Sie sind auf Seite 1von 104

1. OBILJEJA STAMBENE ZGRADE I STANA STANOVANJA U STAMBENIM ZGRADAMA Uvod u stambene zgrade Stanovanje je najvea, pa i najvanija, grana arhitekture.

. Duga je kao povijest ovjeka i trajat e dok on postoji. Od sve arhitekture na svijetu 90% je stambena arhitektura. Od stambene arhitekture najvei dio je stanovanje u obiteljskim kuama. Suvremeni trend u svijetu pokazuje nagli rast velikih gradova i stanovanja u stambenim zgradama, a smanjivanje obiteljske izgradnje. Unato tome ideal je i biti e obiteljska kua. Povijest stanovanja opisana je u mnogim knjigama pa e ova predavanja biti posveena razumijevanju tipologije i morfologije stanovanja u stambenim zgradama te uvjeta za nastanak optimalnog mjesta za stanovanje. Mjesto za stanovanje podrazumijeva cijeli Norberg-Schultzov niz: stanite, urbani prostor, javne graevine, stambene zgrade. Uvjete za stanovanje sainjava beskonaan niz pojedinosti koje ukljuuje projektantska metodologija. Kenneth Frampton u Potrazi za domom stvaralaki projektantski postupak pri projektiranju stanovanja definira skladom: mate, prostorne organizacije, racionalne proizvodnje te ujedinjene forme i topografije. Ovo su naznake mnogobrojnih stambenih teorija. Koliina znanja i primjera iz stambene izgradnje danas je tolika da bi se cijeli ivot moglo istraivati i baviti samo tom temom. Zato emo se mi baviti samo malim dijelom tog znanja koje treba naznaiti to iri broj moguih stambenih tema i posluiti inspirativno u studijskom radu i vlastitoj dopuni znanja. Razlikujemo 2 osnovna tipa stanovanja; obiteljsku kuu i stambenu zgradu. Stan je nezavisna i funkcionalno povezana skupina prostora i prostorija za boravak, rad, odmor, spavanje, blagovanje i higijenu. Stambena zgrada je graevina namijenjena stanovanju koja sadrava dva ili vie potpuno nezavisna stana. (Obiteljska kua je graevina u kojoj se nalazi 1 potpuno funkcionalan stan i eventualno jo jedan pomoni za poslugu ili drugu generaciju iste porodice. Trenutna postavka Zakona o prostornom ureenju i graenju HR nema utjecaja na ovu trajnu i strunu kvalifikaciju). Moemo kreirati vie definicija stana; prvu onakvu kakav je danas stan; drugu, kakav bi svaki stan trebao i mogao biti; te mnogo drugih izmeu ove dvije krajnosti. 1. definicija ograniila bi se na opis sadraja stana: Stan je nezavisna prostorna cjelina koja se sastoji od ulaza, komunikacije, prostora za kuhanje, blagovanje, higijenu i barem jednog prostora za odmor i spavanje. 2. definicija vezana je za principe organizacije prostora: Stan je nezavisna prostorna cjelina prirodno osvijetljena, osunana i zraena, a u kojoj je osigurana kvalitetna toplinska i fizika zatita, mir i pogled. Kvalitetu stanovanja mogla bi znaajno promijeniti samo jedna zakonski osnaena definicija stana. Na primjer:

Stan je nezavisna prostorna cjelina minimalno orijentirana i zraena na dvije nasuprotne strane, ije su glavne prostorije spavaonice i boravak osunane tijekom dana minimalno 2 sata. Ovakva definicija znaajno bi poskupila m2 stana i njegovo koritenje, poveala bi potronju zemljita, jer bi izazvala izgradnju mnogo pliih zgrada nego je sluaj danas, ali bi istovremeno znaajno porasla kvaliteta stanova i stanovanja u njima. Sigurno je da stan danas ima drugo znaenje u odnosu na skoru prolost. ivjeti u stambenoj zgradi ne znai ivjeti u zajednikim prostorima i biti prisiljen na druenje cijelog dana sa svojim susjedima nego znai koristiti najekonominiji tip stanovanja i pri tome zadrati svoju privatnost. Dakle, glavni razlog stanovanja u stambenoj zgradi je ekonomskog karaktera. ivjeti u stambenoj zgradi znai ivjeti jeftinije. Stambena zgrada je definirana brojem ravnopravnih i nezavisnih stanova te nainom komunikacije meu njima. Dakle, zgrada nije definirana niti oblikom, niti nainom stanovanja, niti organizacijom ulaza. To su elementi njenog tipa i oblika. Stanovanje vie osoba i porodica na istom mjestu u istoj graevini u povijesti je nastalo iz sigurnosnih i ekonomskih razloga, a danas opstaje gotovo samo iz ekonomskih razloga; da se ivi jeftinije i s manje obveza. ivjeti na istim temeljima i pod istim krovom, s manjom vanjskom povrinom vlastitog stana svakako je jeftinije u odnosu na obiteljsku kuu. Naravno, kvaliteta stanovanja u stanu bitno je manja od stanovanja u obiteljskoj kui. Stambene zgrade su uvijek stambeni kompromis u odnosu na obiteljsku kuu. Nemaju iste mogunosti osvjetljenja i zraenja, osunanja i pogleda, nije im ista mikroklima niti zagaenost okolia, nije im ista funkcionalnost i pristupanost stana, nemaju isti mir niti im je jednako zdrava stambena sredina, u njima nije ista kultura stanovanja susjednih stanara, nisu iste mogunosti vanjskog prostora kao niti ista fleksibilnost tlocrta. Jo mnogo drugih, ali manje vanih karakteristika stanovanja nedostaje kod stanovanja u stambenim zgradama. Na primjer; u stambenoj zgradi smanjene su mogunosti slobode vlastitog oblikovanja zajednikog okolia i vanjskog izgleda svog stana, slobode kretanja po vlastitom vanjskom pa i unutranjem prostoru danju i nou radi buke, slobode rada u stanu, ako vam dolaze stranke, nema istih mogunosti da drimo kune ljubimce ili da se bavimo voljenim hobijem. Stanovanje u stambenim zgradama razlikujemo prema standardu zgrade i stana te dijelimo na: - socijalno stanovanje - reprezentativno stanovanje Socijalno stanovanje je drutveno kontrolirano i koordinirano, a standard je odreen ukupnim prosjekom stanja u drutvu. Reprezentativno stanovanje je svako stanovanje iznad drutvenog standarda podlono iskljuivim kriterijima privatnog interesa. EU ima preporuke za osiguranje kvalitete socijalnog stanovanja kojima se definira: 1. kvaliteta i standardi - naselja, zgrade i stana - socijalna briga za stambeno ugroene ili nemone

2.

3.

4.

zdravstveni aspekti - prioriteti prema zdravstvenom stanju - pravovremeno ureenje okolia - pomo nemonima - zdravstvena kontrola ekologija - model treba biti ekoloki i energetsko tedljiv - potronja energije treba se reducirati zoniranjem soba, planiranjem kompaktnih zgrada i informiranjem svih stanovnika - treba poticati koritenje obnovljive energije natjecanje poduzetnika - monopolistike postupke kod gradnje socijalnog stanovanja treba zamijeniti natjecanjem poduzetnika kroz javna nadmetanja i kvalitetnu ponudbenu dokumentaciju - javne propise za socijalno stanovanje treba prilagoditi s ciljem fleksibilnijeg, a jeftinijeg stanovanja

HR nema niti definiciju stana, niti stambenu strategiju kao dravnu politiku, niti pravilnik o stanovanju, niti stambene normative (struna pravila koja odreuju stan) i standarde (obvezne sadraje i veliine stana), niti stambene preporuke. To pokazuje vanost stanovanja u nekoj dravi. Neadekvatni stan izaziva brojne bolesti: - fizioloke deformacije - bolesti dinih puteva - alergije - psiholoke probleme Zato su u svakom naprednom drutvu nune razliite vrste normativa koji odreuju: - zdravstveni standard stana - ekonomski standard stana - socioloki standard stana - kulturoloki standard stana Obiljeja stana i zgrade prema znaaju dijelimo na: - gustoa izgradnje a/ Drutvena: - racionalnija infrastruktura - racionalniji drutveni standard - kvalitetnija i bogatija slika prostora b/ Individualna: - socioloko-psiholoka obiljeja stana - drutvenost - sigurnost - pogled - bioloka obiljeja stana - zrak - svjetlo - sunce - buka - vlaga - insekti

- zelenilo - mikroklima - vanjski prostor - gospodarska obiljeja stana - vrijednost stana - oprema i standard stana - trokovi stanovanja - opskrba - usluge - tehnoloka obiljeja stana - izolacija od buke, topline i hladnoe - adaptabilnost, varijabilnost i fleksibilnost - grijanje i hlaenje - infrastruktura - tehnika izvedbe - kulturoloka obiljeja stana - kuni red - urbana pravila a/ Gustoa izgradnje Vea gustoa izgradnje i racionalnije gospodarenje prostorom glavno je obiljeje drutvene vrijednosti stanovanja u stambenim zgradama. Prostor je skup i nema ga odve. Zato njime treba paljivo gospodariti. Racionalnija infrastruktura Osiguranje potrebne infrastrukture (voda, kanalizacija, elektrina energija, telefon, tv, grijanje, plin, ceste, parkiranja, odvoz i deponiranje smea i opada i drugo) mnogo je jeftinije u zbijenom urbanizmu vee gustoe stanovanja. Racionalniji drutveni standard Zdravstvo, kolstvo, sport i rekreacija, kulturni sadraji, trgovine i usluge dimenzioniraju se prema broju stanovnika, a to je lake uiniti za odreeni okupljeni broj stanovnika na istom mjestu. Tako su sadraji proirenog standarda fiziki locirani blie mjestu stanovanja, bogatije dimenzionirani i opremljeni. Kvalitetnija i bogatija slika prostora Raznolikim planiranjem naselja s obiteljskim kuama i stambenim zgradama razliite visine i tlocrtnih oblika stvara se kvalitetnija i bogatija slika prostora. Izgradnjom horizontalnih i vertikalnih cjelina, punog i praznog, velikog i malog u zajednici s lokalnim vrijednostima prirode u kojima se nalaze dobivaju se vieznani prostori autonomnih karakteristika. Mogunost identifikacije s posebnim, drugaijim prostorima podie vrijednost okolia u kojem stanujemo i ivimo. b/ Socioloko-psiholoka obiljeja stana Drutvenost ovjek je drutveno bie i mora meusobno komunicirati to se ui i navikava od malih nogu. Djeca se moraju igrati zajedno u grupi, a to im stanovanje u zgradi lake omoguava. Stari ljudi osloboeni obveza rada imaju velike potrebe za druenjem. Sigurnost Fizika i psiholoka sigurnost u zgradi je poveana u odnosu na obiteljsku kuu. Susjed vam uvijek moe pomoi, jer je blizu. Manje opasnosti od kriminala vladaju u zgradi zbog blizine susjeda. Pogled

Moi vidjeti i biti vien je vana karakteristika stana. Povienim poloajem u odnosu na tlo poveavaju se i mogunosti koliine i kvalitete pogleda iz stana. Bioloka obiljeja stana Zrak Dobra prozraenost stana izuzetno je vana za zdravstveno stanje njegovih korisnika. Ope je poznato da nedovoljna prozraenost stana dovodi do tekih oboljenja dinih puteva i poveane alergijske osjetljivosti. Zato je potrebno imati dovoljno otvora na proelju i dispozicijski povoljan poloaj stana u odnosu na strujanje zraka. Kako aerodinamika ovisi od tlaka i temperature, strujanje zraka je potencirano odozdo prema gore dizanjem lakeg toplog zraka i izmeu osunane i neosunane strane stana i obrnuto sputanjem hladnog zraka. Topli zrak izlazi na osunanoj strani stana van iz stana, a u njega ulazi hladniji zrak izvana na neosunanoj strani. Sada je jasno da dobra prozranost stana ovisi od orijentacije stana; viestrana orijentacija ima znaajnu prednost u odnosu na jednostranu orijentaciju stana. Svjetlo Sve ivo, pa tako i ovjek ovisi od svjetla. Vrlo je lako dokazati potrebnu koliinu svjetla za normalno funkcioniranje ovjeka. Zato je potrebno osigurati to veu koliinu u stanu kako ne bi trebalo naprezati oi i kvariti vid, ali i kako bi se koristilo to manje elektrine rasvjete. Sunce Dokazana je izuzetna vanost sunca na ivot i zdravlje ljudi u stanu. Kod male djece djelovanjem sunevih zraka se razvija d vitamin potreban za razvoj kostiju. Suneve zrake djeluju baktericidno na bakterije i viruse u stanu. Djelovanje sunca ima znaajan utjecaj i na psiholoko zdravlje ljudi. Kada je lijepo vrijeme svi se osjeamo bolje. Zato je neophodno u svakom stanu tijekom dana osigurati dovoljnu koliinu osunanja. Buka Buka je faktor koji negativno utjee na ovjeka. Poveanjem buke smanjuje se sposobnost sluha, ali jo se vie remeti stabilnost nervnog sustava. Pod utjecajem djelovanja buke potpomognute stresom mogu se razviti trajna ivana oteenja i bolest kod ovjeka. Zato je potrebno u stanu osigurati uvjete mira i zatienosti od buke izvana te od buke susjeda, ali i zatititi susjede od buke koju sami proizvodimo u stanu. Tu razlikujemo dvije vrste buke; udarnu i zranu od kojih se tehniki titi na razliite naine. Od udarne buke se titi mekanim i upljikavim materijalima, a od buke koja se prenosi zrakom tekim i kompaktnim materijalima, debelim zidovima i stropovima. Vlaga Osiguranje povoljne koliine vlage u svim dijelovima stana ovisi od upotrijebljene tehnologije. U stanovima s centralnim grijanjem uglavnom vlada smanjena potrebna koliina vlage u osvijetljenim prostorima stana, a u neosvijetljenim poveana koliina koja izaziva negativne mikrobioloke karakteristike. Insekti U stanovima uglavnom ima manje insekata nego u obiteljskim kuama radi poveane udaljenosti od terena i smanjene koliine prirode oko zgrade. Ipak, kada se u zgradi jednom pojave insekti, puno ih je tee odstraniti, jer su mnogi prostori instalacija zauvijek nedostupni. Zelenilo U stanu je daleko tee osigurati dobre mikroklimatske uvjete za ivot razliitih biljaka zbog poveane topline i smanjene vlanosti. Zelenilo je vaan faktor proizvodnje kisika, ali znaajno pomae i stvaranju psiholokog mira. Nedostatak dovoljno velikih vanjskih prostora uz stan glavni je uzrok nedovoljnoj koliini zelenila u stanu, ali i nepoznavanje

karakteristika pojedinih vrsta koje se potencijalno mogu drati u stanu. Jo vei je problem to neposredno uz stan obino nema dovoljno vanjskog zelenila koje moe vrlo dobro tititi stan sjenom od prevelikog osunanja ili negativne buke i praine. Znanstveno je dokazano je da u prostorima s vie zelenila ljudi dulje ive. Mikroklima Mikroklima izvan stana i u stanu je zbroj raznih prirodnih i umjetnih karakteristika prostora u kojem se stan nalazi, tj. u stanu. Dok je izvan stana to uglavnom negativan utjecaj gradskog smoga i zagaenja, dotle je u stanu vrlo esto mikroklima poremeena neprikladnim poloajem i organizacijom kuhinje. Preuzimanjem tzv. amerike otvorene kuhinje sa pultom prema glavnim stambenim prostorijama u nau kulturu kuhanja u vlastitom stanu dogodila se vrlo negativna posljedica za ivot i zdravlje ljudi. Ameriki nain ivota sastoji se od objeda na poslu u pauzi radnog vremena, a lagani doruak i veera uglavnom nisu kuhani. U naoj stambenoj kulturi uz obvezno dnevno kuhanje i isparavanje ruka kao glavnog obroka, a esto i veere trajno se optereuje prostor isparavanjem masti i drugih mirisa koji oteuju zdravlje i opremu stana. Zrak dodatno oneien nesavjesnim puenjem izaziva vrlo esto bitno narueno zdravlje to pokazuju sve svjetske zdravstvene studije. Looj mikroklimi u stanu izuzetno pogoduje smanjena koliina zraka u stanu zbog male svijetle visine stana ili jednostrane orijentacije stana. Otvoreni prostor Prirodan nain ivota sastoji se od boravka u zatvorenom i otvorenom prostoru stanovanja. Kako uz stan obino nemamo vanjski prostor ili je on premali da bismo u njemu ostvarivali dui boravak, tako nam se ivot svodi na sve vei broj sati provedenih u zatvorenom prostoru. Nedostatak sredstava, da se osigura dovoljno prostora u stanu, glavni je razlog nedostatka vanjskog prostora stana, ali i nepoznavanje njegove vrijednosti za nae zdravlje. Smanjeno koritenju vanjskog prostora kod nas uzrokuje i vrlo niska kultura stanovanja gdje se ljudi vie zatvaraju od pogleda susjeda umjesto da nepozvani ne gledaju susjede. Gospodarska obiljeja stana Vrijednost stana Stan u zgradi je znatno jeftiniji od obiteljske kue, ali je i njegova vrijednost znatno manja, jer prua smanjene stambene vrijednosti. U drutvima niskog standarda potranja za stanovima je vea nego za obiteljskim kuama. Mladi pojedinci i obitelji prvo kupuju stanove, a kasnije uz napredovanje u prihodima ivot u stanu zamjenjuju za ivot u obiteljskoj kui. Oprema i standard stana Vrijednost stana zavisi od koliine i kvalitete opreme koja je u njega ugraena. Osnovni graevinski materijali definiraju se u tri klase; prva, druga, trea. To su stolarija, bravarija, parket, keramike ploice, kamen i druge obloge. Opremu stana predstavljaju sanitarni ureaji u kupaonici, ugraeni ormari, kuhinjski elementi, napa i ventilatori, klima ureaji i tip grijanja, elektro pokretljiva zatita od sunca, sigurnosna vrata, video i alarm zatita, protupoarna zatita, ugraena nisko naponska mrea za upotrebu kompjutora, tv, radio aparata i drugih elektrinih ureaja, ugraeni sef za pohranu vrijednosti, ugraena fiksna rasvjeta, aktivna stakla, softver koji upravlja stanom i drugo. Trokovi stanovanja Trokovi stanovanja u stanu su manji. Grijanje je racionalnije zbog prosjeno manje povrine proelja po m2 stana. Potrebe odravanja su manje, jer stan nema svoj vlastiti krov, vrt, ogradu i mnogo tota drugoga. Opskrba

Snabdijevanje osnovnim potrebama prosjeno je lake i blie nego kod obiteljske kue. Vrlo esto se u prizemlju stambene zgrade nalaze drugi sadraji komplementarni stanovanju; trgovine, usluni servisi pa i radni prostori. Usluge Blizina vrtia, kola i zdravstvenih domova prosjeno je vea kod zgrada nego u naselju obiteljski kua zbog vee gustoe stanovanja i jeftinije infrastrukture. I druge sportske i kulturne usluge prosjeno su dostupnije iz stana nego iz obiteljske kue. Tehnoloka obiljeja stana Izolacija od buke, topline i hladnoe Izoliranost stana od negativnih vanjskih utjecaja znatno je laka i bolja kod stana, jer je jeftinija i tehnoloki lake provediva. Razvedenost obiteljske kue oteava mogunosti apsolutne izolacije i poveava njenu koliinu. Adaptabilnost, varijabilnost i fleksibilnost Ove kategorije su znatno loije kod stana u odnosu na obiteljsku kuu. Adaptabilnost i varijabilnost su znatno smanjene, jer je dostupnost instalacija, osvjetljenja i zraenja ograniena. Fleksibilnost kod stana je gotovo potpuno onemoguena. Fiziko poveanje gabarita kod stana je vrlo rijetko mogue i ostvarivo, tek u rijetkim sluajevima kombinacija velikog i malog stana kod prethodno upotrijebljene odgovarajue konstrukcije kroz koju se mogu stanovi meusobno povezivati. Grijanje i hlaenje Sustavi grijanja kod stanova daleko su efikasniji bilo da se radi o izvoru energije iz zajednike toplane ili individualnog etanog sustava. Utjecaj uzajamnosti susjednog djelovanja dodatno smanjuje potrebe za energijom kod stanova posebno onih smjetenih u sredini presjeka zgrade. Poznato je kod dobro izoliranog proelja da stan u sredini troi daleko manje energije za grijanje, jer je grijan susjednim stanom odozgo, odozdo i bono. Infrastruktura Kod stambene zgrade infrastruktura je efikasnija pa onda i jeftinija. Dobrom tlocrtnom organizacijom na jedan sanitarni vor moe se vezati vie mokrih prostorija, a ponekad i vie stanova. Tehnika izvedbe Izvoenje jedne stambene zgrade znaajno se razlikuje od obiteljske kue. Ponavljanje jedinica otvara mogunosti upotrebe velikog broja istovjetnih dijelova, prethodno napravljenih elemenata, istih oplata i drugih dijelova. Ovdje je neophodna upotreba znaajnog broja strojeva koji olakavaju i ubrzavaju izvedbu; od dizalica do strojeva za bukanje i slino. Kulturoloka obiljeja stana Kuni red ivot u stanu znai prihvaanje zajednikih pravila ponaanja, kunog reda to omoguava zajednike vrijednosti. Zakljuavanje ulaznih vrata zgrade, odravanje higijene zajednikih prostora, smjetaj smea i odvajanje otpada za recikliranje, uljudno kretanje zajednikim komunikacijama i mnoge druge stvari osnova su za harmonian ivot svih stanara u zgradi. Tome posebno pridonosi to je manji broj stanova i stanara na zajednikoj komunikaciji i ulazu. Nain ivota i dnevno-noni ritam su bitni za kuni red. Zamjena uobiajenog dnevnononog ritma moe uzrokovati znaajno loe meuljudske odnose tj. loe pa i neprihvatljive stambene uvjete. Urbana pravila Pod urbanim pravilima u strunom rjeniku danas se misle uvjeti za izgradnju prostora. Meutim, urbana pravila u osnovi su naini ponaanja ljudi u gradu u svakom pogledu.

Ponaanje uz zgradu i oko stana spada u stambenu kulturu. Gdje i kao emo ostaviti automobil, gdje i kao e se igrati djeca, kao istimo svoj stan, gdje i kako suimo rublje, kakvu glazbu i kada sluamo, kako deponiramo smee i otpad, gdje drimo bicikl i krumpir, emu slui loa ili balkon, kako odravamo vanjske i unutarnje dijelove stana i mnoge druge stvari uzrok su skladu ili neskladu ivota u zgradi, a koji se direktno prenosi na svaki pojedini stan. Dovoljno je vidjeti pred tuim vratima stana smee ili ostavljene cipele pa da odmah poelite zauvijek napustiti takvo susjedstvo. Dunost arhitekta je i da projektiranjem stana i zgrade podie stambenu kulturu korisnika, ali i da stvara kvalitetnije gradske ambijente i slike. Karakter stambenog susjedstva jako je vaan u sociolokom, ali i osobnom miljeu pojedinca, a karakter ine uzajamno sve prethodno navedene pojedinosti. Svatko od vas tijekom studija susretat e se s mnogim danas navedenim ili nenavedenim knjigama o stanovanju i moi e nadopunjavati danas podastrte teme i stavove. Cilj je svakoga osposobiti na potrebu za cijelo-ivotnim obrazovanjem i razvijanjem znanja o stanovanju. Nakon zavrenog studija arhitekt lako upadne u ivotne tranice zaglavnog kolosijeka. Vi to izbjegnite to eim obraanjem literaturi. Ako shvatite da je arhitektonski zadatak uvijek neogranieno multidisciplinarni rad, onda pokuajte svoju analitinost unaprijediti saznanjima Ivana Rogia koji u Stanovati i biti stanu daje osobnost. Tko je stan ne govori samo o funkcionalnom i morfologijskom aspektu stana ve i o sloenom simbolinom aspektu. Ako shvatite da je stan Tko, a ne to, onda e i vai projekti nee biti olako potroeni prostor. Na je cilj projektirati stambene zgrade sa to manje navedenih mana, a pri tome ne pristajati niti na kakve po stanovanje bitne kompromise. p.s. arhitektura br. 216, str. 14, Stanovanje (NIJE) je usputna tema!
prof. mladen joi

Grafika 1. 2-3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16-17. 18. 19-20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29.

Naslov - OBILJEJA STAMBENE ZGRADE I STANA Tekst s predavanja Groblje, Salzburg Stanovanje, Turska Brueghel, Babilonski toranj OMA, Astor Place Hotel, New York Stan, Maarska Stanovanje, Maarska Stanovanje, Brazil Stanovanje, Maroko Stanovanje, Mongolija Stanovanje, Indonezija Stanovanje, Nepal Stanovanje, Christiania, Danska Shigeru Ban, Kua od papira Stanovanje, Austrija Stanovanje, Hrvatska Stanovanje, Grka Stanovanje, panjolska Stanovanje, Newyork Stanovanje Hong Kong Ettore Fagioul, Vila Girasole Vila Malaparte, Capri, Italia Ovisnost kvalitete stana o pogledu i udaljenosti Francois Roch, Reinterpretacija stambenog arhetipa Ivan Rogi, Stanovati i biti

30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40-45. 46. 47. 48. 49. 50.

Christian Norberg Schulz, Stanovanje, stanite, urbani prostor, kua Zdenko Strii, O stanovanju (arhitektonsko projektiranje II) The Berlage Cahiers, Fields Nick Barley & Ally Ireson, City Levels Maarten Kloos & Dave Wendt, Formats for Living Jos van Eldonk & Helge Fassbinder, Flexibile Fixation Gustavu Gili Galfetti, Model Apartments Salvador Perez Arroyo, Rossana Atena & Igor Kebel, Emerging Technologies and Housing Prototipes Manuel Gausa, New Alternatives, Housong, New Systams Bernd Evers&, Architectural Theory Density projects Zagreb Stvarati funkcionalnu vrijednost u kontekstu Stvarati umjetniku vrijednost u kontekstu Stvarati dodatnu vrijednost u kontekstu Stvarati bogatu urbanu vrijednost

2. STAMBENO NASELJE Stambeno naselje je najkvalitetnija sredina za ivot, iako mnogo stanovanja nalazimo i izvan stambenih naselja. Naselje je prvenstveno urbanistika tema, ali koja nipoto nije i ne smije biti niti na koji nain odvojena od arhitekture. Horizontalna i vertikalna dispozicija sadraja stambenog naselja i njihovo oblikovanje neoprostivo je planirati jedno bez drugoga. Zato se ne moemo sloiti s injenicom da u naoj praksi najee prvo nastaje urbanistiki plan s preodreenim poloajem i vanjskim gabaritima stambenih zgrada, a zatim se u naznaene gabarite ugurava stambena struktura i njena tipoplogija. Kako urbanizam i arhitektura ine jedinstvo prostora, na temu stambenog naselja imamo i trebamo navesti mnoge injenice kako bismo definirali to vei broj karakteristika i vrijednosti stambenog naselja: - tip i organizacija naselja - ruralno - urbano - visoko urbano - pristup i promet u naselju - obodni - presijecajui - zaglavni (slijepi) - mjeoviti - vrste sadraja i dispozicija - stambene zgrade - opskrbni i usluni sadraji - predkolske i kolske zgrade - prostori za igru, sport i razonodu - prostor za kulturu okupljanje - garae i parkiranje - trg - park - mikroklima - povoljna treba je ouvati - nepovoljna treba je stvoriti - zelenilo - visoko; park, grupa, drvored - srednje; grmlje, penjaice - nisko; grmlje, trava - svjetlo - direktno - indirektno - temperatura zraka i tla - mjere za odravanje povoljne temperature - mjere za sprjeavanje utjecaja nepovoljne temperature - strujanje zraka - simbioza topografije i prirodnog toka zraka - zaustavljanje prirodnog toka zraka - pospjeivanje strujanja zraka - osunanje - kardinalna orijentacija - ekvisolarna orijentacija

- koritenje pasivne suneve energije - koritenje aktivne suneve energije prirodni, umjetni i gradski okoli - ouvanje prirodnog okolia (to manje poploenja) - stvaranje umjetnog okolia (oponaanje prirode) - mjere za ublaavanje negativnog utjecaja visoko urbanog okolia identitet naselja, fenomeni - oblikovni - funkcionalni - povijesni - tehnoloki - stambene grupe od susjedstva do naselja - stambeno susjedstvo - stambena zajednica - stambeno naselje gustoa stanovanja - mala, <100 st/ha - srednja, 100-200 st/ha - velika, >200 st/ha - mega; >500 st/ha preporueni kapaciteti stambenog naselja, stambene zajednice, stambenog susjedstva - 1000-5000 stanovnika - 10-50 ha - 2-5 - stambenih zajednica u stambenom naselju - stambena zajednica <1000 st - optimalno stambeno naselje 1500-4000 stanova - optimalna stambena zajednica 100-500 stanova - optimalno stambeno susjedstvo <200 stanova, 500-800 stanovnika /2,5-3,0 ha osnovno dimenzioniranje naselja - optimalna gustoa 65-80 st/ha - optimalna visina P+3-4 - broj parkiralita i garaa min 2 PGM/stanu - ukupna povrina parcele za P+3-4 cca 130-150 m2/stanu - preporuena min udaljenost od susjedne parcele h/2 - min udaljenost 2 objekta je h/2 +h/2 + 5 m - min povrina parcele vrtia i jaslica 25-30 m2/ djetetu - optimalna povrina parcele vrtia i jaslica 30-40 m2/ djetetu - min povrina zgrade vrtia i jaslica 7-8 m2 / djetetu - broj korisnika vrtia i jaslica 10 % - min povrina parcele kole 20-30 m2 / djetetu - optimalna povrina parcele kole 30-40 m2 / djetetu - min povrina zgrade kole 5-10 m2 / djetetu - broj korisnika kole 10 % - radijus gravitacije kole, vrtia i jaslica 400-600 m - igralita za djecu 2-14 godina 2-10 m2 / djetetu - min zelenila u naselju 10-20% %, optimalno >30% zelenila u naselju - preporuena veliina parka minimalno 1 ha zbijene povrine - frontalna udaljenost glavne orijentacije dviju zgrada ne bi trebala biti manja od 12 m kod dvoetanih zgrada a 24 m kod etveroetanih zgrada

preporuene dimenzije i udaljenosti od sadraja u stambenoj zajednici - <100 m udaljenost parkiranja i garairanja - <200 m udaljenost sadraja opkrbe - <500 m udaljenost javnog prometa - P bruto parkiralita 30-40 m2 / automobilu - P bruto garae max 30 m2 / automobilu - minimalna irina ulaza za automobile 3 m - minimalna irina jednosmjerne ceste 3,5 m - minimalna visina iznad kolnika 4,2 m - minimalna irina dvosmjerne ceste 5,5 m - minimalni unutranji radijus 6,0 m ulazi u zgradu - glavni - sporedni (ovisno o veliini i funkcionalnosti zgrade) ulazi i komunikacije u garai - rampa za automobil - stube za stanare - dizalo za automobil - dizalo za stanare - maksimalni nagib natkrivene rampe 18% - maksimalni nagib nenatkrivene rampe 15% - optimalni nagib rampe 10% - minimalna irina ceste 5,5m - minimalno parkiralite 5x2,5m - minimalno parkiralite za invalide 5x2,5+5x1,5m - minimalna garaa 5x3m - minimalna irina vatrogasnog pristupa za zgrade < 22m je 3m minimalan unutranji radijus 37m - minimalna irina vatrogasnog pristupa za zgrade > 22m je 3m minimalan unutranji radijus 45m

Nakon jasne diferencijacije pojmova te strunih iskustvenih vrijednosti stambenog naselja, vie desetaka godina postoji dilema; Organizacija stambenog naselja Niti je dobro planirati naselje bez teorijskog i praktinog strunog znanja i poznavanja stanovanja do u detalje, niti je dobro projektirati stambenu zgradu bez potpunog strunog znanja o prostoru u kome se zgrada projektira. Zato je vano na jednom mjestu definirati i osnovne parametre naselja. Gotovo sve glavne parametre naselja definira planer u urbanistikom planu, a tek manji dio prostornih uvjeta je preputen projektantu. Ve smo rekli da je dobar onaj urbanistiki plan koji je fleksibilan i ostavlja dovoljno mjesta za naknadnu projektantsku odluku. Naravno da ovakva projektantska sloboda moe biti i negativno iskoritena pa da se izgubi kontrola u prostoru, te da nastanu trajne i neispravljive posljedice u prostoru. Arhitekt kao moralna osoba i drutvena avangarda ne smije svjesno grijeiti, a pokuajmo izbjei greke i iz osnovnog neznanja. Prema lokaciji stanovanje nalazimo izdvojeno na osami, ili integrirano u veu cjelinu u stambenom naselju ili u gradu. Izmeu naselja i grada prvo postoji terminoloka razlika, a zatim bitnija, sutinska razlika. Stambeno naselje je mjesto u kojem je vie stambenih graevina objedinjeno u cjelinu. Grad je mjesto u kojem je stanovanje integrirano sa svim drugim ovjekovim potrebama.

Naselje moe biti izdvojeno, ali i integrirano u gradu, a ovisno o svojoj strukturi naselje moe biti ruralno ili urbano. a/ Ruralno stambeno naselje Na mjestima rijetke naseljenosti najee nalazimo stanovanje kao heterogenu sredinu sastavljenu uglavnom od obiteljskih kua, sluajno ili planski povezanu skupinu stambenih graevina bez minimalno potrebnih prateih sadraja. Kue su obino izgraene linearno uz pratee prometnice, a od prateih sadraja obino pronalazimo tek osnovne trgovine i eventualno osnovnu kolu. Linearnost naselja onemoguava stvaranje trgova i parkova karakteristinih za drutvene dogaaje. Javni prostori su najee neplanski ostaci prostora. Ruralnom naselju obino nedostaju bilo kakvi sportski i kulturni sadraji, a o drugim funkcijama da i ne govorimo. Gustoa ruralnog stambenog naselja je vrlo mala i svakako ispod 50 stanovnika/ha. b/ Urbano stambeno naselje U gradu, uglavnom izvan centra, planiraju se cjelovita stambena naselja vee gustoe stanovanja, homogenije strukture i jasnih granica. Granicu naselja obino ine glavne pristupne prometnice ili neka druga prirodna granica. Osim stanovanja u urbanom stambenom naselju nalaze se i osnovni pratei sadraji kao to su osnovna kola, jaslice i vrti, zdravstvena stanica, trgovine ivenih namirnica i lokali s osnovnim uslugama, sportski tereni, zelenilo i pratea infrastruktura. Bitna razlika urbanog naselja u odnosu na ruralno je njegova unutarnja struktura. Zbijene grupe zgrada definiraju unutarnje i vanjske prostore, javne trgove, skverove i parkove, interesantne pjeake tokove u dva smjera i jasno odreeni centar naselja s prateim sadrajima. Stambeno naselje moe biti homogeno ili, bolje, razdijeljeno na vie stambenih zajednica. Svaka stambena zajednica sastoji se iz vie stambenih susjedstva. U razliitim krajevima svijeta naselja se razliito dimenzioniraju, ali ne iz strunih nego iz ekonomskih razloga. Svako naselje je kvalitetnije to je manje, to mu je gustoa stanovanja manja i to ima vie prateih sadraja. Optimalna struktura naselja se sastoji od 2-5 stambenih zajednica, a optimalna struktura stambene zajednice se sastoji od 2-5 stambenih susjedstva. c/ Visoko urbano stanovanje - stanovanje u centru U stambenom naselju je vrlo jasna obodna granica i njegovi sadraji, a stambena sredina u gradu je vrlo sloena, esto bez vrstih granica i s mnogim preklapanjem sadraja. Kada govorimo o naselju, govorimo o nepotpunoj ili djelominoj ovjekovoj ivotnoj sredini, a kada govorimo o stanovanju u centru mislimo na kompleksnost i bogatstvo prostora. Stanovanje u stambenom naselju nudi vie mira, zelenila i slobodnih povrina za boravak izvan stana na suncu i svjeem zraku to odgovara djeci i umirovljenicima, najmlaim i najstarijim lanovima drutva. Stanovanje u centru grada nudi laku dostupnost raznih sadraja, veliki broj ljudi na istom mjestu i utedu u vremenu to odgovara uenicima i radnicima, srednjoj generaciji u drutvu. Istovremeno svako mjesto za stanovanje ima i odreene mane, a centar grada ponajvee. U gradu nedostaje mjesta za parkiranje kao i mjesta za pjeake koje su zauzeli automobili, zrak je zagaen, velika je buka, sunca ima malo zbog visine i gustoe zgrada, parkova je malo i suvie su udaljeni, za malu djecu vlada velika prometna i druga opasnost, veliki je kriminal te jo mnogo drugih problema. Struno gledano boravak u stambenom naselju je mnogi zdraviji i ukupno kvalitetniji pa je zato potrebno planirati i projektirati u svakom gradu to vie cjelovitih stambenih naselja. Pravila za organizaciju naselja Veliina zemljita za novo naselje veinom je odreena stanjem imovinskih odnosa na terenu, ali ako smo u prilici utjecati na njegovu veliinu, ona se treba kretati od cca 10-50 ha na kojemu treba predvidjeti stanovanje za najvie 1000-5000 stanovnika. Mnogo je

razloga koji govore kako je optimalna veliina naselja od 3000 stanovnika, jer se optimalno moe organizirati smjetaj djece u jednoj osnovnoj koli i jednom vrtiu s jaslicama. Kako veliina terena ovisi o gustoi stanovanja, za poeljnu gustou od 100200 st/ha veliina terena za optimalno stambeno naselje iznosi 15-30 ha. a/ Pristup i promet u naselju Uz granicu naselja potrebno je planirati obodni prometni prsten, ako je mogue sa svih strana kako bi se osigurao ravnomjeran pristup svakoj zgradi, tj podjednaka gustoa prometa oko cijelog naselja. Uz vanjsku gradsku prometnicu obavezno treba predvidjeti javni promet i stajalita na udaljenosti 500-600 m. Neprihvatljiva su stajalita javnog prijevoza na udaljenosti veoj od 1000 m. Uz obodnu cestu treba predvidjeti odvojene i kontinuirane biciklistike i pjeake staze, zatitno zelenilo od prometne buke i to je mogue vie parkiralita. Parkiralita treba rijeiti na takav nain da se ne umanji interesantnost pjeake staze i da se ne stvore prostorne prepreke izmeu pristupne ceste i naselja. Iz obodnog prometnog prstena u unutranjost naselja treba rasporediti pristupne ulice na nain da budu to krae, a podjednake duljine do svake stambene zgrade. bolje su pristupne ulice sa slijepim zavrecima ili kontinuirane s meusobno izmaknutim raskrijima kako bi se sprijeio prolazni brzi promet automobila. Brzina prometa u naselju ne bi trebala biti vea od 40 km/h, a bolje 30 km/h. Da bi se to postiglo osim navedenog moe se pribjei i rjeenjima s vertikalnim ili horizontalnim pomacima (izrazito zavojite pjeako-prometne ulice ili leei policajci). Unutar cijelog naselja treba predvidjeti kontinuirane biciklistike i pjeake staze kako bi se sve zgrade meusobno povezale na optimalan nain. U naselju uz stambene zgrade bi svakako trebalo izbjei to je mogue vie otvorena parkiralita i planirati garairanje i parkiranje ispod zgrada u podrumima, a vea parkiralita je potrebno predviati uz javne sadraje. uz stambene zgrade treba planirati manja za posjetitelje i invalide, te eventualno manja skrivena parkiralita za dostavu i slino. b/ Dispozicija sadraja u naselju Stambene zgrade trebaju imati optimalnu orijentaciju kao bi svi stanovi imali dovoljno sunca. Prema konfiguraciji terena u naselju potrebno je prostudirati sunevu putanju kroz sva godinja doba i otkriti osunane i zasjenjene dijelove terena. Ove podatke treba usporediti s podacima o traenoj visini zgrada i pronai njihov meusobni utjecaj na zasjenjenost terena. Kod velike gustoe stanovanja zgrade su vie i njihova meusobna udaljenost je vea. Iz dnevne suneve putanje proizlazi da nie zgrade trebaju biti ispred visokih prema jugu. Prema tlocrtnom smjeru zgrade u odnosu na strane svijeta razlikujemo kardinalni i ekvisolarni smjer. U kardinalnom smjeru zgrada se proteu svojom duljinom u smjeru istok-zapad ili sjever-jug, a u ekvisolarnom u smjeru sjeveroistok-jugozapad i sjeverozapad-jugoistok. U naim krajevima na sjevernoj polutci zemlje kardinalni smjer istok-zapad karakterizira potpuna osunanost june strane i potpuna zasjenjenost sjeverne strane dok ekvisolarni poloaj svagdje daje osunanost svake strane zgrade. Iz navedenih razloga proizlazi da kod zgrada u smjeru istok-zapad treba projektirati dvostrano orijentirane stanove kako bi se izbjegli neosunani stanovi na sjeveru. Kod svih drugih smjerova mogu se projektirati i jednostrano orijentirani stanovi. Nakon odluke o orijentaciji zgrada treba voditi rauna o pogledu iz zgrada prema okoliu naselja i s prilazeih pozicija prema naselju. Prema najkvalitetnijim kadrovima iz okolia treba minimalno korigirati odnose meu stambenim zgradama kako bi se uravnoteile vizure meu svim stanovima i zgradama. Osnovna kola i djeji vrti s jaslicama moraju biti planirani to je mogue blie teitu naselja radi ravnopravne i lake dostupnosti svih korisnika. Njihove parcele trebaju biti

maksimalno osunane cijeli dan bez kompromisa iz poznatih zdravstvenih razloga i lako dostupne automobilom s obodne javne ceste. Na parcelama trebaju biti rijeeno parkiranje svih vozila korisnika i posjetitelja. U naselju je nuno planirati barem jedan centralno smjeten javni trg i glavni park. Svi ostali sadraji mogu se planirati bilo gdje uz uvjet lake dostupnosti za dostavna vozila i korisnike bez ometanja stanovnika. Najbolja dispozicija ostalih zatvorenih sadraja je uz centar naselja ili uz rub naselja uz javnu obodu cestu. Posebno su dobra mjesta za trgovine i usluge na uglovima uz krianja pjeakih i automobilskih puteva, uz sve urbane tokove. Optimalna dispozicija sportskih sadraja u naselju je uz vee zelene povrine, a blizu osnovne kole kako bi sportski tereni kole izvan radnog vremena mogli biti u funkciji svih stanovnika. Dispozicija sportskih terena uz prometnice je vrlo opasna zbog bjeanja lopte te ju po svaku cijenu treba izbjei. Infrastrukturne objekte u naselju treba pozicionirati s posebnom panjom. Najekonominiji je njihov poloaj u teitu naselja zbog najkraih vodova do svake zgrade i najmanje cijene izvoenja. Meutim, optimalan poloaj za stanovnike je to dalje od stambenih zgrada, jer negativno utjeu na zdravlje ljudi. Posebno se to odnosi na poloaj trafostanica u naselju koju je potrebno fiziki dobro zatititi i optiki izolirati, jer ne predstavlja estetsku vrijednost u naselju. c/ Mikroklima i zelenilo U svakom naselju vrijedi pravili to vie zelenila to bolje, a svi normativi koji se daju slue samo da se definira minimum zelenila. Meutim, koji je minimum zelenila potreban naselju je relativan pojam koji ovisi o drugom zelenilu u neposrednom kontaktu s terenom promatranog naselja. Znamo da zelenilo koristi zdravlju ljudi i zato ga je bolje imati to vie. Da bi zelenilo bilo efikasno treba ga se grupirati u manji broj veih povrina. Najvanije grupe zelenila u naselju su glavni park i zatitno zelenilo od prometne buke i smoga. Dio parka svakako treba zasaditi umom, gustim drveem ije se blagodati samo tako mogu doivjeti blizu stambenih zgrada. Zatitno zelenilo ima ozbiljnu efikasnost, ako su stambene zgrade zatiene od obodne ceste po cijelom dodirnom presjeku iz ega proizlazi da pravu zatitu ine tek dvostruki drvored naizmjenino saenih stabala u kombinaciji s redom grmlja. Zelene livade u naselju su dobro dole posebno radi mjesta za slobodnu igru djece. Nedefinirani tereni za igru loptom na podlozi od trave su izuzetno prihvatljivi iz razloga sigurnosti od ozljeda i zatite naselja od prevelikog zagrijavanja. Poznato je da cirkulacija zraka nastaje zbog razliite temperature i pritiska zraka na nain da se hladniji zrak kao tei zrak sputa prema tlu, a zagrijani topao zrak kao laki die. Zagrijana proelja zgrada zagrijavaju zrak uz sebe koji se die, a na njegovo mjesto dolazi hladniji zrak iz zasjenjenih dijelova proelja. Isto kretanje zraka se dogaa kroz stan izmeu sjeverne i june strane zgrade, odnosno u svakoj sobi izmeu poda i stropa. Kroz otvoreni prozor pri stropu izlazi van topli zrak, a prema podu ulazi hladni zrak. Naime, sve poploene povrine uz zgrade i sva osunana proelja se mnogostruko vie zagrijavaju na direktnom suncu od povrina pod zelenilom pa kroz akumulaciju topline izazivaju i nono grijanje zraka u naselju i kada je normalna temperatura nia. Taj fenomen izaziva stvaranje zvona od previe zagrijanog i zagaenog zraka iznad naselja. Da bi se problem izbjegao, u stambenom naselju je potrebno projektirati okoli sa to manje poploenja u kojem je mikroklima to blie i to slinija prirodnoj. To moemo postii imitiranjem situacije u rijetkoj umi s mnogo hlada i s dobrim provjetravanjem izmeu kronji i debala. Iznad veih poploenja dobro je planirati pergole sa zelenim veliko-lisnim puzavicama i lozama. Ispred zgrada s osunane strane dobro je posaditi drvee, a proelja zgrada projektirati kao dvostruka ventilirana proelja s odmaknutim

brisolejima ili metalnim mreastim konstrukcijama po kojima raste penjue zelenilo. Osim manjeg zagrijavanja proelja kroz zasjenjenost u sloju zraka izmeu brisoleja i proelja osigurava se vertikalna cirkulacija zraka koja hladi proelje i stanove. U naselju je nuno osigurati i horizontalnu cirkulaciju zraka uzdizanjem zgrada ili njihovih dijelova na stupove ime osim dobrog ventiliranja omoguavamo i dobar pogled kroz naselje. Kod terena s izrazitim cjelodnevnim strujanjem zraka treba voditi rauna i o spreavanju propuha te planirati djelomine zaklone. d/ Identitet naselja Najtei zadatak pri projektiranju naselja je osigurati mu vlastiti karakter. Jedan od najlakih puteva za to je usuglaavanje samosvojne prostorne kompozicije i karaktera mjesta na kome se gradi, meusobna prilagodba, kontekstualnost. Drugi, a svakako podjednako potencijalan je samosvojna kompozicija u kontrapunktu prema okoliu. Bilo koji od ova dva potpuno suprotna pristupa definiranju identiteta prostora nisu dovoljna bez najvanijeg i nunog uvjeta za uspjeli identitet: autorske kompozicije. O autorskoj kompoziciji stambenog naselja moemo govoriti kao o bilo kojoj drugoj kompoziciji da treba biti: - jasna, itljiva - niti previe bogata, niti previe siromana - originalna e/ Ostalo Kod planiranja stambenog naselja vrlo esto se zaboravlja na vertikalni nivelman prostora pa ako je osnovni teren ravan, takvim se i ostavlja ili ako je osnovni teren kos jedino se prometnice prilagoavaju terenu. U principu je to su racionalne odluke, ali ne uvijek odve dobre. Posebno je lako i jeftino kod ravnih terena osmisliti manje uzvisine i udubine koje itekako privlae djecu na igru, a mogu biti itekako funkcionalne. Iskoritavanje zemlje od iskopa na gradilitu jeftinije je od odvoza na gradsku planirku. Kod kosih terena nije skupo izvesti nekolicinu manjih podzida koji omoguavaju izvedbu skrivenih garaa i parkiralita s donje strane i odlino iskoristivih zelenih ili poploanih horizontalnih povrina s gornje strane. Kada se funkcionalnost terena poklopi s njegovom ljepotom dobiva se sinergija kvalitete u naselju. U urbanistikom planiranju stambenog naselja treba se voditi rauna i o izvedbenim problemima, iako oni nisu u ranoj fazi planiranja jo definirani. Tehnologija graenja svakako ovisi o prometnom rjeenju, obostranom pristupu do svake zgrade, te o skladinom i manipulativnom prostoru. Poznata su mnoga prostorna rjeenja koja su omoguila kransku izgradnju gdje mali broj dizalica sudjeluje u izgradnji veeg broja zgrada. To smanjuje trokove izgradnje posebno kod veih naselja u kojima gradi jedan investitor. Mnogi problemi u planiranju naselja proizlaze iz postojeeg vlasnitva zemljita koje gotovo nikada nije optimalno. Nepovredivost vlasnitva s jedne strane i njegova nepravilnost i rascjepkanost s druge strane mogu onemoguiti bilo kakvo kvalitetno prostorno rjeenje. Dok zakonodavstvo ne rijei pravne probleme oko urbane komasacije ili pravedne preraspodjele zemljita na gradski vanim prostorima, po cijenu kvalitete drutvene sredine arhitekti trebaju insistirati na planovima koji osiguravaju kvalitetnu budunost i po cijenu nepravednosti prema pojedinim vlasnicima terena. Svakom gradu treba biti stalo da prema planovima iz prorauna otkupljuju privatno zemljite s ciljem realizacije plana umjesto da samo prodaju gradsko zemljite s ciljem osobne provizije. da li se naselje (grad) zasniva (ili treba zasnivati) na ulici?

Ulica je nestala pojavom Le Corbusiera i Moderne arhitekture. Suvremena arhitektura je pokuava vratiti na neortodoksan nain. Tradicijske vrijednosti ulice dobro je definirao Christophor Alexander u knjizi Pattern Language. Vrijednosti modernog stambenog naselja s cestom bez ulice su nam jasne; puno zraka, svijetla, sunca, pogleda i zelenila. Nedostatak ilice je dosadan, opasan i ponekad dug put do civilizacije. Povratak ulici je mogu, a mnogi misle da je potreban. Suvremenom interpretacijom ulice danas se bave mnogi arhitekti. Osobno mislim da nije mogue prejudicirati odgovor na to pitanje, ve da je pojedini sluaj potrebno pronai posebno rjeenje, a ono je opet sloeni hibrid koji nije potrebno definirati crno bijelom rjenikom. Vrijednosti svakog stambenog naselja prvo ovise o odluci o koegzistenciji punog i praznog u naselju (zgradi i stanu). Kroz nekolicinu stvarnih primjera potrebno je potraiti svoj put pri planiranju prometnih i pjeakih koridora, a navest u tek nekoliko poetnih tipova ulice/ceste: - vanjska - unutranja - dvostrana - jednostrana - sloena - ispod trijema - na zgradi - kroz zgradu - preko zgrade - uz vodu - na vodi - horizontalna - nagnuta - strma - ulica-stube - geometrijska - organika - nepravilna - . Na kraju rekapitulirajmo samo najvanije osnovne elemente svakog stambenog naselja: 1. hijerarhija sadraja i njihovih dispozicija; ulica - cesta, trg - dvorite, park - zelenilo, centar - podcentar, susjedstvo zajednica naselje, 2. identitet karakter sjedinjenjem prirodnog i artificijelnog 3. karakteristika automobilskog i pjeakog prometa; obodni, jednosmjeran, slijepi, pjeaki ulazi, denivelirano parkiranje, garae minimalno 50%, blizina javnog prijevoza i stajalita, biciklistike staze bez visinskih barijera, 4. odabir gustoe u naselju: kontinuirana ili kontrastna po dijelovima 5. sadraji; stanovanje s vanjskim prostorima, usluge i snabdijevanje po uglovima, 6. vrtovi i dvorita, zelenilo, igralita, centar u teitu prostora, podcentri, javne zgrade ovisno o veliini, 7. urbani elementi; trijem, posebni uglovi, vertikale i horizontale, prolazi, kolonade, posebni ulazi, 8. oblikovanje; kombinacija horizontalnih i vertikalnih zgrada, 9. tehnologija izgradnje; upotreba istog ili ne velikog broja raspona, kranske staze, trajnih proelja, montane fasade, 10. konstrukcija; fleksibilnost konstrukcije (obodni zidovi, unutarnji skelet i dr.),

11. orijentacija; duboka istok-zapad, plitka sjever-jug, ograniena visina da se ne zasjeni susjed, 12. mogunosti naknadne dogradnje; zgrada, sadraja, etape izgradnje, 13. pribliavanje vjekovnim idealima; to blie vlastitoj kui, vrt ili vei dio vanjskog prostora, drvo, klupa, mogunost dogradnje prostora, parkiranje pod zgradom, zelenilo na i uz parcelu, centralni sadraji za mlade i stare, prirodne vrijednosti (voda, uma, igralite,),
prof. mladen joi

Grafika 1. 2-4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16-18. 19-20. 21-24. 25. 26. 27. 28-29. 30-34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52-53. 54. 55.

Naslov STAMBENO NASELJE Tekst s predavanja Sheme naselja i zgrade Ruralno stanovanje Mjeovito stanovanje Urbano stanovanje Visoko urbano stanovanje, stanovanje u centru Ruralno situacija vila Savoy, Poissy Put prema urbanosti 1 Razlika urbanosti, Dortmund Stanovanje u centru, Sao Paulo Stan Alen, tipovi prostornih polja Analitiki dijagrami naselja Njiri&Njiri, Den Bosh, Europan 3 Bradi&Nizi, Innsbruck, Europan 7 Bradi&Nizi, Rijeka, Europan 7 Hrvoje Njiri, Graani, Zagreb Rural mat Ura dva, Odranska Zavrtnica, Zagreb Urbane tehnike, Natjeaj za Savski park, Zagreb Studio BiF, Vrbani 3, Zagreb Identitet stambenog naselja i mutacije Mutacije parkiranja Mutacije prometnih krianja Tekst Identitet ulice /ceste, prolaza, etnice, kanala, tunela, koridora,/, Zagreb, Ilica Identitet ulice /ceste, prolaza, etnice, kanala, tunela, koridora,/, Zagreb, Ilica Identitet ulice, Zagreb, Ilica Identitet ulice, Dubrovnik, Stradun Identitet ulice, Milano Identitet ulice, Las Vegas Identitet ulice, Venecija Identitet ulice, Lion, Santiago Calatrava Identitet ulice, Sveuilite u Hamburgu Identitet ulice, Pariz, Oscar Niemeyer Identitet ulice, Rovinj, Helena Njiri Identitet ulice, Copenhagen, Plot Identitet ceste, Zagreb, Savska cesta Zgrada je grad, Giuseppe Terragni, Como, Will Arets, vieslojni grad (stanovanje) Alberto Nicolau&Montse Dominguez, Drive-Up, Europan 5 Tekst Najvanije karakteristike naselja Vertikalni grad, New York, Santiago Calatrava, stambeni toranj

3. ORGANIZACIJA STAMBENE PARCELE, ZGRADE I STANA Organizacija parcele Postoje dva pristupa ovom zadatku; prvi, ako gabariti parcele jo nisu formirani pa moemo utjecati na njih i drugi, ako je proces formiranja svih karakteristika parcele gotov i mi se moemo baviti samo elementima unutar granica vrsto zadane parcele. a/ parcela nije precizno definirana To znai da za promatrani teritorij na kojem se nalazi budua parcela postoji samo plan vieg reda koji se ne bavi definiranjem parcela; danas u Hrvatskoj su to prostorni plan (PP) ili generalni urbanistiki plan (GUP). b/ precizno definirana parcela To znai da su gabariti parcele ve prethodno definirani povijesno definirani u zemljinoj knjizi i katastru ili nedavno vaeim planovima nieg reda; urbanistikim planom ureenja (UPU) ili detaljnim planom ureenja (DPU). U sluaju da je na snazi neki plan nieg reda, u njegovom tekstu u provedbenim odredbama plana vrlo detaljno su definirani i urbanistiko-tehniki uvjeti za izgradnju. Urbanistiko-tehnike uvjete predstavljaju podaci o graevinskim linijama, povrini za izgradnju, povrini izgraenosti, koeficijentu iskoristivosti, visini, duljini i dubini objekta, uvjeti za definiranje svih kapaciteta a posebni onih za parkiranje i garairanje automobila. Danas arhitekt autor urbanistikog plana ima velika prava pri definiranju urbanistikotehnikih uvjeta to ih velika veina i koristi. Naime, u urbanistikoj fazi planiranja i projektiranja stambene zgrade postoji vrlo veliki broj nepoznanica koje nije mogue definirati. Zato i rezultat takvog planiranja i projektiranja zasnovan na formalistikim pretpostavkama i subjektivnim okolnostima ne moe biti dobar ni u kojem sluaju. Urbanistikim planom trebalo bi zadati samo minimalan broj odredbi koje reguliraju gradsko gradbeno tkivo; na primjer maksimalnu ili obveznu graevinsku liniju, koeficijent izgraenosti i prometne uvjete. Sve ostalo bi trebalo prepustiti arhitektu projektantu konkretnog projektnog programa koji u direktnom kontaktu s investitorom definira vrlo precizne uvjete i razloge za donoenje potrebnih odluka. Svako uguravanje sadraja u ve zadane gabarite volumena za izgradnju stambene zgrade predstavlja tehniku i matematiku vjebu, a ne projektantski, struni i umjetniki proces. Posebno je teak zadatak projektirati stambenu zgradu za koju su urbanistikim planom zadane obavezne vrste materijala, tip prozora i boja proelja. Takvi apsurdni urbanistiki planovi nisu rijetkost u mnogim naim krajevima, a posebno u primorskim i dalmatinskim u kojima vlada tzv. briga za tradicionalnu arhitekturu. Pitanje tradicionalne arhitekture ui se na fakultetima arhitekture i povijesti umjetnosti, a problem je koji se ne da definirati jednom reenicom, jednom stranicom teksta pa niti samo jednom knjigom. To je proces koji traje, evoluira, a ovisi o konkretnim fizikim, psihikim, drutvenim i memorijskim detaljima unikatnog mjesta. Kako se u urbanizmu arhitekt bavi jednom parcelom pet minuta, a istom parcelom pri projektiranju stambene zgrade pet mjeseci sav posao organiziranja i definiranja parcele trebao bi biti preputen projektantu arhitekture. Svaki, pa i najmanji arhitektonski ambijent treba nositi vlastite karakteristike u svakom pogledu, pa i u formalistikom pogledu. Zato pristupimo projektiranju parcele uvjereni da recepta nema ve optimalna kompozicija mogueg: - Udaljenost stambene zgrade od ulice(a) U ovom procesu itamo barem tri razliita interesa koja su meusobno suprotstavljena; javni interes grada, interes investitora i interes korisnika stambene zgrade. Grad ima interes srediti javni prostor vrstom kontinuiranom i obveznom graevinskom linijom i isto takvim graevinskim vijencem. Investitor eli uloiti najmanje novaca da izgradnjom

stvori najvei profit. Ovakav gradski stav mu samo djelomino odgovara, jer mu ne dozvoljava poveanje kapaciteta zgrade u visinu. Korisnik trai tih i miran stan pa mu odgovara vea udaljenost od ulice i zatita od loe uline mikroklime. Povlaenje zgrade u dubinu parcele i stvaranje zelenog izolacijskog pojasa izmeu zgrade i ulice ne odgovara investitoru, jer mu smanjuje iskoristivost parcele. Pri tom uvlaenju mogu se dobiti i negativne karakteristike stambenog prostora; prevelika zasjenjenost, gubitak pogleda, ili javnog gradskog prostora; gubitak kontinuiranog pjeakog toka, loa organizacija javnih trgovakih i uslunih sadraja u prizemlju, - Prometno rjeenje Na parceli treba jasno i kvalitetno rijeiti pjeaki i automobilski promet. Oba pristupa s javne ulice do glavnog ulaza u stambenu zgradu ili mjesta za pohranu automobila trebaju biti vidljivi i nedvojbeno jasni. Kod velikog broja stanova i drugih sadraja u zgradi pjeaki i automobilski promet je neophodno razdvojiti, a kod malih zgrada mogu biti ujedinjeni, ali dobro dimenzionirani da automobili i pjeaci ne dolaze u bilo kakav sukob. Svakoj stambenoj zgradi bi trebalo organizirati minimalno dva ulaza; reprezentativni glavni i gospodarski sporedni stambeni ulaz. Naravno gospodarski sporedni ulaz bi trebao biti na suprotnoj strani od ulice u skrivenom ili polu skrivenom dvoritu s ostalim gospodarskim karakteristinim sadrajima; smee i otpad, spremita i garae, radionice i drugo. Na parceli treba organizirati minimalno dvije grupe parkiralinih mjesta. Glavno parkiralite za potrebe svih stanara i sporedno za potrebe posjetitelja, invalida i zaustavljanje taksi automobila. Glavno parkiralite treba biti odlino povezano s ulazom i dizalom u zgradi, a sporedno treba biti to vidljivije i blie glavnoj prilaznoj ulici. Kod velikih stambenih zgrada parkiralite bi trebalo razdijeliti na manje prostorne cjeline blie svakom pojedinom ulazu u zgradu i skrivene u zelenilu. Najkvalitetnija rjeenja za smjetaj automobila su ona s podzemnim garairanjem ispod gabarita nadzemnih etaa zgrade. Na taj nain se ostavlja slobodni prostor na parceli za potrebe ljudi, a ne automobila. O broju parkiralinih mjesta uope ne bi trebalo polemizirati. U principu on treba biti daleko vei nego je zadan programom, jer je svako krto dimenzioniranje svakodnevnica demantirala svuda prisutnim deficitom mjesta. Kvalitetnije prometno rjeenje parcele je ono s dva automobilska spoja na glavnu javnu prometnicu, ako to uvjeti dozvoljavaju, jer se smanjuje koncentracija buke na jednom mjestu i osigurava uvijek slobodni pristup zgradi. Isto tako, slijepi prometni tokovi na parceli su u principu kvalitetniji, jer ograniavaju brzinu prometa na parceli i smanjuju prometnu buku, ali oteavaju prometno manevriranje. Organizacija ukupnog kretanja korisnika i posjetitelja po parceli mora osigurati optimalne uvjete za kretanje invalida u kolicima i osoba s potekoama u kretanju. Za njih je potrebno sprijeiti vertikalne barijere vee od 2 cm na svim glavnim pristupima svih glavni sadraja. Sve denivelacije na njihovim putovi trebaju biti svladane rampama nagiba <7% ili mehanikim ureajima za dizanje (dizala, platforme). - Poloaj stambene zgrade na parceli u odnosu na strane svijeta, susjede, pogled, zasjenjenja, strujanje zraka, vodene tokove, Neizmjernu vrijednost osunanja i potrebnu dozu intimnosti stana ne smijemo izgubiti iz vida bez obzira o kojem tipu stanovanja i stambenom problemu se radilo. Kako oblik i poloaj zgrade na parceli ovisi o uvjetima osunanja dijela unutranjosti stanova, tako zgradu trebamo dovoljno udaljiti od susjednih zgrada kako stanovi nai ili njihovi stanovi ne bi bili zasjenjeni. To znai da je potrebna udaljenost susjednih zgrada manja kod niih zgrada i vea kod viih zgrada pa nemamo jedinstveni brojani normativ za udaljenost. Ovu udaljenost treba izraunati iz injenica o sunanoj putanji tijekom razliitih godinjih doba u odnosu na geografsku irinu.

Istovremeno svakom stanu treba dati mogunost dobrog pogleda prema van i zatite od tueg pogleda izvana. Kao to vrijedi za nau zgradu, tako i za susjedne zgrade, moramo se pobrinuti da je udaljenost naih buduih prozora od postojeih ili buduih susjednih prozora dovoljna velika. Frontalna udaljenost glavne orijentacije dviju zgrada svakako ne bi trebala biti nikada manja od 12 m kod dvoetanih zgrada a 24 m kod etveroetanih zgrada. Ove mjere proizlaze iz lokalnih hrvatskih iskustvenih saznanja u uvjetima malih stambenih gustoa i dovoljno slobodnog prostora za novu izgradnju. Poloaj i oblik zgrade na parceli je zato jako vaan, jer se kroz njega i kod veih gustoa moe izbjei sukob stanova u susjednim zgradama (Zaprue s izmaknutim zgradama, blokovi sa spojenim zabatima. - Prirodno strujanje zraka i podzemni vodeni tokovi Kod parcela u padu nadzemni tokovi zraka i podzemni tokovi vode uglavnom teku u istom ili vrlo slinom smjeru, okomito na slojnice terena pa je zgradu na parceli potrebno usklaivati s ovim tokovima. Najbolje je rjeenje kada je zgrada paralelna s ovim tokovima pa stvara najmanji otpor vodi i zraku. Ovakav poloaj zgrade na parceli je logian i s otvaranjem pogleda odozgo prema dolje. - Smjetaj prateih sadraja na parceli U pratee sadraje stanovanja ubrajamo osnovne trgovine ivenim namirnicama i uslune sadraje, zatim spremita stanova, radionicu i stan domara, te igralita za djecu i prostori za odmor na parceli. Uslune i trgovake sadraje u principu treba izbjegavati na stambenoj parceli i u stambenoj zgradi. Jedina prihvatljiva varijanta je lociranje ovih sadraja u prizemlju direktno uz pristupnu ulicu i bez mogunosti bilo kakve unutarnje veze s ostalim stambenim ulazom, komunikacijama i sadrajima. Isto tako parcelu treba osloboditi od spremita i radionica njihovim lociranjem u zgradi. Prostor za igru djece treba podijeliti na grupu za malu djecu do 6 godina i veu djecu i meusobno maksimalno udaljiti radi izbjegavanja sukoba. Svaki prostor za igru treba udaljiti od prometnih ulica radi sigurnosti djece, ali i od prozora stanova radi zatite stanara od buke s igralita. Dakle, lokaciju za igralita trebamo traiti u dubini parcele i suprotno od glavnog ulaza. - Zelenilo i poploenje na parceli Dijelimo ga na visoko, srednje i nisko. Visoko su drvee, srednje je grmlje, a nisko trava i cvijee. Mijeanje u upotreba velikog broja razliitih vrsta, povrina i oblika nikako nije dobro rjeenje. U principu zelenilo treba objediniti na to manji broj to veih povrina jednog tipa zelenila. Isto vrijedi i za poploenje. Zelenilo i poploenje prvenstveno trebaju sluiti odreenoj praktinoj funkciji, a zatim istovremeno davati i estetski doprinos kvaliteti ambijenta. Dakle, savjet je izbjegavati male otpadne povrine parcele sa zelenilom, jer ih je teko odravati, a nemaju funkciju. Prostori za odmor trebaju biti organizirani takoer u dva dijela. Prvi, blie igralitu za malu djecu radi istovremene njihove kontrole, a drugi osamljeni za osobe koje trae tiinu. Svaka organizacija parcele je jednostavnija na ravnoj parceli nego na parceli u padu gdje posebne okolnosti karakteristika terena odreuju i poloaj odreenih funkcija u vanjskom prostoru. Meutim, i na ravnom trenu ne trebamo se odrei koritenja umjetnih denivelacija iz vie razloga. Pokuajem iskoritavanja iskopa za zgradu smanjit emo trokove izgradnje za vrijednost odvoza zemlje na gradsku deponirku, a istovremeno moemo dobiti zanimljiviji okoli posebno interesantan kod oblikovanja igralita za manju djecu ili kod skrivanja velikih povrina za parkiranje i garairanje navlaenjem zemlje i stvaranjem zelenih krovova. - Organizacija gradilita na stambenoj parceli Ovo pitanje se uglavnom zanemaruje i preputa sluaju i snalaenju izvoditelja. Pri tome najee kod skuenih parcela strada javni prostor. Privremeno se ograuje javni prostor

i preputa privatnom interesu za vrijeme gradnje, iako se to moglo izbjei pravovremenim planiranjem prostora na parceli. Na parceli se mora moi izvoditi svaka gradnja bez upotrebe javnog prostora. Dakle, oko parcele je potrebno organizirati gradilinu ogradu, a svako deponiranje materijala, strojeva ili drugog i njihovo manipuliranje mora se odvijati na parceli bez opasnosti za susjede ili prolaznike. Naravno, to nije mogue apsolutno svuda, a posebno u ve gusto izgraenom gradskom tkivu prilikom izgradnje interpolacija. Posebno je vano dobro smjestiti dizalicu za izgradnju i njen sigurnosni radijus. Kako je relativno mali broj sluajeva u kojima moemo mijenjati gabarite neke parcele, vano je znati i smjeti mijenjati sve ostale urbanistiko-tehnike elemente na parceli. Sloboda izmjena ili bolje reeno dopuna urbanistiko-tehnikih uvjeta omoguit e ograniavanje moi urbanizma kojim se prerano, previe i krivo definira budua zgrada. To je posebno vano kada je procedura donoenja nekog urbanistikog plana ili njegove izmjene tako komplicirana i duga, kao danas u Hrvatskoj, te ovisna o politikoj volji, a ne o znanju i sposobnosti arhitekta autora plana. Organizacija stambene zgrade Stambena zgrada se sastoji od nezavisnih stambenih jedinica, prateih prostora i komunikacija koje povezuju stanove i pratee prostore. Ovisno o veliini stambene zgrade ona moe imati jedan ili vie glavnih ulaza i isto toliko sporednih ulaza, a iji razmjetaj ovisi o funkcionalnim zahtjevima te o protupoarnim i drugim sigurnosnim propisima radi brze evakuacije njenih korisnika. - Ulazi Kvalitetno rjeenje pozicioniranja ulaza u zgradu sastoji se od njegovog planiranja u teitu zgrade ili njenog dijela po horizontali i vertikali. Na ovaj nain sve komunikacije u zgradi postaju najkrae i najjeftinije. Organizacija glavnog ulaza u zgradu u teitu tlocrta je mogua gotovo uvijek, a u teitu presjeka uglavnom onda kada je teren u nagibu, a zgradi pristupamo s gornje strane terena. Sporedni ulaz treba biti direktno vezan za automobilski pristup preko kojeg se vri opskrba zgrade namjetajem i ostalim potreptinama i preko kojeg se vri evakuacija smea i otpada za recikliranje. Iz ovoga proizlazi da se i ostali pratei sadraji u zgradi trebaju pozicionirati to je mogue blie gospodarskom automobilskom pristupu. Fiziki i kulturoloki je vano invalidnim osobama omoguiti samostalni ulaz u zgradu do kunih zvona i potanskih sanduia i dizala za pristup do svakog stana. Ovo vie nije samo zakonodavno pitanje, nego pitanje ljudske ravnopravnosti. - Komunikacije Dimenzioniranje irine svih unutarnjih puteva ovisi o broju korisnika i uvijek je >120 cm. Prema broju korisnika proizlazi da oni putevi u zgradi kojima se slue svi stanari trebaju biti iri od onih na zadnjim etaama ili slijepim zavrecima koji koriste samo nekolicina stanara. Takoer, hodnici s dvostrano pozicioniranim sadrajima trebaju biti iri od onih s jednostranim sadrajima radi manipulacije na ulazima. Zato se u zgradi preporua male stanove planirati to blie glavnom ulazu u zgradu, a velike stanove to dalje ime se gustoa kretanja smanjuje na minimum. Istovremeno ostale sadraje koji se ne koriste svaki dan moemo planirati na manje pristupanim mjestima. - Stambene jedinice Bilo koji vertikalni poloaj je povoljan za stanovanje, ali se tip stanovanja razlikuje u odnosu na kontakt s terenom i vanjskim prostorom. Iz psiholokih razloga nije dobro niti jedan stan u zgradu uputati nie od okolnog terena. Dakle, za stanovanje u kontaktu s terenom je povoljno prizemlje-razizemlje ili visoko prizemlje. Ova dva tipa presjeka direktno su ovisna o obliku i nosivosti terena te o stupnju iskoristivosti podruma. Kod

zgrada bez podruma se namee kao ekonomski racionalno rjeenje izvedba poda stana u razini s okoliem kako zidovi iznad temelja ne bi bili previsoki i kao ne bi trebalo izmeu njih praviti dodatni nasip za podizanje nivoa. Visoko prizemlje je povoljno kod podrumljenih zgrada radi manje visinske razlike od terena i lakeg pristupa automobilima u podrum. Istovremeno je manja i laka hidroizolacija podruma od podzemne vlage i vode. Stanovanje u razizemlju ima djelomino ugroenu intimnost pa mu ju je zato potrebno osigurati drugim sredstvima, na primjer poveanom horizontalnom udaljenou, gustim zelenilom i vertikalnim ogradnim barijerama. Dobra je kombinacija djelominog koritenja podruma ispod zgrade pri emu nadzemni nepodrumljeni dio dobiva 50% poveanu neto visinu. - Spremita Dozvoljena je svaka koncepcija organizacije spremita u zgradi koja omoguava laku i jednostavnu vezu spremita sa stanovima i preko gospodarskog ili sporednog ulaza s dostavnim vozilima. Za spremita je potrebno iskoristiti stambeno nekvalitetne prostore u zgradi, bez vizure i dobre orijentacije, ali s dobrom ventilacijom. Teoretski povoljan je svaki poloaj spremita u tlocrtu i presjeku od podruma do potkrovlja. Ipak, nije uputno spremita organizirati na karakteristinim katovima zgrade, jer oduzimaju mjesto za kvalitetnije stambene prostore. Na karakteristinom katu je mogua organizacija manjih grupa spremita u dubini tlocrta s manama umjetne ventilacije i osvjetljenja. Bolja je situacija kada se na karakteristinom katu organiziraju pojedinana spremita u svakom stanu, meutim takvo spremite ima iste karakteristike i ne prua sve mogunosti skladitenja prljave robe i robe s mirisom. Spremita u prizemlju zgrade su prometno povoljno locirana, ali je zato oteavajua okolnost njihovo zatvoreno i neprivlano proelje. Spremita u potkrovlju imaju problema s velikim komunikacijskim vezama s prizemnom dostavom, ali i s protupoarnim propisima kod drvenih krovnih konstrukcija. S druge strane potkrovlje je kvalitetno osunano i ima najljepe vizure na okoli, pa je nesumnjivo dobro za organizaciju stanova. Iz svega proizlazi da je podrum najloginiji izbor za organizaciju spremita. Kako se najee nosivo tlo nalazi ispod povrine i sloja humusa na 1-2 m dubine, to je logino iskoristiti ukopani, a izgraeni dio zgrade. Uvijek treba nastojati spremita dobro prirodno ventilirati i osvijetliti, ako je mogue. Otvore na proelju je nuno postavljati na zajednikim komunikacijama i dostupnim mjestima uz spremita, a ne na pojedinanim i nedostupnim spremitima. Ako nam je podrum potrebniji za druge namjene, spremita se mogu organizirati u manjim cjelinama po cijeloj zgradi vodei brigu o svim karakteristikama koje ona trebaju zadovoljiti. - Garae Smjetaj automobila u zgradi izrazito ovisi o nainu svladavanja razlika u visinama, obliku tlocrta i karakteristikama nosive konstrukcije stambene zgrade. Automobil moe svladavati visinske razlike rampama i dizalom. Kod rampi najvei pad smije biti 18% uz uvjet da je natkrivena kako ne bi dolo do klizanja, a nenatkrivene rampe smiju imati najvei pad od 15%. Optimalan nagib rampe za automobile je 10%. Kako iz navedenog proizlazi, da je za etau visine 3 m minimalno potrebno 20 m duljine nenatkrivene rampe ili 17 m natkrivene, odmah je vidljiv problem koji proizlazi iz potreba za velikim prometnim i manevarskim povrinama u zgradi ili oko nje. Mnogo je jednostavnije garae organizirati u prizemlju zgrade nego u podrumu ili nekoj drugoj etai s visinskom razlikom od pristupne ulice. Meutim, smrad garaa, buka i zagaenje, njihova zatvorenost i ne suvie privlani detalji oblikovanja nisu kvalitetna prizemna scenografija za pjeake tokove uz stambene zgrade. Zato su bolja rjeenja koja garae lociraju u podrumima zgrada, a nadzemne etae preputaju ovjeku. Vano je znati da garae u podrumima skupa rjeenja, jer je potrebna velika bruto povrina koja ukljuuje unutranje ceste da bi se iskoristila mala neto povrina garaa.

Zato je potrebno u podrumima projektirati racionalne i ekonomski prihvatljive dvostrane garae; uz sredinju cestu obostrano smjetena garana mjesta ili zatvorene pojedinane garae. Kako je minimalna dubina garanih mjesta >5 m, a, ceste 5,5 m, iz navedenog proizlazi da je potrebna dubina zgrade od >16 m da bi garaa bila potpuno ispod nadzemnih etaa. U svim ostalim rjeenjima, kada garaa izlazi izvan gabarita zgrade, u prizemlju se javljaju nepovoljne betonske krovne povrine. Kod terena u padu i dvostranih pristupa zgradi automobilom mnogo je lake rijeiti garae u zgradi i bez upotrebe dugih rampi i dizala. Zato pri projektiranju na ravnom terenu esto pribjegavamo rjeenjima s poluetaama smanjujui visinske probleme pristupanosti automobilom. Ulaz i izlaz iz garaa preko dizala je kvalitetnije rjeenje, a esto i isplativije rjeenje. Predviam da e vrlo brzo i u naoj sredini mehanizirane garae bez ovjeka zamijeniti klasine i gore opisane. Mehanizirane garae mogu biti horizontalne i vertikalne, male i velike, pa je to jo jedna prilika vie da arhitekt kvalitetnije oblikuje stambenu zgradu. - Tehnike prostorije i ureaji Kotlovnica ili toplinska podstanica, trafostanica ili prostorija za elektrine instalacije, prostor(ije) za brojila potronje vode, topline, elektrine energije i plina, prinkler stanica i prostorija za dizalo su tehnike prostorije koje se mogu nai u stambenoj zgradi ovisno o njenoj veliini i nainima funkcioniranja. Svima im je zajednika potreba da su lako dostupne s teretnim vozilom radi dostave i zamjene teke tehnike opreme, a kotlovnica, toplinska podstanica i trafostanica obvezno trebaju biti na proelju zgrade iz sigurnosnih uvjeta. Kao sve ove prostorije slue za vezu infrastrukturnih vodova sa zgradom, njihova najbolja lokacija je u prizemlju i li podrumu ovisno o njihovim posebnim zahtjevima. Vrlo esto razni distributeri u zemlji imaju razliite zahtjeve za istu vrst tehnikih prostora. Dok se u nekim krajevima brojila za potronju vode, topline, elektrine energije i plina smjetavaju u posebnim zajednikim prostorijama dotle u drugim krajevima mogu se razdvajati u grupe i smjetavati u niama na karakteristinim katovima uz ulaze stanova. U svakom sluaju te prostorije ili prostori trebaju biti uvijek dostupni iz javne komunikacije za oitavanje i eventualni popravak. Centralni smjetaj nekih brojila u prizemlju ili podrumu izaziva poveane probleme i povrine za spojne vodove od brojila do svakog stana i zato je bolje rjeenje s razdvajanjem tih ureaja po etaama. Posebnu panju treba voditi o razdvajanju instalacija elektrine energije s jedne strane te vode i plina s druge strane. - Instalacijska etaa Kod kompliciranijih i zahtjevnijih stambenih zgrada kvalitetno je rjeenje horizontalnog razvoda svih instalacija u instalacijskoj etai smjetenoj izmeu podruma i prizemlja ili prizemlja i prvog kata kod zgrada bez podruma. Instalacijska etaa je prostor minimalne irine i visine, obino u teitu tlocrta, kroz koju se ovjek moe provui na bilo koji nain. Prije svega ona omoguava laku kontrolu i popravak najveeg dijela instalacija, ali i slobodno prizemlje zgrade za velike i otvorene sadraje. Ponekad kod stambenih zgrada sa slobodnim i otvorenim prizemljem, sa skeletnom nosivom konstrukcijom, ovo je jedini tehniki nain objedinjavanja svih instalacija i povezivanja s instalacijskim vertikalama. - Ostali sadraji U ostale sadraje klasino se broje spremita za bicikle i kolica, zajednike prostorije za sastanke i opremu zbora stanara, prostorije za smjetaj smea i otpada, praonice i suionice rublja, radionice za popravke i hobi prostorije. Svi navedeni klasini sadraji mogu biti u tlocrtu i presjeku zgrade bilo gdje i za njih vrijede iskljuivo funkcionalni zahtjevi. S vremenom su mnogi navedeni sadraji nestali iz projektnih programa iz razloga nemara prema zajednikom vlasnitvu i poveanja ukupne cijene stambene zgrade. Obvezni dio svake stambene zgrade su prostorije za smee, otpad, bicikle i kolica

te barem jedno zajedniko spremite u zgradi za lopate, zastave i drugu zajedniku pokretnu opremu. Otkrivena vrijednost ravnog krova, prije gotovo sto godina, u dananje vrijeme sve vie dolazi do izraaja. Otvoreni prostori za odmor na najviim etaama zgrade sve se vie projektiraju. Nisu skupi, nije ih potrebno mnogo odravati, a dostupni su svima. Naelno moemo rei da se pratei sadraji u stambenim zgradama razlikuju prema njihovoj veliini. Kod velikih stambenih zgrada nije rijedak sluaj integriranih trgovina i uslunih sadraja u lako pristupanim dijelovima prizemlja, podruma i prvog kata. Manje jaslice i vrtii, manje zdravstvene ambulante i podrune biblioteke pa i drugi manji kulturni i sportski sadraji mogu se projektirati u velikim stambenim zgradama uz uvjet da ne naruavaju i ne ugroavaju kvalitetu stanovanja. U njih se nikada ne smije ulaziti iz stambenih komunikacija i moraju biti dostupni i invalidima. Iako takve sadraje uobiajeno oekujemo u kontaktu s ulicom i terenom, nije za odbaciti niti druge vie poloaje u presjeku zgrade sve do krova kada ovi sadraji slue samo korisnicima zgrade, kao to je povijesni primjer Le Corbusiera u Marseillesu. Sve vie se trae i grade male stambene zgrade s 2-10 stanova za koje se esto unaprijed znaju svi budui korisnici. Program sastavljen za poznatog korisnika je dar za arhitekta projektanta. Svi zahtjevi u zgradi imaju ime i prezime, a to su najobjektivniji razlozi za donoenje projektantskih odluka. U takvim programima za male zgrade sve vie se planiraju zajedniki sportski i rekreacijski sadraji od teretane, fitneesa i zatvorenog bazena do prostorije za proslave, igru djece i zajednikog zimskog vrta za druenje. Mjerilo stvari u stambenoj zgradi je korisnik. Nikada ne smijemo uzimati sebe arhitekta autora za mjerilo stvari pri projektiranju stambenih zgrada. Dok je jednom korisniku prihvatljivo svoj bicikl, itaj svog ljubimca, drati u dnevnom boravku, drugom korisniku nije se prihvatljivo mimoilaziti sa susjedom i njegovim biciklom na zajednikom hodniku. Zato je stambena zgrada veliki kompromis u odnosu na avangardna stambena rjeenja koja su mogua kod individualnog stanovanja. Ipak, vrijeme novih hibridnih stambenih zgrada sve je blie i heterogeni sadraji sa stanovanjem postaju sve povezaniji. Kroz to obavezno dolazi do sve vee individualizacije stanovanja u stambenoj zgradi pa se u zgradama umjesto industrijskih i slinih stanova sa svega nekoliko tipova javljaju sve raznolikiji stanovi s individualnim veliinama i karakterom. Naravno, takve zgrade su skuplje za izvedbu, ali su izraajno efektnije. Organizacija stana - Gradska matrica Kroz povijest organizacija stana se kretala od neograniene slobode u obiteljskoj kui do nehumanog prostora bez ikakve slobode u stambenom bloku 19. stoljea i natrag. Pojavom industrijske revolucije porasla je potreba za velikim brojem radnika u gradu, pa tako i za njihovim smjetajem. U 18. a posebno 19. stoljeu naputa se organika i kaotina gradska matrica sastavljena uglavnom od obiteljskih kua i formira se jasna geometrijska gradska matrica u vidu stambenog bloka koja omoguava znaajno poveanje stambene gustoe u gradu. U bezobzirnoj borbi za profitom sve vei broj stanova gradio se na sve manjim parcelama pri emu je organizacija stana bila sve nehumanija. Pogledamo li bilo koji malo vei europski grad, pronai emo vrlo jasne stambene blokove. U manjim sredinama, gdje je bilo jeftinije zemljite i manja potranja za stanovima, stambeni blokovi su dobivali karakteristike iz kojih su proizlazili bolji uvjeti za stanovanje. U velikim razvijenijim gradovima blokovi je bio zagueni, ispunjen gotovo do kraja. U takvim blokovima kvaliteta stanova je bila dramatino loa.

Put stana od stambenog bloka do slobodno stojee stambene zgrade iz ciam-ske povelje bio je brz. Sve veim oslobaanjem zgrade od zajednitva s drugim zgradama u bloku i pretvaranjem u samostojeu zgradu rasla je i kvaliteta stanova i stanovanja. - Nosiva konstrukcija Osim razvoja gradske matrice, razvoj nosive konstrukcije znaajno je doprinosio kvaliteti stanova. Nizanje zgrada uz ulicu i naslanjanje jedne na drugu na zabatnim zidovima ostavljalo je samo dva nasuprotna proelja za osvjetljenje stanova. Zato su se gradili uzduni nosivi zidovi, obino tri paralelna zida od ulinog do dvorinog proelja, u kojima su se iz konstruktivnih razloga ostavljali mali vertikalni prozori. Gradnja zidova od opeke povezanih samo drvenim stropovima omoguavala je samo male i zatvorene raspone. Poveanje prozora na proelju omogueno je prelaskom od uzdunih na poprene nosive zidove, jer nadvoj nad prozorom vie nije bio jako optereen. Zatim su slijedile sve novije i novije nosive konstrukcije koja su se sastojala od kombinacije zidova s gredama ili kombinacije stupova s gredama koje su omoguile slobodniji i promjenjiviji tlocrt. Vee mogunosti povezivanja prostorija i zamjena njihovih dispozicija u stanu osigurale su uvjete viefunkcionalnih prostora, pa tako i stana po mjeri. - Nain ivota Osim gradske matrice i nosive konstrukcije na ubrzani razvoj stanovanja u 20. stoljeu utjecao je sve ubrzaniji nain ivota. Tada su se znaajno promijenile kupaonica i kuhinja. Promjenom tehnologije uvedena je nova oprema, a kroz to i novi nain upotrebe. Broj sanitarnih prostorija u stanu je porastao do nivoa svaka soba svoja kupaonica, a iz kuhinje se odvojilo blagovanje kao reprezentativni prostor. Danas stan ponovo doivljava znaajne promjene kroz razvoj tehnologije i novo ubrzanje ivota. U metropolama je vidljiv proces atrofije kuhinje. Hranjenjem po restoranima u gradu nestaje i potreba za kuhanjem. S druge strane tome je uzrok i raspad porodice. Sve vei broj samaca gubi razloge za kuhanjem. Trenutno najvee promjene u stanovima izaziva sve vea upotreba inteligentne tehnologije. IT povezuje sve prostorije i ureaje i njima upravlja. Posvuda po stanu od soba do kuhinje i kupaonice po zidovima pojavljuju se video zidovi-ekrani za koje osim instalacija treba mjesta da se mogu doivjeti. Virtualna stvarnost zamjenjuje prirodu. Virtualnom stvarnou nadomjetava se nedostatak pogleda u gusto naseljenim sredinama. To nije dobro, ali je injenica. Dobro je to da IT donosi mnoge prednosti; od informacija, preko olakavanja pri snabdijevanju do poveane sigurnosti u stanu. Pravila organizacije stana kod viestambene zgrade znaajno se razlikuju od pravila organizacije obiteljske kue-stana zbog znaajno veih ogranienja i teih okolnosti. Krenimo od osnovnih usporedbi: Stan u stambenoj zgradi: Stan u obiteljskoj kui: nepoznati korisnik poznati korisnik ovisan neovisan ulaz odreen zajednikom komunikacijom pojedinani privatni ulaz smanjena orijentacija slobodna orijentacija sa 6 proelja ogranien prikljuak instalacija neogranien prikljuak instalacija ograniena konstrukcija neograniena konstrukcija ograniena visina slobodna visina ogranien nivelman slobodan nivelman ogranien gabarit neogranien gabarit nedostatak terena svuda ukljuen okoli - Karakter stana kroz povijest Slobodna, nepravilna i djelomino organika organizacija stana u obiteljskoj kui u poetku je evoluirala u potpuno pravilan etverokut duom stranicom paralelan s ulinim proeljem. Zato su prve stambene zgrade bile relativno plitke, a stanovi dobro osvijetljeni.

- Nizanje prostorija uz proelje s uzdunim zidovima Njihova glavna karakteristika odreena je tehnologijom graenja. U vrijeme rastuih potreba, a primitivne tehnologije izvedbe, lako se nametnula linearna organizacijska shema stana sa to vie soba uz proelje. Obino su glavne reprezentativne prostorije bile orijentirane prema ulici, a sporedne prema dvoritu. Vrlo esto je amfilada prostorija bila meusobno vezana velikim dvokrilnim vratima smjetenim centralno i simetrino. Stan nije bio organiziran prema bilo kakvim funkcionalnim zahtjevima, pa je u pojedinim dijelovima stana dolazilo do problema u funkcioniranju. Najvei problem je bio to svaki stan nije imao kupaonicu i wc. Gospodarski trakt rjeavan je izrazito odvojeno od reprezentativnog dijela. Konzervativni vladajui moral nije bio u skladu s nedovoljno intimnom organizacijom spavaonica. Dimenzioniranje reprezentativnog dijela stana vrilo se prema financijskom stanju korisnika, a ne prema potrebama sadraja prostora i nainu funkcioniranja. - Stvaranje grupa s uzdunim zidovima Razvojem drutva i porastom standarda stanovnitva javljali su se zahtjevi za rjeavanjem odreenih problema u stanu; funkcionalna povezanost meusobno ovisnih prostorija, razdvajanje meusobno suprotstavljenih funkcija, izolacija od buke i slino. Gubi se nizanje prostorija i nadomjeta mijeanjem velikih reprezentativnih prostorija i malih prateih. Dimenzioniranje se poinje vriti u skladu s namjenom prostorija. - Stvaranje grupa s poprenim zidovima Usavravanjem funkcionalne podjele stana na 3 grupe; gospodarsku, dnevnu i spavau grupu, uvodi se sve ee poprena nosiva konstrukcija koja omoguava velike otvore na proelju. Potreba za vie svijetla i zraka definitivno oivotvorena Atenskom poveljom tako dobiva i realne okvire izvedbe. Na staklenom proelju javljaju se samo otisci horizontalne i vertikalne nosive konstrukcije, raster koji prua novi nain oblikovanja zgrada i novu estetiku. - Fleksibilan tlocrt sa skeletom Skeletna nosiva konstrukcija, prije upotrebljavana samo za industrijske i poslovne prostore, poinje se upotrebljavati i za stanovanje u viestambenim zgradama. Slobodan prostor izmeu stupova u dva smjera omoguava izvedbu pregradnih zidova potpuno slobodno. Svi imaginarni oblici postaju dostupni u realnoj izvedbi, a prostorije se mogu dimenzionirati milimetarski precizno. Skelet omoguava upotrebu novih laganih i montanih materijala za izvedbu pregrada u stanu. Drvo i staklo postaju hit materijali. Logika japanske kue djelomino biva primijenjena u evropskoj, pa zatim i svjetskoj stambenoj arhitekturi. Le Corbusier je prednjaio u arhitektonskim inovacijama to se znaajno odrazilo na stambenu arhitekturu. Osmiljavanjem sustava konstrukcije domino s nosivim ploama i stupovima bez greda stvara se jo vie slobode u treoj dimenziji, oblikovanju visine. - Plan s jezgrom Vrlo brzo, ve tridesetih godina 20. stoljea pojavljuju se tlocrtne organizacije stanova s implementiranom jezgrom sanitarnih prostorija. vrsta suvremena tehnologija omoguavala je izvedbu instalacijskih vorova slobodno u prostoru, pa se kupaonica pojavila u sredini stana. Tako je postala dostupna svim prostorijama s etiri strane stana to je skratilo potrebu za hodnicima, ali i omoguilo vie direktnih veza. Kasnije se jezgra razvijala dodavanjem ostalih gospodarskih i garderobnih prostorija pa i kuhinja. - Razvedeni tlocrt U potrazi za osiguravanjem to veeg broja kvalitetnih uvjeta svakom stanu u zgradi, pravilni gabariti stanova i zgrada sve vie se dezintegriraju. Razvedeni gabariti i mala dubina stanova i zgrada omoguili su dobro osvjetljenje i zraenje, kvalitetan pogled u prirodu iz svake prostorije stana.

- Slobodan plan Razvedenost gabarita stana s jedne strane, i najsuvremeniji zahtjevi nove porodice s druge strane, doveli su do stvaranja organizacijske sheme slobodnog tlocrtnog plana stana. Razliite duhovne potrebe stanara, pa i fizike potrebe proizale iz razliitih hobija i navika, u slobodnoj organizacijskoj shemi lake se mogu zadovoljiti. Kontekstualno projektiranje otkrivanjem i koritenjem lokalnih vrijednosti dovelo je jo vie do procvata slobodnog plana. - Zoniranje stana, promjenjiv stan Na razmeu izmeu klasinog stana podijeljenog na funkcionalne grupe i slobodnog tlocrtnog plana stana razvila se organizacijska shema na osnovi zona. Dvije, tri ili najvie etiri zone u stanu vrsto se definiraju geometrijski i fiziki pregradnim elementima. U njima su ponekad definirane i sve stambene funkcije, a ponekad su preputene definitivnoj odluci korisnika stana. Zone u stanu mogu biti i paralelne s proeljima, ali i okomite na njih. One mogu biti horizontalne i vertikalne. Vrlo esto se prostorije ili prostori u zoniranom stanu nazivaju vagonima. Naziv je nastao iz razloga nizanja prostora i prostorija u svakoj zoni. Ovakav red sve vie se vidi u suvremenim tlocrtima, a POS u Hrvatskoj je primjer koji to potvruje. Ovakav red trai od stanara strogost stambenih pravila, a pozitivna posljedica je kvalitetna estetika interijera. Sve prljavo i runo nalazi se u intimnoj servisnoj zoni, a javna i reprezentativna zona su uredne. U zonama je olakana podjela ili spajanje soba razliitih veliina. - Participacija korisnika Ono to je meni dobro, nije tebi dobro. Logika individualnosti dovodi do zahtjeva da se budui korisnici stanova ukljue u odluivanje o stanu jo u fazama programiranja i projektiranja. To se zove participacija korisnika, a ozbiljnije se javlja u sedamdesetim godinama 20. stoljea. elja da svatko ima svoj razliit prozor, a ne samo razliit stan iznutra (i tota drugo), prvo je bila projektantima jako privlana. Kasnije se pokazalo da participacija korisnika nije suivjela u realnosti. Previe razliitih zahtjeva dovodili su do anarhije u projektiranju i izvedbi; tehnike i tehnoloke, ekonomske, ali i estetske. Svega mali broj arhitekata uspjeno se nosio s participacijom stanara (Ralph Erskin, Lucien Kroll), a drugi, iako vrlo uspjeni (umjetnik Hundredwaser) kroz tzv. participaciju radili su arhitektonsku karikaturu ili nedohvatljive unikate (Antonio Gauda). - Stroj za stanovanje Ve odavna ljudi se pitaju da li im arhitekti smiljaju u budunosti stroj za stanovanje. Brojni su primjeri, posebno u metabolizmu Peter Cook, pokuaja stvaranja stroja za stanovanje. ak i neki nai arhitekti (akademik Andija Mutnjakovi sa svojim homobilom) ukljuivali su se u takva razmiljanja. Uglavnom u nedostatku potrebne povrine za sve stambene funkcije s vremena na vrijeme se pokuava smisliti stroj za stanovanje u emu posebno prednjae mladi. ak se pokuava smisliti stambeni kota gdje je iskoriten i zid i pod za neku funkciju stana, samo je potrebno prostor okrenuti ili za 90 ili za 180 pa da namjetaj ugraen u zid ili strop postane gravitacijski prihvatljiv za koritenje. Ipak, mislim da e uvijek priroda i prirodan prostor imati prednost nad virtualnim i tehnicistikim.
prof. mladen joi

Grafika 1. 2. 3. 4. 5. 6-7. 8.

Naslov ORGANIZACIJA PARCELE, ZGRADE I STANA Kisho Kurokawa, Nagakin, Capsule Tower Piet Blom, Rotterdam, Kubuswoning (Cubic Houses) MVRDV, Hanover, nizozemski EXPO paviljon Mongolija, suvremeno stanovanje nomada Tekst s predavanja Lokacija za PS2

9-10. 11-13. 14. 15-16. 17-24. 25-26. 27-29. 30-36. 37-41. 42-44. 45. 46. 47. 48-49. 50-51. 52-53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61-62. 63. 64. 65-66. 67-70. 71-72. 73-74. 75. 76-78. 79. 80. 81. 82.

Tekst Najvee greke pri projektiranju naselja, zgrade i stana Ulazi u zgradu i stanove Odlaganje smea i otpada Dvostrana podzemna garaa Dizalo za automobil i automatiziranu garau Charles Correa, Ahmedabad, Ramchrisna House Carlo Baumschlager&Dietmar Eberle, Bregenz, Mildenberg Camenzind Evolutio, Zurich, Seefeldstrasse Javier Garcia Solera, San Vicente Del Raspeig Hermann Hertzberger, Duren 3xnielsen, Copenhagen, City For All Ages Lemming&Eriksson, Copenhagen, Teglvaerkshavnen Niras, Copenhagen, vodeno dvorite Mecanoo, Roterdam, Nieuw Terbregge Kazuyo Sejima&Rue Nishizawa, Sejima Wing Alfonso Edoardo Reidy, Rio De Janeiro, Pedregulho Housing Josep Lluis Mateo, Barcelona, La Maquinista Michael Szyskowitz& Karla Kowalski, Graz, Mariagrun Villas Michael Szyskowitz& Karla Kowalski, Graz, Schiessstatte Housing Complex Heinz Tesar, Otto Hauselmayer&Carl Pruscher, Vienna, Aspern Biberhaufenweg Hermann Hertzberger, Berlin, Lindenstrasse Housing Moore Ruble Yudell, Malmo, Bo01 Tango Housing Egnestuden Vandkunsten, Copenhagen, Garvergarden Architekten de Cie, Amsterdam, Batavia-Entrepot-West 4 Steven Holl, Makuhari, Makuhari Bay Town Patios 11 Komparacija klasine i moderne stambene matrice David Killroy, San Diego, Daybreak grove, Stambeno susjedstvo formirano nizovima Renzo Piano, Paris, Rue de meaux housing, Suvremeni blok Fritz van Dongen, Amsterdam, The Whale, Blok - zgrada Boris Frgi, Hoto Vile, Sv. Nedjelja Kuhiniko Hayakava, Tokio, Yoga A-Flat Rem Koolhaas, Fukuoka, Nexus Housing Rob Krier, Urban Space E+P, Der Baublock Jingmin Zhou, Urban Housing Forms Aurora Fernandez Per, Javier Mozas&Javier Arpa, D Block

4. TIPOLOGIJA I MORFOLOGIJA STANA Detaljnijim analizama stana i stanovanja moemo se i zavarati na prvi pogled isitanim formalnim okolnostima stana, a u biti, stan bi trebalo gledati u mnogo irem kontekstu pa e nam to biti i na dalji zadatak. Zato hou podsjetiti na Christiana Norberga-Schulza: Rije stanovati ovdje oznaava neto vie od posjedovanja krova nad glavom i odreenog broja raspoloivih kvadratnih metara. Na prvom mjestu oznaava susretanje drugih ljudskih bia radi razmjene proizvoda, ideja i osjeaja, ili da bi se iskusio ivot kao mnotvo mogunosti. Na drugom mjestu oznaava slaganje s nekima od njih, ili prihvaanje odreenog broja zajednikih vrijednosti. I, na kraju, oznaava biti ono to jesi, to jest odabiranje jednog malog osobnog svijeta. U ovako neizmjerno velikoj temi nuno je razlikovati grupe kategorije stanova prema najvanijim karakteristikama stanova. U prvu grupu svrstavamo tipove stanove prema njihovim organizacijsko funkcionalnim karakteristikama, a u drugoj grupi razlikujemo oblike stanova, tj. formalno materijalni izraz karakteristika stana. Stan moe biti vrlo sloena jedinica u kojoj je ponekad teko jasno diferencirati njegov tip od oblika, jer se ove kategorije mogu proimati i mijeati. Ipak, u najveem broju sluajeva vrlo je jasno kojoj kategoriji pripada neki stan. Neke kategorije pokazuju nune i bitne vrijednosti stana (orijentacija, dubina, konstrukcija,), a neke dodatne i poeljne vrijednosti (definicije tlocrta, presjeka, mjesto ulaza, nivelman,). Tipovi stanova Prema sadraju monofunkcionalni mjeoviti (stanovanje, rad i drugo) Stan je najee monofunkcionalan. Stanovi mijeani s drugim funkcijama (rada, prodaje, zajednikog stanovanja, ogranienog stanovanja, povremenog stanovanja,) imaju programske zahtjeve vrlo razliite od monofunkcionalnih stanova. Dok se monofunkcionalni stanovi projektiraju najee za nepoznatog kupca, dotle viefunkcionalni ili mjeoviti rade se gotovo iskljuivo po narudbi. U povijesti mjeoviti stanovi su bili organizirani na prvim katovima iznad trgovina u prizemlju. Imali su dvostruku ulaznu vezu; kroz trgovaki prostor u prizemlju i direktno s javne komunikacije na prvom katu. Danas su mjeoviti stanovi najee organizirani s tihim radnim prostorom na istoj etai (odvjetniki ured, zubarska ili lijenika ordinacija,) gdje je radna soba monofunkcionalnog stana hipertrofirala po veliini i u gotovo ravnopravni odnos s ostatkom stana, a oba dijela stana imaju najee zajedniki ulaz ili samo internu vezu. Prema tipu komunikacije s hodnikom s centralnim hallom s jezgrom i krunim tokom s centralnim boravkom s disperziranim parcijalnim funkcijama Unutranja komunikacija izmeu pojedinih prostorija u stanu u povijesti stanovanja gotovo iskljuivo odvijala se preko hodnika ili centralnog halla to je vrlo ograniavalo organizaciju i oblikovanje stana. Danas se suvremena komunikacija un stanu odvija na sloene naine razliitih kombinacija pri emu se istie tzv. proirena komunikacija

(dodatna funkcija u komunikaciji, npr. blagovanje, garderoba,) ili prolazni prostori (dozvoljeni prolaz kroz kuhinju, kupaonicu, boravak, radnu sobu i sl.). Prema standardu niski srednji visoki Dimenzioniranje stana i kvaliteta ugraene opreme i materijala prvenstveno ovisi o programskom standardu unutar kojeg arhitekt ima ogranienu slobodu kreacije. U dimenzioniranju njegova sloboda kreacije sastoji se u +/- 5% povrine stana to odreuje investitor programom te u preraspodjeli investicijske svote na one prostorne elemente stana arhitekt koje smatra najvanijim za tip porodice i vrstu stanovanja koja se programira. Niski standard stana uglavnom oekujemo kod stanova privremenog karaktera (zbrinjavanja u sluajevima nesrea, smjetaj u tranzitu, stanovi za gradilita,) ili za posebne vrste stanovanja (stan za sklonite, za odmor, za uenike i studente,). Socijalno stanovanje predstavlja stanove srednjeg standarda. Njih je najvie, a dimenzionirani su prema lokalnom prosjeku m2 stana po korisniku. Visoki standard je izvan naeg fokusa i dostupan je samo najbogatijem sloju u drutvu. Prema visini glavne i sporedne prostorije jednake visine glavne prostorije vie od sporednih U socijalnom stanovanju najee nalazimo samo stanove iste tj. minimalne visine. Minimalna neto visina stana u HR je 255 cm, tj. 280 cm bruto. Pri minimalnoj visini stana prvenstveno trebamo voditi brigu o zdravstveno potrebnoj koliini zraka i njegovih izmjena u svakoj stambenoj prostoriji (spavaonici, kupaonici, kuhinji,). Ona se upotrebljava prvenstveno iz ekonomskih razloga tednje, a zatim iz razloga modularne usklaenosti s ostalim ugradbenim industrijskim elementima (visina parapeta + visina prozora + visina konstrukcije = 280 cm, visina 280 cm je djeljiva sa 17,5 cm i daje cjeloviti broj stuba, ). Suvremeni standardi i tendencije u socijalnom stanovanju predviaju bruto visinu stambene etae od 300 cm ili vie, a razliito dimenzioniranje visina glavnih i sporednih prostorija u stanu daje dodatne vrijednosti stana. Prema poloaju u tlocrtu jednostrano ugraen dvostrano ugraen trostrano ugraen neugraen Broj ugraenih vanjskih zidova stana proporcionalan je koeficijentom utede energije, a obrnuto je proporcionalan sa svim ostalim vrijednostima stana. Neugraeni stan ima mogunosti pogleda i osvjetljenja za svaku svoju prostoriju, a trostrano ugraeni stan nema mogunosti izbora i ovisan je iskljuivo o projektantski izabranoj strani svijeta. Vanost viestrane orijentacije raste kako stari korisnik stana pa pri projektiranju mladi arhitekti trebaju izbjegavati osobne kriterije vrijednosti stana. Prema poloaju u presjeku ukopan u razizemlju u prizemlju na katu u potkrovlju

Najvee mogunosti raznolikog stana pojavljuju se u presjeku stambene zgrade i u definiranju visinskog poloaja svakog stana. Odnos stana i prirode je bitan faktor u odreivanju naina stanovanja u stanu. Stan ukopan u teren ima psiholoki problem, ali vrlo esto i druge tehnike probleme (vlanost, izolacija, insekti,) pa ga treba izbjegavati, a na ukopanim dijelovima zgrade predviati ostale sadraje zgrade. Stan u razizemlju najinteresantniji je za porodice s djecom radi pridruenog poveanog vanjskog prostora vrta i sigurnosti djece od ozljeda i drugih opasnosti. Stan u razizemlju i prizemlju vrlo je pogodan za starije stanovnike koji imaju potekoe u kretanju ili su invalidi u kolicima. Mladim korisnicima bez djece vrlo su pogodni potkrovni stanovi koji imaju odline vizure na okoli, a daju mogunosti individualne kreacije u povienim prostorima i neobinim oblicima potkrovlja. Uz njih esto su velike prohodne krovne terase pogodne za buniji i slobodniji ivot, a sigurnost od pada s velike visine je smanjena kod zdravih mladih osoba. Prema namjeni za osobne potrebe za iznajmljivanje za prodaju nepoznatom korisniku za povremeni boravak Na prvi pogled svi stanovi imaju samo jednu osobnu i osnovnu namjenu. No to nije tono. Stanovi za iznajmljivanje imaju razliite programske zahtjeve, od stanova za zimski ili ljetni odmor, od stanova za prodaju. Tipovi stanova za iznajmljivanje se projektiraju prema ciljanom tritu (raskoni u centru za bogate poslovne ljude, skromni i mali za studente). Stanovi za odmor razlikuju se po organizaciji (apartmani s velikim brojem leajeva, veliki vanjski prostori, ). Stanovi za osobne potrebe (ili prema narudbi) imaju specifine programske dijelove koji se projektiraju prema mjeri korisnika (mega boravke, mega glavnu spavaonicu, mega glavnu kupaonicu, hobi prostore, veliki broj malih soba, i druge potpuno individualne prostore (biblioteke, glazbene ili radne prostore, radionice, garderobe, gospodarstva,...) Oblici stanova Analizirajui fizike oblike komunikacija unutar stanova mogu se definirati slijedee grupe stanova: Prema obliku tlocrta - zbijeni - razvedeni - zakrivljeni - izdueni uz proelje - izdueni u dubinu Vanjski gabarit stana u mnogoemu odreuje i njegovo unutranje ustrojstvo i oblikovni karakter. Zbijeni gabarit pravilne geometrije najee pokazuje smireni i vrsto utilitarni karakter stana, dok razvedeni gabarit ekstravagantne geometrije odmah pokazuje dinaminost stana i njegovu posebnost. Naravno da oblik stana moe i skrivati tj. davati krive signale o njegovoj unutranjosti pa se u tome i sastoji projektantska dra. Zbijeni stan ima podjednaku duljinu i irinu pa su mu komunikacije krae. Izdueni i razvedeni oblici stanova pruaju bogatije oblike koji se ne sagledavaju odmah ulaskom u stan ve ih je potrebno postepeno otkrivati ulazei dublje u intimnije dijelove stana. Neobini zakrivljeni oblici gabarita stana mogu biti interesantni ako se pojavljuju sinhronizirano s funkcionalnim zahtjevima prostorija, ali i formalistini i nefunkcionalni ako se javljaju kao odraz vanjtine zgrade. Tada se stan ugurava u zadani gabarit to za arhitekta predstavlja nemogui zadatak.

Prema obliku presjeka - jednoetani - dvoetani - vieetani Izraz stambene istine na proelju zgrade uvijek je bio objektivan razlog vanjskog oblikovanja zgrade. Monotonija redova istovjetnih oblika stanova uz proelje stambene zgrade moe se promijeniti aktivnim projektiranjem stambene strukture razliitih oblika stanova prema njihovoj etanosti. Naravno da je mogue projektirati samo vee ili velike vieetane stanove. Male stanove moemo projektirati dinaminije ako imaju dva nivoa, ali poveanje broja nivoa kod malih stanova smanjuje njihovu iskoristivost, a poveava povrinu za vertikalne komunikacije. Problem unutranjeg stubita u stanu posebna je tema koja utjee na oblike vieetanih stanova i stanova na vie nivoa. Teoretski je najpovoljnije stubite smjestiti u teitu stana, jer su tako najkraom vezom najlake povezani donji i gornji prostori stana. Ipak, vieetani stanovi najee imaju razliite povrine donjeg i gornjeg nivoa to doputa ekscentrini poloaj stubita i originalniji oblik stana. Prema karakteru proelja - zatvoreno (introvertirani stan s malim prozorima) - otvoreno (ekstrovertirani stan s velikim staklenim stijenama) Oblikovanje vanjskih zidova stana ovisi o raznim utjecajima i odlukama, a posljedica oblikovanja su zatvoreni ili otvoreni karakter stana. Najvaniji razlozi za oblikovanje odreenog karaktera su klima, pogled i osobni karakter korisnika. Studenti arhitekture pri projektiranju velikih staklenih stijena trebaju obratiti posebnu panju na zatitu od sunca koja je obvezna s vanjske strane proelja stana osim na potpuno neosunanoj strani svijeta (kod nas je to sjeverna strana). Oblikovanje interijera stana Sada govorimo iskljuivo o oblikovanju interijera kroz osnovne projektantske zahvate raspodjele prostora i upotrebe zidova i stropova, a ne kroz upotrebu materijala, obrada i boja. U unutranjosti stana potrebno je kroz oblikovanje raspoznavati funkcionalni karakter prostorije ili grupe prostora u stanu: - otvorenost boravka ili dnevnog trakta - intimnost spavaonice ili spavaeg trakta - utilitarnost gospodarstva ili gospodarskog trakta Kod boravka oekujemo karakter javnosti i privlanosti kroz pozicioniranje u blizini ulaza i oblikovanje ulaza velikim staklenim vratima ili stijenom ili povezivanje s ulazom bez ikakvih pregrada. Ova grupa treba biti oblikovana prozrano i lagano. Od spavaonica se oekuje poveana zatvorenost i mogunost tek tajanstvene povezanosti s drugim dijelovima stana. Vie punih zidova i ugradbenih ormara omoguavaju oblikovanje spavaeg labirinta u kojem i kod otvorenih vrata spavaonice intimnost kreveta nije potpuno ugroena. Naravno da postoje sluajevi kada je i spavaonicu potrebno znaajnije i otvorenije povezati s drugim prostorijama u stanu (veza roditelja sa spavaonicom male djece, radi poveane varijabilnosti stana, ). Pomone prostorije u stanu dobro je podijeliti od drugih dijelova stana u jasne grupe koje svojim oblikom, materijalom i bojom pokazuju svoj karakter (zatvoreni boksovi, tvrdi materijali koji se lako peru, sredinji poloaj u stanu koji ne zahtjeva prirodno svjetlo, ). Za oekivati je da e se tipovi i oblici stanova sve bre razvijati i mijenjati kako raste standard u drutvu i kako se razvija tehnologija. Pri oblikovanju stana vano je ne podlei preferenciji oblikovanja ve zadrati preferenciju dobrog funkcioniranja stana.
prof. mladen joi

Grafika 1. 2. 3-4. 5-6. 7-8. 9-10. 11-12. 13-15. 16-17. 18-19. 20-21. 22-24. 25-27. 28-35. 36-37. 38-41. 42-45. 46-50. 51-53. 54. 55. 56-57. 58. 59-61. 62. 63. 64-66. 67-68. 69. 70. 71-76. 77-78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87-88. 89-90. 91-93. 94. 95. 96. 97-98. 99.

Naslov TIPOLOGIJA I MORFOLOGIJA STANA Tip porodice Tekst s predavanja Sheme stanova prema obliku Sheme stanova prema orijentaciji Sheme stanova prema broju spavaonica Sheme stanova prema dubini Sheme stanova prema konstrukciji Sheme stanova prema nainu osvjetljenja Sheme stanova prema obliku terase Elementi definicije tlocrta Elementi definicije presjeka Sheme stanova prema broju etaa Sheme stanova prema pristupu Tamponiranje stubita itljivost stana i zoniranje na grupe Stan s hodnikom Stan s centralnim dnevnim boravkom Stan s jezgrom i krunim tokom Stan s jezgrom Stan s disperziranim funkcijama Stan s jezgrom i svjetlikom Ulaz preko loe Ulaz preko galerije Ujedinjeni gospodarski blok Jednostrani stanovi Stanovi na vie nivoa Stanovi kombinirane tipologije Plitki stan bez spavaeg trakta Prizemni stan Stan s jezgrom Stan s centralnim dnevnim boravkom i krunim tokom Stan s krunim tokom Stan s hodnikom, jezgrama, centralnim boravkom i krunim tokom Fleksibilan stan Adaptabilan stan Varijabilan stan Odnosi meu grupama u stanu vrsti mokri vorovi neutralne stambene zone Organian stan Slobodan plan Ugraeni plan Stanovi s jezgrama u bloku Potekoe s ulazom Usklaene instalacije Zoniranje stana i hibridne funkcije Zoniranje stana SAR metodom Poprena skeletna konstrukcija

5. TIPOLOGIJA I MORFOLOGIJA STAMBENE ZGRADE Ope poznate injenice o izgradnji stambene zgrade Vrlo esto o istim stvarima ljudi govore drukije pa je zato dobro da se naglase neke injenice o stambenim zgradama koje naelno egzistiraju u struni krugovima, ali ih se ponekad interpretira na razliite naine. Ovdje navodimo niz najvanijih karakteristika stanovanja u stambenoj zgradi. Kada arhitekt ne potuje osnovne principe stambene zgrade, on na taj nain uzrokuje smanjenje uporabne vrijednosti zgrade i stana te poveanje cijene stana. Od karakteristika stambenih zgrada koje navodimo moe se odstupiti samo u sluaju kada projektantskim postupkom izgubljenu vrijednost nadomjetamo nekom veom drugom vrijednosti. Vane karakteristike i preporuke za stambene zgrade: - industrijska proizvodnja stanova kroz ponavljanje veeg broja istovjetnih jedinica ili njihovih dijelova - to vie identinih raspona nosive konstrukcije, to manja cijena graenja - to vei kompaktni volumen, a manje oploje zgrade, to manja cijena graenja - to vei broj stanova na jedno stubite, to manja cijena graenja - to manji broj sanitarnih vorova u stanu i zgradi, to manja cijena graenja - to vie pomonih prostorija okupiti oko sanitarnog vora radi lakeg povezivanja s vodom i ventilacijom - ako je jedan sanitarni vor u stanu, onda je smjeten prema sredini stana da se oko njega moe smjestiti sa svih strana to vie povezanih pomonih prostorija - ulaz u zgradu u sredini, teitu zgrade - ulaz u stan u sredini, teitu stana - bune sanitarne prostorije smjetene uz stubite da izoliraju buku od stubita i od susjeda - bune sanitarne prostorije smjetene nasuprot stubita da su to blie ulazu - sanitarni vorovi u susjednim stanovima zasebni radi spreavanja prijenosa buke i paralelni radi lakeg povezivanja u horizontalne vodove - zidovi sanitarnih vorova trebaju biti odvojeni od zidova spavaonica radi sprjeavanja prijenosa buke - to manja dubina stana vea kvaliteta osvjetljenja i zraenja stana - to vea povrina proelja stana vea kvaliteta osvjetljenja i zraenja stana ali i vei trokovi grijanja i hlaenja - zgrade u smjeru istok-zapad mogu biti dublje, a zgrade sjever-jug moraju biti plie radi velike sjeverne nepovoljne orijentacije - tednja s komunikacijama u stanu - intimno vezati spavaonicu s kupaonicom - ne ulaziti u stan kroz spavai trakt radi presijecanja veza izmeu spavaonica i sanitarnih prostorija - ne ulaziti u hodnik ve odijeliti ulaz od hodnika - kuhinju smjestiti to blie ulazu i sanitarnim prostorima - kuhinju vezati s blagovaonicom - stubita i galerije u zgradi moraju biti prirodno osvijetljene i zraene preko tlocrta i/li/ presjeka - unutarnje galerije trebaju biti ire od vanjskih radi lakeg ulaska u stanove - glavni podest stubita treba biti iri od polupodesta

kod upotrebe otvorenih stubita ili galerija svaki stan mora imati vjetrobran (ovisi o klimi) kod upotrebe zatvorenih stubita ili galerija zgrada mora imati vjetrobran (ovisi o klimi) stan treba imati pridrueni vanjski prostor za sjedenje cijele porodice projektiranje povezuje: program, teren, klimu i tehniku

Neke navedene injenice danas izbjegavamo radi vee kvalitete stanova u sklopu opeg porasta standarda stanovnika. Kada se pitamo koji je dobar ili najbolji oblik stanovanja, umjesto mojeg odgovora citirao bih Zdenka Striia: Dobar je onaj oblik stanovanja, koji u stanovitim prilikama zadovoljava njegovog korisnika (str.198, O stanovanju, Arhitektonsko projektiranje II). Kada se pitamo koja je stambena zgrada dobra ili najbolja, recepta nema za takav odgovor. Potrebno je zadovoljiti cijeli niz racionalnih i iracionalnih okolnosti da se napravi dobra stambena zgrada. Prva vana i nuna okolnost da zgrada bude dobra je da je projektirana po mjeri parcele, originalna samo za to jedno mjesto na kojem e se ugraditi u teren i kontekst. Druga bitna injenica na poetku procesa projektiranja stambene zgrade je potreban dobar prostorni, arhitektonski i tehnoloki program. u prostornom programu definirana se urbanistika matrica stanovanja Ako je urbana matrica loa, tj. unaprijed definirana u neskladu s proitanim kontekstom parcele, procesom projektiranja se nee moi ostvariti najbolji uvjeti stanovanja. Na primjer, ako je to samostojea zgrada prevelike dubine ili stambeni blok prevelike visine i slino. u arhitektonskom programu definira se standard stanovanja i struktura stanova Standard stanovanja (povrine svih prostorija stana) odreuje investitor u odnosu na ciljanog korisnika stana, tj. u odnosu na ciljanu ukupnu apsolutnu cijenu stana. Standard stanovanja ovisi o ekonomskom statusu stanovnika prostora za koji se projektira stambena zgrada. Krivo odreeni standard ili struktura stanova moe biti uzrok tekoa u prodaji stanova. Najei takvi primjeri su izgraene zgrade s prevelikim stanovima na nedovoljno kvalitetnim lokacijama ili stanovi ija je povrina po korisniku u m2 prevelika. Istraivanja u Hrvatskoj prije 20 godina su pokazivala da takva povrina ne smije biti manja od 17 m2. Iz te injenice proizlazile su i oekivane povrine stanova: 2K=34 m2; 3K=51 m2; 4K=68 m2; 5K=85 m2; 6K=102 m2 Danas pokazuju statistike da je ta povrina vea od 20 m2. Osnovni razlog tome je poveanje standarda drutva, ali i dimenzija nekih dijelova i elemenata namjetaja (kuhinja, kupaonica), te potreba za upotrebom sve veeg broja raznih elektrinih ureaja i drugih pomagala. u tehnolokom programu mogu biti definirani osnovni konstruktivni rasponi i izvedbeni materijali Do nedavno u vrijeme konjukture graditeljstva u proizvodnji stanova u Hrvatskoj mogli su opstati svi koji se time bave iz razloga velike potranje i stoga nerealno velike prodajne cijene stanova. Ali u efikasnoj proizvodnji stanova pri realnim cijenama prodaje opstati mogu samo oni koji to rade racionalno, ekonomski prihvatljivo. Stoga je potrebna odreena specijalizacija znanja, sredstava za proizvodnju i strunih pomagala. Kod graditelja su to oplate i mehanizacija koja ubrzavaju izgradnju. Kroz tip oplate je esto definiran i raspon konstrukcije. Raspon moe biti definiran potrebom izgradnje garae ispod stanovanja u donjim etaama, potrebom prolaza odreenog prometa kroz zgradu ili kod hibridnih zgrada koje

ukljuuju vie razliitih sadrava (na primjer: u prizemlju trgovaki sadraj velikih raspona, esto skeletna konstrukcija koja omoguava slobodnu organizaciju prostora). Ponekad naruitelj stambene zgrade odreuje i vrste materijala koje projektant mora upotrijebiti. Iako je to za arhitekta ograniavajue, jer smanjuje kreativnu slobodu projektanta, to je istovremeno realan zahtjev (na primjer: naruitelj posjeduje betonaru ili tvornicu opeka i upotrebljava svoj jeftiniji proizvod i slino). TIPOVI STAMBENIH ZGRADA Projektiranje jedne stambene zgrade ovisi od cijelog niza okolnosti od kojih se neke okolnosti mogu jednostavnije znanstveno tj. racionalno prezentirati, a za druge vrijedi mnogo vie individualnih tj. iracionalnih pravila. Zgrade se meusobno razlikuju prema svojoj unutranjoj strukturi, tipologiji i vanjskom izgledu, morfologiji. Tipologija viestambene izgradnje je dio znanosti koji analizira nain horizontalnog i vertikalnog povezivanja vie stambenih jedinica i drugih sadraja u stambenu zgradu. Stambene zgrade dijelimo: Prema nainu ulaenja u stanove - direktni ulazi: iz ulice - u ravnini s terena - prema gore s terase - prema dolje - preko otvorenog ili zatvorenog stubita: - 1, 2, 3, 4, 5, stanova na stubite - preko otvorene ili zatvorene galerije hodnika vanjska - u ravnini unutarnja - u ravnini odvojena - sputena i spojena - sputena i odvojena - kombinirani sustavi komunikacije Prema tipu presjeka - simplex - duplex - triplex Prema sadraju - stambene - stambeno-poslovne - hibridne (s vie sadraja) OBLICI STAMBENIH ZGRADA Morfologija viestambene izgradnje je dio znanosti koji analizira oblik fizikog volumena stambene zgrade. Stambene zgrade dijelimo: Prema poloaju u prostoru - samostojee zgrade - ugraene (interpolacije) Prema tipu volumena - standardne zgrade - tornjevi - terasaste zgrade

- strukture - blokovi - sloene zgrade (hibridne) Prema obliku volumena - zbijene - izduene - visoke - razvedene - ravne - zakrivljene - nepravilne (organine) Prema nainu oblikovanja racionalno oblikovane - funkcionalistiki - konstruktivistiki - materijalistiki - strukturalistiki iracionalno oblikovane - formalistiki - sluajnim uzorkom - strukturalistiki
prof. mladen joi

Grafika 1. 2-3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14-24. 25-47. 48-49. 50-51. 53-55. 56-57. 59. 60-62. 63. 64-65. 66-67. 68. 69. 70-71. 72. 73-75. 76-77. 78-79. 80-82.

Naslov TIPOLOGIJA I MORFOLOGIJA STAMBENE ZGRADE Tekst s predavanja Matrice stambenih zgrada Oblik volumena - blok u Beu u 19. st. Oblik volumena - blok u Berlinu u 19. st. Ugraena zgrada u 19. st. Slobodnostojea zgrada, razvedena zgrada, Victor Burgois, 1925. god. Tip volumena blok u Zagrebu u 19. st. Tip volumena toranj u Zagrebu u 20. st. Oblik volumena izduena zgrada, Jacques Herzog & Meuron, Basel Poloaj u prostoru poluugraena zgrada; Tip volumena standardna zgrada; Oblik volumena zbijena zgrada; Nain oblikovanja funkcionalistii, MVRDV, Utrecht Le Corbusier, Berlin Zgrada s otvorenim ili zatvorenim stubitem Zgrada s otvorenom ili zatvorenom galerijom (hodnikom) Kombinirani sustav komunikacija u zgradi - direktni ulazi, ulazi preko otvorenog stubita, zatvorena unutranja galerija, Tomislav Odak, Zagreb Ulaz preko odvojenog zatvorenog stubita, Branko Kincl, Zagreb Ulaz preko unutranje zatvorene galerije, Miroslav Catinell, Zagreb Kombinirani sustav komunikacija u zgradi, Check Point Charlie, OMA, Berlin Simplex zgrada, Tomislav urkovi & Zoran Zidari, Daruvar Duplex zgrada, Drago Gali, Zagreb Triplex zgrada, Tomislav Odak, Zagreb Samostojea zgrada, Slavko Jelinek & Branko Raos, Zagreb Interpolirana zgrada, Ivan Viti, Zagreb Toranj, Slavko Jelinek, Zagreb Toranj, Drago Ibler, Zagreb Otvoreno stubite izvan zgrade, otvorena rampa, Walter Gienke, Graz Odvojeno zatvoreno stubite Odvojeno zatvoreno stubite, Oscar NIemeyer, Berlin Terasasta zgrada, Ante Marinovi Uzelac, Zagreb Blok, Hermann Hertzberger, Duren Strukturalna zgrada, OMA, Fukuoka

6. OBLIKOVANJE PARCELE, ZGRADE I STANA Postavlja se pitanje da li stan oblikuje zgradu ili zgrada stan? Da li parcela utjee na oblikovanje zgrade ili zgrada na oblikovanje parcele? Bez obzira krenemo li iznutra prema van ili izvana prema unutra procesom projektiranja mora nastati jedinstveni organizam. Ove dvosmjerne veze moraju biti tako jake da se osjeti uzajamna nunost unutarnjeg i vanjskog prostora. Pogreno je razmiljanje da je ureenje parcele (okolia) zaseban problem, a posljedice takvog razmiljanja su da je okoli mnogih izgraenih stambenih zgrada jo uvijek neureen i nezavren. Slino razmiljanje imaju i korisnici obiteljskih kua. Suvie veliki broj izgraenih obiteljskih kua desetinama godina koristi se bez dovrenih fasada i okolnog terena uz njih. ak i stanovnici starih dijelova grada pod povijesnom i kulturnom zatitom ne mare za oteene i unitene fasade svojih zgrada. Na projektantski cilj je kompletno ureen prostor stanovanja na nivou standarda naeg drutva. Bez obzira da li investitor ima mnogo ili malo novaca za izgradnju stambene zgrade, projektiranjem treba pronai takvo rjeenje koje se moe izvesti za predvienu investicijsku svotu. Projekt stambene zgrade kree od parcele i zavrava s parcelom. Njen kontekst je inspiracija za projektiranje. Stan je privatni i intimni prostor, a zgrada i parcela su javni i otvoreni prostor. Fasadno platno je lice i jedne i druge strane. Zato bi oblikovanje stana, zgrade i parcele trebalo biti unutar iste i zajednike ideje. Ve izvana trebala bi se vidjeti, proitati i osjetiti unutranjost. Odmah na poetku projektiranja stvari treba staviti na pravo mjesto. Svako maskiranje i skrivanje pravog stanja stvari samo potencijalno produbljuje kasniji sukob. Na primjer, introvertirani korisnik trebao bi kupovati stan u zgradi koja ima manje prozore i mnogo zatvorenog fasadnog platna. I obrnuto, ekstrovertirani korisnik trebao bi kupovati stan s mnogo stakla. U suprotnom, u drutvu s nedovoljnom kulturom stanovanja kao to je nae, dolazi do naknadnog otvaranja novih prozora u prvom sluaju ili u drugom sluaju zatvaranja dijela prozora bez dozvole i suglasnosti projektanta, unato dobroj zakonskoj regulativi koja se ne provodi dosljedno. Znanstveno ralanjivanje estetskih tema je vrlo rijetko, jer je kreativnost autora u velikoj mjeri individualna, jedinstvena i neponovljiva. Ipak, meu nizom autora javljaju se mnogi zajedniki principi na ijim emo iskustvima uiti. Oblikovanje parcele Krenimo od parcele. Oblikovanje povrine parcele u interaktivnom je odnosu sa zgradom, ali ipak moemo postaviti neka univerzalna naela. Prema karakteru okolia imamo: - otvoreni okoli zgrade Uobiajena je situacija da se oko samostojee stambene zgrade uredi okoli koji je pristupaan kako za njene korisnike, tako i za druge graane. Pri tome treba imati na umu da se unutar parcele oblikuje barem jedan prostor za intimnije okupljanje korisnika prostora (grupa za sjedenje, natkrivena loa, ) izdvojena od glavnih pjeakih tokova. - pritvoreni okoli zgrade Kod stambenih zgrada s razvedenom urbanistikom matricom oblika U, H, S, Z i drugih slino sloenih oblika u okoliu zgrade javljaju se i otvoreni dijelovi parcele, ali i pritvoreni ili izdvojeni dijelovi definirani volumenom zgrade. U takvim prilikama namee se razliito koritenje i oblikovanje prema karakteru svakog prostora.

- zatvoreni okoli zgrade Pripadajui okoli oko zgrade moe se zatvoriti od javnog pogleda i/li/ pristupa poloajem i oblikom zgrade, ali i upotrebom drugih arhitektonskih elemenata kao to su ograde, visinske razlike u terenu, gusto zelenilo, Najei primjer potpuno zatvorenog unutranjeg prostora parcele je stambena zgrada tipa bloka. Prema nainu oblikovanja terena razlikujemo: - ureeni osnovni teren Kada se oko zgrade ureuje samo povrina postojeeg terena, u naelu se ne postie interaktivno djelovanje zgrade i parcele. Takva rjeenja su najee konfekcijska. - preoblikovani teren Potpunost procesa projektiranja i originalna rjeenja po mjeri svake pojedine parcele postiu se kada se djeluje trodimenzinalno na postojei teren na parceli. Kod ravnih terena istovremeno se dobivaju prostori razliitih definicija (uzdignuti, uputeni, udaljeni,), a kod kosih terena stvaraju se horizontalni platoi na kojima se osigurava vea funkcionalnost. Prema upotrebi materijala razlikujemo parcele preteno oblikovane: - poploavanjem Teren oko zgrada smjetenih na manjim parcelama uglavnom se oblikuje poploavanjem kako bi mu se poveala funkcionalna i novana vrijednost. Tako se teren neposredno vezan uz prizemne stanove oblikuje kao terase i vrtovi, a ostali zajedniki teren kao igralite za djecu i mjesto zajednikog okupljanja stanara viih katova. Posebno valja istaknuti da su visoko urbane parcele (smjetene u centru grada) gotovo iskljuivo cijele poploane. - zelenilom Na velikim parcelama imamo na raspolaganju vie prostora pa se parcela redovito moe urediti istovremeno i zelenilom i poploavanjem. Kod oblikovanja zelenih povrina potrebno je planirati to manji broj to veih zelenih povrina kako se prostor ne bi razdijelio na neupotrebljive male povrine bez posebnih dodatnih funkcija. Treba izbjegavati projektiranje malih zelenih ostataka prostora izmeu jasno oblikovanih funkcionalnih cjelina. Oblikovanje zgrade Oblikovanje viestambenih zgrada je skoro najtea disciplina u arhitekturi iz vrlo jednostavnog razloga; radi se o volumenu ispunjenom s puno prostorija, sve prostorije stana su male ili relativno male i trebaju biti direktno osvijetljene, dakle, obavezno moraju imati prozor. Iz toga proizlazi potreba za velikim brojem otvora - prozora na proelju viestambene zgrade. To je taj veliki problem. Dobro je poznata injenica, s kojom se mnogo arhitekata slae, da je osnovni princip oblikovanja u arhitekturi odnos punog i praznog. Poznate su rijei mnogih slavnih arhitekata to vie zida, to vie arhitekture. Potreba za mnogo prozora na istom mjestu je upravo suprotna takvim zahtjevima. Ope je poznato da se svaka zgrada moe oblikovati na: - tektonski nain slaganjem razliitih volumena - stereotonski nain dodavanjem ili oduzimanjem na osnovni i od osnovnog volumena Meutim nas zanimaju suptilnije nijanse i principi oblikovanja viestambenih zgrada. Na poetku vano je ralaniti tri podruja - segmenta oblikovanja svakog arhitektonskog volumena, pa tako i viestambene zgrade, koji su vezani za mjerilo kroz koje se utjee na arhitektonski volumen:

a/ urbanistiko oblikovanje djelovanje kroz veliko mjerilo na globalne kompozicijske i proporcijske elemente zgrade b/ arhitektonsko oblikovanje djelovanje unutar zadanih globalnih gabarita na dijelove zgrade c/ dizajnersko oblikovanje djelovanje kroz malo mjerilo i detalje na funkcionalnost i ljepotu pojedinog arhitektonskog elementa Olako tretiranje urbanizma i zadavanje strogih i potpuno odreenih provedbenih odredbi nekog urbanistikog plana onemoguava pravi projektantski proces i svodi ga na vie manje estetiku. Ovdje se uglavnom bavimo analizom arhitektonskog oblikovanja i tek ponegdje dotiemo istaknute primjere gdje je vana urbanistika kompozicija. Kod urbanistikog oblikovanja na problem nije uvijek lo urbanistiki plan. Sve vie problem nam stvaraju investitori koji imaju maksimalistike zahtjeve; ele da svaku prazninu popunimo, da se iskoristi na parceli svaki i najmanji komadi na kojem je dozvoljena gradnja. Kod arhitektonskog oblikovanja mi analiziramo sastavne dijelove presjeka i tlocrta zgrade; bazu, korpus i vijenac. Vrlo je logino sudar zgrade i tla rijeiti pozitivnom ili negativnom cezurom. Kroz povijest to je bila izbaena tvrda baza, a suvremena arhitektura to rjeava uvuenom bazom. Moderna arhitektura na poetku nije razlikovala zgradu po presjeku od temelja do krova. Tlocrtnim izbacivanjem ili uvlaenjem mijenjamo plastinost zgrade. Povijesno gledano, oblikovanje viestambenih zgrada je proizlazilo iz istih principa kao i oblikovanje ostalih zgrada; bilo je podlono arhitektonskom stilu. Uzmimo primjer neke zagrebake donjogradske viestambene zgrade u neoklasicistikom stilu. Principi su: - simetrija - pravilno i ritmiko nizanje - profilacija proelja - ulina reprezentativna strana - dvorina gospodarska Od takvog kliea vrlo rijetka su asimetrina odstupanja obino s rizalitom kod ulaznog dijela volumena. Svi ovi navedeni principi su dogme, unaprijed zadani bez uzrono - posljedinih injenica. Suvremeni nain oblikovanja kree se izmeu dva antipoda: a/ gotovo potpuno zatvorenog punog platna s malim otvorima ili b/ gotovo potpuno otvorenog oploja od stakla U principu niti jedan od navedenih ekstremnih naina u potpunosti ne odgovara prosjenom stanu i zgradi. Prvi je previe zatvoren, a drugi previe otvoren. Izmeu njih nalazi se mnogo drugih naina koje emo probati oitati i sustavno prezentirati. 20. stoljee dolaskom moderne zamijenilo je klasicizam novim principima: - asimetrija - kontrast - kompozicija vie volumena u horizontalnoj i(li) vertikalnoj ravnini - funkcionalna podjela volumena - upotreba staklenih stijena i horizontalnih otvora - masovna upotreba betona i elika - upotreba hrabrih konstrukcija: konzola, velikih raspona, skeleta, - upotreba novih arhitektonskih elemenata: lebdea zgrada (na stupovima), ravni krov, vienamjenski krov,

Ovdje se radi uglavnom o aksiomskim principima, dakle principima nastalim iz jasno vidljivih razloga, ali jo uvijek djelomino i o dogmatskim principima (obvezan ambijentalni kontrast, horizontalni prozori suprotni konstruktivnoj logici, ). Druga polovica 20. stoljea donijela je osloboenje oblikovanja i preputanje istraivakom procesu svakog pojedinanog sluaja posebno. Tada su poele nastajati viestambene zgrade koje batine najloginije principe. U ovom trenutku oblikovanje moemo dijeliti na: - konstruktivistiko - funkcionalistiko - kontekstualno - materijalistiko - neutralno - bojom - formalistiko 1. Konstruktivistiko - vidljiva nosiva konstrukcija - nevidljiva nosiva konstrukcija - vertikalna - horizontalna - vertikalna i horizontalna Posebno su uspjena oblikovanja viestambenih zgrada kada je upotrijebljena neka nadahnuta konstrukcija ili konstrukcija s dodatnim funkcionalnim razlogom. 2. Funkcionalnalistiko - prema vrsti stambenih prostorija - prema nainu grupiranja razliitih stanova - prema vrstama razliitih sadraja - prema razliitim orijentacijama - prema razliitim horizontalnim i vertikalnim poloajima Ovaj princip je najei, jer je najiskreniji. Gotovo u svakom projektnom programu postoji podjela na grupe razliitih sadraja koje se zatim mogu oblikovno istaknuti u tlocrtu ili presjeku (horizontalno ili vertikalno). 3. Kontekstualistiko - povijesna - ambijentalna (fizika) - sadrajna, - klimatska i mikroklimatska - socijalna Svaka nova zgrada je interpolacija u postojei kontekst bilo prirodni ili ve izgraeni arhitektonski, zatim drutveni i ini. Dobro je projektirana samo ona zgrada koja se ne moe pomaknuti na svojoj parceli ili sa svoje parcele. iji dijelovi su upravo tako oblikovani i dimenzionirani kako to zahtijeva upravo neposredni okoli. 4. Materijalistiko - buka - kamen (prirodni ili umjetni, keramika) - drvo - staklo - metal - novi materijali (plastika, guma, papir,

- zelenilo Kada govorimo o materijalu u oblikovanju viestambene zgrade potrebno je razlikovati: - strukturu - teksturu Upotrebom istog materijala razliite povrinske obrade postiemo i razliite oblikovne efekte. Teksturno gledano neki materijal moe biti gladak ili hrapav, sjajan ili mat. Strukturno gledano na povrini nekog materijala moe se vidjeti njegov sastav (na primjer; godovi drveta), ako je materijal prirodne boje, a ne vidi se, ako je obojen. I beton moe biti povrinski obraen na mnogo naina koji e istaknuti ili skriti njegovu strukturu ili koji e obogatiti njegovu teksturu kroz upotrebu razliitih oplata iji otisci ostaju na povrini. Ista stvar je sa bukom ili staklom. Ovdje slijedi poruka da trebamo upotrebljavati onakvu obradu materijala kakva se uklapa u cjelovitu oblikovnu sliku. 5. Neutralno - geometrijsko - strukturalno Ako poveemo vie oblikovnih naina moemo dobiti vrlo originalne okolnosti. Zamislite situaciju: - geometrijsko oblikovanje zgrada kao pravilna prizma, monovolumen bez dodataka strukturalno oblikovanje zgrada obloena strukturom od opeka ili strukturom elinih elemenata ili strukturom betonskih elemenata Mijenjanjem strukture veza opeka (elika ili betona) mijenja se i oblikovni dojam cijele zgrade. Preko oblikovanja strukturom ak i teki gradbeni materijali mogu postati prozirni. 6. Boja - neutralna (svijetla ili tamna) - kontrastna (svijetlo-tamno) - iva (vie otvorenim boja) - agresivna (osnovne boje u veim povrinama) Vanost boje u stambenom okoliu je dokazana. Neke boje optiki poveavaju, druge smanjuju, neke smiruju, druge oivljavaju. Le Corbusier i Bauhaus su vratili boju ponovu u arhitekturu i danas se ona stvarno intenzivno koristi u stanovanju, posebno u interijeru i kod namjetaja. Put izmeu japanskog minimalizma i monokromije do afrike arabeske i arenila je velik da svatko u njemu moe nai mjesto koje nee povrijediti drugoga. To znai da ne moemo svoju zgradu bojati izvan konteksta. 7. Formalistiko - organiko - dekonstruktivno - metamorfno Svi naini oblikovanja se vie-manje mijeaju ili dodiruju, pa tako i formalistiko oblikovanje. Upotreba sluajnih oblika bez funkcionalne i konstruktivne logike nema neko ozbiljno opravdanje pred bilo kime. Ipak, ne smijemo zanemariti da su i na takav nain nastala neka svjetski poznata djela, zatitni znam nekih mjesta, krajeva ili ljudi. Bez obzira koju oblikovnu logiku upotrebljavamo koristimo iste estetske principe i to: - ritam - monotonija - harmonija - disharmonija - hijerarhija

- aksijalnost - radijalnost - linearnost - vertikalnost - kontrapunkt, protutea - zlatni rez - prilagoenost i dr. Oblikovanje stana Prvenstveno razlikujemo oblikovanje oploja stana od njegove unutranjosti. Oblikovanje perimetra stana u neposrednoj je vezi s tipologijom stanovanja, nainom ulaska u stan, dok je oblikovanje unutranjosti slobodno i ovisi o volji autora i njegovoj koncepciji. Najvaniji utjecaji na oblikovanje vanjskih strana stana su: - nain pristupa stanu; sa stubita, s galerije, individualno i direktno, - tip i koliina vanjskih prostora; vrt, loa, balkon, terasa, trijem, kombinacija, - karakter proelja; zatvoreno, preteno zatvoreno, preteno otvoreno, otvoreno Pristupna strana stana kod tipologije ulaska sa zajednikog stubita uobiajeno se u potpunosti odvaja od stubita punim vratima, a tek u zemljama s povienom stambenom kulturom na ulasku sa stubita unutar stana prvo se formira ulazna ostakljena veranda od ega je odvojen intimni dio stana. Ponekad je dnevni boravak otvboren prema ulaznoj verandi. Kod ulaza s galerije vrlo esto je proelje stana otvoreno s vie prozora i/li staklenih stijena s terasom ili loom prema galeriji. Na oblikovanje suprotne strane stana od ulaza prema van najvie utjee klima, mikroklima i odluka autora o tretmanu vanjskog pridruenog prostora stana. Loe ili terase mogu biti tektonski dodane na korpus zgrade i stana ili stereotonski urezane u njihove korpuse. One mogu oblagati cijelu duljinu stana ili samo dio vanjskog proelja. Oblikovanje unutranjosti stana prvenstveno ovisi o tipu stana pri emu razliito oblikovani dijelovi stana predstavljaju izrazito razliite funkcije u stanu: - oblikovanje stana prema traktovima ili zonama (dnevni, spavai, gospodarski) Izrazita podjela prema funkcijama utjee na izbor karaktera trakta i upotrijebljenog materijala (najee staklo u dnevnom traktu, drvo u spavaem traktu, keramika i kamen u gospodarskom traktu). - oblikovanje stana s jezgrama Sanitarne, gospodarske ili garderobne jezgre oblikuju se kao vrsti i zatvoreni volumeni koji skrivaju svoju utilitarnost nasuprot fluidnom prostoru svih ostalih sadraja koji neprekinuto teku oko jezgri. esto se jezgre oblau s drugim materijalom i drugom bojom u odnosu na sav ostali prostor stana. - oblikovanje varijabilnog stana Tip stana bez karakteristinih traktova pa ak i soba najee se oblikuje postavljanjem velikih pominih kliznih ili harmonika stijena izmeu pojedinih funkcija stana. Takav stan djeluje vei od stana iste povrine, ali klasino organiziranog. Od naputanja vernakularne do metamorfne stambene arhitekture bio je vrlo brzi put koji smo prevalili u 100 godina. Meutim, narodna i lokalna arhitektura imala je funkcionalnu i konstruktivnu logiku iskustvenog okolia i realnih socijalnih prilika i ona je vladala cijelim svijetom. Naravno, razlikovala se od kraja do kraja i bila je prilagoena povijesnoj logici. Metamorfna arhitektura gotovo da je zasnovana samo na ispitivanju slobodne forme i njene neprestane mijene. Ona nema istinsku funkcionalnu ili konstruktivnu logiku koja proizlazi iz potreba korisnika ili ambijenta u kojem se gradi. Zato ona ne moe

zavladati svijetom i postati stil, ali je dobro da postoji kako bi se oivotvoreni dio njenih iskustava upotrijebio u suvremenoj stambenoj kulturi. Lekcija o oblikovanju ima za cilj studentu dati podlogu za oblikovanje vlastitog miljenja uei kroz dobre primjere viestambenih zgrada. Dobro oblikovani stambeni prostor nastaje kada za takav projektantski korak imamo dobre objektivne razloge. Objektivnim razlogom smatraju se objektivne injenice koje su ope poznate ili su posebni investitorski zahtjev i kao takav sastavni dio projektnog programa. Arhitekt mora znati objektivne injenice proitati oko sebe, otkriti studioznim radom. Nikada subjektivni, i bez razloga autorski stav, ne smije biti podloga nekog projekta, pa tako niti dijela projekta (na primjer, oblikovanja viestambene zgrade). Kada arhitekt krene u projektantski ili oblikovni proces samo na osnovu intuitivnih i subjektivnih razloga, on mora istraivanjem prikupiti dovoljan broj objektivnih razloga za upravo takav pristup. U suprotnom, radi se o formalistikom pristupu. Kod oblikovanja pristup optereen estetskim razlozima bez podloge zovemo lart pour lartili umjetnost radi umjetnosti. Veliki autori uspijevaju samostalno stvoriti potpuno nove principe oblikovanja, pa i prave teorije o svojim metodama. Zato treba izbjegavati stvarati kvazi teorije. Istraivanje razvoja stanovanja vidljivo je u literaturi oduvijek, a naroito u posljednje vrijeme. Struni asopisi obiluju projektima Archilab-a i slinim koji sve temeljitije istrauju organike i meta oblike ali pri tome su gotovo svi orijentirani na estetiku, a zaostaje istraivanje organizacije i funkcije stana. To ne smijemo zaboraviti.
prof. mladen joi

Grafika 1. 2-6. 7. 8. 9-15. 16-23. 24-25. 26-27. 28. 29-32. 33-34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45-48. 49. 50. 51. 52. 53. 54-55. 56-57. 58-59. 60. 61. 62. 63. 64-66.

Naslov TIPOLOGIJA I MORFOLOGIJA STANA Tekst s predavanja Vernakularna stambena arhitektura Cero 9, eksperimentalno stanovanje Coll & Leclerc arhitekti, Barcelona, zatvorena parcela Christian de Porzamparg, Almer, pritvorena podignuta parcela POS stanovanje, Studio Capsula, Cres, tektonsko oblikovanje Mart Stam, tektonsko oblikovanje Lovro Perkovi, Split, tektonsko i stereotonsko oblikovanje Weissenhof, urbanistiki oblikovana kompozicija Alvar Alto, Bremen, tektonsko i stereotonsko oblikovanje Slavko Jelinek & Branko Raos, Zagreb, stereotonsko oblikovanje Frano Gotovac, Split, stereotonsko oblikovanje Lovro Perkovi, Split, stereotonsko oblikovanje John Hejduk, Berlin, urbanistiki oblikovana kompozicija Stanko Fabris, Split, urbanistiki oblikovana kompozicija George Candilis, Alexis Josic & Shadrech Woods, Avignon, urbanistiki oblikovana kompozicija Fumihiko Maki, Tokio, tektonska urbanistika kompozicija Marijan Haberle, Zagreb, interpolacija Tomislav Odak, Zagreb, stereotonsko oblikovanje na nivou detalja OMA, Berlin, Check Point Charlie, oblikovanje na nivou arhitekture Le Corbusier, Berlin, oblikovanje na nivou detalja Oscar Niemeyer, Berlin, oblikovanje na nivou detalja Hans Kollhoff, Amsterdam, oblikovanje na nivou detalja Frank O. Gehry, Berlin, oblikovanje na nivou detalja Rudolf Lubynski, Zagreb, neoklasino oblikovanje Marcel Breuer, Alfred Roth & E. Roth, Zurich, internacionalni stil Arne Jacvobsen, Copenhagen, internacionalni stil Le Corbusie, Marseilles, tektonsko oblikovanje na nivou detalja Berislav erbeti, Zagreb, konstruktivistiko oblikovanje Miroslav Catinelli, Zagreb, konstruktivistiko oblikovanje Slavko Jelinek, Zagreb, funkcionalistiko oblikovanje Le Corbusie, Marseilles, funkcionalistiko, strukturalno, konstruktivno oblikovanje Tomislav Odak, Zagreb, funkcionalistiko oblikovanje Zwimpfer Visinski, funkcionalistiko i konstruktivno oblikovanje

67. Radovan Tajder, Zagreb, kontekstualistiko oblikovanje 68. Ivo Radi, Split, kontekstualistiko oblikovanje 69. Lovro Perkovi, Split, konstruktivistiko i kontekstualistiko oblikovanje 70. Studio Capsula, Cres, oblikovanje na nivou detalja 71. Oscar Niemeyer, Berlin, oblikovanje na nivou detalja 72-73. Alvaro Siza, Berlin, stereotonsko strukturalno oblikovanje 74. Jacques Herzog & Pierre de Meuron, Pariz, strukturalno oblikovanje 75-76. Pierre Chareau, Pariz, strukturalno konstruktivno oblikovanje 77-79. MVRDV, Amsterdam, funkcionalistiko, materijalistiko, oblikovanje u boji, 80. Affonso Eduardo Reidy, Rio de Janeiro, strukturalno i kostruktivno oblikovanje u betonu 81. Vlado Kasun & Ivica Plavec, Delnice, strukturalno oblikovanje u drvetu 82. Drago Ibler, Zagreb, neutralno geometrijsko oblikovanje 83. Ivo Radi, Split, neutralno strukturalno oblikovanje 84. Le Corbusier, Berlin, oblikovanje bojom 85-86. Milan osteri, Zagreb, formalistiko oblikovanje 87. MVRDV, Hanover, formalistiko oblikovanje 88-91. MVRDV, Amsterdam, formalistiko konstruktivistiko oblikovanje 92. Oscar Niemeyer, Rio de Janeiro, formalistiko organiko geometrijsko oblikovanje u betonu 93. Hans Kollhoff, Amsterdam, oblikovanje strukturalno opekom 94. Andre Studer, Maroko, formalistiko strukturalno oblikovanje u betonu 95. Elisabeth Diller & Ricardo Scorfidio, strukturalno oblikovanje u eliku 96. Arne Jacvobsen, Copenhagen, strukturalno oblikovanje u betonu 97-108. George Candilis, Alexis Josic & Shadrech Woods, Avignon, strukturalno oblikovanje 109. Drago gali, Zagreb, strukturalno oblikovanje u betonu 110. Drago Ibler, Zagreb, strukturalno oblikovanje u drvetu i betonu 111. Ivan Viti, Zagreb, strukturalno oblikovanje u betonu, buci i drvetu 112-114.Anne Lacaton & Jean-Philippe Vassal, rehabilitacija zgrade i stana 115-117.Claus en Kaan arhitekti, Skarstenlan, organiko, konstruktivno s horizontalnom konstrukcijom, strukturno u staklu i betonu, monotoni ritam,

7. KONSTRUKCIJA ZGRADE I STANA Tipologija nosive konstrukcije Evidentno je da organizacija zgrade i stana neposredno ovisi o upotrijebljenom tipu konstrukcije i njenom rasponu. Razvoj konstrukcije stambenih zgrada iao je paralelno s razvojem tipologije stana. U poetnoj fazi razvoja stambenih zgrada nosivu konstrukciju su inili iskljuivo zidovi na malom rasponu s drvenim stropovima. Raspored nosivih zidova bio je sluajan, a rasponi prema duljinama stropnih drvenih greda. Samo kod najelitnijih stambenih zgrada mogli smo pronai poneki poveani raspon stropne konstrukcije koji se pribliavao granici od 6 m ili vie. - uzduni nosivi zidovi Prva ista i jasna konstrukcija stambene zgrade bila je konstrukcija uzdunih nosivih zidova s poprenim grednikom tj. konstrukcija od 3 nosiva zida koji su paralelni s glavnim ulinim i sporednim dvorinim proeljem te jednim zidom u sredini izmeu njih. Na takvoj konstrukciji nastao je tip stana s amfiladom istovjetnih ulinih soba i gusto sloenim sporednim prostorijama orijentiranim na dvorite. Prednost konstrukcije je bila u jednostavnosti i istom rasponu za cijelu zgradu. Mana konstrukcije je bila ograniena veliina otvora na proelju i potreba nosivog nadvoja iznad prozora. Kako je kod reprezentativnog proelja upotrebljavan masivni materijal (kamen i opeka) veliina nadvoja je bila mala, a oblik prozora vertikalno izduen. Takve zgrade su imale lice i nalije. Zidovi izmeu stanova su bili uglavnom tanki pregradni. Saznanja o potrebi zatite zgrade od horizontalne sile potresa nije bilo. Noviji podtip ove nosive konstrukcije je imao jo jedan uzduni zid vie. Tako se zgrada sastojala od tri raspona pri emu srednji raspon nije imao mogunosti osvjetljenja i zraenja. - popreni nosivi zidovi Saznanje o potrebi veih prozora radi zdravijeg stanovanja i zvune izolacije izmeu dva susjedna stana dovelo je do konstrukcije poprenih nosivih zidova. Tako je nestala potreba za nadvojima iznad prozora, a istovremeno je postignuta bolja zvuna izolacija izmeu stanova. Stropovi su ostali od drvenog grednika, ali se poveao broj razliitih raspona u zgradi. Sada se moglo svaki razliiti funkcionalni dio stana prilagoavati dimenzijom pa su se zato i pojavljivali razliiti rasponi stropa. Sredinji dijelovi stana vie nisu bili fiziki odsjeeni od proelja tj. mogunosti osvjetljenja i zraenja. Uz navedene prednosti poprene nosive konstrukcije pojavile su se i njene mane. Najveu manu inila je ogranienost naknadnih promjena u stanu. Sobe se vie nisu mogle mijenjati, a i otvori meu njima teko su se naknadno izvodili. - skeletna nosiva konstrukcija Prepreke poprenih zidova u stanu dovele su do upotrebe nove nosive konstrukcije. Zamjena zidova nosivim linijama od stupova povezanih stropnim gredama napravila je revoluciju u organizaciji stana. Ona nije nastala od jednom. U oba prethodna nosiva sustava prvo su se pojavili pojedinani sluajevi upotrebe drvenog stupa s drvenom gredom na mjestima ulaza u zgradu ili u sredini stana koji su takve prostore uinili prolaznim u oba smjera, optiki i fiziki veim. Prava revolucija sa skeletnom konstrukcijom za stanovanje nastala je upotrebom armiranog betona. Prvo je dolo do zamijene kompliciranih drvenih stropova koji su radi zvune izolacije bili komplicirani i visoki, jer su bili punjeni zemljom. Zatim su drveni stupovi i grede zamijenjeni armirano-betonskim to je omoguili vee raspone otvora u stanu i upotrebu prozora bilo kojeg raspona. Ipak osnovni konstruktivni rasponi su ostali u granicama do 6 m. Razlog tome su optimalni odnosi upotrebne vrijednosti raspona, teine stropa i tehnologije izvedbe te cijene takve stropne konstrukcije.

Niti za skeletnu nosivu konstrukciju u stanovanju ne moe se rei da je bez mana. Pored stupova moraju se opet upotrebljavati popreni ili uzduni nosivi zidovi kao razdjelni zidovi izmeu stanova, jer se potrebna zvuna izolacija postie samo s upotrebom tekih masivnih zidova. Zatim problem sa stupovima nastaje i u tlocrtu stana. Stup moe biti u pregradnom zidu ili uz njega. Ako je u zidu, moe biti u njegovoj sredini ili poravnat s jednom stranom. Mala izboina iz zida vie se ini kao greka nego namjera. U tlocrtu nije lako ukomponirati svaki stup u detaljnoj funkcionalnoj raspodjeli prostora. Dok zid glatko tee i na njega se moe vrlo racionalno nasloniti namjetaj, dotle stup iskae iz ravnine pregradnog zida i stvara niu. Nia je nekada dobra, a nekada nam i nije po mjeri koja nam upravo na tom mjestu treba. Zatim stup na proelju takoer stvara probleme radi prikljuka prozora i potrebne toplinske izolacije. Sve to ga podebljava. Stup gubi eleganciju dimenzije. Moda je najbolji poloaj stupa uz pregradni zid ili uz stakleno proelje, relativno blizu, ali dovoljno odvojeno da se prostor moe korisno upotrijebiti. Umjesto slobodno postavljenih zidova za horizontalnu ukrutu esto se sluimo tzv. betonskim jezgrama oko neke sporedne sredinje prostorije koja ne treba prirodnu ventilaciju i osvjetljenje. - mjeovita nosiva konstrukcija Najbolje primjere stambene arhitekture susreemo s upotrebom mjeovite nosive konstrukcije. Kako stan nije simetrina jedinica ve vrlo funkcionalno organizirani prostor, tako niti konstrukcija u stanu nije svuda ista. Ona se prilagoava funkcionalnim i estetskim potrebama zgrade i stana. Takva asimetrina konstrukcija izrazito je dinamina i fotogenina. Najvea konstruktivna prednost joj je podjednaka horizontalna krutost u oba smjera i otpornost na potres. Ipak, raznolikost nosive konstrukcije kod stambene zgrade je ograniena radi racionalnosti cijene izvedbe (to vie istih raspona, to manja cijena izvedbe). Vano je napomenuti da u uvjetima HR propisa i potrebe sigurnosti stambene zgrade od potresa svaku zgradu treba ukrutiti u oba horizontalna smjera upotrebom zidova ija ukupna povrina u svakom smjeru u tlocrtu iznosi minimalno 1,5% povrine toga tlocrta. Takvi zidovi trebaju se smjetavati to je mogue vie ili u teitu tlocrta ili u osno postavljenim paralelnim spregovima dva zida. Morfologija nosive konstrukcije Rasponi nosive konstrukcije se sve vie poveavaju, a na taj nain stanovi postaju sve vie varijabilni, adaptabilni i funkcionalni. S jedne strane to se dogaa zbog bolje tehnologije materijala i izvedbe koja vie ne izaziva znaajna poskupljenja cijene izgradnje zbog poveanih raspona. S druge strane suvremena konstrukcija sve vie doprinosi oblikovanju zgrade i stana. Prije svega nosiva konstrukcija utjee na oblikovanje proelja i stropa stana te jo vie na oblikovanje zgrade. - konstrukcija u oblikovanju proelja stana Proelje suvremenog stana danas krase velike staklene stijene i vanjska zatita od sunca i pogleda, a ovisno o nosivoj konstrukciji razlikujemo: a/ nosiva konstrukcija ukljuena u estetiku proelja Dijelovi zidova ili stupovi nosive linije na proelju vidljivi i s vanjske i unutranje strane stana. b/ nosiva konstrukcija povuena i skrivena u dubini stana Stupovi nosive linije na proelju vidljivi s vanjske ili unutranje strane stana. - konstrukcija u oblikovanju stropa stana Kod projektiranja bilo kojeg zatvorenog prostora pa tako i stana strop moe biti:

a/ gladak i neutralan Najei sluaj su glatki puni masivni stropovi na manjim rasponima koji sami po sebi zadovoljavaju funkciju nosivosti i zvune izolacije meu stanovima. b/ jednosmjerno strukturirani strop Kod veih raspona mogu se upotrijebiti vidljivi konstruktivni elementi u jednom smjeru (grede ili sitna rebra). c/ dvosmjerno strukturirani strop Kada se svladava poveani raspon priblino kvadratinog oblika dobro je upotrijebiti dvosmjerno nosivi i strukturirani strop (pravilno ili nepravilno kasetirani). Kod smirenih tlocrta jednostavnih monokromnih materijala strukturirani stropovi podiu prostor, a kod bogatih i dinaminih tlocrta napunjenih brojnim izraajnim materijalima oblikovno vie odgovaraju ravni i glatki stropovi - konstrukcija u oblikovanju zgrade Najvii dometi u oblikovanju stambenih zgrada dobivaju se upotrebom nosive konstrukcije koja istovremeno elegantno i ekonomino svladava predviene raspone, a svojim oblikovanjem daje originalnost oblika ukupne zgrade. Ovakva upotreba nosive konstrukcije pojavila se poetkom prolog stoljea s Modernom i internacionalnim stilom. Tu je svakako najpoznatija zgrada Le Corbusiera Unite d'Habitation u Marseillesu. Ona je utjecala na brojne arhitekte diljem svijeta pa tako i kod nas. Za primjer Drage Galia u Miramarskoj ulici u Zagrebu mogu slobodno rei da je jo uvijek najbolja stambena zgrada po ocjeni strunjaka. a/ oblikovanje proelja platnom vanjskog nosivog zida Tradicionalan nain oblikovanja vanjskim nosivim platnom danas se sve manje upotrebljava, a susreemo ga gotovo samo u toplim krajevima s intenzivnom insolacijom. b/ oblikovanje proelja vidljivom horizontalnom i/li vertikalnom konstrukcijom zgrade Najei i najlaki nain oblikovanja proelja gdje se unutranja istina ita na proelju. c/ oblikovanje proelja nenosivom oblogom Najsuvremeniji trend u oblikovanju proelja stambene zgrade koji omoguava bilo koji oblik proelja, a skriva unutranju strukturu stana i zgrade. - posebni naini primjene konstrukcije u oblikovanju zgrade Najvei broj kvalitetnih primjera stambenih zgrada pokazuje da se konstrukcija zgrade ne koristi uvijek identino od terena do vrha zgrade. Upravo promjenjivom konstrukcijom u presjeku postiu se neoekivani rezultati. Primjeri pokazuju nekoliko zajednikih karakteristika konstrukcije: a/ promjenjiva konstrukcija podruma i/li prizemlja Radi lake komunikacije automobila u podrumskoj garai ili radi vee varijabilnosti javnog prizemlja kod stambene zgrade u donjim etaama esto dolazi do redukcije nosive konstrukcije katova. Smanjuje se broj nosivih linija i reducira broj nosivih stupova. Ovaj postupak daje zgradi dojam lebdenja. b/ promjenjiva konstrukcija sredinjeg volumena Kod velikih stambenih zgrada koje trebaju dodatne uslune sadraje ili da bi se osigurala optika prihvatljivost velikih kapaciteta unutar volumena stambene zgrade rade se veliki otvori ili prorezi za koje je potrebna posebna konstrukcija. c/ promjenjiva konstrukcija vrha zgrade Kao i kod prizemlja na vrhu zgrade mijenja se tipologija stanovanja pa tako i konstrukcija koja to bolje omoguava. Najee se reducira broj dolazeih konstruktivnih elemenata iz donjeg volumena, uvlae elementi u dubinu tlocrta

i/li mijenja njihov materijal kako bi konstrukcija izgledala ili bila manja. Najee se zidovi zamjenjuju stupovima, a armirani beton zamjenjuje elikom ili drvetom. d/ upotreba konzole i mosta u stanovanju Konzola i most su vrlo atraktivni konstruktivni elementi stambene zgrade. Ponekad su oni mali u racionalnim granicama, a ponekad se oni toliko naglaeni da nadvladavaju sve ostale vrijednosti zgrade pa postaju sami sebi svrha (formalistiko oblikovanje). Nije racionalno upotrebljavati velike konzole i bilo kakve mostove kod socijalnih stambenih zgrada radi nepotrebnog poveanja cijene izvedbe. e/ kombinacija konstruktivnih materijala Vrlo efektivni izrazi i dinamika oblikovna rjeenja postiu se upotrebom kombinacije dva razliita konstruktivna materijala. Najee su to armirani beton i elik. Ve smo napomenuli da elik zamjenjuje armirani beton na mjestima gdje nam je potreban tanji materijal (stupovi na proelju utkani u ravninu ostakljenja ili stupovi ispred staklenih stijena) ili gdje je potrebno svladati vei raspon stropa (elini grednik, reetke i slino). esto se eline konzole dodaju na masivnu osnovnu nosivu konstrukciju kao konzolni balkoni ili strehe. e/ suvremene nosive konstrukcije Tehnologija materijala i izvedbe napreduje sve bre i bre. Svakim danom otkrivaju se novi materijali, njihove kombinacije i novi naini upotrebe. Donedavni zidovi zamjenjuju se raznim mreastim konstrukcijama koje troe manje materijala na optimalniji nain. Nove konstrukcije najvie se ispituju kod visokih stambenih zgrada gdje mogu dati i najvee efekte. Suvremena stanogradnja sve vie eksperimentira i s nainom stanovanja i s nosivom konstrukcijom koja to prati. Ve i u prolom stoljeu pojavljivali su se radikalni stambeni projekti s radikalnim nosivim konstrukcijama. Niti jedan novo istraivani tip nosive konstrukcije do danas nije znaajnije primijenjen u stanovanju, ali se sve vie pribliava takav dan. Trenutno najvei broj istraivanja u stambenoj arhitekturi moemo pratiti kroz godinje kataloge francuskog LarchiLab seminara. Pod vodstvom Marie-Ange Brayer svake godine u Orleansu se organizira skup najpoznatijih mladih arhitekata koji izlau svoje suvremene i/li radikalne projekte.
prof. mladen joi

Grafika 1. 2. 3-4. 5. 6-9. 10-14. 15-18. 19-22. 23. 24. 25-26. 27-29. 30-33. 34-35. 36-37. 38-41. 42-44. 45-48.

Naslov KONSTRUKCIJA ZGRADE I STANA Tekst s predavanja Konstrukcija uzdunih nosivih zidova Konstrukcija uzdunih nosivih zidova dopunjena gredama Suvremena konstrukcija uzdunih i poprenih zidova, Charles Corea, Kachanjunga, Indija Suvremena konstrukcija uzdunih i poprenih zidova, Kazuo Kojima, Hanoj Popreni nosivi zidovi kombinirani sa skeletom, Kreis Schaad Schaad_Auwiesen Konstrukcija poprenih zidova, BIG&JDS, Plot, Copenhagen Razvoj skeletne nosive konstrukcije Skeletna nosiva konstrukcija, Mies van der Rohe, Lake Shore Drive, Chicago Skeletna nosiva konstrukcija, Oscar Niemeyer, Rio de Janeiro Konstrukcija uzdunog zida, Cino Zucch, D Residental Buildin, Venice Kombinirani nosivi sustav s krutom jezgrom, Ivan Gali, Zagreb Uzduna kombinirana nosiva konstrukcija s mostom, Steven Holl Architects, Simmons Hall, MIT, Boston Reducirana konstrukcija baze, Le Corbusier, Marseilles, Unite Dhabitation Konzolna horizontalna konstrukcija, 3+1 Architects, Tallin Redukcija konstrukcije u bazi, Arons En Gelauff Architecten, Rotterdam Skeletna konstrukcija, Dellekamp Arquitectos, Alfonso Reyes 58 Apartments, Mexico City

49. 50. 51. 52. 54. 55-60. 61-62. 63. 64-66. 67-71. 72-73. 74. 75-79. 80-84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91-92. 93. 94.

Firandelov nosa kao konstrukcija mosta, Hans Kollhoff, Knsm, Amsterdam elina streha, Hermann Hertzberger, Duren elini konstruktivni dodatak terasa i strehe, Jean Nouvel, Nemaus, Nimes Reducirana konstrukcija zadnje etae, Richard Meier, New York, Perry Street Strukturirana stropna konstrukcija Redukcija konstrukcije prizemlja, konstrukcija mostova, konzolna konstrukcija terasa, Kengo Kuma, Tokio elina nadogradnja zadnje etae, Lacaton&Vassal, Le Cite Manifeste, Mulhouse Kombinirana betonska i elina konstrukcija, Nicholas Grimshaw, Grand Union Walk, London Konstrukcija mosta, MVRDV&Blanca Lleo, Mirador Apartments, Sanchinarro, Madrid Spregnuta konzola na skeletu, MVRDV&Jjw Arkitekter, Openhagen elina konzolna terasa, Popp.Planungen, Estradenhaus, Berlin Konzolna konstrukcija, Neutelings&Riedijk, Huizen_Housing on the Shore of Lake Gooi Formalistika konzolna konstrukcija reducirane baze, Zaha Hadid Architects, Vienna Redukcija konstrukcije baze, Hrvoje Njiri, Cipea, Nanjing, Kina Adaptabilna modularna konstrukcija, Lorena Franco Nosiva konstrukcija virtualne zgrade, Rashid Moussavi&Alejandro Zaera-Polo Konstrukcija od armirano betonskih vlakana, Kotalan&Macdonald Spregnuta prstenasta konstrukcija jezgre, Kiwoong Ko&Alexandros Vazakas Reetkasta konstrukcija nagnutog tornja, Jung Jae Lee Geometrijska nosiva elina struktura, Jasmin Tsoi Saasta nosiva struktura, Eriko Watanabe Spiralna konstrukcija opne tornja, Pieterjan Vermoortel elina skeletna mreasta konstrukcija, hotel i stambena zgrada, Jean Nouvel, New York

8. POSEBNI UVJETI ZA STAMBENE ZGRADE I STAN POSEBNI UVJETI ZA DJECU I INVALIDE (zatita od barijera u prostoru) Stambena zgrada i stan u naim krajevima se grade trajnim materijalima za vremenski period od 50 i vie godina. Nije rijetka slika da su neke zgrade i stanovi stari i 200 godina. U tako dugom periodu u stanu se promijeni mnogo njegovih korisnika i naina ivota. Kako je kod nas stambena mobilnost mala dogaa se da se korisnik u istom stanu rodi, ostari i umre, pa takav stan treba zadovoljiti vrlo razliite potrebe svojih stanovnika. Stan za djecu treba biti potpuno siguran, jer se ona ne znaju sama uvati od nezgoda. Stan za starije osobe treba biti lako pristupaan, jer su njihove sposobnosti kretanja znaajno smanjene. Kako nas sve eka ista sudbina i starost, tako arhitekti trebaju imati socijalni osjeaj za percepciju budunosti i projektirati prema vijeku trajanja zgrade i stana, a ne prema trenutnim propisima. Arhitekti zato trebaju projektirati stanovanje pod daleko rigoroznijim uvjetima nego to propisi nalau. Okoli stambene zgrade Posebnu brigu u projektiranju okolia stambene zgrade treba posvetiti visinskim razlikama i vrstama materijala. Iako uglavnom propisi ne trae izgradnju ograde pri visinskim razlikama do 100 cm, ova visinska razlika moe biti vrlo opasna. Dok je takva rupa u travnatom ili zemljanom terenu relativno opasna, ona u betonu je izuzetno opasna. Zato uz sve visinske razlike arhitekt treba vrlo paljivo osmisliti nain zatite korisnika; ponekad je to klasina ograda, a ponekad zelenilo, klupe, stube, rampe ili drugi elementi urbane opreme s istom funkcijom. Meu invalidima razlikujemo osobe koje se teko samostalno kreu, koje se voze u kolicima i koje ne vide ili su slabovidne. Svakoj stambenoj zgradi moramo osigurati najmanje jedan pristup od ulice do glavnog ulaza i od glavnog ulaza do slobodnog vrta ili dvorita kojim se sigurno mogu koristiti invalidne i starije osobe. To podrazumijeva izbjegavanje vertikalnih razlika u terenu veih od 2 cm. Sve visinske razlike je potrebno svladavati rampama dovoljne irine za mimoilazak te prihvatljivog nagiba i duljine. Prihvatljivim nagibom se smatra rampa od 5% pada, a duljina do 8 m. irina takvog puta treba biti minimalno 150 cm to je zbroj irine invalidskih kolica (90 cm) i osobe koja se samostalno kree (60 cm). Osim toga ona se smatra sigurnim putem, ako s jedne strane postoji manje-vie kontinuirani zid, rukohvat, rub ili slino po kojemu se moe orijentirati slijepa osoba ili pridrati nemona osoba. Sigurnosni uvjeti za djecu trae planiranje igralita na mjestu zatienom od prometa i vidljivom s prozora iz stana to nije ni malo lako. Obino mladi arhitekti i nemarni investitori zanemaruju ovaj problem, prvi su neiskusni i kriterije vrednovanja stvaraju prema sebi, a drugi socijalno neosjetljivi. Sva poploenja u okoliu zgrade moraju biti protuklizna, a djeja igralita izvedena iskljuivo iznad mekih povrina; trave, zemlje, pijeska ili umjetne gume ili trave. Unutranjost zgrade Pristupanost stambene zgrade mjeri se ve od pristupanosti portafona ili ormaria s kunim zvonima. Svakoj osobi, bilo da je korisnik ili posjetitelj, moramo osigurati da samostalno pristupi ulazu u zgradu. Kuna zvona trebaju biti na maksimalnoj visini do 120 cm kako bi ih mogla koristiti djeca i invalidi u kolicima. Prvu visinsku prepreku kretanju invalida susreemo na ulaznom pragu. U koliko je on vei od 2 cm potrebno je uz prag ugraditi masivnu ili metalnu rampu.

Ulazna vrata u zgradu moraju se otvarati prema van, a na ulaznom podestu treba biti dovoljno mjesta za mimoilaenje vie osoba. Svi putevi koje invalid koristi u zgradi trebaju imati minimalnu irinu od 150 cm, a mjesto na kojem se on moe okrenuti 150x150 cm. Sva vrata kroz koje prolaze invalidska kolica moraju biti minimalno 100 cm iroka, a prolaz 90 cm. Svi podni materijali trebaju biti protuklizni. Pristupanost stuba u zgradi mjeri se prema njihovoj visini. Visina stube se odreuje odnosom racionalne iskoristivosti prostora i ugode kretanja po stubama te je izmeu 1517,5 cm. Stube ispod 15 cm su dobre za stare i spore osobe, a neugodne za srednju generaciju, dok su stube iznad 17,5 cm neugodne za sve osobe. U zgradama koje nemaju dizalo treba planirati stube do visine 15 cm, a u zgradama s dizalom do 17,5 cm. Odnos irine i visine stube u ovim proporcijama izraunava se formulom h=2v-. Na cijelom stubitu je potrebno minimalno s jedne strane izvesti kontinuirani rukohvat. Lokalni propisi po pojedinim zemljama odreuju obaveznost ugradbe dizala. Kod nas je dizalo obvezno u zgradama s vie od 4 stambene etae. To znai u zgradi sa stanovima u prizemlju dizalo je obvezno za 4. kat, a u zgradama s poslovnim prizemljem za 5. kat to je vrlo nelogino. Arhitektonska misija bi trebala osigurati dizalo ve za 1. kat i samo takve stambene zgrade se smatraju humanim i valjanim. Neke nama susjedne zemlje propisnu granicu dizala su postavile za 2. kat, ali ga ve prakticiraju i za 1. kat. Zato se neemo baviti propisima nego humanim i fleksibilnim uvjetima stanovanja. U ovom sluaju fleksibilnim uvjetom smatram planiranje mjesta za naknadnu ugradbu dizala i u stambenim zgradama iji investitori to ne ele sada ugraditi. Unutranjost stana Participacija budunosti trai od arhitekta da projektira stanove jednakovrijedno za sadanjeg poznatog korisnika i budueg nepoznatog. Ako danas projektiramo stan za invalida ili nepokretnu osobu, moramo sve puteve i vrata u stanu prilagoditi prolasku kolica, nosila ili kreveta s kotaima. To znai da za invalida u kolicima sva vrata u stanu moraju biti minimalne irine 90 cm ili vie i da se u svakom prostoru osigura zaokretno mjesto promjera 150 cm. Kod svakih vrata sa strane kvake potrebno je osigurati 90 cm ili vie slobodnog prostora za kolica radi zatvaranja vrata. U kupaonici je potrebno uz wc koljku i sjedeu kadu osigurati sa strane minimalno 90 cm slobodnog prostora za kolica. Invalidima je najlaka upotreba tua bez kade u vodootpornim kolicima kada se odvod planira u podu kupaonice. Na svim mjestima sanitarnih ureaja ugrauju se posebni drai koji zahtijevaju dodatnog prostora za ugradbu i upotrebu. Zato su dimenzije svih prostorija u stanu vee od uobiajenog standarda. Za nepokretnu osobu potrebno je dimenzionirati put izmeu njegove spavaonice, kupaonice i ulaznih vrata za prolazak i manipulaciju pokretnog kreveta, a vrata moraju biti minimalne irine 100 cm. U kupaonici je potrebna pristupanost leee kade duljine 160 cm s tri strane (dvije due i jedne krae. Takva kupaonica je znatno veih dimenzija od uobiajenih. U takvi stanovima ne smije biti pragova izmeu pojedinih prostorija niti je dobro planirati bilo kakve visinske razlike. Obino se pojavljuje problem izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora kod balkonskih vrata gdje je nuno izvesti negativnu visinsku razliku prema van radi spreavanja ulaska vode u stan. Tu se obavezno izvodi dodatna metalna rampa preko praga i visinske razlike, a preko koje se balkonska vrata normalno zatvaraju. U stanovima koji odmah ne slue i za invalide treba participirati naknadnu slobodnu prilagodbu svih puteva i vrata, ali i pomicanje zidova radi poveanja povrina pojedinih prostorija uz redukciju njihovog broja; na primjer spajanje soba, kuhinje i boravka, poveanje kupaonice na povrinu garderobe i slino. Ovaj postupak naknadne prilagodbe je prilino kompliciran i treba ga shvatiti vrlo ozbiljno, a detaljno obraditi u projektu

svakog stana. On iziskuje upotrebu skeletne nosive konstrukcije ili sustav od samo jednog nosivog raspona u stanu, najvie dva. Zidani nosivi zidovi u stanu su prihvatljiviji od armirano betonskih radi lakeg proboja naknadnih prolaza u stanu. Svi parapeti i ograde u zgradi i stanu trebaju biti visoki minimalno 110 cm i izvedeni od sigurnog materijala po kojemu se djeca ne mogu sama penjati. Kod visokih zgrada parapeti moraju biti minimalno 120 cm visoki. Posebno treba paziti na grijaa tijela postavljena ispod prozora preko kojih bi se djeca mogla penjati i pasti kroz prozor. Dobar psiholoki i sigurnosni uinak kod visokih zgrada se postie poveanjem debljine parapeta. Poloaj ureaja za otvaranje prozora, roleta i druge opreme za zatitu od sunca treba visinski spustiti na dohvat ruke iz invalidskih kolica. Elektro prekidai trebaju se postaviti na visinu 120 cm od poda, a utinice 60 cm od poda to osigurava laganu upotrebu svih stanara, a posebno invalida. Kada se u stanu nalaze mala djeca potrebno je sve utinice zatititi sigurnosnim ulocima. Sve ostale ureaje u stanu treba prilagoditi za upotrebu iz invalidskih kolica, a posebno plinske i vodene ventile, elektrini ormari s osiguraima i drugo. Dobar stan za invalida je onaj koji ima to manje zidova i namjetaja, a to vie slobodnog upotrebnog prostora. Forsiranje invalidskih stanova u prizemlju nije nuno u zgradama koje imaju ugraeno dovoljno veliko dizalo, jer invalidi posebno trebaju dobar pogled i osunani stan. Ipak, kada prizemni stan ima sve to, on je povoljniji za invalida, jer moe imati i veliki vanjski prostor. Istovremeno je laka evakuacija iz stana u prizemlju u sluaju nesree, poara ili kvara dizala. TOPLINSKA ZATITA Kategorija toplinske zatite kod stambenih zgrada je sve vanija, a u budunosti e jo vie rasti iz razloga energetske krize koja se oekuje nestankom nafte i plina. Oekujui nove izvore energije na bazi vodika, fuzije, vjetra, plime ili drugog moramo uvati energiju koju posjedujemo i racionalno ju koristiti. Potronja energije u naem stanu ovisi o nama, ali i o stambenoj zgradi u kojoj ivimo. Ona se neposredno i dugotrajno odraava na nae porodine rashode, a posredno i na zagaenje okolia kroz nepotrebno veliku potronju energije. Zato energiju najbolje tedimo na stanovanju. Arhitektura osloboena toplinske zatite je daleko slobodnija i oblikovno efektnija, a na je zadatak pronai naine toplinske zatite uz zadovoljavajui estetski izgled. Prostor nae utede moemo traiti u: - definiranju pozicije zgrade i stanova u prostoru okolia i parcele - definiranju koncepcije i oblika zgrade - izboru materijala za izgradnju Pozicija stambene zgrade u prostoru Prije izrade idejnog rjeenja stambene zgrade moramo se upoznati s lokalnim klimatskim uvjetima. Ovdje prvenstveno mislim na utjecaj vjetra u mikroklimi prostora, a ne na globalnu klimu. Ne smijemo izgubiti s uma da se toplinska zatita zgrada radi iz razloga spreavanja utjecaja vanjske hladnoe, ali i vanjske vruine na zgradu i stanove. Zimi nam djelovanje vjetra na zgradu teti pa zgradu trebamo tako projektirati da ne stvara veliki otpor uobiajenom strujanju zraka u postojeem okoliu. Posebno trebamo izbjegavati dispoziciju stambene zgrade okomito na strujanje zraka ime se postiu veliki gubici topline na zgradi neprestanim hlaenjem velikog oploja zgrade. Ljeti trebamo suprotan efekt, jer strujanje zraka oko zgrade pomae nam u smanjenju topline njenih vanjskih zidova. Ovaj efekt postiemo projektiranjem dvostrukog ventiliranog proelja na

osunanoj strani zgrade ili cijeloj zgradi ili velikim zasjenjenjem osunanog proelja zgrade drugim sredstvima. U naim krajevima sjeverne polutke zemlje ova dva efekta se pojavljuju uglavnom sa suprotnih strana pa ih nije teko uskladiti; vjetar dolazi sa sjevera, a najugroeniji od sunca su nam jug i zapad. Koncepcija i oblik zgrade Pri izboru koncepcije mi zapravo biramo i oblik zgrade, jer neke koncepcije znaajno utjeu na oblik. Na raspolaganju su nam slijedee koncepcije: - klasina - nisko energetska - pasivna energetska Kod klasine koncepcije projektirani volumen zgrade titimo od negativnih utjecaja izvana ugradnjom omotaa koji ima dobra toplinska svojstva. To su uglavnom mekani i porozni materijali koji imaju unutar sebe zarobljeni zrak i koji stvara poveani otpor prolazu topline. Ovdje oblik zgrade nije pod previe velikim utjecajem izabrane koncepcije. Nisko energetska koncepcija ukljuuje izrazito debeli vanjski zatitni termo izolacijski sloj, recikliranje energije koja se oslobaa unutar zgrade i stana, te koritenje svih drugih vidova energije; toplinskim pumpama iz tla, koritenje tople vode iz zemlje, koritenje aktivne i pasivne suneve energije. Koritenje aktivne suneve energije nazivamo postupak kada pomou kolektora zagrijavamo vodu ili proizvodimo elektrinu energiju, a pasivne suneve energije kada koristimo toplinu nastalu zagrijavanjem masivne konstrukcije. Ovdje se posebno pazi na dobro brtvljenje svih otvora na zgradi i stanu, zatim vrlo reduciranu ventilaciju bez izbacivanja toplog zraka van, izbjegavanje otvora na hladnoj neosunanoj strani (sjeveru), poveanje otvora na jugu i ugradnju sunevih kolektora na jugu. Svi ovi tehniki uvjeti prilino vrsto definiraju oblik zgrade. Koncepcija temeljena na iskoritenju pasivne suneve energije od nisko energetske zgrade preuzima izbjegavanje velikih otvora na sjevernoj strani, planiranje velikih staklenih stijena prema jugu i izgradnju masivne betonske konstrukcije unutar stanova, a iza june staklene stijene radi skladitenja toplinske energije. Ovaj prostor dobro je izvesti dvostruko ostakljen kada drugim ostakljenjem titimo unutranjost stana od prevelike topline u dijelu dana. Suneve zrake tijekom dana u hladnom periodu godine prodiru kroz staklo u stan ili dvostruko ostakljeni zimski vrt lou. One zagrijavaju intenzivno debele betonske zidove koje jo liimo tamnom bojom da bolje iskoristimo sunevu energiju. Debeli masivni zidovi su povezani sa skladitem energije u podrumu i temeljima gdje ugradimo velike koliine kamena ili betona. Oni dobro provode toplinu tijekom dana u skladite. Zatim nou kada padne vanjska temperatura iz skladita ventilatorima izvlaimo toplinu u stanove preko ugraene mree cijevi u naem skladitu topline. Ovaj koncept prema utjecaju na oblik zgrade nalazi se izmeu prva dva. U klasinoj koncepciji projektiranim oblikom zgrade najvie tedimo energiju. to je zgrada manje razvedena, to manje energije trebamo za njeno funkcioniranje. Dakle, cilj nam je projektirati to vei volumen sa to manje oploja. Zatim tedimo tako da imamo to manje bridova na zgradi i to manje fuga. bridove je teko toplinski izolirati, a fuge je teko dobro zabrtviti. Sve gubitke topline na zgradi moemo i fiziki vidjeti. Snimkama proelja i krova zgrade pomou toplinskih kamera u boji dobivamo jasne slike i dijagrame gubitaka topline na razni povrinama proelja. Izbor materijala za izgradnju tednja energije vri se i pri izboru materijala za izgradnju zgrade. Prema fizikim karakteristikama materijala veliku provodljivost imaju kompaktni materijali (staklo, metal, beton, kamen, keramika i puna opeka), a dobra izolacijska svojstva mekani materijali

(kamena i stakle vuna, polistiren, drvo, pjeno i plino betoni). Dimenzioniranje debljine pojedinih materijala vrimo ili prema propisima minimalno ili prema osobnim eljama za veom utedom energije i novca optimalno ili maksimalno. ZATITA OD BUKE Koncept zatite od buke kod projektiranja stambene zgrade treba se odvijati na dva nivoa; nivo parcele i nivo zgrade i stana. Kako bismo se znali braniti od buke, potrebno je ustanoviti sadanje stanje buke i njene izvore, snimiti kartu buke. Kartu buke snima elektroniar posebnim ureajem, a iscrtava precizno na situaciji. Iz karte buke arhitekt vidi na svakom mjestu tonu jainu buke izraenu u decibelima. Na prvi cilj je tititi zgradu od buke izvana. Najei izvoz buke je okolni automobilski, tramvajski i eljezniki promet, ali izvori buke mogu biti vrlo razliiti. Zato se prvenstveno i najbolje titimo od buke dobrim izvorom parcele. Buka nije samo akutni problem, jer izaziva kronine posljedice po ljudski organizam koje se izraavaju kroz psihike bolesti. Kronine bolesti zapoinju neurozama i stresovima, a mogu zavriti ivanim slomom ili sranim udarom s trajnim i neizljeivim posljedicama. Sami postajemo svjesni okolne buke kada promijenimo mjesto boravka. Dovoljno je samo jednu no provesti na mjestu koje je u pogledu buke suprotno naem trajnom mjestu boravka, bilo da je potpuno tiho ili izrazito buno. Tek tada shvaamo u kakvim dobrim ili loim uvjetima buke ivimo. U naelu postoje dvije vrste buke; buka koja se iri zrakom i udarna buka koja se iri kroz materijal. Trei tip je kombinacija kada buka iz zraka jedne prostorije prolazi u zrak druge kroz zid izmeu tih prostorija. Zatita od buke koja se iri zrakom je fizika prepreka u pravocrtnoj liniji izmeu izvora buke i ugroenog mjesta, a zatita od udarne buke je mekani materijal koji ublaava udarac u tvrdi materijal. Prvi nain zatite stambene zgrade od buke izvana je dispozicija dijelova volumena zgrade u odnosu na izvor buke. To znai da prema izvorima buke trebamo orijentirati to je mogue manje povrine zgrade sa to vie punog masivnog zida i to manje prozora. Drugi vid zatite zgrade je postavljanje fizikih prepreka izmeu izvora buke i zgrade. Znaajnu zatitu moemo ostvariti postavljanjem gustog zelenila, izvedbom zemljanih nasipa i drugih denivelacija okolia, ali i postavljanjem zvune ograde. Zvuna ograda je uinkovita, ali nije arhitektonska, a jo manje pridonosi kvaliteti ambijenta i ljepoti grada. Kod unutarnjeg prostora zgrade i stana interesantna nam je buka od udaraca u masivnu konstrukciju poda, zida i stropa sa strane javnih komunikacija i susjeda, kao i irenje buke iz zraka javnih komunikacija i susjednog stana kroz masivni zid u zrani prostor naeg stana. Od udarne buke u zgradi titimo se prvenstveno pravilnim vertikalnim zoningom u zgradi. To znai da projektiramo jedne iznad drugih istovjetne sadraje; komunikacije iznad komunikacija, stanove iznad stanova, boravke iznad boravaka, spavaonice iznad spavaonica, kupaonice iznad kupaonica. Na ovaj nain prvenstveno se titimo istovjetnim dnevnim ritmom koritenja prostora; nou u spavaonicama svi spavamo, u jutro svi koristimo kupaonice, na veer svi koristimo boravke, a zajednikim hodnicima hodamo iznad istovjetnih hodnika, a ne iznad stanova. Izmjena sadraja po vertikali zahtijeva pojaanu zvunu zatitu podova, zidova i stropova sa strane javne komunikacije ili eventualno drugih poslovnih ili zajednikih sadraja. Na podovima se titimo postavljanjem plivajuih podova u svim prostorima zgrade, a na zidovima i stropovima postavljanjem mekanih, poroznih i zvuno upijajuih slojeva na tvrdu i masivnu konstrukciju.

Unutar stanova prvi nivo zatite je pravilna projektantska dispozicija prostorija, a drugi obavezna primjena ve opisane zatite masivne konstrukcije plivajuim podovima. Izmeu dva stana ili stana i zajednikih komunikacija najbolju zatitu pruaju masivni zidovi. to je zid kompaktniji, tei i deblji, on bolje titi od buke iz zraka susjednog stana. Od udarne buke iz susjednog stana titimo se jedino kunim redom, a ne posebnim oblogama zidova. Unutar svakog stana u sluaju boravka vie ljudi i(li) vie generacija potrebna je zvuna barijera izmeu dnevnog i nonog dijela stana. Djeca i starije osobe idu spavati ranije, a srednja generacija kasnije. Zato je potrebno izmeu dvije zone postaviti tampon prostor; hodnik s vratima ili slini prostor. Nije dovoljno dobro spavaonicu odijeliti od dnevne zone pregradnim zidom, jer on nedovoljno titi od buke razgovora ili televizora. I unutar none zone potrebno je zvuno zatititi spavaonice razliitih generacija. Vrlo dobra zvuna zatita se postie postavljanjem kupaonica i garderoba izmeu dvije spavaonice. Kod dvoetanih stanova potrebno je voditi brigu ije spavaonice smiju biti zvuno vezane za meuetani spojni prostor. Dozvoljena buka u stanu definirana je propisima u decibelima, a arhitekt se treba brinuti da ona bude to manja. Znaajan problem u stambenim zgradama stvara buka dizala i stubita. Zato je potrebno dizala odijeliti od stanova drugim tihim meuprostorima zgrade, a kada to nije mogue dodirne zidove stanova i dizala tamponirati sporednim prostorima stana; kupaonicom, wc-om, izbom, garderobom i slino. Zatita od buke sa strane stubita je vrlo teka. Pravi nain zatite od buke stubita je njegova izdvojena tlocrtna dispozicija. Na krakovima stubita i dijelovima podesta nije uputno izvoditi plivajue podove pa se zato predlae obloga mekanijim materijalima na bazi polivinila i gume. Dobra zatita od buke u zgradi postie se dilatiranjem konstrukcija. Dilatiranje konstrukcija prvenstveno se radi kao zatita od ekstremnih izvora u zgradi kao to su kotlovnice, trafostanice ili drugi veliki izvori buke. U takvim sluajevima rade se ili odvojeni dvostruki temelji i zidovi unutar temelja i zidova zgrade ili se izmeu dvije konstrukcije postavljaju pluteni, gumeni ili drugi elastini materijali koji tite i od prijenosa vibracija. ZATITA OD SUNCA Na nivou parcele ve smo se bavili zatitom od sunca, a sada nam preostaje zatita na nivou volumena zgrade. Kako zatita od sunca izrazito utjee na estetski izgled zgrade ovo pitanje je vrlo vano i ne smije ga se shvatiti mehaniki. Tip zatite od sunca na zgradi mora se osmisliti ve na nivou idejnog rjeenja obzirom da je potrebno uskladiti niz konstruktivnih i estetskih parametara. Danas postoji veliki broj tehnikih mogunosti zatite od sunca, a arhitekt se treba odluiti za najpovoljniji. Mnoga tehnika rjeenja su vrlo skupa ili zbog tehnike nespremnosti i niske kulture stanovanja korisnika nepraktina za primjenu na stambenim zgradama. Zatita od sunca ovisi o geografskom poloaju lokacije, konfiguraciji terena, sadrajima na terenu i oblika zgrade. Ona se razlikuje na stranama svijeta radi kuta pod kojim upadaju suneve zrake u zgradu. Zatita od sunca koje pod niskim kutom upada u zgradu na istoku i zapadu bitno se razlikuje od zatite na jugu gdje sunce upada pod veim kutom. Naravno to ovisi o dobu godine i kree se u Hrvatskoj od 21 zimi do 68 ljeti. Meutim i istok i zapad meusobno se razlikuju zbog doba dana upada sunevih zraka i temperature koju one izazivaju. Dok se na junoj strani zgrade moemo tititi oblikovanjem zgrade u presjeku i planiranjem horizontalnih istaka koji stvaraju sjenu, dotle s istoka i zapada se moemo tititi samo vertikalnim elementima ispred proelja. Tu je princip zatite postavljanje fizike prepreke sunevim zrakama s vanjske strane zgrade pri emu je potrebno

osigurati strujanje zraka izmeu prepreke i zgrade kako bi se kontinuirano odstranjivala toplina koja se nakuplja u materijalu prepreke. Vertikalnu prepreku ine rolete, brisoleji i zastori. Najkvalitetniju zatitu pruaju brisoleji koji mogu biti horizontalni i vertikalni, pomini i nepomini, djelomino pomini oko osi i potpuno pomini, betonski, metalni, drveni i plastini. Prednost pominih nad nepomini brisolejima je u tome to omoguavaju potpuno otvaranje prozora i osiguranje punog pogleda bez prepreka u trenucima kada nije potrebna zatita od sunca. Najkvalitetniji su brisoleji pokretani elektrinim pogonom. S june strane upotrebljavamo horizontalne brisoleje, a s istone i zapadne vertikalne brisoleje. Klasine rolete imaju manu to se fiksiraju previe blizu prozoru te ne osiguravaju optimalno zraenje izmeu roleta i prozora. Meutim, i rolete se moe privrstiti na zgradu pomou posebnih konstrukcija u poloaj koji je vie udaljen od proelja. Nikakva zatita od sunca ne moe biti funkcionalna s unutarnje strane stana, jer proputa suneve zrake u stan i zadrava svu toplinu koje one donose. Svaka unutarnja zatita je samo zatita od prevelikog svijetla. Primjerenu zatitu od sunca trebamo traiti ve u idejnom rjeenju pravilnim lociranjem i dimenzioniranjem otvora na proelju. Klasinu projektantsku greku predstavlja projektiranje stropnog ostakljenja podlonog djelovanju sunevih zraka od kojih se tada gotovo ne moemo zatititi. Stakleni krovovi se trebaju raditi samo na neosunanu stranu svijeta, a zimski vrtovi tako da se mogu potpuno otvarati ili potpuno pokrivati zastorima s vanjske strane. Klasina zatita od sunca su objeena platna s vanjske strane zgrade koja slobodno lepraju na vjetru. Danas se takva platna rade s rubnim vodilicama i elektrinim pogonom koje prate indikatori sunca i vjetra sa svom elektronikom za automatski rad. Dostupna su nam i vrlo suptilna rjeenja proelja sa zatitom od sunca metalnim ili plastinim pletivima, zatim djelomino transparentnim staklima ili plastikama ili izrada cijelog proelja od novih kompozitnih materijala s dijelovima stakla koja pruaju prolaz svijetlosti ali ne i sunca. Vrlo rijetko i samo na najskupljim stambeni zgradama upotrebljava se na proelju i translucentni materijali koji proputa svijetlost. Ovdje je vano napomenuti da je takva proelja obvezno raditi kao dvostruka ventilirana kako bi se izbjeglo poveanje topline u zgradi i stanovima. Vrlo dobra projektantska rjeenja postiu se planiranjem atrija unutar kojega se titi vlastitim volumenom, a sjeverna strane izvodi kao puna reflektna ploha koja reflektira svijetlost prema jugu. Meu posebnim sluajevima mogu navesti vrlo interesantna rjeenja koja se dobivaju upotrebom dubokih i uskih prozora (Louis Kahn, Stephen Holl, Le Corbusier) kada vrlo kratko suneve zrake tijekom dana prodiru direktno u stan. Potrebno debelo proelje za duboke prozore osigurava se ugradnjom ormara ili drugog namjetaja u pune dijelove proelja. Vrlo specifinu zatitu od sunca postigli su i Yves Lion i Francois Leclerq u projektu Domus demain(8) ugradnjom funkcionalnih sadraja u dvostruko proelje. ZATITA OD POARA U STAMBENIM ZGRADAMA PREMA TRVB N115 (austrijski propis) Svrha i ciljevi zatite Od svih poara 60% ih se dogaa na stambenim zgradama! Svrha smjernice je odrediti jedinstvene zahtjeve u svezi preventivne poarne zatite pri gradnji stambenih zgrada. Ispunjenje ovih zahtjeva dovodi do toga da se postignu sljedei ciljevi zatite: 1. Otpornost na poar nosive konstrukcije tijekom odreenog vremena. 2. Ogranienje nastanka i irenja poara i dima unutar graevine

3. Sprjeavanje irenja poara na susjedne zgrade 4. Osiguravanje naputanja objekta od strane korisnika i njegovo spaavanje 5. Sigurnost ekipa za gaenje i spaavanje Koncept protupoarne zatite Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:

Max. 4 kata

< 16m

Max. 12m Max. 12m

Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani: najmanje s jedne strane, i to due, kod graevina niske stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja, te graevina koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice, a ija visina ne prelazi etiri kata

Max. 4 kata

< 16m

Max. 12m Max. 12m Obostrano orijentirane stambene jedinice - najmanje s dvije due strane kod: graevina i prostora za javne skupove graevina namijenjenim odgoju i obrazovanju bolnica hotela trgovakih, industrijskih i visokih graevina stambenih graevina s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama stambenim graevinama koje imaju vie od etiri kata svim drugim graevinama i prostorima u kojima se okuplja, radi i boravi vie od 100 osoba

> 4 kata

Jednostrano orijentirane stambene jedinice Nosivost vatrogasnih pristupa Nosivost vatrogasnih pristupa treba biti takva da omogui kretanje i rad vatrogasnih vozila. Nosivost graevinskih konstrukcija, ije su povrine predviene da poslue kao vatrogasni pristup, treba biti takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN. VATROGASNI PRILAZI ZA OBJEKTE VISINE DO 22 m IRINA VATROGASNIH PRILAZA m 6.00 5.50 5.00 4.50 4.00 3.50 3.00 VODORAVNI RADIJUS m UNUTARNJI 5.00 7.50 10.00 12.00 16.50 21.50 37.00 VANJSKI 11.00 13.00 15.00 16.50 20.50 25.00 40.00

VATROGASNI PRILAZI ZA OBJEKTE VISINE IZNAD 22 m IRINA VODORAVNI RADIJUS m VATROGASNIH UNUTARNJI VANJSKI PRILAZA m 7.00 5.00 12.00 6.50 7.00 13.50 6.00 8.50 14.50 5.50 9.50 15.00 5.00 12.00 17.00 4.50 15.50 20.00 4.00 20.50 24.50 3.50 27.00 30.50 3.00 45.00 48.00

Tablica 1 Protupoarno tehniki zahtjevi na stijene i stropove Ostale stambene Stambena zgrada zgrade kao i uredske zgrade Graevinski dio Max. 3 Slobodnostojee 3 Vie od kata i Max. i samo jedan max. 2 kata 3 kata stan stana 3.2.1 Nosive stijene U F 30 podrumu Ostalo F 60 F 90 F 90

F 30 F 90

Na tavanu 3.2.2 Prema Nenosive otv. Hod. vanjske Ostalo stijene 3.2.3 Prema Razdjelne tavanu Ostalo 3.2.4 Unutra Poarne stijene (4) Izvana -

F 60 (u razini F 90 zemlje: F 30) F 30 F 30 F 30 (2) F 30 F 30 F 60 F 30 F 90 F 90 (3) F 60 F 60 F 90 F 60 F 90

Tablica 1 Protupoarno tehniki zahtjevi na stijene i stropove Ostale stambene Stambena zgrada zgrade kao i uredske zgrade Graevinski dio Max. 3 Slobodnostojee i kata i Max. 3 Vie od samo jedan stan max. 2 kata 3 kata stana Iznad podruma 3.3 Stropovi Ostalo F 30 F 90 F 90

F 60 (u F 30 razini (izmeu F 90 zemlje: F stanova) 60) F 30 F 60

3.4 Krov Iznad odn. dogradnje Tavan (iznutra)

Meustijena izmeu hodnika i tavana Nenosive vanjske stijene Ostale stijene Staze, podesti, stropovi

F 60 (5)

F 90 (6)

F 60 -(7)

A F 90 A (7)

4.3.3 Stubita

Graevinski materijali U svezi primjene gorivih graevinskih materijala naelno vai TRV B 109. Svi materijali oznaeni su klasama A, B1 i B2 u odgovarajuim tablicama. Najotporniji materijali na poar su klase A. Stijene Nosive stijene Vae zahtjevi prema tablici 1. koji se primjenjuju i za stupove, grede i razupore. Vanjske stijene Openito Vae zahtjevi tablice 1. Vanjske stijene kao poarne stijene Vanjske stijene izgrauju se kao protupoarne stijene ako je njihov razmak od granice zemljita manji od 3 m, osim - ako je susjedno zemljite prometna povrina, park ili zeleni pojas, ili - ako su to vode (rijeke, jezera...min. 5 m iroke). Prekidne udaljenosti izmeu katova Izmeu ostakljenja ili ostalih dijelova vanjskih stijena, a koje ne ispunjavaju uvjete otpornosti od poara prema Tablici 1, mora postojati vertikalni razmak od min. 1,20 m. To ne vrijedi izmeu katova istog stana ako odgovara min. jedna od sljedeih toki: - ako postoji Sprinkler-ureaj - ako postoje balkonske ploe, vijenac i sl., a koji su istureni vie od 1,5 m.

Uvueni uglovi zgrade i staklom pokriveni trijem Ako se potrebni komunikacijski putevi sudare s prostorijama preko uglova u kutu do 135, treba izvesti otvore u min. jednoj vanjskoj stijeni u podruju do 2 m od ugla, sa vatrootpornim elementima klase otpornosti na poar G 30.

Ako granice poarnih zona prolaze u podruju uvuenih uglova, potrebno je primijeniti princip iz TRVB 108

prof. mladen joi

Grafika 1. Naslov POSEBNI UVJETI ZA STAMBENE ZGRADE I STAN 2-3. Tekst s predavanja 4-22. Sheme iz Pravilnika o osiguranja pristupanosti graevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti 23-29. Protupoarni uvjeti za stambene zgrade 30-31. Glen Murcutt, projektiranje prema vjetru i suncu 32-35. Uvjeti zatite od buke 36-44. Xaveer de Geyter, projekt stambene zgrade 45-48. Studentski dom, Copenhagen 49. Giuseppe Terragni, Milano, Casa Rustici 50. Alfred Rot, Emil Roth&Marcel Breuer, Zurich, Doldertal Residences 51. Bertrand Goldberg, Chicago, Marina City 52-53. Carlo Baumschlager&Dietmar Eberle, Dornbirn Housing 54-55. Carlo Baumschlager&Dietmar Eberle, Innsbruck, Lohbach Housing 56-57. Holzbox Tirol, Housing In Merano 58-60. EM2N Architects, Zurich 61-65. Jacques Herzog&Pierre De Meuron, Pariz, 14 Arrondissement 66-80. Stambena zgrada u Rotterdamu 81. Yves Lion&Francois Leclerc, Domus demain

9. STANDARD NASELJA, ZGRADE I STANA Standard stanovanja u naselju, zgradi i stanu Na poetku odmah treba razlikovati 3 standarda i normativa: - standard naselja - standard zgrade - standard stana Samo u zajednitvu svih navedenih elemenata standarda mogu se jasno definirati kvalitativno i kvantitativno vrijednosti stanovanja. Vrlo kvalitetan stan po mjerilima iskljuivo stana gubi na vrijednosti, ako se isti nalazi u slaboj zgradi i slabom naselju. Standardi i normativi u stanovanju izuzetno su vani za svaku zemlju bez obzira da li je ona rijeila stambeno pitanje ili nije. Pod rjeenjem stambenog pitanja ovdje se podrazumijeva da svaki stanovnik ima zadovoljavajui stan bez obzira da li je u njegovom vlasnitvu ili samo koritenju. Zadovoljavajui stan je vrlo razliit izmeu pojedinih zemalja u svijetu. Tako u nerazvijenim zemljama zadovoljavajui stan je onaj ije trokove koritenja porodica moe platiti; bez obzira da li svi moraju spavati u jednoj sobi ili svatko ima svoju sobu i vie. U srednje razvijenim zemljama zadovoljavajui stan je onaj u kojem svaki lan porodice ima svoju sobu bez obzira kako mala ona bila. U vrlo razvijenim zemljama zadovoljavajui stan je onaj u kojem porodica moe zadovoljite sve svoje specifine potrebe. Bitna razlika izmeu zadovoljavajuih stanova u razliitim zemljama je: - veliina povrine u m2 po korisniku stana (<10 m2/korisniku; 10-20 m2/korisniku; >20 m2/korisniku) - kvaliteta upotrijebljenih materijala i opreme u zgradi i stanu (vrste materijala, opremljenost instalacijama, ) - poloaj stana u zgradi (pogled, osunanje, sigurnost,) - tipologija stanovanja i standard zajednikih prostorija u zgradi (mali ili veliki broj stanova u zgradi/na stubitu, domar i uvarska sluba, garairanje automobila, drutveni prostori, privatni vrt, ) - poloaj stana u gradu u odnosu na centar grada i smjetaj sadraja proirenog stambenog standarda (gustoa stanovanja/ha, udaljenost, prometna povezanost, mikroklima, ) Ako se uzmu u obzir statistiki podaci o stambenom fondu i pri tome u razmatranje ukljui cijeli stambeni fond (stalni stanovi-kue i oni za povremeni boravak, u Hrvatskoj ima dovoljno dovoljno velikih stanova. Meutim, oni nisu najbolje rasporeeni, jer neki ljudi imaju vie stanova, a neki nemaju niti jedan. Ipak, ne treba razmatrati samo vlasnitvo nad stanom nego i druge povoljne uvjete koritenja tuih stanova. Za Hrvatsku se moe rei da je socijalno vrlo osjetljiva zemlja, jer je jedna od rijetkih koja kontinuirano 30 godina provodi razliite stambene programe. Ovdje emo analizirati 3 stambena programa:

- Program Drutveno usmjerene stambene izgradnje - Program Zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata - Program Socijalno poticane stanogradnje Program DUSI nastao je 70-tih godina prolog stoljea u suradnji Arhitektonskog fakulteta i Graevinskog instituta u Zagrebu. Vano je napomenuti da je on vrijedio samo u Hrvatskoj, a ne u cijeloj bivoj Jugoslaviji. Program je bio vrlo temeljit i sveobuhvatan, jer je ukljuivao naselje, zgradu i stan. Izraene su dvije knjige normativa i uvjeta za stanovanje: prva o naselju, a druga o zgradi i stanu. Program Zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata takoer je nastao u suradnji s Arhitektonskim fakultetom, a trebao je u kratkom razdoblju zbrinuti brojne porodice i pojedince koji su stradali u Domovinskom ratu i ostali bez stana. U vrijeme izuzetnih ekonomskih potekoa i potrebe za velikim brojem stanova standard se znatno smanjio u odnosu na DUSI. Program Socijalno poticane stanogradnje izradili su autori Teufik Galijaevi, Mladen Joi i Dragomir Vlahovi u suradnji s vie od trideset arhitekata iz Hrvatske. Program je operativno provoen 4 godine. Jedino je Program Zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata bio slubeni dravni dokument, dok su ostali programi bili samo preporuke za rad. Standard naselja Govorei o naselju vane su mnoge pojedinosti, a jedna od prvih je gustoa stanovanja. Grubo gledano gustoe stanovanja moemo podijeliti na: - male; < 100 st/ha - srednje; 100-200 st/ha - velike; >200 st/ha Ova podjela je jako relativna i najblia je optimalnim europskim mjerilima stanovanja. Ona je opravdana tamo gdje ima slobodnih prostora, a posebno je neprihvatljiva u metropolama s vie desetaka milijuna stanovnika koji rastu i u irinu i u visinu, gdje je gustoa stanovanja na pojedinim mjestima <1000 st/ha. Vrijednost naselja raste to je manja gustoa stanovanja i obrnuto. O gustoi stanovanja ovisi i stambena (gradska) matrica: - mala gustoa; male samostojee zgrade s mnogo slobodnog neizgraenog prostora - srednja gustoa; vee samostojee zgrade lomljenog oblika L, U, Z i slino, blokovi - velika gustoa; tornjevi, blokovi i strukture Druga vana injenica za naselje je poloaj (dispozicija u prostoru) prateih stambenih sadraja; promet, kolstvo, zdravstvo, trgovina, usluge, kultura, sport, rad, zelenilo i drugo. Ponovo kvaliteta naselja (itaj: standard) raste s porastom mogunosti koritenja raznih sadraja u njegovoj blizini. Elementi osnovnog dimenzioniranja naselja - stambeno susjedstvo 200 stanova, 500-800 stanovnika / 2,5-3,0 ha - stambena zajednica 500-1000 stanova

stambeno naselje 1500-4000 stanova optimalna gustoa 65-80 st/ha optimalna visina P+3-4 broj parkiralita i garaa min 2 PGM/stanu ukupna povrina parcele za P+3-4 cca 130 m2/stanu udaljenost od susjedne parcele h/2 udaljenost 2 objekta je h/2 +h/2 + 5 m povrina parcele vrtia i jaslica 25-30 m2/ djetetu povrina zgrade vrtia i jaslica 7-8 m2 / djetetu broj korisnika vrtia i jaslica 10 % broj parkiralita za djeju ustanovu je broj zaposlenih + 10% broja korisnika povrina parcele kole 20-30 m2 / djetetu povrina zgrade kole 5-10 m2 / djetetu broj korisnika kole 10 % broj parkiralita za kolu je broj zaposlenih + 10% broja korisnika radijus gravitacije kole, vrtia i jaslica 400-600 m igralita za djecu 2-14 godina 2-10 m2 / djetetu zelenilo 8-12 % i vie park minimalno 1 ha zbijene povrine

Standard zgrade Osnovni element standarda zgrade je veliina zemljita-parcele na kojem se zgrada nalazi. Naravno, to je vee zemljite, to je kvalitetnije stanovanje. Na veem zemljitu zgrada moe biti bolje zatiena od negativnih okolnih utjecaja (na primjer; poveanjem udaljenosti od prometne buke i sl.). Na veem zemljitu ima vie zelenila i povrina za odmor i rekreaciju. Lake je organizirati parkiranje vozila, moe se razdvojiti glavni reprezentativni ulaz od sporednog gospodarskog. Moe se organizirati zatieni i skriveni prostor za smee, otpatke i deponiranje materijala za reciklau. Vrijednost parcele pada s postotkom izgraenosti: - mali postotak izgraenosti; <30% - srednji postotak izgraenosti; 30-60% - veliki postotak izgraenosti; >60% Na svakoj parceli trebalo bi to vei postotak neizgraenog zemljita ostaviti pod zelenilom (zagrebaki gup trai min. 20%). Zelenilo bi trebalo biti u to veim, grupiranim povrinama, a tek manji dio u trakastim zatitnim pojasevima (drvoredi, trava za odvajanje i dr.) Na svakoj parceli bi trebalo izgraditi prostor igralita za igru najmanje djece od 1-6 godina starosti, a u neposrednoj blizini bez prelaenja glavnih prometnica i za drugu djecu. Kvalitetna je ona zgrada u ijem okoliu i unutranjosti je voena briga za invalide i stare slabo pokretne osobe. Svi prilazi zgradi trebaju biti tako oblikovani i dimenzionirani da se invalid u kolicima sam moe njima sluiti. To znai da ne smiju biti vertikalne prepreke vee od 2 cm na mjestima na kojima prolazi invalid. On mora moi sam doi do zgrade, do ulaznih vrata, do zvona i u unutranji ulazni prostor. Svaki prolaz mora imati minimalnu irinu

od 90 cm, a okretno mjesto promjera 150 cm. Iako propis nalae obvezu ugradnje dizala u zgrade koje imaju vie od 4 stambene etae, projektantska kultura nalae da se u svakoj zgradi projektira i ugradi dizalo (POS obvezuje sve zgrade iznad 1. kata). Elementi osnovnog dimenzioniranja zgrade - Kizg = povrina tlocrtne projekcije zgrade na teren / povrina parcele - Kisk = povrina svih etaa / povrina parcele - P bruto stana = P neto x 1,35-1,45 - P bruto zgrade 30 m2 / stanovniku - udaljenost parkiralita 100 m max - udaljenost garae 200 m max - P bruto parkiralita 30-40 m2 / automobilu - P bruto garae max 30 m2 / automobilu - minimalna irina ulaza za automobile 3 m - minimalna irina jednosmjerne ceste 3,5 m - minimalna irina dvosmjerne ceste 5,5 m - minimalni unutarnji radijus 6,0 m - minimalna visina iznad kolnika 4,2 m - irina pjeakog prilaza 1,2-2,4 m - uzduni pad pjeakog prilaza 2% ili rampe (7,0% + odmorita na <7 m) - minimalna irina zatitnog zelenog pojasa 8 m Zajedniki unutarnji prostori zgrade su: - vjetrobran - glavni ulazni prostor s potanskim sanduiima - sporedni ulaz - stubite - dizalo - hodnici - prostor za bicikle i kolica - prostor za smee i otpatke - zajedniko spremite za opremu zgrade (lopate, metle, zastave i drugo) - zajedniki prostor za sastanke stanara (proirena komunikacija ili odvojena prostorija) - kotlovnica - trafostanica (rijetko u zgradi, ee na parceli) - prostori za instalacije Dobro doli zajedniki prostori su: - radionica - praonica i suionica rublja - stan domara - teretana i vjebaonica - ulazni trijem - zajednika natkrivena terasa-loa - prostor za sunanje - mini jaslice-vrti (ovisno o veliini zgrade)

Dimenzioniranje zajednikih prostora i prostorija u stambenoj zgradi ovisi od broja osoba koji je koriste, te od protu poarnih i sigurnosnih propisa. Veliinom zajednikih prostora ne smijemo se razbacivati. Samostalno ih moemo dimenzionirati, ako upotrijebimo potreban namjeta, opremu i upotrebne prostore za namjetaj i opremu. Na primjer: prostoriju za smee dimenzioniramo prema broju i veliini kanti ili kontejnera te njihovom upotrebnom prostoru. Naravno pri tome moramo dobro dimenzionirati i vrata kroz koja kontejner ili kante trebaju moi proi i prozore kroz koje se prostor treba osvijetliti i ventilirati. Standard stana Kod nas je krajem 80-tih godina prolog stoljea u vrijeme programa DUSI prosjena povrina novog stana/korisniku iznosila oko 18 m2 to je predstavljalo zadovoljavajui standard u odnosu na ekonomsko stanje zemlje i prihode stanovnitva. 2003. godine u vrijeme programa POS prosjena povrina novog stana/korisniku je iznosila oko 22 m2 to je relativno mali rast gledajui kroz vremenski period, ali zadovoljavajui ako se uzme u obzir petogodinji Domovinski rat. Promatramo li veliine pojedinih prostora u stanu izmeu dva stambena programa DUSI i POS vidjet emo da u osnovi nema bitnih razlika. Osnovna razlika meu programima je odreivanje optimalne povrine stanova u DUSIju, a minimalne i maksimalne u POS-u. Manja razlika postoji u poveanju povrina dnevnog boravka i kupaonice u stanu korist POS-a. Praktinom projektantskom analizom svih stambenih prostorija vrlo lako emo ustanoviti da su sve povrine na funkcionalnom minimumu, ako uzmemo u obzir uobiajeno potreban namjetaj u tim prostorima. Posebno su minimalno dimenzionirane povrine prostora za kretanje u stanu koje se smatraju nunim zlom. Naime, vrlo je teko organizirati vei klasian stan s odvojenim traktovima uvaavajui predviene povrine komunikacija u stanu, a nemogue je ako se pokua projektirati dvoetani stan koji sadri i stube. Razvojem tehnike i elektronike u suvremenom stanu se upotrebljava sve vie razliitih ureaja zbog ega raste potreba o poveanju povrine pojedinih prostorija u stanu. To se prvenstveno odnosi na kuhinje i kupaonice. Kuhinjski elementi sve ee imaju dubinu od 65, 70 pa i 75 cm u odnosu na ovdje predvienih 60 cm dubine. Zatim, namjetaj za sjedenje i spavanje sve je udobniji, naravno i zato sve vei. Gotovo je nemogue nai garnituru za sjedenje ispod 90 cm dubine iz ega proizlazi da je potrebna vea irina pojedinih prostorija (na primjer: dnevnog boravka ili djejih soba). Suvremene organizacijske sheme stanova u kojim se funkcionalni traktovi preklapaju ili dijele na manje segmente razbacane po stanu pri emu se komunikacije vrsto ne odvajaju od ostalih funkcija u prostorijama omoguavaju jo uvijek relativno uspjena ostvarenja unutar zadanih povrina stana.

Vano je rei da na nivou jedinstvenog dravnog propisa ne postoje normativi i standardi za izgradnju stanova. Stanovi koji se proizvode za trite ovise iskljuivo o volji poduzetnika. POTICANA STANOGRADNJA Ovim Pravilnikom normira se minimalna povrina stana po korisniku od 17 m2.
VRSTE PROSTORIJA GS vjetrobran (VJ) ulaz (UL) kupaona (KP) wc (WC) izba (IZ) hodnik (HO) garderoba (GD) kuhinja (KH) blagovaona (BL) dnevni boravak (DB) spavaa soba (SP2) spavaa soba (SP2) spavaa soba (SP2) spavaa soba (SP2 spavaa soba (SP1) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA otvoreni pr. (VR, TE, BA, L)* spremite (S)* garaa /G/* NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA NAJVEA SVEUKUPNA NKP STANA (1,5) 3 4 1 0,5S (1,5) 3 4 1,5 1,5 5 5 20 10 1,0S (1,5) 5 5 1,5 1,5 5 6 21 13 VRSTE STANOVA 1,5S (1,5) 5 5 1,5 1,5 2 5 6 21 13 2,0S (1,5) 5 5 1,5 1,5 3 1 6 7 22 13 13 2,5S (1,5) 5 5 1,5 1,5 4 2 6 7 22 13 13 3,0S (1,5) 5 5 1,5 1,5 5 3 8 8 22 13 13 13 3,5S (1,5) 5 5 1,5 1,5 6 4 8 8 22 13 13 13 8 108 4 2 /12/ 108 112 4,0S (1,5) 5 5 1,5 1,5 7 5 8 8 25 13 13 13 13 118 4 2 /12/ 118 122

4 4 18 8

42 3 1 /12/ 40 46

50 3 1 /12/ 48 54

58 4 2 /12/ 58 62

8 68 4 2 /12/ 68 72

78 4 2 /12/ 78 82

8 88 4 2 /12/ 88 92

98 4 2 /12/ 98 102

(VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garaama * rauna se reducirana povrina prostora * u sklopu maksimalnih povrina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna soba, gospodarstvo i sl.
prof. mladen joi

Grafika 1. 2-19. 20. 21. 22-23. 24. 25. 26. 27-28. 29. 30. 31.

Naslov STANDARD NASELJA, ZGRADE I STANA Tekst s predavanja Alvaro Siza Vieira, Quinta de Malagueira Alvaro Siza Vieira, Den Haag Atelier 5, Niederwagen Carlos Ferrater, Barcelona D.Dobbelaar, H. de Kovel & P. de Vroom, Rotterdam D.Dobbelaar, H. de Kovel & P. de Vroom, Rotterdam Diener & Diener, Basel E.Bonell, J.M.Gil & F.Rius, Barcelona Helmut Richter, Be Henri Ciriani, Den Haag

32-33. 34. 35-36. 37. 38-39. 40. 41. 42. 43. 44-45. 46.

J.Nouvel & Marc Ibos, Nimes OMA, Berlin Rem Koolhaas, Fukuoka Rudiger Kramm, Frankfurt Theo Hotz, Zurich Wilhelm Holtzbauer, Be Morger & Degelo, Basel Johannes Uhl, Berlin M.Adler, H.Muller & A.Hindenmann, Basel O.Jager, W.Muller & H.P.Wirth, Stuttgart O.T.Blanca, Barcelona

10. SADRAJ I DIMENZIONIRANJE STAMBENE ZGRADE I STANA A/ STAMBENA ZGRADA Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedeih zajednikih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza, sporednog ulaza, vjetrobrana, ulaznog prostora, glavnog pristupnog stubita i(li) hodnika, sporednog stubita i(li) hodnika, dizala (prema propisu ili projektnom programu), prostorije za bicikle, zajednikog spremita za opremu zgrade i prirunu radionu (lopate, zastave, prva pomo, civilna zatita, rezervni vatrogasni aparati, alat domara i dr.), prostorije za kuni otpad i smee, prostora s pojedinanim spremitima za svaki stan, prostorije za mjerne ureaje infrastrukture (smjetaj brojila struje, vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima), te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. Svi sadraji koji ne pripadaju proirenom stanovanju (poslovni prostori, uredi, skladita i sl.), a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajednike komunikacije niti spojna vrata. Presjek stambene zgrade ini podrum, povieno prizemlje i odreen broj stambenih katova. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu, poloaju nosivog tla, obliku terena i poloaju podzemne vode. U principu, program drutveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garae, kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nuna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomino ukopani. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od povrine terena. Pomoni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu, razizemlju ili povienom prizemlju. Spremita stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. Stanovi se mogu projektirati od povienog prizemlja na vie. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje povrine okolnog terena. Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pjeakog nogostupa ija je kota poda nia od navedenih komunikacija pa je ugroena intimnost stambenog prostora. Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni kosi krov. Krov se moe projektirati kao kosi ili ravni. 1. Glavni ulaz Poloaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. priblino na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama, a posebno osobama s potekoama u kretanju. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu rije. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza moe se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubita. - Minimalna irina pristupne staze 120 cm - Minimalna irina invalidske rampe 120 cm - Maksimalni nagib invalidske rampe 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i povrine 4 do 6 m2 kojom se ulaz titi od atmosferskih nepogoda. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pominu podnu reetku za ienje obue, te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. Glavni ulaz mora biti

dobro osvjetljen od pristupne staze, preko ulaznih vrata do kunog broja i ulaznih zvona s portafonom. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubini automat s mogunou runog reguliranja reima rasvjete. Arhitektu se predlae, da prije odluke o definitivnoj koncepciji zgrade, razmotri mogunosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara. 2. Sporedni ulaz Na ostalim stranama zgrade, kada to trai odnos zgrade i parcele, potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralitem, garaom ili dvorinim dijelom parcele s prostorima za igru, odmor i rekreaciju. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata irine 1 m, a preporua se izvedba strehe i vjetrobrana. U sluaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajednike garae izmeu garae i stambenog stubita neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi spreavanja irenja otrovnih plinova iz garae u stubite prema stanovima. Minimalna irina i dubina predprostora je 1,6 x 1,6 m, a vrata jednokrilna irine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubite. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti, a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubita. Izuzetno, ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova, a odnosom poloaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okolia nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom. Vjetrobran U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zatitni vjetrobranski zid. Minimalna irina i dubina vjetrobrana je 2,0 x 2,0 m. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van irine 2,0 m. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubita potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi irine 2,0 m. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen, te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. Rasvjeta treba biti vezana na stubini automat s mogunou runog reguliranja reima rasvjete. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogunou otvaranja iz stana. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri emu visinske razlike ne smiju biti vee od 2 cm. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima. Potanski sanduii mogu biti smjeteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih moe koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta. Poeljna je topla veza do sanduia. - Pod vodootporan, protuklizni Ulazni prostor Arhitekt je duan posebnu panju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve pratee prostore kao to su zajednika i pojedinana spremita, a preko predprostora u prostorije za otpad, smee i garae. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen, te opremljen i

3.

4.

akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. Rasvjeta treba biti vezana na stubini automat s mogunou runog reguliranja reima rasvjete. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno, a arhitektu se preporua u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu niu za razgovor ili manje sjedenje, te za privremeno ostavljanje djejih ili invalidskih kolica. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (potanske sanduie, elektroormare, hidrante, aparate za gaenje poara, oglasnu plou i sl.) potrebno je predvidjeti u zatienim i obzidanim niama s odgovarajuim izolacijama prema ostalim dijelovima graevine. U koliko se projektira sigurnosni ulaz, tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5,0 m2. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezatienih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske, hidrantske, plinske i druge vertikale ili brojila). - Pod vodootporan, protuklizni 5. Glavno stubite Glavno stubite mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. Osvjetljenje i ventiliranje stubita preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. - Minimalna irina gotovog kraka 120 cm - Minimalna irina glavnog podesta 150 cm - Minimalna irina sporednog podesta 120 cm - Minimalna neto visina stubita mjereno okomito na krak 220 cm - Maksimalna visina stube (bez dizala) 15 cm - Formula za izraun stuba = 63 2V - Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala 160x160 cm - Minimalna irina krovnog nadsvjetla 100 cm - Minimalna povrina krovnog nadsvjetla do P+2 1x1 m - Minimalna povrina krovnog nadsvjetla do P+4 1x2 m - Pod vodootporan, protuklizni U koliko je potrebno unutar stubita montirati opremu (radijatore i sl.) sve navedene dimenzije poveavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme. Stubite mora biti dobro umjetno osvijetljeno, te opremljeno automatom za gaenje i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. Iz stambenog stubita nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadraje izuzev u pratee stambene sadraje navedene pod tokom 7.2. Za ostale sadraje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubita. 6. Sporedno stubite Arhitekt je duan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubitem. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubite potrebno je projektirati iskljuivo u specifinim lokacijskim uvjetima u skladu s protupoarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika). Preporuuje se projektirati otvoreno sporedno stubite na proelju u laganom negorivom materijalu. - Minimalne irine stubita - 90 cm (ili vie prema proraunu evakuacije iz projekta protupoarne zatite). - Pod vodootporan, protuklizni

7.

Hodnici Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s vaeim propisima, a minimalne dimenzije iznose: - Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) 130 cm - Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) 150 cm - Sporedni nestambeni hodnik 120 cm - Minimalna neto visina hodnika 240 cm - Maksimalna duina slijepog hodnika 7 m - Maksimalna duina hodnika do vanjskog prostora 15 m - Maksimalna udaljenost 2 stubita 30 m - Pod vodootporan, protuklizni

8.

Galerije Galerija je hodnik smjeten uz proelje zgrade. Ona moe biti otvorena ili zatvorena. Projektantima se prvenstveno ne preporua upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih povrina i nepovoljnih koeficijenata ekonominosti. U sluaju upotrebe galerije preporua se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili treoj etai). - Minimalna irina galerije (vrata prema stanovima) 150 cm - Minimalna irina galerije (vrata prema galeriji) 160 cm - Minimalna neto visina galerije 240 cm - Pod vodootporan, protuklizni U sluaju upotrebe otvorene galerije, nivo galerije mora biti minimalno 5 cm nii od nivoa stanova, a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugraenom odvodnjom prema proelju na maksimalno svakih 6 m. Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij, plastika i sl.). Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena, te opremljena automatom za gaenje i akumulatorskom svjetiljkom za sluaj nestanka struje. Dizalo U zgradama visine P+4 ili vie (u niim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubitu nosivosti za minimalno 4 osobe. Kod zgrada visine P+8 i vie (visine >22 m) uz svako stubite potrebno je projektirati dizalo ija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fiziki ga odvojiti od stubita. Stanice dizala je potrebno planirati iskljuivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po irini i 200 cm po dubini. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smjeten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski poloaj dizala, a njen poloaj dostupan iz invalidskih kolica. Poloaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova, a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvunu zatitu. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije, a strojarnica mora biti pod kljuem. Arhitektima se preporuuje upotreba hidraulikih dizala koja stvaraju manju buku.

9.

10.

Prostorija za bicikle Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. Prostorija moe biti prirodno ili umjetno ventilirana. Prihvaaju se alternativna rjeenja u blizini ulaza ili garae za bicikle. - Minimalna povrina prostorije - 6 m2/10 stanova - Minimalna irina prostorije 2 m - Minimalna neto visina prostorije 240 cm - Pod vodootporan, protuklizni

11.

Zajedniko spremite Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedniko spremite za opremu zgrade i prirunu radionu (lopate, zastave, prva pomo, civilna zatita, rezervni vatrogasni aparati, alat domara i dr.) Prostorija moe biti prirodno ili umjetno ventilirana, a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom. - Minimalna povrina prostorije - 6 m2/10 stanova - Minimalna irina prostorije 2 m - Minimalna neto visina prostorije 240 cm - Pod vodootporan, protuklizni

12.

Prostorije za kuni otpad i smee Prostorije predvidjeti na svakom stubitu unutar zgrade na proelju s obaveznim vanjskim ulazom. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubita ili drugog prostora zgrade, izmeu je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smee mora biti prometno pristupaan, ali ne nametljiv radi svoje funkcije. Predlae se smjetaj prostorija uz sporedni ulaz. Otvori najbliih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smee i mjesta za njenu ventilaciju. Prostorija za smee se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova, a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fiziki zatienoj nii. Na podu obavezno projektirati podnu reetku. - Minimalna irina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima 2 m - Minimalna povrina prostorije za smee 6 m2/10 stanova - Minimalna povrina prostorije za otpad 6 m2/10 stanova - Minimalna neto visina prostorija 240 cm - Pod vodootporan, protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklau (papir, pet ambalaa, staklo, limenke i sl.). Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. Kod veeg broja stanova na stubitu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proraunu koliine otpada i smea. Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotaima. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smea izvan zgrade, potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu.

13.

Spremita stanara Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremite u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubita, te ga oznaiti istim brojem pripadajueg stana. - Minimalna neto povrina spremita 2 m2 - Minimalna irina spremita 1 m - Minimalna irina vrata 1 m - Minimalna neto visina spremita 240 cm - Minimalna irina zajednikog hodnika 120 cm - Pod cementna glazura Spremite stanara slui za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. Vrata na svakom spremitu otvaraju se prema van. Sva spremita stanara potrebno je povezati zajednikom komunikacijom u protupoarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem, a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremita. Ulazna vrata u zajedniku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubitu u smjeru evakuacije. Unutar spremita ne smiju se nalaziti nikakvi ventili, ispusti, revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije.

14.

Kotlovnica ili podstanica Smjetaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljau energije. Preporua se smjetaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupaan za dostavna vozila kod popravka opreme. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom proelju zgrade na mjestu koje nije suvie istaknuto prema pristupnoj ulici. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u teitu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio to ravnomjerniji. Posebnu panju potrebno je posvetiti poloaju dimnjaka i rezervnog izlaza. Dimenzioniranje se vri prema vaeim propisima u odnosu na potrebnu koliinu energije. Ulazna dvokrilna vrata minimalne irine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. Na proelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje, te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik, podnu reetku i umjetnu ventilaciju preko krova. U principu, potrebno je projektom izbjei dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. U suprotnom, boni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojaano zvuno izolirani, a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja. Sva dinamika oprema (pumpe i sl.) mora biti uvrena za pod radi smanjenja vibracija. - Pod cementna glazura Trafostanica Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smjetaj trafostanice unutar stambene zgrade. U koliko to nikako nije mogue trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima, dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvune zatite i zatite od vibracija. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljaa elektrine energije. - Pod cementna glazura Zajednike instalacije

15.

16.

Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utjee na funkcionalnost i estetiku zajednikih i pojedinanih prostora. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku panju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglaavanju istog. Svi ventili, revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama. 17. Horizontalni razvod

17.1. Horizontalni razvod kanalizacije Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najnie etae. Izuzetno, u sluaju kada to nije mogue, dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etae s mogunou revizije izvan objekta. Kako to znaajno poskupljuje izvedbu, ovakve sluajeve treba izbjegavati na nain da se ne izvodi podrum gdje nije mogu njegov spoj na kanalizacijsku mreu. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajednikih komunikacija. 17.2. Horizontalni razvod vodovoda Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. Unutar zajednikih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom sputenom stropu. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smjeteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugraenim reviziskim oknima. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima. Ako zgrada nema podrum, horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najnie etae, pri emu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti iskljuivo iz javno dostupnog prostora, a preporua se da budu izvan zgrade. 17.3. Horizontalni razvod plina Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije to je pravilnije mogue bez uobiajenih, a ne nunih strojarskih horizontalnih savijanja. Sve ventile ili mjerne ureaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema uestalih komunikacija. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zatienoj nii. 18. Vertikalni razvod U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvune izolacije izmeu stanova. Izgled instalacijskih vorova u tlocrtu i na krovu znatno utjee na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski vor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda, kanalizacije, umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom). Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih vorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: - vertikale instalacija maksimalno grupirati

- u tlocrtu projektirati identine vorove u pravilnom ritmu (u rasteru) - vorove planirati u osi tlocrta radi usklaivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) - planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu - projektirati peto proelje (sliku krova) - dua os svakog vora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog vora ili dimjaka kroz krovnu plohu. Vertikalne instalacije projektirane na proelju zgrade potrebno je dobro izolirati. Nije dozvoljeno etairanje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora. Revizijska okna kod etairanja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupanom prostoru. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvune zatite i nepristupanosti za reviziju i popravak. Glavni ili rezervni dimjak moe se ukomponirati u intalacijski vor uz uvjet da se osigura pravilno koritenje dimnjaka iz stambene prostorije. 19. Izraun povrina i volumena Kod izrauna povrina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto povrine (NP), te bruto razvijene (BRP) i neto korisne povrine (NKP).

19.1. Bruto povrina (BP) i brto razvijena povrina (BRP) Pod bruto povrinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgraene zgrade mjerene izmeu vanjskih rubova konano obraenih zidova ukljuujui loe, balkone, stubita, galerije, trijemove i sl. bez koeficijenata redukcije. Bruto razvijena povrina zgrade je zbroj svih graevinskih bruto povrina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajuim koeficijentima prema sljedeem: - trakasti i temelji samci normalne dubine K 0,00 - temeljna ploa, temelji na pilotima i temelji poveane dubine K 0,35 - stubita, hodnici, rampe, dizala, tehnike i pomone prostorije K 1,00 - spremita i nepregraene garae K 0,50 - individualne garae K 0,75 - skupne pregraene garae K 0,60 - sklonita K 1,50 - stanovi i poslovni prostori visine > 4,0 m K 1,50 - stanovi i poslovni prostori visine 2,5 - 4,0 m K 1,00 - loe K 0,75 - natkrivene terase K 0,50 - nenatkrivene terase, balkoni i poploani vrtovi K 0,25 - tavan sa stubinim ulazom visine < 1,0 m K 0,00 - tavan sa stubinim ulazom visine 1,0 2,0 m K 0,75 - tavan sa stubinim ulazom visine > 2,0 m K 1,00 - neiskoriteni tavan bez stubinog ulaza visine > 2,0 m K 0,35 - ravni neprohodni krov K 0,00 19.2. Neto povrina (NP) i neto korisna povrina (NKP). Pod neto povrinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgraene zgrade mjerene izmeu unutarnjih rubova konano obraenih zidova ukljuujui hodnike, stubita, galerije, loe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije.

Neto korisna povrina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih povrina svih stanova ukljuujui povrine ugraenih ormara, kupaonske kade i tua korigiranih s odgovarajuim koeficijentima prema sljedeem: - podne povrine stana visine < 1,0 m K 0,25 - podne povrine stana visine 1,0 2,0 m K 0,50 - podne povrine stana visine 2,0 2,5 m K 0,75 - podne povrine stana visine 2,5 4,0 m K 1,00 - podne povrine stana visine > 4,0 m K 1,50 - podne povrine loe K 0,75 - podne povrine natkrivene terase K 0,50 - podne povrine nenatkrivene terase i balkona K 0,25 - poploane povrine ograenog vrta K 0,25 - nepoploane povrine ograenog vrta K 0,10 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine < 1,0 m K 0,00 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine 1,0 2,0 m K 0,25 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine 2,0 2,5 m K 0,50 - podne povrine garae i spremita izvan stana visine > 2,5 m K 0,75 U neto korisne povrine ne raunaju se nie vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm. *Slijedi obraun prema volumenu 20. Parametri ekonominosti (K) Parametrima ekonominosti se odreuju odnosi korisne stambene povrine i odreenih graevinskih veliina u cilju utvrivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao graevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedei koeficijenti ekonominosti: K1 = BP/NKP odnos bruto povrine i neto korisne povrine K2 = BRP/NKP odnos bruto razvijene povrine i neto korisne povrine K3 = PP/NKP odnos povrine proelja i neto korisne povrine K4 = PP/PO odnos povrine proelja i povrine ostakljenja * Slijedi izrada uvjeta za izraun ekonominosti zgrade putem obrauna volumena Koeficijent ekonominosti zgrade K2 treba se kretati u granicama: K2 = 1,35 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja povrina proelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa. Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajui raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.

B/ STAN Arhitekt treba inventivno projektirati socijalni stan prema najsuvremenijim zahtjevima vremena i/li/ lokalnim uvjetima kako bi se postigao varijabilan i adaptabilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traenog koeficijenta ekonominosti. Poznate napomene o stanu Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i viestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova veih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nuno je orijentirati duom osi uz proelje radi osiguranja svih traenih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod veih stanova preporua se najvanije prostorije u stanu organizirati duom osi uz proelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomonih prostorija u stanu. Dnevne i spavae sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na proelju. Preporua se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagoena specifinostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglaava potreba istraivanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao to je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Povrina pojedinih prostorija se moe prerasporeivati to je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu povrina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namjetajem i sanitarnim vorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u teitu stana kako bi se osigurala najmanja mogua povrina komunikacija i najlaka veza. U ulaznom prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i irine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i irine 120 cm kod veih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokuavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi vienamjenskog koritenja objedinjenih povrina. Objedinjavanje komunikacija ne smije naruiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavau sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). U stanovima veim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc koljka treba se planirati u kupaoni. Preporua se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu poeljno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na proelju, a u stanovima veim od jednosobnog (1S) poeljno je osigurati mogunost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na proelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fiziku, zvunu i vizualnu zatitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizike zatite od pogleda i provale preko cijele visine i irine prozora i terasa ili loa. U svakom stanu

preporua se projektirati minimalno jednu lou zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s etiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana 300 cm - Minimalna netto visina stana 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana 180 cm - Minimalna netto dubina vrta 3 m - Minimalna netto dubina terase 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavae sobe od nasuprotnog volumena 8m VRSTE PROSTORIJA U STANU Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije - dnevni boravak (DB) - spavaa soba za dvije osobe (SP2) - spavau sobu za jednu osobu (SP1) - blagovaona (BL) - kuhinja (KH) b/ Pomone prostorije - vjetrobran (VJ) - ulaz (UL) - kupaona (KP) - wc (WC) - izba (IZ) - hodnik (HO) - garderoba (GD) c/ Dodatne prostorije - radna soba (RS) - biblioteka (BI) - gospodarski prostor (GP) d/ Otvoreni prostori - vrt (VR) - terasa (TE) - balkon (BA) - loa (L) e/ Pratee prostorije - spremite (S) - garaa (G) OPIS PROSTORIJA U STANU Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit, a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju. Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2, a kod pomonih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3. 1. Vjetrobran (VJ)

Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u sluaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora. U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati. Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojaana radi sigurnosne zatite. Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti nii za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van. Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm nii od poda u ulazu stana. Poeljno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen. - Minimalna dimenzija vjetrobrana 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se ulazna vrata otvaraju prema van - Minimalna dubina natkrivenog predprostoram 120 cm - Namjetaj vjealica dubine 30 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod vodootporan, protuklizni 2. Ulaz (UL) Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaenje dvije osobe i smjetavanje garderobnog ormara za odjeu i obuu. Funkcionalno ulaz moe biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja. Prema vanjskim bunim zajednikim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvuno izolirana vrata ili dvostruka vrata. - Minimalna irina ulaza do namjetaja 120 cm - Namjetaj ormar dubine 40 do 60 cm, irine 90 do 120 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta Kupaona (KP) Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona, ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupaan za goste i u blizini kuhinje. Poeljna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni. Oblik kupaone mora biti cjelovit, a instalacijski blok (vodovod, kanalizacija, ventilacija, dimnjak i dr.) ne smije biti na vanjskom zidu. Preporua se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama; predprostor s umivaonikom, garderobom ili perilicom, odvojeni prostor s wc koljkom i odvojeni prostor s kadom (i tuem). - Minimalna irina prolaza izmeu elemenata opreme 90 cm - Oprema kada duina 170 cm, umivaonik irine 50 - 60 cm, wc koljka, perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade), ormari za prljavo rublje dubine 40 cm, irine 60 cm, ormari s ogledalom, rasvjetom i elektro prikljukom - Minimalna svjetla irina vrata 70 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski vor - Pod vodootporan, protuklizni - Obavezno projektirati podni sifon. Preporua se ugradnja suvremene opreme (napr. jacuzzi kada, dodatni tu i dr.) 4. Wc (WC)

3.

Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i veih stanova uz obaveznu wc koljku u kupaoni. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan, ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugraenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjemPoeljna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. Instalacijski blok (vodovod, kanalizacija, ventilacija, dimnjak i dr.) ne preporua se na vanjskom zidu. Ispred wc-a preporua se predprostor s ugraenim minimalnim lavaboom. - Minimalna irina wc-a bez umivaonika 90 cm - Minimalna irina wc-a sa umivaonikom 120 cm - Minimalna dubina wc-a s vratima prema van 120 cm - Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra 140 cm - Oprema wc koljka, umivaonik irine 40 cm - Minimalna svjetla irina vrata 60 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski vor - Pod vodootporan, protuklizni 5. Izba (IZ) Poeljna je prirodna ventilacija i smjetaj na hladnom i neosunanom proeljnom zidu. U sluaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana. Vrata izbe treba otvarati prema van. Kod stanova G i 0,5S izba se moe zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne povrine. Ulaz u izbu preporua se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora, a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona. Izbu je mogue planirati na proelju ili u sklopu loe. - Minimalna irina prolaza izmeu polica 60 cm - Oprema police dubine 40 cm - Minimalna svjetla irina vrata 60 cm - Minimalne dimenzije ugraenog ventiliranog ormara 60x120 cm - Pod vodootporan, protuklizni 6. Hodnik (HO) Prema potrebi kod veih stanova moe se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana, ali se preporua povrina namijenjena za hodnik moe prenamijeniti i poveati neki drugi prostor stana. Hodnik ispred spavaona poeljno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje izmeu spavaona i kupaone. - Minimalna irina hodnika bez namjetaja 90 cm - Minimalna irina prolaza izmeu namjetaja 90 cm - Oprema ormari dubine 60 cm - Minimalna svjetla irina vrata 80 cm - Pod po izboru projektanta Garderoba (GD) U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm duine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu. Preporua se projektiranje ugraenih ormara. Kod velikih stanova preporua se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajednike ili pripojene nekoj od spavaona, ali se povrina namijenjena za garderobu moe

7.

prenamijeniti i poveati neki drugi prostor stana. Poeljna je ventilacija garderobnog prostora. - Minimalna dubina prostora garderobe 120 cm - Minimalna irina prolaza izmeu vjealica 60 cm - Minimalna irina prolaza izmeu ormara 90 cm - Oprema vjealice ili ormari dubine 60 cm - Minimalna svjetla irina vrata 80 cm - Pod po izboru projektanta 8. Kuhinja (KH) Sadraj kuhinje ine slijedei elementi i oprema: sudoper s prostorom za smee, tednjak s napom, hladnjak s dovodom i odvodom vode, perilica za sue, elementi za crno i bijelo sue, radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u teitu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Poeljno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora. Radna kuhinja moe biti povezana s blagovanjem, boravkom ili ulazom preko vee stijene koja se moe otvarati. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomou ugraene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. Preporua se radna kuhinja u obliku slova U, L ili dvostruki paralelni I ili stambena kuhinja. Izmeu elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugraena oprema. Na poetku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod veih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja ivi u stanu. Sudoper, tednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku to ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa. Hladnjak je potebno smjestiti na poetku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. Nije dozvoljeno projektirati tednjak ispod prozora radi montae ventilacijske nape. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje visee elemente. Potrebno je obratiti panju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i nain njenog prikljuenja. Poeljne su obostrane radne plohe uz tednjak i sudoper. Ispod viseih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta. - Minimalna irina prolaza izmeu radnih ploha s elementima 90 cm - Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata 60 cm - Oprema radne plohe dubine 60 cm, minimalno dvostruki sudoper 90 cm s dva korita, tednjak 60 x 60 cm, visoki hladnjak 60 x 60 cm, napa 50 cm dubine i 60 cm irine - Minimalna visina hladnjaka 150 cm - Minimalna svjetla irina vrata 80 cm - Minimalna visina parapeta prozora 120 cm - Minimalni pristupak prozora za visee elemente 40 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski vor - Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale 3 m - Maksimalna udaljenost tednjaka od ventilacijske vertikale 3 m - Pod po izboru projektanta 9. Blagovaona (BL) Prostor za jelo u svakom stanu mora omoguiti smjetaj stola s minimalno etiri stolice, odnosno u veim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje mora odgovarati broju osoba koje ive u stanu poveanom za dva. Blagovaona moe biti

odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje. Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar, potrebno je osigurati rjeenje za spreavanje irenja mirisa (pomina pregrada). Preporua se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom loe, terase ili vrta na kojima se moe blagovati. - Minimalna irina blagovaone kada je duljina paralelna s proeljem 220 cm - Minimalna irina blagovaone kada je duljina okomita na proelje 240 cm - Minimalna oprema minimalno stol 80 cm irine i 120 cm duljine, 4 stolca, vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm irine - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 10. Dnevni boravak (DB) Projektiranje najveeg i najvanijeg zajednikog prostora u stanu preporua se duom stranicom uz proelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na proelju. Dnevni boravak moe biti integriran s drugim prostorima stana. Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili poveani francuski prozor. - Minimalna irina dnevnog boravka 360 cm - Minimalna oprema grupa za sjedenje za 4 osobe, grupa za rad za jednu osobu, mali stol, ormar dubine 40 60 cm i duine 200 400 cm, prostor za video i audio opremu, radni stol 60 cm dubine i 120 cm irine, radni stolac, polica 40 cm dubine 120 cm irine - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 11. Spavaa soba za roditelje (SP2) Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je to krae i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom. U cijelom stanu, a posebno u spavaoj sobi, dobro je projektirati ugraene garderobne ormare. Preporua se sobu duom stranicom smjestiti uz proelje kako bi se osigurala mogunost podjele sobe na dvije polovine, svaka s prozorom na proelju i ulazom iz javnog dijela stana. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna irina spavae sobe 280 cm - Minimalna oprema krevet 180 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom, djeji krevet 70 x 140 cm, ormar dubine 60 cm i duine 200, radni stol 60 cm dubine i 90 cm irine, te radni stolac ako se ne predvia u dnevnom boravku - Minimalna irina polovine sobe 210 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta Spavaa soba za dvije osobe (SP2) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako moe mijenjati namjenu. Poeljna je to kraa i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. U cijelom stanu, a posebno u spavaoj sobi, dobro je projektirati ugraene garderobne ormare. Preporua se sobu duom stranicom smjestiti uz proelje kako bi se osigurala mogunost podjele sobe na dvije polovine, svaka s prozorom na proelju i ulazom iz javnog dijela stana. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka.

12.

- Minimalna duljina spavae sobe 420 cm - Minimalna oprema 2 kreveta 100 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom, 2 ormara dubine 60 cm i duine 100, 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm irine, 2 radna stolca, 2 police dubine 40 cm i irine 100 cm - Minimalna irina polovine sobe 210 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 13. Spavaa soba za jednu osobu (SP1) Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako moe pripojiti drugom prostoru ili koji lako moe mijenjati namjenu. Poeljna je to kraa i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. U sobi se preporua projektirati ugraeni garderobni ormar. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna irina spavae sobe 210 cm - Minimalna oprema krevet 100 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom, ormar dubine 60 cm i duine 100, radni stol 60 cm dubine i 120 cm irine, radni stolac, polica dubine 40 cm i irine 120 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod po izboru projektanta 14. Vrt (VR), terasa (TE), balkon (BA), loa (LO) Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka, blagovanja i kuhinje s veim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata), a kod veih stanova se preporua dodati gospodarski otvoreni prostor za suenje rublja u blizini kuhinje. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu povrinu za smjetaj stola sa stolicama za etiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane, a ukupna reducirana poploena povrina ne bi trebala biti vea od 10% povrine stana. U glavnom projektu za graevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehniko rjeenje koje osigurava fiziku zatitu stvari na otvorenom prostoru stana, kao i vizualnu zatitu prostorija. - Minimalna dubina otvorenog prostora 200 cm, odnosno funkcionalna dubina za smjetaj stola i 4 stolca - Minimalna oprema stol 80 cm irine i 120 cm duljine, 4 stolca, polica dubine 40 cm i irine 100 cm - Minimalna svjetla irina vrata 90 cm - Pod vodootporan, protuklizni, protusmrzavajui 15. Spremite (S) Sva spremita trebaju biti smjetena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana. Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. Preporua se prirodna ventilacija i osvjetljenje, a pripadajui prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije. Ulazna vrata u prostor sa spremitima, kao i vrata na svakom spremitu trebaju se otvarati prema van. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremite stana se moe projektirati uz stan.

- Minimalna irina spremita 1,0 m - Minimalna irina ulaznih vrata 1,0 m - Pod cementna glazura ili sl. 16. Garaa (G) Garae se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o nainu pristupa. Kod skupnih garaa preporua se meusobna fizika podjela pojedinanih garaa s osiguranjem pojedinanog zakljuavanja. U svakoj garai potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. Preporua se ugradnja podiznih vrata. Obavezno je projektirati podne reetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogunosti pranja. - Minimalna irina garae 280 cm - Minimalna dubina garae 500 cm - Minimalna irina ulaznih vrata garae 240 cm - Minimalna irina parkiralinog mjesta 250 cm - Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe 15% - Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe 18%
Prof. Teufik Galijaevi, Prof. Mladen Joi & Prof. Dragomir Vlahovi Grafika 1. Naslov SADRAJ I DIMENZIONIRANJE STAMBENE ZGRADE I STANA 2-5. Tekst s predavanja 6-19. Radionica Socijalno stanovanje, Tecnica Superior de Arquitectura de Madrid , voditelj Juan Herreros, gosti prof. Anne Lacaton i Kees Christiaanse 6-7. Inaki Abalos, Juan Herreros & Angel Jaramillo, Es Pil-Lari Housing Complex 8-9. Anne Lacaton & Jean Phillipe Vassal, St. Nazaire 10-19. Studentski projekti 20-24. Annalie Riches, Silvia Ullmayer & Barti Gariboldo, Whatcotts Yard 25-28. Belzunce, D. Maurino & G. Millan, Bilbao 29-34. C. F. Moller, Copenhagen 35-37. Delugan & Meissl, Be, Town House 38-41. Eduardo Souto De Moura_Maia_Porto 42-45. Ercilla & Campo Arquitectura, Lakua Vitoria 46-47. Erick Van Egeraat, Tilburg, Stuivesantplein 48-50. Feilden Clegg Bradly, Cambridge 51-56. Froetcher Lichtenwagner, Innsbruck 57-58. HPP Hentrich-Petschnigg & Partner, Leipzig, Dwellings For Young People 59-62. Maccreanor Lavington, Cambridge 63-64. Mecanoo, Rotterdam, Nieuw Terbregge 65-66. Nial Maclaughlin Architects, London 67-71. Peter Barber Architects, London 72-73. Will Bruder Architects, Scottsdale 74. D Book, Density, A+T

11. POSEBNI IVOTNI STILOVI ivotni stil svakog ovjeka ovisi o nizu okolnosti i utjecaja. Dubljim uvidom u stanovanje u stambenim zgradama otkrit emo najvanije utjecaje i arhitektonska sredstva kojima se ivotni stil afirmira. Stvaranje ivotnog stila pojedinca nastaje kroz: - porodini odgoj prenoenjem porodinih vrijednosti s generacije na generaciju a/ klasina porodica, roditelji s djecom klasian stan s traktovima b/ nepotpuna porodica vrlo individualno organizirani stan c/ samostalan stan pojedinca jednoprostorno organizirani stan - obrazovanje kojim se osnovne vrijednosti ivotnog stila nadograuju suvremenim znanjem i kulturom a/ itanje, kultura knjige biblioteka b/ rad u stanu radna soba c/ potreba za druenjem veliki dnevni boravak - tradicionalne vrijednosti lokalne zajednice dugorono se prenose u lokalni ivotni stil a/ radniki stan ivot u kuhinji b/ stan konoba, izba stan s tradicionalnom prehranom c/ suvremeni stan stan neoptereen trajnim rjeenjima, adaptabilan, varijabilan, lako zamjenjiv stan d/ umjetniki stan ureeno potkrovlje, ex radionica, dograeni volumen izvan standardnih gabarita - ivotna dob i brano stanje odreuju brojne karakteristike ivotnog stila i njihove prioritete a/ stan za samca garsonjera ili vei stan bez posebne organizacije sadraja b/ stan za mlade bez djece otvoreni stan s naglaenim boravkom, terasom, glazbenom i video opremom, posebne prostorne senzacije c/ stan za porodicu s djecom odvojena i zatvorena spavanja svake generacije d/ stan za starije lako pristupaan, miran, vrt sa zelenilom, - mjesto stanovanja u irem i uem smislu pojaava sve ostale karakteristike neijeg ivotnog stila a/ centar grada stan u centru za dinamine i radno aktivne osobe, bez otvorenog prostora (eventualno zimski vrt) , bez automobila i garae b/ prigradska stambena naselja standardni stan s garaom c/ selo veliki stan s mnogo soba, vrt, trijem, zimski vrt d/ priroda veliki stan, vrt, voe, povre, ivotinje - ekonomsko stanje drutva i pojedinca odreuje standard ivotnog stila a/ minimalni stan odmor, prehrana, higijena b/ proireni stan garaa, garderoba, vie kupaonica c/ veliki stan s prateim sadrajima teretana, fitness, sauna, bazen Evidentna je razlika u ivotnim stilovima pojedinih dijelova svijeta. U Japanu stambeni prostori su multifunkcionalni. Rijeeni su neutralno tako da svaki prostor moe preuzeti bilo koju funkciju. U Europi je prije tri stoljea svakoj prostoriji pridodana precizna funkcija, oblik, oprema i namjetaj, tako da je varijabilnost prostora svedena na teoriju. U Europi stan je vrsta i fiksna kategorija koja se ostavlja djeci u nasljedstvo. U Americi je stan je potrona roba koju treba mijenjati poput odjee. Vidimo da se na zemlji od kraja do kraja razlikuje filozofija stanovanja. Ta filozofija je izrasla iz duhovnih vrijednosti okolnog drutva. Kako drutvo postaje globalno, tako i filozofija stanovanja postaje sve ujednaenija.

Afirmaciju svakog ivotnog stila prvenstveno omoguava arhitektonsko rjeenje. Korisnik bira stan prvenstveno prema svom ivotnom stilu, a zatim prema ekonomskim mogunostima. Originalnost arhitektonskog projekta i ivotni stil korisnika dvije su kategorije koje meusobno interaktivno djeluju jedna na drugu. Odgovarajue projektno rjeenje osigurat e skladno funkcioniranje stana, a neodgovarajue brojne sukobe u stanu ili zgradi. Kada govorimo o ivotnom stilu trebamo analizirati osnovne stambene paradigme, a to su: - lokacija stana; Moe znaajno utjecati na ivotni stil, ali ne mora. Mnoge kategorije mjesta stanovanja ne mogu se nadomjestiti spretnim arhitektonskim konceptom, dok lokacija nije bitna za kategorije ivotne dobi i branog stanja. - sadraj stana; Izrazito utjee na svaki ivotni stil. Neposredno je vezan za povrinu stana i ekonomsko stanje porodice. Moe se rei da arhitektonsko rjeenje nekog stana ponajmanje utjee na ivotni stil kao kompenzacija kvaliteta uslijed nedostatka nekog sadraja u stanu. Na primjer, ako stanu nedostaje otvoreni prostor stana, arhitektonsko rjeenje s francuskim prozorima tek neznatno kompenzira ovaj bitan nedostatak za stil ivljenja u vrtu s ljubimcima. - orijentacija stana; Vrlo esto orijentacija stana nije bitna za ivotni stil. Ona to postaje tek nakon nekog dugogodinjeg nedostatka. Na primjer, nedostatak sunca u stanu nije vaan za srednju radno aktivnu generaciju koja provodi najmanje vremena u stanu, ali je itekako vaan za djecu ili starije koji provode u stanu gotovo 24h. - organizacija stana; Organizacija stana izrazito je vezana za karakter i uspjenost ivljenja nekim karakteristinim ivotnim stilom. Na primjer, rascjepkani stan s mnogo degamana i odvojenih dijelova s malim prostorijama onemoguava ivotni stil mlade porodice bez djece koje esto organiziraju susrete s prijateljima u stanu. - pogled iz stana; Pogled je svima potreban, ali moe se rei da je neophodan tek u stanu s intelektualnim potrebama. itanje i pogled su povezani kao blizanci, jedno bez drugoga ne moe. Na primjer, ivot u potkrovlju s krovnim prozorima i bez pogleda na okoli ne utjee na da i ne, mogu znaajno utjecati, a ne moraju ovisno o autorskom konceptu - materijali u stanu; Moe se rei da razliiti materijali odgovaraju razliitim ivotnim stilovima, ali ne i da krivi materijali omoguavaju bilo koji ivotni stil. Na primjer, goli betonski zidovi vie odgovaraju mlaim korisnicima avangardnijih svjetonazora, ali ne onemoguavaju konzervativni i klasini ivotni stil starije generacije. - tipologija i morfologija zgrade; Izrazito je bitna pri odluci o izboru stana. Ona utjee na ivotne stilove preko karakteristika koje proizlaze iz horizontalnog i/li/ vertikalnog poloaja stana i niim drugim se ne mogu nadomjestiti. Na primjer, buni stan treba organizirati s vanjskim

individualnim ulazom, a ne u sredini unutranjeg ili vanjskog hodnika da se izbjegne kretanje velikog broja bunih posjetitelja pored tuih ulaznih vrata. Kako je gotovo nemogue raspraviti o svakoj kategoriji nekog ivotnog stila, pa i spomenuti ba sve ivotne stilove, analizirat emo neke stambene teme koje utjeu na sve ivotne stilove. - dan i no; Reim koritenja nekog stana kroz 24h nije najbitniji za taj stan, ali bitno utjee na ostale stanove u zgradi. Zato svoj ivotni stil moemo upranjavati samo u odgovarajuem stanu. Zato stan u kojem se ivi nou, a spava danju treba biti izdvojen iz stambene cjeline i dobro zvuno izoliran od drugih u stambenoj zgradi. Zato ga treba projektirati po narudbi ili birati uz pomo strunjaka. - preklapanje stambenih funkcija; Preklapanje rada i odmora, rada i spavanja, kuhinje i blagovaonice, spavaonice, garderobe i kupaonice, vanjskog i unutranjeg prostora, nedvojbeno su vrijednosti svakog suvremenog stana. Svako pojedinano preklapanje dovodi do afirmacije drugih vrijednosti i drugog ivotnog stila. Budunosti stanovanja sve vie stremi hibridnim sadrajima i mijeanim funkcijama. Pri kraju ove rasprave postavlja se pitanje da li stanovanje treba projektirati na tradicionalan nain vrsto drei se pravila struke ili treba intenzivno razbijati tradicionalne stambene dogme? Cilj socijalnog stanovanja do nedavno je bio industrijska proizvodnja to veeg broja to jeftinijeg stana. Suvremeni primjeri socijalnog stanovanja sve vie prihvaaju individualizaciju stana i stanovanja, ali ne na utrb cijene i racionalnosti. Drugo vano pitanje je kakva je razlika izmeu doma i stana? Da li stan moe biti dom? Ponovo suvremeni primjeri pokazuju da nema nikakve razlike i da je ne smije je biti. Stan ne smije biti mjesto nunog boravka. On mora imati slojeve osobnosti svog korisnika /vlasnika/. Na kraju pitanje je da li svjetska globalizacija brie tradicionalni dom ili je stanovanje otporno na unifikaciju? Nesporna je injenica da se sve vie uspostavljaju globalne vrijednosti, a briu lokalne. To pokazuju primjeri stanova odabrani za ovo predavanje. Gotovo je nemogue rei za svaki pojedini primjer kojem kraju svijeta pripada. Ali zato vrlo je jednostavno rei kojem ivotnom stilu taj isti primjer pripada.
prof. mladen joi

Grafika 1. 2. 3. 4. 5. 6-7. 8. 9. 10. 11. 12. 13-19. 20-26. 27-33.

Naslov POSEBNI IVOTNI STILOVI Tekst s predavanja Stjepan Plani, stan u Zagrebu Kisho Kurokava, Nagakin Capsule Tower, Tokyo Ivan Crnkovi, Kua sa est jednakih prostorija Eduard Bohtlingk, Markies Kuala Lumpur Stan beskunika, Tokio Shigeru Ban, Naked House, Tokyo Tezuka architects, House in Nadano Draen Jurai & Jelena Skorup, stan u Zagrebu Alfred Pfister Architekten, Apartments in Zurich Camenzind Evolution, Seewurfel, Zurich Chiba Manabu Architects, Mesh, Tokio

34-42. Daniel Bickel, Jurg Moser & Staffelbach Architekten, Lofts in Zurich 43-49. DRMM; de Rijke Marsh & Morgan Architects, One Centaur Street I, London 50-59. Engelenmoore, 138 Barcom Avenue, Sydney 60-67. Engelenmoore, 150 Liverpool Street, Sydney 68-76. Engelenmoore, The Grid ,Sydney 77-84. GCA Arquitectes Associats, Apartements in Sabadell 85-91. Murfy & Jahn, Sta Street Village, Chicago 92-99. MVRDV, Silodam, Amsterdam 100-110. Naya Architects, Manabu + Arata, Apartments in Arai Yakushi 111-116. Oppenheim Architecture & Design, Ilona 117-124. Pugh, Scarpa & Bergamont Artists, Lofts, Santa Monica 125-127. Pugh, Scarpa, Colorado Court, Sanata Monica 128-133. Querkraft Architekten, Lee Building, Be 134-138. Tannerhecht Architecture, Cannery Lofts, Newport Beach 139-143. Will Bruder Architects, Loloma 51, Scottsdale

12. KRITERIJI ZA VREDNOVANJE STAMBENE SREDINE Odgovor na pitanje kako graditi trae svih arhitekti svijeta i jo uvijek nema jednoznanog odgovora. Ipak postoje neki objektivni kriteriji s kojima se moe usuglasiti veina arhitekata. Sve kriterije vrijednosti u arhitekturi nije mogue jednoznano odrediti obzirom da je arhitektura istovremeno i tehnika i umjetnika disciplina. Jednostrano gledanje na arhitekturu uvijek donosi nepotpunu sliku ija je posljedica manjkavost u prostoru. - Kada je zgrada projektirana samo kroz prizmu tehnikih osobina u prostoru su zadovoljene samo primarne ljudske potrebe za krovom nad glavom. - Kada je zgrada projektirana samo kroz prizmu umjetnikih nastojanja za lijepim oblikovanjem u prostoru je nastala forma koja vrlo esto slabo ili nikako ne funkcionira. Dunost arhitekta je da projektom ostvari pravu sintezu tehnike i umjetnosti. Da bi se pribliio sintezi svaki arhitekt treba analizirati i primijeniti u svom projektu to vei broj objektivnih kriterija. Objektivne kriterije vrednovanja zgrade i skupine vie zgrada koje zajedniki stvaraju stambeno susjedstvo ili blok meu prvima je pokuao definirati Christopher Alexander u svojoj knjizi Pattern language. Jezik uzora je analiza stvarnih dijelova zgrade ili skupine zgrada na bazi kvantiteta i kvaliteta. KRITERIJI KVANTITETA Analizu kvantiteta u prostoru moemo zapoeti tezom da je vrednija ona zgrada ili skupina zgrada koja ima vei broj mogunosti, dijelova, sadraja i njihovih funkcija koji se meusobno slau. Zaponimo analizu oblika neke klasine zgrade gledajui njen volumen koja se sastoji od baze, reprezentativnog prizemlja i mezanina, glavnog korpusa od nekoliko nivoa, zadnje etae izraene kroz drugi tip sadraja i naglaenog krova. Zatim usporedimo navedenu zgradu s primjerom modernistike zgrade internacionalistikog stila iz dvadesetih i tridesetih godina prolog stoljea. Modernistika zgrada analizirana kroz prizmu volumena sastoji se od korpusa zgrade koja gotovo identino izgleda od dodira s terenom do zavrnog gornjeg brida zgrade. Na prvi pogled rekli bismo da je modernistika arhitektura kvantitativno gledajui mnogo siromanija. Meutim, analizu smo izvrili samo kroz presjek volumena i vanjsku sliku. Modernistika arhitektura bitno se razlikuje od klasine, jer je strukturirana kroz uglavnom tlocrtnu ralambu volumena. Kompoziciju modernistike zgrade ine uglavnom dva, tri ili vie autonomnih volumena bitno razliitog oblikovanja, na primjer: poseban volumen ulaza, volumen stubine odvojene vertikale, posebno oblikovane cjeline glavnog volumena prema funkcijama, velike terase na raznim nivoima, ravni krov s krovnim izlazom i uobiajenom strehom - pergolom. Ritam i oblik otvora na klasinoj zgradi uglavnom su monotoni, dok se na modernistikoj zgradi kontrastno suprotstavljaju velike povrine punih i otvorenih ploha u vrlo dinaminom ritmu s vrlo razliitim oblicima otvora. Kvantitativna manjkavost u jednom pogledu nadomjetena je bogatijim oblicima u drugom pogledu. U ovoj analizi moemo zakljuiti da je pitanje kriterija kompleksno, no ipak postoje jednoznani kvantitativni kriteriji koji su neosporni. Novu analizu krenimo od ulaza u zgradu. Zgrada s jednim ulazom u principu je loija funkcionalno i oblikovno od zgrade s dva ili vie ulaza koji nam omoguavaju s oblikovne strane vei arhitektonski rjenik. Zgrada s trijemom bogatija je od zgrade samo s ulaznim vratima, zgrada s vie vrsta prozora bogatija je od one samo s jednom vrstom, zgrada izvedena od dva ukomponirana materijala (kamena i stakla) bogatija je od one izvedene

samo od jednog (stakla). Ovako nabrajanje se moe nastaviti gotovo beskonano, ali tada se postavlja pitanje granice kada bogatstvo prelazi u nekontrolirani kaos, oblikovni nered i ki. Ta granica je vrlo tanka, vrlo ju se lako pree i utopi u neskladu oblika, materijala i boja. Zato postoje i drugi kvalitativni kriteriji. Istu analizu moemo provesti na prostorima okolia zgrade ili meuodnosa vie zgrada. Za poetak uzmimo pitanja parkiranja i zelenila uz i oko zgrade. Zgrada bez parkiranja ne funkcionira kvalitetno i manje je vrijedna. S druge strane veliko parkiralite ispred zgrade loije je rjeenje od niza manjih ukomponiranih mjesta za parkiranje oko zgrade. Zgrada bez garaa je loija i manje vrijedna. Dakle, broj parkiralinih mjesta i garaa znatno doprinosi ukupnoj vrijednosti zgrade. Zgrada bez okolnog zelenila takoer je nedovoljno vrijedna. Koliina zelenila, kao i brojnost vrsta doprinose ukupnoj vrijednosti okolia. KRITERIJI KVALITETA Kvalitativni kriteriji su jo vaniji za ukupnu vrijednost neke zgrade. Nije dovoljno u projektu samo upotrijebiti veliki broj sadraja i oblika, ve znati nain na koji ih treba upotrijebiti. Prvo smo utvrdili da je bolje za zgradu da ima dva ili vie ulaza ( ne govorimo o dva odvojena komunikacijska dijela stubita). Pretpostavimo da su dva ista ulaza. Ovakvo rjeenje odgovara samo na suprotnim stranama zgrade kada su na obje suprotne strane identini uvjeti ulaza; dvije iste i jednakovrijedne ulice. U koliko se ipak radi o razliito funkcionalna pristupa zgradi, a dva ulaza su ipak fiziki jednaka, to nas moe dovesti u vrlo nejasne situacije obzirom da nismo sigurni da li oba ulaza dovode na isto mjesto. Jo znatno loije rjeenje je kada dva isto oblikovana ulaza vode u potpuno drugaije sadraje, na primjer; poslovni i stambeni ili glavni i gospodarski sadraj. Arhitektu mora biti jasno da svojim rjeenjem treba jednoznano odrediti o kakvom se ulazu radi. Oblik ulaza odmah mora dati do znanja radi li se o glavnom ili sporednom ulazu. Potpuno je neprimjereno bogatije dimenzionirati i oblikovati ulaz u nevaan ili manje vaan sadraj. Primarna kvaliteta ulaza proizlazi iz lokacije ulaza u odnosu na ukupan volumen zgrade. Najkvalitetniji ulazi smjeteni su vidljivo s pristupne strane i globalno u teitu volumena da se osigura podjednako dugaak ili kratak pristup svim sadrajima. Projektiranje ulaza sa suprotne strane u odnosu na pristup zgradi je najvea projektantska greka. Naravno da ova teza ukljuuje unutar sebe i vrlo specifine, ali kvalitetne situacije kada se pristupa zgradi, a da se pri tome ulaz ne vidi. Na primjer, to se odnosi na zgrade na breuljku kada se zgradi pristupa spiralno i kada se zgrada i njen ulaz otkrivaju postupno ili kada je put do zgrade jednoznaan, na primjer: most. Kvaliteta ulaza raste planiranjem zatienog predprostora ulaza kao to je streha ili trijem. Osiguranje dodatne zatite osoba na ulazu omoguava kvalitetnije funkcioniranje, a s druge strane elementi strehe ili trijema stvaraju drugu bogatiju sliku volumena gdje je stvorena i sekundarna vrijednost ulaza. Ispred ulaza u zgradu veliko parkiralite unitava urbanost zgrade, okoli ini pjeaki problematinim, dosadnim i opasnim. Velike asfaltne plohe mijenjaju mikroklimu zgrade. Mnogo je bolje parkiralite podijeliti na manje cjeline gdje e se svaka cjelina pojedinano najbolje uklopiti u prostor oko zgrade na nain da se automobili skriju to je mogue vie, a da se pjeaki prijelaz preko zone parkiranja uini to kraim i bezbolnijim. Osim vizualnog smanjivanja nunih, ali ne ba lijepih prostora parkiralita, poveava se i sigurnost graana oko njih, jer je onemoguena vea brzina automobila. Arhitekt moe parkiralite uiniti kvalitetnijim, ako ga natkrije ili djelomino ukopa. Posebno se dobrim rjeenjem smatra parkiranje u stambenoj ulici, ime se izbjegava poveanje asfaltiranih povrina na parceli. Izvedba garaa ispod zgrade u podrumu jo vie e unaprijediti okoli zgrade i ostaviti vie mjesta za odmor, rekreaciju i zelenilo. Meutim, same po sebi

garae ukomponirane u volumen zgrade ne moraju znaiti i kvalitetu zgrade. Kada su garae smjetene u prizemlju zgrade i okrenute prema javnoj ulici, zgrada e izgubiti najkvalitetniji prostor za stanovanje, a garana vrata e ulicu pretvoriti u skladinu zonu. Prizemlja trebaju biti namijenjena za sadraje stanovanja i rada koji pruaju dinaminu i raznorodnu sliku okolnim pjeacima. Visoko i nisko zelenilo oko zgrade pruaju kvalitetu kada istovremeno osiguravaju bolje funkcioniranje zgrade. Visoko zelenilo ispred zgrade moe poboljati mikroklimu zgrade, a zelenilo razbijeno na male otoke ostatke prostora ne prua mogunosti nikakvog koritenja. Vee grupe drvea u zajednitvu s veim travnatim prostorom pruaju mogunosti hladovine i odmora u sjeni. Drvoredi unutar parkiralita smanjuju negativni utjecaj prevelike poploane plohe i tite automobile od prejakog sunca, a parkiralita izgledaju bolje. Kao to smo na primjerima ulaza u zgradu, parkiralita i zelenila vidjeli ulogu kvantitativnih i kvalitativnih kriterija vrednovanja arhitekture, tako moemo odrediti i ulogu drugih kriterija koji slijede:

1. Postotak izgraenosti terena - < 25% - od 25 do 50% - > 50% Manji postotak izgraenosti vea vrijednost prostora. 2. Oblik terena - ravan - blago kos - strm - sloen Ravniji teren vea vrijednost. 3. Tip neposrednog okolia - prirodni - gradski stambeni - gradski poslovni - industrijski Slobodniji prostor vea vrijednost. 4. Oblik zelenila oko zgrade - park - drvored - pojedinana stabla - pojedinano grmlje - iva ograda - penjaice i pokrivala - trava Vie veeg zelenila vea vrijednost. 5. Vrsta okolnog prometa - tangencijalan - slijepi - prstenast - presjecajui Manje prometa vea vrijednost. 6. Vrsta javnog pjeakog prometa - kontinuirana mrea kroz parcelu - kontinuirani tok uz vanjski perimetar - kontinuirani tok kroz unutarnji prostor parcele - diskontinuirani tok uz vanjski perimetar - slijepi ulazi u unutranjost okolia Vie kontinuiranih staza vea vrijednost. 7. Nain parkiranja - zajednika garaa - pojedinane garae - veliko otvoreno parkiralite - veliko natkriveno parkiralite - malo otvoreno parkiralite - malo natkriveno parkiralite

- parkiranje uz cestu - pojedinano parkiranje Vie vrsta parkiranja manjih povrina vea vrijednost. 8. Postotak terena za parkiranje - < 10% - 10-20% - 20-30% - > 30% Manji postotak vea vrijednost. 9. Poloaj parcele u prostoru - dominantan - neutralan - anoniman Istaknutiji poloaj vea vrijednost. 10. Tip vanjskog prostora - zatvoren - pritvoren - otvoren - podijeljen - prostor povezan prostorom - prostor u prostoru Vie vrsta prostora vea vrijednost. 11. Hijerarhija otvorenog prostora - privatan - poluprivatan - polujavan - javan Vie razliitih hijerarhija vea vrijednost. 12. Organizacija kompozicije volumena - centralizirana - linearna - radijalna - grupna - strukturalna Vie kompozicija vea vrijednost. 13. Tip oblikovanja volumena - aksijalan - simetrian - hijerarhian - prilagoen Vie tipova volumena vea vrijednost. 14. Unutarnja komunikacija u zgradi - unutarnja stubina vertikala - vanjska stubina vertikala - unutarnja galerija - vanjska galerija - kombinirana komunikacija Vie razliitih komunikacija vea vrijednost.

15. Nain ulaska u zgradu - preko stubita - preko rampe - preko hodnika - preko mosta - preko vrta - preko dvorita - preko terase - s ulice Vie tipova ulaska vea vrijednost. 16. Tip ulaza - glavni - sporedni - gospodarski Vie razliitih ulaza vea vrijednost. 17. Oblik ulaza - uvuen - u ravnini - izbaen Vie oblika vea vrijednost. 18. Kvaliteta ulaza - naglaen - ravnopravan - nenaglaeni - nedefiniran Naglaeniji ulaz vea vrijednost. 19. Poloaj ulaza - centralan - ritmian - ekscentrian Kraa komunikacija vea vrijednost. 20. Karakter prizemlja - potpuno otvoreno - preteno otvoreno - preteno zatvoreno - potpuno zatvoreno - djelomino otvoreno zatvoreno Vea otvorenost vea vrijednost. 21. Tip izgradnje - samostojea zgrada - diskontinuirana povezanost - kontinuirani niz - blok Vie proelja vea vrijednost. 22. Elementi vanjskog prostora - grupa za sjedenje - zelenilo - igralite - park - etnica, staza, promenada

- paviljon, loa - skver, mali trg - pjeaka ulica - prolaz - ostalo Vie elemenata vea vrijednost. 23. Nain koritenja okolia - sjedenje - igra - rad - parkiranje - ostalo Vie naina vea vrijednost. 24. Oblik vanjskih komunikacija - ravne - horizontalno lomljene - vertikalno lomljene - zakrivljene - radijalne - u rasteru - u mrei - kompozicijske Vie mogunosti vea vrijednost. 25. Pristup ulazu - sprijeda - sa strane - iza Blie prilaznoj ulici vea vrijednost. 26. itljivost ulaza - jasan i vidljiv - djelomino skriven - skriven Vea jasnoa vea vrijednost. 27. Vrsta prilaza ulazu - direktan i kratak - produen i zatien - iz prolaza - iz dvorita Krai ulaz vea vrijednost. 28. Oblik prilaza ulazu - zatien sa svih strana - natkriven - bono zatien od vjetra - nenatkriven Bolje zatien vea vrijednost. 29. Vrsta pjeake komunikacije - plonik - pjeako proirenje - skver - trg

Manji prilaz vea vrijednost. 30. Tip automobilskog prilaza - sa strane pjeakog prilaza - s bone strane - sa suprotne strane Krai i pregledniji prilaz vea vrijednost. 31. Vrsta javnog sadraja - stanovanje - drutveni - poslovni - sportski - proizvodni Manje sadraja vea vrijednost. 32. Vrsta stanovanja - individualno - mjeovito - zajedniko Manje stanova vea vrijednost. 33. Vrsta drutvenog sadraja - obrazovni - kulturni - zdravstveni - vjerski Potrebniji sadraj vea vrijednost. 34. Vrsta poslovnog sadraja - trgovaki - usluni Vie sadraja vea vrijednost. 35. Vrsta sportskih sadraja - otvoreni - zatvoreni Vie tipova vea vrijednost. 36. Vrsta proizvodnih sadraja - mala privreda - industrija Manji kapaciteti vea vrijednost. 37. Mikroklimatski uvjeti - osunanje - provjetravanje - buka - vlaga - miris - praina Zdraviji uvjeti vea vrijednost. 38. Oblik ulinog graevinskog pravca - pravilan s naglaenim izuzetkom - pravilan s manjim odstupanjima - lomljen i pravilan - lomljen i nepravilan - strog i dosadan

- nedefiniran Vea itljivost i funkcionalnost vea vrijednost. 39. Oblik dvorinog graevinskog pravca - pravilan s naglaenim izuzetkom - pravilan s manjim odstupanjima - lomljen i pravilan - lomljen i nepravilan - strog i dosadan - nedefiniran Vea itljivost i funkcionalnost vea vrijednost. 40. Utjecaj visine na vrijednost stanovanja - <P+1 - P+2-4 - >P+4 Manja visina vea vrijednost. 41. Utjecaj visine na kvalitetu prostorne kompozicije - >P+8 - P+4-8 - P+2-4 - P+1-2 - P Vie visina potencijalnija kompozicija. 42. Oblik krova - strmi kosi - blagi kosi - lomljeni - ravni - kombinirani - luni - kupola Vie oblika bogatiji prostor. 43. Oblik ugla - pravilan i neutralan - pravilan i istaknut - nepravilan - zakrivljen - ojaan - oslabljen - isputen Vie oblika bogatiji prostor. 44. Oblik vanjskog prostora oko zgrade - horizontalan - blago kos - strm - deniveliran - nenatkriven

- djelomino natkriven - natkriven Vie oblika bogatiji prostor. 45. Kontura zgrade - dominantna - prepoznatljiva - neprepoznatljiva Vea itljivost vea vrijednost. 46. Usklaenost mjerila zgrade - slina okolini - < od okoline - > od okoline Vea usklaenost vea vrijednost. 47. Proporcija zgrade - karakteristino izduena - karakteristino visoka - pravilno zbijena - nepravilno zbijena - neodreena itljivija karakteristika vea vrijednost. 48. Nain oblikovanja volumena - stereotonski - tektonski - povrinski - neodreen Vie naina vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 49. Tip oblikovanja - geometrijsko - strukturalno - metamorfno - dekonstruktivno - kontrasno - konstruktivno - organino - neutralno - nepravilno Vie tipova vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 50. Karakteristini oblikovni elementi - baza - vijenac - trijem - balkon - loa - terasa - erker - toranj - konzola - stup

- ostalo Vie elemenata vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 51. Vrsta materijala na proelju - buka - kamen - drvo - opeka - metal - staklo - ostalo Vie materijala vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 52. Boja - blaga - iva - bijela - crna Vie usklaenih boja vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 53. Zakonitost oblikovanja - simetrija - asimetrija-proporcija - ritam - modularna mrea - neodreeno Vie zakonitosti vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 54. Simetrija - jednoosna - dvoosna - vieosna Vea usklaenost vea vrijednost.* 55. Asimetrija - bez zakonitosti - zlatni rez - protutea - ostalo Vea usklaenost vea vrijednost.* 56. Ritam - skladan - monoton - disharmonian Vie ritmova vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 57. Modularna mrea - jedna - vie Vie mrea vea vrijednost.* Vea usklaenost vea vrijednost.* 58. Stil

- klasini - neo - internacionalni - post - retro - regionalni - autohtoni i suvremeni Vea usklaenost s okoliem vea vrijednost.* 59. Kompozicija - kontekstualna

- umjetnika Vea usklaenost s okoliem vea vrijednost.* 60. Cijena m2 stana u naselju /zgradi/ - daleko vea od ostalih - vea od ostalih - prosjena - manja od ostalih - znatno manja od ostalih Vea cijena vea vrijednost stanovanja.

Nain bodovanja: Svako pitanje nosi isti broj bodova, a njihov raspored dijeli se na broj odgovora Navedeni kriteriji trebali bi pomoi svakom projektantu da ne zaboravi razmiljati o svakome od njih prilikom projektiranja, te da odabere najpovoljniju kompoziciju kriterija koji e zajedno dati optimalno rjeenje. Izabrani primjeri izvedenih zgrada ilustriraju raznolikosti i pokazuju da svaki pojedini autor prioritet daje nekom drugom kriteriju. Vano je napomenuti da okolnosti sadraja i lokacije neke kriterije iskljuuju, a koje je mogue nadomjestiti drugima. Metafiziki red svake dobre zgrade moe se analitikom objektivizirati upotrebljavajui navedene racionalne kriterije.
prof. mladen joi

Grafika 1. Naslov KRITERIJI ZA VREDNOVANJE STAMBENE SREDINE 2-13. Tekst s predavanja

13. ISTRAIVANJE STANOVANJA Napredak civilizacije odvija se prema brzini istraivanja. Bez istraivanja u stanovanju ne bi bilo novih tipova stanova i zgrada. Istraujemo svi; netko vie, netko manje. U stanovanju istraivati se moe sve, a najee: a/ predmet istraivanja je: - grad, naselje, zgrada, stan - nain - mjesto - funkcioniranje - veliina - konstrukcija - instalacije - materijal - namjetaj - cijena - trajnost - porodica - zatita Nije rijedak sluaj da se istraivanjem samo jednog predmeta interesa istovremeno istraivanjem ostvaruje napredak na vie podruja istraivanja. Globalno gledano istraivanja dijelimo: b/ oblik istraivanja - razvojni (praktini) - znanstveni (teoretski) Razvojna istraivanja direktno doprinose napretku stanovanja kroz praktinu primjenu, a znanstvena stvaraju teoretske pretpostavke za razvojna istraivanja ili potpuno nova otkria. Razvojna istraivanja imaju za cilj potaknuti graevinsku ili industriju namjetaja na nove proizvode u stanovanju. c/ mjesto primjene istraivanja - tlocrt - fasada Najee promjene u stanu i zgradi odvijaju se na tlocrtima i fasadama stambenih zgrada. To je i razumljivo, jer je utilitarnost svakog stambenog elementa sine qua non. Jo uvijek ima mjesta za naprednije funkcionalno rjeenje stana, a posebice uz upotrebu visoke tehnologije. U ovom pregledu ne bavimo se neprostornim tehnolokim rjeenjima kao to su kompjutorska tehnika, elektroniki ekrani, visoko tehnoloko staklo i slino, ali ih trebamo spomenuti kao nezaobilazne injenice stambenih istraivanja. d/ vrsta istraivanja - realistika - futuristika Velika veina istraivanja su na veem ili manjem stupnju realistika, ali futuristika istraivanja, iako malobrojna, su izuzetno vana. Ona pokreu najvee korake napretka. Iako su nerealna u trenucima nastanaka, u kratkom vremenu postaju vie ili manje realna. Kroz povijest razvoj tipova stanovanja i vrsta stambenih jedinica prvenstveno je imao za cilj funkcionalna poboljavanja pojedinih uvjeta ili zahtjeva korisnika stanita. Prvi zahtjevi i ciljevi stanara bili su bazirani na poboljavanju fizike zatite, kako od atmosferilija, tako i od neprijatelja svih vrsta. Dananji zahtjevi stanara prvenstveno ovise

od imovinskog stanja drutva, a u razvijenim zemljama, u koju se i mi sami ubrajamo, su visoko sofisticirani i vrlo specifini. Na temu stambenih istraivanja objavljene su mnoge knjige, a mi emo se sada posluiti tek nekima od njih. U prvom redu to su knjige Petera Cooka Architecture, Action And Plan i Experimental Architecture. Iako se ove knjige ne bave samo stanovanjem, ono je nezaobilazno i najea tema veine projekata. Navede knjige su arhitektonska klasika i polazni reperi svih dananjih suvremenih istraivanja stanovanja. Futuristika razmiljanja Rona Herona o kompletnom gradu-stroju koji se kree fantastino su razraena i danas predstavljaju inspiraciju mnogim arhitektima. Mnogo vie projekata napravljeno je na temu stroja za stanovanje. Meu najpoznatijima su The House of the Future branog para Alison i Petera Smithsona te svima ve dobro poznata zgrada i danas vie nepostojea zgrada Nagakin Capsule Kishoa Kurokave. Kabine za stanovanje vrhunski su proizvodi znanja iz tehnologije obinih i svemirskih brodova. Da ima mjesta i novim dostignuima antropolokih oblika namjetaja i prostora boravka u stanu pokazuje i primjer mlade austrijske grupe Alleswirdgut koja pokazuje primjer vienamjenskih podova, zidova i stropova. Upravo fantastina rjeenja postignuta su istraivanje oblikovanja stana kroz rotaciju presjeka. Razvojna i realistika istraivanja nam donose najvee koristi, a lako i brzo su primjenjiva. To su prvenstveno tehnika rjeenja koja unapreuju i/li mijenjaju stanovanje. Uglavnom veina je aplicirana na istraivanje tlocrta i fasada stambenih zgrada. Mnoga od njih pokuavaju djelovati na varijabilnost i adaptabilnost stambenog prostora ili na industrijsku proizvodnju ugradbenih i vienamjenskih dijelova stana. Yves Lion i Francois Lecleque predloili su projekt Domus demain u kojemu servisne prostore stana iz unutranjosti stana premjetaju na proelja zgrade. Na prvi pogled apsurdan prijedlog, ipak je vie nego zanimljiv. Njihova interpretacija servisnih prostora omoguava potpuno drugaiji nain ivota na smanjenoj servisnoj, a poveanoj stambenoj povrini. Isto ini i grupa Willem Jan Neutelings, Alex Wall, Xaayer De Geyter & Frank Roodbeen, na natjeaju za stanovanje za olimpijadu u Barceloni. Na temu istraivanja tlocrta dobri su jo primjeri Aranguren Gallegosa, Boudon Michela, Duiker Torrea, Gio Pontia i Steven Holla. Vrlo posebno istraivanje pratimo kod Rue Nishizawa u projektu Moriyama Apartments gdje autor eksperimentira s paviljonskim dijelovima stana. Vanjska veza za dijelove stana vrlo je neobina, a mogua je u uvjetima posebne filozofije, kulture i odgovarajue umjerene klime. Znaajna razmiljanja i velike doprinose ostvarili su mnogi arhitekti unapreujui stambeni blok. vrsti i kruti oblik formiran u 19. stoljeu doivio je brojne odline interpretacije od kojih ovdje gledamo tek neke: Alvaro Siza Vieira u Bouca, Porto, Rue Nishizawa, Ede Apartments, u Japanu i Bernard Tschumi u Pekingu. Istraivanje bloka kao stambene matrice vrlo je zahvalno i neogranieno. Blok je u punom smislu stambena matrica. vrsti vanjski i unutranji perimetri odreuju granice javnog i privatnog koje niti u budunosti nee potpuno nestati. Individualnost korisnika dolazi do izraaja u posebnim oblicima koji pri tome nastaju. Siza razvija low tech blok, a Tschumi high tech, stvarni novi grad iznad grada. To je realizacija futuristike ideje Yone Friedman. Topografska arhitektura stanovanja vrlo je esta suvremena tema. Uobiajena situacija je apliciranje artificijelnog (umjetnog) arhitektonskog prostora na prirodni okoli. Ukopavanje arhitekture stambenog prostora u okoli ili skrivanje volumena nasipavanjem

stvara suprotan efekt. U horizontu dominira priroda, a stanovanje koristi negativni otisak u terenu. Atrij-impluvium je glavni tip topografskih tlocrta. U sklopu topografske teme kao posebna podtema uklapaju se istraivanja Francois Rochea. Kod Maido Houses on eksperimentiranje s odnosom slike prostora i materijala stambene zgrade kroz fasadne stijene koje reflektiraju slike okolia i optiki dematerijaliziraju stambene zgrade. Na kui Barak ideja o integraciji stana i okolia temelji se na izboru materijala i boje. Zelene mree preko kue istovremeno osiguravaju neophodne strehe i sjene, a cijelu arhitekturu skrivaju. Projekti Maido i Barak su najkonkretniji projekti autora koji je poznat po neogranienim futuristikim idejama u istraivanju materijala i oblika. Brojna su razmiljanja o drukijim stanovima i materijalima. Veina ih se temelji na raskidu veza s geometrijskim oblikovanjem i priklanjanje organikim rjeenjima koja imitiraju prirodne oblike. Upotreba plastike pravi je bum u veini futuristikih prijedloga u 20. stoljeu. Vana tema istraivanja su konstruktivna ogranienja u stanovanju. Mali rasponi su znaajni ograniavajui faktor svakog stanovanja. Kada se objedine istraivanja organskih oblika i konstrukcije zgrade dobivaju se fantastini prostorni odnosi koji rezultiraju unikatnim prostorima u svakoj stambenoj jedinici. Najznaajnija razvojna razmiljanja koja utjeu na stanovanje su razmiljanja o rastu i gustoi grada. Mnogi gradovi ve se danas gue, jer su prerasli veliinu mogueg horizontalnog funkcioniranja. Razmiljanja Yone Friedman o megastrukturnom gradu iznad Pariza ukazala su na novi vertikalni smjer prostornih istraivanja. Grupe MVRDV i Plot u najnovije vrijeme predvodnici su futuristikih razmiljanja o vertikalnom, ali horizontalno usloenom gradu. Data town je grad iznad grada gdje su i zemlja i nebo umjetni. To je jedna velika ljudska farma. Gotovo svi futuristiki prijedlozi stambene budunosti temelje se na ignoriranju ili zanemarivanju zemljine sile tee i gravitacije. Na zemlji je teko zamisliti takvu budunost, ali uzimajui u obzir razmiljanja o apsolutnim kataklizmama, onda razmiljanja o podzemnom ili svemirskom gradu percipiraju velike dijelove ovakvog prijedloga. Napretkom konstrukcije stanovanje se odvojilo od terena u visine. Napretkom tehnologije stanovanje je poelo koristiti prostore uronjene u vodu mora. Projekt plutajuih naselja Kenzo Tangea, Tokyo Bay, danas vie nije futuristiki. Danas se grade neogranieno velike plutajue platforme koje zamjenjuju tlo. Nasipavanje bilo ega bilo koje veliine vie nije problem (primjeri Nizozemske, Emirata, ). Danas je veliki stambeni problem klima, a u budunosti e postati jo vei. S jedne strane rast temperature, a s druge strane zagaenost zraka i tla suavaju prostor ljudskog ivota. Arhitekti imaju veliki utjecaj na ljudski okoli. Neogranieno graenje bez cjelovitih naprednih ideja stvara nepovoljan stambeni okoli. Svaka zgrada sama po sebi zagauje okoli. Zato je potrebno pri projektiranju koristiti sva dostupna znanja koliko god je to mogue da se smanji negativni utjecaj na ivotnu sredinu. Zato nabrojimo neke neophodne korake koji tome cilju mogu doprinijeti: - ne graditi stanovanje (i drugo) u netaknutoj prirodi - graditi to je mogue vie koncentrirano radi efikasnijeg rjeavanja problema infrastrukture - graditi to je mogue vie zelenila oko stambenih zgrada - automobilski promet maksimalno rjeavati podzemno

stambene zgrade graditi s tehnologijom energetske neovisnosti i maksimalne utede energije stanovima osiguravati to vie svjetla, sunca i svjeeg zraka koristiti vee konstruktivne raspone napredne tehnologije projektirati to jednostavniju, krau i dostupniju infrastrukturu stambene zgrade projektirati vienamjenske prostore i prostorije velike varijabilnosti i adaptabilnosti stanovanje povezivati s mjestom rada koji ne zagauje i ne utjee negativno na stanovanje (smanjuju se negativni utjecaji transporta) stanove opremati sa to vie ugraenog, a to manje mobilnog namjetaja u okvirima racionalnog ponaanja projektirati to vie individualnosti u stanovima i zgradama istraivati to je mogue vie, a primjenjivati samo potpuno uspjene prijedloge

Na kraju zavrimo optimistiki temu istraivanja. Stanovanje je najvanija projektantska grana danas i bit e dovijeka. Neiscrpne su mogunosti stambenih rjeenja. Mjesta za dobre projekte ima za sve arhitekte na bilo kojem mjestu. Samo se trebamo truditi da u projekt uvijek unesemo neto novo. Ba nikada projekt ne smijemo samo odraditi.
Grafika 1. 2-3. 4. 5. 6. 7. 8-9. 10. 11-12. 13-17. 18. 19-23. 24-27. 28. 29. 30-36. 37-38. 39. 40-41. 42-43. 44. 45-52. 53-55. 56-60. 61-65. 66-68. 69. 70-76. 77. 78-79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89.
prof. mladen joi

Naslov ISTRAIVANJE STANOVANJA Tekst s predavanja Montezumas Castle, Verde Valley_Arizona Ron Heron, Cities Moving Aranguren Gallegos, poprecni tlocrt stana Aranguren Gallegos, uzduni tlocrt stana Boudon Michel Monnot, dinamina pregrada u stanu Duiker Torre, ugraene klizne pregrade pregrada Gio Ponti, single space house for four people Steven Holl, Fukuoka, varijabilni stanovi Alberto Rosselli, Mobile House Kisho Kurokava, kabina u Nagakin Capsule Alison Smithson & Peter Smithson, The House of the Future Alleswirdgut, istraivanje oblikovanja stana presjekom Novi tipovi tlocrta stana Yves Lion & Francois Lecleq, Domus Demain Willem Jan Neutelings, Alex Wall, Xaayer De Geyter & Frank Roodbeen, Apartments for Competition in Barcelona OMA - novi atrijski tip tlocrta stana Actar, eksperimentiranje na stanu s uzdunim zonama Actar, eksperimentiranje na stanu s poprenim zonama OMA, istraivanje dinamike zgrade Rue Nishizawa, Moriyama Apartments, eksperimentiranje s paviljonskim dijelovima stana Alvaro Siza Vieira, Bouca, Porto, eksperimentiranje s blokom Rue Nishizawa, Ede Apartments, eksperimentiranje s blokom Bernard Tschumi, Peking, istraivanje stambene matrice Dominique Jacob & Brendan Macfarlane, Puzzle House Francois Roche, Maido Houses, eksperimentiranje s odnosom slike prostora i materijala stambene zgrade Francois Roche, Barak House, eksperimentiranje s materijalom stambene zgrade Future Systems, Wales, topografsko stanovanje N55, mikro stan N55, Spaceframe, Floating Platform Richard Horden, Peak Lab, ekperimentiranje s mjestom i oblikom volumena Shuhei Endo, Springtecture A, Aomori, Japan, ekperimentiranje s oblikom volumena Rober Bruno, Texas, eksperimentiranje s fasadnom opnom Rober Bruno, Texas, eksperimentiranje s materijalom i oblikom Buckminster Fuller, lagani toranj, eksperimentiranje s konstrukcijom London, Toranj 1500, eksperimentiranje s oblikom stambenog volumena Francois Roche & Stephanie Lavaux, Fractal City, La Defanse, eksperimentiranje s tehnologijom energetske neovisnosti Jos Weber, Yona Friedman & Peter Cook, grad budunosti Yona Friedman, City Over Paris

90. Kenzo Tange, Tokyo Bay, stanovanje budunosti, plutajua naselja 91-93. Manuel Gausa, topografsko stanovanje 94. Toyo Ito, Blue Moon, eksperimentiranje s fasadom 95-97. Shigeru Ban, Curtain Wall House, eksperimentiranje s fasadom 98. Greg Lynn, Embryologic Space 99. Plot, Hysociaty, Piramide 100-101.Mvrdv, Data Town 102. Peter Cook, Architecture, Action and Plan 103. Peter Cook, Experimental Architecture 104. Frederic Migayrou & Marie Ange Brayer, Archilab 105. Susanna Ferrini, Casa 2021, New Motion 106. Gustau Gili Galfetti, Model Apartments, Experimental Domestic Cells 107. Bernard Tschumi, Event Cities 1-3 108. Tekst s predavanja