1865... Masic Mehmed 1780. Ostojic Risto 1807... Mirica Mehmed 1754. Pajevic Ibrahim 1733. Milenkovic Bosko 1829. godine... Mitrinovic Iovan 1830. Pasic Fazlija 1754.... Miljak Simo 1849. Orec Ivan 1848... Martinovic Ilija 1849.. Margeta Ilija 1840. (na Carini se nalazi Muftica sokak).. Maslo Ibrahim 1849..... i Ibrahim 1867. Ornosovic Ahmed 1754.... Nukic Orner 1865... Miralajevic Ahmed 1753.. Mitrasevic Ristan 1832... Music Sulejman 1754.... Medovic Mustafa 1865. Metili Husein 1776. Pastroje Hasan 1754. Marie Iosip 1829.. Markovic Anto 1859. Mazga Smail 1754.... Manura Mehmed 1867. 1839. Omerhodzic Ahmed 1755. Malkoc Abdulfetah 1754. Novalic Petar 1789. Mojic [ovan 1830. Milic Vasilj 1754. Naimic Mehmed 1765. Milosevic Durda 1830.. Milisic Salih 1849. Micevic Aleksa 1832.. Ombasic Orner 1861. Milovic Sava 1877.. Omeragic Alija 1849.. Osmanagic Muhamed 1789.... Palata Ismail 1849... Mihovic Torno 1830. Nurkovic Osman 1860.. Paradzik Dervis 1767..... Martie Mustafa 1765. Marinic Marijan 1849. Milicic Fazlija 1754.. Osmanbegovic Ahmed 1831. Mudzrimovic Ahmed 1754.. Milicevic Iovan 1849.. Muftic Mustafa 1792.... Moro Ahmed 1846. Mosto Husein 1873. Markic Ilija 1829.. 22 23 . Nistovic Mehmed 1871.... Milankovic Hasan 1849... Miletic Luka. Marie Ibro 1779.. Okolis Ristan 1842. Pace Ibrahim 1754.. Medineli Muhamed 1828. Nalbanta Ahmed 1697. Mutap Lazar 1840. Micijevic Mahmud 1838.. Nuric Mustafa 1818.. Misita Risto 1849. Parneta Alija 1765. Orlo Husein 1849.. Mesak Dervis 1875... Memidzan Saban 1670.. i Ristan 1827. i Lazar 1849.... Mehmedbasic Ibrahim 1807. Midzic Iusuf 1849. Obad Durrnis 1780. Paro Petar 1754.. Opuha Duro 1765. Momic Mustafa 1830.. Migalo Todor 1832. i Miho 1858. Malkic Ibrahim 1849. Njunjic Risto 1851.. Pasalic Mustafa 1754. Mauna Ibrahim 1670. i Ristan 1852. Palikuca Hasan 1763... Maro Ristan 1832. Mandie Tripko 1849. Neic Spiro 1875. Odavic Ristan 1828. Markovic Anika 1782.. Medic Mahmut 1754. Palos Orner 1844... Mrkonjic Husein 1754... Mravic Husein 1844... Pastic Salih 1849... Nazecic Abdulah 1838. Muharemovic Salih 1754... Mulic Husein Munisic Jeftan 1832.. Mrkoncic Toma 1754.. Manastrili Mehmed 1879.......... Milutinovic Simo 1849.... Pajo Mustafa 1754. Papkovic Stipan 1877. Mehmedagic Salih 1818. Mursel Mustafa Murrie Ahmed 1754...... Novic Muharem 1862.... Nakic Alija 1875. Orlas Becir 1877. Nozica Luka 1840. Naimi Mustafa 1765. Orucevic Orner 1754...... Pasbanic Mehmed 1754.. Nametak Abdulah 1849. Mukic 1754. Mrav Jeftan 1851. Meseledzic Milos 1863.. Mizrakovic Iakub 1754.... (u Predhumu se nalazi Orucevica sokak). Palavestra Mitar 1849.

.. (u Cernici se nalazi Rudincev sokak). Pis to Mustafa 1852....... Radisa Risto 1832.... Ridanovic Mustafa 1832. Sarajlic Besir 1875.... Redzepefendic Mustafa 1754. Pucjak Ibrahim 1875. Popadic levan 1832. Pojatic Sulejman 1846. Rosnic Cetko 1777. Prade Nikola 1832. Popo Orner 1827.. i [ovan 1842. Selmanovic Emina 1875.. Pirkic Abdulah 1854. Plosko Abdulah 1875... Pehlivanovic Dervis 1766... Selimefendic Husein 1705.. Silahsor Mehmed 1765... Pendic Ibrahim 1754. Sa'leb (Lisica) Mehmed 1685.. Sirovina Petar 1842. Silahdarevic Mustafa 1849. Pecic Alija 1840. Pilavdzic Mehmed 1875... Pehlic Mustafa 1754.. Rotim Jure 1864. Pestle Osman 1849.... Pita Redzep 1705. Ribica Mehmed 1866. Prndelj Ibrahim 1832.. Semiz Sava 1849.. Sadzak Nikola 1754. Pozder Abdulah 1808... Priganica Husein 1849. Pestelo Muharem 1816. Popovac Mustafa 1754. Planjanin Orner 1804. Radisevic Osman 1754. Pobro Ali 1762.. Radule Ristan 1840.. Pizinica Nasta 1863. Pirie Ahmed 1765. Silahdar Vejsil 1878. Savic Iovo 1871... Pehlo Ibrahim 1765. Plocic Alija 1849.. Sitarevic Dula 24 25 ... Pervan Mustafa 1754. go dine. Sarajdar Lazar 1849. Selimhodzic Mehmed 1754. Prnde Alija 1736. Rupar Acim 1849.. Pencic Mahmud 1754.. Perusic Torno 1849. Radic [ovo 187l. Repesa Salih 1849. Selimic Ahmed 1844. Siriste Husein 1770... (na Luci se nalazi Ploskin sokak).. Putnica Simo 1794. Rahmanovic Ramo 1849.. Radojcic Andrija 1842. Rajic Stanisa 1832. (u Starom gradu ranije se nalazio Siliftarov. Perinovic Tripko 1842. Silvie Ahmed 1754. Saraji Alija 1732. Pejkusa Fatima 1865... Selarnaca Ahmed 1736. Pucar HalilI765.. Pejak Mustafa 1765. Rustica Hasan 1765. Sirce Duran 1754... Radulovic Toma 1849. Sandukcic Alija 1744. Simit Muhamed 1785. Pirko Alija 186l.... Seferovic Hasan 1752... Pronic [ovan 1832.. Peco Ibrahim 1816..... Sejfic Ibrahim 1754... Pendo Mustafa 1754.. Pilatovac Salih 1864.. Sijavus Habiba 1685. Planinic Ivan 1867. Prcovic Iovo 1875. Popovic Petar 1832... kasnije Voljevicin sokak).. Salihovic Sulejman 1810.. Sinovcevic Husein 1754.. Pinjuh Grga 1877. i Jovo 1875. RaCie Panto 1829. (na Luci se nalazi Pitin sokak). Puska Vidak 1849. (u Brankovcu se ranije nalazio Sirkin sokak). Piragic Ahmed 1765. Plemic Ristan 1849. Sarajlija Mehmed 1864.. Rizvanovic Husein 1838.. Pekmezina Pasko 1863. Raca Jokan 1842... Perisic Fima 1850. Pehlija Ahmed 1877. Pivac Andrija 1848... (u Predhumu se nalazi Sinovcevica sokak). Pavic Risto 1875.... RadiS Mehmed-Alija 1875.... Riganica Husein 1838... Pesko Miho 1875.. i Cetko 1827.. Petrie Iovo 1863. Senic Sava 1875. Puce Orner 1832... Penava Salih 1849.. i Jure 1852...... Rutic Mehmed 1842. Radul Tripko 1849. i Salih 1865. Puho Salih 1754.. Sakic Ahmed 1841...... Piceta Stanisa 1842. Salkic Ibrahim 1843. (na Carini se nalazi Rudanov sokak)... Prskalo Martin 1876.. Podrum Mustafa 186l.. Sirbal Salih 1754.... Pundo Hasan 1804.. Semirdzic Salih 1765.. Pojatina Ato 1832. Raljevic Alija 1820.. Radovic Mijat 1865... Ristic [ovan 1849. Prdavac Ahmed 1754. Salata Marko 1754. Rejhanic Ahmed 1849... Peno Ibrahim 1763. Rikalovic Dimko 1846.. (na Carini se nalazi Rizikalov sokak)... Razic Mehmed 1864.... Sabalhoric Hasan 1878. Rasic Ivan 1853.. Puzic Ibrahim 178l.. Prolo Ahmed 1754. Salem Osman 1819.. Silic Dzafer 1759.. godine.. Resulovic Husein 183l.. Perea Salih 1754. Perin Aleksa 1849. Propadalo Pero 1875... Pokrajcic Alija 1850. Serdar Mustafa 1765. Pener Redzep 1705.. i Milos 1854. Pipo Mustafa 1740. Salcinovic Mustafa 1877..... Sindze Mustafa 1765.... Selimovic Abdija 1878. Sircic Mehmed 1733. Ramie Ibrahim 1744...... Primorac Mate 184l. Semirdzija Mustafa 1754... (na Luci se nalazi Puzica sokak). Pjevo Petar 1877... (u Predhumu se nalazi Silica sokak).... Prnat Rizvan 1865. Redzic Mehmed 1754... Serdarevic Hasan 1754. Pirusic Salih 1844.. Sarac Ibrahim 1752. Pejdic Iovan 1797. Selmanagic Salih 1767.... Rudan Ferhat 1841.... Rahimic Mehmed 1871. Roznamedzi Ibrahim 1612........ Rajkovic Mustafa 1820...... Radovanovic Risto 1842. Rikalo Pero 187l...... Preradovic Simo 1832. Radonja Ristan 1849.. Pitic Ahmed 1754.. Ruscuklic Salih 1849.. Peric Nikola 1849. Pobric Mustafa 1875.. Selak Abdulah 1754.. Rase Sava 1849. Roga Salih 1819. Pavlovic Mustafa 1829. Pekusic Mehmed 1875.PORODiCE Pavica Muharem 1770. Pinjo Husein 1849. Selimagic Ahmed 1670. Rotusa Anda 1849.. Sitar Alija 1865.. i Iovan 1849... Rozic Petar 1857........ Rizikalo Muharem 1790. Serikut Mitar 1754.. (u Starom gradunalazi se Sefica sokak). Ristanovic Aleksa 1861. Sirnitdzija Saban 1631. Sebildzi Salih 1740... Redzepasic Mustafa 1853. Raic Hasan 1754. Potur Salih 1849.. Sinanovic Mustafa 1849... Radovina Osman 1829. Sabljic Osman 1849. (u Starom gradu nalazi se Ramica sokak). Sefic Salih 1792. Pezo Ibrahim 1825. Pes Iovan 1852. Rako Hasan 1836. Rakita Salih 1875. Sirko Salih 1875... Rebac Mehmed 1864.. Salatic Mehmed 185l. Rizvanic Mustafa 1875. Rudinac Salih 1818....

.... Sarovic Doko 1851.. godine. i Lazar 1826.. i Lazar 1875. Sola Jovan 1827.. Sabanovic Ahmed 1705.... (na Carini se nalazi Solakovica sokak).. Sindra Redzep 1765. Tomovic Stevan 1827.. (u Brankovcu se nalazio Temimov sokak).. (u Cernici se nalazi Supcev sokak)... Srbljic Toma 1866. Setka Iakub 1754... Tasovac Bosko 1849. Skuhan Mustafa 1841. Tausan Mustafa 1754. Temin Salih 1685... 26 27 ... Tahmas Ibrahim 1754. Sladoje Alija 1876... Tikvina Muhamed 1855. Spahic Mehmed 1754... Travnicanin Mehmed 1875.. Tipura Mehmed 1875..... Semrd Alija 1864.... Sarenac Risto 1876.. Stojanovic Mihajlo 1790.. TelacSalih 1865. Topic Ivan 1857.... Skutor Mato 1827. Solaja Serafim 1850.. Selo Salih 1875. Soldo Petar (na Carini se nalazi Soldin sokak). (u Bjelusinama se nalazi Tolica sokak). Spica Nikola 1827... Trbo Osman 1685... Subasic Mehmed 1698.. Sabic Mehmed 1765. (u Cernici se nalazi Tasin sokak). (u Brankovcu se nalazi Sotrica sokak)... Semsic Alija 1754.. Skrbo Petar 1842. Sujur Salih 1754.. Tezak Jovan 1842. i Petar 1849. Scgetalo Mehmed 1875. Sabanac Osman 1849... Sestic Dzafer 1754. (u Brankovcu se nalazi Sevin sokak)..... (u Zahumu se nalazi Slipicevica sokak). Smajic Mustafa 1871.... Sehovic Abdulah 1759. Sulic Alija 1754. Sero Ibrahim 1754. Skoric Ibrahim 1785.. Siso Mustafa 1765... 'Iambic Ivan 1858... Setina Duro 1875. Sehic Fatima 1838.. i Risto 1866.. Svrdlina Mustafa 1754... Slamo Hajdar 1754... Tatic Marko 1875. Skendic Husein 1839. Sparavalo Nikola 1842. Safro Fatima 1875.. Sapuh Mustafa 1849. SiSirak Smail 1781.. Svinjar Husein 1844.. Salvarica Milos 1878. Skindzel Salih 1754. TeklijaAlija 1877.. Susic Ristan 1842... Siljeg Frano 1867. Smailhodzic Husein 1733... SiSiCAhmed 1754..... Safredin Salih 1754. Smarlama Husein 1754.. Saric Ibrahim 1631. Supalo Lazo 1842.. i Ivo 1857. (na Carini se nalazi Solin sokak).. Septic Ivan 1856..... Topuzovic Orner 1870. Topalovic Salih 1754... Susa Ibrahim 1754.. Seric Salih 1736. Svinjarevic Ibrahim 1848. Socivica Jusuf 1754. Stupac Orner 1860... Sahin (sada Sain) Ristan 1827. Sahlc Mehmed 1849.. Skavle Mitar 1832. Sevic Salih 1833. Sokolar Abdurahman 1754. Slahoje Nikola 1827. Tasovic Jeftan 1827..... Tabak Ibrahim 1846... Stocanica [ovan 1849.. Subro Stipan 1827. (na Carini se nalazi Telcev sokak). Sahinovic Duran 1754. Topcija Rasim 1878... Sarac Mehmed 1754. (u Brankovcu se nalazi Segetalov sokak). Sehidic Mustafa 1839. Teletina Ato 1878.... Skako Mustafa 1765.. Tolic Husein 1862.. Ses Vidak 1875.. Tomnan Mustafa 1767.. (na Carini se nalazi Sasarogin sokak). Sutlijas Alija 1785... Topal Hasan 1800. (u Predhumu se nalazi Sarcev sokak). Slipicevic Salih 1832.. Toporan Duran 1875... Sajkusa Salih 1765. Skobo Risto 1863. Toroman Mehmed 1875. Sotric Jeftan 1849. (na Carini se nalazi Saranov sokak).... Sise Ahmed 1765... Tokmak Husein 1751. Tilkioglu (Lisicic) Muhamed 1754.... Slavujevic Lazar 1788. Spremo Milos 1804. Santar Alija 1840... Semic Salih 1849.. Sjeran Luka 1847... Tanovic Orner 1867... Trbonja Mahmud 1784. Sitic Orner 1685.. Sahbaz Ahmed 1849. Sliskovic Halil 1754. Suman Ibrahim 1849... Taslaman Mustafa 1754. Seva Mehmed 1736.. Telebak Mitar 1849. Topuz Alija 1875. godine.... i Lazar 1832...... (u Predhumu se nalazi Tikvinov sokak). Sukalic Osman 1763. Skuljic Petar 1754. Skoro Hasan 1840. (na Luci se nalazi Tenzin sokak). Tibo Salih 1789. Saran Salih 1777.... Sipkovic Smail 1815... SajkusiC Alija 1754. Susic Risto 1842. Sipovac Risto 1865... Tabakovic Osman 1813... Saraba Sava 1875.. Tomic Lazar 1829. Skolic Damjan 1849.... Tenzo Ahmed 1849.. Sehusic Ahmed 1765. Sokolovic Mico 1754. Tarabaric Stojan 1827. Terzalic Ibrahim 1849.. Terzic Alija 1752. Sundecic Tripko 1875. Terlema Ahmed 1705. Tirovic Ibrahim 1754.. (na Carini se nalazi Trbonjin sokak).1878. Srbic Jovo 1875. i Vuko 1765....... Skikic Alija 1862. Subara Ristan 1849. Skipina Sava 1754... Solakovic Dervis 1852. Spaho Orner 1875. Sator Ahmed 1732.. Sofo Ahmed 1756.. Tomasevic Hasan 1747.. Tiric Mustafa 1754. Solak Ibrahim 1685. Srebrenica Halil 1875... Smoljan Jure 1857. Taso Ahmed 1754. Todorovic Jeremije 1760... Sumbul Ilija 1832. Tavil (dugi) Ahmed 1685.... Sunje Saban 1785.. Sultic Salih 1765.. Telalevic Ibrahim 1732. Spuzic Jusuf 1829.. Tascic Alija 1754.. Timuroglu (Dernirovic) Salih 1856... Sjoka Alaga 1878. Tokmakovic Hasan 1751... Travnjak Ibrahim 1870. Talic Ibrahim 1754.. Sejhefendic Husein 1705. Tahir Ahmed 1846. Skuljevic Mico 1754. Tatlija Merjema 1827. Sarman Salih 1868. Tarhana Ibrahim 1721.. Tiro Ahmed 1754. Slomo Ato 1851. Soldin Orner 1859.. Toljaga Ahmed 1865. Sagovina Milos 1878. Stolica Duro 1754. Torlo Husein 1849.. Tosic Luka 1839.... Stocevic Ana 1875. Seho Mustafa 1833. Sulejmanovic Alija 1754. Sasaroga Iefto 1863... i Duro 1875. Tahta Ahmed 1705.... Sovuljak Duro 1861... Soic Jure 1852. Sendro Redzep 1765. Terzibasa Niko 1849. Sadi Hasan 1731. Santic Salih 1841..

Vrgoracli Mahmud 1705..... Zejnilovic ZejnilI873. (u Predhumu se nalazi Zecin sokak).. Zortic [akov 1754. Zivo Ato 1878. Andrija Kacic Miosic....... Tule Orner 1849... Uspomene Riste Ivanisevica.. Voloder Dzafer 1822. Trebo Muharem 1876. Vulic Ristan 1829. Turancic HaliI1878. Zergerzade (Kujundzic) Abdulah 1631. Zuna Ahmed 1752.... Ulak Mustafa 1754.. Uzircevic Dervis 1754.. Zubic Mehmed 1807. Turuncic Osman 1828. Zestica Mustafa 1767.... Volic Hasan 1623.. Zuri Mehmed 1670.. Vrce Ivan 1876.. Velie Abdulah 1754. Velagic Atikbeg 1754.. Ukropina Aleksa 1754. Vijalovic Iovan 1842..... Zeckic Mehmed 1754. godine (na Carini se nalazi Zvonica sokak)..... Zukic Murat 1777. Zeco Husein 1864. Vize Alija 1705... god. Zerko Iovo 1863... Tuce Mustafa 1754...... godine.. Zadro Ivan 1873. Trivic Hasan 1754. Corovic.. Zelenika Stipan 1742. Vragomil Miho 1866. i [ovan 1865. Vlaholajka Bega 1850.. Triple Ilija 1754. Vuga Mehmed 1816. Zerdelic Orner 1871. Vuletic Skalo 1842. Zadaja Ziba 1878.. Vrana Mustafa 1805.. Vretenar Alija 1754. Vice Vukan 1828.... Umetaljka (Metaljka) Osman 1754.. Udovicic Salih 1851. str. i Nikola 1827. Zubac Petar 1829. Vjetro Orner 1875. i Spiro 1856.. V. Vugic Husein 1754. Zirovic Simun 1742.. Vokic Ivan 1857.... Trifkovic Pero 1784.. Zagic Selim 1875.. Vrucina Abdija 1849. Zuko Hasan 1838..H1VZUA HASANDEDIC MOST!~F~SKEPOROD1CE Trcalo Melka 1865. Zuli Abdulah 1754. Zorbarevic Mustafa 1754... Turudic Ibrahim 1754. Vujica Marijan 1875.. Zuban Ahmed 1670. Zalic Ahmed 1752. Zotovic Sava 1829... Zacina Mustafa 1851. Zahirovic Hasan 1849.. Zugle Mustafa 1754....... Zubcevic Ahmed 1849... Vukic Simo 1754. Ustabasic Osman 1765. Ufak Husein 1754... Zilic Mahmud 1829. Zig Salih 1800. Zule Abdulah 1847.. Zec Hasan 1849. Zurovac Acim 1849. 1889. godine. Utvic Mustafa 1850.. Vucina Luka 1857. 28 29 .. Vila Hasan 1767. go dine. Zigic Husein 1764. Zultic Orner 1841. Vrgora Alija 1754. Vucjak Mustafa 1862.. Zizak Petar 1849. Vilic Ahmed 1754. Vucjakovic Nesuh 1560..... Vejzovic Hasan 1754.. Vukovic Risto 1849. Zerkalic Muharem 1788. godine. Vladimirovic Petar 1842.. Tulum Mustafa 1832. Zegar Mustafa 1765. Vucic Torno 1849. Trebinjac Abduzahir 1754. Ugljed Osman 1862..... Zilic Luka 1765.. Zlojo Osman 1849. Zdero Husein 1754. Vukosav Mitar 1829... Zukovic HalilI834. Zunic Mustafa 1754. Zovko Stipan 1867....' 2 Pored u tekstu navedenih izvora ovdje sam se koristio i slijedecim izvorima: dr.... Trebincic Mustafa 1875...... (na Carini se nalazi Vejzovica sokak). Trklja Ahmed 1878... Vekic Ivan 1861. Vuk Ibrahim 1732. Vlahovic Salih 1828. Turcin Mustafa 1767.. i Vasilij 1832. Vrebac (kasnije Rebac) HalilI827.... Ziga Mehmed 1875. ZagroviC Hadze 1754....... Vukojevic Hadze 1765. Razgovor ugodni naroda slovinskoga.. Vivirica Jovan 1842. VdiC Orner 1849. Vucicevic Salih 1827. Tronavic Zulfikar 1754.. Zlomislic Ante 1863... i Stanis a 1832. Zukanovic Salih 1849.. Zuhric Ahmed 1839..... Zvono Alija 1631. Turk Ahmed 1754... Voljevica Alija 1815.. ZekiC Mehmed 1821.. Zarkovic Alija 1865.. 1-36. Zalihic Ibrahim 1867. Tubic Ibrahim 1849. Tuta Ahmed 1844... Unkovic Risto 1875. Vrljic Andrija 1878.. Unuk Mustafa 1754. Zelie Mahmud 1875.. Tusak Hasan 1754. Zagorcic Ahmed 1754. Vrankic Ivko 1875. i Zuskic Ahmed 1878. Veledar Selim 1875.. Ucukalo Sava 1870.. Zlomusica Mustafa 1873.. Tursunovic Mustafa 1754. Zetica Sulejman 1800.. Vidovic Martin 1754.. 35-41. Veraja Hasan 1831. Zacinovic Ahmed 1875. Zagreb.. Zubovic Ahmed 1840.. Vukicevic Alija 1875.. Zika Dervis 1849. Zmiro Selim 1849.... Uzun Mehmed 1773.. Zvonic Ahmed 1845.... str.. Vilogorac Hasan 1754.. Vujevic Andrija 1868. Vodopic Ismail 1754... Zugor Salih 1875. Ziraizade (Arsinovic) Salih 1693. Zagro Abdulah 1849. Trnovac Mehmed 1845. Vejzagic Salih 1878.. Mostar. Zeko Ristan 1828. Usagikus Abdulah 1839. Zuljevic Alija 1780. Zelo Mehmed 1877.... Tucakovic Abdulah 1754.... Tufekdzija Miho 1827.

fakih i imam i posadnici: I 2 Dr. Mostar je 1477. Sigurno je jedino da su prvi muslimani u Mostaru i drugim mjestima Hercegovine bili osvajaci-janjicari i spahije sto se moze dokazati na temelju sumarnih i poimenicnih popisa sandzaka i Vilajeta Hercegovine. 1891. dizdar. zauzet naredne ili najkasnije 1468. Mostar und sein Kulturkreis. Kad je pocela i kako je teklo sirenje islama na podrucju Mostara i blize okoline nije poznato. str.' Od starih Lakisica sam CUO da i danas u Konji zive njihovi rodaci koji se prezivaju Lakse. Nedim Filipovic. 15. Leipcig. Save. Mihajlo Dinic. jer ova tema nije jos sa istorijske strane potpuno ispitana i naucno obradena. U poimenicnom popisu sandzaka Vilajeta Hercegovine iz 1477. Glas SKA. Beograd. Musa. 3 4 31 . Njega su zauzele cete bosanskog sandzakbega Isa-bega Ishakovica. Sarajevo. To se mjesto po njima od tada zove Lakisevine. str. Sarajevo. Hazim Sabanovic. (IV). 1940. kako predanje kaze. str. godine. sigurno. dizdar. ne sarno novu vlast nego i novu vjeru islam. 1959. Zemlje hercega Sv. 189.MUSLIMANSKE PORODICE KOJESU POSLIJE PADA MOSTARA U TURSKE RUKE DOSELILE IZ DRUGIH MJESTA Kad su Turci-Osmanlije zauzeli Mostar ne zna se tacno. pa je i Mostar. godine upisani su sljedeci posadnici mostarske tvrdave: Madzar Hamza.' Po zauzecu Mostara Turci su odmah u malu tvrdavu koju su zatekli uz Stari most smjestili svoju posadu s dizdarom na celu. Lakisici su od prvih dana Turske vladavine vrsili duznost dizdara mostarske tvrdave i nasljedno drzali kljuceve kula oko Starog mosta i zatvora. dosao ovdje iz Konje u Maloj Aziji i za vrsenje ove duznosti dobio timar oko sedam km juzno od Mostara. Pogled na osmanski feudalizam. 135. Bosanski pasaluk. ovdje je zivilo 75 krscanskih i 19 muslimanskih porodica. str. Karl Peez. Godisnjak Istorijskog drustva BiH. 2 Godine 1519. godine imao devetnaest porodica i jednog neozenjenog zitelja i svi su bili krscani.' Turci-Osmanlije su donijeli u nase krajeve. Hamza. 1952. Prvi dizdari mostarske tvrdave bili su iz porodice Lakisica ciji je predak. Blagaj je pao u njihove ruke 1466. 250.

Dubice. Alici6 n. Ljubuskorn. Sve navedene porodice. Nagoricana. Od Gluhic nastalo je prezime Esamzade i Sagrzade. Malkoci. Pocitelju. Iijas i Sirmerd iz Moreje. Behrami. Vladimir Corovic. Njegovi potomci: Muhamed." Sirenje islama na podrucju Mostara i Hercegovine trajalo je svo vrijeme Turske vladavine.. Hidr. U prvim danima islamizacije pa i kasnije ovo su praktikovali mnogi koji su na islam prelazili. od Soko ime Baz i Sahidin." Potomci sejh Abdurahmana Mostaru i prezivaju se Sehovici. Ferhad. junacina). 335. Ahmed. 5 U jednom popisu mostarskih terzija iz 1755. Iusuf Hamza. Mesih i Bali. Ianbola. Mostar i njegova srpska pravoslavna 1933. A. Mehmed. a ko je opet prekomandovan u drugu tvrdavu. Madzar Skender. Mehmed.. Kljucu. da bi sacuvali svoje posjede i stecene privilegije. Ahmed. Rogu. On se (je) tada ovdje stalno nastanio i navedene duznosti do smrti vrsio. Mahmud iz Krusevca. Cumurije.. Kratova. Ahmed. Prilepa. go dine u Mostar iz Buhare da ovdje trazi "bedeluk" za odlazak na hadz u Meku pa ga je Ali-pasa Rizvanbegovic postavio za imama svoje dzamije i sejha tekije na Luci. novi musliman. Strum ice. 9 Poimenicni popis sandzaka Vilajeta Hercegovine. osim Alidzana. Prisile sigurno nije bilo jer o tome nema podataka. godine upisana su i sljedeca deseterica: Musa halifa. Soluna. [anjine. Sehovica. 41. str. br. 6 7 Original ove vakufname nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Senkur iz Plovdiva. Hivzija Hasandedic. Mahmud iz Gumuldzine. kako smo rekli iz Konje u Maloj Aziji. Ova deseterica su svakako bili odabrani gradani jer su vakfije uvijek i svugdje potpisivali najugledniji ljudi jednog mjesta. od Tikvina prezime Kabakzade. predak s Efganije iz Buhare zive i danas u Predak Kajtaza je. Samobora. Sarajevo. Sarajevo. Dornaci stanovnici-bogumili masovno su na islam prelazili zato sto su ih kao jeres progonili ugarski kraljevi i Katolicka crkva. i danas zive u Mostaru. Kurti. Lesnice. Ahmed i Karadza iz Smedereva. Od nekada vlastita imena. Tetova. Nikopolja. godine. Ostrovice. Temimi i neke druge mostarske muslimanske porodice. Drame. od Zec ime Tausan itd. Vladimir Corovic misli da su Cevre. Popis terzija. Sehirkoja. Pervani. Karadze. Alija iz Sofije. Mentese. Alicic i Hivzija Hasandedic. opstina. curcija i cebediija u Mostaru iz 1755. Tako je od Vuk nastalo ime Kurt. Salih. Iusuf i Sirmerd iz Novog Brda. Ibrahim i Salih vrsili su imamsku i sejhsku duznost u spomenutim ustanovama sve do njihovog zatvaranja 1925. 438-457. Klobuku. Dr. Baramlija i Iusuf sinovi . Lakisica. Milesevu i Samoboru. Dadici-Misrije-Misirlije. Mnogi su u prvim danima na islam prelazili iz cisto spekulativnih razloga tj. str. godine. a i islam to strogo zabranjuje. od Strahinja ime Kokurt. Pervan. Skoplja. Trikale i Vidina. Neki su opet prelaskom na islam mijenjali svoja imena i prezimena i prevodili ih na turski. Taslamani. Husein i Mehmed. II 32 33 . iz mjesta: Aladzahisara.? Iz izvora saznajemo da je predak Dadica dosao u Mostar iz Misira (Egipta) a predak Kanja iz Indije. Da bi prikrili svoje krscansko porijeklo svi su na sudu izjavili da su sinovi Abdulahovi tj. 1475-1477. od Maslo prezime Tere. arapski ili na perzijski jezik. priredio 10 Glasnik VIS-a. a predak Ahmed S. Custendila. Behram. Pirije i Semrdi (ovo je devijativna forma perzijske rijeci "sirmerd" sto znaci: hrabar poput lava. Bozijeg roba sto je kadija u vakfiju upisao. Hizr i Iijas iz Sereza. Ahmed S. Kajtazi. Beograda. go dine upisana su i sljedeca sesterica: Ahmed. Arnaut Karadza. Cisici. 1989. S. hamza iz Vranja. Trepce. Uz svako novo ime napisano je da je sin Abdulahov i nev muslim tj. str.. Bilo je sigurno i jednih i drugih. Beograd." Nigdje ne stoji sta je spomenute navelo da napuste svoju pradedovsku vjeru i predu na islam. Sarudze i Sirnerd iz Nisa. Novog Pazara. Alicic.Ismail i Karadza iz Trnove. 193. Anadolije.d. Dr. XVIII-XIX Sarajevo. od Volo i Velie prezime Sevri i Okjuzi itd. Timurhisara. Bali. turska prezimena i da su njihovi preci dosli u Mostar iz Turske. 1985." Ne zna se sarno ko je od njih ovdje koloniziran i stalno se nastanio. str. Bosne. Dimotike. Prilozi POF. Po pricanju sejh Salih ef. Radomira. Efice.Ahmedovi i oni za vrsenje vojnih duznosti u tvrdavi uzivali timare u selima oko Mostara. Pored tvrdave Mostar i njene posade na podrucju Vilajeta Hercegovine postojale su u isto vrijeme tvrdave u sljedecim mjestima: Blagaju.Alidzani. U svim ovim tvrdavama posadnici su bili muslimani koji su kao osvajaci dosli sa strane. Medu svjedocima Cejvan Cehajine zakladnice iz 1554. Toplice. Karadoz iz Crnovila. po predanju dosao u Mostar iz Madarske. str. 6." Sejh Abdurahman Efganija dosao je oko 1845. 649-651. godine. Samokova. 458-599. Hurem.

posebno u sidzilima mostarskih i drugih kadija. br. 6. godine. 1987. godine str. Ona je jedina poznata zena Mosatra koja je bila hafiz. prelazili i neki katolici i pravoslavni 0 cemu nalazimo podataka u turskim izvorima. kada su Turd konacno izgubili Imotski i zauzeIi ga Mlecani. na prijedlog nekog Spahica. Hatidza se udala za Saliagu Haljevca i bila poznata pod imenom "hodza Haljevkusa'. Ljubuskog. 801-802. Stoca. Ona je kao i sve muslimanke onog vremena isla pokrivena i krila se od svakog osim od rodenog brata. Po pricanju rahmetli Husage Cisica. dobro se ubila i odmah uzviknula: "Jezus i Marija pomozite mil" Ukucani. Agin otac stanovao je u Brankovcu u Mostaru i kad je cuo koga mu je sin ozenio odmah mu je porucio da mu kuci ne dolazi. Ona je brizljivo agu njegovala i stalno posmatrala sta on radi posebno kako abdest uzima i Bogu se moli. Po nekima od ovih porodica vise mostarskih uIica su dobile svoje nazive.Temima cak iz daleke Arabije. Glasnik VIS-a Sarajevo. pet muskaraca i dvije zene. Jednom je iduci niz stepenice posrnula. a neke iz Bosne. godine. zato sto ga je tako lijepo njegovala. Vecina ih svoje porijeklo vuku od domacih starosjedilaca-bogumila i autohtonog su porijekla. Kajtaza i bila poznata pod imenom "hodza Kajtazusa" i najmlada Malikhana (Meva) za Memisagu Tikvinu i bila poznata pod imenom "hodza Tikvinusa" Meva je hifz zavrsila i drzala je zenski mekteb u svojoj kuci u Milavica ulici. godine upisano je sedam prelaza na islam. Ljubinja. Srbije. i kod svakog ovog slucaja je navedeno da dolicni dragovoljno i bez icije prisile prelazi na islam." Rodila je tri kcerke: Hatidzu. sve do konca Turske vladavine. klanjala. nasto mu je ona odgovorila:" [a hocu agu!" Aga je preko nekog saznao da bi se Sima zeljela udati za nj. Hanifu i Melikhanu (Mevu) koje su odgojene u strogo islamskom duhu sve tri su kasnije bile hodze i besplatno drzale zenske mektebe u svojim kucama. Umrla je u Mostaru 28. Sandzaka. Otac je odmah Simi prenio zasto ga je aga zvao i upitao sta za rad kod age trazi." I danas poneki stariji Mostarac rekne u sali ovim Cisicima iz Donje mahale da oni nisu pravi Cisici jer ih je rodila Stukorka Sima. preci na islam i uzeti ime Emina. Gacka. erne Gore. Pored bogumila na islam su. Sedam prelaza na islam koji su upisani u sidiil mostarskog kadije. Pocitelja. pokloni neku njivu od svog posjeda. postila i cak svake godine u svojoj kuci mevlud priredivala. Tada je on iz Soyka s porodicom preselio u Mostar i pricaju da je Sima-Emlna striktno izvrsavala sve islamske obrede. 13 14 [ednom se (je) neki Cisic razbolio od groznice (huma) i posto je tada u kuli sam stanovao kmet mu je poslao svoju kcer Simu da ga njeguje. Trebinja. sto i oni sami govore i na racun ovoga se razne sale zbijaju. Posto je postojala bojazan da djeca ostanu bez islamskog odgoja i od islama se odrode otac mu je. i sa jedne i sa druge strane bilo veoma zazorno. sagradio u dvoristu svoje kuce novu kucu i porucio mu da s porodicom odmah u Mostar dode. Tada joj je on ponudio brak pa su odmah otisli u Imotski kod kadije i vjencali se. Ovdje po abecednom redu donosimo dio muslimanskih porodica iz Mostara za koje se posamom prezimenu moze zakljuciti iz kog je mjesta ili drzave njihov predak u Mostar dosao." Cisici su imali kulu i posjede u Sovicima u opcini Grude gdje su do 1878. U sidzilu mostarskog kadije iz 1834-1836. i drugih mjesta Hercegovine. Po pricanju starih Mostaraca: Ahmed-age Alikadica i Salih-age Popovca. Pricaju da je bila veoma stroga i da je mnogo zenske djece pred njom mekteb zavrsilo. Hanifa za Ragib-ef. Spisak je nepotpun jer su izvori koje smo koristili sarno fragmentarno sacuvani. str. 34 35 . Maticna knjiga umrlih muslimana iz 1919. Neke od ovi porodica i danas zive u Mostaru a vecina su ih izumrle iii se raseIile. 517. umro 1956. Hivzija Hasandedic. Ovaj slucaj dogodio se (je) prije 1717. Preci svih mostarskih muslimanskih porodica dosli su u Mostar iz sela prostranog mostarskog kadiluka zatim iz Blagaja. Mnogim umrlim muslim anima i muslimankama ucila je hatme i nikad nije nista za to ucenje naplatila. cuvsi ove rijeci odmah su im naredili da im kucu napuste i tad a su se oni nastanili podalje od njih u Donjoj mahali na desnoj obali Neretve. Kad je aga ozdravio pozvao je k sebi kmeta i upitao ga kako da Simu nagradi zeleci joj. Ne zna se sarno sta ju je navelo da primi islam i uda za muslimana sto je u ono doba. godine preko ljeta stalno izlazili i prihode s imanja pobrali. Like i drugih zemalja. Capljine. Bilece. Tada su se njih dvoje nastanili u kuli u Sovicima i u prve tri godine tri sina su im se rodila. avgusta 1919." Orner Hadziosmanovic iz Mostara ozenio se (je) polovinom proslog stoljeca jednom djevojkom iz pravoslavne porodice Balorda sa Zijemalja koja je dragovoljno presla na islam i s njim do smrti kao uzorna muslimanka zivjela. Nevesinja.

Ljubusaci: Alija 1633.. Mehmed.. Gotovina Misri Dzaferovog vakufa iznosila je 1632... godine.. opcina Nevesinje) Husein 1849.. 1856. 1724.. 1870. 1870.. Lika Salih. 1901. Abdulah ef. i Mustafa 1865. 1754.. Medini sejh Muhamed ef. Madar (Madarzade) Ahmed. Mehmed sin Salih-begov 1825.. Nuhan alemdar 1792. godine. sin Alijin 1860. Gacanica Abdija 1800. 187l.. Orner 1849. i Hasan 1845. mesar 1728. godine.... terezija 1755. 1670. Hodbina Hasan 1632. Mustafa ef.. do 1890. Misri (Misirli) Dzafer. 1873. Kasmirizade mula Mehmed. Ahmed 1766. Gabelic Mustafa 1830. a petorica vjerovnika.1634. Ahmed-aga 1755. Cerkez Islam.... Orner ef. Blagajac Abdija 1765. godine. Muhamed ef. Porodicno predanje kaze da je predak Bihora dosao u Mostar iz Bihoraca u Sandzaku... Cernica hadzi memija. Iedno zernljiste na Carini. bili su duzni ovom vakufu 7600 akci.. mula Seid 1786. Husein i Orner 1632.. godine. Husein ef. godine. i hadzi Orner 1876. Ibrahim ef. Planjanin Orner 1804. Alija 1825. 1730. Celebipazarli (Rogaticanin) Mustafaaga 1868. gdje je danas Komunalni zavod za socijalno osiguranje.. Orner ef.. Bosnevi (Bosnjak.. i Mustafa 1895.... hadzi hadzi Orner 1832. sin hadzi Osmanov 1767.. sin hadzi Huseinov. sin Mustafin Alija. godine. Biscevici: hadzi Mehmed 1755. Borcali (Borcanin) Iakib caus 1754. sin Husein celebije terzije 1755... terzija 1755. i Ali ef. i Mehmed 1868. Kljun (iz Kljuna. Pestelo (iz Peste) Muharem 1816. Alija 1787.... Kopcic Salih 1849. godine. sin Osmanov. juzbasa zaptije i Alija 1870.. Ali -beg 1830. godine. terzije 1755. Hasan-beg 1684. i hadzi Sulejman sin Mustafa-ajin 1830. 1777. sin Hasanov 1868.. 1885. upravnik ruzdije i Serif ef.. Mutevelija ovog vakufa bio je tada neki Osman ef. hadzi Hasan. Ipekli (Pecanin) Sulejman 1876. terzije 1755.. Bihorli (Bihor) hadzi Orner. i hadzi Muhamed.. Salih 1849.. Jenipazarli (Novopazarac) Abdulhamid.. Hasan. i Sulejman ef. Bagdadi (Bagdadli) Mehmed 1633.. godine 11 000 akci... 1685... 186l. hadzi Ahmed 1834. Muhamed-agaI865.. godine. i Tahir ef. Konicali (Konicija. Popovac (iz Popova) Mustafa. hadzi Ahmed 1850.. i Korijenic Mustafa 1767. l705. Ibrahim 1828. i Hasan 1877. Sulejman hodza 1755. Arslan alemdar 1783. Pocic) Salih. i Ibrahim 1895. 1755. sin Mustafin 1865. sin Bajramov i mula Mehmed. 189l. Ismail. Mehmed 1839. Mehmed-beg aga 1685. godine... Husein. i hadzi Ali-beg. Arap Seid Abdulah. Abdulah 1829. Konjicanin) Ibrahim basa... sin Omerov. godine. vakif 1931.. imam Nesuhagine dzamije 1633...su TURSKE DOSEL!LE IZ DFlUGIH MJESTA Te porodice su: Adzern Mustafa i Osman. Herceg Novog) Husein celebija 1633. Dobrica Mustafa 1849.. Mehmed i Omer-aga 1867. sin hadzi Cajnicanin Sulejman 1842.. medu njima i dva krscanina. politicar i borac za vjersko-prosvjetnu autonomiju 1900. Belgradli Ahmed basa 1763. sin Mehmedagin 1769. Dreznjak Ahmed 1762. Orner 1886. Dumnavi (Duvnjak) hadzi Salih 1669.. Nevesinjac Halil Salih ef. terzija.. 36 37 .. Abdulhamid i Mahmud ef.. vakif 1632. godine. Na Carini se nalazila do oko 1955. Niksic ef.. Jasenica Bali i Memija 1633. 1684. godine. i Mehmed ef.. hadzi Dzafer 1845. Orner ef. godine. i Dervis 1870. 1755. Ljubinci: Salih ef. godine.. godine. i Husein 1769. go dine velika zgrada s doksatom koju su zvali "Ljubusakov cosak" U ovoj zgradi je od 1887. godine. Ibrahim ef. Ali ef. Novali (Novo iz Mehmed.. Buharali hadzi Muhamed 1870. Husein 1876. sin oprostenog roba (mu' tek) Abdulaha 1754. Arnaut (Arnautovic) Mehmed 1754. hadzi Orner. Manastirli hafiz Mehmed. i hadzi Osman ef... i Ismail alemdar 1786... 1765. sinovi Alijini 1755.... terzija.. 1669. Budimlic Ibrahim 1699. Akoveli (Bjelopoljac) Mustafa 1782. i hafiz Salih hodza 1849. [ajcevi (Iajcanin) Abdulah 1766. sin Ibrahimov 1838. Ahmed -beg. Omerov 185l. Omer- Kaniza Mehmed basa 1766. Focevi (Foce. Arslan i orner 1780... 1875.. Ismail basa 1764. godine radila ruzdija i ona je u to vrijeme bila vlasnistvo Kosa. i Husein 1755. i Ismail 1838. Ahmed halifa. 1676.. Hamid ef... mula Ismail. i Hasan hodza Hindo Ibrahim 1754. Bosnjic) Ahmed-beg 1707. softa (ucenik) 1754. i Ahmed ef. hadzi Ali ef 1898. hadzi Orner 1767. Mustafa ef. sin Omerov 1870. i Mehmed. Kadrija 1754. zvalo se (je) Pestelovina.

. list la. i hadzi Ali ef. Clanovi ovih porodica bili su posjednici i imali imanja u Mostaru i vecini sela prostranog mostarskog kadiluka i cetiri susjedna: blagajskog. 38 39 . 1841. lOb. 26. Alija i 1870. Bilo je mnogo raznih vrsta zanatlija i izvjestan broj ucenih ljudi (uleme) koji su vrsili razne funkcije u vjersko-prosvjetnim i drzavnim ustanovama. 1895. Y. 99b. za jednu koja je izumrla po dva prezimena od kojih je jedno izumrlo. 15. 22a. 78.235.' 1 Sidzil mostarskog kadije (SMK) broj 7. opcina Trebinje) Salih 1777. 7b.. sin Ahmedov 1856. Medu njima je bilo spahija i clanova vojnih posada koji su za vrsenje svojih duznosti uzivali timare na podrucju spomenutih kadiluka.-60 list 71a. 1754. list 4b.. Sapcali (iz Sapca) Salih. 23b. 157.. list 8b. 24a. 14 a. sin Alin 1851. 322. Da su sve one stare dokazuje ito sto su ulice i sokaci u kojima sustanovali davno po njima dobili svoje nazive. Turcin Mustafa 1767. U 16 Sidzil mostarskog kadije (SKM) broj 1.259. 193. Trebinjac iz Trebinja) Mehmed ef. list 33b.232. nezenja. i Skopljak hafiz Mehmed. Ali-aga 1685. 143. sin Huseinov 1876. Vecina su ih. SMK broj. V-57list15b. Ahmed-aga. Uzicali (iz Uzica) Hasan 1620. preveo Muhamed A. hadzi Salih 1837. Taslidzali Pljevljak (Mehmed 1870. Popis terzija . broj 2. sin Ibrahimov 1870. Zaliki (iz Zalika. 1633.Vrgora (iz Vrgorca) Mahmud 1705.29. 104b." Ovdje objavljujemo porodicama u Mostaru po nazive. Predhumu je 1785. Serzli (iz Sereza) hadzi Memija. 333.. godine Mahmud Alidzan. Ali ef. Imena porodica i nazive ulica po kojima su ih dobile.. V-62 list 12b. 106a.. list 29a. 1887. Abdulmumin i Alija terzije 1755. 86. godine.. Vrgoracli. zivio Ibrahim. mahala Mostara) Ibrahim 1632. str. 48a.. kavas i Mustafa. i Zvornicanin (iz Zvornika) Osman 1838. lOb. Sarajlija Selim 1633. godine.. Acta turcarum Provincijalata hercegovackih frajnevaca X/460 i XIX/949. i Turkusa Orner 1895. 23b. Mujic. i Alija 1780. 341. Donosimo ih po abecednom redu i navodimo dio imena njihovih muskih clanova jer se zenska lica u izvorima rjede spominju. SMK V-52. godine. neke cak prije 350 i vise go dina. 334.. godine 20 000 akci. list 3b. V-59 list 37a. V-55. 99a. autohtone dok se za jednu prica da joj je starenik dosao cak iz daleke Indije (Hindo).. Alicic. 19.Rakitnali (iz Rakitnog) Hasan Rudina): hadzi Salih 1818. terzija 1755.. stolackog. list 4 b. Mutevelija ovog vakufa bio je tada Mustafa celebija. Salih basa 1766. V-58. 321. svakako.. Kavas 1844. U radu donosimo jos sarno po jedan muski muskoj liniji i za jednu sa vise podataka 0 izumrlim muslimanskim kojima su neke mostarske ulice dobile svoje podatke i za dvije porodice u kojima zivi Clan. 320. o Alidzan U Mostaru je prije 1684. 224 b. V-55. Ahmed S. 327. i Mehmed ef. Travnicanin (iz Travnika) Travnjak Mehmed ef. i Hasan ef. 77a. 77. Selanikli Ali ef. 1875. godine. 82b. sin Mehmedov 1685. V-531ist 7b. Zubcevic Ahmed 1849.. Znacenja imena nekih porodica su opet potpuno nejasna. Mehmed mualim 1886. dok je uspomena na vecinu i jednih i drugih gotovo potpuno iscezla iz sjecanja i najstarijih Mostaraca. 103b.. 1895. nalazimo u izvorima. Silistrevi Ibrahim ef. godine. Rudnici (iz bileckih i Hasan 1939. 29b i 38b. a peterica vjerovnika bili su mu duzni 15620 akci.. nevesinjskog i ljubuskog. V-56 list 3a. godine osnovan Alidzanov vakuf kome je umrli Iusuf iz Ali-bega Lafe mahale ostao duzan 2125 akci. i Osman 1844. Tasovicali (iz Tasovicica) Tase: Ismail. Zulji-Zuljevic (iz Zulja vise Blagaja) Hasan 1633. 1870. 14b. V61 list 7a. go dine. hadzi Mustafa 1755.. Abdulah 1754. IZUMRLE MUSLIMANSKE PORODICE U MOSTARU PO KOJIMA SU MOSTARSKE ULiCE DOBILE SVOJE NAZIVE Saraji Hasan-beg i Mehmed-beg 1633. godine. vakif Gotovina ovog vakufa iznosila je 1632. 92. Na podrucju Prijecke carsije postojala je za turske uprave mahala "Vakuf Alidzan" gdje se i danas jedan dio ove carsije naziva Vakuf. 5 list 3.. Husein-aga. str. 79. i Ahmed ef.. Mostar 1987. Ibrahim hodza 1823. 99. i Ali ef.250. 1838. godine. V-60.. Saran (iz Sarana.hadziMehmed 1676. porijeklu ovih porodica nista se pouzdano ne zna. 20b.

Ahmed 1885. godine..' Po ovoj porodici se jedan sokak na dnu Donje mahale zove i danas Asikovina. iz Hadzi Baline mahale.. 339 i 342. Sarajevo. i Alija.' Po ovoj porodici je jedan sokak navrh Carine nosio je do 1946.' Butulija U Mostaru je 1839.. Iz ove porodice potjece nekoliko 5 6 Ahmed S. broj 5. Brankovac U Mostaru je 1653. sin hadzi Mustafin ostao je 1685. sin Ismailov koji su po zanimanju bili terzije. ali danas niko ne zna gdje se je on nalazio. i Hasan 1890. Abdulah-aga. nosio je do 1946. Mehmed 1844. SMK. SMK. str.. Becir i Halil 1890.. stoljeca ovdje su zivjele sljedece Aske: hadzi Hasan.. godine hadzi Ibrahim Divljan. Ali majstor 1873. sada ulica Hilme Hakala.. V-59. Ovdje je 1820. Tita (Glavne) ulice prema Neretvi. godine. godine koji je bio imam Ali hodzine dzamije na Raljevini u Mostaru.. 1 4 SMK. i Osman ef. Mahmud. Ahmed i Salih. ATPHF. Po njemu i danas jedna cetvrt na istocnoj strani Mostara nosi naziv Brankovac.. Ismail 1838. hadzi Mehmed i hadzi Orner 1767. broj 7. 1890. V-56. Muhamed ef. sin Huseinov. Predak ove porodice je mozda doselio u Mostar iz Ljubuskog gdje su ranije Daje zivile i izumrle. Abdulah 1865. 7 40 41 . list . n. godine zivio hadzi Alija Brankovac koji se spominje na sudu kao svjedok i zastupnik zene umrlog Huseina ef. curcija i cebediija u Mostaru iz 1755. Od polovine 18. Posljednji potomci ove porodice su Enver. godine duzan Ahmedu Daji 3151 akci. do konca 19.Asik U Donoj mahali (Mehallei esfel) zivjeli su 1775. Mustafa. sin Ahmedov 1839. zivio hadzi Osman Butulija sin Salihov koji se je prezivao i Sabljic. godine zivili Divljani: Abduzahir i Mustafa. 29a i 38a. broj 7. Husein 1888. Ibrahim. sinovi Ibrahimovi koji su po zanimanju bili terzije. godine Aske: Iusuf sin Hasan hodzin. SMK. Cernica Neki Hadzi Memija koji je po zanimanju bio tabak (kezar) doselio je oko 1600. 1865. nedaleko od Sarita dzamije. godine naziv Divljanov sokak. IV/I67. U Cernici su zivile slijedece Cernice: Ibrahim-beg i Mehmedbeg 1684. f>ajo Na Carini su zivile slijedece Daje: Mustafa ef." Iedan sokak na Luci koji ide od M. list 5a.70b i 78a Acta turcarum Provincijalata hercegovackih franjevaca. AT XI/523 (ATPHF). SMK.. 1669. Po mjestu iz kojeg je vakif doselio prozvan je Cernica a i cetvrt u Mostaru gdje se je naselio i svoju zaduzbinu podigao dobila je isto ime. sinovi Ibrahimovi 1864.. hafiz Dajo 1838. Po prezimenu se moze zakljuciti da potjece iz krscanske porodice i da je on ili neki njegov predak presao na islam. zivio Nuh alemdar i 1834. Popis terzija. list 20b i I04b. Salih 1855. list 25b. godine iz Cernice kod hercegovackog grada Kljuca u Mostar i stalno se nastanio. III279. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru (AVPM).. akt broj 4611888. Salih 1828. Arslan i Orner 1780..' Divljan Na Luci su 1755.. Husein berber 1754.. Ova je porodica po rnuskoj liniji izumrla. godine naziv Dajin sokak. broj 7 list 53b. Alicic. i Alija. Mustafa i Salih.' Po ovoj porodici je jedan sokak u Starom gradu nosio naziv Butulin sokak. Fatima Butulija kci Mustafina umrla je 1902. 1973. Salih 1870. sinovi Ibrahimovi i Alija. ATPHF.d. [edna njiva u Pogradu kod Blagaja nosi naziv Divljanovac. koji je bio imam Ali-pase Rizvanbegovica dzamije na Buni. Prilozi POF. Omer-aga 1685. godine i sahranjena u haremu Sehitluci u Brankovcu. str. Alicic Hivzija Hasandedic. 22b i 24b. Umrli Ali-beg. nezenja i dvije sestre koji stanuju u Dajinoj kuci na Carini. sada ulica Sacira Palate. Alija i Osman 1886. godine.. On je ovdje podigao jednu dzamiju s kamenom munarom koja je uzgor.. list 22a. 333 i 336.

broj 7. Prica se da je starenik Hinda dosao u Mostar iz daleke Indije.. 10 SMK. str. sin Ismailov i Abduzahir i Omer. Hasan 1873.. a 1870. sinovi Salihbegovi. sin hadzi Muhamedov." Ne zna se gdje se je ovaj sokak nalazio i kako se sada naziva. Ibrikdar Na Carini su zivili Ibrikdari: Hasan -aga. sin Mustafin. godine koji je bio jedan od voda buntovnika koji su se borili protiv ulaska austro-ugarskih trupa u Mostar 1878. Ibrahim. bogata i ugledna muslimanska porodica. list 103a. V-58. list 93b.. 325 i 327. godine naziv Haljevcev sokak.ucenih ljudi (uleme) sto dokazuju knjige iz raznih grana islamistike koje i danas clanovi ove porodice brizljivo cuvaju. stoljeca zivjele Hinde: hadzi Omer 1767. godine u njemu je u jednoj prostoriji radila Hrvatska citaonica koja je imala dobru biblioteku. Salih. Kavazbasic Kavazbasici su bili stara. Od 1867. spram Roznamedzine dzamije nosila do 1946. list 9b.. Arslan alemdar 1780. zove se i danas Halimica ulica. sada Bilica ulica." [edan sokak u Donjoj mahali koji ide od Gojka Vukovica ulice prema Neretvi. Alicic n. list lOa i 104a.? Po ovoj porodici je jedna ulica na Carini. Po ovoj porodici jedan sokak u Ricini iza hotel Bristola koji ide do desne obale Neretve. Ovdje su od polovine 18. sin Halilov koji je bio ibrikdar Ali-pase Rizvanbegovica 1850. Halimic U Ricini je 1833.. godine sin mu Ibrahim Halimic. godine. V-61. sada ulica Huse Maslica. Ibrahim 1786. do konca 19. godine mujezin Arsinovica dzamije.. Alija.. i Mehmed i Salih 1888. 1885. Salih. Muhamed-aga Hindo sagradio je polovinom proslog stoljeca han u [usovini na Semovcu u kome su pretezno odsjedali i konacili trgovci iz Dalmacije i zapadne Hercegovine. V-58. Od ove porodice danas niko ne zivi u Mostaru. Ibrahim. do konca 19. list 7a. V-59. V-55. Stanovali su u Zahumu gdje se je jedan sokak do 1946." porodici je jedna ulica u Donjoj mahali nosila naziv Hindin sokak. hadzi Ahmed-aga. Alicelebija. godine. Negdje na podrucju Ricine nalazio se je 1871. Clanovi ove porodice vrsili su vise godina duznost mujezina Ziraine (Arsinovica) i Kanberagine dzamije. Omer i Mehmed 1834.. list 240a i 281 b. list 7b. zove se i danas Hrnjicica ulica. broj 5. Ovdje su od polovine 18. Ismail 1851. godine zivili slijedeci Haljevci koji su po zanimanju bili terzije: Abdulah. Hasan i Salih 1786. list 45b i 47b. sin Salihbegov i Mehmed. Mustafa 1850.. i Sacir-aga. list 4b. Hadzi Abdulah 1843. Ismail alemdar 1783. godine. Ovo je bio prvi han u Mostaru koji je imao telefon. V-58. Po ovoj SMK. Salih-aga 1876.. Alija. 42 43 . broj 3. Mustafa-aga 1865. V-62. u Haljevcevoj ulici. 9 Hrnjicic U Donjoj mahali su zivili slijedeci Hrnjicici: Ahmed basa 1767... list 47b i 55a. stoljeca zivili Haljevci: Alija i Mehmed 1763. godine i sokak Mehmed-age.. sin Alin 1834. V 59. i Ali ef. Ahmed 1838. Abdulah 1790. Jedan sokak u Memi hodzinoj mahali na Carini zvao se je 1866. sinovi Arslanovi koji su po zanimanju bili terzije. Alija 1793. i Mustafa ef. godine Ibrikdarov sokak. II 12 SMK. Fatima Haljevac (hodza Haljevkusa) drzala je koncem 19.. Mehmed basa Hindo bio je 1763. SMK. broj 5. do 1880. stotinjak metara sjeverno od dzamije hadzi Hasana Sevrije. V-53. Hindo U Donjoj mahali su 1755. sin hadzi Salih-agin 1876. godine. sin Smail-agin 1905. list 36b. list lOb." Hinde su bile bogate sto govori i jedan stih narodne pjesme koji glasi: Slomilo se kola ad masine Gonce ruho Hindine Emine Haljevac Na Carini su 1755. Ismaili Mustafa.. telala. stoljeca zenski mekteb u svojoj kuci. list 40a. zivio Alija.d. sin Omerov.. godine zivile slijedece Hinde: Ismail. sin Huseinov 1834. i pocetkom 20. sin Abdulahov 1878.

godine mostarski muftija. On je opravio i prosirio vodovod koji je do 1878. Rustem i Salih Kavazbasic koji su imali velike posjede u Zijernljima.d. 14 15 16 Brace Knezica. Ibrahim ef. Mustafa i Salih Mrak po kojoj je porodici i sokak dobio svoje ime. list 9a. godine stanovali Muharem. broj 7.'" Iedan sokak na Luci koji ide od Podharema (Brace Puzica) ulice prema Neretvi zove se i danas Kavgina ulica. sada ulica SMK." Od ove porodice je jos u zivotu sarno jedan bijednik samohrani Vehab. SMK. godine jedan jarak iz svoje njive u Ricini i njime doyen vodu do pred Lakisica dzamiju. broj 5. godine zivio Husein Kavga (Gavga) koji je po zanimanju bio terzija. bio je od 1847. 19 44 45 . list 9b i 36b. V-59. str. ovdje su zivili: Ahmed. stotinjak metara sjeverno od Roznamedzine dzamije zove se i danas Kljunova ulica. V-62. V-58." Ova je porodica doselila u Mostar iz Kljuna. Alicic n. Ova je porodica dala vise ucenih ljudi i vakifa. SMK broj 5 list 131a. list 64b.." Mukic Mukici se ubrajaju medu najstarije muslimanske begovske porodice u Mostaru. broj 5. U ovom sokaku su polovinom proslog stoljeca stanovali slijedeci Kljuni (Klun): Husein 1849. Ibrahim. sada ulica Kovacnice. muderis Karadoz-begove medrese i jedno vrijeme imam i mutevelija Sultan Selimova mesdzida. U ovom sokaku su 1867. Mehmed. 260b. str. Ibrahim-beg Mukic prokopao je 1720. list 63a i I08b. Kukavica U Donjoj mahali je 1852. godine zvala po njima Mukica sokak. SMK. ritualnog pranja pred molitvu. 33. a Ahmed je ovdje imao i cardak. V-62. SMK. Najstariji nama poznati Mukic je Mustafa-beg Muka (Mukic) koji se spominje u Mostaru od 1670. godine isao od Djevojacke vode i snabdijevao vodom Carinu i cesme pred dzamijama na njenom podrucju. do 1685." Mrak Iedan sokak u Brankovcu koji vodi od Brace Sarita ulice prema magistrali zvao se je do 1946. list 38b. lOa i 22b. str. Uspomene Riste Ivanisevica. Odredio je da svijet koji dolazi u ovu dzamiju koristi vodu za uzimanje abdesta tj. 1933. (Umro je u Mostaru 1998. godine po kojima je i sokak dobio svoje ime. Godine 1866. Mehmed i Omer-aga 1867. 20 km sjeverno od Mostara.) Kavga U Sarica mahali je 1755. Selim i Ismail koji su po zanimanju bili terzije. V-58. do 1853. i Halilbeg Mukic spominju se u izvorima iz 1773. list 37a i I 74a. 18 km istocno od Nevesinja i izumrla je. Alicic n." Panjo U Mostaru je 1731. Ahmed basa Kavga umro je 1769. godine zivili Mukici: Iusuf sin Ibrahimov. list 2a. sada ulica Brace Sarica. Kljun [edan mali sokak koji vodi od Srednje (Brace Fejica) ulice prema Neretvi. godine zivio Mehmed Kukavica po kojoj porodici jedan sokak u Donjoj mahali koji ide od Gojka Vukovica ulice prema Neretvi nosi i danas naziv Kukavicina ulica. godine mustahfizi mostarske tvrdave i za vrsenje ove duznosti uzivali timare na podrucju mostarskog kadiluka.godine po njima zvao Kavazbasin sokak. Mustafa ef. Mukic." Prica se da je u haremu pred procelnim zidom Ali-bega Lafe dzamije sahranjen Pano bajraktar po kome je dobila svoje ime mahala Panjevina u 17 IX SMK. godine i ostao duzan 22 grosa Ibrahimu Susi iz Sarita mahale. list 4b. godine vise puta kao svjedoci na sudu. V-59. Beograd.d. list 89a. godine Mrakova ulica. godine. godine zivio Salih Pano (Panjo). 334 i 343. godne. poznat pod imenom Beg ef. U Brankovcu su 1755. Stanovali su u Mostaru gdje se je jedna ulica do 1946. 334. Hasan i Salih Mukic bili su 1755. SMK.

Rudinae (Rudin Ii) U Cernici su od pocetka do konca proslog stoljeca zivili slijedeci Rudinci (Rudinlije): Munla Hamid i hadzi Salih 1818. koji su po zanimanju bili terzije.. sin Ahmed-agin 1865. Salih 1831. Ovdje je 1891... godine i s njime je izumrla ova porodica.. godine. Alija sin Mehmedov 1850. Kuca ja pregradena ali su se sacuvala velika ulazna vrata gradena na cemer. SMK. godine. Sinovcevic U Donjoj mahali je 1755. list 66b. i Ajna 22 23 SMK. list 46a... Halil i Salih 1871. i Orner caus i Salih 1871.. V-55." Po ovoj porodici je jedan sokak u Donjoj mahali nosio naziv Sinovcevica ulica za koji nismo mogli saznati gdje se je nalazio i kako se sada naziva. Po njima jedna ulica u Cernici nosi i danas naziv Rudinceva ulica gdje se do nazad dvadesetak godina nalazila njihova stara kuca koja je u svome enterijeru i eksterijeru imala mnogo detalja stare islamske stambene arhitekture." Prica se da su oni jedna od najstarijih porodica u Cernici i da su ovdje doselili iz bileckih Rudina. i Ahmed ef.. Hasan 1836. sinovi Mehmedovi 1755. 20 21 SMK. hadzi Abdulah 1865. V-62. 1896.. sin Huseinov koji je po zanimanju bio terzija. Mahmud i Mehmed. Telae U Stocu je 1792. V-54. Ovdje su od pocetka do konca proslog stoljeca zivili Sinovcevici: Husein. nedaleko od Karadoz-begove dzamije zove se i danas Solakovica ulica. Mehmed 1839. list 33a.. i Salih. ATPHF. 46 47 . Tenzo Na Luci su od polovine proslog stoljeca zivile slijedece Tenze: Ahmed 1847. Umro je u Mostaru oko 1955. Sinan pasina vakfija iz 1896. V-56 list 7b. godine zivio Alija Sinovcevic. V-62. 1II93 i III/I 23. sada ulica Lea Bruka. Sidzil stolackog kadije broj 65a." Stanovali su u sokaku koji od Podharema (sada ulica Brace Puzica) vodi prema Neretvi i koji se i danas naziva Pipina ulica. Mustafa basa 1786. Tita) sa Srednjom (Brace Fejica) ulicom. Na Carini su od polovine do konca proslog stoljeca zivili slijedeci Telci: Mustafa 1833. oko sto metara juzno od Karadozbegove dzamije. V-52. Halil i Muharem 1865. stoljeca zivili slijedeci Solakovici: Ibrahim i Mehmed. Ibrahim i Mustafa 1888.. Solakovic Na Carini su od polovine 17.. godine zivio Ahmed Telae po cemu se moze zakljuciti da su Telci nekad davno doselili u Mostar iz Stoca. list l6a i 25b. SMK. Hamid 1841. koji je bio mualim Lakisica mekteba. i Dervis 1865.. list 18b i 19b. list 19b i 22a. sinovi Ahmedovi 1872. Mehmed.. list 8a i 8b. Pipo Na Luci su zivile slijedece Pipe: Mustafa 1740. V-52. godine zivio i Dervis ef. V-58. sin Alin i Hasan i Alija.. godine. sin Hasanov 1834. Hasan 1871. V-58. sin Hasanov 1849. Iedan sokak na Carini koji vodi od srednje (Brace Fejica) ulice prema Neretvi. list 34b. list 3b. SMK. list 21 a. Ahmed caus 1835. zove se i danas Telceva ulica. Solakovic. Munla Mehmed 1839. godine 30 forinti za opravku Sinan-pasine Dzamije u Mostaru. V-52.. Nasljednici umrlog Saliha Telca dali su 1896... Posljednji Clan ove porodice je Adem-aga koji je po zanimanju bio trgovac i nezenja. Sidzil blagajskog kadije broj 288. godine.Zahumu koja se nalazi spram ove dzamije na strmim padinama brda Huma." U Biogradu u opcini Nevesinje postoji Solakovica mahala. list 8b i 72b. i 212b. Hamid. V-8. Od ove porodice danas niko ne zivi u Mostaru. godine koji je po zanimanju bio pekar i drzao pekarsku radnju na Carini. i Mustafa i Salih 1899. ATPHF IV/167." [edna mala ulica na Carini koja spaja Glavnu (M.. Ibrahim i Dzafer 1844.

V-59. 1945. Rahmetli Husaga CiSiC (1879.. godine djelo Beharistan od Abdurahmana Dzamie koji se rukopisi nalaze u orijentalnoj zbirci Provincijalata hercegovackih franjevaca (R-lOO i R-ll 0). V-61.. list la. stoljeca i koji su sarno fragmentarno sacuvani. Voljevica (Silahdarevic) Voljevice su starinom iz Podvelezja doselili pred vise od 250 godina. 56 i 57. 388.. 1982. Fragmenti sidiila stolackog kadije (1832. godine.. Uskoci. III. Sarajevo.Silihdarevica .Siliftarevica sokak.-1851. jedno djelo iz islamskog prava i 1857.1890. 1839.. Muhamed ef.) koji je vise od 30 godina bio imam Koski Mehmed-pasine dzamije.). Acta turcarum Historijskog arhiva u Dubrovniku: B 125 24a. 84. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Mostar i njegova srpska pravoslavna opstina. sin Mustafin i Orner ef. (umro 1941. Dr. sigurno. 332-334. 109 i 260. list 76a. i hadzi Ibrahim ef. Risna i drugih primorskih mjesta kada su Mlecani u drugoj polovini 17. godine Voljevicin . sada ulica Brace Balaca. Kad je pocela i kako je tekla islamizacija u ovom dijelu Hercegovine nije poznato.d. Ali-aga. Hamdija Kresevljakovic. Vladimir Corovic. 134. TomiC). osvajaci. sinovi Osmanovi 1862. Na ovom podrucju su u predtursko doba zivjeli bogumili sto svjedoce brojni srednjevjekovni stecci koji su se do danas u ovom kraju ocuvali. str. 48 49 . Voljevica bio je poznat pod imenom Hodza koja se titula davala ucenim ljudima. Sarajevo. sin Ibrahimov prepisao je 1856. sto govori da je ovdje prije ove godine bila formirana neka muslimanska zajednica.) mi je za nj pricao da je pisao kroniku dogadaja Mostara koja se je zagubila. Broj muslimanskih porodica povecao se doseljavanjem muslim ana iz Herceg-Novog. SMK. 1973. Beograd. 82. Ibrahim i Mehmed. Obradovic. str. Fragmenti sidzila blagajskog kadije broj 55. Historijski je utvrdeno da su oni dragovoljno i bez icije prisile prelazili na islam. Tita) lice prema Neretvi. 1767." [edan mali sokak na Luci koji ide od Glavne (M.) pa se u izvorima spominju pod prezimenom Silahdar i Silahdarevic. gruntovne knjige u opstinskom sudu u Stocu.. do 1813. Mehmed Mujezinovic. morlaci i hajduci iz Dalmacije i Crne Gore stalno su napadali na muslimanska naselja u Popovu. Neki clanovi ove porodice bili su silahdari (sluzbenici koji se brinu 0 cuvanju i odrzavanju oruzja) hercegovackog vezira i valije Ali-pase RizvanbegoviCa (1833. Alicic." Iedan sokak u Starom gradu gdje su oni stanovali zvao se je do 1946. stolieca ove krajeve konacno osvojili od Turaka. Husein ef. Salih ef. 235 i 239. original se nalazi u Jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu.65. str. 335. list 9a. Prilozi POF. Prvi muslimani u Stocu i okolini bili su. originali se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu. MUSLIMANSKE PORODICE U STOCU I OKOLlNI1 Ovdje donosimo spisak muslimanskih porodica koje su od prvih dana turske vladavine zivjele u Stocu i okolini. list 58b i 69a. okolini I SMK. original se nalazi kod Ismeta Busatlica. V-62. Ali ef. curcija i cebediija u Mostaru iz 1755. godine. U periodu od 1834. broj 1215 i broj I 354. do 1872. Izvori: Fragmenti sidiila stolackog kadije (1791. V-55.. ali se ne zna da li su oni bili iz nasih krajeva ili stranci (Turci). 389 i 39~.Acta turcarum Arhiva Hercegovine. Voljevice i danas zive u Mostaru dok je uspomena na Silahdarevice . zove se i danas Tenzina ulica. Mustafa-aga 1850. I115 i XXIV/I155. Povijest ustanka u Hercegovini. Alicic Hivzija Hasandedic.63. janicari i spahije. godine. godine. gdje su Tenze stanovale. Ahmed S. Prepisani su lijepom arapskom kaligrafijom. Spisak je nepotpun jer je sastavljen na temelju podataka iz izvora koji datiraju od polovine 18. Mostar. Literatura: Nikola Buconjic. knj. To potvrduju i neka muslimanska prezimena iz stolackog kraja koja su krscanskog porijekla (Ivankovic. i Vejsil ef. Osman-aga 1841. 1911. sin Orner basin koji je po zanimanju bio terzija. Sarajevo. 1933. Sadik Voljevica. list 6b. str. blagajski i mostarski prvak (ajan) 1802. hadzi Muhamed ef. Prva dzamija u Stocu (Careva) sagradena je 1519.-1956. str. Fragmenti sidzila mostarskog kadije broj 3 i broj 7. U Mostaru su 1755. 79.. Stolacke vakufname brojevi: 18.-1792.Siliftarevice gotovo potpuno iscezla iz sjecanja i najstarijih Mostaraca pa cak i Voljevica.). 89.-1834. 1885.. Popis terzija. n. godine zivile Voljevice: Ibrahim. godine u Mostaru su zivili slijedeci Silahdarevici: hadzi Ibrahim 1834. 31. str. Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini. broj 5.

a neke su se raselile u druga mjesta Bosne i Hereegovine. Celie Salih ef. i hadzi Sacir 1898. Begic Ibrahim 1791. Arap (Sujufizade) hadzi Abdurahman iz Meke 1885. Ciber. vakif i Muharem. Bostandzic Selim 1791. Basic Smail 1791. vakif. 50 51 . hadzi Husein 1846. vakif hadzi Alija 1846. Dislic Ibrahim 1832. hadzi Mustafa 1832.. Na kraju smo donijeli spisak hadzija i uleme za koje nismo mogli utvrditi iz kojih porodiea potjecu. Burek Mehmed 1816.... Balavae Osman 1832. Campara Salih 1885. Delic (Delica harem u Trijebnju). Bijedic Abdulah ef.. hadzi Mahmut 1885. Batina Ahmed 1791.... Celebre.. BdiC Tiro 1791. (Dernirusa) Dervisevic Mehmed 1889. Aleckovic Mustafa 1885...... vakif Mustafa hodza 1873. Behram Ibrahim 1791.. hadzi Salih 1889. Dzernilovic Banovic hadzi Salih 1885.... Ceskin Salih 1791.. Basaric Husein 1791..... Bjelovic.. Blagajae (Hadzijic) 1885... hadzi Ahmed 1832. Buric Ahmed 1780. hadzi Hasan 1854. i hadzi Mustafa 1885.. Begovic Rizvan 1885. Beso Mustafa 1878. i hadzi Mehmed Seid 1857. Ackar Salih 1885. Baljic Salih 1832. Coklja~ (Cokljatove knee). Bickalo hadzi Alija 1885. neke su poslije 1878. hadzi Alija 1885. pa su mnoge muslimanske porodiee iz ovih krajeva napustale svoja ognjista i bjezale u Stolae i Mostar koji su za turske up rave bili dobro utvrdena mjesta i gdje su stalno sjedili dizdari... i hadzi HalilI832.. Cerkez Hasan 1791... hadzi Salih 1854. Barzut Alija 1885. Behmen hadzi Husein 1791... hadzi Halil 1836. AliSiC Orner 1885.. vakif... Bac (catrnja Bacinovaca).. (Dzekusa).. Bacevic. hadzi Muharem 1885. Dzeko 1885. Atabegovic Halil1791... vakif.. Cimic Orner 1849.Ljubinja i Dabarskom polju. Celtic.... Ahmetagic.. Colakovic Duran 1832. Brklja Ahmed 1832. Abasovic Abdulah 1872.. Cekr~oIbrahim 1Z91.... BajgoriC Salih 1791... i hadzi Avdaga 1885. hadzi Mustafa 1849.... Duranovic Duran 1832. Cantro hadzi Abdulah 1791.. Cokic Mustafa 1791. Delibasic Salihaga 1791. 1885. Dzoklo Alija 1885... Demirovic Iusuf 1885. godine. Cernica Mehmed 1832. (Camparine njive). Duduk Ibrahim 1791.. vakif. Agic Mehmed 1791.. ~olak Salih basa 1791.. i Durut Ahmed bajraktar 1889. i hadzi Mehmed 1885. Colpa Abdulah 1836. Dokara Mustafa 1791... Arnaut hadzi Husein 1885. hadzi Alija 1885.. zatim imena vakifa. hadzi Mahmut 1791. Bralj HalilI832. Velik broj muslimanskih porodica su izumrle.. Dzafic Zufikaraga 1791... 1885. Dedovic Ibrahim 1832.. Dzernila Husein 1791. uleme i hadzija koji se spominju u dokumentima izdanim od organa turskih vlasti u Stocu. Dzindic... (Brkljevina) Brko Mustafa (Brkovae). i Melikhana 1885. Biscevic 1885. i hadzi Salih 1910.. Bakibegovic Ahmed 1832. Brkovic Husein 1790. vakif. Dzonko Alija 1832.. kapetani i drugi organi vlasti. hadzi Sulejman 1832.. Dobric Osman 1843. Bilal Mahmut 1885.. vakif. Beslic Smail 1734... 1889...... Durambasic Smail alemdar 1791.. Alijagic Alija 1791... Bojcic. Ciko Ibrahim 1791. Cakmanovic Orner 1791. Bajramovic Ramadan 1832. Bise Sulejman 1791. Babovic Osman 1791. i hafiz Mustafa 1895. i hadzi Iusuf 1898... Bajalovic Osman basa 1789. Ovaj spisak je sastavljen po strogo abeeednom redu.. vakif i Husein ef.. Duranic.. vakif (Burine bare). Cohodarevic Hasan alemdar 1791. Demic Orner 1832. Cesic 1791. Cernalovic (Cemalovae i Cernalusa).. Arslanovic Ahmed alemdar 1791. vakif i Ahmed 1836.. Orner 1882. hadzi Murat 1791.. Dabrica Orner 1885. Bukic hadzi Alija 1791. Ajanic Husein 1874. 1885. hadzi Ismail 1881. Cubilovic 1885. Cato Husein 1754. hadzi Abdulah 1854... hadzi Salih 1832. Brkic Husein 1791. i Crnicic Alija 1680. Cesko 1885.... Burina Mehmed 1758.. Dizdarevic Husein 1819. Deli Alija 1791. i Avdagic (Avdagica basca).. Svi ovi podaci su veoma vazni jer nam govore 0 ekonomskoj snazi pojedinih porodica i udjelu njihovih clanova u izgradnji islamskih spomenika i sirenju islamske kulture u ovom dijelu Hereegovine. vakif.. Dzabic Husein celebija 1734.. Alagic Ali ef. Alihodzic Ahmet 1791.Novog.. Bubalo Mahmut 1885. i hadzi Mujaga 1885. Bucuk 1885. Colic Nuhan 1791.. Boskailo Ibrahim 1791. Cupina Alija 1832... Dizdar Mehmed basa 1791... (Biscevina). Dedic Husein 1791. Abas Halil 1832. Durakovic Mustafa 1832. Dzankic 1885. (vrt Duranbasevina). Bakicevic.. U spisak su unesena i imena liea koja su zauzimala visoke polozaje u drzavnoj upravi. Buzaljko Fazlija 1832.. Dervoz hadzi Halil 1791. godine odselile u Tursku.. Donijeli smo takoder i mnoge toponime u Stoeu od kojih nam neki od njih cuvaju uspomenu na neke izumrle porodice u Stocu 0 okolini.. i hadzi Avdaga 1898. Becevic... (Begovica kuce). Duman Dervis 1832.. vakif.. vakif. hadzi Osman 1791. Brzina Ramadan 1791. Buro hadzi Salih 1736. Cehajic Sulejman 1832.. hadzi Ibrahim 1791. U Stoeu je zivjela porodiea Novic koja je ovdje doselila iz Hereeg. Beca.

HIVZUA

MUSLIMANSv(E

STOCU IOKOLINI

Dozulan Mahmud, i Duvenica Salih 1791.

Dukic Nuhan 1791. godine, Durjan Ibrahim

Elezovic hadzi Hajdar 1832., hadzi Zulfikar 1889., vakif i Zejna 1889., vakif, Eminovic Hasan 1885. godine. Fejzic 1885., Festic Smail 1832., Fildic hadzi Husein Frenjo Hasan (Frenjina basca). 1885., i

Gabela (Gabelin harem u Milavicima) Gaco Ibrahim ef. 1791., Galesic, Golo Salih basa 1754., Gatackic Hata 1885., Gazin Mustafa 1832., GerinHalil1791., Gigo Ahmed 1791. (gigina basca uBasilijama), Glavas Osman 1791., Glavinic, Gluhic Mustafa 1791., Golub Mehmed 1832., Golubic Ahmed ef. 1873., Grebidjela Sacir ef. 1873., vakif, Grljevic Ismail 1791., hadzi Smail i Fatima, 1885., vakifi, (Grljevina), Gubeljic Osman 1885., Gustinic Husein 1791., Gusic, Gutosic, Hadziahmetovic Hasan, Hadzibecevic, Hadzibeciragic, Hadzalie Salih 1815., Hadzijic (Blagajac) 1885., Hadzimehmedovic Mustafa 1791., Hadziredzepovic Mehmed 1762., ranar, Hadzisalihovic hadzi Alija 1735., vakif, (Hadzi Alina mahala), Hadziselimovic Mahrnedaga 1734., Hafizovic Mustafa 1815., Hajdarbegovic hadzi Hasan 1850., i Hatidza 1866., vakif, Hajdarovic Zulfikar 1881., vakif, Halilagic Ahmed 1832., Fatima 1823., vakif i Saima, 1879., vakif, Halilovic, Hamzic Salih 1885., Hanic Alija 1885., Haracic 1885., Harlac Ramadan 1791., Hasanagic Mehmedaga 1812. (Hasanagica harem u Trijebnju), Heko Osman 1838., Hodzic hadzi Osman 1832., vakif, hadzi Husein 1843. i Mehmed 1885. vakif, (Hodusa njiva), Hodzic Mustafa, 1791., vakif, Horoz Mustafa 1832., Hotas Ahmed hodza 1791., Hrle Paso 1700., hadzi Dervis 1885., Hromic Salih ef. 1815., hadzi Ibrahim 1889., (Hromica magaze), Hrvic, Hubanic Hasan 1791., Humackic Mehmed 1832., Huremovic Salih 1836., Huseinagic Alija, 1832., Mustafa ef. muderis 1895., Husic Halih 1855., Husnic Mehmed 1832.

Kadribegovic Mehmed 1795., Kimovic Kajto Ahmed 1791., Kapic Ishak 1773., Hadzibeg 1791., i hafiz Ahmed 1935., Kaplan Osman 1791., Karabasilo, Karadza Hasan 1858., Karaj ica Ahmed 1791., Kasumovic 1885., Katana Mustafa 1832., Katie Orner 1832., Kavelj (njiva Kaveljusa), Kazic Smail 1791., Kekic, Keko Ahmed 1885., Klapic Osman 1791., Klapo Saban 1791., Klaric Orner 1791., Kocic Mustafa 1791., Kohnic Ahmed 1791., Kokotovic Osman basa 1791., hadzi Mehmed 1885., Koncul Husein 1791., Konso (Konsic) hadzi Mahmud 1791., Konsur Hasan spahija 1734., Korac Orner 1832., Korjenic zvani Cubilovic Adem 1868., Korkut Halifa 1593., (Korkutovina), Kosovic (Kosovina), Kostric Salih 1832., Kovacic hadzi Salih 1885., Kreho Mustafa 1791., i hafiz Mustafa 1832., (Krehovina), Krga hadzi Hadze 1875., Kriko Mehmed 1791., Krpo Muhamed-aga 1734., Kubat Ahmed 1878., Kudin Mehmed 1832., Kukic Mustafa 1832., Kukolj Hadze 1885., Kulija Dervisa 1885., Kurtovic, Kusturica hadzi Adem 1885. godine. Legic Mehmed 1906., Lengic Orner 1885., Leto Alija 1885., Leut 1754., Levie Nefa 1885., Liska Saban 1791., Loga Selim 1791. godina. Ljubovic Mustafa-beg Muhamed-beg 1885., vakifi. 1837., hadzi Sulejman-beg i hadzi

Icko Saima 1791. vakif, Idriz Orner 1879., (Idrizov harem u Trijebnju), Iglic (Ine) Abdurezak 1791., Ilijasovic Bajram 1791., Ipekli (Pecanin) hadzi Mehmed, Isakovic, Ishakbegovic Hasan 1812., Isic Smail basa 1791., vakif, Iserlic Salih-aga 1791., Ivankovic Halil1849. godine. Jaganjac Sacir 1886., [ahura Hasan 1885., [akubovic, Ianboli Mehmed 1754., [ancic Mehmed 1780., [astreb Mustafa 1791., Jasa Sulejman 1754., Iasarbegovic Sulejmanbeg, 1794., Iasarovic Emin 1791., Ioldzo Salih 1885. godine.

Mahmutcehajic Muharem basa 1791., Salih cehaja 1810., vakif, hadzi Alija 1885., hadzi Mustafa 1885., hadzi Sacir ef. kadija 1885., hadzi Muharem 1878., vakif, Mahmutovic HalilI885., Makitan, Maksumic hadzi Ahmed 1791., Malohodzic salih 1791., hadzi Avdija 1876., i Dulsuma 1876., vakif, Manjura, Marie Hasan 1791., Martinovic Osman 1832., Masic 1885., Mataradzic Mehmed basa 1754., Mecan Mehmed 1791., Medar 1885., Mehanic mula Dervis 1854., Mehmedbasici: hadzi Muhamed 1734., vakif, hadzi Mehmed alemdar 1791., hadzi Mehmed 1843., hadzi Abdulah (Sejhaga) 1846., hadzi Ibrahim, hadzi Mahmut-aga, hadzi Becir, hadzi Suljaga 1898., hadzi Avdaga 1898., hadzi Alija 1898., hafiz Ahmed 1942. i hadzi Mujaga 1970., Mehovic, Mckie Salih 1885., Meretlic 1885., Mesak Abdulah 1836., i Dervis ef. vakif 1885., Milavic Ahmed ef. 1734., Nazifa 1879., vakif, Miljanovic Salih 1791., Miric, Misic, Morava Mustafa basa 1815., Moric Osman 1832., Mrahorovic hadzi Halil1885., Mravic, Mrgan Halil 1791., Muftic Mustafa celebija 1734., Mujagic,Saha

52

53

1885., Mujezinovic Salih 179l., hadzi Husein 1889. i hadzi Mustafa Mujkic 1885., Mulac Mehmed 179l. (pasnjak Mulacevinama), Muratbasic Hasan 1815., MuratbegoviC hadzi Ali-beg 1889., Mustafagic Ali-beg 1850. i Melca 1850. vakif, Mustafic Salih 179l. (Mustafica harem u Trijebnju), Musta Mehmed 1746. godine. Niksic hadzi Mustafa 1846, hadzi Mahmud 1867., vakif, hadzi Pasaga 1885., vakif, Noso Ahmed 1885., Novakovic, Novic Mustafa basa 179l., Nuhanovic, Nurko, Nurkovic Salih 1885. godine. Obradovic Ibrahim 1832., Odobasic Selim 1791., Oglic Dervis 1832., Omanic Alija 179l., Omanovic Mustata 1832., Opijac Ismail 1675., hadzi Ibrahim 1885., Orjiancic Smail 1885., Ovcina 1885. god. Paco Halil-aga 179l., Padalo Hasan basa 1754., Padalovic 1885., Pajic hadzi Hasan 1791., Pajo Selim 1832., hafiz Orner 1900., (Pajinovac), Palos Ibro 1885. (prica se da su porijeklom iz Madarske), Pantro hadzi Hasan 1750., Pasalic Fejzo 1832., Pasic Orner 1746., Pavlovic Hasan 179l., Pecic 1907., Pehilj Plema 1885., PejakSalih 1780., Pejkovic, Pelja Osman 1885., (prica se da su doselili iz Madarske - Peljevina i Peljina catrnja), Penava, Pendel Mustafa 1832., Pezo Husein cehaja 1791., hadzi Mustafa 1885., Pinjo (Tatarevic) Ahmetaga 1880., Pirie Ibrahim 1791., Pirija Husein 1832., Pita Husein alemdar 1791., hadzi Hasan 179l., Pitici: hadzi Zaim 1812., hadzi Salih 1814., hidzi Mahmut 1814., hadzi Hasan 1814., hadzi Mustafa 1814., hadzi Abdurahman 1898. i hadzi Mustafa 1898., Pivae, Pjevic, Plocic Huso 1832., Pojilovic Mustafa 1840., Popovae Ibrahim 1885., Poturovic Mustafa 1885., Premilovae Jusuf 1885., Prepo Alija 1791., Pripuz Mustafa 1791., Prndelj hadzi Mehmed 1885., Puska Husein 1754., Puzici: Ali Zulfikar 1791., hadzi Avdaga 1885., hadzi Muharem 1885., hadzi Ahmed 1885., (njiva Puzusa). Radisevic hadzi Alija 1886., Radkusic Ahmed 1832., Radnic 1907., Rahimic Ahmed 1832., Rajkovic, Ramie Hasan 1791., Redzic Hasan 1843., i Nefisa 1843., vakif (njiva Redzovina), Repak Ahmed basa 1754., Salih alemdar 1791., hafiz Sulejman 1964. i hafiz Halil 1978., Repesa Ramadan 179l., Resulbegovic Mejra 1885., vakif Resulovic, Rizvanbegovic: hadzi Zulfikar (Hadzibeg) 1805., hadzi Alipasa 1831. hercegovacki vezir i vakif, hadzi hafiz Rizvan-pasa 1865., Mustafa 1874., vakif hadzi Mehmedbeg i hadzi Mustafa-beg 1880. i hadzi Ali-beg 1885., (Rizvanbegovina), Rizvanovic Smail 1791, Rogacevic 1907., Rogoje Zuko 1832., Rojko Hasan basa 1792., (Rojkovina,

kula Rojnica, misli se da je ovo najstarija porodica u Stocu), Rojnica Mustafa 1885., Rokic Ibrahim 1886., Rudan Musa 179l., Rudie. Salaean Mujo 1885., Salahor Mujo 1885. (prica se da su dosli iz Madarske), Salahovic Abdulah 1832., Salcic Ahmet 1885., Sandzaktarbegovic Muhamed-beg 1872., Sanic Mustafa 1791., Sarajlici: Mehmed ef. 1791., hadzi hafiz 179l., sejh Alija 1812., vakif, Mustafa ef. 1863., muftija, hadzi Ibrahim 1885., Hasanaga 1885., vakif (Sarajlica basca), Serdarevic, Sefo, Selimhodzic Husein ef. 1791., kadija, Selimic Zeco 1832., Selimovic Alija 179l., Selimusic HalilI832., Sidran Huso 1832., Sijavus Ibrahim 1791., Sikimic Ibrahim 1885., Sinanovic Mustafa 1832., Skando Mehmed 1832., Smailhodzic, Smajic Iasar 1817., Sofie Ibrahim, Solakovic, Soldin, Spahic, Stocanin, Stranjak hadzi Smail 1832. i hadzi Muhamed ef. 1868., Studenovic, Sulejmanovic Mahmud 1791., Sumbulic (prica se da je ova porodica dala vise alima), Suturic Mustafa 1791. godine. Sabanovic Rizvan 1832., Sabic Salih 1832., Safristan Salih 179l., Sahbaz Alija 1860., Sahic Salih 1832., Sarac hadzi Mehmed 1756., hadzi Halil 1885. i hafiz Sulejman, reis-ul-ulema 1927., Saran 1907., Sarici: Ismail kapetan 1741., vakif, hadzi Ali-beg 1748., hadzi Ibrahim 1823., hadzi Osman 1832., vakif, hadzi Smail 1832., Muhamed 1839., vakif, hadzi Alija 1849., Husaga 1855., vakif, Nefisa 1878., vakif, Fatima 1878., vakif, hadzi Osman 1889., Sulejman ef. kadija, i Alija 1912., vakif (njiva Saricusa) Saricevic Omeraga 1879., Sater alemdar 1791., (Satorovac i Satorovina). Sehic hadzi Mehmed 1839., Sehovic Selim 1885., (Sehovac i Sehusa vinograd), Selo Halil 1879., Semic hadzi Ishak 1832., hadzi Ibrahim 1832. i hafiz Abdulah ef. 1910., Siguljin, Silovic Salih 1832., Sise Mustafa 179l., SisiC, Skoro Sacir 1885., Sljivo hadzi Salih 1885., Sljoka 1907., Spica Mustafa 1791., Suko Iusuf 1791., Suruta Mehmed 1791., Suta Mustafa 1791., Sutic alemdar 1791. godine. Tabakovic hadzi Mujaga 1885., Tas hadzi Halil 1812., Taslidza Ahmed ef. 1885., Tatara Jusuf 1832., Tatarevic hadzi Ahmetaga (Pinjo) 1878., Telae Ahmed 1791., Telar Osman 1791., Telas hadzi Mustafa 1789., Temim hadzi Mehmed 1734., Tica Ahmed 1885., Tiro Mustafa 1780., Tomic Alija 1885., Topalovic, Topic Nuhan 1832. i hadzi Alija 1885., Topuzovic Mustata basa 1780., Trbonja Smail 1832., Tebo 1885. (njiva Trebusa), Trklja: Osman 1791., hadzi Adaga,

,

I

II

54

55

hadzi Mustafa 1854., hadzi Mehmed 1885., hadzi DuI1885., i hadzi Ahmed 1904., (Trkljina ornedina), Tueak Mustafa 1832., Tucakovic, Tuee hadzi Ahmed -aga 1791., serdengecdij a, Ahmed 1848., vakif, Tudor [asar 1791., Tuka Ahmed 1850., Turajlic Salih 1791., Turancic Mustafa 1791., Turkovic Alija 1791. godine. Ugar, Ustogonja la). Vajbegovic Casif ef 1885., Vanje, Varup Ramadan 1791., Vegar Vehbizade Mustafa 1791., Veledar Alija alemdar 1791., Vilogorae Ismihana 1791., Vladovic Halil 1832., Volle, Vranjalic Mehmed 1885., Vujicic Selim 1791., Vujinovic Mehmed 1791., Vukara Mustafa 1791., Vukicevic Mustafa 1791., Vukle Mustafa 1791., vakif i Vukusic 1907. go dine. Zecic Halil 1791., Zeco 1907., Zekici hadzi Mustafa jamak 1817., va kif, hadzi Abdulah 1898., Zele Ali ef. 1815., vakif i hadzi Smail 1832., Zerkalic hadzi Mustafa 1854., Zilic Husein 1832., Zislie Ibrahim 1832., Zlojo Ahmed 1791., Zdrako Mustafa 1858., vakif, Zvrakic Hasan 1791., Zuban Mustafa 1791., Zubic Ibrahim 1791., Zubovic 1885., Zukic Ibrahim 1795., Zulic Ahmed ef. 1791., Zvonic, Zarkovic Selim 1791., Zmiro, Zugor Salih 1791., Zujo Ali ef. 1801., Dervis ef. 1816., Mustafa ef. 1836., Zuli Ibrahim 1734., Zuljevic Kahriman 1832., Zuna Jarnak 1832., Dervis Osman ef. sin Ahmed ef. 1849. i Zunic 1832. go dine. U Stoeu su pored spomenutih zivjele jos slijedece hadzije za koje nismo mogli utvrditi iz kojih porodica potjecu: hadzi Ahmed 1734., hadzi Hasan 1734., hadzi Mustafa, sin Hasan hodzin 1734., hadzi Salih 1734., Murteza ef. sin hadzi, Smailov 1735., hadzi Alija, sin Hasanov 1735., hadzi Mustafa 1786., hadzi Mahmud, sin hadzi Mehmedov, umro u Meki 1791., hadzi Ibrahim 1791., hadzi Sulejman 1791., hadzi Ahmed 1791., hadzi Hasan 1791., hadzi Murat 1793., hadzi Alija 1815., Becir, sin hadzi Hasanov a ova] sin hadzi Omerov 1857. godine. Mehmed 1832., Uzunovic (Uzunovica maha-

MUSLIMANI PROZORSKE OPCINEl

Staru zupu Ramu s Prozorom u Kraljevoj zemlji (Bosni) Turci su konacno zauzeli 1463. godine. Rama se tad a prvi put spominje u turskim izvorima kao nahija u kadiluku Neretvi, njen grad Prozor kao tvrdava s posadom i trgorn, sredistem te nahije. Prozor je za turske up rave bio sjediste dizdara, ajana, mutesellma, mudira i raznih organa vojnih vlasti. Do konea 16. stoljeca nalazio se u sastavu Neretvanskog kadiluka u kliskom sandzaku, Pocetkorn 17. stoljeca pripojen je sarajevskom mulaluku u cijern je sastavu ostao do 1852. godine. Od tada pa do 1878. go dine bio je sjediste mudirluka i pripadao travnickom kajmekamluku. Prozor nikad nije bio samostalan kadiluk i u njemu su stalno sjedili naibi susjednih kadiluka. Prvimuslimani u prozorskomkraju bilisukaoi drugdje osvajaci, janjicari i spahije i njihov broj se povecavao prelaskom na islam Dobrih Bosnjana-bogumila. Poznato je historijski utvrdeno da su bogumili zbog progona katolicke erkve i ugarskih kraljeva, masovno prelazili na islam. Oni su na islam prelazili i zbog toga sto im je ova vjera, po svome ucenju, bila bliza od katolicke, sto potvrduje sacuvano i na bosanski jezik prevedeno Barnabino evandelje. Kada bi u jednom mjestu svi bogumili presli na islam, onda su oni svoje bogomolje pretvarali u dzamije ili su ih rusili pa na njihovim temeljima podizali dzamije. Takav jedan slucaj imamo u Prozoru sa hadzi Nesuhovom dzamijom koja je podignuta na temeljima bogumilske bogomolje. U Ramskoj nahiji zivjelo je vise rodova ciji su preci dosli u doba "Fetha' kao spahije iz Turske i drugih zemalja i ovdje se stalno nastanili. U Rumboke je za "fetha" doslo sedam spahija od kojih su petorica ovdje ostali, a dvojica su otisli u Orasac. Neki Hasan iz Karahisara u Turskoj imao je 882. (1477.) godine timar u selu Pcelici u donjoj Rami i prvi je musliman koji se nakon turske uprave spominje u ovoj nahiji. On je ovdje dosao sa turskom vojskom kao osvajac, i za vrsenje neke duznosti, mozda mustahfiske, dobio timar u ovom mjestu.
"Izvori: Sidzil prozorskog kadije iz 1842-1859. godine, kopija u Arhivu Hercegovine; Poimenicni popis sandzaka vilajeta Hercegovine, priredio: Ahmed S. Alicic, Sarajevo, 1985.; Mi1enko Filipovic, Rama u Bosni; Hazim Sabanovic, Bosanski pasaluk, Sarajevo, 1959. godine.

56

57

Cehici. Cokoje. Hamsici. Brstine. Dzemidzici. Imanja ovog bega obradivali su krnetovi koji su ovdje zivjeli. Rama. Berici. Kranjcici. Kapetanovici. Hudutsko se nalazi u erozivnoj terasi iznad Rame u kome su Repovci imali velike posjede. Dogici. Bajramovici. Dzeletovci. Kevrici. Gorancici. Hodzici. Kaltaci. go dine potopljena i dosla u bazen akumulacije Iablanickog jezera bila je s okolinom svojina begova Repovaca. Donlagici. Avdici. pa ih zovu Pestelje. BlejiCi:_Bojici. Cilici. Iz ovih porodica nastalo je vremenom vise drugih porodica. ime oca i razlog prelaska na islam. Cipale. Emrici. Ajkici. a od Kopcica dvanaest. Dervisbegovici. Gudici. Durici. Deziel. Srbiji i drugdje. Imamovici. Deminici. Kopcici. Dzaferovici. Aliefendici. 58 59 . Hadzalici. Bere. Adzernovici. Konjdolci. Becirbegovici. Heldovi/Heljdovi. Dugumi. Hasidici. Kazici. Isaci. Dugalici. Delani. Kopcici. Iasarevici. Husici. Karahodzica iz [emena. !3ukviCi:. Arnautovici. Lici. Alibegici. Antoli. Diemati. Bajrici. Kormani. Hamidovici. Bracici. Hacimici. Klice. Here. Colaci. Agici. Lelei. Na podrucju prozorske opcine zivjelo je od prvih dana turske uprave do danas vise od 350 muslimanskih porodica. tamo odgojen. Hasanovci. a mnoge su opet stradale i nestale u genocidu koji je nad njima izvrsen 1942. Mahmutbegovici. i 1993. Lulici. Ovaj slucaj je u sidzil upisan. Hasanbegovici. Hubijari. Duvnjaci. Dernirdzici. Grcici. Neke od ovih porodica su davno izumrle od kuge. U ovom mjestu je nekad zivio Jusuf-beg Repovac i Mahmutbegovici. Kocevije. Bektasi. Kartali. Demirovici. (31. Ove porodice dobile su svoja prezimena po imenima begova iz porodice Kopcic. Lubuncici. Corbadzica iz Beograda. Delibasici. Kad su Turci poceli gubiti posjede u Slavoniji. Porodica Repovaca se vremenom razgranala u vise porodica i dala nekoliko ucenih ljudi i velikih vakifa. Balici. Muftica iz Ugarske. Toponim Poturov Dolac iznad Rumboka podsjeca na slucaj prelaska nekog konvertita na islam. Cipleci. Koze. Kulaglici. Gadze. Cobici. Dzinovici. Cehajici. Fejzici. [usici. Capkovici. Dreznjaci. Kocici. Islamovici. Doletovci. Neki beg iz ove porodice platio je i doveo drzavnu komisiju koja je utvrdila granice (hudut) njegovog posjeda po cemu je i mjesto dobilo ime Hudutsko. Helbeti. Custici.Prica se da je predak Catica i Nuhefendica dosao iz Konje. Dulimani. Karahodzic. Durrnisevici. Budici. Krehici. Kasumovici. Cice. imali su posjede i na podrucju prozorske opcine. Gelici. Husrepi. za koji mislimo da je nepotpun. Babici. Alilici. Cosier. Krbavi. Garabini. Dzelilovici. Letice. Kukici. Hare. Alibegovici. Cuveni bezi Repovci iz Repovaca pod Lisinom. Sabitovica iz Male Azije. Samardzica iz Smedereva pa su ih zvali Semendrije. Alihodzici. Iarebice. Krehici i Serovina nose svoje nazive po istoimenim muslimanskim porodicama koje su od davnina u njima zivjele. Gute. Kurtagici. Ajanovici. Kadrici. odnosno pod Bitovnjom planinom u konjickoj opcini. Varvara je dobila ime po Varvari. Kolici. C~ve. koji je kao dijete odveden u Istanbul. i da bi se prikrilo njeno krscansko porijeklo nije navedeno njeno rodeno ime. BuliCi:. Ne zna se koliko je domacih stanovnika u Ramskoj nahiji preslo na islam ali se zna da je islamizacija ovdje trajala za cijelo vrijeme turske vladavine. Emrica i Kurahovica iz Budima. Bacvani. Colici. Pilava u Lapsunju iz Bige i Arbanasa. Hasanagici. Harambase. Kukrice. Konjarici. Ibrice. Garazlici. Besici. [unuzovici. Begici. Becirspahici. Gafurovici. Basici. kci Abdulahova. Fejzica iz Peste. Predak Dugalica u Dugama dosao je iz Male Azije. Aladini. [aklici. presao na islam i postao pasa. Sela Grevici. Kopcici u Kopcicima iz Sarna (Sirija). Ametovici. Zaimovica iz Bagdada. Dilveri. Hrinici. Medina u Kucanima iz Medine. Here. Baralici. Hadzici. [ariel. Dilaverovici. Catici. Ajanici. Basinci. Globarici. Alajbegovici. Karaduz. Iapalaci. godine. Dautbegovici. Hujduri. Dzine. Glavanovici. Huseinbegovici. Iusufbegovici. Nuspahica iz Turske. Heljdovi. mnoge muslimanske porodice su iz ovih krajeva emigrirale i nastanile se u selima Ramske nahije. Arnautovica i Bektasa iz Albanije. Litice. Ovdje donosimo po abecednom redu spisak muslimanskih porodica s podrucja prozorske opcine. Greve. Na podrucju 62 sela i zaseoka ove opcine iivjele su ili imale posjede slijedece muslimanske porodice: Abasi. Dzanani. Agica iz Srbije. Halilovici. Arbanasi. Kubici. Corbadzici. Iaklici. Kurici. Hrnjaci. macehi Ali-pase Varvara. Diane. Hajdarovici. marta 1844. Beganovici.) godine na islam i uzela ime Fatima. Neka krscanska djevojka iz sela Orasca presla je 1260. Arsalici. Kurahovici. Delic. Becirovici. Gele. Kukuruzi. Ganici. zeljeznicka stanica na pruzi Konjic-Jablanica koja je 1955. Dave. Custe. Isakovici. Duke. Begovici. neke poubijane od uskoka iz Dalmacije i hajduka. Hasice. Amsovici. Ejubovici. jer su turski dokumenti posebno registri (sidzil) prozorskih kadija vecim dijelom unisteni i sarno fragmentarno sacuvani. Brkici. Kemidzici. Heraci. Havelije.

Prigradanima i Vrapcicima.' Porodica Alajbegovica dala je. Tahirovici. Sefici.Mahmutovici. Sabici. Gadzino groblje. Uspomena na prisutnost muslimana u selima prozorskog kraja cuva se i u nazivima lokaliteta. Nezgode. 87. Sofe. Smajici. Memici. Sehomerovici. V. Svitliee. Iusuf-beg 1767. Ovnovici.) odreduje izmedu ostalog da njegov brat sejh Mahmud ef. Zecevici. Zeci. ili vuku svoje porijeklo iz nekog orijentalnog jezika. spahija i raznih vrsta zanatlija. sigurno. vinograda i basci i pripoji ih njegovom vakufu. Mulahuseinovici. Tubici. Tabaci. Pervanovici. Basin Dolae. Mujanovici. broj 7. Ramino trnje. Pervizi.. Radosi. Sehici. Sihirlici. Nurulahovici. (7-17. Mostarski vakifKoski Mehmed-pasa. toponima i pareela 0 cernu ima mnogo podataka u dokumentima a posebno u gruntovnim knjigama. Nevenovici. Palici. Ramici. Trtci. Plecici.. Pregalji. Tatari. stoljeca imali velike posjede u Suhom Dolu u Vrapcicirna. sin Abdulah-begov i Osman-beg. Skodze. Prpe. Mezeti. Turumi. Mulahasanovici. Sere. sin Ibrahim-begov 1849. 1913. Svoje prezime dobili su. Ordagici. Musanovici. Tale. Merdanovici. Tasovci. Begov Dolae. Ali-beg. kadije. Musinovici. po nekom alajbegu (pukovniku) koji je za vrijeme turske up rave zrvio i radio u Mostau. Orner-beg. U pristupacnim izvorima spominju se slijedeci Alajbegovici: Mustafa-beg i brat mu Numan-beg 1766. itd. Merdani. Nasupi. Pokvici. go dine predsjednik (reis) medzlisa na konaku u Mostaru. Tukici. Pozderi. Rubici.. Melkici. Osmici. Hadzica bunar. Dzaferbeg. sin Omer-begov 1839. Rovici. Mustafici. Omanovici. Pazli-beg. list 98. Muftici. Fotokopije u Arhivu Hercegovine. Zahirovici. Mujkica dolae. Masnice. Vilagici. Huseninbeg i Abdulah-beg 1828. Sakici. Sulejmanagici. I Sahbegovici. Nuhbegovici. Navescemo ih ovdje vise ali necerno oznacavati sela u kojima se oni nalaze. Saragici. sin Salih begov 1831. Omanovica bunar. pored veceg broja posjednika. Sinanagici. Malanovici. Zukici. Paljani. Torlakovici. Veremi. Sabitovici. Nurkici. Hurija.. Marici. Pare ani. Medini. Taharovici. str. Mustajbegovici. Pirolici. godine. Cifluk. Munikoze. Pupe. Dzematovina. Pacici. Polapi. Ugarci. Vugdalici. Musici.SdkiCi. Zivkovici.. Muhibici. Rasidovici. Plavkusici. Glasnik zemaljskog Sarajevo. Zecici. Sirbezi. Seferi.' Iz ove vakufname saznajemo da su Alajbegovici pocetkom 17. Sehitluci/vise Torlakovina. kupi od Mustafa-bega Alajbegovica. Polici. Scukulji. Pilavici. Ornerbasici. Begov Gaj. ZiliCi. Smailovici. sin Mustafin svojom vakufnamom od druge dekade redzepa 1021. Nezirici. i vise ucenih ljudi (uleme) koji su vrsili razne funkcije u islamskoj hijerarhiji i bili imami. Vricici. Maslesici. vakufname nalazi se u Gazi Husrev-begovoj 2 Sidzil mostarskog kadije (SMK) broj 5. Ilidza. Majnusci. Selimovici. Varvari. Pilavi. Spahici. Scuci. Numanovici. Torlaci. Alajbegovici AlajbegoviCi se ubrajaju medu najstarije muslimanske porodice u Mostaru. Turalici. N azivi tih toponima su ovi: Arapovae. Malkici. Rupe. Repovci. Vile. Hamidovka. Omeragici. Subasici.' Ibrahim Alaibegovic bio je 1848.. Senkici. Sljive. Muminovici. SiSici. Rizvici. Zaimovici. NEKE POZNATE HERCEGOVACKE MUSLIMANSKE PORODICE Mujkici. Purgici. Plavci. Sabici. Rizvica ravan. Orucevici. Kurtagin dolae. Sabanci. list 17 i 76. Mnogi lokaliteti dobili su svoje nazive po muslim an skim imenima i prezimenima. sin Dzaferbegov 1847. Cardak. Berbernica. Iusica vrto. Zulici. Malkoci. Manovi. dr. Niksici. Mescema. Numanspahici. Ruvici. Bagdad. lz dnevnika Prokopija Cokorila. Seferov potok. Pestele. Suki. Merdanovina musala. Kopcevina. Slomici. Tulici. Sabanovici. Motike. Zukanovici. Safre. muzeja 3 60 61 . Samardzici. Omerbegovici. septembra 1612. Majcici. sina Osman-begova posjede u Suhom Dolu u Vrapcicima koji se sastoje od kuca. PIece. Tasici. Suskovici. hatibi. Rakite. Ramnjaci. Vanje. Suknici. Suljici. Talici. Redzici. Muratbegovici. Sarici. Skeke. Oni su dalje imali posjede u skoro svim selima koja se nalaze na podrucju Bijelog polja sto potvrduju i nazivi toponima "Alajbegusa" koji se nalazi u Podgoranima. Turuslici. Corovic. Pase. Zetice. Original Koski Mehmed-pasine biblioteci. Tatarevici. Stupari. Velici. Tabakovici. Becka seliste. Svitlici.

) vjencao se je s Muntehom. str. godine.533. do 1878. (AVPM). Sarajevo. Sarac iz Stoca. Mustafa ef. 1888. godine odrzan je protestni zbor u mostarskoj Kiraethani i poceo pokret muslimana za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju. Sarajevo. godine u Mostaru su zivili i vrsili razne vjerske funkcije. i Hasan-bega Ali Lakisica." 8 Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. da je "jedan od najmjerodavnijih alima u zemlji" U ovoj borbi on je ucestvovao sve do 1.401. 9 10 6 7 62 63 . 80. Direktni povod za pocetak ove borbe bila je konverzija malodobne Fate Omanovic kcerke Osmanove iz Kutilivca u Bijelom polju kod Mostara koja je nocu 3. godine bio je muderis Karadoz-begove medrese i izveo nekoliko halki talebe po carigradskom nacinu. sigurno. je bio najveci alim ove porodice i jedan od najvecih u Bosni i Hercegovini. objasnjavao. Alajbegovic. da dode u Mostar i primi se muftijske duznosti.stoljeca gdje je zavrsio mekteb i medresu pred cuvenim mostarskim muftijom i muderisom Mustafa Sidki ef. akt broj 231-237/1906. 1880. Borba muslimana Bosne i Hercegovine za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju. 1925. Hasan Nametak. hadzi Salih ef. Za hadzi Salih ef. Osman ef.' Hadzi Salih ef..muderisi i mualimi. Po zavrsetku studija ostao je ziviti i raditi u Istanbulu i tamo izisao na glas i postao cuven medu carigradskom ulemom sa svojim javnim predavanjima koje je drzao po dzamijama i raznim naucnim ustanovarna. aprila 1909. Alajbegovic je. Ferdo Hauptman. godine receno je za hadzi Salih ef." Hadzi hafiz ef. Orner ef. do 1913. Od 1907. pobjegla s nekim katolikom. se prica da je kao muderis i direktor bio izvrstan metodicar i da je sve predmete koje je predavao. Mukic. godine i sahranjen u haremu na Carini gdje su sada zeljeznicka i autobusna stanica. od svih Mostaraca koji su ucili u Istanbulu. 1891. 1967." Za hadzi Salih ef. SMK broj 7. U rebiu II 1265. juna 1913. SMK. V-56. SMK. Numan ef.404. sankcionisao. nakon zavrsetka mekteba i medrese u Mostaru otisao na nauke u Istanbul gdje je studirao nekoliko godina. godine i u to doba ovdje. slijedeci AlajbegoviCi:Abdulhamid ef. Muslimanska vjersko-prosvjetna autonomija u Bosni i Hercegovini i pitanje carigradskog hilafeta (povodom 25-godisnjice Dzabicevog pokreta). a hadzi Salih ef. rad dao je najbolju ocjenu i za nj rekao ovo: Kad bi zivio u Mostaru ne bih zalio svaki dan po dva sata na koljenima sjediti i njegova predavanja slusati. 1856. Gajret. 327. list 102. III 1849. novembra 1907. El-hidaje. kcerkom Mahmudovom iz Neziragine mahale uz 31 000 akci mehri muedzela. godine reformisana u II narodnu osnovnu skolu. list 12. Kurt i hafiz Sulejman ef.' 0 njemu nemamo drugih podataka. onovremeni mostarski muftija. Karabegom.24. do 1888. maja 1909. Mustafa Sidki ef Karabeg.) godine umro mostarski muftija Mustafa ef. 1867. Hivzija Hasandedic. godinu. Umro je 2l. 1941. Karabega porucivsi im da je on za ovo zvanje. Bosnjak kalendar za 1898. Dzabic. sin Husein-begov zivio je u Mostaru 1875. Neki Krcmarik bio je za Austro-ugarske uprave sef vjerskog odsjeka u odjelu za bogostovlje i nastavu pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu i isao je i inspicirao rad po mektebima i medresama. (1853. maja 1899. Sarajevo. 1943. i hafiz Muhamed ef. koju je vrsio sve do svoga tragicnog umorstva 1878. Hafiz Mustafa ef. list 45. II . Roden je u Mostaru u prvoj polovini 19. bio kadija u Mostaru i ClanUlema medzlisa u Sarajevu. (24. Muftija Dzabic imao je najvise povjerenja u hadzi Salih ef. On je taj poziv odbio i njima preporucio Mustafa Sidki ef.. Numan ef. je od 1886. Iusuf ef. str. dobro tumacio.543. Kalendar Narodne Uzdanice. godine i okupacije Mostara. Alajbegovic. Kada je 1269. Poslije zvrsetka medrese otisao je na studije u Istanbul gdje su u isto vrijeme studirali 4 5 Fadil Sevket ef. V-61. U Istanbulu je polozio stroge (ruus) ispite i po povratku u Mostar bio je najprije upravitelj ruzdije turskog tipa koja je 1887. Separatni otisak. Karabeg se je nerado ina veliko insistiranje Mostaraca primio ove duznosti 1857. Na sjednici egzekutivnog odbora odrzanoj 27. Alajbegovic je izabran u egzekutivni odbor koji je brojio 12 clanova. i posljednji Ibrahim ef. i 1944. odnosno borba protiv austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine. Mostarska ulema zadnji sto godina. Mostarci su pozvali i zamolili Iusufa ef." Od polovine proslog stoljeca do 1941. kada je stupio na snagu Statut 'za vjersko-prosvjetnu autonomiju koji je car Franjo [osif 15. godina. najsposobniji. Osman Nuri Hadzic. Ahmed ef. vrsio neku vjersku funkciju ali kakvu ne zna se. Sarajevo.? Petog maja 1899. sin Ahmed-begov zivio je u Mostaru polovinom proslog stoljeca i ovdje u nekoj dzamiji vrsio imamsku i hatibsku duznost. godine. brojevi 7-12. mostarfski muftija od 1857. Na celo ovog pokreta stao je Ali Fehmi ef.

Mrmo iz Blagaja vrsio je 1914. Nismo mogli saznati gdje se je ta kuca nalazila i kada je toj svrsi prestala sluziti. augusta 1878. rekonstruiran i drveni nastavci zamijenjeni zeljeznim. gdje je stekao osnovno obrazovanje i kasnije se citanjem raznih knjiga sam skolovao. X 1853 .V-62." AlajbegoviCi su za turske uprave imali velike posjede i u Bivoljem Brdu u opcini Capljina.Orner ef. (4. otvori nam najbolja vrata" Ispod ovog teksta napisano je i ugravirano: sene 1270. list 6. go dine mualimsku duznost u Vrapcicima. broj 5. Ne zna se kada je ovaj cosak sagraden i ko ga je podigao ali je on do danas sacuvao svoj prvobitni vanjski izgled i dimenzije. Iedan ima oko deset metara dugi doksat koji gleda u M. do 1792. godine i ubraja se medu starije dzamije u Hercegovini. Na nju nas danas podsjeca toponim "za kulorn" Mustafa-beg Alajbegovic. u Potocima kod Mostara. Vlasnici su je poslije 1950. SMK. 1885. Mostar je povezan zeljeznickom prugom sa Metkovicem. posljednji imam koja je zatvorena 1941. Vlasnik je cosak adaptirao i snabdjeo potrebnim rekvizitima stare muslimanske kuce. 64 65 . U kuci je za proslog rata bio jedno vrijeme stacioniran odred italijanske vojske koji su je dobro oharabili. godine kucu u Vrapcicima i odredio da se u njoj poducavaju muslimanska djeca u islamskoj vjeronauci i da dzematlije u njoj uz ramazan klanjaju teraviju. 11 12 13 SMK. sagradena casnicko cinovnicka kasina u martu 1884. Locirana je pri brdu na mjestu koje dominira okolinom. IX 1854. U dvoristu gdje se nalaze nusprostorije napravio je mali sadrvan. sin Husein-begov (1876. osnovano dobrovoljo vatrogasno drustvo i izvrsena temeljna rekonstrukcija Sinan-pasine i Cejvan cehajine dzamije. Oba su situirana na uglu M. koji je 1888. Alajbegovic bio je narodne osnovne skole u Mostaru. S lijeve strane AlajbegoviCa ulice nalazi se drugi Alajbegovica cosak ali bez doksata. AVPM. 8. Tita i Alajbegovica ulice. sluzila Njemcima za skladiste a Alajbegovci su stajali u Alajbegovica sokaku na Carini gdje su imali knee i dva coska. godine imam ove dzamije na temelju cega se moze zakljuciti da je ona sagradena prije 1769. Predanje kaze da je staru dzamiju u Bivoljem Brdu sagradila neka Alajbegusa iz Mostara i za njeno izdrzavanje zavjestala nekretnine i harem kod dzamije. namjestajem i posudem. Prica se da je sagradena odmah poslije okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine i da su je podigli braca hadzi Ali-beg i Muhamed-beg AlajbegoviC. AlajbegoviCi su imali jednu kulu i u Zeljusi u Bijelom polju koja je davno srusena." Muhamed-beg Alajbegovic bio je prvi gradonacelnik Mostara koji je na ovaj polozaj dosao odmah nakon okupacije Mostara 5. metalno drveni most na Musali 1882. i preko ljeta ga strani turisti mnogo posjecuju. Na spratu ovog coska stanuje vlasnik. su sagradene zgrade osnovne skole na Musali. i izgradena ulica Setaliste sa kruznicom u sredini (Rondo iii Guvno) od koga na sve strane vodi sest ulica. godine opravili i danas preko ljeta u njoj povremeno borave.). list 107. sagradena nova bolnica 1888.) godine musafirhanu (besplatno konaciste) imao je 1293. maja) je 1884. Roden je u Mostaru 1840. go dine. Na vratima velike sobe na spratu koja su bogato ukrasena rezbarijama nalazi se pri vrhu u drvetu ugraviran slijedeci natpis: "[a mufettihal ebvab iftah lena hajrel bab" sto znaci "0 vjeciti Stvoritelju koji otvaras svaka vrata. na Mejdanu (Trgu 1. cetiri puta je biran sa mandatom od po tri godine.) i otpocela obrada duhanskih preradevina. Husein hodzine dzamije na Carini Ova je dzamija u toku proslog rata jedno vrijeme i za konjusnicu. godine. a u prizemlju se nalaze poslovne prostorije. 24. Za njegova 12-godisnjeg nacelnikovanja. Mustafa ef. utvrdena je poput zamka i oko nje se nalazi dvoriste ogradeno sa oko cetiri metra visokim zidom. u Mostaru su izgradeni slijedeci objekti: zgrada duhanske stanice (fabrika duhana 1880. iz cega se razumije da je ovaj cosak sagraden 1853/54. Ulak (Ulakovic) bio je od 1769. izgraden savremeni vodovod od vrela Radobolje koji je imao 53 izljeva. godine vjeroucitelj a Ibrahim ef.24." Hadzi Ali-beg Alajbegovic darovao je 1914. godine. Tita ulicu. Oni su ovdje imali i kucu na sprat koja je sada vlasnistvo Cevra. sada muzicka skola. trgovacke skole. U Lozinoj mahali u Vrapcicima postoji Alajbegovica kula s coskom koja ima prizemlje (izbu) i dva sprata. oko 1935. On se sastoji od prizemlja i sprata gdje se nalaze dvije prostorije bogata ukrasene rezbarijama i prostrani trijem. Mustafa ef. akt broj 136111914.

) godine. Sarajevo. Mostar od 6. str. Iz ove porodice potjece i pjesnik Ziraija koji je zivio u Mostaru u 17. dr. (1733. Knjiievnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima. godine.) godine. 716. Hajduci su iz kuce odnijeli sve vrijednije stvari koje su u njoj nasli. a nakon toga su sahranjeni: Mujaga u haremu na Carini. akt broj 30/1885. Sarajevski list. Leipcig. str.1901. Oni su u njoj ubili sedmero celjadi: Dzafer-bega. Karl Peez. 1891. MDCCCCLXXXIII iz obcinske pomlje plod nacelnikujuci Muhamedbeg Alajbegovic" Cesma i danas postoji i napaja zedne prolaznike. 110 i 118. demontiralo je ovu cesmu i prenijelo je i sagradilo kod parka s druge strane ulice. godine podizalo iz vasijeta Hasan-bega Lakisica jednu lijepu i reprezentativnu zgradu na haremu kod ove dzamije. 16. 1983.) godine hajduci su napali na kucu Dzafer-bega i Ali-bega Ziraizade koja se nalazila uz Radobolju oko pola sata udaljeno od Mostara.. stoljeca. Muhamed-beg je dva puta isao u Bee. godine sagradio jedan mesdzid na Ogradi u Mostaru. decembra 1982. marta 1737. troje djece ranili: Fatimu. Za svoj rad je dobio mnoga znacajna priznanja i na kraju zvanje viteza. Ovaj hadzi Ahmed-beg je potpisan kao svjedok na nedatiranoj vakufnami (zakladnici) Mustafe. Ovo saznajemo iz sidzila (registra) mostarskog kadije iz 1651. ziraun na arapskom jeziku znaci: arsin. 12. (1670. Tijela ove dvojice sehida prenesena su pred dzamiju na Musali gdje im je klanjana dzenaza. Mostar und sein Kulturkreis. Sud je utvrdio da su ovo ubojstvo i pljacku izvrsili: Rade i Vukosav Vucic iz Prahova. godine i sahranjen u haremu na Carini koji je 1965. 81 i 205. Sidzil mostarskog kadije (SMK). 14. Spomen mu nalazimo u jednoj antologiji pjesama koju je 1737. 16.. 137. fra Andrija Kacic Miosic. V-50. stoljecu i pjevao na turskom jeziku. koji su pohvatani i poslani na Bosanski Divan radi sudenja i izricanja kazne. broj 7. a jednom se je susreo u Pozegi sa carom Franjom Josifom. 14 15 66 67 . Najstariji poznati Clan ove porodice je hadzi Ahmed-beg Ziraizade. Mostar nekad i sad. Husaga CiSic u svome djelu 0 Mostaru.1884. Ima predvorje (sofe natkrivene krovom produzenim od mesdzida koji drze zidovi sa strane i dva drvena Arsinovici15 Porodica Arsinovica (Ziraizade). sin Mustafin potpisani su kao svjedoci prilikom jednog vjencanja obavljenog u Mostaru 1145. Sloboda.. zenu mu Dulsumu. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru akti broj. Nikola Vulic iz Crnca i Milosav iz Rastana. list 91. Graden je od lomljenog kamena i pokriven cetvorostresnim krovom pod plocorn. Hasan-beg Ziraizade potpisan je kao svjedok prilikom jednog vjencanja koje je obavio mostarski kadija 1080. Na kamenoj ploci iznad cesme uklesan je i latinicnim slovima napisan ovaj natpis: "1883. str. 1890. a Nuhan bajraktar u Sehitluclma u Brankovcu. 2203/1931. Kada je Vakufsko povjerenstvo 1938. na stranama 96 do 102. (2. sinove Abdulaha. Acta turcatum Provincijalata hercegovackih franjevaca. dan ramazana 1145. XV/736. 70. nedaleko od bivseg mosta Mujage Komadine i desne obale Neretve. broj 3. 1973. Luka Grdic-Bjelokosic. Umro je 16. Beograd.53. Glas Hercegovaca. list 175. XVI/758. godine u kome se u Mostaru spominje Zirai hadzi Ahmedbegova mahala. broj 34.Za vrijeme njegovog nacelnikovanja gradska opcina je 1883. godine makarski vojvoda Rusendic... Salih-beg Ziraizade iz Nezir-agine mahale i Mustafa Ziraizade. lakat. godine sastavio mostarski pjesnik Kudsija. broj V-62. Ziraizade hadzi Ahmed-agin mesdzid lociran je na Ogradi na pocetku Donje mahale. AVPM. godine sagradila jednu veliku cesmu na Musali kod Cose Jahja hodzine dzamije. a Nuhan je poginuo 1717. Split. Mostar. sina Turhanova iz Mostara. Hazim Sabnovic. Ahmeda i Hasana i slugu Sabana. koji je prije 1651. 42. str. Drago Karlo Miletic. 78. godine u Biscu nize Mostara u borbi s Mlecanima. Ukorak s vremenom.. ubraja se medu stare muslimanske porodice u Mostaru. Sarajevo. opsirno pise 0 junastvu dvojice Arsinovica: Mujage i brata mu Nuhan bajraktara (Nukice) koji su bili komandanti dviju karaula u zapadnoj Hercegovini i vodili teske i duge borbe sa uskocima iz Dalmacije. list 11. januara 1890.. 16/1920. Razgovor ugodni naroda slovinskoga." Muju Arsinovica iz Mostara zarobio je 1660. jednom u Budimpestu. Bez munare je i ikakvih arhitektonskih vrijednosti.43. Eminu i Ajniju. ekshumiran i gdje su sagradene nova zeljeznicka i autobusna stanica. Mujagu je ubio njegov seiz Ivan Mikulic (Striko Iago) koncem 17. ali se ne zna kako mu je bilo ime. 348/1919.

Hasan-aga Bakamovic. Baba Besir-agina je sagradena prije 1585. Zirain vakuf imao je 1899. On je darovao 17 Sidzil bJagajskog kadije (SBK) broj 288. Islamska misao. [edna ulica u Zahumu zvala se po njima Bakamluk. u redzepu.19Ovaj je vakuf davno prestao djelovati i nije poznato ko je i kada uzurpirao njegove nekretnine.. hadzi Iusuf 1851." Ako je gornje predanje tacno. umro 1882. ducan i tri groblja koji su upisani u gr. na Raskrscu. godine u svom posjedu sljedece: mesdzid. Alaga Dadic. broj 5. bio ugledan gradanin spominje se u Mostaru i 1766. a hadzi Ali-bega Lafe prije 1632. ul. list 18. godine 200 kruna i odredio da se jedna polovina da imamu a druga. dala slijedece vakife: Dervis Muhamed Bakarnovic sin Hasan-agin svojom vakufnamom od 1. Oni su dalje imali posjede u vise sela zapadne Hercegovine.da svake godine trosi po 25 grosa za ucenje hatmi za duse: oca mu Hasan-age majke Fatime. hadzi-Ahmed 1828. broj 10 i 11. Acta turcarum Provincijalata hercegovackih franjevaca. broj 3154 pod pet raznih katastarskih cestica i zapremali su 2. godine. Milavic do 1894. brata Ibrahima i vakifovu dUSU. U ovom haremu se je do 1960.. hadzi Avdaga 1890. Sabanac 1866. Na dva harema koja su se nalazila nedaleko od mesdzida podignute su poslije 1960.) godine zavjestao je kucu u Cejvan cehajinoj mahali i cetiri ducana u njenom prizemlju. Stajali su u Zahumu. Baba Besir-agina dzamija i Hadzi Alibega Lafe diamija u Mostaru. sin Mehmedov 1872.) godine upucena mostarskom kadiji saznajemo da su prvaci Mostara: Ibrahim ef. (7.HIVZU/\ HERCEGOVACi\E POROD!CE stupa. hadzi Mustafa. Hadzi Avdaga Bakamovic. i ovdje i u okolini nekad imali velike posjede. 16 Opsirnije 0 Iz jedne bujrultije bosanskog valije koja je 1207. ATIY /191. Bakamovicl Bakamovici su stara mostarska porodica 0 cijem se porijeklu kao i nastanku prezimena nista pouzdano ne zna. prema narodnom predanju. polovina mujezinu Baba Besiragine dzamije. od 1946. godine stambene zgrade. izvrseni potrebni i konzervatorski radovi i od tada sluzi za skladiste. Prva je situirana na krajnjoj zapadnoj periferiji Mostara. a druga oko kilometer istocno od nje. list 53. godine nosi naziv Sulentica Stjepana Scepe ulica. Sidzil mostarskog kadije (SMK). onda su Bakamovici jedna od nekoliko najstarijih mostarskih porodica. muftija. i zadnji hafiz Mustafa ef. hadzi Mehmed-aga 1864. U posjedu ovog vakufa danas se nalazi sarno mesdzid i mali harem uza nj dok su ducan i dva harema poslije 1945. sagradili dvojica brace Bakamovica: Baba Besir-aga i hadzi Ali-beg Lafo. (1792. aprila 1837. akt broj 8711908. godine nacionalizovani. i hadzi Iusuf-beg umro 1917. godine nalazilo turbe sejha Iusufovica koji po predanju potjece iz mostarske porodice Corda. Na podrucju Zahuma postoje dvije dzamije koje su. Poznat je bio pod imenom Milavica mesdzid po Milavicima koji su u njemu vise godina vrsili imamsku duznost. i sahranjen u haremu kod Baba Besir-agine dzamije. sto se zna. koji je u svoje doba sigurno. muharema 1254." U raznim izvorima spominju se slijedeci Bakamovici-hadzije koji su zivili u Mostaru i ovdje imali kuce i posjede: hadzi Salih 1748. hadzi Hasan-beg umro 1839. na Balinovcu. Zatvoren je 1929. 18 19 20 68 69 ... Iakirovic. i sahranjen u haremu kod Baba Besiragine dzamije. najzapadnijoj cetvrti Mostara.. Ova je porodica. i . Sarajevo. oporucio je 1908. sabanu i u ramazanu. sin Avdagin.. 1979.da svake godine. Mehmed ef. kupuje po 150 grosa hljeba i podijeli sirotinji Baba Besir-agine i hadzi Ali-bega Lafe maha. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru (AYPM). Na ovom objektu su 1977.." Ovaj Hasan-aga Bakamovic. hadzi Hasan 1849. ovim dzamijama vidi Hivzija Hasandedic. Poznati su sljedeci imami ovog mesdzida: Mehmed ef. Odredio je da mutevelija izdaje svake godine kucu i ducane pod zakup i prihod od njih trosi u slijedece: . hadzi Muhamed-aga. Mehmedaga Cumurija i Omer-aga Cemalovic pozvani da dodu na jedno savjetovanje kod valije u Travnik.. a indicije govore da jeste. Sacir-aga Novo bio je vise godina mujezin ovog mesdzida..065 m2 povrsine.. godine. godine." Ovdje treba jos reci da je hadzi Iusuf-beg Bakamovic cesto novcano pomagao vakuf Baba Besir-agine dzamije.

da je beg Malkoc prvi s vojskom unisao u grad povikao je medu pasalijama: "Ama beg ata" Po svrsetku borbe pozva ga sultan Sulejman preda se i pohvalivsi njegovo junastvo podijeli mu begataluk vrhovnu upravu nad svom vojskom. Dzabicem. da se smisao ovih rijeci (Ama beg ata) u cjelosti poklapa sa onim sto se predajom narocito htjelo istaknuti. Iz oskudnih izvora. Rahmetli Avdibeg Begeta mi je pripovjedao 0 postanku svoga prezimena ovo: Godine 1521. hafiz Orner ef. Fejic i Dzabic su govorili arapski. mozda. Tada on sazove svojih sedam alajbega iz sedam sandzaka i rece im: 21 22 23 Ovako je ove rijeci preveo rahmetli Avdibeg Begeta. (1873. a ujutro su junacki navalili i njihove su cete brzo opkolile Beograd. Sultan Sulejman je budno pratio tok borbe i kad je vidio. 0 ovoj porodici sacuvali. Kada je oko 1932. 70 71 . Najhrabriji je medu njima bio beg Malkoc. AVPM. sto su nam se. Begate iskrivljeno Begete. sefera 1290. ledini dokumenat koji nam se je 0 ovoj porodici sacuvao jestjedan be rat od 21. a Bakamovic turski. i koji se je do 1264. Petnaest. ali je bio uvjek odbijen. 24 25 1944. Pored ova dva jezika govorio je. 1908. Abdulah Begeta sin rahmetli Avdibega. Handzica). Gosp. Bosnjak. go dine sagradena zgrada mekteba koja je. Dalje se navodi da je ovaj timar davao godisnje po 1839. (1847. poznati arapski pisac i publicist. Begete Begete slove kao najstarija seonicka porodica. Da su nam se svi ovi spisi sacuvali. U koliko je ovo predanje osnovao nijesam mogao utvrditi. Bio je kratko vrijeme cinovnik turskog konzulata u Budimpesti. tajnikom muftijstva. a poslije njegove smrti njegovi se potomci prozvase. On je ovdje razgovarao sa hadzi Ibrahim ef. godine. Ovu su zgradu srusile ustase Spahijama punit cu topove A nefere na kursum nabiti Alajbege na konop metati fa li sutra Biograd uzeti. godine. 1941. je uz druga videnja i saznanja bio. jer o tome nemamo nikakvih dokaza. 107. pode sultan Sulejman s velikom vojskom u namjeri da zauzme Beograd. jer je i mjesto i vrijeme iziskivalo da beg Malkoc pri svome junackorne podvigu bude oslovljen ovim rijecima. Sarajevo.HIVZIJA HERCEGOVACf\E PORODiCE zernljiste u mahali Kozici u Miljkovicima. posjetio je tada i grad Mostar. ubroji nas bosansko-hercegovacke muslimane medu najnaprednije muslimane svijeta. koga je ova porodica imala u Velikim Seredanima (opcina Trnovo). Rodio se je u Mostaru 1885. izmedu ostalog napisao i tursko-bosanski rijecnik i mislio ga izdati. Cuo sam od nekoliko Mostaraca da je Emir Sekib Arslan sa onim sto je u Mostaru tada vidio i od spomenute trojice cuo. bez edzela umiranja nema'. a onda se zdrav povratio i doviknuo svojoj vojsci: "Vidite li da.navalio ali je bio odbijen. preko ramazana sluzila i za mesdzid. Kad je posao u boj rekao je svojoj vojsci: "Bez edzela umiranja nema'. nisu nam nista znali reci njegovi potomci i rodbina." Rahmetli Avdibeg. pa je zatim lavovski navalio i prvi s vojskom prodro u grad. ga je dana junacki opsjedao. akci (po prevodu g. S ove bi strane predaja ispala tacna." On je. a kasnije tajnik muftijskog ureda u Mostaru. a umro u Brezi kod Visokog 1940. Hrvatska enciklopedija Zagreb. zatim je ata uzjahao. mozda bi se moglo utvrditi pravo bogatstvo i porijeklo ove porodice. Alajbezi su taj dan izmedu se vijecali. da se zakljuciti da je ona nekad bila veoma bogata. Zavrsio je gimnaziju i pravo u Istanbulu i orijentalnu filologiju u Becu i Budimpesti." Posljednji zasluzniji Clan ove porodice je Salih-beg Bakamovic. lnace smo prisiljeni osloniti se na predaju. go dine dolazio u Jugoslaviju Emir Sekib Arslan. pa je onda opet junacki ." On se za svoga Zivota zvao i dicio ovim imenom. Tada je skinuo svoj kalipak i udarivsi njime 0 zemlju rekao je: "Umrijet ima a vratit se nema". pripovjedao mi je da je prije izvjesnog vremena spalio punu vrecu nekakvih turskih spisa. Pola se sata junacki borio. akt broj 62511911. Preveo je vise romana i djela iz islamistike sa turskog i francuskog jezika. U njemu se veli da timar. njemacki i francuski. prelazi na Mustafu sina Omerova.) god." Sta je bilo s ovim rijecnikom i drugim njegovim rukopisima. II str.) godine. sv. tri kilo metra zapado od Mostara na kome je 1910. bio duboko frapiran. muftijom i Salih-begom Bakamovicem. kalpak na glavu pritisnuo i navalio. nalazio u rukama Omera sina Abdulkadirova. Ovo. jedan od razloga da on putujuci i proucavajuci zivot muslim ana u cijelom svijetu. broj 52. M. Fejicem koji je u ono doba bio gradonacelnik Mostara i nosio ahmediju. Interesantno je medutim. jos njemacki i madarski.

Tacan datum gradnje tekije. Zelenjka. dok je pod sofom bilo postavljeno veliko drveno korito iz kojeg su se napajali musafirski konji. Sejh Osman Nuri Begeta je neko vrijeme obnasao i imamsko-rnualimsku duznost u Seonici. kci Omerbegova. Oko 1908. Oko 1920. On se nalazio na vrhu. Visnjevica. godine sagradio je on. Njegov sin rahmetli Avdibeg. da je ona za svoju dzamiju izdala i posebnu vakufnamu (zakladnicu). godine i pokopan je do tekije. Ovaj je konak bio narocito posjecivan polovinom 19. koji je tada bjezao iz Sarajeva ispred zloglasnog Orner pase Latasa. pa su pokopani u seonicko groblje "Bijelolisce"." Po njegovoj smrti za sejha je dosao sejh Ahmed beg Buturovic. On je uz tekiju napravio jos ijednu sobu. Ovo je bila jedina tekija u konjickom stezu. Uz jedne su ulazili musafiri a uz druge se unosila hrana. pripovjedao mi je da je perfektno govorio perzijski i da je odlicno poznavo perzijsku knjizevnost. I danas se svi clanovi ove porodice odlikuju velikom hrabroscu i dosta visokom inteligencijom. tada znamenitog muderiza. Rahmetli Avdibeg pripovjedao je da je svijet. neposredno uz svoju kucu lijepu i prostranu tekiju. po njegovu pripovjedanju. Danas se nalazi u potpuno rusevnom stanju. Iz izlozenog se vidi. da su Begete mnoge ove osobine i do danas ocuvale. Veliki dio livada uz lijevu obalu Seoncice zove se "Begetica bare". godine definitivno je zatvorena." Oko 1880. Bio je prava riznica narodne tradicije i s njim je nestalo posljednjeg poznavaoca predanja ovog mjesta. Rasvar i Seonica. godine sagradila je Bega (Begajeta) Begeta. U ovoj se je dzarniji redovito klanjalo sve iza svjetskog rata. Oko 300 m jugoistocno od Seonice nalazi se jedna velika kosa zasadena kestenjen. Abdulaha i Muhameda. u masama dolazio u ovaj konak i u njemu ostajao po duze vremena.mi je pripovijedao. koja je sluzila kao musafirhana. koja u sebi ima mnogo lijepih i moralnih kvaliteta. pa je po njima i dobila ovaj naziv. Gornje seonicke mahale. gdje dobiva sejhski idzazet (diplomu). stoljeca. Osman-Nuri Begeta. Zanimljivo je istaci. i umro je 21 rujna 1937. tako da je bio poznat u konjickom. Ove se osobine nijesu mogle naslijediti niti odjedanput steci nego su se morale vremenom izgradivati. da je ovo porodica. 2B Isti mi je dalje pripovijedao da su tada u ovaj konak dosla dva sarajevska alima (ucenjaka): jedan muftija i jedan muderis. a onda se vraca u svoje rodno mjesto u kom ostaje do smrti. Avdibeg je dozivio duboku starost od 83 godine. i nijesu se niukom pogledu degenerisale. Ove nam cinjenice dobro svjedoce da su svi gore navedeni ogromni posjedi zaista nekad bili u vlasnistvu ove porodice. Prvi mutevelija njena vakufa bio je brat joj sejh Osman-Nuri Begeta. Osim toga. Prijeslop. 72 73 . Begeta. Neki stariji mjestani. Pozetva. Vise konaka se nalazila kamena sofa do koje je s vrela Mandinovca na oluke bila dovedena voda. u kojoj se je do skora zikir cinio. u Gornjoj seonickoj mahali dosta lijepu i prostranu dzamiju. hvale ga kao vrsna mualima. U ovome ih je konaku i smrt zatekla. Oko 1883. Begete su imale jos svoje ogromne posjede i u ovim mjestima: Donje selo. u Seonici. god. U svom rodnom mjestu proveo je djetinjstvo. S jednu stranu sofe stajala je razgranata lipa. a svoju je tekiju napravio po uzoru na carigradske." Sejh Osman-Nuri je pripadao derviskom redu Naksibendija. gdje je pred svojim ocem Omerbegom stekao i temeljno obrazovanje. Bio je graden na dva boja. tekija je definitivno zatvorena. [asenik. Numan i Muhamed su ucili u Sarajevu i pred rat su odselili u Tursku. stoljeca. Tekiju je sagradio sejh. koji je tu funkciju obnasao preko 15 godina. Umro je oko 1890. god. Kada je napravio tekiju veoma se popularisao. U Fojnici je ostao vise godina i tamo je slusao predavanja. On je bio prvim sejhorn ove tekije i tu je funkciju obnasao sve do svoje smrti. Kao vee zreo covjek odlazi on u Fojnicu i upisuje se u tamosnju medresu. odlazi on zajedno sa svojim muderisom u Carigrad. Polovinom proslog stoljeca u Seonici je bio otvoren konak Kadribega Begete. 26 Pored ovih hajrata Begete su u Seonici nacinile jos i jednu tekiju. Cerici. Begete su se narocito istakle na humanom polju i nacinile su najvise hajrata u Seonici. as druge se via visoki jablan. fojnickom i prozorskom srezu. koja nam se nije sacuvala i uvakufila je ove nekretnine: cifluk Bjelovcine (kod Konjica) i Podine (u Seonici). koji su pred njim ucili. U Carigradu se zadrzao kratko vrijeme. a zove se "Begetinac" Ova je kosa nekad bila sva u posjedu Begeta. Ostavio je iza sebe tri sina: Numana. Osim toga vladao je jos turskim i arapskim jezikom. i imao je s dvije suprotne strane lijepe kamene basamake. stoljeca. kao i gomje dzamije nisam nikako mogao utvrditi. da su Begete imale svoja tri timara: Petrovac. a prvi imam ove dzamije bio je Muhamed ef. Rahmetli Avdibeg mi je pripovjedao. Kljuc i Kruscicu. Polovinom 19. Sejh Osman-Nuri se rodio u Seonici pocetkom 19. Viljak.

Muslimanske narodne zenske pjesme. Prvi put se spominje u Cejvan-cehajinoj zakladnici iz 1554. Za ovaj iznos kupljen je jedan ducan i upisan na ime Roznamedzina vakufa. Kule u Bosni i Hercegovini. Kresevljakovic. odavde su Mostarci nosili u burilima vodu za pice. 1902. a visoka je bila oko dvanaest metara. stoljeca i vazi kao najljepsi stambeni objekat iz turskog doba u Mostaru. M. Za vrijeme ljetnih zega mnogi su ovdje dolazili i hladovali. dogradnje. nalazila se Biscevica kula. 29Izvori: Zakladnica Cejvan-cehajina iz 1554. neposredno uz lijevu obalu Neretve. gdje legator odreduje "da se ubuduce vrelo kraj Neretve iz sredstava njegovog vakufa odrzava" Ovo jasno govori da je vrelo bilo poznato od prvih dana izgradnje i naseljavanja Mostara. Kula na desnoj strani Starog mosta poznata je pod imenom Halebinovka. Osnovica joj je bila kvadrat sa stranicom sest metara. Ranije su je posjecivali turisti jer ju je vlasnik uredio i snabdio raznim eksponatima koji imaju muzejsku vrijednost. a ovaj naziv je dobila po kapetanu Halebiji koji je u Mostaru zivio koncem 17. H. Dva sokaka u Mostaru. godine oporucio (vasijet) 300 forinti za Roznamedzi Ibrahim efendinu dzamiju u Mostaru. Sagraden je koncem 18.Biscevici29 Biscevici su stara mostarska muslimanska porodica ciji clanovi ovdje zive od pocetka 17. Do prvog sprata vodile su kamene stepenice koje su bile sagradene s vanjske strane zida. Vrelo Halebinovac Do potkraj proslog stoljeca u Mostaru je bilo na glasu jedno vrelo koje se nalazilo neposredno uz desnu obalu Neretve stotinjak metara uzvodno od Starog mosta. godine. Predanje kaze da se Halebija prezivao Biscevic i da je ovaj nadimak dobio po tome sto je u Karadozbegovoj medresi predavao islamsko pravno djelo Halebiju. Mostar. Koncem 19. Dio Neretve ispod Biscevica coska Mostarci nazivaju Biscevica liman. Dz. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru akt br. Zgrada je u toku proslog rata ostecena ali je opravljena i sanirana. stoljeca. Ovaj cosak se spominje u sljedecoj narodnoj pjesmi: Sokolovi Savu preplivase Pehlivani u Mostar dodose U cetvrtak tenefe U tom cosku devet djevojaka Dvi muftine i dvi kadijine I cetiri Arif efendine I Begaja Moric alajbega Lipo igra Ale pehlivane AI' se Ali noga postaknula Pade Ale u zelenu travu U Mostaru je za turske uprave radila "Skolica staca Halebije" o kojoj nemamo nikakvih podataka. popese A u petak igru zapocese Igru igra Ale pehlivane ad bijele Halebine kule Do bijela coska Biscevica Na ovom cosku su prije tridesetak godina izvrseni potrebni konzervatorsko. a taj naziv je dobilo mnogo kasnije po mostarskom kapetanu Halebiji.restauratorski radovi i tada je registriran kao spomenik kulture. Sve do izgradnje novog vodovoda u Mostaru 1885. 74 75 . Sastoji se od prizemlja i sprata sa prostranom divanhanom koju drze dva od tesanog kamena ozidana stuba visoka oko deset metara i sagradena na pecinama lijeve obale Neretve. stoljeca pecina se srusila u Neretvu pa je tada vrelo zatrpano i ostalo bez podesna pristupa. jedan na Carini i drugi u Donjoj mahali nose po njima svoje nazive od 1867. Smail Biscevic je 1890. 4211897. a i kasnije dok vrelo nije zatrpano. a terzije su i sile. Kurt. Od stambenih zgrada u Mostaru najatraktivniji je Biscevica cosak u Biscevica ulici na Carini. 1954. godine. Bila je gradena od tesanog kamena i po svom arhitektonskom izgledu vazila je kao najljepsi objekat svoje vrste u Hercegovini. Od kule se jos vide samo rusevine. On je na ovoj kuli izvrsio neke adaptacije ili mozda. Biscevica kula i posjedi u Gabeli U mahali Brijeg u centru Gabele. godine. godine. Sarajevo. Poznato je pod imenom Halebinovac. Imala je prizemlje sa posebnim ulazom koga je od prvog sprata dijelio svod i dva sprata. Vrelo je izviralo ispod jedne velike pecine pod koju je moglo uci vise osoba i skloniti se od nesnosne mostarske vrucine. U dvoristu se nalazi posebna mala zgrada koja je sluzila za kuhinju. On je vise ovog vrela imao svoj cosak (kucu s doksatom) koji se spominje u ranije navedenoj pjesmi i koji je davno srusen.. stoljeca.

stoljeca bio kratko vrijeme spojen s konjickim (Belgraddzik) kadilukom. Sabanovic. Mrehici. Mulaci. Banje u BiH. godine. Vide se jos sarno rusevine ovih kuca i danas su vlasnistvo hrvatskih porodica Corica i Susaka. Hercegovina. H. Cenani. Torno Popovic.. godine. ovo mjesto i dobilo ovakav naziv jer je u odnosu na okolni hercegovacki krs. Madzari. izdvojena su sva sela oko Trebinja i nahije Zupci iz ljubinskog i pripojena novoosnovanom trebinjskom kadiluku. Kada je 1865. One su u pocetku bile vlasnistvo Biscevica a kasnije nekog Bakamovica koji se je od Biscevica ozenio ina taj nacin dosao u njihov posjed. U ovome mjestu je koncem turske vladavine sagradeno. Vladislav Skaric. Imamovici. godine nenaseljena i bila je vlasnistvo Siljega. Rudani. Nahija Ljubinje spominje se prvi put u izvorima iz 1469. Turska i Dubrovnik u XVI veku. Seici. ham am i han. Raonici. Kabili. Durici. Prisojani i Raspasci. Cokljati. Koncem 16. privlacno i ljubi se.. velikasa i plemica. a ponekad su opet Ljubinje i Nevesinje imali zajednickog kadiju. Jefto Dedijer. 63. Hodzici. Prekopci. Ljubinje i Cernica imali su ponekad u 17. kako navodi Celebija doselile ovdje iz Herceg Novog. godine izvrsena nova administrativno-teritorijalna podjela ]0 Evlija Celebi. 303. Sinanovici. Hadziosmanovici. Gluhici. Beograd. na pitomoj zaravni okruzenoj sa svih strana brdima i neplodnim hercegovackim kamenjarom. Serdarevica. Mulahuseinovici. javno kupatilo (hamam). Hrornici. Samopjani. Omeragici. str. Fazlici. Dumani. Bosanskog vilajeta. 1973. Kula je od 1941. preveo H. Serdarevici. BubicPO Ljubinje kasaba i centar istoimene opcine. akt broj 70/1888. Ovaj kadiluk je polovinom 17. 1931. Grebe. Stolac. Zato je kazu. stoljeca kada je Gabela ponovo dosla pod tursku vlast. Hercegovina od 1566. rodenog Ljubinca. spahijskog cehaju. Kao kadiluk Ljubinje se prvi put spominje 1594. Sagradio ju je neki feudalac Biscevic iz Mostara koji je u Gabeli jos imao tri odzaka i velike posjede. Cirimagici. Putopis. Obor. Pasici. Hajdarevici. Mrgani. Cosici. mekteb. Vladovici. veliko svratiste (han). U mahali Krtine su se ranije nalazile tri stambene zgrade na sprat sa prostranim dvoristern ogradenim visokim zidom. Sve navedene porodice.. str. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. osim jedne knee Grozdanica. Najstariji i najpotpuniji opis Ljubinja dao nam je turski putopisac Evlija Celebija koji je ovuda proputovao 1659. str. godine. Vuci i Zutigre. medresa. Trtci. Mataradzici (Baltici). Neposredno uz kulu nalazio se Biscevica odzak u kome su oni stanovali. Bijedici. Beograd 1909. Ovo sam cuo od rahmetli hafiz Smail ef. Glas Zernaljskog muzeja. Niksici. Ovdje zelim reci nekoliko rijeci 0 porodici Bubica koji slove kao stara i ugledna ljubinjska muslimanska porodica. zelenilom obrasloj i plodnoj uvali s vinogradima i bascama. Hadzici. Tice. Penave. vijeka. Sarajevo. Sarajevo 1952. dvije tekije. Spahici. Berberovici. Festici. 76 77 . godine. Softici. 200 tvrdo zidanih i kamenim plocama pokrivenih kuca i desetak ducana u carsiji. 374. str. Loge. Varupi. Niste. Salihaga Biscevic bio je posljednji muslim an koji je u Gabeli zivio do smrti 1928. Evlija je od islamskih spomenika vidio ovdje slijedece: dvije dzamije. Kadici. Begovici. dvije tekije. Krilici. Vegari. D Ljubinju su ranije zivjele slijedece muslimanske porodice od kojih su neke. iselile su iz Ljubinja do 1942. janicarskog serdara. Dizdarici. 139. godine kao pusto i nenaseljeno mjesto. Malohodzici. 415. Durrnisevici. Bubici. Fejzici. Francuz (Quiclet) koji je ovuda proputovao 1658. Grozdanici. Pecici. Baksici. do sredine 17. medresu. Filde. na sest mahala ito: Barnosi. Smjesteno je na sjevero zapadnom kraju Ljubinjskog polja. stoljecu zajednickog kadiju. a neke iz sela ljubinjske i drugih opcina: Bajramovici. Premilovci. Cernica. Burine. Bojcici. Sehovici. Ljubinje se dijeli. str. Halilovici. Bakirbegovici. pet dzamija. Kresevljakovic. Ljute. Sarajevo 1957. Pajici.. Oni su ovdje doselili iz Herceg Novog gdje su imali imanja i posjede u okolini. godine ili su bile pobijene. Mihanovici. stoljeca Ljubinje je postalo srediste posebnog kadiluka kome su pored okolnih sela pripojeni jos Trebinje s okolinom i dio nahije Zupci iznad juznog dijela Konavala. Cejvanovici.Trebinje. Nurkovici. Saranovici. Huntici. kaze za Ljubinje da je veliko i lijepo selo s dzamijorn. lezi u jugoistocnoj Hercegovini na cesti Stolac. Milivojevici. Sarici. trznog nadzornika i vrlo mnogo uglednih ljudi. Teparici. Redzepovici. On za ovo mjesto dalje kaze da ima dvije mahale koje Ieze na prostranoj. Ljubovici. Bureci. Kape. mekteb.Ova je kula sagradena u prvoj polovici 18. Brklje. Plocici. On za ovo mjesto kaze da je vojvodaluk Hercegovackog sandzaka i da ima: kadiju.

godine mualim Mahmud ef. Bubic bio je 1888. susrela se je tude s begom i on ju je upitao sta nosi u sanduku. Zena mu je radala sarno zensku djecu. pravnika. Prostor oko kuce zvao se Bubica mahala. i. strana 106. ljekara. godine u Mostaru. dobro cu te nagraditi" Nekoliko dana iza begova odlaska zen a porodi jedan veliki mijeh. Neki Bubic isao je 1750. Sluskinja mu sve pravo kaza. a onda pozva hizmecaricu i naredi joj da ostalu djecu spakuje u sanducic i baci u Neretvicu. Stanovali su u mahali Raspasci (u dokumentima Raspas) koja se sterala desno ispod ceste na ulazu iz Stoca u Ljubinje.. Cisica mekteba u Mostaru. a da ostalu baci u vodu. Beg ode tada u osam sela. Sulejman Bubic zivio je u Ljubinju 1704. Jos su imali velike posjede u Zavali. Zato probra jedno. kod sebe. da sarno jedno dijete zadrzi kod sebe. kod Bubica kule. Kad je hizmecarica dosla do mjesta koje se danas zove "Buturovica polje'. rodena Rizvanbegovic. i upitao sluskinju ko joj je to dao. u broju 7. a u novije doba vise intelektualaca: profesora. Kotezi se nalaze oko dva km sjeveroistocno od Popova polja. pored kule. reci ce joj beg. Buturovici o postanku prezimena Buturovic postoje medu ovdasnjim svijetom dvije predaje. Rusidi Ali ef. a ne kazuj nikako da si mene vidjela". i oni su od tada zivjeli u narocitoj sreci i zadovoljstvu. sagradila je polovinom 19. a da nikome ne kazuje sta je u njemu. Dervis ef. god. u Kanberaginoj mahali na Luci. i kod svakog svoga kmeta ostavi po jedno dijete.Ahmed spahija Bubic zivio je u Ljubinju 1604. U Bosanskoj Vili iz 1894. a ako musko. Do 1975. u opcini Ravno. a on rece: "Hajde ti kuci i kazi begovici da si je poslusala. Davno je srusena i cak se ne zna ni gdje se nalazila. Da ostavi svu djecu. Ovaj neocekivani porodaj jako zabrinu begovicu. Ovaj se dagadaj cu po 78 79 . vrsili su spomenuti alimi Bubica porodice. Salih ef. Islamsku duznost u njemu. Ovo mi je pricao spomenuti Smail ef. Kad se je djeci navrsilo pet godina. [ednu sam zabiljezio od rahmetli Avdibega Begete. Beg joj tad a rece: "Daj da vidim bi li koje valjalo za lova" i oduze joj sanducic. godine. i ona se poce premisljati sta ce raditi. Nakon dugog razmisljanja odluci se na koncu. Kad mu je jednom zen a bila pred porodajem on pode na dalek loy. Ova je porodica u proslosti dala nekoliko alima: Salih ef. beg ih je povalio jedno kraj drugoga i pokrio jorganima. Bubici su. To je bila mala dzamija u kojoj su se klanjali nocni vaktovi i teravih namazi. objavljena je kraca narodna pjesma pod naslovom "Taru peru u Bubica dvoru" U ovoj pjesmi narodni pjevac pjeva 0 bogatstvu i raskosi Bubica dvora u Ljubinju. Zato dovede svu djecu kuci i obuce im jednaka odijela. jako se iznenadio. u Travnik na vijecanje kod bosanskog valije.. Begovica kad vidje svu svoju djecu zivu i zdravu. inzenjera. godine vidjeli su joj se dijelovi prizemlja i prvog sprata. da ih seljanke odgajaju. Davno je prestao raditi i srusen u toku proslog rata. Ona mu je odgovorila da je "butra' okotila devetero i da je po naredenju begovice posla da ih baci u vodu. stoljeca mesdzid u Bubica mahali. I u ovom mjestu se je nalazila Bubica kula koja je na trecem spratu imala catrnju iz koje je voda bila razvedena u sve prostorije kroz cunjkove izradene od opeke. odluci beg da ih zajedno osuneti kod svoje kuce. Hasnija Teparic. skameni se od velikog uzbudenja. a i ostali svijet da je kao "butra" (tako se zvala jedna stara lovska kera u toga bega) jer je devetero djece zajedno rodila. Kad se je povratio kuci begovicu je lijepo nagradio. koju radi njene interesantnosti u cijelosti prenosim: "U davnoj proslosti je zivio u Seonici jedan bogat beg. ekonomista. kuda je ponijela. Kad ga je otvorio i nasao u njemu osmero muske djece. godine i po zanimanju bio trgovac. Pri polasku rece zeni: "Ako rodis zensko dijete ne cekaj me kod kuce. Ovdje su oni imali kulu od tri sprata koja je bila opasana bedemom i utvrdena poput grada. u kome kad ga raspori nade devetero zive muske djece. pa je uvijek zelio da mu Bog da makar jednog sina. i ovdje u to doba vrsio neku vjersku duznost. Bubic zivio je 1869. Kad je berber osunetio djecu. i hafiz Akif ef. ucitelja i drugih. godine i slovio kao ugledna i veoma uticajna licnost.Trebinje. Iza toga je pozvao begovicu da je pita moze 1i poznati svoje djete. desno od ceste Ljubinje. imali u Kotezima i posjede. sve dok je radio. Ali Rusidi ef.. Serdarevic.

Fazlibegovic navodi. Ova je porodica dala lijep broj inteligencije. 36 32 37 80 81 .) prepisao dva primjerka djela Sifai serif (zivotopis Muhamed Sidzil mostarskog kadije (SMK) broj 5. Novi Behar str. godine bio je imam i hatib Nezir-agine i Tabacice dzamije. safera 1272. V/24 I. 302 od 1936. na kome ih je beg od sluskinje oduzeo prozvano je "Buturovica polje'. Hasan-aga Bakamovie. I 1880. Fazlibegovic. da ova porodica vuce svoju lozu od znamenito patarena gosta Radina Butkovica. po svojoj fizionomiji i vanjskom izgledu." Godine. Ovi Cemalovici imali su velike posjede na Buni i okolini i kulu u Cemalovica mahali koja je sada vlasnistvo Martinovica. list 53. Pazlibegovic pobija tacnost ove predaje." On je u muharemu 1297. V/207. I mostarski Cemalovici bili su bogati i imali velike posjede na podrucju prostranog mostarskog kadiluka. Adembegov i Ahmedbegov) od kojih se dva (Adembegov i Ahmedbegov) nalaze jos i danas. (1860/61. isao je u Meku i hadz obavio.) prepisao je jedan primjerak Mushafa. hatibi." Dr. god. Dekretom od 27. Od 1878. XI 1855. XII 1879. ATAH. Buturovici su u Seonici nacinili cetiri konaka." Ova je porodica dala nekoliko ucenih ljudi (alima) medu kojima se nalaze i trojica hafiza. 1277. 12 km juzno od Mostara. i na njima sagradio dzamiju. a poslije njegove smrti prozvase." Umro je u drugoj polovini proslog stoljeca i sahranjen u haremu kod Dervis-pasine dzamije. pa bi smo ovu tvrdnju morali s rezervom primiti.) godine upucena mostarskom kadiji saznajemo da su prvaci Mostara: Ibrahim ef. Acta turcarum Provincijalata hercegovackih franjevaca (ATPHF) ATXBH/81 0 Katalog arapskih. Ibrahimbegov. a mjesto. Po svrsetku bitke pohvali ga vojskovoda i popleskavsi ga po ramenu rece mu: "Butumbeg". i misljenja je da je "izmisljena od nekog zavidnog saljivcine" 0 postanku. 0 nasim pezimenima. hifz i medresu. turskih i perzijskih rukopisa Provincijalata hercegovackih franjevaca (Strojopis). vaizi i mualimi. Hadzl hafiz Dervls Mehmed ef. pocasnom titulom kitio dok je bio ziv. koja danas sluzi po raznim mjestima Bosne i Hercegovine." Kao najvjerovatnije. te su ovih devet bliznaca prozvati Buturovicima. Cemalovic Rodio se u Mostaru 1824." Iz jedne bujrultije bosanskog valije. do 1887. 121 od 1936. (9. Oni su vrsili razne sluzbe u islamskoj hijerarhiji i bili: imami. Mehmed-aga Cumurija i Omer-aga Cernalovic bili pozvani da dodu na jedno savjetovanje kod valije u Travnik.) godine postavljen je za imama i hatiba Tabacice dzamije. 34 35 Sidzil blagajskog kadije (SBK) broj 288. Cemalovici Cemalovici se ubrajaju medu stare muslimanske porodice u Mostaru. od njih razlikuju. Ali-aga Dadic. stampana u Novom Beharu str. Na Buni. hifz i medresu. Seida Traljica. mjesto: Butumbegovici iskrivljeno Buturovici . muftija. Cemalovic Rodio se u Mostaru u prvoj polovini proslog stoljeca gdje je zavrsio mekteb. 0 postanku prezimena Buturovic. koja se cuje iskljucivo od clanova ove porodice:"U nekoj znamenitoj bitki istace se otac ove porodice kao veoma hrabar i srcan covjek.Buturije. godine i potpisan je kao svjedok na jednom sudskom ugovoru. (15. dr. Prica se da je Alipasa Rizvanbegovic oteo njihove posjede na Buni. Hadf hafiz Muhamed ef. sto znaci prema ovoj prici: "Ovo je pravi beg!" On se tom. (1792. Zato su Cemalovici stali uz reformni pokret Husein kapetana Gradascevica 31 i bili protiv Ali-pase. zive Cernalovici koji se smatraju starijim od mostarskih i koji se. Usporedi s clankom M. Acta turcarum Arhiva Hercegovine (ATAH). koja je 1207. koji je polovinom XV stoljeca zivio u Seonici.-14. a 1867. Trojica izmedu njih se spominju kao prepisivaci djela na orijentalnim jezicima a vise ih se spominje kao posjednici knjiga (kitaba). Nabrojacemo ih ovdje kronoloskim redom i dati 0 njima kratke i sture podatke iz izvora. Dr. god. list 54.narodu. Najstariji nama poznati Cemalovic je Orner. On ovo dokazuje na vise nacina od kojih su neki slabo osnovani. godine gdje je zavrsio mekteb. sin hadzi Mehmedov koji je zivio u Mostaru 1767. dvore i druge zgrade. R-255. (Avdibegov. koje se do Ali-pasina vremena zvalo Donji Ortijes. prezimena Buturovic pribiljezio je on ovu predaju.

januara 1944. zivio. X 1906. za koje se ne zna sta su bili po zanimanju. Naprotiv. inv." Ovdje zelimo dati nekoliko novih podataka 0 zrvotu i radu Small-age Cernalovica. Musavat je izlazio od 16. raznovrsnu korespondenciju kao i veci broj vrijednih dokumenata sto je sve nastalo u njegovom dugogodisnjem politickom i publicistickom radu. stoljeca gdje zavrsio mekteb. zulkadeta 1299. Od tada pa do svoje nasilnicke smrti zivio je bijedno i povuceno. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru (AVPM).-1918. Smail.) godine jednu zbirku dova (en'am) koja se nalazi u orijentalnoj zbirci Arhiva Hercegovine (Katalog . inv. je (vasijjet) 22 zute madzarije za Kotlevinu. Zbog pisanja u Musvatu protiv okupatorskih austro-ugarskih vlasti. br. hadzi Orner ef. Muhamed FazlibegoviC. intervencijom i ja sam dobio dekret 0 zaposlenju iz Beograda. sv. 75. Odveden je koncem 1944. 22 za Zirainu (Arsinovica) i 120 forinti za hadzi Ali-bega Lafe dzamiju. akt broj 140/1892. str. godine. istaknutog politicara i publiciste iz predratne Jugoslavije. (30. Umro je 11. turskih i perzijskih rukopisa.s. R-136. hifz i medresu. godine str. kada je dosao za gradonacelnika Mostara i postao prvi covjek ovog grada. Pored organa vlasti njega su na ulici napadali i na razne nacine vrijedali i maltretirali i neki Mostarci-rnuslimani koje je on sve licno poznavao i sviju ih dobro zapamtio. godine postavljen je za gradonacelnika Mostara na koji je polozaj dosao poslije Mujage Komadine...677 grosa i. R-128. Kada je Mostar bombardiran od strane americke avijacije 14. Umro je pocetkom ovog stoljeca i sahranjen u haremu kod Dervis pasine dzamije. Roden je u Mostaru 1884. godine i sahranjen u haremu kod Dervis-pasine dzamije. Katalog arapskih. stoljeca bio je imam i hatib Dervis-pasine i hadzi Ali-bega Lafe (Bakamovica) dzamije. Uredivali 38 su ga: Smail-aga Cemalovic. Koncem 19. 39 40 41 Enciklopedija Jugoslavije. pored politickih objavljivali i clanke iz kulturne proslosti Mostara i drugih mjesta Hercegovine. u Tuzli. Pored spomenutih u Mostaru su zivjeli i ovi Cernalovici: Ahmed ef. Po povratku u Mostar poceo je 1906. IX 1882. i Ahmed ef. Od nekoliko starih i vjerodostojnih ljudi cuo sam da on." Svojom oporukom (vasijjet) od 17. interniran u Arad u Madarsku. Tom prilikom poginula mu je i sestra Aisa s kojom je Smail-aga. 177.) Smail-aga je bio.. 1977. nije nikad ni jednom od tih pokvarenjaka i izroda nikakvu osvetu napravio. Poslije oslobodenja nase zemlje. 593. str. sa Osmanom Dikicern Samoupravu:" Vrijednost ovih triju listova je posebno u tome sto su.. godine 42 H. Husaga CiSic i drugi. godine gdje je zavrsio mekteb. 2." Hafiz Mustafa Cemalovic zvani "Arap hodfa" Rodio se u Mostaru polovinom 19. 619. Maticna knjiga umrlih muslimana iz 1890. 1898. Arhiva Hercegovine Mostar. organ Muslimanske narodne organizacije. do 30 VIII 1911. izmedu ostalog.. razrusila je i unistila sve u njoj. 82 83 . odredio da se od ovog iznosa podijeli sto grosa njegovim kmetovima (cifcijama). da im je svima pomagao. Smail-aga je bio kaznjen sest mjeseci strogog zatvora.) od kojih se jedno nalazi u Arhivu Hercegovine a drugi se je primjerak do 1957. Hakija Cisic. sa jos nekim istaknutijim muslim anima. te Alija Raljevic dok je izlazio u Sarajevu. Oporucio. Mnogo je drzao do svoje vanjstine i sa svakim se kulturno ophodio i bio je gospodin u pravom i potpunom smislu te rijeci. broj 140/1892. zatim u Sarajevu. XII526. septembra 1890. izdavati opozicioni list Musavat (arap. godine kao mladic od 22 godine zivota. (1893. Hasandedic. Posjedovao je lijepu biblioteku. broj 15).) ostavio je 1. Bio je posljednji predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije u Mostaru koja je prest ala djelovati pocetkom 1941." Sejid hadzi Osman Cemalovic sin hadzi Mustafin prepisao je 1300.a. red. prica se dalje. ruzdiju i nakon toga trgovacku akademiju u Gracu. neke i zaposlio ina taj nacin im svima zlo dobrim vratio. Small-beg Saric. posto je bio nezenja. str. godine jedna bomba je pala na njegovu kucu na Carini. Kad se je Smail-aga razisao s politickim vodstvom muslimana pokrenuo je list Srpsku omladinu a kasnije. 1918. Za vrijeme prvog svjetskog rata (1914. 442 Pismo Sabana Hodzica iz Tuzle. ATAH. godine nalazio u posjedu dra Stanka Sielskog. Ovo svjedoci da on nije bio osvetoljubiv nego dobar covjek i velik altruista i humanista. Njegovom. jednakost) s podnaslovom: Politicki nedjeljni list bosanskih muslimana. u Mostaru do septembra 1909. Trudio se je da svakom na neki nacin pomogne.

stoljeca zivio u Niksicu gdje je. medutim kaze da je njihov predak bio domaci covjek koji je nakon zauzeca Mostara po Turcima 1468. str. oni su odavde prebjegIi u Mostar gdje i danas zrve njihovi potomci. Efice. Serovic. nakon progona musIimana iz Spanije 1492. Ne zna se i. Ljubuskom. onda su oni. Sve te iz Niksica iseljene muslimanske porodice se od tada prezivaju Niksic i svoje pravo prezime su skoro sve zaboravile. Dr Vladimir Corovic misli da su Cevre. bilo boraca iz ranije osvojenih mjesta Hercegovine. 1955. stojeca zivjeli u Kutima. upisano je vise od 230 muslimanskih porodica koje su na podrucju hercegnovske i risanske opcine imale posjede za vrijeme turske uprave. (1767..45 Turci su prvi put zauzeli Herceg-Novi 28. ucinio i predak Cisic. Vladimir Corovic. mozda. Medu ovim borcima je. Mostar i njegova srpska pravoslavna 1933. Njegovi potomci su odavde preselili u Mostar prije 1877.sa dr. malinama. godine i u njihovoj vojsci je tada. sigurno. januara 1482. Sidzil mostarskog kadije (SMK) broj 5. IV Kotor. ovdje dosli iz neke strane zemlje. gdje su doselili iz Herceg-Novog prije njegovog pada u mletacke ruke 1687. godine. prema vazecern Statutu i obicajima Splita. Marin Sokaislic je 14. medu kojima se spominju i CisiCi. 22." Iz ovog se razumije da je spomenuti hadzi Mehmed plovinom 18. bilo i Cisica iz Mostara koji su se nakon pada Herceg. CiSiCi. godisnjak Pomorskog muzeja u Kotoru. ispod Kutskog Osoja. sigurno se nece nikada saznati da 43 Arhiv Zadar. Dzudze. 23/ 10. Dabarsko polje u Hercegovini. Neki Cisici su polovinom 17. sigurno. str. dokumenat Spl. Ako ovo prezime posmatramo s jezicke strane. fotokopija i prevod kod porodice Kerima Cisi6a iz Mostara. Beograd 46 47 84 85 .) godine dao u zakup hadzi Salihu Kajtazu iz Mostara.Novog u turske ruke ovdje nastanili i u mjesnoj drzavnoj upravi ili vojsci dobili neko zaposlenje. 45 Dr. onda se moze misliti da je njihov davni predak dosao u Mostar iz Turske. Petar Sobajic." Cisici se u turskim izvorima spominju pod prezimenom "Kisioglu" ili "Kisizade" sto prevedeno na nas jezik znaci Koljenovic. smokvama i drugim vockama i da mu. Za trajanja posljednje kuge u Hercegovini od 1813. janjicar ili spahija. Cumurije. str. 44 Cisici Cisici su stara mostarska porodica 0 cijern se porijeklu kao i vecine ostalih muslimanskih porodica Mostara. Kulukcije. u jugoistocnorn dijelu Dabarskog polja. Mostaru. 71 i 72. Predak dornael covjek Porodicno predanje. li ovaj Ratko ima ikakve veze s mostarskim Cisicima i da li je on ili neki njegov potomak presao na islam. Pogodio se s njim da on ovu zemlju obradi i zasadi dobrim lozam. Od iseljenja iz Niksica one zive u Ljubinju. i za vrsenje neke vojne ili civilne duznosti dobio ovdje ili u okolini Mostara timar (leno) i ovdje se stalno nastanio. godine. Taslamani. 1954. daje svake godine odredeni dio prihoda. Asimom Opijacem u Jasenovac gdje su obojica. godine. 16. list 81. Kajtazi. Sojkovic. doselio iz Herceg-Novog prije njegovog pada u mletacke ruke 1687. Borbe s Turcima oko Herceg-Novog do njegovog oslobadanja 1687. nista pouzdano ne zna. kao osvajac. sigurno. Zna se da su mnogi ugledniji ljudi u prvim danima turske vladavine na islam prelazili iz cisto speklativnih razloga tj. IX. opstina. da bi sacuvali svoje posjede i stecene privilegije pa je to mozda.. kod javnog puta. Srpski etnografski zbornik. godine kada su Niksic zauzeli Crnogorci i kada su skoro sve muslimanske porodice odavde iselile. Beograd. godine. Petar D. iz Turske iii cak Afrike. godine." Hadzi Mehmed Cisic iz Niksica imao je mukatu u Fragustinu u mostarskoj nahiji koju je ll81. sepembra 1446. Oba ova misljenja su sarno hipoteze i ne mogu se nicim dokazati ni pobiti jer se u pristupacnim izvorima 0 tome nista ne govori." U katasticima koji se cuvaju u katastarskim uredima u HercegNovom i Risnu. vjerovatno. Konjicu i drugdje. 41. Ako ovo misljenje nije tacno. primio islam i autohtonog su porijekla. Temimi i neke druge mostarske muslimanske porodice turska prezimana i da su njihovi preci dosli u Mostar iz Turske. do 1815. Stocu. godine ustupio Ratku Cisicu iz sela Kuk deset vretena zemlje u splitskom polju ispod Sitnica. godine. bez ikakva razloga i na pravdi Boga ubijeni.

raznih zanatlija i podanika tvrdava. do 1967. nasto mu je ona odgovorila: "[a hocu agu!" Aga je preko nekog saznao da bi se Sima zeljela udati za nj. Kmet je odmah Simi prenio zasto ga je aga zvao i upitao sta za rad kod age trazi. Ona je brizljivo agu njegovala i stalno posmatrala sta on radi posebno kako abdest uzima i Bogu se moli. Za trajanja ovih borbi oni su se s porodicama sklonili u svoju kulu u Sovicima sto je revoltiralo neke mostarske jaramaze (nabodice) pa su se oni uputili u Sovice da ih potraze. curcija i cebediija Mostaru iz 1755. 1973. godine ova je porodica bila bogata i age Cisici isli su svake godine preko ljeta u Sovice i pobirali "hak" od kmetva. PavIa Silobadovica 0 cetovanju u Primorju." Za vrijeme lokalnih borbi u Mostaru izrnedu Bakamovica i Pestela. nevesinjskog i ljubuskog kadiluka. klanjala. kmet mu je poslao svoju kcer Simu da ga njeguje. Sudost forschungen. Zagreb. ali mi 0 njima veoma malo znamo jer se u turskim dokumentima rijetko uz ime navodi i prezime. i drugu u Rabini u opcini Nevesinje. u 51 Fra Veljko Vrcic. dokumenat 7/214. Abdulah. [ednom prilikom. na prijedlog nekog Spahica. i s jedne i s druge strane. godine. Cisici su u svim ovim sukobima ostali po strani jer su bili ljudi od rada i reda. dobro se ubila i odmah uzviknula: "Iezus i Marija pomozite mi!" Ukucani. 156.Godine 1755. postila i cak svake godine u svojoj kuci mevlud priredivala.. Imotski. Die Kampfe der ajane in Mostar bis zum Jahre 1833. Mehmed. stolackog. Saznavsi za ovo Cisici su prebjegli u Imotski. Tada su se njih dvoje nastanili u kuli u Sovicima i u prve tri godine tri sina su im se rodila. 49 86 87 . koji je takoder imao kulu Sovicima. XXI. Husaga CiSiC (1878. Stipan Zlatovic. godine postavljen za cehmajstora gradevinara poslije Muharem cehaje koji je svrgnut s ovog polozaja zato sto se opijao. cest. Kad je aga ozdravio. bank XXVIII. sinovi hadzi-Hasanovi koji su po zanimanju bili terzije. zato sto ga je tako lijepo njegovala. a u kuli je ostalo sarno zenskinje. u Mostaru su zivjeli slijedeci Cisici: Mustafa." U vrijeme 50 Ahmed S. Popis terzija. 329. ul. upisana je u gr. str.). cuvsi ove rijeci odmah su im naredili da im kucu napuste i tada su se oni nastanili podalje od njih u Donjoj mahali na desnoj obali Neretve. Muhamed Hadzijahic. Cisici su bili bogata porodica Cisici su bili bogata porodica i imali su velike posjede na podrucju mostarskog. Neki aga Cisic koji je jednog ljeta boravio u svojoj kuli u Sovicima razbolio se nenadno od groznice (huma) i posto je tada u kuli sam stanovao. kat.. 26. Sarajevo. blagajskog.) mi je pricao da su stariji uvijek savjetovali mladim da ne budu sitnicavi i da od kmetova nikad u cijelosti "hak" ne uzimaju." Alija Cisic je 1756. i zapremala je s dvoristem povrsinu od 322 m'. silazeci niz stepenice posrnula je. Uz nju se nalazila stala za konje i oko nje vise vrtova." Medu clanovima ove porodice bilo je mnogo posjednika. broj 251. knj. Nabodice su u kuli prenocili i pri polasku je zapalili pa je zenskinje jedva uspjelo vatru utrnuti. bilo veoma zarazno. Kula u Sovicima bila je locirana na lokalitetu Kula. preci na islam i uzeti ime Emina. 1814. Kronika 0. Agin otac stanovao je u Brankovcu u Mostaru i kad je cuo koga mu je sin ozenio odmah mu je porucio da mu kuci ne dolazi. Tada je aga iz Sovica s porodicom preselio u Mostar i pricaju da je Sima-Emina striktno izvrsavala sve islamske obrede. Posto je postojala bojazan da djeca ostanu bez islamskog odgoja i od islama se odrode otac mu je. Do austrougarske okupacije 1878. godine. 1969.-1956. kada su Mlecani konacno zauzeli Imotski od Turaka i tada su sve muslimanske porodice odavde iselile. Odjeci 250 godina rada imotske zupe 1717. (1662-1685. a one koje su ostale bile su pokrstene. str. sagradio u dvoristu svoje knee u Brankovcu novu kucu i porucio mu da s porodicom odmah u Mostar preseli. Starine. sto i oni sami govore i na racun ovoga se na mostarski nacin razne sale zbijaju. Oni su jos imali i dvije kule: jednu u Sovicima u opcini Grude (Bekiji). 31. vinograda i njiva koje su im kmetovi obradivali. str. Prilozi POF-a. 1007. Acta turcarum Arhiva Hercegovine. godine.kazala je Sima Za Cisice u Sovicima vezan je slucaj prelaska jedne katolkinje na islam i njena udaja za muslim ana sto je u ono doba. pozvao je k sebi kmeta i upitao ga kako da Simu nagradi zeleci joj. pokloni neku 48 njivu od svog posjeda. Ovaj slucaj se dogodio prije 1717. 1967. Alicic i Hivzija Hasandedic. str. Ja hocu agu .. I dan as poneki stariji Mostarac rekne u sali ovim Cisicima iz Donje mahale da oni nisu pravi Cisici jer ih je rodila Stukorka Sima. Ahmed i Husein. Tada joj je on ponudio brak pa su odmah otisli u Imotski kod kadije i vjencali se.

na nekoj medresi i vaiza (propovijednika). 200 obljetnica Fortisova putovanja po Dalmaciji. str. jer na svijetu ima mnogo dogadaja Ali slicnog ovom nije vidjelo ni muska ni zensko Bozijom odredbom u nasem gradu se dogodio veliki potop Zbog cega se na sva stvorenja spustio veliki strah Kiia je ijevala jedne noci od mraka do zore I sa svih brda su tekle bujice i plavile kao more Narocito bujice koje su tekle niz Dronjevac Porusile su Mostar u mnogo kuca i koia (iivota) Ovako nasilje nije voda do danas nikad pocinila Svijet ovo broji u znakove Sudnjeg dana Bog uiinio njegov kraj dobrim i obradovao nas Neka nas s dobrim spomene svako ko ovo cuje Tacno 1206. 56 Josip Rogilic.hercegovackog ustanka 1875. zbomik radova. H." Porodicno predanje kaze da je nakon poraza turske vojske pod Becom 1686. godine. turskih iperzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine Mostar. Mustafu. 1989. Muslimanska bastina u istocnoj Hercegovini. broj 1. 8 i 16. Bekija kroz vijekove. Tamo je ranjen njihov predak Hasan-aga. list 57. Od zavrsetka prvog svjetskog rata 1918. 1975. Sovici i Gorica. sv. 19-28. Mahmuda i Muhameda koji su zavrsili nauke u Istanbulu i po povratku u Mostar zauzimali visoke polozaje u islamskoj hijerarhiji i bili: muftije. cuveni borae i voda muslimana u onim teskim i nemirnim vremenima cija je tragic no rornanticna sudbina opjevana u poznatoj narodnoj baladi "Hasanaginici" On je imao cetiri sin a: Mehmeda. muftija neka se uzme za pouku. vaizi i vakifi. koji je zivio u Mostaru u 18. 1964. Milan Glibota." Cisici su dali veci broj vjerski obrazovanih Ijudi Porodica Cisica dala je veci broj vjerski obrazovanih ljudi (ulema) i legatora (vakifa).. Hasandedic. 1990 . I. imami. 204. Ljetopis Matice srpske. str. godine i danas joj se vide sarno rusevine za koje niko od Cisica ne zna cije su vlasnistvo. Sarajevo. 88 89 . kao ni njihovi veliki posjedi u Sovicima. 165.) godine po Hidiri Dogodio se ovdje ovaj znacajni dogadar znaj 55 0 velikodusni. 5. str. opjevana u poznatoj i jednoj od najljepsih narodnih balada "Hasanaginica" nije nikako mogla odigrati u Zagvozdu nego negdje u pojasu Prolozac Vitina . Bihalji Merin. Pjesmu objavljujemo ovdje u prevodu: Sastavio ponizni Muhamed Predanje 0 Hasanagi Cisici su imali i jednu kulu u Rabini u opcini Nevesinje koja je locirana na lokalitetu Pod kulom i koja je ranije bila u vlasnistvu Dande iz Mostara. broj 36/37. misle da se radnja. godine u njoj stanuju Stranjakovici i ona je danas njihovo vlasnistvo.. negdje u okolini Ljubuskog. Posto su dizdari tvrdave Zadvarje bili Vlahovici koji se na toj funkciji spominju 1617. Sarajevo.. godine jedan ogranak Cisica jos zivio u Imotskom gdje su imali veliku staru kulu i u njoj stanovali. Katalog arapskih. muderisi. hatibi. On je bio i pjesnik koji je. Berkovicima i Hateljima u Dabarskom polju. (1791. god. Isti. Pored muftijske on je ovdje sigurno vrsio i duznost muderisa. str. 155. godine ova je kula odigrala znacajnu odbrambenu ulogu. str.) go dine. (1791. Hivzija Hasandedic..1952. Zagreb. O.Capljina. Pored Rabine Cisici su imali posjede jos u susjednom selu Zuljima. Geografski glasnik. 53 csu. 6." 0 njima cemo kasnije detaljnije govoriti. stoljecu i bio muftija. Duga nad obalama vremena. Sovici i Gorica u Silobadovicevoj kronici. Najstariji nama poznati alim ove porodice je Muhamed ef. 376-384. godina 128. istoricari misle i pretpostavljaju da Marko Vego.. 1977. Od njega nam se je sacuvala jedna pjesma od sedam distihona koju je spjevao povodom velike pop lave koja je pogodila Mostar 1206. Navedeno predanje je veoma indikativno jer i neki istoricari koji nisu za nj znali i nikad nista culi. Oni dokazuju da su se i dvori begova Pintorovica nalazili u ovom pojasu. rukopis R-522. str. Sovici i Gorica u Bekiji." Srusena je ubrzo poslije 1878. pjevao na turskom jeziku. inv. broj 646. se dogadaj opjevan u "Hasanaginici" zbio u Sovicima gdje je Hasanaga Vlahovic imao kulu s rezidencijom.

Ovim kronogramom upoznali smo jednog novog pjesnika i epigraficara Mostara 0 kome se do sada znalo sarno toliko da je bio muftija u Mostaru u drugoj polovini 18. stoljeca. Umro je 1212. (1797.) godine u Mostaru i pokopan u malom earinskom haremu gdje su mu se nisani nalazili sve do1965. godine kada je ovo groblje ekshumirano i na njemu izgradena nova zeljeznicka i autobusna stanica. Zavicajni muzej Hereegovine prenio je njegove nisane u dvoriste Cejvan cehajine dzamije gdje se i sada nalaze. Daljnjim proucavanjem rukopisa na orijentalnim jezicima koji se nalaze po raznim bibliotekama i naucnim ustanovama kod nas naci ce se, mozda jos koja pjesma ili prozni sastav ovog muftije, pjesnika i epigraficara, On se cesto spominje kao svjedok na sudu 1780.,1782. i 1785. godine." Pored spomenutog Muhamed ef. ova je porodiea dala jos jednog muftiju. To je Mustafa ef. koji se spominje u Mostaru od 1768. do 1800. godine. Imao je sina Muhameda koji je potpisan kao svjedok na sudu prilikom jednog vjencanja obavljenog uz ramazan 1245. (mart 1830.) godine." 0 njemu nemamo drugih podataka. Od polovine 18. stoljeca do konea proslog stoljeca u Mostaru se spominju slijedeci Cisici koji su vrsili razne funkcije u islamskoj hijerarhiji i bili imami, hatibi, vaizi, muderisi i mualimi: Mehmed ef. 1796., Salih ef. 1798., Abdulhamid ef. 1808., Mehmed Seid ef. 1829., Hasan ef. sin Mehmed ef. 183l., Husein ef. 1856., Ahmed ef. 1874., hadzi Orner ef. i hadzi Hasan ef. 1874., Nazif ef. 1875., Ibrahim ef. 1885., Saclr ef 1893. i Mehmed ef. 1894. Oni su bili imami i hatibi Koski Mehmed pasine dzamijei Husein hodzine dzamije." Mustaf ef CiSic bio je prvi muderis medrese u Cazinu koja je otvorena 1868. godine. On je svakako bio ucen covjek ali gdje se skolovao i kada je i gdje umro nista se ne znamo."

Dobrotvori Mahmud ef. CiSiC, sin Ahmedov iz Husein-hodzine mahale na Carini, svojom vakufnamom od konea 1264. (novembra 1848.) godine zavjestao je u Karadoz-begovoj mahali slijedece: ducan, bascu uza nj, magazu i iznad nje sobu za mekteb. Ovdje je jos sagradio pekaru za pecenje hljeba, sobu na spratu i uz njih bascu i jos jedan ducan. Na Vilovini je zavjestao kucu sa sobom, kuhinjom, avlijom i bascom koja granici: Neretvom, imaretom hadzi Mehmed-bega Karadoza, kucom Ahmeda i Ibrahima Vile i javnim putem. Dalje je zavjestao, sujoldzijski alat tj. alat za opravljanje vodovodne mreze. Vakif odreduje da se navedni objekti izdaju svake godine pod zakup sposobnim i postenim platisama i da se novae koji pretjece nakon njihove opravke, trosi u slijedece: - muteveliji 50 grosa godisnje, - mualimu mekteba 50 grosa godiSnje; - bibliotekaru Karadoz-begove kutubhane 150 grosa godisnje, Dalje je odredio da se iz prihoda njegovog vakufa opravljaju medrese: Karadoz-begova, Roznamedzi Ibrahim ef., Darul-kurra (Buka medresa) u Karadoz-begovoj mahali i nanovo sagradena hadzi Balina medresa u Brankoveu. Ostatak novea koji pretece nakon opravke objekata i izvrsenja svih vakifovih odredaba, mutevelija ce svake godine podijeliti ucenicima spomenute cetiri medrese. Oni su duzni prouciti po jednu Fatihu i po tri Ihlasa za duse vakifovih roditelja. Na kraju vakif odreduje da ce on dozivotno upravljati svojim vakufom, a poslije njegove smrti brat mu Jusuf s koljena na koljeno. Kad izumru svi potomci brata mu Iusufa, onda ce mjesni kadija postaviti postena covjeka za muteveliju." Muhamed CiSic, sin Hamidov, uvakufio je nepoznate godine jedan autograf mostarskog pisea Ibrahima ef. Opijaca, sina sejha hadzi-Ismailova, koji se sada nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovaj rukopis je ovdje prenesen iz Karadoz-begove biblioteke.?

57 58 59 60

Acta turcarurn Arhiva Hercegovine, dokurnenat 3/107. SMK, broj 5, list 121, broj 3, list 87. SMK, broj 3, list 17 i 61, V-53, list 17 i 20. Hajrudin Curie, Skolske prilike muslimana Bosne i Hercegovine Beograd, 1965., str. 115. 1800-1878.,
61 62

SMK, broj 3, list 52 i 53. Orner Music, Ibrahim Opijac Mostarac, Prilozi POF, Sarajevo, 1961., str. 38.

90

91

HIVZUA

POHODICE

Cumurije63 Dr. Vladimir Corovic u svojoj knjizi 0 Mostaru, kaze da su Cumurije i neke druge mostarske muslimanske porodice turska prezimena i da su im preci dosli u Mostar iz Turske. Zna se pouzdano da su Cumurije do 1687. god. zivjele u Herceg Novom i da su ovdje i selima hercegnovske i risanske opcine imali velike posjede i kulu. Kad su oni, zasto i odakle ovdje doselili tacno se ne zna. Poslije pada Herceg Novog u mletacke ruke, Cumurije su se odavde iselile, kao i vise drugih muslimanskih porodica, u Dabarsko polje gdje su se stalno nastanili u Kutima. Kuti su smjesteni u jugoistocnorn dijelu Dabarskog polja, ispod Kutskog Osoja. Ovdje je, kako se prica, bila nekad prava varos i knee su se nizale uz ivicu polja uz put koji vodi za Prisoje, i bile su grupisane oko Cumurijine kule. Ovdje su od polo':_ine 17. st~ljeca zivjele slijedece muslimanske porodice: Abaze, Celebici, Cisici, Cumurije, Hadziomeri, Hamzici i Huseinagici, za koje se prica da su doselili iz Herceg Novog. Uskoci su bratstvu Cumurija pobili u Kutima 97 celjadi. Za trajanja kuge u Hercegovini 1813. do 1815. godine Abaze, Celebici, Cisici i Cumurije su prebjegli u Mostar, Hamzici i Huseinagici u Stolac, a Hadziomeri u Gabelu, od kojih vuku porijeklo Muratbegovici iz Visica. Od Cumurija je iza kuge ostao u Kutima sarno hadzi Ahmet-beg i cijelo ovo selo, bilo je njegov cifluk. Njegovi potomci preselili su u Mostar sredinom 19. stoljeca, jer se nisu mogli odrzati u cisto krscanskoj sredini, posto su bili stalno napadani od hajduka i uskoka. Na imanja navedenih porodica naselilo se poslije 1850. godine vise srpskih porodica, ciji potomci ovdje i danas zive. U polju blizu Cumurijine kule nalazila se jedna dzamija za koju se ne zna ko ju je i kada sagradio. Moze se misliti, ali jos nicim dokazati, da je ona bila zaduzbina Cumurija, koji se smatraju najstarijom porodicom u ovom mjestu, a bili su i najbogatiji. Ona je,
63lzvori: Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru, akti broj: 4/1895, 215/1897. 255/1897, 27111908; lslarnska rnisao, Sarajevo. 1985., broj 75 i 76; Torno Popovic, Herceg Novi, 1924.; Petar Serovic, Bijela u Boki, 1954.; Maksirn Zlokovic, Turci u Herceg Novom, 1970.; dr. Bogurnil Hrabak, Herceg Novi; 1972.; Perat Sobajic, Dabarsko polje u Hercegovini, Srpski etnografski zbornik, Beograd 1954. godine, i gruntovne knjige Opcinskog suda u Stocu.

sigurno, imala i svoj vakuf, ali se, ne zna sta i koliko, jer se vakufnarna nije sacuvala. Srusili su je uskoci Baje Pivljanina u drugoj polovini 17. stoljeca i nikad vise nije obnovljena. Do nazad tridesetak godina vidjele su joj se omedine, koje su bile u korov i trnje zarasle i postale nicije vlasnistvo. U haremu kod dzamije bilo je nekad vise lijepo gradenih nisana s natpisima koji su pisani arapskim pismom i koji su svi davno unisteni. Nedaleko od dzamije nalazio se Cumurijin harem u kome su se oni sahranjivali i u kome su svi nisani takoder unisteni. Ovdje se nalazi i Cumurijina kula od tri sprata. Gradena je od tesanog kamena, s puskarnicama i danas je vlasnistvo Vojicica. Cumurije su, osim Kuti, imale jos velike posjede u slijedecim selima Dabarskog polja: Berkovicima, 24 kilometra od Stoca uz cestu za Bilecu i Trebinje, nakojem se podrucju nalaze toponimi "Cumurijin do" i "Cumurusa', Ljutom dolu, ispod planine Trusine, gdje su imale velike posjede, Podkomu, ispod brda Volujace i Hrguda, gdje su imali posjede i kulu, Suzini, ispod brda Glavice i Kubasa, gdje se, nalazi toponim "Cumurijina bara" i Zasadu, ispod Crnog Osoja, gdje se nalazi toponim "Cumurovina" Iz gruntovnih knjiga OpCinskog suda u Gacku, saznali smo da su oni imali posjede i u Slivlju. Na sva imanja Cumurija u Dabarskom polju i Slivlju naselile su se poslije 1850. godine neke srpske porodice iz Crne Gore, Dabra i Bilece. Po preselenju u Mostar, polovinom proslog stoljeca, oni su se nastanili u Malom Brankovcu, gdje su izgradili svoje kuce, Kada je Mostar 1867. god. podijeljen na sokake (ulice), jedan je u Malom Brankovcu dobio ime po Cumurij ama od 1946. godine nosi ime Brace Cisica ulica. Dzamiju Hadzi Balije, sina Muhamedova u Brankovcu, koja je sagradena prije 1612. godine, i nazivaiu "Cumurijina dzamija" Oni je sigurno, nisu sagradili, jer niko od njih nije u Most~ru iivio prije, 1815. godine. Ovaj naziv upucuje na misljenje da su Cumurije u njoj vise godine vrsile imamskui hatibsku duznost. Ova je porodica dala vise zasluznih i ucenih ljudi. Husaga Cisic u svom djelu 0 Mostaru na strani 128 i 279, spo~:ninjekao istaknute gradane Mostara hadzi Sadika i Dervis-agu Cumuriju. Za hadz~ Sadika kaze da je 12 godina bio, mostarski ajan/prvak da je na ova) polozaj dosao poslije ajana Mehmed-bega Hadziornerovica.

92

93

H!VZUA HASANDED!C

NEKE POZNATE HERCEGOVACKE MUSLIMANSKE PORODICE

Ahmed ef. Cumurija, bio je od 1895. godine mutevelija Cejvan cehajinog, vakufa i poslovoda Vakufskog povjerenstva u Mostaru. Isti je od 1906. do 1908. godine bio drugi prefekt GimnazijalnogVakufskog konvikta u Mostaru. U groblju Sehitluci u Brankovcu, gdje su Cumurije stanovale, nalazili su se do nazad tridesetak godina nisani sljedecih Cumurija: Ali ef. sina hadzi Salihova, umro 1240. (1824.), hadzi Ahmeda, sina Ali ef., umro 1266. (1850.), i Ali-bega, sina Dervis-agina, umro 1311. (1894.) godine. U ovom, haremu su unisteni svi nisani poslije 1960. godine i u njemu se od 1992. godine sahranuju sehidi koji su poginuli, u ratu 1992-1995. godine. Na jednom visokom i raznim dekoracijma ukrasenorn nisanu, kod Cejvah Cehajine dzamije na Velikoj Tepi, pise da oznacava grob hadzi Dervis Mahmuda, sina hadzi Ahmedagina, koji je umro 1299. (1882.) godine. Ovaj nisan je prenesen iz carinskog harema 1965. godine, na kome su sagradene zeljeznicka i autobusna stanica. Dadici - Misrije - Mlsirlije Dadici se ubrajaju medu nekoliko najstarijih muslimanskih porodica u Mostaru. Prvi nama poznati Dadic je Muhamed ef. Misri-Dadic koji je zivio u Mostaru 1669. godine i bio imam i hatib Sinan-pasine dzamije i mutevelija njena vakufa. U isto vrijeme ovdje su zivili: Ibrahim ef. Misri, Mehmed celebi Misri i hadzi Husein Dadic (Dadizade) koji se u sidzilima mostarskog kadije vise puta spominju kao svjedoci prilikom sklapanja raznih ugovora na SUdU.64 Rijec "Misri" svjedoci da su spomenuta cetvorica dosli u Mostar iz Misira (Egipta) i da su, sigurno bili ugledni i uceni ljudi, ali se ne zna s kakvom su misijom oni ovdje dosli. Polovinom 18. stoljeca u Mostaru su zivili slijedece Misrije: hadzi Ismail-aga, hadzi Hasan, hadzi Husein i hadzi Fazlullah koji se u sidzilima vise puta spominju kao svjedoci prilikom sklapanja raznih ugovora." U Mostaru su 1775. godine zivili: hadzi Ismail Misirli- Dadic, Alija Dadic (Dadizade), sin hadzi Ismailov i Muhamed
64

Misirli, sin hadzi Huseinov koji su po zanimanju bili terzije." Ali basa Misirli Zivio je u Mostaru 1780., Redzep basa Dadic 1823, Husein Misirli 1841. i hadzi Mustafa Misirli, sin Ibrahimov 1851. godine." Poslije ove godine u izvorima se vise ne spominju Misrije i Misirlije nego sarno DadiCi. Iz izvora saznajemo da su Dadici od 1669. godine, a mozda i od ranije bili mutevelije Sinan-pasinog vakufa a neki od njih i imami i hatibi dzamije ovog najstarijeg mostarskog vakifa. Kad je njihov predak dosao iz Misira u Mostar ne zna se ali se zna da su oni stanovali u Sinan -pasinoj mahali koja se formirala oko bivse Sinanpasine dzamije na Mejdanu (Trg 1. maja) gdje se i danas u Ciberovu sokaku broj 1 nalazi Dadica kuca." Uz Sinan-pasinu dzamiju nalazila se je mescema (sud) u koju su clanovi ove porodice cesto dolazili i strankama svjedocili prilikom sklapanja zenidbenih i drugih ugovora, sto sve opet govori da su oni bili ugledni Ijudi. Koncem 18. i pocetkom 19. stoljeca u Mostaru je zivio Aliaga Dadic, prvak (ajan) mostarskih muslimana koji su pruzali otpor centralnim turskim vlastima i borili se za lokalnu vlast. Iz jedne bujruldije bosanskog valije koja je 1207. (1792.) godine upucena mostarskom kadiji saznajemo da su mostarski prvaci: Ibrahim ef. muftija, Ali-aga Dadic, Hasan-aga Bakamovic, hadzi Mehmed-aga Cumurija i Omer-aga Cernalovic, bili pozvani da dodu na jedno savjetovanje u Travnik." Ali-aga Dadic je 1802. godine dosao u sukob sa blagajskim ajanom Ali-agom Voljevicom sto je sve rezultiralo iz borbe za lokalnu vlast. Dadic je bio energican i kako kazu savremeni kronicari i "pravdoljubiv muselim" U borbi izmedu ova dva ajana ucestvovao je cijeli Mostar, sto se pretvorilo u mali grad an ski rat. Dadic je, potpomognut Francuzima koji su tada vladali Dalmacijom, savladao i protjerao Voljevicu i postao gospodar Mostara i gotovo cijele
66

Ahmed S. Alicic i Hivzija Hasandedic.Pozns terzija curcija i cebediija u Mostaru iz 1775. godine, Prilozi POF, Sarajevo, 1973., str. 333, 335 i 336. SMK, V-55, list 82; Acta turcarum Provincijalata hercegovackih franjevaca, AT HF 107. Ovuje kucu sagradio 1912. godine Smail ef. kadija na rusevinama starih Dadica kuca. Sidzil blagajskog kadije broj 288, list 53a.

67

Sidzil mostarskog kadije (SMK) broj 7, listovi: 4a, 5a, 5b, 8b, l Oa, lIb, 12a, 25b, 26b, 28b, 32b i 37b. SMK, broj 5, listovi: 10, 11, 14 i 15.

68

65

69

94

95

96 97 . Band XXVIII." Bosanski vezir je. Tada su pristalice Dadica i Voljevica podijelile Mostar i Dadic je dobio lijevu a Voljevica desnu stranu grada. SMK. Dreznici. godine je sagradio na zemljistu ovog vakufa nekoliko mesarskih ducana uz Radobolju. Zijemljima i Uzaricima. po nalogu Porte." Poslije pokolja i potpunog poraza Dadica 1814. Karl Peec. Vlasti su tada nagovorile mostarskog kadiju Muharemovica da pozove Dadica u mescemu (sud) i kahvom ga otruje sto je ovaj i ucinio. Leipzig. 1933. nedaleko od Tabacice dzamije. V-58.000 vojnika koji su usli u grad 1. 185-189. Die Kdmpfe der Ajane in Mostar bis cum Jahre 1833. Mostar i njegova srpska pravoslavna opstina. Prva dvojica su mladi pomrli. str. Sinan-pasina vakufnama iz 1896. stoljeca prezivaju Dizdari Lakse. Mahmuda i Smaila. Djelovanje franjevaca. godine pobijedio rusko-crnogorsku vojsku kod grada Klobuka u Korijenicima u cemu su mu opet pomogli Francuzi iz Dalmacije. Spasio se je samo Mahmud koga je kao dijete sakrila njihova sluskinja. On se kasnije u drugoj polovini 19. Sarajevo. Envera i Mehmeda. godine u Celebica cosku na Luci. II. tj. 1976. str. list 72a i 151b. Batinic. II Zagreb. str. 1848. Mostar und sein Kulturkreis. godine. Prva trojica bili su nezenje i mladi pomrli.. uhvatila mu sina Mernis-agu i udavila ga. a Smail je bio vise godina kadija u Mostaru i imao tri sina: Esrefa. godine i iza sebe je ostavio samo jednu kcerku. V-62. Lakisici su za cijelo vrijeme turske uprave vrsili duznost dizdara mostarske tvrdave i nasljedno drzali kljuceve zatvora kod Starog mosta na Neretvi. stoljeca vise puta spominje u izvorima gdje se navodi da Dadici 70 imaju posjede u Ilicima. Dizdari (mostarskl)" Preci Dizdara i Dizdarevica vrsili su duznost dizdara. 71dr. porusili im kuce i konfiskovali cjeloupnu imovinu. Vihovicima. Uredio IF Jukic Banjalucanin. rukopisi R-84 i R-165 nalaze se u Hercegovackoj franjevackoj biskupiji. Carskoj vojsci koja je bila dosla do Mostara Dadic je zabranio ulazak u grad. list 141a. Kad se situacija malo smirila Mostarci su pozvali Dadice i cim su oni iz Dalmacije dosli odmah su potjerali carske ljude iz grada. U Ilicima i Uzaricima oni su imali kule u koje su preko ljeta dolazili i duze boravili. 1969. konfiskovala cijelu imovinu Dadica. str. Muhamed Hadzijahic. str. god. a odatle u Egipat.. XIlI.. Potocima.HIVZUA PORODICE Hercegovine. On je 1807. On je iza sebe ostavio dva sina: Mirzu i Senada koji dan as zive u Sarajevu. Sudest Forschungen. Ovdje cemo ukratko govoriti samo 0 trojici Dizdara koji su u svoje doba bili i slovili kao uceni ljudi (alimi).. Vladimir Corovic. 123-182. Muhameda. a druga dva sina Hadzaga i Ahmed-aga pobjegli su u Dalmaciju i predali se francuskim vlastima. Munchen. sv. Glasnik VIS-a. M.. odlucio tada da se potpuno obracuna s Dadicern. prepis i prevod u Arhivu Hercegovine. Kada se je ova porodica razmnozila Dizdari su formirali posebnu porodicu koja s Lakisicima stoji u direktnoj bocnoj rodbinskoj vezi. Zato se oni u turskim izvorima sve do polovine 18. Batinic navodi da je ajana Memisagu udavio Omer-pasa Rizvanbegovic 1813. Ubrzo je izmedu njih doslo opet do svade pa je Dadic potpuno porazio Voljevicu koji je pobjegao u Dubrovnik. Beograd. Kad su neredi doveli do potpunog bezvlasca i anarhije bosanski valija je poslao kazneni korpus od 30. zapovjednika gradske tvrdave u vise mjesta Bosne i Hercegovine i po njima nose svoja prezimena. 34. iz 1851. 173. 1891. 1883. 72 73 Srpski dalmatinski magazin. a Mehmed je umro 1988. god. Originali ili fotokopije navedenih sidzila nalaze se u Arhivu Hercegovine. Sulejman-pasa je po nalogu Bosanskog vezira Ibrahim-pase posao s vojskom protiv Dadica ali bez ikakva uspjeha i moran se osramocen sasvim povuci. a prije ovoga cemo reci samo nekoliko rijeci 0 najstarijim Dizdarima. u zivotu je ostalo samo malodobni Mahmud. 74Izvori: Sidzil mostarskog kadije broj 3. Bosanski prijatelj. aprila 1814. Memisaga je koncem proslog stolieca bio mutevelija Sinan-pasinog vakufa i 1896. sin Mernisagin imao je dva sina Memisagu i Alagu koji su bili posjednici." On je imao cetiri sina: Ahmeda. godine pohvatali i poubijali sve muske clanove porodice Dadic. Alaga je imao sin a dra Ibrahima koji je umro 1979. 150-189.? Mahmud-aga. Najteze i najburnije dane svoje historije Mostar je prozivio u vrijem borbi za prevlast izmedu spomenute dvojice ajana. S Mehmedom je izumrla porodica Dadica u Mostaru po muskoj liniji. Vojska je tada usla u grad. Zato ove dvije porodice nalazimo u svim mjestima Hercegovine u kojima su za turske uprave postojale i djelovale gradske posade.

stampano 1898." Malkoci su. sin spomenutog Ahmed ef. Kratko vrijeme po zavrsetku ove skole bio je pripravnik Serijatskog suda u Sarajevu i zatim do 1907. 2. godine honorarno je vrsio duznost direktora Serijatske gimnazije. sin hercegovackog sandzakbega Kara Osman-bega koji je niz godina ratovao po Lici.. godine. do 1920. 66. Godine 1924. Prva muslimanska nakladna knjizara Muhameda Bekira Kalajdzica u Mostaru objavila je njegov veliki roman Razgovor. 249-257. Do 1914. dobili jos u prvom.) godine jedno djelo iz islamskog obredoslovlja." On je 1552. Sarajevo. godine Serijatsku sudacku skolu (Mektebi nuvvab). Krbavi i drugim mjestima. koji je roden u Mostaru 1882. postavljen je za profesora i direktora Gazi Husrev-begove medrese gdje je radio do 1937. On je bio Clan mnogih muslimanskih drustava i jedno vrijeme predsjednik sarajevskog Merhameta. Milan Pre log. godine bosanski namjesnik. Preveo je i dva romana s turskog jezika: Razgovor i Ljudi. On je sa jos nekim clanovima svoje porodice pokopan u Kopcicima oko 20 km udaljeno od Duga. godine. 1900.56. sin Mustafin. 35. mostarskim muftijom. Povijest Bosne u doba Osmanlijske vlade. On je napisao kratki sadrzajan predgovor velikom komentaru iz islamskog prava kojeg je na arapskom jeziku napisao Mustafa Sidki ef. godine zivio u Mostaru. 3. Pored vrhunskih organizacijskih sposobnosti on se jos isticao i kao naucni radnik i publicista. nadomak Gornjeg Sehera. itd.). godine u Mostaru. Dugalici i njihove zaduzblne u Dugama kod Prozora Duge se nalaze u Srednjoj Rami cetiri kilometra (devet cestom) istocno od Prozora. str. Dzafer Dizdar. godine nosi naziv Dizdarev sokak. Najstariji poznati Clan ovog roda je Kara Osman-beg koji je zivio u prvom stoljecu turske vladavine u Bosni. Roden je u Dugi kod Prozora pa ga neki zovu Dugalic. Dugalici potjecu od cuvene loze Malkoca iz Male Azije koja je turskoj carevini dala nekoliko istaknutih drzavnika. godine postavljen je za njenog direktora i profesora i ovdje radio sve do smrti 1939. nedaleko od Banja Luke. 75 Safvet-beg Basagic. 76 Hazim Sabanovic. Gazijinu Kursumliju medresu i od 1897. Natpisi na nadgrobnim spomenicima Malkoc-bega i njegovog sina Dzafer-bega. sin Salihov prepisao je 1197. stoljeca spominje se Malkoc-beg. Kratko vrijeme radio je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i od 1918. po svemu sudeci. a 1553.. godine. do 1902. medrese i kasnije Clan Ulema medzilis u Sarajevu.PORODICE Najstariji nama poznati Clan ove porodice je Salih Dizdar koji je 1752. U Starom gradu u Mostaru jedna ulica od 1867. Godine 1914. II (1951. Karabeg i koje je djelo. 1952. Osnutkom vise islamske skole (Alijje) 1937.54. Nekad u se zvale Dobro Selo i u njima od pamtivijeka zive sarno muslimani.59. godine. I. sin hadzi Alijin potpisan je kao vlasnik jednog djela na arapskom jeziku. Na beckom Univerzitetu polozio je ispit iz arapskog jezika gdje je dobro naucio i njemacki jezik s kojim se u zivotu i radu sluzio. Prilozi POF. (1782. Hadzi Ahmed Dizdar. Muhamed Emin ef. Umro je kao kliski sandzakbeg 1565. godine i pokopan na nekropoli "Malkoc'. Mustafa ef. Ahmed ef. postavljen je za profesora i direktora Serijatske sudacke skole u Sarajevu i ovdje radio do penzionisanja 1924. 98 99 . Karabegom. Smjestene su u strani i dijele se na: Donje Selo i Gornje Selo s Kaltacima." U vrijeme namjesnikovanja Gazi Husrev-bega u Bosni u prvoj polovini 16. godine u Drzavnoj vilajetskoj stampariji u Sarajevu.stoljecu turske Vladavine u Bosni. godine radio je kao profesor na Gimnaziji u Mostaru i ujedno bio prefekt Muslimanskog gimnazijskog konvikta. str. Bio je posljednji profesor Buke medrese koja je radila u tri prostorije na uglu Glavne i Karadozbegove ulice i definitivno zatvorena 1907. 1. Bio je vise godina profesor (muderis) Roznamedzi Ibrahim ef. Sarajevo. roden je u Mostaru polovinom proslog stoljeca gdje je zavrsio mekteb i medresu. bio kliski. troskom bosanske vlade. godine. roden je u Mostaru polovinom proslog stoljeca gdje je zavrsio medresu pred cuvenim alimom Mustafa Sidki ef. U Sarajevu je zavrsio ruzdiju. Mjesto je staro i poznato po begovskoj porodici Dugalicima koja je dala vise drzavnika i vakifa. Najmarkantnija licnost ove porodice je Muhamed Emin ef.' . zeamet u Dugama i od tada prozvani Dugali-Malkocima. str. Kratka uputa u proslost Bosne i Hercegovine. Napisao je vise radova iz raznih grana islamistike i nase svijetle proslosti i objavljivao ih u islamskim casopisima koji su onda u BiH izlazili. Iedno vrijeme je ovdje honorarno predavao arapski jezik na Serijatskoj sudackoj skoli.

Osvit. Na staroj dzamiji je bila vise ulaznih vrata uklesana 1133. Stara dzamija je bila gradena od tesanog i lomljenog kamena. godine je postavljen za budimskog muhafiza i ratovao je po Madarskoj i nekim drugim bojistima. Rama u Bosni. dakle prije vise od 100 godina nije pronasao ni jedan pisani dokumenat 0 Dugalicima. Original se nalazi u Orijentalnom institutu u Sarajevu. a 1605. Alija Catic. 11. mozda sahranjen neki Dugalic koji je dzamiju nekad opravio ili dogradio. cesto 7X 79 rusena i kasnije opravljana i dogradivana. Dalje navodi da u svoje doba. pa cak se ne zna ni ciji je sin. Preporod Sarajevo. Salih-beg. Ferhadbeg. sin Mehmed-begov. pa je pod tim imenom bila poznata sve dok je uzgor postojala. n. knj. 6. Sarajevo. do 1855. godine u Dugama su zivili slijedeci Dugalici: Orner-beg." On je 1013. broj 26. 35. bijelom kamenom munarom.. 8. 415-435. Glasnik Zemaljskog muzeja. Ill-IV.) vidi se na osami. Osman-beg. Mustafa-beg. po nasern kalendru. Prica se da su ovu godinu uklesali neki sejhovi (dervisi) koji su dolazili u Duge i ponekad duze vrijeme boravili u Dugalica musafirhani. Po jednoj verziji predanja ovu je dzamiji sagradio Ali-pasa koji je podigao i jednu dzamiju u Sarajevu. 52. Cati6 je ovaj rad napiso na osnovu narodne predaje i kaze da je dzamiju u Dugama sagradio Dzafer-beg Dugalic. godine umro Asim-beg Dugalic koji je prije rata bio direktor banke u Sarajevu... IV. I. U Sarajevu je 1959. Basagic. Mostar. godine su je temeljito renovirale. Mjesna jos ziva narodna predaja kaze da je ovu dzamiju podigao Dzafer-beg ida je vakif sahranjen u haremu pred njom. Rustem-beg. elektrificirale i doveli do nje vodu s udaljenosti od 2. a drzao je i hotel na Kiseljaku kod Sarajeva. Dr. sluzila za tamnicu. objavio je u prevodu Adem Handzic. Ostavio je iza sebe kcerku i bratica 0 kojima nista ne znamo. stoljeca i da na njoj nikad nije bilo natpisa (tarih).POROD!CE Najzasluzniia licnost porodice Dugalica je Ahmed-pasa 0 cijem zivotu i radu se malo zna. a po drugoj brat mu Dzafer-beg koji je poginuo 1560. (1598. Oni su tada imali posjede u Dugama i nekoliko sela Ramske nahije. Mehmed-beg i Husein-beg. kako se prica za turske uprave. dzamija s vitkom. Milenko S. posebno u vrijeme ratova i navala hajduka. SAK. str. str. (2). godine i sahranjen ja na nekropoli Malkoc kod Banja Luke. 80 XI Sidzil prozorskog kadije 1842-1855. Pozar je ugasio Sulejman Nuspahic i zahvaljujuci njemu i njegovoj pozrtvovnosti dzamija tada nije potpuno izgorila. Kratko vrijeme bio je i hercegovacki sandzakbeg. Ahmed pasa je tada premjesten za beglerbega u Temisvar gdje 1600. god. Dzernatlije su je 1955. opravile a do 1972. Alija Bejtic. broj 4 (107). 1672-1719. Karl Peez. Predaja dalje kaze. Ahmed-beg. str. godine sudjeluje sa mnogim pasama i beglerbezima kod opsjedanja i zauzimanja Kanize. 1972.. knj. 10." Sva ova i neka druga imanja u selima Ramske nahije danas su vlasnistvo porodica koje su nekad bile kmetovi Dugalica. 84 Kod dzamije se je nalazila mala tvrdo gradena zgrada. LXIX. knezu i vlasteli. Gazi Husrev-begova biblioteka. 182. koja je.d. Na jednoj staroj fotografiji Duga (kalendar Bosnjak 1909. srpski etnografski zbornik. str.'" U periodu od 1842. Filipovic. 53 i 185.) godine kao bosanski beglerbeg ali je na toj duznosti kratko bio jer ga je naredne godine na tom polozaju naslijedio Dervis pasa Bajezidagic iz Mostara. i jedan 0 svom rodu Dugalicima. pokrivena plocom i imala je munaru izgradenu od sedre. Sarajevo 1889. u grobu koji je ograden velikim plocama. godina po Hidzri koja odgovara 1721/22. Prvi put se spominje 1007. iz vrela Krupka. Adem Handzic. Tada je uz dzamiju na spratu sagradena ucionica za odrzavanje vjerske obuke i kancelarija odbora. Dugalica jos ima u Mostaru i Nevesinju iz Duga. 820vaj podatak sam dobio od hafiza Mahmuda Traljica penzionera iz Sarajeva. Pisma Ahmed-pase Dugalica dubrovackom Prilozi POF. Nazaravni Harem izrnedu Donjeg i Gornjeg Sela postoji dzamija koja je u proslosti. lz Drnislijina zbornika bosanskih memorijala.." Porodica Dugalica dala je i nekoliko vakifa 0 cijim cemo zaduzbinama ovdje govoriti. 76. u vrh sela.(1604) godine po drugi put postavljen za bosanskog beglerbega.5 km. broj 54 i 1975. Dzamija se je izdrzavala iz prihoda jednog timara u blizini sela Vukovsko i Zvirnjaca koji je bio vlasnistvo Dugalica. 5. brat mu Salih ef. str. sin Ismail-begov. 1898." Danas u Dugama ne zivi niko od Dugalica ali Zive nekolike porodice koje svoje porijeklo vuku od njih. Starina bega Dugalica. 1955. str. 84 100 101 . On je napisao i u islamskim novinama i casopisima objavio nekoliko radova iz kulturne i privredne proslosti Bosne. Zaduzbina je DugalicaMalkoca ali se tacno ne zna ko ju je i kada sagradio. 25 i 29. da je ona podignuta polovinom 17. 1953. Sarajevo.. Iusuf-beg. 83 S. Beograd. U ovom grobu je. odeljenje naselja i poreklo stanovnistva." Dvadeset i sest pisama koje je Ahmed pasa pisao dubrovackom knezu i vlasteli. U toku Drugog svjetskog rata odmetnici su iz nje odnijeli svu postirku i zapalili je pa joj je tada izgorio mahfil. Otomanske valije (namjesnici) u Bosni. 1976. 61.

Odbor IZ Prozor. br. i podignut je. Aladini. Filipovic. Sarajevo. Sacuvale su mu se sarno noge sa strana na koje su postavljene grede i daske pa se preko njeg i dan as odvija pjesacki saobracaj. Odredio je da imam dzamije prouci 27. sto govori da je bio vlasnistvo nekog Orner hodze. br. broj. br. str. Corbadzici. Vakufska centrala u Sarajevu doznacila im je 1913. str. jednu za njegovu dusu a drugu za zeninu mu dUSU. Odredila je da se iz prihoda njena vakufa opravlja dzamija u Dugama i da joj se svake godine za dusu prouci hatma i zakolje kurban. M. n. Corbadzic. 1913. Hamid ef.. Dervisbegovici.. Salanama za 1307. Sidzil prozorskog kadije list 25. 117. godine u njoj je radila narodna osnovna skola. bili su: Muharem ef. Kovacevici. 566. srusile i na tom mjestu sagradile novu zgradu. pri vrhu. Sulejman ef. Glasnik VIS-a. 1. Mustafic. Dervisbegovic." Posto je vremenom bio potpuno dotrajao. Osman ef. broj 33. Od svrsetka rata 1945. Kada u Prozoru nije bilo kadije ovdje su povremeno dolazile kadije iz Prusca ili Neretve i strankama u raznim sporovima presude izricale. (Scukulji i Trtici). mozda. I on je. 0 92 93 87 RR 102 103 . Salih ef. u losern je stanju i nicernu ne sluzi. Na Secivistu nize Duga postojalo je groblje u kome su nisani davno unisteni. Stari Dugalici su u ovom aharu priredivali uz Ramazan iftare za musafire i sehove koji su u nj dolazili i ponekad duze vrijeme boravli. Grcici. Sarajevo. Sarajevo.d.. go dine imali posjede u selu Blace. godine 2. Milanovici. 277. Filipovic. rupe u koje su nekad bile zabodene grede koje su drzale pokrov zgrade. str. dzematlije su ga 1913. Sabitovic. str.) godinu. do 1960. Danas se ova zgrada nalazi u posjedu Islamske zajednice. Ali ef. II.d. str. Subasic. Glasnik IVZ. 10. III. februara 1936. Muharem ef. Dutbegovica. broj 38/86 Neste podataka islamskim spomenicima u Dugama dobio sam od imama I1ijas ef. Bahtijar i Ilijas ef. izginuli. n. kad i dzarnija. Tatla Dautbegovic rodena Aladin iz Duga uvakufila je 2. Filipovic. Kaltaci. str. stotinjak metara sjeverno od dzamije radio je sibjan mekteb za koji se ne zna ko ga je i kada sagradio. Sarajevski List. a imamsku neki Ahmed ef. bio zaduzbina Dugalica. noc ramazana svake godine. Karaduz. 364. godine mualim u njemu i tad a ga je pohadalo 30 djece.d. Ovdje jos zive slijedece muslimanske porodice. Izumrle su: Isakovici.500 rrr' za dzamiju u Dugma. Sada se na ovom mjestu nalazi basca. M. Subasici (nekad su se zvali Hadzici i predak im je doselio iz Male Azije). Besici. n. sigurno. godine opravljena i dogradena. Prica se da je ovdje nekad bila velika zgrada u kojoj se nalazila sudnica. 574. Hasanbegovid i Mustajbegovici. Ove njive se i danas nalaze u posjedu vakufa ove dzamije. vlasnistvo. Dugalic koji je u to doba ovdje. 1968.92 Dugalici su se vremenom razgranali i od njih su postale slijedece porodice: Arslici. go dine voda odnijela. Kadrici. 118. 118. 34. 1934. Na Prozorcici pod selom nalazila se je kamena cuprija gradena na jedan luk (cemer) koju je 1931. dvije hatme. god." Uz dzamiju se nalazi groblje u kome ima nisana sa natpisom pisanim arapskim pismom i bez njih koje nismo pregledali. sigurno." Ali beg Dautbegovic (umro 1966. U Donjem Selu bili su saraji bega Dugalica koji su davno sruseni i ahar (musafirhana) za musafire koji je bio vlasnistvo Dervisbegovica. Iedan stari mlin u Duskom Polju vise Krusica koji je davno srusen nazvali su Orner hodza. Corbadzic bio je 1889. god. (1833. str. Sidzil vakufuama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Ibisevic. Nuhspahici. Dautbegovici. go dine do danas imami ove dzamije. U Donjem Selu nize dzamije vide se jos ostaci gornjeg zivog zida od velikog komada sedre izgradenog zida i u njemu. Dizdarevic. Mernici i Sofici. dvije njive u korist dzamije u Dugama." U Dugama su polovinom proslog stoljeca zivili Mustafa i Mehmed sinovi Ahmedovi koji su 1855.Godine 1259." U Dugama. sv. vrsio neku vjersku funkciju i bio imam Hi mualim. (1889. Hero. red. Iusici. Neki predak porodice Iusica bio je imam ove dzamije koncem turske vladavine." 89 SS 86 90 91 M. Abduresid ef. 1939. 11-12. Pricaju da su u ovom groblju sahranjeni neciji svatovi koji su na ovom mjestu Sidzil prozorskog kadije list 18. Onanovici.000 kruna koji je iznos utrosen za gradnju mekteba." Ova je zgrada 1933. Kaltaci su bili spahije i starosjedioci suo Kad je njihova kuca u Dugama pravljena pricaju da je majstorska nadnica bila cetiri pare. Orner ef. str." Polovinom proslog stoljeca u Dugama je zivio Salih ef. Od austrougarske okupacije 1878. 1937. broj 988..) hatibsku duznost u ovoj dzamiji vrsio je Hasan ef.) uvakufio je njivu od 1. Mustafica.

(1849. koji su po nekoliko puta upisani u protokole (sidzil) mostarskih kadija kao svjedoci. Nase starine. nalazio jedan mesdzid sa munaricom. sinom Salih-begovim iz Mostara oko neke zemlje u Zijemljima. Ne zna se kada je ovaj vakuf prestao djelovati i sta je bilo od spomenutih 10 ducana. stoljecu zivio "ponos ucenih i dobrih" Ahmed ef. 24. Orijentalna zbirka Arhiva Hercegovine. godine) sporio na sud u sa Abdulmuminom. Posto se vakufnama nije sacuvala. god. Po povratku sa studija bio je najprije muderis (profesor) Karadoz-begove medrese i imam i mutevelija sultan Selimovog mesdzida kod Starog mosta. sada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. (1838.) napustio je ove dvije duznosti i predao na sudu Mahmud ef. SMK. stoljeca. Hadzi Alija Deronja. Odredio je da svijet koji dolazi u ovu dzamiju. Halil-beg i Selim Mukic. Godine 1265. god. ove porodice bio i Ibrahim-beg koji je zivio u Mostaru. 21. 95Izvori: Sidzil mostarskog kadije kod rahmetli Ahmeda Biscevica. Orijentalna zbirka. Cisicu 1214 grosa novca vakufa spomenutog mesdzida. godine se naziva Brace Sarica ulica. stoljeca. za koje se ne zna odakle su i kada ovdje doselili. list 1. broj 3. maja 1694. Mostar. Mukici95 Najstariji poznati Clan. dokument 34. 104 105 . 1985.. koncem 17. (1808. ili su clanovi ove porodice u njemu vrsili vise godina imamsku duznost. gdje su imali knee i posjede. Kada je Mostar 1867. Dusic zavjestao je deset ducana na Velikoj Tepi u Mostaru. sin Mustafin koji se je 30 redzepa 1105. Sarajevo. dokument AT XVIII/813. jedan od njih je dobio ime po Mukicima. str. godine i na njegovim temeljima je sagraden privatan stan. sin Mehmedov. koji je roden u Mostaru u drugoj polovini 18. Clanovi ovih porodica vise od tri stoljeca zive u Gornjem Brankovcu. Neki Mula Mehmed je bio 1254. kada je srusena ova dzamija. iz natpisa sa njegovog nisana se razumije da je bio visoko obrazovan (alim) ida je u svoje doba vrsio u Mostaru odgovornu funkciju u islamskoj hijerarhiji. catrnjom u dvoristu i malim haremom uza nj. str. podigao neki Bajezid hodza. Duznost mu je bila da izdaje vakufske ducane pod kiriju i da ih po potrebi opravlja iz vakufskih prihoda. On je 1720. god. broj 76. to se ne zna kada je i u koju svrhu ovaj vakuf osnovan. list 12. sin Alijin koji je umro 1213.. Hasandedic. H. U rodnom mjestu je zavrsio mekteb i Karadoz-begovu medresu.) god. Dusic.. ducan ovog vakufa. 1984. Tamo je studirao islamsku teologiju (akaid) i serijatsko pravo (fikh). Dervis Mujic i krscanin (zimmija) Sahin. podijeljen na 158 sokaka. upravitelj (mutevelija) ovog vakufa. Epitafi sa nisana u haremima u Brankovcu i Predhumu u Mostaru.Dusici i Mukici Po pricanju starih Mostaraca najstarije dvije mostarske muslimanske porodice sa Dusici (Dusazade) i Mukici (Mukazade). 1956. (9. koje je obavio mostarski kadija 13. mostarskim muftijom. i pocetkom 18.) godine. Provincijalata hercegovackih franjevaca.. poznat jos i pod imenom Beg efendija. od 1946. 32. U Gornjem Brankovcu se do 1960. i slovio kao njegov najbolji ucenik (talib). ritualnog pranja pred molitvu. god. Muhamed Mujic. god. (1838. str. list 115. Regesta Franjevackog arhiva u Mostaru 1446-1862. rukopis R-89. koji je potpisan kao svjedok prilikom jednog vjencanja. U Brankovcu je u 18. Stari Mostarci su ga nazivali Dusica mesdzid. sto upucuje na misljenje da ga je neki predak Dusica podigao.) god. Polovinom 18. sada se nazivaju Sain. stoljeca u Mostaru su zivjeli Ibrahim efendija. koristi ovu vodu za uzimanje abdesta tj. Svi nisani u ovom haremu su unisteni 1950. Dusici94 Najstariji poznati Clanove porodice je Ishak Dusic. u zakup po jedan 94Izvori: Sidzili mostarskog kadije V-54. Islamska misao. Neki Mustafa ef. vise Bijelog polja. Ova je porodica izumrla koncem proslog stoljeca. Najpoznatiji Clan ove porodice bio je Mustafa efendija. U malom haremu (groblju) kod bivse hadzi Baline dzamije u Brankovcu sahranjen je Mehmedaga Dusic. uzeli su 1254. Stari vodovod u Mostaru. gdje je ucio pred Mustafa-Sidki efendijom Sarajlicern. gdje je ucio nekoliko godina. marta 1788. godine prokopao jedan jarak od svoje njive u Ilicima do Ricine i njime doyen vodu do pred hadzi Ahmedage Lakisica dzamiju. Po zavrsetku medrese otisao je na nauke u Istanbul. koji je prije 1585. dzumada II 1202. Srusen je 1960. 192.

Ali Fehmi ef. Mukic je vjerovatno izvrsio neke popravke na ovom vodovodu ili ga. Pored muftijske duznosti on je vise godina bio i muderis Roznamedzi Ibrahim ef.. Pored muftijske i muderiske duznosti on je vrsio i neke druge funkcije i stalno je bio Clanraznih ispitnih komisija. hatibi. Osman Nuri Hadzic. On je bio blagajski i mostarski muftija. na strani 33. sin spomenutog Ali Fehmi ef. mostarski muftija oko 1820. Ahmed ef. Za vrijeme turske uprave u Mostaru su sagradena dva vodovoda. a dvojica izrnedu njih su se istakli kao pisci i prepisivaci djela na arapskom i turskom jeziku. pobiraca vakufskih prihoda (inkasanta). Prvi je sagradio mostarski. sin Muhamedov koji je 1722. Wien. Izvori: M. 2. Gajret. do 1763. godine potpisan kao svjedok na jednom ugovoru sastavljenom od mostarskog kadije. sagradio cesmu kod Fatime kadun dzamije i obnovio staru cesrnu kod Husein hodzine dzamije. godine odvedena malodobna Fata Omanovic. stoljeca u Mostaru je zivio "pones imama' sejh hadzi Husein ef. brojevi: 201. E. Na ovaj nacin on se je uvrstio u red mostarskih vakifa i pomogao komunalnu izgradnju svoga rodnog mjesta. Umro je u [anbou (Jenbuulbahru) 1269. naibi.. dr. Hazim Sabanovic. i J 42. Posto je bio bistar i prirodno nadaren postavljen je za dzabiju tj. godine bio mutevelija Mehmed-bega Iscerlica vakufa u Mostaru. godine. vrsili neku vjersku funkciju. Od ovog dzabije oni vuku svoje porijeklo i po njemu se prezivaju. vakif (legator) Roznamedzi Ibrahim ef. muftije. Znacaj ove porodice je posebno u tome sto je ona dala citavu plejadu ucenih ljudi (alima) koji su nosili i obavljali sva znanja u islamskoj hijerarhiji i bili: imami. godine kadija u Mostaru. Kniiievnost muslimana BiH na orijentalnimjezicima. Dzabic. muderisi. Ovdje treba posebno istaknuti da je nauka u ovoj porodici bila uvijek dobro njegovana i kao najveci amanet s koljena na koljeno prenosena. Kultura Bosnjaka. Smail Balic. sin spomenutog hadzi Ahmed Sacir ef. Ali Fehmi ef. brojevi: 7-12. sin Huseinov koji je 1683. koji je roden u Mostaru polovinom 18. skolovao se u Mostaru gdje je bio muftija i muderis. Gavre koji je presao na islam. godine i sahranjen u haremu kod Kardozbegove dzamije. Najstariji nam poznati Clan ove porodice je Ahmed celebija. Muslimanska vjersko-prosvjetna autonomija u Bosni i Hercegovini i pitanje carigradskog hila/eta. godine.) pricao mi je da je rodonacelnik ove porodice doselio u Mostar iz Turske i zaposlio kod vakufa hadzi Mehmed-bega Karadoza. i Muhamed ef. 1973. Mehmed ef. 1918. stoljeca. maja. Umro je u Mostaru 1810.. godine bio imam Hafiz-Hodze Temima dzamije u Mostaru. Rahmetli hafiz Orner ef. Beograd. vaizi. god. Hadzi Ahmet SaCir ef. kadije ihafizi. (1853. Muhamed ef. godine. Merhum muftija Dzabic. Dzabici96 U literaturi je pribiljezeno da mostarski Dzabici vuku porijeklo od patarena Dzabe tj. Za muftiju u Mostaru postavljen je 1878. umro muftija Sarajlic. U drugoj polovini 18. kci Osmanova iz Kutilivca u Bijelom polju svi muslimani % 106 107 . bio je 1828. mostarskog muftije. god. mudrese na kojoj je vise godina radio bez ikakve place. Njegov pecat (muhur) Abduhu Mustafa = Njegov (Boziji) rob Mustafa. Risto Ivanisevic Mostarac u svojim Uspomenama. Ko i kada je sagradio vodovod na Carini. bio je mostarski muftijaod 1884. sejhovi. Ova je porodica dala cetvoricu muftija ito: 1. godine kada su ga austrijskevlasti s tog polozaja udaljile. 1933. kaze da ga je sagradio Mustafa Mukic. sin muftije Ali ef. godine i ovdje tada. zivili su u Mostaru 1685. Sarajevo. Kada je 3. 1973. gdje je zavrsio neku medresu. Godine 1722. sina Turhanova pise da je ovaj vakif prije 1650. prepisao je dva velika djela iz islamskog prava koji se manuscripti danas nalaze u Arhivu Hercegovine (R-55 i R-60).. god. Sarajevo. 3. Na ovoj duznosti se je nalazio sve do smrti 1884.) godine. do 1900. nalazi se otisnut na mnogim svjedozbama (sehadetnama) koje su izdavane od raznih prosvjetnih zavoda u Mostaru polovinom proslog stoljeca. kada se s hadza kuci vracao. Karabega. Ovo nije tacno jer u zakladnici Mustafe. prosirio. i 1803. Mustafa ef. jedan je isao od Baksima u Ilicima. je od 1755. koje su se snadbjevale vodom iz vodovoda na Carini. a drugi od Djevojacke vode na Carini. 1925. dr. i drugi. je postavljen za mostarskog muftiju. Dizdar. 1899. Sarajevski list. koji je tu duznost vrsio sve do svoje smrti 1853. muslimi. 1630. tacno se ne zna. mozda. godine nakon tragicne smrti Mustafa-Sidki ef. muftija (umro 1965.HIVZIH\ Kad je 1847. sigurno.

godine bio je imam i hatib Karadoz-begove dzamije. velikom naucniku i borcu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. bile gospodarske zgrade i catrnja. Hadzi Mehmed Handzic. Od 1905. Mislimo da bi jedna ulica u Mostaru trebala dobiti njegovo ime a i neka islamska Ustanova. Acta turcarum Provincijalata hercegovackih franjevaca. Kasnije je ucio pred hafiz Muhamed ef. Puzicern. Hafiz Hodze Ternima i Cose Iahja hodzine dzamije na Musali. AT IX/43 i AT XI/523. godine otisao na konzultaciju u Istanbul pa su ga austrijske vlasti odmah proglasile neovlastenim iseljenikom i zabranile mu povratak u domovinu. drustvo i slicno. Hasandedic. II. U Mostaru je zavrsio Roznamedzi Ibrahim ef. prvi predsjednik Udruzenja ilmije u BiH. Na jednom dolafu u prizernlju uklesana je duboreznom tehnikom godina 1216. (8. 4. 108 109 . do 1908. u njemu ponekad ostajali godinu dana i cekali dok ih ko uzme za "bedela' tj. Kurtom i Hamza ef. da za njeg odu u Meku i hadz obave. Acta turcarum Muhameda Muslibegovica. Tamo je i umro 1918. AT III/I 07. Dikici97 Dikici se ubrajaju medu stare muslimanske porodice u Mostaru. 161-176. i 149. broj 3. gdje je radio sve do 1956. AT VII260. Posljednji alim iz ove porodice bio je hafiz Orner Besim ef. godine. Ne zna se da li su oni do maca autohtona porodica Cijije neki davni predak primio islam ili su odnekud u Mostar doselili. Godine 1929. koji su bili terzije i u terazijskom esnafu vrsili odgovorne duznosti. Imao je. godine predavao na univerzitetu "Darul funun" arapski jezik sa knjizevnoscu i suradivao u vise casopisa. juzbasu i Ibrahima. Na celo ove borbe stao je Ali Fehmi ef. Na svecanosti terazijskog esnafa koja je odrzana u Mostaru u ponedjeljak 25. On je napisao tri djela iz gramatike i knjizevnosti arapskog jezika koja su stampana u Istanbulu 1906. AT Il!70. Pored ova tri djela on je 1908. Sarajevo 1934. godine kada su muftijstva u Bosni i Hercegovini ukinuta.) godine spomenuta dvojica terazija su pro97 Izvori: 1. Clanovi ove porodice bili su vise od dva stoljeca imami i hatibi Karadoz-begove. tri sina: Mustaf ef. i 1909. sto se zna. odnosno borbu protiv austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine. koji je zivio u Mostaru u drugoj polovini 17. Sidzil vakufnama Gazi Husrevbegove biblioteke. koji je bio muderis i muftija. Ahmet-agu. broj 5. medu vrhunske naucnike koji su svoja djela pis ali na arapskom jeziku i proucavali gramatiku. Oni su u Vrapcicima u Suhom Dolu imali jedan veoma znacajan i vrijedan spomenik stambene arhitekture Dzabica ranije Basinu kulu s coskom (doksat) u Cijisu posjed dosli zenidbenom vezom. str. str. aprila 1755. 83.. U ovaj konak su dolazili i Arapi. pored kule. AT VIII/379. do 1920. je 1902. Dzabici su bili bogati i imali su posjede u selima mostarskog kadiluka. Grad Mostar nije se do danas ni na koji nacin oduzio ovom zasluzenom Mostarcu. pred kojim je i hifz zavrsio. (1801. i vise godina ClanVakufskog povjerenstva u Mostaru. Ovaj konak je srusen pred Prvi svjetski rat i na djelu njegovog zemljista sagradena je zgrada danasnje mostarske poste. 6. 45. str.) koja oznacava godinu njene izgradnje. Knjiievni rad bosansko-hercegovackih muslimana. godine objavio i jednu brosuru na turskom jeziku protiv aneksije Bosne i Hercegovine. godine. Po tituli beg moze se zakljuciti da je bio ugledan feudalac. 5. Fragmenti sidzila mostarskihkadija (SMK). medresu gdje je ucio pred svojim stricom Ali Pehim ef. dzumada II 1168. Sarajevo 1982. 10 i 77. koja se nalazi stotinjak metara juzno od Musale. 4. Naucna i knjizevna kritika ubrajaju Ali Fehim ef. Narocito se istakao u komentarisanju pjesama arapskih klasika u cernu ga niko ni prije ni poslije njega nije nadmasio. skola.Nekoliko rukopisa Provincijalata hercegovackih franjevaca. koji je roden u Mostaru 1882. odnosno mostarske opcine. U vise sela Bijelog polja ima parcela koji nose naziv Dzabovina i Dzabica dolina. Oni su u Mostaru na Carini imali veliki konak u koji su primali gosta (musafira) a i sve putnike namjernike koji su ovdje cesto dolazili. U Istanbulu je on od 1902. stoljeca. pa je zato ona dobila naziv "Dzabica pokret" Ali Fehim ef. Sidzil blagajskog kadije.HIVZiJA PORODiCE Bosne i Hercegovine stupili su odmah u borbu za vjerskoprosvjetnu autonomiju. yostavljen je za muftiju u Mostaru na koji je polozaj dosao poslije Sacir ef. Prvi nama poznati Clan ove porodice je Ali-beg. On je obavljao i brojne druge duznosti: bio clan Vrhovnog sabora Islamske zajednice. list 26. Anali GHb. sada u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. Sin je Muhamed Ali Pehmi ef. broj 58. buljubasu. 47. H. stilistiku i knjizevnost ovog jezika. 2. godine. Mesihovica. sv. konacili i hranili se. str.. Kula je na sprat s prostranim dvoristem ogradenim preko cetri metra visokim zidom gdje su. str. broj 7. 3.

To potvrduju i sacuvana predanja koja glase: Ne kazi se u Mostaru ucen. Mehmed-beg 1839..da se svake go dine kupuje mukava (svijeca) za Baba Besirovu dzamiju na Balinovcu. pa ako nije. go dine postojao vakuf hadzi Saliha Dikica i neka Fatima bila je te go dine mutevelija (upravitelj) ovog vakufa. stoljeca i studij za izucavanje arapskog jezika.. Dikicern. pjesnik. gdje je zavrsio mekteb i medresu. i 1767. Najmarkantnija licnost ove porodice je Mustafa ef. Ko je i kada ovaj studij osnovao nista se ne zna. Mustafa 1828. 1766. Pri upisu na ovaj studij muderis je kandidatu stavljao na glavu okruglu prostranu kapu sto je. godine. bio je visoko obrazovan i ucen covjek jer su u ono doba za muftiju postavljani najsposobniji i najuceniji ljudi. koji su dobro poznavali sve vjerske nauke. Nisani mu se nisu sacuvali. (1778. i Sulejman i Mustafa 1872. i Visocani opancari. prednjacio u nauci pred svim mjestima Bosne i Hercegovine. Polovinom 18. Hadzi Mehmed Dikic je 1866.. u Istanbul ili cak u Kairo. sin Alibegov koji je bio muderis i muftija. Roden je u Mostaru koncem 17.. koje se nalazilo u biblioteci mostarskog vakifa Bosnali Ahmed-age. onda je Mostar za vrijeme turske uprave.).. Zenicani resetari. On je prije 1759. sigurno dobro poznavao i orijentalne jezike: arapski. Ova kula se spominje i u jednoj junackoj narodnoj pjesmi. go dine hadzi Mehmedu Muslibegovicu kulu u Dvrsnici za 3700 grosa. postojala je do 1950.. koja je objavljena u Srpskom etnografskom zborniku 1952. Iedan sokak u Zahumu nosi Dikica ime. go dine na strani 1921.da se svake godine prouci hatma za vakifovu dusu i da mu se za to ucenje placa 50 grosa. Sulejman i Mustafa Dikic prodali su 1872. U sidzilima mostarskih kadija spominju se kao zastupnici ili svjedoci prilikom vjencanja i raznih parnica slijedeci Dikici: Hasan-aga 173l. Iznijeti podaci su veoma vazni jer sad znamo da je u Mostaru. a posebno islamsko pravo (fikh). svojom zakladnicom od dzumada II 1266. bilo neko vanjsko obiljezje polaznika ovog studija. go dine prepisao i jedno djelo iz islamistike. sigurno. koji je bio knjizevnik... pored studija za izucavanje Kur'ana i Hadisa (Darul-kurra i Darulhadis) radio polovinom 18. Odredio je da mutevelija izdaje ove nekretnine pod zakup i prihod trosi na slijedece. nego je sluzila iskljucivo za stanovanje. Odredio je da mu se svake godine prouci hatma za dusu i ostatak trosi za potrebe Baba Besirove dzamije. blagajski kadija kaze da je tri godine studirao gramatiku arapskog jezika pred muderisom Mustara ef. Mehmed-beg Dikic. hadzi Salih 1767. koji je. pa zato mislimo da je isao na studije van Mostara. po misljenju arapskih filologa. Ostaje jedino nejasno i neobjasnjivo zasto se prilikom upisa na ovaj studij stavljala kandidatima na glavu okrugla prostrana kapa. Napisao je komentar na filozofsko-didakticko djelo Bulbulistan (Basta slavuja) Sejh Fevzije Milavica koji su. U Dikovini. Ne spominje ga ni Evlija Celebija u Putopisu iz 1664. sto se zna. go dine Dikica kula na sprat koja nije imala nikakav strategijski znacaj. godine Ahmedu Muslibegovicu posjede u Dvrsnici za 450 grosa. Ibrahimbeg 1780. Abdulaziz-beg 1806.movisani od kalfa u majstore. Fehmi Ali ef. (14. Ova je porodica. stoljeca. na krajnjoj jugozapadnoj periferiji Mostara.. Pod kraj zivota bio je blagajski muftija na kojoj ga je duznosti i smrt zatekla. dala i trojicu vakifa: u Mostaru je 1767. Umro je u Blagaju 1192.) godine i ovdje je u nekom haremu sahranjen. Pored Mostara i okoline Dikici su imali posjede i kulu u Dvrsnici u Popovu polju. i 1733.. godine. stoljeca predavao je na nekoj medresi u Mostaru i rukovodio studijem arapskog jezika. Ne zna se da li je slican studij igdje drugo radio. i . sin Ahmed-begov. sinom Ali-begovim na studiju Ebu Esved Duelije. i 1876. aprila 1850. Dikic se vise puta spominje u izvorima kao svjedok prilikom vjecanja i raznih parnica: 1747. sto upucuje na misljenje da on tada u Mostaru nije radio i da je kasnije otvoren. Mostarlije efendije. Iz ove porodice potjece i Osman (1879-1912. . kako kaze rahmetli hadzi Mehmed Handzic otkupili neki svecenici i koji se sada nalazi u nekoj biblioteci van granica nase drzave. turski i perzijski. godine.) godine zavijestao je kucu i uz nju vocnjak u Zahumu. Mustafa ef. Ovaj studij je nosio ime Ebu Esved Duelije. Salih-aga 187l. Ahmed-beg 1854. zaista. On je. Mustafa ef. publicista i istaknuti politicki i kulturno prosvjetni 110 111 . Mehmedbeg Dikic prodao je 1840. Dikici su imali i kulu u Zitomislicima. godine uvakufio dva ducana na Tepi. prvi udario temelje gramatici arapskog jezika. Ne zna se pred kim je ucio ida li je isao na nauke u Istanbul.

(172l. kamo su preko ljeta izlazili i prihode s imanja pobirali. godine sarkofag i turbe su osteceni. godine sagradio je neki Hasan-aga jedan mesdzid u Donjoj (zir) mahali u Blagaju koja se. On je 1890.42211931 i 498/1940. sarno kod nas. U Mostaru je krajem proslog i pocetkom ovog stoljeca zivio muderis Osman Nuri ef. Iz natpisa na njoj saznajemo da je izgradena 1105. Zna se jos da je u Mostaru postojao i vakuf hadzi Saliha Efice 0 kome nemamo nikakvih podataka. Ovo sam cuo i od rahmetli hafiz Husein ef. Poznato je da su Efice bile ugledna i veoma bogata mostarska porodica i da su imali velike posjede u Mostaru. broj 52. broj 5. Vladimir Corovic u svojoj knjizi 0 Mostaru kaze da su Efice tursko prezime i da je njihov predak dosao u Mostar iz Turske. sina Idrisova. 363 i Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru akti broj: 1197/1912. pokrivena plocom i imala je prizemlje i dva sprata. gdje su imali kuce i uz njih posjede. pregledale sve biblioteke. 55511916. Eficina kula u Blizancima je locirana na malo uzdignutom platou i kontrolisala je put Citluk-Zitomislici na kojem su cesto napadali uskoci i Morlaci iz Dalmacije. Mesdzid je bio lociran na jednoj zaravni nedaleko od desne obale rijeke Bune i kamenog mosta na njoj.) koji je bio ozenjen od Efica. ali se ne zna kakvu je funkciju vrsio u islamskoj hijerarhiji. pljackali. bili zene i djecu i odvodili u ropstvo. Gradena je od tesanog kamena. da li kao osvajac. jos oporucio (vasijjet) jedan vinograd u Cimu od oko motiku i po loze (750 cokota) i odredio da mu se svake godine prouci za dusu hatma i kupuju po tri oke ulja za Nezir-aginu dzamiju. Za vrijeme rata 1992-1995. koje cuvaju knjige na ovim jezicima.. list 6. Blizanci su.. po osnivacu mesdzida. od tad a nazivala Hasan-aginom mahalom.ATE r-if1USLlrv1ANSKE PORODICE radnik. Nepoznate a prije 1664. opcina Citluk. prenesene su mu kosti iz harema na Carini i sahranjene u malom haremu naspram Karadozbegove dzamije. moglo bi ih se. janjicar ili spahija. po predanju. str. Ne zna se sarno kada je i zasto taj njihov predak ovdje do sao. sto se zna. prepisali ili posjedovali clanovi ove porodice. dobili svoje ime po tome sto se je neka zena iz porodice Efica u ovom mjestu obliznila. Donjoj mahali i Predhumu. 1900. Efica bio je 1793. Bosnjak. Uz nju je 1134. Oba ova objekta su bila opasana bedemima s puskarnicama visokim oko dva metra. Puzica (1867 -1957.. dala vise vlasnika imanja (cifluk sahibija) i nekoliko zavjestaca (vakifa) i ucenih ljudi (alima). 112 113 . Najstariji nama poznati Clan ove porodice je Abdulah Efica koji je potpisan u sidzilu (registru) mostarskog kadije kao svjedok prilikom jednog spora. Mostar. godine. 1906. Bio je sagraden od lomljenog kamena i pokriven plocom. Godina njihove izgradnje (tarih) uklesana je u kamenu na prizemlju odzaka. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. naci koje su napisali. 1983. Po Lehama koji su u njemu vrsili imamsku duznost. Ova je porodica. na strani 106. okolini i u vise sela istocne i zapadne Hercegovine.) godine sagraden odzak sa prizemljem i spratom u koji su Efice primali rodbinu i goste. imam i hatib hadzi Memije Hadziomerovica dzamije u Cernici. U ovom mjestu se nalazila i kula mostarskih aga Velica i u susjednim Bijakovicima Puzica kula. Efice98 Dr. I kad bi se. koji se dogodio u Mostaru 1773. ili zbog nekog drugog nama nepoznatog razloga. Kula se odavno nalazi u posjedu Solda iz Blizanaca. cije zvanje kaze da je on u svoje doba fungirao kao ucen covjek. 348/1922. Lijepa fotografija ove kule nalazi se u radu Saliha Rajkovica objavljenom casopisu "Hercegovina': Mostar. Hadzi Memisaga Efica je polovinom proslog stoljeca uvakufio jedan ducan u Kulluk sokaku (ne Kurluk) kod Kujundziluka i odredio da se prihod od njega trosi za potrebe Nezir-agine dzamije na Spilama.. pa su po zavrsetku rata obnovljeni. Sarajevo. Godine 1936. Zna se jos da su clanovi ove porodice vrsili imamsku duznost i u Nezir-aginoj dzamiji na Spilama. Hasan ef. bio je poznat pod imenom "Lehina dzamija" Ovu dzamiju Izvori: Sidzil blagajskog kadije broj 297.NEf<_t POZN. Oni su dalje imali velike posjede i kulu u Blizancima. Osvit. 1903. Nad njegovim grobom podignut je tada sarkofag od kame nih ploca i turbe izgradeno od opeke. Arhiv Hercegovine posjeduje dva rukopisa na kojima pise da su vlasnistvo Saliha Efice.31 i 38. Efica. Stanovali su u Cernici. Imala je stambeni i tvrdavni znacaj i bila najveca 98 kula u ovom kraju. Poznato mi je da su Efice imale lijep broj stampanih i rukom pisanih dijela na orijentalnim jezicima. (1693. i dobro utvrdena. sigurno.) godine.

Neki njihov potomak 99Izvori: Sarajevski list 1884. godine zivjeli u Mostaru. 114 115 . stoljecu.je opravio 1919. Najstariji nama poznati Clanove porodice je hadzi Mehmed Sagirzade. Odredio je da se godisnji prihod od navedenih nekretnina u iznosu od 300 grosa. temeljito adaptirao ovaj objekat 1940. koji je bio veoma bogat covjek. kako im sarno prezime kaze vuku svoje porodicno prezime od nekog Hadzi-Selima koji je zivio u Mostaru 17. On je jedno vrijeme bio gradonacelnik (sehir cehaja) mostarske gradske opcine. godine.'?" . i on od tada sluzi za ambulantu. i 18. preveo je ovo prezime na arapski jezik pa se u kasnijm sidzilima mostarskih kadija oni spominju pod prezimenom Esamzade. Hadziselimovici Hadziselimovici se ubrajaju medu stare muslimanske porodice u Mostaru. sin Salihov potpisan je kao vlasnik drugog rukopisa u istoj zbirci (R-162).da se upravitelju (muteveliji) daje deveti dio od godisnjeg prihoda. Ova je porodica izumrla. On je 1709. Gluhic. V-56. Oni. u Kamberaginoj mahali na Luci. U Mostaru je u drugoj polovini proslog i prve dvije decenije ovog stoljeca zivio spomenuti hadzi JusufEfica. godine koji je na nas jezik preveo Muhamed Mujic i objavila Knjizevna komuna u Mostaru 1987. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. Ova je porodica dala vise istaknutih i ucenih ljudi 0 kojima cemo ovdje dati nekoliko podataka. godine. Gluhic postavljen je dekretom za imama ovog mesdzida na kojoj ga je duznosti naslijedio sin mu hafiz Muhamed ef. Gluhici .. . ina Serijatskorn sudu zalozili svoju kucu za dug vakufu hadzi Alije. i 1873. Oni se spominju u najstarijem sidzilu (registru) mostarskog kadije iz 1632. list 13. Orner ef. Muhamed Esamzade (Gluhic). godine. Sidzil mostarskog kadije (SMK). u sporazumu s vakufskim povjerenstvom. Orner Hulusi ef. godine hadzi JusufEfica iz Mostara pa je ona od ove godine bila poznata pod imenom "Eficina dzamija" Ona je nekoliko godina poslije opravke sluzila svojoj namjeni i posto je opet dotrajala. godine kada je umro njen posljednji imam hafiz Salih ef. godine.Sagirzade . Gluhic Ismail ef. akt broj 52/1888 i 289/1892. tri druga ducana i dio u ribolovu. na turskom "sagir" znaci gluh. 0 njegovom bogatstvu se govori i pjeva u sljedecoj bosanskoj ljubavnoj pjesmi (sevdalinki): Kolika je u Mostaru Cernica los je veea EfiCina avlija S kraja na kraj dulbeharom procvala Anasrijedisenabijajabuka A pod njome od sedefa scemli]« Tude sjedi hadzi lusu] Efica Na krilu mu Kovagina Fatica. do smrti 1884. kat. trosi u slijedece. godine. godine zavijestao (uvakufio) u Cejvan cehajinoj mahali na Velikoj tepi pekarski ducan. i Orner ef.o. sin Mustafin potpisan je 1842. On je ovu duznost vrsio do smrti 1892. god. cest. Dom narodnog zdravlja u Mostaru je. . Gluhic bio je kadija (serijatski sudac) u Mostaru od 1881. potpisani su vise puta u sidzilima mostarskih kadija kao svjedoci (sahidi) prilikom sklapanja raznih ugovora izrnedu 1871. godine kao vlasnik jednog djela na arapskom jeziku koji se nalazi u orijentalnoj zbirci Arhiva Hercegovine u Mostaru (R-158). na arapskom jeziku "esamm" znaci gluh. Zgrada je upisana u gr. Abdulah ef. Leho. Blagaj broj 199.Esamzade99 Gluhici su jedna od najstarijih mostarskih muslimanskih porodica. Gluhici su od polovine proslog stoljeca bili imami-sultan Selimovog (Carevog) mesdzida kod Starog mosta. broj 121.ostatak da se daje njegovoj petorici sinova koji ce u sporazumu 100 Poznato je da je hadzi JusufEfica mnogo pomagao svu sirotinju i svake godine uz ramazan priredivao iftare u svojoj kuci za skolsku omladinu. k.da mu se svaki dan za dusu prouce po tri Jasina. definitivno je zatvorena 1927. 6/72 i zaprema povrsinu od 50 kvadratnih metara. ul. do 1634. i brat mu Mahmud koji su 1632. Ovo je dokaz da su oni imali svoje privatne biblioteke.

Husaga Cisic pise da je kalhana imala 12 ducana i po nekoj staroj narodnoj popijevci moze se zakljuciti da je imala i tocionicu pica.). ali se ne zna kako im je bilo ime jer to u izvoru nije bilo navedeno. i sa uklesanom sabljom na unutarnjoj strani. (1924. Salih-aga. umro 1230.) godine. Na spratu je bilo pet soba od kojih su tri najvece sluzile za nocivanje putnika. Od konea proslog stoljeca stanovali su u Docu u Podhumu gdje su do nazad tri godine zivjele cetiri njihove porodice. V-55. na koje su preko ljeta izlazili i ubirali prihode..). bili poredani ducani s cepencima.) godine. Mustafa sin hadzi-Ibrahimov. Posljednji vlasnik kalhane bio je Mujaga Hadziselimovic koji je 1882. (1920. Brat mu Fevziaga prodao je kalhanu Mujagi Komadini za hiljadu kruna. umro 1345. Goraneima. Ali-aga. U Doeu jos zrvi sarno Firuz Hadziselimovic. Salihage Popovea i hafiz Huseina Puzica) ovaj han je bio slican Merica hanu u Sarajevu. Ovo mi je pricao Ibrahim Hadziselimovic i pet njegovih sestara koji su svi davno pomrli. stoljeca.). sin Abdulahov umro1313.. (1814. umro 1231. (Opsirnije vidi: Glasnik VIS-a. umro 1230. Da bi mu se osvetio Cernalovic je nagovorio i potplatio svog slugu koji je s puskorn otisao i sakrio se u "sipcinu" pod ajanovom kucom. Cazim. sluga je nanisanio na nj pusku i pogodio ga metkom iz nje. umro 1344. Munchen. sin Selim alemdarov.). sin Fehimov. umro 1293. Mahmud. Opsirnije u radu Muhameda Hadziselimovica: Die Kdmpfe der Ajane in Mostar his zum Jahre 1833. Na uzglavnom nisanu. list I.Selim alemdar (bajraktar) bio je mostarski ajan (prvak) i veoma istaknuta licnost politickog zivota zivota Mostara u drugoj polovini 18. (1819.). Ovaj natpis potvrduje tacnost gornje predaje jer svaki bespravno ubijen musliman smatra se sehitom. doslovno znacila tvrdavski han ili han pred tvrdavom. sin Husein-agin umro 1234. Kuce su im opljackane i razrusene 1993. Ajan je tada na noge skocio. 210). Krv je brinula i poprskala strop sobe na kome su se vidjeli tragovi krvi sve dok strop nije izmjenjen i postavljen novi. nekoliko kilometara juzno od Mostara. Cemalovic je ajanu prigovorio da je on kriv sto mu je oduzet spahiluk (feudalni posjed dobiven dekretom sultana) zbog cega ga je ajan udario.). 127 i dalje. go dine pa su skoro svi odavde preselili na lijevu obalu Neretve. HadziselimoviCi su stanovali u Cejvan cehajinoj mahali gdje su se nalazile njihove kuce.). Citluku i u Tepcicima cardak. (1805. (1818. str. pored Selim alemdara. Selim alemdar je sahranjen u haremu u Gnojnicama gdje se nad njegovim grobom nalaze i danas dva velika nisana izradena od tvrdog kamena.). spram Cejvan cehajine dzamije. Hadflselimovica kalhana Sve do 1891. (1814.HIVZUA POROD!CE s kadijom dijeliti ostatak prihoda izmedu sebe na jednake dijelove. (1878. Oni su jos imali posjede u Dracevicama. Sastojao se od prizemlja gdje su se nalazile stale za vezanje konja i pro strano dvoriste s cesmom. Sarajevo. list 10. (1895. Dobricu. hadzi Ibrahim. umro 1235. Unuk spomenutog hadzi-Selima . SMK.!" Ime ovog Selim alemdara nalazi se medu potpisnicima zakladnice (vakufname) hadzi Ahmeda Tascica iz 1199. s obje strane ulaza. Mustafa. Siidost forschungen band XXVIII. godine odselio u Tursku. (1784. Popovu polju. da i ste strane zadovolji goste. Mustafa. sin Selim alemdarov. sin Husein-agin.'?' Izmedu njega i nekog Cemalovica doslo je jednom na Kurban bajram pred dzamijom u Gnojnicama do velike svade. Popijevka glasi: 101 102 116 117 . U haremu Vrba sahranjeni su. Kalhanu je sagradio neki Hadziselimovic prije 1784. Po pricanju starih Mostaraea (Ahmed-age Alikalfica. i Abdulah sin Mustafin. Kad je ajan kuci dosao i sjeo kraj prozora. str. 1969. Hadziselimovici su imali velika imanja i kuce u Gnojnieama. (1815. jos i sljedeci Hadziselimovici: Salih aga. sin Ibrahimov. V-54. a neki su otisli cak preko granice u druge drzave.) godine. Ispred hana su do uliee. Iz ovog izvora saznajemo da je spomenuti hadzi Selim imao pet sinova.). sin Avdagin. stoji napisano da je umro kao sehit (mucenik) 1219. godine postojao je na Velikoj tepi. godine. sin Salihov. umro 1339. Oni su za turske uprave imali kucu u Dandinom sokaku koju su prodali Dzudzama. tacnije kalahan. jedan veliki han koji je bio poznat pod imenom kalhana. list 22 i V-62. Han je dobio ovaj naziv po tome sto se nalazio pred tvrdavom (kal'a) pa bi rijec kalhana. 1988. magaza i han Kalhana. (1925. ali se odmah mrtav srusio. izradenom u formi saruka. cetvrta za obavljanje vjerskih obreda (klanjanje) i peta za kafanu.

Na Ploci kod ove dzamije nalazio se harem koji su 1910. 50. na mjestu zvanom Ploca. Ovaj harem kao i sve posjede vakufa dzamije na Ploci uzurpirali su kmetovi Mehmed -age Krehe iz Krehin graca. bez munare. godine. napustena. akt broj 57911910. kuge koja je posljednji put morila Mostar i okolinu izmedu 1813. go dine ovo je bila najveca gradevina u Mostaru. Sagradena je bila na zemljistu koje je u tu svrhu darovao neki Subasic iz Mostara. Mostar je bio podijeljen na dva zaracena dijela. godine vodene izmedu ajana Muharema Hadziselimovica-Pestela i ajana Salih -age Bakamovica. posto je ostala bez dzernata. Fra Petar Bakula. kasnije porezni ured. sto je u ovom kraju rijetkost.Pestele Za vrijeme borbi za prevlast u Mostaru koje su 1815. Kad je Turska napustila Ugarsku. nalaze se omedine jedne stare dzamije koje su prije pedesetak godina bile potpuno u trnje zarasle. At XXIII 034. 1992. 156. akt broj 353/1910. Vijonice i Krehin graca. Acta turcarum Provincijalata hercegovackih franjevaca.'?' Fra Petar Bakula navodi da se u Brotnju kod vrela Ploca i danas nalaze "zanemarene rusevine jedne turske dzamije"!" Rahmetli Salih-aga Tikvesa mi je pricao. I vakif Hadziselimovic kod dzamije za njene potrebe. izjavili da je dzamiju u Ploci sagradio neki Hadziselimovic iz Mostara i to prije "hastaluka" tj. bio onernogucen svaki promet i saobracaj. 108 ll8 119 . 29. nedaleko od omedima dzamije nalazi i izvor zive vode. To je prostran plato na kome se. . Mostar. go dine inanjenim temeljima jeMujaga Komadina podigao veliku i za ono doba veoma reprezentativnu zgradu u kojoj je u pocetku radila visa djevojacka skola. AVMP. on se tada povratio u Mostar. svi iz Vijonice. i da je bila gradena od lomljenog kamena i svakako pokrivena Hadzlsellmovlel .Zeleni se kavada Otvorena kalhana Tu moj dragi pice pije Pa se na me smije . Vidi napomenu broj 3. zernljista koji se natapa. str.. da je vrata s dzamije na Ploci odnio Mato Bulic koncem 19. i posto je doselio iz Peste. Na ovaj han nas danas podsjeca Kalhanska ulica koja ide od Glavne ulice u pravcu Divizije. Uz ovo zemljiste on je jos darovao vinograd od dvije motike loze (hiljadu cokota) i dio 103 Arhiva Vakufskog povjerenstva (AVPM). 5tr. dimenzija oko 6x6 metara. knezovirna i starjesinama (kodzobasama) koji su zivjeli na podrucju mostarskog kadiluka.l" Hadzlselimovica dzamija na ploci U polju nize Citluka u zapadnoj Hercegovini. bosanski valija (guverner) uputio je 1231. Lokalitet Ploca nalazi se na tromedi izmedu Citluka. Ibraga Nametak i Salih Raj kovic . str. godine u Vakufskom povjerenstvu u Mostaru o ovoj dzamiji slijedece podatke.. Hercegovina prije sto godina. Tu se nalazi i jedna nekropola srednjevjekovnih stecaka ukrasenih vegetabilnim dekoracijama. od centra Citluka udaljen je oko 500 metara. 1991. uciteljska skola i na koncu Narodni i Oblasni odbor Mostara. Na temelju tih orne dina moze se utvrditi da je ova dzamija bila malena. Oni su. dali su 1910. Svijet je kasnije dugo prepricavao ovaj dogadaj i podsjecao na nj uzrecicom "Kad je Stara cuprija bila zadracena'T" Sulejman-pasa. i 1818.) go dine bujrultiju (naredbu) katolickim svecenicima. Tada ja Stari most pregraden tako da je preko njega. 103 Kalhana je srusena 1891. Nareduje im da ne slusaju naredenja Muharema Hadziselimovica-Pestela koji se odmetnuo od carske vlasti i bespravno od raje uzima razne poreze i nasilje provodi. po pricanju svojih oceva. stoljeca i postavio ih na svoju kucu u Citluku. 104 105 106 107 plocom... Mehmed Iakirovic. (1819. godine ova je zgrada zapaljena i ona je tad a do temelja izgorijela. za izvjesno vrijeme. Nije se sacuvala zakladnica ove dzamije pa se ne zna kada je sagradena i sta je vakif zavjestao za njeno izdrzavanje. je zavjestio jednu njivu Za vrijeme zadnjeg trajanja kuge mnogo je svijeta umrlo u ovom kraju pa je dzamija. Sve do 1945. go dine vlastitim sredstvima ogradili muslimani Gradnica.t'" Iz ovog i drugih turskih izvora saznajemo da je neki Hadziselimovic otisao kao borac ili kolonijalist u Ugarsku (Madarsku) i tamo se nastanio u Pesti.. prozvan je Pestelo. Mujaga je kalhanu prodao drzavi. Husein Cisic. Svi nisani iz ovog harema su davno unisteni.

Zbog odvodenja Saje i pokusaja prozelitizma izbila je 1881. Sarajevo.) godine muhtar Cejvan cehajine mahale. Muftici. godine. Lulici. 1977. kapetani. Salemi i Sabanci. Na podrucju Stoca i okoline zivjeli su u predtursko doba bogumili sto svjedoce brojni srednjevjekovni nadgrobni spomenici . (1873. Vukicevici i Zarkovici. godine nastala zbog prozelitizma Pocetkom februara 1881. 1909.stecci kojih i danas ima u ovom kraju na vise mjesta. Historijski je utvrdeno da su bogumili dragovoljno i bez icije prisile. dzebhanu). Slovo Gorcina. Vujicici. selo koje lezi oko dva kilometra juzno od Gnojnica. 2. Za turske uprave u Stocu su sagradene cetiri dzamije sa kamenim munarama. Mostar. Kebe. vise ceste koja vodi za Nevesinje. godine i u njihovoj vlasti je ostao do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. nekoliko besplatnih konaka (musafirhana). Opsirnije 0 pokrstavanju u Hercegovini vidi: GlasnikVISA-a god. list 12. Rizvanbegovici su u Begovini poslije ukidanja kapetanija u Bosni i Hercegovini 1835. H. dzamiju.!" 109 110 111 Hromo . On je imao ducan u Mostaru na Velikoj carsiji. 1997. Dubravcici. deset catrnja (cisterni) za vodu i vise stambenih zgrada u kojima su stanovali stolacki dizdari.. bilo cifluk mostarske porodice Hadziselimovica. [evto Dedijer je pribiljezio predanje da su Dracevice. Hadziselimovic. Miljanovici. Dande. Tomici. Martinovici. Turci su na gradu iznad Stoca sagradili sedam cetvrtastih kula spojenih do dva metra debelim zidovima. opcina Citluk. bio je vlasnistvo Pestela. list 70 i 71. Hasandedic. 3. sin Abdulahov zrvio je u Mostaru 1290. (1848. Vujinovici. u Gradnice gdje ju je zadrzao fra Andrija Zubac i kasnije pokrstio fra Paskal Buconjic. (1873. broj 6. Na ovom zemljistu se nekada nalazila njihova velika i stara kuca u kojoj je vise godina bio smjesten Dom staraca. Ovo je sve do pocetka proslog stoljeca bio najprostraniji grad u Hercegovini. sto islam najstrozije zabranjuje. Beograd. dvije bez munara. godine odvedena je Saja Dukic iz Blizanaca. Obradovici. Stolac se u izvorima prvi put spominje 1444. str. Muhamed Zdralovic. godine. (1868. i da su oni polovinom proslog stoljeca naselili sve porodice koje ovdje zive. javno kupatilo (hamam). Abdulah Hadziselimovic bio je 1264. godinu). SMK. tri hana i vise privrednih objekata. 81-85. medresa. izrnedu Srednje ulice i Neretve. turskih iperzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine. Celici. Dzevahira Blagajac. Posebno je bila lijepa i sa arhitektonske strane veoma atraktivna Begovina. cetiri catmje u dvoristima drugih dzamija. 1991.) godine i u svoje doba slovio kao ucen covjek. prelazili na islam. Mustafa ef. Turci su ga zauzeli ubrzo poslije 1465.Hromozade . zatim kulu za municiju (barutanu. Dzihe.109 Iz sidzila (registara) blagajskih kadija saznajemo da su u Dracevicama zivjele slijedece muslimanske porodice: Bukvici. 246. ruzdija i vise mekteba. Izvori: 1. Eminici. sadrvan pred Carevom dzamijom. sagradili kompleks zgrada i pet musafirhana (besplatnih konacista) koji su permanetno radili do 1878. Hercegovina. Omerhodzci. str.) godine upravitelj (mutevelija) Cejvan cehajinog vakufa na Velikoj tepi.Hromlel iz Stoca112 Stolac se nalazi u istocnoj Hercegovini i smjesten je u podnozju srednjovjekovnog grada Vidoski uz obale rijeke Vidostice ili Vidove koja danas nosi naziv Bregava. V-56. Ovo potvrduju i neka prezimena muslimanskih porodica u Stocu koja su krscanskog porijekla: Ivankovici. 112 Jevto Dedijer. 120 121 . V-62. spram Karadoz-begove dzamije. posadnici tvrdava i clanovi njihovih porodica. Katalog arapskih. pocetnih vjerskih skola.Pestelovlna Veliki kompleks zernljista na Carini.!" Mostarska afera iz 1881. Povodom ovog slucaja upucen je caru Franji Iosipu u Bee memorandum u kome se iznosi veoma tesko stanje muslimana u Hercegovini i koji je memorandum potpisao spomenuti Mujaga. godine u Mostaru afera na cijern je celu bio ugledni gradanin Mostara Mujaga Hadziselimovic.. U tom periodu ovdje su sagradeni: sahat kula. Stolacki prepisivaci djela u arabickim rukopisima. str. Posto je zgrada vremenom dotrajala srusena je i na njenim temeljima je sagradena zgrada socijalnog osiguranja. pa se zato i zvao Pestelovina. Iazvini. Mustafa-aga Hadziselimovic bio je 1287. kci Mehmedova postavila je 1290. Bosanska salnama (godisnjak za 1886. nekoliko kamenih mostova i mostica preko Bregave..) godine Abdulaha. godine kao grad u zemlji hercega Stjepana Vukcica Kosace. 726-730.. sina Mehmedova za muteveliju svoga vakufa. Kozlati.

a s druge strane kucama i bascama stanovnika Nezir-agine mahale. U svakom konaku se nalazio hamamdzik. Na jednom rukopisu sacuvan je otisak njegovog pecata iz kojeg se vidi da je napravljen 1195. pod istim krovom. upisana su 43 rukopisa iz islamske dogmatike (akaid). bio je 1319. bio je 1217. sto potvrduje da su Hrornici bili stara stolacka porodica. na moj prijedlog on poklonio Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. On je bio ugledan covjek jer su vakufname. godine imam Sarita dzamije u Stocu i posljednji mualim mekteba koji je radio u Sumbulica medresi. kao svjedoci obicno potpisivali najugledniji ljudi jednog mjesta. stoljeca i cije se ime nalazi medu svjedocima (sahid) hadzi Ahmed-bega Lakisica vakufname iz 1670. (1802. i sedam posebnih prostorija s mihrabom u kojima su gosti zajedno (dzematlije) obavljali pet dnevnih namaza (molitava). godine i srusen poslije 1950. Abdulah Hromic. i Ibrahim ef. turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu kojeg je sastavio Kasim Dobraca i objavila spomenuta biblioteka 1979. stoljeca zivio Mehmed-beg Isarlic sin Mustafa-begov koji je bio praunuk spomenutog hadzi Saliha.) godine ucenik Roznamedzine medrese u Mostaru. Novici i neke druge muslimanske porodice doselili su u Stolac iz Herceg Novog i Risna kada su ova mjesta zauzeli Mlecani 1687. Pecani su doselili iz Peci (Ipek) i prezivali su se Ipeklije. 122 123 . Salih Sidki ef. sin Ibrahima ef. godine. godine dosao pred Serijatski sud u Mostaru i u prisustvu Husein ef. Pola pekarskog ducana uz tu mlinicu. Hromic bio je 1886. imarna izjavio da u dobrotvorne svrhe zavjestava slijedece. Ova je porodica stanovala na Carini u Roznamedzinoj (Kresinoj) mahali neposredno uz lijevu obalu Neretve. U ovim konacima su neki gosti ostajali do pola godine a njih su izdrzavali i posluzivali clanovi porodice Rizvanbegovica iz koje potjece i cuveni vezir i hercegovacki valija Ali-pasa. sina Abdihodzica. (1780. U Stocu je zivjelo vise od 470 muslimanskih porodica koje su vecim dijelom davno izumrle ili se odavde raselile. sin mula Salihov zavrsio je medresu u Stocu i kasnije ucio u Karadoz-begovoj i Roznamedzinoj medresi u Mostaru. Pelje i Salahore se prica da su im preci doselili ovdje cak iz daleke Madarske. pedagogije logike i sintakse arapskog jezika. godine. obredoslovlja. Svi ovi rukopisi nalazili su se u posjedu clanova porodice Hromica koji su bili vjerski dobro obrazovani: Saliha. 13 hafiza i vise vakifa (dobrotvora). godine. Radio je do 1919. Tu je u drugoj polovini 18. Izet Salih ef. Mula Salih Hromic je 1256. Salih Sidki Hrornic. i 3. u kome se je gost mogao ocistiti i okupati. I u Uzunovica mahali su se nalazila tri konaka: Behmenov. serijatskog prava (fikh). Isarlici113 Isarlici su jedna od nekoliko mostarskih najstarijih Bosnjacko muslimanskih porodica. Vakif odreduje da mutevelija izdaje navedene nekretnine svake godine interesentima pod zakup i da prihode od njih trosi u slijedece: 113lzvori: Kod rahmetli Muhameda Muslibegovica se je nalazilo vise turskih dokumenata iz kojih su gomji podaci iscrpljeni i koje je dokumente. Ovaj put cemo govoriti sarno 0 porodici Hromica iz Stoca koja je dala nekoliko ucenih ljudi (alima) i ciji su clanovi zavjestali (uvakufili) 38 djela na arapskom jeziku. Za Palese.) godine kadija u Akcehisaru (Kroja) i Tirani u Albaniji i kasnije u Bosanskom Brodu u Bosni. [edan i pol vitla u mlinici na Radobolji koja je pokrivena plocorn 2. Dzabica. hadisa. Najstariji poznati Clan ove porodice bio je hadzi Salih koji je zivio u Mostaru polovinom 17. (1901. zbirka serijatsko pravnih pravila i propisa (ahkam) i razne druge zbirke (medzmue). 1.) godine. godine. godine prepisao sedam djela iz pravilnog ucenja Kur'ana (tedzvid). Salih ef. do 1859. (1834. On je u periodu od 1834. banjica. Mahmutcehajica i Sarita od kojih je posljednji bio najveci i najposjeceniji. a neki povremeno do agrarne reforme 1919. Izet Salih ef. godine. Stolac je dao nekoliko pisaca i prepisivaca na orijentalnim jezicima.godine. On je 1722.) godine prepisao jedno djelo iz islamske dogmatike. Niksici iz Niksica kada su ga zauzeli Crnogorci i Korjenici iz Korjenica. Bascu uz te objekte Navedene nekretnine nalaze se u Prijeckoj carsiji i grantee s jedne strane javnim putem koji vodi prema Cernici. Oni su bili i bogata trgovacka porodica koja je u Stocu imala vise magaza sto potvrduje lokalitet "Hromica magaze" U Katalogu arapskih.

Narodne pjesme muslimana Bosne i Hercegovine. Posebno je s arhitektonske strane zanimljiva kuca Mustafe Kajtaza u 114 Denana Buturovic. 56. ako budu sposobni. Tri akce dnevno davace se onome ko bude utorkom drzao predavanje (vaz) u Hadzi Kurtovoj (Tabacici) dzamiji i to sa cursa sto ga je podigao hadzi Salih pradjed spomenutog Mehmed-bega. U pjesmi se dalje kaze da je sultan Sulejman kada je 1566. Vakif ce dozivotno upravljati svojim vakufom a kad umre potomci mu s koljena na koljeno. U sidzilima blagajskih kadija upisano je vise Buljubasica koji su u Blagaju i okolini imali velike posjede. 58. godine zauzeo Siget. Ako izumru potomci spomenutog vaiza. Fragmeni sidzila blagajskog kadije brojevi: 25. a njegova daidzu Fazli buljubasu iz Blagaja za haznadara (blagajnika). 60 i 61. Kajtazi stanuju na Luci gdje ima nekoliko njihovih kuca. 115 124 125 . Kajtazi Kajtazi se ubrajaju medu stare muslimanske porodice u Mostaru. Najstariji spomen ovoj porodici nalazimo u pjesmi "Boj na Sigetu" gdje se.. proiav.. po zenskoj lozi. Vakif odreduje da tu duznost dozivotno vrsi "pones sejhova' hadzi Ahmed ef. 57. postavio Kajtaza iz Mostara za vezira.!" Kada je i odakle je prvi predak Kajtaza dosao u Mostar pouzdano se ne zna. 126-139. Bosnu do Hercegovine jesi l' CUO ondje kraj Neretve seher Mostar na Hercegovini. originali u Orijentalnom institutu u Sarajevu. izmedu ostalih. Vakif stavlja u duznost muteveliji da svaki dan svakog ramazana donosi pred iftar s Neretve po jedno burilo vode pred Roznamedzijinu dzamiju s kojom ce se muslimani omrsiti i vakifa s pijetetom spomenuti. Kad oni izumru uprava nad vakufom ce se povjeriti imamu Hadzi Kurtove (Tabacice) dzamije koji je duzan tu duznost svjesno vrsiti. a kad on umre njegovi potomci.. Milavic. nalaze i ovi stihovi: A veli mu telal Ibrahime: "Odkle jesi vrstan bairaktare" Bajraktar mu tiho progovara: "[esi l' cuo telal Ibrahime. [edna je bila udata za nekog Hadziosmanovica. Ona je umrla 1327. Ako izumru potomci spomenute Nedzije ucenje "ihlasa" ce se povjeriti mujezinu Tabacice dzamije koji je duzan uciti nakon svake podnevne molitve. Sevap od ovoga neka se namjenjuje za dusu spomenutog hadzi Saliha. koju su vlasnici nazvali "Iserlovina" jer su je po zenskoj lozi naslijedili od Iserlica.) godine i pokopana u velikom Carinskom haremu gdje su joj se nisani nalazili sve dok nije ovaj harem ekshumiran i na njemu sagradena nova zeljeznicka i autobusna stanica. Oni su duzni svaki dan prouciti po tri "ihlasa" za hadzi Salihovu dusu. druga za nekog Celara a treca Umihana za Ahmed alemdara Muslibegovica. Oni su mi pricali da su Isarlici bili bogati i da su imali timar (leno) i posjede u Kusicima nize Gornjih Zijemalja i velike posjede u Bijelom polju i Mostaru. Prica se da su oni dosli iz Madarske kada su je Turci 1686. Ovo se dokazuje time 5tOi danas u Madarskoj ima krscanskih porodica koje se prezivaju Kajtazi. bivsa Roznamedzijina mahala. U Kljunovom sokaku.1. s koljena na koljeno. nalazila se jedna stara i potpuno dotrajala kuca pod plocom koja je bila vlasnistvo Muhameda Muslibegovica i Muhameda Celara iz Mostara. [edna akca dnevno davace se potomcima hadzi Salihove kceri Nedzije. s koljena na koljeno. godine konacno napustili. S njom je potpuno izumrla porodica Isarlica u Mostaru. U Mostaru je zivjela i porodica Pestela ciji su preci doselili iz Peste. str. Sarajevo. u Mostaru Kajtaz bajraktarai" . 1976. 59. 55. (1909. On je dalje duzan voditi brigu 0 opravci mlinica i ducana kod nje. 2. Sredinom proslog stoljeca u Mostaru je zivio Salih-beg Isarlic koji je imao tri kceri. brojevi 288 i 297 u Arhivu Hercegovine i broj 1025 u Provincijalatu hercegovackih franjevaca u Mostaru.'!' Od Fazli buljubase vuku porijeklo blagajski Buljubasici koji i danas zive u Blagaju. kadija ce prema vlastitom nahodenju povjeriti tu duznost onome ko bude sposoban i toga zvanja dostojan.

Kajtaza (umro 1958. Na spratu u zidu koji ga odvaja od selamluka su vrata kroz koja se sa divanhane unosila u selamluk hrana musafirima. koncem 18.) godine malikanu u Gorancima u nahiji Brotnjo. kuhinja.) godine jedno djelo iz islamskog prava. (1793/94. Selamluk je imao dvije sobe u prizemlju od kojih je jedna sluzila za kuhinju i supu u avliji. Pored tri spomenuta u ovoj biblioteci se nalaze i sljedeci rukopisi: 1.) godine. 3.) kucu je sagradio njegov djed Dervis ef. U jednoj sobi na spratu slozeno je u policama vise knjiga na orijentalnim jezicima: arapskom i turskom. Ahmed. mualima. sprat. Sadasnji vlasnik selamluka izvrsio je neke popravke u enterijeru pa on sada drugcije izgleda. 126 127 .) godine prepisao Mustafa. Kajtaza za izvrsioca oporuke umrlog Hasan-bega.HIVZUA PORODICE Kajtazovoj (Gase Ilica) ulici. Kajtaz mostarski muderis i istaknuta licnost iz vremena austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. izmedu ostalog. 64. Dervis Orner Hulusi ef.) godine prepisao Iusuf sin Ahmedov u Ahmedbegovoj tekiji u gradu Klibuli. sin hadzi Ahmedov a ovaj sin Huremov.) godine djelo "Fetavai 'adlije" 4. Sve cetiri sobe haremluka imaju banjice (hamamdzik). Regesta Franjevackog dokument AT XIII/638. godine mostarski kadija. Na spratu je bila jedna velika soba koju su zvali cosak i mala u kojoj se nalazio odzak i banjica. Kajtazi su imali velike posjede u mnogim selima mostarske opcine i zapadne Hercegovine. godine gradonacelnik Mostara. jedno djelo iz islamskog prava. Acta turcarum Arhiva Hercegovine III/123.. 2. str. zakljucujerno da se on prezivao Kajtaz. U prizemlju haremluka su dvije sobe. Vise njiva na podrucju ovih sela nose naziv "Kajtazovac" Porodica Kajtaza dala je u proslosti vise istaknutih ljudi: kadija. Djelo iz logike (mantik) koje je u seferu 1118. muharema 1126. muderisa. str. U kuhinji se. Kajtaz bio je 1882.) godine postavio je Dervis ef. (1797. Zavod za zastitu spomenika kulture u Mostaru izvrsio je na ovoj zgradi manje konzervatorske radove i izradio tehnicke snimke i opise svih dijelova i detalja u enterijeru koji je bogato ukrasen rezbarijama. On je 1209. (172012l. dvoriste i potrebne gospodarske zgrade. baskaluk (za muskarce). Isto. Nametka i Salih-age Popovca. a kroz drug a u dvoriste selamluka.!" Hasan Kajtaz bio je 1834. (1794/95. Mostar. Djelo iz gramatike arapskog jezika koje je polovinom sevala 968.!" Hadzi Arif ef. Pozadi selamluka nalazila se stala za konje. Salih. danas cuva jedan rucni zrvanj za mljevenje zita i jedna dubina za pcele napravljena od razevih stabljika. Muhamed Kajtaz. 1466-1862. godine opravio je vlastitim sredstvima i iznutra prebojio Hadzi Kurtovu (Tabacicu) dzamiju u Mostaru.) godine. i vakifa.III 1714. (maj 1706. prepisao je 1208. sin Muhamedov iz Mostara prepisao je u cetvrtak pred podne 16. (16. VI 156l. Mustafa Kajtaz posjeduje vise rukopisa na orijentalnim jezicima. dok je ucio u Karadozbegovoj medresi u Mostaru. a ovaj sin hadzi Muhamedov. Haremluk je do danas sacuvao svoj prvobitni izgled. III 1834. sin Ahmedov. 93. sina Alibegova. sin Ibrahimov iz Mostara prepisao je 1200. nalazio se je do konca turske vladavine jedan cekrk za izvlacenje vode iz Neretve. dokumenat AT II1/117. Kuca je u sezoni otvorena za strance koji u njoj mogu vidjeti sve rekvizite stare turske kuhinje i prostirke u sobama. us 119 Po pricanju rahmetli Hasan ef. (1785/86. prepisao jos jedno djelo iz islamskog prava. U hudzetu oporucitelj odreduje da se jedna trecina njegove ostavstine utrosi na izgradnju dviju catrnja u Gorancima i da se za nj posalje bedel da obavi hadz. Kuca ima dva odjeljenja (zgrade): haremluk (za zene) i selamluk. Nepoznati prepisivac prepisao je 1133. zulkadeta 1249.!" Mostarski kadija Ibrahim Edhem 116 117 svojim hudzetorn od 5. dok je ucio u medresi u Brusi. Pozadi prostranog dvorista (avlije) nalazi se stala sa sijenicom za krave i basca sa ulenjakom za pcele. a na spratu na koji se izlazi uz drvene stepenice.) godine jedno djelo iz islamskog prava. Na vrhu avlije nalaze se dvoja vrata od kojih se kroz jedna ulazi u dvoriste haremluka. (29. Uz kucu Kajtaza koja se nalazi na Luci uz lijevu obalu Neretve. prostran hajat i sofa. (l. arhiva u Mostaru. stoljeca. Prema kazivanju rahmetli Ali ef. dvije sobe i divanhana. 1984. Posto se rukopis nalazi u posjedu Kajtaza i posto se ova dva imena ponavljaju u njihovoj porodici.!" Ahmed-aga Kajtaz imao je 1212. Iz ulice se ulazilo u prvu malu avliju kroz veliku na cerner gradenu kapiju sa dvokrilnim drvenim vratima kojih sada nema. Oba odjeljenja imaju: prizemlje.

29a i 45b. Sidzil mostarskog kadije (SMK). 321. SBK. list 6a. Oni su duzni u mektebu poducavati djeeu "siromaha i bogatasa" Vakif odreduje da duznost muallima u ovom mektebu dozivotno vrsi Mehmed ef. dizdar blagajske tvrdave i brat mu Karabeg. jaraniea Arpadzica Hume iz Mostara. Sarajevo. Ali -spahija 1792.. i Orner. 0 junastvu Salih-age Kajtaza govore Slijedeci stihovi: Ko pogubi Sater kapetana pogubi ga momce iz Mostara po imenu Kajtaz Salih-aga!" Na kraju isticemo Kajtaza. koji su u svoje doba slovili kao najveCi alimi Hereegovine pa i dijela Bosne. Fazlibeg Kajtaz i Ibrahim ef. Abdulah i Osman ef. sinovi hadzi Ahmedovi. godine. sin Isaov iz Mostara. list 67a. 122 123 124 Kao vlasnici djela spominju se sljedeci: Sulejman Ahmed.• str.!" Hasan-aga Karabeg. zavjestao je 1774. Mustafa-beg spahija 1766. sin Iusufov. broj 5. (Sejh Jujo) iz Mostara. do 1723. kao i vecine ostalih muslimanskih porodica u Mostaru. vaizi i jedan muftija. 20a i 32a. Abdulah. muderrisi. 17-18.!" U Mostaru su u drugoj polovini proslog stoljeca zivjeli slijedeci Karabezi: hadzi Ahmed. umrla 1778. SBK.000 akci i odredio da se ovaj novae daje na kredit uz 11% kamata godiSnje i prihod trosi u slijedece: muteveliji 4. sto se zna.. str. umro 1782. sin hadzi Salihov. broj 297. Munla Arslan. broj 1025. Pajo. i i turskom jeziku. je jos ito da su oni bili bogati i materijalno dobro situirani pa su zato svi sve spomenute duznosti godinama bez ikakve place vrsili. sin Ibrahimov. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. posjednika i raznih vrsta zanatlija.!" U jednoj narodnoj pjesmi spominje se Kajtazova Dulsa. list 98b i 103a. nista pozitivno ne zna. Mustafa Sidki ef. Ali basa 1785. 125 126 121 128 129 . godine. Zavicajni muzej Hereegovine u Mostaru otkupio je od Ragiba Kajtaza iz Mostara 33 rukopisa na orijentalnim jezicima medu kojima se nalazi i jedan koji je prepisao Mustafa.!" U narednim recima cemo opsirnije govoriti o zivotu i radu samo trojice Karabega: Mustafa Sidki ef. sin Muratov. godine i sahranjen kod Hadzi-Baline dzamije u Brankoveu. Ahmed Kapo (Kapic). list 11b. 181-186 Bosanska Vila. urnro 1810. Poznato 120 Sidzil blagajskog kadije (SBK) broj 297. i drugi. broj 288. broj 297. Zivili su u Blagaju i Mostaru i imali velike posjede i timare na podrucju ovih dvaju kadiluka. hadzi Ahmed ef. 1978 . godine. list 18a. Muhamed ef. Munla Hasan 1786.5 grosa mutevelija ce isplacivati mualimu mekteba kod Sultan-Sulejmanove dzamije i njegovom pomocniku (mulazim). broj 57. V-VI. SBK. do 1878.... ova je porodica. Munla Ahmed i Husein-aga 1775. stolieca u Blagaju su zrvjeli slijedeci Karabezi: Mustafa. godine upravnik (handzija) Haseci Ali-aginog hana u Blagaju koji se je nalazio spram SultanSulejmanove (Careve) dzamije uz stari put za Stolac. do 1942. Pisae ovih redaka kataloski je obradio sve ove rukopise. Salih. Najstariji nama poznati Karabeg je Ishak koji je zivio u Blagaju polovinom 17. list II a. Nekoliko rukopisa iz Orijentalne zbirke Zavicajnog muzeja Hercegovine u Mostaru. od 1701. sin Mustafin. a ostatak od 31. list 17b. dala i nekoliko ucenih ljudi (alima) koji su vrsili razne funkcije u islamskoj hijerarhiji i bili: imami. kci Mustafina. U haremu kod dzamije na Babunu u Mostaru sahranjeni su slijedeci Karabezi: Hatidza.!" Salih Karabeg bio je 1686.. SMK. list 3a.5 grosa godisnje. Sejid Abdulaziz. Omer Hulusi et. godine 84. sin [usuf celebije. Muhamed sin Omerov prepisao je nepoznate go dine jedno djelo iz islamskog prava. kadija u Stocu.!" U periodu od pocetka do kraja 18.5. Kajtaz. Iusuf 1730. sin Mustafin. umro 1854. sinovi Osman ef. broj. 27a. Sarajevo. Pored veceg broja spahija. sin Husein-agin 1781.. 1903. da danas u Mostaru zivi nekoliko porodiea Karabezi Uceni Ijudi (ulema) njihov rad i djela Karabezi su spahijska porodica 0 cuem se porijeklu. do 1944. Sin mu Mehmed celebija zivio je ovdje 1698. i hadzi Ali Riza ef. sin hadzi Ismailov iz Mostara.. i sinovi mu hadzi Ahmed ef. i hadzi AliRiza ef. muallimi. Hivzija Hasandedic. broj 2. do 1922. U ovoj biblioteci oko trideset stampanih nalazi se i nekoliko djela na bosanskom lijepih prepisa Kur'ana. sin Husein-hodzin. hatibi. i Omer ef. stoljeca.

U Mostaru je tada bilo vise kandidata za ovo zvanje.) godine otisao je na studije u Istanbul. Od pocetka pa do kraja zivota nije rnu pamcenje oslabilo a njegova velika volja za ispitivanjern sustina pojedinih nauka bila je bezprirnjerna.. da se prirni rnuftijske duznosti sto je on odbio s rnotivacijorn da se rnisli opet u Carigrad vratiti i studije nastaviti. Saliha. ranije srno pisali. do 1917. Mustafa ef. V 1833. Na veliko insistiranje svoga oca on se je 1857. na polozaj rnuftije nastaje nova etapa ne sarno u njegovorn Zivotu i djelovanju nego i u zlvotu tadanjih rnostarskih rnuslirnana. Tada su clanovi kornisije zarnolili njegovog oca da on nastoji udobrovoljiti ga da se prirni ove duznosti. njihovoj korupciji i podrnitljivosti. Alajbegovicu koji je tad a zivio u Istanbulu i tarno bio na glasu kao izvrstan predavac. poceo odrnah energicno traziti da se svako striktno pridrzava svih vjerskih i zakonskih propisa. Kornisija je tada zarnolila Mustafu Sidki ef. Alajbegovic je ponudu odbio i njirna preporucio Mustafu Sidki ef. nego covjek koji se zivo interesirao za sve islarnske problerne. On je i ocev predlog odbio ispricavsi se da je rnlad i da je za ovu tesku i veorna odgovornu duznost nesposoban. Kad je postao muftija. Pred Mukicern je ucio arapski jezik sluzeci se pri tome djelorn Serhul Kafije od Abdurrahrnana Dzamije. Njegov biograf i ucenik rnu hadzi Abdulah ef. ostroumnosti i rnarljivosti. Njegov biograf navodi vise djela koje je on za vrijerne studija ucio i proucavao. Mostar je u to doba irnao velik broj ulerne ali je rnuftijski polozaj bio ipak povjeren njernu. Slusao je predavanja tada cuvenih rnostarskih alirna: Mustafe. Ovdje treba jos reci da je on bio Clan prvog turskog sabora u Carigradu. Tarno je slusao predavanja Mevla Halila iz grada Arnasije koji je u doba sultana Abdulaziza postavljen za sejhu-l-islama. pa je polozaj rnostarskog rnuftije bio vee tri godine upraznjen. sin hadzi Ahrnedov. godine prirnio rnuftijske duznosti. rnostarski rnuftija od 1899.) godine. Mukic. Nije bio karijerista. Zato je on. irnao je tek 25 godina. Ova dvojica alirna su ga lijepo prirnili jer su od prvog kontakta s njirn prozreli njegov talenat i sposobnost u brzorn shvatanju i rjesavanju teskih i zamrsenih pitanja. Pisali srno i 0 njegovorn ucescu u borbarna protiv raznih odrnetnika kao i neredirna u Mostaru koji su se zbili neposredno pred austrougarsku okupaciju 131 130 . U Carigradu je studirao cetiri godine gdje je postigao veliko i solidno znanje. Za vrijerne praznika je pred Mukicern ucio Mir'at al usul od Mevla Husreva" Koncern 1267. Hadf Mustafa Sidki ef.1. godine u Ianbou kada se s hadza vracao. godine se sa studija povratio u svoje rodno rnjesto Mostar. (novernbar 1851. On je bio rnuftija u Mostaru 20 godina i za to vrijerne ucinio je rnnogo usluga islarnskoj zajednici i dao vise korisnih inicijativa. rnostarski muftija. ali je kornisija za izbor rnuftije ponudila ovaj polozaj Mostarcu Iusuf ef. Ridanovic. i slijedece: "Bio je veorna rnarljiv i stalno se u samocu povlacio i ucio. Pored Halila slusao je jos i predavanja tada cuvenog carigradskog alirna Seid Hafiza. rnostarskog rnuftije. urnro je 1852. pa je to cak trazio i od najvisih drzavnih organa. Mustafa Sidki ef. Najrnarkantnija licnost ove porodice je hadzi Mustafa Sidki ef. Taj stalni i veorna naporni intelektualni rad ga je toliko oslabio da je po savjetu ljekara rnorao napustiti Carigrad i koncern 1855. On se nije sarno ogranicio na vjerske predrnete nego je. Karabega porucivsi irn jos da je on za to zvanje najsposobniji. Na polozaju rnuftije nalazio se sve do 1878. terneljito studirao i razne svjetovne discipline. cim je postao rnuftija. sto najbolje govori koliki je on uzivao autoritet kod svojih sugradana. godine. sina Hasanova i hadzi-Mustafe ef. godine kada je na podrnukao nacin urnoren. Dolaskorn Mustafe Sidki ef. pa cak i sa nekirn vodecim politickim licnostima ondasnje turske carevine. do 9. V 1834. Zato je on do konca svoga relativno kratkog zivota odrzavao tijesne kontakte ne sarno sa svorn bosansko-hercegovackorn ulernorn nego i sa svorn carigradskorn. o njegovorn radu na opstem planu i cuvanju ugleda· i interesa islarnske zajednice kao i njegovoj upornoj borbi protiv svih zloupotreba vlasti i spekulacija od strane najvisih drzavnih organa. (21. Pred spornenutorn dvojicorn alirna studirao je sve vjerske discipline sluzeci se pri tome djelirna najpriznatijih islarnskih ucenjaka. Mukica. je posjedovao veliku opcu naobrazbu a do u detalje je poznavao sve serijatske i zakonske propise kojih se u privatnorn zivotu najdosljednije pridrzavao. kaze izrnedu ostalog. pored njih. sina hadzi-Halilova. govoreci 0 njegovorn talentu. a unuk Ibrahirnov. koji je roden u Mostaru 1249. U rodnornrnjestu je zavrsio rnekteb i rnedresu.

rukopis R-340. Od 1866. U ovoj kratkoj raspravi muftija je obradio nekoliko zanimljivih dogadaja koji su se u Mostaru zbili 1287. Dizdar. (1504. februara 1865. Ridanovic. Rukopis ove rasprave nije sacuvan. i hafiz Muhamed ef.) godine. Mostar. Behlil. 5. Ovo djelo on je predavao ucenicima Karadoz-begove medrese. ramazana (1. 6. Hivzija Hasandedic. i Orner ef. Muslibegovic. Rukopis ove rasprave nije sacuvan.s . ucena i pobozna covjeka. Pored muftijske duznosti hadzi Mustafa Sidki ef. i sva stvorenja u kosmosu kao i 'ars (Boziji dz. U ovoj kratkoj raspravi pisac je nepobitnim argumentima dokazao apokrifnost jednog hadisa koji su mostarski hatibi poceli uciti u hutbama petkom u podne i u kome se govori da su meleki: Dzebrail. Svi ovi dogadaji dosegli su kulminaciju u svojim zbivanjima pa je zbog toga Neretva u Mostaru nabujala kako se ne pamti posljednjih sto i vise godina. broj 726. 'ilmi kelam (islamsku apologetiku). 'akaid (dogmatiku). i Sulejman ef. naglo topljenje snijega. Fejzullahu sinu Mustafinu (Milavic). 4. on je napisao i sljedeca djela i rasprave: 1. Israfil i Mikail. dokazao da je ta] ugovor valjan. Muftija je dalje napisao neke biljeske (ta'Iikat) na poglavlje o pramateriji (hejula) u djelu Sarh Hidayat al-hikmat od Kadi Mira. Odgovor Mustafe. oktobra 1713. hadisa.. hadzi Mustafa ef. U nekim zbirkama (magmu'a) spominje se da je Neretva bila tako nabujala jos 1. Azrail. mostarskog muftije.) godine. 132 133 . mostarskom muderisu.. U vremenu od pet dana dogodilo se pomracenje Sunca. Manjka nesto iza prvog lista. Ovaj put cemo detaljnije govoriti sarno 0 njegovom radu na prosvjetnom i naucnom polju. 2. Dzabic. Pred njim su ucili i idzazet dobili slijedeci mostarski alimi: Abdulah ef. IV 1870.) godine. Iz uvoda saznajemo da je muftija bio zabranio hatibima da uce ovaj hadis cemu se suprostavio mostarski muderris Abdurahman Fevzi ef. inv. str. 0 njegovim kvalitetama biograf opsirno govori i iznosi vise detalja iz njegovog nastavnickog rada koji ga karakterisu kao visoko obrazovanog teologa i pedagoga. Rukopis ove rasprave nije sacuvan. djelo iz filozofije islamskog prava. Na listu 4a: Pisanje ove rasprave dovrseno je 5. Pored navedenih duznosti koje je muftija savjesno i strucno izvrsavao. Hadzialic. umro 910. Muhamed ef. Muftija je na temelju obicaja koji od davnina u gradu postoji. Ova rasprava ima posebnu vrijednost za islamistiku jer je ona jedini poznati primjerak ovog muftijinog djela koji se u prepisu sacuvao i koji je. Kraca rasprava u kojoj je sa serijatskog stanovista detaljno obradena uloga obicaja u rjesavanju serijatsko-pravnih pitanja. padanje velikih kolicina snijega u toplim krajevima. Ahmed ef. Fadil ef.s. prijesto) kjurs (Bozije postolje). sina Ahmedova. stvoreni od svjetla (nur) Muhamedova i Ahmedova a. Hddad an-nusiil (ostrica maca) glosa (hasija) na Mulla Husrevov Mirat al-usiil sarh'irqat al-vusiil. Katalog arapskih. mozda. Salih ef. Ahmed ef. (21. sevala. Hadzimahmutovic. koja mu se bila suprostavila i pocela ga kritikovati zbog njegovog slobodnijeg i pravilnog tumacenja islamskih propisa.) godine i da je te godine poceo Bajram 3. je bio i glavni muderis Karadoz-begove medrese gdje je predavao sve vjerske predmete: tefsir (tumacenje Kur'ana).!" 1281. Kurt i drugi. Dalje istice da je muftija bio veliki promicatelj nauke i da su se njegovim posredovanjem mnogi Mostarci skolovali a neki otisli i na specijalizaciju u Carigrad. piscev autograf. 3. Iovu je raspravu napisao kao odgovor mostarskoj ulemi koji su od njega trazili fetvu da li je valjan ugovor sklopljen s kiridzijom da dotjera przinu za gradnju knee i on ju dotjera iz obliznjeg potoka. godine predavao. Glosa na gornju raspravu koju je napisao kao odgovor mostarskoj ulemi. Rukopis ove rasprave nije sacuvan. Pisuci 0 ovim dogadajima muftija je naveo i protumacio vise ajeta iz Kur'ana i Muhammed a. Milavic. do 22. 150. fikh (islamsko pravo). sevala 1l25. 1977. Muftija je u ovoj kratkoj raspravi detaljno obradio svrhu i znacaj hutbe i ponovo dokazao apokrifnost spomenutog hadisa. (3. levh (tabla) i kalem (pero). godine. III 1871. hadis (islamsku tradiciju). je i na novootvorenoj ruzdiji u Mostaru. Tarihi Neretva (Povijest Neretve).1878. padanje velikih kolicina kise i porast temperature u zimsko doba. Objavili smo i vise fragmenata iz njegovog zivota i rada koji ga karakterisu kao odvazna. list Ib-4a. mantik (logiku) i knjizevnost arapskog jezika. Mustafa ef. perzijskih i turskih rukopisa Arhiva Hercegovine.s.

br. Fetve su napisane. kadiju.. rulja je navalila u salu u konaku u kojoj je vijece zasjedalo. sto je bila praksa i kod drugih muftija. str. dr.) godine.) godine. rekli smo sve sto se moze reci 0 njegovom vrijednom i velikom knjizevnom opUSU. mozda piscev autograf. Hadzi Ahmed ef. Ova je dzamija srusena 1950. Ove fetve se nalaze kod muftinog unuka Safeta Karabega.. Knjizevnost Muslimana BiH na orijentalnimjezicima. Mehmed Handzic je u svom radu: "Nekoliko fetvi nasih muftija iz turskog doba" (Kalendar Gajret. Brackovic u svojoj Maloj istoriji dogadaja u Hereegovini.. On je posjedovao solidnu opcu naobrazbu a u odlikovanja (nisna): od sultana Abdulaziza orden obicnog mule i od sultana Abdulhamida orden kadijskog mule.Balinu dzamiju u Brankoveu i sahranjeno. 1944.I? 7.s. 134 135 .. Sarajevo. parlamentu u Carigradu u kome je zestoko kritikovao nerede koji su tada vladali u Turskom Carstvu.. broj 3-10. Mustafa Sidki ef. Rukopis je manjkav i pisan slabim nashi pismom.Pocetak: Njegova prerana i tragicna smrt sprijecili su ga da djelo dovrsi. augusta 1878. Ti govori potvrduju da je muftija bio velik govornik ida je sve sto je govorio temeljio na ajetima iz Kur'ana i Muhammedovim a. Crnogorci su u jednoj borbi zadobi li. Kratak i ucen predgovor ovom djelu napisao je ucenik mu Ahmed ef. [edan primjerak ovog djela. Koliko god su ga zanimale vjerske toliko isto su ga zanimale i razne svjetovne znanosti. 211) donio izvorno i u prevodu jednu fetvu i muftije Karabega. 586-588. 1973. hadisima. 3. godine buntovnici su zatrazili od muftije da im izda fetvu za borbu protiv spomenutih trupa. Sutradan. roden Ovdje je zavrsio mekteb pred Salih ef. sin Ahmedov. Semicem a zatim je sedam i Karadoz-begovoj medresi mostarskog alima hadzi-Salih muftije hadzi Mustafa Sidki ef. inv. 130 132 0 svim ovim dogadajima opsirnije vidi: Hivzija Hasandedic: Mustafa Sidki ef Karabeg. Posto on tu fetvu nikako nije htio izdati. (2. a neke i naslov djela na temelju kojeg je fetva izdana. ijedan bajrak pod kojim se muftija Karabeg borio. 131 Opsimije 0 sadrzaju djela vidi: Mehmed Handzic. Jedno odlikovanje se nalazi u posjedu spomenutog Safeta a drugo kod Muftine unuke Zakire Karabeg. Nekoliko njegovih govora koje je odrzao buntovnicima kada su od njeg trazili da im izda fetvu za borbu protiv austrougarskih trupa Ridanovic je donio u svojoj monografiji.131 Neposredno pred ulazak austrougarskih trupa u Mostar 1878. 5-6. 24-26.. muftija je borcima odrzao vise govora u kojima ih je bodrio da budu kurazni i jedinstveni u borbi protiv svih "dindusmanina'T" On je 1877. godine odrzao znacajan govor u turskom 128 2. Posto je bio dobrog materijalnog stanja. mutesarifa i kajmekama. Sarajevo. godine i okupacija Mostara. Hazim Sabanovic.!" u Sarajevu 1316. listovi 4-224. 208. on po zavrsetku medrese nije stupio ni u kakvu sluzbu i citav zlvot je bez odredene sluzbe proveo. troskorn bosanske vlade. Sarajevo. Prva stampana knjiga arebicom na nasem jeziku. u subotu. mostarski muftija. [edan njegov govor donio je i Husein ef. str. sabana 1295. odgovor i potpis muftije koji ih je izdao. preneseno je muftijino izmrevareno tijelo pred Hadzi. Knjizevni rad bosansko-hercegovackih muslimana. Dizdar. Ubili su njega. mostarski muftija od 1857. Glasnik VIS-a. godine pa je tada unisten i nisan koji je njegov grob oznacavao. Sarajevo. 1934. sin je u Mostaru 1868. Na listu 224a: Napisao hadzi Mustafa Karabeg. Taj bajrak se danas nalazi u Drzavnom muzeju na Cetinju. str. Djelo je stampano u Drzavnoj starnpariji (1898. Za zasluge u borbi protiv odmetnika Muftijaje dobio i dva 129 Ibrahim Kemura. Ovo uzasno krvoprolice zbilo se u petak. godine. godina ucio u Koski Mehmed-pasinoj gdje je uzeo idzazet od tad a cuvenog ef. broj 726. On je mnogo ucio i citao jer ga je sve zanimalo. do 1878. EIHidaje. Ali on ipak nije napustio knjigu nego joj je ostao vjeran sve do svoje smrti. U borbama s odmetnicima (eskija) iz Crne Gore u kojima je vise puta licno ucestvovao. Sve fetve sadrze pitanje. godine. 1969. pored drugog ratnog plijena. str. nalazi se u Arhivu Hereegovine i upisan je u Katalogu broj 340. Hadzi Ahmed ef. vladu za sve Ako se ovome jos doda da je muftija napisao pohvalu (takriz) uz Ilmihal-Sahletul vusul Omera Hazima Hume koji je stampan u Sarajevu 1875. je jos napisao i izdao mnogo fetvi razlicite sadrzine od kojih se do dan as sacuvalo 14. muftija je odrzao citav niz predavanja i govora po dzamijama i drugdje koji se nisu sacuvali. advokata iz Mostara. na posebnim malo debljim papiricima velicine oko 20xl0 em.!" Pored navedenog. Alajbegovica. 1939.

sa socijalnog stanovista. u pokretu za autonomiju BiH mnogo je radio i njegov amidzic Muhamed Nuri ef. i sinovi mu hadzi Ahmed ef.. Mehrum hadii Ahmed ef Karabeg. Njegovi vazovi su bili aktuelni i uvijek dobro posjeceni. 1967. godine. Roden je u Mostaru 1872.. Hadzi Ali-Riza ef. posebno u Mostaru.s. Prevod Kurana. Osvit.!" Ovdje treba jos reci da su hadzi Mustafa Sidki ef.mearifsku autonomiju. novembra 1942. Ferdo Hauptman. Busatlicu i reisu-l-ulerni Causevicu koji su u to doba 0 istoj temi pis ali. 1942. Mevluda i drugih vjerskih blagdana. godine. bio izabran za clana egzekutivnog odbora. godine. Suradivao je u Beharu i El-Hidaji a posebno je objavio ove radove: 1. U Karadoz-begovoj dzamiji je odrzao mnogo vazova prigodom Bajrama. U radu za opce islamsko dobro bio je neustrasiv i dosljedan. 1944. svoje znanje. je mladi brat hadzi-Ahmed ef. Na celo ovog pokreta stao je onovremeni mostarski mujftija Ali Fehmi ef. Mostar 1937. godine na 30 stranica. 136 137 . kao Bozijern dz. Hivzija Hasandedic. Mehrum hadzi Ahmed ef Karabeg. je. otisao je u Carigrad i tamo upotpunio i prosirio Alija Nametak. a. i sinove mu Muhamed ef. Pored hadzi Ahmed ef. Hadf Ali-Riza ef. U ovom radu je pisac naveo i protumacio vise ajeta iz Kur'ana i Muhammedovih a. i uvijek im pruzao svoju moralnu i materijalnu pomoc. str. Dzabic. je njegovo najvece i najkapitalnije djelo. Narocito je dobro poznavao tefsir. manje-vise. 134 Hivzija Hasandedic.s. Borba Muslimana Bosne i Hercegovine za vjersku i vakufsko. Sarajevo. bili dugi niz godina imami i hatibi Hadzi Baline dzamije u Brankovcu gdje su oni stanovali. hadis i akaid. godine gdje je zavrsio mekteb pred Salih ef. januara 1944. a slicnu sudbinu dozivili su. Kratak zivotopis Muhammeda. a. Sarajevo. 309-311. broj 38. Muhamed ef. Rad je stamp an u Mostaru 1928. pored drugih. Kratko vrijeme predavao je i vjeronauku na mostarskoj gimnaziji. a hadzi Ahmed ef. svi prevodi Kur'ana koji su nastali na nasem jeziku pa i sire. U ovom djelu pisac je doslovno preveo Kur'an ne davsi pojedinim ajetima nikakav komentar. Hadzi Ahmed ef.s. 3. Kad je od Salih ef. Suradivao je u svim muslimanskim drustvima. se je poceo mlad isticati u javnom zivotu. Za citavog svog zivota on je marljivo radio i stalno se interesirao za sva muslimanska pitanja i probleme. hadisa koji se odnose na gornju temu. poslaniku odbijajuci od njega svako bozanstvo.s. Merhum hadzi Ali Riza ef Karabeg. U drugom dijelu prikazao je pojavu islama i ukratko obradio zlvotopis Muhammedov. Ovaj je rad uspjeliji i stilski dotjeraniji od prvog. godine u Mostaru i sahranjen u haremu na Carini gdje je sada zeljeznicka i autobuska stanica. Hadzi Ali Riza ef. Umro je 4. u Mostaru je osnovan pokret za vjersko-prosvjetnu autonomiju odnosno borbu protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. 57-58. Glasnik IVZ. Po povratku iz Carigrada nije bio ni u kakvoj sluzbi nego je sve do smrti radio na prosvjecivanju muslimana i godinama drzao vazove po mostarskim dzamijama.. Alajbegovicern putovao po Bosni i Hercegovini i agitovao medu muslimanima za vjersko-prosvjetnu autonomiju. a. Rasprava 0 hidzabu (pokrivanju) muslimanki. Semicem i iza toga nekoliko godina ucio u Koski Mehmed-pasinoj i Karadozbegovoj medresi. Hadzi Ali Riza ef. 2. koje je preko zime drzao u dershani Karadoz-begove medrese. koji su vise od sto godina bili imami dzamije na Babunu u Ilicima. Zapazeni su i vrijedni bili njegovi govori koje je odrzao na sjednicama ovog odbora. Pisac je ovdje imao samo dobru i plemenitu namjeru. Mostar 1929. Poslije slucaja sa Fatom Omanovic iz Kuti-Livca u Bijelom polju 1899.. Alajbegovica dobio idzazet 0 zavrsetku medrese. Ovo je odgovor Ajni ef. 1942. Glasnik IVZ.. Hadzi Ali Riza ef. Kritika je nepovoljno ocijenila ovaj njegov prevod. je bio vise godina i imam Baba -Besirove dzamije na Balinovcu. godine. On je sa Salih ef. Njegova visegodisnja predavanja. je umro u Mostaru 21. godine i sahranjen je u haremu na Carini gdje je sada zeljeznicka i autobuska stanica. Karabeg. Pored spomenute trojice porodica Karabega je dala jos trojicu alima: Osman ef. na drugim jezicima.. broj 2-3. se istakao kao kulturni i naucni radnik.vjerskim naukama je vazio kao jak kapacitet.':" 3. i hadzi Ali Riza ef. Sarajevo. Sarajevo. tako isto i dijela svjetovne inteligencije. str.s. broj 11-12. i Omer ef. bila su dobro posjecena kako od mostarske talebe i uleme. Djelo je pisano slabim stilom i bez dobra logickog slijeda.. U prvom dijelu pisac govori 0 Isa.

prvo odjelenje naselja i porijeklo stanovnistva. Filipovic. Filipovic. 73. II.) i za junastvo pokazano u borbi dobio od sultana toliko zemlje u ovom kraju koliko za jedan dan moze na konju obici. posebno iz tefsira. n.. Sabrana djela. izmedu potoka Broca i Tresanice. Uz nju se nalazio prostran harem u kome je bilo nisana s natpisima i bez njih. Sehicovina i Mejdan gdje je nekad bio trg ili se je na ovom mjestu nekad neko s nekim borio. Mehrned Mujezinovic. LXIX.!" Mehmed-beg Kopcic sin Sulejman-begov zivio je 1842.neprekidno. Safvet-beg Basagic. Rama u Bosni.!" Do potapanja Kopcica 1968. Arhiva Vakufskog povjerenstva 13/1899. Gazi Kasum alajbeg koji je s nekom turskom vojskom dosao iz Sarna (Sirije). V-58. Munara joj je bila gradena od miljevine. jer se oni u izvorima spominju 1541. str. Za nj se prica daje u bici na Mohacu 1526. umro je 1183.!" Za dzamiju kazuju da ju je podigao unuk rodonacelnika Kopcica.. akt broj: 141 136 Dr. On je bio i "derebeg" Drugo predanje kaze da je on dosao s turskom vojskom u doba "fetha' (osvojenja Bosne 1463. Kopcici su bili jedna od najstarijih i najbogatijih muslimanskih porodica u Bosni i Hercegovini. hadisa. Kasirn Dobraca. Sarajevo. 1896. 3 kafane i 7 mlinica. a Ali-pasa Varvar je zivio u drugoj polovini 16.!'" [edna predaja kaze da Kopcici vuku porijeklo od Ali-pase Varvara sto je bez ikakvog osnova.l" Starenik Kopcica je. SAK. Ivan Frano Jukic. dzamija.!" Osman Kopcic koji je stanovao u Sejh Muratovoj tekiji u Istanbulu.483/1942. Prozori su joj u gornjoj etazi imali perforacije s unutrasnje strane a trijem joj je bio zazidan. Milenko S. stoljeca. akaida i fikha. 79. (1769. 140 SMK. Sarajevo. Bosanska Vila. Kasim-beg Kopcic imao je polovinom 18. pokrivena cetverostresnim krovom pod crijepom i imala je dimenzije 8 x 8 x 6 metara..4811920. rusevine od jedne se jos vide. slicna mostarskim. godine uhvatio i zarobio kralja i da je za to junastvo dobio spahiluk. 437 i 438.!" Svi su oni zivili od prihoda sa svojih imanja i imamsku i hatibsku duznost su bez ikakve plate vrsili. Oni su sarno preko ljeta boravili u Duvnu gdje se je nalazila njihova kuca zvana "Kopcevina" U Lipi i Kongori su imali kule. zijamet koji je obuhvatao velik dio prozorskog i duvanjskog sreza. str. turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke. i 5411943. 142 143 l38 l39 . Sidzil prozorskog kadije 1842. godine. Sarajevo. a Salih-beg Kopcic. str. 417. Orner-beg Sulejmanpasic. Kopcici su za turske up rave bili filurdzijsko selo. Muslimani su stanovali u mahalama Kopcici i Odzaku koji su bili locirani na malim kosama.. godine koji su tada dosli u bazen Hidroelektrane akumulacije Ramskogjezera ovdje se je nalazila jedna dzamija koja je zadnji put obnovljena 1840. 1982. Varvar Ali-pasa (po narodnorn predanju). Selo se je u tursko doba zvalo Zenovnica. knj. stoljeca neke "mezre" u Gracu i Borovcu u nahiji Posusje. godine. str. pune 24 godine. i da ju je oko 1687. str. U njemu je pred prosli rat bilo oko 50 muslimanskih kuca. nalazi se i danas kod pojedinih clanova ove porodice u Mostaru. 35. knj. 3 ducana. Sarajevo. Na kraju treba jos reci da su svi alimi ove porodice imali prirucne biblioteke u kojima se nalazilo mnogo djela iz islamistike.d. broj 21.!" 135 Glavno imanje Kopcica bilo je u Duvnu cije su subase (nadglednici imanja) bili starjesine sela (knezovi). III. u Mostaru. Kopcici i njihove zaduzblne u Kopcicima kod Prozora Kopcici su se nalazili u Gornjoj Rami pod planinom Kozo. godine u Kongori u kadiluku Duvno. Dio.. 1979. Kozo i Mrkodo vise Kopcica bile su planine bega Kopcica. Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini.) godine od kuge. XIV. U mjestu su postojali toponimi: Hadzinica (njiva). 1973. po predanju.'? Bila je gradena od lomljenog kamena. Nada. Kratka uputa u proslost Bosne i Hercegovine. etnografski zbornik. i prvoj polovini 17. do 1859. Bili su situirani s obje strane rijeke Rame. II. Sarajevo. 86. 35. godine spalio 13R 139 M.. godine list 22. 89.. kome se ne zna ime. str. Receno nam je da su veliki dio ovih knjiga odnijeli neki ljudi iz Skoplja za potrebe tamosnje medrese. Sarajevo 1899. sv.6611916. iskljucivo stampanih djela. Natpis sarno s jednog nisana objavio je Mehmed Mujezinovic. str. udaljeni od Prozora 12 krn. Original se nalazi u Orijentainorn institutu u Sarajevu. list 29 a. Katalog arapskih. 11. 1900. sin Huseinbegov u Kopcicima. str. i visoka oko 20 metara.

1969. U njemu je sahranjen beg Kopcic. han i gospodarske zgrade. god. Beganovici (Kasumovici). Prica se da su oni dali devet imama ovoj dzamiji. Filipovic. osnivac ove porodice. Glasnik IVZ 1934. Iusufbegovici. godine sto saznajemo iz sidzila mostarskog kadije gdje se. Kadrici. duznost imama u ovoj dzamiji vrsili su clanovi porodice Hodzica iz susjednog sela Proslapa. n. Podigao ga je hadzi Husein Kotlo-prije 1651. Munhen. Ovdje su jos zivjeli Avdici koji su doselili iz Plane i Kliee cije je porijeklo nepoznato. Imao je istu arhitekturu kao i ostali mostarski mesdzidi. od koje tada je ostala uzgor samo munara.. At XXIII 031.144 Od kada je Kopcic uhvatio ugarskog kralja na Mohacu 1526. Kopcici su u vrijerne haranja zadnje kuge oko 1812. Katolicka predaja tvrdi da je dzamija sagradena na rusevinama nekog manastira.) godinu.HIVZW\ POliODICE dalmatinski uskok Stojan Jankovic. Hocko Hasanbegovic i posljednji hadzi Salih Hasanbegovic. 148 M. Hodzici. godine radio jedan sibjan mekteb u kome je bio mualim Ibrahim Hasanbegovic i koji je tada pohadalo 30 djece. desetak metara udaljeno od njega. Do potapanja 1968. Hasanbegovica koji je umro u Mostaru 1976. Muhamed Hadzijahic. godine. akt broj 53711837. 140 141 . godine ovdje su jos zivjeli: Corbadzici. Od Kopcica do Mlina. 512. Sve je ovo potopljeno 1968. list 57. Mala kamena munarica sagradena je uz eestu. na uglu Glavne i Celebica ulice. a munara od kamena donesenog od erkve na SCitU. samo mu je krov iznutra bio sagraden u imitaciji kupole. str. 17711929. str. Potomaka ovih porodica dan as ima u Carigradu i Smirni. band XXIII. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. AT XXIII 034. godine.145 i zapremao je.!" Ovdje je 1889. povrsinu od 484 m'. Njihova musafirhana bila je na glasu jer je svako ovdje mogao otsjesti i koliko je zelio u njoj ostati. list 3. Mujezinsku duznost u njoj vrsili su clanovi porodice Catica koji su bili ogranak Kopcica. Na dzamiji nije bilo natpisa kao ni na grobu njena osnivaca koji je sahranjen kod dzamije i ciji je grob ograden kamenom kakvog nema u okolini. Mesdzid je upisan u gruntovnom ulosku broj 3. Prica se da je u porodici Muratbegovica kugu tada prezivio samo hadzi Osman-beg. Od 1878. 127.d. do potapanja 1968. 87 i 88.I1l 016. Salih Mahmutbegovic. Mustajbegovici i Nuhanbegovici. Sahbegovici i Turuslici koji su takoder bili ogranci Kopcica. izmedu Kanberagine i Sarica mahale. Huseinbegovici. Kopcici su u staro doba stajali na Odzaku jer tada na brdu Kopcici nije bilo kuca."" Kotle148 Za mostarske Kotle se prica da im je predak dosao u Mostar iz daleke Madarske kada su ovu zemlju napustili Turci za vrijerne beckog rata 1683. Ovdje su se nalazili: njihova kula. Izvori: Sidzil mostarskog kadije broj 3. broj 3811986. godine nalazio samo jedan stecak koji je nosio naziv Kamen baba. Salnama za 1307. najvecih i najzasluznijih. 144 145 146 U Kopcicima su zivjele sljedece muslimanske porodiee. Ova je porodica dala vise dobrotvora (vakifa) i ovdje cerno samo 0 trojiei. godine i sahranjen u Sarica haremu. Acta turcarum Provincijalata hercegovackih franjevaca. spominje i hadzi Huseina Kotle mahala. koje su ogranci Kopcica: Agici. dati nekoliko podataka. str. Mahmudbegovici. Izumrle su Catici. go dine mnogo stradali. Proslapa i dalje vodi starinska kaldrma. AT XXI/U. koji se prvi ovdje naselio i koji je u doba "fetha' primio islam. do 1699. Die Kiimpfe der Ajane in Mostar his cum Jahre 1833. Poznat je bio i pod imenom "Ridanovica mesdzid" po Ridanovicima koji su u njemu vise godina 147 Vise dobrih podataka 0 islamskim spomenicima u Kopcicima i okolini prikupio sam od rahmetli hadzi Salih ef. Sudost forschungen. mozda kod njeg sahranjen. Hasanbegovici. Hadf Huseina Kotle mesdfid Ovaj mesdzid se nalazio na Luci. (1889. godine imamsku i mualimsku duznost u Kopcicima vrsili su: Ibrahim Hasanbegovic. 78. Ovaj je naziv iz kasnijeg vremena i stecak ga je dobio po starjesini nekog derviskog reda koji je. broj 5. ahar (musafirhana). Becirbegovici. Muratbegovici. broj 9.!" U selu Rumboci kraj puta koji iz Prozora vodi u Varvaru nalazi se Kopcica turbe koje je gradeno od kamena i ima kupolast krov. Mustafa Kadric. U nekim izvorima ovaj mesdzid se naziva i "Selva" dzamija cije je porijeklo naziva nepoznato.. dopis Odbora IZ Prozor. Sulejmanagici i Zukici. Na Dublju uvrh Kopcica ima srednjevjekovno groblje gdje se do potapanja 1968.

godine i ovdje se ozenio. koja je bila poznata i pod imenom Celebica dzamija. on se povratio u Mostar i posto je dosao iz Peste. i akt broj 352. 86-88. godine. Uz ovu dzamiju radio je i mekteb istog vakifa. 35/2. Ovdje treba posebno istaknuti da je ovo jedini mesdzid u Mostaru cija se munarica. kada je zapaljen i srusen. nakon poraza pod Becom. i od tada pa do maja 1992. koje su bile njihovo vlasnistvo. godine a kasnije granatama dobro obrusen) i njim bili vlasnistvo Kreha i zvala se "Krehovina" Ovdje su se nalazile tri pareele upisane u gruntovnim knjigama pod brojevima: 3511. po Celebicima koji su u njoj vise godina vrsili imamsku duznost. nize Sarica dzamije. bilo je vlasnistvo Pestela i zvalo se "Pestelovina" Ovdje se nekad nalazila njihova velika stara kuca u kojoj je vise godina bio srnjesten Dom staraea. Ahmed ef.vrsili imamsku duznost. Veliki kompleks zemljista na Carini. i dvaju grobalja uz nju. Iznad ducana stare Kalhane (Hadziselimovica hana) na Velikoj tepi. (1865. godine zivio ajan (prvak) Muhamed Hadziselimovic-Pestelo koji se borio za prevlast u Mostaru sa Salih -agom Bakamovicem. isplatio je ovom vakufu 5. Iz sidzila (registra) mostarskog kadije saznajemo da je celebija Kreho zivio u Mostaru 1653.241 rrr' povrsine. godine. Krehe149 Krehe su stara izumrla mostarska muslimanska porodica. godine vijecnici su utvrdili da je zemljiste na kome se nalazi hotel "Neretva' (zapaljen u maju 1992. godine sto saznajemo iz sidzila (protokola) mostarskog kadije u kome se nize Sarica. Kotle. malo obrusena. Kada je Mujaga Komadina srusio Kalhanu 1892. Kotle dzarnija ovog izvora saznajemo da je neki Hadziselimovic otisao iz Mostara. godine i potpisan je na jednoj odluci mostarskog kadije. Hercegovina prije sto godina iIi Sematizam fra Petra Bakule iz 1867. aprila 1906. stoljeca zivio hadzi Mehmed-beg Cije se ime nalazi medu potpisnicima hadzi Ahmed -age Lakisica zakladniee (vakfija) iz 1652. 149 Izvori: Sidzil mostarskog kadije broj 2. Zatvoren je 1931. Dalje se prica da je Mehmed-aga Kreho bio veoma bogat i da je posjedovao u Mostaru citavu Musallu i jedan dio Carine. zapalili su i srusili agresori u maju 1992. U Mostarusu polovilom proslog stolj eca zivili Budimlici iMadari cije prezime kaze da su im preei dosli ovdje iz Madarske.) godine 2. akt broj 306. Ova je dzamija zatvorena 1934. Ovdje je polovinom 17. Ovu velebnu i u svoje vrijeme najvecu zgradu u Mostaru. koji je srusen 1993. cesme. sluzio je za skladiste. Pod istim brojem upisana je jos kuca i tri vrta koji su svi skupa zapremali 2. Ovaj zvanicni podatak potvrduje tacnost navedene predaje. spram Cejvan cehajine dzamije. Dzamija je upisana u gruntovnim knjigama pod brojem 357. nalazila se je kafana koja je bila vlasnistvo Kotlina vakufa. prozvan je Pestelo. Iz o Mehmed -agi Krehi pozitivno se malo zna. godine. dzamije u Mostaru. 35/3. i podignuta uz tamosnji mesdzid. Ovaj vakif je sagradio dzamiju s kamenom munarom na Luci. Nije se sacuvala zakladniea ovog vakufa pa se ne zna sta je vakif ostavio za njeno izdrzavanje. preveo s latinskog fra dr. i srusena 1942. Kad je Turska. spominje i mahala Ahmed ef. Munara joj je 1959. Mostar. Prica se da Krehe poticu iz Travnika odakle se neki njihov predak davno doselio u Mostar i u njemu stalno nastanio. Na sjednici gradskog vijeca Mostara odrzanoj 4. godine razmontirana i prenesena u Recice opcina Capljina.000 kruna na ime odstete. godine. 1970. izmedu Srednje i Biscevica uliee. Ahmed Kotlo sin Mustafin zavijestao je 1281. Danas se na ovom mjestu nalazi velika dvospratnica u kojoj rade razni uredi. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. godine. U Mostaru je 1815. do danas uzgor odrzala. kcerke dobrotvora (sahib al-hajrat). godine. godine i na njenom mjestu podigao veliku dvospratnicu. Vencel Kosir.500 akci i odredio da ih upravitelj vakufa (mutevelija) daje na periplod (rebah) i prihod trosi za potrebe hadz Ali-bega Lafe. Podignuta je prije 1760. se nalazi u Arhivu Hercegovine. Kotle. iz 1910. list 5 i broj 3. Ahmed ef. list 14. kao borae iii kolonist. str. 142 143 . napustila Madarsku. godine. On je mozda bio djed Mehmed-age Krehe koji je sahranjen u Krehinom turbetu (mauzoleju) u Mostaru. u Madarsku i nastanio se u Pesti. Uz munaru ove dzamije nlazio se je grob s nisanom u kome su bili sahranjeni zemni ostaci Fatime. Iz drugog sidzila se vidi da je Sulejman Kreho dosao iz Travnika u Mostar 1834. iz 1906.

Mehmed-aga Kreho je umro u Mostaru i sahranjen u turbetu na Musalli.265. Ljubljana. godine ovo selo nosi naziv Krehin Gradac. po svoj prilici. sahranjena Krehina zena sto je ranije bio obicaj kod bogatih muslimana koji su gradili dvostruka turbeta. godine Krehin hamam (javno kupatilo) za cije je potrebe izvlacena voda iz Neretve pomocu "cekrka" (cegrtaljki). Na istom mjestu upisano je sedam duznika koji su ovom vakufu bili duzni 12. godine dobro je ostecena dzamija Nesuh-age Vucijakovica. godine vlastitim sredstvima temeljito obnovio. jula 1632.249.) godine. 1987. januara 1633.150 akci i s kojom je tada raspolagao mutevelija Ahmed basa Sahinovic. tako da im odavno ni traga nema pa cak se vise ne zna ni gdje su se nalazili. Mujic.!" ISO Muhamed A. biti naknadno uradeno. Do 1878. a vrijeme je dvore rusilo i svijet od njih kamen raznosio i svoje kuce zidao. U Mostaru je postojao vakuf hadzi Kurta Alije cija je gotovina 19. sin Abdulahov tj. Vakufsko povjerenstvo u Mostaru je 1937.900 akci. prema navodima nadleznih organa. godine iznosila 20. Tada je demontirano i ovo turbe i slozeno kraj dzamije. U drugom turbetu je.000 akci i s kojom je tad a raspolagao mutevelija hadzi Mustafa. Ovdje posebno isticemo dva dvora koje je on u ovom mjestu sagradio. Do 1973. U isto vrijeme u Mostaru je postojao vakuf njegovog sina Ibrahima cija je gotovina na 1. Tako je dobio ime Korkut. gradene od tesanog kamena i sa prostranim dvoristem ogradenim visokim zidom. godine 17.000 akci. a munara joj je do serefe srusena. Cejvan cehajinu zakladnicu iz 1558. sin Bozijeg roba. nalazio i radio do1878. godine nalazio se je ovdje kod Cose [ahja hodzine dzamije dvostruko turbe Mehmed-age Krehe iz 1174. godine. Na jednom mjestu pise da je radio kao tabak (kezar) u mostarskoj tabhani i imao segrta Muhameda. svjedoci prilikom sklapanja raznih ugovora. Poznato je da su mnogi prilikom prelaska na islam u prvim danima turske vladavine prevodili svoja krscanska imena na turski. Vakuf je pet puta potpisan kao svjedok prilikom sklapanja raznih ugovora ili kao jamac. 144 145 . godine ekshumiralo sve grobove na Musali oko Cose [ahja hodzine dzamije i na ovom mjestu izgradilo vise ducana. U turbetu nije jedino postavljen nisan Mehmed-age Krehe sto ce.244.750 akci. Sidzil mostarskog kadije 1632-1634. Svu imovinu Kreha u zapadnoj Hercegovini uzurpirali su poslije 1878. Turbe je bilo sagradeno na osam stubova sa oblim kamenim lukovima. Od ovih nekada vlastitih imena nastala su tokom vremena porodicna prezimena koja i dan as postoje. Soko Sahin itd. Za turske vladavine stanovnici ovog sela. Medu duznicima ovog vakufa spominju se petorica koji su bili duzni 6. U ratu 1992-93. Kurti Najstariji nama poznati izvor u kome se spominju Kurti je sudski protokol (sidzil) iz 1632-1634. Oni su tad a pred ovom dzamijom. Gotovina ovog vakufa iznosila je na 14.. godine potpisala su 33 svjedoka i desetorica od njih su na sudu izjavili da su sinovi Abdulahovi sto je kadija u sidzil upisao. To su bile prostrane i veoma impozantne gradevine na sprat. 239. placali su prema broju stanovnika. godine iznosila 15. godine njihovi kmetovi.264. Neki su opet da bi prikrili svoje krscansko porijeklo stavljali mjesto oceva imena.248. U ovome sidzilu upisano je vise od petnaest Kurta iz raznih mahala Mostara i okolnih sela koji se spominju kao legatori.000 akci i s njorn je tada raspolagao mutevelija hadzi Osman.Husaga CiSiC u svom djelu 0 Mostaru navodi da je na Musalli. (1760. kao i sva ostala sela.. Medu duznicima ovog vakufa upisana su trojica koji su ovom vakufu bili duzni 3. arapski i perzijski jezik. gdje je preko ljeta izlazio i prihode s imanja pobirao. od turski vlasti odreden porez zvani "taksit" (doprinos stanovnistva za izdrzavanje dvora bosanskog valije). na uglu Glavne i Sahat-kule ulice montirali i turbe Mehmed-age Krehe od kojeg je kamen vise godina lezao slozen kraj ove dzamije. str. Vrh zida je bio pokriven kamenim plocama turbe jebilo bez krova i potpuno otkriveno. godine ovoje selo nosilo naziv Cifluk Krehi sto znaci Krehin cifluk (posjed) i nalazio se je na podrucju mostarskog kadiluka. Od 1878. Kamen od ovog turbeta prenesen je odavde nepoznate godine i slozen kraj Nesuh-age Vucijakovica dzamije u Brankovcu.240. jamci i zanatlije. na mjestu gdje se sada nalazi banja Mujage Komadine. Visoki saudijski komitet ju je 1996. novembra 1632. Mehmed-aga je imao i velike posjede u selu Gradac i okolini u Brotnju u zapadnoj Hercegovini.

Fadil ef. 1963. otisao je u Sarajevo i upisao se u Kursumliju medresu iz koje je nakon godinu dana otisao na nauke u Istanbul. Porodicno predanje kaze da oni vuku svoje porijeklo iz Konje u Maloj Aziji odakle je 153 154 Glasnik VIS-a. Sidzili vakufnama u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. str.>' 151 3. III. Prica se da je u ovoj dzamiji nekad klanjalo po 80 tabaka sto govori 0 brojnosti tabackog esnafa u Mostaru. Po povratku u domovinu 1908. 385-396. sin je spomenutog muderisa Fadil ef. ili pocetkom 16. Tabacica diamija u Mostaru. 1989. Kasim Dobraca. Umro je u Travniku 1893. 1961. Umro je u Mostaru 18. Godine 1925. Glasnik VIS-a. broj 1. str. V-61. Podignuta je na jednom kraku Radobolje presvodenom sa dva kamena svoda pa je zato bila poznata pod imenom "dzamija u kojoj se imam nalazi na suhu. broj 3 u Orijentalnom institutu u Sarajevu i brojevi: V-52. V-60. godine kada je izabran za dana ulema medzlisa u Sarajevu. str. Vasijetnama i vakufnama Hasanbega Lakisica. godine kada je postavljen za muftiju u Banjoj Luci. Sarajevo. Tamo je studirao punih deset godina i 1896. stotinjak metara zapadno od Starog mosta i neposredno pred tabhanom. 458-460. roden u prvoj polovini proslog stoljeca. Muhamed Sevket ef.. 215-222. je mladi brat spomenutog Fadila ef. broj 2.. X-XI. Roden je 1850. Na temelju izlozenog rnoze se zakljuciti da je ova dzamija sagradena koncem 15. str. Sarajevo. Roden je u Travniku 1879. sin Ahmed alemdarov. str. Leipcig. Prilozi POF. Sarajevo. jula 1963. turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-hegove biblioteke. godine. Umro je u Tuzli 21. godine odlikovan "Ordenom bratstva i jedinstva prvog reda". godine. januara 1940. i na njoj predavao sve vjerske predmete. godine. muftije i borca za vjersku autonomiju bosanskohercegovackih muslimana. 81-82. Ove dvije duznosti je vrsio sve do 1914.. Bio je muderis Roznamedzi Ibrahim ef. Zaduibine hadzi Ahmed-age Lakisica u Mostaru..V-62. Sarajevo 1961. broj 9-10.Iz zakladnice Mehmed-bega Iserlica sina Mustafa-begova od konca augusta 1772. medrese u Mostaru. Za vrijeme proslog rata mnogo je radio na zastiti Srba i njihovih vjerskih objekata pa je za taj rad. H. Penzionisan je 1936. Katalog arapskih.l" Lakisici154 Lakisici se ubrajaju medu najstarije muslimanske porodice u Hercegovini. broj 5. a 1993. U maju 1992. 80-83. ovdje zavrsio mekteb i poceo uciti u medresi pred svojim ocem Fadil ef. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. premjesten je u istom zvanju u Tuzlu gdje je radio sve do 1933. mekteb i medresu. Sarajevo. Glasnik VIS-a. Glasnik VIS-a. mislimo. stoljeca. 1940. 209. str. a nesporno su jedna od-najstarijih porodica Mostara. i 288 u Arhivu Hercegovine. Ovdje je zavrsio mekteb i medresu i nakon toga otisao na nauke u Istanbul gdje je studirao islamske nauke nekoliko godina. godine postavljen je za imama i hatiba hadzi Alibegove dzamije i muderisa njegove medrese u Travniku. 146 147 . Hadzi hafiz kurra Muhamed ef. 1891. Ova se dzamija nalazi na desnoj strani Neretve. godine usljed ratnih dejstava je srusena. str. godine u Mostaru i ovdje zavrsio. Oko 1870. godine otac umro. 272 i 456. Hasandedic.. 0 porijeklu ove porodice nista se pouzdano ne zna. poslije 1945. identic an sa hadzi Alijom Kurtom koji se vise puta spominje kao vakif u spomenutom sidzilu mostarskog kadije. i broj 641.. H. godine. godine otisao je na studije u Istanbul odakle se povratio u Mostar pred okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. str. Stari Kurti: rahmetli Alija i rahmetli Fadil pricali su mi da je Tabacicu dzamiju u Mostaru podigao neki njihov predak. rukopis broj 72 u Provincijalatu hercegovackih franjevaca. Bio je veoma progresivan vjerski radnik i stalno je biran za dana Vrhovnog vakufskog sabora. a dzernat na vodi" Karakteristicno je kod ove dzamije to sto je imala duple mahfile (galerije). 2. Godine 1895. Pored spomenuta dva vakifa ova porodica je dala nekoliko ucenih ljudi (alima) od kojih spominjemo slijedece: 1. godine otisao u Damask radi ucenja arapskog jezika. Izvori i literatura: Sidzil mostarskog kadije. Dzabica. unutarnje i vanjske. Po povratku sa studija postavljen je za muderisa na medresi u Travniku na kojoj je predavao sve vjerske predmete. Hasandedic. Kad mu je 1893. godine i od tad a pa sve do smrti zivio je u Tuzli. Mostar und sein Kulturkreis.. saznajemo da je Tabacicu dzamiju"! u Mostaru sagradio hadzi Alija Kurt koji je. godine dobro je ostecena i onesposobljena ova dzamija za daljnje funkcionisanje. 35. Karl Peez. otisao je iz Travnika u Mostar djedu gdje je zavrsio ruzdiju i jednu godinu slusao predavanja poznatog mostarskog alima Ali Fehmi ef. godine.

Gradnicima. stoljeca ovdje su zivili: Mustafabeg. sin Omerov. Godine 1870. godine posjede u Bogodolu. sin Mustafa-agin. a ima ih opet po cijern se prezimenu moze zakljuciti da im je predak doselio i da su turskog ili cak arapskog porijekla: Misirlici. sin Mehmed-agin. pouzdano se nista ne zna. Oni dalje tvrde da u Konji i danas zive njihovi rodaci koji se prezivaju Lakse. sin Hasanov. Ovaj harem se je protezao od gimnazije do vise lozionice i zapremao je 19 dunuma. Ali-beg sin Ibrahimov 1847. Taslamani itd. Druga predaja kaze da oni vuku svoje porijeklo od nekog kneza Lake koji je polovinom 15. da bi sacuvao svoje posjede primi islam i ostade i dalje gospodar svojih posjeda. Zato su se oni u pocetku prezivali Dizdari Lakse. sin Ahmedov. godine sa Saimom Metilj iz Nezir-agine mahale. stoljeca zivio u Bogodolu nedaleko od Mostara i citavog ga imao u svome posjedu. On je 1651. pa je bilo potrebno izvrsiti kompletnu rekonstrukciju. Nedaleko od dzamije nalazio se je veliki Lakisica harem koji je ekshumiran 1884. i po svoj prilici. sin Huseinov. sin Muhamedov. 1873. godine skoro potpuno srusila. bivsi dizdar. Zijemljima. Sopiljima i Citluk Ejubi (Posuski Gradae). pomocnik kajmekana 1850. sin Abdulahov. a ovaj naziv su dobile po Lakisicima koje su bile njihov timar (leno).jedan njihov davni predak s turskim trupama u Mostar dosao i kao visi vojni funkcioner ovdje se stalno nastanio. sin Omerov. Najstariji nama poznati Clan ove porodiee je hadzi Husein otae velikog mostarskog vakifa hadzi Ahmed-age.. i 1876. sin Mustafaagin. Zna se jos da su oni od prvih dana turske vladavine vrsili duznost dizdara mostarske tvrdave i nasljedno drzali kljuceve mostarskog dolinskog zatvora. sin Ahmedov 1263. Dalje je odredio 148 149 . sin dizdara Salih-age. sin Husein-agin vjencao se je 1767. Agresorska vojska je u maju 1992. sestri Kadira kaduna i braticu Muhamed. U prvoj polovini 18. U malom haremu kod dzamije nalazi se nekropola popularnog mostarskog gradonacelnika Mujage Komadine (1839-1925. Koja je od navedene dvije predaje bliza istini i da li je rodonacelnik Lakisica imigrant ili dornaci covjek renegat. bratu hadzi Mustafa-aga. 1836. Mustafa-beg sin Salih-begov. Iz njegove zakladnice saznajemo da mu je majci bilo ime Vahida kaduna. Iz jedne biljeske na kraju jednog manuseripta saznajemo da je djelo prepisao Ahmed Lakisic. Lako je istorijski nepoznata licnost pa posmatrano s te strane navedena narodna predaja je bez ikakvog osnova. sin Ahmed-begov. a preko ljeta su izlazili u Lakisevine i sela oko mostarskog Blata gdje su imali svoje kule. Dzudze. stoljeca ovdje su zivili: Dzafer-beg i Iusuf-beg. Ahmned-beg. godine podigao dzarniju i mekteb u Ricini i za njihovo izdrzavanje zavjestao cetrdeset koristonosnih objekata i cijelu Ricinu. sin hadzi Ahmed-agin.). sin Iusuf-begov 1856. u Mostaru je zivio Orner ef. Vakif]e odredio da se sirotinji njegove mahale daje na besplatno koristenje svo zemljiste u Ricini oko dzamije koje je bilo njegovo vlasnistvo i da se sirotinji daju dnevno po dvije akce. U drugoj polovini 18. Ovdje su se nalazili njihovi konaci. sin hadzi Husein-agin. prepisao je djelo iz dogmatike "Kasida an -nunijja' i bio vlasnik djela "Semaili serif" Najistaknutija licnost ove porodice je vakif hadzi Ahmed-aga koji je bio veoma bogat covjek. a 1993. Ahmed. sin Abdulah begov 1839. sin Alibegov. Iz zakladniee jos saznajemo da su Lakisici polovinom 18. On je ovdje naveo sedam svojih predaka u uzlaznoj liniji. (1847. Vrapcicima. godine dzamiju dobro obrusila. Gorancima.) godine u gradu Mostaru. radi dotrajalosti i prosirivanja ulica. U sidzilima mostarskih kadija spominju se slijedeci Lakisici: Husein-aga koji je potpisan kao svjedok prilikom jednog vjencanja 1752. U Mostaru ima porodica za koje se zna da su domaceg porijekla. stoljeca stanovali u Cose [ahja hodzinoj mahali na Carini. je onaj zadnji Ahmed identican sa spomenutim vakifom hadzi Ahmed-agom. Lakisevine su mahala sela Ortijes. hadzi Ahmed i Ahmed ef. sin Ali-agin.. Ljuboticima. Mekteb je srusen 1915. Salih-beg sin Dzafer-begov. sinovi Mustafa-begovi 1820. godine. godine. Mula Muhamed. u Mostaru je zivio Salih-beg. Ahmed-aga. Efiee. Medu potpisnicima njegove zakladniee je Mehmed celebija Lakisic. Kada su mu turske vlasti pocele oduzimati imanja on. Kada se je kasnije ova porodica razmnozila Dizdari su formirali posebnu porodieu koja s Lakisicima stoji u direktnoj rodbinskoj vezi. S druge strane predaja ima osnova jer se zna da su Lakisici sve do agrarne reforme bili vlasnici veceg dijela Bogodola. Temimi. Ahmed-beg sin Abdulahov imao je 1870. Tadasnje vlasti nisu za nj vakufu platile nikakvu ostetu. godine kada je Austrija provela zeljeznicku prugu od Metkovica do Mostara i napravila na njemu zgrade zeljeznicke stanice. Godine 1791. hadzi Mustafa-beg. graditelja dzamije u Ricini. Medinelije.

maja 1917. akti broj: 214/1994.600 grosa i. gdje se nalazi Milavica njiva i Zasadu u Dabarskom polju na koje su se naselili Vujovici. godine. Evlija Celebija. Hasanbeg Lakisic sin hadzi Mustafa-begov rodio se je u Mostaru u prvoj polovini proslog stoljeca.) prisustvovao sam ucenju mevluda u Sultan-Ahmedovoj dzamiji u Istanbulu. stoljeca zbod cestih napada uskoka na njihovo selo. bio krscanin ida je sa svojim begom Vucjakovicern otisao u Istanbul i tamo primio islam. studirao u Istanbulu. Milavici155 Milavici su doselili u Mostar iz Milavica u Dabarskom polju. Milavica. Selimije. mostarskog muftije i vode u borbi za vjersko prosvjetnu auonomiju bosanskohercegovackih muslimana. U Mostar su preselili pocetkorn 17. Polovinom 17.. Ovo je bio prvi intezivniji pokusaj sirenja islamske prosvjete medu podveleskim muslimanima. godine. Umro je 1910. godine zapaljena i do temelja izgorjela. Ova je porodica dala vise ucenih ljudi (alima) i jednog vakifa 0 kojima cerno ovdje ukratko govoriti. stoljeca gdje je zavrsio mekteb i medresu i kasnije. Dabarsko polje u Hercegovini. Biljeska nije potpisana pa se ne zna kako je bilo ime muftijinom sinu. On je naredio da se navedeni objekti daju svake godine opod zakup i prihodi trose u slijedece: da se uce hatme za njegovu dusu i duse njegovih roditelja i zene. odredio da se za 200. Prica se da je neki njihov daljnji predak. VakifHusaga. Hasanbeg je jos ostavio 50. rodio se je u Mostaru u prvoj polovini 19. Mislimo da se ovaj podatak odnosi na spomenutog sejh hadzi Ahmed ef. Svojom zakladnicom od 16. sin Ibrahimbegov. 1954. izrnedu ostalog. godine i pokopan u haremu na Carini. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostar.000 grosa kupi nekretnine u Turskoj ina njegovo ime uvakufe. Poslije smrti Mustafe Ejubcvica (sejh [uje) 1119. koju ovdje u prevodu donosim: Moj otae rahmetli sejh hadzi Ahmed ef. Na temelju ove biljeske moze se utvrditi da je pomenuti sejh hadzi Ahmed ef. jedan ducan s gradilistern i jedno gradiliste. godine mektebi u Svinjarini. Beograd. Oni su jos imali posjede u Vrijeki. roden u Mostaru pocetkom 17. 150 151 . autoru ove biljeske. Na ovom mevludu predavanja (vazove) su odrzali slijedeci sejhovi: sultan Ahmedove. (1707. Tako je 1938. koju je sastavio ovaj muftija Izvori: Sidzil mostarskog kadije broj 3. Milavic prenio mi je sljedece: Godine 1056. Kruznju i Dobrcu. stoljeca i bio je po zanimanju posjednik. Dalje je odredio da se prihod od tih nekretnina trosi na izdrzavanje najcuvenije medrese u Inegolu. godine navodi da je neki mostarski muftija podigao uz litice izvora Bune u Blagaju jednu veliku tekiju halvetijskog reda u kojoj dervisi vode prijateljske razgovore i naucne diskusije. oko 1646. Iz ovih sredstava podignuti su u periodu od 1919. Ovo saznajemo iz jedne biljeske na turskom jeziku. u Dabarskoj nahiji. mostarski muftija je izdao fetvu da se s tim nove em podigne na Hasanbegovo ime jedna zgrada u Mostaru.) godine za muftiju u Mostaru postavljen je Mustafa ef. Spadao je u krug mostarske uleme i bio prvi saradnik Ali Fehmi ef. sidzil blagajskog kadije broj 60. Kad se kuci vratio dobio je od sultana jedno selo u Dabarskom polju kao timar (leno) koje je po njemu prozvano Milavici. godine ostavio je 308. (1646.da se iz sredstava njegovog vakufa opravlja zid oko Sarica harema na Luci i da se daju po dvije akce mualimu mekteba kojeg je sagradio njegov otae hadzi Husein u mjestu Trebesin. maja 1917. Milavic. da se opravljaju tri mekteba u Podvelezju i daju place mualimima. stoljeca u Mostaru je bio muftija hadzi Ahmed ef. Iza toga su oni proucili mevlud i dovu. Ovo saznajemo iz druge biljeske na turskom jeziku. Dzabica.000 grosa i odredio da se u Podvelezju izgrade tri mekteba. Petar Sobajic. 2611907 i 224/190. godine sagradena na Musali kod Cose [ahja hodzine dzamije jedna lijepa veoma reprezentativna zgrada koja je u ratu 1992. Svojom oporukom od 16. Posto ondasnja turska vlada nije htjela primiti ovaj novae. po imenu Mile. Aja Sofije i Bajezidove dzarnije. Putopisac Evlija Celebija koji je kroz Mostar proputovao 1664. do 1924. Pred smrt je zavjestao jednu kucu na Carini i odredio da se prihod od nje daje imamu Karadozbegove dzamije i da mu se za dusu uce hatme. Milavic. Putopis. zavjestao je u Mostaru slijedece tri knee s gradilistem.

152 153 . Nize i srednje obrazovanje je stekao u rodnom mjestu. (17l3. godine i slovio kao ucen covjek. (1829. Poznato je da su nasi preci nadijevali svojoj djeci oceva ili djedova imena pa ce to. dok kod drugih mostarskih ulemanskih porodica: Alajbegovica. sina hadzi Salihova. Svi stanovnici grada proveli su noc do zore u velikom strahu i uporedivali ovaj dogadaj sa Nuhovim potopom. koja je dala vise Fevzija i Fevzaga. Na Musali je voda doprla do minbere. preveo je 1935. Umro je u Meki. Napisao je i misticno didakticko djelo Bulbulistan (Basca slavuja) i veci broj pjesama na turskom i perzijskom jeziku. godine povratio se je u Mostar. sevala 1125.. da se spomenutom sejh hadzi Ahmed ef. Milavic koji je po zavrsetku nauka u rodnom mjestu otisao na studije u Istanbul. poznato djelo velikog islamskog filozofa i osnivaca mevlevijskog reda (tarikata) Dzelaludina Rumije (1207 -1273. stoljeca u Mostaru je zivio "pones sejhova hadzi Ahmed ef. Od mraka pa sutradan dopodne rijeka je. Milavic muftija. Imao je brata Lutfulah ef. godine i sahranjen je u porodicnom groblju Milavica na Sernovcu. Mustafa ef. 0 njemu nemamo drugih podataka. Posljednji alim iz ove porodice bio je Mehmed ef. Milavic dugogodisnji imam Ziraine (Arsinovica) dzamije na Ogradi. sigurno. godine. koji su se nize nje nalazili. koja je bila poznata i pod imenom "Milavica dzamija" On je bio posljednji muderis Cejvan cehajine medrese koja je zatvorena 1912. Voda se zatim popela vise hamama. muftije spominje se kao svjedok prilikom jednog vjencanja 1245. Sarajlica. Abdurahman Fevzi ef. Po povratku sa studija u Mostar postavljen je za muderisa Dervis-pasine medrese. novembra 1713. Dr. godine. U Sarica mahali (Luka) voda je do temelja porusila vise kuca i avlija. a prije hadzi Mustafa-Sidki ef. (1. gdje je dobio visoko obrazovanje iz misticne filozofije (tesavvufa). a vise u Istanbulu. godine Bulbulistan na francuski jezik i napisao doktorsku disertaciju. Dr Dzemal Cehajic preveo je Bulbulistan na bosanski jezik. Karabega. Sejh Fevzi ef. Cejvan cehajinog kod tabhane i odnijela Koskinu kucu. i 1677. Kad se sa studija vratio u Mostar. izrnedu ostalog. Stara dzamija (Sinanpasina) na Mejdanu je napunjena vodom.povodom velike poplave koja je pogodila Mostar 1125. Dzabica. gdje je ponovo bio muderis Cejvan cehajine medrese. Mustafa ef. Poslije 1878. Polovinom proslog stoljeca u Mostaru je roden hadzi Fevzi ef.) godine rijeka Neretva je tako nabujala da je odnijela dvije [ujuca (Iujizade) mlinice i vise nje jednu vakufsku. Bulbulistan je napisao 1739.) godine. Biljeska u prevodu glasi: U srijedu 12.) Sejh Fevzija je ucestvovao u bitci pod Banja Lukom 1737. sin Abdurahman Fevzi ef. Milavicu isplacuju po tri akce dnevno i on ce dozivotno bitt vaiz Tabacice dzamije u Mostaru.) godine. Sveindicije govore da se nas Fevzi ef. Puzica. Dzabica. biti slucaj i kod Milavica. koja je pred sudom legalizovana 1186. Koncem turske vladavine postavljen je za muderisa Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu i vaiza njegove dzamije. u mevleviskoj tekiji na Galati. (1772. ne nalazimo ni jednog Fevziju. bio je muftija u Mostaru poslije Ali Fehmi ef. Zatim je voda odnijela Te~imovu i Alajbegovica mlinicu. Legator odreduje. Mostarac rodio se u Mostaru izmedu 1670. Bozijom odredbom. na kojoj je predavao perzijski jezik i bio sejh mevlevijske tekije. koji je zivio u Mostaru 1829. godine i ovo je djelo do danas prevedeno na francuski i bosanski jezik. U drugoj polovini 18. godine i 0 ovoj sjajnoj pobjedi muslimanske vojske nad Austrijancima napisao tri kronograma (tariha). tako nadosla da je prodrla kroz vrata u veliku tabhanu (kozaru) i do temelja porusila tri ducana. predavao je na Cejvan cehajinoj medresi. koja se nalazila na mjestu gdje je bila muzicka skola. Kurta. Sejh Fevzija Milavic je umro u Mostaru 1747. Sejh Fevzija se je istakao kao prozni pisac i pjesnik. Ridanovica i drugih. koji je napisao samostalno literarno djelo na perzijskom jeziku i u tome je njegov poseban znacaj. Na ovom zavodima je predavao Mesneviju.) godine. gdje mu nisana odavno nema. Voda je tad a iz tabhane odnijela vise hiljada koza i say alat tabaka. On je bio jedini nas pisac u cijeloj Bosni i Hercegovini. prezivao Milavic i da potice iz ove stare mostarske porodice. Ovo sam zabiljezio ovdje da se ne zaboravi. Milavic" Spomen mu nalazimo u zakladnici Mehrned-bega Iserlica. Milivoj Malic koji je presao na islam i uzeo ime Abdurahman Mirza. Sejh Fevzija je bio posljednji veliki predstavnik osmanske knjizevnosti koji je pisao i pjevao na turskom i perzijskom jeziku. Milavic. kad je hadz obavio i tamo u nekom groblju sahranjen.

) godine koji je izdan stanovnicima sela Pribinovic u nahiji Blato u mostarskom kadiluku. Zaliku. U njemu su navedena imena i gran ice svih lokaliteta oko Mostarskog blata na kojima oni mogu napasati svoja stada. godine ih donio u Sarajevo i poklonio Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Bogati veleposjednici Muslibegovici su bili veoma bogati i imali su velike posjede u Mostaru. Stolac. Ljubinje. Izrnedu Sirokog Brijega i Knespolja nalazila se je njihova kula koja je upisana na jednoj austrijskoj vojnoj karti i to se mjesto naziva Muslibegovici. (1879. Iz samog prezimena se razumije da je rodonacelnik ove porodice bio neki Muslibeg 0 kome se pouzdano nista ne zna. Prenju kod Stoca. Onome ko se 0 ovome bude brinuo placace se godisnje po tri grosa. Medu dokumentima se nalazi 45 tapija i 11 fetvi hercegovackih muftija.da svake godine prouci po dvije hatme za njenu dusu i duse njenih roditelja i da za to ucenje placa sto grosa. 154 155 . Kada su Mlecani 1687. (1569. Ovom donacijom on se svrstao medu legatore Mostara. Nevesinje. Ahmeda i Fatimu. Muslibegovici156 U katastarskim knjigama koje se cuvaju u katastarskim uredima u Herceg Novom i Risnu upisano jevise od230 muslimanskih porodica medu kojima se spominju i Muslibegovici.) godine postavila je sina Ahmed ef. kci Halil-begova iz Stoca zavjestala je jedno vitlo na mlinici na Bregavi. za upravitelja i odredila da prihod od mlinice trosi u slijedece: . Moze se sarno misliti da je on zivio u Herceg Novom od prvih dana turske vladavine i da je vrsio neku visoku funkciju u vojnoj ili drzavnoj upravi.Velijine dzamije. On je zasluzan posebno zbog toga sto je sacuvao 18 rukopisa na orijentalnim jezicima i 157 dokumenata koji imaju veliku naucnu vrijednost i 1975. je bio imam Hadzi-Velijine dzamije u Mazoljicama. Muhamed je zavrsio Koski Mehmed-pasinu medresu i bio vise godina besplatno mujezin Hadzi. godine). Ostatak prihoda mutevelija ce uzimati sebi. Ovaj je imao sina Muhameda i dvije kcerke Dulsu i Umihanu. Mostar i drugdje. a brdo Koskovina i Gostina suma koja zapremaju vise od hiljadu dunuma bila su njihovo vlasnistvo koje su po zenskoj lozi naslijedili od Koskija. Bili su veoma bogati i slovili kao najstarija i najuglednija muslimanska porodica u ovom kraju. Zakladnicom iz 1296. (1769. 0 Muslibegovicima u Nevesinju necerno govoriti jer su oni ovdje prije nekoliko godina izumrli. kasnije Ahmed alemdar. godine. Bilecu. 156 Izvori: Muhameda Muslibegovica sada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Orner ef. Muslibegovici su tada iselili u Mostar i Nevesinje. koji su ucili u Karadoz-begovoj medresi pred cuvenim mostarskim muftijom i muderisom hadzi Mustafa ef.da kupuje ulje za kandilje i kupuje svake godine po dvije mukave za hadzi Alijinu dzamiju u Stocu. a za dokumente je izradio regesta. Iz arhive Vakufskog povjerenstva u Mostaru saznajemo da je Umija Milavic ostavila oporuku (vasijet) prije 1894. poginuo je u jednom boju u Rusiji prije un. Pisac ovih redova je rukopise kataloski obradio. Dobrcu. . Pocitelju. Posebno je vrijedan jedan dokumenat iz 977. Ahmed. imao je sinove: hadzi Mehmeda i Muhameda. U ovoj zbirci se nalazi i jedan autograf mostarskog muftije i muderisa Mustafe Ejubovica (Sejh [uje).) godine. Gacko. a ova] djecu: Murata. Kosoru. Prozoru i Popovu Polju. Naslijedio ga je sin mu Murat -beg koji je imao sina [asara. a brat mu hadzi Salih posjednik.PORODICE Na kraju treba jos reci da du Milavici imali velike posjede u zapadoj Hercegovini i kulu u blizini Ljutog Doca. Vise zgrada na Semovcu bilo je vlasnistvo ove porodice. Zasluzna porodica Jedan drugi Muslibeg mozda rodonacelnikov sin iii unuk. Opinama. godine zauzeli Herceg-Novi i druga mjesta Bokokotorskog zaljeva sve muslimanske porodice iz ovog kraja iselile su u Niksic. to se ne zna sta je ona i u koju svrhu oporucila. Posto se oporuka nije sacuvala. Oni su dalje imali cardake u Opinama i Kosoru. Sidki Karabegom (ubijen na konaku u Mostaru 1878. Milavic Nazifa. Muhamed je imao sinove: hadzi Saliha i Orner ef.

se do da je u njoj ovom Naimi . sin Salihov. Juduf Ramie u jednom radu objavljenom u Islamskih Misli iz 1984. godine gdje je z~vrsio mekteb. i 1767.000 i hadzi Salih 300 grosa. posebno sidzilima mostarskih kadija.. Na rukopisima R-157 i R-585 pise da ih je on zavijestao (uvakufio) 5tO znaci da je bio i dobrotvor (vakif). broj 9. Cetvorica Muslibegovica napisali su oporuke (vasijetname) i odredili da se sirotinji podijele slijedece sume novca: Murat-beg 1.700 grosa. godine veliku kucu na sprat u Mazoljicama sa prostranim dvoristem ogradenim visokim zidom koja se ubraja medu nekoliko najljepsih stambenih zgrada iz turskog doba u Mostaru koja stoji pod zastitom drzave. Na mjestu se sada nalazi privatna stambena zgrada. go dine od njih otkupio Hadzi Mehmed-beg Muslibegovic za 3.) go dine zivio u Mostaru. ovdje je pored njih zivio i Mehmed Naimi koji je u sidzilu mostarskog kadije potpisan kao svjedok prilikom sklapanja jednog braka. sin Salih ef. Mostar.R-505. Lejla Gazic.200.Naimizade .R-205. hadzi Mehmed 1. Od 1916. mekteb. Umihana kci Salih-bega Iserlica bila je udata za Ahmed alemdara Muslibegovica. sin Salihov. Ovo je jedina kuca u Mostaru koja ima catrnju u prizemlju i koja je u ispravnom stanju. pod Cvrsnicorn nalazila se Dikica kula na dva sprata koju je 1872. poglavica (sejh) nekog derviskog reda ili tekije u Mostaru. sin Osmanov.. Hafiz Ahmed ef. godine sto sve jasno govori da je on bio ucen covjek. 1977. sina Salih ef. Amir Ljubovic. Ova je porodica dala i jednog hafiza. Rukopisi su upisani pod brojevima: R-156. Ovaj rukopis je obradio dr. MuslibegoviCi su imali velike posjede u selima Popova polja. Izvori: Sidzil mostarskog kadije broj 3. Godine 1765. Fatima Koskija za hadzi Mehmeda Muslibegovica. Na svima pise da se nalaze u posjedu spomenutog Mustafe. iz posljednjih sto i vise godina. Dvije mostarske medzmue. godine HadZi Velijina dzamija i catrnja uz nju.PORODiCE Hadii Mehmed Muslibegovic sagradio je 1871. Katalog arapskih. Hercegovina. Po zavrsetku rata vratio se u domovinu gdje je do smrti sluzio kao dzernatski imam u Mostaru. Uz staru Muslibegovica kucu na Mazoljicama nalazila 1951.. Neki vakif ili vise njih sagradili su u Dracevu prije 1762. i njen znacaj za opcu i kulturnu historiju Bosne i Hercegovine. Ahmed Muslibegovic otkupio je 1840. Basagiceva kolekcija orijentalnih rukopisa u univezitetskoj knjiinici u Bratislavi. R-157. godine. catrnju ("Mehmedusu") i nekoliko ducana kod njih iz cijih su se prihoda izdrzavale ove zaduzbine. [edan rukopis 0 derogaciji u Kur'anu koji se nalazi u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. mozda. ruzdiju i hifz. Na jednom (R-505) pise da ga je on napisao (tahrir) 1744. turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine Mostar. U orijentalnoj zbirci Arhiva Hercegovine u Mostaru cuva se osam rukopisa na orijentalnim jezicima koji su bili vlasnistvo spomenutog Mustafe. U Katalogu je pod navedenim brojevima dat detaljan formalni opis i sadrzaj svakog rukopisa. godine broj 62.R-217. Mislimo ona zaduzbina Muslibegovica jer su clanovi ove porodice vrsili za turske uprave i kasnije imamsku i mujezinsku duznost. dr. stoljeca i ranije. Ahmed alemdar 1. sto znaci da je on imao svoju privatnu biblioteku. Davno su izumrli jer se u izvorima. nigdje ni jedan vise ne spominje. Ova je porodica dala vise ucenih ljudi od kojih je spomenuti sejh Osman bio u svoje vrijeme. godine od njih nekoliko komada zemlje u Popovu Polju. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. 0 porijeklu ove porodice kao i mnogih drugih mostarskih porodica nista se ne zna. Najstariji nama poznati Clan ove porodice je Mustafa Naimi. ali se ne koristi od uvodenja vodovoda u Mostaru. godine dzamiju. godine. Herceg-Novom i Ljubuskom i ovdje umro 1944. godine. a ovaj sin sejh Osmanov koji je ll57. do 1918 sluzio je u Pardubicu u Cehoslovackoj kao vojni imam. R-184. Mostar. 1998. mostarskim porodicama: Iserlicima i Koskijama. Muslibegovic roden je u Mostaru 1885. (1744.000. 1997. R-585 i R-701.Naimici157 Clanovi ove porodice su zivjeli u Mostaru od pocetka 17. prepisao je mostarski kaligraf Mustafa Naimzade. na dva (R-585 i R-701) da ihje prepisao (kitabet) 1744. Muslibegovici su bili u rodbinskoj vezi s izumrlim 157 156 157 . Medu ovim vakifima bio je sigurno i neki Muslibegovic. U isto vrijeme ovdje je zivio i brat mu Abdulvehab.

Kada je i kojim povodom neki njihov davni predak ISS Izvori: Acta turcarurn Arhiva Hercegovine AT V 1246 i AT XIV /700.. brat spomenutog Mustafe.pravoslavne porodice Miloradovica iz Zitomislica.) godine. a drugi opet u Crnicima. do 1993. VI.) godine. koji su u 15. koja se danas nalazi u Arhivu Hercegovine i upisana je u Katalog pod brojem R-276. Orner Music. godine hanikah medresu u kojoj se pored predmeta iz islamistike. pa kasnije Mustafe Naimije. a ovaj sin Alijin. sejhovom nadnaravnom moci (kerametom) nasao nestalo dijete neke sejhove kmetice i kuci joj ga doveo. Ibrahim ef Opijac. On je svakom pomagao i zapise pisao. porusile i zapalile. Hasandedic. (1765. H. Neki clanovi ove porodice su do polovine proslog stoljeca Zivjeli u Mostaru. 169. i drugi. 31. Turbe je davno poruseno tako da se ne zna ni gdje je bilo. stoljeca. (1754. sveti covjek (evlija) ida je veci dio vremena provodio u kuci. Abdulvehhab Naimi. Na ovom kodeksu nalazi se biljeska iz koje saznajemo da je spomenuti Naimic zavijestao (vakuf) ovu knjigu za ucenike koji budu zivjeli i radili u gradu Mostaru. On je imao macka koji je stalno kod njega na posteciji sjedio.. Prica se da je macak uginuo isti dan kada je Opijac umro i da je u drugom grobu. prepisao je 1168. Opijac koji je u svoje doba slovio kao ucen covjek. presao na islam nije poznato. Sarajevo 1961. izlijecio bi. Mostar 1977. pa se zato ne zna gdje je bila locirana i kako je izgledala. izucavao i misticizam (tesavvuf). sin Salihov 1179. U Orijentalnom institutu u Sarajevu nalazi se jedna medzrnua (zbirka) koja je bila vlasnistvo mostarskog muftije Ahmed ef. Njemu je svijet sa svih strana dolazio i u raznim nevoljama i bolestima od njega pomoc trazio. opcina Stolac. Turbe sejha Ismaila Opijaca Vise Sarita dzamije na Luci nalazile su se do nazad tridesetak godina rusevine turbeta sejha Ismaila Opijaca i oko njega harem poznat i danas pod imenom Sehovina. nalaze se dva rukopisa koje je 1748. str. a svakog ludog covjeka kojeg bi mu doveli da ga lijeci. sina Salihova iz Mostara. Na ovoj medresi su predavali najucenji profesori (muderisi) Mostara. Ovaj kronogram se nalazi u Zborniku Muhmeda Kadica sv. Legenda kaze da je ovaj macak. kada su ih odavde protjerali i sve njihovo. str. gdje je na posteciji sjedio i Bogu se molio. 158 159 . koji su na Luci stanovali i Sehovini se sahranjivali. stoljeca i ovdje u Podhumu. godine.Hl\fZUA MUSUMANSf{E PORODiCE U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu nalazi se zbirka (rnedzmua) u kojoj je upisano 17 kracih rasprava iz raznih grana islamistike. Uvezan kodeks u kome se nalaze cetrdeset hadisa i knjiga Muratova (Muradname) koju je napisao mostarski pjesnik i vakif Dervis-pasa Bajezidagic. sin Salihov iz Mostara: 1. Opijaci158 Prica se da Opijaci vuku porijeklo od srpsko. stoljecu ovdje podigli manastir. U Basagicevoj kolekciji orijentalnih rukopisa koji se danas nalaze u univerzitetskoj knjiznici u Bratislavi. Naimi je spjevao kronogram (tarih) svome ucitelju Blagajcu sejhu i vaizu Ali ef. i koji je umro 1732. godine prepisao Mustafa Naimic. sin Salihov. stoljeca zvao Opijacevina. Mearifkalendar za 1312. godine. Naziv je dobio po sehovima Opijacima. sin Salihov. Ovu zbirku je obradio Kasim Dobraca i unio u Katalog orijentalnih rukopisa ove biblioteke pod brojem 85 (2270) na stranama 41-48. godine. U ovom groblju se nalazila zgrada Opijaceva turbeta koja je ovdje sagradena koncem 17.) godine djelo "Ettarikatul-Muhamedijje" knjigu vjerskih pouka i propovijedi. godine. Iz biljeske na strani 46 saznajemo da je prvih 14 rasprava prepisao Mustafa Naimzade (Naimic). koje je djelo objavljeno 1979. sagradio 1668. Katalog arapskih. turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine. Sejh Ismail Opijac. Mostarskom muftiji koji je umro 1163.) godinu. kod Dervis-pase Bajezidagica dzamije. (1894/95. Prilozi POF. zivio je u Mostaru polovinom 17. Ova je porodica dala nekoliko ucenih ljudi (alima) i legatora (vakifa) o kojima cemo u ovom radu ukratko govoriti. Iz sidzila (registara) mostarskih kadija saznajemo da se ovaj dio Luke polovinom 18. Legenda kaze da je sejh Ismail Opijac bio "dobri" tj. kao i drugih muslimanskih porodica. uz njegov sahranjen. Prestala je sa radom prije 1878. U groblju Sehovini sahranjen je i Salih ef. Uspornena na kisnu dovu. Zbirka cetrdeset hadisa i 2. (1749/50. sin Osmanov.

HIVZUA PORODICE Sejh Ibrahim ef. R-560. Opijac: R-143. kao upraviteIj Rahime hatun i Hadzi Balina vakufa. posjednik timara (lena). (1816/17. Orucevicp·59 U najstarijem sidzilu (registru) mostarskog kadije iz 1632. Marko Vego.) godine.. vise Biorina u citluckoj opcini koju je 1687. gdje se nalazio "cifluk' Orucaga. J59Izvori: Mostarski sidzil broj: V-58. odveli u [asenovac. na pravdi boga. Blizancima. umro 1272. list 21 i 27. Iasenici.) i hadzi Salih-age Opijaca. godine cetiri ducana na zemljistu Cejvan Cehajinog vakufa u carskoj carsiji (suki sultani) na Velikoj Tepi i za njih placao spomenutom vakufu po 11. Asima Opijaca. 62 i 66. Hrasnu i u Mostaru. U Crnicima.. broj 55. R-348. Opijaci su imali jednu catrnju uz svoju kulu u mahali Poretak. gdje su sigurno na svirep nacin pogubljeni. (1801. Na kraju isticemo da su ustase 1944. godine do 1634. Oruc kapudzija (vratar).. nalazila se Opijaceva catrnja. Sulejman-beg Opijac sagradio je prije 1766. Nju je prema pricanju starih ljudi sagradio neki Opijac pocetkom 18. Krucevicima. godine umro u Mostaru profesor mu Mustafa ef. Crnici Uz staru "Tursku kaldrmu" Stolac-Mostar. Odredio je da se prihod od ovih ducana trosi za potrebe mostarskih dzamija koje su ostale bez svojih prihoda. Iz gruntovnih knjiga koje se cuvaju u Sreskom sudu u Mostaru vidi se da su oni imali posjede i u\lCimu gdje se nalazila parceia poznata pod imenom Orucev do. zajedno sa Smail-agom Cemalovicem i Mehmedom Cumurijorn. godine. oko dva kilometra udaljeno od dzamije u Crnicima. Sarajevo 1964. broj 62. sin sejh Ismailov zivio je u Mostaru u prvoj polovini 18. uskocki serdar iz Dalmacije. ali je davno napustena.. Oruc tabak (kezar) i nekoliko drugih koji su potpisani kao svjedoci (sahid) prilikom sklapanja raznih ugovora. (1855/56. umro 1232. Kada je 1707. Ova je kuca izgorjela pred zadnji rat i vlasnici njene rusevine i zemljista prodali su je nekom doseljeniku koji je na njenom mjestu sagradio lijepu i modernu kucu. u mahali Poretak. U ovom sokaku na broju 7 nalazila se je do proslog rata njihova velika stara kuca sagradena davne 1216. stoljeca i slovio u svoje dobakao ucen covjek (alim). Glas Hercegovaca. namijenio u dobrotvorne svrhe (hajrat) i odredio da iz nje prvenstveno vodu koriste putnici namjernici koji ovom dzadom budu putovali. Ejubovic (sejh Iujo) on je postavljen za muderisa Karadzozbegove medrese. Iz izvora saznajemo da su oni jos imali posjeda u: Blatnici. Arhiv Hercegovine posjeduje sest djela na arapskom jeziku koje je napisao. 1895. Oruc halifa (zastupnik). postojala je njihova kula sa prostranim dvoristem ogradenim visokim zidom u kojoj su vlasnici sve do progona 1993.) godine. Oni su daije vrsili razne duznosti i zvanja: Oruc hodza potpisan je kao svjedok na zakladnici Mesihbega.5 akci godisnje mukate. godine zapalio Stojan Jankovic. Gorancima. Orucevici su imali velike posjede i kulu u Krivodolu. koja je predstavljala vrijedan spomenik islamske stambene arhitekture u Mostaru. Paoci i Zijemljima. Iz ovoga izvora saznajemo da su oni tada imali posjede u Mostarskom blatu. Oruc spahija. godine. str. Mostar 1895. Osvit Mostar. prepisao i posjedovao sejh Ibrahim ef. Predavao je jos na Buki medresi i besplatno na medresi svoga oca sejha Ismaila. Ovu kucu opisao je Salih Rajkovic u radu objavijenom u casopisu Hercegovina iz 1983. U Opijacevu haremu u Crnicima evidentirali smo prije dvadesetak godina natpise sa dva nisana koji su oznacavali grobove: Ibrahim-age Opijaca. godine stanovali. Od navedenih Oruca vuku porijeklo mostarski Orucevici i po njima se prezivaju. R-371. Od stare Orucevica knee vidi se jos sarno dio oko cetiri metra visokog zida od njene velike avlije. Oni su stanovali u juznom dijelu Donje (Esfel) mahale gdje se nalazi Orucevica sokak ili Orucluk. On je napisao monografiju (menakib) svoga profesora sejh [uje i komentare na dva dijela iz sintakse arapskog jezika. Ogradeniku. sina Mustafa-agina. komentarisao. sina Mustafa-agina. nalazi se uz Opijacev harem. list 16 i Ill. godine. Drugu catrnju koju je takoder u dobrotvorne svrhe (hajr) podigao neki Opijac. uhvatili dr. R-283. godine koji je na bosanski jezik preveo rahmetli Muhamed Mujic. 160 161 . V-62. R-337. sina Kasimova i slovio je u svoje doba kao ucen (hodza) i ugledan covjek. 30. Dalje se spominju: hadzi Oruc kao upraviteIj hadzi Memima vakufa. stoljeca. spominju se 24 Orucevica kojima je ovo bilo vlastito ime. a objavila Prva knjizevna komuna u Mostaru 1987. Bekija kroz vijekove.

godine kao pusto i nenaseljeno mjesto. Hasan alemdar (bajraktar). godine. puskarnicu i bila je kao tvrdava. koji je ovuda proputovao 1656. godine. Na nisanima cetvorice koji su umrli 1813.).). stoljecu zajednickog kadiju. i 1814. Nahija Ljubinje spominje se prvi put u turskim izvorima iz 1469. Svih navedenih pet kula srusene su u toku drugog svjetskog rata.). 386. han (veliko svratiste). Serdarevici160 Ljubinje do okupacije 1992. Maksuma. Godine 1766. janicarskog serdara. 716: Sidzil blagajskog kadije. Ovdje treba jos istaknuti da je u Ljubinju za vrijeme turske uprave sagradeno i pet visokih i od kamena grade nih kula. On za ovo mjesto veli da je vojvodaluk Hercegovackog sandzaka i da ima: kadiju.). Svaka kuca u Ljubinju imala je. Vise mosta nalazila se je na Radobolji Orucevica mlinica koju je poplava srusila. pripojeni jos Trebinje sa okolinom i dio nahije Zupci iznad juznog dijela Konavala. Znameniti Bosnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. godine. Ljubinje i Cernica imali su ponekad u 17. Zejneba kci hadzi Ibrahimova umrla 1316. (1814. godine novi zeljezni mostic koji i danas sluzi za prelaz pjesaka. godine pregledali. Ovo sve zbog toga sto su uskoci i Morlaci iz Dalmacije stalno napadali na ovo mjesto i okolinu. 1899. godine kameni mostic koji je bio poznat pod imenom Orucevica cuprija. kasaba i centar istoimene opcine u jugoistocnoj Hercegovini. i Abida kci Mehmedova umrla 1317. godine. Evlija je od spomenika vidio ovdje slijedece: dvije dzamije. Godine 1894. s vinogradima i bascama. list 20. Hafiza kci Mehmed-agina umrla 1311. sin Mehmedov umro 1303. U prvoj polovini 17.Trebinje. broj 27 i 1901. Hasan sin Ibrahimov umro 1249. kci Huseinova. Mustafa sin Abdulahov umro 1293.. Salih-aga sin Omeragin. dvije po tri. Satvet-beg Basagic. mekteb. IV. Ovu kulu je snimio Suljaga Salihagic 1930. Stolac. Ovdje donosimo sarno nekoliko skracenih epitafa sa nisana koji su oznacavali grobove umrlih Orucevica i koji su umrli do konca proslog stoljeca i u ovom haremu sahranjeni: Ibrahim. 1957. (1876. Kao kadiluk Ljubinje se prvi put spominje 1633.). od kojih su dvije imale po dva. Najstariji i najdetaljniji opis Ljubinja pruza na turski putopisac Evlija Celebija. (1899.) godine. (1796. Kamusi turki. koji naziv jasno govori da ga je podigao neki predak ove stare mostarske porodice.".. velikasa i plemica. 186.). Bosanski pasaluk. Fatima kci Ahmedagina umrla 1230. (1898. broj 44.. grom je u nj pukao i srusio gaoNa istom mjestu podigla je mostarska gradska opcina 1895. 200 tvrdo zidanih i kamenim plocama pokrivenih kuca i desetak due ana u carsiji. godine i njena fotografija se cuva u Zavodu za zastitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Koncem proslog i pocetkom ovog stoljeca u Mostaru su zivjela dvojica ucenih Orucevica: Abdi hodza i Mustafa ef. Serdarevica kula je dalje imala oko sebe dvoriste ogradeno visokimzidom i bila utvrdena poput grada. Sarajevo. zelenilom obrasloj i plodnoj uvali. nalazi se uz cestu Stolac. trznog nadzornika i vrlo mnogo uglednih ljudi. sin Mustafin umro 1211.). Sarajevo. Alija sin Ibrahimov umro 1261. U ovom haremu nalazilo se je mnogo nisana sa epitafima pisanim na arapskom i turskom jeziku. bili muslimane i djecu i zene odvodili u sluzanjstvo. Sarajevo. Izvori i literatura: Sidzil Osmani. godine pise da su umrli od kuge koja je tada u Mostaru i Hercegovini harala i kojoj se sacuvala uspomena u narodnoj pjesmi: "Kad morija Mostar morijase . u Mostaru je zivio Ahmed ef. (1845. (1893.. 53. (18l4. Bosnjak. (1885. Hazim Sabanovic. kako navodi Evlija Celebija.Orucevica cuprija Stotinjak me tara nizvodno od Krive cuprije na Radobolji nalazio se je do 1894. (1833. umro 1230. str. broj 60. spahijskog cehaju.). dvije tekije. Rehner. medresu.). Semsudin Sami. str.). umrla 1229. a Serdarevica u mahali Barnosi cetiri sprata. hamam (javno kupatilo). Ovaj smo harem oko 1950. Lijep crtez ovog mostica nalazi se u Putopisu Henrika Rennera "Dutch Bosnian und die Hercegovina" iz kojeg se vidi da je bio na jedan luk i da je sa strana imao korkaluka (ogradu od kamenih ploca). 1892. broj 109. koji su bili imami hadzi Hasana Sevrije i Cevrine dzamije u Donjoj mahali. stoljeca Ljubinje je postalo srediste posebnog kadiluka kome su pored okolnih sela. (1813. 160 162 163 . U Orucluku nize bivse Cevrine dzamije nalazio se je ranije veliki harem (groblje) u kome su sahranjivani umrli muslim ani koji su stanovali u Donjoj mahali. Orucevic koji je bio i slovio kao ucen (hodza) covjek i koji je u to doba u Mostaru vrsio neku vjersku duznost. Evlija kaze da ovo mjesto lezi u prostranoj. str. sve epitafe popisali i objavili u Islamskoj misli iz 1985.

do smrti 1924. Ovdje donosim dio genealogije (sedzera) porodice Serdarevica. Sve navedene porodice pobjegle su iz Ljubinja. On je 1790. koji je poginuo u borbi s austrijskom vojskom na Zegulji. sin Mustafin imao je sinove: Mustafu. Basici. godine. imati i znaci: glavar. Durrnispasina i Serdarevica kula. (1763. Porodica Serdarevica dala je vise dobrotvora (vakifa). Alija. Mujaga Serdarevic iz Ljubinja bio je komandant jednog odreda turske vojske koje se 22. Aliju i Osmana. Fetahagici i Serdarevici. imao je sinove: Zulfikara.U Ljubinju su ranije zivjele slijedece muslimanske porodice. bio je takoder kadija. Preci Serdarevica vrsili su sigurno jednu od spomenutih duznosti pa su po tome i dobili svoje prezime. Ljubovici. hadzi Hasan. Cejvanovici. a Muhamed sin a Arifa. Grebe. i Salih. koja se nalazi u polju. tokom vremena nastale slijedece porodice: Begovici. Nurkovici. sin Ibrahimov sina Muharema. sto znaci drzati. Krilici. pa i u inostranstvu. Ljute. godine borila protiv ustanika kod Poljica. u Ljubinje iz Herceg Novog za vrijeme Kandijskog rata (1645-1699. godine. Mehmed je imao sinove: Omera. prije 1942. Osmana i Muhameda. iz koje su dzematlije uzimali abdest.) godine za kadiju u Blagaju. Rijec "serdar" je kovanica od turske rijeci "ser" sto znaci glava i perzijske "dasten'. kako navodi Evlija Celebija. Ahmed-beg. hadzi Hasana i Ahmeda. Abdulaha i Huseina. Sarid. Salih Serdarevic. sin Murtezin iz Ljubinja postavljen je 1179. po svoj prilici. Serdarevic zivjeli su u Ljubinju 1799. na strani 2l. Serdarevic. koju je sastavio rahmetli hafiz Smail ef. Mehmed kadija. objavljena u Slobodi. bili su veliki junaci. Huseina. koja je nadena u njegovoj pismenoj zaostavstini. izmedu Stoca i Ljubinja 29. zatvoren. Mostar 1984. sin Osmanov imao je sina Hasana. Mustafa-beg Serdarevic postavljen je 1769. sin Ibrahimov imao je sinove: Murata i Rifata. Omeragici i Softici. rusevine jednog mesdzida. sin Mehmedov. Koliko je ova porodica bila brojna i razgranata svjedoci i to sto su iz nje. doselile ovdje iz Herceg Novog sa crnogorskog primorja: Bakirbegovici. ali se ne zna gdje i kada. Sehovici. godine. Fazlici. Mrehici.Trebinje. Ovdje cemo dati nekoliko podataka o svima poznatim. Begovici. Pajici. sin Osmanov imao je sinove: Adema. Durici. Ljubinje je oko 1820. sin Omerov sina Huseina. vojvoda. Mehmed Serdarevic. sin Mustafin. Bio je graden od lomljenog kamena. Grozdanici. sagradili Serdarevici i Mataradzici iz Donjih Barnosa. nalazile su se do nazad tridesetak godina. Niksici. Mataradzici. Svi nisani u ovom haremu su unisteni. i prostran harem. Najstariji predak porodice Serdarevica doselio je. starjesina jednog kraja. koji su koncem turske vladavine. Fetah i Serdar dosli u Herceg Novi iz Anadolije u Turskoj i da su od njih postale porodice: Dizdarevici. Ahmed. komandant. U ljubinskoj mahali Gornji Barnosi. ucenih ljudi (alima) i istaknutih gradana. godine i danas ih ima po raznim mjestima BiH. Halilovici. go dine kada je. avgusta 1878. 31-32. srusio i "bijele po Ljubinju kule" U baladi nastaloj neposredno poslije ovog dogadaja spominju se Bakirbegovica. Mustafa. Mataradzic od 1903. oko 200 metara lijevo od ceste Ljubinje. Teparici i Trtci. Hrornici. sin Osmanov. godine za ljubinjskog ajana (prvaka) i na toj se duznosti nalazio vise od 20 godina. Fazlici. Serdari Ekrem je bio veliki vezir i vrhovni zapovjednik turske vojske u ratu. U haremu kod ovog mesdzida sahranjen je cuveni junak Ademaga Sehovic Zukov. Hodzici. Berberovici. go dine pogodio jak zemljotres koji je izmedu ostalog. Serdarevic. decembra 1857. Orner je imao sinove: Mustafu. od kojih su neke. 164 165 . od izgradnje do smrti 1903. Hadziosmanovici.). sin Mustafin imao je kcerku Najlu. Mulahuseinovici. sin Osmanov sinove: Aliju. Najstariji poznati Clan ove porodice je Murat-beg. Mehmed kadiju i Saliha. Dizdarici. odakle su bjezale mnoge muslimanske porodice. starjesina janicara u jednom kadiluku. Kadici. Adem. a ovaj sinove: Izeta i Mustafu. osim jedne porodice Grozdanica. Mustafa. Omeragici. Zulfikar. Mesdzid je radio do 1924. Fazli-beg i Salih ef. Mulahuseinovici. pokriven dvostranim krovom pod plocorn i imao je u dvoristu catrnju. Durrnisevici. sin Muratov. Munib Maglajlic u radu "Iedna ljubinjska balada 0 zemljotresu'. sin Osmanov imao je sinove: Omera i Jusufa. Kadici. Bubici. a ovaj sina Mehmeda. Serdarevici. zato sto je ostao bez dzemata. br. i hafiz Salih ef. godine isao sa gradonacelnikom (seher cehajom) Ljubinja hadzi Alijom u Travnik na vijecanje kod bosanskog valije. hafiz Smaila i Hamdiju.. imao je sin a Osmana. Imami ovog mesdzida bili su: Orner ef. sin Osmanov. koji je imao sina Ahmeda. go dine i slovili kao ugledni ljudi. Ibrahim. Od starih muslimana iz Trebinja cuo sam predanje da su Dizdar. Softici. sin Ibrahimov imao je sin a Abdulaha i Osman. Husein. Ovu je baladu objavio dr.

Sluzio je svojoj namjeni do 1901. sin Hasanov. tri djela. Cuo sam da je prva. hadzi Salih Sabri.). doktora. i 1886. Svugdje je mnogo radio na zastiti i opravci svih vakufskih objekata. godine. Neki Serdarevic kupio je od Bakirbegovica cifluke u Krajpolju. 166 167 . Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. 0 posljednjem bozijern poslaniku. Svecano otvorenje ove dzamije obavljeno je 18. za kako se pricalo. Nevesinju. 2. go dine prepisao djelo iz islamske tradicije (hadis) i nepoznate godine djelo iz islamskog prava. Stanovali su koliko se zna. Muhamed Seid (1882-1918. Arhiv Hercegovine u Mostaru posjeduje 32 rukopisa na arapskom jeziku koji su katalogizirani. Salih. Po zavrsetku Serijatske sudacke skole u Sarajevu stalno se nalazio na duznosti kadije u raznim mjestima Hercegovine: Stocu. godine. zobnicu pleta. inspirisala dr Milivoja Malica da prede na islam i uzme ime Abdurahman. i hadzi Muhamed. Salih. Iz biljezaka na njima saznajerno da su ih napisali. godine. godine imam dzamije hadzi Hasana Sevrije i kasnije Karadozbegove. odnosno nahije. godine kada je na Bascinama u Cernici podignuta nova velika zgrada za mekteb i ibtidahiju. i svugdje mnogo radio na prosvjetnom uzdizanju muslimana. poveo akciju za opravku Deftedar Husein ef. zivio je i umro u Zenici. sin hadzi Muhamedov. pet kilometara istocno od Ljubinja. sin hadzi Muhamedov napisao je djelo "Zbirka propovijedi" (vazova). profesora. izrnedu kojih treba spomenuti slijedece: Istinitost Bozijeg bivstva i Muhamedova a. Ibrahim Spahic. Koncem proslog stoljeca bio je gradonacelnik Ljubinja Mehmed-aga Serdarevic koji je s drugim uglednijim gradanima Ljubinja. prevod sa arapskog i Fikhul ibadet. Ljubinju. Spahic bio je od 1902. Muhamed. jedno djelo. Ovdje treba jos kratko reci 0 dvojici Serdarevica. Na svim Serdarevicevim ciflucima radili su kmetovi im Cuci iz Ljubomira i Topalovici koji su ovdje dosli iz Hrguda. sto potvrduje da su oni odnekud iz Bosne u Mostar dosli. jedno djelo. godine Serdarevici su imali posjede i kulu Velicanima u Popovu polju. Spominje se jos kao vlasnik dva dijela iz islamskog prava. Serdarevici su u posljednjih sto godina dali vise obrazovanih ljudi raznih profila: teologa. Hadzi Muhamed ef. sin hadzi Orner Nurije Bosnevije. prepisali iii bili njihovi vlasnici. Kasnije je vise godina sluzio za privatan stan. On je 1795. Mekteb hadzi Muhamedage Spahlca Ovaj legator je podigao pocetkom 19. muderis i istaknuti pisac koji je u islamskim listovima objavio vise od stotinu radova. clanovi porodice Spahica iz Mostara. sin Muhamedov. a sadrzajno velika rasprava. formalno kratka. Sve navedeno potvrduje da su vise clanova ove porodice imali svoje privatne biblioteke na orijentalnim jezicima ida su za turske uprave proucavali islamske nauke i njegovali ih. sin Muhamedov l304. Hafiz Smail Serdarevic (1888-1974. Spahe i Spahici nose svoje prezime od nekih spahija koji su bili posjednici "spahiluka" tj. poslanstva. dzamije u Uboskom. 15 km sjeverno od Ljubinja.POROD!CE Do agrarne reforme 1919.61. stoljeca mekteb kod Neziragine dzamije na Spilama. sin Ibnrahimov. dva djela. sin hadzi Mehmedov. jedno djelo. Uz prezime Spahic (Spahizade) ponegdje je u izvorima dodana rijec "Bosnevi'. sahranjeni su sljedeci Spahici koji su zivjeli i umrli u Donjoj mahali Spahici1. 1.s. Bio je imam.) godine. On je bio i posljednji bibliotekar Karadozbegove biblioteke (kutubhane). Pored kuca i posjeda u Mostaru oni su imali kulu i posjede u Sovicima u opcini Grude i posjede u selima mostarskog kadiluka. (1886. I koliko su god objektivni uslovi dozvoljavali.) godine. koji je prepisao hadzi Salih Spahic. U haremu Orucluku na kome su podignute stambene zgrade. Katalog orijentalnih rukopisa Provincijalata hercegovackih franjevaca. 1885. u Cernici i Donjoj mahali. akt broj 26411897. Srusen je kad i Neziragina dzarnija 1951. 19 djela. oktobra 1901. 161 lzvori: Katalog arapskih. on je na svim ovim duznostima zadovoljio i dao vidne rezultate. koji je imao dvije sobe u prizemlju i dvije na spratu. Provincijalat hercegovackih franjevaca u Mostaru posjeduje rukopis iz gramatike arapskog jezika upisan u knjizi inventara pod brojem R-32. koji su slovili kao istaknuti teolozi i ostavili iza sebe vrijedna dijela. pisaca i publicista. turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine. feudalnih lena u Bosni i Hercegovini. Bileci i Mostaru. Dalje se u rukopisima kao vlasnici djela spominju sljedeci Spahici: hadzi Muhamed. Vise od 50 godina bio je predsjednik ili Clan vakufskih povjerenstava u svim mjestima u kojima je sluzio.

godine sagradio dzamiju na Luci za njeno izdrzavanje i placanje sluzbenika zavjestao velik i veoma vrijedan vakuf. kojom su Turci vladali od 1477. jos jedna pecina u brdu 162 vise Gozulja koju narod naziva "Sabica Pecina" Sabici ima vise od 230 godina zive i u Mostaru ali se tacno ne zna kada su oni i odakle ovdje doselili. Po imenu njegova vlasnika bio je poznat i pod imenom "Arif causey han". Prica se da je posljednji Sabic odselio iz Ljubuskog u Tursku odmah iza okupacije Bosne i Hercegovine 1878. Oni su bili ugledna i bogata muslimanska vrgorska porodica. Ispod puta koji vodi od mahale Gozulj ka Prilazu. sin hadzi Muhamedagin. stotinjak metara sjeverno od Dizdareviceve. ili je neki njihov davni predak nakon zauzimanja Vrgorca po Turcima. Ovaj bedemima ogradeni i kulama utvrdeni dio Mostara na desnoj strani Neretve. Sabica kula na Semovcu je poslije 1878. U Cernici je za vrijeme Prvog svjetskog rata. sada je u vlasnistvu Bozidara Delica iz Vrgorca. Ovo mi je prije pedesetak godina ispricao stari Marijan Vujica iz Mostara.NEt{. nosila ime Sabica kula. na Semovcu. u Vrgorskoj krajini ili Gorskoj zupi. zivjela Hatidza Sabic koja je drzala zenski mekteb u svojoj vlastitoj kuci i bila poznata pod imenom "Hodza Sabusa" Znam jos da u Mostaru danas zivi Dika Sabic. Ona je imala dva sprata i veliku kapiju ispod sebe kuda je vodio glavni puti i isao kroz Donju mahalu. Vrgorac.. Ovo je. Locirana je do glavne ceste. Ovdje zelimo dati nekoliko podataka 0 najstarijim mostarskim Saricima. Ne zna se kada su i odakle oni ovdje doselili. pored hana i harema. umro 1889. primio islam i ostao ovdje zivjeti na svom imanju. bila poznata pod imenom Mujage Sabica kula. sin Mehmedov. hadzi Salih ef. Ovaj bunar su sigurno iskopali i napravili Sabici. Sabici162 Sabici su najprije zivjeli u Vrgorcu. godine zivio Mehmed Sabic i imao posjede. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. str. a stolacki od pravoslavne porodice Mihica iz Poplata. Niko u Ljubuskom nije znao reci ni prije trideset godina kada je prestao raditi i kada je srusen. godine. godine bila je dugo vremena u vlasnistvu Pakera i poznata pod imenom Pakerova kula. sin Kasim-agin. U literaturi je pribiljezeno da mostarski Sarici vuku svoje porijeklo od istoimene katolicke porodice iz Sibenika. Najstariji poznati Saric izMostara je dobrotvor (vakif) Ibrahimaga Saric. Iz sidzila (protokola) mostarskog kadije saznajemo da je ovdje 1756. Centar od oba ova grada nalazio se je u kulama Staroga mosta. list 73. dobio je tada ime Novi grad (kal'ai dzedid) za razliku od Starog grada (kal'ai zatik) na lijevoj obali Neretve koji je osnovan 1468. umro 1896. godine sluzila izvjesno vrijeme kao stambena zgrada u kojoj je stanovao jedan opcinski radnik italijanskog porijekla koji se prezivao Funtana. Pred njom se nekad nalazio bunar koji je davno sagraden. koji je 1624. godine. godine i koji se i danas tako naziva. Na ovim bedemima sagradeno je pet kula od kojih je srednja. Uspomenu na njih cuva ovdje. Vrgorska krajina. oko 1915. Ovdje su imali velike posjede i kulu na sprat koja je. 168 169 . J 972. Poslije mira u Karlovcima 1699.Ovdte je za turske uprave radio jedan han koji je bio vlasnistvo porodica Sabica. Sabicima zelim na kraju dati jos jedan vazan podatak. postoji jedno staro groblje (harem) poznato pod imenom Sabica harem u kome je nekad bilo vise lijepih i raznim dekoracijama ukrasenih nisana s epitafima pisanim arapskim pismom. godine. Vjeko Vrcic.[ pozr>~?. akt broj 15811915 i 9111916. Ivana Perica ulice. Sabici su prije pada Vrgorca u mletacke ruke iselili u Ljubuski gdje su se nastanili na Gozulju. Sarici (Mostarski) U Mostaru i Stocu zive dvije stare muslimanske porodice koje se prezivaju Saric. umro 1892.. godine. sve dok su~ Turci ovim mjestom vladali. do 1690. sada Reusove kule. i hadzi Alaga.TE. sin Dervisov. Iz njegove zakladnice (vakufnama) ciji se prepis nalazi u jednom rukopisu (manuscript) u Orijentalnoj zbirci bivse o starim Izvori: Sidzil (protokol) mostarskog kadije broj 5. Po padu Vrgorca u mletacke ruke 1690. HERCEGOVACKE 1\1USLIMAf\jShE PORODICE do konca proslog stoljeca: Ahmed Spahic. 99. koliko se zna. bio jedini han u Ljubuskom koji je ovdje radio za Turske uprave. godine opasan je veliki dio Prijecke carsije na desnoj obali Neretve i utvrden bedemima s puskarnicama. [edan lokalitet ispod ovog harema nazivaju "kod Sabica han a". dugogodiSnji sluzbenik gradske narodne biblioteke koja je radila na Rondou. ali se i sada moze vidjeti kada se s ~jega dignu slozena drva.

746/1914 i 236/1920. godine jer ih u svome Putopisu spominje Evlija Celebija. 279/1900. pod uvjetom da se ne smije iz dzamije iznositi. 164/1994." Ovu je pjesmu pribiljezio Karl Peec u svom djelu "Mostar und sein Kulturkreis" koju je objavio u Lajpcigu 1891. zatim most na rijeci Jezerca u Gorancima. Neki Ago Saric istakao se kao veliki junak u borbama koje su vodene prilikom napada Stojana [ankovica na Mostar 1687. U dvoristu pred dzamijom nalazi se jedan grob sa visokim sarkofagom i dva nisana bez natpisa i ikakvih dekoracija. godini 0 nasem racunanju. koja odgovara 1641. U zakladnici je jos odredio da se daju po cetiri akce dnevno za opravak sahat-kule u Mostaru i za placu njenom sahatciji. veliki kompleks zemljista na Luci oko svoje dzamije koji zaprema vise od 81.) godine. (1729. na putu za Rakitno. 13611903. 135. Sehovici163 Rodonacelnik jednog ogranka mostarskih Sehovica je sejh Abdurahman Efgajnija koji je 1847.000 rrr'. kula. do 1996. Na zadnjem zastitnom listu nalazi se jedna biljeska iz koje saznajemo da je ovaj primjerak zavjestao za Ibrahimage Sarica dzamiju u Mostaru neki Ahmed-aga. Ukoliko je ovo predanje tacno. On je zavjestao jos jednu bascu u hadzi Ali-bega Lafe mahali u Zahumu. Dalje da se opravlja cekrk u kafani u Prijeckoj carsiji pomocu kojeg becari (nezenje koji rade u mostarskoj tabhani) izvlace vodu iz Neretve.. godine. (broj 223) saznajemo da je on za izdrzavanje dzamije. onda je osnivac ove dzamije umro 1641. godine. sijenica. godine. 163 Izvori: Vakufnama Ali-pasinog vakufa iz 1847. Uzgor se jos nalazi sarno sahat-kula koja ne radi od 1917. Obnovio ju je Visoki saudijski komitet 1996. godine i ona danas sluzi svojoj svrsi. On je ovdje dosao da trazi "bedelluk" tj. Prica se da je grob osnivaca ove dzamije.) godine i pokopan kod Sarica dzamije gdje mu se nisan i sada usprav nalazi. godine doselio u Mostar iz daleke Buhare u danasnjem Uzbekistanu. 749/1909. godine. i sjecanja na rahmetli sejh Saliha Sehovica. I. cesmu u Dobrodolu i catrnju u Bukodolu. Pored Ibrahim -age ova nam je porodica dala jos jednog legatora Fatime kadunu Saric. Ova je dzamija u posljednjem ratu dobro ostecena i nije radila od 1992. 170 171 . akti broj: 9011993. zamjenu da za nekog ode u Meku i za nj obavi petu islamsku duznost-hadz. sv. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. 1091. godine.Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.000 cokota) vinograda. a po svojoj prilici jeste. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Dalje je odredio da se opravlja kameni mostic kod Dervispasine dzamije u Podhumu. [unastvo Age Sarica i napad Stojana Iankovica na Mostar obradio je nas knjizevnik Osman Nuri Hadzic u svojoj prici Ago Saric koja je separatno stamp ana. Ago je umro u dubokoj starosti 1142. 25 kuca sa sijenicama i 80 motika (40. mekteb i sahat kulu. mekteba uz nju i placanje njihovih sluzbenika zavjestao slijedece: Zemlju u selu Ljubotici u mostarskom kadiluku na kojoj se nalazi jedna plocom pokrivena stala (ahar). Na uzglavnom nisanu se nalazi sarno uklesana godina 1051. 292/1903. str. guvno. koja je u Mostaru podigla dzamiju. kapu-aga. dakle do 17 godina nakon dovrsenja svoje dzamije. Fatime kaduni Saric i njenim dobrotvornim ustanovama nalazimo spomen u slijedecoj narodnoj pjesmi: Zarece se Sarica kaduna U mahali medu kadunama: "Jest tako mi dina i imana I tako mi sehri ramazana Sagradicu mekteb i munaru I veliki sahat u Mostaru Nek se cuje preko Bisca ravna Velagica i Blagaja grada A da nije Bisine Culo bi i Nevesinje. hambar. godine. (1680. zemljista pod "Hadzijskorn sofom" spram Fabrike duhana i jednu veliku livadu u Donjim Mamicima koja je danas poznata pod imenom Sarica dubrava. U ovoj dzamiji se i danas cuva jedan veoma lijep primjerak Kur'ana pisan rukom. Sve tri ove ustanove sagradene su prije 1664.

zivjele su dvije porodice Temima koje s mostarskim Temimima nemaju nikakve rodbinske veze. proglasenja zavrsetka svecanosti. godine roba Arapina. Vecina ih je iselila u pogranicna mjesta Hercegovine: Trebinje. ali su zato kao konjanici morali ici u boj i prema velicini posjeda. Nakon pojave islama iz ovog plemena je poteklo vise zasluznih ljudi i ashaba. U drugoj polovini 17. Mostar i drugdje. ovog unuk mu sejh Ibrahim. u opcini Gacko. (8. Kad su i odakle su ova dvojica Temima dosli u Mostar. godine kada su ove krajeve konacno zauzeli Mlecani. Vihovicima. su se na Luci. Bilecu i Gacko. ovdje se ozenili i trajno nastanili medu kojima je sigurno bilo i Temima. 34 kuce po raznim mahalama Mostara. stoljeca u Herceg Novom se spominju i neki muslimani koji su trgovackim ili drugim poslom dosli iz Azije ili Afrike. Korijenice. koji je vrsio ove dznosti od 1900. godine vrsili razne duznosti u vakufu Ali-pase Rizvanbegovica. vodenica sa tri vitla na rijeci Listici.) godine. pa praunuk sejh Salih. nedaleko (kutubhana) i Nurahanuma. turbe i kuca sruseni su poslije 1970. Iz izvora saznajemo da su Temimi imali velike posjede u Mostaru.) godine zivio Bego Temimovic i imao posjede. Dalje su zauzimali polozaj suca na velikom sajmu u Ukazu.23 novembra 1632. Citluku. Ovdje je u dzumadu II 1065. Sve tri ove zgrade nalazile kod Hadzinske sofe. sejha tekije s bibliotekom turbedara turbe u kome je. godine i na njihovim temeljima je sagradeno Djecije obdaniste. Dzamija. postavio Luke. hidzretske odnosno 1863. Sve muslimanske porodice koje su za turske uprave zivile na podrucju hercegnovske i risanske opcine iselile su odavde prije 1687. Najstariji nama poznati Clan ove porodice je Husein basa Temim spahija koji je potpisan kao svjedok na jednom ugovoru 0 poklonu registrovanom kod serijatskog suda u Mostaru u prvoj dekadi dzumada I 1042. a neke u Ljubinje. Oni su vrsili obrede pri hodocascu na Arefat i imali povlasticu 172 173 . Cimu. Po tituli spahija moze se zakljuciti da su oni posjedovali velik feudalni posjed (spahiluk) na koji nisu placali nikakav porez. U katasticima koji se cuvaju u katastarskim uredima u Herceg Novom i Risnu. Po sejhovima koji su od 1847. Carskim fermanom iz 1270. Posusju (cifluk "Hasan-aga' i cifluk Kao nagradu za vrsenje navedenih duznosti dao mu je da nasljedno koristi dio prihoda od njegovog velikog vakufa u Mostaru koji se sastojao od: knee kod tekije sa dvije sobe i kuhinjom u kojoj ce stanovati sejh tekije. godine. Od pocetka 16. prema predanju. Gorancima. Ilicima (ovdje se je nalazila njihova kula). godine do zatvaranja dzamije i tekije 1925. Stolac. dizdar Novog imao je 1575. pouzdano se nista ne zna. i velikog vinograda kod tekije. (jedna velika njiva ovdje nosi naziv Temimovac).V 1655. godine tekija je dobila iz carske blagajne "gedik timar" od 258 grosa mjesecno. povesti sa sobom jos jednog iii vise naoruzanih konjanika. Perastani su po naredenju mletackog generala Kornera prevezli 0 svom trosku na deset brodova veci broj muslimanskih porodica u Bar i ovdje ih iskrcali. nekad Temimovici (Temimzade).Ali-pasa Rizvanbegovic-Stocevic. tekija. stoljeca u Mostaru je zivio hadzi Salih Temim spahija koji je 1676. Zaduzio je upravitelja (muteveliju) da od kirije svake kuce u Mostaru daje sejhu i dervisima tekije po jedan "Rijal" godisnje i od svakog vitla mlinice na Listici po sto oka brasna godiSnje. sahrajnena jedna od zena Ali-pasinih. koji je iznos bio sejh duzan trositi za ishranu musafira (gosta) i murida (dervisa koji dolaze u tekiju). Resul-aga. vezir. (14 . Niksic. Poslije smrti sejh Abdurahman Efganije naslijedio ga je na navedenim duznostima sin mu sejh Muhamed. upisano je vise od 230 muslimanskih porodica koje su za turske uprave imale posjede na podrucju hercegnovske i risanske opcine medu kojima se spominju i Temimi. IV do 7. godine osnovao ovdje vrijedan vakuf. hercegovacki ga je za imama svoj e nanovo sagradene dzamije na dnu od lijeve obale Neretve. Temimi Temimi su jedna od nekoliko najstarijih i nekad najbogatijih muslimanskih porodica u Mostaru 0 cijern se porijeklu nista pouzdano ne zna. njihovi potomci se od konca turske vladavine prezivaju Sehovici. do 1925. predgradu Meke. U Basicima kod Fazlagica kule. Porodicno predanje kaze da je njihov predak dosao iz Medine u Tunisu i da oni svoje porijeklo vuku od starog nomadskog arapskog plemena Temim koje je u predislamsko doba zivjelo na krajnjern istoku Arabije odakle su se posvuda raselili.

godine mujezin ove dzamije. a Salih Temim 1801. 1860. Bila je zaduzbina nekog Hafiz Hodze 0 kome se pouzdano nista ne zna.) godine 1565 grosa i odredio da se podijele sirotinji na ime propustenih namaza. Salih ef. 1850. Hadzi Alija 1769. sin Muhamed-begov imao je 1780. Nije bio ni u kakvoj sluzbi ali je prilikom ramazana ispomagao kod ucenja mukabele. go dine sto se moze utvrditi na temelju sidzila mostarskog kadije iz spomenute go dine u kome se spominje Hafiz Hodzina mahala 14. Umro je 1929. go dine Clan gradskog vijeca mostarske opcine. kucu u Hafiz Havadze mahali (Ternimovoj) u Mostaru. i Ali Riza ef. Milavic. Temim je po zavrsetku medrese u Mostaru. Prica se da je u sestoj godini zivota obolio od boginja i zbog ove bolesti oslijepio. godine ducan u istoj mahali. do 1895. Vijece je ovaj predlog jednoglasno usvojilo. Temim koji je 1905. Porodicno predanje kaze da je Salih ef. godine i njena munara je prenesena u Capljinu i ozidana uz tamosnju dzamiju. Godine 1889. U raznim ispravama spominju se. je roden u Mostaru 1854. bio slucaj i sa ovom. Hafiz Ahmed ef. Humo. Na uglu ove i Glavne (M. Temimi su stanovali u Hadzi Balinoj mahali (Brankovcu) u Mostaru gdje se nalazi jedan sokak koji po njima nosi naziv Temimov sokak. Mehmedef. Dzabic 1731. sin Ali ef. Na jednoj sjednici opcinskog vijeca odrzanoj u julu 1908. (1849. Muhamedef. i Fevzi ef. Abdulah i Ibrahim. posta. Temim je predlozio da se uz ovaj slavi i sultanov rodendan sto je opcinsko vijece usvojilo. Mislimo da ovaj vakif potjece iz porodice Temima jer su mostarske mahale nosile svoje nazive po osnivacima dzarnija u njima. godine gdje je zavrsio mekteb i hivz. godine jedna dzamija s visokom i stalaktitnim dekorom ispod serefe ukrasenom munarom koja je predstavljala vrijedan spomenik islamske arhitekture u Mostaru. Ova je dzarnija srusena 1932. zekata i raznih zavjeta (nezr). Ibrahimbeg Temim. Ova je dzamija sagradena prije 1632. Mehmedbasic od 1892. Salih ef. Karabeg. pod cetiri razne katastarske cestice. zapremaju 633 m2 povrsine. sinovi Ismail-agini koji su zivjeli u Mostaru 1755.HE "Temimovac"). Ahmed Halifa bio je 1685. od 1763. pa se cak ne zna ni kako mu je bilo ime. i 1909. i njihova vrijednost je 1931. go dine zove se Riste Milicevica ulica. hadzi Salih ef. ul. sin Abdulahov 1793. Lakisic do 1932. muderisi i mualimi. Pricaju da je kao slijep rukama lovio ribu u Radobolji. U Mostaru je u drugoj polovini proslog i prvoj polovini ovog stoljeca zivio Ali Riza ef. Ozenio se je radi "hizmeta" i zen a mu je sa sobom dovela dvije kcerke. U 18. 1800. Imotskom i selima nevesinjskog kadiluka. otisao na nauke u Istanbul. Ali Riza ef. sin Salihov oporucio je 1226. godine i po zanimanju bili terzije. Svi ovdje spomenuti koji su oslovljeni sa titulom "efendija" bili su u svoje vrijeme uceni ljudi i u islamskoj hijerarhiji su vrsili neku funkciju i bili: imami. bio veoma ucen i da je. Tita) ulice nalazila se je do 1932. do 1763. ovaj vakuf je imao u svome posjedu tri ducana i groblje uz dzamiju na kome je poslije 1980. 1685. go dine. go dine i sahranjen u haremu na Carini gdje su sada zeljeznicka i autobusna stanica. Kad mu je zena umrla on je pocerkama poklonio svo svoje imanje pa su se one do smrti 0 njemu brinule i hizmet mu cinile. Poznati su nam sljedeci imami ove dzamije: Ali ef. po povratku sa studija. slijepi hafiz Ahmed ef. hafiz Ahmed ef. pored spomenutog Husein base i hadzi Saliha. Hasan Temim. Salih spahija. Orner ef. godine raspravljalo se je 0 troskovima proslave rodendana cara Franje Iosipa. broj 3138. Hatidzu i Hanifu. ali je svoj raniji predlog korigirao utoliko sto je predlozio da se sredstva predlozena za proslavu rodendana cara Franje podijele gradskoj sirotinji prilikom vjerskih praznika sve tri konfesije. Hasan ef. sinovi hadzi Mehmed-agini i Mehmed i Ibrahim. pa je to. Nije se sacuvala zakladnica ove dzamije pa se nezna sta je legator zavjestao za njeno izdrzavanje i koje je sve sluzbe odredio. i posljednji hadzi Ali ef. i 19. hatibi. slijedeci Temimi: Alija. Ranije Vakufsko povjerenstvo u Mostaru sagradilo je na njenim temeljima lijepu 174 175 . Salih ef. go dine podignuta velika stambena i poslovna zgrada. bio podpredsjednik Muslimanske citaonice (kiraethane) i 1908. Baron Duro Riidt gradsko-kotarski predstojnik je ovaj zakljucak vetom ponisio i rekao da je Ternim svojim predlogom izvrsio politicki prestup. gdje su u isto vrijerne studirali islamske i serijatskopravne nauke i Mostarci: Mustafa Sidki ef. Hasan-aga 1832. radio kao muderis na nekoj mostarskoj medresi. go dine procijenjena na 70 000 dinara. po svojoj prilici. U njenom dvoristu je nepoznate go dine sagraden sadrvan slican sadrvanu pred Karadoz-begovom dzamijom. Kreso. stoljecu u Mostaru su zivjeli slijedeci Temimi: Ibrahim-beg 1767. Ovi objekti su upisani u gr. od 1946. Temim je pred Rudtorn izjavio "da ce kod svog misljenja ostati do zadnjeg casa'. sin Ali ef.

od proljeca do zime. hadzi Ahmed ef. na krajnjoj zapadnoj periferiji Mostara. Ova je dzamija povremeno. Imamsku duznost u njoj vrsio je 1705. i u kojoj se klanja sarno teravija. sin Mahmudov drzao je 1910. godine na 11 000 dinara. godine jedan mesdzid i catrnju i musluk uza nj. Svecano otvorenje ove dzamije. . godine ovu kafanu i bio mujezin ove dzamije. aksam i jaciju. jedan u Cejvan cehajinoj mahali i drugi spram Mahmud ef. obavljeno je 19. a bila je pokrivena cetverostresnim krovom pod plocom i bez munare. Indikativna je za ovo misljenje cinjenica sto su Temimi na Babunu u Ilicima imali velike posjede i kulu u kojoj su preko ljeta boravili i prihode s imanja pobirali. godine do zatvaranja 1929. Misljenja smo da se ova zakladnica odnosi na spomenutu dzamiju iz razloga sto su nam imena osnivaca ostalih 35 mostarskih dzamija i mesdzida poznata i po njima su se ranije nazivale okolne mahale. Gradena je od lomljenog kamena vezanog krecom. Osman ef. ul. godine kada je konacno zatvorena.imamu 11 (4 + 4 + 3) akci dnevno On je duzan u dzamiji predvoditi dzemat u tri namaza: sabah.. iznijeti sta je on zavjestao i kakve je sve sluzbe odredio. Oni su nekad. a sada cemo detaljno da mutevelija trosi vakufske prihode u . godine neki Mehmed Halifa koji je potpisan na jednom ugovoru kao svjedok. Od austrougarske okupacije 1878. Odredio je da mutevelija daje ovaj novae na kredit interesantima uz kauciju i jamea i uslov da svakih deset akci donosi godisnje po jedanaest akci i dvije pule prihoda.jednokatnicu u kojoj se danas na spratu nalaze kaneelarije Odbora islamske zajednice i prodavnica u prizemlju. Vrijednost ovih nekretnina procijenjena je 1931. U ranija vremena Mostarci su ovdje cesto dolazili i tefericili. Iz zakladnice hadzi Saliha. a drugi uz 350 akci godiSnje kirije. Upisana je u gr. Dzamija na Babunu je jedina od 36 mostarskih dzamija i mesdzida za koju se ne zna cija je zaduzbina. 536/1 i zaprema s dva harema povrsinu od cetiri dunuma i 560 rrr' povrsine. Svi su oni ove duznosti besplatno vrsili. godine. saznajemo da je ovaj vakif sagradio u Mostaru (ne stoji u kojoj mahali) prije 1676. Prije svake jacije proucice tri "Ihlasa' za dusu vakifove zene Rejhane kadune.mujezinu 8 (3+ 2 + 3) akci dnevno On je duzan vrsiti mujezinsku duznost u dzamiji za tri spomenuta namaza. turbeta na Maloj Tepi. oktobra 1969.muteveliji 6 akci dnevno . broj 547. Zgrada ove dzamije je temeljito renovirana u toku 1969. U toku proslog rata srusio se je krov dzamije tako da su od nje bila ostala sarno cetiri ruinirana zida. Legator odreduje slijedece: o vakifu smo nesto ranije rekli. koja predstavlja solidnu gradevinu. kceri hadzi Alijine. U Ilicima. ukupno 140 000 akci. i hadzi AliRiza ef.kajjimu dvije akce dnevno. Na vakufskom zernljistu na Babunu sagradena je kafana i njen zakupnik je bio duzan besplatno vrsiti mujezinsku duznost u ovoj dzamiji. Muhamed Temim. nalazi se jedna dzamija koja je poznata pod imenom "dzamija na Babunu" Lokalitet na kome se dzamija nalazi dobio je svoj naziv po tome sto su ovdje u srednjem vijeku zivili bogumili-dobri Bosnjani koje su nazivali i babunima.. cest. kat. Mnogi od njih su se ranije u ljetnim danima na Babunu kupali jer su vjerovali da je njegova voda Ijekovita. dovedena voda i montirane tri cesrne.. Poslije sabaha ce uciti poglavlje "Iasin" za duse roditelja vakifove zene Rejhane kadune. 176 177 . Odredio je da mutevelija izdaje prvi ducan uz 330. Za izdrzavanje spomenutih zaduzbina vakif je zavjestao 120000 akci i 20 000 na ime svoje zene Rejhane kadune. sina Temim spahije iz Hadzi Baline mahale u Mostaru. i poslije svake jacije poglavlje "Mulk' iz Kur'ana za vakifovu dusu. Dzamija je situirana na jednom malo uzdignutom platou nedaleko od izvora Babun i neposredno vise eeste koja od Mostara vodi prema vrelu Radobolje. kojeg je kupio od hadzi Osmana. od svih mostarskih porodiea imali ovdje najvece posjede. godine i torn prilikom je u njenom predvorju sagradena jedna prostorija za mekteb.. Poslije svakog sabaha proucice tri "Ihlasa'. Dalje je zavjestao dva ducana. imami i mujezini su bili clanovi porodice Karabega: Muhamed ef. sluzila svojoj svrsi sve do 1929. Ovu ce duznost dozivotno vrsiti vakifov oprosteni rob i sluga spomenuti Iusuf a poslije njega potomci mu s koljena na koljeno .

u saferu za dusu vakifove majke i u rebiu I i II i dzumadu I i II za vakikovu dusu i duse njegovih potomaka. Kad ona umre kirija od kuce i basce trosice se prvenstveno za opravke knee i ucenje hatmi. Imamu ce se placati godisnje jos po 100 akci za ucenje dove. (20-30 maja 1902. Odredio je da se od mutevelije i nazira naplacuje sva steta koja njihovom nemarnoscu i nebrigom nastane na vakufskim objektima. cetvorice halifa i ashaba. godine stoji da je ovaj legator popravio dzamiju na Babunu. Njihove cete su palile grad. Odredio je da u kuci stanuje zena mu Devlija. godine bila vee dotrajala sto je uzrok cestih napada Mlecana i uskoka iz Dalmacije koji su za Kandijskog rata (1645-1669.) godine zavjestao je kucu i bascu u Baba Besirovoj mahali (Balinoveu) u Mostaru koja se nalazi izmedu Bakamovica i Ciberove basce i rijeke Radobolje. djeci bez roditelja i zenama koje ostanu bez muzeva. Za svaki prouceni dzuz mutevelija ce ucacima placati po osam akci. rusile muslimanske kuce. Odredio je da imam Baba Besirove dzamije prouci svake godine po tri hatme: jednu za dusu Muhameda a. On je dalje odredio da se iz prihoda njegova vakufa placa imamu spomenute dzamije po dvije akce dnevno i to sarno uz ramazan. Kad oni izumru polovina od gornjeg iznosa (pet akci) dijelice se.s. Legator dalje odreduje da se kirija od prvog ducana u iznosu od 330 akci trosi svake godine za priredivanje iftara uz ramazan za dzernat njegove dzamije. Na temelju ovog moze se zakljuciti da je ova dzamija 1686. Ibrahim-aga Temim. Oni su duzni prouciti svakog petka "[asin" za vakifovu dusu. Kula je locirana na Mejdanu. ako u kuci bude stanovala ili je pod kiriju izdavala. u zulhidzetu za duse svih muslimana. kojima ce se za vrsenje ove duznosti placati po deset akci dnevno. catrnje i musluka. sabanu i ramazanu. u zulkadetu za duse velikih sejhova i evlija. stotinjak metara udaljeno od desne obale Radobolje i oko dvije stotine metara nize izvora na Babunu. Na prvom. Vakif zadrzaje za sebe dozivotno pravo nadzora nad svojim vakufom. Za muteveliju svoga vakufa legator je postavio Muhameda.spratu 179 . koliki god bude.. Za ucenje hatmi za dvanaest mjeseci placace se godisnje 2 880 akci.) i kasnije stalno prodirali cak do Mostara. Vakif na kraju odreduje da mjesni kadija svake godine detaljno pregleda ejelokupno vakufsko poslovanje i da to u sidzil upise. polako i pravilno. Oni su duzni uciti po tri "Ihlasa' za vakifovu dusu. tako da ce se za svaku proucenu hatmu platiti po 240 akci. Za prve dvije hatme mutevelija ce placati imamu 150.Ovu ce duznost dozivotno vrsiti vakifov oprosteni rob i sluga spomenuti Iusuf a poslije njega potomci mu s koljena na koljeno. Drugih pet akci trosice se na opravke dzamije. ali nikad nisu uspjele preci preko Starog mosta i zauzeti eentar grada. a visak ce se dijeliti na sedam dijelova i isplacivati: dva imamu i hatibu Baba Besirove dzamije dva mujezinu. u sevalu za duse svih drugih Bozijih poslanika. posebno dzamije. Za vrsenje ove duznosti se po 150 akci godisnje. a u dvoristu kod nje vide se jos rusevine stale (ahar). Za rasvjetu dzamije trosice se 500 a za prostirku 30 akci godisnje. u muharemu za dusu vakifovog oea Temima. kucu opravlja i uci tri hatme i da ostatak. a odavde na drugi sprat uske drvene stepenice iznad kojih se na vrhu nalazi tahtopes na kome se nekad drzala staklarija. kuhinja i ostava (ciler) a na spratu soba. a za trecu 50 grosa. s koljena na koljeno. sina Mustafina iz 1686. mujezin i jos osam osoba i da svaki od njih prouci. dva muteveliji i jedan za rasvjetu dzamije. Sve ovo ce se raditi u sporazumu s dzematom dzamije. Vakif dalje odreduje da se svakog prvog cetvrtka u mjeseeu sastanu u dzamiji imam.s. Vakif zaduzuje svoju zenu da. Nedaleko od ove knee u Radobolji postoji jedan vir koji narod naziva Temimovae. sina Alijina i predao mu ejelokupan vakuf na upravu. u sporazumu s dzematom. Kad oni izumru svi viskovi ce se dijeliti siromasima koji dolaze u dzamiju. a muteveliji godisnje jos po 150 akci za vodenje brige i nadzora oko ucenja hatmi. poklanjace se za dusu Muhameda a. sirotinji mahale. placace mu U zakladnici mostarskog vakifa hadzi Ibrahima Cevre. Iz prizemlja vode na prvi sprat. Kuca je na sprat i u prizemlju se nalazi soba. kcerka Husein-age Tase i da poslije njegove smrti bude mutevelija ovog vakufa. Ima prizemlje i dva sprata. Sevap od hatmi proucenih u redzebu. da prouce hatmu. Novae koji pretece nakon opravke objekata dijelice se mojim potomcima s koljena na koljeno.. po tri dzuza iz Kur'ana tj. Poslije njegove smrti naziri ce biti njegovi direktni muski i zen ski potomci. Rekli smo da su Temimi imali velike posj ede i kulu u Ilicima koji su sada vlasnistvo Marinovica. drugu za vakifovu dusu i trecu za dusu vakifovog oea Ali-agu i majke mu Dulsume. sin Ali-agin svojom vakufnamom od druge dekade safera 1320. uzima sebi.

Dalje za nj kazu da je bio veliki zavodnik pa je zato dobio nadimak Hasedcija i ostao do smrti poznat pod ovim imenom. go dine u Mostaru su zivili slijedeci Silahdarevici: hadzi Ibrahim 1834. i za nj kaze da je u svoje vrijeme vazio kao pravi autoritet u oejenjivanju dogadaja kod nas. umro 1941. Salih ef. VoljeviCin-Silahdarevica-SiliftareviCa sokak.) pa se u izvorima spominju pod prezimenom Silahdar. Ali ef. Spomenutih sest efendija bili su uceni ljudi i u svoje vrijeme vrsili su razne vjerske duznosti u Mostaru. bez ikakve naknade. odakle su u Mostar doselili pred vise od 250 godina. sin Mustafin i Orner ef. list I. Na ovom spratu se nalazi u zidu uzidan jedan dolaf sa cetiri police.. Mustafa-aga 1850. On je imao mnogo vrijednih dokumenata. 1767. Ibrahim i Mehmed sinovi Osmanovi 1862. Iedan sokak u Starom gradu gdje su onistanovali zvao se do 1946. Mostar i njegova srpska pravoslavna opstina. 180 181 . hadzi Muhamed ef. pa cak i Voljevica. 164 Vrgore Vrgorae kod starijih pisaea Vrhgorae nalazi se 17 km zapadno od Liubuskog i glavno je mjesto Vrgorske zupe iii krajine. 1839. str.. kada su ga Mlecani osvojili. Ali-aga. ali kako nije imao poroda sve je zagubljeno. 31. a kucu u Mazoljicama brad Zugorima. Ahzuru i Fatmi Temim koji su mi dali nekoliko vrijednih podataka iz proslosti svoje porodice i na taj nacin pomogli da ovaj rad ispane bolji i potpuniji. go dine koji je vise od 30 godina bio imam Koski Mehmed-pasine dzamije i nekoliko godina vjerouCitelj Gradanske skole u Mostaru. list 76. 1857. Kroz ovu prostoriju stalno je uskim jarkom proticala voda pa je prostorija uvijek bila hladna i meso se nikad ne bi pokvarilo.. i hadzi Ibrahim ef. sada ulica Brace Balaca. V-59. Vladimir Corovic.. godine zivile Voljevice: Ibrahim.. U Mostaru su 1755. Ovu je kulu i sve posjede u Ilicima od Temima kupio Jure Marinovic kada se poslij e zavrsetka prvog svj etskog rata 1919. Neki clanovi ove porodice bili su silahdari (sluzbenici koji su se brinuli 0 cuvanju i odrzavanju oruzja) hercegovackih vezira i valije Ali-Pase Rizvanbegovica (1833-1851. godine.. Voljevice (Silahdarevici)164 Voljevice su starinom iz Podvelezja. go dine i u njihovoj vlasti je ostao sve do 1690. rekli smo sve sto se do adaptacije moze 0 njoj red. do 18l3. dr. sagradena polovinom 17. 22) spominje starog hodzu Voljevicu. Osmanaga 1841. Svoju kucu u Temimovoj mahali u Brankoveu prodali su Antunu Zimolu fotografu. godine. a bilo je meko i kao svjeze. ustupio dio svoga zemljista koje se uz njihovo nalazilo. blagajski i mostarski prvak (ajan) od 1802. pokrili je erijepom i danas im sluzi za ostavu i magacinski prostor. list 6. Beograd 1933. sin Ibrahimov prepisao je 1865. posebno u Mostaru. go dine jedno djelo iz islamskog prava. Turci su ga zauzeli 1477. Husaga CisiC kaze da je bio pretjerano ambiciozan i grub i u saobracanju sa ljudima nije imao nikava obzira.. Kada su katolici 1866.. 1885. stoljeca. Na vanjskom zidu od ulaza vide se jos cetiri pravokutna prozora promjera oko 90x60 em sa demirima. U periodu od 1834. U turskim izvorima se spominje pod Izvori: Sidzil mostarskog kadije broj 5. i Vejsil ef. Rukopisi su prepisani lijepom arapskom kaligrafijom. Sadik Voljevica.. Husaga CisiC u svom djelu 0 Mostaru (str. Voljeviee i danas zive u Mostaru dok je uspomena na Silahdarevice-Siliftarevice potpuno iscezla iz sjecanja i najstarijih Mostaraea. V-55. Desno od ulaza u kulu prigradena je mala prostorija velicine oko tri puta dva metra koja je sluzila za ostavu i gdje se i danas vide pante za susenje mesa. Za ajana Ali-agu.. U dvoristu pred kulom nalazi se velika sevlija a pricaju da ih je nekad bilo trio Navedemo li jos da je kula bila pokrivena plocorn i da je po predanju. sin Orner basin koji je po zanimanju bio terzija (krojac). godine djelo Beharistan od Abdurahmana Dzamije koji se rukopisi nalaze u orijentalnoj zbirci Franjevackog samostana u Mostaru (R-100 i R-llO). Husein ef.se nalazila u sobi banja za kupanje (hamamdzik) koja je bila izgradena od velikog kamena udubljenog na sredini i sa zlijebom provedenim kroz zid kuce kojim je necista voda na van otieala. Na kraju se zahvaljujem ing.. Husaga mi je za nj pricao da je pisao kroniku dogadaja Mostara koja se takoder zagubila. do 1872. Hadzi Muhamed ef. Novi vlasnici su na kuli i u njenom interijeru izvrsili neke prepravke. go dine podizali erkvu u Podhumu Muhamed Temim im je. go dine iz Amerike povratio.godina.

godine.. pise da je bio sin Abdulahov. Mostar und sein Kulturkreis. Dervis 1830. str. dok u natpisu. sto su praktikovali mnogi neofiti koji su u prvim danima neofitske vladavine na islam prelazili. bilo ime Vucjak.) godine zivio i uceni Mehmed ef. do 1931. (1881. posjednika. raznih zanatlija i dvojicu hafiza. ciji je original sacuvan. Hasandedic. Hasana Vucjakovica. godine prodao Buricima. stoljeca. stavio je mjesto sin Vucjakov. koji je 926. po svoj prilici. go dine kucu u Dubravama. o kojem pouzdano nista ne znamo. Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru. Slijedeci iseljenici iz Vrgorca su u periodu od 1121. nije navedeno ime njegovog oca. Mostar i drugdje.. Cerimagici. Atlagici. Orner Vrgora imao je posjede u Gorici. Nabrojacemo ih ovdje kronoloskim redom nekoliko: Dzafer 1670. Da bi Nesuh prikrio svoje krscansko porijeklo.) godine vrsio ovdje duznost i za to uzivao "gedik timar" od 1 400 akci. Acta turcarum Franjevackog. go dine postojao i djelovao vakuf (zaduzbina) hadzi Mehmeda Vrgore 0 kome nemamo nikakvih podataka jer se zakladnica nije sacuvala. Mujilovici. nahiji Bekija. Muslimani su za vrijeme njihove vladavine podigli u ovoj zupi vise od kamena zidanih kula. Dizdarevici i Sabici bili su ugledne i bogate porodice i u Vrgorcu su imale tvrde kamene kule.. original se nalazi kod ing. Sva mjesta na kojima su bili iskopani bunarevi nazivani su "Saranc" a ova je rijec nastala od arapske rijeci "sahrendz" sto znaci bunar. R-50. sin Abdulahov. (1769. Ovo je bila 165 Izvori: Vakufnama Nesuh-age Vucjakovica. U Mostaru je 1894. doselile su iz Vrgorca u Mostar koncem 17. Cukarinovici. Ovdje je 1298.) do 1185. Cukarinovici. koji se nalazio iznad ulaznih vrata njegove dzamije na Gradu u Ljubuskom. Mahmud. (1771. Prvi imam ove dzamije bio je neki Mesih ef. Najstariji poznati Clan ove porodice je Nesuh -aga. Sabici. godine u Mostar i nastanili se u Hadzi Ali-bega Lafe mahali (Zahumu). sin Osmanov ali se ne zna kakvu je duznost ovdje vrsio. Nesuh-aga je 966. itd. Svi ovi doseljenici prozvani su Vrgore i njihovi potomci i danas zive u Mostaru. Vrgore i jos mozda neke. Mumin-basa 1785. sidzil mostarskog kadije broj I i 7.) go dine zivjeli u Memi hodzinoj mahali na Carini: Mehmed. go dine nalazi velika katolicka crkva. sin Muharemov 1851. vise posadnika tvrdava. na mjestu gdje se od 1921. sin Abdulahov. po kojem su se njegovi potomci prozvali Vucjakovici.) godine sagradio na Gradu u Ljubuskorn dzamiju s kamenom munarom. Trebinje. 1894. Bozijeg rob a.. nekoliko dizdara i kapetana. U registrima (sidzili) mostarskih kadija i drugim izvorima spominje se vise ovih doseljenika uz cije ime je napisana rijec "Vrgoradi" sto znaci iz Vrgorca. Od islamskih spomenika u Vrgorcu je postojala sarno dzamija i mozda mekteb uz nju. 182 183 . hadzi Idris-beg 1685. i Orner. nekoliko mostova i mostica preko rijeka i mnogo bunareva. Vrgora. (1558/59.. Prije pada Vrgorca u mletacke ruke vecina Muslimana je odavde pobjegla u Vitinu. godine. Karl Peez. Vakifovu ocu je. ATZ-390. Mostarske porodice Catici. Efendici. Reisovici i Sabici. Tolici. H. turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine. svi koji su ovdje ostali bili su pokrsteni. Neki pojedinci pa i citave porodice iselili su iz Vrgorca prije 1690.. Ljubuski. Begzadici. ciji je predak ovdje doselio iz Ljubuskog. Cerimagici. koju je 1846. Salih-basa Vrgora potpisan je kao svjedok na jednom ugovoru iz 1766. Kad je Nesuh presao na Islam dobio je titulu age i postavljen za dizdara ljubuske tvrdave. (1520. Husein-basa 1752. Dizdarevici.imenom Vrgorice dok su ga Muslimani godina nazivali "Hadgoracz" koji su u njemu zivjeli 213 Turci su u Vrgorcu i okolini ostavili vidne tragove islamske kulture i nacina zivljenja. 225. Arslancehaja Vrgora imao je 1769. samostana u Zaostrogu. Papucici. Katalog arapskih. a fotokopija kod mene. Na kraju isticemo da se kod katolika u Vrgorskoj krajini sacuvao do danas izraz "komsiluk" sto na turskom jeziku znaci susjedstvo. Ova je porodica dala jednog velikog vakifa. U Vrgorcu su za turske uprave zivjele sljedece muslimanske porodice: Arzalici. Ovdje cemo iz vjerodostojnih izvora dati sarno nekoliko podataka 0 Vrgorama. Atlagici. Mustafa i Hasan. Salih sin Hasan-agin 1828. Odavde je polovinom sesnaestog stoljeca preselio u Mostar gdje se stalno nastanio i podigao vrijedne zaduzbine.. Lajpcig 1891. i uz nju mekteb. Ibruljevici. godine. Hasan sin Salihov 1849. Bila je locirana u podnozju brda Matokit. tj. Vucja kovici165 Medu stare mostarske muslimanske porodice ubrajaju se i Vucjakovici.. U njegovoj vakufnami.

zeleci da dovede u red janjicare koji su bili nedisciplinovani. osam rucnih mlinova i dvije vodenice: jednu na Radobolji u Mostaru i drugi na rijeci Studenci. do 1710. go dine zivio Ahmed-beg Vucjakovic. koja je bila poznata pod imenom Kapetanovina i koju su pocetkom osamnaestog stoljeca sagradili mostarski kapetani iz porodice Vucjakovica. sin Zulfikarov. prekoputa Kapetanovine. godine. i u njoj su pretezno klanjali posadnici tvrdave. Umro je 1298. (1881. opcina Ljubuski. Kapetanska vlast je bila nasljedna i u Mostaru su je vrsili clanovi porodice Vucjakovica: hadzi Ahmed -beg 1706. vakif je podigao i jednu u Mostaru i mekteb uz nju na uglu Glavne i Sahat-kule ulice. koji su po zanimanju bili terzije. do 1835. go dine. je roden u Mostaru u prvoj polovini proslog stoljeca gdje je zavrsio mekteb i hifz. jednu radionicu za preradu kostrijeti (mutabhanu). a 1849. sin Abdulah-begov i Alija.. godine. go dine gdje je zavrsio mekteb. tako da je zgrada djelomicno sacuvala sarno svoj vanjski izgIed. Bio je imam i hatib Vucjakovica i Tabacice dzamije. Zatvorena je 1941. au maju 1992. sin Zejnilov. nalazila se do 1945. koji je umro 1822. sin Hasanov. i u njoj su stanovali mostarski kapetani. U Mostaru su 1755. godine Zivjeli Vucjakovici: Ahmed. godine. 184 185 . hifz i medresu. Mostarske porodice Fazil i Kapetanovic vuku svoje porijeklo od Vucjakovica i s njim stoje u direktnoj rodbinskoj vezr. Mehmed-beg oko 1730. godine i Mostar je bio sjediste kapetanije i duznost kapetana je bila da sa svojom vojskom cuva gran ice i opasne prolaze. U haremu kod Kapetanovine nalazilo se malo groblje gdje su sahranjivani kapetani iz porodice Vucjakovic. i Mehmed-beg 1820. U interijeru ove zgrade izvrsene su poslije 1945. sin Zejnilov i Husein. Zejnul Abidin 1754. a kada se italijanska vojska 1943. Husein ef 1769. Pored dzamije na Gradu u Ljubuskorn. Zejnil-kapetan i Mehmed-kapetan. Svi navedeni koristonosni objekti su vremenom uzurpirani i otudeni od ovog vakufa. godine. Godine 1748. godine povlacila iz Ljubuskog do temelja su je srusili i odnijeli plocu s natpisom iznad ulaznih vrata koja se sada nalazi u Ravellu u Italiji. Hasan. Ovdje su se nalazile i dvije zgrade. sto jasno svjedoci da je ova cuprija starija od Starog mosta. U periodu od 1706. Hafiz Mustafa ef. Hafiz Hasan ef. U toj mahali pod Humom i nedaleko od Krive cuprije. Mehmed-kapetan. sahranjeni su slijedeci Vucjakovici: hadzi Ahmedkapetan. Ova je zgrada imala i predaharluk s posebnim dvoristem koji je srusen poslije 1945. dobro je ostecena glavna kupola i munara. izbila je jedna bun a basa u Mostaru zbog nameta koje je na narod udario bosanski valija Ali-pasa Hecimovic. godine. au njemu su svi nisani davno unisteni.) go dine i sahranjen kod All-hodzine dzamije na Raljevini. Dzamija je zatvorena 1929. U haremu kod Nezir-agine dzarnije. Njegova je zasluga posebna u tome sto je prvi u Mostaru poceo prevoditi hutbe petkom u podne na bosanski jezik. sin Ibrahimov. U ovom haremu je nekad bilo velikih i raznim dekoracijama ukrasenih nisana sa epitafima pisanim arapskim pismom i na arapskom i turskom jeziku. Bio je slijep. gdje su svi nisani poslije 1945. Fazili su bili bogati i imali su velike posjede u Mostaru i selima zapadne Hercegovine. Ova je porodica dala i dvojicu hafiza. temeljne rekonstrukcije. 1884. godine unisteni. Za izdrzavanje spomenutih zaduzbina legator je zavjestao stotinu dvadeset i tri hiljade dirhema. Porodica Fazil dala je ucene (alime) ljude: Ibrahim ef. Ovu bunu ugusio je Vucjakovic. Vakif je jos odredio da se iz sredstava njegovog vakufa opravlja most na Radobolji (Kriva cuprija) . je roden u Mostaru 1862. Pod kupolom je i ima visoku kamenu munaru. godine. Po preseljenju u Mostar vakif se nastanio na Semovcu. dvadeset i osam ducana u mostarskoj carsiji. 1758. Uz dzamiju se nalazio mali harem gdje su sahranjivani dizdari i posadnici tvrdave i clanovi njihovih porodica. godine velika stambena zgrada pokrivena krovom pod plocom.tvrdavska dzamija. 1898. u kojima je bila stacionirana vojska i kapetanska straza. Kapetanovina je bila sa svih strana ogradena zidom visokim oko pet metara koji se i danas djelomicno usprav nalazi. Ovdje je 1787. godine Vucjakovici: Mustafa. Tu su na konak dolazili kmetovi i drugi koji nisu bili u rodbinskoj vezi s Vucjakovicima. Ta se mahala od tad a naziva Vucjakovica mahala i Kapetanovina. Umroje u Mostaru 1937. i Mehmed ef. ali je ipak vrsio duznost mualima u Vucjakovica mektebu.. Mahmud ef.

HIVZUA HASAN DEDIC Za neke clanove ove porodice se prica da su bili darezljivi i da su njihove zene u kazanima topile maslo i okama ga dijelile siromasnim porodicama u svojoj mahali. god. Kapetanovici su dobili svoje prezime po precima koji su vrsili duznost kapetana mostarske kapetanije. Mostarski vakif Nezir-aga. koji je na Sernovcu sagradio dzamiju polovinom sesnaestog stoljeca. prema narodnom predanju. god. 186 187 . Glavna ulica 1929. zet Nesuh-age Vucjakovica. bio je. (Podlipo~) Stari most 1935.

Hotel Neretva 1911. . god.

Hivzija Hasandedic GENEALO$KA ISTRAZIVANJA (porijeklo i status. istaknuti pojedinci nekih muslimanskih porodica u Hercegovini) 2009. 24 cm Bibliografija ISBN i biljeske i porodica u 978-9958-804-37-3 17257734 Panorama Mostara (Brankovac) 1934. Islamski kulturni centar. Izdavac: Islamski kulturni centar Mostar Za izdavaca: mr. Sarajevo . . COBISS.6Hercegovina) Musalla 1930. 2009. Edin Radusic Marketing: Irfan Colakovic DTP: Zuvad Golic Tehnicko uredenje i design: Samir Kamenjas Stampa: Bemust. Edin Celebic Recenzent: dr. Salih Colakovic Urednik: mr. Hivzija Genealoska a : (porij istaknuti pojedinci nekih muslimanskih ) / Hivzija Hasandedic. HASANDEDIC.Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. 190 191 . (4 . god. Sarajevo 929. 190 ilustr. god.