You are on page 1of 13

9. avgust Ti{a beAv 4.

septembar Evropski dan jevrejske kulture

2431. avgust Bejahad Opatija, 28. septembar Erev Ro{ Ha{ana

Sarajevo, juli 2011. / Av 5771.

Obnovljeno logorsko groblje na @idovskom groblju u \akovu

Jevrejski glas /1/ juli 2011.

Umjesto uvodnika

Izlazi ~etiri puta godi{nje Published four times a year Broj 50 juli, 2011. Glasnik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine Herald of Jewish Community of Bosnia and Herzegovina Izdava~/Publisher Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine Glavni urednik Editor-in Chief: Jakob Finci Odgovorni urednik: Pavle Kaunitz Redakcijski kolegij: Bobo Ko`emjakin, Eli Tauber, Pavle Kaunitz, Klara Pelja i \oko Ninkovi} Dopisnici iz inostranstva: @eljko Ku~inovi}-^aja, Aron Albahari Fotograf Redakcije: Branko Gruji~i} Lektor: Gordana Girt [tanparija: Unioninvest plastika DTP: Sr|an Ninkovi} Adresa uredni{tva Editorial Staff Addres: Jevrejska op{tina Sarajevo za Jevrejski glas Hamdije Kre{evljakovi}a 59 71000 Sarajevo tel. 229-666 229-667 Rje{enjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Jevrejski glas je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 279, dana 22.4.1993. godine E-mail: jevrejskiglas@yahoo.com

Dakle, moj apel nije uspio i mislim da je dolo vrijeme da funkciju Odgvornog urednika prepustim drugome - neka se on malo pati. Moda je tako i bolje. Plakao sam, molio sam, kukao sam, vritao, prijetio i niko nita. Moram i ovom, posljednjom prilikom da istaknem kako je oito da vam ova novina i ne znai ba neto posebno, jer u nju nita ne ulaete niti se trudite da sauvate javno vae uspomene i da ih podijelite sa svojim sunarodnjacima.. Ja sam se, eto, umorio i diem ruke predavajui se posije viegodineg nastojanaja da stvorim jedne interesantne novine koje e pripadati svima vama. Mislim da sma u tome i uspio, ali uz velike napore i odricanja, ponekad sastavljajui, skoro sam, itavu novinu. Jer, priznaete, Jevrejski glas nije kao beogradski Pregled, nije kao zagrebaki Ha kol, ima on onu neku nama svojstvenu sarajevsku duu, onu toplinu i bliskost koja nam je potrebna da hranimo svoju duu i da se prisjeamo lijepih i vrijednih stvari. Pokuao sam, isto tako, da sauvam i vri-

Kumio sam i molio - sada odlazim!

IZVJETAJNA GODINJA SKUPTINA

jednosti ove nae zajednice i da ono do ega sam dolazio istraivanjem ili sluajno, podijelim sa vama. Znam da vam se to dopadalo i da ste voljeli va Jevrejski glas, ali to niste pokazali na djelu, jer ja nisam traio estitke i odobravanja, ja sam vas samo preklinjao da piete, da aljete slike i dokumente, da ono to znate, ono o emu razmiljate podijelite sa svekolikim jevrejstvom Bosne i Hercegovine, a bogami i ire. Zato, ja odlazim. Ali, ostavljam vas u dobrim rukama. Naredne brojeve, pripremat e i biti odgovoran za njih (odgovorni urednik), moj prijatelj, vrsni novinar britkog pera, Pavle Kaunitz. U ostalom, on je i pripremio (uz moju vie savjetodavnu pomo) i ovaj brojJevrejskog glasa. Sada , ja mogu sa distance, kao i vi, dragi moji prijatelji , da samo itam na list i da aplaudiram. Ali, dozvolite mi da vam kaem, da ja to nisam u stanju i da u nastaviti da saraujem u novinama i pomaem Pavlu koliko god mogu. Ja nastavljam da piem. A vi ? Eli TAUBER- Lelo

i posebno apostrofirano. No, moramo se suoiti sa realnou u naoj sredini, duboko svjesni da se neto mora uiniti, kako bi to vei broj aktivista, naih lanova preuzeo odgovornost za ukupan rad Optine i Drutva. U Izvjetaju o radu pokualo se obuhvatiti sve ono to se znaajno deavalo u naim prosto-

U Sarajevu je novi Federalni ministar kulture i sporta, gospodin Salmir Kaplan, organizovao sastanak sa predsjednicima nacionalnih kulturno-prosvjetnih drutava La Be nevolencija,Napredak,P rosvjeta i Preporod, gdje je razgovarano o planovima i projektima koje drutva imaju, kako pojedinano, tako i u okviru Koordinacije nacionalnih kulturno-prosvjetnih drutava. Ministar Kaplan je istakao da je ovogodinji Budet Federacije BiH nii od prethodnog, te da se oekuje novo smanjenje, tako da e i sredstva za drutva u ovoj godini biti znatno nia od prologodinjih. Na predstavnik je predloio da se u okviru sredstava koja rasporeuje Resorno ministarstvo izvri korektna

Sastanak sa Federalnim ministrom

U prisustvu neto preko 60 lanova nae Optine, u subotu, 28. maja 2011. godine, u ime Predsjednitva Jevrejske optine i Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog drutva La Benevolencija, Izvjetaj o radu za period maj 2010. - maj 2011. godine je podnio Boris Koemjakin, predsjednik Optine. Relativno mali odziv lanova u odnosu na broj pozvanih, a pozvani su bili svi punoljetni lanovi,

Sastanak s ambasadorom NR Kine


U prostorijama naeg drutva La Benevolencija, dana 27.05.2011. godine, u drutvu predstavnika druga tri nacionalna kulturno-prosvjetna drutva Napredak,Preporod i Prosvjeta, primili smo njegovu ekselenciju Wang Fuguoa, ambasadora Narodne Republike Kine i kulturnog ataea te mnogoljudne zemlje, gospodina Deng Conga. Ambasador NR Kine, g. Fuguo je jedini ambasador neke od akreditovanih ambasada u Bosni i Hercegovini koji je prepoznao i finansijski pomogao organizaciju zajednike prezentacije kulturne batine naih naroda i drutava, manifestaciju koju smo kao koordinacija drutava organizovali u maju mjesecu u Sarajevu. Prilikom ovog sastanka, koji je protekao u srdanoj atmosferi, u ime naeg drutva La Benevolencija, u znak zahvalnosti, a kao simbol viestoljetnog boravka Jevreja na prostorima BiH, izvrni direktor Boris Koemjakin je gospodinu ambasadoru poklonio reprint Sarajevske Hagade.

govori o injenici da je interes za aktivnosti Optine i drutva La Benevolencija prilino mali, to brine, a to je u samom Izvjetaju

rima ili u drugim lokacijama i sredinama gdje smo bili prisutni. Kada bismo, sagledavajui sve nabrojane

aktivnosti po sekcijama i komisijama, bili samo sluaoci jednog izvjetaja, mogli bismo zakljuiti da je uinjeno mnogo, to jeste injenica, ali je, takoer, injenica da je sve to uinjeno s malim brojem aktivista i uz veliki napor. Svi lanovi mogu, ukoliko to ele, u kancelariji Optine dobiti na uvid i itanje cijelokupan Izvjetaj o radu za protekli izvjetajni period, a isti e biti i objavljen na web stranici naeg Drutva. Razmiljali smo da cijelokupan Izvjetaj objavimo u Jevrejskog glasu, ali smo zbog nedostajuih sredstava odluili da isti bude dostupan na web stranici i direktnim uvidom u prostorima nae Optine. Nadamo se da e naredne godine, kada budemo birali novo rukovodstvo Optine i Drutva, interes lanova i odziv na samu Skuptinu biti daleko vei, te apelujemo da ve sada razmiljate o potencijalnim kandidatima za lanstvo u predsjednitvu i drugim tijelima Optine i Drutva La Benevolencija.

analiza prioriteta i eventualna preraspodjela kojom bi se favorizirali konkretni projekti koji prezentiraju kulturno stvaralatvo naroda i manjina s prostora Federacije BiH, a koje svakako prezentiraju naa

drutva, pojedinano i zajedno. Takoer, Ministar Kaplan je zamoljen da obrati posebnu panju na zahtjev za sredstva za sufinansiranje Evropskog dana jevrejske kulture 2011. godine.

Jevrejski glas /2/ juli 2011.

Jevrejski glas /3/ juli 2011.

Doga|aji

Bohorete

U Banjaluci poloen kamen temeljac za izgradnju jevrejskog kulturnog centra i sinagoge.

SUSRETI JEVREJSKIH ENA BIH U NEUMU


Ove godine je po drugi put u Neumu organizovan Seminar ena Jevrejki iz Bosne i Hercegovine od 22.05. do 24.05. 2011. Seminar je realizovan u organizaciji Jevrejske optine Sarajevo, enske sekcije Bohoreta i uz finansijsku podrku JOINT-a, sa g. Robertom Derasijem na elu. Imale smo obezbijeena dva puna pansiona u ugodnom ambijentu hotela Zenit, koji je pruao odgovarajue prostore i za zabavu i za edukaciju. Na Seminaru su uestvovale ene iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Mostara i Doboja. Ove godine, naalost, nije bilo predstavnica iz Banjaluke, koje su izostale iz opravdanih razloga. Prvi dan, 22.05.2010, krenule smo iz Sarajeva u 11:00 sati, poto smo saekale predstavnice iz Tuzle, Doboja i Zenice, a usput su nam se pridruile predstavnice iz Mostara. Putovanje je bilo ugodno i veselo, uz pjesmu i zaustavljanje po potrebi. Po dolasku uesnica u hotel, smjetaj i registraciju, uslijedila je veera, a zatim otvaranje susreta u 20 sati, u sali gdje smo mogle u miru poeti sa radom. Bilo nas je ukupno 50. Kratki osvrt na rad i aktivnosti ena u pojedinim optinama dale su predstavnice optina. Predavaica, prof.dr. Nada Ler - Sofroni je otvorila diskusiju na temu ensko - mukih odnosa u Starom zavjetu, sa akcentom na dijelove koji govore o ljubavi i erotici, sa posebnim osvrtom na Pjesmu nad pjesmama, koja velia ovozemaljsku ljubav. Dobile smo zadatak da do sutra razmislimo o likovima naih pramajki i njihovim linim dramama. Poslije predavanja smo prele na terasu hotela, gdje smo uz ivu muziku plesale do kasno u no. Sutradan iza doruka se nastavilo predavanje na zapoetu temu, sa refleksijama na savremenu enu.

Poslije ruka smo imale slobodno popodne koje smo nas dvadesetak iskoristile za vonju brodiem po Neumskom zalivu. Vrijeme je bilo oblano, ali su se najhrabrije ak i okupale. Poslije veere opet muzika i ples i jedno divno druenje. Sutradan smo imale slobodno sve do ruka, poslije ega smo krenule nazad za Sarajevo. Ovaj seminar e nam ostati u prelijepom sjeanju, bilo je zabavno i edukativno. Zahvaljujemo se svim organizatorima iz Jevrejske optine, g. Robertu erasiju na finansijskoj podrci i prof. dr. Nadi Ler - Sofroni na interesantnim predavanjima. Gordana Girt
brodicom Neumskim kanalom do mjesta gdje se treba graditi onaj uveni most, meutim mosta jo nema ni na pomolu, ali putovanje je bilo vrlo ugodno i lijepo uz pokoju aicu rakije to nam je ponudio kapetan broda. To je trajalo sat i pol i za udo boije, kie nije bilo. Poslije toga opet ugodna veera i naravno, opet ples na terasi hotela. Iznenaenje veeri je bio nastup gospoe Rime kundri koja je otplesala solo taku balerine. Naravno poznavajui izgled gospoe Rime to je bilo smijeno i simpatino, a i za to su zaslune naa Dada i Rajka. Sutradan slijedi doruak, zatim ponovo u dvorani kratak rezime jueranjeg predavanja sa svim pohvalama gospoi Ler sa prijedlogom da se vidimo i dogodine sa novom temom i moda proirenim sastavom ena iz ex Jugoslavije. Moje impresije su bile te da je to jedan fantastian vid komunikacije sa enama iz drugih gradova to, naravno, pospijeuje ljudske odnose. Konkretno, ja sam se druila sa predsjednicom Jevrejske optine iz Tuzle i bilo mi je drago saznati neke detalje iz njihovog ivota. Ovakva druenje zaista doprinose meuljudske odnose kojih je sve manje. Nakon divnog oprotajnog ruka koji su nam pripremili iz hotela Zenit, sretni i zadovoljni ukrcali smo se u na autobus i krenuli prema Sarajevu. Moete zamisliti radost naeg vozaa aira da nas se rijei, ali ni to nije sve. Svaka ena je imala potrebu da zatrai da se autobus malo zaustavi da se neto kupi ili popui koja cigareta. Gospoa Zlata je bila nemona da to ospori i tako je putovanje malo due potrajalo ali je napokon okonano uz pjesmu i smijeh, naravno. Ovakvih putovanja treba biti, lijepa su, pamte se i ine ivot lijepim. Uz svu zahvalnost organizatorima pozdravlja vas Tatjana engi.

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS Aleksandar Dombi, mnogorbrojni zvaninici RS i predstavnici gradova Banjaluke i Modina prisustvovali su danas polaganju kamena temeljca za izgradnju Jevrejskog kulturnog centra i sinagoge u Banjaluci. Savjetnik predsjednika RS Arie Livne zahvalio je predsjedniku Miloradu Dodiku, kao i gradonaelniku Banjaluke Dragoljubu Davidoviu to su zajednikim snagama omoguili da Jevreji ostvare njihov dugo oekivani san, a to je poetak izgradnje ovog hrama. Ovo je istorijski momenat i nalazimo se na mjestu gdje e poeti ivot, a gradnjom hrama stvaramo istorijsku pravdu za jevrejski narod, istakao je Livne i dodao da je za njega dananji dan od specifinog znaaja, jer hram koji e biti podignut posveuje uspomeni na svoju majku, koja je uguena i spaljena u gasnoj komori u Auvicu. Gradonaelnik Banjaluke Dragoljub Davidovi rekao je da je podizanje sinagoge za dobrobit i grada i Jevrejske zajednice,

kao i da je to rezultat dobre saradnje Grada Banjauluke sa nacionalnim manjinama. Podizanje ovog hrama je sigurno znaajan za grad Banjaluku iz razloga to alje pozitivnu poruku svijetu koja e otii odavde, istakao je Davidovi. Gradonaelnik Modina Haim Bivas je istakao da veeras u Izraelu poinje institucionalni dan sjeanja na est miliona stradalih u Holokaustu, te dodao da je podizanje hrama u Banjaluci dodatna potvrda vjeitoj tenji jevrejskog naroda za opstankom na ovim prostorima. Tokom Drugog Svjetskog rata i Holokausta, gradsko jevrejsko svetilite je bilo uniteno i spaljeno od ustako nacistikog reima Nezavisne Drave Hrvatske. Tokom perioda okupacije, gotovo cijela jevrejska populacija u gradu - ene, djeca i mukarci bila je iskorijenjena. Pored visokih zvaninika RS, ceremoniji polaganja kamena temeljca prisustvovala je i predsjednica Skuptine Srbije Slavica uki-Dejanovi, vjerski predstavnici, kao i mnogi predstavnici iz kulturnog i javnog ivota Grada Banjaluke.

JEDNO LIJEPO PUTOVANJE


Jednog lijepog jutra mjeseca maja krenula je grupa ena iz Sarajeva prema Neumu. U grupi je bilo tano 47 ena iz gradova BiH (Sarajevo, Tuzla, Zenica i Mostar). Moete zamisliti kako je bilo naem oferu airu s nama. Starosna dob ena je od 60 do 85.godina Sluajno sam se i ja nala u toj grupi i nije mi ao. Putovanje je krenulo ugodno, pria, pjesma i pokoji sendvi. Raspoloenje divno, ali u to e nam gospoa Zlata proitati Vrabac, to je trebao biti humoristini prikaz putovanja iji autor je na lan Pavle Kaunitz. Meutim to ni malo nije bilo humoristino za nas, ve vie neprikladno i to nas je oneraspoloilo. Putovanje se nastavlja u utanju. Meutim raspoloenje se naglo popravlja kad autobus stane u Jablanici kod Maksumia, gdje ve na samom izlazu mirie peena jagnjetina. Tako se ene raspoloie uz kafu, sok i peenu jagnjetinu. Nakon jednog sata odmora, putovanje se nastavlja uz pjesmu. Vrijeme je prilino dobro, bez sparine i stiemo oko 16 asova pred hotel Zenit u Neumu. Smjetaj se vrlo brzo obavio uz dobru organizaciju, svi smo bili zadovoljni. Poslije kratkog

Pripremila: Tatajana ^engi}

odmora slijedi zajednika veera, koja je uz prijatnu atmosferu i dobru hranu zavrila. Slijedi iznenaenje veeri, samo za nas organizirana je muzika na terasi hotela. Nakon kratkog zagrijavanja, uz poneko pie, moete zamisliti kako to izgleda kada toliki broj ena plee bez nadzora mueva. Sve je to trajalo do 12 sati u noi kada je bio fajront i odlazak na spavanje. Sutradan ujutro lagani doruak i kafica, zatim slijedi i razlog naeg putovanja tj. struno predavanje gospoe Nade Ler Sofroni, koje je poelo u 10 i trajalo do 14 sati. Svi smo se precizno okupili u sali sa olovkama i malim blokom za pribiljeke. Predavanje je bilo tematsko i radilo se o historiji jevrejskih ena kroz bibliju, taan naziv nisam zapamtila, izvinjavam se. Meutim, predavanje je bilo impresivno, zanimljivo i sluali smo bez daha. Gospoa Nada ima specifian nastup kod izlaganja, moemo rei ak dramski, to je predavanje uinilo jo zanimljivijim. Nakon predavanja slijedi ruak i poslije toga iznenaenje dana koje su organizirale nae drage Bohoretice: Nela, Rajka, Dada... to je krstarenje Jevrejski glas /5/ juli 2011.

Jevrejski glas /4/ juli 2011.

Doboj-Kladovo

Doboj-Kladovo
rekao da mu je to elja. Nas je bilo puno, samim tim je bilo i puno elja. Svi smo se trudili da ispunjavamo jedni drugima nae i njihove elje, mada mislim da je najvie elja ispunio Robert Derasi, teta Ela, Mina, Liza,Viktor i naa Mila. Sigurno im nije bilo lako i jednostavno. Radionice su bile odline, a to su potvrdili nai radovi koji nama djeci ostaju kao uspomena iz Kladova i ivot je lijep... veliko zadovoljstvo nam je bilo i to to je Mirjana Lehner i nae radove kontrolisala, a ono to mi je rekla da popravim i docrtam nije mi bilo ni teko. I ove godine je bio organizovan izlet na kome smo mi djeca dobili plave majice u kojim smo se vratili kui. U nedjelju vee, nakon veere i koncerta Boaza, prireeno nam je posebno iznenaenje.Taj mali gradi je bio obasjan crvenom, plavom, zelenom, zlatnom i utom bojom sa nae, a isto tako u isto vrijeme i sa Rumunske strane. Dunav je izgledao kao iz bajke, a nebo je bilo obasjano iskrama raznih boja koje su se oslikavale i nestajale u velikom plavom Dunavu. To vee ni Dunav ni Kladovo nisu bili kao obino, kao svakog drugog dana. I ovoga puta moramo da pohvalimo Miju i njeno pozorite. Svi su bili odlini, svi su nas nasmijali do suza. Svi su bili kao pravi pravcati glumci. Po prii naih roditelja, uli smo da su i predavanja za odrasle bila ista desetka. Mia i Ivana su uestvovale u Karaokama, pjevale su na mikrofon, a na spavanje se ilo i u pono. Za sve uesnike, za nas male, one starije, pa i za najstarije, prije odlaska kui

@ivot je lijep

SEMINARI

U KLADOVU NITA NOVO


lanovi nae Zajednice i ove godine su prisustvovali Porodinom seminaru koji je u Kladovu organizirala Jevrejska zajednica Srbije
Rekli bismo, gotovo ve po tradiciji, lanovi bosanskohercegovake Jevrejske zajednice za prvomajske praznike, obilato opskrbljeni iem i piem, polaze hrabro i stoiki na dug i poprilino zamoran put do Kladova. Ono to ih iz godine za godinom motivira da se dinstaju dvanaest, trinaest sati u malom iznajmljenom autobusu jeste, pored druenja, i nagrada koja ih eka na kraju iscrpljujueg putovanja, a to je ponovni susret sa dragim prijateljima iz dijela ostalih zajednica bive nam deele, te, naravno, bogat i raznovrstan program koji domaini pripremaju za ove susrete. Ponuena seminarska predavanja kreu se u dijapazonu od povijesnih, kulturnih i onih tematski vezanih za specifinu jevrejsku tradiciju, tako da svatko od uesnika moe da se opredijeli za ono to ga ponajvie interesira. U ponudi su jo i teatarske predstave, koncerti, raznovrsne i zanimljive radionice. Oni, pak, koji ne iskazuju zanimanje za uljanje stolica i fotelja u hotelskim salonima tijekom ovih sesija imaju mogunost da se, ako ne ba intelektualno, ali onda svakako fiziki zamaraju u trim sali ili na hotelskoj terasi pokuavajui pod budnim okom neumorne Nives Bajsman (Osijek) da po tko zna koji put i iz tko zna kojeg pokuaja ovladaju plesnim koracima i kompliciranom koreografijom tradicionalnih izraelskih igara. Trea skupina uesnika, jedva neto malobrojnija od upornih cjelodnevnih etaa uz i niz Dunav, iskoristila je ovo nekad prazniko vrijeme za hodoae po debatnim klubovima rjeavajui ponajee brojna aktualna tekua pitanja koja optereuju, kako pojedince i njihove obitelji, tako i nae zajednice, okruenje, ali boga mi i svijet u cjelini. Jednom rijeju, pod parolom ivot je lep organizatori, aktivisti jevrejskih zajednica iz Srbije ponudili su i ove godine pregrt zanimljivih sadraja uesnicima od onih najmlaih do onih po nekoliko puta najmlaih. I na kraju kada se sumiraju iskustva, kada se sve zbroji, a poneko i oduzme ivot je zaista lep. Pavle Kaunitz

U Tuzli odran Seder Pesah 5771


Na prvi dan Pesaha, 15. nisana 5771, odnosno 19. 04. 2011. godine po graanskom kalendaru, u Tuzli je odrana Seder veera kojom smo proslavili veliki praznik Pesah. Inicijativa za odravanje Sedera je potekla od predsjednice Jevrejske optine Tuzla, gospoe Marine Rajner koja me je kontaktirala i zamolila da sa svojom suprugom doem u Tuzlu i vodim obred. Rado sam se odazvao pozivu i mogunosti da prenesem svoje skromno znanje o prazniku Pesahu i obredima vezanim za ovaj veliki jevrejski praznik Jevrejima Tuzle. Seder je odran u Nacionalnom restoranu hotela Tuzla. Oko 30 lanova J.O. Tuzla se okupilo da po prvi put nakon vie decenija svetkuje Praznik slobode. Atmosfera je bila prelijepa, a raspoloenje na najviem nivou. Svi uesnici su paljivo sluali objanjenja, blagoslove i samo Kazivanje o izlasku i aktivno uestvovali u samom obredu. Nakon obrednog dijela veere, nastavili smo druenje do kasno u no. Moja supruga Anna i ja smo pokuavali da odgovorimo na mnogobrojna pitanja iz ega se mogla vidjeti elja prisutnih da o svojoj tradiciji naue neto vie. Nadam se da e ovo biti podsticaj Jevrejskoj optini Tuzla da nastavi sa misijom ouvanja jevrejske vjere i tradicije kroz svetkovanje jevrejskih praznika. Igor Ko`emjakin

I ove godine smo bili uesnici tradicionalnog porodinog seminara na velikom plavom Dunavu. U petak, 29.04.2011, u 7 i 30h smo se okupili ispred nae Jevrejske optine u Doboju i krenuli za Kladovo. Nas etrnaest lanova nae Optine smo se rasporedili u tri auta. Nas djece je bilo estoro i svi smo bili nestrpljivi ... Pred Beogradom nae mame i tate su se dogovorili da pauzu pravimo u Beogradu i tada smo posjetili Kalimegdan i Zoloki vrt. Slikali se sa Samijem, napravili jo dosta lijepih fotografija, a zatim nastavili put ka Kladovu. Jedva smo ekali da stignemo, svako u svome autu je iza svake krivine gledao da ugleda Dunav. I konano, nakon dugog, dugog puta, pojavio se Dunav i stigosmo u taj mali gradi na samom Dunavu. Odmah smo ga prepoznali, jer ga pamtimo od prole godine. U Kladovo smo stigli u 15 i 45h,u holu hotela nas je doekala teta Ela, Viktor, Mina, svi dobro raspoloeni i svi su zraili nekom posebnom energijom.Osmijeh na licu je bio kod svih pa i kod nas koji smo doli.Istog trena smo zaboravili na putovanje, na etiri granice koje smo preli da bi stigli u Kladovo. Nai roditelji su samo ostavili dokumente na recepciju hotela, a mi djeca smo otili da potraimo nae drugare. Lana Davida iz Zrenjanina, Danilo i Andrej Elija, Mia i Ivana Eleonoru iz Beograda, a zatim smo svi, ali svi, se okupili u Banket sali i prisustvovali smo otvaranju

Velikog porodinog seminara. Kako je ko pristizao sala je bivala sve punija i punija.Teta Ela nas je sve drala na oku.Mina, Liza,Viktor i Mila zajedno sa tetom Elom su dali sve od sebe da nam nita ne fali. I Boaz je bio odlian, uz njegovu muziku smo igrali, plesali i skupa sa njim i zapjevali. Sva djeca, oni mali, mi malko vei i oni najvei smo napravili zajedniku fotografiju sa Robertom Derasijem, jer je

imali smo mogunost da biramo vonju brodom po Dunavu ili posjetu Hidroelektrani erdap1. Mi smo sa naim roditeljima posjetili Hidroelektranu i tom prilikom smo vidjeli jo jednu fabriku. Veliko hvala Robertu Derasiju, veliko hvala teta Eli i njenoj ekipi, veliko hvala svim vaspitaima. Veliko,veliko hvala hotelu erdapi svom osoblju koji nas je izdrao sva etiri dana. Nakon ruka, u ponedjeljak, 02.05.2011, u 14h smo mi Dobojlije sjeli Jevrejski glas /6/ juli 2011.

svako u svoje auto kako smo i doli i krenuli toga dana iz Kladova za Doboj i Tesli. Puni utisaka, dobrog raspoloenja i kad smo se pozdravili sa uesnicima, sa tetom Elom i ostalima organizatorima svi, ali ba svi smo imali samo dvije elje:da sretno stignemo svako svojoj kui i da se ponovo dogodine vidimo na velikom plavom Dunavu, ivot je lijep... Lana, Ivana., Andrej i Njego{ Jevrejska op{tina Doboj Jevrejski glas /7/ juli 2011.

Purim

Purim
Odlueno je pritediti energiju glasake nam nacije, Te na kljunim pozicijama, kako u rukovodstvu kau, Treba drat predsjednike na doivotnom stau. A za razne komisijice i tamo neke trice Demokratski emo birat uvijek novo lice. *** Uvodimo inovacije, sve znaajne novine Na blagajni tako, preko anka do gotovine. Za poteze ove trebalo je dara Jedini je problem - nema dosta para. *** Uz ove poteze jo se jedna zgoda prua, Ispunjena bie svaka bua na policama knjikim. Sve e rupe popuniti izdanjima frikim, a ko drugi tvrdim smjelo do na dragi Tauber Lelo. Zadaa je Leli sveta da po internetu stalno eta, Pa to vidi i to uje u stranice nove kuje. Sve ga maze, sve ga paze uvaju ga brino, ba od pera muze Zbog resave silne da ne bude uze. *** Ve odavno je jasno ba kao na dlanu Uspjeni smo bili i na meunarodnom planu! *** Podigla se strana bura Od Sarajva do Strazbura Nema prave demokracije Sa samo tri nacije. Biran mora biti svako, Ispravno je samo tako, Kae Jaki nisu trice: Preko suda do pravice! *** Grga na Koemjakin drugi, na svu sreu Zaposlen trajno u Meureligijskom vijeu Krenuo put sjevera preko grada Osla Sve do vedske zbog znanstveno istraivakog posla. A tamo neoptereen egzistencijalnim brigama Svo se vrijeme druio samo sa strunim knjigama, Pa je tako umjesto diplome o steenom znanju Na zavrnom ispitu dobio - za suprugu Anju. *** Imali smo uspjeha na polju kulture Staru smo robu dijeli u tri-etri ture, A to se izlobi tie i tamo nekih slika Doi na otvaranje nije nam navika. *** Radio se projekat pa smo dali krvi Da bi se dokazalo ko je Jevrej prvi. Stigli rezultati, struna analiza Da bi pravi bio treba engen-viza. Akenazi iz Maroka, a Sefardi iz Praga Znanstveno je dokazana genetska nam snaga. Sad kad znamo ko smo, odakle su nam stari Sredie se odmah sve ostale stvari. Zbog saznanja novih samo vabo ronda Nestae mu para iz Klaimsovog fonda. *** I omladina je naa shvatila situaciju Pa formirala svoju komisiju za devastaciju, Te umjesto da se na Toru furaju Sada oko Sarajeva hotele rasturaju. Treba skrit tu kabinu i poneki bide Da se seminarski dometi to jasnije vide. Vjerujte mi, tek zlobnika je runa pria Da po sobama ima praznih flaa od pia. *** I zaista, traeva i ogovaranja dosta je Zna se - na naim mladim svijet ostaje.

VRABAC
Dobro doli prijatelji dragi i jo drae prije Veeranja feta kao druge nije. Nae vrijedne tetice iz sekcije Bohoretice Spremile akonije i svakakve slastice. Pripremile nam svega, a boga mi i svata Tako ti to doe kad im proradi mata. Burekitas i pitice, salatice, a nae se i mesa Omrsite se dragi moji pre maskirnoga plesa. *** Talmud kae, tvrdi Lelo, a prije njega Tora Noas se ba svako podnapiti mora. Ne treba to ba estina biti ili rujno vino Moe kola, sok i tonik, samo nek je fino. *** Da bi se maskirali precizno bez greke Mnogi od nas proli su kroz tegobe teke. Iso na je tako iz nekokvog buaka Za veeras izabrao masku trezvenjaka. Od ipova Tomo ugrabio ansu ivu Pa mu maska predstavlja Sarajevsku pivu. Duko voza policajac htjede biti I odoru plavu kriom nabaviti. Nije mogo kupit tu traenu robu Svu je lovu spisko na prometnu globu. Maja naa ljupka, o kakve li sree Maskirana ba je ko vaza za cvijee. Muio nam se danima nama dragi Lelo Izabrati pravu masku ba za ovo sijelo. Tragao i tragao, svaka ast i dika, Nigdje nije naao masku predsjednika. Jedino nam Bobo bez maske je osto Tek na glavi prazan fiek minus deset posto. Al da ne bih duljio jo nisam na vlasti Neka feta pone vedro i u slasti Do ponoi e i onako svaka maska spasti. Kae Cile, moj ti pobro, Da je dobro, nije dobro Da je lako, nije lako Al to znade ovdje svako. U deeli ovoj nema neke volje Da narodu naem bude malo bolje. Dok vlast dre ovakove fore Samo e nam biti sve gore i gore. Kako bi odgovorili na ovo teko vrijeme krize I sauvali sve tanje donatorske devize, A pritom odgovorili na povjerene nam funkcije Krenuli smo zajedno putem rekonstrukcije. Za poetak da bi oslobodili prijemnu kancelariju Poslali smo Jakicu i Nau u diplomaciju. Pa sada mjesto da sa strankama muku mui Vrla nam Naica u vici marljivo jodlanje ui. *** Zatim slijedi korak drugi i nove odluke teke. Da nam se Bobo na sprat ne bi penjao pjeke I svakodnevno se tako zamarao esto Osmiljeno mu je u prizemlju direktorsko mjesto. *** Pa redom dalje, a sve u cilju silne racionalizacije,

I BI SIJELO...

Pripremila: Klara Pelja


nije im pruena prilika da paradom kroz salu, pokau svoje maske i za taj svoj trud budu nagraeni makar, aplauzom prisutnih.Trebalo bi barem, njima dati ansu, podrati ih i stimulisati da bar oni nastave ovu lijepu tradiciju. Istinu govorei, bilo nam je lijepo i veselo

Purimsko sijelo u naoj Optini uvijek je bio dogaaj za koji se dugo spremalo i koji se nestrpljivo oekivao. I ovaj put bilo je tako, puna sala, dobro raspoloenje, bogata trpeza koju su pripremile vrijedne Bohoretice, elem, bilo je svega, osim maski. Izrada maski i uopte maskiranje inilo je posebnu dra i do samog Sijela nije se znalo kakve e biti maske, ko e se i

kako maskirati i naravno, ija e maska odnijeti prvu nagradu. Naalost, iz godine u godinu sve je manje maski, rijetko se ko od naih lanova, potrudi da za ovo, najveselije Sijelo pripremi bilo kakvu masku. Istina, Sekcija mladih pripremila je lijepo izraene krinke koje su prodavali po simbolinoj cijeni od 1 KM.U sali i ispred nje primjetila sam nekolicinu mladih koji su se maskirali, ali, naalost,

i bez maski to se vidi iz priloenih fotografija. Purimsko sijelo je i dalje prilika da se vidimo sa dragim ljudima, zapjevamo, zapleemo, proveselimo se. Na Pavle Kaunitz se potrudio da nas zabavi i nasmije nadahnutim tekstom purimskog Vrapca. Za sve one koji nisu bili na Sijelu, a bogami i za one koji su bili, a zbog loeg razglasa i graje u sali nisu dobro uli, objavljujemo u ovom broju, njegov tekst u cijelosti. Vidimo se na sljedeem Sijelu, sa ili bez maski!

STOLAC - 17. SIVAN, 5771.


lanovi JZ BiH pohodili grob Rav Moe Danona u Stocu
U nedjelju, 19. juna ili po jevrejskom kalendaru 17. sivana, lanovi Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine svih uzrasta, od onih mlaih do naih doajena, obili su grob Moe Danona, poznatog sarajevskog rabina. Obredni dio predvodio je David Kamhi. Na ovaj nain nastavljena je i ove godine stoljetna tradicija hodoaa u

Hodo~a{}e

Stolac i evociranje uspomena na burna razdoblja sefardske povijesti u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je da mjesto ukopa Moe Danona obilaze i pripadnici ostalih crkava i vjerskih zajednica jer ga mnogi, pored Jevreja naravno, smatraju svetim ovjekom, a njegovom posljednjem poivalitu pripisuju udotvorna (iscjeliteljska) svojstva. P.K.

Jevrejski glas /8/ juli 2011.

Jevrejski glas /9/ juli 2011.

\akovo

\akovo

U nedjelju, 5. lipnja 2011., na akovakom idovskom groblju odrana je tradicionalna komemoracija za rtve Sabirnoga logora akovo. Kroz logor je tijekom neto vie od pola godine (prosinac 1941. srpanj 1942.), koliko je logor djelovao, prolo nekoliko tisua, a ivote izgubilo gotovo est stotina ena i djece, najveim dijelom bosanskohercegovakih idova. Kao i svake prve nedjelje u lipnju, i ove su se godine u akovu u velikom broju okupili rijetki preivjeli logorai, te potomci i lanovi rodbine logoraa, pristigli iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Zagreba, Osijeka, Beograda i drugih gradova. Molitvu za rtve logora predvodio je zagrebaki rabin Luciano Prelevi. Prigodne rijei okupljenima uputili su predstavnici Osjeke, Zagrebake, Sarajevske i Beogradske idovske opine, predstavnik gradskih vlasti grada akova, preivjela logoraica Bjanka Auslender r. Levi, te Moric Albahari, ija je tetka bila jedna od rtava logora. Govornici su jo jednom podsjetili na strahote zloina poinjenoga nad europskim idovima, potaknuli na ouvanje spomena na rtve Holokausta, te izrazili nadu da se zloini takvih razmjera nee vie nikada i nikomu ponoviti. Kao i ranijih godina, vie govornika prisjetilo se i iskazalo zahvalnost grobaru Stjepanu Kolbu (Retfala, 1886. akovo, 1945.) ijom su zaslugom sve rtve akovakog logora pokopane u zasebnim grobnicama, pod vlastitim imenom i prezimenom. Kolb je vodio prijenos i pokop logorakih rtava, a nakon zatvaranja logora pa do kraja rata sauvao je, riskirajui i vlastiti ivot, toan popis imena rtava i grobnih mjesta na osnovi kojega su nakon rata sva grobna mjesta mogla

Obnovljeno logorsko groblje na @idovskom groblju u \akovu


izvoenje radova na Groblju povjeriti akovakoj tvrtki, i izbor je pao na tvrtku Tegrad, iji su djelatnici, iako nevini ovakvoj vrsti poslova, vrlo uspjeno izvrili povjerenu zadau. Radovi postavljanja novih ploa i ureenja staza na Groblju obavljeni su tijekom svibnja 2011. godine, s time da su poetkom lipnja naknadno postavljene i male ploe koje oznaavaju brojeve redova. Dovretak radova na zamjeni ploa i obnovi Groblja popraen je i objavljivanjem broure naslovljene Groblje rtava Sabirnog logora u akovu (Sarajevo, 2011.). Broura sadri osnovne podatke o inicijativi i tijeku obnove Groblja, saeti prikaz o Sabirnom logoru akovo (priredila Lea Maestro na osnovi iscrpne monografije Zorana Vasiljevia Sabirni logor akovo, objavljene u Slavonskom Brodu 1988.), vie fotografija koje prikazuju tijek radova, te zakljuno i popis svih imena logorakih rtava s grobnim mjestima. Broura je otisnuta netom uoi odravanja ovogodinje Komemoracije, te je bila podijeljena okupljenima na Komemoraciji. Prilog s popisom imena uvelike olakava nalaenje grobova, i stoga je od osobite pomoi svima koji u akovo dolaze odati poast lanovima svojih obitelji. Kao zakljuna priredba vezana uz dvogodinji projekt obnove Groblja predvieno je prireivanje Izlobe o akovakom logoru i njegovim rtvama. Zamiljeno je da se Izloba najprije odri u Sarajevu, ujesen ove godine, a potom da bude izloena i u vie drugih mjesta, ukljuujui i akovo. Branko Ostajmer
Jevrejski glas /11/ juli 2011.

biti oznaena. Svi okupljeni na ovogodinjoj Komemoraciji izrazili su posebno zadovoljstvo zbog injenice da su logorako groblje i poivalita logorakih rtava ove godine mogli zatei u dostojanstveno ureenom stanju, to proteklih godina nije bio sluaj. Stare limene ploe, postavljene na grobnim mjestima jo davne 1964., bile su zadnjih godina u vrlo loem stanju. Veinu ploa nagrizao je zub vremena, mnoge su bile iskrivljene i zahrale, a imena rtava ispisana na ploama bila su nerijetko toliko izblijedjela da vie nisu bila niti itljiva. Posljednjih nekoliko godina konju trave na Groblju obavljalo je akovako gradsko poduzee Univerzal, no ranijih je godina na pojedinim dijelovima Groblja izraslo grmlje i raslinje koje je trebalo ukloniti. Potreba zamjene ploa i ureenja Groblja bila je i vie nego oita, no tek 2009., pri Jevrejskoj optini u Sarajevu, pokrenuta je odluna inicijativa koja je u protekle dvije godine uspjela nadvladati sve financijske i organizacijske prepreke te ostvariti
Jevrejski glas /10/ juli 2011.

eljeni cilj obnovu logorakoga groblja. U dvogodinjem razdoblju projekt su podrali brojni pojedinci i organizacije, no konanom uspjehu najvie je pridonijela aktivistica Sarajevske jevrejske optine i koordinatorica cijeloga projekta, Lea Maestro, od koje je potekla sma inicijativa, te koja je aktivno sudjelovala pri izvoenju radova na akovakom groblju, te drugim potrebnim radnjama. Financijska sredstva za izradu est stotina ploa prikupljena su gotovo iskljuivo dobrovoljnim prilozima pojedinaca koji su uplaivali sukladno svojim mogunostima. Uglavnom je rije o lanovima obitelji logoraa s podruja Bosne i Hercegovine, no svojim su prilozima umnogome pripomogli i pojedinci iz Hrvatske i Srbije, a takoer i iz Izraela. U pokrivanju ostalih trokova prijevoza ploa, izvoenja radova na Groblju, i drugo spremno su pritekli u pomo Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Koordinacija idovskih opina Hrvatske, Savez jevrejskih optina Srbije. Nositelj projekta odluio je

\akovo

\akovo

IMATE FOTOGRAFIJE? NEKA BUDU DIO IZLOBE!


Povodom pripremanja Izlobe o Jevrejskom groblju u akovu i rtvama akovakog logora, ovim putem pozivam lanove da uestvuju u kreiranju komemorativnog dijela Izlobe koji e biti posveen rtvama. Ukoliko imate fotografije zatoenica akovakog logora, preivjelih, umrlih ili porodinih fotografija na kojima su rtve, kao svoj prilog donirajte ih za Izlobu! Potrebno je da fotografije donesete na recepciju Jevrejske optine u Sarajevu kako bismo ih skenirali i po zavretku Vam ih uredno vratili. U sluaju da imate ve skenirane fotografije, moete ih poslati na e-mail adresu: leamaestro@gmail.com Ovim putem se zahvaljujem svima koji su od prvog dana vjerovali i podrali Projekt rekonstrukcije logorskog dijela Jevrejskog groblja u akovu i koji su uestvovali u njemu od samog poetka kada se jo sve inilo nemoguim. Zahvaljujui Vama napravili smo spomenik za jedno doba koje se ne smije zaboraviti! Lea Maestro
Jevrejski glas /12/ juli 2011. Jevrejski glas /13/ juli 2011.

SUSRETI

IMIC U TIINI
lanovi Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine posjetili Internacionalni multireligijski i interkulturni centar IMIC Po pozivu fra. Marka Orolia, vraajui se poslije Komemoracije stradalim u logoru \akovo, lanovi nae Zajednice svratili su u malo pitoreskno selo Hrvatska tiina u kojem se u novoizgraenom i moderno opremljenom zdanju pored Crkve Blaene Djevice Marije smjestio IMIC - internacionalni multireligijski i interkulturni centar. Nau delegaciju doekali su vjerski slubenici Katolike i Srpske pravoslavne crkve, te Islamske zajednice i aktivisti IMIC-a, mahom mladi vjernici ove tri religije koji su priredili bogat i zanimljiv kulturno-umjetniki program. U neformalnom i prijateljskom razgovoru koji se tom prilikom vodio istaknuta je potreba suradnje meu religijskim institucijama abrahamske tradicije i znaaj raznovrsnih aktivnosti koje zajedniki realiziraju pripadnici ovih crkava i vjerskih zajednica. P.K.

Izlo`be

Koncerti

U RUKAMA AMINE VIOLINA GOVORI I PJEVA

SEROTTA U IROKOM BRIJEGU


Nastavlja se tradicionalna suradnja Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog drutva La benevolencija i Franjevake galerije iz irokog Brijega
Plodna suradnja i razmjena na kulturnom planu izmeu La Benevolencije i Franjevake galerije rezultirala je ove godine postavljanjem Izlobe dokumentarne ratne fotografije Edvarda Serotte u irokom brijegu. Otvarajui ovu Manifestaciju voditelj galerije fra Vendelin pozdravio je stotinjak prisutnih i istakao znaaj ove plodonosne suradnje i raznovrsnost likovnih sadraja koji se razmjenjuju ve godinama. Osnovne biografske i bibliografske podatke o Edvardu Serotti prezentirao je P. Kaunitz, dok je o umjetnikim dometima i duboko humanoj dokumentarnoj poruci Serottinih fotografija govorila Prof. Z. Finci. Dana 02.06.2011 god., u sali Jevrejske optine, a u organizaciji Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog drutvaLa Benevolencija, odran je koncert za violinu solo i violinu i klavir. Na koncertu su nastupile Amina Koldo-violinistkinja i Denana Hadi umjetnika saradnica - klavir. Na programu su bila djela A.Vivaldija, J. S. Bacha, J. Brahmsa, E. Blocha, R. edrina. U Sonati za violinu uz pratnju klavira in RE, Antonia Vivaldija, (obrada O.Respighi), solistkinja Amina Koldo je pokazala poznavanje stila kompozitora, zahvaljujui solidnoj tehnici i dobrim vladanjem instrumentom. Ovo se rijetko izvodi na koncertima kod nas. Izvodei Grave iz Sonate No.2 J. S. Bacha koja je ustvari dosta komplikovana fantazija, mlada umjetnica je potpuno shvatila nain izvoenja polaganog stava J.S.Bacha te precizno vodila glavni glas-melodiju i ostale glasove pratnje, kao i pokazala da osjea kako treba frazirati,da bi se upoznao filozofski smisao Bachove fraze. Fuga a-moll je jedna od najteih u Bachovim sonatama za violinu
Jevrejski glas /14/ juli 2011.

solo i zahtjeva vrlo preciznu tehniku izvoenja i poznavanje instrumenta, da bi sutina Bachove polifonije bila shvaena kao i upotreba raznih registara bila jasna. A. Koldo nas je uvjerila da je lako sluati, a teko izvoditi ovu fugu, koju neki violinisti izbjegavaju a nekima uopte nije jasna. Sonatu u d-mollu Johanesa Brahmsa, koja je meu najboljim, a ujedno i najteim, od tri sonate za klavir i volinu, Denana Hadi i Amina Koldo su vrlo uspjeno izvele. Da bi se ova sonata izvela, teko je, ali potrebno odgovoriti mnogim izazovima Brahmsovog shvatanja muzike za mali ansambl. Pijanistkinja Denana Hadi, ne samo da je jako dobra i savreno vlada klavirom, nego je i jako dobar umjetniki saradnik i veoma dobro se uklapa u pomenuti ansambl. A.Koldo nas je uvjerila da njena violina u polagnim stavovima
Jevrejski glas /15/ juli 2011.

ove Sonate moe govoriti i pjevati. Ona je izvukla iz svoje violine razliitu skalu emocija. To je komplikovano za izvoaa, jer su Brahmsove kompozicije za mali ansambl kao i veina ostalih bazirane na principima t.z.v.apsolutne muzike. Brahmsov muziki govor je opor i tvrd i temelji se na dva elementa: vrsta unutarnja logika stvara formu, a duboka iskrenost proima sadraj. Kontrastna muzika stavova i kompikovani ritam su, takoe, veliki izazovi za izvoae.To se naroito odnosi na etvrti stav, gdje je dosta teko uklopiti taj ritam u cjelinu,to za ove mlade umjetnice nije predstavljalo veliki problem. Abodah kompozitora Ernesta Blocha je jedno od djela za violinu i klavir koje uz ciklus Balem kao i ostale kompozicije predstavljaju tenju Blocha za oivljavanjem unutarnjeg jedinstva miljenja koje proima Toru i duu jevrejskog naroda.To je zapravo jedna od molitvi za Jom Kipur, koju mole akenaski Jevreji. To djelo predstavlja veliki izazov za izvoae, a posebno solistu na violini, da doara sinagogalnu atmosferu, humanost i dubinu poznate molitve. A.Koldo je uspjela u tome, i uz odlinu umjetniku saradnju D.Hadi, je usmjerila publiku da uiva u toj atmosferi. I na kraju, kompozicija U stilu Albeniza , kompozitora Rodiona edrina, vrlo zahtjevna za violinistinju. Faktura te kompozicije je ustvari imitacija muzike Isaka Albeniza. Bazirana je, uz ostalo, na poletnoj Hoti, koja je plesnog karaktera i napjeva koji podjea na Malaguenju- tj. na karakteristini folklor june panije. Pizzicato na violini doarava kretanje nogu u plesu to je dosta teko. Samo djelo je virtuoznog karaktera. Izvodei ovo djelo A.Koldo, uz umjetniku saradnju D. Hadi, oduevila je publiku koja ih je nagradila snanim i dugim aplauzom. Koncert je bio dobro posjeen , bez obzira to je u Sarajevu te veeri odrano jo nekoliko koncerata. Izmeu ostalih u publici je bio Visoki predstavnik, gospodin Valentin Inzko. D.K.

Kultura

Jedno mi{ljene

ZAJEDNO PRED PUBLIKU

NEKE MOJE ZABLUDE, DILEME.....?


Veoma esto, u posljednje vrijeme sve ee, pitam se da li sam ja, a i vi svi zajedno sa mnom, ivio u zabludi i potpuno pogrenom uvjerenju da su svi ljudi braa, da nije bitno koje smo nacionalnosti, kojoj etnikoj grupi pripadamo, kako i kojem Bogu se molimo, pa ak ni da li se uopte bilo kome molimo. Mislio sam da je normalno to u klupi sjedim s Emirom, to esto jedemo penicu ili ito kod Branka, to se otac moje ene kria/krsti cijelom rukom, a moj drug iz prve klupe Milan s tri prsta, to moja majka kuha jaja u loncu s korom crvenog luka, biberom i uljem, a moji drugovi donose farbana jaja, to za Bajram jedemo tako slatke baklave, a moji drugovi dobiju nova odjela. I vjerujte mi na rije, znam da i vi imate identino sjeanje, bilo je to normalno, bilo nam je lijepo. Odjednom, sada kada sam ve dovoljno star da svijet gledam kroz naoare vee dioptrije, sagledavam bojim se istinu, da veini to ni tada, a posebno ne danas, nije bilo svejedno. Nisam to tada mogao primijetiti, maske su bile odline, mimikrija izuzetna, a osjeaji i vanjske manifestacije zajednitva dirigovane sistemom bratstva i jedinstva, sistemom koji je prethodio ovoj dananjoj demokratiji u kojoj svi imamo pravo, a kako stvari stoje i obavezu, da se ne volimo, da se razlikujemo, da se jako glasno i veoma razliito identificiramo, kako u svojoj vjeri, tako to je jo pogubnije u svom etnicitetu, u svojoj naciji. Izgleda da homogenizacija sa tako naglaenom pripadnou svojima, koja je dovela do stravinih stradanja u prethodnom ratu, nije bila dovoljna opomena da je svaka iskljuivost i samodovoljnost pogubna za sve. Danas, kada se ljudi razlikuju po svemu i svaemu, kada se zbog svojih razlika koje ni sami ne vide, tuku

ulturno - prosvjetna drutva u Bosni i Hercegovini La Benevolencija, Prosvjeta, Napredak i Preporod znaajna su povijesna, kulturna, i drutvena injenica. Sva etiri navedena drutva vaan su inilac u oblikovanju, kako posebnih etnikih kultura, tako i kulture i obrazovanja uope u Bosni i Hercegovini. U cilju zbliavanja naih zajednica, njegujui meunacionalnu saradnju u oblasti kulture, odluili smo se predstaviti zajednikim programima, prvo u Sarajevu, a potom i u ostalim gradovima u Bosni i Hercegovini. Prva zajednika akcija bila je Projekat digitalizacije kulturne batine nacionalnih kulturno - prosvjetnih drutava, koju smo zapoeli uz djeliminu finansijsku potporu BH Telekoma. Poetkom maja mjeseca, zajednikim nastupom etiri folklorna drutva, sarajevskoj publici smo

predstavili dio kulturne tradicije naih naroda, s eljom da podsjetimo da je suivot nae opredjeljenje i da ne elimo da nas bilo ko dijeli. ivjeli smo, ivimo i ivjet emo zajedno, a kako emo ivjeti, to zavisi od nas samih. Za poetak smo se odluili da organiziramo zajedniku likovnu izlobu, koja bi bila koncipirana

na bazi likovnog fundusa drutava i javnim predstavljanjem batine u podruju narodne muzike i folklora. Oba sadraja su realizovana u maju mjesecu u Sarajevu. Od uspjeha ovih manifestacija zavise daljnje aktivnosti Koordinacije nacionalnih kulturno - prosvjetnih drutava, koju smo i formalno ustanovili.

i vrijeaju, govore jezikom mrnje jedni o drugima, rekao bih ak, plae svoje onim drugima, kako odgojiti novu generaciju, kojoj treba utkati vrijednosti ovjeka, vrijednosti dobrote, humanosti, morala i svih onih pozitivnih vrijednota koje su krasile moju i vau mladost. Da li je uopte mogue u budunosti ivjeti zajedno, makar jedni pored drugih, ako ne jedni sa drugima, da li je to i u naem vremenu bilo stvarno i iskreno, treba li na tome ustrajavati i troiti energiju, zaista ne znam. Iskreno elim da vjerujem da trebamo i moramo, da je to jedino ispravno, u protivnom e i naa djeca, nai unuci, imati iste dileme, zablude, a bojim se i iste, krvave sukobe. Uvjeren sam da su vrijednosti svake civilizirane zajednice, a naroito uenja u istorijski utemeljenim i tradicionalnim vjerskih zajednica i crkava univerzalne vrijednosti za sve, da je u njihovom fokusu ovjek, da je istina samo jedna, istina da pripadamo jednom jedinom svijetu, svijetu u kojem ima mjesta za sve ljude, da su vrijednosti u kojima smo odgajani bile prave, iako je velika veina ivjela s ubjeenjem da Boga nema. Danas, kada se veina, bar deklarativno, izjanjava kao religiozna, kada veina priziva i poziva se na Boga, odnosi nikada nisu bili gori, mrnja nikada nije bila izraenija, ljudi nikada mrzovoljniji, a ivot nikada nije bio jeftiniji. Svjedoci smo totalnog razaranja svih drutvenih vrijednosti. Kraa i stjecanje imovine mimo zakona, danas se nazivaju snalaljivou. Bogatstvo, novac i privilegije, bez obzira kako i na koji nain su stvoreni, postaju uzor za mlade ljude, domet kojem streme, ljudski ivot postaje manje vrijedan, cijeni se samo novac, imovina i sposobnost manipulacije, svjedoci smo moralne degradacije i dekadencije drutva u svakom pogledu. Razliite deformacije i degradacije
Jevrejski glas /17/ juli 2011.

moralnih vrijednosti iskazane kroz mnogobrojne oblike zavisnosti, kao to su alkoholizam, narkomanija, internetomanija i slino, u mnogome doprinose potpunom otuenju ovjeka, ali i porodice, kao univerzalne osi oko koje treba da se gradi drutvo. Danas, kada politiki relevantni subjekti u naoj dravi, koja je jo uvijek u fazi tranzicije, ma ta ta rije znaila, brinu samo jednu brigu, kako sjesti u to unosniju fotelju, kako biti dominantan i superioran kao pojedinac i samozvani legitimni predstavnik svog naroda, ne vidim izlaz iz pat pozicije u koju smo dovedeni, a moda smo se i sami u istu doveli, ko zna? Kau da narod ima vlast kakvu zasluuje. Ja se ne mogu s tim sloiti, znam da sam ja, kao i veina elio najbolje, da na izborima i nismo imali neku kvalitetnu alternativu. Dilemu za koga, rijeili smo vlastitom odlukom, glasali smo po principu za manje loe, jer posebno dobrog zaista i nema, meutim, pitam se da li je to rjeenje. Naalost, to je bila mogunost koja ide na mlin samo onima koji homogenzirajui vlastiti etnicitet, plaei svoje od drugih, okreui ih protiv drugih, trae svoje mjesto pod suncem, koje nam je htjeli to ili ne, ipak zajedniko, pod kojim smo nekada zajedno rotiljali, pjevali, veselili se i slavili Pesah, Bajram, Boi,Vaskrs i sve ostale praznike i bili smo samo ljudi. Svjedoci smo, da nakon skoro est mjeseci od prethodnih optih izbora, nai izabrani predstavnici, zastupnici i kako se ve sve ne zovu, na ovim naim jezicima, nisu u stanju da se dogovore ko e nas u naredne, sada ve neto vie od tri godine, uvjeravati da su za sve nae neuspijehe krivi oni njihovi, jer da nije njih, mi bismo jeli zlatnim kaikama, vozali lijepe automobile, putovali u inostranstvo za praznike i slavili, naravno svoje praznike. I na kraju, opet pitanje koje sam sebi esto i ponovno postavljam, da li sam ivio u zabludi, u lai? Meutim, sada i odgovaram, uprkos ovoj runoj dananjoj stvarnosti, ja ipak elim da vjerujem da nisam. Vrijednosti u kojima smo ranije ivjeli vrijedi reafirmisati, vrijedi pokuati isplivati, iako je voda u kojoj danas plivamo mutna i prljava, da prljavija ne moe biti. Boris Ko`emjakin

Jevrejski glas /16/ juli 2011.

Razgovori

tup Globalnom Fondu koji je pak vicarska humanitarna institucija koja prikuplja i distribuira sredstva namijenjena borbi protiv spolno prenosivih bolesti, pa tako i AIDS-a, ali i tuberkuloze, te malarije u podrujima koja su zahvaena ovom boleu. I ostao nam je UNDP, a to je specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija (United Nations Development Programme) koja svojim strunim slubama prati i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno drutvo La benevolenci- pomae razvoja osmislilo je i pripremilo Projekat za informiranje lanstva JZ o pan- jne projekte i programe diljem demiji HIV/AIDS i smanjenje stigme koju ova opaka bolest izaziva kod svijeta. U naem sluaju UNDP pojedinaca i drutva u cjelini se pojavljuje kao J.G: Saznajemo da je La Benevolen- J.G: Samo malo. to znae sve ove primarni primalac sredstava potrebcija pripremila jedan nesvakidanji silne kratice? To su partneri u pronih za realizaciju ovakvih projekata o projekt za lanove Jevrejske zajedjektu, pretpostavljam? kojim sada razgovaramo. nice u naoj zemlji. Razgovaramo P.K. Da, na odreen nain. MRV je sa Pavlom Kaunitzom, lanom nae Meureligijsko vijee u Bosni i Herce- J.G: Hu, sad ve znamo to se opine, CCM-a (Dravna komisija govini i ono bi moralo odigrati ulogu krije iza svih ovih skraenica pa se za pristup Globalnom Fondu) i medijatora, dakle institucije koja e moemo vratiti naoj prii o samom pokretaem ove inicijative. Moete li pomoi crkvama i vjerskim zajedniProjektu koji je prema mojim innam rei o kakvom je projektu rije? cama iz svojeg sastava da uoblie i formacijama zavren i sad je pred P.K. Da, naravno. Najkrae reeno, implementiraju ove projekte. realizacijom. uoivi relativno nizak stepen informi- World Vision je nevladina organizacija P.K. Da, Projekt je zavren i sada je ranosti naih lanova o fenomenu koja djeluje u itavom svijetu pa tako u fazi verifikacije od strane UNDP-a HIV-a i AIDS-a, o pandemiji ove i kod nas, a inicirala je ideju da se u i naravno, Global fonda. Meutim, opake bolesti i stigmatizaciji koja je realizaciju projekata prevencije HIV/ put koji smo proli od prvotne ideje naalost neminovno prati, odluili AIDS i smanjenja stigme ukljue nae World Visiona da se u poslove prevensmo u suradnji sa MRV-om, WV-om, dvije crkve, Katolika i Srpska pracije HIV/AIDS i borbe protiv stigme CCM-om, UNDP-om i GF-om izraditi voslavna i dvije religijske zajednice ukljue crkve i vjerske zajednice bio jedan projekt kako bi izmijenili stanje Islamska i Jevrejska. je i dug, a na odreen nain i napomeu naom populacijom. CCM, rekli ste ve sami u uvodnom ran. Znate ideja je jedno, a realizacija pitanju je Dravna komisija za prisneto sasvim drugo.
Jevrejski glas /18/ juli 2011.

HIV, AIDS I STIGMA

Trebalo je uvjeriti i ubijediti mnoge u ovoj zemlji, ali i izvan nje, da vjerske institucije imaju izuzetan potencijal, dakle ljudske resurse za ovakav jedan odgovoran posao. Ovdje mislim prvenstveno na vjerske slubenike i vjerouitelje koji su dnevno sa svojim vjernicima i ne samo njima, a koji, ako ih samo pravilno usmjerite i educirate mogu prenijeti poruku mnogima, ukljuujui i grupe posebno ugroene poau koju zovemo AIDS. Bitka za priznavanje ove injenice vodila se gotovo dvije godine i zahvaljujui prvenstveno World Visionu, ali i Meureligijskom vijeu sada je dobijena. J.G: Jedna bitka je dobivena no, to ne znai da moemo rei zbogom oruje! P.K. U pravu ste. Mnogo je jo posla pred nama do jula kada bi trebalo otpoeti sa realizacijom ovog naeg projekta u svim Jevrejskim opinama koje djeluju u BiH, dakle u Banja Luci, Tuzli, Doboju, Zenici i Mostaru gdje planiramo odrati strune radionice za nae lanstvo. J.G: Pominjete naih pet opina, ali ne i Sarajevsku. Zato. P.K. U Sarajevu, negdje pred kraj implementacije ovog projekta, dakle u posljednjoj dekadi oktobra, namjeravamo odrati zavrni seminar na ovu temu, na kojem bi pored naeg strunog tima predavaa trebala predavanje odrati i gospoa Marsie Lee, nama dobro poznata profesorica religijskih znanosti i ljudskih prava iz Amerike. J.G: Zato ba ona, a ne neko od recimo eminentnih strunjaka za ovu oblast iz nae zemlje? P.K. Izbor nije bio teak, a nadasve je logian. Profesorica Lee se bavi religijskim znanostima a mi smo religijska zajednica. Profesorica Lee se bavi ljudskim pravima, a ljudska prava HIV pozitivnih osoba i oboljelih u velikoj mjeri su ugroena. I tree, za nas najbitnije, profesorica Lee ima osobna iskustva sa stigmatizacijom i diskriminacijom u oblasti HIV/AIDS. Kakva saznati emo na seminaru. U svakom sluaju, miljenja smo da je iskustvo i iva rije ovako jedne svestrane osobe izuzetno znaajna i

korisna za sve nas. J.G: Sada kada znamo za radionice i zavrni seminar zanima nas da li e ovaj projekt donijeti jo neto lanovima nae zajednice. P.K. Naravno. Jedna od bitnih komponenti ovog projekta, ako ne i najznaajnija je upravo adekvatno informiranje lanstva o problemu kojim se bavimo. U tu svrhu emo, po prvi put u Bosni i Hercegovini, izdati edukativno-informativnu brouru namijenjenu naem lanstvu, koja bi pored struno obraenih informacija o HIV-u, dakle virusu koji izaziva AIDS, sadravala i konkretne podatke o recimo, centrima za testiranje na HIV koji djeluju u naoj zemlji, proceduri testiranja, o stigmatizaciji i diskriminaciji i nainima njihovog otklanjanja i sl., ali i ono to je posebno znaajno, informacije o religijskim aspektima ove teke bolesti, ali i stigme vezane za nju kroz nau jevrejsku prizmu. U realizaciji ovog segmenta, ove specifine dimenzije itavog projekta raunamo na pomo naeg rabina, Eliezera Pape. J.G: Spominjete struni tim La benevolencije koji e realizirati ovaj zanimljiv projekt. Moete li nam za kraj ovog naeg razgovora otkriti ko su ljudi koji e na svojim leima iznijeti teret njegove implementacije?

P.K. Kako da ne. To su u prvom redu Nina Gaon psihologinja, zaduena konkretno za aspekt stigme i Lea Maestro medicinska radnica zaduena za zdravstvenu oblast problema kojim se bavimo. Obje ove nae mlade aktivistice su ve poodavno zavrile svoje kolovanje, a poput mnogih u naoj zemlji bez stalnog su zaposlenja i upravo zato su dobile svoje mjesto u ovom projektu. U svakom sluaju, ovo je posebna dimenzija naeg projekta. Ovdje moram rei da struno osposobljavanje naeg tima vri World Vision i njegovi eksperti te da e ono biti okonano u prvoj sedmici jula. Ovaj projekt koji je, uzgred da kaem, vrijedan cca 15.000 Eura pratit e Rajka Kabiljo, kako bi sve novane transakcije vezane za njegovu realizaciju bile korektno voene prema strogim pravilima Global Fonda. Konano tu sam i ja kao rukovodilac projekta i uvodniar na radionicama i zavrnom seminaru. Po potrebi angairati emo jo ponekog, poput inostranih konsultanata, u prvom redu ovdje mislim na naeg rabina i profesoricu Lee. Projekt prati i intenzivna medijska kampanja dio koje je naravno i ovaj na razgovor. J.G: Hvala vam na ovom razgovoru. P.K. Hvala i vama, uradili ste dobar posao!

Dru~enje mladih JO

Nai studenti u Evropskoj uniji jevrejskih studenata


Odrano dvodnevno druenje studenata lanova JZ BiH.
Redovno ovogodinje okupljanje nae studentske omladine poelo je abat slubom i kiduom, uz prisistvo 20-tak studenata i omladinaca. Nakon obrednog dijela uprilieno je druenje u sali JO Sarajevo, uz prigodan kulturno umjetniki i zabavni program. Drugi dan je imao radni karakter i tom je prilikom dogovorena predstojea reorganizacija
Jevrejski glas /19/ juli 2011.

Studentskog kluba JZ BiH, te obavljanje pripreme za njegovu registraciju u Europskoj uniji jevrejskih studenata (EUJS). Posebnu zahvalu upuujemo rukovodstvu JO Sarajevo koje nam je pruilo finansijsku potporu i ustupilo na koritenje salu te i na taj nain nam omoguilo da provedemo zajedniki ugodno i korisno dva dana. Vladimir Andrle

Obi~aji

Aktivnosti Omladinskog kluba

Limut za najdrae

Jom HaShoa

lanovi Omladinskog kluba su i ove godine pripremili i uspjeno izveli performans u znak sjeanja na rtve Holokausta.
Obiaj je kod Jevreja da se prisjeaju svojih najdraih i najmlijih, da obnavljaju uspomene i dijele ih sa rodbinom i prijateljima. Tad se prisutni prisjeaju svih onih dobrih osobina pokojnika i ivota koji je ivio, kakav je bio i koliko smo pokojnika zaista voljeli. Taj, prastari, sefardski obiaj, nije zaboravljen u naoj maloj zajednici i mi nastavljamo da njegujemo uspomene na nae najmilije okupljajui se u Jevrejskoj optini. Nedavno je to bilo nekako sveanije i vee nego to je to uobiajeno. Naime vie lanova nae zajednice odluilo je da napravi u isti dan Limut- dan prisjeanja. Tom prilikom prisjetili smo se Alberta Alakalaja-Alkija (Sven), Gerde Koemjakin (Boris i Igor), Gige i Gorana Konfortija (Lelo) i Jovana Pejovia (Lelo). Lijepe rijei nisu nedostajale, a prisutni su imali priliku i da uju najljepa i jedinstvena prisjeanja, ponekad tako jaka i bolna, do osjeanja koja bude suzu u oku. Prepuna sala Jevrejske optine pokazala je da uspomena na nae roake i prijatelje i dalje ivi u nama.
Jevrejski glas /20/ juli 2011.

U sklopu performansa su koritena potresna svjedoenja osoba koje su uspjele preivjeti golgotu Holokausta. Slijedei povjesnu nit od poetka ikaniranja Jevreja, transporta i dolaska u logore, ivota u logoru, ustanka u Varavskom getu, te konano povratka u rodni grad. Tekstualnu potku ovog scenskog uprizorenja predstavljali su memoarski zapisi Sarajlije Leona Maestra. Nai omladinci, koji jasno shvataju znaenje Holokausta i bit sjeanja na te tragine dogaaje i razdoblje,

krajnje ozbiljno su se prihvatili zadatka da postave ovako zamiljen performans na scenu i na najbolji mogui nain su svojom igrom prikazali iroku lepezu emocionalnih valera koji su se dinamino izmjenjivali tokom itave predstave. Na kraju posebnu zahvalu elimo uputiti naoj voditeljici Art-programa Ani Koemjakin, koja se pobrinula da skromnim sredstvima realiziramo sve potrebne vizualne efekte dok je sama osmislila i pripremila scenografiju za ovo scensko ostvarenje. Vladimir Andrle

Jevrejski glas /21/ juli 2011.

Novi naslovi u Biblioteci


Pripremila: Gordana Girt Dragi itaoci, u posljednjem periodu smo dobili etiri znaajna istraivaka rada od njihovih autora na emu im se veoma zahvaljujemo. U pitanju su dvije knjige Elija Taubera: Jevrejska tampa u BiH (1900 - 2011) koja predstavlja bogatu selektivnu bibliografiju naslova kompletne tampe i periodike od 1900. godine do danas, upoznajui nas sa kulturnim i drutvenim gibanjima unutar Jevrejske zajednice. Druga knjiga Jevrejskopanski jezik u BiH u kojem se Eli Tauber pojavljuje kao prireiva tekstova napisanih na ladinu, knjiga moe da slui i kao udbenik. Druge dvije knjige su takoer proizvod dugotrjnog i ozbiljnog prouavanja istorije Jevreja u Hrvatskoj. Prvu knjigu je napisala Melita vob: idovska populacija u Hrvatskoj i Zagrebu, a druga je djelo eljka Weissa: idovi Virovitice i okolice (1790. - 2011.). Iz ovih knjiga saznajemo o ivotu Jevreja u Hrvatskoj, prije i poslije Holokausta. Gordana Girt je poklonila knjigu Miljenka Jergovia Mama Leone. Muzeju grada Sarajeva, Muzeju Jevreja Sarajevo, knjigu Sjecanje na Treblinku, poklonila je gospodja Irena Shefer.

Jevrejskopanski jezik u Bosni i Hercegovini


Jevrejskopanski jezik u Bosni i Hercegovini predstavlja zbornik radova koje je odabrao i priredio Eli Tauber, a promoviran je u petak, 20. maja, u 14 asova u Bonjakom institutu.
Zbornik se odnosi na niz objavljenih i neobjavljenih naunih i drugih radova o jeziku iju osobenost i tradiciju naunici jo uvijek nisu u potpunosti prouili. Ladino - judeoespanjol se formirao u Bosni kroz period od 400 do 500 godina, a svojevrsna je mjeavina panskog, portugalskog, italijanskog, hebrejskog, turskog i slavenskih jezika. Jezik koji je uspio, prije svega, da sauva neke osobenosti srednjovjekovnog panskog jezika iz doba Servantesa i absorbuje u sebe slavenske i turske rijei, prisvoji hebraizme iz jezika molitve, predstavlja za multikulturalnu Bosnu i Hercegovinu jo jednu potvrdu njegove posebnosti i otvorenosti. Knjigu Jevrejskopanski jezik u Bosni i Hercegovini objavio je Institut za jezik (Sarajevo) i Jevrejsko kulturno - prosvjetno i humanitarno drutvo La Benevolencija, a pokrovitelj ovog Zbornika je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Promotori su: prof.dr. Hanka Vajzovi, prof. David Kamhi, Moris Albahari, Hadem Hajdarevi i mr.sc. Eli Tauber (prireiva). Zbornik radova o Jevrejskopanskom jeziku u Bosni i Hercegovini rezultat je viegodinjeg strpljivog sakupljanja po arhivima, novinama, knjigama, spomenicama, kutijama i muzejima, biografijama i memomarskoj grai, razgovora sa prijateljima i strunjacima i predstavlja iskljuivo moj izbor, koji, dodue, nije mogao obuhvatiti sve radove na ovu temu, ali je zasigurno obuhvatio najznaajnije poznate radove, dijelove knjiga doktorskih teza, magistarskih i diplomskih radova i prua mogunost mnogim naunim radnicima i zainteresovanim da, po prvi put, na jednom mjestu dobiju zbirku tekstova o jednoj jedinoj temi : Judeoespanjol (Ladino) Eli Tauber Sve informacije o knjizi moete dobiti na telefon : 061 688 951

Jevrejska {tampa u Bosni i Hercegovini

Prilozi
SOCIJALNA SEKCIJA IZI KABILJO Za rad Sekcije MULALI PAPO REMZA Sjeanje na dragog brata Mulali Hajrudina BORIS I LENKA MONTILJO Sjeanje na roditelje PORODICA UNGAR 50 Eura 100 KM 100KM 50 KM

Svijet kojeg vie nema


Integralna povijest jevrejskog naroda, kao zajednika povijest naroda i narodnosti koji ive ve stoljeima na teritoriji Bosne i Hercegovine nikada nije zapisana i publikovana. Saznanja o ulozi i mjestu jevrejske kulture i tradicije u istoriji Bosne i Hercegovine je nedovoljno istraeno podruje i zbog toga gotovo potpuno nepoznato, ne samo iroj javnosti u BiH, ve i istoriarima, sociolozima kulture kao i strunjacima iz drugih oblasti. U irem smislu predstavlja ova knjiga analizu pojedinih segmenata i fenomena jevrejske periodike, odnosa, kao i njenog historijskog znaaja u ouvanju jevrejske historije, kulture, vjere i tradicije u Bosni i Hercegovini. Posredstvom validnih injenica i kritikom analizom prezentirana je u ovoj knjizi jevrejska tampa, spomenice, kalendari i druga periodika, naslovi, jezik, uticaj tampe na stanovnitvo, odnos stanovnitva prema jevrejskoj tampi, razvoj tampe, odnos tampe prema socijalnim problemima jevrejskog drutva, odnos tampe prema jevrejskim drutvima i institucijama, odnose izmeu jevrejske tampe i pojavu cionizma i njegova popularizacija putem jevrejske tampe, kao i ouvanju sefardske kulture, romanse, poslovica i jezika. Ulogu koju je jevrejska tampa imala od njenih samih poetaka (1900.), u periodu izmeu dva svjetska rata i danas. Posebna panja usmjerena je na razvoj pisane rijei i jezika, te znaaju koji je jevrejska tampa imala u smislu podrke jevrejskim intelektualcima, piscima, umjetnicima i rabinima otvarajui im stranice svojih glasila. Vrijednost ove knjige ogleda se i u bogatoj selektivnoj bibliografiji naslova kompletne tampe i periodike od 1900. godine do danas. Jevrejska periodika u Bosni i Hercegovini predstavlja, po prvi put, sistematizovanu jevrejsku periodiku u BiH i jedina je takve vrste u regionu. Knjiga koja je pred vama pokuaj je da se to vrijeme jasnije osvijetli. Iako naslovljena kao pregled jevrejske periodike u Bosni i Hercegovini, od 1900. godine do danas, njena prava sutina je ostala u periodu izmeu prvog i drugog svjetskog rata. Bio je to, naime, period kada je jevrejska tampa i periodika doivjela svoj vrhunac.

(1900 2011)

ZADIK (SADO) i NEDA DANON 50CAD Povodom godinjice smrti moje majke Solcike (Kabiljo) Danon TEA (DANON) NINKOVI sa suprugom ARKOM i kerima ANJOM I TAMAROM 50CAD Povodom godinjice smrti moje none Solcike (Kabiljo) Danon DAVID DANON sa suprugom ALMOM i kerkom REBECCOM 50CAD Povodom godinjice smrti moje none Solcike (Kabiljo) Danon MARIO JAKULJ Za rad Socijalne sekcije PLAVI ELJKO, DARINKA i MILJENKO Sjeanje na Mirjanu Papo 100 KM 100 KM

JASMINKA I MIRSAD KULI 50 KM Povodom godinjice smrti roditelja Flore (Lole) i Ferida Kulia BORIS I SANJIN KOEMJAKIN 100KM Povodom godinjice smrti majke Gerde Koemjakin, roene Druker ZLATKO FINCI Povodom godinjice smrti Olge Finci DAVORKA i NINO VERBER Za rad Socijalne sekcije RAO I NADA KAMHI Pomen na roditelje Cinu i Davida Kamhi MORENO KAMHI Pomen na roditelje Cinu i Davida Kamhi JEVREJSKA OP[TINA ESTER GITMAN Za rad Optine U tekstovima koji uzbudljivo svjedoe o ivotu jedne intelektualno i ljudski zanimljive i u svakom pogledu bogate zajednice, teko da ete pronai i obris vremena koji e uslijediti. Vremena, kada je veina tih ljudi bila brutalno ubijena ili nestala u koncentracionim logorima irom Evrope. Pretvorila se u priu koja nas obavezuje na vie naina. Ovo je bio na. Boro Konti}, urednik Direktor Media-centar, Sarajevo ESTER GITMAN Za rad Optine JACK EXPAVIK Za rad Optine 50 KM 100KM 50KM 50KM

SAVEZ JEVREJSKIH OP[TINA SRBIJE RASPISUJE 55. NAGRADNI KONKURS


za radove sa jevrejskom tematikom Iz oblasti: 1) KNJIEVNOST (roman, pripovetka, pesma, dramsko delo) 2) NAUNI RAD 3) MEMOARI I HRONIKE iri dodeljuje ukupno tri nagrade. Prva nagrada nosi ime eni Lebl. iri moe odluiti da nagrade dodeli i drugaije. U obzir dolaze radovi pisani na srpskom jeziku (i srodnim jezicima), kucani mainom ili na kompjuteru. Obim radova nije ogranien. Radovi se dostavljaju u dva primerka, koji se ne vraaju. Autori ne mogu konkurisati sa radovima koji su ve objavljeni, u delovima ili celini ili koji su ve nagraeni na nekom drugom konkursu. Konkurs je anoniman. Radovi se dostavljaju potpisani ifrom. Razreenje ifre se prilae istovremeno u drugoj zatvorenoj koverti. Krajnji rok za podnoenje radova je 01. septembar 2011. godine. Rezultati konkursa bie objavljeni u listu Politika krajem meseca novembra. Radove slati na adresu: SAVEZ JEVREJSKIH OPTINA SRBIJE / za Nagradni konkurs / Kralja Petra 71 a/ III POB 30 11000 BEOGRAD

100USA$ 20 KM 1,000 KM

JEVREJSKI GLAS MIRKO I INGE OVADIJA 100 KM ZADIK (SADO) i NEDA DANON 50CAD Povodom godinjice smrti moje majke Solcike (Kabiljo) Danon OMLADINA SAA RIGER Sjeanja na djeda Davida Montilja 100 KM

PHILLIP WEINER 200 KM Za boravak djece u ljetnim kampovima u 2011.godini

Jevrejski glas /22/ juli 2011.

Jevrejski glas /23/ juli 2011.

Exp.

Zajednica jevrejskih op{tina Bosne i Hercegovine 71000 Sarajevo Hamdije Kre{evljakovi}a 59

TEA ABINUN sa uspjehom zavr{ila osnovnu {kolu. Upisala se u Srednju muzi~ku. IVO KAUNITZ zavr{io sa uspjehom osnovnu {kolu. kolovanje nastavlja u Katoli~koj gimnaziji. ANDREA ANDRLE maturirala u Srednjoj muzi~koj {koli i nastavlja studije na Muzi~koj akademiji. ZATAN VAJNBERGER maturirao u II gimnaziji. Studije nastavlja na Ekonomskom fakultetu. ^estitamo na postignutim rezultatima i `elimo uspjeh u daljem {kolovanju. Redakcija Jevrejskog glasa/24/ juli 2011. op{tina u Sarajevu. i Jevrejska Jevrejski glas