Sie sind auf Seite 1von 20

Osnovne postavke komparativne pedagogije Ciljevi i podruje komparativne pedagogije.

Komparativna pedagogija je znanstveno polje u kojem se prouava podruje odgoja i obrazovanja u jednoj ili vie zemalja, uz koritenje podataka iz jedne ili vie zemalja (Noah, 1985). Neispravna je pretpostavka da je komparativna pedagogija iskljuivo usmjerena na usporedbe dvije ili vie zemalja. Znaajni radovi u podruju komparativne pedagogije esto su usmjereni na pedagoke fenomene unutar jedne zemlje. Veliki broj pedagokih pitanja najbolje je istraiti iz komparativne i meunarodne perspektive. Noah (1985) navodi glavne postavke komparativne pedagogije: Opisivanje obrazovnih sustava, procesa i ishoda, Sudjelovanje u razvoju obrazovnih institucija i prakse, Naglaavanje odnosa izmeu obrazovanja i drutva, Utvrivanje glavnih postavki o odgoju i obrazovanju koja vrijede u vie zemalja.. Identitet znanstvenog podruja odreuje se: Posebnom istraivakom metodologijom, Znanstvenim asopisima/radovima,Udrugama,Istraivaka metodologija,Metodologija koritena u komparativnim istraivanjima je kvantitativna i kvalitativna. Kao to piu Bray, Adamson, i Mason (2007), neki autori smatraju da komparativna pedagogija nema ni svoju metodologiju nivoje metode, budui da je usporedba opa osobina ljudskog promiljanja. Vidljiva je dominacija kvantitativne metodologije prilikom provoenja komparativnih istraivanja. U novije vrijeme, sve je ea uporaba kvalitativne paradigme i usmjerenost na sitne probleme. asopisi iz podruja komparativne pedagogije-Velik je broj asopisa u kojima se objavljuju znanstveni radovi iz podruja komparativne pedagogije. Neki od naajnijih asopisa na engleskom jeziku su: Canadian and International Education (CIE) [Kanada], Comparative Education Review (CER) [SAD], Comparative Education (CE) [Velika Britanija], Compare [Velika Britanija], International Review of Education (IRE) [Europa], Prospects (UNESCO) Current issues in comparative Education [SAD]. U Hrvatskoj se bavi vei broj asopisa: Napredak, Pedagogijska istraivanja ,Odgojne znanosti (Educational Sciences),ivot i kola kolski vjesnik.

Ciljevi rada vijea navedeni su na mrenim stranicama WCCESa : Poticanje prouavanja komparativnog i meunarodnog obrazovanja u cijelom svijetu, te poboljanje akademskog statusa podruja, Poticanje suradnje strunjaka iz razliitih krajeva svijeta. Organizacija znanstvenih skupova komparativnih pedagoga. Razlikovanje podruja-Komparativna pedagogija esto se povezuje s podrujem meunarodnog obrazovanja. Wilson (1994.) navodi da je najvea razlika izmeu dva podruja u doprinosu znanosti. Doprinos znanstvenim istraivanjima glavni je doprinos komparativne pedagogije, a podruje meunarodnog obrazovanja bavi se opisivanjem razliitih obrazovnih fenomena. Wilson (1994.) navodi da postoji slinost u pristupu u navedena dva podruja, a prema kojem znanstvenici u oba podruja smatraju da je mogue poboljati obrazovne sustave u svijetu. Spajanjem dva podruja dolazi se do znanstvenih istraivanja s ciljem poboljanja obrazovnih sustava. Promjene podruja: navode da su obrazovanje i drutvo pod stalnim pritiskom globalizacije. Komparativna i meunarodna istraivanja u obrazovanju znaajno se mijenjaju promjenom geopolitikih odnosa, uslijed globalizacije, napretka ICTa i promjena paradigmi drutvenih znanosti. Crossley (1999) zakljuuje da podruje komparativne pedagogije i meunarodnog obrazovanja treba u cijelosti mijenjati i razvijati na nain koji ih ine korisnijim za: poboljanje obrazovnih politika i prakse u svijetu, napredovanje u teorijskim doprinosima u podruju pedagogije, ali i u drugim drutvenim znanostima. Razvoj komparativne pedagogije Komparativna istraivanja-Podruje komparativnih istraivanja usmjereno je na povijesna, filozofska te druge istraivanja iz podruja drutvenih znanosti. Komparativni pristup je u drutvenim znanostima stalno prisutan, za razliku od prirodnih znanosti koje sebe doivljavaju jedinstvenima (Ghorra-Gobin, 1998). Komparativna pedagogija je znanstveno interdisciplinarno podruje, s obzirom na metodologiju koju dijeli s drugim znanstvenim poljima i podrujima. U drutvenim znanostima, komparativna pedagogija tako ima ekvivalente u drugim znanstvenim podrujima:

komparativna politika, komparativna ekonomija, komparativna teologija. Fairbrother (2005) navodi podjelu ciljeva i podruja komparativne pedagogije: Razumijevanje kolskih sustava u razliitim zemljama, Utvrivanje moguih promjena obrazovnih sustava. Predvianje utjecaja uslijed promjena obrazovnih sustava.Stvaranje teorija u podruju komparativne pedagogije. Komparativna pedagogija kao znanstveno podruje -Komparativna pedagogija kao znanstveno podruje prepoznata je poetkom 19. stoljea, a u isto vrijeme dolazi i do razvoja meunarodne pedagogije. Zbog paralelnog razvoja dva akademska polja, na komparativnu i meunarodnu pedagogiju se esto gleda kao na jedno podruje. Prvi sustavni radovi iz podruja komparativne pedagogije vezuju se uz publikaciju Marc-Antoine Julliena iz u kojoj se podaci o obrazovnim sustavima prikupljaju standardiziranim upitnikom. Vrste podataka koje su se traile su: podaci o financiranju obrazovanja, broj upisanih uenika u odreenim stupnjevima obrazovanja te broj nastavnika. Razdoblja u razvoju komparativne pedagogije -Glavna razdoblja u razvoju komparativne pedagogije su: (1) Poticanje kulturoloke razmjene,(2) Razumijevanje kulturolokog okruenja. (3) Razvoj meunarodnih organizacija, interdisciplinarnost i prevladavanje empirijskih drutvenih znanosti. (1) Poticanje kulturoloke razmjene -Tijekom 19. stoljea, pisci u podruju komparativne pedagogije se dominantno bave temama vezanim uz kulturoloku razmjenu. (2) Razumijevanje kulturolokog okruenja -Tijekom 20. stoljea istraivai su usmjereni na razumijevanje obrazovnih sustava u okviru odreene kulture i drutva. (3) Meunarodne organizacije, interdisciplinarnost i prevladavanje empirijskih drutvenih znanosti -Prva meunarodna organizacija koja se uz druga drutvena pitanja bavila i pitanjem obrazovanja bio je Meunarodni ured za obrazovanje (International Bureau of Education - IBE), utemeljen 1925. godine u enevi. Druge znaajne meunarodne organizacije nastale nakon II svjetskog rata su: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation - UNESCO), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj - OECD) te Svjetska banka (World Bank).

Komparativna pedagogija je interdisciplinarno podruje, a interdisciplinarnost se oituje kombiniranju dva ili vie akademskih podruja te koritenju razliitih metodolokih pristupa u istraivanju ili promiljanju o relevantnim temama. Jedan od primjera obrazovanja za ljudska prava je UNICEFov program Odgoj za razvoj, a koji je osmiljen na nain da kod djece i mladih ljudi, potie razvoj stavova i vrijednosti poput: globalne meuovisnosti, mira, snoljivosti, socijalne pravde i ekoloke osvijetenosti, te ih obogauje znanjima i vjetinama koje im omoguuju da unesu promjene u svoje osobne ivote i ivote svojih zajednica, lokalno i globalno. Dionici u komparativnoj pedagogiji Razlozi provoenja komparativnih studija -Priroda svake komparativne studije ovisi o razlogu zbog koje se provodi i glavnim dionicima studije. Prema podjeli koju daje Bray (2007), glavne skupine dionika su: (1) Roditelji - esto usporeuju kole i obrazovne sustave u potrazi za institucijama koje e najbolje odgovarati njihovoj djeci. (2) Nastavnici i struni suradnici u kolama rade usporedbe s ciljem poboljanja rada institucije. (3) Tvorci obrazovnih politika u pojedinim zemljama prouavaju strane obrazovne sustave kako bi utvrdili naine za ostvarivanje drutvenih, politikih i drugih ciljeva u svojoj zemlji. (4) Meunarodne organizacije - usporeuju podatke iz razliitih zemalja s ciljem davanja savjeta vladama i institucijama u razliitim zemljama. (5) Znanstvenici - provode istraivanja s ciljem poboljanja razumijevanja imbenika koji utjeu na obrazovne sustave i procese u razliitim okruenjima, te utjecaj obrazovnih sustava i proces na drutveni razvoj.
Meunarodne organizacije

Velik je broj meunarodnih organizacije koje se bave pitanjima odgoja i obrazovanja. Od posebne vanosti za podruje komparativne pedagogije su tri najvee organizacije: (1) UNESCO (2) Svjetska banka (3) OECD. (1) UNESCO -UNESCO je utemeljen 1945. godine. Opi cilj rada UNESCOa je doprinos miru i sigurnosti poticanjem suradnje izmeu drava kroz obrazovanje, znanost i kulturu. Komparativna istraivanja obrazovanja koja

provodi UNESCO imaju praktina ulogu u poboljanju obrazovanja u razliitim zemljama, ali i konceptualna uloga u posebnom metodolokom pristupu analizi podataka. (2) Svjetska banka-je meunarodna organizacija osnovana nakon 2. svjetskog rata s ciljem savladavanja financijskih problema u svijetu. Svjetska banka provodi analitike studije obrazovnih sustava i obrazovnih politika, a vidljivo je usmjerenje na praktinu primjenu rezultata komparativnih studija razliitih zemalja. Heyneman (2003) pie da je Svjetska banka najvei ulaga kapitala u podruje meunarodnog obrazovanja, a uslijed ega su poveane obrazovne mogunosti za ene, razvoj osnovnog kolstva kroz podrku za udbenike, kolske obroke, nove kurikulume, obrazovanje nastavnika u velikom broju zemalja. Ipak, Svjetska banka se esto kritizira zbog strogih uvjeta kreditiranja i obrazovnih politika koje primjenjuje u zemljama s kojima surauje. (3) OECD -Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj utemeljena je 1961. godine, a za komparativnu pedagogiju je vano naglasiti da ova organizacija ima veliki utjecaj na metodologiju po kojoj zemlje lanice sakupljaju podatke iz podruja obrazovanja. Republika Hrvatska nije lanica OECDa ali sudjeluje u velikom broju istraivanja vezanih za obrazovanje. Jedna od najpoznatijih programa OECDa je Program za meunarodnu procjenu uenika. U komparativnim istraivanjima obrazovanja, svrha provoenja komparativnih studija u velikoj mjeri ovisi o dionicima. Mnogi dionici u komparativnim studijama smatraju da kroz istraivanje naue puno o drugim kulturama i drutvima, ali i o vlastitom drutvu i obrazovnom sustavu. U sluajevima kada su roditelji glavni dionici, svrha provoenja komparativne studije je bitno razliita od studije u kojoj su glavni dionici tvorci obrazovnih politika ili meunarodne organizacije. Istraivake metode u komparativnoj pedagogiji-Komparacija/usporedba Vrcelj (2005 str. 2.) pie da je komparacija/usporedba istodobno, odnosno naizmjenino, promatranje dvaju ili vie predmeta, podataka, smislenih sadraja i pojava da bi se uoile njihove jednakosti, slinosti (podudarnosti) i razlike prema odreenom aspektu (treem svojstvu) tzv. tertiumu comparationisu, onom zajednikom u kojem se dvije jedinice usporedbe preklapaju. Vrcelj (2005) smatra da je usporeivanje kao umnu radnju mogue promatrati s dva aspekta, deskriptivnog i funkcionalnog: Deskriptivni

aspekt kompariranja ukljuuje spoj promatranja, analiziranja i sreivanja, a koji su razliito zastupljeni ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo.Funkcionalni aspekt kompariranja ukljuuje razmiljanje o uspostavljenim odnosima koji se mogu temeljiti na jednakosti (promatrani fenomeni se podudaraju po svim obiljejima), slinosti (podudaranje u samo nekim obiljejima) ili razliitosti (podudaranje u vrlo malom broju obiljeja ili niti jednom). Kvantitativna metodologija u komparativnim istraivanjima Kao to pie Fairbrother (2007), svrha kvantitativnih istraivanja je razvoj zakona koji doprinose pojanjavanju i predvianju dogaaja. Istraivai smatraju te zakone univerzalnima, bez obzira na razlike u vremenu i prostoru. Zakoni omoguavaju pojanjavanje i pretpostavke odnosa izmeu fenomena u razliitim okvirima. Smisao istraivanja je u generalizaciji rezultata na veu populaciju i druga mjesta istraivanja. Ovaj cilj se ostvaruje koritenjem sluajnih, reprezentativnih uzoraka. Rezultati istraivanja su potvreni kada metode i podaci nisu pod subjektivnim utjecajem istraivaa. Kvantitativni pristup u komparativnoj pedagogiji kritizira se zbog zanemarivanja znaenja perspektive pojedinca, usmjerenost na teorije koje su za subjekte istraivanja nebitne, te stvaranje podataka koji su povrni i neprimjenjivi u pojedinanim sluajevima. Kvalitativna metodologija u komparativnim istraivanjima -Proces i rezultati istraivanja su pod vrijednosnim utjecajem. U kvalitativnom pristupu istraivai su instrumenti sakupljanja podataka, esto u dugotrajnom prisnom odnosu sa subjektima. Svrha kvalitativnog istraivanja je uvid u vrijednosti, aktivnosti, procese i dogaaje iz perspektive subjekta istraivanja. Nasuprot strogoj odvojenosti izmeu istraivaa i subjekta istraivanja koje se oekuje u kvantitativnom istraivanju, u kvalitativnom istraivanju istraivai su instrumenti prikupljanja podataka, te esto uspostavljaju intiman odnos sa subjektima istraivanja. Kvalitativni pristup se oslanja na interpretaciju istraivaa, stvara podatke koje nije generalizirati ili ponoviti te stvara netone podatke. Etnometodoloki i etnografski pristupi istraivanjima u komparativnoj pedagogiji primjeri su kvalitativne metodologije. Usporedba kvantitativne i kvalitativne metode Kvantitativna metodologija se oslanja na sakupljanje brojanih podataka, a koji se zatim statistiki obrauju. Kvalitativna metodologija se temelji na znaenjima, pojmovnim okvirima,

opisima i okruenjima.U tablici (3) prikazana je usporedba kvantitativne i kvalitativne metode prema pet odrednica: svrha, izvori podataka, metode sakupljanja podataka, nain analize podataka i nain izvjetavanja. Svrha -Svrha korelacijske studije je koritenje brojanih podataka kako bi se opisao odnos izmeu varijabli i predvidjele posljedice tog odnosa. (kvantitivna)Svrha etnografske studije je opis i prikaz fenomena promatranog u stvarnom okruenju.(kvalit). Izvori podataka Korelacijska studija se temelji na kvantitativnim podacima iz kolskih baza podataka, rezultata testova, upitnika, anketa. (kvant)Etnografska studija se temelji na opservacijama, biljekama, fotografijama, audio i video dokumentaciji.(kvalit). Metode sakupljanja podataka Na poetku istraivanja se odluuje o pojmovnim okvirima koji se mjere. Instrumenti za sakupljanje podataka su standardizirani. kvant) Otvorene, prilagodljive metode bez stroge strukture. (kval)Pojmovni okviri se odreuju tijekom istraivanja, te se tako omoguava otkrivanje neoekivanog. Nain analize podataka Usmjerenje na pojedine varijable i njihove odnose. U analizi se koriste precizne i paljivo odabrane statistike metode. (Kvant)Usmjerenje na dogaaje, procese i ponaanja u stvarnom okruenju. Trae se poveznice unutar okruenja, a podaci se potvruju triangulacijom podataka. Podaci o istom fenomenu koji se dobivaju na razliite naine: opservacijom, intervjuima, analizom dokumenata. (kvalit) Nain izvjetavanja Pojanjavanje statistikih odnosa izmeu paljivo definiranih i izmjerenih pojmovnih okvira. (kvanti)Duboki, detaljni opisi u kojima se pojanjava kut gledanja sudionika, te se razvija razumijevanje znaenja koje sudionici imaju o pojmovnom okviru Istraivaki pristupi u komparativnoj pedagogiji- Sastavnice komparativnih istraivanja Glavne sastavnice komparativnih istraivanja u pedagogiji su: vrste istraivakih pristupa, vrste usporedbe, oblici prikaza te modeli usporedbe i metode istraivanja. Prema jednoj od aktualnih podjela pet je vrsta pristupa istraivanjima u komparativnoj pedagogiji: (1) Istraivaki

pristup (2) Procjenjivaki pristup (3) Interpretacijski pristup (4) Kritiki pristup (5) Razvojni/akcijski pristup U razmatranju razliitih vrsta pristupa istraivanjima u komparativnoj pedagogiji, Manzon navodi i mogue probleme koji se mogu javiti prilikom koritenja razliitih pristupa: (1) Razliita terminologija, (2) Razliite jedinice analize, (3) Zanemarivanje kulturalnog konteksta, (4) Djelomini podaci, (5) Usporeivanje bez stvarnog razloga, (6) Usporeivanje iz krivih razloga. (1) Razliita terminologija -Kod usporeivanja obrazovnih sustava posebnu panju je potrebno obratiti na terminologiju koja se razlikuje u pojedinim zemljama. Dobar primjer za to je naziv srednja kola u Hrvatskoj, a koji oznaava stupanj izmeu osnovne kole i visokokolskog obrazovanja. U engleskom govornom podruju izraz 'middle school' se odnosi na vie razrede osnovne kole.(2) Razliite jedinice analize-Usporedba Velike Britanije i SAD bi trebala utvrditi da obje drave imaju nekoliko obrazovnih sustava. SAD ima dravni sustav s nekim utjecajima na razini federacije, dok se Velika Britanija sastoji od etiri zemlje, pri emu kotska ima odvojenu obrazovnu politiku, a Wales i Sjeverna Irska su u procesu odvajanja od Engleske. Iz ovog primjera je vidljivo da je od velike je vanosti tono odrediti jedinicu analize. (3) Zanemarivanje kulturolokih znaajki -Usporedba rezultata iz odreenog predmeta trebala bi uzeti u obzir broj sati koje uenici iz tog predmeta imaju u pojedinim obrazovnim sustavima, obrazovne ciljeve, nain procjenjivanja znanja i tome slino. (4) Djelomini podaci -Nije primjereno koristiti parcijalne podatke i donositi zakljuke, a pri tom zanemarivati podatke koji ukazuju na drugaija rjeenja problema. Potrebno je biti posebno paljiv kod interpretiranja podataka iz stranih zemalja. (5) Usporeivanje bez stvarnog razloga -Usporeivanje nema smisla ako sama usporedba ne doprinosi istraivanju, a usporedba ima smisla jedino ako jedinice usporedbe trebaju imati dovoljno zajednikih poveznica. (6) Usporeivanje iz krivih razloga esta je pojava da vladine agencije provode usporedbe obrazovnih sustava kako bi potkrijepili svoje obrazovne politike. Rezultati meunarodnih istraivanja koji se koriste s ciljem sastavljanja tablica najboljih obrazovnih institucija, umjesto da se koriste s ciljem razvoja obrazovnih sustava.

Oblici prikaza u komparativnoj pedagogiji:

Podruje Teorije

Uobiajeni oblici prikaza Knjige,Znanstveni lanci Obrazovne politike Govori i izjave

Uobiajene metode istraivanja Analiza diskursa Intervjui

Planovi/obrazovne Obrazovne politike Politike Zapisnici Biljeke Syllabusi, Obraz. Mate Nastavni planoci.procjene Iskustva

Promatranje Intervjui Etnografske biljeke

Promjene u stavovima i ponaanju sudionika Kognitivni procesi i meuljudski odnosi Upitnici

upitnici,interv.osvrti, psih, testovi

Modeli usporedbe Vrcelj (2005) takoer pojanjava vertikalni i horizontalni smjer komparacije: Vertikalni smjer komparacije odnosi se na usporedbe pojedinog entiteta kroz razliite etape razvoja, odnosno u razliitim vremenskim periodima. Mogue je usporeivati pojave u jednoj zemlji ili regiji u razliitim vremenskim periodima, ali i usporeivati entitete u dvije ili vie zemalja ili regija tijekom posebnog perioda. Horizontalni smjer komparacije odnosi se na prouavanje dva ili vie entiteta u suvremenim uvjetima ili u jednom povijesnom razdoblju. Beredayev model usporedbe (Manzon 2007 prema Bereday 1964) od posebnog je interesa. Spomenuti model prikazan na slici (4) sastoji se od etiri koraka u analizi: opisa ( pedagok podaci) interpretacije(procjena pedag. Podataka-povijesni politiki,drutveni)kombiniranja(utvrivanje slinosti i razlike) (juxtaposition) i simultane usporedbe. Vrste usporedbe -Prema okviru koji su priblino zadali Bray i Thomas (1995) vrste usporedbe u komparativnoj pedagogiji mogue je podijeliti na usporedbe na razini: (1) kulture; (2) mjesta; (3) vremena; (4) vrijednosti; (5) obrazovnih postignua; (6) obrazovnih politika; (7) pedagokih novina; (8) obrazovnih institucija; te (9) naina uenja. Na razliitim razinama usporedbe istraivai primjenu pojedine modele usporedbe. Definicije kulture :Masemann (2003) daje antropoloku definiciju kulture prema kojoj se kultura odnosi na sve aspekte ivota, ukljuujui mentalne, drutvene, jezike i fizike oblike kulture. Odnosi se na ideje koje ljudi imaju,

odnose koje imaju obitelji i iroj zajednici, jezike koje govore i zajednike simbolike izriaje poput pisanog jezika i umjetnosti. Kultura se odnosi na njihov odnos prema fizikom okruenju, tehnologiji koja se koristi u drutvu, a sve navedeno odreuje sustav vrijednosti odreenog drutva ili skupine. Usporeivanje kultura :Mason (2007) pie da prilikom usporedbi razliitih kultura potrebno je biti na oprezu zbog moguih optubi za stereotipe, prikazivanje kulture kao monolitne ili preuveliavanja utjecaja kulture u svijetu koji karakteriziraju sloene interakcije i utjecaji. Kulturoloki imbenici utjeu na razliite odrednice obrazovanja, ali je teko odrediti koji su to imbenici posebno kada je rije o pojedinim kultura u sloenom svijetu. Problematika naina usporeivanja kultura u komparativnoj pedagogije vidljivi su kroz primjere razliitih kulturolokih pitanja. Kao odgovor na istraivako pitanje o motivaciji za uspjeh kod uenika i studenata iz Azije, neki autori piu da je vea preciznost, motivacija i posveenost uenju kod uenika iz Azije temeljena na njihovom konfucijanskom kulturolokom nasljeu Vremenske usporedbe u komparativnoj pedagogiji Vrijeme kao odrednica -U komparativnim istraivanjima kod kojih je vrijeme odrednica istraivanja, istraivanje se moe provoditi uzimajui u obzir: vrijeme trajanja nekog fenomena, slijed dogaaja te odreene razmake izmeu vremenskih jedinica. U stvarnosti protok vremena nije apsolutna vrijednost, ve je ovisan o velikom broju karakteristika sudionika obrazovnog procesa. U sagledavanju vremena vano je razluiti da vrijeme u razliitoj ivotnoj dobi razliito doivljavamo te je mogue govoriti o osobnom vremenu. U povijesnom razmatranju vremena razliit je znaaj istog broja godina u razliitim vremenskim periodima. Komparativna osnova povijesti pedagogije Sweeting (2007) naglaava da je povijest pedagogije su u svojoj osnovi komparativna, a u komparativnoj pedagogiji razliite vrste dokumenata iz podruja povijesti pedagogije imaju razliitu vrijednost i ulogu. Dokumenti od posebnog interesa za komparativnu pedagogiju su: (1) Doktrine velikih

pedagoga -Rije je o saetcima u kojima se nalaze izvadci i parafraze znaajnih tekstova velikih pedagoga kao to su Sokrat, Komenski, Dewey. Kao to pie Sweeting (2007), koritenje doktrina velikih pedagoga u komparativnim studijama kritizira se od strane komparativnih pedagoga s obzirom na to da je u spomenutim studijama, Rijetko je ukljuena ira drutvena, ekonomska i politika perspektiva. esto se temelji na nekritikim, biografskim podacima. (2) Institucionalna postignua Institucionalna postignua najee se prikazuju u publikacija o odreenim odgojnoobrazovnim institucijama. Komparativni pedagozi naglaavaju da je najee rije oo je rije o prigodnim godinjacima u kojima je nain pisanja esto nekritian i sadrajno ogranien. (3) Polemike -Komparativni pedagozi polemike prepoznaju kao radove koji bi u svojoj osnovici trebali biti kritini, a polaznica im je najee odreena politika ili filozofska pozicija. Kritika se odnosi na injenicu da su polemike esto ograniene u svojoj irini, posebice oni radovi koji u svojim postavkama potvruju odreenu politiku ili filozofsku poziciju. (4) Drutvene povjesnice -Drutvene povjesnice su radovi na kojima se temelji komparativna pedagogija, a osobito su korisni opisi kulturolokih, ekonomskih i drugih drutvenih pitanja, te plan i provedba stvarnog istraivanja prikazanog u povjesnicama. (5) Studije obrazovnih politika -Komparativni pedagozi uestalo u svom radu koriste studije obrazovnih politika koje se u nekim dijelovima poklapaju s polemikama, ali imaju jau metodoloku strukturu. Studije obrazovnih politika sadre povijesnu perspektivu i uvide u odreene obrazovne politike. Strategije vremenske usporedbe U sagledavanju strategija vremenske usporedbe, Sweeting (2007) navodi: (1) jedinice usporedbe te (2) strukturu vremenske usporedbe. (1) Jedinice usporedbe -kod vremenskih usporedbi je mogue koristiti sljedee jedinice usporedbe: zemljopisne jedinice: drave, kontinenti, regije, gradovi, upanije, jedinice vezane uz obrazovni sustav: vrijednosti, kultura, kurikulum, obrazovne politike, organizacije, naini uenja, vrste kola: osnovne, srednje (gimnazije, strukovne), privatne, dravne, udbenici i druge obrazovne tehnologije. (2) Struktura vremenske usporedbe -Prilikom odreivanja strukture vremenske usporedbe u komparativnoj pedagogiji Sweeting (2007) pie o tri vrste struktura: (a) dijakrone analize, (b) sinkrone analize te (c)

kvazi-sinkrone analize. (a) Dijakrone analize Glavne odrednice dijakrone analize je kronoloki prikaz razvoja problema u nekom vremenskom periodu te su usmjerene na kontinuitet razvoja odreenog problema. esto je rije o mikro-pristupu, pri emu se zaboravlja na ire aspekte problema. Primjer dijakrone analize je studija o utjecaju globalizacije na promjene u nastavnom planu i programu. (b) Sinkrone analize Usmjerene su na pojedine dokumente iz kojih se dobiva odgovor na istraivako pitanje za odreeno vremensko razdoblje. (c) Kvazi-sinkrone analize -Mjeavina izmeu dijakrone i sinkrone analize, pri emu se problemi se prikazuju u kontinuitetu, uz detaljni pristup studije sluaja. Problemi kod usporedbe vremena Kod usporedbe vremena Sweeting (2007) navodi tri kategorije moguih problema: (1) problemi izvora, (2) problemi interpretacije te (3) problemi podjele po razdobljima. Problemi izvora -Pristup izvorima je ogranien (dravni arhivi i slino) te se esto koriste nepotpuni dokumenti. Kako bi se osigurala triangulacija podataka (potvrivanje pronalazaka iz vie izvora) trae alternativni izvori poput svjedoanstava, statistikih podataka, osobnih izvora.(2) Problemi interpretacije -Slubena izvjea o primjeni neke obrazovne politike mogue je uzeti u obzir nakon to su potvreni s podacima iz stvarne prakse. Slubena izvjea o provedbi odreene obrazovne politike esto su u slubi onih koji su tvorci obrazovne politike. (3) Problemi podjele po razdobljima -Povijesna razdoblja su umjetne tvorevine te se u komparativnim istraivanjima javljaju sljedee potekoe: Problemi odabira poetnog i krajnjeg datuma, budui da je teko odrediti u kojem trenu poinje, a u kojem zavrava odreeno povijesno razdoblje, Odabir optimalnog trajanja razdoblja koje se prouava, ukoliko se odabere predugo razdoblje mogue je da su promjene toliko velike da usporedba nije smislena. Takoer, ako je razdoblje usporedbe prekratko mogue je ne prepoznati elemente razlikovanja. Poveznice s drugim povjesnicama, irim drutvenim, ekonomskim, politikim, regionalnim, svjetskim povijestima. Usporedba obrazovnih institucija

Obrazovne institucije -Prema definiciji UNESCOa (2001), obrazovne institucije su one institucije koje provode obrazovnu djelatnost za pojedince ili druge obrazovne institucije. Procjena uloge pojedine institucije vezuje se uz odluke nadlenih vladinih organizacija (npr. ministarstava), a obrazovne institucije se dalje dijele na nastavne i nenastavne obrazovne institucije. Kada je rije o obrazovnim institucijama u pojedinim zemljama, nadlenost ne mora uvijek imati Ministarstvo obrazovanja ve se institucija moe vezivati uz ministarstva obrane, poljoprivrede i tome slino. Usporedbe obrazovnih institucija -U drutvu usmjerenom na trite postoji veliki interes za uinak obrazovnih institucija s obzirom na bolje ishode uenja. Podrazumijeva se povezanost izmeu obrazovnih i ekonomskih postignua, jer je obrazovana radna snaga preduvjet za drutvo temeljeno na znanju. Dimmock (2007) navodi da se prilikom usporedbe obrazovnih institucija najee se postavljaju neka od kljunih pitanja: Koje su osobine obrazovnih institucija u nekoj zemlji, koje ih ine uspjenima? Jeli mogue prepoznati glavne osobine koje utjeu na uspjenost i usporediti ih s organizacijskim karakteristikama drugih institucija? Jeli mogue poboljati vlastite obrazovne institucije poznajui karakteristike stranih institucija? Metodoloki pristup usporedbi obrazovnih institucija Prilikom usporedbe obrazovnih institucija postoji potreba za metodolokim pristupom koji uzima u obzir razliite razine okruenja u kojima djeluje obrazovna institucija. Ovaj pristup omoguava prouavanje dinamikog odnosa izmeu razina i uvid u dublje i manje formalne osobine organizacije. Dimmock (2007) navodi da kad se za jedinicu analize uzima kola ili neka druga obrazovna institucija, onda se okvir za istraivanje sastoji od etiri elementa: organizacijske strukture, kurikuluma koji je ujedno substruktura, upravljanje i proces donoenja odluka te pouavanje i uenje. Nadalje, Dimmock (2007) smatra da je najprimjereniji pristup usporedbi obrazovnih institucija iz kulturalne perspektive. Kulturalni i kroskulturalni komparativni pristup Kao to navodi Dimmock (2007), kulturalni pristup se temelji na najmanje tri osnove: (1) problemi vezani za postojee pristupe istraivanjima, (2) mogunosti zadovoljavanja kriterija dubinskog istraivanja u kulturalnom pristupu budui da kole u razliitim drutvima imaju slian formalni ustroj, ali se razlikuju u

vrijednostima, odnosima i procesima, (3) prepoznavanje utjecaja globalizacije i internacionalizacije u poticaju kulturoloke razmjene uslijed dominacije angloamerike teorije, obrazovne politike i prakse. Usporedbe na razini mjesta-Komparativne pedagogijske studije su se primarno usmjeravale na usporedbu obrazovnih fenomena na razliitim mjestima. Tradicijski su jedinice analize bile velike makro-socijalne jedinice, posebice zemlje/drave. Okvir komparativne analize po Brayu i Tomasu .Prikaz trodimenzionalne kategorizacije razliitih pristupa komparativnim studijama po Brayu i Thomasu. Prva dimenzija prikaza je zemljopisno/lokacijska, unutar koje je utvreno sedam razina. Druga dimenzija se odnosi na demografske skupine koje nisu vezane uz lokaciju. Trea dimenzija se sastoji od razliitih obrazovnih i drutvenih podruja. Zemljopisne/lokacijske razine -Svjetske regije i kontinenti su jedinica analize prilikom koje se polazi od postavke da pojedini dijelovi svijeta imaju zajednike karakteristike, a koje su znaajne u odgojno-obrazovnom smislu. Rije je o nekim od sljedeih postavki: jezik, politiko ureenje, povijest, ekonomski sustav, kulturoloke osobine. Zadatak komparativnih pedagoga je prikazati da unutar odreene regije postoje zajednike karakteristike te prikazati znaajnu razliku u podruju odgoja i obrazovanja izmeu dvije ili vie regija. Zemlje su najea jedinica analize. Mogui razlog je injenica da se odluke vezane uz obrazovne sustave esto donose na razini zemlje. Drave ili upanije su jedinica analize koja je znaajna zbog visokog stupnja decentralizacije u pojedinim zemljama koja se reflektira i na obrazovni sustav. Lokalne zajednice su jedinica analize koje ukljuuju usporedbu mjesta koja su manja od razine drave a iznad razine kole ili neke druge institucije. kole su jedinica analize usmjerena na kulturu kole za razliku od analiza veih jedinica koje daju prikaz cijelog kulturolokog okruenja Razredi su jedinica analize koja se ne koristi u tradicionalnoj komparativnoj pedagogiji, a budui da je usmjerenje na obrazovnim sustavima i politikama Pojedinci su netipina jedinica analize za komparativne studije. Najee je rije o studijama koje su usmjerene na primjere uenja pojedinaca ili naina pouavanja pojedinih nastavnika. Prilikom istraivanja koriste se upitnici na velikim uzorcima

nastavnika, uenika ili drugih pojedinaca koji se bave podrujem obrazovanja. Usporedba na vie razina -Manzon (2007) naglaava da je vierazinska komparativna analiza poeljan pristup komparativnim studijama. Nadalje, Manzon (2007, prema Bray i Thomas, 1995) pie o potrebi obogaivanja kvantitativnih istraivanja na mikro-razini, kvalitativnim komparativnim podacima iz velikih nacionalnih studija. Na slian nain, komparativna istraivanja na marko razini imala bi koristi iz istraivanja iz drugih podruja, a koja se provode na lokalnoj razini. Usporedbe pedagokih novina- Pedagoke novine -Novine su stalna tema u pedagogiji, a promjene na svim razinama obrazovanja su neophodne za pripremu graana za ivot u drutvu znanja. Pojam 'inovativno' se esto koristi kada je rije o novim pedagokim metodama te kreativnim pedagozima koji odstupaju od tradicionalne didaktike. Najee spominjana inovacija u obrazovnim politikama je primjena informacijskokomunikacijske tehnologije u obrazovanju.Novosti nisu uvijek korisne te je potrebna njihova kritika procjena. Uz studije koritenja informacijskokomunikacijske tehnologije, studije novina u pedagogiji se najee bave provedbom novog kurikuluma ili strunim usavravanjem nastavnika. Spomenute inovacije se prouavaju iz povijesne, politike i kulturoloke perspektive Mjerila pedagoke inovativnosti -U prikazu naina usporedbe pedagokih novina, Law (2007) navodi glavna mjerila pedagoke inovativnosti: Uenici preuzimanju odgovornosti za vlastito uenje, postavljaju se novi ciljevi uenja, uenici procjenjuju vlastiti napredak i napredak drugih uenika. Uenici razvijaju informacijsku i medijsku pismenost Uenici rade suradniki na sloenim i stvarnim problemima i projektima Dulji boravak uenika u koli, promjene u organizaciji nastave, ukljuivanje drugih ljudi u proces uenja Kroskurikularno uenje Obraanje panje na individualne razlike u uenju. Jednakost u obrazovanju (rodna, etnika, drutvenoekonomska) Informacijsko-komunikacijska tehnologija kao novina

Uvoenje raunala u razrede zapoelo je ranih 80tih godina prolog stoljea. U poetku su uenici dobili priliku uiti o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji. Tijekom vremena su se mijenjali ciljevi vezani uz ICT pa se poetkom 90tih godina prolog stoljea provodi djelotvornije uenje uz koritenje tehnologije, ukljuujui multimediju i Internet. Informacijskokomunikacijska tehnologija postaje obvezna sastavnica kurikuluma. Usporedbe obrazovnih postignua Razine usporedbe obrazovnih postignua -Usporedba obrazovnih postignua upuuje na to da postoji zajedniko razumijevanje o prirodi usporeivanog te usporedive skupine uenika ili kola. Mjerenje postignua mogue je provoditi s ciljem usporedbe:uenika, kola, dijelova drave (na razini drave se usporeuju razine vjetina, eljena postignua i ukupni rezultati), drava. Dizajn studije za mjerenje postignua -Postlethwaite i Leung (2007) navode da u svakom istraivanju usmjerenom na postignue, nacionalnom ili meunarodnom, prvi korak je kreiranje okvira koji opisuje podruje za koje se radi test znanja. Drugi korak je izrada testa, a trei odreivanje bodova za pojedinog uenika. Tijekom prolaska kroz proces dizajna studijeusporedbe obrazovnih postignua potrebno je postaviti sljedea pitanja: Kako su definirani sadraji (npr. znai li matematika isto u Njemakoj i ileu)? : Odgovor daju strunjaci iz podruja kurikuluma Koja vrsta krajnjih podataka je potrebna? : Ne daju se samo ukupni rezultati, ve i rezultati za odreena podruja. Koja se sve podruja testiraju?: Potreba jasnog definiranja podruja matematike iz kojih se testira (npr. razlomci, geometrijska tijela, geometrijski likovi, frekvencije). Koji broj i vrsta pitanja se koriste?: Viestruki odgovor, ispunjavanje praznine, da/ne Razlozi za usporeivanje obrazovnih postignua -Postlethwaite i Leung (2007) navode da se usporeivanje obrazovnih postignua provodi kako bi tvorci kurikuluma i obrazovnih politika dobili odgovore na pitanja: Jeli postignue u zemlji, jednako ili nie u usporedbi s postignuima na istim razinama sustava u drugim zemljama? Koje su osnovne postavke drugih sustava, posebice onih sustava koji imaju vea postignua, u usporedbi s postavkama naeg obrazovnog sustava, te koja je cijena provedbe odreenih postavki?

Koliko su slini ili razliiti kolski sustavi u drugim zemljama u usporedbi s naom zemljom? Postoji li razlika izmeu kola? Koliko se razlikuju uenici s obzirom na razliite demografske karakteristike (spol, drutveno ekonomsku skupinu kojoj pripadaju, grad/selo itd.), te kako se te razlike usporeuju s onima u naem sustavu? Postlethwaite i Leung (2007) piu da se prilikom usporedbi razliitih drava postavlja pitanje mogunosti usporedbe postignua uenika na odreenim razinama kolovanja. Na poetku kolovanja treba uzeti u obzir da uenici kreu u kolu u razliitoj ivotnoj dobi Na kraju srednje kole mogue tekoe se vezuju uz injenicu da su uenici prolazili kroz razliite kurikulume i pitanje je jesu li njihova znanja usporediva. Usporedbe na razini obrazovnih politika- Obrazovne politike Obrazovna politika je plan ili strategija donesena od strane vlade, politike stranke ili poslovne institucije koja utjee na odluke i akcije u podruju obrazovanja. Obrazovne politike se odnose na planove, odluke, dokumente i prijedloge, a uz pisane dokumente, ukljuuju i djelovanje i praksu. Stvaranje obrazovnih politika je dinamian proces kroz koji politiki sustav upravlja javim pitanjima, posebice pitanjima iz podruja odgoja i obrazovanja. McClellan (1968) pie da se stvaranje obrazovnih politika provodi prema pravilima odreene institucije te se proces stvaranja obrazovnih politika treba sadravati tri elementa: (1) prepoznavati suprotstavljene interese, (2) postavljanje od strane organizacije koja je u mogunosti voditi javnu raspravu te (3) stvaranje pravila koja je mogue provoditi. Promjene obrazovnih politika Obrazovne politike nisu statine, ve se mijenjanju s organizacijom, okruenjem i vremenom. Neki od razloga za promjene obrazovnih politika su: ekonomski - cijena odgoja i obrazovanja, demografski - promjene u populaciji, ideoloki - izmjene u shvaanju dobrog odgoja i obrazovanja. iljak (2009) objanjava razliku izmeu obrazovne politike, politike obrazovanja i javnog upravljanja obrazovanjem te naglaava da su navedeni oblici djelovanja meuovisna i nije ih mogue strogo podijeliti. Obrazovna se politika bavi time tko e biti obrazovan, na to e se obrazovanje odnositi i

tko e kontrolirati obrazovni sustav. Politika obrazovanja bavi se ideologijama, interesima, procesima donoenja odluka teglasakim obrascima koji mogu imati utjecaj na obrazovanje. Dok se javno se upravljanje (governance) bavi upravljakim kapacitetima, koordiniranjem i odgovornou za provedbu kolektivnih ciljeva u obrazovanju. Stvaranje obrazovnih politika -U razmatranju obrazovnih politika, korisno je govoriti o stvaranju obrazovnih politika, a ne o obrazovnim politikama kao finalnom proizvodu. iljak (2009) smatra da obrazovnu politiku sudionici stalno oblikuju i odravaju te se ne moe svoditi na odluke ministarstva i njihovu provedbu. Svaka obrazovna politika ukljuuje politike, ekonomske i drutvene dogovore, a odnosi snaga ovise o dominantnim vrijednostima u odreenom drutvu. Obrazovne politike su proces temeljen na izborima, a koji ukljuuje usvajanje odreenih djelovanja i zanemarivanje drugih. Rezultat kompromisa izmeu velikog broja ciljeva i utjecaja, u borbi interesa u odreenom okruenju. Komparativna analiza obrazovnih politika Kod provoenja komparativne analize obrazovnih politika, Rui (2007) naglaava da donoenje zakljuaka na temelju koritenja jedinstvenog kriterija za sve obrazovne politike nije primjeren niti odriv pristup. Metode koje se koriste u analizi ovise o ciljevima provoenja analize obrazovnih politika, politikama koje se analiziraju te podruju iz kojeg dolazi istraiva. Dok vrste pitanja koja se postavljaju u analizi ovise o svrsi provoenja, poloaju onih koji analiziraju te ogranienjima u analizi. Usporedbe na razini vrijednosti- Vrijednosti u pedagogijskoj teoriji i praksi Wing-On (2007) definira pojam vrijednosti koji se koristi u pedagogijskoj teoriji i praksi kroz: (1) vienje vrijednosti na osobnoj razini odnosi se na vrijednosti u pedagogijskoj teoriji i praksi koje su usmjerene na moral i razvoj osobnosti. 2) Vienje vrijednosti iz kolektivne perspektive odnosi se na usmjeravanje na drutvene vrijednosti, kulturoloke vrijednosti, politike vrijednosti, graanstvo te sustave vjerovanja kao to su religije i ideologije.

Wing-On (2007) pie da bez obzira na koritenu metodologiju, istraivanja vrijednosti u komparativnoj pedagogiji uobiajeno odgovaraju na pitanja: Koje su vrijednosti odreenog drutva? Kakav je odnos izmeu osobnih i drutvenih vrijednosti? Zato se naglaavaju odreene vrijednosti te se razumijevaju u okviru odreene tradicije? Na koji nain su vrijednosti ukljuene u obrazovni sustav? Postoji li razilaenje u obrazovnim politikama (s obzirom na vrijednosti tvoraca obrazovnih politika) i primjeni (s obzirom na vrijednosti glavnih dionika obrazovnog sustava studenti, nastavnici, kola) Razine usporedbe vrijednosti Istraivanja koja spadaju u podruje komparativne pedagogije po svom dizajnu te analiziraju vrijednosti u razliitim drutvenim i politikim sustavima. U razmatranju komparativnih istraivanja, Wing-On (2007) navodi tri razine usporedbi vrijednosti: (1) Veliina, podruje i sloenost istraivakog pitanja (2) Studije istih i razliitih vrijednosti (3) Usporeivanje sluajeva u kvalitativnim istraivanjima. (1) Veliina, podruje i sloenost istraivakog pitanja -(a) Veliko istraivanje, vei broj istraivaa i sloene instrumente Primjer za veliko istraivanje s veim brojem istraivaa je studija statusa obrazovanja za demokratsko graanstvo u zemljama OECDa. (b) Manje istraivanje, nekoliko istraivaa i jednostavniji instrumenti Primjer za manje istraivanje je usporedba stavova nastavnika o demokratskom graanstvu u pet zemalja. (c) Veliko istraivanje, jedan istraiva, razliita podruja i instrumenti Primjer za veliko istraivanje s jednim istraivaem je usporedba politike socijalizacije u pet zemalja. (2) Studije istih i razliitih vrijednosti (a) Studija istih vrijednosti Primjer studije istih vrijednosti je ispitivanje tvoraca obrazovnih politika u pet zemalja pri emu je utvren poseban kriterij za odabir istraivaa i sudionika u istraivanju. Razvijena su etiri kriterija na temelju kojih su odabrani voditelji istraivanja (strunost u obrazovanju za demokratsko graanstvo i/ili istraivakoj metodologiji; usmjerenost na budunost; zainteresiranost za podruje istraivanja; posveenost studiji). (b) Studija razliitih vrijednosti Primjer studije razliitih vrijednosti je studija manjeg broja voditelja obrazovnih institucija u razliitim zemljama. Provodi se

ciljano uzorkovanje tako to se iz svakog okruenja(zemlje) bira voditelj obrazovnih institucija koji se razlikuje u odnosu na politiku/ideoloku pripadnost, drutveni poloaj, spol i regiju. U dizajnu studije posebna se panja posveuje oblikovanju pitanja koja su vana za odreeno okruenje (zemlju). (3) Usporeivanje sluajeva u kvalitativnim istraivanjima Primjer kvalitativnog istraivanja je usporedba studija sluaja kola u est zemalja, a koja uzima u obzir politiku vlade, znanje/vrijednosti koje se promoviranju, graanske vrijednosti. Svaka drava sudionica odabrala je kole u kojima e se provoditi studija sluaj.