Sie sind auf Seite 1von 152

Davor Piska

KAKO NAPISATI ESEJ NA DRAVNOJ MATURI


Radni prirunik s primjerima i vjebama

2. izdanje j

Zagreb, 2009.

Nakladnik
Alfa d.d. Zagreb Nova Ves 23a

Za nakladnika
Miro Petric

Urednica
Snjeana Zrinjan

Recenzentica
Suzana Kai-Bartulovi

Graki dizajn
Markus studio d.o.o.

Graka priprema
Markus studio d.o.o.

Lektorica
Mirela Piska

Korektorica
Kristina Ferenina ALFA d. d. Zagreb, 2009. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati, ni na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 724375 ISBN 978-953-297-189-7.

Tisak
GRAFIKA MARKULIN

SADRAJ
1. UVOD ..............................................................................................................................6
to je esej? ......................................................................................................................................................................................6 Vanost vjetine pisanja eseja ......................................................................................................................................................6

2. PLANIRANJE ESEJA .......................................................................................................8


to se od vas trai da napiete u eseju? ......................................................................................................................................8 to su smjernice i emu slue? ....................................................................................................................................................8 Kako se drati teme i odgovoriti na smjernice ili pitanja? ......................................................................................................8 Jo jednom: kako doi do onoga to se od vas trai? ...............................................................................................................9

3. PISANJE ESEJA .............................................................................................................12


Osnovna kompozicija eseja ...................................................................................................................................................... 12 to trebate znati na poetku?.................................................................................................................................................... 12 Navoenje citata......................................................................................................................................................................... 13 Naslov eseja................................................................................................................................................................................. 13 Kako ete napraviti strukturu eseja i napisati esej? ............................................................................................................... 13

4. ESEJ NA DRAVNOJ MATURI .....................................................................................14


Esej na dravnoj maturi ............................................................................................................................................................ 14 to se vrednuje (ocjenjuje) na eseju za dravnu maturu?..................................................................................................... 14 to ne smijete napraviti na eseju koji piete za dravnu maturu!? ...................................................................................... 15

5. PISANJE ESEJA NA DRAVNOJ MATURI ...................................................................16


Zato esej treba pisati u odlomcima? ...................................................................................................................................... 16 Lupetanje ................................................................................................................................................................................. 16 Sastavljanje koncepta ................................................................................................................................................................. 17 Izrada natuknica ........................................................................................................................................................................ 17 to treba napisati u prvom odlomku eseja?............................................................................................................................ 18 Koliko uvodni odlomak treba biti dugaak? .......................................................................................................................... 19 Korisne poetne fraze................................................................................................................................................................ 19 Razradbeni dio eseja.................................................................................................................................................................. 23 Kljune rijei koje slue povezivanju reenica i odlomaka .................................................................................................. 24 Meusobna povezanost odlomaka .......................................................................................................................................... 28 Kljune rijei koje povezuju poetak i kraj odlomka ............................................................................................................ 30 Zakljuni odlomak .................................................................................................................................................................... 31 Korisni izrazi i fraze za zakljuni odlomak ............................................................................................................................ 32 Saetak svega to ste do sada ovdje nauili o tome kako se piu eseji................................................................................. 33

6. TRI TIPA ESEJA .............................................................................................................34


Interpretativni tip eseja ............................................................................................................................................................. 34 Korisni izrazi i fraze koje biste trebali razumjeti i koristiti .................................................................................................. 34 Raspravljaki tip eseja ............................................................................................................................................................... 37 Usporedno-ralambeni tip eseja ............................................................................................................................................ 38

7. PRIMJERI NAPISANIH E PRIMJERI I ESEJA I NJIHOVA ANALIZA ............................................39


Interpretacija pjesme ................................................................................................................................................................. 39 Stilska analiza i interpretacija imieve pjesme Ljubav.......................................................................................................... 40 Analiza eseja Stilska analiza i interpretacija imieve pjesme Ljubav .................................................................................. 41 Interpretacija pripovjednog teksta........................................................................................................................................... 45 Simbolika motiva preobrazbe u Kafkinoj pripovijesti Preobrazba......................................................................................... 46 Analiza eseja Simbolika motiva preobrazbe u Kafkinoj pripovijesti Preobrazba ................................................................. 47 Interpretacija drame .................................................................................................................................................................. 48 Drieva Novela od Stanca kao pokladna farsa ...................................................................................................................... 50 Analiza eseja Drieva Novela od Stanca kao pokladna farsa............................................................................................... 51 Interpretacija lanka .................................................................................................................................................................. 52 enoino shvaanje zadae knjievnosti..................................................................................................................................... 54 Analiza eseja enoino shvaanje zadae knjievnosti ............................................................................................................. 55 Raspravljaki esej na temelju opekulturalnog teksta ........................................................................................................... 59 Pokazuje li se stvarno znanje na kvizu Milijuna ................................................................................................................ 60 Analiza eseja Pokazuje li se stvarno znanje na kvizu Milijuna ........................................................................................ 61 Raspravljaki esej o lanku ....................................................................................................................................................... 62 Utjecaj politike na razvoj hrvatskog realizma.......................................................................................................................... 64 Analiza eseja Utjecaj politike na razvoj hrvatskog realizma .................................................................................................. 65 Usporedno-ralambena analiza pjesama .............................................................................................................................. 67 Usporedba Baudelaireove pjesme Suglasja i Matoeve pjesme Srodnost ............................................................................... 68 Analiza eseja Usporedba Baudelaireove pjesme Suglasja i Matoeve pjesme Srodnost ....................................................... 69 Usporedno-ralambena analiza ulomaka romana ............................................................................................................... 70 Usporedba romana Ana Karenjina i Gospoa Bovary prema predloenim ulomcima ....................................................... 72 Analiza eseja Usporedba romana Ana Karenjina i Gospoa Bovary prema predloenim ulomcima ............................... 73 Primjer i analiza loe napisanog eseja ..................................................................................................................................... 74 Lik intriganta u enoinu romanu Zlatarovo zlato .................................................................................................................. 76

8. VJEBE PISANJA ESEJA ...............................................................................................79


Vjeba 1. Interpretativni esej na temelju ulomka iz romana Otac Goriot Honorea de Balzaca ....................................................... 80 Pomoni tekstovi uz interpretativni esej na temelju ulomka iz romana Otac Goriot Honorea de Balzaca ................... 92

Vjeba 2. Interpretativni esej na temelju ulomka iz djela Suze sina razmetnoga Ivana Gundulia ................................................. 94 Pomoni tekstovi uz interpretativni esej na temelju ulomka iz djela Ivana Gundulia Suze sina razmetnoga ...........106 Vjeba 3. Raspravljaki esej na temelju romana Zloin i kazna F. M. Dostojevskog ....................................................................... 108 Pomoni tekstovi uz raspravljaki esej na temelju ulomka iz romana Zloin i kazna F. M. Dostojevskog ................. 120 Vjeba 4. Interpretativni esej na temelju ulomka iz novele Baraka Pet Be Miroslava Krlee ......................................................... 122 Pomoni tekstovi uz interpretativni esej na temelju ulomka iz novele Baraka Pet Be Miroslava Krlee ....................134 Vjeba 5. Usporedno-ralambeni esej na temelju ulomka iz romana Otac Goriot Honorea de Balzaca i U registraturi Ante Kovaia ................................................................................................................................................. 136 Pomoni tekstovi uz roman U registraturi Ante Kovaia ................................................................................................. 148

9. NA KRAJU ...............................................................................................................150
Literatura ....................................................................................................................................................................................................... 150 O autoru ........................................................................................................................................................................................................ 151

1. UVOD
to je esej?
U zadnje se vrijeme sve vie uenika i njihovih profesora pita to je zapravo esej. Svima je poznato da je esej knjievnoznanstvena vrsta u kojoj se znanstveno izlaganje nekog ivotnog ili spoznajnog pitanja obrauje knjievnoumjetnikim stilom i postupcima. Uobiajen je i hrvatski naziv ogled1. I to je tono da tonije ne moe biti. Ali to je s esejom na dravnoj maturi, je li i on knjievnoznanstvena vrsta ili je ipak drugaiji od uobiajeno shvaenog eseja? Esej na dravnoj maturi neto je posve drugaije od uobiajeno shvaenog eseja. Zato? Pa eto, u knjievnoumjetnikom eseju pisac, esejist, slobodno se opredjeljuje za temu, odnosno po svojoj volji bira o emu e i na koji nain pisati. Isto tako knjievnoumjetniki esej nije ogranien brojem rijei ni vremenom u kojem ga esejist mora napisati. to se tie eseja koji se pie na dravnoj maturi, on ima sva ta ogranienja i to s razlogom! Zapravo, esej koji se pie na dravnoj maturi je ispitni esej. To je tekst koji ima zadau provjeriti znanje, vjetinu i sposobnosti uenika. Posredno se tako moe provjeravati znanje i predavaka vjetina profesora. Esej na dravnoj maturi je ispit! Ako je neto ispit, onda ima tono odreena pravila postavljanja zadatka, ba kao to ima i tono odreena pravila davanja odgovora, odnosno rjeavanja tih zadataka. Upravo tome slue smjernice koje se navode u svakom zadatku za pisanje eseja. Treba ih jednostavno shvatiti kao pitanja. Naravno da je vano pokazati i svoju umjenost slobodnog razmiljanja, kreativnost u smislu stvaranja knjievnoumjetnikog teksta, ali ako pri tome ne pokaete znanje, neete postii cilj kojem ste se nadali. Dakle, esej koji se pie na dravnoj maturi zapravo je kreativan nain odgovaranja na pitanja, odnosno kreativan nain pokazivanja znanja. Prije svega u takvom tipu eseja treba podmiriti tzv. kvantifikacijske faktore (jer upravo njih treba ocijeniti), a uini li se to na cjelovit, zanimljiv i kreativan nain, pokazuje se i sposobnost razmiljanja te vjetina prenoenja vlastitih misli na tekst.Pa koji je onda cilj eseja na dravnoj maturi? Cilj je stvoriti ispitni alat kojim e se moi standardizirano ispitati obrazovani pojedinac, njegovo znanje i poznavanje injenica, njegovo razumijevanje problema iznesenog u tekstu (dakle, provjerava se zna li taj pojedinac razmiljati). Isto tako provjerit e se umije li se pojedinac izraziti na kreativan pa ak i originalan nain. Shvati li se ispitni esej na obrazloeni nain, odmah se uvia da treba postaviti drugaije prioritete prilikom samog uenja pisanja eseja. Zbog toga metoda pii to eli o odreenoj temi odmah pada u vodu. Problem je u tome to smo iz anglosaksonske kulture uvezli esej kao nain provjere znanja, ali nismo uvezli i metode, odnosno nitko nas nije uio kako se to radi. Nauiti kako se piu kolski eseji ipak je cijela jedna mala znanost za koju bi trebalo ponuditi literaturu, predvidjeti satnicu u koli i provesti sustavnu izobrazbu nastavnika. Ova knjiga usmjerena je upravo na rjeavanje navedenih problema. Osmiljena je i napisana tako da i uenike i njihove profesore upozna s cjelovitim, jednostavnim, ali vrlo uinkovitim nainom pisanja ispitnih eseja. Korak po korak, od itanja zadanog teksta i smjernica, prepoznavanja kljunih rijei, pisanja natuknica i koncepta vodi vas do krajnjeg cilja, a to je dobro napisan esej na dravnoj maturi koji zadovoljava sve kriterije: od pokazivanja vlastitog znanja pa sve do vjetine povezivanja dijelova i sagledavanja problematike eseja u cjelini. Siguran sam da e vam nakon to proitate kratak teorijski dio, prouite primjere i napravite vjebe, postati posve jasno to se tono od vas trai.

Vanost vjetine pisanja eseja


Vjetina pisanja eseja jedna je od najvanijih vjetina ukoliko elite uspjeno napisati kolsku zadau, domai rad ili poloiti dravnu maturu. Na dravnoj maturi esej donosi puno bodova pa mu zbog toga treba posvetiti veu pozornost. Kada savladate vjetinu pisanja eseja, lake ete poloiti dravnu maturu, postii upis na eljeni fakultet i baviti se u ivotu onime to elite. Postoji vie vrsta eseja, a generalno bi se mogli podijeliti u dvije skupine: znanstveni i kolski esej. Znanstveni je esej znanstveno izlaganje nekog ivotnog ili spoznajnog pitanja knjievnoumjetnikim stilom i postupcima, dok se kolski esej pie za ocjenu i slui poput svojevrsne provjere znanja. Naime, u kolskome eseju vano je odgovoriti na neka pitanja te pri tome iskazati vlastito znanje i vjetinu pisanja utemeljenu na odreenim metodama.
1. Milivoj Solar: Knjievni leksikon. Matica hrvatska, Zagreb, 2007.; str. 109.

Knjiga nudi praktine i vrlo lako razumljive savjete koji su zapravo neprocjenjivi za poboljanje vjetine pisanja kolskog eseja. Ovim ete pristupom lako postii razumijevanje i pisanje bilo kojeg tipa kolskog eseja, bilo da se radi o eseju koji moete napisati kod kue kako biste izvrili kolske obveze, bilo da je rije o eseju koji morate napisati u tono zadanom vremenu kao to je kolska zadaa, ispitivanje putem eseja ili esej na dravnoj maturi. Svi ljudi koji su izvrsni u onome to rade prije svega razumiju tono to se od njih trai i tada naprave upravo to. Zapravo, proizlazi da je uz ono to znadete o nekom knjievnom djelu jednako vano kao i znanje kojim to moete prikazati, odnosno napisati na najbolji mogui nain. Svrha je eseja prije svega provjeriti znanje, dakle esej se moe smatrati svojevrsnim ispitom pa je tako i svrha ove knjige da prilikom ispitivanja svoje znanje prikaete u najboljem moguem svjetlu i ostvarite najbolju moguu ocjenu. Polaganje ispita zahtijeva znanje, ali i vjetinu da se to znanje dobro prezentira, odnosno da se napie to bolji esej. Osim to trebate prikazati svoje znanje, trebate prikazati i ono to osobno mislite, jer je i to vrlo vano. Napredak se mjeri upravo originalnim mislima pojedinaca koje su postale priznate i prihvaene kao neki opeprihvaeni zakoni. Kada razvijete vlastitu originalnost, a to zaista moe svatko od nas, nee vam vie biti potrebno traiti tue eseje na internetu i strahovati od toga da e ih netko prepoznati i optuiti vas za plagiranje, odnosno prepisivanje tuih misli. Vjetine koje se ovdje prikazuju ostaju trajno naslijee svakoga od nas da bismo uvijek mogli i znali napisati vlastiti, cjelovit, dobro strukturiran esej koji pogaa temu u potpunosti. Posve sigurno znam da se pisanje eseja moe nauiti, i sm sam nauio kako se piu kada sam pisao prikaze knjiga, knjievne kritike i recenzije za razne asopise, a sve su to tipovi eseja. Do sada sam napisao vie tisua stranica. U poetku nije bilo lako jer nisam imao ovakvu knjigu koja bi mi pomogla da nauim kako se piu, ali kako sam pisao, uio sam u hodu i svaki je moj esej bio bolji od prethodnog. Stoga sam sve ono to sam nauio saeo u ovoj knjizi kako bih pomogao svima kojima u tome smislu treba pomo. Bio sam ogranien na veliinu eseja otprilike 500 rijei po temi, slino kao to ste vi ogranieni u pisanju eseja na dravnoj maturi. Danas mogu pisati eseje kakve god elim jer mi je upravo pisanje eseja omoguilo da radim posao koji sam oduvijek elio raditi. Dakle, ova e vas knjiga nauiti kako se piu eseji u nekoliko koraka. Jednom kad ovladate tom vjetinom, sami ete bolje misliti o sebi i ojaati vlastitu poziciju u buduem kolovanju. Naime, bolje ete pisati kolske zadae, s boljom ete ocjenom proi na dravnoj maturi, a to znai da ete se i na eljeni fakultet lake upisati savladate li vjetinu pisanja eseja. Pa, isplati li vam se nauiti kako se piu eseji?

Zapamtite U svakome eseju ocjenjuje se: itanje i razumijevanje polazn ih tekstova pismeno izraavanje pravilna uporaba jezika (pr avopis, gramatika, stil) a da biste to mogli: prepoznajte kljune sadrajne podatke i strukturu opiite problem prema smjern icama tekstova navedene tvrdnje potkrijepite citatom ili parafrazirajte (prepriajte neki izvor) pokaite da razumijete ono o emu ste pisali te pravilnom uporabom jezika izrazite vlastito znanje i vlastite misli.

2. PLANIRANJE PISANJA ESEJA


Rekli smo da je esej knjievnoznanstvena vrsta koja se moe ugrubo podijeliti na znanstveni i kolski esej. Klasiciramo li ih dalje, uvidjet emo da postoji mnogo vrsta kolskih eseja, ali prema nainu na koji su strukturirani, najee se dijele u tri skupine: 1. interpretativni esej 2. raspravljaki esej 3. usporedno-ralambeni esej. O njima emo vie govoriti u estom poglavlju ove knjige, no vano je da ve sad znadete da postoje razliiti tipovi eseja zbog toga to ete imati mogunost odabira. Odabir tipa eseja vrlo je vaan da biste znali kako ga treba sastaviti, odnosno strukturirati. to se strukturiranja tie, za sve to se radi u ivotu, potrebno je imati dobar plan. Kau da je dobar plan 50% uspjeha! Kada vas stie vrijeme prilikom pisanja eseja u koli, trebate se osloboditi svega onoga to vam oduzima vrijeme i usmjeriti se samo na ono najvanije. Zato se trebate usredotoiti i usmjeriti? Pa, budete li bili koncentrirani samo na ono to trebate napraviti, to e vam se najvie isplatiti. Svako je rasipanje koncentracije gubljenje vremena i trud uzalud. Pa zar nije tako i u ivotu? U koli, primjerice, morate uiti puno predmeta, ali zapravo uvijek napredujete jedan po jedan predmet, jedno po jedno ispitivanje, jedan po jedan test. Zbog toga je potrebno biti usredotoen upravo na ono to vas se toga asa pita. Kada na studiju studenti kau da imaju petnaest ispita do kraja godine, to zvui zaista strano, ali sve se zapravo svodi na to da svaki student pred sobom ima samo jedan ispit koji trenutno moe poloiti. I tako to ide: ispit po ispit, jedno po jedno i doi ete do kraja. Uvijek se usredotoite na onu trenutnu zadau, a da biste je uspjeno rijeili, nemojte gubiti vrijeme na razmiljanja o tome kako ete poloiti sve odjednom. To se ionako ne moe. Isto se dogaa i prilikom pisanja eseja. Usredotoite se na najvanije smjernice (pitanja), potroite neto vremena da biste zakljuili to se od vas trai i napiite nekoliko kratkih natuknica koje e vam pomoi da vam misli ne odlutaju u irinu.

to se od vas trai da napiete u eseju?


Bez obzira o kakvom se tipu eseja radi, trebate se usredotoiti na tono odreeni tip zadatka, odnosno pitanja u obliku smjernica koja su pred vas postavljena. Nije vano to biste vi htjeli napisati, nego ono to se od vas trai da napiete! Slobodno zaboravite sve sitnice i neke osobitosti koje o nekom predmetu znate, a svoju energiju usmjerite na odgovaranje na pitanje (smjernicu). Ne odreujete vi koliko ste dobro pogodili temu, nego vai ispitivai. Zato dobro proitajte to se od vas trai.

to su smjernice i emu slue?


Ponuene su smjernice reenice koje vas usmjeravaju prilikom pisanja eseja. Dakle, njihova je uloga da vam olakaju sastavljanje. One vam sugeriraju nekoliko polaznih toaka za uinkovito itanje i interpretiranje ponuenoga teksta. Drugim rijeima, smjernice vam skreu pozornost na neke znaajke teksta koje vam mogu pomoi u razotkrivanju onoga to tekst govori. Vi, naravno, imate punu slobodu pisanje eseja usmjeriti drugaije i svoj esej proiriti ili produbiti ovisno o tome kako ste doivjeli i razumjeli tekst, ali ako elite biti uspjeni u tono odreenom podruju koje vas se pita, najbolje je drati se smjernica.

Kako se drati teme i odgovoriti na smjernice ili pitanja?


Svaki esej mora imati odreenu temu, ali kako se drati teme kad je pred vama niz pitanja ili kako se to jo naziva smjernica iz kojih je vidljivo to se od vas trai? Temu eseja trebate jasno izraziti u uvodnome dijelu i na kraju, u zakljuku, ali ona mora proizlaziti iz smjernica.

Evo kako: idealno bi bilo da na sve smjernice (pitanja) znate dati odgovor, ali ako ne znate, ne morate na sve odgovoriti, pogotovo ako uope ne znate to biste napisali. Kod planiranja eseja, o emu emo vie govoriti malo kasnije, razmislite na koja pitanja moete dati jako dobar odgovor, na koja pitanja moete dati nekakav odgovor, a na koja ne moete odgovoriti uope. Uvodno poglavlje koje e odrediti temu eseja treba se temeljiti na smjernici na koju znadete najbolje dati odgovor. I razradbeni dio eseja zaponite i zavrite s pitanjima na koja moete dati jako dobar odgovor. Ono to se nalazi u sredini eseja pod jakim je utjecajem poetka i kraja pa tu moete neto rei i o onome o emu inae ne znate jako puno. U svakome sluaju, poetku i kraju razradbenog dijela posvetite posebnu pozornost. Kratke natuknice koje ste napravili na poetku pisanja eseja tu e vam jako pomoi. U zakljuku kratko ponovite to ste radili, pisali u eseju i zakljuak poveite s uvodom. Na taj ete nain stvoriti osjeaj kod ocjenjivaa da ste napisali cjelovit esej koji se dri teme, ali ste usput odgovorili i na to je vie mogue smjernica (pitanja) te tako pokazali svoje znanje. Dakle, prije svega biste trebali znati neto o tome o emu ete pisati u eseju. Smjernica ima dosta pa ete sigurno znati odgovoriti na neke od njih. Ako ne znate odgovoriti na sve, odgovorite na one smjernice na koje moete. Esej moe dobiti dobru (prolaznu) ocjenu ako ste odgovorili i na samo nekoliko smjernica, pod uvjetom da je vjeto napisan. Zapamtite Na pitanja na koja najbolje znate dati odgovor odgovorite na poetk u i na kraju eseja. Ta pitanja poveite tako da ostvarite dojam da ste se drali teme .

Jo jednom: kako doi do onoga to se od vas trai?


Jednostavno: koncentrirano i polako proitajte pitanja. To najee nisu pitanja u klasinom obliku s upitnikom na kraju, nego se u veini sluajeva radi o smjernicama koje trebate razumjeti kao pitanje. Dakle, smjernice shvatite kao pitanje i na njih dajte to je mogue bolji odgovor potkrijepljen podacima, citatima i parafrazama iz ponuenog teksta. Mnogo uenika i studenata puno zna pa onda previde pitanje tono kako su ga ispitivai postavili i napiu sve to znaju, to treba i to ne treba. Vae veliko znanje nije vano, vano je samo ono to vas se pita. Moete napisati apsolutno savren esej o onome o emu biste vi htjeli pisati, ali ukoliko ne odgovorite na pitanja, vaa ocjena nee ni izbliza biti tako dobra kao to biste mogli oekivati. Zapamtite , a ne na neka druga pitanja. Odgovorite samo na ono to vas se pita tno! Najvanije je uoiti ono to je relevan Primjer: Recimo da vam je postavljeno ovo pitanje: Zato spjev Judita velikog hrvatskog pisca Marka Marulia zapoinje invokacijom? to se od vas ovdje trai? Prije svega koncentrirano proitajte pitanje, a onda podvucite tri kljune rijei ili pojma u pitanju. Zato? Pa na taj ete nain usmjeriti vlastitu koncentraciju na davanje tono odreenog odgovora, a ne na neto drugo. Zato spjev Judita velikog hrvatskog pisca Marka Marulia zapoinje invokacijom? Promotrite rijei koje su podcrtane. Time to ste podvukli Zato usmjeravate se na davanje objanjenja o Marulievim motivima za uporabu invokacije. Kada ste podvukli Judita, usmjerili ste se na samo jedno Marulievo djelo koje vas se pita.

Kad ste podvukli zapoinje invokacijom, svoju ste pozornost usmjerili ba na invokaciju, a ne na neki drugi postupak koji je Maruli rabio prilikom pisanja Judite. Pogledajte sada primjer drugaijeg pitanja: Koja je knjiga Maruliu posluila kao predloak za pisanje Davidijade, njegova najopsenijeg pjesnikog djela? to se od vas ovdje trai da napravite? to je vaa zadaa? Kako moete odgovoriti upravo ono to vas se pita? Prije svega podvucite tri kljune rijei. Koja je knjiga Maruliu posluila kao predloak za pisanje Davidijade, njegova najopsenijeg pjesnikog djela? Kad ste podvukli knjiga, usmjerili ste svoju pozornost na odreenu knjigu, Bibliju, a ne na neku drugu knjigu ili neki drugi utjecaj na Marulia. Kad ste podvukli rije predloak, svoju ste pozornost usmjerili na funkciju koju je Biblija imala u utjecaju na Marulia. Dakle, predloak znai da je on iz Biblije preuzeo predloenu priu o kralju Davidu i prema njoj napisao svoje pjesniko djelo. Kad ste podcrtali Davidijade, svoju ste pozornost usmjerili ba na Davidijadu, a ne npr. na Juditu koja je isto tako nastala prema biblijskom predloku. Dakle, vi trebate pisati o Davidijadi, a ne o Juditi! Promotrite sada ovo sloeno pitanje: Je li opravdano miljenje o knjievnosti nekih hrvatskih preporodnih knjievnika (Vraz, Rakovac, Vukotinovi) da knjievnost treba postati sama sebi svrhom te da se ne smije koristiti u smislu borbe za nacionalnu osvijetenost Hrvata? to se od vas ovdje trai? Koja su kljuna podruja na koja morate dati odgovor? Hoe li vam pomoi da podcrtate samo pojedinu rije da biste se mogli tono usmjeriti? Sada morate podvui nekoliko izraza i rijei koje su kljune. Podcrtajte najmanje tri ili etiri pojma. Je li opravdano miljenje o knjievnosti nekih hrvatskih preporodnih knjievnika (Vraz, Rakovac, Vukotinovi) da knjievnost treba postati sama sebi svrhom te da se ne smije koristiti u smislu borbe za nacionalnu osvijetenost Hrvata? Ovdje ste morali podvui vie rijei zbog toga to se zadatak sastoji od nekoliko pitanja. Kada ste podvukli Je li opravdano miljenje o knjievnosti, pozornost ste usmjerili na knjievnost i na opravdanost neke njezine uporabe. Kada ste podvukli (Vraz, Rakovac, Vukotinovi), svoju ste pozornost usmjerili ba na odreene pisce kojih se ta problematika tie, a ne npr. na Gaja koji je mislio suprotno od njih. Kada ste podvukli sama sebi svrhom, pozornost ste usmjerili na nain uporabe knjievnosti emu ona tono slui. Kada ste podvukli borbe za nacionalnu osvijetenost, podvukli ste suprotan pojam prvome na koji se isto tako morate osvrnuti, ali mu ne morate pridati veliku pozornost, nego ga morate tek spomenuti. p da

10

Zapamtite Prvo koncentrirano proitate pitanje s razumijevanjem, a onda podvucite tri ili etiri kljune rijei ili pojma.

Vjeba: a:
U sljedeim reenicama podvucite kl d kljune rijei ili pojmove koji e vas uputiti tono na ono to morate napraviti. 1. Kojim se stilskim postupkom koristi Shakespeare u svojoj komediji San ivanjske noi da bi prikazao dvije paralelne stvarnosti? 2. Imaju li srednjokolci pravo sudjelovati u planiranju svoga uplaivanja u mirovinski fond? 3. Argumentirajte uporabu stiha osmerca i deseterca u Mauranievu epu Smrt Smail-age engia. 4. Objasnite bovarizam na primjeru ulomka iz romana Gospoa Bovary Gustavea Flauberta. 5. Zato Shakespeareov Hamlet oklijeva osvetiti svoga oca? 6. Je li Ante Starevi osnivanjem Stranke prava ostvario najbolji mogui utjecaj na tadanji hrvatski politiki ivot?

Rjeenje: 1. Kojim se stilskim postupkom koristi Shakespeare u svojoj komediji San ivanjske noi da bi prikazao dvije paralelne stvarnosti? 2. Imaju li srednjokolci pravo sudjelovati u planiranju svoga uplaivanja u mirovinski fond? 3. Argumentirajte uporabu stiha osmerca i deseterca u Mauranievu epu Smrt Smail-age engia. 4. Objasnite bovarizam na primjeru ulomka iz romana Gospoa Bovary Gustavea Flauberta. 5. Zato Shakespeareov Hamlet oklijeva osvetiti svoga oca? 6. Je li Ante Starevi osnivanjem Stranke prava ostvario najbolji mogui utjecaj na tadanji hrvatski politiki ivot?

11

3. PISANJE ESEJA
Osnovna kompozicija eseja (dijelovi i odlomci)
Svaki esej mora imati unaprijed isplaniranu kompoziciju mora imati neke elemente i ti elementi moraju biti poredani na tono odreeni nain. Za pisca eseja to je neobino vano. Ukoliko imate u glavi kompoziciju eseja, bit e vam lako organizirati sadraj i napisati ga tako da pokaete svoje znanje, svoje stavove i svoje umijee pisanja. To je jednako vano i za onoga tko e itati va esej, dakle za ocjenjivaa. Vrlo je vano da va esej bude lako razumljiv. Ukoliko vi sami ne razumijete to i gdje morate napisati, nee to razumjeti ni vai ocjenjivai, a onda je pitanje kakvu ete ocjenu dobiti. Znate li kako ete organizirati svoj esej, ve ste na pola puta do uspjeha. Olakajte sebi pisanje, a ocjenjivaima itanje jer to e vam se isplatiti! Svaki esej treba imati cjelovitu kompoziciju, odnosno mora djelovati kao jedna cjelina premda je sastavljen od tri dijela. Naime, tri su glavne cjeline eseja i one moraju biti jasno graki i sadrajno vidljive iz njegova itanja. U smislu grakog oznaavanja prvu reenicu svakog dijela eseja morate uvui za 1-2 centimetra, a u sadrajnome smislu trebate uobliiti cjelovit odgovor samo na odreene smjernice. Dakle, va esej mora imati: 1. uvodni dio 2. razradbeni dio 3. zakljuni dio. Prvi i zadnji dio eseja ne trebaju biti dugi. Puno dui treba biti sredinji, razradbeni dio eseja. Unato tome to je razradbeni dio najdui, uvodni dio i zakljuak jednako su vani. Pripazite, ne budete li imali dobro graki oznaena i sadrajno zaokruena tri dijela eseja, ocjenjiva e s pravom posumnjati u kompozicijsku ispravnost vaega eseja. Dakle, esej mora imati jasno izraenu graku i sadrajnu trodijelnu kompoziciju (uvod, razrada, zakljuak), ali moe imati vie odlomaka. Razradbeni je dio eseja najdui i najtei pa ako ga elite lake napisati te ako elite da va esej izgleda preglednije, moete razradbeni dio podijeliti u nekoliko odlomaka. Pri takvoj podjeli svaki odlomak treba biti jasno graki oznaen (kao da je dio eseja) te treba biti sadrajno zaokruen, a to znai da se svaki od odlomaka u razradbenome dijelu moe odnositi samo na jednu, ali i na vie smjernica ako su sadrajno povezane. Svi primjeri eseja u ovome priruniku imaju tri cjeline (uvod, razrada, zakljuak), ali im je razradbeni dio podijeljen na barem etiri odlomka da biste lake uoili kompoziciju eseja te da biste ih lake nauili pisati.

to trebate znati na poetku?


Prije svega biste trebali odrediti nain na koji najlake piete eseje. Svatko od nas ima svoj nain isto kao to ima i razliite interese. Kad vam profesori zadaju da kod kue napiete esej o nekoj temi, za njegovo pisanje imat ete dovoljno vremena pa biste ga trebali iskoristiti da pomno, polako i postupno napravite strukturu eseja u nekoliko natuknica. Kada imate okvirno zadanu temu, pozorno je proitajte i podvucite kljune rijei ili pojmove. Kada ste ih podvukli, u nekoliko natuknica napiite kratke odgovore, odnosno ono o emu ete u eseju pisati. To e vam pomoi da napiete cjelovit esej koji e djelovati zaokrueno od poetka pa do kraja. Piite kratke fraze koje vam padnu na pamet, a vezane su uz temu eseja. Piite sve to bi vam moglo zatrebati, kasnije ete prekriiti one reenice koje vam nee odgovarati. To je vano da biste razvili vlastitu originalnost. esto ljudi sasvim sluajno otkriju neto samo zbog toga to ih je na to potaknula neka misao ili blic-ideja. Sve su ideje korisne, ali su samo neke vane za esej koji piete. Na kraju odbacite sve koje vam se ine nepotrebne, prekriite ih. Kada ste napravili natuknice (biljeke) i odredili koje su vane, trebate napraviti plan za pisanje eseja. Razmislite kako biste najbolje uporabili natuknice koje ste zapisali i sloite ih po nekom redu. Evo kako ete to uiniti:

12

Zapamtite Svaki esej mora imati jasnu trodije lnu kompoziciju: graki i sadra jno oznaen uvodni dio, graki i sadra jno oznaenu razradu (u jednom ili nekoliko odlomaka) te graki i sadrajno oznaen zakljuni odlomak.

1. Svrstajte natuknice u tri skupine: upine: pine ne: - jednu ili dvije natuknice odredite za uvodni dio odredite za uvod dio uvodni d ed odni - veinu natuknica odredite za razradbeni dio razradbeni te razradb n dio azrad - jednu ili dvije natuknice odredite za zakljuni dio. odredite zakljuni o odred za zakljun dio. redi k ni 2. Poveite natuknice tako da iz jedne natuknice proizlazi druga. jedne natuknice proizlazi druga. jed natu nice proizla druga. edne t roizlazi r 3. Svaku od natuknica shvatite kao malu temu i objasnite ih. te kao malu temu objasnite ih. o malu emu bjasnit h bjasnite

Zapam ti Bez ob te zira ko l minut a na st iko vremena varanj e plan imali, potro a za pi sanje e ite od 10 do seja. 15

Navoenje citata
Citati slue tome da bi se na njihovu primjeru dokazala neka reenica ili neka misao. Citirati moete na dva naina: 1. Primjer citiranja reenice: Kako je naveo Vidri u svojoj pjesmi Adieu: Purpurna pomrina / Moje je vjee prekrila / Od sunca, vjetra i vina. 2. Primjer citiranja dijela reenice (sintagmatsko citiranje): Tako Vidri navodi da je purpurna pomrina njegove oi prekrila. Nakon navedenog citata vano je svaki citat ukratko objasniti u nastavku reenice ili u jednoj novoj cijeloj reenici. Citat se moe objasniti i prije samog navoenja, ali je tad tee napraviti poveznicu prema sljedeoj reenici ili odlomku.

Naslov eseja
Kako ete napisati naslov eseja? Ukoliko naslov nije zadan, sami moete odrediti naslov svoga eseja, naravno ukoliko se to od vas trai. Naslov je najbolje odrediti iz kljune rijei koja e biti u uvodnom odlomku i koja je povezana s temom eseja. To znai da napravite natuknicu od one smjernice koju ste odabrali da bude tema i da bude razraena u uvodnom odlomku, a onda iz te natuknice izvucite naslov. Zapravo, naslovi najee govore to je tema eseja. Zbog toga ne moraju biti kratki, nego mogu biti i dui: toliko koliko je najmanje potrebno da se ukratko opie tema.

Kako ete napraviti strukturu eseja i napisati esej?


U zakljunom dijelu uvoda trebate jo samo ponoviti to vas sve eka prilikom pisanja eseja. Svaka e se od ovih toaka detaljno razraivati u ovoj knjizi, ali da biste stekli uvid o emu se radi, navode se koraci potrebni za pisanje dobrog eseja. Dakle, ovo e vam trebati za pisanje eseja: Podcrtajte kljune rijei u smjernicama. Od podcrtanih rijei napravite natuknice (kljune rijei kratko proirite vlastitim komentarom). Stavite redne brojeve ispred natuknica na nain da prvo odgovarate na smjernice koje najbolje znadete te jednu ili dvije ostavite za kraj razradbenog dijela eseja. Napiite koncept eseja. Pripazite da vam se odgovaranje na smjernice nadovezuje jedno na drugo, poveite ih meusobno. Za sredinji dio razradbene cjeline stavite natuknice sa smjernicama na koje slabije znadete dati odgovor. U zavrnom dijelu razradbene cjeline opet odgovorite na jedno ili dva pitanja koja najbolje znate. Smjernice na koje ne znate dati odgovor precrtajte!

Zapamtite Bez obzira koliko vremena imali, potroite od 10 do 15 minuta na stvaranje plana za pisanje eseja.

13

4. ESEJ NA DRAVNOJ MATURI


Esej na dravnoj maturi
Kada trebate napisati ispitni esej za tono odreeno vrijeme (kao to je to npr. esej na dravnoj maturi), trebate tono znati na koje ete smjernice (pitanja) odgovarati. Naravno, nikad nemate ba puno vremena da na njih odgovorite. No, bez obzira koliko vremena imali, obavezno potroite nekoliko minuta da biste isplanirali esej. To je puno bolje nego da odmah krenete odgovarati na postavljena pitanja. U ispitnom eseju vano je koliko ete napisati, kao i kako ete to napisati. Dakle, vana je kvantiteta, ali i kvaliteta. Danas su eseji za dravni maturu ogranieni od 350 do 600 rijei. Od 350 do 500 rijei biste trebali napisati na osnovnoj razini, a 400 do 600 rijei na vioj razini polaganja dravne mature. To je u prosjeku u hrvatskome jeziku do 30 reenica pa vam to moe posluiti kao okvir. Nikako nemojte napisati previe rijei zbog toga to e to negativno utjecati na ocjenu. Koliko ste napisali o nekoj smjernici, na primjer o petoj, uope nije vano. Vano je koliko ste to kvalitetno napisali, odnosno koliko ste tono odgovorili na pitanje, koliko je vae odgovaranje na jednu smjernicu povezano s odgovorima na druge smjernice, kako je esej stilski napisan i koliko ste sveukupno rijei napisali. Na neka ete pitanja dati dui odgovor, a na neka krai. Vano je da na to vie pitanja odgovorite. Ako je ikako mogue na sva! Najee je esej odreen s oko 10 smjernica (pitanja) na koja morate dati odgovor, ali ih moe biti i vie, ak do 15. Na neke ete odgovoriti u 5 reenica, a na neke u dvije. Vano je da ne prijeete zadanu granicu broja rijei. Zato morate vrlo paljivo proitati upute za pisanje eseja. Kada piete esej na dravnoj maturi, uope nije vano da ispunite sve predviene stranice svojim odgovorima, pogotovo ne odgovorima koji se nisu traili u uputama za pisanje eseja. Sve ono to napiete previe, ispitivai najvjerojatnije nee uzeti u obzir.

to se vrednuje (ocjenjuje) na eseju za dravnu maturu?


Ocjenjivai vrednuju nekoliko elemenata u svakome eseju pa prilikom izrade natuknica i pisanja eseja o tome treba voditi rauna. U ovoj e se knjizi elementi za ocjenjivanje detaljno objasniti pa ih zato ovdje samo navodimo kako biste znali koji su i kako biste se kasnije lake snalazili itajui ovu knjigu. Dakle, prije svega se ocjenjuje itanje i razumijevanje teksta. Da biste u ovome dijelu dobili dobru ocjenu, trebate napraviti sljedee: - napisati da znate o kojem se tipu teksta predloenog teksta, odnosno ulomka radi (pjesma, ulomak romana, lanak, drama) - trebate dati do znanja da razumijete najvanije podatke koji su u tekstu navedeni i da razumijete strukturu teksta - opisati problematizaciju prema smjernicama koje su navedene - tvrdnje potkrijepite citatima (ne smije biti previe citata, dovoljno e ih biti nekoliko) - pokazati da razumijete o emu se u tekstu radi. Druga je vana stavka pismeno izraavanje. Pritom trebate paziti na sljedee: - esej treba oblikovati u tri dijela (uvodni dio, razradbeni dio, zakljuni dio) - tekst eseja putem poveznica trebate povezati u smislenu cjelinu - trebate koristiti rijei i izraze koji se koriste prilikom analiza i interpretacija odreenog tipa teksta (npr. struktura lirske pjesme, naracija, deskripcija, unutranji monolog). Vaan je element pri pisanju eseja i uporaba hrvatskoga jezika na primjeren nain. To znai da trebate: - reenice oblikovati jasno i tono (nemojte pisati preduge reenice) - strogo voditi rauna o pravopisu (ako niste sigurni kako se neka rije pravilno pie, zamijenite ju nekom drugom za koju ste sigurni kako se pie) - pisati u skladu s hrvatskom gramatikom.

14

to ne smijete napraviti na eseju koji piete za dravnu maturu!


Ovo je VANO! Pogreke koje nikako ne smijete napraviti jer vas mogu diskvalicirati i dati vam neprolaznu ocjenu: 1. Ne smijete promaiti temu (nakon to ovdje nauite kako se piu eseji, to vam se nee dogoditi)! 2. Ne smijete pisati neitko! 3. Ne smijete napisati esej velikim tiskanim slovima! 4. Ne smijete biti nepristojni u izraavanju (niti na hrvatskom jeziku niti pri eventualnoj uporabi stranih rijei)! 5. Ne smijete se izravno obraati ili pisati osobne poruke ocjenjivau u bilo kojem dijelu eseja ni nakon njega (tipa: Ovdje sam malo pogrijeio pa ovo nemojte uzeti u obzir)! 6. Ne smijete pisati viceve ni pjesme (vi piete esej za ocjenu a ne neku zafrkanciju)! 7. Ne smijete crtati ili oslikavati ono o emu piete (ako ovo itate, onda sigurno vie niste u djejem vrtiu)! 8. Ne smijete napisati vie rijei od onoga to se od vas trai (ako pie 500, onda do 500, eventualno 510, ili 490 bez obzira to je doputeno prekoraiti broj rijei za 10 posto)! 9. Ne smijete kriati ili prepravljati reenice u istopisu!

Prebrojavanje rijei
I na kraju ovoga dijela jo neto o toki 8 iz vanih napomena: prebrojavanju rijei. Posve je jasno da ispitni esej mora imati ogranien broj rijei, ali nije posve jasno kako prebrojiti sve te rijei. Odgovor postoji, samo ga nije uvijek lako prihvatiti. Ne moete napisati esej tono zadane duine ako niste vjebali i ako ne poznajete vlastiti stil pisanja. Naime, budete li morali vie puta prebrojavati rijei na dravnoj maturi, tada je posve sigurno da niste dovoljno vjebali pisanje eseja. Esej je vrsta ispita i za esej treba vjebati. Nitko se ne udi zbirkama zadataka iz npr. matematike i zike jer vjebanjem zadataka razvijate vlastite sposobnosti te poveavate mogunost tonog rjeavanja nekog novog zadatka. Jednako se tako trebamo ponaati i prema zbirci zadataka za pisanje eseja (poput npr. ove knjige). Zbog toga piite eseje, skraujte ih i produujte sve dok ne steknete dojam o broju rijei koji ste napisali! Kad se uvjebate, uvijek ete znati koliko vam rijei ima jedna stranica, odlomak itd. Nema boljeg naina! Vjebanjem pisanja eseja, a ne stalnim prebrojavanjem, sami ete razviti osjeaj za mjeru, odnosno za broj rijei. Prebrojavanje tijekom pisanja eseja nema smisla: uzima vrijeme, dekoncentrira vas i rijetko je kad posve tono! No kako biste bili sigurni koliko vam esej ima rijei, rijei prebrojte tek na kraju pisanja koncepta, kad ste sve ve napisali i samo zato da biste provjerili broj rijei te po potrebi skratili ili produili esej. Jedino vjebanje pisanja eseja prije ispita, a ne prebrojavanje rijei tijekom pisanja, moe osigurati pisanje eseja s odgovarajuim brojem rijei.

15

5. PISANJE ESEJA NA DRAVNOJ MATURI


Zato esej treba pisati u odlomcima?
Pravilno i dobro koritenje odlomka od presudne je vanosti prilikom pisanja eseja. Odlomci odmah odraavaju strukturu eseja, ak kad ih se ni ne ita. U svakome sluaju, tekst podijeljen na odlomke izgleda urednije. Ako u eseju nema odlomaka, esej e sliiti tek gomili nabacanih reenica. Reenicama ete dati smisao kad ih podijelite u neke skupine, odnosno pomoi ete ocjenjivau da lake proita i shvati va esej. Dakle, odlomci vode i usmjeravaju ocjenjivaa eseja, ali omoguavaju i vama kada piete esej da vidite koliko ste o kojoj smjernici napisali te da budete koncentriraniji jer vas nee zbunjivati nagomilan i neorganiziran tekst. Svaki bi odlomak u idealnom sluaju trebao davati odgovor na jednu smjernicu, ali to je tek ponekad ostvarivo. Najee se u pojedinom odlomku odgovara na jednu ili dvije smjernice. Ukoliko u jednome odlomku odgovorite na vie smjernica, tri, etiri, pet, moete zbuniti ocjenjivaa, a kada ga zbunite, on moe postati nepovjerljiv prema vama kao strunjaku u pisanju eseja. Zato nemojte sve to je vano obraditi u samo jednom odlomku, nego uvijek odgovarajte stavku po stavku, smjernicu po smjernicu, odlomak po odlomak, ali pri tome svakako gledajte da u jednom odlomku odgovarate najvie na dvije smjernice. Na kraju jo samo zapamtite, ovo je vano!, svaki odlomak mora biti odvojen od drugih odlomaka. Poetak svakoga odlomka uvucite za 1-2 centimetra ili za irinu palca. To nikako ne smijete zaboraviti!

Lupetanje
Prije svega najvanije je da izbjegnete lupetanje na samome poetku. to je lupetanje? Pa svi znamo to je lupetanje: gomila rijei, fraza i reenica koje zapravo ne znae nita odreeno. Lupetanjem nita konkretno ne govorite, radite nekakva neodreena uopavanja ili donosite izjave koje se mogu primijeniti na dobar dio knjievnosti, ako ne i na svu. Zamislite ovu reenicu: Pred sobom imam knjievno djelo. Zar ozbiljno?! A mi mislili okoladu, pomislit e ocjenjivai. Proitajte ovaj uvodni odlomak: Ovo je vrlo vaan predmet u kojemu ima mnogo razliitih naina i pristupa tumaenja koja se u tome smislu mogu napraviti. Mnogi su strunjaci puno toga rekli o toj problematici, ali do sada nije dolo do konkretnijih i veih pomaka u njezinom razumijevanju. Postoje argumenti koji tu problematiku osporavaju, ali postoje i oni drugi koji je armiraju. U svakom se sluaju radi o temi koja zasluuje nau pozornost. a sada ga prepriajte! ... Ne moete?! A zato?! to nije u redu s ovim uvodnim odlomkom? Pa, ini nam se sve! Ovim odlomkom nije se reklo nita ili gotovo nita emu bi trebalo posvetiti bilo kakvu pozornost. Ovaj je tekst previe openit i neusmjeren ni na to i nikako mu se ne moe pronai svrha. Zapravo, ovaj odlomak nije vrijedan pisanja jer ne moe donijeti nita korisno samo vam moe nanijeti tetu u oima ocjenjivaa. Ako ste napisali ovakav odlomak, uzalud ste utroili 65 rijei! Dakle vi ne elite napisati neto poput ovoga: Ovo je pitanje zaokupilo mnoge povjesniare i teoretiare knjievnosti od vremena svoga postanka. Knjievna povijest nastaje u sloenim okolnostima pa nas njezino tumaenje sueljava s puno razloga za i protiv. Zbog toga je teko donijeti konani sud pa treba odvagnuti knjievnopovijesne injenice i pokuati doi do nekog suvislog zakljuka. to god ovo bilo, ocjenjivaima se nee svidjeti. Ovdje se radi o istom lupetanju ija je svrha jedino rei neto o znanju onoga tko ga je napisao. Svaki e ocjenjiva odmah zakljuiti da ima posla s tekom osobom koja je ovo napisala i da, naalost, ovo ipak mora proitati do kraja kad je ve za to plaen.

Zapamtite Izbjegnite lupetanje poto-poto!

16

Sastavljanje koncepta
Da biste napisali dobar esej, prije nego to ga napiete u konanom obliku, potrebno je napisati koncept. Koncept se temelji na poredanim prema nekom smislu i proirenim natuknicama koje ste izveli iz smjernica te na nekim novim mislima koje e vam pasti na pamet prilikom pisanja. Vrlo je vano da kada piete koncept ostavljate red razmaka izmeu redaka koje ste napisali. To je potrebno zato da biste mogli lake prepravljati i mijenjati koncept. Naime, koncept morate prepravljati zbog toga to ete u njemu posve sigurno napisati vie rijei od broja koji je doputen u eseju pa ete ga morati skraivati. Prilikom skraivanja sigurno ete dosta toga morati precrtati, a to za sobom povlai odmah i to da ete morati preformulirati neke reenice. Ukoliko ne ostavite red razmaka, neete moi proitati ono to ste napisali i gubit ete dragocjeno vrijeme na odgonetavanje vlastitog rukopisa.

Izrada natuknica
No dobro, sad kad ste izbjegli lupetanje na poetku, to trebate napisati umjesto toga? Trebate se posvetiti smjernicama koje su navedene u uputama za pisanje eseja i iz njih napraviti natuknice. S obzirom da je va esej ogranien nekim zadanim brojem rijei, morate zapoeti neim to je vano, ali to nipoto ne smije biti sve to biste htjeli rei. U razradbenome ete dijelu eseja imati priliku objasniti sve ostalo, detaljno. Nemojte gubiti vrijeme na opirnost u prvome dijelu. Recite neto posve odreeno u prvoj reenici, ustvrdite neto vano i nastavite s uvodnim dijelom. Pretpostavimo da jedna od smjernica izvedena iz romana U registraturi Ante Kovaia glasi: - U Meceninu domu ivjela je njegova tienica, a zapravo ljubavnica, lijepa djevojka Laura. Objasni odnos Ivice i Laure koji se razvio u prvome dijelu romana. Prije svega trebate podvui kljune rijei: U Meceninu domu ivjela je njegova tienica, a zapravo ljubavnica, lijepa djevojka Laura. Objasni odnos Ivice i Laure koji se razvio u prvom dijelu romana. Od podvuenih rijei napravite natuknicu: objasniti odnos izmeu Ivice i Laure u Meceninu domu Kako sada zapoeti uvodni odlomak koji e biti intrigantan i zanimljiv? Uporabite neke kljune rijei iz same smjernice (pitanja) i zaponite prvu reenicu. U ovome eseju namjeravam iz konteksta romana U registraturi Ante Kovaia objasniti strastveni ljubavni odnos izmeu Ivice Kimanovia i Laure kao alegoriju drutvenih odnosa. U ovoj se prvoj reenici navodi temeljni smisao smjernice ljubav izmeu Ivice i Laure. Reenica govori ocjenjivau da vi poznajete grau, odnosno da ste proitali roman i da znadete o emu ete pisati. Nadalje, upuujete na temeljni zaplet romana te si ujedno otvarate mogunost da u razradbenom dijelu tono, u detalje opiete odnos izmeu Ivice i Laure kao alegoriju drutvenih odnosa izmeu sela i grada. Ovaj uvod nipoto nije lupetanje zbog toga to je vaan za cijeli roman U registraturi vrlo je toan, usmjeren i intrigantan. Ocjenjivaa e sigurno zanimati kako vi vidite strastvenu ljubavnu vezu izmeu Ivice i Laure, a na kraju upuuje da ete ga dodatno informirati i o zapletima drutvenih odnosa koji se nalaze u romanu. Jo neto, nemojte nikad zapoinjati negativnim reenicama ili polemikim reenicama tipa: Ljubav Ivice i Laure ve je od samog poetka bila osuena na propast. ili Je li ljubav Ivice i Laure imala ansu? Budite od poetka pozitivni i ukaite na to da vi znate o emu elite pisati, a ne da se dvoumite.

17

Vjeba: a:
Pred sobom imate ulomak iz pripovijesti Ksavera andora Gjalskog Perillustris ac generosus Cintek. Iz smjernica ispod ulomka napravite natuknice. (U ovoj vjebi nije vano da znate odgovoriti na sve smjernice; bilo bi odlino da znate!, nego da iz smjernica napiete natuknicu.) I ujedared u toj svijetloj glui podigne se ondje na poetku ceste silan oblak praine, a onda se zaori uspavanim zrakom teki lomot kolija, najprvo nejasan kao grmljavina preko brda, onda sve razgovjetnije, da se najposlije i raspoznavala grlata i mona vika koijaa, gonina koga li. Iz polja, sa poniknulih batava kukuruza, iz gajia odgovara jeka, pa nosi po dva puta istu buku. Od praha se nije moglo raspoznati kakova su kola i koliko ih je. Po uzvitlanoj praini, po silnoj graji sudili smo: bit e ih sva sila i ve se pobojavasmo, e e nam kirijai pokvariti na asoviti buon retiro. Istom kad se primaklo blie, izie da je jedna jedincata prilika, duga na ljestve napravljena kola, kakova se uzimlju za sijeno. Nakrcana su bila visoko visoko gajbama, vreama, bavama eh tko bi znao, to li sve nije bilo na njima natovareno! Upregnuta bijahu pred njih tri konja, dva uporedo, a trei naprijed. Na najgornjoj gajbi ukoila se dva seljaka poderana momia, a na prvom konju jahao je mator ovjek, koji je silno mahao i pucketao dugim biem, pa kletvama sokolio konje. Taj jahalac izgledao je udno. U prvi mah gotovo mi bude kao da se primie kakova pojava iz nekih dalekih strana. isto sam se milju zaletio daleko nekud u Bokaru ili u Kivu. Glavu jahaevu pokrivala u silnoj onoj ezi kuma-kapa iz crna krzna, natjerana visoko u ilj. Kaputa nije imao na sebi, ve muje zdepasto tijelo pokrivala razgaljena koulja pocrnjela od znoja i praine. Osim toga imao je na sebi uske sive hlae iz debela sukna i narodnoga kroja. Na peticama visokih izama, od praine sasvim pobijeljelih, usaene su bile duge ostruge s ogromnim otrim zvjezdicama. No najudnije bijae to mu je uz bok visila duga i iroka starinska sablja, zavjeena o balaku za prosti konopac, koji se opet vezao za debeli remen oko pasa. 1. Opiite Cinteka prema ponuenom ulomku. 2. Protumaite pripovjedaev opis Cintekova dolaska. 3. Koje romantiarske elemente uoavate u ovom ulomku? 4. Pisac razvija svoje realistike opise s obzirom na odreenog ruskoga pisca. Tko je taj ruski pisac? 5. Gjalski pie tako da proima romantizam i realizam. Navedite primjer takvog proimanja. 6. to saznajete o Cinteku iz ponuenog ulomka? 7. Koja pripovjedna tehnika dominira u ponuenome ulomku? 8. Zato se ulomak iz ove pripovijetke moe smatrati sintezom cijele knjige pripovjedaka Pod starim krovovima? 9. Moe li se na temelju ovoga ulomka poneto zakljuiti o psiholokoj karakterizaciji Cinteka? 10. Moe li se na temelju ovoga ulomka poneto zakljuiti o socijalnoj karakterizaciji Cinteka? 11. Na to se u ovom ulomku stavlja teite? 12. Je li Cintek tipini predstavnik plemstva u hrvatskoj knjievnosti?

to trebate napisati u prvom odlomku eseja?


to se seja na dravnoj maturi tie, u prvom ulomku potrebno je smjestiti knjievno djelo i pisca u knjievnopovijesno razdoblje te odrediti temu eseja. To svakako morate uiniti u prvom odlomku! Smjetanje u knjievnopovijesni kontekst osobito je vano kod interpretativnog i usporedno-ralambenog eseja, dok kod raspravljakog to nije uvijek mogue uiniti, osim ukoliko predloeni tekst i problem nisu preuzeti iz nekog knjievnog djela. Zato su prva reenica i prvi odlomak toliko vani? Pa, sjetite se kada idete u knjinicu posuditi neku knjigu ili ak i u videoteku posuditi neki film. U oba sluaja itate ono to pie na poetku. itate prve retke knjige ili omot medija koji posuujete. Svidi li vam se tih nekoliko reenica koje ste proitali, moda ete proitati cijelu knjigu. Ne svidi li vam se, jedino e vas nastavnica hrvatskoga jezika natjerati da je proitate i to pod prijetnjom slabe ocjene iz lektire. Prvi utisak koji stjeete o knjizi (ili filmu) moe odrediti sve ostalo. Dakle, emu slui prvi odlomak? Prvim biste odlomkom trebali ostaviti dobar dojam na ocjenjivae zbog toga to ete odmah na poetku pokazati da vam je jasna kompozicija eseja i da znate samostalno odrediti temu.

18

Tako stvarate dobar prvi dojam, to moe utjecati na cijeli esej. Uostalom, neete ve na poetku oteavati posao ocjenjivaima zbog toga to oni nemaju vremena ni volje odgonetavati to ste vi to mislili vi to morate uiniti jasno i zanimljivo. Zato je pisanju uvodnog odlomka potrebno posvetiti moda malo vie vremena nego drugim odlomcima.

Koliko uvodni odlomak treba biti dugaak?


Openito vrijedi miljenje da uvod treba imati etiri ili pet reenica. U uvodnome odlomku odmah trebate poeti odgovarati na postavljeno pitanje, odnosno morate odmah poeti upuivati na temu eseja. Isto tako iz uvodnoga se dijela treba vidjeti koji ete vi stav zauzeti u ostatku eseja. Ne morate odgovoriti na temu odmah u poetku, nego samo zaponite upuivati na nju. U razradbenom ete dijelu sve tono objasniti i uporabit ete svoje umijee pisanja. Nastavit emo s romanom U registraturi. Proitajte sljedei ulomak. Ante Kovai je pisac hrvatskoga realizma, a moda je najpoznatiji po svome romanu U registraturi. U ovome eseju namjeravam iz konteksta tog romana objasniti strastveni ljubavni odnos izmeu Ivice Kimanovia i Laure kao alegoriju drutvenih odnosa. Ivica, koji potjee sa sela, prema gradskim ljudima gaji samo prezir, ali se u Lauru zaljubio unato tome to ona potjee iz grada. Iz odnosa Laure prema Ivici moe se zakljuiti da izmeu ta dva drutvena sloja postoje velike razlike. Kao to se Laura odnosila prema Ivici, tako se graanstvo odnosilo prema seljacima, iskoritavajui ih i druei se s njima samo kad im je to bilo u interesu. Prisjetimo se nakratko natuknice: - objasniti odnos izmeu Ivice i Laure u Meceninu domu Dakle, ovim se uvodom odgovara na postavljeno pitanje (smjernicu), postie se intrigantnost, zanimljivost te se pokazuje odreeno znanje o romanu U registraturi. S druge strane, u ovome je uvodu izreena zanimljiva misao da se drutveni odnos graana i seljaka moe promatrati kroz prizmu ljubavnog odnosa Laure i Ivice. Naime, vrlo se konkretno iznijela (originalna) tvrdnja koja e se u ostatku eseja detaljno obraditi. Iz uvoda se ve sad jasno vidi struktura eseja koja se moe temeljiti na nekoliko usporedbi ljubavnog i socijalnog odnosa popraena s nekoliko konkretnih citata (ako su dostupni).

Korisne poetne fraze:


U ovome eseju namjeravam U ovome e se eseju raspravljati o Ovaj e se esej usredotoiti na U namjeri da povedem raspravu o, analizirat u Cilj je ovoga eseja Jedan od moguih poetaka uz uporabu neke od navedenih fraza moe biti: U namjeri da povedem raspravu o drutvenim odnosima izmeu grada i sela, analizirat u ljubavni odnos Ivice Kimanovia i Laure. Ivica potjee sa sela, ali razvija ljubavni odnos s Laurom koja potjee iz grada. Premda Ivica prezire gradske ljude, iskreno se zaljubljuje. Laura iskoritava njegovu zaljubljenost jednako kao to graani razvijaju prijateljstvo sa seljacima samo kada je to u njihovu interesu, u svim drugim sluajevima samo ih bezono iskoritavaju. Upravo takav odnos iskoritavatelja i iskoritavanog razvijaju Ivica i Laura na poetku romana U registraturi Ante Kovaia.

Zapamtite Usredotoite se na temu eseja koju zak ljuujete iz smjernica navedenih uz esej.

19

Vjeba: a:
Napiite nekoliko uvodnih odlomaka obzirom na smjernice koje su navedene. Iz odnosa ene prema poziciji mua u tradicionalnoj obitelji objasnite suvremenu problematiku u Nori Henrika Ibsena. Zato su u Odiseji karakteri bogova oslikani kao tipovi s konkretnim ljudskim osobinama? Obrazloite odnos Danteove Boanstvene komedije prema Bibliji i prema Crkvi. Jo nekoliko uvodnih odlomka Razmotrite ovu smjernicu: Objasni emu slue prepletanja zbilje i kcije u romanu Bistri vitez Don Quijote od Manche. Prvo treba podvui kljune rijei: Objasni emu slue prepletanja zbilje i kcije u romanu Bistri vitez Don Quijote od Manche. Podvuene kljune rijei su Objasni, prepletanja zbilje i kcije, Bistri vitez Don Quijote od Manche. Rijei treba podvui prije nego to se naprave natuknice. Natuknica moe biti: - prepletanja zbilje i kcije u Don Quijoteu slue da bi se objasnila parodija i kominost Sada se treba odmah usmjeriti na temu kako bi ocjenjiva odmah i lako shvatio da ste u potpunosti razumjeli to se od vas trai. Zbog toga treba napisati zanimljivu i intrigantnu prvu reenicu. U ovome e se eseju raspravljati o prepletanju kcije i zbilje kroz odnos prema parodiji u romanu Bistri vitez Don Quijote od Manche. Dakle, ova reenica usmjerava esej izravno prema zadatku (prepletanje zbilje i kcije) i usmjerava se na odreeno djelo, a to je roman Bistri vitez Don Quijote od Manche. Reenica je posve jasna i nedvosmislena. Istovremeno se pokazuje znanje iz teorije knjievnosti uporabom rijei parodija kao posebnog naina oblikovanja knjievnog djela. Druga reenica glasi: Fikcija i zbilja u tome se romanu prepleu na razliite naine odraavajui kominost ljudskih postupaka. Druga reenica prema svome smislu slijedi prvu s time da se u njoj pokazuje jo vie znanja i usto se odreuje pristup eseja knjievnom djelu: parodija e se objanjavati preko kominosti. Trea reenica glasi: Kominost se postie uporabom parodije, odnosno preoblikovanjem nekog poznatog knjievnog djela na aljiv ili podrugljiv nain. Trea je reenica povezana s obje prethodne reenice te uvodi novi pojam, parodija, ime se pokazuje dodatno znanje i zrelost u pristupu temi.

20

etvrta reenica glasi: Cervantes je napisao parodiju na srednjovjekovne romane, a glavni junak, Don Quijote nenadmani je primjer kominog junaka u renesansnoj knjievnosti. etvrta je reenica svojevrsna sinteza cijeloga uvoda. Ovakav uvod omoguava da se u daljnjem tekstu vrlo jednostavno na nekoliko primjera objasni to se to parodira u romanu Bistri vitez Don Quijote od Manche (lik viteza, konj, sluga) i zato je to komino, odnosno zato izaziva smijeh. Promotrite sada ovu smjernicu: Zato se u Boccacciovoj zbirci novela Decameron uglavnom pojavljuju dva pojedinca na kojima se temelji dogaanje u pojedinoj noveli? Prvo treba podvui kljune rijei: Zato se u Boccaccievoj zbirci novela Decameron uglavnom pojavljuju dva pojedinca na kojima se temelji dogaanje u pojedinoj noveli? Podvuene rijei su: Zato, Decameron, pojavljuju dva pojedinca, u pojedinoj noveli. Iz podvuenih rijei sada treba napraviti natuknicu i proiriti je vlastitim znanjem: - dva se pojedinca pojavljuju zbog lakeg i kraeg opisivanja renesansnog ovjeka (lukavost, razum, snalaljivost) Zatim treba napisati prvu reenicu koja odmah uvodi u temu: Cilj je ovoga eseja objasniti zato se u zbirci novela Decameron Giovannija Boccaccia pojavljuju samo jedan ili najvie dva pojedinca kao glavni likovi. Ova je reenica posve jasna i upuuje da e se govoriti o tome zato Boccaccio koristi malo likova u svojim novelama. Druga se reenica nadovezuje na prvu i objanjava kakav je to pojedinac: Pojedinac u Decameronu sam upravlja svojim postupcima i odlukama, a vrline koje takav pojedinac ima su lukavost, zdrav razum i snalaljivost. U drugoj je reenici naglaena sloenost opisa svakoga od tih pojedinaca i neke njihove temeljne karakteristike. Ujedno se edno e dno tu pokazuje znanje o Boccacciu i o njegovoj zbirci novela. Trea reenica glasi: Svi su pojedinci u Decameronu dosljedni u svojim postupcima te su temeljito i originalno opisani. Trea reenica nadopunjuje drugu i govori o nainu na koji je Boccaccio opisao svoje likove. Opet se pokazuje znanje o nje noveli kao o novoj i originalnoj knjievnoj vrsti.

21

etvrta reenica glasi: Zbog toga se svaka novela u Decameronu temelji na jednom ili dva lika, na jednom dogaaju i na zakljuku da bi se u noveli kao kratkoj knjievnoj proznoj vrsti postigla zaokruenost i cjelovitost. etvrta je reenica sinteza cijeloga uvoda te otvara mogunost da se na nekoliko jednostavnih primjera pokae da Boccaccio zaista koristi samo jednog ili dva glavna junaka. Isto se tako na primjeru jedne novele moe kratko prepriati sadraj i komentarima ukazati na to se tono misli kad se kae da je Boccacciova novela cjelovita i zaokruena (radnja je opisana od poetka pa do kraja i nita vano nije nepoznato). Razmislite o sljedeoj smjernici: Obrazloi vanost prologa u Drievu djelu Dundo Maroje i kako se prolog odnosi na renesansni svjetonazor. Podvucite kljune rijei. Obrazloi vanost prologa u Drievu djelu Dundo Maroje i kako se prolog odnosi na renesansni svjetonazor. Razmislite, napiite natuknicu i proirite je vlastitim znanjem. - prolog u komediji Dundo Maroje otkriva pogled na svijet kroz suprotstavljanje ljudskih osobina (ljudi nahvao ljudi nazbilj) Sada napiite prvu reenicu. Ovaj e se esej usredotoiti na kontrastiranje u prologu Drieve komedije Dundo Maroje, to je vrlo vano za razumijevanje toga knjievnog djela. U prvoj ste reenici direktno rekli o emu ete pisati o kontrastiranju u prologu te ste pridali vanost prologu i pokazali da o tome neto znate. Sada napiite drugu reenicu. U prologu se otkrivaju Drievi nazori kao i nain pjesnikog stvaranja (poetika) njegova vremena. U drugoj ste reenici jo vie pokazali da baratate terminologijom i da poznajete pojmove kao to je npr. poetika. Sada napiite treu reenicu. Jo je moda vanije da se u prologu uz pomo kontrastiranja odraava renesansno shvaanje ivota i svijeta. U treoj reenici usmjeravate kontrastiranje prema opisu ivota i svijeta, to e ujedno biti i vaa tema. Sada napiite etvrtu reenicu. Dri kontrastira (suprotstavlja) ljudske osobine i kae da postoje dvije vrste ljudi: ljudi nazbilj i ljudi nahvao, a prikazuju se kroz odnos rastronosti i krtosti, razboritosti i nepromiljenosti, pohlepe i skromnosti te hedonizma i umjerenosti. etvrta je reenica sinteza svega do sada reenog u uvodu, uvodi pojmove ljudi nazbilj i ljudi nahvao te tako omoguava daljnji nastavak pisanja eseja kroz objanjavanje kakvi su to ljudi nahvao, a kakvi su to ljudi nazbilj. A sada na kraju ovoga poglavlja pogledajte ovaj primjer: Objasni svijest o apsurdu na primjeru romana Munina Jeana-Paula Sartrea.

22

Uvodno poglavlje: Munina je roman poznatoga francuskog knjievnika Jeana-Paula Sartrea koji je odbio primiti Nobelovu nagradu. To je lozofski roman, a moe se nazvati jo i roman esej. Tema romana je besmislenost ljudskog postojanja. Roman je napisan kao dnevnik Antionea Roquentina koji u gradu Bouvilleu pie biograju markiza de Rollebonu pa je zbog toga puno vremena provodio istraujui u knjinici. Radnja romana gotovo da i ne postoji, a zapoinje kada Roquentin prvi put osjeti muninu. Roman zavrava kada Roquentin naputa grad u nadi da e se uz pomo umjetnosti osloboditi munine. Iz zapisa se moe vidjeti kako je Roquentin vodio pustolovni ivot, susreo se sa Samoukom koji je odluio proitati sve knjige u knjinici te kako ga je ljubavni odnos s Anom naveo na pomisao da je apsurdno da ovjek baen u svijet mora sam odluiti to e postati. S obzirom da egzistencija prethodi esenciji, uope nije vano to odabere, nego je samo vano da se doivi u svojoj punini, simboliki da se rijei munine. 1. Je li ovo dobro napisan uvodni odlomak? 2. Odgovara li poetak na pitanje koje se moe zakljuiti iz smjernice? 3. Je li zanimljivo zapoet? 4. Je li problem istaknut ve u samome poetku? 5. Je li ovaj uvodni dio saet? 6. Proizlaze li reenice jedna iz druge? 7. Otvara li ovaj uvodni dio mogunost da se u daljnjem pisanju usredotoimo na samo jedan temeljni problem? Ako ste na sva ova pitanja odgovorili NE, shvatili ste bit pisanja uvodnoga dijela u eseju. Komentar odlomka: Ovaj je odlomak napisan dobrim stilom, donosi puno podataka i odgovorio je na pitanje, ali to nije esej. U njemu je pokazano da onaj koji ga je pisao zna puno o Sartreu i o njegovu romanu Munina te o Sartreovoj lozoji, ali takav je tip teksta namijenjen nekoj enciklopediji. Vi ne elite pisati enciklopediju nego esej jer dobivate ocjenu iz eseja, a ne iz enciklopedijskoga lanka. to nije dobro u ovome uvodniku? to se izgubilo? Pa, izgubljene su dvije vrlo vane stvari: vrijeme i broj rijei. Iskoriteno je barem 15 minuta da bi ga se napisalo i vie od etvrtine doputenoga broja rijei. Osim toga, na kraju su se otvorila dva vana pitanja na koja sada treba dati odgovor, a puno je tee odgovarati na dva, nego na jedno vano pitanje. Dakle, ovakav uvodnik nije saet, zapoet je na preopiran nain, problem je istaknut tek na kraju, reenice ne proizlaze uvijek jedna iz druge Sve u svemu, lo poetak eseja od 400 do 600 rijei!

Razradbeni dio eseja


Recimo da ste napisali dobar uvodni dio u kojemu ste jasno i saeto rekli ono o emu ete pisati i da ste zainteresirali ocjenjivaa da va esej proita do kraja paljivo i sa zanimanjem. Dakle, vi ste kod ocjenjivaa razvili odreena pozitivna oekivanja zbog toga to mu je sve jasno i vidi kamo ga elite u svome eseju dovesti. No sada je pred vama jo tea zadaa: morate opravdati taj poetak, odnosno morate pokazati da ste dobri u pisanju eseja od poetka do kraja jer sigurno ne elite razoarati ocjenjivaa. Trebate nastaviti od onoga s ime ste uvodnik zavrili. Zapravo ocjenu ete dobiti upravo iz ovoga sredinjega dijela eseja pa prema tome ovome dijelu treba posvetiti najveu pozornost. Moete napisati savren uvodni i zakljuni dio, ali ako podbacite u sredinjem dijelu, vaa ocjena nee biti tako dobra kao to biste oekivali.

23

Razradbeni dio eseja najdui je dio eseja pa je logino da e se i sam sastojati od nekoliko odlomaka. Dakle, razradbeni dio nije jedan odlomak, nego ih treba biti vie, najmanje tri, a najbolje pet. Naravno, moete napisati razradbeni dio i s manje i s vie odlomaka, ali zapamtite tri odlomka u razradbenom dijelu trebala bi biti minimum. Ukoliko vam razradbeni dio ima manje od tri odlomka, stvarate dojam nepreglednosti pa vam esej poinje liiti na test u kojem dajete suhoparne odgovore, a ukoliko ima previe odlomaka, stvarate dojam nepovezanosti.

Kljune rijei koje slue povezivanju reenica i odlomka


Kljune rijei su rijei koje istiu neki smisao, prenose neki smisao ili povezuju prema nekom smislu. U eseju je vana njihova funkcija prenoenja smisla i povezivanja prema nekom smislu. Promotrite ove primjere: - Esej je knjievnoznanstvena vrsta. To je vrsta koja neku znanstvenu spoznaju obrazlae na knjievan nain. - Postoje mnoge vrste knjievnosti. Esej je knjievnoznanstvena vrsta. U prvom je primjeru kljuna rije vrsta, a reenice su povezane znaenjem: obje govore o eseju pa druga reenica objanjava prvu. U drugom primjeru vrsta je opet kljuna rije, ali ovaj put reenice nisu povezane prema istom znaenju zbog toga to prva reenica govori o knjievnoznanstvenim vrstama, a druga o eseju. Na taj nain druga reenica sadrajem dopunjuje prvu. Unato tome, u oba primjera reenice su meusobno dobro povezane prema nekom smislu. Da ne ulazimo u dublje teoretiziranje, dovoljno je znati da kljune rijei treba koristiti kako bi se povezale reenice i odlomci prema nekom smislu. ak nije ni vano da to budu rijei istog broja, deklinacije ili konjugacije, nego da imaju isti korijen, odnosno temeljno znaenje rijei. Uporabom kljunih rijei kao poveznica tekst djeluje povezanije i bolje napisan. Svaki odlomak ima odreenu kljunu rije koja ga cijelog objanjava, najee je to jedna, ali mogu biti i dvije ili ak i tri kljune rijei, pogotovo ako je odlomak dui. Osim to svaki odlomak ima kljunu rije i svaka reenica ima kljunu rije. Kljune su rijei vane zbog toga to se preko njih moe nadovezivati reenica na reenicu, odlomak na odlomak, a da se ne izgubi osjeaj povezanosti. Pogledajte ovaj dui odlomak. Krlea je svoje mnoge tekstove dopunjavao, doraivao i mijenjao, a prerade su osobito este u dramama. Doraivao je gotovo sve tekstove, a meu vanijim promjenama su promjene naslova drame Cristoval Colon u Kristofor Kolumbo. Osim to je mijenjao naslove, Krlea je mijenjao i drame u tekstualnom smislu. Dramu Galicija je znatno preradio i 1934. objavio pod naslovom U logoru pa, premda je Krlea tu dramu smatrao preradom Galicije, knjievni je povjesniari uglavnom smatraju potpuno novim djelom. Moda je to razlog zato ju je 1977. objavio u novoj varijanti, ali opet pod naslovom Galicija. Razlog zbog kojeg je esto mijenjao drame, kako tvrde krleolozi, uglavnom proizlazi iz njegova osobnog nezadovoljstva tekstovima i njihovom recepcijom zbog toga to Krlea kasnije eli slijediti poetiku ekspresionizma. Odgovorite sad na nekoliko pitanja: Koja je kljuna rije za cijeli odlomak? Koju je najvaniju promjenu Krlea napravio u svojim dramama? Je li mijenjao samo tekst ili i naslove? Moe li se po Krleinu zahvatu na pojedinoj drami smatrati da je napisao posve novu dramu? Dakle, u ovome je odlomku kljuna rije mijenjao (promjena). Ovaj cijeli odlomak od 120 rijei u samo pet reenica govori o tome kako je Krlea mijenjao svoje tekstove s posebnim osvrtom na drame. To je klju koji otkljuava znaenje cijelog odlomka. Dobro je da se kljuna rije ili kljuni pojam nalazi ve u prvoj reenici zbog toga to se na taj nain signalizira itatelju, ocjenjivau, o emu taj odlomak govori. to se vie takvih signala dade, to e esej djelovati povezaniji.

24

Pogledajte sada samo prvu reenicu i usporedite je s drugom: Krlea je svoje mnoge tekstove dopunjavao, doraivao i mijenjao, a prerade su osobito este u dramama. Doraivao je gotovo sve tekstove, a meu vanijim promjenama su promjene naslova drame Cristoval Colon u Kristofor Kolumbo. U prvoj je reenici kljuna rije za povezivanje s drugom reenicom rije doraivati. Ona povezuje smisao dviju reenica, s time da drugoj reenici posve slobodno omoguava da uvede pojanjenja i neke nove pojmove, kao npr. povijesne injenice (u ovome sluaju iz povijesti knjievnosti). Sada drugu reenicu usporedite s treom. Osim to je mijenjao naslove, Krlea je mijenjao i drame u tekstualnom smislu. U treoj je reenici kljuna rije za povezivanje s drugom rije naslov. Uvoenjem povijesnih injenica sada se moe pokazati i teorijsko znanje u smislu tumaenja tih injenica i upuivanja na to kako su nastale. Konkretno, u ovome se odlomku govori o tome to je Krlea jo mijenjao. Sada treu reenicu usporedite s etvrtom. Dramu Galicija je znatno preradio i objavio pod naslovom U logoru pa, premda je Krlea tu dramu smatrao preradom Galicije, knjievni je povjesniari uglavnom smatraju potpuno novim djelom. Uoavate li kljunu rije preko koje su obje reenice povezane? To je rije drama. etvrta je reenica i s petom reenicom povezana preko kljune rijei, drama. Ta rije otvara mjesto reenici koja dodatno uvodi neke nove povijesne injenice. Time se opet pokazuje znanje i vjetina pisanja. Sada etvrtu usporedite s petom, zakljunom reenicom. Razlog zbog kojeg je esto mijenjao drame, kako tvrde krleolozi, uglavnom proizlazi iz njegova osobnog nezadovoljstva tekstovima i njihovom recepcijom zbog toga to Krlea kasnije eli slijediti poetiku ekspresionizma. Dakle, zadnja je reenica svojevrstan zakljuak odlomka koji govori o razlozima zbog kojih je Krlea uvodio promjene u svoje drame. Kljuna rije koja povezuje etvrtu i petu reenicu opet je rije drama. No u zakljuku se ujedno uporabom nove kljune rijei stvara mogunost za odgovaranje na novu smjernicu, odnosno odgovaranje na novo pitanje. Novo pitanje, odnosno odgovor na novu smjernicu treba zauzimati novi odlomak. Dobro je da to ne bude bilo koja smjernica, nego da bude prema nekom smislu, odnosno preko neke kljune rijei povezana sa sljedeim odlomkom. Tako na primjer prva reenica sljedeeg odlomka moe glasiti: Poetiku ekspresionizma Krlea razvija uvodei elemente suvremene europske drame u hrvatsku knjievnost. Promotrite sada ovu reenicu prvu reenicu sljedeeg odlomka. Koju ste kljunu rije prepoznali kao poveznicu? Prepoznali ste kljunu rije ekspresionizam. Tako sljedei odlomak moe konkretizirati kako Krlea slijedi poetiku ekspresionizma itd. Naravno, mogla je to biti i neka druga rije, ali tada bi i novi odlomak trebao govoriti o neemu s ime je ta rije prema nekom smislu povezana. Ne morate uvijek koristiti kljune rijei na taj nain, za to je potrebno razviti vjetinu, ali koristite ih kada god moete, a da se pri tome sve ne svede na puko prenoenje kljunih rijei iz reenice u reenicu, iz odlomka u odlomak, a bez nekog opravdanog razloga i smisla. Vano je zapamtiti da je, ukoliko elite postii taj efekt nadovezivanja, prilikom planiranja eseja potrebno rasporediti natuknice tim redoslijedom da se nadovezuju jedna na drugu putem poveznica, a poveznice neka budu kljune rijei. Zato je vano na poetku, dok ste jo svjei, napraviti dobar plan eseja.

25

Jo nekoliko primjera razradbenih odlomka Polako proitajte ovaj odlomak koji bi trebao pripadati interpretativnom tipu eseja. (Uz smjernice za takav tip eseja trebali bi doi i odlomci teksta koji se podvrgavaju interpretaciji.) U ovome se odlomku govori o tome da se Janko Poli Kamov moe smatrati preteom avangarde na svjetskoj razini. Prema miljenju nekih amerikih knjievnih znanstvenika pojava Kamovljeva opusa smatra se najveim knjievnim otkriem devedesetih godina dvadesetog stoljea. U Kamovljevim pjesmama vidljivo je novo shvaanje tradicionalnih vrijednosti koje je uvela avangarda. Tradicionalni se oblici i sadraji dovode u nove odnose kroz avangardno negiranje sklada i Kamovljeva pisanja o kriznim psiholokim stanjima poput oaja, bezizlaznosti i besperspektivnosti. Jedan je od prvih u svijetu koji je poeo pisati na takav nain, to dokazuje injenica da su mnoga Kamovljeva djela zastupljena u brojnim svjetskim antologijama avangardne knjievnosti. Prva je reenica kljuna za cijeli odlomak zbog toga to govori o Kamovljevoj originalnosti. Kljuna rije za prvu, drugu i treu reenicu jest rije Kamovljev. Promotrite sada prvu reenicu i zakljuite preko koje je kljune rijei povezana s drugom reenicom. Prema miljenju nekih amerikih knjievnih znanstvenika pojava Kamovljeva opusa smatra se najveim knjievnim otkriem devedesetih godina dvadesetog stoljea. Promotrite drugu reenicu. U Kamovljevim pjesmama vidljivo je novo shvaanje tradicionalnih vrijednosti koje je uvela avangarda. Uviate povezanost preko kljune rijei Kamovljev? Druga i trea reenica govore po emu je Kamov poseban i koja su obiljeja njegova avangardnog pjesnitva, a povezane su rijeju tradicija. Tradicionalni se oblici i sadraji dovode u nove odnose to se vidi kroz avangardno negiranje sklada i Kamovljeva pisanja o kriznim psiholokim stanjima poput oaja, bezizlaznosti i besperspektivnosti. Promotrite sada etvrtu reenicu. Jedan je od prvih u svijetu koji je poeo pisati na takav nain, to dokazuje injenica da su mnoga Kamovljeva djela zastupljena u brojnim svjetskim antologijama avangardne knjievnosti. etvrta reenica zatvara i zaokruuje odlomak. S treom je reenicom povezana pomou kljune rijei avangarda. Osim toga, etvrta reenica omoguava daljnje nadovezivanje sljedeeg odlomka s npr. osvrtom na neke osobitosti avangardnog pisanja, ili omoguava da se navedene tvrdnje dokau nekim konkretnim primjerom. Tako kljuna rije, odnosno kljuni izraz za povezivanje sa sljedeim odlomkom, moe biti avangardne knjievnosti. Zbog toga sljedei odlomak moe zapoeti ovom reenicom: Kamovljeva avangardna knjievnost je posebna i po cinizmu koji se koristi za predstavljanje psiholokih stanja suvremenog ovjeka i graanskog drutva u cjelini kao to to govori stih iz Pjesme nad pjesmama: Ljubim krik iz oiju tvojih i ljubim krik iz grudiju tvojih, jer se ovdje ne misli da on zaista voli taj krik, nego se samo prikazuje kao da ga voli. Tema toga novoga odlomka (odnosno kljuna rije za cijeli odlomak) jest Kamovljev cinizam. I samo tako nastavite dalje

26

Jo malo vjebe! e!
Proitajte sada ovaj odlomak koji pripada raspravljakome tipu eseja. Odlomak govori o tome da je danas u kolama sve manje djece i da su roditelji sve vie angairani oko njihova kolovanja. Prije dvadeset godina vrata uionice su dijelila svijet na utjecaje koje vre roditelji i utjecaje koje vre uitelji i nastavnici, danas to vie nije tako. Nekad je meu svima vladalo odreeno povjerenje pa tako nije dolazilo do meusobnih utjecaja i mijeanja roditelja u posao nastavnika ili obratno. Danas je situacija posve drugaija. Zbog sve vee konkurencije pri upisu na fakultete, kao i konkurencije pri dobivanju radnih mjesta, roditelji su sve ukljueniji u obrazovanje svoje djece. Uz sve navedeno, jedan je od razloga koji potie roditeljsku ukljuenost u proces obrazovanja i negativna demografska slika, odnosno sve je manji broj djece pa je sve vei pritisak na svako pojedino dijete da ostvari to bolje rezultate u koli. U prvoj je reenici jasno istaknuta kljuna rije utjecaj. Svrha je kljune rijei utjecaj s obzirom na cijeli odlomak da u odlomku bude detaljno obrazloena. Druga reenica govori kako je kolovanje izgledalo nekada, a kako izgleda danas. Koje su kljune rijei povezale obje reenice? Pa rijei roditelji i nastavnici. Trea reenica stvara obrat. Takve reenice esto nisu povezane kljunim rijeima. etvrta reenica navodi razloge sve vee ukljuenosti roditelja u proces obrazovanja djece. Kojom je kljunom rijei povezana s prethodnim reenicama? To je rije roditelji. Peta reenica uporabom fraze Uz sve navedeno zaokruuje odlomak te se kljunom rijei povezuje s etvrtom reenicom. Koja je to rije koja povezuje etvrtu i petu reenicu? Sad bez pomoi! To je opet rije r_ _ _ _ _ _ i! Shvatili ste! Peta reenica isto tako uvodi novu kljunu rije kao kljunu za sljedei odlomak, to je rije demografski, te uvodi mogunost novog odlomka u kojem e se pisati primjerice o demografskoj slici drutva. Takva demografska slika produkt je ratnih zbivanja u kojima se Hrvatska izborila za svoju samostalnost, ali treba imati na umu da je ve i prije rata stopa nataliteta poela padati. Uoite jo i rije takva na poetku reenice, primjeujete da je ona ovdje izvrsna poveznica izmeu dvaju odlomaka i omoguava njihovo skladno razumijevanje kao dvaju razliitih dijelova jedne cjeline. O takvim emo rijeima neto vie rei malo kasnije. Promotrite sad jo jedan drugaiji odlomak koji pripada tipu eseja koji se naziva usporedna ralamba. Ono to moe biti i fantastino i magino u Duhovima u kui ivka inga i Tajnom ivotopisu Kamila Lugaria Gorana Tribusona jest naglaeno poticanje nedoumica i sumnja u itatelja. Naime, obje prie govore o tome kako se dogodilo neto zaista sumnjivo i neobino: U Duhovima u kui dogodio se sudar sa svijetom duhova, a u Tajnom ivotopisu Kamila Lugaria na poetku se navodi kako je pao plavi snijeg te da sve stvari postoje u duhovnom simultanitetu. S druge strane se u obje prie razvija magini ugoaj i motiv smrti. Taj je motiv opisan kao proces maginog dogaanja, s time da je razlika u priama vidljiva jedino kao razlika u intenzitetu aranja. Prva reenica odmah jasno naglaava kljune pojmove koji se mogu izrei natuknicom: - poticanje nedoumica i sumnji kao oznaka fantastinog. U drugoj se reenici navodi to stvara magini ugoaj u svakoj prii posebno. U treoj se reenici uvodi zajedniki imbenik maginog ugoaja, smrt, ali se radi i obrat. etvrta je reenica svojevrstan rezime i otvara mogunost novog nadograivanja drugog odlomka bilo na kljuni pojam proces maginog dogaanja ili na kljunu rije intenzitet aranja. Na vama je da izaberete ako ste odluili napisati ostatak teksta.

27

Zapamtite una ra imati cjelovitu strukturu. Klj zasebni odlomak vaega eseja mo Svaki enica u ja u ostatku odlomka. Zavrna re rije otvara mogunosti objanjen rije na koju i ujedno donosi novu kljunu odlomku daje odreeni zakljuak e se nadovezati sljedei odlomak.

Vjeba: eba: a
Napisali ste uvodne odlomke uz ove smjernice: 1 . Kojim se stilskim postupkom koristi Shakespeare u svojoj komediji San ivanjske noi da bi prikazao dvije paralelne stvarnosti? 2. Imaju li srednjokolci pravo sudjelovati u planiranju svoga uplaivanja u mirovinski fond? 3. Argumentirajte uporabu stiha osmerca i deseterca u Mauranievu epu Smrt Smail-age engia. 4. Objasnite bovarizam na primjeru ulomka iz romana Gospoa Bovary Gustavea Flauberta. 5. Zato Shakespeareov Hamlet oklijeva osvetiti svoga oca? 6. Je li Ante Starevi osnivanjem stranke prava ostvario najbolji mogui utjecaj na tadanji hrvatski politiki ivot? Napiite sada jedan razradbeni odlomak koji se nadovezuje na uvodni odlomak.

Meusobna povezanost odlomaka


Kada piete esej, morate uiniti sve da se esej lako ita i da se jasno moe vidjeti razvoj vaih misli u njemu. Dakle, esej mora tei, ne smije biti zastoja, prekida misli ni nepotrebnih digresija. Ocjenjiva vaeg eseja mora jasno vidjeti tijek vaih misli kroz ono to ste napisali. Zbog toga va esej treba biti bez prekida, povezanih odlomaka i cjelovit tako da se svaki odlomak nadovezuje na prethodni preko neke kljune rijei ili kljunog pojma. Da biste pomogli ocjenjivau, dobro je koristiti i poveznice: rijei i fraze koje povezuju kako biste signalizirali da s jednoga podruja prelazite na drugo. Takve su fraze ocjenjivau od velike pomoi. Na temelju njih e stei dojam da va esej prati temu, da je cjelovit i logian. Pravilnom uporabom poveznica razvija se osjeaj postupnosti prilikom itanja. Ono to ocjenjivai ne ele itati jest esej koji nema preglednu i loginu strukturu, gdje odlomci skau s jedne smjernice na drugu bez ikakve meusobne povezanosti, kao da se radi o odgovorima na pitanja u obinom testu. Poveznice e stvoriti dojam reda i organizacije u vaem eseju. Dobre poveznice su rijei: Zapravo Zbog toga Naime Konano Tako tovie, postoji i mogunost drugaijeg pristupa Nadalje Nasuprot tome Navedeno upuuje na S druge strane Bez obzira na Uzimajui u obzir takvo tumaenje Isto tako Uza sve navedeno

28

Promotrite poveznice na ovom primjeru: Vjerojatno je malo dobrih primjera za oznaavanje poetka umjetnike bajke kao to je to u bajci Pinokio Carla Collodija. Naime, ta bajka poinje rijeima: Bjee jednom... Jedan kralj rei e smjesta moji mali itatelji. Ne djeco, pogrijeili ste. Bijae jednom komad drva. Collodi se ovdje prebacuje s oekivane bajke na neoekivanu uvodei cjepanicu kao lik te se na taj nain njegova umjetnika bajka razlikuje od narodnih bajki. Zapravo i umjetnike i narodne bajke uvijek poinju formulom koja ih predstavlja kao bajku, a to je najee bio jednom jedan: kralj, mladi, maak ili bila jednom jedna kraljevna itd. Svaki je od tih pojmova znak koji izmeu ostaloga znai da pred sobom imamo bajku. U Collodijevu sluaju pred itateljem se nalazi neki novi, neobian znak komad drveta, koje e tek trebati postati lutak. Uzimajui u obzir takvo postajanje likova, bajka moe poeti ivjeti na sebi svojstven nain te na kraju iznjedriti pouku, odnosno pridodati dugonosog lutka kao vrijednost koja u sebi sadri novo znaenje, a to je da ne treba lagati. Naravno, psiholoka, mitoloka ili koja druga interpretacija moe uiniti uda od bajki, ali to sad ovdje nije najvanije. Najvanije je uoiti da je Collodi uspio od obinog komada drveta stvoriti lik za razliku od narodne bajke u kojoj to tako nije mogue napraviti bez obzira kako bajka poinje. Zbog toga narodnoj bajci trebamo pristupiti na drugaiji nain. Ona ne trpi takve novotarije jer njoj ne treba novo znaenje: ona eli biti odmah prepoznata kao narodna bajka. itatelji narodnih bajki ne trebaju takvo stvaranje likova zbog toga to e ih to zbuniti. Novotarija tipa Pinokia jednostavno nee biti prepoznata kao vrijednost zbog toga to u narodnoj bajci vladaju drugaiji odnosi izmeu pripovjedaa i itatelja. Tako u hrvatskoj narodnoj knjievnosti imamo mnotvo bajkovitih pria koje uvijek poinju formulama, ali niti jedan poetak nije niti izbliza slian Collodijevom. To je ujedno najvea razlika izmeu umjetnike i narodne bajke. Unato tome to one nisu posve originalne, uvijek nam vraaju lijepe uspomene na nae djetinjstvo kada nismo bili posve sigurni trebamo li vjerovati bajkama ili ne. Poveznice se moraju koristiti pravilno i s mjerom. Ne smiju se koristiti esto, nego samo onda kada se dvije misli ne mogu povezati pomou kljune rijei. Osobito je dobro koristiti poveznice na poetku odlomka. Proanalizirat emo ovaj kratki esej o bajci i vidjeti na kojim su mjestima poveznice uporabljene. Prva se koristila poveznica naime. U uvodnom odlomku poveznica naime koristi se za povezivanje citata s ostatkom odlomka. Drugi odlomak poinje poveznicom zapravo. Ta poveznica nagovjetava da e biti objanjena razlika izmeu umjetnike i narodne bajke. Trei odlomak poinje poveznicom uzimajui u obzir. Tom se poveznicom sumira sve to je do tada reeno te se otvara mogunost dodatne interpretacije, ali i nekog suprotnog argumentiranja. etvrti odlomak poinje poveznicom zbog toga. Ovdje koritena poveznica zapravo insinuira da slijedi nekakav zakljuak, to i slijedi: radi se o zakljuivanju razradbenog dijela eseja. Peti odlomak poinje poveznicom tako. To je vrlo kratka poveznica koja moe nagovijestiti zakljuak.

Zapamtite Koristite poveznice kako biste ocj enj

ivau olakali itanje i razumijev anje.

29

Kljune rijei koje povezuju poetak i kraj odlomka


Prilikom pisanja eseja u svakome je odlomku vrlo vano da na kraju naglasite najvaniju misao koju ste izloili. Dakle, to treba biti jedna misao koja s jedne strane zakljuuje, a s druge otvara mogunost za novi odlomak. Promotrite ovaj primjer: U Ovidijevim Metamorfozama mnoge se epizode odlikuju dramskom napetou, a mitske su situacije opisane s velikim knjievnim umijeem, vrlo slikovito i konkretno. Umijee se najbolje vidi prema dotjeranim stihovima i pjesnikim gurama. Ovidijev je stil uvjerljiv i kada se naglaava tragini patos i kada se opisuju ljudski osjeaji. Zbog toga su Metamorfoze utjecale na cjelokupnu europsku knjievnost. to ste uoili na poetku, a to na kraju ovoga odlomka? U prvoj su reenici kljuni pojmovi (rijei) dramska napetost i knjievno umijee. Druga reenica navodi prema emu vidimo da je Ovidije dobar pisac. Trea reenica nadopunjava drugu i daje dokaz, a etvrta govori da su zbog svoje kvalitete ti stihovi utjecali na europsku knjievnost. No primijetite da su poetak i kraj povezani kljunom rijei Metamorfoze. I to je jedan od naina unutarnjeg povezivanja odlomka. Sada se moe nastaviti pisati sljedei odlomak o utjecaju Metamorfoza na nekog europskog knjievnika, npr. na Shakespearea, ili na Brnu Karnarutia, hrvatskog knjievnika koji isto tako pripada europskoj knjievnosti. Promotrite sljedei primjer: Tehnologija elektronikih raunala e sve vie utjecati na medicinsko obrazovanje pa e se sve vie rabiti hiperrealistini simulatori pacijenata to e otvoriti mnoga etika pitanja. Virtualni pacijent nije isto to i stvarni ovjek. Ono to moemo isprobavati na raunalnom programu moda neemo moi primjenjivati na stvarnim pacijentima. Zbog toga se ne moe govoriti o budunosti zdravstvene zatite i medicine bez uvaavanja etikih naela, kako na osobnom, tako i na profesionalnom planu. Tehnologija e i dalje dovoditi do medicinskih revolucija pa emo se i mi zatei na rubu razdoblja u kojem e drutvo biti prisiljeno donositi razne odluke o onome to jest, a to nije etiki prihvatljivo u medicini. to ste uoili? Koja kljuna rije povezuje prvu i zadnju reenicu odlomka? U prvoj se reenici kao kljuna rije namee izraz tehnologija elektronikih raunala. Druga reenica objanjava prvu. Trea reenica istie problem koji se moe vidjeti iz prethodne dvije reenice. etvrta reenica donosi rjeenje, a peta daje zakljuak i navodi da e se taj problem morati rjeavati na drutvenoj razini, a s prvom je reenicom povezana putem kljune rijei tehnologija. Sljedei odlomak moe zapoeti odlukama koje drutvo donosi kako bi zatitilo stvarnog pacijenta, a kljuna rije za povezivanje moe biti rije drutvo.

Zapamtite Zakljuna reenica mora zao kruiti smisao odlomka i tre ba omoguiti nadovezivanje no vog odlomka. Nadoveziva nje se radi tako da se kljuna rije iz prethodnog odlomka spome ne u prvoj reenici sljedeeg odlomka .

30

Zakljuni odlomak
Zakljuni je odlomak jednako vaan kao i poetni, uvodni odlomak. Uvodni odlomak stvara prvi dojam o vaem eseju. Zavri odlomak trebao bi se vrlo kratko vratiti na poetak i stvoriti zavrni dojam, a nakon njega ocjenjiva donosi svoju ocjenu. Posve je jasno da je u tome trenutku dobro da ocjenjiva bude pod najjaom impresijom ili argumentom koji ste u eseju iznijeli. Premda e na kraju ocjenjiva va esej ocijeniti u cijelosti, vrlo je vano da i kraj bude u skladu sa svim dojmovima do kojih je doao. Funkcija je zakljunog odlomka da zaokrui smisao cijeloga eseja na odgovarajui nain. Sada bi trebalo donijeti neki sud, vrednovati sve to ste naveli kako bi se dobio konani dojam. Dobro se kratko osvrnuti na dokaze i argumente koje ste naveli u razradbenom dijelu eseja. Dakle, u zakljuku navodite najvanije dokaze koji podupiru temu o kojoj ste pisali. Pri tome je vrlo vano da ne prepriate ono to ste pisali, nego da naglasite ono najvanije i da navedete odreene dokaze koje ste pronali u predloku teksta ili dokaze kojih se sjeate iz nekog knjievnog djela. Dobro je razviti odreenu osjeajnost koju ocjenjiva moe lako uoiti, no to ne smije biti nikakva patetina misao, nego mora odraavati va emocionalni stav prema temi. Jo je bolje ako u zadnjoj reenici navedete neku novu misao nad kojom e se ocjenjiva moi malo zamisliti i vidjeti da vi znate vie nego to se od vas trai i da biste mogli pisati jo na tu temu, ali eto, stigli ste do kraja Promotrite ovaj zavrni odlomak: Na kraju je vano istaknuti da se cijeli ciklus U traganju za izgubljenim vremenom odlikuje originalnim stilom koji je jedinstven i prepoznatljiv u svih sedam romana. Posebnu pozornost treba usmjeriti na detaljne opise stvarnih situacija iz kojih se puno saznaje o psiholokoj karakterizaciji glavnoga lika. To moe biti opis crkvenog tornja ili opis stanja koje je prouzroio kolai madelaine. Konano, svi se opisi mogu shvatiti kao dio jednoga opisa koji ima zadau opisati postupno sazrijevanje bolesnog djeaka i pratiti njegov razvoj sve do samosvjesnog umjetnika koji pokuava pisanjem vratiti neko izgubljeno vrijeme. to ste uoili u ovome zavrnom odlomku? Prva reenica daje zakljuak i istie ono to je najvanije, kljunu rije originalni stil. Druga se reenica nadovezuje na prvu, proiruje ju te istie isto to je posebno vano, a to su opisi. U treoj se reenici navode neki dokazi tih opisa. etvrta reenica kae emu ti opisi slue, a peta daje konani zakljuak: pisanjem vratiti izgubljeno vrijeme. Emocionalna komponenta vidi se u izrazu bolesnog djeaka, od kojeg je nastao samosvjesni umjetnik, a pokazano je da znate neto i o Proustovoj autobiograji. Promotrite sad ovaj zavrni odlomak: Ovdje iznesena teorija drame i dramske analize zapravo je uvod u daljnje istraivanje dramske knjievnosti. Susreli smo se s dva problema: problem prikazivanja analitikog aspekta dramskoga djela, a drugi je problem to takvu analizu nije mogue provesti do kraja. Time se otvara novo podruje odnosa izmeu tipologije strukture te analize i interpretacije drame. Zbog toga ovdje zakljuujemo da su prikazani modeli za analizu samo privremeni i da se tek njihovom primjenom u konkretnim analizama drama moe doi do boljih rjeenja. Zato je ovaj zakljuni odlomak dobar? Opet se u prvoj reenici zakljuuje i navodi se kljuna rije, a to je uvod u daljnje istraivanje drame. U drugoj se reenici navode primjeri problema s kojima smo se susretali prilikom analize drame. Trea reenica kae da se na taj nain otvara novo podruje, a etvrta da unato tome ipak neemo jo dugo doi do konanog cilja konkretnog naina na koji treba analizirati dramu.

31

Proanalizirajte sad ovaj zakljuni odlomak: Nove su ideje i tehnologije uvijek nailazile na otpor. tovie, to je ideja bila snanija, to je otpor bio vei. Tako, na primjer, kad se pojavio mobitel, mnogi su se bunili protiv njega i navodili razne negativnosti: da zrai, da se ljudi osjeaju neslobodni, da je to preskupo i neisplativo. Danas je situacija potpuno drugaija: gotovo svi imaju mobitel i puno im je olakao ivot, ali mnogi ipak trpe zbog navedenih negativnosti. Tako se moe zakljuiti da nam je svima potrebna ravnotea izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti, izmeu starih i novih tehnologija, jer kad nam nova tehnologija omogui neto bolje u sadanjosti, trebamo uiti iz prolosti i shvatiti da tehnologiju treba pravilno koristiti kako bismo od nje u budunosti dobivali samo najbolje. Koja je kljuna rije ovog odlomka? U prvoj se reenici naglaava kljuni izraz (rije), a to je otpor prema novim tehnologijama. Druga reenica naglaava prvu i stvara preduvjete za primjer. Primjer je mobitel i razlozi koji se navode protiv njegove uporabe te razlozi koji potiu njegovu uporabu. etvrta reenica daje zakljuak treba uiti iz prolosti i pametno koristiti nove tehnologije kako bi nam u budunosti bilo lake. Ta reenica otkriva i novu misao, a to je odnos prema tehnologiji budunosti. Zavrava uporabom rijei najbolje koja u sebi nosi vrlo pozitivan emocionalni naboj.

Korisni izrazi i fraze za zakljuni odlomak


U zavrnom odlomku treba naglasiti da je kraj i da ste vi htjeli da ba tu i bude kraj. U tome e vam smislu pomoi sljedei izrazi i fraze: Konano Kao to sam pokazao Kao to sam argumentirala Zbog toga Navedeni dokazi navode na zakljuak S obzirom na sve dokaze Tako se moe zakljuiti
Zapamtite poziva na poetak te odlomak koji se na samom kraju Svaki esej mora imati zakljuni naglaava najvanije misli.

Vjeba:
Napiite zakljune odlomke na esejima koje ste dobili kao zadatak u uvodnom i razradbenom dijelu eseja. Prisjetite se:

1. Kojim se stilskim postupkom koristi Shakespeare u svojoj komediji San ivanjske noi da bi prikazao dvije paralelne stvarnosti? 2. Imaju li srednjokolci pravo sudjelovati u planiranju svoga uplaivanja u mirovinski fond? 3. Argumentirajte uporabu stiha osmerca i deseterca u Mauranievom epu Smrt Smail-age engia. 4. Objasnite bovarizam na primjeru ulomka iz romana Gospoa Baovary Gustavea Flauberta. 5. Zato Shakespeareov Hamlet oklijeva osvetiti svoga oca? 6. Je li Ante Starevi osnivanjem stranke prava ostvario najbolji mogui utjecaj na tadanji hrvatski politiki ivot?

32

Saetak svega to ste ovdje nauili o tome kako se piu eseji


Va esej mora imati poetak, sredinji dio i kraj. Upravo tim redom i nikako drugaije. Iz natuknice za uvodni odlomak napiite naslov (ukoliko se to od vas trai). U uvodnom odlomku odmah morate postaviti temu eseja te smjestiti pisca i djelo u razdoblje, ukoliko je to mogue. Nemojte nipoto lupetati da biste samo ispunili poetne retke. Na poetku recite bitno i nemojte ulaziti u objanjavanje toga to ste rekli, tome slui razradbeni ili sredinji dio eseja. Vano je da usmjerite pozornost ocjenjivaa na temu i da mu bude jasno to vi tom temom elite postii. Ocjenjiva bi trebao stei dojam da vi imate o emu pisati i trebate kod njega potaknuti znatielju da vidi kako ste to i napisali. Nadalje, va esej treba biti dobro strukturiran, to znai da svaki odlomak treba biti na svome mjestu i da se odlomci moraju nadovezivati jedan na drugi. U razradbenom dijelu nemojte stvoriti dojam da samo odgovarate na pitanja koja su sugerirana u smjernicama, nego trebate stvoriti dojam cjelovitosti eseja. Uvijek se oslanjajte na kljune rijei prilikom povezivanja. To znai da kljunu rije iz jednog odlomka uporabite u drugom odlomku. Koristite poveznice (rijei i fraze koje slue povezivanju). Svaku smjernicu koju ste uzeli u obzir za razmatranje detaljno razradite. Neka vam odlomci imaju etiri ili pet reenica srednje duine. Moe biti i est reenica, ali nije dobro da ih bude vie od est. U zakljunom odlomku poveite poetak i kraj te zavrite nekom milju ili reenicom nad kojom e se ocjenjiva dodatno zamisliti. Zavrite esej u pozitivnom tonu i naglasite neku novu ili vama vanu misao.

33

6. TRI TIPA ESEJA


Rekli smo da postoje tri najea tipa eseja koji se ocjenjuju u koli. To su: interpretativni esej, raspravljaki esej i usporedno-ralambeni esej. Jeste li se ikada zapitali koji vam tip eseja najvie odgovara? Prilikom pisanja eseja najvjerojatnije ete moi izabrati jedan od tri mogua tipa premda su, primjerice sada na dravnoj maturi, ponuena samo dva tipa. No kako se nikada tono ne zna koji e tipovi eseja biti ponueni, iz pisanja barem dvaju tipova eseja trebali biste postati strunjak. Paljivo proitajte obiljeja svakog od njih i vidite u kojem ste tipu eseja najbolji.

Interpretativni tip eseja


Interpretativni je esej najei tip eseja koji se koristi za provjeru znanja i isticanje vlastitog miljenja, stoga mu je ovdje pridana neto vea pozornost u odnosu na druge tipove eseja. Sastavlja se i pie prema odreenom predloku (ulomku teksta, pjesmi, eseju i sl.). Za takav je tip eseja potrebno znati kako se tekst interpretira. Na poetku uvijek treba ukratko smjestiti autora i knjievno djelo u knjievnopovijesno razdoblje. Uvijek je dobro iskazivati vlastiti stav, ali u ovom tipu eseja treba se drati dokaza vie nego vlastitog stava. Ne moete rei da je va stav da je npr. pjesma u prozi sonet. Pjesma u prozi je pjesma u prozi i to je injenica. Ne moete zauzeti stav da je to sonet. To ne moete osporavati. Ukoliko to osporite, pokazujete neznanje. Moete rei da vam se pjesma svidjela i da u vama pobuuje njene osjeaje, ali to vas vrlo brzo moe odvesti u patetiku i lupetanje. Interpretativni se tip eseja moe pisati i bez velikog znanja o predloenom tekstu, ali tada se treba strogo drati metodikih naputaka koji slue tome da informiraju o naslovu, autoru i drugim vanim karakteristikama ponuenog teksta. Ako se radi o ulomku, uz njega mogu po potrebi stajati i neke kontekstualne napomene kojima se ponuenomu ulomku upotpunjuje smisao. Uz predloke (ulomke tekstova ili cijele tekstove) za interpretativne eseje obino dolaze i smjernice, odnosno preoblikovana pitanja na koja onaj tko pie esej treba dati odgovore. Iz smjernica treba napraviti natuknice. Vano je zapamtiti da smjernice nisu poredane prema nekom redu pa se na njih u tome smislu ne moete osloniti. Isto tako, na njih ne trebate odgovarati mehaniki, kao na nekom testu. Na temelju smjernica trebate napraviti tekst koji ne smije djelovati kao da odgovarate na pitanja. Na kraju treba rei da smjernice ne sugeriraju strukturu kolskoga eseja, nego tu strukturu treba osmisliti svatko sam za sebe.

Korisni izrazi i fraze koje biste trebali razumjeti i koristiti


Prilikom pisanja eseja trebate pokazati vlastito znanje, ali i sposobnost prikazivanja vlastitog znanja. Posebni se oblici komunikacije temelje na metajeziku, odnosno na posebnoj uporabi jezika koja omoguava da se lake i jednoznano komunicira o nekom problemu. To su zapravo kljune rijei koje proizlaze iz teorije knjievnosti. Svaki tip eseja zahtijeva uporabu takvih izraza. Naravno, ne trebate koristiti sve rijei i izraze navedene u nastavku ovoga teksta, ali s obzirom na smjernice, neke morate koristiti. Kako biste znali o emu se radi, navedene izraze moete pronai u svojim srednjokolskim udbenicima i leksikonima knjievnosti pa nauite to znae. U nastavku e se knjige uz svaki tip eseja predloiti rijei i izrazi koje biste trebali razumjeti i koristiti, barem neke od njih, u eseju koji piete. Zapoet emo interpretativnim tipom eseja te emo navesti izraze koje biste svakako trebali koristiti prilikom analize i interpretacije. Kako bi se stvar uinila jo jednostavnijom, izrazi e biti rasporeeni prema knjievnim rodovima da biste ih lake zapamtili.

34

Korisni izrazi uz interpretaciju poezije


Analiza (ralamba) Cezura Dijalekt (dijalektalna) Epska poezija Figure (metafora, metonimija, asonanca, aliteracija) Funkcija Govor Interpretacija Izraz Knjievni postupak Knjievni pravac Kompozicija Konotacija Kontekst Lirika Lirska poezija Lirsko-epska poezija Lirski subjekt Motiv Motivacija Oblik Pjesniki jezik Pjesniki ritam Pjesnika slika Rima Ritmika cjelina Semiotiki Sintagma Sinteza Stih Stil (stilistika) Strofa Tema Teorija knjievnosti Unutranja kompozicija Uzvieno Versikacija Znaenje Znaenjska cjelina Znak Zvukovna cjelina

Korisni izrazi uz interpretaciju epike


Analiza (ralamba) Deskripcija Digresija Dijalekt (dijalektalna) Dijalog Dogaaj Epizoda Epska tehnika Fabula Glavna radnja Interpretacija Izraz Karakterizacija (likova) Knjievni postupak Knjievni pravac Komparacija, komparativno Kompozicija Konotacija Kontekst Lik Monolog Motiv Motivacija Naracija Naratologija Oblik Obrat Ponavljanje Pripovjeda (narator) Pripovjedaka tehnika Psiholoka karakterizacija Retardacija Retrospekcija Sadraj Sinteza Sie Stil (stilistika) Struja svijesti Tema Tematski sloj Unutranja kompozicija Unutranji monolog Znaenje anr

35

Korisni izrazi uz interpretaciju drame


Analiza (ralamba) Digresija Dijalog Dogaaj Drama Drama (dramsko) Dramska kompozicija Dramska radnja Dramska situacija Ekspozicija Govor Interpretacija Karakter Karakterizacija (lica ili likova) Klimaks Komedija Kompozicija Lica (likovi) Monolog Motiv Napetost Obrat (peripetija) Replika Stih Sukob Tema Tragedija Unutranja kompozicija Znaenje

Korisni izrazi uz interpretaciju diskurzivnih Korisni izrazi uz interpretaciju diskurzivnih oblika teksta oblika teksta
Analiza (ralamba) Autor Diskurs Diskurzivni oblici Epizoda Esej (esejistiki) Funkcija Interpretacija Izraz Jezik Kompozicija Konotacija Kontekst Motiv Oblik Pripovjeda (narator) Sadraj Tema Tematski sloj Znaenje

36

Raspravljaki tip eseja Raspravljaki tip eseja


Raspravljaki esej obrauje teme koje se odnose na nau drutvenu stvarnost (u kolskim ga se zadanicama esto krivo naziva slobodna tema). U ovome tipu eseja do teme se dolazi tako da je u zadatku ponuen tekst ili pitanje (smjernica) koje propituje neki problem iz svijeta i ivota. Najee je ponueno samo jedno od toga, ili smjernica ili tekst. Vano je da u tome eseju izrazite i argumentirate (potkrijepite dokazima) vlastiti stav ili stav neke relevantne osobe na tome podruju. Ako izriete misli drugih, morate ih posebno dobro argumentirati kako biste uvjerili ocjenjivaa da ste vi s njima upoznati i da ste promislili o njima. Predloene teme uope se ne moraju ticati knjievnosti, ali se mogu odnositi na itanje, odnos prema knjievnosti i umjetnosti uope. Od ovakvoga se eseja ne oekuje da dade jedinstveni i konani odgovor, nego da argumentirate jednu ili nekoliko mogunosti. Time se pokazuje znanje i osobno iskustvo kulture. Naravno, najbolje je propitivati samo dvije mogunosti bez nekog ulaenja u polemiku sa samim sobom jer bi vas i to vrlo lako moglo dovesti do lupetanja. Za ovaj se tip eseja dobro prisjetiti proitane literature, lektire, lmova, asopisa i pokazati sposobnost analiziranja i zakljuivanja s obzirom na temu. Moda za raspravljaki tip eseja nije potrebno toliko veliko znanje kao za interpretativni esej, jer se temelji na osobnoj procjeni i ocjeni nekog problema, ali zato stil mora biti vrhunski. Ako je u zadatku ponuen tekst, treba ga polako i s razumijevanjem proitati. Ako su ponuene smjernice, i njih treba prvo proitati, a potom iz njih napraviti natuknice. Moe se dogoditi da dobijete i tekst i smjernice. Onda treba prvo proitati tekst pa smjernice, tim redom te potom napraviti natuknice.

Korisni izrazi uz raspravljaki tip eseja


Osim rijei i izraza koji se koriste prilikom govora i pisanja o nekom tipu teksta, postoje i izrazi koji se koriste u raspravi. Dakle, uz ve nauene izraze koristite jo neke kako biste istaknuli da se radi o raspravljakom eseju. Argument Argumentacija Dokaz Izvoenje Konotacija Kontekst Kontrastiranje Osobni stav Pozadina Propitivanje Prvi plan Rasprava Suprotnost Suprotstavljanje Zakljuivanje

37

Usporedno-ralambeni tip eseja


U usporedno-ralambenom eseju ponuena su najmanje dva teksta koje povezuje neko obiljeje (tema, problem, glavni motiv, knjievna vrsta, stilska epoha itd.). U ovakvom je tipu eseja vano smjestiti ukratko pisce i djela u knjievnopovijesno razdoblje jer je to vano za usporedbu. Isto tako treba izraziti osobni stav, ali ga trebate i dokazati na primjerima. Moete usporeivati samo ono to se moe usporeivati prema nekoj slinosti. Moete uoiti i razlike, i to je vrsta usporeivanja. Zbog toga je za usporedno-ralambeni tip eseja potrebno imati odreeno predznanje, osobito o nainima usporeivanja dvaju ili vie tekstova, teksta i slike ili sl. Prije svega treba polako i temeljito proitati ponuene tekstove (ili prouiti slike) i smjernice te uoiti usporednice: uoiti slinosti i razlike ponuenih tekstova, i to sve odmah zapisati. Nakon to ste uoili to se sve treba usporeivati s obzirom na smjernice, napravite plan kojim ete to redom napisati. Uvijek usporeujte po grupama. Primjerice, kada usporeujete stih, napravite usporedbu stiha do kraja i nemojte je prekidati npr. usporedbama motiva. Prvo stih, a onda motivi ili neto drugo. Jedno po jedno. U ovakvome tipu eseja uz predloeni tekst obino budu navedeni neki podaci o kontekstu, naslovu, autoru. Ti podaci slue da bi se ponuenim tekstovima upotpunio smisao (pogotovo ako se radi o ulomcima). Konano treba rei da je u ovom tipu eseja neto tee razviti posve povezanu strukturu jer ono to se usporeuje proizlazi iz dvaju ili vie tekstova. Zbog toga ne treba usporeivati previe elemenata, samo onoliko koliko je navedeno u smjernicama ili manje, jer bi za takvu usporedbu trebalo puno vie rijei (nego to je to npr. propisanih 350 do 600 rijei na dravnoj maturi, odnosno ovisno o tome je li rije o osnovnoj ili vioj razini).

Korisni izrazi uz usporedno-ralambeni tip eseja


Ovaj tip eseja ima neke specine rijei i izraze koji upuuju da se radi ba o tome tipu. Ovdje su navedeni neki od najpotrebnijih, odnosno onih izraza i rijei koji se najvie koriste. Dokazivanje Izvoenje Kontrastiranje Postupno (postupnost) Razliitost Razlikovanje Slinost Suprotstavljanje Usporedba (komparacija) Uspostavljanje veze Zakljuak (zakljuivanje) Naravno, ako trebate napraviti usporednu ralambu dvaju knjievnih tekstova, nemojte zaboraviti da pritom trebate koristiti i rijei i izraze koje smo naveli uz interpretativni tip eseja (ovisno o knjievnome rodu).

38

7. PRIMJERI NAPISANIH ESEJA I NJIHOVA ANALIZA


Interpretativni esej Interpretacija pjesme
Pred sobom imate interpretativni tip eseja. Prije samog eseja navedena je pjesma Ljubav A. B. imia te su navedene smjernice za njezinu interpretaciju. Pozorno i polako proitajte pjesmu.

LJUBAV
Zgasnuli smo utu lampu Plavi plat je pao oko tvoga tijela Vani ume oblaci i stabla Vani lete bijela teka krila Moje tijelo isprueno podno tvojih nogu Moje ruke svijaju se ude mole Draga, neka tvoje teke kose kroz no zavijore, zavijore Kroz no, kose moje drage duboko umore kao more

Sada koncentrirano proitajte smjernice za pisanje eseja, a onda jo jednom proitajte pjesmu.

- Kako se zove prva imieva ekspresionistika zbirka? - Interpretirajte simboliku mora u imievoj pjesmi Ljubav. - Koja je razlika u grakom izgledu i poretku imievih stihova u odnosu prema klasino shvaenom vezanom stihu? hu? - Objasnite poredanost imievih stihova u odreene skupine. - Koji su elementi izraza najvie pridonijeli oslikavanju ekspresionistikog ugoaja pjesme? - imi je prvi u Hrvatskoj poeo pisati slobodnim stihom. Kako objanjavate razloge uporabe slobodnog stiha u pjesnitvu? Objasnite na primjerima.

39

Proitajte sada pozorno ovaj esej napisan na temelju predloka i smjernica te uoite njegovu strukturu.

Stilska analiza i interpretacija imieve pjesme Ljubav


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!

Uvodni odlomak

U ovome e eseju imieva ekspresionistika pjesma Ljubav, napisana u slobodnome stihu, biti podvrgnuta stilskoj analizi i interpretaciji. imi je tu pjesmu u slobodnome stihu napisao u razdoblju hrvatske avangardne knjievnosti. Uporabom slobodnog stiha elio je naglasiti izraajnost pojedinih rijei u pjesmi, a ritam i gure pjesnikog izraza podvrgnuti znaenjima. Zbirka Preobraenja prva je imieva pjesnika zbirka te je to ujedno i prva hrvatska ekspresionistika zbirka pjesama napisana takvim stihom. imi slobodni stih smatra suvremenim nainom izraavanja modernog drutva. Naime, slobodni stih je vrsta stiha koji nema tono odreen broj slogova u stihu te stihovi nisu povezani u tono odreene strofe s jednakim brojem stihova. Tako se pjesma Ljubav sastoji od jedanaest nejednakih stihova, od kojih je deveti stih najkrai. Najkrai stih glasi: Kroz no, i ima samo dva sloga, a najdui, peti stih po redu, glasi: Moje tijelo isprueno podno tvojih nogu. Stihovi su poredani na osobit nain. Osobitost redanja stihova prije svega je uoljiva prema njihovu grakom rasporedu. Naime, stihovi su centrirani, odnosno nisu poravnani prema poetku stiha. Nadalje, to se kompozicije tie, stihovi su povezani u svojevrsne strofe ili je moda bolje rei u skupine. To povezivanje je isto tako osebujno zbog to je prvi stih sam, tri sljedea stiha su meusobno povezana, onda se dva stiha opet odvajaju, a nakon njih slijede dvije skupine od kojih svaka ima po tri stiha. Prvi je stih odvojen od ostatka pjesme, odnosno od ostalih stihova, kako bi se naglasio ekspresionistiki poetak pjesme. Kada lirski subjekt u pjesmi kae: Zgasnuli smo utu lampu, to je ekspresionistika oznaka da ono to e se odigravati, odigravat e se u tamnomodrom mraku. To pojanjava sljedei stih: Plavi plat je pao oko tvoga tijela, to upravo naglaava boju tamne modrine. Osim plave, spominje se i bijela boja u stihu: Vani lete teka bijela krila, ime se postie kontrast prema tami i ekspresionistika napetost pjesme. Uz boju u pjesmi je moda jo vie naglaena zvukovna cjelina koju moemo osjetiti kao odreeno utanje. U stihu: Vani ume oblaci i stabla, naglaava se upravo utanje, kao i u predzadnjem stihu: Kose moje drage duboko umore. utanje je kao zvuk vrlo zanimljivo zbog toga to se i u njemu radi o odreenom kontrastu: utanje je zapravo um, sluajni zvuk, ali se u ovoj pjesmi ostvaruje kao namjerna onomatopeja da bi to vjernije doarala taman noni ugoaj. Uporabom boje, zvuka i kontrasta imi uokviruje sredinji dio pjesme. Zapravo sredina pjesme donosi doivljaj tjelesne ljubavi. Navode se motivi tijela, nogu, ruku i naglaavaju u meusobno odvojenim stihovima. Tjelesnost se protee i na sljedeu skupinu stihova te se pojaava motivom kose. Pogotovo se naglaava motiv kose koja vijori: Draga, neka tvoje teke kose / kroz no zavijore, zavijore, zbog toga to pjesnik tako izraava osloboenu ljepotu svoje drage. To je sloboda u tami velika kao more, dakle gotovo beskonana. Upravo uporabom motiva mora i dubokog umora kose imi uspijeva razviti i osjeaj dubine kose njegove drage, to je pravi ekspresionistiki nain izraavanja: iroko prostranstvo mora i osjeaj dubine kao osjeaj sveobuhvatnosti.

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

40

Analiza eseja Stilska analiza i interpretacija imieve pjesme Ljubav


Kao to ste mogli vidjeti, ovaj zadatak za pisanje eseja ima pjesmu i est smjernica. Zapravo smjernica ima i vie zbog toga to se u nekim smjernicama nalaze dva pitanja ili zadatka koje morate obaviti. Tako npr. zadnja smjernica u sebi sadri ak tri pitanja. Na smjernice se nije odgovaralo po redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su smjernice po slinosti meusobno povezane u grupe. Odgovoreno je na svih est smjernica, odnosno na jedanaest pitanja.

Sada polako i vrlo paljivo proitajte ovu analizu eseja. 1. U prvoj se reenici odreuje tema eseja (analiza i interpretacija) te se imia smjeta u knjievnopovijesni kontekst. 2. Druga reenica objanjava dio prve reenice o slobodnome stihu. 3. Trea i etvrta reenica nadovezuju se na drugu, proiruju je i objanjavaju. 4. Peta reenica zakljuuje odlomak i uvodi kljunu rije kao poveznicu za sljedei odlomak (koristi se izraz slobodni stih). 1. Prva reenica govori da e se odlomak baviti slobodnim stihom te koristi kljunu rije (koristi se izraz slobodni stih) da bi se povezala s prethodnim odlomkom. Koristi se i poveznica naime. 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica navodi koji je stih najkrai, a koji najdui (citat). 4. etvrta reenica daje zakljuak i uvodi kljunu rije kao poveznicu za sljedei odlomak (koristi se rije osobit). 1. Prva reenica odreuje ono o emu e odlomak govoriti (o osobitosti redanja stihova) i koristi kljunu rije da bi se povezala s prethodnim odlomkom (koristi se rije osobitost). 2. Druga reenica objanjava prvu i kae da se osobitost vidi i prema centriranosti stihova. 3. Trea reenica donosi jo vie informacija i govori o grupiranosti stihova. 4. etvrta reenica daje zakljuak odlomka te donosi jo neka objanjenja. Uvodi kljunu rije kao poveznicu za sljedei odlomak (koristi se rije odvajaju). 1. Prva reenica odreuje temu odlomka (ekspresionistiko odvajanje). Poveznicom se povezuje s prethodnim odlomkom (koristi se rije odvojen). 2. Druga reenica navodi primjere i dokazuje prvu (citat). 3. Trea reenica donosi dokaze za drugu reenicu (citat). 4. etvrta reenica donosi jo dokaza (citata) te daje zakljuak. Uvodi kljunu rije kao poveznicu za sljedei odlomak (koristi se rije boja). 1. Prva reenica odreuje temu odlomka (zvuk). Poveznicom se povezuje s prethodnim odlomkom (koristi se rije boju). 2. Druga reenica dokazuje prvu (citat). 3. Trea reenica objanjava drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak i uvodi kljunu rije kao poveznicu za sljedei odlomak (koristi se izraz sredinji dio pjesme). 1. Prva reenica odreuje temu odlomka (tjelesna ljubav) i povezuje ga s prethodnim (koristi se izraz sredina pjesme i poveznica zapravo). 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica objanjava drugu reenicu. 4. etvrta reenica dokazuje treu (citat). 5. Peta reenica objanjava etvrtu (beskonana ljepota drage). 6. esta reenica daje zakljuak i uvodi kljunu rije kao poveznicu za sljedei odlomak (koristi se rije ekspresionistiki).
Uvodni odlomak

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

41

Zakljuni odlomak

U zakljuku se moe rei da je pjesma Ljubav zaista ekspresionistika pjesma. Uporabom slobodnog stiha imi je ostvario ekspresivan izraz, odnosno zvuanje rijei i njihov raspored u stihu ostvaruju vrlo izraajan ritam. Snaan ritam, nadalje, naglaava odreene izraze rijei, a sve to potpomae to ekspresivnijem izraavanju znaenja. Upravo su znaenja pjesnitva ono najbolje do ega mi kao itatelji moemo doi pa kada zavirimo u bilo koju imievu pjesmu, uvijek obogaujemo i vlastiti ivot dubokim znaenjima maestralih imievih stihova.

(Ovaj esej ima 557 rijei.)

Koliko ste smjernica uoili u ovom eseju? Je li pjesma analizirana i interpretirana prema nekom redu koji proizlazi iz same pjesme? Navedite kljune rijei koje su sluile kao poveznice izmeu odlomaka! Na koji su nain napisani citati? Zato peti razradbeni odlomak ima est reenica?

42

1. Prva reenica koristi izraz U zakljuku ime jasno daje do znanja da se radi o zadnjem odlomku i kljunom se rijei povezuje s prethodnim odlomkom (koristi se izraz ekspresionistika pjesma). 2. Druga reenica objanjava uvod (dio o slobodnom stihu). 3. Trea reenica nadograuje se na drugu. 4. etvrta reenica daje denitivni zakljuak (koristi se rije upravo) te uvodi novu misao trebalo bi itati jo imievih pjesama koje bi nam tada obogatile ivot.

Zakljuni odlomak

43

44

Interpretacija pripovjednog teksta


Pred sobom imate interpretativni tip eseja. Prije samoga eseja naveden je ulomak iz Kafkine pripovijesti Preobrazba te su potom navedene smjernice za njegovu interpretaciju. Pozorno i polako proitajte ulomak romana. Teka Gregorova rana, od koje je patio vie od mjesec dana jabuka je, kako se nitko nije usudio da je odstrani ostala zarivena u tijelo kao vidljiva uspomena ak je i oca kanda podsjetila da je Gregor, usprkos svom sadanjem tunom i gadnom obliku, lan obitelji, s kojom se ne smije postupati kao s neprijateljem, ve da obiteljska dunost zahtijeva da se odvratnost prema njemu ugui i da mu je trpjeti i samo trpjeti. I premda je sada Gregor zbog svoje rane zauvijek izgubio mnogo od svoje pokretljivosti te mu je, povremeno, trebalo, kao starom invalidu nekoliko beskonanih dugih minuta da prijee preko sobe na puzanje uvis vie nije mogao niti pomisliti on je za to pogoranje svojega stanja dobio, kako je mislio, posve dovoljnu naknadu time to su sada sveeri uvijek otvarali vrata sobe za dnevni boravak koju je ve sat-dva prije toga otro promatrao te je leei u mraku svoje sobe, a nevidljiv iz susjedne sobe, mogao vidjeti itavu obitelj za osvijetljenim stolom i, tako rei sa sveopim odobrenjem, sluati to govore, to je, dakle, bilo potpuno drugaije negoli prije. Razumije se da to vie nisu bili oni ivahni razgovori od neko, na koje je Gregor u malim hotelskim sobama pomiljao s izvjesnom enjom, kada bi se, posustao, morao svaliti u postelju. Sada bi obino svi bili vrlo tihi. Otac bi ubrzo nakon veeri zaspao u svom naslonjau; majka i sestra bi jedna drugu opominjale da budu tihe; majka je, duboko sagnuta nad svjetiljkom, ivala no rublje za neki duan s pomodnom odjeom, sestra, koja je primila mjesto prodavaice, uila je naveer stenograju i francuski da bi jednom, moda, dobila bolje namjetenje. Ponekad bi se otac probudio i, kao da uope nije svjestan da je drijemao, rekao majci: Kako dugo veeras opet ije! te bi odmah ponovno zaspao, dok bi se majka i sestra jedna drugoj umorno smijeile. Sada koncentrirano proitajte smjernice za interpretaciju te jo jednom proitajte ulomak.

- Smjestite ulomak u kontekst pripovijesti te u knjievnopovijesno razdoblje. - Odredite tematiku ulomka. - Objasnite preobrazbu u smislu duhovne i karakterne metamorfoze obitelji. - Kakav je odnos Gregor nakon preobrazbe razvijao s ukuanima? - Nakon iznoenja namjetaja Gregor je htio pomoi majci koja se skoro onesvijestila kada ga je vidjela te se tako zatekao u dnevnom boravku. Tko je potom zazvonio na vrata? - Zato je motiv jabuke vaan u knjievnosti? Odredite njegovu simboliku u romanu. - Koja se promjena dogodila nakon incidenta s jabukom? Ko o

45

Proitajte sada pozorno ovaj esej.

Simbolika motiva preobrazbe u Kafkinoj pripovijesti Preobrazba


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!
Uvodni odlomak

Pripovijest Preobrazba Franza Kafke nastala je 1915. godine u razdoblju avangarde u europskim knjievnostima. Govori o preobraaju Gregora Samse u kukca te o promjeni koju je ta preobrazba potaknula u odnosu njegove obitelji prema njemu, to je ujedno i tema ovoga eseja. Prije preobrazbe Gregor je smatran korisnim lanom obitelji, ali nakon preobrazbe sve se mijenja. Prije svega se promijenio odnos oca prema njemu da bi potom i odnos sestre i majke isto tako postao drugaiji, hladniji i puno otueniji, to postaje dobro vidljivo na poetku zadnje etvrtine pripovijesti te u navedenom ulomku. Naime, kada su majka i sestra Greta u zadnjoj etvrtini romana htjele iznijeti namjetaj iz Gregorove sobe, majka je prvi puta vidjela Gregora kao kukca i zbog toga se skoro onesvijestila. Gregor joj je htio pomoi i zatekao se u dnevnoj sobi u koju inae nije smio zalaziti. Tada se s posla kui vratio otac i zatekao Gregora te je postao ljutit zbog toga. Pokuao je zgaziti Gregora, ali kako nije mogao jer mu je Gregor stalno izmicao, poeo ga je gaati jabukama. Simbol jabuke ima odreena znaenja, a jedno od tih znaenja se moe izrei i kao jabuka razdora. Motiv je poznat jo iz antike knjievnosti kada je Paris trebao dati zlatnu jabuku najljepoj izmeu Here, Atene i Afrodite. Afrodita mu je obeala za enu prelijepu Helenu te se Paris odluuje njoj dati jabuku. Tim je inom uvrijedio Heru i Atenu koje su potom, za osvetu, uinile Parisa i Helenu neposrednim uzronicima Trojanskog rata. Od tog je asa jabuka postala simbolom zavade, esto koriten u knjievnosti. Zapravo, simbol jabuke vrlo je vaan za ovaj roman zbog toga to je ona potvrdila razdor izmeu oca i sina, ali i Gregora i cijelog svijeta. Nakon to je otac bacao jabuke na sina, Gregor je postao povuen i poeo je promatrati svoju obitelj u drugome svjetlu, sa strahom i sve veom otuenou. Tek pred samu smrt svoje se obitelji poeo prisjeati s ganuem i ljubavlju. Naime, jabuka je bila neposredni materijalni povod njegove smrti jer se jedna zabila u njegovo tijelo, a kako je nije mogao izvaditi iz svojih lea, trunula je u njemu i prouzroila upalu od koje je umro. Simbolika jabuke koja trune u njemu zapravo upuuje na pomisao da je on umro, strulio, od tuge i osamljenosti zbog toga to je njegova nemona pojava izazivala gaenje te je bio naputen od svih. Preobrazba Gregorova ujedno oznaava i preobrazbu njegove obitelji, odnosno preobrazbu u ponaanju cijeloga drutva prema onima koji nisu jednako sposobni preuzeti na sebe zadae poput normalnih ljudi. Zapravo Kafkina pripovijest govori o pojedincu koji se promijenio prije svega sam u sebi te je zbog te promjene postao neprihvaen i stranac svima oko njega. Kako se nije mogao vratiti u prvobitno stanje, njegova egzistencija postaje manje vrijednom u njegovim oima. Upravo je to uzrok mijenjanja stava obitelji pa i meuljudskih odnosa u cjelini, to sve vodi prema nestajanju egzistencije slabog pojedinca. U zakljuku se moe rei kako je Kafka svojom pripovijesti Preobrazba pokrenuo itav niz pitanja o meuljudskim odnosima. Bizarna preobrazba ovjeka u kukca prekrasna je i vrlo tuna alegorija o svima koji zbog vlastitog duhovnog ili zikog nedostatka moraju ivjeti na samom rubu egzistencije, odbaeni od svih. Moda je najtee kada te odbaci vlastita obitelj koju voli i za koju eli ivjeti, a nekima je moda najtee kada ih odbaci i prezre vlastiti otac. Je li nastanak Preobrazbe potaknut Kafkinim ivotom, odgovor se moda moe potraiti u jo jednom Kafkinom djelu vrlo simbolinog naslova: Pismo ocu. (Ovaj esej ima 597 rijei.)
Je li u eseju odgovoreno na sve smjernice? Je li se na smjernice odgovaralo po redu? U koju su se svrhu koristili navodi iz fabule pripovijesti? Na koji je nain ulomak uveden u kontekst pripovijesti?

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

46

Analiza eseja Simbolika motiva preobrazbe u Kafkinoj pripovijesti Preobrazba


Ovaj zadatak za pisanje eseja sadri ulomak iz pripovijesti i sedam smjernica. Smjernica ima i vie zbog toga to se u nekim smjernicama zapravo nalaze dva pitanja ili zadatka koje morate obaviti. Na smjernice se nije odgovaralo po redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su smjernice meusobno povezane. Odgovoreno je na svih sedam smjernica. Sada polako i vrlo paljivo proitajte ovu analizu i usporedite je s interpretativnim esejom! 1. Prva reenica smjeta pisca i djelo u knjievnopovijesni kontekst. 2. Druga reenica objanjava prvu te odreuje i temu eseja. 3. Trea reenica objanjava posljedice te preobrazbe. 4. etvrta reenica daje zakljuak te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se izraz zadnje etvrtine pripovijesti). 1. U prvoj se reenici izrie tema odlomka (gaenje prema Gregoru). Uporabom kljune rijei radi se poveznica s prethodnim odlomkom (koristi se izraz u zadnjoj etvrtini pripovijesti). Na poetku reenice nalazi se jo i poveznica naime. 2. U drugoj se reenici objanjava kontekst u kojem je majka pokazala kako doivljava Gregora. 3. Trea reenica objanjava kontekst pojavljivanja oca. 4. etvrta reenica govori o odnosu oca prema Gregoru te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se rije jabukama). 1. Prva reenica drugog razradbenog odlomka odreuje temu odlomka (simbolika jabuke) i koristi kljunu rije kao poveznicu s prethodnim odlomkom (koristi se rije jabuka). 2. Druga reenica objanjava odakle je poznat taj motiv u knjievnosti. 3. Trea reenica dopunjuje drugu. 4. etvrta reenica nadopunjuje treu. 5. Peta reenica zakljuuje te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koriste se rijei jabuka i simbolom). 1. Prva reenica govori da e tema odlomka biti simbol jabuke u pripovijesti Preobrazba. Uporabom kljune rijei povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se izraz simbol jabuke). U prvoj se reenici koristi i poveznica naime. 2. Druga reenica objanjava pojavljivanje motiva jabuke u pripovijesti. 3. Trea reenica objanjava drugu. 4. etvrta reenica objanjava treu. 5. Peta reenica daje zakljuak te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se rije obitelj). 1. Prva reenica postavlja novu temu odlomka (preobrazba Gregora i njegove obitelji). 2. Druga reenica nadopunjuje prvu. 3. Trea reenica objanjava drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se izraz meuljudskih odnosa). 1. U prvoj se reenici jasno izrazom u zakljuku daje do znanja da se radi o zakljunom odlomku. Radi se poveznica prema prethodnom odlomku (koristi se izraz meuljudskim odnosima). 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica nadopunjuje i proiruje drugu. 4. etvrta reenica stanje otuenosti povezuje s Kafkom te ujedno otvara pitanje nad kojim se treba zamisliti: to je to u Kafkinu djelu Pismo ocu?
Uvodni odlomak

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

47

Interpretacija drame
Pred sobom imate interpretativni tip eseja. Prije samoga eseja naveden je ulomak iz Drieve komedije Novela od Stanca te su navedene smjernice za njezinu interpretaciju. Pozorno i polako proitajte predloak komedije. Marin Dri: Novela od Stanca Sedmi prizor STANAC; MASKARI obueni kao vile, MASKARI obueni kao seljaci

MASKAR Tko zove ovamo? VILA Vile su ljuvene! Hodi da igramo kon vode studene. MASKAR Vi li ste, gospoje, vodene diklice, kim se rue goje na bil vrat i lice? Mnogo smo udili da bismo kad s vami tanaac vodili slavnim gospoami. VILA Uhit se s tizim ti a ti s tim! S ovim ja kolo u voditi. STANAC Ja li bih na odmet tja? VILA Ti nas e gledati, ter nam e rit paka ki e bolje igrati od ovih junaka. STANAC Da bude, gospoje! Istom se spomeni od potrjebe moje va ures ljuveni. MASKAR Sviri, glume veseljae, udri er nam srce uzavri; pod nogami nije nam drae, a imamo krila u igri. Ovdi tanac vode, pak vile govore: VILA Gizdavi Vlaii, pitate koju stvar! Hrabreni mladii, bit vam e svaki dar. MASKAR Da biste inili da se ne staramo, toj bismo sad ktili, udimo toj samo; er je teka staros, ne moe skakati, a laka je mlados, sve bi ktjela igrati. Volio bih mrtav bit neg kad vi igrate da ja budem sidit kako i ti uza te.

STANAC Sokoli se! Takoj nee vele iziti da u i ja ovakoj lotar star siditi. Sad, vile, ako ikad, Stanca pomozite, uinte da sam mlad, Stancu se umolite! MASKAR Gospoje, prvo nas, pak njega opravte. STANAC Doao sam prie vas tej rijei ostavte! VILA Junaci, muite! Svih emo smiriti; dolu svi sjedite! Uz ove sjedi ti. STANAC Da bude, diklice, na vau zapovijed, moje violice! Nut, to sam veoma sijed! VILA Odsada njedan vas nemoj progovorit, progovorivi onas jezik e izgubit! I lijepo sluate to vam mi velimo. MASKAR to zapovijedate, da vam pogodimo! VILA Kad mi reemo: Stane, progovori! i svih zazovemo, tad usta otvori. VILA Kriposti zvizda svih zovemo na pomo, svitlosti od kojih dii se mrkla no. VILA Zovemo i cvitja i bilja ostala, dragoga prolitja ki su s i hvala. VILA Odzdala i odzgara sve moi molimo da Stanca od stara mlada uinimo. VILA Nu mi da sjemo ms, da Stancu najprvo uinim svijetao obraz, i da mi toj drvo.

48

Ovdi STANCA omre i sveu mu ruke i bradu mu ostrigu govorei: Da bi se pomladio i da bi mnogo lit drag i mlad Mioni bio; i po da si estit. Uto mu kozle i to je u bisacijeh dvignu iza njih ostali i ostave mu dinara to ta prate valja i otidu tja. Uto se on od varke osvijesti i skoi za njimi vikajui. STANAC Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga! Prem ti sam luak bio! Nije ovo bez vraga! Bijedan se pomladio, - ostrigoe bradu! Haramje tko bi mnio da su u ovomem gradu?! Kozle mi uhiti! Je li tko? Dri ga! A, brate, uje ti? Poteci, stigni ga! SVRHA

Pozorno proitajte ove smjernice.

- Termin farsa u Hrvatskoj je vjerojatno prvi uporabio Mihovil Kombol u svojoj Povijesti hrvatske knjievnosti. to je farsa i koja su joj temeljna obiljeja? - Kako Novelu od Stanca objanjavate kao farsu? - Smjestite Dria i Novelu od Stanca u knjievnopovijesno razdoblje. - Novela od Stanca je Drieva komedija napisana u stihu. Objasnite o kojem se stihu radi i je li doslovno koriten. - Poklade su vrijedan izvor za prouavanje narodne umjetnosti pa tako i pjesnitva. Objasnite prema emu se u Noveli od Stanca vidi pokladni ugoaj. - Kakav je govor u Drievoj Noveli od Stanca? - Navedite elemente koji pridonose kominosti Novele od Stanca. - Objasnite pojam predstava u predstavi.

49

Proitajte sada paljivo ovaj esej napisan na temelju predloka i smjernica te uoite njegovu strukturu.

Drieva Novela od Stanca kao pokladna farsa


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!
Uvodni odlomak

Novela od Stanca prva je Drieva komedija, a moemo je preciznije odrediti kao pokladnu farsu s elementima pastorale, to je ujedno i tema ovoga eseja. Napisana je 1550. godine povodom vjenanja mladog dubrovakog plemia Martolice Damanjia. Za razliku od kasnijih Drievih renesansnih komedija, pisana je u stihu pa je po tome posve osebujno knjievno djelo. Farsa se postie radnjom i sukobom utemeljenom na pokladnoj tematici u kojoj razuzdani i obijesni dubrovaki mladii ine novelu nad prostodunim i naivnim hercegovakim seljakom Stancem. Naziv novela u naslovu djela znai ala, smicalica te time upuuje na samu radnju djela, a ne na kratku proznu vrstu koju se danas u klasikaciji knjievnosti naziva novelom. Zapravo se radi o farsi. Premda je farsa nastala ve u vrijeme srednjega vijeka kao dodatak u stankama crkvenih prikazanja, tek je u dvadesetom stoljeu klasicirana kao vrsta komedije koja podrugljivo govori o suvremenom graanskom ivotu. Za farsu je karakteristina kratkoa i mali broj lica, pa tako i za Novelu od Stanca. Naime, Drieva komedija ima samo jedan in sastavljen od sedam prizora. Prizori se brzo izmjenjuju zahvaljujui govoru u kratkim replikama. Sastoji se od 316 dvostrukorimovanih dvanaesteraca, a jezikom je prilagoena svakodnevnom dubrovakom govoru onoga doba. Dvostrukorimovani dvanaesterac Dri koristi dosljedno premda ima i kraih stihova poput osmeraca: Sviri, glume veseljae, i deveteraca: udri er nam srce uzavri; / pod nogami nije nam drae, / a imamo krila u igri, kako bi se stvorio ugoaj obinog govora u pjesmama koje pjeva narod i karnevala u kojemu je sve izmijeano. Pokladni se ugoaj vidi prema radnji komedije koja kae da se maskirana dubrovaka mlade u karnevalskoj noi poigrala sa starim i naivnim seljakom Stancem. Mladiima Mihu i Vlahu palo je napamet da mu uine novelu, a pridruuje im se i njihov prijatelj Divo Peica. Divo obmane Stanca da je bogati trgovac koji je kao starac doao u Dubrovnik, ali su ga vile pomladile. Stanac mu naivno povjeruje i dade se zavezati pa mu oni odsijeku bradu i namau mu lice bojom, a nakon toga pobjegnu. Sedmi prizor najbolje otkriva njihovu obmanu i Stanevu naivnost. U prizoru se pojavljuju samo tri lica: Maskar, Vila i Stanac, to je jedna od karakteristika farse. Maskar (maska), jo jedan lan druine, eli namagariti Stanca te se toboe gura prije Stanca ne bi li se prije pomladio. Tom je obmanom u obmani, odnosno predstavom u predstavi otklonjena svaka sumnja u prijevaru te je domiljato ostvaren temeljni preduvjet za realizaciju farse: bezuvjetno povjerenje Stanca. Sam se in prijevare odvija vrlo brzo, kao to je i Stanac vrlo brzo shvatio da je namagaren, ali druine vie nije bilo kao niti kozlia i sira koji je donio u Dubrovnik na prodaju. S obzirom da se radi o komediji, Stancu nije uinjena materijalna teta, novano mu je nadoknaen gubitak kozlia i sira, tako da je jedina poinjena teta injenica da su se grubo narugali njegovoj prostodunosti i naivnosti, to je temeljna odlika farse. Dakle, na kraju moemo zakljuiti da se temeljna odlika farse u komediji Novela od Stanca Marina Dria gradi na obijesti i lukavosti mladia te lakovjernosti i lakomosti Stanca. Farsa se ruga Stanevoj ludosti, gluposti zapravo koju i sam shvaa na kraju te kae: Kozle mi! Bog te ubio! Je li tko? Pomaga! / Prem ti sam luak bio! Nije ovo bez vraga!. ak i na kraju, kada je prevaren, a nije imao nikakvog gubitka, i dalje die larmu privlaei na sebe pozornost i podsmjeh. Sve su to elementi farse izreene svakidanjim dubrovakim govorom te dvostrukorimovanim dvanaestercem, stihom koji je Marko Maruli svojom Juditom prvi uveo u hrvatsku knjievnost. (Ovaj esej ima 591 rije.)
Na koji su nain autor i djelo stavljeni u knjievnopovijesni kontekst? Koja je svrha koritenja citata u ovome eseju? Navedite sve poveznice koje su se koristile u eseju. Koliko esej ima odlomaka?

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

50

Analiza eseja Drieva Novela od Stanca kao pokladna farsa


Zadatak za pisanje eseja sadri ulomak drame i osam smjernica. Smjernica ima i vie zbog toga to se u nekim smjernicama zapravo nalaze dva pitanja ili zadatka koje morate obaviti. Na smjernice se nije odgovaralo po redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su smjernice meusobno povezane. Odgovoreno je na svih osam smjernica. Sada polako i vrlo paljivo proitajte ovu analizu i usporedite je s ovim interpretativnim esejom! 1. U prvoj se reenici odreuje tema eseja: Novela od Stanca kao farsa. 2. Druga reenica daje knjievnopovijesni kontekst. 3. Trea reenica nadopunjava drugu (smjeta komediju u razdoblje renesanse) te govori o osebujnosti komedije. 4. etvrta reenica zakljuuje odlomak i uvodi kljunu rije kao poveznicu za sljedei odlomak (koristi se rije novela). 1. Prva reenica govori da e se odlomak baviti objanjavanjem znaenja rijei novela. Kljunom rijei povezana je s prethodnim odlomkom (koristi se rije novela). 2. Druga reenica nadopunjuje prvu i kae da je to zapravo farsa, a ne novela. 3. Trea reenica objanjava drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak i ujedno pomou kljune rijei (koristi se rije kratkoa) radi poveznicu prema sljedeem odlomku. 1. Prva reenica odreuje ono o emu e odlomak govoriti i koristi kljunu rije da bi se povezala s prethodnim odlomkom (koristi se rije kratka). 2. Druga reenica nadopunjuje prvu. 3. Trea reenica donosi jo vie podataka. 4. etvrta reenica daje svojevrstan zakljuak odlomka te donosi jo neka objanjenja o stihu. Kljunom rijei radi se poveznica prema sljedeem odlomku (koristi se rije karnevala). 1. Prva reenica odreuje temu odlomka. Povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se rije karnevalskoj). 2. Druga reenica objanjava prvu i kratko prepriava radnju. 3. Trea reenica nadopunjava drugu. 4. etvrta reenica nadopunjava treu. 5. Peta reenica daje zakljuak i razvija novu poveznicu (koristi se izraz Stanevu). 1. Prva reenica odreuje temu odlomka (odreivanje karakteristika farse) te se uporabom kljune rijei (koristi se rije Stanac) povezuje s prethodnim odlomkom. 2. Druga reenica uvodi neka dodatna pojanjenja na razini radnje. 3. Trea reenica objanjava drugu i odreuje preduvjet farse. 4. etvrta reenica uvodi jo neka dodatna pojanjenja na razini radnje. 5. Peta reenica daje zakljuak i kljunom se rijei povezuje sa sljedeim odlomkom (koristi se izraz temeljna odlika). 1. Prva reenica jasno govori da je ovaj odlomak zakljuni jer se koristi izraz dakle, na kraju. Kljunom je rijei povezana s prethodnim odlomkom (koristi se izraz temeljna odlika) te je povezana i s uvodnim odlomkom. 2. Druga reenica zakljuuje to je farsa i navodi primjere, dokaze (citati). 3. Trea se reenica na nju nadograuje i proiruje ju. 4. etvrta reenica daje zakljuak te uvodi novu misao: Maruli je prvi u Hrvatskoj pisao dvostrukorimovanim dvanaestercem.
Uvodni odlomak

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

51

Interpretacija lanka lanka


Ovdje je naveden primjer interpretativnog eseja. Na poetku eseja paljivo proitajte ulomak enoina lanka Naa knjievnost, a onda polako i koncentrirano proitajte smjernice. Polako i pozorno proitajte ovaj lanak. August enoa: Naa knjievnost Zaista e se svaki poten Hrvat veoma smutiti vidjevi kakva nam je u taj par naa knjievnost. Ma kako bio velik rodoljub, bio kako velik optimista, to se nee smjeti oteti istini, da nam knjiga od rijetkih iznimaka ami u mlitavilu i mrtvilu, da gotovo sve to se dan danas u Hrvata pie nije od velike cijene za drutvenu emancipaciju naega naroda. Koji je tomu razlog. Ima razloga kojim mi krivi nismo, pa ih se tako lako othrvati ne moemo, nu imade i takovi, koji u nami stoje, da se asomice na nemalu tetu naeg drutvenoga i drunoga ivota povraaju. Prvih se neemo ticati, jer svatko ih znade, no govorit nam je dvije tri o drugih. Glavni na grijeh, koji nam se dosljedno u svojoj povijesti naega naroda javlja, jest vjeita nestalnost. Ima tu asova, gdje narod listom planuo, najiim i najplemenitijim arom uskipio i velelijepa djela poinio, kojim e katkad u inih naroda zaman ravna traiti. Nu imade pri tako sjajnih zgodah i crnih asova, gdje sve spada u mrtvilo, gdje prvanjemu ushitu niti traga ne ima, gdje e i plemeniti rodoljubi ovu nemarnost sveopu gorkim posmijehom pratiti, dok koja silna inicijativa sav narod opet do plamena ne uspori. To valja u politici, u drunom ivotu, to valja za nae narodne zavode, najpae za nau knjigu. Mi znademo do koje ivosti, do kolike radinosti znamenitiji dogaaji ilirske dobe nae uznesoe, kako su nove misli sav na ivot, sve nae odnoaje probijale, kako se je tu pisalo na takmu; nu mi znamo kakvi smo bili kad nas je iznenada tua, donekle Hrvatom nova nevolja prikvaila, kako su se svi zlatni sanci o crnoj istini rasprili, kako se je sve sleglo i obumiralo, kako je silna eta pisaca ilirskih spala na aku ljudi, pa kako je opet tuinstvo nemilice meu nami harailo. Kako smo godine 1860. uskipili i navalice na rad se dali, kako je suha donle knjiga poela lijepo listati, toga ne treba natanko spominjati; kako je ovo vrijeme po nas jalovo, i po knjigu neplodno, to svatko znade. Ovo nesretno kolebanje biva istinabog sve slabije, misli sve jasnije, jer nas zle godine boljoj pameti nukaju, nu prestalo nije, nit e prestati, dok ne prestane drugih nevolja. Stoga boluje na narodni ivot, stoga i boluje knjiga naa, koja bi narodu imala mezimicom biti. Na ivot donekle ne bijee nalik sjajnoj zvijezdi koja tvrdo s neba sjaje, nego zvijezdi bludnici, koja tek katkad se sjajna oku javlja; naa knjiga donekle nije probila sve ice naega naroda, i druni mu ivot redala i odgajala, ve je izim politikih listova bila tek preivanjem samih pisaca. Stoga joj i ne ima tvrda korijena, stoga moe ovjek lahko razumjeti sve one pozivnice jadikovice naih beletristikih listova, gdje opinstvu podvikuju: Pomagaj, jer inae propadoh! Ree mi moebiti tkogod da sam pesimista, da sve crno vidim. Nu to je lahko odgovorit. Uzmi u ruke popis svih knjiga to su lanjske godine ugledale bijeli svijet, pa e ti se brzo lice smrknuti srijed onoga praznila nae knjievnosti. Jedan samo pojav probudit e u tebi radost; mada i ne bude bilo godine 1864. nikome druge hrvatske knjige tiskane do te jedinice, hrvatska knjievnost imala bi se tim diiti! Ta knjiga je na vrli Knjievnik! Slavni pokojnik Vuk Karadi, probrav prvi svezak Knjievnika estitao je Hrvatom to su tako daleko dospjeli. Mnogi su ve i otprije snovali i redali strogo znanstveno gradivo; nu tako lijepo, tako ozbiljno ne pojavi se znanost Hrvatom u hrvatskom ruhu nikada prije! Stoga moemo rei da je Knjievnik poetkom slona znanstvena rada u Hrvata, a mi mu elimo od srca da dugo potraje, jer on nije samo uitelj narodu, ve i ljut straar proti nametnitvu diletantizma koj je osobito in historicis i philologicis donekle cvao bujnom koprivom! Nu ljutito bi se ovjek prevario kad bi mislio da je to, da se sada otmemo lijepoj literaturi, dosta onoj struci koja do malo iznimaka sainjavala donekle nau knjievnost. Ve otprije spomenuh da nam knjiga ne djeluje na na socijalni ivot kako bi trebalo. Ja mislim da je upravo u svem naem razvitku i pokretu socijalni momenat najvaniji. Dok nam ne bude seljak obraeniji, dok se duh narodni ne uvrijei ne samo u svakom gradu, u svakom uredu i u svakoj koli, ve upravo i u obitelji, koja je pravi temelj i narodnoga i dravnog ivota, dotle nema ni razgovora krjepku, slonu narodnomu ivotu! Zadaa, osnait i utvrdit narodni ivot, ide upravo popularnu, pounu i zabavnu struku knjievnosti. Strogo znanstvena struka ne djeluje nikada tako neposredno, tako intenzivno na sve socijalne krugove, ona ostaje vazda manje vie svojinom strukovnjaka i znanstvenjaka; da se i irje opinstvo poneto dirne, tomu se hoe upravo visoke civilizacije, koje dakako u nas jo ne ima.

52

Osobito su znamenite ove struke u onih naroda koji su nakani stvoriti samostalnu civilizaciju, da sauvaju svoj individualitet protiv tuemu uplivu. Kod takovih naroda mora da je knjievnost tendenciozna. Najsjajniji nam je u tom primjerom knjievnost poljska. Svi tjemenjaci poljski, kao Mickiewicz, Krasinski, Kraszewski, Slowcki, Zaleski itd. pisali su i u pjesmah i u prozi tendenciozno, a treba li dokazivati, koliko ti ljudi tim blagotvorno djelovahu na poljski narod? I najmanja knjiica, pisana za poljsku djecu, odie poljskim duhom, budi poljsku duu! Takve tendencioznosti treba osobiti u nas. Da si jo nismo uredili kue kako treba, da na pokret stoji na slabih noguh, osobito kad pomislimo na gotovo bezprimjernu nemarnost naega opinstva naprema naoj knjizi i novinstvu hrvatskomu, poznate su stvari. Razvraenost i nestalnost naih okolnosti imade istinabog svoj razlog u naglom, nenaravskom probudu naem, ali pokraj svega toga dalo bi se poneto bolje raditi, nego to se aliboe sada radi, o em govorit emo drugi put. Rad knjievni u nas izim strukovnjake znanstvene radnje morao bi udariti dvojim putem. Prvo bi nai pisci morali gledat da se popularnimi spisi privlai u kolo itajueg opinstva na, u tom obziru, toli zanemareni puk. U puku stoji prava sila naroda, on je od svega naroda najvie spojen sa zemljom, a bude li u njega obrazovanja i samosvijesti, ni sve sile svijeta nee narod krenuti s puta kojim udariti mora; zaman su sve tue spletke, zaman svi vanjski pokuaji, da navuku narod na svoje on stoji tvrdo kao dub, jer je u dubu silan korijen, a taj korijen je puk!

Proitajte paljivo ove smjernice. - Argumentirajte enoino shvaanje zadaa knjievnosti koje je iznio u svome lanku Naa knjievnost (objavljeno u listu Glasonoa 1865. godine). - Na koje negativnosti u hrvatskoj knjievnosti enoa upuuje? - Na to enoa misli kada kae da knjievnost treba biti zabavna? - enoa je pronalazio uzore drugim slavenskim knjievnostima i htio njihova obiljeja prenijeti na hrvatsku knjievnost. - Na to enoa misli kada kae da knjievnost treba biti nacionalna? - Na to enoa misli kada kae da knjievnost treba biti didaktina? - Knjievnost prema enoi treba biti i socijalna. Objasnite na to je enoa mislio.

53

Proitajte sada paljivo ovaj esej i uoite njegovu strukturu.

enoino shvaanje zadae knjievnosti


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!
Uvodni odlomak

August enoa je prvi hrvatski knjievnik koji je nakon hrvatskog preporoda, u razdoblju protorealizma, shvatio zadae hrvatske knjievnosti. U lanku Naa knjievnost objavljenom 1865. prvi je puta iznio svoje teze. Naglasio je da hrvatska knjievnost treba biti: nacionalna (govoriti o nacionalnim i povijesnim temama), socijalna (govoriti o suvremenom ivotu i problemima), didaktina (mora biti moralno-etika) i zabavna (mora privui italaku publiku). Interpretacija ovih etiriju zadaa knjievnosti, kako ih vidi enoa, bit e temom eseja. Uvoenjem zadaa, enoa pokuava u hrvatsku knjievnost uvesti odreeni red. Shvatio je da su novi narataji hrvatskih pisaca vjeito nestani, odnosno ne ponaaju se dosljedno. Nedosljednost se osobito dobro vidi prema tome to se u nekim razdobljima hrvatske povijesti i knjievnosti piu zaista velika knjievna djela da bi se u drugim razdobljima sve pretvorilo u mrtvilo bez trunke prijanjega ushita. Zbog toga navodi primjere iz drugih knjievnosti za koje smatra da su uvele red. Naime, navodi primjere iz poljske knjievnosti zato to poljski pisci (Mickiewicz, Krasinski, Slowacki i Zaleski) piu tendenciozno. To znai da piu za poljski narod i brinu se da svaka i najmanja knjiica odie poljskim duhom. Kao suprotnost navodi stav hrvatskih pisaca koji pisanje za narod doivljavaju kao manje vrijedan literarni rad. Jo kae da hrvatski pisci piu tako zbog toga to im nedostaje metodinost te ne znaju koje su zadae knjievnosti. Kako bi u hrvatsku knjievnost uveo duh slian poljskomu, usredotoio se na davanje zadaa koje bi pomogle hrvatskim piscima ispraviti pogreke. Prva zadaa kae da knjievnost treba biti nacionalna. To znai da mora govoriti o nacionalnim i povijesnim temama i buditi neku vrstu nacionalnog ponosa i svijesti. Osim toga, takva knjievnost treba biti pisana narodnim jezikom kako bi ju mogao razumjeti svatko pismen, a time bi se irio i krug itatelja. Na taj bi nain i nii drutveni slojevi mogli itati knjige na hrvatskom jeziku, ime je napravio poveznicu prema sljedeoj, socijalnoj zadai knjievnosti. Dakle, osim to je nacionalna, za knjievnost je iznimno bitno da bude socijalna. To ne znai samo da se bavi socijalnom tematikom, ve da mora govoriti, ali i biti sastavni dio suvremenog ivota. Povezivanje knjievnosti sa suvremenou omoguava knjievnosti da se bavi aktualnim drutvenim problemima. Stoga knjievnost mora imati poveznice sa suvremenou jer bez toga gubi smisao. U smislu suvremenosti enoa istie da se poruke trebaju iznositi na razumljiv, ali i moralan nain te to smatra dobrim didaktikim potezom. Takva e knjievnost bez potekoa pouiti sve drutvene slojeve bitnim znanjima vezanim uz hrvatsku povijest, kulturu, znanost ili moral. Navodi da knjievnost treba zauzimati dobre etike stavove koji su na korist svima pa zbog toga treba armirati pozitivne junake, isticati njihovu pravednost i zauzimati otar stav prema nepravdi i nemoralu. I na kraju, iza didaktike zadae knjievnosti, govori o tome zato knjievnost treba biti zabavna.

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

54

Analiza eseja enoino shvaanje zadae knjievnosti


Zadatak za pisanje eseja sastoji se od cijelog lanka i sedam smjernica. Na smjernice se nije odgovaralo po redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su smjernice meusobno povezane. Odgovoreno je na svih sedam smjernica.

Sada polako i vrlo paljivo proitajte ovu analizu i usporedite je s ovim interpretativnim esejom! 1. Prva reenica prvoga odlomka stavlja autora u knjievnopovijesni kontekst, odreuje temu, a to su zadae hrvatske knjievnosti kako ih vidi August enoa. 2. Druga reenica govori gdje su te zadae objavljene, ime se proiruje prva reenica i prikazuje dodatno znanje. 3. Trea reenica uvodnog odlomka nabraja enoine zadae knjievnosti. 4. etvrta i zadnja reenica prvoga odlomka zakljuuje odlomak (koristi se izraz zbog toga), uvodi se kljuna rije (koristi se rije zadaa) kako bi se napravila poveznica sa sljedeim odlomkom. Naglaava se da su upravo te zadae tema i da e se u eseju govoriti upravo o njima, ime se zakljuuje uvodni odlomak. 1. Prva reenica otvara temu (motivi koji su potaknuli enou na pisanje lanka). Kljunom se rijei povezuje s prethodnim odlomkom (koristi se rije zadaa). 2. Druga reenica govori o neredu u hrvatskoj knjievnosti. 3. Trea je nadopunjava. 4. etvrta i zavrna reenica daje zakljuak te povezuje uporabom kljunih rijei kraj prvog odlomka s poetkom drugog (koristi se rije primjere). 1. U prvoj se reenici odmah objanjava zadnja reenica iz prvog odlomka poveznicom naime i odreuje se tema odlomka. Koristi se kljuna rije radi povezivanja (koristi se rije primjere). 2. Druga reenica navodi to je dobro napravljeno u poljskoj knjievnosti. 3. Trea reenica tome suprotstavlja ono to je loe u hrvatskoj knjievnosti. 4. etvrta reenica nadopunjava treu. 5. Peta reenica daje zakljuak (koristi se rije kako, u inverznoj reenici) i kljunim rijeima otvara poveznicu za sljedei odlomak (koristi se rije zadaa). 1. U uvodnoj se reenici odreuje tema odlomka (prva zadaa knjievnosti) i povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se rije zadaa). 2. Druga reenica objanjava koja su obiljeja te zadae. 3. Trea je reenica nadopunjava. 4. etvrta reenica daje zakljuak (koristi se izraz na taj bi nain) i preko kljunih rijei radi poveznicu sa sljedeim odlomkom (koristi se rije socijalnoj). 1. Odmah na poetku prva reenica koristi kljunu rije s kraja treeg odlomka (koristi se rije socijalno) te kae da e se govoriti o drugoj enoinoj zadai knjievnosti. 2. Druga reenica objanjava na to se tono misli u prvoj reenici. 3. Trea je reenica nadopunjava. 4. etvrta reenica zakljuuje (koristi se rije dakle) i povezuje se s poetkom sljedeeg odlomka (koristi se rije suvremenou). 1. Prva reenica koristi kljunu rije iz zadnje reenice etvrtog odlomka (koristi se rije suvremenost) te navodi novu zadau knjievnosti kao temu odlomka. 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica nadograuje drugu reenicu. 4. etvrta reenica daje zakljuak (koristi se izraz i na kraju) te stvara poveznicu sa sljedeim odlomkom uz uporabu kljune rijei (koristi se rije zabavna).
Uvodni odlomak

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

55

esti razradbeni odlomak

Kad kae da knjievnost treba biti zabavna, misli na to da se ne mora slijepo drati strunosti i ozbiljnosti knjievne forme. Kae da je takva knjievnost previe ukoena. Da bi se izbjegla ukoenost, treba teiti intrigantnosti kako bi ne samo privukla itatelje, ve i zadrala njihovu panju do samog kraja. Jer dobar tekst jednako moe potaknuti i dirnuti grofa kao i seljaka. U zakljuku se moe naglasiti enoin stav da je za knjievnost vrlo vano postavljanje pravila, odnosno odreivanje zadaa prema kojima knjievnost treba nastajati. Neka enoina pravila, postavljena prije 150 godina, vrijede i danas. Najbolji je pokazatelj toga upravo njegova knjievnost koja postie svoj cilj ona je nacionalna, socijalna, didaktina i uza sve to zanimljiva. I to je moda najvanije enoa se jo uvijek ita.

Zakljuni odlomak

(Ovaj esej ima 587 rijei.)

Je li ovo dobro napisan esej, koji je va prvi dojam? Zato je ovo interpretativni, a ne raspravljaki esej? Jeste li bez potekoa uoili njegovu strukturu? to ste uoili najjasnije?

56

1. U prvoj reenici radi poveznicu s prethodnim odlomkom uporabom kljune rijei (koristi se rije zabavna) te odreuje temu odlomka. 2. Druga reenica nadograuje prvu. 3. Trea je reenica objanjava. 4. etvrta reenica daje zakljuak. 1. Prva reenica odmah kae da se radi o zakljuku (koristi se izraz u zakljuku) i preko kljune rijei (koristi se rije zadaa) povezuje se s poetkom eseja, odnosno s prvim odlomkom. 2. U drugoj se reenici iznosi stav da su enoine zadae ispravne. 3. Trea reenica ponavlja koje su to zadae. 4. etvrta reenica zakljuuje i iznosi novu tvrdnju (enoa se jo uvijek ita).

esti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

57

58

Raspravljaki esej Raspravljaki esej na temelju opekulturalnog teksta


Proitajte paljivo ovaj ulomak. Vaan razlog za uspjeh kviza Milijuna zacijelo je u tome to ova emisija radikalno raskida sa svakim umiljajem o obrazovanosti. Jedno pored drugih nalaze se sva mogua podruja znanja i ivota, pitanje o liku iz Goetheova Fausta ima istu vrijednost kao i pitanje o najnovijoj vezi neke hollywoodske zvjezdice, ne mogu i ne smiju postojati nikakve hijerarhije, a nijednom kandidatu ne bi palo na um odbaciti neko pitanje s napomenom da se to ne mora znati. Nain na koji se znanje prezentira u slijedu pitanja iz najrazliitijih podruja, ini se, dodue potpuno nesuvislim i sluajnim. Od zemljopisa do skulpture, od knjievnosti do botanike, od kemije do lmske glazbe, od kulinarskog umijea do opere, od poslovice do povijesti: sve je mogue. Kontigencija, sluajnost odabira jedino je to dri na okupu mnotvo informacija i znaenja koja se propisuju u brzom slijedu; generator sluaja igra presudnu ulogu, oigledno je vana samo procjena stupnja tekoe to ga pridaje pitanjima ljudsko djelo. Iz ovog se kviza moe iitati to je preostalo od neko zahtijevanog, a kasnije inkriminiranog opeg obrazovanja: sve moe biti obrazovanje, ali obrazovanje ve odavno nije sve. Vie nema privilegiranih disciplina i podruja znanja, nigdje se vie ne ispituje kanon, ali ni specijalisti nemaju u toj igri nikakvu ansu, a u pravilu uz malo sree najdalje dospijevaju generalisti. Rastui stupanj teine pitanja ne ravna se tada ni prema sve kompleksnijim injenicama, ali ni prema onome to se prije povezivalo visokim obrazovnim nivoom, nego prema egzotinosti i neobinosti podruja i pojmova. Otkako je ovaj kviz doivio toliki uspjeh, suvremeni uitelji vie ne prireuju suhoparne ispitne razgovore kako bi saznali koliko su njihovi uenici doista razumjeli gradivo, nego organiziraju igre pogaanja po uzoru na taj kviz koje se onda bez otpora prihvaaju. Tako ne samo uenje nego i provjeravanje doista postaje zabavno, a na mala vrata medijskog dogaaja u nastavu ponovno dospijeva odavno omraeno ispitivanje u kojemu podaci, injenice i znaenja stoje bez odnosa. to se, dakle, zbilja mora znati? Pa i ako znamo gdje i kako trebamo potraiti znanje, uvijek e samo znanje iz leksikona moi biti ono ime se moe raspolagati u vanjskom obliku. Tamo gdje se radi o smislu, o znaenju, o suodnosima i razumijevanju takvo e znanje dalje pomoi samo onda ako se zna vie od staza u opcijama trailica. No moda je manje ipak vie. Moda je dovoljno, elimo li biti obrazovani u praktinom smislu, da jednostavno znamo kako ljudi u potrazi za prednostima u pravilu nepovjerljivo vrebaju jedni druge ta da je natjecateljsko drutvo ovaj vuji stav uzvelialo kao proslavljeno naelo. Bilo kako bilo: tko god na velikom kvizu na pitanje o autoru reenice koja je ovjeka proglasila ovjekovim vukom (homo homini lupus) ispravno bira izmeu Plauta, Hobbesa, Schopenhauera i Freuda, postat e milijuna! Tekst je sastavljen prema knjizi Konrada Paula Liessmanna: Teorija neobrazovanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.

Sad paljivo i polako proitajte smjernice

- Kviz Milijuna raskida sa svakim umiljajem da smo obrazovani. Iznesite svoj stav o tome. - Ima li smisla nasumino prezentiranje znanja? - Moe li se takva popularnost kviza tumaiti nedostatkom opeg obrazovanja? - Je li vanije znati ono to je tee i zahtjevnije zakljuiti, nego ono to je egzotino? - Odredite vrijednost znanja iz leksikona i usporedite ga sa znanjem koje se moe stei uporabom interneta. - Prepoznajete li koji emocionalni stav autor lanka zauzima na poetku zadnjeg odlomka predloenog teksta. - Je li stvarno pametan tko pogodi autora izreke homo homini lupus? Iznesite svoje razmiljanje.

59

Sada proitajte esej.

Pokazuje li se stvarno znanje na kvizu Milijuna


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!
Uvodni odlomak

Tema je ovoga eseja osvrnuti se na kvalitetu znanja koje se pokazuje na kvizu Milijuna te ujedno propitati ima li takvo znanje smisla u sustavu obrazovanja. Milijuna je postao vrlo popularan kviz zbog toga to raskida sa svakim umiljajem da smo obrazovani. Pitanja se postavljaju nasumino iz razliitih podruja ivota i stvarno sve, ali ba sve moe postati pitanje. No sada se moemo zapitati: tko su strunjaci za odgovaranje na ta pitanja? Zapravo najbolji strunjak e biti onaj koji ima mogunost pamenja velikog broja podataka. Onaj tko je u stanju nauiti telefonski imenik napamet. To i ne bi bilo toliko loe da se u takvom znanju mogu uspostaviti poveznice, relacije i uzrono-posljedine veze te kad bi jedna injenica sluila da dokae, potvrdi ili pobolja drugu. Naalost, u Milijunau to nije sluaj jer sva pitanja jednako vrijede i ne proizlaze jedno iz drugoga, nego samo srea odreuje hoe li se onaj kojega se ispituje pokazati kao strunjak. Svima je jasno da sva pitanja ne mogu jednako vrijediti. Temeljni je razlog za takva uopavanja nedostatak opeg obrazovanja. U kolama nismo nauili dovoljno, nego samo ona znanja koja su korisna i koja se mogu prenositi i nadograivati pa se sada divimo ljudima-telefonskim imenicima koji su jednostavno popamtili vie itajui na internetu ili gledajui televiziju. S obzirom da se mi na Milijunau divimo takvome znanju koje nije steeno formalnim obrazovanjem, nego je steeno nesustavnim gomilanjem podataka, oito je da je sve postalo obrazovanje, to ne moe biti istina. Naime, vaniji bi trebali biti podaci i injenice do kojih je bilo teko doi. Podaci koji su plod istraivanja, viegodinjeg rada i elje da se unaprijedi drutvo. Uope nisu jednaki odgovori na pitanja tipa: koji je virus opasniji onaj obini ili virus svinjske gripe, a drugo pitanje moe glasiti koja je papiga opasnija, ara ili ona koja se zove tigrica. U Milijunau bolje prolaze pitanja o papigama, a ona zaista vana jedva da se i spominju. Podatke treba objanjavati i meusobno povezivati. Znanje iz leksikona i s interneta, premda prednost ipak dajem leksikonima, samo je prva stepenica. Te podatke treba iskoristiti u nekom konkretnom i korisnom smislu, a ne samo nauiti ih da bi se bilo pametniji od drugih. Nije loe biti pametniji u nekom smislenom natjecanju, ali ako smo pametni u tome to znamo gomilu bespotrebnih injenica, nije li tad i nae znanje bespotrebno, a ne pametno: to nas ui zdravorazumsko zakljuivanje. Natjecateljski duh je dobar kada se natjecanje provodi u podrujima koja na neki nain mogu unaprijediti drutvo. Npr. dobro se natjecati iz matematike, ali je li se dobro natjecati u naoruavanju? Dakle, i natjecateljstvo treba kanalizirati u smislu drutveno korisnog napora i razvijanju korisnih znanja. Sve je ostalo bespotrebno troenje vremena. Na kraju jedino to se moe izvui iz ovih redaka jest pomalo ironino pitanje: je li vanije da znamo tko je izrekao uvenu krilaticu homo homini lupus ili je vanije kad znamo to ona znai? Pa vano je i jedno i drugo, ali je posve sigurno vanije da znamo to ona znai. Naime, ne budemo li drugim ljudima vuci, bit emo i sami sretniji. Dakle, za sreu i suivot vano je znati da nije dobro biti vuk drugima jer samo jedan dan kada ste pomogli nekome zato to neto korisno znate, uinili ste svijet boljim, a tko ne bi htio ivjeti u boljem svijetu. (Ovaj esej ima 552 rijei.) Jeste li uoili raspravljaki karakter ovoga eseja? Koji su navodi u eseju predmet rasprave? Biste li mogli izbaciti neki od odlomaka u eseju, a da ne naruite njegovu strukturu?

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

60

Analiza eseja Pokazuje li se stvarno znanje na kvizu Milijuna


Zadatak za pisanje eseja sastoji se od ulomka strunog teksta i sedam smjernica. Odgovoreno je na sve smjernice. Sada polako i vrlo paljivo proitajte ovu analizu i usporedite je s ovim raspravljakim esejom! 1. Prva reenica uvodi temu i koristi kljune rijei (koristi se izraz kvalitetu znanja koje se pokazuje na kvizu Milijuna). 2. Druga reenica nadopunjava prvu. 3. Trea reenica nadopunjava drugu. 4. etvrta reenica potie raspravu postavljanjem pitanja. Poveznica sa sljedeim odlomkom jest kljuna rije (koristi se rije strunjak). Odlomak zavrava pitanjem, to upuuje na raspravljaki tip eseja. 1. Prva reenica uvodi temu odlomka i odgovara na pitanje tko se smatra strunjakom u Milijunau. S prvim je odlomkom povezana uporabom kljune rijei (koristi se rije strunjak). Ovdje se iznosi osobni stav. 2. Druga reenica nadopunjava prvu. 3. Trea reenica potie raspravu. 4. etvrta reenica daje odgovor i zakljuak te stvara poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se izraz pitanja jednako vrijede). 1. Prva reenica otvara temu odlomka. S prethodnom je reenicom povezana s pomou kljune rijei (koristi se izraz pitanja ne mogu jednako vrijediti). 2. Druga reenica obrazlae prvu. 3. Trea reenica objanjava drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak i stvara poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se rije podataka). 1. Prva reenica otvara temu odlomka, objanjava prethodni (poveznica naime) i povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se rije podaci). 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica objanjava razliku. 4. etvrta reenica zakljuuje i radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se rije papigama). 1. Prva reenica govori o emu e biti rije u odlomku. Poveznica (koristi se rije papigama) slui povezivanju s prethodnim odlomkom. 2. Druga reenica nadopunjava prvu. 3. Trea reenica nadopunjava drugu. 4. etvrta reenica zakljuuje i radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se rije natjecanju). 1. Prva reenica otvara temu odlomka. Uporabom rijei natjecanje povezala se s prethodnim odlomkom. 2. Druga reenica objanjava prvu i postavlja novo pitanje. 3. Trea reenica daje odgovor. 4. etvrta zakljuuje. 1. Prva reenica poinje izrazom na kraju i nagovjetava da je to zakljuni odlomak. Ujedno postavlja pitanje. 2. Druga reenica daje odgovor. 3. Trea reenica pojanjava drugu i dokazuje sve navedeno. 4. etvrta reenica daje zakljuak i zavrava novom milju, zapravo retorikim pitanjem a tko ne bi htio ivjeti u boljem svijetu.
Uvodni odlomak

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

61

Raspravljaki esej o lanku anku


Raspravljaki esej takoer na poetku moe imati neki krai tekst i nekoliko smjernica na koje biste trebali dati odgovor. Prvo proitajte ulomak, onda proitajte smjernice. Proitajte paljivo ovaj ulomak. Za razliku od francuskog ili engleskog realizma, hrvatski realizam nije zasnovan ni na kakvim lozofskim koncepcijama i sustavima. On nije nikakav strani import apliciran na domae literarne prilike. Naprotiv, ak i kad su poneki nai pisci pokuali prenijeti literarne koncepcije i modele iz drugih zemalja (npr. sluaj Kumiieva naturalizma), inili su to na pogrean nain i njihov je pokuaj redovito zavravao traginim nesporazumima. U hrvatskoj knjievnoj kritici i knjievnopovijesnoj znanosti ni danas nema suglasnosti o poecima nae realistike knjievnosti, odnosno o graninim godinama realistike stilske formacije. Naime, sve do Novakovih Posljednjih Stipania, koji nastaju 1899. godine, mi zapravo nemamo realistikog romana u smislu onakva knjievnog modeliranja zbilje kakvo su u europskim knjievnostima realizirali Balzac, Flaubert, Verga, Thackeray ili Tolstoj. ak i najznaajnija djela ovog perioda, kao to su npr. Kovaiev roman U registraturi, Gjalskijev U noi ili Kozarevi Mrtvi kapitali, zapravo su, u stilskom pogledu, mjeavina romantizma i realizma, i to u skladu s formulom koju je precizno izrazio Frange: realistiki u cjelinama, a romantini u detaljima i izvedbi. Meutim, ono to je presudno obiljeilo itavo doba jest enoina nacionalno-prosvjetiteljska tendencija, favoriziranje literature koja e koristiti narodnom ivotu, idealizacija nacije i stalno isticanje narodnog jedinstva. Ta su naela ipak u osnovi romantiarska i ona su prijeila istinsku drutvenu kritiku, ruenje nacionalnih iluzija i mitova te stvaranje svijesti o povijesnoj relativnosti. Tako je enoa ostao na razini nerazvijenog realistikog programa: njegov je realizam mjeavina neke vrste realistikih pogleda, historicizma i romantiarskog patosa. Te e se osobine snano manifestirati i na kulturnom polju, pa i u literaturi. Nema, naime, sumnje da su kod nas esto upravo zbivanja na politikoj pozornici direktno inicirala fundamentalne promjene i u samoj literarnoj praksi. Tako se i prvi jasniji znakovi novog vala u knjievnosti javljaju upravo na pravakoj kulturnoj ljevici iji je pokreta i osniva Ante Starevi. Pravaki se radikalizam i liberalizam iskazivao u knjievnosti ponajprije u pojaanoj drutvenoj kritinosti te u pojavi niza satirinih, poleminih, ironijskih i parodijskih oblika kakvih do tada u hrvatskoj knjievnosti nije bilo. Smrt babe engikinje Ante Kovaia po tonu, razornosti ideje, koliini prolivene ui, po sarkazmu i agresivnosti, predstavlja formu literarne subverzije kakvu hrvatska knjievnost do tada nije poznavala. U glasovitu tekstu Literarni gavani (1880.) proglasio je enou tiraninom, astohlepnim i podlim ovjekom koji se brine iskljuivo za svoju slavu. U Vijencu favorizira one za koje zna da ga nee ugroziti, a pravu literarnu konkurenciju zatire svim sredstvima.

Ulomak je sastavljen na temelju ulomaka iz knjige Kreimira Nemeca, Povijest hrvatskog romana 1, Znanje, Zagreb, 1994.

62

Sada proitajte smjernice navedene uz ovaj ulomak. - Kako se utjecaj pravatva odrazio na razvoj hrvatskoga realizma i to je jo utjecalo na njegov razvoj? Iznesite svoj stav o tome. - Hrvatski je realizam doivio svoj vlastiti put razvoja. Koje su njegove specinosti? - Prema vaem miljenju, u kojoj je mjeri u hrvatskome realizmu dolazilo do prepletanja politike i knjievnosti te na koji se to nain odrazilo na razvoj hrvatskoga realizma. - Armacijom Stranke prava u hrvatskoj knjievnosti dolazi do osvijetene politike borbe za hrvatsku nacionalnu svijest i slobodu. Na emu se temeljila ta borba? - Kako se Ante Kovai odnosio prema generaciji starijih pisaca? - Tko je bio osniva Stranke prava? - Tko je u to vrijeme vladao Hrvatskom? - Jesu li pravai koristili knjievnost za ideoloko-politiki obraun sa svojim politikim neistomiljenicima? - Kako glase naslovi prvih pravih realistikih romana napisanih u hrvatskoj knjievnosti?

63

Proitajte sada paljivo ovaj esej napisan na temelju predloka i smjernica te uoite njegovu strukturu.

Utjecaj politike na razvoj hrvatskog realizma


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!
Uvodni odlomak

Hrvatski je realizam specino knjievno razdoblje zbog toga to ga je u velikoj mjeri odredila politika. Naime, za vrijeme razvoja europskog realizma u hrvatskoj je knjievnosti, potaknuta politikom, jaala ideja nacionalne samosvijesti i jedinstva. No unato potrebi za ujedinjenjem, u nas nije postojao jedinstven politiki stav. Tako dolazi do politikog sukoba narodnjaka i pravaa u politikom i knjievnom ivotu Hrvatske. Hrvatska je knjievnost ve u vrijeme narodnog preporoda ustala protiv politike kroz sukob Stanka Vraza i Ljudevita Gaja, a ista je praksa nastavljena i u godinama koje su uslijedile. Poetkom osamdesetih godina devetnaestog stoljea Hrvatska prolazi kroz velike promjene u drutvu. Agrarna je kriza ubrzala proces raslojavanja na selu, dolazi do raspada seljakih zadruga i njihova pretvaranja u individualne posjede, a to je takoer i vrijeme intenzivnog propadanja plemstva. Pogotovo za vrijeme banovanja Khuena Hdrvaryja na vidjelo dolaze sukobi i politika nesloga, a slika toga stanja se najbolje moe vidjeti kroz nedostatak snanih politikih stranaka. U politikom je smislu Hrvatska oivjela osamdesetih godina koje su obiljeene usponom Starevieve Stranke prava. Pravai su se ve na samom poetku deklarirali kao Khuenovi najvei protivnici. Stranka se prije svega oslanjala na malograanstvo i mladu inteligenciju, a karakterizirao ju je izraziti radikalizam i borbenost. Te e se osobine snano manifestirati i na kulturnom polju pa i u literaturi zbog toga to su se zbivanja na politikoj pozornici direktno prenosila i na knjievnost. Prvi se znaci preokreta u knjievnosti javljaju upravo zahvaljujui pravaima. Voa je stranke, Ante Starevi, bio jedan od prvih zagovaratelja realizma u knjievnosti, a kako se sama stranka oslanjala na mladu inteligenciju, cijeli je jedan narataj pisaca stvarao pod njenim okriljem. Za njih pravatvo nije bila samo politika opcija, ve i moralni stav. Zanimljivost lei u injenici da pravai u svojim raspravama ne ustaju samo protiv politike bana Hdrvaryja, ve i protiv Maurania, Strossmayera i enoe. Pravai jesu bili za realistiku knjievnost kako ju je vidio enoa, no ona je po njima imala sasvim drugu funkciju od one koju bi knjievnost openito trebala imati. Ona im je prije svega sluila kao sredstvo za ideoloko-politiki obraun. Dovoljno je istaknuti dva Kovaieva djela da bismo, iz pravake perspektive gledano, dobili potpuniju sliku sukoba starih i mladih knjievnika. Tako su antinarodnjaki feljtoni Iz Bombaja i travestija Smrt babe engikinje Ante Kovaia izvrstan primjer pravakog otpora generaciji starih pisaca. S druge strane treba shvatiti da je pravatvo svakako bitno utjecalo na formiranje hrvatskog realizma, ali opet bilo bi pogreno tvrditi da je on proizaao iskljuivo iz djelatnosti Starevieve stranke. Put naeg realistikog stvaralatva, od enoe pa do Ksavera andora Gjalskog i Vjenceslava Novaka, bio je plodonosan, ali nimalo lak. Na tome putu razvoja hrvatskog realizma, prepunom politikih ucjena i podvala, dolo je i do promjene u shvaanju poetike te, konano, i do plodnog razvoja knjievnosti. Zbog toga to su napadi pravaa mogli naruiti sve dotada steeno u knjievnosti, stari pisci ele staviti politiku borbu u drugi plan pa dolazi do sukoba u hrvatskoj politici. Dakle, politiki se sukob vrlo brzo prenio i na knjievnost. Ovdje su sukobi bili jo i ei. Knjievnici su postali svjesni koliko snano oruje posjeduju i bili su spremni na sva sredstva samo da poraze politikog protivnika. Naglaena politika borba, razmimoilaenje u stavovima prema politici i knjievnosti, nije dovodilo do razvoja hrvatskog realizma. Zbog toga se pravi realizam u naoj knjievnosti razvio neto kasnije, tonije, u vrijeme kad je ve poelo novo knjievno razdoblje moderna. (Ovaj esej ima 562 rijei.)
Je li u ovome eseju odgovoreno na svih est smjernica? Je li odgovoreno po redu ili se traio neki drugi smisao odgovaranja? Kako su odlomci meusobno povezani? Kako zavrava esej?

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

64

Analiza eseja Utjecaj politike na razvoj hrvatskog realizma


Zadatak za pisanje eseja sastoji se od ulomka strunog teksta i devet smjernica. Zapravo smjernica ima i vie zbog toga to se u nekim smjernicama zapravo nalaze dva pitanja ili zadatka koje morate obaviti. Na smjernice se nije odgovaralo po redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su smjernice meusobno povezane. Odgovoreno je na sve smjernice. Sada polako i vrlo paljivo proitajte ovu analizu i usporedite je s ovim raspravljakim esejom! 1. Prva reenica prvoga odlomka odreuje temu, a to je odnos knjievnosti i politike. 2. Druga reenica objanjava prvu, a na poetku se koristi poveznica naime. 3. Trea se reenica suprotstavlja prvoj i uvodi raspravu (koristi se rije no, suprotni veznik). 4. etvrta reenica daje zakljuak i koristi kljunu rije (koristi se rije sukob) kako bi se uvodni odlomak povezao s prvim razradbenim odlomkom. 1. Prva reenica radi uvod u temu odlomka i povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se rije sukob). 2. Druga je reenica nadograuje i kae da se Hrvatska nalazila u problemima. 3. Trea reenica govori to je to tono bilo loe (nabraja). 4. etvrta reenica daje zakljuak (koristi se rije pogotovo) i navodi kljunu rije koja e se koristiti u prvoj rijei drugog odlomka (koristi se rije stranaka). 1. U prvoj se reenici odmah objanjava zadnja reenica iz prvog odlomka (koristi se rije stranke) te navodi ono o emu e biti rije u tome odlomku, a to je Stranka prava. 2. Druga reenica navodi to je karakteristino za tu stranku, a koristi rije pravai. 3. Trea reenica nadopunjuje drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak (koristi se izraz te e se osobine) i radi poveznicu sa sljedeim odlomkom koristei kljunu rije kao poveznicu (koristi se rije knjievnost). 1. U uvodnoj se reenici poetak odlomka uporabom kljune rijei (koristi se rije knjievnosti) povezuje s prethodnim te se odmah kae da e se govoriti o preokretu koji su potaknuli pravai. 2. Druga reenica objanjava kako su nastali pravai. 3. Trea je reenica nadopunjava. 4. etvrta reenica daje zakljuak i radi poveznicu sa sljedeim odlomkom uporabom kljune rijei (koristi se rije enoa). 1. Prva reenica povezuje odlomak s prethodnom (koristi se rije enoa) i odreuje o emu e u odlomku biti rije (o funkcijama knjievnosti). U ovome se odlomku izrie osobni stav. 2. Druga reenica objanjava koja je to funkcija (ideoloko-politika). 3. Trea je reenica objanjava i dokazuje. 4. etvrta reenica zakljuuje (koristi se rije tako) i povezuje se s poetkom sljedeeg odlomka (koristi se rije pravaa). 1. Prva reenica koristi kljunu rije iz zadnje reenice etvrtog odlomka (koristi se rije pravatvo) da bi se odlomci povezali te raspravlja (osobni stav: nije samo pravatvo utjecalo na razvoj realizma u hrvatskoj knjievnosti). 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica nadograuje drugu reenicu i dokazuje ju. 4. etvrta reenica daje zakljuak (koristi se izraz zbog toga) te stvara poveznicu sa sljedeim odlomkom uz uporabu kljune rijei (koristi se rije sukob). 1. Prva reenica odmah kae da se radi o zakljuku (koristi se rije dakle) i preko kljune rijei (koristi se rije sukob) povezuje se s poetkom eseja i prethodnim odlomkom. 2. Druga reenica ponavlja kako je dolo do sukoba svijest knjievnika. 3. Trea reenica objanjava drugu reenicu. 4. etvrta reenica zakljuuje (koristi se izraz zbog toga) i povezuje se s uvodnim odlomkom (koristi se izraz realizam u hrvatskoj knjievnosti) i iznosi novu tvrdnju da je poelo novo doba u hrvatskoj knjievnosti moderna.
Prvi razradbeni odlomak Uvodni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

65

66

Usporedno-ralambena analiza pjesama jesama a


Pred sobom imate jedan usporedno-ralambeni tip eseja. Prije samoga eseja navedeni su tekstovi koji se usporeuju i ralanjuju. Pozorno i polako proitajte predloke pjesama.

A. G. Mato: Srodnost uric, skroman cvjeti, sitan, tih i n, Dre, strepi i zebe kao da je zima, Zvoni bijele psalme snjenim zvoniima Potajno kraj vrbe, gdje je stari mlin. Pramaljea blagog ovaj rosni sin Najdrai je nama meu cvjetovima; Boju i svei miris snijega i mlijeka ima, Nevin, bijel i ist ko edo, suza i krin. Viega ivota otkud slutnja ta, to je kao glazba budi miris cvijea? Gdje je tajna due, koju uric zna? Iz urica die naa tiha srea: Miris tvoga bia, moja Ljubavi, Slavi drobni uric, cvjeti ubavi.

C. Baudelaire: Suglasja Sva priroda hram je, gdje stupovi ivi Nejasne nam umu rijei zborit vole, Put ovjeka vodi kroz same simbole, to motre ga prisno, a duh im se divi. Kao to dugi, daleki odzvuci U sklad dubok, taman stapaju i spoje, Sklad prostran ko no i ko svjetlost to je Slivaju se boje, mirisi i zvuci. Mirisi su jedni ko put djeja svjei, Ko polja zeleni, slatki ko oboe, A drugi pak bujni, razbludni i tei, Po irenju slini svem, to beskrajno je: Tamjan, mous, ambra opojstvom se jave, Ushite nam duha i utila slave.
Preveo Ante Jurevi

Sada proitajte smjernice.

- Odredite jesu li Mato i Baudelaire bili suvremenici. - Odredite utjecaje meu pjesnicima. - Kojoj fazi modernizma pripada Mato, a kojoj Baudelaire. - Odredi pjesniku formu kojom su napisane obje pjesme. - Mato i Baudelaire pripadaju istom stilskom pravcu zbog toga to koriste pjesnike simbole na nov nain. Koji je to stilski pravac moderne? - Koja je razlika u uporabi simbola izmeu ta dva pjesnika s obzirom na predloene pjesme? - Koji je kljuni motiv Matoeve pjesme? - Odredite to je za Baudelairea kljuni motiv. - U modernistikom pjesnitvu esto se rabi opis jednog osjeta da bi se prikazao drugi. Odredite taj postupak i pokaite ga na primjeru. - Postie li modernistiko pjesnitvo Matoa i Baudelairea unutranji i vanjski sklad pjesme, s obzirom na predloene tekstove? - Moe li se govoriti o pjesnikoj srodnosti Baudelairea i Matoa?

67

Proitajte sada paljivo ovaj esej napisan na temelju predloka i smjernica te uoite njegovu strukturu.

Usporedba Baudelaireove pjesme Suglasja i Matoeve pjesme Srodnost


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!
Uvodni odlomak

Charles Baudelaire i Antun Gustav Mato nisu bili suvremenici, Baudelaire je preminuo 1867., a Mato je roen 1873., ali meu njima postoje mnoge slinosti. Obojica pripadaju modernizmu, Baudelaire francuskom, a Mato hrvatskom, odnosno pripadaju modernistikoj fazi esteticizma pa je posve jasno da je Mato stvarao pod Baudelaireovim utjecajem. Ta zajednika pripadnost moe objasniti zato su oba pjesnika razvila srodne poglede na umjetnost i stil. Dakle, moe se govoriti o njihovoj pjesnikoj srodnosti koju simbolizira naslov i sadraj Baudelaireova soneta Suglasja i Matoeva soneta Srodnost. U oba soneta saeti su svi elementi simbolizma: jedinstvo duhovnog i materijalnog svijeta. Tajne veze, suglasja i srodnosti postoje izmeu ta dva svijeta i oituju se preko simbola. Baudelaire u sonetu doslovno kae: Put ovjeka vodi kroz same simbole, te potom navodi zvuke, mirise i boje kao nositelje simbolistikog ugoaja. Mato, za razliku od Baudelairea, simbole ne imenuje doslovno, nego rabi motiv cvijeta urice kao vjesnika dolaska proljea, odnosno kao simbol sklada u materijalnom, tjelesnom, ali i duhovnom svijetu. Takav je opis cvijeta posve u skladu s Matoevim temperamentom i nainom razmiljanja. Za Matoa je uric simbol ideje, zemaljski, stvarni oblik vie ljepote, inkarnacija Ljubavi. Slika cvijeta je bijela, ista, jednostavna i kao takva predstavlja duhovnu bjelinu. Dakle, vanjska je slika urica obogaena unutarnjim slikama i detaljima i ne moe se odvajati od cjeline, a upravo takvi detalji pokreu stvaranje osjeaja sklada unutranjeg i vanjskog izraza ivota. Upravo je sklad kljuni motiv za Baudelairea. Sklad je vidljiv u slaganju zvukova, mirisa i boja, a irok je koliko je iroka tama noi ili koliko je iroka svjetlost dana, to moe pojmiti samo ljudska dua. No sklad se ne odnosi samo na unutarnji ovjekov svijet, na duhovnost, nego i na vanjski, tjelesni sklad, to Baudelaire vrlo lijepo oslikava stihom Mirisi su jedni ko put djeja svjei, te dojam pojaava sinestezijom. Naime, u Baudelaireovim Suglasjima sinestezija nekoliko puta dolazi do izraaja. Tako kae da se odzvuci stapaju u taman sklad, a mirisi su Ko polja zeleni, slatki ko oboe,. Dakle, zvuci imaju boju, ba kao to je imaju i mirisi s time da mirisi imaju jo i kvalitetu zvuka i okusa. Preko svih tih osjetila spojenih sinestezijom pjesnik doivljava prirodu. Tako postaje posve jasno da izmeu Baudelaireova i Matoeva soneta postoje suglasja i srodnosti u nainu ulnih doivljaja prirode uz uporabu sinestezije. Mato je ne samo ideju suglasja preuzeo od Baudelairea, nego i nain izraavanja suglasja uporabom sinestezije. Kod Matoa sinestezija dolazi do izraaja u opisu i shvaanju pejzaa, to se vidi na primjeru kada Mato kae da uric Zvoni bijele psalme snjenim zvoniima. Tu zvuk psalma poprima bjelinu snijega, a sve biva proeto bijelim bljetavilom. Tako bjelina ulnosti postaje bjelina ivota. Na kraju se moe zakljuiti da izmeu Baudelairea i Matoa postoje slinosti u ulnosti pjesnikog izriaja. Te su slinosti izreene na vie naina, ali su najjasnije vidljive prema uporabi pjesnikih simbola te prema uporabi sinestezije kao jednog od posebnih postupaka oblikovanja pjesme. Premda nisu suvremenici, moemo zakljuiti da meu njima vlada pravi pjesniki sklad, barem to se tie ovih analiziranih soneta. Kada bismo analizirali jo neke njihove pjesme, posve sigurno taj bismo sklad mogli dodatno dokazati. (Ovaj esej ima 524 rijei.) Je li u ovome eseju odgovoreno na svih jedanaest smjernica? Je li odgovoreno po redu ili se traio neki drugi smisao odgovaranja? Kako je zakljuak povezan s uvodom? Moe li se, nakon to je proitao esej, ocjenjiva jo malo nad neim zamisliti?

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

68

Analiza eseja Usporedba Baudelaireove pjesme Suglasja i Matoeve pjesme Srodnost


Kao to ste mogli vidjeti, ovaj zadatak za pisanje eseja ima ulomak i jedanaest smjernica. Na smjernice se nije odgovaralo po redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su smjernice meusobno povezane. Odgovoreno je na svih jedanaest smjernica. Sada polako i vrlo paljivo proitajte ovu analizu i usporedite je s ovim usporedno-ralambenim esejom! 1. Prva reenica prvoga odlomka govori da oni nisu bili suvremenici i dokazuje to navoenjem godina te odreuje temu, a to je slinost Matoa i Baudelairea (koristi se rije slinost). 2. Druga reenica nadograuje prvu i kae da obojica pripadaju fazi esteticizma, ali u razliitim knjievnostima te da je Baudelaire utjecao na Matoa. 3. Trea reenica naglaava slinost (koristi se rije zajednika). 4. etvrta reenica daje zakljuak (koristi se rije dakle) i razvija kljunu rije (koristi se rije soneta) koja e biti poveznica sa sljedeim odlomkom. 1. Prva reenica radi uvod, odreuje o emu e se govoriti u odlomku (o simbolizmu) i koristi kljunu rije (koristi se rije soneta) da bi se povezala s prethodnim odlomkom. 2. Druga je reenica nadograuje. 3. Trea reenica daje primjer (citat iz Baudelaireove pjesme) i dokazuje prvu i drugu reenicu. 4. etvrta reenica govori da Mato koristi simbole razliito od Baudelairea (koristi se izraz za razliku). 5. Peta reenica objanjava kako to Mato radi. Radi poveznicu sa sljedeim odlomkom (koristi se rije cvijet). 1. U prvoj se reenici odmah odreuje o emu e odlomak govoriti (o Matou). Radi se poveznica s prethodnim odlomkom (koristi se rije cvijeta). 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica objanjava i proiruje drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak (koristi se rije dakle), objanjava prethodnu reenicu i stvara poveznicu sa sljedeim odlomkom (koristi se rije sklada). 1. U uvodnoj se reenici poetak odlomka uporabom kljune rijei (koristi se rije sklad) povezuje s prethodnim. 2. Druga reenica objanjava kako se izraava sklad. 3. Trea reenica daje zakljuak, dokazuje prethodno i razvija kljunu rije za povezivanje sa sljedeim odlomkom (koristi se rije sinestezijom). 1. Prva reenica povezuje odlomak s prethodnom (koristi se rije sinestezija) i odreuje o emu e u odlomku biti rije (o pojavljivanju sinestezije). 2. Druga reenica navodi primjer (citat). 3. Trea je reenica objanjava. 4. etvrta reenica zakljuuje i radi poveznicu sa sljedeim odlomkom (koristi se rije sinestezijom i rije prirodu). 1. Prva reenica odmah objanjava o emu se radi objanjava se slinost Matoa i Baudelairea (koristi se rije tako). Koristi kljunu rije iz zadnje reenice etvrtog odlomka (koristi se rije prirode i rije sinestezije) da bi se odlomci povezali. 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica daje jo dokaza (citat). 4. etvrta reenica dokazuje treu. 5. Peta reenica daje zakljuak i armira novu poveznicu (koristi se rije ulnosti). 1. Prva reenica odmah kae da se radi o zakljuku (koristi se izraz na kraju) i preko kljune rijei (koristi se rije ulnosti) povezuje se s prethodnim odlomkom. Koristi se i kljuna rije za povezivanje s poetkom eseja (koristi se rije slinosti). 2. Druga reenica nadopunjuje prvu. 3. Trea reenica objanjava drugu reenicu i daje zakljuak. 4. etvrta reenica denitivno zakljuuje (koristi se izraz i tako) te kae da bismo moda mogli analizirati jo koju pjesmu pa ocjenjiva o tome moe jo malo razmisliti koje bi to pjesme mogle biti?
Uvodni odlomak

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

69

Usporedno-ralambena analiza ulomaka romana


Pred sobom imate jedan usporedno-ralambeni tip eseja. Prije samoga eseja navedeni su tekstovi koji se usporeuju i ralanjuju. Pozorno i polako proitajte ove ulomke iz romana. Lav Nikolajevi Tolstoj: Ana Karenjina (ulomak iz romana) (Uvod u ulomak: nakon to se posvaala s Vronskim, Ana se uputila Oblonskima kako bi od Doli potraila savjet. Kako je u kui Oblonskih zatekla Kiti, predomislila se i odluila vratiti se kui.) Ana je sjela u koijicu jo neraspoloenija nego to je bila kad je odlazila od kue. Osim prijanjih muka osjetila je sada jasno pri susretu s Kiti, da je povrijeena i odbaena. Kamo zapovijedate? Kui? upita Petar. Da, kui rekla je i ne mislei sada na to kamo ide. Kako su me samo one gledale kao neto strano, gledale me u nedoumici i radoznalo. ta on to moe s onakvim arom drugome pripovijedati? mislila je ona gledajui dvojicu pjeaka. Zar ovjek moe drugome kazivati ono to osjea? Ja sam htjela pripovijedati Doli, i dobro je to nisam. Kako bi se samo ona radovala mojoj nesrei! Ona bi to prikrila; ali ponajvie bi se radovala to sam ja kanjena za ona zadovoljstva na kojima mi je zavidjela. A Kiti, ta bi se jo vie radovala. Kako ja nju vidim skroz na skroz! Ona znade da sam ja vie nego to je trebalo bila ljubazna prema njenom muu. I ona je ljubomorna na mene te me mrzi. I jo prezire. U njenim oima ja sam nemoralna ena. Kad bih ja bila nemoralna ena, mogla bih uiniti da joj se mu zaljubi u mene kad bih htjela. A i htjela sam. Evo ovaj zadovoljan samim sobom pomisli ona o jednome debelom, rumenom gospodinu koji joj se vozio u susret, i koji je, smatrajui je za znanicu, pridigao svoj sjajni eir ponad elave glave i koji se zatim uvjerio da se bio prevario. Mislio je da me poznaje. A on me poznaje isto tako malo kao to me bilo tko drugi na svijetu poznaje. Ni sama se ja ne poznajem. Poznajem svoje epitete, kako vele Francuzi. Eno, oni bi onoga prljavog sladoleda. To oni pouzdano znadu mislila je gledajui dvojicu djeaka koji su bili zaustavili sladoledara to je skidao s glave kaicu i brisao krajem runika znojno lice. Svi bi mi onoga to je slatko, ukusno. Nema bombona, daj i prljavoga sladoleda. I Kiti isto: kad nije Vronski, dobar je i Levin. I ona mi zavia. I mrzi me. I svi mi jedni druge mrzimo. Ja Kiti, Kiti mene. Eto ti istine.
Preveo Krunoslav Pranji

Gustave Flaubert: Gospoa Bovary (Uvod u ulomak: Za zimskih veeri u veljai Ema biva ogorena dosadom koja ju je okruivala, uvijek istim Charlesovim prijateljima i uvijek istim priama. Stoga je svu svoju pozornost i panju usmjerila prema Lonu, ali ju je to duboko uznemiravalo.) Tjelesne poude, enja za bogatstvom i neutaene strasti, sve se to sada stopilo u jednu zajedniku patnju; i mjesto da od nje odvrati svoje misli, ona je jo vie mislila o njoj potiui u sebi bol i traei posvuda prilike za nj. Uzrujavala se, ako je koje jelo bilo loe poslueno, ili ako su vrata bila odkrinuta, uzdisala je zbog baruna, koji nije imala, zbog sree, koja joj je nedostajala, zbog svojih neostvarivih elja i zbog svoje pretijesne kue. Najvie ju je ogoravalo to, to Charles nije ni nasluivao njezine muke. Njegovo vrsto uvjerenje, da ju je uinio sretnom, inilo joj se glupa uvreda, a njegovo je spokojstvo u tom pogledu drala za nezahvalnost. Pa za koga je ona ostala potena ena? Nije li ba on bio zapreka svakoj njezinoj srei, uzrok svakoj njenoj nevolji i kao iljata kuka na onom zamrenom remenu, koji ju je sapinjao sa svih strana. Zato ona svali samo na njega svu mrnju, koja je proizlazila iz njezinih jada, a svaki napor, da je ugui, samo ju je poveavao, jer se taj uzaludan trud pridruivao drugim razlozima njezina oajanja i jo je vie pomogao, da se ona udalji od njega. Razjarivala ju je njezina vlastita blagost. Skromne prilike u kui tjerale su je na matanja o raskoi, a brana ljubav je u njoj budila preljubne elje. Bila bi voljela, da je Charles tue, da bi ga mogla opravdanije mrziti i zbog toga mu se osveivati.

70

Katkad se i sama udila stranim mislima, koje su joj dolazile na pamet; ali trebalo je da se i dalje smijei i da neprestano slua, kako je sretna, pravei se, da je to zaista tako, i putajui, da i drugi to vjeruju. Meutim se njoj gadilo to licemjerstvo. Spopadala ju je napast da pobjegne s Lonom nekamo, veoma daleko, i da pokua ivjeti novim ivotom, ali bi se u njenoj dui svaki put otvorio neki ponor pun tame.
Preveo Josip Matija

Sada proitajte smjernice. - Ana Karenjina i Ema Bovary svaka na svoj nain doivljavaju bliske ljude oko sebe. Usporedite odnos Ane i Eme prema ljudima koji su im bliski. - Promotrite poziciju pripovjedaa i usporedite je u oba teksta. - Opiite i usporedite raspoloenje Eme i Ane. Protumaite slinosti i razlike u njihovim raspoloenjima. - Promotrite i usporedite zavretke obaju ulomaka: doivljavaju li Ema i Ana svijet optimistino ili pesimistino? - Postoje li prema vaem miljenju razlike u opisu psiholokih raspoloenja. - Odnose li se oba ulomka prema unutarnjem monologu na isti nain. - Prepoznajete li elemente struje svijesti u nekom od navedenih ulomaka? - Jesu li Ema i Ana prikazane iz iste perspektive?

71

Proitajte sada paljivo ovaj esej napisan na temelju predloka i smjernica te uoite njegovu strukturu.

Usporedba romana Ana Karenjina i Gospoa Bovary prema predloenim ulomcima


Kako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lake usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej. Takve oznake nipoto nemojte stavljati u esej koji ete sami pisati, nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete za otprilike 1 centimetar!
Uvodni odlomak

Roman Ana Karenjina ruskog pisca Lava Nikolajevia Tolstoja i Gospoa Bovary francuskog autora Gustavea Flauberta po mnogo emu su slini. Osim to oba pripadaju razdoblju realizma, slini su prema pripovjedakim tehnikama i karakterizaciji glavnih likova. Velika je slinost postignuta i u traginom zavretku nainom na koji su Ana i Ema uspostavile svoje ljubavne i brane odnose. Usporednom analizom romana uputit u na njihovu spomenutu slinost, ali i na razlike koje su vidljive s obzirom na pripovjedake tehnike u navedenim ulomcima. Flaubertov je roman napisan u treem licu, ali Flaubert zapravo govori u Emino ime. Tako je stvoren osjeaj da se radi o unutranjem monologu, jedino to nedostaju izrazi poput Ema bi pomislila koji na njega izravno ukazuju. Primjer takvog unutranjeg monologa je pitanje koje Flaubert postavlja u Emino ime: Pa za koga je ona ostala potena ena?. Ovdje se poistovjeuju Emine misli i ono to je izreeno u romanu. Dakle, Flaubert razvija unutranji monolog na poseban nain, to je slino, ali i razliito nego u Tolstojevom romanu. Naime, Tolstoj izravno iznosi Anine misli, ali s pozicije sveznajueg pripovjedaa koji predstavlja samog Tolstoja. Vrlo detaljno opisuje Anine misli i osjeaje te koristi tehniku unutranjeg monologa za to je dovoljno navesti primjer: Mislio je da me poznaje. A on me poznaje isto tako malo kao to me bilo tko drugi na svijetu poznaje. Ni sama se ja ne poznajem. Poznajem svoje epitete, kako vele Francuzi. Eno, oni bi onoga prljavog sladoleda U ovome citatu, osim to je vidljivo Anino razmiljanje predstavljeno kao unutranji monolog, ali u zadnjoj je reenici vidljiva jo i tehnika struje svijesti. Ana svoje razmiljanje o tome pozna li ona sebe temelji na asocijaciji na nepoznatog gospodina. S razmiljanja o tome poznanstvu u trenutku misli prebacuje na sladoled i djecu okupljenu oko sladoledara: Eno, oni bi onoga prljavog sladoleda. To oni pouzdano znadu mislila je gledajui dvojicu djeaka koji su bili zaustavili sladoledara to je skidao s glave kaicu i brisao krajem runika znojno lice. Na taj nain Tolstoj koristi unutranji monolog i struju svijesti kao pripovjedne tehnike ega u ulomku iz Gospoe Bovary nema. Ovakve pripovjedake tehnike slue kako bi razvile karakterizaciju likova. Tolstoj i Flaubert temelje likove Ane i Eme na psiholokoj karakterizaciji. Flaubert je napisao prvi roman svjetske knjievnosti koji se temelji na tome postupku, no i Tolstoj, unato tome to nije prvi, psiholoku karakterizaciju iroko koristi. Psiholoka karakterizacija je takav knjievni postupak kojim se prikazuje unutarnji ivot lika to oba pisca puno koriste. Obojica opisuju njihove osjeaje izgubljenosti, ljutnju i nezadovoljstvo vlastitim ivotom, a napose njihove misli u smislu odnosa prema drugim ljudima. U navedenom je ulomku Ana ljuta na Kiti i u svojim se mislima s njom svaa, prebacuje joj i raspravlja. Ema isto tako u navedenom ulomku prebacuje Charlesu to je ne razumije. Smatra da je on kriv za njezinu nesreu, ba kao to i Ana razmilja da je Kiti kriva za njezinu trenutnu nesreu. Zbog toga se na kraju oba ulomka razvija snaan osjeaj pesimizma i beznaa, a o slinosti karaktera se moe zakljuiti upravo iz njihove srditosti i ljutnje prema onima koji su ima bliski. Na kraju se moe zakljuiti da u romanima Ana Karenjina i Gospoa Bovary postoje mnoge slinosti. Pisci slino koriste pripovjedake tehnike, napose unutranji monolog. Obojica opise likova temelje na psiholokoj karakterizaciji i govore o tome kako njihovi glavni junaci doivljavaju svijet kao osjeaj nepravde, licemjerja i nemoi. Na kraju, oba pisca pretvaraju teinu i rune aspekte ivota u lijepe aspekte knjievnosti. Njima se mogu jo pridruiti pisci poput Dostojevskog i Sthendala kako bi se taj osjeaj ljepote jo mogao upotpuniti. (Ovaj esej ima 598 rijei.) Imaju li svi odlomci jednak broj reenica? Zato trei odlomak ima samo tri reenice? Koje su misli izreene na kraju eseja i kako se te misli uklapaju u temu?

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

72

Analiza eseja Usporedba romana Ana Karenjina i Gospoa Bovary prema predloenim ulomcima
Zadatak za pisanje eseja sastoji se od dva ulomka iz romana i osam smjernica. Odgovoreno je na svih osam smjernica. Na smjernice se nije odgovaralo po redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su smjernice meusobno povezane.

Sada polako i vrlo paljivo proitajte analizu i usporedite je s usporedno-ralambenim esejom!


Uvodni odlomak

1. Prva reenica uvodnog odlomka odmah izrie temu (slinost). 2. Druga reenica proiruje prvu smjetanjem pisaca i njihovih djela u knjievnopovijesni kontekst te je nadopunjava. 3. Trea reenica nadopunjava drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak i radi poveznicu sa sljedeim odlomkom (koristi se rije romana). 1. Prva reenica otvara temu odlomka i povezuje se s prethodnim uporabom kljune rijei (koristi se rije roman). 2. Druga reenica nadopunjava i objanjava prvu. 3. Trea reenica navodi primjer i dokazuje drugu. 4. etvrta reenica komentira citat. 5. Peta reenica zakljuuje i radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se rije Tolstojevom). 1. Prva reenica otvara temu odlomka i radi poveznicu s prethodnim odlomkom (koristi se rije Tolstoj). 2. Druga reenica objanjava prvu i donosi primjer (citat). 3. Trea reenica komentira citat i daje zakljuak. Radi se poveznica za povezivanje sa sljedeim odlomkom (koristi se izraz Anino razmiljanje). 1. Prva reenica otvara temu i uz pomo kljune rijei povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se izraz Ana svoje razmiljanje). 2. Druga je reenica nadopunjava i donosi primjer (citat). 3. Trea reenica komentira citat. 4. etvrta reenica daje zakljuak i radi poveznicu prema sljedeem odlomku (koristi se rije karakterizacija). 1. Prva reenica odreuje temu odlomka i radi poveznicu s prethodnim odlomkom (koristi se rije karakterizaciji). 2. Druga reenica nadopunjava prvu. 3. Trea reenica objanjava prvu i drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak i razvija kljunu rije kao poveznicu (koristi se rije misli). 1. Prva reenica otvara temu odlomka i razvija poveznicu s prethodnim odlomkom (koristi se rije misli). 2. Druga reenica nadopunjava prvu i radi usporedbu. 3. Trea reenica obrazlae prvu i drugu. 4. etvrta reenica zakljuuje i razvija poveznicu sa sljedeim odlomkom (koristi se rije slinosti). 1. Prva reenica odmah govori da se radi o zakljunom odlomku i povezuje se s prethodnim i s uvodnim odlomkom (koristi se rije slinosti). 2. Druga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica nadopunjava drugu. 4. etvrta reenica zakljuuje temu eseja. 5. Peta reenica sugerira ocjenjivau vae poznavanje drugih vanih pisaca europskog realizma.

Prvi razradbeni odlomak

Drugi razradbeni odlomak

Trei razradbeni odlomak

etvrti razradbeni odlomak

Peti razradbeni odlomak

Zakljuni odlomak

73

Primjer loe napisanog eseja


Do sada su se navodili primjeri dobro napisanih eseja, a ovdje se navodi primjer jednog loe napisanog eseja. Da bi se pokazalo to je u njemu loe, vrednovat e se prema kriterijima po kojima se vrednuju eseji na dravnoj maturi.

Ulomak (Ulomci su preuzeti iz romana Zlatarovo zlato Augusta enoe)

/.../ udan svat taj Grga okolin! Suhonjast truljak. Glava mu debela, obla kao glava od kupusa, obrve guste, nad nosom svedene, oi male, crne, bodljive kad ih nije vinska magla zastirala; nos tup, irok, uzvinut, a crven da se boji primai mu puana praha, lice olizano, nebradato, rei bi, iv cimer Grgine metrije. Takvo bijae vanjsko lice varokoga brijaia. /.../ Ispio Grga aicu, sjeo na klupu meu bake, ljudski se nakaljao, pa, crtajui drenovaom u blatu latinska pismena, nastavi ovako: /.../ Je l mogue? zapenta kramarica. Zar cifrasta Dora? zapita zvjedljivo Freyovka. Da, Dora, Dora, Krupieva Dora. Mene i moju bokariju odbila. Premlada je, ree. Dakako, gospodstva joj se hoe. Ogrebla bi nu koicu kao majstorica. Sad? Sad je dobro, sad se dobavlja gospotine, sad se bojim da e skoro i prestara biti. Ja bogac, kako sam poten i svaki boji stvor potenim cijenim, rekoh kad mi je ono pred nosom vrata zatvorila bila: ta e, Grgice, nije ti suena, valjda se valja iza brda kakav majstorski sin. K tomu je i boleljiva bila od onoga smrtnoga straha na Kaptolu, pa nije kad misliti na svatove. Tako miljah ja dobriina. Ali da! Samo treba vidjeti, a ja sam vidio na svoje oi, bog mi je svjedok. to to? uzjari se Barbara. Stid me je rei tu sramotu pred potenom enskom glavom udari brica ljutito drenovaom u zemlju. Al nek se zna. Neki dan, ba u nedjelju, ja na Kamena vrata u varo. Vidim pred Krupievim stoborom konja zelenka. Bijesa! pomislih, otkad gospodski konji purgarsku travu jedu. Da vidim. /.../ Ja u kuu, pa hvaljen bog! Alaj susjede, tu je bilo ta vidjeti. ista Dora na stolcu, oko pasa je uhvatio mladi Gregorijanec, pa ui, pa gui kao u proljee maak, a Magda, svetica Magda sjedi i sve to gleda. A? ta velite? Fuj! Sramote! Sad ste ule! Al ja u im biti debeli kum. Zbogom! /.../

74

Smjernice - Navedite temeljne fabularne linije u enoinu romanu Zlatarovo zlato. - Objasnite povezanost tih fabularnih linija. - Kojoj fabularnoj liniji pripadaju navedeni ulomci romana? - Prema emu moete zakljuiti da je Grga okolin glavni intrigant romana? - Koje osobine Grge okolina enoa posebno istie u navedenome ulomku? - U kakvoj su vezi opis i karakter Grge okolina? - Na koji je nain karikiran lik Grge? - enoa koristi neuobiajene rijei u Grginu opisu. Objasnite izbor tih rijei. - to moemo saznati o Grgi iz drugoga ulomka? - Obrazloite njegove postupke kako su navedeni u ulomcima. - Zato Dora nije htjela poi za Grgu? - Obrazloi Grginu ulogu u zavrnim dogaajima romana. - Je li Grga proao onako kako je zasluio? - Tvrdnje potkrijepite citatima i parafrazama iz navedenih ulomaka.

75

Esej: Lik intriganta u enoinu romanu Zlatarovo zlato


Roman Zlatarovo zlato je spektakularno enoino djelo. enoa je jedan od najpoznatijih Hrvatskih pisaca, a osim romana Zlatarovo zlato napisao je jo i roman Seljaka buna, uvaj se Senjske ruke i Prijan Lovro. O tome je romanu napisano mnogo imterpretacija i veina njih zauzima isti stav prema tome romanu da je to vrlo zanimljiv roman koji puno govori o povijesti i obiajima Zagreba i ljubavi izmeu dvoje mladih i zaljubljenih. To su dvije fabule u romanu. Radnja se dogaa u Zagrebu u 16 stoljeu, a zapoinje kada je Pavao Gregorijanac u guvi koja se stvorila u Zagrebu spasio Doru Krupievu i odveo je zlataru. Tada se zaljubio u nju i iz te zaljubljenosti zapoinju svi problemi koji se javljaju u romanu. U cijelom se romanu objanjava njihova ljubav i sudbina koja je na alost rastavila Doru i Pavla koji je iz plemike obitelji pa se opisuje povijest njegove obitelji, a iz te fabule saznajemo puno i o povijesti grada Zagreba, o dvorcu Medvegdradu i njegovom vlasniku Stjepku Gregorijancu, koji je i njegov otac. Grga okolin je jedan zao ovjek i tat, a uvrijedila ga je Dora Krupieva kada se nije htijela oeniti za njega. Radio je kao brija u Zagrebu. On je nju prvo volio, a onda ju je zamrzio i htjeo joj se osvetiti zbog sramote koju mu je nanjela. Iz uvodnog ulomka se vidi da je Grga okolin udan svat i suhonjast truljak. Imao je debelu glavu kao glava od kupusa, imao je guste obrve i male, crne oi. Grga okolin je bio pijanac koji je imao bodljive oi osim kad nije bio pijan. To zakljuujem po tome to se u ulomku kae, citiram, kada ih nije vinska magla zastirala. Zbog toga je imao i crven nos koji je bio tup i irok i savinut malo prema gore. Nije imao bradu. Njegov izgled je bio kao i njegov karakter, odnosno nije ga imao ili je u najboljem sluaju bio slab karakter. Njegov vanjski opis odgovara njegovom unutarnjem opisu. Kakav je bio izvana, takav je bio i u dui. To to je imao crven nos i bio pijanac enoa iskoritava da bi se narugao Grgi okolinu. Na taj nain on njega karikira. Izbor rjei to potvruje zato jer puno pijanaca tako izgleda kada previe piju pa im se mnogi ljudi rugaju. Zato je i izbor rjei u Grginome opisu vrlo teak i eli ga prikazati kao pijanca. I u drugome ulomku se govori da je Grga okolin volio piti rakiju. Kada je sjeo meu bake i kada je tapom crtao slova po blatu. Sa bakama je ogovarao Doru Krupievu zbog toga to se nije htjiela oeniti za njega. Ona je njega osramotila i on joj se htjeo osvetiti pa je o njoj smiljao razne prie koje nisu bile istina. To se vidi iz citata Da, Dora, Dora, Krupieva Dora. Mene i moju bokariju odbila. Premlada je, ree. Dakako, gospodstva joj se hoe. Ogrebla bi nu koicu kao majstorica. Sad? - Sad je-dobro, sad se dobavlja gospotine, sad se bojim da e skoro i prestara biti. Ja bogac, kako sam poten i svaki boji stvor potenim cijenim, rekoh kad mi je ono pred nosom vrata zatvorila bila:. Sve je to izmiljao kako bi joj napakostio. Ona ga nije htjiela zbog toga to je bio star i ruan i zbog toga to je bio pijanac. Noj se vie sviao Pavle Gregorijanac koji je bio mlad i iz plemike obitelji, a ona nije. U Pavla je bila zaljubljena druga ena, barunica Klara iz Samobora, te je ona pomagala Grgi okolinu da se osveti Dori. Zbog ljubomore je Grga okolin uspio otrovati vodu koju je popila Dora pa se otrovala i ubrzo umrla. Prevario ju je i rekao da mu je voda gorka i nagovorio je Doru da je proba. Kada je Dora probala vodu, umrla je. Dora nije bila iz plemike obitelji, nego je bila iz graanske obitelji, odnosno ivjela je u gradu. Tako je Grga okolin imao mogunost da se u gradu zamaskira u vojnika i da trai Doru vode, a ona je poslije od te vode umrla. Radi svega toga to je uinio Dori Krupievoj i radi toga to se nije najbolje razumijo u politiku, Grga okolin je isto tako pravedno kanjen. Zavrava kao neki jadnik zbog svog zlodjela i zbog svoje ljubomore. On isto tako umire kukaviki kada je bjeao od potjere zbog svojih zlodjela. Meni se roman jako svidio, a nadam se da se vama svia moj esej.

Vrednovanje eseja Lik intriganta u enoinu romanu Zlatarovo zlato Sadrajno oblikovanje eseja: - Esej nema dobro razraenu trodijelnu kompoziciju. - Tekst eseja nije dobro podijeljen na odlomke: prvi je odlomak predugaak, zakljuni je prekratak, a razradbeni dio eseja nije uope podijeljen na odlomke. - Pisac i djelo nisu smjeteni u knjievnopovijesni kontekst.

76

- Iz prvih se reenica nita ne moe rei o temi eseja. - Prve reenice zapravo su ono to smo nazvali lupetanje. - Nije jasno naglaena tema drugog odlomka. - Tvrdnja u prvoj reenici nevjeto i prenaglaeno istie vrijednost enoina romana. - U drugoj se reenici navodi nekoliko enoinih djela premda u smjernicama nije reeno da ih treba navesti. - Neki se podaci krivo navode: Prijan Lovro je pripovijest, a ne roman. - U cijelome eseju nije pokazano dovoljno knjievnoteorijsko znanje: npr. rabi se izraz koji kae da se enoa narugao Grgi umjesto izraza koji upuuju na ironiju i satiru, to upuuje na nepoznavanje pojmova iz teorije knjievnosti. - Puno je reenica potroeno na vanjski opis Grge okolina, a mogao se opisati u jednoj ili najvie dvije reenice. - Pavle Gregorijanac spominje se na poetku i na kraju eseja umjesto da je sve vano uz njega objanjeno prilikom njegova prvog spominjanja u uvodnom odlomku. - Naglasak je na prepriavanju radnje romana. - Esej je predugaak: sadri ak 724 rijei. - Pisac eseja obraa se ocjenjivau u zadnjoj reenici, to je nedopustivo. Smislena povezanost eseja: - Na smjernice se nije odgovaralo prema loginom redoslijedu i smislu, nego je esej napisan redom kojim su poredane u zadatku. - Zadnja reenica prvoga odlomka je preduga, posve nelogina i nejasna. - Kraj je posve nejasan i nelogian: zato se Grga okolin nije razumio u politiku? - Ne rabe se dosljedno kljune rijei iz smjernica koje potiu prenoenje smisla unutar eseja (nema kljunih rijei poput: fabularna linija, povezanost fabularnih linija, intrigant, osobina itd.). - Veina reenica nije smisleno povezana. - Nije napravljena poveznica prema drugome odlomku, nego on odjednom poinje priom o Grgi okolinu. - Bez potrebe i bez razumijevanja prepisuju se izrazi udan svat, suhonjast truljak i bodljive oi. - Koristi se izraz teak izbor rijei za koji nije tono jasno to znai. - Citat je prekinut na neobinom mjestu, nakon dvotoke, pa se ne uoava puni smisao reenice. Prikladan stil: - Prevladava razgovorni, a ne esejistiki stil. Reenice su siromane, nevjeto konstruirane, ne rabe se ni retorika, ni poetska sredstva izraavanja te se ne ostavlja dojam znanja. Tako se na primjer rabi pejorativ (pogrdni izraz) pijanac, a ne rije alkoholiar, ime se banalizira tekst. - Koristi se predugaak citat. Odabir rijei: - Na poetku se posve neopravdano rabi rije spektakularno. - U eseju se krivo rabi rije oeniti (Dora se nije htijela oeniti za njega, umjesto udati). Pravopisna tonost: - U tekstu ima puno pravopisnih pogreaka: imterpretacija umjesto interpretacija, citat nije dobro pravopisno oznaen, ima nekoliko krivo stavljenih zareza (npr. ispred veznika te), nema toke na kraju odlomka, krivo su napisane rijei Hrvatskih, Senjske, redni broj 16 (bez toke), plemike, htijela, htjeo, brija, nanjela, rjei. Gramatika tonost: - U eseju ima vie gramatikih pogreaka. Rabi se sa bakama umjesto s bakama; umjesto veznika zato to, krivo se rabi veznik zato jer; pri kraju eseja rabi se radi svega i radi toga (namjera), umjesto zbog svega i zbog toga (uzrok).

77

78

8. VJEBE PISANJA ESEJA


U nastavku prirunika nalaze se cjelovite vjebe za pisanje eseja. Kako je cilj ovoga prirunika osposobiti vas za pisanje eseja, a napose eseja na dravnoj maturi, naslovi su knjievnih djela preuzeti iz ispitnih kataloga za polaganje dravne mature 2009./2010. kolske godine. Na taj su nain radnim prirunikom obuhvaena djela koja se na maturi mogu pojaviti u dijelu za pisanje eseja. Neka su posluila kao radni materijal na kojemu se objanjava teorija pisanja eseja, neka su posluila kao primjeri, a neka e posluiti kao vjebe. U dijelu koji se bavi vjebama zastupljeni su: Ivan Gunduli (Suze sina razmetnoga), Honore de Balzac (Otac Goriot), Fjodor Mihajlovi Dostojevski (Zloin i kazna), Miroslav Krlea (Baraka Pet Be) i Ante Kovai (U registraturi). No moram upozoriti da unato tome to su ovdje navedeni naslovi knjievnih djela koji su na popisu za dravnu maturu, nikako ne moete biti sigurni da e upravo ovdje navedeni ulomci i smjernice biti u zadacima za pisanje eseja. Ispitivai iz navedenih djela mogu izabrati bilo koji dio teksta, odnosno bilo koji ulomak, a uz njega smjernice koje ne moraju ni izbliza sliiti ovdje navedenim smjernicama. Unato tome, uvjebate li dovoljno dobro nain na koji se piu eseji, ionako e vam biti svejedno koji su ulomci odabrani i koje su smjernice navedene. Kako biste uspjeno napisali esej, najvanije je steeno znanje o pisanju eseja uvjebati na vie primjera. To ete najbolje postii budete li napisali eseje koji su ovdje zadani za vjebu. Kada budete pisali eseje na dravnoj maturi, morat ete puno znati o povijesti knjievnosti i knjievnoj teoriji, no kako bismo vam ovdje olakali, za potrebe svakoga od eseja navedeni su pomoni tekstovi, odnosno neki relevantni knjievnopovijesni i knjievnoteorijski podaci. To, ponavljam, nikako nije dovoljno da bi se dobila izvrsna ocjena iz eseja na dravnoj maturi, ali je i vie nego dovoljno da na ovim konkretnim vjebama nauite kako se piu eseji. Ovdje su navedeni ulomci koji se najee koriste na nastavi hrvatske knjievnosti, a smjernice su sastavljene tako da daju odgovore na najea pitanja i probleme s kojima se pri analizi i interpretaciji tih knjievnih djela susreemo. Zadaci za vjebu opremljeni su kraim pomonim tekstovima. Takvih pomonih tekstova nee biti na dravnoj maturi! Oni ovdje slue samo kao pomo, i to samo za vjebe koje su ovdje navedene, premda e vam sigurno koristiti i na dravnoj maturi. Stoga, navedene je podatke potrebno proitati, nauiti i proiriti elite li biti posve uspjeni u pisanju eseja. Vjebe se sastoje od ispitnog i pomonog dijela. Pomoni dio sadri tekstove koji e vam sigurno pomoi prilikom pisanja svakog pojedinog eseja-vjebe:

Ispitni dio sadri: 1. kratku uputu 2. ulomak knjievnog djela 3. smjernice 4. naputke za pisanje eseja koje treba nadopuniti tekstom ili slino, a podijeljeni su u dva dijela: dio koji slui za vjebanje pisanja natuknica i koncepta te dio koji slui za vjebanje pisanja eseja (list za istopis). Pomoni dio sadri: 1. Krai povijesni dio koji donosi obiljeja pisca i obiljeja razdoblja. 2. Knjievnopovijesni dio koji donosi osnovna obiljeja i funkciju odreenoga knjievnog djela s obzirom na knjievno razdoblje u kojemu je nastalo. 3. Knjievnoteorijski dio koji razvija temeljna obiljeja i posebnosti knjievnoga djela.

79

Vjeba 1.
Napiite interpretativni esej na temelju ulomka iz romana Otac Goriot Honorea de Balzaca
Pred vama je ulomak iz romana Otac Goriot H. de Balzaca. Pozorno ga proitajte, a zatim proitajte i smjernice navedene za pisanje kolskog eseja ispod tekstova. Redoslijed smjernica ne obavezuje vas u vaem oblikovanju eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Prvo napiite koncept na listu predvienom za to, a zatim oblikovani kolski esej uredno prepiite na listove za istopis. Pazite da va esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, to ovisi o tome piete li esej na osnovnoj ili vioj razini. Na osnovnoj razini esej mora imati od 350 do 500 rijei, a na vioj od 400 do 600 rijei.

Ulomak
(Ulomak je preuzet iz Balzacova romana Otac Goriot) Prirodno namijenjeno za potrebe pansiona, prizemlje se sastoji od salona osvijetljena dvama prozorima s ulice i u koji se ulazi kroz staklena vrata. Ta je prva prostorija povezana s blagovaonicom, koju od kuhinje odvaja stubite kojemu su stepenice nainjene od drveta i od obojenih i uglaanih ploica. Nita nije alosnije vidjeti od toga salona namjetenoga naslonjaima i stolicama presvuenima tkaninom od strune s naizmjeninim zagasitim i svijetlim prugama. U sredini se nalazi okrugao stol s ploom od svetoanskog mramora, a resi ga posluavnik od bijeloga porculana ukraena napol izbrisanim zlatnim arama kakav se danas posvuda susree. Ta je prostorija, s prilino loim podom, do visine prsa obloena oplatama. Ostatak je zidova presvuen lakiranim papirom na kojemu su prikazani glavni prizori iz Telemaha, a klasini su likovi obojeni. Ploha izmeu reetkastih prozora nudi stanarima pansiona sliku gozbe to ju je Kalipso priredila Uliksovu sinu. Ve etrdeset godina ta slika pobuuje ale mladih stanara, koji vjeruju da se mogu uzdii iznad svoga poloaja rugajui se ruku na koji ih osuuje njihova bijeda. Kameni kamin, u kojem uvijek isto ognjite potvruje da se vatra u njemu loi samo u posebnim prilikama, ukraeno s dvjema vazama punima umjetnoga cvijea, staroga i zatoenoga, koje prave drutvo uri njihalici od plavkastoga, vrlo neukusna mramora. Ta prva prostorija odie mirisom za koji u jeziku nema imena, a koji bi valjalo nazvati mirisom pansiona. To je miris po zatvorenom prostoru, po plijesni, po ueenoj masnoi; u ovjeku izaziva studen, vlaan je njuhu, prodire u odjeu; on je kao zadah blagovaonice u kojoj se netom rualo; zaudara po suu, smonici, ubonici. Moda bi se mogao i opisati kad bi se pronaao postupak za odreivanje koliina osnovnih i odvratnih sastojaka to ih ovamo unose kataralne i suigeneris isparine svakoga pojedinog stanara, mlada ili stara. Pa ipak, unato svemu tomu potpunom uasu, ako taj salon usporedite sa susjednom blagovaonicom, nai ete da je tako otmjen i mirisan kao to mora biti budoar. Ta je blagovaonica, potpuno obloena drvetom, neko bila obojena bojom koja je danas nerazaznatljiva i sada tvori podlogu u koju je prljavtina utisnula svoje slojeve i tako iscrtala neke udnovate likove. U nju su nabacani zamateni ormari za sue na kojima stoje mutne okrnjene boce, obrui za ubruse od nejednako svjetlucave kovine, gomile tanjura od debela porculana, s plavim rubovima, kakvi se izrauju u Tournaiu. U jednom je kutu smjetena kutija s pretincima oznaenima brojevima u kojoj se dre, zamrljani ili jelom ili vinom, ubrusi svih stanara pansiona. Tu se susree onaj neunitivi namjetaj koji je odasvuda prognan, ali se nalazi smjeten ovdje kao to su podrtine civilizacije smjetene u Bolnici neizljeivih. Tu moete vidjeti barometar s kapucinom koji se pojavljuje kada pada kia, grozne gravure koje oduzimaju tek, sve u okvirima od lakirana crnog drveta proarana zlatom, zidni sat od kornjaevine s bakrenim umetcima, zelenu pe, Argandove uljanice na kojima se praina pomijeala s uljem, dugaak stol prekriven votanim platnom dovoljno zamaenim da aljiv vanjski gost na njemu moe ispisati svoje ime sluei se prstom kao pisaljkom, obogaljene stolice, jadne male hasure od rogozine koja stalno ispada, ali se nikada ne gubi, zatim bijedne grijalice s okrhnutim rupicama i pokidanim arkama u kojima drvo samo pougljenjuje.

80

Da bi se objasnilo koliko je taj namjetaj star, ispucan, truo, klimav, izjeden od crva, okljatren, osakaen, oronuo, dotrajao, valjalo bi ga podrobnije opisati, ime bi se ova pripovijest odvie oduljila, to nam nestrpljivi itatelji ne bi oprostili. Crveni je pod pun udubina nastalih od vrstoga ribanja i bojenja. Tu, napokon, kraljuje bijeda bez poezije, krta, na sebe usredotoena, pohabana bijeda. Ako jo i nije sasvim blatnjava, puna je mrlja; ako i nije poderana i u ritama, ubrzo e je zahvatiti trule. Ta je soba u svom punom sjaju u trenutku kada maak gospoe Vauquer, oko sedam sati ujutro, prije svoje gospodarice ulazi ovamo, skae po ormarima za sue, njuka mlijeko u zdjelama to su pokrivene tanjurima, te zapoinje sa svojim jutarnjim predenjem. Doskora se pojavljuje udovica, nakinurena u kapi od tila pod kojom visi loe privren pramen lane kose, koraa, vukui iskrivljene papue. Njezino starako, debeljukasto lice iz kojega stri nos nalik na papigin kljun, njezine oble ruice, njezina osoba tusta kao crkveni takor, njezine odve bujne i oputene grudi sve je to u skladu s ovom sobom u kojoj nesrea polagano kaplje, u kojoj se uurila spekulacija, a gospoa Vauquer njezin topao smrdljivi zrak udie bez gaenja. Njezino lice svjee kao prvi jesenski mraz, njezine oi okruene borama s izrazom koji ide od smijeka propisanog za plesaice do zajedljivog mrtenje lihvara, napokon, itava njezina osoba objanjava pansion kao to pansion podrazumijeva njezinu osobu.
Prevela Divna Marion

Smjernice:
- Smjestite pisca i djelo u knjievnopovijesno razdoblje. - Roman Otac Goriot dio je velikog Balzacova ciklusa. Kako se zove taj ciklus? - Jedno od obiljeja realizma jest detaljan opis prostora. Ukaite citatom na jedan od takvih opisa i obrazloite ga. - Na koji nain opis prljavtine salona gospoe Vauquer djeluje na itatelja? - Balzac u svojim opisima likova stvara prave literarne portrete. Postoji li odreeni red i odreena metodinost u opisu gospoe Vauquer? - Tehnika Balzacova opisivanja gotovo uvijek sadri tri elementa: vizualni, psiholoki i socioloki. - Na koji nain Balzac ostvaruje doivljaj vanjskog opisa likova i prostora? - Na koji je nain opis salona povezan s psiholokim karakteristikama gospoe Vauquer? - Na koji je nain opis salona povezan sa socijalnim statusom gospoe Vauquer? - Koji su glavni likovi u ovom romanu i to znate o njihovu socijalnom statusu?

81

Priprema za sastavljanje koncepta: pisanje natuknica ica


- Prvo proitajte sve smjernice. - U svakoj smjernici podvucite kljune rijei. - Iz smjernica uz pomo kljunih rijei napiite natuknice dajui kratak odgovor na smjernicu i/ili pitanje.

____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________

82

Nakon to ste napisali natuknice:


- odredite koju ete natuknicu koristiti u uvodnom odlomku najvie dvije (upiite njezin redni broj u krui ispred natuknice) - odredite koju ete natuknicu koristiti u zakljunom odlomku najvie dvije (obavezno u njoj spomenite i kljunu rije iz uvodnog odlomka te nekoliko kljunih rijei iz razradbenih odlomaka) - odredite koje ete natuknice koristiti u razradbenim odlomcima (upiite u krui redne brojeve natuknica tako da ih poredate po odreenom smislu).

Pisanje koncepta
Prije nego to zaponete od natuknica sastavljati koncept, porazmislite o poveznicama.

S natuknicama trebate uiniti sljedee:


- odredite i zaokruite kljunu rije u funkciji poveznice izmeu uvodnog i zakljunog odlomka - odredite i podvucite kljune rijei u funkciji poveznica izmeu susjednih odlomaka (koliko imate odlomaka, toliko morate imati i poveznica).

U ovome dijelu proirit ete svoje odgovore (natuknice) pretvarajui ih u reenice. Pri tome trebate uporabiti korisne izraze navedene u uputama za pisanje eseja (poglavlje 6. ove knjige). Zaponite pisati koncept tako to ete proiriti natuknice te uporabiti poveznice. Ostavljajte uvijek jedan redak razmaka. Prilikom pisanja natuknica i koncepta koristite se pomonim tekstovima, navedenim uz ovu vjebu, koji daju podatke o piscu, djelu, razdoblju te knjievnopovijesnim i knjievnoteorijskim obiljejima djela.

83

List za koncept
_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

84

_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

85

Koraci za provjeru postupka prije samog pisanja eseja:


Prekriite kvadrati na kraju svakog retka ukoliko ste obavili zadane zadatke!

1. Jeste li proitali sve smjernice? 2. Jeste li u svakoj smjernici podvukli kljune rijei? 3. Jeste li iz smjernica uz pomo kljunih rijei napisali natuknice, odnosno odgovorili na smjernicu i/ili pitanje? 4. Jeste li odredili koje e natuknice pripadati uvodnom odlomku, koje razradbenim odlomcima, a koje zakljunom odlomku? 5. Jeste li ispred svake natuknice u krui upisali redni broj kako biste odredili kojim ete redom u eseju odgovarati na smjernice i pitanja? 6. Jeste li odredili kljune rijei u funkciji poveznica izmeu uvodnog i zakljunog odlomka? 7. Jeste li koristili odgovarajue kljune rijei kao poveznice meu susjednim odlomcima? 8. Jeste li se koristili pomonim tekstovima koji opisuju pisca, djelo, razdoblje te knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja djela? 9. Jeste li koristili dovoljno korisnih izraza, i na odgovarajui nain, kako biste u eseju ukazali da poznajete knjievnoteorijsku i knjievnopovijesnu problematiku? 10. Jeste li jasno u grakom i sadrajnom smislu izrazili uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio? 11. Jeste li prebrojili rijei?

Pisanje eseja
Prepiite oblikovani tekst uredno i itko na obrazac za pisanje eseja.

Ne zaboravite:
1. jasno odrediti trodijelnu strukturu eseja (uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio) 2. svaki odlomak uvui za jedan do dva centimetra 3. posebnu pozornost posvetiti tonosti pravopisa i gramatike.

86

List za istopis

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

87

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

88

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

89

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

90

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

Na kraju jo jednom proitajte esej i provjerite jeste li napisali posve pravopisno i gramatiki toan esej!

91

Pomoni tekstovi uz interpretativni esej na temelju ulomka iz romana Otac Goriot Honora de Balzaca Obiljeja pisca
Honor de Balzac (1799.-1850.) predstavnik je francuskog realizma. Svjetsku je slavu stekao kao romanopisac i pripovjeda ta kao vrstan dramatiar. U Parizu pokuava napraviti brzu knjievnu karijeru, ali razoaran prvim neuspjesima te u elji da to prije postigne drutveni uspon, uputa se u neuspjele poslove i zapada u dugove koje cijeloga ivota otplauje. Zbog silne elje da uspije postao je slavan za ivota te bio prozvan Danteom svoga doba. Bio je izuzetno plodan pisac koji je u dvadesetak godina stvorio golemi opus: devedesetak romana, etrdeset i pet drama, a napisao je i cijeli niz pripovijesti i novela. Godine 1842. objedinjuje vlastita djela u jedinstveni ciklus pod nazivom Ljudska komedija koji sadri galeriju od oko 2000 likova. Ciklus eli dati zaokruenu sliku suvremenoga francuskog drutva te iznijeti svoje poglede na svijet. Ciklus se sastoji od Studija iz drutvenog ivota, Analitikih studija, Filozofskih studija. Studije iz drutvenog ivota ine Prizori iz parikog, seoskog, vojnog i politikog ivota. Znaajnija djela ciklusa su primjerice romani Eugenie Grandet, Otac Goriot, Roak Pons, Propale iluzije.

Obiljeja razdoblja
Realizam je knjievno razdoblje koje traje otprilike od 1830. do 1870. godine, a naziv je nastao od latinske rijei realis, to znai stvaran. U tom se razdoblju dogaa brzi napredak tehnike i prirodnih znanosti te se javljaju problemi industrijalizacije u okviru liberalnog kapitalizma koji snano djeluju na knjievnost i umjetnost. Zbog toga realizam razvija zanimanje za drutveni, politiki i kulturni ivot, a pozitivizam postaje vodea lozofska doktrina stoga to stvari nastoji prikazati onakvima kakve zaista jesu. to se tie knjievnosti, dogaa se promjena u odabiru knjievnih tema: smanjuje se zanimanje za povijesnu grau, za prolost i nepoznate narode, a u prvi plan izbijaju socioloki i psiholoki aspekti. Zbog toga se uvode junaci iz svakodnevnoga ivota i iz svih drutvenih slojeva. Oni se kreu u obinim ivotnim prostorima (ulice, gostionice, sobice, kazalita), a opisi interijera i eksterijera otkrivaju socijalnu pozadinu koja odreuje postupke, ponaanje, psihologiju likova i njihov svjetonazor. Jedno od obiljeja realizma jest i junak koji nastoji proniknuti u drutvene odnose i doivjeti drutveni uspon. Roman postaje glavna knjievna vrsta zbog toga to pripovjedni tekst lake opisuje realnu stvarnost. Zbog toga je realistiki pripovjeda uglavnom u 3. licu, nenazoan u radnji i objektivan. Fabula slijedi kronoloki slijed zbivanja i rijetko se kad razvijaju digresije i retardacije u pripovjednom postupku. Razvijaju se unutranji monolog i struja svijesti kao pripovjedne tehnike. Dogaaji su povezani uzrono-posljedinim odnosima i logino proizlaze jedni iz drugih. Najznaajniji predstavnici realizma su: Honor de Balzac, Gustave Flaubert, Marie-Henri Beyle Stendhal, Henry Fielding, Charles Dickens, Thomas Hardy, William Makepeace Thackeray, Lewis Caroll, Herman Melville, Mark Twain, Lav Nikolajevi Tolstoj, Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Ivan Sergejevi Turgenjev.

Obiljeja djela knjievnopovijesni dio


Roman Otac Goriot Honorea de Balzaca pripada realizmu. Balzac ga je navodno napisao samo u etrdeset dana, doim je objavljivanje romana zapoelo u nastavcima u asopisu Revue de Paris od 1834. do 1835. godine. Roman sadri i mnoge elemente romantizma to se posebno dobro vidi u npr. vrlo zapletenim i nevjerojatnim intrigama. Ovaj romanu daje sliku parikoga drutva s poetka 19. st. Radnja se dogaa u Parizu, a pozornost plijeni pansion gospoe Vauquer kao jedno osobito mjesto na kojem se susreu svi za roman vani likovi meu kojima se istiu Rastignac, Vautrin i otac Goriot. Vrijeme radnje tee od 1819. (poetak studenog) do 1820. godine, a mjesto radnje jest Pariz. Glavni je lik Eugne Rastignac, potomak osiromaene plemike provincijske obitelji, koji dolazi u Pariz kako bi studirao pravo i doivio drutveni uspon. Rastignac je predstavljen kao spona izmeu malograanske sredine (pansion) i aristokratskog drutva (pariki saloni). Njemu nasuprot pojavljuje se Vautrin. On je odbjegli robija pod lanim imenom, a bavi se mutnim poslovima. Upravo on

92

savjetuje Rastignacu nemilosrdnost u meuljudskim odnosima i izigravanje zakona. Otac Goriot osiromaeni je tvorniar tjesteninom, sve daje voljenim kerima koje ga nemilosrdno materijalno iskoritavaju.

Obiljeja djela knjievnoteorijski dio


Otac Goriot roman je iz ciklusa Ljudska komedija, a ulazi u Prizore iz parikog ivota. Moe se denirati kao drutveni roman. U romanu se razvijaju tri fabule: Goriot i njegove keri, Vautrin i njegovi poslovi te Rastignac i njegova elja za uspjehom. Sve su tri fabule povezane istom problematikom, a to je drutveni uspon pojedinca. Uz njih se otvara jo problematika bolesne oinske ljubavi, problematika novca i materijalnog bogatstva kao smisla ivota te problematika ljubavi, mrnje, zloina, moralne izopaenosti itd. Roman se temelji na pripovijedanju, a pripovjeda pripada tzv. objektivnom tipu: pripovijeda u 3. licu jednine. U Balzaca se pojavljuje i unutranji monolog kao jedna od pripovjedakih tehnika. Uz pripovijedanje u romanu su osobito vani detaljni opisi. Osobito se dobro opisuje prostor i likovi. Kod Balzaca se gotovo svaki opis sastoji od tri sastavnice: vizualne, socioloke i psiholoke. One se meusobno proimaju te jedna odraava drugu. Prilikom opisa prostora postoji odreeni red, kao i kod opisa ljudi. Opisivanje poinje opisom eksterijera, a potom se prelazi na opis interijera. Interijer se opisuje tako da se prvo odreuje njegova veliina odnosno mjere zidovi, stubita itd. Potom se opisuje strop pa pod. Nabrajanje se javlja kao vrlo vaan postupak prilikom opisivanja. Tek se nakon toga prelazi na opis dominantnih predmeta u interijeru. Opis lika polazi od opisa glave, a potom se redom opisuju drugi dijelovi tijela. Povezanost je opisa prostora i likova funkcionalna na nain da slika ujedno oznaava osobu odreenih moralnih naela. To znai da se opis podudara s realnim socijalnim statusom lika, ali ne prema naelu: bijedna slika siromaan i lo ovjek ili krasna slika bogat i moralan ovjek. Balzac u tome smislu prilikom opisa stvara odreene tipove likova koji mogu biti opisivani u razliitim kontekstima te se tek uoavanjem i analizom tih konteksta uoava psiholoki prol lika koji Balzac eli opisati.

93

Vjeba 2.
Napiite interpretativni esej na temelju ulomka iz djela Ivana Gundulia Suze sina razmetnoga
Pred vama je ulomak iz poeme Suze sina razmetnoga I. Gundulia. Pozorno ga proitajte, a zatim proitajte i smjernice navedene za pisanje kolskog eseja ispod tekstova. Redoslijed smjernica ne obavezuje vas u vaem oblikovanju eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Moete se posluiti listovima za koncept, a zatim svoj kolski esej uredno prepiite na listove za istopis. Pazite da va esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, to ovisi piete li esej na osnovnoj ili vioj razini. Na osnovnoj razini esej mora imati od 350 do 500 rijei, a na vioj od 400 do 600 rijei.

Ulomak
(Ulomak je preuzet iz Gundulieve poeme Suze sina razmetnoga)

40. Mru kraljevstva, mru gradovi, I njih plemstvo trava krije; A jer je umrli ivot ovi, oek u srcu miran nije; A svaki dan vidi oito, Da nije nitar vjekovito. 41. Vrijeme hara stanac kami, I estoko gvoe izjeda; A hoemo mi, da nami, Ki smo od zemlje, svrhe ne da? A ako ivot na je zgledan, Vas nije drugo, neg hip jedan. 42. to je bilo, prolo je vee, to ima biti, jo nij toga; A to je sada, za as ne e Od proastja ostat svoga, Na hipu se vrijeme vrti, Jedan hip je sve do smrti.

94

43. Ah, da u to moe rijeti, Da se uzda vee odi? Je da u vrijeme? Vrijeme leti, I u dohodu svom prohodi; Zgledaj ga si, svid se, tko si, Ufaj, kaj se, moli, prosi.

Smjernice:
- Gundulieva je religiozna poema Suze sina razmetnoga podijeljena na tri dijela. Obrazloite alegorijsko tumaenje tih cjelina. - Smjestite pisca i djelo u knjievnopovijesni kontekst. - Koji stih Gunduli rabi u Suzama sina razmetnoga? - Djelo je pisano kienim stilom, obiluje pjesnikim gurama. Kako to objanjavate? Pronaite u ulomku i navedite primjere za metaforu, eufemizam i antitezu. - Na koji se nain izraz Ufaj, kaj se, moli, prosi moe povezati s protureformacijskim utjecajima u knjievnosti? - to bi bila tema u navedenim ulomcima pjesme? - Navedite i obrazloite nekoliko motiva na temelju kojih Gunduli gradi temu.

95

Priprema za sastavljanje koncepta: pisanje natuknica ica


- Prvo proitajte sve smjernice. - U svakoj smjernici podvucite kljune rijei. - Iz smjernica uz pomo kljunih rijei napiite natuknice dajui kratak odgovor na smjernicu i/ili pitanje.

____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________

96

Nakon to ste napisali natuknice:


- odredite koju ete natuknicu koristiti u uvodnom odlomku najvie dvije (upiite njezin redni broj u krui ispred natuknice) - odredite koju ete natuknicu koristiti u zakljunom odlomku najvie dvije (obavezno u njoj spomenite i kljunu rije iz - uvodnog odlomka te nekoliko kljunih rijei iz razradbenih odlomaka) - odredite koje ete natuknice koristiti u razradbenim odlomcima (upiite u krui redne brojeve natuknica tako da ih poredate po odreenom smislu).

Pisanje koncepta
Prije nego to zaponete od natuknica sastavljati koncept, porazmislite o poveznicama.

S natuknicama trebate uiniti sljedee:


- odredite i zaokruite kljunu rije u funkciji poveznice izmeu uvodnog i zakljunog odlomka - odredite i podvucite kljune rijei u funkciji poveznica izmeu susjednih odlomaka (koliko imate odlomaka, toliko morate imati i poveznica).

U ovome dijelu proirit ete svoje odgovore (natuknice) pretvarajui ih u reenice. Pri tome trebate uporabiti korisne izraze navedene u uputama za pisanje eseja (poglavlje 6. ove knjige). Zaponite pisati koncept tako to ete proiriti natuknice te uporabiti poveznice. Ostavljajte uvijek jedan redak razmaka. Prilikom pisanja natuknica i koncepta koristite se pomonim tekstovima, navedenim uz ovu vjebu, koji daju podatke o piscu, djelu, razdoblju te knjievnopovijesnim i knjievnoteorijskim obiljejima djela.

97

List za koncept
_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

98

_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

99

Koraci za provjeru postupka prije samog pisanja eseja:


Prekriite kvadrati na kraju svakog retka ukoliko ste obavili zadane zadatke!

1. Jeste li proitali sve smjernice? 2. Jeste li u svakoj smjernici podvukli kljune rijei? 3. Jeste li iz smjernica uz pomo kljunih rijei napisali natuknice, odnosno odgovorili na smjernicu i/ili pitanje? 4. Jeste li odredili koje e natuknice pripadati uvodnom odlomku, koje razradbenim odlomcima, a koje zakljunom odlomku? 5. Jeste li ispred svake natuknice u krui upisali redni broj kako biste odredili kojim ete redom u eseju odgovarati na smjernice i pitanja? 6. Jeste li odredili kljune rijei u funkciji poveznica izmeu uvodnog i zakljunog odlomka? 7. Jeste li koristili odgovarajue kljune rijei kao poveznice meu susjednim odlomcima? 8. Jeste li se koristili pomonim tekstovima koji opisuju pisca, djelo, razdoblje te knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja djela? 9. Jeste li koristili dovoljno korisnih izraza, i na odgovarajui nain, kako biste u eseju ukazali da poznajete knjievnoteorijsku i knjievnopovijesnu problematiku? 10. Jeste li jasno u grakom i sadrajnom smislu izrazili uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio? 11. Jeste li prebrojili rijei?

Pisanje eseja
Prepiite oblikovani tekst uredno i itko na obrazac za pisanje eseja.

Ne zaboravite:
1. jasno odrediti trodijelnu strukturu eseja (uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio) 2. svaki odlomak uvui za jedan do dva centimetra 3. posebnu pozornost posvetiti tonosti pravopisa i gramatike.

100

List za istopis

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

101

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

102

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

103

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

104

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

Na kraju jo jednom proitajte esej i provjerite jeste li napisali posve pravopisno i gramatiki toan esej!

105

Pomoni tekstovi uz interpretativni esej na temelju ulomka iz djela Ivana Gundulia Suze sina razmetnoga Obiljeja pisca
Ivan Gunduli dubrovaki je pjesnik i dramatiar (9. 1. 1589. 8. 12. 1638.) iz razdoblja baroka. Potjee iz ugledne vlastelinske obitelji. Zavrio je humanistiku gimnaziju, preuzima niz dravnih dunosti, dva je puta bio knez u Konavlima te je 1634. izabran za senatora. Suvremenici su mu dali nadimak Maica. U predgovoru svojim Pjesnima pokornim kralja Davida spominje da je u mladosti pisao pjesme, kako kae, pjesni tatijeh i ispraznijeh, a naziva ih porodi od tmine. U mladosti je napisao i deset drama (Galatea, Dijana, Armida, Posvetilite ljuveno, Prozerpina ugrabljena, erera, Kleopatra, Arijadna, Adon, Koraljka od ira) za koje kae da su bile prikazivane s velicijem slavam. Od melodrama sauvane su samo etiri, a dvije u potpunosti (Arijadna i Prozerpina ugrabljena). Strukturirane su prema modelu barokne melodrame, ujedinjujui rije, glazbu, ples, pokret i glumu. U svojoj zreloj fazi djeluje u duhu katolike obnove. Gunduli tek djela nastala u tom razdoblju svoga ivota smatra punovrijednima. Tako u Rimu 1621. objavljuje Pjesni pokorne kralja Davida, a 1622. i 1623. izlaze u Veneciji dva uzastopna izdanja Suza sina razmetnoga. Tih godina na temelju mitske prie nastaje i Dubravka, 1628., pastorala u tri ina s korskim dijelovima. Ep Osman smatra se vrhuncem Gundulieva pjesnitva. Od 20 pjevanja dva (XIV. i XV.) u prijepisima nedostaju pa se pretpostavlja da su izgubljena ili moda nisu ni napisana. Najuspjenije ih je dopunio Ivan Maurani. Gunduli se proslavio jo za ivota te je kao klasini pjesnik dobio vanu ulogu i u kulturnoj matrici moderne hrvatske nacije, ponajprije zahvaljujui kompleksnosti, irini i ambicioznosti knjievnih djela koja je napisao. Kako bi se oslikala njegova veliina, vano je znati da je na Bukovevu sveanome zastoru HNK prikazan meu muzama i umjetnikom plejadom u ulozi kralja hrvatske kulture i knjievnosti.

Obiljeja razdoblja
Pojam barok dolazi od rijei barocco koja na portugalskom znai biser nepravilnog oblika. Zapoinje nastupom reformacije sredinom 16. stoljea, a zavrava smru Luja XIV., odnosno poslije 1700. godine. Razvija poseban umjetniki izraz kroz razvoj harmonijske forme i proporcije renesanse, a posebnost se vidi u tome to istovremeno tei i pretjerivanju u nainu izraavanja. Neprestano trai izraz kojim bi se moglo rei vie nego to se s obzirom na taj izraz osjea i misli. Barokna obiljeja iz slikarstva, kiparstva, arhitekture i glazbe prelaze i na knjievnost. To je knjievnost koja nastaje pod snanim utjecajem Katolike crkve te shvaanja ivota na zemlji kao nitavnoga, odnosno puno manje vrijednoga nego to je to zagrobni ivot u Bojoj slavi. Zbog toga u knjievnosti istie suprotnosti i unutranje napetosti, istie razliku izmeu ovozemaljskog i zagrobnog ivota te je u neprestanom previranju izmeu racionalnog i iracionalnog sustava spoznaje. Na razini stilskog izraavanja naglaavaju se (i prenaglaavaju) retoriki elementi, vrlo je esta alegorija, openito se gomilaju razna sredstva stilskog izraza. Najea je uporaba metafore pa se posebno koristi konetuozna (ulanana) metafora razvijena jo u maniristikoj fazi renesansne knjievnosti. Barokna se knjievnost javlja osobito u zemljama koje su zahvaene protureformacijom. Naime, u zemljama gdje jaa reformacija, slabi mo Pape pa uz pomo umjetnosti Katolika crkva nastoji povratiti svoju dominaciju. Isusovci, protureformacijski red, kako bi obrazovali narod, puno su ulagali u barokne crkve, ali i u slikarstvo, kole te razvoj kazalita, to je sve pridonijelo i snanom bujanju barokne knjievnosti.

Barok u hrvatskoj knjievnosti


U hrvatskoj knjievnosti barok traje u 17. stoljeu, a neka knjievna djela s baroknim obiljejima nastaju i u prvoj polovici 18. stoljea. Renesansna se predodba da je svijet logina i dobro organizirana tvorevina u kojoj sve ima svoje mjesto s ovjekom u sreditu raspada te u knjievnost ponovo prodiru religijske teme naglaene reeksivnosti, osobito razmiljanja o prolaznosti ivota.

106

Uz knjievne, aktualni postaju problemi standardnog (zajednikog) knjievnog jezika. Zbog toga se knjievnost razvija u (jezinim) regijama gdje nastaju regionalni knjievni krugovi kao to su: dubrovaki, dalmatinsko-dubrovaki, kajkavski, slavonski i ozaljski. Kao najaktivniji javlja se dalmatinsko-dubrovaki knjievni krug u kojemu je, uz Junija Palmotia, Ivana Bunia Vuia, Ignjata urevia i Stijepu urevia, najvaniji predstavnik Ivan Gunduli. Meu predstavnicima ozaljskoga kruga treba istaknuti Frana Krstu Frankopana, Petra Zrinskog i Anu Katarinu Zrinski. U Slavoniji je vaan prinos baroknoj knjievnosti u prvoj polovici 18. stoljea dao Antun Kanili.

Obiljeja djela knjievnopovijesni dio


Religiozna poema Suze sina razmetnoga, objavljena 1622. u Veneciji, donosi anrovsku novinu to je prva dubrovaka religiozna poema s monolokim kazivanjem grjenika primjernoga ispovjednoga tona i pokajnikoga sadraja. Nastala je na temelju biblijske prie kao knjievnog predloka iz Evanelja po Luki te dijelom i na temelju talijanskih religiozno-didaktikih spjevova (L. Tansillo, E. Valvasone). U toj biblijskoj prii gramzivi, bahati i razmetni sin odlazi od oca uzimajui i dio nasljedstva koji mu pripada. Nakon godina raskalaenog ivota spiskao je sav novac te morao postati svinjarom i sa svinjama jesti kako bi preivio. Kada se odlui vratiti natrag ocu, skruen i prepun kajanja, otac ga prihvaa rairenih ruku i s puno ljubavi. Njegov se brat tome malo zavidno protivi, ali otac mu objanjava kako je povratak odmetnutog sina jedna od najljepih stvari koja mu se u ivotu dogodila. Suze sina razmetnoga posve se uklapaju i u protureformacijske tijekove svoga vremena zbog toga to naglaavaju povratak Katolikoj crkvi, nadu, molitvu i kajanje kao elemente preko kojih se moe stei oprost od grijeha. Reformacijske religije odbijaju davanje oprosta kao to je to do tada uobiavala Katolika crkva jer vjeruju da samo Boja milost moe ljude osloboditi od njihova grijeha. Gunduli taj gorui teoloki problem svoga vremena oblikuje na vrstan umjetniki nain te postaje uzorom mnogim slinim dijalokim ili monolokim poemama. Suze sina razmetnoga djeluju kao dijalog u dva glasa, odnosno u djelu kao da postoje dva pripovjedaa. Jedan glas (ili pripovjeda) nada se oprostu, a drugi glas grijei. Javnim se iznoenjem sinovljevih grijeha, kao alegorije svih grjenika, pokuao nadvladati strah od Boje kazne. Sin se stidi i kaje, a otac, kao alegorija dobroga Boga, prepoznaje skruenost i iskrenost te oprata sinu, kao to Bog oprata svim grjenicima.

Obiljeja djela knjievnoteorijski dio


Nakon uvoda preuzetog iz Evanelja po Luki zapoinje poema koja se sastoji od tri dijela: tzv. Prvi pla (Sagrijeenje), Drugi pla (Spoznanje) i Trei pla (Skruenje). Na razini sadraja naglasak se stavlja na razgovor oca i razmetnog sina, odnosno na sinovljevo kajanje i oevo opratanje. Alegorijsko se tumaenje u Sagrijeenju prepoznaje kao pokajnikovo sjeanje na grijehe, u Spoznanju kao grijeh i putovi spasenja od grijeha, a u Skruenju kao pokajanje, preobraenje te povratak Bogu. Poema je sroena u osmerakim sestinama (strofa od est stihova od osam slogova). Osmerac je, kao i deseterac, prirodan stih hrvatskoga jezika. Zbog toga Gunduliev odabir osmerca izvrsno izraava baroknu stilistiku kroz bogatstvo jezika, vrlo matovitu metaforiku te napose kroz usporedbe i razne gure nabrajanja. Ton poeme gotovo je propovjedniki, a jezik ki, j zik i jezik i uzvien i retoriki kien. Pria ima naglaeno alegorijsko znaenje prema kojemu dobri Bog oprata svakome tko se iskreno e iskreno s rn pokaje i skrui.

107

Vjeba 3.
Napiite raspravljaki esej na temelju ulomka iz romana Zloin i kazna F. M. Dostojevskog
Pred vama je ulomak iz romana Zloin i kazna F. M. Dostojevskog. Pozorno ga proitajte, a zatim proitajte i smjernice navedene za pisanje kolskog eseja ispod tekstova. Redoslijed smjernica ne obavezuje vas u vaem oblikovanju eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Moete se posluiti listovima za koncept, a zatim svoj kolski esej uredno prepiite na listove za istopis. Pazite da va esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, to ovisi piete li esej na osnovnoj ili vioj razini. Na osnovnoj razini esej mora imati od 350 do 500 rijei, a na vioj od 400 do 600 rijei.

Ulomak
(Ulomak je preuzet iz romana Zloin i kazna F. M. Dostojevskog)

(Raskoljnikov dolazi na informativni razgovor u policiju te inspektoru Porriju argumentira stavove koje je iznio u svom objavljenom novinskom lanku. U drugome ulomku iste te svoje stavove razlae Sonji.) A kako ste doznali da sam ja napisao taj lanak? Potpisao sam ga naime samo jednim slovom. Pa sluajno, i to ovih dana. Od urednika, poznajem se s njim neobino me zainteresirao taj va lanak. Koliko se sjeam, u njemu sam razmatrao psiholoko stanje zloinca u toku cijelog zloina. Tako je, i tvrdite da je sm zloin uvijek popraen boleu. Vrlo, vrlo originalno, ali ali mene nije zapravo zanimao taj dio vaeg lania, nego jedna misao koju ste iznijeli pri kraju lanka, ali koja je, na alost, nejasna, samo ste je nabacili. Ukratko, ako se sjeate, natuknuli ste kako toboe ima na svijetu ljudi koji mogu to jest ne da mogu, nego imaju puno pravo da poinjaju svakojaka nedjela i zloine, i da se toboe zakon ne odnosi na njih. Raskoljnikov se podsmjehne tom grubom i namjernom izvrtanju njegove ideje. Kako? to? Pravo na zloin? Ali ne valjda zbog utjecaja sredine? zapitkivae ih Razumihin ak pomalo preplaeno. Ne, ne, ne ba zbog toga odgovori Porrij. Cijeli je vic u tome to se u njegovu lanku svi ljudi otprilike dijele na obine i neobine. Obini moraju biti posluni i nemaju prava da kre zakon zato to su, eto, obini. A neobini imaju pravo da poinjaju svakakve zloine i da svakojako kre zakon upravo zato to su neobini. Tako je to nekako kod vas, ako se ne varam? Ma kako to? Ne moe biti da je tako! promrmlja Razumihin u nedoumici. Raskoljnikov se opet podsmjehne. Uas je pojmio to je posrijedi i na to ga ovaj eli navesti, sjeao se toga svoga lanka. Odluio je prihvatiti izazov. Pa nije ba tako poe jednostavno i skromno. Moram priznati, dodue, da ste prilino tono iznijeli moju misao, pa ak, ako hoete, i potpuno tono Ba kao da mu je bilo drago priznati da je njegova misao iznesena potpuno tono. jedina je razlika u tome to ja uope ne tvrdim da bi neobini ljudi bili svakako duni i da bi morali svagda poinjati svakojaka nedjela, kako vi kaete. tovie, ini mi se da se takav lanak ne bi mogao ni objaviti. Ja sam posve jednostavno natuknuo da neobini ovjek ima pravo naime, nema slubeno pravo, nego ima sm pravo odobriti svojoj savjesti da savlada izvjesne prepreke, i to jedino u sluaju kad to iziskuje ostvarivanje njegove ideje (koja ponekad moe biti spasonosna za cijelo ovjeanstvo). Rekli ste da je moj lanak nejasan, spreman sam da vam ga razjasnim, koliko mogu. Moda se ne varam kada mislim da upravo to valjda i elite; pa dobro onda! Po mom miljenju, da su Keplerova i Newtonova otkria, zbog ne znam kakvih kombinacija, mogla biti obznanjena ljudima jedino tako to se rtvuje ivot jednog ovjeka, ili desetero, stotine ili ne znam koliko ljudi, koji su ometali to otkrie ili mu stajali na putu, onda je Newton imao pravo i, tovie, bio je duan da ukloni tih desetero ili stotinu ljudi kako bi svoja

108

otkria mogao obznaniti cijelom ovjeanstvu. Odatle, meutim, nipoto ne slijedi da je Newton imao pravo ubijati koga hoe, svakog tko naie, ili krasti na trnici. Nadalje, koliko se sjeam, razvijam u tom svom lanku da su svi pa, recimo, i zakonodavci i voe ovjeanstva, poevi od onih najstarijih pa preko Likurga, Solona, Muhameda, Napoleona i tako dalje, da su svi oni odreda bili zloinci ve samim time to su, dajui nov zakon, krili stari zakon koji je drutvo bilo batinilo od svojih predaka i potovalo kao svetinju, pa, nisu prezali ni od krvi, samo ako im je krv (ponekad posve neduna i junaki prolivena za stari zakon) mogla pomoi. Znaajno je, tovie, da su ti dobrotvori i voe ovjeanstva mahom bili strani krvoloci. Ukratko, dolazim do zakljuka da svi, ne samo veliki ljudi nego i oni koji se koliko toliko izdiu iznad prosjeka, to jest koji su, tovie, koliko toliko sposobni da kau neto novo, moraju po samoj svojoj prirodi, biti svakako zloinci. Tko vie, tko manje, naravno. Inae im je teko da se izvuku iz koloteine, a da kako ne mogu pristati da ostanu u koloteini, i opet po samoj svojoj prirodi, ak mislim i da ne smiju. Ukratko, vidite da tu i nema zasad nieg osobito novoga. To je ve tisuu puta tiskano i proitano. A to se tie moje podjele ljudi na obine i neobine, slaem se da je ta podjela donekle proizvoljna, ali ja ne inzistiram na tonim brojkama. Ja vjerujem samo u svoju glavnu misao. A to je upravo misao da se ljudi, po prirodnom zakonu, openito dijele na dvije vrste: na niu (obine), to jest, da tako kaem, na materijal koji slui jedino razmnoavanju sebi slinih, i na one prave ljude, to jest one koji imaju dar ili sposobnost da u svojoj sredini izreknu novu rije. Dakako da ima bezbroj podvrsta, ali te se dvije osnovne vrste prilino jasno razlikuju: prvu vrstu, to jest materijal, ine, openito govorei, ljudi koji su po svojoj naravi konzervativni, pristojni, ive u pokornosti i rado se pokoravaju. Oni, po mom miljenju, i moraju biti pokorni zato to su za to predodreeni, i to njih nimalo ne ponizuje. Oni pak iz druge vrste svi kre zakon, to su ruioci ili su bar skloni ruenju, svaki prema svojim sposobnostima. Zloini su tih ljudi, dakako, relativni i razliiti; ponajee zahtijevaju, u vrlo raznolikom iskazima, da se srui ovo dananje u ime neega boljeg. Ali, ako takav ovjek treba, radi svoje ideje, da prekorai preko lea, zagazi u krv, on moe sam sebi i svojoj dui, po mom miljenju, odobriti takav korak, ovisno dodue o ideji i njenim razmjerima, to valja dobro upamtiti. Samo u tom smislu govorim ja u svom lanku o njihovu pravu na zloin. (Sjeate se da smo i poli od pravnog pitanja.) // Sve, sve muke tog naklapanja podnio sam, Sonja, i htio sam ih skinuti sa vrata, poelio sam, Sonja, da ubijem bez kazuistike, da ubijem zbog sebe, samo zbog sebe! ak ni sebe nisam htio o tome obmanjivati! Nisam ubio zbog toga da pomognem majci kojeta! Nisam ubio ni zbog toga da se domognem sredstava i vlasti pa da postanem dobrotvor ovjeanstva! Jednostavno sam ubio; zbog sebe sam ubio, samo zbog sebe: a bih li ikad postao neiji dobrotvor ili bih do kraja ivota, kao pauk, lovio sve oko sebe u pauinu i svima im pio krv, to mi je u onom trenutku zacijelo bilo sasvim svejedno!...I, to je najvanije, nisu meni novci bili potrebni, Sonja, kad sam ubio; nisu mi toliko bili potrebni novci koliko neto drugo...Sve ja to sad dobro znam...Shvati me, kad bih opet iao tim istim putem, moda se nikad vie ne bih latio ubojstva. Neto sam drugo morao doznati, neto me drugo guralo naprijed: morao sam doznati, i to to prije doznati, jesam li gnjida kao i svi, ili sam ovjek? Hou li moi preskoiti zapreku ili neu? Hou li se odvaiti da se sagnem i uzmem ili neu? Jesam li puzav stvor ili imam pravo... Preveo Zlatko Crnkovi

Smjernice:
Raskoljnikov svoju lozoju o pravednosti i potivanju zakona suprotstavlja nepravdi sustava prema kojoj lihvari postaju sve bogatiji, a siromani jo siromaniji. U tome smislu vodi polemiku s policijskim inspektorom Porrijem te dijeli ljude na obine i neobine. Svakoj od tih skupina pridaje odreene osobine. - Koje osobine Raskoljnikov pridaje obinim, a koje neobinim ljudima? - Je li takvo njegovo razmiljanje etino? - Koje probleme uoavate u Raskoljnikovljevu shvaanju pravednosti? - Opravdavaju li veliki ciljevi rtvovanje malih ljudi? - Iskaite vlastiti stav prema etikim pitanjima koja se mogu otvoriti iz te polemike! - Nameu li neobini ljudi svoju volju da bi zaista pomogli drugim ljudima ili to ine samo zbog sebe? to o tome kae Raskoljnikov u razgovoru sa Sonjom?

109

Priprema za sastavljanje koncepta: pisanje natuknica ica


- Prvo proitajte sve smjernice. - U svakoj smjernici podvucite kljune rijei. - Iz smjernica uz pomo kljunih rijei napiite natuknice dajui kratak odgovor na smjernicu i/ili pitanje.

____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________

110

Nakon to ste napisali natuknice:


- odredite koju ete natuknicu koristiti u uvodnom odlomku najvie dvije (upiite njezin redni broj u krui ispred natuknice) - odredite koju ete natuknicu koristiti u zakljunom odlomku najvie dvije (obavezno u njoj spomenite i kljunu rije iz uvodnog odlomka te nekoliko kljunih rijei iz razradbenih odlomaka) - odredite koje ete natuknice koristiti u razradbenim odlomcima (upiite u krui redne brojeve natuknica tako da ih poredate po odreenom smislu).

Pisanje koncepta
Prije nego to zaponete od natuknica sastavljati koncept, porazmislite o poveznicama.

S natuknicama trebate uiniti sljedee:


- odredite i zaokruite kljunu rije u funkciji poveznice izmeu uvodnog i zakljunog odlomka - odredite i podvucite kljune rijei u funkciji poveznica izmeu susjednih odlomaka (koliko imate odlomaka, toliko morate imati i poveznica).

U ovome dijelu proirit ete svoje odgovore (natuknice) pretvarajui ih u reenice. Pri tome trebate uporabiti korisne izraze navedene u uputama za pisanje eseja (poglavlje 6. ove knjige). Zaponite pisati koncept tako to ete proiriti natuknice te uporabiti poveznice. Ostavljajte uvijek jedan redak razmaka. Prilikom pisanja natuknica i koncepta koristite se pomonim tekstovima, navedenim uz ovu vjebu, koji daju podatke o piscu, djelu, razdoblju te knjievnopovijesnim i knjievnoteorijskim obiljejima djela.

111

List za koncept
_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

112

_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

113

Koraci za provjeru postupka prije samog pisanja eseja:


Prekriite kvadrati na kraju svakog retka ukoliko ste obavili zadane zadatke!

1. Jeste li proitali sve smjernice? 2. Jeste li u svakoj smjernici podvukli kljune rijei? 3. Jeste li iz smjernica uz pomo kljunih rijei napisali natuknice, odnosno odgovorili na smjernicu i/ili pitanje? 4. Jeste li odredili koje e natuknice pripadati uvodnom odlomku, koje razradbenim odlomcima, a koje zakljunom odlomku? 5. Jeste li ispred svake natuknice u krui upisali redni broj kako biste odredili kojim ete redom u eseju odgovarati na smjernice i pitanja? 6. Jeste li odredili kljune rijei u funkciji poveznica izmeu uvodnog i zakljunog odlomka? 7. Jeste li koristili odgovarajue kljune rijei kao poveznice meu susjednim odlomcima? 8. Jeste li se koristili pomonim tekstovima koji opisuju pisca, djelo, razdoblje te knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja djela? 9. Jeste li koristili dovoljno korisnih izraza, i na odgovarajui nain, kako biste u eseju ukazali da poznajete knjievnoteorijsku i knjievnopovijesnu problematiku? 10. Jeste li jasno u grakom i sadrajnom smislu izrazili uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio? 11. Jeste li prebrojili rijei?

Pisanje eseja
Prepiite oblikovani tekst uredno i itko na obrazac za pisanje eseja.

Ne zaboravite:
1. jasno odrediti trodijelnu strukturu eseja (uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio) 2. svaki odlomak uvui za jedan do dva centimetra 3. posebnu pozornost posvetiti tonosti pravopisa i gramatike.

114

List za istopis

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

115

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

116

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

117

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

118

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

Na kraju jo jednom proitajte esej i provjerite jeste li napisali posve pravopisno i gramatiki toan esej!

119

Pomoni tekstovi uz raspravljaki esej na temelju ulomka iz romana Zloin i kazna F. M. Dostojevskog Obiljeja pisca
Fjodor Mihajlovi Dostojevski (1821.-1881.) jedan je od najglasovitijih ruskih i svjetskih pisaca uope. U Petrogradu je zavrio vojnu akademiju, ali se ipak na koncu odluio za profesionalni poziv pisca i publicista. Zbog politikog je angamana bio osuen na smrt, ali je na kraju ipak pomilovan i poslan u Sibir gdje je robijao deset godina. Nakon povratka iz Sibira zapada u misticizam i ruski mesijanizam te svoje nazore iznosi u svojim knjievnim ostvarenjima, redom remek-djelima. U smislu knjievnosti djeluje u razdoblju (ruskog) realizma te snano utjee na moderno pripovijedanje irenjem granica realistike poetike, odnosno uvoenjem novih pripovjedakih tehnika. Osobito je dobro poznavao francusku i njemaku knjievnost pa se ti utjecaji mogu vidjeti u njegovim djelima. Napisao je brojne romane i pripovijetke, a neka od najpoznatijih djela su mu Bijedni ljudi, Ponieni i uvrijeeni, Zapisi iz mrtvog doma, Zloin i kazna, Idiot, Bjesovi, Mladi i Braa Karamazovi. Najee obrauje gradsku problematiku koju karakterizira teka i turobna traginost, likovi su u neprestanom sukobu sami sa sobom i s drutvom. Iz takvog tematskog obzora Dostojevski izvodi majstorske psiholoke portrete pa ga se moe smatrati ocem psiholokog romana graenog dramskom tehnikom. Prvi je pisac koji progovara o egzistencijalnoj usamljenosti modernoga ovjeka.

Obiljeja razdoblja
U razdoblju realizma ruska knjievnost izmeu tridesetih i devedesetih godina 19. stoljea na velika vrata ulazi u koloplet svjetske knjievnosti pa tako nastaje termin ruski realizam. Iz romantizma je preuzela samosvijest, romantiarski svjetonazor i spoznaju o tome da se knjievnost moe suoiti sa svim problemima svijeta. Sloenost zapleta ponekad je romantiarska, gotovo nerazmrsiva, ali kao dominantnu knjievnu vrstu realizam armira roman, a ne poemu, kao to je to bilo u romantizmu. Umjetnika proza tako zamjenjuje poeziju zbog toga to su ruski realisti smatrali da se jedino velikim proznim oblicima moe obuhvatiti ivot u cjelini. Prema tome je ruski realizam najblii francuskom realizmu. Utjecaj francuskog realizma na ruski bio je mogu stoga to je rusko plemstvo govorilo francuski i smatralo ga jezikom kulture. Zbog toga su i mnogi ruski pisci poput Dostojevskog i Tolstoja govorili francuski i bili upoznati s francuskom knjievnou. Ruski je realizam postao svjestan specinosti ivota u Rusiji. Napose su u knjievnosti vanu ulogu odigrali likovi intelektualaca koji ele promjene kako bi se ivot u drutvu promijenio na bolje. Intelektualna elita je ironina, pa ak i sarkastina, cijelo vrijeme u napetosti i elji da istinu objavi i provede u ivotu, pa ak i po cijenu vlastite rtve. Ocem ruskoga realizma smatra se Nikolaj Vasiljevi Gogolj, a pored njega najistaknutiji su ruski realisti Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Ivan Sergejevi Turgenjev i Lav Nikolajevi Tolstoj.

Obiljeja djela knjievnopovijesni dio


Roman Zloin i kazna objavljen je 1866. godine u asopisu Ruski vjesnik. Premda ima naelnu shemu kriminalistikog romana zbog toga to se mogu prepoznati tematske cjeline kao to su zloin, istraga, rjeenje, priznanje i kazna, on prema mnogoemu nadilazi kriminalistiki anr i postaje prvi pravi psiholoki roman. Roman ujedinjuje trivijalnu priu, romantine likove i otru realistiku kritiku drutvene zbilje. Roman ujedno otvara vrata novim mogunostima izraavanja i pripovjednim tehnikama koje e se zapoeti koristiti u modernoj knjievnosti. Fabula je relativno jednostavna, no unato tome roman je vrlo uvjerljiv i podloan razliitim tumaenjima. Glavni junak, Raskoljnikov, ubije pokvarenu lihvarku i njezinu sestru u ime nekakve pravednosti. Svoj je in opravdao zapravo romantiarskom idejom o postojanju pojedinca, genija, kojemu je doputeno prekoraiti granice morala. Poinje sumnjati u vlastitu teoriju to u njemu razvija unutarnji sukob. Sukobu je pridonijela i Sonjina rtva, koja se prostituira kako bi

120

prehranila mlau brau. Naime, Sonja se rtvuje za dobrobit drugih. Osim toga, i policijski istraitelj Porrije prilikom ispitivanja vjetim psiholokim argumentima potkopava Raskoljnikovljeve moralne nazore i pridonosi razvoju Raskoljnjikovljeva unutranjeg sukoba. Na kraju Raskoljnikov priznaje svoj zloin i spremno prihvaa kaznu i odlazi u Sibir na robiju gdje doivljava moralni preporod. Roman se bavi zapravo analizom krize savjesti intelektualca, Raskoljnikova, koji je svoja uvjerenja stjecao itajui literaturu i realnosti ivota u kojima se tako steena uvjerenja ne mogu provoditi. Dakle, Dostojevski analizira egzistencijalnu napetost u ruskog intelektualca stvorenu na temelju razlike izmeu stvarnosti ivota i kcije knjievnosti.

Obiljeja djela knjievnoteorijski dio


Zloin i kazna psiholoki je roman koji prati unutranja stanja i razmiljanja glavnog junaka Rodiona Romanovia Raskoljnikova. Samo ime, Raskoljnikov, oznaava osobu koja je u sebi podijeljena i mue ju dvojbe. Potjee iz ruske provincije, dolazi u Petrograd gdje kao student ima nizak status u drutvu. Raskoljnikov eli bolji i pravedniji svijet te smatra da odabrani pojedinci mogu sami birati sredstva kojima e unaprijediti svijet. Realistika se obiljeja romana vide prema vrlo vjerojatnoj kriminalistikoj fabuli koja tematizira ubojstvo stare lihvarice i njezine sestre. Junak je u sreditu radnje, a sama je radnja lokalizirana u prostoru i vremenu: mjesto je Petrograd, a radnja traje 9 i pol dana. Opis interijera je posve realistiki te tako npr. opis Raskoljnikovljeve sobe ili Sonjinog stana pokazuje bijedu u kojoj ive. Ta se bijeda neposredno odraava kao kritiki realizam s obzirom na socijalnu motivaciju likova: Sonja je prostitutka, a Marmeladov, njezin otac, pijanica. Nov je pristup istanana psiholoka analiza likova, a uz nju se razvija i dojam stvarnog dogaaja koji se prati u medijima. Tako se u romanu kao sredstvo upoznavanja s novim pojedinostima koriste novinski lanci i pisma. Pored realistikih, roman ima i mnoga obiljeja koja e se razviti tek u modernizmu, a to su podsvjesna motivacija (tehnika sna - san o konju), lozofska motivacija (teorija o nadovjeku), relativno doivljavanje vremena lika, simbolika prostora, nema pouzdanog pripovjedaa. Roman uvodi moderne pripovjedake metode poput unutranjeg monologa kojim se prate misli glavnog junaka. Stvarnost se relativizira, a roman kao knjievna vrsta se poinje dezintegrirati. Najee se govori o tome kako roman Zloin i kazna razvija etverovrsnu problematiku: socijalnu u kojoj siromatvo i bijeda dovodi do moralnog pada pojedinca, moralnu koja postavlja pitanje je li doputeno ubiti nekoga tko je zao poput lihvarice, intelektualnu koja razmiljanja o stanju u drutvu i razrauje lozoju zloina te psiholoku koja analizira unutranje dvojbe glavnog lika prije i nakon zloina (potreba za opravdanjem zloina i zloinca, grinja savjesti, spas u Evanelju).

121

Vjeba 4.
Napiite interpretativni esej na temelju ulomka iz novele Baraka Pet Be Miroslava Krlee
Pred vama je ulomak iz novele Baraka Pet Be Miroslava Krlee. Pozorno ga proitajte, a zatim proitajte i smjernice navedene za pisanje kolskog eseja ispod tekstova. Redoslijed smjernica ne obavezuje vas u vaem oblikovanju eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Moete se posluiti listovima za koncept, a zatim svoj kolski esej uredno prepiite na listove za istopis. Pazite da va esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, to ovisi piete li esej na osnovnoj ili vioj razini. Na osnovnoj razini esej mora imati od 350 do 500 rijei, a na vioj od 400 do 600 rijei.

Ulomak
(Ulomak je preuzet iz novele Baraka Pet Be Miroslava Krlee) Grof Maksimilijan Axelrode, komtur Suverenog maltekog reda, postao je johaniterski chevalier de justice, u potpunoj gali sa srebrnim krstom, u svojoj etrnaestoj godini. Mjesto esnaest plemenitih i vitekih predaka na liniji svoga gospodina oca i svoje gospoe majke, visokoroene kneginje, potrebnih za rang visokog dostojanstvenika visokog Maltekog reda, grof Maksimilijan Axelrode brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i kaciga pod kojima je ve kljuala modra krv, pa kada je veliki priorat Suverenog maltekog reda poslao kabinetskoj kancelariji Njegova Velianstva skupocjene povelje sa zlatnim peatima na visoki i najvii Imprimatur, to bijae onda velik dogaaj kakav se rijetko zbiva na kugli zemaljskoj. Grof Maksimilijan Axelrode imao je za cijeloga svoga ivota samo jednu ideju, da za svoju visoku malteku devizu Pro Fide povue goli ma, da se zaogrne svojom crnom pelerinom to pada u tekim naborima, i da sune u smrt, vedra i smiona ela. Kao kad je putovao prvi put u Jeruzalem, zaplakavi gorko na mramoru Santae Mariae Latinae od tuge to mu nije bila dana velika srea da tu, prije osam stotina godina, posije svoje plemenite kosti sa velikim Gottfriedom Bouillonskim, ili ako to ve ne, a ono da se barem rodio trista ljeta kasnije kada su topovi grmjeli na Rodu i na Malti. Ali ne! On je pao ovamo na globus u kukavno i glupo doba kada su plemeniti Villiers de lIsle-Adami postali kao nekakvi socijalistiki agitatori i bune fukaru na prvoga maja, i kada je najvei vojniki dogaaj po koji manevar na kome se puca slijepo, ali i to slabo jer nekakav ministar nancija i nekakvi blesavi parlamenti viu da armada mnogo kota. Pfuj, ovo idiotsko doba parnih lokomotiva kad je sve sapeto inama i takozvanom socijalnom, upravo socijalistikom demokracijom, i kad se plemeniti malteki vitezovi sastaju po hotelima u halbcilindru purgarskom, a i dvoboji su zakonom ukinuti. Grof Maksimilijan Axelrode tugovao je tako jalovo pune ezdeset i tri godine, kad se jednoga jutra probudio i bilo mu je kao da sanja. Predao mu lakaj depeu priorata visokog Reda da je proglaena mobilizacija i da e Suvereni malteki red, po svojoj visokoj tradiciji, zabiti stijeg u ime velike devize Pro de i da e negdje vani u carskoj etapi razapeti atore i organizirati pitalsku slubu. Tako je grof Maksimilijan Axelrode postao efom velikog maltekog pitala koji se sastojao od etrdeset i dvije velike drvene barake, vlastite elektrine centrale, cijele kompanije sestara Crvenog kria, i tako dalje, i tako dalje. Armade su se gibale sto kilometara na istok, pa onda dvije stotine kilometara na zapad, i onda opet na istok, od ratne sezone do sezone, i to je bio rat, i tako grof Axelrode putuje sa svojim maltekim cirkusom s istoka na zapad od Stanislavova do Krakova i obratno dvije pune godine, a sada je august godine esnaeste, sunce grije etrdeset i devet Celzija i situacija je napeta i ozbiljna. pital je kompletan sa hiljadu i pol pacijentskih lubanja i sve tako izgleda da e Rus podrezati eljezniku liniju lijevo i desno i da e gospodin grof, veliki metar malteki, za dva tjedna biti u Moskvi. O podne je dola depea da je Rus doista prebacio liniju sjeverno izmeu dvije stanice, ali neka pital stoji jer da je protuakcija u toku. To da je Rus na sjeveru podrezao liniju, to je znailo da su se svi transporti na toj liniji poeli gibati na jug, i tako je dolo, naravna stvar, do karambola (sedamdeset i dva mrtva, iks ranjenih), i do toga da su svi vozovi ostali bez provijanta, pa ranjenici viu ve peti dan bez vode i hrane ih (oh, ne smijte se, to je istina!) prominclama protiv glista, i svi su kolodvori na liniji izgubili glavu, i tako je grof Axelrode morao da primi k sebi, povrh kompleta, jo pet stotina pacijenata. Bio je ba toga dana najvrui dan cijeloga ljeta, pa je sunce formalno zdrobilo svojom ognjenom masom zemlju, i tako je izgledalo kao da je netko na drvene bijele barake bacio gorui mlinski kamen da se sve zapalilo. Savijale se daske i pucale od sue, pa se kre sa stijena lupio kao koa staraka, i slak zeleni i tulipani po dekorativnim rondoima, sve je to venulo, trulo, gnjilo i zgaeno.

122

U grupi od novih pet stotina ranjenika, koje je grof Axelrode morao da primi povrh kompleta, leao je i Vidovi, student, a plua su mu bila prostrijeljena, pa je krvario. Doista, nigdje ovjek ne moe da se tako zablati kao na fronti, ali kad su Vidovia unijeli u veliku parnu kupaonicu, onako musava kao to su prljavi pacijenti iz transporta ranjenika marvinskih vagona mjeseca augusta, on je jo mogao da se gadi. I da ovako jadnu nervoznu guru, kao to je Vidovi, unesete iz izvjesne relativne evropske ivotne forme u onu kupaonicu, vrlo je vjerojatno da bi ovakav jedan Vidovi pao u greve i poeo da bljuje. Ali poslije svega to se s njime dogodilo juer i danas, poslije onog poara prole noi na kolodvoru kad su eksplodirale kante s benzinom jedna za drugom, pa poslije onih promincla protiv glista, kad je hiljadu dvije stotine grla vikalo za vodom, a vode nije bilo, pa poslije onog svinjskog vagona, Vidovi se u pari kupaonice nije izbljuvao, ali mu se sve ipak gadilo. U betoniranom bazenu bukala je smrdljiva uta voda, pjenila se sivozelena sapunica i plivali krvavi zavoji i vata. Gnojna vata. Pui se voda i smrdi po blatu i po ilovai, pljute parni tuevi, a u gustoj pari vide se crne sjene to tre amo-tamo u magli, i sva su lica ljudska nateena i krvava, i dinamo negdje zvrnda, i podne je u kolovozu. Tu umire pod tuem na staklenom stolu jedan ovjek, tamo drugi jaue, ventilatori zuje kao insekti nevidljivi, a Rusi u kaki rubaama nose novi ranjeniki materijal kao vree, i sestre i ranjenici i doktori, svi viu, svi tre, svi su izgubili glave. Vidovia su okupali u blatnom i krvavom paklu i unijeli ga u baraku Pet Be koja je izgledala kao utroba velikog lepa. S okrutnom protestantskom pedanterijom precizno sortirano stajalo je tamo ezdeset postelja, na svakoj po jedno tijelo, a nad svakim tijelom etiketa, da se zna kako s tim tijelom stoji. lep je razdijeljen u tri grupe. Prva grupa, polomljene kosti. (Kosti stre kao iveri. Ljudi lee bez glasa po danu. Samo kad je no, javljaju se ranjenici, golgotski i iza glasa.) Druga grupa, amputirani. (Ruka ili noga, ili ruka i noga. Rane se ne povezuju, nego se pod tilovima sue kao suhomesnata roba.) Trea grupa, do ulaza lijevo, grupa cuvaksa. Taj cuvaks samo je na proputovanju kroz Pet Be. On putuje iz kupaonice u mrtvanicu. I kad netko bude smjeten u treu grupu, onda ve baraka Pet Be znade kakva je stvar, novi kandidat smrti, cuvaks! Kada su ranjenog Vidovia unijeli u baraku i polegli na broj osam, onda je jedan Madar, ljudeskara iz grupe broj jedan (polomljene kosti), prezirno otpljucnuo i nainio prstom krst u zraku: - No ht, Istenem! Ovoga su mogli direktno prenijeti u mrtvanicu. Szerbusz! - Doao je novi broj osam! Djeco! - Broj osam! Broj osam! Razlio se glas barakom i mnoga se glava digla da vidi novi broj osam. Istina je! Sve je njih ivot temeljito izmrcvario i raskrvario! Ali, prije svega, ako ovjek i nema noge, on ipak nije broj osam! On je broj dvadeset i jedan! Ili broj petnaest! Nemam ruke! Da! I kost mi je polomljena! Da! Ali ivim! Gospode Boe! Jo uvijek ivim! Pa kad sutra Rusi unesu crni lijes i strpaju u nj novi broj osam, ja u lijepo napuniti svoju lulu i gledati muhe gdje se lijepe na elatini, i piti mlijeko! Ipak je to ivot! Nije to sudbina broja osam! Ve etiri dana redom mijenja se broj osam! Jo su ujutro ruski robovi iznijeli jednoga svoga ruskog kolegu. Imao je razderana crijeva i vikao je dva dana i dvije noi. Prije Rusa bio je tu neki dobri Beanin, a sad je doao Vidovi. Na broju sedam, lijevo od Vidovia, lei Mongol, Sibirjak, s tanetom u glavi, i ve trei dan vie u agoniji. Neto vie, neke otre samoglasnike, ali to nitko ne razumije, i svi misle da je ve gotov, kad on uvijek iznova poinje da se baca i lomi, pa mu kroz povez na glavi probija trak crvene gorue krvi. Na broju devet, desno, umire mladi pan Slovak sa prostrijeljenim grkljanom. Prerezan mu je dunik i on die na staklenu kanilu, pa se jasno uje kako u cjevici grgolje sline pjenave, gnoj i sukrvica. I tako se baraka Pet Be poela kladiti na Vidovievu glavu da ne e do jutra

Smjernice
- Pisca i djelo smjestite u knjievnopovijesno razdoblje. - Pred sobom imate ulomak s poetka novele. Kakav je pripovjeda u ovoj noveli? Koje pripovjedake tehnike pronalazite u navedenom ulomku? - Objasnite ironiju i grotesku u liku Maksimilijana Axelrodea. - Krleine ekspresionistike i naturalistike slike oblikuju ugoaj i prostor vojne bolnice. Na koji nain Krlea opisima stvara dojam ratnog apsurda? - Kako izgleda baraka u koju su smjestili ranjenog Vidovia? - Koje su najpotresnije scene u ulomku? - to saznajete o Vidovievu liku u navedenom ulomku? - Krlea u ulomku gradi karakterizaciju likova sluei se opisima i dijalozima. Usporedi nain karakterizacije Vidovia i edi nain karakterizacije Vidovia di nain karakter zaci Vido ia a arakteri cije idov karakterizacije ostalih ranjenika.

123

Priprema za sastavljanje koncepta: pisanje natuknica ica


- Prvo proitajte sve smjernice. - U svakoj smjernici podvucite kljune rijei. - Iz smjernica uz pomo kljunih rijei napiite natuknice dajui kratak odgovor na smjernicu i/ili pitanje.

____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________

124

Nakon to ste napisali natuknice:


- odredite koju ete natuknicu koristiti u uvodnom odlomku najvie dvije (upiite njezin redni broj u krui ispred natuknice) - odredite koju ete natuknicu koristiti u zakljunom odlomku najvie dvije (obavezno u njoj spomenite i kljunu rije iz uvodnog odlomka te nekoliko kljunih rijei iz razradbenih odlomaka) - odredite koje ete natuknice koristiti u razradbenim odlomcima (upiite u krui redne brojeve natuknica tako da ih poredate po odreenom smislu).

Pisanje koncepta
Prije nego to zaponete od natuknica sastavljati koncept, porazmislite o poveznicama.

S natuknicama trebate uiniti sljedee:


- odredite i zaokruite kljunu rije u funkciji poveznice izmeu uvodnog i zakljunog odlomka - odredite i podvucite kljune rijei u funkciji poveznica izmeu susjednih odlomaka (koliko imate odlomaka, toliko morate imati i poveznica).

U ovome dijelu proirit ete svoje odgovore (natuknice) pretvarajui ih u reenice. Pri tome trebate uporabiti korisne izraze navedene u uputama za pisanje eseja (poglavlje 6. ove knjige). Zaponite pisati koncept tako to ete proiriti natuknice te uporabiti poveznice. Ostavljajte uvijek jedan redak razmaka. Prilikom pisanja natuknica i koncepta koristite se pomonim tekstovima, navedenim uz ovu vjebu, koji daju podatke o piscu, djelu, razdoblju te knjievnopovijesnim i knjievnoteorijskim obiljejima djela.

125

List za koncept
_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

126

_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

127

Koraci za provjeru postupka prije samog pisanja eseja:


Prekriite kvadrati na kraju svakog retka ukoliko ste obavili zadane zadatke!

1. Jeste li proitali sve smjernice? 2. Jeste li u svakoj smjernici podvukli kljune rijei? 3. Jeste li iz smjernica uz pomo kljunih rijei napisali natuknice, odnosno odgovorili na smjernicu i/ili pitanje? 4. Jeste li odredili koje e natuknice pripadati uvodnom odlomku, koje razradbenim odlomcima, a koje zakljunom odlomku? 5. Jeste li ispred svake natuknice u krui upisali redni broj kako biste odredili kojim ete redom u eseju odgovarati na smjernice i pitanja? 6. Jeste li odredili kljune rijei u funkciji poveznica izmeu uvodnog i zakljunog odlomka? 7. Jeste li koristili odgovarajue kljune rijei kao poveznice meu susjednim odlomcima? 8. Jeste li se koristili pomonim tekstovima koji opisuju pisca, djelo, razdoblje te knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja djela? 9. Jeste li koristili dovoljno korisnih izraza, i na odgovarajui nain, kako biste u eseju ukazali da poznajete knjievnoteorijsku i knjievnopovijesnu problematiku? 10. Jeste li jasno u grakom i sadrajnom smislu izrazili uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio? 11. Jeste li prebrojili rijei?

Pisanje eseja
Prepiite oblikovani tekst uredno i itko na obrazac za pisanje eseja.

Ne zaboravite:
1. jasno odrediti trodijelnu strukturu eseja (uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio) 2. svaki odlomak uvui za jedan do dva centimetra 3. posebnu pozornost posvetiti tonosti pravopisa i gramatike.

128

List za istopis

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

129

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

130

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

131

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

132

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

Na kraju jo jednom proitajte esej i provjerite jeste li napisali posve pravopisno i gramatiki toan esej!

133

Pomoni tekstovi uz interpretativni esej na temelju ulomka iz novele Baraka Pet Be Miroslava Krlee

Obiljeja pisca
Miroslav Krlea, vjerojatno najvei hrvatski knjievnik 20. stoljea, roen je u Zagrebu (7. 7. 1893. 29. 12. 1981.) gdje je zavrio niu gimnaziju, a zatim se kolovao u vojnim zavodima u Peuhu i Budimpeti. Odustaje od vojne karijere, vraa se u Zagreb i postaje profesionalnim knjievnikom. U avangardistikome duhu ureuje s A. Cesarcem 1919. asopis Plamen. Zbog politike angairanosti protiv tadanjeg reima zaprijeena mu je premijera prve drame, a njegov drugi asopis Knjievna republika (1923.), u kojemu iznosi svoj kreativni i kritiki program, reim ograniava sve dok nije prestao izlaziti. Nastavio je raditi u beogradskom asopisu Danas (1934.) da bi se opet vratio u Zagreb i pokrenuo asopis Peat (1939.). Nakon sukoba na knjievnoj ljevici stjeran je na marginu politikog ivota, s time da mu je omogueno ravnanje Leksikografskim zavodom. Kasnije pod okriljem Akademije pokree novi asopis Forum (1962.). Daje punu potporu Deklaraciji o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika 1967. te posve prestaje sudjelovati u politikom ivotu. Jo dok je radio u asopisu Plamen, objavljuje novelistiku zbirku Hrvatski bog Mars (1922.) u sklopu ciklusa iz ivota hrvatskih domobrana te dramu Galicija (poslije U logoru) kao dio istog ciklusa. Tada nastaju i pjesme to ih u samokritinoj retrospekciji naziva Moja ratna lirika. Do 1936. objavio je nekoliko stotina pjesama, meu kojima se posebno istiu Balade Petrice Kerempuha. Dramaturki krug Krleina stvaranja posebno obiljeava psiholoki nijansirana drama Gospoda Glembajevi te potom drame Leda i U agoniji. Krlein romaneskni ciklus zapoinje modernim romanom Povratak Filipa Latinovicza, a nastavlja se esejistiki intoniranim romanima Na rubu pameti i Banket u Blitvi. Njegov zadnji roman u pet knjiga nosi naslov Zastave, a zavren je tek 1976. Krlea kao izvrstan polemiar promiljeno brani svoja polazita u polemikama Moj obraun s njima, Dijalektiki antibarbarus i Deset krvavih godina. Osim kcionalnog, bogat je i nekcionalni dio Krleina opusa, kao to su eseji o S. S. Kranjeviu, R. M. Rilkeu, I. Metroviu, K. S. Gjalskom, putopisno-feljtonska zbirka Izlet u Rusiju i memoarske reminiscencije Djetinjstvo u Agramu, Davni dani i Dnevnik.

Obiljeja razdoblja
Krlea poinje stvarati u razdoblju hrvatske knjievnosti koje se najee naziva razdobljem izmeu 1914. i 1929. Premda je knjievno stvaranje nastavio puno due nakon tog razdoblja (roman Zastave zavrava 1976.), tih se godina armira kao knjievnik i ostvaruje svoje prve knjievne uspjehe. Poetak tog razdoblja u hrvatskoj knjievnosti odreuje Matoeva smrt koja je oznaila ujedno i kraj hrvatske moderne. Iste godine izlazi antologija Hrvatska mlada lirika u kojoj je zastupljeno 20 pjesnika roenih oko 1890-ih (V. erina, J. P. Kamov, T. Ujevi, M. Krlea) koji razvijaju novi pristup knjievnosti. Tako se J. P. Kamov javlja kao pretea avangardne knjievnosti (ak i na svjetskoj razini), dok ostali knjievnici novine ostvaruju slijedei kult forme, kritiko postavljanje prema tradiciji, napose prema hrvatskoj moderni. Javljaju se dvije skupine: jednu skupinu ine jugoslavenski orijentirani omladinci te se ona okuplja oko V. erine, doim se druga okuplja oko A. B. imia i Miroslava Krlee. Unato podjeli, obje grupe gotovo da imaju identine stavove prema knjievnosti. To je poetak razvoja ekspresionizma u hrvatskoj knjievnosti emu ponajvie pridonose A. B. imi i Miroslav Krlea. imi je dosljedniji ekspresionist od Krlee, ali i Krlea u nekim svojim djelima isto tako ostvaruje ekspresionistike pomake. Osobito se tu misli na ekspresionistike (i naturalistike) slike u noveli Barake Pet Be te u cijeloj strukturi drame Kraljevo i npr. u ekspresionistikoj pjesmi Snijeg.

134

Obiljeja djela knjievnopovijesni dio


Baraka Pet Be sastavni je dio Krleine novelistike zbirke Hrvatski bog Mars. Zbirka je nastajala od 1922. do 1933., a danas slovi kao jedno od najpoznatijih Krleinih knjievnih djela. U kontekstu antiratne knjievnosti dobro je poznata i izvan Hrvatske. Sve se prie odvijaju u vrijeme Prvoga svjetskog rata, a povezuje ih snaan osjeaj apsurda zbog ludog traenja ivota hrvatskih domobrana. Krlea opisuje posvemanju ratnu tragediju u koju su uvueni hrvatski zagorski i podravski seljaci. U baraku Pet Be dopremljen je hrvatski domobran Ivica Vidovi s prostrijelnom ranom kroz plua. Teko krvari i zapravo je osuen na smrt te mu ne preostaje nita drugo doli ekati taj trenutak. Okruen je raznim teim i lakim ranjenicima koji su meu sobom razvili vlastitu klasikaciju izmeu onih koji e preivjeti, onih koji e moda preivjeti i onih koji su cuvaks otpisani. U baraci je strano vrue, nema vode, a upravitelj grof Axelrode, Austrijanac, ivi u nekom svom apsurdnom vojnikom svijetu nemajui zapravo nikakav osjeaj za svu tu patnju. Postavlja se pitanje hoe li Rusi probiti bojinicu i zarobiti bolnicu ili nee. Ranjenici se u odsustvu grofa domognu alkoholnih pia i nastaje sveopa pijanka, pucnjava, silovanje bolniarki, zapravo posvemanji kaos. Ujutro Axelrode elinom akom uvodi red, neki su streljani, svi koji mogu hodati odlaze na svojevrstan mimohod, a vojnik Vidovi umire u svojoj baraci, sam i naputen od svih, premda su mu bili nadomak i pjevali slavei pobjedu u bitci. Neizdriva i krajnje tjeskobna atmosfera prikazuje smrt, rane, krv, kaos i oaj ranjenika raznih nacionalnosti kojima zapravo ostaje samo vjera u Boga.

Obiljeja djela knjievnoteorijski dio


Barake Pet Be antiratna je novela napisana u treem licu. Kao pripovjedaka tehnika pojavljuje se i unutranji monolog, a to se ponajprije odnosi na dijelove u kojima Krlea istie svoj antiratni stav kroz misli domobrana Vidovia, unovaenog studenta. Novelom dominiraju dva lika, jedan je vojnik Vidovi, a drugi grof Maksimilian Axelrode. Oni stoje u kontrastu koji oslikava cijelu situaciju. Vidovi je teko ranjen, umire te se kroz njegove turobne misli mogu iitati antiratni stavovi hrvatskog intelektualca. Grof s druge strane eli biti pravi vojnik, neosjetljiv na tuu patnju, a predstavlja olienje apsurda rata i stavove imperijalistikih sila u naletu osvajakih pohoda. Baraka Pet Be ima mnoga obiljeja realistike knjievnosti: detaljan opis prostora u funkciji karakterizacije likova, pobunjenog i obespravljenog pojedinca, socijalnu i psiholoku karakterizaciju itd. No Krlea rabi i dva nova stilska postupka u noveli: pribliava se ekspresionizmu, to se vidi prema ekspresionistikim slikama (npr. slika barake kao utrobe lepa, ranjenika koji mariraju itd.) te rabi naturalistike motive u funkciji ekspresije, posebice u opisima ranjenika, rana i kupaonice. Osim toga, opisi ponekad djeluju poput didaskalija, a dijalozi koji nakon njih slijede stvaraju dojam dramskoga teksta. Stoga se moe rei da se ovdje radi o radikalno osuvremenjenoj knjievnoj tradiciji, to je upravo odlika razdoblja hrvatske knjievnosti u kojemu Krlea zapoinje svoj knjievni rad.

135

Vjeba 5.
Napiite usporedno-ralambeni esej na temelju ulomaka iz romana Otac Goriot Honorea de Balzaca i U registraturi Ante Kovaia
Pred vama su ulomci iz romana Otac Goriot H. de Balzaca i U registraturi A. Kovaia. Pozorno ih proitajte, a zatim proitajte i smjernice navedene za pisanje kolskog eseja ispod tekstova. Redoslijed smjernica ne obavezuje vas u vaem oblikovanju eseja. Svoj kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Moete se posluiti listovima za koncept, a zatim svoj kolski esej uredno prepiite na listove za istopis. Pazite da va esej bude pravopisno i gramatiki toan. kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, to ovisi piete li esej na osnovnoj ili vioj razini. Na osnovnoj razini esej mora imati od 350 do 500 rijei, a na vioj od 400 do 600 rijei.

Ante Kovai: U registraturi


Svoje dane proboravljah u druinskoj sobi s roakom Juriem. Moj dobrotvor nije nikada pitao za me. Stadoh polaziti kole, ali nisam bio svjestan jesam li dobar uenik ili ne. Uitelji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetoili i gladili. Kumordinar, jedini moj uzgojitelj, niti je pazio, niti je pitao da li ja uim i to uim Valjalo mi sve kune poslove obavljati ili mjesto njega, ili mu pomagati. istio sam cipele, ureivao druinsku sobu, prao tanjure, proetkavao odijela, nosio vodu itd. Napose imao sam kumordinara dvoriti, te mu ujutro izglaati cipele, pripremiti punu vedricu za pranje, udesiti postelju, eljati i mazati glavu, a tu bi me esto ispljuskao da me sve zubi cvokotahu. esto sam zanemario poi u kolu, a mnogo puta i zakasnih. Zaman se potuih roaku Juriu. ta? Lari fari! Uenih ljudi i velike gospode je dosta, ali valjanih i potenih slugu je malo! odvraae on. Kako prvoga dana moga dolaska u veliki grad, tako i poslije konakovah na tvrdoj klupi. Svake nedjelje sastajae se raskalaena druina, muko i ensko, kao one prve noi, i tu sam sluao najbestidnije pripovijetke i gledao krupnu i grenu ljubav izopaenih stvorova.

Honore de Balzac: Otac Goriot


Tisuu petsto franaka i odijela po volji! U tom trenutku siromani je junjak zaboravio sve svoje dvojbe te siao na doruak s onim neodredivim izrazom to ga mladomu ovjeku daje posjedovanje bilo kakvog iznosa. U trenutku kad novac sklizne u dep studentu, u njemu nastaje udesan stup o koji se moe osloniti. Hoda sigurnije, osjea da ima oslonac, pogled mu je pun, izravan, pokreti ivahni; dan prije bio je ponizan i stidljiv, primao bi udarce; danas bi mogao zadati udarac i predsjedniku vlade. U njemu se odvijahu neuvene promjene: eli sve i moe sve, udi za ovim i onim, veseo je, dareljiv, srdaan. Ukratko, neko je bio ptica bez krila, a sad otkriva svoj raspon. Student bez novca grabi traak zadovoljstva kao to pas otima kost usred tisuu pogibelji, pa je lomi, sie joj sr i dalje tri; no mladi ovjek koji prevre u depu nekoliko nestalih zlatnika, naslauje se svojim uicima, podobno ih ralanjuje, predaje im se, ljulja se na nebu, vie ne zna to znai rije bijeda. Cijeli je Pariz njegov. Dob u kojoj sve sja, sve svjetluca i plamsa! dob vesele snage iz koje jo nitko ne izvlai korist, ni mukarac ni ena! dob dugova i silnih strahova koji udeseterostruuju svako zadovoljstvo! Tko nije ivio na lijevoj obali Seine, izmeu ulice Saint-Jacques i ulice Saints-Peres, nita ne zna o ivotu! Ah! kad bi ene Pariza znale, razmiljao je Rastignac prodirui kuhane kruke, komad za novi, to ih je posluivala gospoa Vauquer, dole bi ovamo i uivale u ljubavi.
Prevela Divina Marion

136

Smjernice
- Smjestite pisce i njihova djela u knjievnopovijesno razdoblje. - U oba se ulomka glavne junake prikazuje u prostoru gdje ive. Gdje ivi Ivica, a gdje Rastignac? - Kakav je pripovjeda u ulomku iz romana U registraturi, a kakav u ulomku iz romana Otac Goriot? - Na osnovi ega se moe zakljuiti da u navedenim ulomcima prevladava socijalna karakterizacija? Objasni na koji nain novac utjee na razmiljanja glavnih junaka. - Ivica i Rastignac u navedenim se ulomcima osjeaju posve razliito s obzirom na ivot u gradu. Kako se osjea Ivica, a kako Rastignac? Kako se svaki od njih uklopio u gradski ivot? - Kakav je stav glavnih likova prema tjelesnoj ljubavi? - Objasni slinosti i razlike pripovjedakih tehnika u oba ulomka.

137

Priprema za sastavljanje koncepta: pisanje natuknica ica


- Prvo proitajte sve smjernice. - U svakoj smjernici podvucite kljune rijei. - Iz smjernica uz pomo kljunih rijei napiite natuknice dajui kratak odgovor na smjernicu i/ili pitanje.

____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________________

138

Nakon to ste napisali natuknice:


- odredite koju ete natuknicu koristiti u uvodnom odlomku najvie dvije (upiite njezin redni broj u krui ispred natuknice) - odredite koju ete natuknicu koristiti u zakljunom odlomku najvie dvije (obavezno u njoj spomenite i kljunu rije iz uvodnog odlomka te nekoliko kljunih rijei iz razradbenih odlomaka) - odredite koje ete natuknice koristiti u razradbenim odlomcima (upiite u krui redne brojeve natuknica tako da ih poredate po odreenom smislu).

Pisanje koncepta
Prije nego to zaponete od natuknica sastavljati koncept, porazmislite o poveznicama.

S natuknicama trebate uiniti sljedee:


- odredite i zaokruite kljunu rije u funkciji poveznice izmeu uvodnog i zakljunog odlomka - odredite i podvucite kljune rijei u funkciji poveznica izmeu susjednih odlomaka (koliko imate odlomaka, toliko morate imati i poveznica).

U ovome dijelu proirit ete svoje odgovore (natuknice) pretvarajui ih u reenice. Pri tome trebate uporabiti korisne izraze navedene u uputama za pisanje eseja (poglavlje 6. ove knjige). Zaponite pisati koncept tako to ete proiriti natuknice te uporabiti poveznice. Ostavljajte uvijek jedan redak razmaka. Prilikom pisanja natuknica i koncepta koristite se pomonim tekstovima, navedenim uz ovu vjebu, koji daju podatke o piscu, djelu, razdoblju te knjievnopovijesnim i knjievnoteorijskim obiljejima djela.

139

List za koncept
_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

140

_______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________

141

Koraci za provjeru postupka prije samog pisanja eseja:


Prekriite kvadrati na kraju svakog retka ukoliko ste obavili zadane zadatke!

1. Jeste li proitali sve smjernice? 2. Jeste li u svakoj smjernici podvukli kljune rijei? 3. Jeste li iz smjernica uz pomo kljunih rijei napisali natuknice, odnosno odgovorili na smjernicu i/ili pitanje? 4. Jeste li odredili koje e natuknice pripadati uvodnom odlomku, koje razradbenim odlomcima, a koje zakljunom odlomku? 5. Jeste li ispred svake natuknice u krui upisali redni broj kako biste odredili kojim ete redom u eseju odgovarati na smjernice i pitanja? 6. Jeste li odredili kljune rijei u funkciji poveznica izmeu uvodnog i zakljunog odlomka? 7. Jeste li koristili odgovarajue kljune rijei kao poveznice meu susjednim odlomcima? 8. Jeste li se koristili pomonim tekstovima koji opisuju pisca, djelo, razdoblje te knjievnopovijesna i knjievnoteorijska obiljeja djela? 9. Jeste li koristili dovoljno korisnih izraza, i na odgovarajui nain, kako biste u eseju ukazali da poznajete knjievnoteorijsku i knjievnopovijesnu problematiku? 10. Jeste li jasno u grakom i sadrajnom smislu izrazili uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio? 11. Jeste li prebrojili rijei?

Pisanje eseja
Prepiite oblikovani tekst uredno i itko na obrazac za pisanje eseja.

Ne zaboravite:
1. jasno odrediti trodijelnu strukturu eseja (uvodni dio, razradbeni dio i zakljuni dio) 2. svaki odlomak uvui za jedan do dva centimetra 3. posebnu pozornost posvetiti tonosti pravopisa i gramatike.

142

List za istopis

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

143

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

144

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

145

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

146

_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

U ovaj se prazni prostor ne smije nita upisati!

Na kraju jo jednom proitajte esej i provjerite jeste li napisali posve pravopisno i gramatiki toan esej!

147

Pomoni tekstovi uz roman U registraturi Ante Kovaia

Napomena:
Pomoni tekstovi vezani uz roman Otac Goriot H. de Balzaca nalaze se u Vjebi 1.

Obiljeja pisca
Ante Kovai (1854. 1889.) hrvatski je realistiki romanopisac, novelist, pjesnik i feljtonist rodom iz Hrvatskoga zagorja. Puku kolu polazi u Mariji Gorici, a nakon to je kao sjemenitarac maturirao, upisuje u Zagrebu studij prava. Istodobno studira, radi u odvjetnikim pisarnicama, bavi se knjievnim radom te aktivno sudjeluje u politikome studentskome ivotu kao prava. Doktorirao je te postao samostalni odvjetnik s namjetenjem u Glini. U knjievnosti se javio uglavnom pjesmama ljubavne naravi, dok u kasnijim pjesmama otrom kritikom i satirom prikazuje suvremene nacionalne drutvene i politike prilike. U tome se smislu pogotovo istie travestija Smrt babe engikinje u kojoj je napao i kritizirao politiku i ideologiju Narodne stranke. Protunarodnjaki su obojeni i Kovaievi feljtoni Iz Bombaja. I u svojoj novelistici nastavlja s kritikim i politikim temama (Ljubljanska katastrofa, Ladanjska sekta, Seoski uitelj). U svojim je knjievnim djelima, a napose romanima, mijeao romantiarske i realistike elemente to je posebno dobro uoljivo u romanu Baruniina ljubav, puno bliem romantizmu nego realizmu. Slino se moe primijetiti i u romanu Fikal gdje mnogi prizori nastaju na temelju tipinih romantiarskih motiva, ali ima i socijalno-kritikih i satirinih dijelova, napose u prikazu aristokracije i graanstva u tadanjoj Hrvatskoj. Drutvenu kritiku najdojmljivije izraava u duhu realistike satire u romanu Meu abari. U hrvatskoj je knjievnosti najpoznatiji po romanu U registraturi.

Obiljeja razdoblja
Hrvatski realizam zapoinje 1881. (godina enoine smrti) te traje do kraja 1890-ih. Premda enoa zagovara realistiki nain pisanja, zbog utjecaja protorealizma i nastupajue moderne, hrvatski realizam svoj pad biljei ve na poetku formiranja. Zbog toga najbolja djela hrvatskoga realizma nastaju ne na poetku, nego na samom kraju razdoblja. To vrijeme u Hrvatskoj obiljeava borba za nacionalnu slobodu i borba protiv maarizacije. Nastupa agrarna kriza, dolazi do raspadanja seljakih zadruga, a u politikome se smislu oituje snaan utjecaj pravaa. Kako se s jedne strane teorija realizma javlja ve u lancima Augusta enoe Naa knjievnost i Zato piemo, a s druge strane hrvatski pisci realizma uzore nalaze u francuskom naturalizmu (Zola) i ruskom realizmu (Turgenjev), oko realistike se koncepcije pisanja koja bi trebala biti zastupljena u Hrvatskoj vode burne rasprave. Pisci imaju kritiki odnos prema domaoj knjievnoj tradiciji, obrauju se aktualne teme iz suvremenog drutvenog, politikog, gospodarskog ivota, a zastupljena je i povijesna tematika. Hrvatski realizam napose je obiljeio Ante Kovai ije djelo karakterizira estoka kritika tradicionalno shvaenog realizma, vieslojna fabula, mnotvo likova iz razliitih drutvenih slojeva te analiza socijalnih, moralnih i psiholokih sastavnica drutva. Uz Kovaia zapaeni pisci hrvatskog realizma su Eugen Kumii, Vjenceslav Novak, Ksaver andor Gjalski, Josip Kozarac, Josip Draenovi, Silvije Strahimir Kranjevi.

148

Obiljeja romana U registraturi knjievnopovijesni dio


Roman U registraturi nastao je 1888. godine kao roman u nastavcima tiskan u asopisu Vijenac. U cjelovitom obliku kao knjiga objavljen je tek 1911. To je kljuno je Kovaievo djelo i najznaajniji roman hrvatskoga realizma. Glavna realistika preokupacija romana jest tematika vezana uz razvitak, odgoj i sudbinu mladog Ivice Kimanovia koji sa sela dolazi u grad. Ivica Kimanovi seosko je dijete koje s puno entuzijazma ulazi u ivot. Na alost, ivot mu uzvraa nevoljama, patnjom i drutvenom nepravdom. Sam roman zapoinje u pranjavoj registraturi gdje meu pranjavim spisima Ivica pripovijeda svoju alosnu ivotnu priu. Kao dijete pruila mu se mogunost odlaska u grad na kolovanje to je Ivicu ponijelo te se ponadao da e stei znanje i drutveni ugled. Kako bi mogao opstati u gradu, ivio je u kui Mecene, gdje kao kumordinar slubuje i njegov roak Juri (or). Kumordinaru je pomagao oko svih kuanskih poslova, esto preuzimajui na sebe sav teret posla. Bogata Mecena, priglup, bahat i zao, uope nije mario za Ivicu. U romanu se saznaje da je Mecena obljubio i prevario sirotu seljanku Doricu, a iz te se afere raa njihova ki Laura. Mecena za to nije znao te ironijom sudbine Laura postaje Mecenina ljubavnica. Nakon to se Ivica iskreno zaljubljuje u Lauru, Mecena ga tjera iz svoje kue. Laura pati za Ivicom te truje Mecenu kako bi ga se rijeila. Nakon Mecenine smrti saznaje da joj je Mecena otac. Odlazi za Ivicom na selo i pokuava ostvariti zajedniki ivot s Ivicom. No, Ivica se zaljubi u Anicu, odlazi u grad dalje na kolovanje, raskida s Laurom za koju je saznao da ga je varala s Mihom i eni se Anicom nakon mnogih peripetija. Laura se odmee u hajduke te se na svadbi osveuje Ivici i ubija Anicu. Zbog ubojstva je ubrzo uhiena i pogubljena. Na kraju romana ogoreni i pijani Ivica podmee poar u registraturi te i sam zahvaen vatrom nestaje u njoj.

Obiljeja romana U registraturi knjievnoteorijski dio


Roman U registraturi svojevrsna je analiza socijalnih, moralnih i psiholokih sastavnica tadanjega hrvatskoga drutva to se osobito dobro vidi prema tome to je u vieslojnu fabulu ukljueno mnotvo likova iz razliitih drutvenih slojeva. Osim realistikih karakteristika, roman sadrava i snane romantiarske elemente kao to su iracionalnost lika Laure ije zagonetno djetinjstvo biva uzrokom njezina ponaanja u ivotu obiljeenog ucjenama, ubojstvima, preljubnitvom i hajduijom. Realistika tematika progovara prije svega iz socijalne karakterizacije likova pa se tako Ivica osjea inferiorno s obzirom na gradski ivot. Na kompozicijskome planu djelo nije homogeno zbog toga to su ispremijeane epizode te je naruen vremensko-posljedini slijed zbivanja. Sve to ini naraciju isprekidanom i nepovezanom to se pokualo sakriti upadljivim kompozicijskim i stilskim poveznicama izmeu epizoda. Groteska, hiperbola, gradacija i sarkazam temeljne su stilsko-izraajne odrednice. Pripovjeda je u prvom i treem licu, opisivanje se temelji na detaljnim opisima i nabrajanjima te se razvija dijaloki karakter pripovijedanja. U navedenom ulomku prevladava socijalna karakterizacija temeljena na motivima Iviina ivota i sluganstva u odnosu prema kumordinaru oru. Opisuje se stvaran ivot s naglaskom na likovima.

149

9. NA KRAJU
U ovoj ste knjizi mogli korak po korak vidjeti i nauiti kako se piu kolski eseji. Prije svega vano je da dobro razumijete to se od vas trai i da odgovarate na tono odreena pitanja. Nakon to ste pozorno proitali sve upute, tekst i smjernice, razumjeli zadatak, iz smjernica napravite natuknice, a onda natuknice uvrstite u koncept. Na konceptu mijenjajte raspored odgovora na nain na koji vi mislite da bi to trebalo, ali cijelo vrijeme imajte na umu da trebate odgovarati na smjernicu jednu po jednu i tako do kraja. Pitanja grupirajte prema nekoj slinosti i prema smislu. Ako ne znate to biste odgovorili, razmislite i sigurno ete se sjetiti. Vano je samo da ne lupetate, odnosno da ne piete gomilu rijei i fraza koje ne odgovaraju na pitanje i zapravo niem ne slue. Vi elite pokazati znanje, ali budete li lupetali, to se na kraju nee tako protumaiti. Vano je zapamtiti da vae odgovaranje ne smije biti mehaniko navoenje odgovora na smjernice, nego mora biti strukturirano kao cjelovit tekst. To znai da cijeli esej mora imati jedinstvenu temu, da svaki odlomak mora imati svoju temu i da odlomci trebaju biti meusobno povezani. Povezanost odlomaka postii ete uoavanjem kljunih rijei i njihovim koritenjem poput poveznica, odnosno njihovim prenoenjem iz zadnje reenice jednog odlomka u prvu reenicu sljedeeg odlomka. U tome e vam pomoi i prave poveznice, rijei koje smo istaknuli i nabrojili, a koje bi bilo dobro zapamtiti da bi vam bilo lake pisati esej. Dakle, ako ste proitali ovu knjigu polako i s razumijevanjem, vie vam ne bi trebao biti problem napisati esej. Naravno, budete li vjebali i pisali eseje koje dobivate za domau zadau ili koje piete u kolskim zadaama, va e se stil usavravati i poboljati do te mjere da moda ni sami neete moi vjerovati kako dobro znate pisati. Kau da bez muke nema nauke i to je velika istina, ali pisanje eseja zapravo i nije muka. Shvatite pisanje eseja kao uitak koji vam omoguava da izrazite to vi mislite o nekoj problematici, da iskaete sebe kao nekoga tko zna pisati eseje i da, konano, postignete u ivotu ono to elite. Baviti se poslom koji volite jedna je od najljepih stvari u ivotu pa ponite o tome misliti ve sada. Put oko svijeta zapoinje prvim korakom, tako i pisanje eseja zapoinje prvom reenicom. No prije nego poete na to putovanje duha, prisjetite se to ste nauili u ovoj knjizi, ona e vam biti koristan putokaz na putu do uspjeha!

Literatura: Aristotel: O pjesnikom umijeu, August Cesarec, Zagreb, 1984. Biti, Vladimir: Struktura pripovjednog teksta, SNL, Zagreb, 1987. Dujmovi-Markusi, Dragica: Knjievni vremeplov 1, Prol, Zagreb, 2008. Essays in Literature, Western Illinois University, Department of English, 1974. Greetham, Bryan: How to Write Better Essays, Palgrave Publishers Ltd, 2001, New York, 2001. Gross, John: The Oxford Book of Essays, Oxford University Press, Oxford, 2008. Katalog NCVVO (vidi na: www.ncvvo.hr) Liessmann, Konrad Paul: Teorija neobrazovanosti, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. Majstori realistikog pripovijedanja, urednik Vlatko Pavleti, kolska knjiga, Zagreb, 1971. Marggraf Turley, Richard: Writing Essays, Routledge, 2002. Nemec, Kreimir: Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, kolska knjiga, Zagreb, 2003. Pirie, David B.: How to Write Critical Essays, Routledge, 2002. Prosperov Novak, Slobodan: Povijest hrvatske knjievnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. Redman, Peter: Good Essay Writing, The Open University, 2001. Rosandi, Dragutin: Hrvatski jezik i knjievnost 1, kolska knjiga, Zagreb, 2000. Solar, Milivoj: Knjievni leksikon, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. Solar, Milivoj: Povijest svjetske knjievnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. Solar, Milivoj: Vjebe tumaenja, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Staiger, Emil: Temeljni pojmovi poetike, Ceres, Zagreb, 1996. kreb, Zdenko; Stama, Ante: Uvod u knjievnost, Globus, Zagreb, 1986. Zrinjan, Snjeana: Hrvatski jezik 1, Alfa, Zagreb, 2005.

150

O autoru
Davor Piska roen je u Zagrebu 1968. godine. Studirao je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao na podruju teorije knjievnosti. Nekoliko godina bio je profesor hrvatskoga jezika u zagrebakim gimnazijama. Nakon toga radio je kao lektor hrvatskoga jezika na Sveuilitu Janus Pannonius u Republici Maarskoj te na Karlovom sveuilitu u Pragu. Nakon povratka u Hrvatsku predavao je svjetsku knjievnost, teoriju jezika i teoriju knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Puli. Trenutano je zaposlen na Hrvatskim studijima u Zagrebu gdje predaje kolegije s podruja komparativne knjievnosti. Do sada je objavio dvadesetak znanstvenih radova u domaim i meunarodnim publikacijama te vie od dvije stotine publicistikih tekstova s podruja knjievnosti.

151

2009.