Sie sind auf Seite 1von 56

Smjernice za izradu ETICS sustava

SADRAJ
1. UVOD 2. OSNOVE 3. OPE UPUTE 4. STRUKTURA SUSTAVA 4.1. Ljepilo i dodatno uvrivanje 4.2. Toplinsko-izolacijski materijali 4.3. Armaturni sloj 4.4. Zavrno-dekorativni sloj 5. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI - ZAKONSKA REGULATIVA 5.1. Bitni zahtjevi za graevinu 5.2. Dokazivanje uporabljivosti ETICS sustava 6. PODLOGA 6.1. Neobukane nove podloge 6.2. Starogradnja i/ili postojee obukane podloge 6.3. Drvene podloge i lagane graevinske ploe 6.4. Ostale podloge 6.5. Provjera i procjena podloge 6.6. Priprema podloge 6.6.1. Postupci na neobukanom ziu 6.6.2. Postupci na betonu 6.6.3. Postupci na mineralnim bojama i bukama 6.6.4. Postupci na organskim bojama i bukama 6.6.5. Postupci na drvenim podlogama i suhomontanim ploama 7. IZVOENJE 7.1. Spojevi, zavreci i prodori 7.1.1. Spoj s prozorima i vratima 7.1.2. Spoj s prozorskom klupicom 7.1.3. Spoj s krovom 7.1.4. Spoj s kutijom za rolete 7.2. Podnoja, podruje prskanja vodom i dodira s tlom 7.2.1. Openito 7.2.2. Podnoja i podruje prskanja vodom 7.2.3. Podruje dodira s tlom 7.2.4. Toplinsko-izolacijski materijal (ploe) 7.2.5. Izvoenje 7.2.5.1. Spoj s podnojem 7.2.5.2. Spoj s tlom 7.2.5.3. Izolacija u dodiru s tlom 7.3. Dilatacijske reke (fuge) 7.4. Balkoni i terase 7.5. Atika/nadozid 7.6. Spoj nosivog elementa i ispune 7.7. Mijeanje i nanoenje morta za lijepljenje 7.7.1. Metoda rubno-tokastog nanoenja 7.7.2. Metoda potpunog pokrivnog nanoenja 7.7.3. Posebnost nanoenja ovisno o vrsti toplinsko-izolacijskog materijala 7.7.4. Posebnost nanoenja na zadnji red ploa/lamela 7.8. Postavljanje toplinsko-izolacijskih ploa i lamela 7.8.1. Lijepljenje 7.8.2. Izravnavanje neravnina 7.8.3. Mehaniko privrivanje 7.8.3.1. Izbor privrsnica 7.8.3.2. Buenje rupa 7.8.3.3. Broj privrsnica 4 6 7 8 8 9 9 9 10 10 11 12 12 12 12 12 12 13 13 14 14 15 15 16 16 16 17 18 19 19 19 19 19 20 20 20 21 22 22 23 23 24 24 25 25 26 26 27 27 28 28 29 30 30

7.8.3.4. Shema postavljanja 7.8.3.5. Postavljanje privrsnica 7.8.4. Postupci zatite 7.9. Armaturni sloj sa staklenom mreicom 7.9.1. Mort za armaturni sloj 7.9.2. Mijeanje morta za armaturni sloj 7.9.3. Dijagonalno armiranje 7.9.4. Posebnosti na dijelovima fasade s poveanim mehanikim optereenjem 7.9.5. Izvedba rubova i kutova 7.9.6. Nanoenje morta za armaturni sloj i umetanje mreice 7.9.7. Izvedba armaturnog sloja u podruju podnoja 7.10. Ukrasni elementi 7.10.1. Elementi koji se lijepe 7.10.1.1. Predgotovljeni elementi 7.10.1.2. Elementi pripremljeni na gradilitu 7.10.2. Utori 7.11. Zavrno-dekorativna buka 7.11.1. Osnovne upute za izvoenje 7.11.2. Stupanj refleksije 7.11.3. Nanoenje predpremaza 7.11.4. Nanoenje zavrno-dekorativne buke 7.11.5. Zavrno-dekorativna buka za podnoje 7.11.6. Procjena gotove povrine sustava 7.12. Posebnosti kod veih debljina toplinsko-izolacijskih ploa i lamela i sustav na sustav 7.12.1. Posebnosti kod obrade 8. OTPORNOST NA POAR 8.1. Podskupine zgrada 8.1.1. Zgrade podskupine 1 8.1.2. Zgrade podskupine 2 8.1.3. Zgrade podskupine 3 8.1.4. Zgrade podskupine 4 8.1.5. Zgrade podskupine 5 8.1.6. Visoke zgrade 8.2. Zahtjevi 9. ODRAVANJE I POPRAVCI 9.1. Openito 9.2. Odravanje 9.3. Pojava algi i gljivica 9.3.1. Uzroci 9.3.2. Smanjivanje rizika 9.4. Pukotine 9.4.1. Primjeri 9.4.1.1. Otvorene fuge kod nalijepljenih ploa 9.4.1.2. Nepravilno lijepljenje ploa 9.4.1.3. Nedostatna debljina armaturnog sloja i/ili nepravilno pozicionirana mreica 9.4.1.4. Nedostatan preklop staklene mreice 9.4.1.5. Razlika u debljini armaturnog sloja na spojevima izolacijskih ploa 9.4.1.6. Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom izvedbe 9.5. Ostalo 10. PRILOZI 10.1 Shema privrsnica 6 kom/m 2 10.2 Shema privrsnica 8 kom/m 2 10.3 Shema privrsnica 10 kom/m 2 10.4 Shema privrsnica 12 kom/m 2

33 34 34 34 34 34 35 35 35 36 37 37 37 37 37 38 38 38 39 39 39 39 39 41 41 42 42 42 42 42 42 43 43 43 47 47 47 47 47 48 48 49 49 49 49 49 49 49 50 51 51 52 53 54

1. UVOD
Zakon o prostornom ureenju i gradnji odreuje da je jedan od bitnih zahtjeva za graevinu uteda energije i toplinska zatita. Njime se propisuje da u odnosu na mjesne klimatske prilike potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje mora biti jednaka ili nia od propisane razine, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti. Jedan od najeih naina zadovoljavanja uvjeta utede energije i toplinske zatite vanjskih zidova je uporaba povezanog sustava za vanjsku toplinsku izolaciju (engl. External thermal insulation composite system - ETICS, njem. Wrmedmmverbundsystem - WDVS). Prema hrvatskim normama HRN EN 13499 i HRN EN 13500, definicija ETICS-a je sljedea: Na gradilitu izveden sustav koji se sastoji iz tvorniki proizvedenih proizvoda. Isporuuje se od proizvoaa kao potpuni sustav i sadrava minimalno sljedee sustavu prilagoene komponente: - mort za lijepljenje i/ili mehaniko privrenje - toplinsko-izolacijski materijal - mort za armaturni sloj - staklenu mreicu - zavrno-dekorativnu buku. Sve se komponente sustava odabiru ovisno o specifinosti sustava i podloge. Kako bi se osigurala funkcionalnost, vana je savrena usklaenost komponenata sustava te struno planiranje i izvedba. Temeljem vaee hrvatske i europske graevne regulative svi su ponuai sustava (proizvoai i/ili trgovci) duni nuditi kompletni toplinsko-izolacijski sustav za koji je proveden postupak ocjenjivanja sukladnosti i izdane isprave o sukladnosti u skladu s odredbama Pravilnika za ocjenjivanje sukladnosti, isprave o sukladnosti i oznaavanje graevnih proizvoda. Izvoai su duni iste ugraditi prema tehnikoj uputi proizvoaa i ovim smjernicama te kontrolirati jesu li proizvodi koji su isporueni na gradilite dio sustava. Ove Smjernice sastavili su lanovi Hrvatske udruge proizvoaa toplinsko-fasadnih sustava - HUPFAS. To je udruenje renomiranih hrvatskih i europskih proizvoaa elemenata ETICS sustava koji djeluju na podruju Republike Hrvatske. Cilj Udruge je kroz struan i predan rad njezinih lanova pridonijeti edukaciji, promociji i podizanju kvalitete ETICS-a te odravanje konstruktivnog dijaloga sa svim ciljnim skupinama. Smjernice se temelje na trenutnom stanju tehnike te viegodinjem iskustvu strunih slubi lanova HUPFAS-a. Preporua se da se pravila u ovim Smjernicama pridravaju svi sudionici u gradnji: projektanti, izvoai, nadzorni inenjeri te svi koji su ukljueni u postupak ocjenjivanja sukladnosti graevnih proizvoda. Izvoa sustava i nadzorni inenjer na gradilitu obvezni su: kontrolirati jesu li isporueni elementi odgovarajueg sustava za koji je proveden postupak ocjenjivanja sukladnosti u skladu s vaeim zakonima i propisima na gradilitu imati svu pripadajuu tehniku dokumentaciju (tehnike upute, potvrde i izjave o sukladnosti...).

Smjernice za izradu ETICS sustava

Definicije pojmova
Termika sanacija Pod ovim se pojmom podrazumijevaju mjere koje doprinose poboljanju kvalitete toplinske izolacije nekog objekta. Time se doprinosi smanjenju trokova grijanja te poveava ugodnost stanovanja. ETICS sustav slui i za sanaciju eventualnih graevinskih teta na graevini. Niskoenergetska kua Pod ovim pojmom se podrazumijeva kua koja je tako toplinski izolirana da je potronja energije za grijanje manja od 40 kWh/m2a. U-vrijednost je manja od 0,20 W/m2K. Debljina toplinske izolacije u pravilu iznosi 15-20 cm. Za usporedbu, veina toplinski izoliranih objekata u novogradnji ima prosjenu potronju iznad 150 kWh/m2a. Pasivna kua Pasivna kua je maksimalno izolirani objekt koji potrebnu toplinsku energiju za grijanje dobiva iz toplinskih dobitaka nastalih u samom objektu (toplina tijela, toplina iz kuanskih aparata, toplina koja nastaje kuhanjem i dr.) i vanjskih prirodnih toplinskih dobitaka (suneva energija, geotermalna energija, energija vjetra i vode i dr.). Pasivnom kuom smatra se objekt u kojem se ugodnost stanovanja - kako zimi, tako i ljeti - postie bez uporabe konvencionalnog sustava grijanja. Pretpostavka za to je optimalna toplinska izolacija bez tzv. hladnih mostova sa zrakonepropusnim obodom te uporaba posebnih prozora. Kako bi se u objektu osigurao stalan unos zraka, potrebno je uinkovito kontrolirano provjetravanje s izmjenjivaima topline. Svi vanjski dijelovi kue (osim prozora) toplinski se izoliraju tako da je U-vrijednost manja od 0,15 W/m 2K, odnosno ukupna potronja toplinske energije za grijanje ne smije biti via od 15 kWh/m 2a. Debljina toplinske izolacije u pravilu iznosi oko 30 cm. Za postizanje ovakve toplinske izolacije potrebno je detaljno planiranje. S obzirom na to da su ovi detalji specifini za svaki pojedini objekt, ovim Smjernicama oni nisu obuhvaeni.

2. OSNOVE
Ove se smjernice temelje na trenutno vaeoj hrvatskoj graevnoj regulativi: Zakonu o prostornom ureenju i gradnji Zakonu o graevnim proizvodima Tehnikom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama Tehnikom propisu o graevnim proizvodima Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevinskih proizvoda HRN EN 13499: Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu - Povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena - Specifikacija HRN EN 13500: Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu - Povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi mineralne vune - Specifikacija HRN EN 13162: Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od mineralne vune (MW) - Specifikacija HRN EN 13163: Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od ekspandiranog polistirena (EPS) - Specifikacija HRN EN 13164: Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) - Specifikacija HRN EN 13172: Toplinsko-izolacijski proizvodi - Vrednovanje sukladnosti HRN EN 998-1: Specifikacija morta za zie -- 1. dio: Vanjska i unutarnja buka HRN EN 15824: Specifikacije za vanjske i unutranje buke na osnovi organskih veziva HRN EN 13501-1: Razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata prema ponaanju u poaru - 1. dio: Razredba prema rezultatima ispitivanja reakcije na poar HRN EN 13495: Toplinsko-izolacijski proizvodi za primjenu u zgradarstvu -- Odreivanje otpornosti na upanje povezanih sustava za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) (ispitivanje pjenastim blokom) HRN EN 1991-1-4: Eurocode 1 -- Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja -- Djelovanja vjetra ETAG 014: Smjernice za europsko tehniko doputenje za privrsnice za povezane sustave za vanjsku toplinsku izolaciju te tehnikim uputama proizvoaa, lanova Hrvatske udruge proizvoaa fasadnih sustava HUPFAS-a. Na temelju lanka 26. stavka 2. Zakona o zatiti od poara (NN, 92/10) vrijeme u kojem konstrukcija graevine mora ouvati nosivost i zahtjeve u vezi: sa sprjeavanjem irenja vatre unutar graevine sa sprjeavanjem irenja vatre na susjedne graevine s omoguavanjem da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje s omoguavanjem zatite spaavatelja te druge zahtjeve koje u vezi sa zatitom od poara moraju ispunjavati graevine, kao i svojstva otpornosti na poar i/ili reakcije na poar graevinskih proizvoda, propisuje ministar unutarnjih poslova u suglasnosti s ministrom nadlenim za zatitu okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo.

Smjernice za izradu ETICS sustava

3. OPE UPUTE
U strunu organizaciju gradilita ubraja se i propisno skladitenje svih komponenti koje ine ETICS sustav. Niti u jednu komponentu sustava nije dozvoljeno mijeanje bilo kakvog drugog dodatka, osim ako proizvoa ne navodi drugaije. Eventualno nijansiranje pastoznih zavrno-dekorativnih buka dozvoljeno je jedino uz konzultaciju s proizvoaem i uz njegovo odobrenje. Vremenski uvjeti imaju snaan utjecaj na kvalitetu izvedenih radova, stoga treba potivati sljedee upute: 1. Tijekom cjelokupne faze izvedbe, suenja i stvrdnjavanja temperatura okoline, podloge i materijala mora iznositi najmanje +5 C (kod silikatnih buka najmanje +8 C). Na temperaturi nioj od +5 C prestaje svako vezanje i suenje materijala, osim u sluajevima kad je to izriito naglaeno od strane proizvoaa, odnosno u sluajevima kad su materijali primjenjivi do 0 C. Nepovoljni vremenski utjecaji kao npr. temperature iznad +30 C, visoka relativna vlanost zraka, vjetar i izravno zraenje suneve svjetlosti mogu promijeniti svojstva materijala kod obrade. 2. Svako ozbiljno gradilite podrazumijeva koritenje zatite, stoga se preporua uvijek koristiti skelsko platno. 3. Tijekom izvedbe treba upotrebljavati samo istu vodu uobiajene temperature. Ljeti se ne smije upotrebljavati voda koja se, na primjer, zagrijala u crijevu za vodu. (vidi poglavlje 7.11., Zavrno-dekorativna buka, str. 38). Prije ugradnje ETICS-a moraju biti izvedeni sljedei radovi: odvoenje oborinskih voda: postavljene strehe, okapnice, ljebovi itd. unutarnje bukanje, postavljanje estriha itd., a ugraeni materijali osueni prema naputku proizvoaa postavljena vanjska stolarija postavljene sve vanjske instalacije ravnina podloge mora biti u skladu s HRN DIN 18202: fuge moraju biti zapunjene s betonskih povrina mora biti uklonjeno sredstvo za odvajanje oplata te sve eventualne masnoe provjeriti valjanost podloge prema odreenim standardima. Napomena: Procjena podloge je odgovornost izvoaa radova!

Vie o podlozi vidi u poglavlju 6. Podloga, str. 12 Kod planiranja i raspisivanja natjeaja za ETICS treba paziti na sljedee: predvieni ETICS mora biti prikladan s obzirom na projektiranu toplinsku izolaciju i difuziju vodene pare (npr. odgovarajua izolacija paleta) ETICS sustav mora biti ispitan u ovlatenoj instituciji RH i imati vaeu Izjavu o sukladnosti svi prikljuni i zavrni dijelovi te prodori i izvedba detalja moraju biti tako planirani da postoje jasni podaci o izvoenju i primjeni potrebnih prikljunih profila ija e primjena onemoguiti prodor oborinske vode i vlaenja kroz spojeve ETICS sustava i drugih dijelova proelja privrenja za npr. tende, rukohvate, rashladne ureaje, prozorske kapke itd. moraju biti projektirana tako da se moe obaviti sigurna montaa bez toplinskih mostova.

4. STRUKTURA SUSTAVA
Strukturu ETICS sustava ine komponente iji je redoslijed ugradnje prikazan brojanim oznakama (1-6).
Slika 1. Presjek strukture ETICS sustava

1 - zid

3 - toplinsko-izolacijska ploa 4 - mort za armaturni sloj (1.sloj) 5 - alkalno otporna staklena mreica 6 - mort za armaturni sloj (2.sloj) 7 - zavrno-dekorativna buka 8 - privrsnica

2 - mort za lijepljenje

4.1. Ljepilo i dodatno uvrivanje


Lijepljenje se izvodi gotovim, tvorniki pripremljenim polimer-cementnim mortom ili pastoznim disperzijskim ljepilom. Funkcija morta za lijepljenje je osigurati dobru vrstou prionjivosti na razliitim podlogama i stvoriti vrstu vezu izmeu podloge i toplinsko-izolacijskog materijala. Ovisno o vrsti toplinsko-izolacijskog materijala, vrstoa prionjivosti izmeu EPS-a i podloge ne smije biti nia od 80 kPa (prema HRN EN 13499), odnosno vrstoa prionjivosti izmeu mineralne vune i podloge ne smije biti nia od 60 kPa (prema HRN EN 13500). Pripremu morta za lijepljenje i nain ugradnje vidi u poglavlju 7.7. Mijeanje i nanoenje morta za lijepljenje, str. 24. Ovisno o optereenju vjetrom i specifinostima podloge i zavrne obrade, ETICS sustavi se mogu dodatno mehaniki uvrstiti. Mehaniko privrivanje prua i dodatnu stabilnost u sluaju poara (vidi poglavlje 7.8.3., Mehaniko privrivanje, str. 28).
*U Hrvatskoj trenutno ne postoji tehnika regulativa o primjeni privrsnica.

Smjernice za izradu ETICS sustava

4.2. Toplinsko-izolacijski materijali


Funkcija toplinsko-izolacijskog materijala je toplinska izolacija zidova od gubitaka topline zimi i sprjeavanje prekomjernog zagrijavanja konstrukcije i unutranjosti objekata ljeti. Najee koriteni toplinsko-izolacijski materijali za ugradnju u ETICS sustave su: 1. ekspandirani polistiren (EPS) u skladu sa zahtjevima HRN EN 13163 2. mineralna vuna u skladu sa zahtjevima HRN EN 13162. U podruju podnoja izloenih prskanju vode i jaim udarnim optereenjima koristi se ekstrudirani polistiren (XPS) u skladu sa zahtjevima HRN EN 13164. Nain ugradnje toplinsko-izolacijskih ploa/lamela vidi u poglavlju 7.8. Postavljanje toplinskoizolacijskih ploa i lamela, str. 27. Za primjenu u ETICS sustavu mogu se koristiti i ostali toplinsko-izolacijski materijali kao to su: pluto, poliuretanske ploe (PUR), ploe od laganih drvenih vlakana i konoplja. Njihova primjena nije obuhvaena vaeom tehnikom regulativom te se ove Smjernice ne odnose na ovakve toplinskoizolacijske materijale.

4.3. Armaturni sloj


Armaturni sloj ETICS sustava ine alkalno postojana staklena mreica utisnuta u mort za armaturni sloj koji je po svom sastavu polimer-cementno ili pastozno disperzijsko ljepilo. Nain izvedbe armaturnog sloja vidi u poglavlju 7.9. Armaturni sloj sa staklenom mreicom, str. 34. Funkcija armaturnog sloja je sprjeavanje pojave pukotina zbog mehanikih i higro-termikih naprezanja nastalih uslijed izloenosti ETICS sustava atmosferilijama, mehanikim udarima, povrinskim naprezanjima. Svojstva armaturnog sloja moraju zadovoljavati zahtjeve visoke fleksibilnosti kako bi se premostila sva gore navedena naprezanja, to podrazumijeva visoku vodoodbojnost i paropropusnost radi sprjeavanja nastanka kondenzata unutar konstrukcije tijekom cijele godine. U postizanju tih zahtjeva armaturni sloj, zajedno s odabirom zavrno-dekorativnog sloja, ima najvaniju ulogu. Zahtjevi kvalitete staklene mreice koja se moe ugraditi u ETICS sustav dani su u Tehnikom propisu o izmjeni i dopuni tehnikog propisa o graevnim proizvodima (NN, 81/11, Prilog L).

4.4. Zavrno-dekorativni sloj


Zavrno-dekorativni sloj ETICS sustava ine predpremaz i zavrno-dekorativna buka koja, ovisno o tipu koritenog veziva, moe biti: plemenita mineralna buka, silikatna, silikatno-silikonska, silikonska i akrilatna buka. Odabirom veliine zrna i gore navedenog veziva mogue je dobiti razliite tipove tekstura i strukture buke. O debljini i vrsti zavrno-dekorativnog sloja ovise i svojstva i funkcionalnost itavog ETICS sustava. Upute o ugradnji zavrno-dekorativnog sloja vidi u poglavlju 7.11. Zavrnodekorativna buka, str 38.

5. BITNI ZAHTJEVI I DOKAZIVANJE UPORABLJIVOSTI - ZAKONSKA REGULATIVA


Stupanjem na snagu Zakona o gradnji i Zakona o prostornom ureenju i gradnji Hrvatska je stvorila zakonodavni okvir u podruju gradnje i graevnih proizvoda usklaen s odredbama Direktive Vijea 89/106/EZ (Construction Products Directive - CPD) o graevnim proizvodima. Iz ovih zakona proizaao je i Zakon o graevnim proizvodima kojim se ureuju tehnika svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti graevnih proizvoda, kao i uvjeti za njihovo stavljanje na trite, distribuciju i uporabu. Usvajanjem Zakona o graevnim proizvodima stvoren je temelj za donoenje svih potrebnih podzakonskih propisa ije je usvajanje potrebno radi provoenja daljnjeg usklaivanja s odredbama CPD-a. Ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu je osnovni uvjet koji svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, mora ispunjavati tijekom svog trajanja i propisani su Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.

5.1. Bitni zahtjevi za graevinu


1. Mehanika otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom graenja i uporabe ne prouzroe: ruenje graevine ili njezina dijela deformacije nedoputena stupnja oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. 2. Zatita od poara tako da se u sluaju poara: ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena utvrena posebnim propisom sprijei irenje vatre i dima unutar graevine sprijei irenje vatre na susjedne graevine omogui da osobe mogu neozlijeene napustiti graevinu, odnosno da se omogui njihovo spaavanje omogui zatita spaavatelja. 3. Higijena, zdravlje i zatita okolia tako da ih posebice ne ugroava: oslobaanje opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari (oneienje zraka i sl.) opasno zraenje oneienje voda i tla neodgovarajue odvoenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekueg otpada nepropisno postupanje s krutim otpadom sakupljanje vlage u dijelovima graevine ili na povrinama unutar graevine sigurnost u koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje mogu nastati uslijed poskliznua, pada, sudara, opeklina, elektrinog udara i eksplozije.

10

Smjernice za izradu ETICS sustava

4. Sigurnost pri koritenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine. 5. Zatita od buke tako da zvuk to ga zamjeuju osobe koje borave u graevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugroava zdravlje i osigurava noni mir i zadovoljavajue uvjete za odmor i rad. 6. Uteda energije i toplinska zatita tako da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potronja energije prilikom koritenja ureaja za grijanje, hlaenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili nia od nje, a da za osobe koje borave u graevini budu osigurani zadovoljavajui toplinski uvjeti.

5.2. Dokazivanje uporabljivosti ETICS sustava


Od 1. srpnja 2006. godine u Hrvatskoj se toplinsko-izolacijski proizvodi i sustavi moraju isporuivati i oznaavati u skladu s Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama i Pravilnikom o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevinskih proizvoda. Povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju smiju se ugraditi u graevinu ako, ovisno o vrsti materijala, njihovoj namjeni i uvjetima kojima e biti izloeni u ugraenom stanju, ispunjavaju zahtjeve HRN EN 13499 (za EPS) ili HRN EN 13500 (za mineralnu vunu) te dodatne zahtjeve koji se odreuju projektom. Potvrivanje sukladnosti ETICS sustava na osnovi ekspandiranog polistirena i na osnovi mineralne vune provodi se takoer na nain utvren HRN EN 13499 ili HRN EN 13500 te dodatnim zahtjevima koji se odreuju projektom. Ocjenjivanje sukladnosti ETICS-a se provodi prema sustavu 1. Ovlatena pravna osoba provodi: a) poetno ispitivanje tipa graevnog proizvoda b) poetni nadzor proizvodnog pogona i poetni nadzor unutarnje kontrole proizvodnje c) stalni nadzor, procjenu i ocjenu unutarnje kontrole proizvodnje. Proizvoa provodi: a) stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje b) ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrenom planu ispitivanja.

11

6. PODLOGA
6.1. Neobukane nove podloge
Za nanoenje ETICS-a pogodne su sljedee podloge: puna i uplja opeka u skladu s HRN EN 7711 i HRN EN 7713 uplji i puni blokovi (blokovi od leteeg pepela i agregata) u skladu s HRN EN 7713 beton u skladu s HRN EN 206-1 porasti beton u skladu s HRN EN 7714 cementno vezani blokovi s drvenom strugotinom, betonskom jezgrom, sa ili bez integrirane dodatne izolacije u skladu s HRN EN 15498.

6.2. Starogradnja i/ili postojee obukane podloge


U ovom sluaju provjera podloge na koju e se postaviti ETICS, kao i priprema podloge, od presudne je vanosti. Eventualno potrebne mjere tretiranja podloge opisane su u Poglavlju 6.6. Priprema podloge, str. 13. Na tim podlogama svi tipovi ETICS-a moraju se dodatno mehaniki privrstiti.

6.3. Drvene podloge i lagane graevinske ploe


Ove podloge ukljuuju iroku paletu razliitih proizvoda. Za sve je vano da su zatiene od vlage budui da vlaga moe uzrokovati: bubrenje smanjenje vrstoe pomicanje ploa uzrokujui tete. Ploe pogodne za ugradnju ETICS-a su: OSB ploe (ploe s usmjerenim vlaknima) cement- vlaknaste ploe gips-vlaknaste ploe. Za sve ploe vano je da je povrina tih ploa prikladna za vlane uvjete sukladno HRN EN 13986 Ploe na osnovi drva za vanjsku primjenu.

6.4. Ostale podloge


Ove Smjernice ne obuhvaaju ugradnju ETICS-a na podloge koje nisu gore navedene.

6.5. Provjera i procjena podloge


Ope vaee metode ispitivanja pogodnosti podloge za ugradnju ETICS-a ukljuuju: vizualnu provjeru u cilju utvrivanja vrste i kvalitete podloge, vlanosti podloge, opasnosti od prodiranja vlage u ETICS i postojanje pukotina na podlozi test brisanjem dlanom ili tamnom tkaninom radi procjene ima li praine, tetnih iscvjetavanja ili kredastih starih premaza test grebanjem ili zarezivanjem pomou tvrdog otrog predmeta radi provjere vrstoe i nosivosti (npr. test urezivanjem mreice, test ljepljivom trakom)

12

Smjernice za izradu ETICS sustava

test moenjem pomou kista ili test rasprivaem radi provjere vodoupojnosti i vlanosti podloge provjera ravnosti zida; ako odstupanje ravnosti podloge nije u doputenim granicama tolerancije prema HRN DIN 18202, moraju se poduzeti odgovarajue mjere ravnanja (bukanje i dr.)
Tablica 1. Ravnost podloge u skladu s HRN DIN 18202
Razmak mjernih toaka [m] Dozvoljene vrijednosti za nezavrene zidove i donje strane ploa [mm] 0,1 5 1 10 4 15 10 25 15 30

provjera prionjivosti na obojenim podlogama: staklenu mreicu dimenzija minimalno 30 x 30 cm poloiti u mort za armaturni sloj debljine 3 do 5 mm predvienog sustava tako da dio mreice ostane slobodan; nakon najmanje tri dana suenja prilikom povlaenja mreice ne smije doi do odvajanja morta od podloge u sluajevima kad podloga ne odgovara niti jednoj kategoriji prema ETAG 014 (vidi odlomak 7.8.3.1. Izbor privrsnica, str. 29) potrebno je izvesti test izvlaenja (tzv. pull off). Ova ispitivanja provode se na svakoj strani proelja na nekoliko nasumino odabranih mjesta.

6.6. Priprema podloge


6.6.1. Postupci na neobukanom ziu
Tablica 2.
Podloga Vrsta Pranjavo Ostaci i neravnine od morta Zid od: opeke betonskih blokova blokova od porastog betona Nepravilnosti, upljine Vlaga 1) Iscvjetavanja
1)

Stanje Ukloniti

Mjere Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku (pridravati se vremena suenja) Osuiti Suho oetkati i otpraiti Ukloniti, zamijeniti, poravnati (pridravati se vremena suenja) Oprati vodenim mlazom istom vodom, osuiti
2)

Trusno, nenosivo Prljavo, masno

i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

1) 2)

kod kapilarne vlage ukloniti uzroke maksimalno 200 bara

13

6.6.2. Postupci na betonu


Tablica 3.
Podloga Vrsta Pranjavo Sinter sloj Ostaci oplatnog ulja i druga odvajajua sredstva Iscvjetavanja 1) Zidovi konstruirani od: in situ betona predgotovljenih betonskih elemenata oblonog betona Prljavo, masno Ostaci i neravnine od morta Nepravilnosti, upljine Trusno, nenosivo, vlaga 1) Loa veza izmeu plata i betonske jezgre Otvorene pukotine na platu ire od 5 mm
1) 2)

Stanje Sastrugati i otpraiti Oprati vodenim mlazom istom vodom, osuiti Suho oetkati i otpraiti Oprati vodenim mlazom istom vodom, osuiti Ukloniti
2) 2)

Mjere Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati

Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku (pridravati se vremena suenja) Ukloniti, zamijeniti, poravnati (pridravati se vremena suenja) Stvoriti stabilnu podlogu kroz povezivanje i/ili sidrenjem prije nanoenja ETICS-a Ispuniti pukotinu cementnim mortom, fuge ispunjene montanom pjenom prethodno ostrugati

kod kapilarne vlage ukloniti uzroke maksimalno 200 bara

6.6.3. Postupci na mineralnim bojama i bukama


Tablica 4.
Podloga Vrsta Pranjavo Mineralne boje Prljavo, masno Ljutenje, kredanje Vlaga 1) Vapnene boje Pranjavo Prljavo, masno Mineralne zavrne i podlone buke Trusno, nenosivo Nepravilnosti, upljine Iscvjetavanja 1) Vlaga
1) 2)
1)

Stanje

Mjere Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti Oprati vodenim mlazom 2) i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati istom vodom, osuiti Otpraiti, ostrugati, oprati vodenim mlazom 2) iste vode, osuiti Osuiti Uvijek mehaniki odstraniti Otpraiti, oprati vodenim mlazom 2), osuiti Oprati vodenim mlazom 2) i odgovarajuim sredstvom za ienje, isprati istom vodom, osuiti Ukloniti, zamijeniti, poravnati Poravnati odgovarajuim mortom u odvojenom radnom koraku (pridravati se vremena suenja) Suho oetkati i otpraiti Osuiti

kod kapilarne vlage ukloniti uzroke maksimalno 200 bara

14

Smjernice za izradu ETICS sustava

6.6.4. Postupci na organskim bojama i bukama


Tablica 5.
Podloga Vrsta Disperzijske boje buke na bazi umjetne smole Postojane Nepostojane Stanje Oprati istom vodom, osuiti Mehaniki odstraniti, oprati istom vodom, osuiti Mjere

6.6.5. Postupci na drvenim podlogama i suhomontanim ploama


Tablica 6.
Podloga Vrsta Stanje Prljavo, pranjavo Drvene podloge i suhomontane ploe upljine Vlaga Nedostatak veze s podkonstrukcijom Otpraiti Popraviti s odgovarajuim materijalom ukljuujui odgovarajue uvrenje Konzultirati se s nadzornim inenjerom i/ili strunom osobom Prije nanoenja ETICS-a stvoriti stabilnu podlogu sidrenjem ili vijcima Mjere

Ukoliko se radi o drvenim konstrukcijama, treba uzeti u obzir mogue deformacije (npr. u blizini spoja stropne konstrukcije). Ako je potrebno, u tim podrujima poduzeti posebne mjere predostronosti.

15

7. IZVOENJE
Prije izvoenja ETICS-a potrebno je provjeriti ravnost podloge prema normi HRN DIN 18202 te, u sluaju utvrenih odstupanja, povrine izravnati. Sve vidljive povrine toplinsko-izolacijskih materijala, ukljuujui palete te donje i gornje zavretke ETICS-a na kojima nisu ugraeni prikladni profili, potrebno je obraditi armaturnim slojem i zavrnom bukom i na taj nain zatititi od izravnog prodora vlage, oteenja koja mogu uzrokovati insekti, glodavci i sl., kao i od izravnog plamena u sluaju poara. Naknadno izravnavanje izvedenog ETICS sustava nije dozvoljeno.

7.1. Spojevi, zavreci i prodori


Sve spojeve (spoj s prozorima i vratima, spoj s krovom, spoj s kutijom za rolete), kao i sve prodore kroz ETICS (gromobranske instalacije, ljebovi, elektroinstalacije i dr.) potrebno je izvesti odgovarajuim prikljunim profilima ili brtvenim trakama kako bi sustav bio zatien od prodora vlage. 7.1.1. Spoj s prozorima i vratima Prije postavljanja prikljunih profila na spojevima s prozorima i vratima moraju biti zadovoljeni sljedei preduvjeti: detalji spojeva moraju biti definirani projektom s obzirom na specifinost objekta (primjeri izvedbe u prilogu) prozori i vrata moraju biti ugraeni u skladu sa smjernicama i uputama proizvoaa prilikom ugradnje prozora i vrata montaer mora osigurati projektom zahtijevanu paronepropusnost spoja podloge na koje se postavljaju prikljuni profili moraju biti suhe, otpraene i odmaene temperatura zraka i podloge tijekom postavljanja ne smije biti nia od +5 C. Pravilno izvedeni detalji spojeva bitno utjeu na trajnost i funkcionalnost ETICS-a. Pomaci uslijed termikih naprezanja (temperaturno uvjetovane promjene duljine) prozora i ostakljenja zahtijevaju odgovarajue spojne elemente. Preporueni detalji izvedbe prikazani su u tablici 7.

16

Smjernice za izradu ETICS sustava

Tablica 7. Primjena profila na otvorima

Debljina toplinske izolacije

uvueni otvor 2 m2 * 2-10 m2 * 2D 2D 3D

otvor u ravnini sa zidom 2 m2 * 2D 2D 3D 2-10 m2 2D 2D 3D

izvueni otvor 2 m2 * 2D 3D 3D 2-10 m2 3D 3D 3D

100 mm 160 mm 300 mm

1D 2D 3D

*) Ako irina ili visina otvora iznose vie od 2,5 m, koristiti tip 3D 1D Spoj bez posebnih zahtjeva 2D Spoj pomou profila s mogunou dvodimenzionalnog pomaka 3D Spoj pomou profila s mogunou trodimenzionalnog pomaka

7.1.2. Spoj s prozorskom klupicom Prozorske klupice je mogue postaviti prije ili poslije izvedbe ETICS-a, ovisno o specifinosti sustava. Kod postave prozorskih klupica sve eventualne upljine treba zapuniti toplinsko-izolacijskim materijalom. Ukoliko debljina toplinsko-izolacijskog materijala i sama izvedba uvjetuju naknadno postavljanje prozorskih klupica, prilikom izvedbe ETICS-a potrebno je gornju stranu toplinskoizolacijskog materijala zatititi od vremenskih utjecaja armaturnim slojem.
Slika 2. Spoj s prethodno montiranom prozorskom klupicom

rubni prol brtvena traka

17

7.1.3. Spoj s krovom Na mjestima izravnog spoja s krovom toplinsko-izolacijski materijal treba postaviti sa to manje praznog prostora i uz primjenu brtvenih traka. Kod izvedbe spoja ETICS-a s ventiliranim kosim krovom gornju stranu toplinsko-izolacijskog materijala potrebno je zatititi od vremenskih utjecaja armaturnim slojem (vidi sliku 3).
Slika 3. Spoj s ventiliranim kosim krovom

LEGENDA: 1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 6 - privrsnica 7 - prol za krovno prozraivanje

7 2 6 5 4 3 2 1

Preporua se primjena profila za krovno prozraivanje koji sprjeavaju pristup insekata i manjih ivotinja u prostor krovita.
Slika 4. Spoj s neventiliranim kosim krovom

LEGENDA: 1 - zid
2 6 5 4 3 2 1

2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 6 - privrsnica

18

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.1.4. Spoj s kutijom za rolete


Slika 5. Spoj s kutijom za rolete
1 2 3 4 5

LEGENDA:
6

1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - privrsnica 5 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 6 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 7 - kutni prol 8 - spojni prol
7 8

7.2. Podnoja, podruje prskanja vodom i dodira s tlom


7.2.1. Openito Ukoliko se ETICS izvodi i u podruju podnoja, prskanja vodom i dodira s tlom, potrebno je obratiti pozornost na posebne mehanike zahtjeve i zahtjeve uvjetovane vlagom. U tim se podrujima smiju koristiti iskljuivo meusobno usklaene komponente sustava odreene od proizvoaa. NAPOMENA: Izvedba podnoja i prijelaz na perimetarsku izolaciju moraju biti definirani projektom.

Ukoliko je toplinsko-izolacijski materijal ugraen ve tijekom gradnje (izvan ETICS-a), isti je potrebno obraditi sukladno tehnikoj uputi proizvoaa. 7.2.2. Podnoja i podruje prskanja vodom Podruje podnoja obuhvaa dio proelja izloen prskanju vodom minimalne visine 30 cm od razine okolnog terena ili obloge. S obzirom na veu izloenost vlazi i mehanikim optereenjima, kod izvedbe ETICS-a u podruju podnoja potrebno je primjenjivati posebne mjere. NAPOMENA: Oborinske vode odgovarajuim mjerama treba odvoditi od proelja. Preporua se izvedba drenanog sloja s ciljem sprjeavanja kapilarnog irenja vode. Plonike, kao i obloge ploama ili oplonicima, treba izvoditi s odgovarajuim padom i konstruktivnim odvajanjem od objekta. 7.2.3. Podruje dodira s tlom Toplinska izolacija dijelova graevine u dodiru s tlom naziva se perimetarna izolacija. Kod izvedbe perimetarne izolacije toplinsko-izolacijski materijal se postavlja na vanjskoj strani tog dijela graevine (npr. zid podruma) izvan ETICS-a.

19

7.2.4. Toplinsko-izolacijski materijal (ploe) U podruju podnoja u itavoj se visini primjenjuju toplinsko-izolacijski materijali propisani od strane proizvoaa. Toplinsko-izolacijski materijal moe manjim dijelom ulaziti ispod razine tla i ne smije biti vii od 1 m iznad razine tla. On se u podruju podnoja mehaniki privruje privrsnicama. 7.2.5. Izvoenje 7.2.5.1. Spoj s podnojem UVUENO PODNOJE Kod uvuenog podnoja donji zavretak ETICS-a izvodi se primjenom U-profila za podnoje bez perforacija na donjoj strani. Profil za podnoje privruje se odgovarajuim privrsnicama na razmaku od cca 30 cm, kao i na krajevima. Neravnine podloge izjednaavaju se razmaknicama (distancerima), a spojevi izvode odgovarajuim spojnim elementima. Ugradnjom uvjetovani razmaci izmeu zida i profila za podnoja zatvaraju se odgovarajuim materijalima (npr. ljepilom, trakama za brtvljenje i sl.) kako bi se osigurala zrakonepropusna izvedba. Potrebno je primjenjivati iskljuivo profile za podnoja propisane od proizvoaa sustava.
Slika 6. Uvueno podnoje

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
>15 cm

ETICS

LEGENDA:
PODRUJE PODNOJA >30 cm

1 - privrsnica 2 - zid 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom
Pad > 2 %

>50 cm

6 - prol za podnoja 7 - brtvena traka 8 - mort za lijepljenje 9 - zavrno-dekorativna buka za

>15 cm

11 12 13

podnoja 10 - privrsnica 11 - epasta folija 12 - hidroizolacija 13 - XPS ploe za podnoja 14 - mort za lijepljenje 15 - hidroizolacija zgrade

14 15

20

Smjernice za izradu ETICS sustava

Podnoje u ravnini s proeljem i odvojenim/razliitim zavrnim slojem Kod izvedbe podnoja u ravnini s proeljem i razliitim zavrnim slojem toplinsko-izolacijski materijal za podnoje spaja se na fasadni u istoj ravnini. Armaturni sloj izvodi se preko oba materijala, a zavrnodekorativni sloj podnoja odvaja se od zavrno-dekorativnog sloja ETICS-a. Podnoje u ravnini s proeljem i istim zavrnim slojem Kod izvedbe podnoja u ravnini s proeljem i istim zavrnim slojem toplinsko-izolacijski materijal za podnoje spaja se na fasadni u istoj ravnini. Armaturni sloj izvodi se preko oba materijala. Zavrni sloj ETICS-a izvodi se i u podruju podnoja. Kod ovog tipa izvedbe potrebno je osigurati to manje prskanja vodom (iri drenani sloj i sl.).
Slika 7. Podnoje u ravnin s proeljem

1 2 3 4 5 6

PODRUJE PODNOJA >30 cm

ETICS

LEGENDA: 1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - privrsnica


Pad > 2 %

kota terena

> 15 cm

4 - toplinsko-izolacijske ploe 5 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 6 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 7 - privrsnica 8 - XPS ploe za podnoja 9 - mort za lijepljenje 10 - hidroizolacija 11 - epasta folija 12 - hidroizolacija

9 10 11 12

7.2.5.2. Spoj s tlom a) Bez perimetarne izolacije Toplinsko-izolacijski materijal koji se postavlja na podruju podnoja i ulazi ispod razine tla (na prijelazno podruje) urezuje se ukoso na donjoj strani i obrauje armaturnim slojem do kraja podloge te zavrno-dekorativnim slojem minimalno 15 cm ispod razine tla. b) S perimetarnom izolacijom Toplinsko-izolacijski materijal koji se postavlja na podruju podnoja ulazi ispod razine tla minimalno 20-30 cm. Ukoliko su debljina toplinsko-izolacijskog materijala podnoja i perimetarne izolacije

> 15 cm

21

razliite, potrebno ih je ujednaiti kosim rezom s ciljem osiguranja nepropusnosti spoja. Ploe se urezuju ukoso na donjoj strani, na mjestu spoja s perimetarnom izolacijom. Armaturni sloj treba nanositi i na perimetarnu izolaciju. Zavrno-dekorativni sloj treba nanijeti minimalno 15 cm ispod razine tla. 7.2.5.3. Izolacija u dodiru s tlom Nakon odreivanja budueg nivoa tla sve dijelove sustava u dodiru s tlom potrebno je obraditi vodootpornim slojem (npr. masa za hidroizolaciju, bitumenski premaz i sl.) i zatititi epastom folijom.

7.3. Dilatacijske reke (fuge)


Zbog statikih i izvedbeno-tehnikih razloga prilikom projektiranja i izgradnje graevina potrebno je u konstrukciji zgrade predvidjeti reke (fuge) koje e udovoljiti zahtjevima pomaka (rada) graevine uslijed skupljanja i puzanja graevnih materijala, parcijalnog slijeganja tla, termikog optereenja itd. Sukladno tome, dilatacijske reke konstrukcije se na istom mjestu moraju prenijeti na ETICS sustav planiranjem i ugradnjom odgovarajuih gotovih profila koji e zadovoljiti funkcionalne i estetske zahtjeve, a istovremeno olakati izvedbu sustava.
Slika 8. Dilatacijska reka u istoj ravnini

7 1 2 3

4 5

Slika 9. Dilatacijska reka pod kutom

7 1 LEGENDA: 1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 6 - dilatacijski prol 7 - dilatacija 8 - izolacijski materijal za zapunjavanje dilatacijske upljine 2

3 4 5 6 8

22

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.4. Balkoni i terase


Slika 10. Spoj s balkonom ili terasom
LEGENDA: 1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 6 - privrsnica 7 - izolacijske ploe za podnoja 8 - brtvena traka

1 2 3 6 4 5
privrivanje 30 cm od kote terena

8
Pad > 2 %

Detalj

7.5. Atika/nadozid
Slika 11. Izvedba atike ili nadozida
LEGENDA: 1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 6 - privrsnica 7 - brtvena traka 8 - limeni prol (u okviru konstrukcije) 9 - toplinska izolacija
b a

podruje prskanja vode

6 7

8 7 9

Detalj

3 4 5 6 2 1

visina objekta preklop a razmak b

8m >5cm 3cm

8-15m >10cm 3cm

15m >15cm 3cm

23

7.6. Spoj nosivog elementa i ispune


est je sluaj spojeva nosivog elementa (npr. AB, elini ili drveni stup) s nenosivom ispunom (opeka, predgotovljeni elementi i sl.).
Slika 12.
1 2

3 4 5 6 7

nenosivo nosivo

LEGENDA: 1 - mort za lijepljenje 2 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 3 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 4 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom 5 - drvena konstrukcija 6 - dilatacijski prol 7 - izolacijski materijal za zapunjavanje dilatacijske upljine

Detalj

7.7. Mijeanje i nanoenje morta za lijepljenje


Prilikom mijeanja morta za lijepljenje treba se pridravati uputa proizvoaa (tehnika uputa, upute na pakiranju). To vrijedi i za pastozna ljepila za koja proizvoa propisuje dodavanje cementa. Ljepilo se moe nanositi runo i/ili strojno. Prilikom njegova nanoenja treba obratiti pozornost na sljedee: izmeu toplinsko-izolacijskog materijala Slika 13. Efekt madraca Slika 14. Efekt jastuka i podloge ne smije doi do strujanja zraka kako bi se izbjegao efekt dimnjaka toplinsko-izolacijski materijal mora biti jednoliko pritisnut na podlogu po svojoj povrini kako bi se izbjegle deformacije (efekt madraca sl. 13 ili jastuka - sl. 14) Ovisno o toplinsko-izolacijskom materijalu, ljepilo se moe nanositi metodom nanoenja trakasto po rubu i tokasto u sredini ili metodom eksterijer topao eksterijer hladan potpuno pokrivnog nanoenja.

24

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.7.1. Metoda rubno-tokastog nanoenja Ljepilo se po svim rubovima toplinsko-izolacijskog materijala nanosi u trakama irine cca 5 cm te po sredini na najmanje tri toke promjera 15 cm (slika 15.) tako da je, nakon to je toplinsko-izolacijski materijal pritisnut na podlogu, postignuta minimalna zahtijevana kontaktna povrina sukladno odlomku 7.3.3. uz uzimanje u obzir doputene tolerancije ravnosti podloge. Maksimalna debljina sloja ljepila ne smije biti vea od 15 mm, odnosno prema tehnikoj uputi proizvoaa.
Slika 15. Runo nanoenje morta za lijepljenje metodom rubno-tokasto

LEGENDA: 1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom

5 4 3

21

Slika 16. Strojno nanoenje morta za lijepljenje metodom rubno-trakasto w

7.7.2. Metoda potpunog pokrivnog nanoenja Ljepilo se runo nanosi nazubljenim gleterom (zub minimalno 10 mm) na toplinsko-izolacijski materijal (sl. 17.).
Slika 17. Metoda potpuno pokrivnog nanoenja morta za lijepljenje

LEGENDA:
5 4 3

21

1 - zid 2 - mort za lijepljenje 3 - toplinsko-izolacijske ploe/lamele 4 - armaturni sloj sa staklenom mreicom 5 - zavrno-dekorativna buka s odgovarajuim predpremazom

Kod strojnog nanoenja ljepilo treba nanositi na toplinsko-izolacijski materijal ili izravno na podlogu u uskim okomitim prugama. Kod nanoenja na podlogu treba nanijeti toliko ljepila da se izolacijski materijal moe postaviti prije povrinskog skruivanja ljepila.

25

7.7.3. Posebnosti nanoenja ovisno o vrsti toplinsko-izolacijskog materijala Ekspandirani polistiren EPS-F ploe Kod ove se vrste toplinsko-izolacijskog materijala koristi metoda nanoenja trakasto po rubu i tokasto po sredini pokrivajui minimalno 40% povrine ploe ili metoda potpunog pokrivnog nanoenja na plou. Prilikom nanoenja na podlogu treba koristiti iskljuivo metodu potpunog pokrivnog nanoenja. Mineralna vuna MW-PT Koristi se metoda nanoenja trakasto po rubu i tokasto po sredini pokrivajui minimalno 40% povrine ploe ili metoda potpunog pokrivnog nanoenja na neobraenu stranu ploe. Prilikom nanoenja na podlogu treba koristiti iskljuivo metodu potpunog pokrivnog nanoenja. Mineralna vuna MW-PT, lamela neobraena Na neobraenoj povrini lamele koristi se metoda potpunog pokrivnog nanoenja na lamelu. Mineralna vuna MW-PT, lamela obraena s jedne ili s obje strane Kod obostrano obraene lamele primjenjuje se metoda potpunog pokrivnog nanoenja na lamelu ili na podlogu. NAPOMENA: Izvoenje kontaktnog sloja u cilju poboljanja prionjivosti ljepila na neobraenoj povrini ploe/lamele provodi se utiskivanjem ljepila u tankom sloju neposredno prije nanoenja ljepila (po povrini predvienoj za lijepljenje). Ostalo Prema uputama proizvoaa. 7.7.4. Posebnost nanoenja na zadnji red ploa/lamela U podruju spojeva prema podgledima kosih krovova (kod toplih krovova) preporua se zadnji red izolacijskih ploa/lamela (kojima se gornji rub ree koso) postaviti metodom floating-buttering i tek nakon toga na uobiajeni nain postavljati predzadnji red izolacijskih ploa/lamela. Zadnji red izolacijskih ploa treba oblikom prilagoditi spoju s krovnom kosinom kako bi se u tom podruju izbjegli toplinski mostovi. NAPOMENA: Metoda floating-buttering izvodi se tako da se ljepilo u prvom koraku nanosi nazubljenom lopaticom (zub ima minimalno 10 mm, ovisno o podlozi) okomito na plou. U drugom koraku se nazubljenom lopaticom ljepilo nanosi vodoravno na podlogu za lijepljenje. Nakon toga se izolacijska ploa dovoljno velikim pritiskom i pomicanjem stavlja u ispravan poloaj.
Slika 18. Nanoenje zadnjeg reda ploa/lamela

26

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.8. Postavljanje toplinsko-izolacijskih ploa i lamela


7.8.1. Lijepljenje Toplinsko-izolacijske ploe i lamele se postavljaju odozdo prema gore tako da su meusobno tijesno priljubljene i povezane uzdunom izmjeninom vezom (vidi sliku 19). Treba obratiti panju na to da su ploe i lamele postavljene u ravninu i pritom, u pravilu, ne bi smjele nastati fuge. Zbog doputenih odstupanja u mjerama izolacijskog materijala fuge irine od 4 mm moraju se ispuniti istim izolacijskim materijalom. Pri irini fuga do 4 mm doputeno je fuge ispuniti odgovarajuom PUR pjenom. Obvezno se treba pridravati uputa proizvoaa sustava. Kako bi se osigurala odgovarajua prionjivost izmeu ploe i ljepila te ljepila i podloge, plou je prilikom postavljanja potrebno pritisnuti na podlogu. Ljepilo ni u kojem sluaju ne smije doprijeti u fuge. Naelno se smiju postavljati samo cijele ploe. Prikljuni komadi moraju biti iri od > 15 cm i ne smiju se postavljati na uglovima objekta, ve samo u sredini povrine. Na uglovima objekta smiju se koristiti samo cijele i polovice ploa/lamela na nain da se ploe/lamele na uglu meusobno naizmjence preklapaju (vidi sliku 20). Pri debljinama izolacije veima od 20 cm preporua se preklope toplinsko-izolacijskih ploa/lamela na uglovima meusobno uvrstiti odgovarajuim montanim ljepilom. Kod izrade prikljunih komada potrebno je paziti na pravokutnost reza. Za ovu namjenu preporua se koristiti posebne rezae. Ploe s jaim oteenjima (npr. sa slomljenim ili utisnutim rubovima i kutovima) i poutjele EPSploe ne smiju se koristiti. Dijelovi ploa u uglovima koji stre smiju se odrezati tek nakon odgovarajueg stvrdnjavanja ljepila (u pravilu nakon dva do tri dana). Fuge izolacijskih ploa i lamela ne smiju biti u liniji s rubovima otvora (vidi sliku 21).

Slika 19.

1/2

Slika 20.

Slika 21.

27

Vertikalni i horizontalni spojevi izolacijskih ploa i lamela ne smiju se poklapati sa spojevima razliitih materijala u podlozi, a preklop izolacijskih ploa/lamela na ovim mjestima mora biti vei od 10 cm. Dilatacijske fuge u podlozi moraju se prenijeti i na sustav (za izvedbu vidjeti detalje br. 8 i 9). Izboene dijelove fasade (npr. isturene rolo-kutije ili eone strane AB ploa) treba premostiti bez spajanja izolacijskih ploa/lamela na tim mjestima. Viak izolacijskog materijala treba izrezati iz stranje strane ploe/lamele, a pritom treba paziti da je debljina ostatka ploe/lamele minimalno 3 cm, odnosno 1/3 osnovne debljine ploe/lamele. Pri izolaciji bonih strana prozora i vrata (paleta), plou i lamelu treba odgovarajue prepustiti preko ruba otvora kako bi se osiguralo da se paletni elementi mogu postaviti na paletu. Viak izolacije se ree tek nakon stvrdnjavanja ljepila. Pri izolaciji podgleda ploa donji rubovi ploa/lamela moraju biti toliko preputeni preko donjeg ruba ploe da se osigura zbijenost s izolacijom podgleda. Viak izolacije se ree tek nakon odgovarajueg stvrdnjavanja ljepila (vidi sliku 29. na stranici 36). NAPOMENA: Uz ovdje opisano jednoslojno postavljanje toplinsko-izolacijskih ploa/lamela, mogue je i postavljanje u dva sloja. Kod takvog je postupka potrebna provjera graevinske fizike. Debljine izolacijskih ploa i lamela moraju biti iste. Kod postupka s dva izolacijska sloja prvi se sloj lijepi u skladu s ovim smjernicama. Drugi sloj izolacijskih ploa se lijepi punoplono na prvi sloj izolacijskih ploa uz izmjenino preklapanje. Ako je potrebno dodatno mehaniko privrenje, privrsnice kod EPS ploa se postavljaju u prvi sloj, a kod svih drugih izolacijskih materijala privrsnice moraju prolaziti kroz oba sloja izolacijskog materijala (vidi odlomak 7.8.3, Mehaniko privrivanje, str. 28). 7.8.2. Izravnavanje neravnina Pri postavljanju ploa, odnosno lamela uvijek nastaju neravnine na dodirima ploa/lamela uslijed odstupanja u dimenzijama ploe/lamele i podloge te nesavrenosti izvedbe. Njih je potrebno izravnati prije izrade armaturnog sloja. Slijede opisi postupaka izravnavanja s obzirom na posebnosti toplinskoizolacijskih materijala: a) toplinsko-izolacijske fasadne ploe od ekspandiranog polistirena Nastale neravnine potrebno je izbrusiti te otkloniti nastalu prainu. Pod utjecajem UV-zraka EPS ploe povrinski poute, stoga se prije nanoenja armaturnog sloja nastali povrinski kemijski degradirani sloj (poutjela povrina) mora u potpunosti odstraniti bruenjem, a povrinu nakon bruenja treba pomesti. b) toplinsko-izolacijske fasadne ploe/lamele od mineralne vune Povrinu prije nanoenja armaturnog sloja po itavoj povrini treba prekriti mortom za armaturni sloj kao slojem za izravnavanje te ostaviti suiti najmanje 24 sata. Kod armaturnih slojeva debljih od 8 mm taj sloj istovremeno slui i za izravnavanje neravnina te nije neophodno ravnine prethodno izravnati posebnim radnim postupkom. 7.8.3. Mehaniko privrivanje Podloga mora biti tehniki korektno pripremljena tako da se osigura trajna veza izmeu ploe i podloge ili samo lijepljenjem ili lijepljenjem uz dodatno mehaniko privrivanje. Na obukanim podlogama i starogradnji obvezno je, uz lijepljenje ploa/lamela, sustav dodatno mehaniki uvrstiti privrsnicama.

28

Smjernice za izradu ETICS sustava

Kod sustava s povrinskom masom (izolacija + armaturni sloj + zavrno-dekorativna buka) veom od 30 kg/m 2 i kod zgrada viih od 22 m potrebno je provesti detaljnu analizu optereenja i nosivosti sustava. Toplinsko-izolacijske fasadne ploe na osnovi ekspandiranog polistirena Za ove ploe je potrebno dodatno mehaniko privrenje, osim kada se izvodi na sljedeim podlogama: puna i uplja opeka u skladu s HRN EN 771-1 i HRN EN 771-3 obloni beton iz cementno vezanih blokova na osnovi drvenog iverja bez integrirane toplinske izolacije i cementno vezanih toplinsko-izolacijskih ploa od drvenih strugotina u skladu s HRN EN 15498 porasti beton u skladu s HRN EN 771-4 s vlanom vrstoom okomito na povrinu od 150 kPa. Toplinsko-izolacijske fasadne ploe na osnovi mineralne vune vlakna paralelna s ravninom ploe Ove ploe uvijek zahtijevaju dodatno mehaniko privrenje. Toplinsko-izolacijske fasadne lamele vlakna okomita na ravninu lamele Za lamele je potrebno dodatno mehaniko privrenje, osim kada se izvodi na sljedeim podlogama: puna i blok opeka u skladu s HRN EN 771-1 i HRN EN 771-3 beton u skladu s HRN EN 206-1 obloni beton iz cementno vezanih blokova na osnovi drvenog iverja bez integrirane toplinske izolacije i cementno vezanih toplinsko-izolacijskih ploa od drvenih strugotina WS i WSD prema HRN EN 15498 porasti beton u skladu s HRN EN 771-4 s vlanom vrstoom okomito na povrinu od 150 kPa. Toplinsko-izolacijske ploe za podnoja od ekspandiranog polistirena (EPS-P) i ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) Iznad razine terena potrebno je, uz lijepljenje, i dodatno mehaniko privrenje. Pritom u obzir treba uzeti sljedee: privrsnice nikad ne smiju prolaziti kroz hidroizolaciju graevine kod primjene XPS-R ploa s hrapavom povrinom preporua se izvesti dodatno mehaniko privrenje prije stvrdnjavanja ljepila (u svjeem stanju) privrsnicama s vijkom. 7.8.3.1. Izbor privrsnica Pri odabiru privrsnica u obzir treba uzeti sljedee: privrsnice moraju udovoljavati zahtjevima smjernice ETAG 014 privrsnice moraju odgovarati kategoriji optereenja za postojeu podlogu u skladu sa smjernicom ETAG 014
Tablica 8. Kategorije podloga u skladu s ETAG 14
Kategorije podloga prema ETAG 014 A Beton B Puna opeka C uplja opeka D Lagani beton E Porasti beton

ako podloga ne odgovara niti jednoj kategoriji prema ETAG 014, potrebno je izvesti ispitivanje nosivosti privrsnice na gradilitu (pull-off test) kod zidova od oblonog betona s cementno vezanim blokovima na osnovi drvenog iverja sidrenje privrsnica je potrebno izvesti u betonskoj jezgri

29

kod odabira duljine privrsnice radi osiguranja otpornosti na upanje iz podloge u obzir se moraju uzeti debljina eventualno postojee buke, sloja za izravnavanje te neravnost podloge toplinsko-izolacijske ploe od ekspandiranog polistirena, ekstrudirane polistirenske pjene i kamene vune zahtijevaju promjer rozete 60mm toplinsko-izolacijske lamele od kamene vune (vlakna okomita na ravninu) zahtijevaju promjer rozete 140mm. 7.8.3.2. Buenje rupa Kod buenja rupa u obzir treba uzeti sljedee: s buenjem se smije poeti tek nakon to je ljepilo dovoljno stvrdnulo (u pravilu nakon tri dana) za buenje treba koristiti svrdlo promjera navedenog na privrsnici elektrinu udarnu builicu ili pneumatsku builicu treba koristiti samo kod betona ili pune opeke kod uplje opeke i uplje blok opeke treba upotrijebiti builicu, odnosno alat predvien od proizvoaa privrsnice ploe od mineralne vune potrebno je probuiti nevibrirajuim postupkom potrebna dubina buenja je: duljina privrsnice + 10 do 15 mm kod buenja kroz armaturni sloj treba se pridravati uputa proizvoaa sustava minimalni osni razmak izmeu privrsnica te od ugla zida mora biti 100 mm. 7.8.3.3. Broj privrsnica Najznaajnije optereenje na ETICS sustav predstavlja djelovanje vjetra. Primarna funkcija privrsnice je preuzeti vlano optereenje od vjetra koje djeluje okomito na povrinu sustava. U skladu s vaeom hrvatskom normom HRN EN 1991-1-4: Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije-Dio 1-4: Opa djelovanja - Djelovanja vjetra, ovo optereenje ovisi o geografskom poloaju, tj. o nazivnoj brzini vjetra (vidi sliku 22 na str. 31), visini graevine, kategoriji terena i nadmorskoj visini. Ovom normom se propisuje i irina rubne zone ovisno o visini i tlocrtnoj dispoziciji objekta.

30

Smjernice za izradu ETICS sustava

Slika 22: Podruja optereenja vjetrom i kategorije terena u skladu s HRN EN 1991-1-4

Kategorije terena: 1 - podruje uz otvoreno more i jezera ili ravan teren bez prepreka 2 - povrine s niskom vegetacijom, povremene prepreke kao to su drvee ili zgrade na razmacima 20 puta veim od visine prepreke (poljoprivredno zemljite) 3 - povrine s uobiajenom vegetacijom ili zgradama ili preprekama na razmacima do 20 puta veim od visine prepreke (industrijske zone i ume) 4 - podruja s najmanje 15% povrine prekrivene zgradama srednje visine od najmanje 15 m (gradska podruja).

NAPOMENA: irina rubne zone A iznosi jednu petinu manje vrijednosti dvostruke visine (2h) ili susjedne strane objekta (b), e=min (2h; b), gdje je b irina susjedne strane, irina rubne zone A=1/5*e. Preporueni broj privrsnica po etvornom metru u danim tablicama dobiven je u skladu s HRN EN 1991-1-4. Tablice vrijede za objekte visine do 22 m, omjera visine i manje strane objekta h/d2, nadmorske visine do 500 mnm te nazivne brzine vjetra do vref,035 m/s (tj. vjetrovna podruja I do III na slici 22, gdje su regije P1-P4 u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a P5-P10 priobalje sa zaleem i otoci). Za sve ostale sluajeve obvezno je izraditi proraun broja privrsnica u skladu s vaeim hrvatskim tehnikim propisima. Kod prorauna broja privrsnica ne uzima se u obzir doprinos nosivosti ETICS sustava, odnosno smatra se da cjelokupno optereenje vjetrom preuzimaju iskljuivo privrsnice. Pri odabiru broja privrsnica u obzir se uzima ona tablica koja vrijedi za karakteristinu nosivost privrsnice za postojeu podlogu. U sluaju drugih vrijednosti karakteristine nosivosti treba uzeti nepovoljniji sluaj. Minimalni broj privrsnica je 6 kom/m 2, a maksimalni 12 kom/m2.

31

Tablica 9: Preporueni broj privrsnica po m2 za karakteristinu nosivost privrsnice od 1,5 kN.


KATEGORIJA TERENA Zona / nazivna brzina vjetra vref,0 Zona I 22 (m/s) Zona II 30 (m/s) Regija Zona 1 Otvoreno more ili jezera 7 P1-P4 P1-P4 P5-P10 P1-P4 P5-P10 Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja 6 6 8 6 10 8 8 6 12 10 11 6 6 8 6 12 10 8 8 12 10 22 6 6 8 8 * 12 10 8 * 12 2 Otvorena zemljita Visina objekta (m) 7 6 6 6 6 8 6 6 6 8 6 11 6 6 6 6 8 8 8 6 10 8 22 6 6 8 6 12 10 8 6 12 10 7 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 11 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 22 6 6 6 6 8 6 8 6 8 6 7 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 11 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 22 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 3 Predgraa 4 Gradovi

Zona III 35 (m/s)

* - Prekoraen maksimalno doputeni broj privrsnica po m2

Tablica 10: Preporueni broj privrsnica po m2 za karakteristinu nosivost privrsnice od 0,9 kN.
KATEGORIJA TERENA Zona / nazivna brzina vjetra vref,0 Zona I 22 (m/s) Zona II 30 (m/s) Regija Zona 1 Otvoreno more ili jezera 7 P1-P4 P1-P4 P5-P10 P1-P4 P5-P10 Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja 6 6 12 10 * * 12 10 * * 11 8 6 12 10 * * * 12 * * 22 8 6 * 12 * * * 12 * * 2 Otvorena zemljita Visina objekta (m) 7 6 6 10 8 12 10 10 8 * 10 11 6 6 10 8 * 12 12 10 * 12 22 8 6 12 10 * * * 10 * * 7 6 6 8 6 10 8 8 6 10 8 11 6 6 8 6 10 8 8 8 10 8 22 6 6 10 8 12 10 12 10 * 10 7 6 6 8 6 8 6 8 6 8 6 11 6 6 8 6 8 6 8 6 8 6 22 6 6 8 6 10 8 8 8 10 8 3 Predgraa 4 Gradovi

Zona III 35 (m/s)

* - Prekoraen maksimalno doputeni broj privrsnica po m2

Tablica 11: Preporueni broj privrsnica po m2 za karakteristinu nosivost privrsnice od 0,6 kN.
KATEGORIJA TERENA Zona / nazivna brzina vjetra vref,0 Zona I 22 (m/s) Zona II 30 (m/s) Regija Zona 1 Otvoreno more ili jezera 7 P1-P4 P1-P4 P5-P10 P1-P4 P5-P10 Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja Rubna Unutarnja 10 8 * * * * * * * * 11 10 8 * * * * * * * * 22 12 10 * * * * * * * * 2 Otvorena zemljita Visina objekta (m) 7 8 6 * 12 * * * 12 * * 11 10 8 * 12 * * * * * * 22 10 8 * * * * * * * * 7 6 6 10 8 * 10 12 10 * 12 11 8 6 12 10 * 10 12 10 * 12 22 8 8 * 12 * * * * * * 7 6 6 10 8 12 10 12 10 12 10 11 6 6 10 8 12 10 12 10 12 10 22 6 6 12 10 * 10 12 10 * 12 3 Predgraa 4 Gradovi

Zona III 35 (m/s)

* - Prekoraen maksimalno doputeni broj privrsnica po m2

32

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.8.3.4. Shema postavljanja Obje sheme vrijede za toplinsko-izolacijske ploe od EPS-a i mineralne vune i privrivanje s 6 kom/ m2. Udaljenost privrsnica od ugla zida i od druge privrsnice mora biti 10 cm. Privrsnica uvijek mora prolaziti kroz sloj ljepila. T-shema se preporua kod sustava s EPS-om. Privrsnice se postavljaju u sredinu ploe i na mjestima dodira vertikalne i horizontalne fuge (T-fuge). Vidi sliku 23.
Slika 23. T-shema postavljanja privrsnica

W-shema se preporua kod sustava s ploama mineralne vune. Ploa se privruje s tri privrsnice koje se postavljaju prema slici 24. Razmak rozete od ruba ploe mora iznositi cca 5 cm.
Slika 24. W-shema postavljanja privrsnica

>5

>5

kod sustava s lamelama od mineralne vune privrsnice se postavljaju kao to je prikazano na slici 25, pri emu se u svaki drugi red dodaje po jedna privrsnica u sredinu ploe.
Slika 25. Shema postavljanja privrsnica na lamelama mineralne vune

Ako se fasadni sustav s ploama za toplinsku izolaciju nanosi na podglede, privrsnice treba postaviti u skladu s poglavljem 7.8.3. Mehaniko privrivanje, str. 28.

33

7.8.3.5. Postavljanje privrsnica Pri postavljanju privrsnica u obzir se uzima sljedee: privrsnice se smiju postaviti tek kad ljepilo otvrdne (u pravilu nakon tri dana, odnosno prema uputi proizvoaa ljepila) privrsnice treba postaviti tako da je gornja povrina rozete u istoj ravnini s povrinom ploe/lamele, uz napomenu da ovo ne vrijedi kad je rozeta uputena u toplinsko-izolacijski materijal (privrsnica s rondelom) ovisno o vrsti privrsnice, igla je u obliku avla ili vijka nakon postavljanja treba obvezno provjeriti jesu li privrsnice vrsto usidrene u podlogu previe utisnute privrsnice i one koje nisu vrsto usidrene moraju se ukloniti i postaviti nove, a nastale rupe treba ispuniti istim toplinsko-izolacijskim materijalom. 7.8.4. Postupci zatite Sustave treba zatititi od izravnog utjecaja atmosferilija (UV-zraenja, kie, snijega itd.).

7.9. Armaturni sloj sa staklenom mreicom


Armaturni sloj predstavlja najvaniji element sustava jer mu daje otpornost na vanjske utjecaje, stoga ga je potrebno nanijeti posebno oprezno, uz strogo pridravanje pravila struke. Izvoenje armaturnog sloja treba poeti najkasnije 14 dana od postavljanja toplinske izolacije. Armaturni sloj se izvodi kao tankoslojni, srednjeslojni i debeloslojni (tablica 12, str. 37). Kod sustava s toplinsko-izolacijskim ploama od mineralne vune izmeu nanoenja sloja za izravnavanje i armaturnog sloja potrebno se pridravati odreenog vremena suenja propisanog od proizvoaa sustava (vidi poglavlje 7.8.2. Izravnavanje neravnina, str. 28). 7.9.1. Mort za armaturni sloj Ovisno o zahtjevima sustava i vrsti toplinske izolacije, postoje razliiti mortovi za armaturni sloj. 7.9.2. Mijeanje morta za armaturni sloj Pri mijeanju morta za armaturni sloj valja se pridravati sljedeih uputa, ovisno o vrsti morta: a) prakasti mort za armaturni sloj zamijeati ih prema uputama proizvoaa koristiti iskljuivo pitku vodu ljeti ne upotrebljavati vodu koja se zagrijala u crijevu doputa se upotreba temperirane vode. b) pastozni mort za armaturni sloj prije uporabe promijeati za dobivanje odgovarajue konzistencije smije im se dodati manja koliine pitke vode potrebno je pridravati se uputa proizvoaa.

34

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.9.3. Dijagonalno armiranje Na uglovima otvora prozora i vrata potrebno je izvesti dijagonalno armiranje. Ono se izvodi polaganjem staklene mreice u svjei mort za armaturni sloj tono na uglove otvora pod kutem od 45 prije punoplonog nanoenja mreice. Minimalna dimenzija armaturnih traka iznosi 20x40 cm.
Slika 26. Dijagonalno armiranje

7.9.4. Posebnosti na dijelovima fasade s poveanim mehanikim optereenjem Ove dijelove fasade mogue je izvesti na dva naina: a) ojaanom staklenom mreicom (pancer mreicom) - prije postavljanja kutnih zatitnih profila i povrinske armature ugrauje se ojaana staklena mreica (210-350 gr/m2) u cca 2 mm debeli sloj morta za armaturni sloj (bez preklapanja) b) armaturnim slojem s dvostrukom, normom propisanom staklenom mreicom - prvi sloj mreice se ugrauje u svjei mort bez preklapanja (tupi spoj), a nakon to prvi sloj morta dovoljno otvrdne, u svjee naneseni drugi sloj morta umee se drugi sloj mreice tako da se preklop ne poklapa s tupim spojem prvog sloja mreice. 7.9.5. Izvedba rubova i kutova Pri postavljanja kutnih profila sa staklenom mreicom mort za armaturni sloj treba nanijeti u irini veoj od irine profila s mreicom. Spoj povrinske armature izvodi se s preklopom od minimalno 10 cm (vidi sliku 27). Napomena: Pri postavljanju treba paziti da mreica i kruti dio profila nisu naslonjeni na toplinsku izolaciju, tj. da debljina morta izmeu izolacije i profila, odnosno mreice bude najmanje 1 mm. Kod postavljanja profila mort za armiranje mora proi kroz rupe profila.
Slika 27. Izvedba ruba i kuta pomou kutnog profila
10 cm

15 cm

35

Formiranje kutova bez gotovih kutnih profila izvodi se tijekom povrinskog armiranja. Trake staklene mreice se vode sa svake strane kuta u irini cca 20 cm i s minimalnim preklopom od 10 cm (vidi sliku 28).
Slika 28. Izvedba rubova i kutova bez kutnog profila

20 cm

Formiranje okapnog ruba (horizontalni spoj povrine fasade i podgleda, gornji rubovi otvora) pravilno se izvodi kako je prikazano na slici 29 (vertikalni presjek).
Slika 29. Izvedba okapnog ruba

Unutarnji kutovi se mogu izvesti na dva naina: na isti nain kao i izrada kutova pomou kutnih profila s integriranom mreicom identino kao i izrada uglova bez profila s prijelazom mreice 20 cm i preklopom 10 cm; izvodi se tijekom izrade armaturnog sloja. 7.9.6. Nanoenje morta za armaturni sloj i umetanje mreice Na odgovarajue pripremljenu toplinsku izolaciju (vidi odlomak 7.8.2., Izravnavanje neravnina, str. 28) nanosi se armaturni sloj, runo ili strojno, tako da njegova debljina odgovara vrijednostima u tablici 12 na str. 37. Armaturni sloj se u pravilu izrauje u dva koraka. U prvom koraku mort za armaturni sloj treba nanijeti na odgovarajue pripremljenu toplinsku izolaciju. Preporua se ovaj sloj svjeeg morta proeljati zupastom gladilicom jer se na ovaj nain osigurava odgovarajua debljina sloja i pozicioniranje mreice. Debljina morta i veliina zuba zupaste gladilice moraju biti takvi da se osigura odgovarajua debljina armaturnog sloja te pozicija mreice u gornjoj polovini, odnosno treini sloja, u skladu s tablicom 12. U svjei mort se umee staklena mreica odozgo prema dolje laganim pritiskom gladilicom (u okomitom

36

> 10 cm

Okapni prol

Smjernice za izradu ETICS sustava

ili vodoravnom smjeru) uz minimalni preklop od 10 cm. Treba paziti da se tijekom umetanja mreice ne pojavljuju nabori. Drugi sloj morta za armiranje potrebno je nanijeti najkasnije nakon 24 sata od umetanja mreice koja mora biti prekrivena barem 1 mm mortom za armiranje. Na povrini armaturnog sloja ne smiju se ocrtavati obrisi mreice. Ako je to ipak sluaj, potrebno je jo jednom nanijeti mort za armaturni sloj.
Tablica 12: Debljina armaturnog sloja i pozicija staklene mreice
Nazivna debljina [mm] 3 5 8 Minimalna debljina [mm] 2,5 4 6 Srednja debljina1) [mm] 3,0 4,5 7,0 Poloaj mreice2) sredina gornja treina gornja treina Vrijedi za ETICS na osnovi EPS EPS3), MW MW

1) srednja vrijednost reprezentativnog uzorka (minimalno 5 pojedinanih vrijednosti) 2) prekrivenost staklene mreice minimalno 1 mm, u podruju preklapanja 0,5 mm 3) ova debljina armaturnog sloja je potrebna u sluaju debeloslojne zavrno-dekorativne buke (vidi odlomak 7.11., Zavrno-dekorativna buka na str. 38) 7.9.7. Izvedba armaturnog sloja u podruju podnoja Armaturni sloj treba izvesti s komponentama koje pripadaju sustavu za predvienu namjenu. Debljina sloja i poloaj mreice izvesti u skladu s tablicom 12, stranica 37.

7.10. Ukrasni elementi


Na ETICS sustavima moe se izvesti ukraavanje i ralanjivanje proelja. Slijed izvoenja pojedinih faza ovisi o vrsti ukrasa i koritenim materijalima. 7.10.1. Elementi koji se lijepe Armaturni sloj na koji e se postaviti ukrasni element izvodi se kao to je opisano u poglavlju 7.9. Armaturni sloj sa staklenom mreicom, str. 34. 7.10.1.1. Predgotovljeni elementi Ovi ukrasni elementi su ve presvueni zatitnim slojem i pripremljeni za zavrnu obradu. Nakon suenja armaturnog sloja lijepe se potpuno pokrivno odgovarajuim ljepilom prema uputi proizvoaa i zavrno obrauju. Spoj armaturnog sloja i ukrasnog elementa prije zavrne obrade potrebno je obraditi trajno elastinim brtvenim kitom. 7.10.1.2. Elementi pripremljeni na gradilitu Ova vrsta dekorativnih elemenata se na povrinu fasade lijepi odgovarajuim ljepilom na dovoljno stvrdnuti armaturni sloj. Ukoliko im povrina nije pripremljena za zavrnu obradu, na njih se mora nanijeti armaturni sloj sa staklenom mreicom, s time da preklop mreice elementa na povrinu fasade mora biti barem 10 cm.

37

7.10.2. Utori Utore treba izvesti prije nanoenja armaturnog sloja unutar izolacijske ploe, a ne u njihovim spojevima. Dubina utora ne smije prelaziti 25% debljine izolacijskog materijala te iznositi vie od 25 mm. irina utora ne smije biti manja od njihove dubine. Preporua se oblikovati trapezne utore, ime se osigurava bolja odvodnja oborinskih voda, odnosno smanjuje se zadravanje vlage unutar utora. Armaturni sloj je potrebno nanijeti po cijeloj povrini utora, a mreicu utora preklopiti s povrinskom armaturom najmanje 10 cm i zavrno obraditi zavrno-dekorativnom bukom. NAPOMENA: Utori smanjuju toplinsku izolaciju zida i poveavaju naprezanja u armaturnom sloju.

7.11. Zavrno-dekorativna buka


Nakon propisanog vremena suenja armaturnog sloja i predpremaza (pri emu treba slijediti upute proizvoaa) i u odgovarajuim vremenskim uvjetima (vidi poglavlje 3, Openite upute i napomene, str. 7) moe se zapoeti s nanoenjem zavrno-dekorativne buke. Kod preuranjenog nanoenja zavrno-dekorativne buke postoji rizik nastanka mrlja, a u ekstremnim primjerima i do pojave mjehura, odnosno pucanja. Ovisno o izvedenom sustavu mogu se nanositi razliite vrste zavrno-dekorativne buke. Minimalna debljina zavrno-dekorativne buke zrnaste strukture je 1,5 mm, a ljebaste strukture - 2 mm. 7.11.1. Osnovne upute za izvoenje Za sve vrste zavrno-dekorativnih buka koliinu materijala potrebnu za cijeli objekt treba naruiti odjednom. Kako bi se izbjegli vidljivi spojevi na prijelazima izmeu pojedinih razina skele neophodno je osigurati dovoljan broj radnika i na prijelazima izvoditi mokro na mokro. Time se smanjuje rizik neravnomjernosti u boji i strukturi. Prekidi rada na jednoj povrini nisu doputeni. Promjena uvjeta tijekom procesa vezivanja ili obrade buke moe uzrokovati neujednaenost u nijansi. Bitna funkcija zavrno-dekorativne buke je i zatita donjih slojeva od vremenskih utjecaja. to je granulacija zavrne buke manja, to se tee ispunjava ova zadaa i stoga se treba strogo pridravati minimalnih debljina slojeva. Zavrno-dekorativne buke se mogu dodatno premazati odgovarajuim fasadnim bojama. Pritom treba paziti na stupanj refleksije nijanse boje i pridravati se uputa proizvoaa o vremenu potrebnom za suenje podloge. Posebnosti vrsta zavrno-dekorativne buke su sljedee: a) prakaste zavrno-dekorativne buke - koliinu materijala potrebnu za jednu plohu treba promijeati u velikoj posudi kako bi se mjeavina homogenizirala i pritom se manje koliine svjee izmijeanog materijala smiju dodavati u posudu, ali uz ponovno dodatno mijeanje; b) pastozne zavrno-dekorativne buke - prije nanoenja sadraj kante treba homogenizirati spororotirajuim mjeaem; u svrhu postizanja odgovarajue konzistencije materijal se smije razrijediti dodavanjem uvijek iste koliine vode na svaku kantu. Na nijansu i ukupni izgled povrine utjeu podloga, veliina povrine, struktura i granulacija te vrsta i kut osvjetljenja.

38

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.11.2. Stupanj refleksije Stupanj refleksije je numerika vrijednost koja oznaava koliinu reflektirane suneve svjetlosti. to je vrijednost nia, nijansa je tamnija, a fasada se vie zagrijava. Time se znaajno poveavaju termika naprezanja u armaturnom i zavrnom sloju te rizik pojave pukotina. Ovo je od posebnog znaenja kod povezanih sustava za toplinsku izolaciju jer kod njih zbog sloja toplinske izolacije nema prijenosa topline s gornjih slojeva na podlogu pa praktino sva termika naprezanja moraju preuzeti relativno tanki armaturni i zavrno-dekorativni slojevi. Kako bi se smanjio rizik stvaranja pukotina, stupanj refleksije (ovisno o vrsti veziva zavrno-dekorativne buke) mora biti vei od: 25 za akrilatnu i silikonsku buku 30 za silikatnu buku 50 za plemenitu tankoslojnu mineralnu buku (1,5 do 4 mm). Isto vrijedi i za vanjske fasadne boje na zavrno-dekorativnim bukama. 7.11.3. Nanoenje predpremaza Vrsta predpremaza mora biti usklaena s vrstom zavrno-dekorativne buke, pri emu treba slijediti upute proizvoaa. Ukoliko mort za armaturni sloj i zavrno-dekorativna buka imaju isto vezivo (disperzijsko vezivo ili mineralnu mjeavinu vapna i cementa), predpremaz se eventualno moe izostaviti. 7.11.4. Nanoenje zavrno-dekorativne buke Zavrno-dekorativna buka se moe nanositi runo ili strojno, to ovisi o vrsti buke i uputama proizvoaa. Povrinu je mogue strukturirati na razne naine. Ovisno o vrsti materijala i eljenoj strukturi, struktura se moe postii odgovarajuim alatom i pritom treba slijediti upute proizvoaa. 7.11.5. Zavrno-dekorativna buka za podnoje Nakon odgovarajueg suenja armaturnog sloja i predpremaza potrebno je nanijeti zavrno-dekorativnu buku vee vodoodbojnosti. S obzirom na to da je ovo podruje jako optereeno vodom, ne preporuaju se zavrno-dekorativne buke na osnovi mineralnog veziva. Meutim, ako se na podnoju ipak eli koristiti takva vrsta zavrno-dekorativne buke, njenu povrinu obvezno treba dodatno hidrofobirati primjerenim vodoodbojnim premazom. U podruju fasade koja je u dodiru s tlom, odnosno u perimetarnom se podruju zavrno-dekorativna buka mora zatititi odgovarajuom izolacijom (vidi odlomak 7.2.5.3, Izolacija u dodiru s tlom, str. 20). 7.11.6. Procjena gotove povrine sustava Ravnost i pravokutnost povrina fasada se odreuje u skladu s normom HRN DIN 18202. Izmjerene vrijednosti ravnosti povrina ne smiju biti vee od onih iz tablice 13.
Tablica 13: Ravnost gotovih povrina fasade u skladu s HRN DIN 18202
Razmak mjernih toaka [m] 0,1 1 4 10 15

Doputene vrijednosti za gotove povrine zidova i podglede [mm]

10

20

25

39

Izmjerene vrijednosti za pravokutnost povrina trebaju odgovarati doputenim vrijednostima danim u tablici 14:
Tablica 14: Doputena odstupanja pravokutnosti u skladu s HRN DIN 18202
Razmak mjernih toaka [m] Doputene vrijednosti za vertikalne, horizontalne i nagnute povrine [mm] 0,5* 3 > 0,5 1 6 >1 3 8 >3 6 12 >6 15 16 > 15 30 20 > 30 30

* - dozvoljene vrijednosti za razmak mjernih toaka do 1 m nisu regulirane normom HRN DIN 18202. Struna literatura za razmak do 0,5 m preporuuje vrijednost 3 mm.

Zbog specifinosti graevine mogu se zahtijevati i stroe vrijednosti od normiranih, ali se one moraju prethodno regulirati ugovorom i u pravilu rezultiraju viom cijenom izrade. Ocjenjivanje nijanse i strukture gotove povrine provodi se s udaljenosti od nekoliko metara (u pravilu 2-4 m) od fasade, a ne iz neposredne blizine, okomito na povrinu fasade (ne iskosa). Neujednaenosti ne smiju biti vidljive kod normalnog izvora svjetla (ne koso poloenog).
Slika 30: Procjena povrine zavrno-dekorativne buke

2m
0 1 2 3 4

Usporedba strukture i nijanse gotove fasade s unaprijed izvedenim manjim uzorkom moe se koristiti samo uvjetno jer uvjeti tijekom izrade uzorka i fasade nisu isti, npr. razliiti vremenski uvjeti, izvoai, podloga itd. Zavrno-dekorativna buka ne smije imati pukotine ire od 0,2 mm. Vea koncentracija pukotina doputenih irina takoer nije doputena.

40

Smjernice za izradu ETICS sustava

7.12. Posebnosti kod veih debljina toplinsko-izolacijskih ploa i lamela i sustav na sustav
Vee debljine izolacijskih ploa i lamela ( 20 cm) zahtijevaju i veu strunost u obradi i izvoenju ETICS sustava. U budunosti se opravdano oekuje primjena sve veih debljina izolacijskih ploa i lamela zbog stalnog porasta trokova grijanja, smanjenja trokova koje uzrokuju ureaji za hlaenje i zbog ekolokih razloga. Ovakve debljine izolacijskih ploa u pravilu se primjenjuju u izgradnji niskoenergetskih i pasivnih kua. 7.12.1. Posebnosti kod obrade ploe se mogu lijepiti dvoslojno ili jednoslojno kod dvoslojne izvedbe prvi sloj se lijepi uobiajenom metodom rubno-tokasto, a drugi sloj ploa se lijepi punoplono uz pomo nazubljene gladilice privrsnice se postavljaju prema potrebi kod EPS-a u prvi sloj, a kod mineralne vune kroz oba sloja kod dvoslojne izvedbe debljine slojeva izolacije moraju biti iste obvezno je izvriti proraun graevinske fizike kako bi se izbjegla pojava kondenzacije.
Slika 31: Dvoslojno postavljanje ploa

1. sloj

2. sloj

Kod izvedbe ETICS-a s veim debljinama ploa neophodno je koristiti pomoni pribor (profile) koji omoguuju minimiziranje nastanka toplinskih mostova. Za korektnu izvedbu ETICS-a s veim debljinama ploa preporua se da na gradilitu postoji profesionalni reza stiropora (ISOBoy). Zbog velikih debljina ploa postoji osobiti rizik od nastanka otvorenih spojnica, stoga nakon zaljepljivanja ploa povrinu treba paljivo pregledati i sve spojnice zatvoriti materijalom iste vrste. Na tritu se nudi cijeli niz ovakvih profila, npr. profil za podnoje kao nadogradnja uobiajenom profilu, rondele za privrsnice u svrhu postizanja homogene izolacije po cijeloj povrini, prikljuni profili za vrata i prozore itd. Vie o izvedbi detalja u poglavlju 7.1., Spojevi, zavreci i prodori, str. 16.

41

8. OTPORNOST NA POAR
Pojam kojim se definira svojstvo ETICS sustava s obzirom na zahtjev za zatitu od poara je reakcija na poar. Reakcija na poar je doprinos graevnog materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog graevnog materijala odreenim ispitnim uvjetima. U pogledu reakcije na poar graevni materijali se klasificiraju sukladno hrvatskoj normi HRN EN 13501-1. Zahtjeve vezane uz reakcije na poar za ETICS sustave odreuje Pravilnik o otpornosti na poar i drugim zahtjevima, koji graevine i graevinski proizvodi moraju zadovoljiti u sluaju poara (u procesu donoenja) prema podskupinama zgrada koje su takoer definirane istim Pravilnikom.

8.1. Podskupine zgrada


8.1.1. Zgrade podskupine 1 Obuhvaaju slobodno stojee zgrade s najmanje tri strane dostupne za gaenje poara s terena, odnosno prometne povrine, s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 7 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba, a koje sadre jedan stan ili jednu poslovnu jedinicu s ne vie od 400 m2 tlocrtne povrine i ne vie od 50 korisnika tog prostora. 8.1.2. Zgrade podskupine 2 Obuhvaaju zgrade s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 7 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba i s najvie tri stana, odnosno poslovne jedinice koje pojedinano nemaju tlocrtnu povrinu veu od 400 m2 i ne vie od 100 korisnika. Ova podskupina obuhvaa i zgrade u nizu s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 7 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba s najvie tri stana ili poslovnim jedinicama koje pojedinano nemaju tlocrtnu povrinu veu od 400 m 2 i vie od 100 korisnika. 8.1.3. Zgrade podskupine 3 Obuhvaaju zgrade s ne vie od tri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 7 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba koje nisu obuhvaene pod skupinom 1 ili 2. 8.1.4. Zgrade podskupine 4 Obuhvaaju slobodno stojee zgrade s ne vie od etiri nadzemne etae i nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 11 metara u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba, kao i samo jednom poslovnom jedinicom bez ogranienja povrine ili vie stanova, odnosno vie poslovnih jedinica s pojedinanom povrinom ne veom od 400 m2 tlocrtne povrine te brojem korisnika ne veim od 300.

42

Smjernice za izradu ETICS sustava

8.1.5. Zgrade podskupine 5 Obuhvaaju zgrade s nivoom prostora za boravak ljudi ne viim od 22 metra u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba koje nisu u podskupini ZPS 1,2,3 ili 4, kao i zgrade koje se sastoje uglavnom od podzemnih etaa. 8.1.6. Visoke zgrade Obuhvaaju zgrade s nivoom prostora za boravak ljudi viim od 22 metra u odnosu na kotu vanjskog terena s kojeg je mogua intervencija vatrogasaca, odnosno evakuacija ugroenih osoba.

8.2. Zahtjevi
Tehnika regulativa u Republici Hrvatskoj ne propisuje zahtjeve za graevne materijale u pogledu reakcije na poar ovisno o podskupini zgrade (za visoke zgrade je jo uvijek na snazi Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara; NN, 7/1984). Prema istom, obvezna je primjena privrsnica s elinim trnom ili vijkom za sve vrste ETICS sustava za sve zgrade iznad visine do 22 metra.
Tablica 15: Razredi graevnih proizvoda s obzirom na reakciju na poar u skladu s HRN EN 13501-1
Razred A1 A2 B C D E F Zahtjev u uvjetima poara Ne doprinosi poaru Ne doprinosi poaru Jako ogranien doprinos gorenju Ogranien doprinos poaru Prihvatljiviji doprinos poaru Prihvatljiv doprinos poaru Nema zahtjeva za ponaanje u uvjetima poara

Tablica 16: Dodatni razredi graevnih proizvoda ovisno o doprinosu razvoja dima (skraenica s=engl. smoke) i padanju kapljica (skraenica d=engl. droplets) u skladu s HRN EN 13501-1:
Razred s1 s2 s3 d0 d1 d2 Zahtjev u uvjetima poara Nema razvoja dima Ogranien razvoj dima Neogranien razvoj dima Bez kapanja Ogranieno kapanje Jako kapanje

43

Tablica 17: Svojstva ETICS sustava hrvatskih proizvoaa s obzirom na reakciju na poar:
Vrsta ETICS-sustava i zavrno-dekorativnog sloja ETICS-EPS s mineralnom zavrno-dekorativnom bukom ETICS-EPS s organskom zavrno-dekorativnom bukom ETICS-MW s mineralnom zavrno-dekorativnom bukom ETICS-MW s organskom zavrno-dekorativnom bukom Razred ETICS-a prema HRN EN 13501-1 B-s1, d0 B-s1/s2, d0 A2-s1,d0 A2-s1/s2,d0

Navode se primjeri odabira ETICS sustava nekih europskih zemalja koje imaju regulirano ovo podruje. Austrija
Tablica 18: Zahtjevi za ETICS sustave u skladu s austrijskom normom NORM B 3806
Podskupine zgrada Podskupina 1 Zahtjev za ETICS prema HRN EN 13501-1 D Podskupina 2 D Podskupina 3 D Podskupina 4 Cd1 Podskupina 5 Cd1 Visoke zgrade

A2-d1

Izvedba protupoarnih pregrada ovisi o vrsti i broju katova, poloaju prozora i propisima. Kada se upotrebljavaju izolacijski materijali razreda C, D ili E za zgrade s vie od tri kata i debljinom izolacijskog materijala koji je vei od 10 cm, treba izvesti protupoarni pojas ili pregradu. Poloaj protupoarnog pojasa odreuje projektant (za izvedbu vidi stranice 34 i 35). Kod balkona ili ploa od loa s prekidom toplinskih mostova treba predvidjeti protupoarne pojaseve kako bi se izbjeglo irenje poara.
Slika 32: Protupoarna pregrada u visini natprozornika Slika 33: Protupoarni pojas u visini serklaa
20 cm

30 cm

30 cm

44

50 cm

20 cm

Smjernice za izradu ETICS sustava

eka
Slika 34: Raspodjela negorivih materijala za nove zgrade visine do 30 m

Toplinska izolacija negorivi materijali reakcije na poar razreda A1 ili A2.

12 m

Slika 35: Raspodjela negorivih materijala za nove zgrade visine iznad 30 m

Toplinska izolacija negorivi materijali reakcije na poar razreda A1 ili A2 po cijeloj visini zgrade.

45

Slika 36: Raspodjela negorivih materijala kod rekonstrukcije postojeih zgrada

ETICS sustav s izolacijom reakcije na poar klase A1 ili A2 meukatna konstrukcija

22.5 m U sluaju jednog evakuacijskog puta iz poarnog sektora (jedan izlaz s jedne strane) 12 m

46

Smjernice za izradu ETICS sustava

9. ODRAVANJE I POPRAVCI
9.1. Openito
ETICS sustavi izloeni su razliitim optereenjima: vlastitom masom sustava optereenjem vjetrom promjenama temperature i vlage mehanikim udarima naprezanjima nosive konstrukcije. ETICS sustavi podloni su starenju i promjenama, no ukoliko je izvedba sustava odraena u skladu s pravilima struke, promjene koje se dogaaju dugi niz godina ostaju uglavnom estetske prirode bez naruavanja funkcionalnosti. Promjene koje nastaju na zavrnom sloju ETICS-a umnogome ovise i o konstrukciji objekta, klimatskom podruju i lokaciji objekta te izvedbi detalja. Povremeno periodiko prebojavanje se podrazumijeva i smatra redovnim odravanjem fasade. Ukoliko je izvedba bila tehniki korektna, bez naruavanja funkcionalnosti i potrebe za ozbiljnijim zahvatima u smislu renoviranja, trajnost sustava je dvadeset pet godina.

9.2. Odravanje
Prebojavanje ima estetsku i zatitnu funkciju kojom se poboljava vodoodbojnost zavrnog sloja. U tu svrhu mogue je izvesti sljedee: a) hidrofobiranje proelja bezbojnom impregnacijom U tu svrhu koriste se bezbojne silikonske impregnacije koje se nanose na suha proelja, i to obilno, do zasienja. Impregnirane povrine u periodu suenja potrebno je zatititi od utjecaja kie kako se impregnacija ne bi isprala. b) prebojavanje proelja U svrhu odravanja ETICS sustava prebojavanje proelja izvodi se svakih nekoliko godina (u pravilu 5-10), ovisno o izloenosti fasade vanjskim utjecajima. Prije svakog prebojavanja proelje je potrebno oprati te na osuenu i istu povrinu, prema potrebi i u skladu s uputama proizvoaa, nanijeti odgovarajui predpremaz. Preporua se koristiti boju koja sadri dodatak protiv pojave mikroorganizama (biocidno sredstvo).

9.3. Pojava algi i gljivica


Kod ETICS sustava u nepovoljnim uvjetima je mogua pojava algi i gljivica. Alge se oituju kao zelene, plave ili crvene mrlje, a gljivice kao crne ili sive mrlje. Vano je znati da je obrast na proeljima iskljuivo estetski nedostatak, a nikako funkcionalan. 9.3.1. Uzroci Osnovni preduvjet za pojavu algi i gljivica je vlaga (oborine ili kondenzat). Osim vlage, na pojavu utjeu i ostali imbenici:

47

a) lokacija objekta: blizina drvea i grmlja, blizina vode (rijeke, potoci, jezera), ruralna podruja, geografska pozicija (podruja s uestalim kiama i maglama, niskim temperaturama, nadmorska visina), orijentacija objekta; b) konstrukcijski detalji: loe izvedeno podnoje, premale strehe, kondenzacija na fasadama (prozorske palete, rolo kutije), loe izvedeni detalji, npr. prozorske klupice, vijenci i sl., loe izvedena odvodnja, hidroizolacija, nedovoljne mjere zatite; c) osobitosti zavrnog sloja: vodoupojnost, paropropusnost, karakteristike povrine (glatkoa, struktura), niska pH-vrijednost, osjetljivost na prljanje, niska akumulacija topline (tanki slojevi - pothlaivanje nou), dodaci (biocidi), nijansa zavrnog sloja; d) klimatski uvjeti: nii sadraj SO2, tj. manje kiselih kia, vei sadraj duikovih oksida, manja potronja pesticida, jae UV-zraenje, poveanje vlage u zraku, globalno zatopljenje, pogodan klimatski period. NAPOMENA: Pojava algi i gljivica ne moe se sprijeiti, ona se samo moe smanjiti i odgoditi.

9.3.2. Smanjivanje rizika Rizik pojave mikroorganizama mogue je umanjiti izborom lokacije, primjenom odreenih konstrukcijskih detalja, optimiranjem fizikalnih parametara, odabirom zavrno-dekorativnog sloja i graevno-tehnolokim mjerama. 9.4. Pukotine Prilikom pojave pukotina na ETICS sustavima struna osoba mora utvrditi toan uzrok nastanka pukotine. Pritom u obzir treba uzeti irinu, izgled i vrijeme nastanka pukotina. Uzroci nastanka pukotina u ETICS-u su u nepravilnoj izvedbi ili su uvjetovani vanjskim mehanikim i higrotermikim utjecajima. Najee pogreke koje se javljaju kod izvedbe ETICS-a i koje dovode do pojave pukotina su: nepravilno lijepljenje ploa, osobito EPS ploa (npr. samo tokasto lijepljenje, premala kontaktna povrina, predebeli sloj ljepila) preiroke fuge izmeu ploa kriva izvedba armaturnog sloja bez ili uz nedovoljno preklapanje staklene mreice izostanak dijagonalnog armiranja premala debljina armaturnog sloja nepropisni poloaj staklene mreice unutar armaturnog sloja staklena mreica koja ne odgovara zahtjevima kvalitete nedovoljno suenje armaturnog sloja mijeanje komponenti ETICS sustava razliitih proizvoaa. Funkcionalnost sustava moe biti ugroena nastalim pukotinama. O procjeni uzroka nastanka pukotina, njihovoj irini i dubini ovisi nain sanacije. Ovisno o irini pukotine, sanacija se izvodi na vie naina: a) irina pukotina do 0,3 mm - potrebno je sanirati prebojavanjem posebnim premazima predvienim za tu namjenu; b) irina pukotina iznad 0,3 mm - uz uvjet da je sustav stabilan, potrebna je: izvedba novog zavrno-dekorativnog sloja izvedba novog armaturnog i zavrno-dekorativnog sloja. U sluajevima grubog krenja pravila izvoenja sanacija moe podrazumijevati i izvedbu novog ETICS sustava na postojei, uz obveznu primjenu posebnih privrsnica (npr. na ploama koje su lijepljene

48

Smjernice za izradu ETICS sustava

samo tokasto temperaturne oscilacije uzrokuju prevelika naprezanja koja novi armaturni sloj ne moe premostiti). Ukoliko prilikom izvedbe ETICS-a nije izvedeno dijagonalno armiranje, potrebno je kutove dijagonalno armirati te cijelu povrinu izravnati mortom za armaturni sloj. Samo djelomino popravljanje uzrokovalo bi vidljive nepravilnosti, kao i razlike u nijansi zavrnog sloja. NAPOMENA: Oteenja i pukotine mogu nastati kombinacijom vie uzroka. U svim sluajevima oteenja prijedlog sanacije treba zatraiti od strune osobe.

9.4.1. Primjeri 9.4.1.1. Otvorene fuge kod nalijepljenih ploa Ploe kod lijepljenja moraju biti meusobno tijesno priljubljene. Kod ploa s profiliranim utorom (falc) osobito postoji mogunost pogreke jer otvorena fuga nije vidljiva bez pomnog pregleda. Preiroka fuga omoguava ulazak morta za lijepljenje, to ima za posljedicu nastanak hladnog mosta, visoki rizik pojave pukotina i ocrtavanje ploa na zavrno-dekorativnoj buci. Saniranje ovakve greke se izvodi postavljanjem novog sustava na postojei. 9.4.1.2. Nepravilno lijepljenje ploa esto se dogaa da se ploe lijepe sa samo 4-6 toaka morta za lijepljenje i bez rubnog sloja ljepila. Na ovaj se nain ne ostvaruje minimalno potrebna kontaktna povrina ljepila i podloge. Zbog ovakvog naina lijepljenja nastaje visoki rizik pojave pukotina. U tom sluaju potrebno je naknadno injektiranje odgovarajuom PUR pjenom uz obvezno dodatno mehaniko uvrivanje privrsnicama. Alternativni nain sanacije jest uklanjanje sustava. 9.4.1.3. Nedostatna debljina armaturnog sloja i/ili nepravilno pozicionirana mreica U ovakvim sluajevima uslijed higrotermikih naprezanja dolazi do pojave pukotina, kao i slabljenja otpornosti sustava na mehanika optereenja. Sanaciju treba izvesti nanoenjem novog armaturnog sloja. Kod ekstremnih sluajeva (npr. kad je staklena mreica pozicionirana uz samu plou) znaajno se smanjuje prionjivost armaturnog sloja na izolacijsku plou i ovdje je potrebno odstraniti postojei armaturni sloj i nanijeti novi. 9.4.1.4. Nedostatan preklop staklene mreica Nedostatan preklop mreica (< 10 cm) moe biti uzrok pojave pukotina. Saniranje se izvodi izradom novog armaturnog sloja. 9.4.1.5. Razlika u debljini armaturnog sloja na spojevima izolacijskih ploa Ukoliko nastale neravnine na spojevima ploa nisu izravnate prije izrade armaturnog sloja (vidi odlomak 7.8.2. Izravnavanje neravnina, str. 28), pojavljuje se veliki rizik pojave pukotina uzrokovanih razlikom u debljini armaturnog sloja (zuba). Ovisno o stupnju oteenja saniranje se izvodi ili nanoenjem novog armaturnog sloja ili postavljanjem novog sustava na postojei. 9.4.1.6. Nepovoljni vremenski uvjeti tijekom izvedbe Kvaliteta izvedbe sustava bitno ovisi i o vremenskim uvjetima tijekom rada. Preniske ili previsoke

49

temperature, visoka relativna vlanost zraka, izravna izloenost jakim sunevim zrakama i/ili vjetru mogu bitno naruiti kvalitetu ugraenih materijala i imaju snaan utjecaj na funkcionalnost cijelog sustava. Ukoliko se radovi izvode u nepovoljnim vremenskim uvjetima, na sustavu se mogu pojaviti pukotine. S obzirom na sloenost problema, procjenu uzroka i nain sanacije treba utvrditi struna osoba. 9.5. Ostalo Na povrinama ETICS sustava esta je pojava nakupljanje pauka, insekata i slinih pojava koje predstavljaju zaprljanje. Ovakve nakupine ne predstavljaju tetu niti naruavaju funkcionalnost samog sustava, no u estetskom smislu nisu prihvatljive. Redovito ienje i pranje istom vodom odravat e povrinu istom. Takoer, u praksi je poznato da i ptice (npr. djetli) mogu otetiti ETICS sustav. Kod ovakvih osobitih sluajeva potrebno je zatraiti savjet strunjaka.

50

Smjernice za izradu ETICS sustava

10. PRILOZI
10.1. Shema privrsnica 6 kom/m2

T-shema Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

W-shema Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

Lamele dimenzija: 120x120 cm

51

10.2. Shema privrsnica 8 kom/m2


T-shema Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

W-shema Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

Lamele dimenzija: 120x120 cm

52

Smjernice za izradu ETICS sustava

10.3. Shema privrsnica 10 kom/m2


T-shema, verzija 1 Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

T-shema, verzija 2 Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

W-shema Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

Lamele dimenzija: 120x120 cm

53

10.4. Shema privrsnica 12 kom/m2


T-shema, verzija 1 Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

T-shema, verzija 2 Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

W-shema Ploe dimenzija: 50x100 cm, 80x62,5 cm

Lamele dimenzija: 120x120 cm

54

Autori: Kreimir Stunja, dipl. ing. gra. Davorka Vilenica, dipl. ing. kem. tehn. Ljerka Srzi, dipl. ing. kem. tehn. Ivica Prskalo, dipl. ing. gra. Lorens Gobo, ing. gra. Jasna imunec, dipl. ing. arh. Silvio Novak, dipl. ing. gra. Goran inko, ing. gra. Miro Matanovi Tomislav Preglej

Baumit graevinski materijali Bifix Chromos boje i lakovi Ejot spojna tehnika I.T.V. Kelteks Knauf Insulation Lasselsberger Knauf Okipor Plastform Rockwool Adriatic Rfix Samoborka