Vrijeme vladavine kralja kraljev KIR-a II Velikog i Kambiza

"ILIRI" ? - STAROIRANSKI NARODI

PRVI DOLAZAK ARYAC-a- HRVATA U JUGOISTONU EVROPU
Temeljem iznesenog sadraja u knjizi STAROIRANSKO PODRIETLO HRVATA Mijo N.
uri-a, ovdje iznaam saetak, kao podsjetnik najbitnijih zbivanja od vremena stvaranja
jedinstvenog velikog perzijskog kraljevstva pa do njenog osvajanja od A. Makedonskog.
"Politiki i gospodarski odnosi meu brojnim "iranskim" kraljevima do 7. i 6 st 1 tisuljea.pr.Kr.
najee su bili vazalni, ali puni estih suprostavljanja.
Takav rascjepkani drutveni i gospodarski ivot "Iranaca" prestaje dolaskom na prijestolje u gradu
Aranu kraljevine Parse (Perzije) prvog velikana "iranske" povijesti ujedinitelja i tvorca Perzij skog kraljevstva, kralja KIR-a II Velikog."559. - 529 g.pr.Kr.(sin kralja Kabiza I - staroiranski
KURU- kuraan, hrabar.)
On se uskoro suprostavlja vrhovnitvu svoga djeda u Medijskom kraljevstvu, te ga osvaja.
"Tom pobjedom kralj Kir II Veliki poet e ostvarenje velianstvenog, uspjenog, mudrog i nadasve dalekovidnog ujedinjenja s ostalim starovijekovnim iranskim kraljevinama.
Na zapadu Iranske visoravni bile su to kraljevine: PARSA (PERZIJA)
MADAR, MADA (MEDIJA) i njezina velika
i glasovita banovina RAGA (Teheran)
( pridoli deportirani Izraelci 722g - Harvati)
ELAN (HUVAJA) SUSIANA
ATHURA (Asirija - ranije Harvatski Mitani)
ASAGARTA
ARMINA (podruje nekadanjih kraljevstava
Hurita na Gornjem Eufratu
URARTU, ARMENIJA)
KATPATUKA (podruje Hetita )

Ovim zapadnima, pristupaju istone staroiranske kraljevine.:

MAKRA (MAKA)
PARTHAVA (PARTHA) s banovinama VARNA i VERKANA
HARAUVATI - HARAUVATIJA (danas Afganistan i Pakistan )
ZARANKA - ZRANKA ( podrijetlo plemia Zrinskih u Hrvatskoj)
HARAIVA
THATAGU
BAKHTRI (podruje Pamira )
MARGU i njezina banovina HVARIZEM
SUGUDA (posdruje Aralskog jezera )
Tako je stvoreno veliko ujedinjeno kraljevstvo Perzija, na istoku od rijeke IND i planinskog masiva
Tian Shan do sredozemnih obala Cilicije na zapadu, te Crnog mora, Kavkaza i Kaspijskog jezera na
sjeveru u kojem su Iranci ivjeli tijekom proteklih tisuljea.
Na zapadnim meama Perzijkog kraljevsva bila su snana i imuna kraljevstva: Babilonija, Fenikiija i
Lidija, koja su bila velika opasnost novostvorene Perzije, pa kralj kraljeva KIR II Veliki uskoro kree
sa velikom vojskom i pobjeuje Lidijce, a na prijestolje u gradu SARDU postavlja svojega bana (zamjenika kralja) BANDAKA KHSHAYATHYA.
Potom kree na osvajanje susjednjih jonskih gradova od kojih su neki pokoreni, a drgi se predaju, kao
i kralj Cilicije, ime je zadrao status i dostojanstvo svog plemstva i naroda.
Zauzeem Fenikije stvara etiri vazalne banovine: Artad, Biblos,Sidon i Tir, koje osataju vjerne
dinastiji Ahemenida za cijelo vrijeme njezine vladavine.
539 g. pr.Kr. KIR II Veliki zauzima (bez borbe - zbog straha) glasovito kraljevstvo i grad Babilon.
Zbog te naklonosti KIR II im doputa obnovu vjere i vraa tradicije, koje im je uskratio njihov dosadanji vladar NABONID (556.-539 g.pr.Kr). Zateenu koloniju zarobljenih Judejaca (koji ga doekuju
kao osloboditelja) puta da se slobodno vrate u svoju domovinu i pod nadzorom njegovog opunomoenika ponovo sagrade Jeruzalem.( Izraelce - Hurite , koji se ne ele vratiti u Judeju, uputio je njihovu
Kraljevinu Harauvati kod rijeke IND.)
Suprotno od svih osvajaa, on nije ruio osvojene gradove, nije ubijao pobijeene vladare, nego je s
njima postupao dostojanstveno uz njegovo naelo: "Narode je mogue pobijediti maem, ali se
mogu pridobiti samo dobrohotnou."
DINASTIJA AHEMENIDA OD 600. do 331. g.pr.Kr.
KIR I 640.- 600 g.pr.Kr.
KAMBIS I 600.- 559 g.pr.Kr.
KIR II VELIKI 559.-529 g.pr..Kr.
KAMBIS II 529.-522 g.pr.Kr.
DARIJE I VELIKI 522.-486 g.pr..Kr.
KSERKS O I 486.- 464 g.pr.Kr.
ARTAKSERKS I 464.-424 g.pr.Kr.
KSERKS II 424.-423 g.pr.Kr
DARIJE II 423.- 404 g.pr.Kr
ARTAKSERKS II 404.- 359 g.pr.Kr.
ARTAKSERS III 359.-338 g.pr.Kr..
ARSES 338.-336 g.pr.Kr
DARIJE III336.-331 g.pr..Kr.

ARIYARAMNA 640.- 615 g.pr.Kr

ARSHAM 615

KIR III OSTAN

ARSHAN.- ?

VELIKO SVIJETSKO KRALJEVSTVO PERZIJU OSVAJA ALEKSANDAR MAKEDONSKI,

(koji je u svom obrazovanju uio o naelu kralja kraljeva KIR-a II i humanistikom vladanju
perzijskih vladarskih velikana, preuzeo njihovu mudrost vladanja i samo nastavio njihovu politiku ).
Iz Kirovog proglasa :"....i u svim nastanjenim podrujima s druge strane Tigrisa, zapovijedih da
se svi hramovi to bijahu zatvoreni ponovno otvore, da se svi kipovi boanstava ponovno postave
na svoja mjesta........Ponovno okupih stanovnitvo tih zemalja.........Pruih mir i spokoj svim lju dima."
KIR II VELIKI odluuje u sreditu novostvorenoga kraljevstva sagraditi novi grad -prijestoljnicu,
dajui mu ime PARSAGAT (Parsa = Perzija, Gat = prijestoljnica), no ubrzo uvia da e iako
velianstvena uskoro postati premalena, pa obavlja pripreme za izgradnju novog grada prijestoljnice 70 km junije, ali u to vrijeme 529 g.pr.Kr. umire.
Novi grad prijestoljnicu PARSAVAR (Parsa =Perzija, var =grad - poznat pod heleniziranim
imenom PERZEPOLIS.)
irenje Perzijskog kraljevstva nastavio je KAMBIZ II (sin KIR-a II Velikog , koji ga je postavio
za bana u Babilonu)
525 g.pr.Kr kralj kraljeva Kambiz II (529.-522 g.pr.Kr.) poveo je vojsku na Egipat, te je u
prvoj bitci kod Peluzija (u delti Nila), a potom i kod Menfisa porazio egipatsku vojsku, ime
Egipat ostaje pod vlasu iranske dinastije Ahemenida.
Kambiz II nastavlja osvajanja uzvodno rijekom Nil u zemlju KU (Sudan) dananjeg Kartuma, a
zatim osvaja i Cirenaiku (danas Libija), namjeravajui poi i u daljnja osvajanja, ali ga zatie
vijest o pobuni -puu u kraljevini Perziji, zbog ega se vraa u domovinu, ali putem umire. Bilo
je to 522 g.pr.Kr.
Nasljednik na prijestolju Perzijskog svjetskog kraljevstva je kralj kraljeva DARIJE I VELIKI
(522.-486 g.pr.Kr.) koji odmah smiruje nastali kaos u Perziji zbog smrti Kambiza II, ali i pobunjenog VAHYAZDATU s djelom plemstva - koji se proglsaava za Bardiju (sin Kir-a I) u namjeri da
prigrabi prijesto Perzije u odsutnosti kralja kraljeva Kambiza II.(vojsku Vahyazdate je porazio, a
zatim i zarobio u bijegu kralj Harauvatije VIVANA ("svijetli Potomak Neba"). O tom zbivanju kralj
kraljeva Darije I Veliki dao je uklesati proglas na golemoj litici u Bagistanu na tri jezika u 1306 redaka,iji odlomci glase: (podvuena mjesta spominju Harauvati i Harauvat -a Vivanu )

U prjevodu glasi :

Na staro iranskom ita se ovako :

Novi kralj kraljeva Dario I (Darajavau - bliski roak Kira II Velikog bio je
najistaknutiji ban u kra - ljevini Parethi) Najprije odreuje tri slubena jezika:
aramejski, elamski i staroperzijski. Potom zapoinje izgradnju vie tisua
kilometara dugakih cesta radi povezivanja svih kraljevskih sredita s
PARSAVAR-om velikog perzijskog kraljevstva. Organizira prvu potansku
slubu (na svakih 25 km jedna potanska postaja ),kao i vojno-obavijetajnu
slubu.
Otkriva pomorske plovne puteve (put za Indiju i oko Afrike), gradi vodene
plovne kanale, a 517 g. pr.Kr uvodi novani sustav plaanja (zlatnik "Darij" banka se zvala MURAU).

Da dokae svoju mo odmah alje veliku vosku na istok i osvaja Gandaru

(Kamir) i Hindustan (do rijeke Ind), a uspjeno brani istonu granicu svoje
kraljevine Sugde na Tjan Shanu od ratobornih HUNA.
Jednako neumorno i mudro postupao je i sa zemljama juno od Perzije. Osobno
dolazi u Egipat kao prijatelj -nasljednik faraona naredivi obnovu hramova u vie
gradova i proglasom zapovijeda pro-kop velikog kanala (prvog takve vrste u
svijetu) radi povezivanja delte Nila s Crvenim morem.
(Herodot pie oko 450 g.pr.Kr.:"Dugaak je taj prokop etiri dana plovidbe,
a irok je toliko da po njemu mogu ploviti dvije trijere s veslima jedna
pored druge.")
Novana sredstva za sve te projekte prikupljena su porezom svake kraljevine
prema njezinoj moi i razvijenosti u talentima (1 talent = 25 kg zlata) iz ega se
lako zakljuuje koja je kraljevina najrazvi- jenija u Perziji ( Babiru=Babilon daje
1000 talenata, Mudraya 700, Harauvati i Armina (Hrvati - danas Pakistan i
Armenija) 600 talenata, a 16 kra - ljevina daju od 170 do 400 talenata.)

Darijevu velikom svjetskom kraljevstvu u jugoistonoj se Evropi jo opiru samo

prekomorski Grci, Skudri i Saki (Skiti) preko mora. Svi oni pomau maloazijske
Grke, potiui nerede protiv vrhov- nitva perzijskog kralja kraljeva
Zbog toga, uvjeren u uspjenost svojih vojnih postrojbi iz neiscrpnog izvora
vojnika i konjanika sa cijelog velikog prostora Perzije kralj kraljeva Darije I
Veliki 514 g.pr.Kr.pokree jedan od svojih najveih vojnih pohoda na zemlju
Skudra i Saka preko mora -Trakiju i susjedne sjeveroza - padne
zemlje( dananja juna Bugarska, sjeverni i istoni krajevi Grke i Makedonije,
te Ukrajina, Poljska, eka, Hrvatska i sl. )
(Od toga vremena, prema proglasu iz Bagistana Skudri su vazali Perzije i plaaju
porez. Tijekom tisuljea Skudri su prisiljeni povui se u podruje dananje
Albanije sa glavnim gradom SKODRA,
ili albanski SHKODRA (Skadar).
Albanci taj kraj zovu SHQIPERRISE, a sebe zovu SQOIPTARI.)
Put kretanja te goleme vojske od 800.000 vojnika vodio je od Suse (gdje se
prikupljala ) kraljevs- kom cestom prema sjeverozapadu i napokon stige na morski tjesnac Bospor

(irina mora 600 m), te pontonskim mostom izgraenim pomou 600 povezanih brodova osigurala
nesmetan prijelaz na evropsko tlo u Trakiju.
Vodstvo nad ovom najveom vojskom svih vremena Darije I Veliki povjerava vladaru kraljevine
HARAUVATIJE kralju VIVANI pod ijim se crveno-srebrnastim stijegom (datira od 1000 g.
pr.Kr.), kao zajednikim simbolom arijaca (staroiranaca) kretalo mnotvo zastava svih kraljevina i
plemena Perzije.
( Kralj Vivana istakao se u smirivanju velikih pobuna u vrijeme odsutnosti, a potom i smrti kralja
Kambiza II, pomogao je kralju Dariju I Velikom uvrstiti jedinstvo velikog kraljevstva, a predvodio
je i manje vojne pohode, smirujui pobunjeniku vojsku SATAGIDA -sjeveroistono od dananjeg
Kabula, na dalekom istoku Perzije. Za svoje zasluge i povjerenje kralj Harauvatia Vivana stie od
Darije I Velikog naslov BANDAKA (bana)= zamjenik kralja kraljeva )

Prikaz: kraljevina HARAUVATI ( grki Arahozija danas Afganistan.+ pohod A. Makedonskog)

Osvojivi Trakiju, zemlju Skudra Darijeva je vojska predvoena kraljem Harauvatije Vivanom
nastavila kretanje prema sjeverozapadu i u proljee 514 g.pr.Kr. jednom izvidnom - koloniza cijskom postrojbom stigli na podruje donjeg Podunavlja i zatim na istone obale Jadrana

do istonih Alpa, a drugom na na sjever do Visokih Tatra u planinskom lancu Karpata, naz vavi ih BAGIBAREZA = Boja uzvienost.
Na podruju izmeu Podunavlja i obale Jadrana zatiu srodna ILIRSKA plemena ( iz razdoblja
prvog irenja drevnih Veda iz matinog prostora Kaspijskog mora prema Evropi- oko 1300.pr.Kr. iji arheoloki ostaci takoer obavezno sadre motiv pletera ), kao to su: Traani, Skudri,
Japodi, Jonjani, Dorani, Frigijci, Lidijci, Histri i dr. o emu svjedoi izvorna narodna glazba ovih
krajeva, budui se temelji na istoimenim starim glazbenim nainima (ljestvicama )
Tim dogaajima stvorena je BIJELA HRVATSKA i omoguen je protok bogatih kulturnih i politikih vrijednosti i dostignua razvijenog srednjeg istoka - koljevke civilizacije u Evropu, koji je
Trajao i razvijao se daljnh 150 g
- To je 2. dolazak Hrvata na Jadran i Podunavlje !
Tipian KUDURU iz 12 stoljea pr.Kr.
- Kamen mea, koji je jamio boansku zatitu usjeva.
- Prikaz : kralja Meliipaka II, kako predstavlja svoju
- er boici ljubavi NANI
- (boanstvo s huritskom ravnom kapom okrueno simbolima zvijezdom, polumjesecom i suncem).
(.Jo u Srednjem vijeku u Hrvatskoj, ogrlicu s mjesecom i
zvijezdom nosila je stoka, a esti je i simbol na titovima
hrvatskog srednjevjekovnog plemstva. Danas ga
nalazimo na dravnom grbu R Hrvatske , kao i na
grbovima mnogih hrvatskih gradova.)
.
.
.
Taj protok razvojnog utjecaja i mogunost njegovog umnoavanja prekinut je
331 g.pr.Kr.,kada A. Makedonski osvaja Veliko Perzijsko kraljevstvo, i rimskim
osvajanjima sa latinizacijom jugoistone Evrope oko 250-ih g.pr.Kr. do 4 st
n.ere. Tako je Bijela Hrvatska odvojena od kulturne i etnike ma- tice srednjeg
istoka i zagubljena u povijesti - povijesnoj manipulaciji.
U 3.st n. ere poinje drugi val dolaska - doseljavanja Hrvata uz obale Crnog mora i Kavkaza u
Bijelu Hrvatsku, koja se ve prostire od Baltika do Jadrana, a time i propast Rimskog carstva.
(Robovlasniko i raskalaeno rimsko carstvo moralo je jednostavno prepustiti prostor novim
naprednijim narodima, koje je predvodilo dinastijsko plemstvo, koje je pjeadiji suprostavilo
konjicu, kratkom mau, dugi ma, robovlasnikom militarizmu feudalni ustroj naroda, mnogobotvu, jednog Boga - Kranstvo, lovorovom listu troilni pleter i simbol crveno bijelih kockica, te
rimskoj haljinici, hrvatske hlae.)
Na tom prostoru, kao dokaz tim zbivanjima, mnoga staroiranska imena plemena, gradova,krajeva
pojmova i osobna imena sadrana su u osobnim imenima, imenima naselja jugoistone Evrope,
kao fosilni trag o prvom dolasku Hrvata na Jadran, kao i drugih perzijanaca u sklopu velike Darijeve vojske od 514 g.pr.Kr.do 480 g. pr.Kr.

Evo primjera :
TOPONIMI - IMENA ZEMLJOPISNIH POJMOVA
U zemlji SAKA (SKITA - sjeveroistona Evropa)
BANSKO u Bugarskoj, danas poznati skijaki centar ( 70 km ski staza.)
Staroperzijski BANSKO = stolno mjesto Bana ( kraljevskog namjesnika.)
VARNA - grad na zapadnoj obali Crnog Mora ( u pogodnoj uvali.)
Staroiranski: VARNA = ime staroiranske pokrajine i banovine.
KRAKOV - grad na jugu Poljske iza Visokih Tatri
Staroiranski: KARAM, znai VOJNI, a VAR znai GRAD = VOJNI GRAD
ARVATI - (nekad Harvati) u Makedoniji na istonoj obali Prespanskog jezera
GALINIK - mali gradi u Makedoniji, junije od Gostivara (nose okrugle ravne kape)
staroiranski: GALI = pleme,ili narod i danas na sjeveru Afganistana i Pamiru.
KAVADARCI - gradi u Makedoniji, zapadno od Negotina
Staroiranski: KRALJEV GRAD (Kavi=kralj, DAR= drati.)
KOSOVO danas podruje izmeu Srbije, Makedonije,Albanije i Bugarske.
Staroiranski KASAVA ime pokrajine u perzijskoj kraljevini Harauvatiji
KOSOVSKA MITROVICA danas grad na Kosovu.
Staroiranski MITRA ime boga sunca - podignut hram i oko njega naselje.
( Zapadno od Mitrovice u podruju rijeke Ibar (staroiranski naziv = odnositi) i njene pritoke
Rase (danas Raka)- rijeka na istoku dananjeg Afganistana - nekad perzijska kraljevina Harauvatija zauzimaju tri zajednice iz plemena PATU (iz Harauvatije):Bitani, Gurgut i Sarbani.
Tu e oni krajem 6. i poetkom 5.ts.pr.Kr.sagraditi grad Ras.( Opa enciklopedija JLZ, sv.6.
str.756.) Cijelo to podrujese sve do 14.st.n.ere zvalo upa Rasa, a njezini stanovnici Sarbani,
Sarbi, Sarbljin, Sarbaljah, Srbi dijele to podruje sa staroiranskim plemenom Sakima (Skitima).
Tu e se stoljeima esto sukobljavati sa Skudrima (brojano jaim starosjediocima) koji e se u
rimsko doba kao rimski vazali (rimljanizirano Skordisci) boriti protiv Hrvata i njihove Bijele
Hrvatske.
Sarbanima - ugoenim sunarodnjacima,je uvijek stizala velika vojna pomo susjednih hrvatskih
upana i to e potrajati sve do provale Osmanlija (Turaka), kada nepovratno s mnogim upanijama
nepovratno gube svoju obstojnost.
Tu je i grad PE ( na Kosovu, a u Maarskoj - Peuh ), koji je ime dobio po staroiranskom
hramu svete vatre.........)
SREMSKA MITROVICA - danas grad u srpskom dijelu Srijema.
Staroiranski MITRA ime boga sunca - podignuli hram i oko njega naselje.
U knjizi Umjetnost na tlu Jugoslavije Praistorija

(iz 1982 g.) M.Garaanin ovako opisuje ovaj arhe- oloki

nalaz mitru iz Novog Pazara: Na mitrama
meutim domai element znatno je uoljiviji.
Polukruno polje uokvireno je tekuim krugovima
sa tangentama koje se u polukrunom frizu, nalaze i oko
sredita ispunjeng krugovima i uglastim motivi-ma. Izmeu
dva friza unet je motiv grke pletenice.
..... Od drugih oblika treba pomenuti rombine apli- kacije
od zlata i pravougaone ploice od zlatnog lima, na kojima se
takoer uz pletenicu javlja i pri mena na svojevrstan nain
stilizovanih , rafiranih meandroida.
Autor o tim motivima govori o grkom uvozu iz june
Italije Etrurije, dok u gotovo istim moti- vima iz
kneevskih grobova kod Atenice vidi utjecaj grko- jonskog
stila sa obala Crnog Mora.
Autor, vjerojatno u to vrijeme nije mogao, a moda i nije
smio znati za stvaranje BIJELE HRVATSKE u 5.st.pr.Kr.
Djelovi zlatne epreme iz Novog Pazara oko sklopu
5.st.rpr.Kr. ( Narodni muzej Beograd ) u sklopu perzijske invazije u jogoistonu Evropu
za vrijeme kralja Darija I
Ba naprotiv, pomenuti arheololi nalazi dokaz su prisustva Hrvata u to vrijeme
na tom prostoru,
jer mitra je u vezi s obredom boga Mitre - perzijskim bogom sunca kult Mitraizma
u Rimskom carstvu.
Osim toga, u antikoj Grkoj dokazano je postojanje najmanje etiri hrvatska naselja sa imenom
HARVAT : na Kreti, Cipru, kod Atene i u Tesaliji blizu Soluna, Cikladima i odatle postojanje velikog broja reprezentativne keramike s simbolima hrv. pletera, ahovnice, Veda svastike i sl.
SRIJEM - danas dio ravnice uz Dunav u pograniju R.Hrvatske i Srbije.( Nekada sav Hrvat.)
Staroiranski: SREM znai osobno ime - u rimsko doba latinizirano SIRMIUM

Gore spominjani autor u istoj knjizi za ovaj arheoloki nalaz iz 5.st.pr.Kr.kae: Na

novopazar- skim pektoralama ornamenti su rasporeeni u koncentrine frizove, ispunjene
naizmjenino arhaj - skim (starim) grkim pletenicama i paralelnim ljebovima. Sredinu
pektorale zauzima lepo iskucana rozeta. Ornamentika je nesumnjivo nadahnuta grkom, ali

je izvedena u duhu domaeg geometrijskog stila, jasno izraeog jo na delu tita iz Velikog
Mosunja.........
Koji je to duh domaeg geometrijskog stila ostaje upitno? Vjerojatno autor nije mogao, ili nije smio
tada znati za hrvatski duh tog geometrijskog stila, poslije invazione kolonizacije jugoistone Evrope
u perzijskom pohodu kralja kraljeva DARIJA I u 5.st.pr.Kr.,sa vojskovoom VIVANA HARAUVATIM-om kraljem najistonije perzijske satrapije (kraljevine) HARAUVATI, kada je stvorena BI JELA HRVATSKA. (bijela = zapadna)
Pektoral je naziv za prsne privjeske, - amajlije, koje su jo od faraonskog doba nosili najvii
dravni dostojanstvenici, to potvruje i injenica da je pektoral zlatni !
ERDAP - ime klisure kroz koju protjee Dunav.
Staroianski ERDAP znai VRTLOG.
GATAJA - danas grad u rumunjskom dijelu Banata.
Staroiranski GATA znai prijestolje + romanizirani nastavak
BANAT - danas dio prostrane ravbnice u Panonskoj nizini.
Staroiranski BANAT znai BANOVO (podruje.)
U podruju istonih Alpi:
KARANTANIJA - srednjevjekovno ime za podruje oko rijeke Soe i Julijskih Alpi.
Staroiranski KARA = vojnici, KARATE = boriti se = VOJNO PODRUJE.
(Srednjevjekovni povijesni izvori stanovnike zovu (latinski) CROUUATI ili
HORUTANE, sa vladarima iz 8st.n.ere Gorazda i Hotimir- stasroiransko ime)
KRANJSKA GORA, Petrova Gora, Crna Gora, Ravna Gora (u Hrvatskoj i Srbiji) Gora
Ardena ( granica Grke i Bugarske), Suva Gora, Mokra gora i sl.
Staroiranski: GORA, znai gora - (umovito brdo)
(Rije sauvana u svim zemljama koje su u 5.st.pr.Kr.inile Bijelu (Zapadnu ) Hrvatsku.)
TARVISIO (grad na austrijsko-slovenskoj mei), TARA (rijeka u Crnoj Gori.)
Staroiranski: TARA znai zaprjeka

Hrvatski pleter na gornjem rubu reljefa.( Frigijci i Lidijci ranije doseljeni sa Balkana ).
U R.Hrvatskoj:
SAVA - velika rijeka veim dijelom u R.Hrvatskoj (izvori i R.Sloveniji)
Staroiranski SAVA znai usklik ushienja, ali i korist.
DRAVA danas velika rijeka koja protjee kroz Austriju (nekad Karantanija) i Hrvatsku
Staroiranski DRAU, DRAV znai jurini poklik
( U susjednoj Austriji njeno ime je i danas DRAU.)
OSIJEK - danas grad na istoku R.Hrvatske - rimski latinizirano MURSA
Staroiranski MURA znai mutan, tmuran - takoer ime rijeke u sredinjem Iranu.
BARANJA - ime movarne nizine na sjeveroistoku R.Hrvatske.

Staroiranski BARAN znai lokva, bara, movara.

PETROVARADIN - danas povijesni grad u Vojvodini.
Staroiranski VARADIN znai veliki grad - VAR =grad, ADIN = veliki.
DARUVAR - grad u sjevernoj Hrvatskoj
Staroiranski DARUVAR znai dobar grad - DARU = dobar, VAR = grad
BJELOVAR - grad u sjevernoj Hrvatskoj zapadno od Daruvara.
Staroiranski BILOVAR znai zapadni grad -BILI (BIJELI)= zapad,VAR = grad.
(Takoer : Temivar, Varava, u Maarskoj Sigetvar, Kapovar, Makedonija Gostivar i sl.)
VARADIN - grad u sjevernoj Hrvatskoj
Staroiranski VARDAENA znai vjeran grad - VAR = grad, DAENA = vjera.
VARO - Jezgra nekog grada - danas poslovni dio grada - centar.
Staroiranski VARO znai poslovni dio grada
NOVA VES, STARA VAS, JURJA VES, VIS na otoku Visu, JUSTU V;S na otoku Brau
Staroiranski VAS, VES, VIS znai malo naselje - selo.
AGRAM - danas grad Zagreb
Staroiranski A-GRAMA znai posljednji odred, vojni tabor, zajednica
A- DANA znai posljednji dan
(u vrijeme vedskih Arijaca "grama" ili "vi"= seoska zajednica)
GATA - danas malo mjesto nedaleko putnog pravca Plitvice - Biha.
Staroiranski GATA znai prijestoljnica bana.
GACKO,(GATSKO)- gradi i polje istono od Mostara
Staroiranski GATA oznaava prijestolje bana
KUPA - vea rijeka u R. Hrvatskoj, pritoka Save.
Staroiranski KUBHA ili KUPHA staro je ime za rijeku na istoku Afganistana.
(danas se zove Kabulrud - uz nju je vodio karavanski put u Indiju.)
UNA - vea rijeka na granici R.Hrvatske i BiH , pritoka Save.
Staroiranski UNA znai spojnica, pritoka.
(krivo se mislilo da ime potjee od latinskog Una = jedina, jer u davno
vrijeme sve su rijeke bile jedine tj. iste i lijepe!)
UKA - gora u Istri, koja se uzdie visoko gotovo s morske obale Kvarnera.
Staroiranski UKA znai vrh.
DINARA - planinski masiv protee se 48 km od Knina do Arana.
Staroiranski: DINAR - ime planine istono od rijeke Lore.juno od grada Quetta.
DINAR - ime planine na istoku u gorju Zagros (najvii vrh 4976m )
KRK - veliki otok u Kvarnerskom zaljevu Jadrana
Staroiranski KARK ime otoka na sjeverozapadu Perzijskog zaljeva.- danas
- novoiranski zvan JAZIREH KHARK.
KARKA ime plemena iz proglasa kralja kraljeva Darija I Velikog.
KARLOBAG - gradi u podvelebitskom kanalu (ime dopunjeno u 16.st.dodatkom Karlo.)
Staroiranski BAG znai Bog, pa kao da neto nedostaje imenu?
(Izvorno se zvalo BAGISTAN =Boje mjesto, - grad u Perziji,gdje je velika
stijena s njegovim proglasom o Vivani,a ovdje je to Velebit iza grada.
S vremenom ime je kraeno na Bag....)
STON - stari gradi (solana) kraj Dubrovnika
Staroiranski : STAN, ili ISTAN znai mjesto, naselje.
HVAR - veliki otok u sredini Jadranskog mora.
Staroiranski HVAR, a znai sunce.(Staroiranska plemena Parani i Maka (Makar ili
Makra) doli sDarijevim osvajanjem osnivaju jedni Makarsku, a drugi
Hvar.( "Grki" Pharos i Issa samo su helenizirane inaice.)
RAGUSA - staro ime dananjeg Dubrovnika na jugu Jadranskog mora R.Hrvatske.

Staroiranski : RAGA, ili RAGHA ime imune pokrajine u kraljevini Mediji sa

istoimenim gradom 5 km istono od Teherana.
( U njemu se rodio slavni mislioc Zaratustra. - danas ruevine.)

( Pokrajina ZRANKA zasigurno je indoarijska pradomovina hrvatske plemike obitelji

ZRINSKI - hrvatskog bana, istaknutog i ogorenog borca protiv Osmanlija u 16.st.n.ere.)

( U latinsko-hrvatskom rjeniku M.Divkovia, Zagreb, 1900.,reprint 1980.na str 114 pie:

"Asparagium ili Asparagij,grad u Iliriji." Bez latinskog dodatka:"um"ili "ij"dobijemo staroiransku sloenicu : ASPA (Medijski) = konj, a RAGA = ime banovine i istoimenog grada.
Dakle: ASPARAGU su utemeljili vitezovi konjanici kralja Darija i Velikog iz Rage!)
JADRAN - Jadransko more u R.Hrvatskoj
Staroiranski: JADRAN znai ime pokrajine kraljevine Harauvatije, danas istoni dio
Afganistana (GHAZNI) u kojem i danas ive pripadnici plemena Jadran.
(Vie podataka sadri izvornik ije je ime navedeno u uvodu i na kraju ovog poglavlja ! )

"Kao i prije u osvojenim zemljama SAKA (Skita), tako e i u predjelima

dananje eke, Slovake, Poljske, Ukrajine i djelom Rusije starovjekovni Iranci
ostati trajno.
Svojom duhovnom i materijalnom kulturom ostavit e neizbrisive i duboke
korijene primjetne i danas (nakon 2500 godina) u nasljeu naroda tog dijela
Evrope."
Sve te zemlje staroiranska je invazijska vojska osvojila bez gotovo ikakvih
veih borbi, jer i Saki su
na koncu srodan staroiranski narod

Zlatna vaza Saka iz grobnog humka

( kurgana) u Kul - Obi na Krimu.
(prizor iz skitske legende - Saka, koju je zabiljeio
grki povijesniar Herodot.)

("Ve poetni susreti Saka i Skurda sa staroiranskom

vojskom pokazali su, da Saki i Skudri nisu dorasli sukobiti
se sa staroirancima u otvorenoj borbi "- Herodot 4.st pr Kr.)
(Uenje povijesti u kolama obuhvaa samo pomorske bitke Perzije i Grke, dok staroiransku
invaziju i kolonizaciju jugoistoka Evrope preuuje - govorei o "Ilirima."- Zato ??)

Staroiranska plemenska imena

LIBURNI -ime "Ilira" koji su ivjeli u Primorju - gdje je pue snani sjeverni vjetar bura.
Staroiranski BURIJA ime je boanstva olujnog nevremena i jakog vjetra, po kojem je
Dobio ime i na glasoviti sjeveroistoni vjetar BURA.
DALMATI - ime "Ilira" koji su ivjeli na podruju srednjeg i junog Jadrana.
Staroiranski DALMA je otona skupina u sredinjem dijelu Perzijskog zaljeva.

PARANI, PARTINI, SEGESTIANI imena tzv. Ilirskih plemena iz doba rimskog osvajanja.
Staroiranski: plemena iz matine domovine Perzije.

ANTROPONIMI
NEKA IMENA PLEMENA IZ ARIJSKOGA RAZDOBLJA i hrvatska
prezimena.
KAURVA
Kaur, Kauran, Kauri, Kaurin, Kaurinovi
GUTI ( iz Luristana)
Gut, Guti, Gutea
("Ban Stjepan od plemena GUT - KELED god.1251. dobi neke krajeve izmeu Kupe i Novigrada"
Vidi: Povijest Hrvata V. Klai - knjiga I., str. 324.)
KASU
Kai, Kaaj, Kaanin, Kai, Kanar,Kaner
KOSEJCI ( iz Elama)
Kos, Kosalec, Kosanovi, Kosi, Kosovac, kosovec, Kosovi.
UVARDATA (staroiraska dinastija s krajnjeg zapada Irana .
poetak 2.tisuljea tisuljea.pr.Kr.)
uvar, uvari
STAROIRANSKA PLEMENA IZ AHEMENIDSKOG POVIJESNOG
RAZDOBLJA
BADARA ( iz Makra )
Badali, Badak, Bade, Badel, Badavinac, Badrak, Badri, Badrov, Badurina.
MIRAN ( iz Harauvatije)
Mirak, Miranovi, mirat, Miratovi, Miri, mirlin, Mirnovi, Miroevi, Miroevi, Miro.
( "Sveti Nikola"- ziz 4.st.n.ere roen u gradu Miran u Harauvatiji.)
SPAHPATI (iz Perthave)
Spahuli, Spai,
SURA ili SUREN (danas SURI iz Harauvatije )
Sura, Surac, Sura, Surakovi, Suram, Surani, Suranovi, Suri, Surijan, Surjan, Surina,
MAIJE ( spominje se u proglasu Darija, ali se nezna ishodite )
Malak, Maar, Maa, Maek, Maean, Maei, Mai, Maik, Maima, Makovi.
KARKI ( iz Elama )
Karkovi, Karka, Krka, Krka, Krkan, Krkanni, Krklec, Krkovi.

IMENA SUVREMENIH AFGANISTANSKIH PLEMENA i hrvatska

prezimena.
BUSAK, ILI BASAK
Busak, Basak, Besak, Besek, Bosek
BARE
Bara, Baraevi, Barai, Barain, Bara.
GALI
Gale, Galei, Galekovi, Gali.
JADRAN
Jadro, Jadrokovi, Jadrani, Jadraj, Jadri.
PUSTI
Pustai, Pustaj, Pustak, Pustinac, Pustiki, Pustijanac, Pustinek i dr.
U ( zapadna kraljevina Irana - Shush)
ua, uak, uan, uanj, ui, ukovi, unji, unjar, unjara
POZNATI STAROIRANSI TOPONIMI O PODRIJETLU PREZIMENA U HRVATSKOJ
BAKTRIJA (staroiranska kraljevina Baktrija na sjeveroistoku )
Baktijarevi, Bakar, Bakarac, Bakaran,Bakran, Bakari, Bakari.
HARAUVATIJA ( staroiranska kraljevina )
Horvacki, Horvaanin, Horvat, Horvatek, Horvatiek, Horvati, Horvatin, Horvatinac.
PISANA ( jugoistona pokrajina staroiranske kraljevine Harauvatije)
Pisa, Pisac, Pisai, Pisak, Pisanec, Pisani.
SAKA (stanovnik jugoistone Evrope u doba kralja Darija I)
Saka, Skai, Sakalin, Sakalj, Sakaqnji, Saka, Saketi, Saki, Sako, Sakoman, Sakovi.
STAROIRANSKE RIJEI I POJMOVI U HRVATSKIM PREZIMENIM
BAJI - silnik, monik
Baji, Bajevi
BAG, BAGA - (Bog, Boji, Boi)
Bagari, Bagat, Bagatin, Bagi, Baginac, Bago, Bagoje, Bagovi, Baggun.
BALA - (staroirasko muko ime)
Bala, Balai, Balaevi, Balako, Balakovi, Bala, Balaa
BANDAKA, BAN - (titula za zamjenika kralja)
Ban, Banov, Banovac, Banovaki, Banovec, Banovi.

MITHRA, MITRA -(staroiranski - perzijski bog vatre, istine i pravde.)

Mitar, Mitarevi, Miter, Mitran, Domitran, Mitrov, MitroviMitri.
PAN - (titula dostojanstvenika u kraljevoj slubi )
Pan, Panak, Pani, Panov, Pankovi
PARG, PARAGA - (grad i brdo u Perziji )
Parag, Paraga.
SAVA, SAVAH -( pokrajina, rijeka i grad juno od Teherana )
Savi, Savicki, Savievi, Savi,
TUS - (glavni grad kraljevine Parthe )
Tus,Tusi, Tuskar, Tustani, Tustec, Tustu, Tusun.
STAROIRANSKE RIJEI ISTOVJETNOG ZNAENJA I OBLIKA S
HRVATSKIMA.
Adaja.brat (bratar), abar, aj, esme, danak, drva (dru, draura)drug. duman, durat,
dva (dua), dveri (dvara, dvar), gad, gora, griva, izjava, jad, ku, kut, narod, pad, priati,
rije, div, stan (istan), kuda, kaj (kay), di, a), sim (simo), spas, al, sram, tanbur, torba,
zadah, gora, gaj,
STAROIRANSKE RIJEI ISTOVJETNOG ZNAENJA I DRUGOG OBLIKA
Bag (Bog), bandaka,ban (ban), dam (dom), grabaja (grabiti), ia (hia), matar (mater),
miati (mjeati, )nishta (nita), nishad (nikad), pan (gospodin), prv (prvi), sidati
(sjedati),zim(zima), zem (zemlja), rama (mir, tiina) ganga (pjesma) dinar (ime novca)
Daeva - boansko bie (djeva, diva, deva), Vede (nauk, znanje ) - kajkavski povedati - mitovi
sa otoka Krka o njegovu postanku i sl.pod nazivom "VEJSKI POVEDI."

GOTO V O!