Sie sind auf Seite 1von 19

Knjiga mudrosti

Osho Predavanja o Atiinih sedam taaka treninga uma ...Indija je dala velike darove svetu. Atia je jedan od tih darova. Kao to je Indija dala Bodidarmu Kini, dala je Atiu Tibetu. Meditirajte na Atiinih sedam taaka treninga uma one su od ogromne vanosti. To nije filozofija... to je prirunik unutranje transformacije. U njima je saeta celokupna religija. One su kao seme. To je knjiga koja vam pomae da rastete ka mudrosti. Zato je zovem Knjiga Mudrosti... ...Trenutak u kome ulazite u te izreke duboko, kada kontemplirate, meditirate i poinjete da eksperimentiete sa njima, biete iznenaeni ui ete u najveu avanturu vaeg ivota... ...ivot sam po sebi nije znaajan. Jedino kada pevate pesmu venosti on dobije znaenje. Ako ostvarite divotu boanskog, svetog, ako postanete lotosov cvet besmrtni, bezvremeni. Ako postanete ista ljubav, ako moete da ulepate svoje postojanje, ako postanete blaenstvo postojanja, samo tada ivot dobija znaaj; u suprotnom je besmislen. Tada je kao prazno platno: moete ga nositi celog vaeg ivota i moete umreti pod njegovom teinom, ali ta je smisao? Naslikajte neto na njemu! Jo jedna izuzetna knjiga velikog duhovnog Uitelja, ilustrovana odgovorima uenicima, anegdotama i Oshovim britkim seivima od Odlomak iz Oove knige:

25. Mi smo drevni hodoasnici Treba da naete slobodu na oba naina ispitivanjem i istraivanjem. Ne hvaliite se.

Nemojte da vas obuzme ljubomora. Ne radite iz inata. Ne oekujte zahvalnost. Ovaj najistiji napitak saveta kojim se napredovanje pet mamaca pretvara u bodi stazu prenesen je kroz Darmakirti. Buenjem karmike energije prethodnog vebanja, i vrlinom mog jakog interesovanja, Ignorisao sam bedu i lou reputaciju i video uputstva za kontrolisanje prianjanja za ego. Sada, ak i kad umrem, neu aliti.

ovek najvie eli slobodu. ovek udi za slobodom. Sloboda je samo sutinsko jezgro ljudske svesnosti: ljubav je na periferiji a sloboda je u centru. Kada se ta dva ostvare, u ivotu nema aljenja. A oni se ostvaruju zajedno, nikada odvojeno. Ljudi su pokuavali da ostvare ljubav bez slobode. Onda ljubav donosi sve vie i vie patnje, sve vee i vee ropstvo. Onda ljubav nije ono to je ovek oekivao da e biti, ona se pretvara ba u suprotno. Ona razara sve nade, unitava sva oekivanja i ivot postaje pusto tapkanje u tami, i nikada se ne pronalaze vrata. Ljubav bez slobode prirodno tei da bude posesivna. A onog trenutka kada ue posesivnost, poinjete da stvarate okove za druge i za sebe jer ne moete da posedujete nekog a da on ne poseduje vas. Ne moete nekoga da uinite robom a da sami ne postanete rob. ta god inite drugome, uinjeno je vama. To je osnovni princip koji treba razumeti, da ljubav bez slobode nikada na donosi ispunjenje. Bilo je ljudi koji su pokuali drugu krajnost, slobodu bez ljubavi. To su monasi, eskapisti, ljudi koji su se odrekli sveta. Plaei se ljubavi, bojei se ljubavi, jer donosi ropstvo, odbacili su sve situacije gde ljubav moe da tee, raste, gde moe da se desi, gde je mogua. Pobegli su u

samou. Njihova samoa nije nikad postala osama, ostala je usamljenost. A usamljenost je negativno stanje; krajnje prazno, tuno. ovek moe da bude osamljen, ali to ne daje usamljenost. Osamljenost je samo fizika samoa, usamljenost je duhovna samoa. Ako ste samo usamljeni... a biete ako ste se odrekli sveta. Ako ste pobegli od sveta iz straha, biete usamljeni, svet e vas progoniti, okruivae vas sve vrste elja. Patiete od miliona nonih mora, jer sve to ste napustili ne moe se odbaciti tako lako. Naputanje je represija i nita drugo. A to vie guite neku stvar, vie vam treba da je suzbijete. I to vie nastavljate da je suzbijate, to je ona jaa. Provalie u vaim snovima, provalie u vaim halucinacijama. Ljudi, ivei u manastirima, poinju da haluciniraju, ljudi odlazei u himalajske peine, pre ili kasnije, vie nisu u kontaktu sa stvarnou. Poinju da stvaraju realnost po svom privatnu stvarnost, fiktivnu realnost. Hrianin e govoriti sa Hristom. U svojoj usamljenoj peini on stvara Hrista, samo da bi mogao imati nekoga, samo da ne bude usamljen. I ti monasi su razvili mnoge metode haluciniranja. Ako gladujete, lake dolazi do halucinacija. Telo postaje slabije, poinjete da gubite kontrolu nad stvarnou. to je telo slabije, vea je mogunost za halucinacije. Ljudi u groznici, bolesti, poinju da haluciniraju. Potpuno isto pravilo: muenje tela, slabljenje tela, izglaivanje tela, i halucinacije e biti lake. Moete imati Isusa Hrista, Krinu ili Gotama Budu veliko drutvo moete imati, ali to je sve zamiljanje. Hindus nikada nee videti Hrista, a hrianin nikad nee videti Krinu. Videete samo ono u ta verujete, videete samo ono to stvorite svojim verovanjem; to je projekcija. Bilo bi teko to projektovati na trnici, jer bi tamo bilo tako mnogo ljudi koji bi poricali vau projekciju. Odveli bi vas psihijatru, mislili bi da ste poludeli. Ako ponete da govorite sa Hristom na trnici zavriete u nekoj bolnici. Ali u himalajskoj peini nema vie nikoga, slobodni ste da kreirate ta god elite, do mile volje. Usamljenost je takav jad da ovek pone da veruje u vlastite halucinacije, da ima drutvo. Ali to je ludilo. Sa jedne strane je osoba, svetovna osoba, koja je pokuala da nae ljubav bez slobode i nije uspela. Njen ivot nije nita do dugo, dugo ropstvo mnogim, mnogim ljudima, mnogim, mnogim stvarima. Ona je okovana, telom, umom i duom; nije slobodna ni za najmanji pokret. To je jedan neuspeh, veina oveanstva je uhvaena u toj krajnosti. A nekolicina bei iz sveta: videi bedu, oni poinju da tragaju za drugom krajnou slobodom, mokom , nirvanom. Ali postaju neurotini, psihotini, poinju da ive u vlastitim snovima. Samoa je tolika da moraju da stvore neto sa ime bi bili. Oba ova ekstremna pokuaja su bezuspena. Stoga oveanstvo stoji na raskru. Kuda ii? Prolost je krajnje neuspela. Svi napori koji su bili preduzeti u prolosti, pokazali su se pogrenim, vodili su u orsokak. Kuda sada ii, ta raditi?

Atia ima jednu vanu poruku da vam da. To je poruka svih buda, svih prosvetljenih ljudi na svetu. Oni kau: Ljubav i sloboda nisu odvojene stvari, ne moete da birate. Ili ete imati oboje, ili ete morati da odbacite oboje. Ali ne moete da birate, ne moete imati jedno. Ljubav je periferija, sloboda je sredite. ovek mora da napreduje u tako osetljivom balansu, u kome ljubav i sloboda mogu da cvetaju zajedno. I to mogu, jer se kod nekoliko retkih pojedinaca to dogodilo. I ako se to dogodilo samo jednom pojedincu, u celoj istoriji, to se moe dogoditi svakom ljudskom biu. To je va potencijal, vae uroeno pravo. Meditacija je balans. Meditacija je ptica sa dva krila: sloboda i ljubav. Moj napor u ovom polju buda jeste da vam dam oba krila: budite puni ljubavi i budite slobodni, imajte ljubav i ne budite posesivni. Budite slobodni, ali nemojte postati hladni; ostanite topli, topli od ljubavi. Vaa sloboda i vaa ljubav treba da rastu ruku pod ruku, u dubokom zagrljaju, u jednoj vrsti plesa, pomaui jedna drugu. I tada je roen potpun ovek, koji ivi u svetu i uopte nije od sveta. Onda je roen ovek u kome se sreu suprotnosti, sjedinjuju i postaju komplementarne; onda je ovek bogat. Samo voleti bez slobode je osiromaenje, ili samo biti slobodan bez ljubavi jeste iveti usamljeno, tuno, u tami. Sloboda je potrebna za rast ljubavi, ljubav je potrebna da biste uzgajali slobodu. Moj sanjasin treba neprestano da se sea da ne bira izmeu ova dva. Oboje treba zajedno da se apsorbuju, zajedno da se svare. Ljubav treba da postane vaa periferija, vaa akcija, a sloboda treba da postane vae bie, vae sredite, vaa dua. Prva izreka: Treba da naete slobodu na oba naina, ispitivanjem i istraivanjem. Ima tri vrste slobode, i treba ih dobro razumeti. Prvo je sloboda od, drugo je sloboda za, i tree je samo sloboda ni od ni za. Prvo, sloboda od, jeste reakcija. Orijentisana je na prolost; borite se protiv prolosti, elite da je se oslobodite, opsednuti ste njom. Psihoanaliza pokuava da vam prui tu slobodu, slobodu od od prolih trauma, rana iz detinjstva. Primalna terapija je u osnovi zasnovana na prolosti. Treba da se vratite unazad da biste se oslobodili prolosti, treba da doprete do prvog primalnog krika, onda ete biti slobodni. Zato sloboda znai za primalnu terapiju, za psihoanalizu i druge terapije da prolost treba da se odbaci. Treba da se borite sa njom, treba nekako da uredite da se razreite prolosti; onda ete biti slobodni.

Dokle god je u pitanju ta sloboda, Karl Marks i Sigmund Frojd nisu u suprotnosti; slau se. Karl Marks kae da ovek treba da se oslobodi prolosti, svih prolih socijalnih struktura, ekonomskih struktura. Njegov pristup je politiki, Frojdov pristup je psiholoki, ali oba su zasnovana na ideji slobode od. Sve politike reforme su reakcije a kada reagujete, nikada niste slobodni. To treba da se razume. To samo daje izgled slobode, ali to nikada nije istinska sloboda. Iz reakcije, potpuna sloboda nije mogua. Iz reakcije, istinska sloboda nije mogua. A samo potpuna sloboda je istinska sloboda. Moete da idete protiv prolosti, ali u samom stavu protiv nje uhvaeni ste na zadnjim vratima. Zato se deavalo ponovo, i ponovo, da sa kim god ste se borili, postali ste kao on. Birajte svoje neprijatelje vrlo paljivo, jer ete biti njima odreeni! Oigledno, borei se protiv njih, moraete da nauite njihove strategije. Moraete da nauite njihove taktike, moraete da nauite njihove naine. Polako, polako, neprijatelji postaju vrlo slini sliniji od prijatelja. To se desilo u sovjetskoj Rusiji... Kada je dola revolucija i komunisti promenili celu socijalnu strukturu, car je bio ubijen, i dolo je do udne pojave. Ljudi koji su ubili cara postali su vei carevi nego sam car. Josif Staljin se pokazao daleko stranijim od Ivana Groznog. Ivan nije nita u poreenju sa Staljinom. I to je prirodni fenomen. Uopte ne krivim Josifa Staljina, mogu da razumem ta se u stvari dogodilo. Ako se borite sa carom morate da nauite njegove naine, i dok doete do pobede postali ste tako veti, tako efikasni, to su postali vai naini. Poinjete da primenjujete isto na svoje neprijatelje. Zbog toga je svaka revolucija propala. Osobe se promene, ali struktura ostaje ista, jer je ideja o slobodi od u osnovi pogrena. Druga ideja je sloboda za; ona je orijentisana na budunost. Prva je politika, druga je vie poetska, vizionarska, utopijska. Mnogi ljudi su to takoe pokuali, ali to takoe nije mogue, jer orijentisani na budunost ne moete da ivite u sadanjosti. Ne ivite u prolosti, ne ivite u budunosti, treba da ivite u sadanjosti. Vizionari samo mataju. Lepe utopije su zamislili, ali te utopije nikada nisu postale stvarnost. Ne mogu da postanu stvarnost. Ako reagujete na prolost, odreeni ste prolou. Ako zaboravite prolost i pogledate u budunost, i dalje vama upravlja prolost, samo toga niste svesni. Gledajui u budunost sanjate lepe snove, ali oni ne mogu da promene stvarnost. Stvarnost ostaje ista; a snovi su vrlo neefikasni, impotentni. Prvo, sloboda od, jeste reakcija. Drugo, sloboda za, jeste revolucija. Tree, samo sloboda, jeste pobuna. Orijentisana je na sadanjost. Prvo je politika, drugo je poetska, tree je mistina, religiozna. ta mislim kada kaem "samo sloboda"? Ni za ni protiv, bez prolosti, bez budunosti, samo sada ovde, samo iveti iz trenutka u trenutak bez ideologije, bez utopije.

Pravi sanjasin, pravi mistik, nije protiv prolosti, nije za budunost. On je potpuno apsorbovan u sadanjosti da nema vremena, nema energije, za prolost i budunost. Tako se raa pobuna. Pobuna je najlepa pojava na svetu. Buda je buntovnik, to je i Isus; Atia je buntovnik, kao i Kabir. To su buntovnici. Neete ih razumeti ako mislite o njima kao da su bili revolucionari; nisu bili. Nisu bili ni reakcionari. Njihova orijentacija je potpuno drugaija, njihova orijentacija je sada, ovde. Oni ne ive ni za kakav ideal, i ne ive protiv bilo kog ideala. Oni nemaju nikakve ideje; u njihovoj svesti ne postoji nikakva ideologija. Oni su samo u istoti ovog trenutka... oni to ive, uivaju u tome, pevaju, pleu. I kada sledei trenutak doe, oni ive sledei trenutak sa istom radou, sa istim veseljem. Oni se kreu iz trenutka u tren, oni ne planiraju unapred. Zbog toga se na Istoku, gde su mistici bili velika sila, nije dogodilo nita kao komunizam. Ideja je zapadna, ne moe se zamisliti da se ta ideja dogodi u istonoj svesnosti. I nita kao futuristike utopije Morova utopija ili druge utopije, ima tako mnogo socijalista utopista nije se ni tako neto dogodilo. Ali neto sasvim drugaije se dogodilo: Buda, jedan Atia pojedinci koji ive iz trena u tren, u tako istoj radosti da je njihova radost zarazna. Ko god doe u kontakt sa njima je savladan, poinje da gleda na stvarnost novim oima. Oni vam daju novi uvid u sada i ovde. To je "samo sloboda". Meditirajte o tome. Nema potrebe ni za nekom psihologijom, i zato se psihologija nije dogodila na Istoku. Nema potrebe da se ide u prole traume; u stvari, ak i ako odete u prole traume nikada niste slobodni od njih. Moda ponete vie da podnosite, vie da razumete, ali nikada niste slobodni od njih. ta god osniva primalne terapije, Artur Danov, kae o postprimalnom oveku, on nije bio u stanju da stvori jednog jedinog postprimalnog oveka. On sam nije postprimalan ovek. Potpuno slobodan od prolosti, potpuno slobodan od rana iz prolosti to nije mogue. Na nain na koji je to uradila psihoanaliza i sline terapije, to nije mogue. Nema prolosti. Od ega pokuavate da se oslobodite? U stvari, pod uticajem harizmatskih psihoterapeuta moete poeti da stvarate prolost prema njima. To se digaa: ako odete frojdovcima stvarate frojdovsku prolost, ako odete jungovcima, stvarate jungovsku prolost. Sada je to dobro poznata injenica: da pacijenti poinju da stvaraju, fantaziraju, prolost kakvu terapeuti oekuju. Jungovi pacijenti poinju da odlaze u prole ivote vrlo lako i poinju da iznose velike misterije, ezoterino, okultno. To se nikada nije desilo nijednom Frojdovom pacijentu. Frojdovi pacijenti iznose ono to Frojd oekuje: libido, seksualne fantazije, neobine seksualne fantazije, incest i sve vrste seksualnih povreda. One nikad ne izlaze na povrinu u jungovskoj psihoterapiji. Primalni pacijenti poinju da putaju krikove koji ne moraju imati nikakvu realnost. Ali ljudi su jako susretljivi: ako im date neku ideju, oni su, prema vama, obavezni da je ispune. U stvari, pacijent poinje da se osea jako samilosno prema terapeutu on tako naporno radi, jadni drugar tako da pre ili kasnije poinje da izlazi u susret. Sada ima na stotine psihoterapeuta na Zapadu, i svaki psihoterapeut postaje uveren da je on u pravu. Njegovi pacijenti ga obmanjuju. I

isti pacijenti idu drugom psihoterapeutu i obmanjuju i druge takoe. Pacijenti igraju veliku igru, i to se deava nesvesno. Um je tako irok, uvek moete da izaberete nekoliko fragmenata koji e zadovoljavati odreenu filozofiju, odreenu psihologiju, odreenu terapiju. ovek je ogroman kontinent, ovek nije mala pojava. Moe sadrati mnogo Frojdova, mnogo Jungova, mnogo Adlera. I uvek moete da odaberete ima tako mnogo toga u vama da uvek moete da naete naina da odaberete odreene fragmente koji se uklapaju sa terapijom kroz koju prolazite. Istok nije stvorio nita kao komunizam, i nije stvorio nita kao psihoanaliza, iz odreenog razloga. Razlog je to mistik ne pokuava da se oslobodi prolosti, mistik ne pokuava da bude slobodan radi neeg u budunosti. Mistikov napor za slobodom, koju on naziva , mokom , potpunom slobodom, nema nita sa onim ega vie nema. Njegovo celo interesovanje je ovaj trenutak, ovaj mali kristalno isti trenutak. I biti u ovom trenutku znai biti u meditaciji. Biti potpuno u ovom trenutku znai biti u meditaciji. I kad se desi meditacija videete da dva krila rastu u vama: jedno e biti od ljubavi Atia to zove samilou drugo e biti od slobode. I poee da rastu zajedno. To donosi ispunjenje. Nema gunanja, nema aljenja. Atia je u pravu; on kae: Sada, ak i kad umrem, neu aliti. ivot je bio ispunjenje. Spoznao sam njegove tajne. Voleo sam, iveo u slobodi, saznao sam sve to je bilo potrebno da se bude zadovoljan. Krajnje sam ispunjen. ivot je bio plodonosan. ivot nije bio traenje, bio je neprestano bogaenje, i cvetao sam i lotos se otvorio. Umreti sa svojim unutranjim lotosom potpuno rascvetalim, umreti u ljubavi, u slobodi, dokaz je da je ovek spoznao ivot, dokaz je da je ovek stvarno iveo. Svi drugi samo prolaze kroz prazne kretnje; one nisu ivot. Treba da naete slobodu na oba naina, ispitivanjem i istraivanjem. Kako nai tu slobodu? Kako nai to sutinsko jezgro svoga bia? To se deava u meditaciji. Atia naziva meditaciju "svesnost". A svesnost treba da se razvije; ona je u vama samo seme, moe postati drvo. I on sugerie da bi dve stvari bile od pomoi: jedna je ispitivanje, a druga je istraivanje. Ispitivanje znai: nikada ne dozvolite bilo emu da proe kroz va um a da to pomno ne posmatrate. Pria se da je Sokrat rekao da je ivot bezvredan ako niste iveli ispitivajui. Jedan ivot bez ispitivanja je bezvredan ivot.

Ispitivanje je prvi korak: postati oprezan prema onome to prolazi kroz va um. A tamo je neprestan saobraaj tako mnogo misli, tako mnogo elja, tako mnogo snova prolazi. Treba da budete paljivi; treba da ispitate svakog i sve to prolazi kroz um. Nijedna jedina misao ne bi trebalo da proe nesvesno, jer to znai da ste spavali. Posmatrajte sve vie i vie. I drugi korak je istraivanje. Prvo posmatrajte, ispitajte, a onda ponite da gledate u korene. Zato se odreena stvar deava ponovo i ponovo? Postajete ljuti ponovo i ponovo: istraivanje e vam jednostavno pokazati da ljutnja doe i ode. Istraivanje e vam pokazati korene ljutnje, odakle dolazi jer ona moe biti, to je gotovo uvek tako, ljutnja je simptom neeg drugog to je skriveno. To moe biti da se va ego osea povreenim i vi se ljutite, ali ego se uva skrivajui se iza. To je kao koren drvea: vidite lie ali ne vidite korenje. Ispitivanjem videete drvee, istraivanjem videete korene. A transformacija je mogua samo kada vidite korene. Iznesite korene na svetlo i drvo poinje da umire. Ako moete da naete koren svoje ljutnje, iznenadiete se kad ljutnja pone da nestaje. Ako moete da naete koren svoje tuge, biete ponovo iznenaeni. Prvo ispitajte ta je neprestano tu u vaem umu, ta se ponavlja ponovo i ponovo. Vi nemate mnogo misli. Ako pomno ispitate, videete da imate samo nekoliko misli koje se iznova javljaju, ponovo i ponovo moda u novim oblicima, novim bojama, novoj opremi, novim maskama, ali imate samo nekoliko misli. I ako uete pomno u to biete iznenaeni: imate jednu osnovnu misao. Gurijev je imao obiaj da kae svojim uenicima: "Prvo pronaite svoju glavnu osobinu". A svaka osoba ima glavnu osobinu to moe biti pohlepa, moe biti ljutnja, moe biti seks, ljubomora, moe biti neto drugo. Otkrijte ta je vaa glavna osobina, ta je centar oko koga se kreu sve vae misli i sva raspoloenja. Ako moete da naete centar, nali ste koren. I udo je da, kada je koren jednom pronaen, ne morate da ga seete, iseen je samim pronalaenjem. To je unutranja tajna transformacije. Posmatrajte: ponovo i ponovo postajete tuni. Iznenada niotkuda... sve je ilo dobro, i neto je kliknulo i vi ste postali tuni. I ponovo, to je otilo, i do veeri se vratilo, i tako dalje, i tako dalje. Zato se to deava? Prvo ispitajte, onda istraite. Ispitivanjem i istraivanjem u vama e biti roena osobina zvana svesnost. Kada je jednom svesnost tu, vi imate ma koji moe da sasee sve korene svih bolesti. I kada je jednom svesnost roena, polako, polako izlazite iz prolosti i budunosti, i ulazite u sadanjost. Postajete prisutniji u sadanjosti. Dostiete do svesnosti koja nikada nije bila; postajete svetlosni. I u tom prisustvu, kada moete da osetite trenutak kako prolazi, sva vaa ula e postati tako ista, tako osetljiva, tako ulna, tako oprezna i iva da e ceo ivot dobiti novi intenzitet. Dospeete do velikog uitka. Svet e biti isti, a opet nee biti isti: drvee e izgledati zelenije, rue crvenije, ljudi vie ivi, lepi isti svet, i obluci na obali poinju da izgledaju kao dijamanti i smaragdi.

Kada je svesnost vrlo, vrlo duboko zasnovana, kada ste prisutni u sadanjosti, postiete psihodelinu viziju ivota. Zato mistici govore o tako velikoj lepoti, a vi je ne nalazite. Mistici govore o neizmernom slavlju koje se odvija, a vi nigde ne vidite nikakvo slavlje. Mistici govore o velikoj muzici, ali vi ne ujete nikakvu muziku. A mistici su u pravu velika muzika prolazi, ali vi ste gluvi. Velika lepota je svuda naokolo, ali vi ste slepi. Cela egzistencija slavi upravo ovaj trenutak, jednako kao to je slavila i kad je Atia bio iv. Postojanje je proslava. Ali vae srce je mrtvo. Samo vae fiziko srce kuca, vae duhovno srce uopte ne funkcionie. A bez njega neete moi da vidite slavlje ivota. Kako moete osetiti zahvalnost Bogu ako ne vidite dar? Za ta da budete zahvalni? Moete samo da budete puni pritubi, albi, zamerki. Moete samo da se ljutite na postojanje. Zato ste stvoreni, zato ova patnja? Vidite samo patnju, jer vae oi mogu da vide samo patnju. Inae, postojanje je blagodat, bagoslov. Druga izreka: Ne hvaliite se. Atia je zaista divan, vrlo telegrafski. Njegove izreke izgledaju kao da je do njih doao kvantnim skokovima, izgledaju nepovezane. Nisu; postoji jedna unutranja veza jer kad vam se desi ta psihodelina vizija, poeete da se hvaliete. Kada vam se dogodi ta svesnost, poslednji, ali jedan napad ega obavezno e se desiti. To je neizbeno. Poeete da se oseate vie svetim od drugih. Poeete da se kreete kao svetac, poeete da oseate, da pokazujete da niste obian smrtnik, da ste neobini, da niste od ovoga sveta, da ste onostrani. I mada su sve ove stvari tane, Atia kae: Molim vas, ne hvaliite se. On ne kae da laete. Sve te stvari su tane; kada se dogodi svesnost, uda poinju da se deavaju. Svaki trenutak postaje takvo udo, i poinjete da se diete visoko, poinjete da postiete nove vrhunce u svemu. ta god da uradite postaje takva radost, i gde god da krenete, ivot izgleda tako boanski. I vi takoe moete da vidite, da gde god da krenete vi donosite odreenu svetost tom mestu. Nisu to lai; to se deava. Ali ako ponete da se hvaliete, sve te stvari e nestati, jer je ego uao na tako suptilan nain, i vi niste mogli to da ispitate i niste mogli to da istraite. Ego e jahati sada na vaem duhovnom iskustvu. ovek sada treba da bude vrlo oprezan. Nemeditant moe da bude bezbrian on moe podneti da bude bezbrian, jer nema ta da izgubi. Ali meditant ne sme biti nepaljiv, on ima mnogo da izgubi. Tu su sada blaga i ona mogu biti izgubljena za sekund. Kada ponete da se pomerate na vie planove moete lako da padnete i pad e biti velik. Ako padnete hodajui ulicom nema mnogo opasnosti, ali ako padnete sa Everesta to je vrlo opasno, moda ne preivite. Zato oni koji ponu da se kreu svetom meditacije moraju da naue da budu jako paljivi. Staza je uska, i sam kraj staze je veliki ambis. Jedan pogrean korak i paete i bie to teak pad.

Moe potrajati godinama ili ivotima da dospete ponovo do iste visine. I ako padnete jednom sa odreenog mesta, to postaje vaa navika. Moje je vienje: da meditanti ue navike da uvek padaju sa odreenog stadijuma zato to, kad god je to stanje ponovo tu, oni padnu. Veliki napor je potreban da se to ponovo dostigne, ali sada to postaje taka gde um iznenada preduzima pogrean korak, po navici, mehaniki. Zato je bolje biti paljiv kada prvi put idete navie, tako se nikakve navike padanja ne stvaraju u vama. Ne hvaliite se. Ne treba govoriti o duhovnim iskustvima. Ako u vama naraste velika potreba da govorite o tome moete ii svome majstoru. U tome nema opasnosti, jer deljenje sa majstorom je uvek od pomoi. Kao prvo, ta god iznesete pred majstora on e uiniti da osetite da to nije nita: "Ne budi glup, to je samo glupost. Zaboravi sve o tome." ak i ako mu iznesete nirvanu, rei e: "To nije nita izbaci to! Ostavi to gde si ostavio svoje cipele" ak i nirvanu! To je jedna od tajni majstora u njegovom radu sa uenikom. Nikada vam nee uzvratiti, nikada nee rei: "Divno! Ti si tako uzvien, postigao si!" Drugo, on e uvek uiniti da bude svestan da su iskustva, ma koliko lepa, i dalje iskustva. Stvarno nije ono to je doivljeno, ve onaj koji doivljava. On e uvek da istie svedoka, unutranju subjektivnost, a ne objekat. Neko vidi uzvieno svetlo i to je zaista velika radost kada vidite unutranje svetlo. Ne hodate po zemlji; tako ste ushieni da gubite teinu, gravitacija vie ne deluje na vas. Oseate kao da, ako elite, moete da letite. Ali ako odete majstoru on e rei: "Pa ta? To se deava svakome. To nije nita posebno, drugi to rade mnogo bolje. To je samo jedno iskustvo, a iskustvo znai neto spoljanje. Seti se iskuavaoca, seti se onoga ko doivljava svetlo. Ti nisi to: ti si svedok toga. Da, tu je svetlo, ali ti nisi to. Ti si onaj ko je video svetlo. Seti se posmatraa." Majstori su jako veti u povlaenju za noge. Moete da stojite naglavake, a oni e vas povui za nogu i paete ravno na zemlju. I sledei put kada se desi neko veliko duhovno iskustvo, plaiete se ak i da odete majstoru da mu za to kaete. To je vrlo bitno. I tree: moe vam se dogoditi da ako o nekim stvarima govorite, ako ponete da ih pokazujete, energija koja je potrebna da ih negujete pone da odlazi u njihovo pokazivanje. Seme treba da bude skriveno u tlu. Ne treba da bude stalno iznoeno napolje; ako ga iznesete napolje ubiete ga. I ta duhovna iskustva su kao veliko seme. Uenik treba da ui vetinu uvanja tajne. To je jedan od zaista sutinskih delova boravka uz majstora: sposobnost da se sauva tajna. uo sam: ovek je tragao za majstorom koji je postigao najviu tajnu. Iao je mogima, ali bi na kraju bio frustriran, razoaran. Onda je uo da daleko, duboko u bespuu, postoji jedan starac koji je postigao najviu tajnu, ali ga je teko nagovoriti; on ne prihvata lako uenike.

ovek je bio izazvan. Prodao je sve to je imao i otputovao u pustinju. Trebalo mu je tri godine da stigne tamo. Krajnje umoran, iscrpljen od cele potrage... mnogo puta je odluivao da krene nazad, ali to je bilo protiv njegovog ega, ega tragaoca "ta e rei ljudi? Kod kue e se smejati i rei e: 'To smo ti pre rekli!'" Tako da je istrajao, i konano stigao. Da, starac je imao neto; to je bilo tako oigledno, bilo je tako vidljivo. Viao je mnoge majstore, ali sve lani, hokus-pokus; ovaj ovek je imao neto. Pogledao je starca u oi i video takvu dubinu kakvu nikada nije video. Starac je sedeo pod drvetom, i vibracija oko drveta je bila tako velika da je ovek bio savladan. Poeo je da se osea opijenim. Pao je pred stareva stopala i rekao: "Doao sam da naem najviu tajnu. Moe li mi je rei?" A majstor ree: "Onda tri godine treba da uti, nijedna re ne sme biti izgovorena. Slui mi tri godine u apsolutnoj tiini. Ako moe to da uradi, onda ti mogu rei tajnu, jer tajna treba da bude sauvana kao tajna . Ako moe da odri utanje tri godine, to e biti dokaz da si sposoban da zadri neto u sebi." ovek se sloio. Te tri godine su bile zaista duge, skoro kao tri ivota... pustinja, nikoga vie, samo taj starac, i tiina tiina pustinje, tiina starca, i tri godine. Izgledalo je kao da je mnogo, mnogo godina prolo. Kada se navrilo tri godine, ovek upita: "Sada, gospodine, tri godine su navrene. Recite mi tajnu." Majstor ree: "Sada mora da mi obea da nikada nee ovu tajnu nikome rei nikad, nikad. Potrebno je potpuno obeanje." ovek ree: "Obeavam, obeavam vam, obeavam Bogu, svim svojim srcem, da nikada nikome neu otkriti tajnu." Onda starac poe da se smeje. Ree: "To je dobro. Pa ta misli, ako ti moe uvati tajnu celog ivota, da ja ne mogu? To je obeanje koje sam dao mom majstoru: ne mogu da je otkrijem! Ali rei u ti jednu stvar", ree. "Isto mi se desilo sa mojim majstorom. Tri godine sam utao, i bilo mi je dugo kao to je bilo i tebi. I onda je doao dan, i bio sam mnogo srean to sam utao tri godine. Desila se potpuno ista stvar! Pitao sam ga za tajnu i on je rekao: 'Obeaj da nikada nee nikome otkriti tajnu'. Obeao sam, i on se smejao kao to sam se i ja smejao, i rekao: 'Pa ta misli, ako ti moe uvati tajnu celog ivota, da ja ne mogu?'" "Stoga, u stvari, nema tajne. Cela umetnost je u njenom uvanju ; nije u pitanju tajna. Ja mislim da se isto deavalo iznova i iznova.To mora da se dogodilo sa mojim majstorom i njegovim majstorom, i tako dalje, i tako dalje. Izgleda da nema tajne, ali smo mnogo nauili uvajui je!" Vidite smisao: ako moete da sauvate tajnu... bila tajna vredna uvanja ili ne, nije u tome stvar. Bilo tajne ili ne, nije u tome stvar. Majstor je mogao aputati u vae uvo: "Dva i dva su etiri: sada to uvaj kao tajnu". To bi posluilo ali nije pitanje ta je to, pitanje je da li moete da sauvate neto u sebi?

Ba pre neku no sam rekao Radi: "Sada to treba da sauva kao tajnu". Nisam joj rekao nikakvu tajnu, ali ona je obeala. "Da", rekla je: "uvau to." Rekao sam joj: "Ti si traara, jedna od najveih traara u komuni, zato to treba da sauva kao tajnu". I ona je obeala. Ne seam se za kakvu je tajnu dala obeanje, ali sada treba da je uva! Vetina je u uvanju. Ne hvaliite se. Ne pokazujte. Prirodna tenja uma je da pokazuje. I kada imate neto posebno na primer, moete da itate neije misli sasvim je prirodno da odete i to pokaete ljudima. Jednom je neki muslimanski mladi bio sa mnom mnogo godina vrlo istrajan momak i ta god sam mu dao da uradi, on bi uloio svu svoju energiju u to. Onda se jednog dana desilo da je poeo da ita ljudske misli. Bilo mi je jako teko da ga zadrim da ne govori o tome. I to je bespravno, itati neije misli; to je ulaenje u neiju privatnost. Poto sam mu rekao da to zadri za sebe, da to nikada ne primenjuje, on je to sauvao. Iz uvanja toga kao tajne i nepokazivanja i neprimenjivanja, nastao je drugi kvalitet: postao je sposoban da u va um stavi misao vrlo lako, bez vaeg znanja. ta god je eleo da stavi u va um, vi biste odmah delovali u skladu sa tim. Postao je neka vrsta Delgada, a bez ikakvih elektroda. To je iznenada otkrio... Poslao sam ga na put; sedeo je u autobusu, i samo ideja, samo ideja , iznenada mu doe na pamet: ako moe da ita ljudske misli, moe li da stavi misao u neiji um? Niotkuda? Poto mu nisam nita rekao o tome, pokuao je. Samo je pokuao sa osobom koja je sedela na seditu ispred njega: "Padni sa svog sedita" i ovek je pao dole! On sam je bio zapanjen, ali je onda pomislio da je to mogla biti samo koincidencija, ovek je upravo trebalo da padne. Zato je pokuao na drugome, i ponovo se to dogodilo. Tako se uplaio, i poela je da ga mui ideja: "Zato da ne bacim ceo autobus niz brdo?" Morao je da zaustavi vozaa i sie iz autobusa usred putovanja. Vratio se do mene i rekao: "Ovo je jako opasno. Pokuao sam sa dve osobe; deluje, a onda mi je dola ideja: "Zato da ne pokuam sa celim autobusom?" Ako uete u svet meditacije, to su male stvari koje poinju da se deavaju. Izbegnite ih, nikada ih ne koristite, nikada ne pokazujte, i ne govorite o njima jer, ako govorite, ljudi e rei: "Pa, prui mi neki dokaz". Ako priate o tome oni e traiti dokaz. Onda ete poeti da ih primenjujete i uskoro ete izgubiti energiju. Energija je potrebna za unutranju negu. Kada u vama neto raste, cela energija treba da se pretvori u ubrivo. Ne koristite je spolja ni na koji nain. Najbolji nain da se pone je: Ne hvaliite se. Trea izreka: Nemojte da vas obuzme ljubomora.

Sada neete uspeti da naete vezu, ali je ona tu. Atia kae da ne smete da se hvaliete ali drugi mogu; javie se ljubomora. Drugi mogu da ponu da pokazuju svoju duhovnu snagu, i na osnovu pokazivanja njihove duhovne snage ljudi mogu da ih oboavaju, mogu da ih potuju, da ih smatraju za velike svece. Vi uvate tajnu u svom srcu, a znate da moete da uinite vea uda od njih. Njih ljudi oboavaju, a o vama niko nita ne zna, i vi ste samo niko. Moe da se javi ljubomora, i ako se ljubomora javi, to je negativna strana hvalisanja. Onda, pre ili kasnije, poeete da se hvaliete. Jo neto da se razume... Deava se, kada prvi put meditant postigne neku psihiku energiju, neku psihiku snagu, javlja se tenja, prirodna tenja, da se to pokae. I ako pokae, pre ili kasnije izgubie mo. Onda se javlja veliki problem: on to sad ne moe, ali sada ima potovanje. Oboavan je i ljudi oekuju da ini uda. ta e sada da uradi? Morae da se okrene magiji, morae da pone da ui trikove, da odri svoj presti. To se desilo sa Satija Sai Babom i slinim ljudima. Prve stvari koje su uradili bile su stvarne, prvih nekoliko eksperimenata koji su uradili nisu bili lani. Ali onda energija nestaje. I do tada ste postali slavni, i ljudi poinju da se okupljaju, glupi ljudi, i oekuju od vas, i ceo va ego zavisi od vaeg pokazivanja. Onda je jedina mogua alternativa nauiti magijske trikove tako da moete da odravate svoj presti. Ako se hvaliete, pre ili kasnije postaete rtva magijskih trikova. Moraete da ih nauite, i da obmanjujete ljude. Ne budite ljubomorni, jer ako ste ljubomorni bie vam nemogue da dugo odrite tajnu. I etvrto: Ne radite iz inata. Ne iritirajte nepotrebno ljude pretvarajui se da ste posveeniji od drugih, pretvarajui se da ste sveti, pretvarajui se da ste posebni. Ne iritirajte ljude, ne delujte na taj nain. Zato? jer e tekoe narasti same od sebe, zato nemojte, molim vas, da ih pridodajete. Samo vae prisustvo e izazvati nevolje po vas, zato izbegavajte to je vie mogue da iritirate ljude. Ako se pretvarate da ste sveti, onda ete stvoriti suparnike. Ako se pretvarate da ste posebni, onda e biti drugih koji e to poricati. Javie se argumentacije, nepotrebne kontroverze, neprijateljstva. Atia to kae iz vrlo posebnog razloga. Poseban razlog jeste da je samo prisustvo osobe koja ima neke duhovne kvalitete dovoljno da joj stvori nevolje, jer slepi ljudi ne vole ljude sa oima. Oni koji su uvek iveli u tami, ne vole one koji im donose svetlo, oni ih mrze jer je prisustvo oveka svetla uvredljivo, ini da se oseaju inferiorno. I to se dogaa samo od sebe, zato nemojte ni na koji nain to da uveavate. ak i ako drite sve u tajnosti, nekoliko ljudi e znati za to. Prisustvo toga je takvo da e vas nekoliko ljudi obavezno pronai. ak i ako pobegnete na Himalaje, nekoliko ljudi e obavezno tragati i nai e vas, jer

postoje tragaoci. Postoje ljudi koji su vrlo osetljivi, postoje ljudi koji ivotima tragaju za neim da se dogodi u njihovom ivotu. Postaete poznati. Nema potrebe da se hvaliete, nema potrebe da budete ljubomorni. Pokuajte da se sakrijete to vie moete; ipak ete postati poznati. Ne moete da sakrijete svetlo ispod grma; pokazae se. Ne moete sakriti svetlo, ono e sijati. I kad jednom tragaoci ponu da se okupljaju oko vas, i kada uenici dou, i posveenici dou, drutvo e nairoko da bude iritirano vama, drutvo e biti ljuto na vas. Drutvo e pokuati da vas uniti, i ceo va rad, i celu vau zajednicu. Zato? jer potkopavate drutvo, seete same njegove korene. Ono ivi na ambiciji, a vi uite neambicioznom ivotu. Ono ivi na makijavelistiki nain, a vi uite Budinom nainu. Ono ivi kroz ljubomoru, nasilje, posesivnost, a vi uite ljubavi. Vi potkopavate same njegove osnove, unitavate same njegove korene. Ono ne moe da vam oprosti, svetie se. Zato je bolje biti veoma oprezan. Ne oekujte zahvalnost. To je prirodno, kada stiete sve blie i blie Bogu, veoma je prirodno da osetite da e vam ljudi biti vrlo zahvalni. Donosite im poklon, najvei poklon to postoji, poklon Boga. Sasvim je prirodno osetiti da e ljudi biti zahvalni. Nemojte to oekivati, oekujte upravo suprotno: da ljudi nee nikada biti u stanju da vam oproste. to im vei poklon donesete, vea e biti njihova ljutnja. Razapee vas, otrovae vas oekujte takve stvari. ak ni Isus nije oekivao da e ga toliko muiti, da e mu naneti toliku patnju. Sa krsta je povikao Bogu: "Da li si me napustio? Zato? Zato mi se ovo dogaa? ta sam loe uinio?" U dubini, on nije oekivao da e se dogoditi razapinjanje na krst. Atia je vrlo jasan u svom savetu uenicima: Ne oekujte zahvalnost. Ba suprotno, oekujte da e ljudi biti ljuti, iritirani, osvetoljubivi, suprotstavie vam se. Nadajte se najboljem i oekujte najgore. Ako vas ne ubiju, budite im zahvalni. Jedan Budin uenik je krenuo da iri majstorovo uenje. Buda ga je pitao: "Kuda si poao, u kom pravcu, u koju provinciju?" A on ree da je poao u udaljeni kraj Bihara zove se Suka "jer nijedan tvoj uenik nije iao u taj kraj". Buda ree: "Pre nego to odlui, odgovori na tri pitanja. Prvo, da li zna da su ljudi u toj provinciji vrlo nasilni, lako razdraljivi, ubilaki raspoloeni? Opasno je ii kod njih, zato nijedan drugi uenik nije ni pomislio da ode kod njih. Ako te uvrede, a uvredie te, kako e uzvratiti? ta e se dogoditi u tvom srcu?" A uenik ree: "Ti savreno dobro zna ta e se dogoditi u mom srcu, jer zna moje srce, jer si ti moje srce. emu ova nepotrebna pitanja? Ali poto si pitao, moram da odgovorim. Ako me uvrede, duboko u srcu osetiu zahvalnost to su me samo uvredili; mogli su da me istuku."

Buda ree: "Sada, drugo pitanje. Oni e te istui, bie prebijen. ta e se onda dogoditi sa tobom? ta e misliti?" Uenik ree: "Ti savrenio dobro zna. Biu im zahvalan, jer me samo tuku a mogli su da me ubiju." Buda ree: "Sad tree pitanje. Mogu da te ubiju. I ako te ubiju, te e biti sa tobom? ta e misliti u svom srcu?" Uenik ree: "Savreno dobro zna, nepotrebno me pita. Ali poto pita, moram da odgovorim. Ako me ubiju, dok me budu ubijali biu imzahvalan, jer su mi dali lepu priliku, najvei izazov." Moe li biti zahvalan ak i onima koji te ubijaju? Najvei izazov! "Biu im zahvalan jer me ubijaju i oduzimaju mi ivot ivot u kome sam mogao da uinim neto pogreno. Sada vie nema mogunosti; nikad neu uiniti nita pogreno. ivot u kome mogu da padnem iz moje svesnosti... Sada mi oduzimaju taj ivot, ne mogu vie da padnem iz svoje svesnosti. Biu im zahvalan, krajnje zahvalan, jer kada je neko ubijen, ako moe da ostane paljiv, to je njegov poslednji ivot, vie se nee vraati na zemlju. Misliu da su mi oni prijatelji, da me izbavljuju iz ropstva. Uvek u ih se seati sa ogromnom zahvalnou u srcu." Buda ree: "Sada moe da ide gde god eli, jer gde god ode bie u stanju da iri moju energiju. Bie u stanju da deli moju ljubav, moju samilost i moi e da uini ljude paljivim, svesnim. Ti si spreman." Atia kae: Ne oekujte zahvalnost. Ba suprotno, budite zahvalni ako vam uine neto loe. To je prirodno; treba dobro da znate, treba to da oekujete. Ako se to ne dogodi, to je udo. Da Isus nije razapet na krst, da Sokrat nije otrovan, da Mahavira nisu stalno tukli, da nisu preduzeti mnogi napori i napadi na Budin ivot, to bi bilo udo. Te stvari treba oekivati. Tako ivi vei deo oveanstva u tami, u takvoj tami; od njihove tame ne moete oekivati vie. Ovaj najistiji napitak saveta kojim se napredovanje pet mamaca pretvara u bodi stazu prenesen je kroz Darmakirti. Izvorni majstor je Gotama Buda, ali Atiin majstor je Darmakirta. Uenik nikad ne zaboravlja majstora, ak i kad sam postane prosvetljen. Onda takoe ostaje njegova zahvalnost, postaje potpuna, apsolutna. Atia pamti svog uitelja Darmakirtu. Bio je to Darmakirta koji mu je rekao da ode Darmarakiti da naui jo vie, i Darmakirta mu je rekao: "Posle Darmarakite, idi joginu Maitreji da naui jo vie". I on je sledio vostvo svog majstora Darmakirte.

Darmakirti je jedan od najpoznatijih budistikih majstora. Mnogi od njegovih uenika su postali prosvetljeni. Atia je samo jedan od njegovih uenika, ali najpoznatiji. On kae: Ovaj najistiji napitak saveta... "Ovaj nektar koji sam izlio u prethodnim izrekama nema nikakve veze sa mnom. Nisam autor tih izreka. Te izreke mi je preneo moj majstor, a mom majstoru ih je preneo njegov majstor. Izvorno, one su dole od Gotama Bude. Te izreke nisu moje", kae on. "One nemaju na sebi moj potpis, i ja sam samo sredstvo, koje je prenosilo sve to mi je bilo dato. Ja sam instrument." Vidite neegoistinost osobe, i zapamtite to. I ta je najistiji napitak njegovog saveta? To je kako pretvoriti napredovanje pet mamaca u bodi stazu. ta su pet mamaca? Meditirajte o dva stanja. Jedno je stanje sna u kome se nalazi vei deo oveanstva. Ljudi ive kao meseari; njihovo ivljenje je mehaniko, njihovo ponaanje je nesvesno. Oni nisu svesni ta su, nisu svesni ta rade, nisu svesni kuda idu. Njihov ivot je sluajan, drvo koje nosi reka. U tom stanju takoe, bodiita Budina svesnost, ili Hristova svesnost, ili Krinina svesnost, koje god ime odaberete, moete da odaberete postoji. ak i u ovim ljudima koji savreno spavaju, u kojima nema ni traka svesnosti, postoji bodiita, postoji budina svesnost, ali je prekrivena smeem. A smee dolazi od pet ula vida, sluha i drugih ula. ula nastavljaju da ulivaju u vas svakovrsne utiske iz spoljanosti. ta god vidite odmah dopire unutra, ta god itate dospeva unutra. I vaa bodiita je kao dijamant prekriven slojevima i slojevima utisaka. To je jedno stanje. ta god vam tih pet ula donesu bie odneto smru, jer ta god dolazilo iz spoljanjosti, smrt e vas odvojiti od toga. To nikada ne moe postati deo vas, ostaje odvojeno. To ostaje u vama strani element, nikad ne postaje vaa priroda. Drugo stanje je stanje probuenog, bude, prosvetljenog, onog ko je potpuno budan. U njemu se desila transformacija. On takoe ima pet ula, ali sada njegovih pet ula funkcioniu na sasvim drugaiji nain. Njegovih pet ula poinju da izlivaju njegovu samilost na spoljni svet. Za osobu koja spava, pet ula samo donose utiske iz spoljanjosti. Za osobu koja je probuena, istih pet ula poinju da izlivaju njenu ljubav, njenu energiju, njenu samilost, u svet. Kada otkrijete bodiitu, kada spoznate unutranju svesnost, vie niste prosjak. Ne uzimate nita iz spoljanjeg. Ba suprotno, postajete vladar, poinjete da ulivate svoje bie u spoljni svet; ulepavate ga, postajete blagoslov za njega. To je transformacija. Ako ste budni, daete neto svetu, biete davalac. Upamtite, to vie dajete vie imate jer to vie ulivate u svet, iz nepoznatih izvora postojanja sve vie i vie utie u vas. Povezani ste sa okeanskim. Bodiita su vrata ka okeanskom. Okean je Bog. Iz tog okeana izvori teku u vas. Vi samo delite.

Isus kae: "Oni koji uvaju izgubie, oni koji daju sauvae". Delite i imaete vie. Dajte, i dobiete od onostranog. Transformisana osoba neprestano daje. Ona ima tako mnogo da da, iz nje se preliva. Ovaj najistiji napitak saveta kojim se napredovanje pet mamaca pretvara u bodi stazu prenesen je kroz Darmakirti. "Moj majstor, Darmakirti", kae Atia, "dao mi je ovu tajnu transformisanja energija, uputstvo. Sada pet ula vie ne nagomilavaju nepotrebno smee koje e istrunuti i smrdeti. Ve su sada postali prolazi za jedno bujanje boanske energije." Buenjem karmike energije prethodnog vebanja, i vrlinom mog jakog interesovanja, Ignorisao sam bedu i lou reputaciju i video uputstva za kontrolisanje prianjanja za ego. Sada, ak i kad umrem, neu aliti. On govori: "Mogao sam da naem Darmakirtija samo zbog mojih prolih traganja. Kroz mnoge ivote sam tragao." I ja vam isto kaem: Niste novi ljudi, vi ste drevni tragaoci. Inae, postoje ljudi koji ive u susedstvu, koji me nisu ak ni videli, i koji nee nikad videti i koji nee nikada uti, i koji nee nikada znati ta se ovde dogaa! A vi ste doli izdaleka, iz udaljenih kutaka sveta. Mora da ste tragali kroz mnoge ivote. Sakupili ste odreenu energiju koja zna gde je budino polje, i privlai vas budino polje. Znate gde je magnet. Buenjem karmike energije predhodnog vebanja... On kae: "To mora biti, jer sam u mojim prolim ivotima disciplinovao sebe na mnoge naine, pa sam sakupio odreenu karmiku energiju, da mogu da naem majstora, da sam dovoljno srean da naem majstora". i vrlinom mog jakog interesovanja...

... moja strasna elja da naem istinu. Samo dve stvari su potrebne: energija da se traga, i strasan interes da se ta energija usmeri u odreenom pravcu. Ignorisao sam bedu i lou reputaciju... Kada doete majstoru, i majstor je stvarno majstor, drutvo e biti protiv vas, drutvo e vam stvoriti muku. Moraete da patite zbog raznoraznih stvari loe reputacije. Ignorisao sam bedu i lou reputaciju... "To mora da je bilo zbog moje karmike energije iz prolosti, to mora da je bilo jer sam kroz mnoge ivote tragao i istraivao." Svako je jedan drevni hodoasnik. Ignorisao sam bedu i lou reputaciju... Vrlo je teko ignorisati bedu i lou reputaciju. Sada ja za moje sanjasine stvaram hiljadu i jednu vrstu tekoa. Svet e biti protiv vas: gde god da odete, imaete lou reputaciju, hm? Samo da budete u vezi sa mnom bie za ljude dovoljno da vas osude, da vam se podsmevaju, da misle o vama da ste ludi i slino. Samo oni koji su pravi tragaoci bie u stanju da ignoriu svu tu muku i lou reputaciju. Oni koji su samo radoznali, nee biti u stanju da to urade. Samo srenici, samo hrabri, samo pravi tragaoci e moi da ignoriu sve, bie u stanju da rtvuju sve, bie sposobni da stave sve na kocku. Jednom kada ste doli u dodir sa ivim majstorm, onda je sve drugo besmisleno; onda se sve moe staviti na kocku, moe se lako rtvovati. I video uputstva za kontrolisanje prianjanja za ego. "Odbacio sam ljude, ignorisao ta kau. Umesto toga, ulio sam svu svoju energiju u jednu stvar: kako da odbacim ovu ideju o egu, kako da odbacim prianjanje za ego." Sve ove izreke nisu nita drugo do cela nauka o unitavanju ega. Kada jednom ego vie nije tu, kada jednom vie niste odvojeni od postojanja, kada jednom ne mislite da ste odvojeni od postojanja, trenutno ste prosvetljeni. Tu nestaje ego; pojavljuje se Bog neposredno, odmah. Sada, ak i kad umrem, neu aliti. Nadam se da e moji sanjasini takoe biti u stanju to da kau jednog dana. Sada, ak i kad umrem, neu aliti.

To je mogue samo ako je postignuta bodiita. To je mogue samo ako ste spoznali vae najdublje sutinsko jezgro koje nije personalno, koje je univerzalno; koje nije smrtno, koje je besmrtno; koje nema nita sa vremenom i prostorom, koje je sama venost. Amritasja Putra: mi smo sinovi besmrtnosti. Kada ste to jednom spoznali, ivot nije aljenje. ivot je blagodat, blagoslov. Meditirajte o Atii, sluajte njegove savete; to je od neizmerne vrednosti. To nije filozofija, to je uputstvo da disciplinujete sebe, to je uputstvo za unutranju transformaciju. To je knjiga koja vam moe pomoi da uveate mudrost. Ja je nazivam Knjigom mudrosti. Dosta za danas. http://www.esotheria.com/

Das könnte Ihnen auch gefallen