UINCI GRAEVINSKIH STROJEVA

Za ekonimian rad strojeva potrebno je prethodno dobro organizirati i isplanirati njihovo koritenje. Da bi se to moglo, treba poznavati njihov satni uinak u konkretnim, realnim radnim uvjetima i uzeti u obzir period njihovog djelovanja na gradilitu. Praktini, planski uinak dobiva se korekcijom teorijskog uinka s nizom ovdje opisanih, za svaki stroj specifinih koeficjenata. Teoretski uinak izraunava se prema dva osnovna, vrlo jednostavna izraza, ovisno da li se radi o strojevima s ciklinim ili kontinuiranim djelovanjem. O poluenom uinku izravno ovise direktni trokovi i trajanje radova.
napisao: mr.sc. Drislav Vidakovi,d.i.g., vii predava, Graevinski fakultet Osijek

Planiranje rada strojeva

Radovi svih uesnika u procesu graenja trebaju biti u to veoj mjeri usklaeni. To je posebno vano za strojeve koji imaju visoke trokove sata rada, pa i samog zadravanja na gradilitu bez aktivnog djelovanja. Da bi izvoenje radova bilo ekonomino potrebna je kvalitetna priprema, u koju je obvezno ukljuena analiza predvidljivih situacija izvedbe i dinamiko planiranje. Plan koritenja strojeva treba biti to ravnomjerniji, sa to manje prekida i bez prelaenja njihovog maksimalno raspoloivog broja. Prekomjerne, vrne potrebe sigurno e se donekle moi sniziti odreenim mjerama in situ, prilikom izvedbe (npr. produenjem radnog vremena), ali mogunosti tih intervencija su ograniene i nezamjenjiva je uloga razrade problema tijekom pripreme, u okviru projekta organizacije graenja (POG-a). Osnov za izbor optimalne tehnologije i planiranje vrmena, kao i izraun cijene izvoenja radova, poznavanje je uinka angairane mehanizacije. Ljudska radna snaga koja radi uz strojeve u pravilu se prilagoava mogunostima strojeva, pa njihovi uinci odreuju tzv. propusnu mo proizvodnog tehnolokog sustava.

Pojam kapaciteta i uinaka graevinskih strojeva

Uinak, kapacitet, efikasnost i produktivnost pojmovi su vrlo bliskog znaenja, a veline su im direktno povezane. Produktivnost se openito tumai kao mogunost proizvodnje, proizvodnost, stvaralaaka snaga, izdanost, ali i kao istoznanica za kapacitet. Efikasnost opisuje djelotvornost, uspjenost, snagu i maksimalnu sposobnost. Moda u praksi i najee spominjan pojam, kapacitet, isto tako znai sposobnost izvrenja uinka, ali i nosivost, prostorni sadraj (npr. zapremnina rezervoara, bubnja, lopate, koare, silosa i dr.) i maksimalnu mogunost produkcije. Jedno od znaenja kapaciteta podudara se s pojmom uinka, koji je za problematiku strojnog rada ipak najprecizniji i najispravniji. Uinak jednog ili vie strojeva moe se definirati kao koliina kvalitetom zadovoljavajueg rada, odnosno proizvoda, izraena u adekvatnim mjernim jedinicama (m3, m2, m, kom, t), koja se obavi u nekom jedininom vremenu. Uinci mogu biti razliiti po vremenskoj jedinici u kojoj je iskazana koliina rada (sat, radna smjena, dan, mjesec i dr.), ali obino ju je najpogodnije izraziti po satu, pa je onda rije o satnom uinku (mj.jed./ h). Jasno, vea efikasnosti i produktivnost, bilo strojeva ili postrojenja, bilo pogona ili gradilita, iziskuje njihov vei kapacitet, odnosno uinak. Uinak se moe sagledavati kroz nekoliko kategorija, odnosno s razliitih gledita.

Temeljni tehniki, tzv. teorijski uinak (Ut) proizlazi iz konstruktivnih svojstava stroja, kao to je snaga motora, brzina pri radu i veliina osnovnih radnih dijelova -zahvatnih alata (q) i radnom zadatku koji izvodi (jer veina strojeva moe obavljati razliite vrste radnih zadataka). Taj uinak i zna biti naveden u pripadnoj tehnikoj dokumentaciji. No on se zapravo moe postii samo s novim strojem, u nekim gotovo idealnim uvjetima i za krae vrijeme rada, u pravilu za jedan sat djelovanja. Istog su znaenja i nazivni i osnovni instalirani uinak o kojima se obino govori kada je u pitanju sloena mehanizacija, odnosno razliita graevinska postrojenja, kao to su drobilane, betonare, asfaltne baze i dr. Dakle, problem je u realnom predvianju uinka strojeva na konkretnim planiranim zadacima. Tek e ta vrijednost imati pravi upotrebni znaaj. Planski ili radni, tzv. praktini uinak (Up) s jedne strane ovisi o tehnikim karakteristikama svakog pojedinog stroja i aktivnosti koju obavlja (teorijskom uinku), ali isto tako i od razliitih specifinosti svakog gradilita, odnosno uvjeta radnog mjesta izvoenja pojedinih aktivnosti. Pomou planskog uinka moe se izraunati potebno vrijeme (T) za strojno obavljanje predviene koliine rada (Q) kod svih aktivnosti gdje je stroj kljuni resurs: Q[mj. jed .] Q [mj. jed .] ili T [rad . dana ] = n . T [h] = n mj. jed . x nrs rad .sati U p U p [mj. jed / h] dan h

Opis aktivnosti Priprema gradilita Skidanje humusa d=0,25m iroki iskop u tlu III ktg. do dubine 4,0m Iskop za trakaste temelje dubine 0,60m Ugradba tucanike podloge ispod betona Betoniranje trakastih temelja

Mjer. T r a j a n j e u rad. danima (8 rad.sati/dan) Koliina jedin. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 paual 1400 2400 160 67 93 m2 m3 m3 m3 m3
1 GREJDER s Up=200m2/h (1400/200 x 8=0,88 dana; R=14,3%) 1 BAG.s Up=40m3/h -6dana + 1 BAG.s Up=15m3/h -5dana (R=5%) 1 BAGER s Up=15m3/h (160/15 x 8=1,33 dana; R=50%)

Osim za deterministiko odreivanje trajanja radova (aktivnosti) planski uinak se na osnovi iste formule koristi za proraun koliine rada koju stroj(evi) moe odraditi u nekom odreenom vremenskom roku, kao i potreban broj planiranih strojeva da se to uini u zadanom roku. Prilikom planiranja, na temelju projektom zadanih veliina (koliina) i definiranog roka u kojem je potrebno realizirati aktivnost razmatra se potrebni ili zahtjevani uinak (Uz).

Uz =

zahtjev. kolicina zahtjev. trajanje

Tome mora odgovarati praktini uinak planiranog stroja, odnosno zbroj planskih uinaka n strojeva koji e svi zajedno raditi na izvrenju aktivnosti: U z =

Treba imati u vidu da uinak pojedinih strojeva koji rade povezano u grupi nee uvijek biti kao u sluaju kada bi isti zadatak obavljali zasebno, ve moe doi do dodatnih gubitaka vremena (npr. uslijed ekanja u redu i dr.). Zbog vee sigurnosti da e posao biti obavljen ui planiranom roku u zahtjevani uinak se esto obraunava i rezerva u uinku, ovisno o uvjetima rada (kod povoljnih uvjeta 10%, u prosjenim uvjetima 15%, a kada su predvieni nepovoljni uvjeti 25%). Obzirom na razliite situacije i tehnike performanse ima smisla govoriti i o maksimalno moguem, kao i minimalnom uinku, a ovisno o riziku o optimistinom, prema ekonomskim pokazateljima opet o isplativom uinku itd.

Nakon ekspolatacije stroja i obavljenog rada moe se govoriti o ostvarenom (Uo), odnosno mjerenom uinku. Ostvareni uinak je u graditeljstvu uvijek varijabilna veliina, jer se uvjeti u kojima se rad odvija tijekom vremena mijenjaju, kao to se razlikuju i na razliiitm gradilitima, odnosno graevinskim projektima. U 0 =

realiziran . kolicina a st varno utroeno vrijeme

Uinak mjeren pri tvornikom ispitivanju proizvoaa strojeva naziva se konstrukcijski uinak (daje se u prospektima i popratnoj dokumentaciji). On je postignut u idealnim uvjetima i u kratkom vremenu djelovanja (ispod sata), tako da mu je vrijednost vea i od satnog teorijskog uinka. Praktini uinak je u pravilu znatno manji od teorijskog (esto ispod 50% njegove veliine), a trebao bi biti to blii ostvarenom uinku. Stoga se prema potrebi moe korigirati i prilikom realizacije radova, ali samo ako postoji interna kontrola s povratnim tijekom informacija . Graevinski normativ (GN) vremena propisuje normativ sate (NS) za odreeni tip stroja kada radi na opisanoj aktivnosti, to je oito obrnuto proporcionalna vrijednost od planskog 1 = satnog uinka: NS h . mj. jed . mj. jed . Up h Pozicije normativa definiraju pojedine uvjete rada (npr. kategoriju i vlanost zemlje, udaljenost guranja kod dozera i sl.), a sve ostale okolnosti uzete su kao u praksi prosjene. Graevinski normativi za strojni rad, odnosno planski uinak strojeva obraunava se i pri usklaivanju rada strojeva (povezanih u tehnolokom lancu) i za proraun trokova strojnog rada.

Za neke paualne procjene dobro mogu posluiti iskustvene veliine planskog uinka (prema mjerenim uincima), ali zbog posebnosti realizacije svakog graevinskog projekta, za ozbiljnije, izvedbene planove potrebno ih je svaki puta ponovo provjeriti kroz proraun. Metodologija jednog takvog, inenjerskog prorauna objanjena je u sljedeim poglavljima. U njemu se kao elementi koriste tehniki i iskustveni podaci iz razliitih izvora. Postojei opi normativi za strojne radove dijelom su zastarjeli, manjkavi i katkad nedovoljno precizni, a izvoditeljske tvrtke nisu ba sklone davati podatke o svojoj proizvodnji u javnost, ve ih esto uvaju kao neku vrstu poslovne tajne.

Ciklini i kontinuirani rad strojeva

Strojevi se openito mogu podijeliti na one koji imaju kontinuirano (neprekidno) djelovanje i one s periodinim (prekidnim), tj. ciklinim radom, koji posao obavljaju u ciklusima. Upravo takva je veina strojeva koji se smatraju standardnom graevinskom mehanizacijom. Strojevi s ciklinim djelovanjem rad obavljaju uzastopnim ponavljanjem priblino istih ciklusa koje sainjavaju radnje i pokreti u nizu, uvijek istim redom. Jedan ciklus rada uvijek obuhvaa sve radne operacije u cilju izvrenja osnovnog zadatka (koristan rad) i vraanje u poetni poloaj (prazan hod), tj. stanje koje prethodi zapoinjanju novog, istovjetnog radnog ciklusa. Za neke su strojeve (npr. neki tipovi bagera i utovarivaa) podaci o trajanju ciklusa (TC) izmjereni i statistiki obraeni u idealnim, srednjim ili nekim drugim definiranim uvjetima odvijanja, pa su u strunoj literaturi dostupne tablice s njihovim prosjenim veliinama. Dane vrijednosti se razlikuju ovisno od preciziranih uvjeta u kojima su postignute, no svejedno ih je za odreivanje planskih uinaka potrebno dodatno korigirati prema svim ostalim praktinim okolnostima, pa se uzima da spadaju u kategoriju teoretskih vrijednosti. U graevinskim normativima za strojne radove navode se vremena radnog ciklusa hidraulinog bagera s eonom lopatom, pri kutu okreta od 90o kod istovara, to je prikazano na sljedeem grafikonu.
Tc (sec)
40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20

teki (tvrdi) iskop

srednje teki (do srednje tvrdi) iskop laki iskop

0,38 0,30

0,57

0,75

0,95

1,15

1,53

1,91

2,30

3,06 q (m3)

ZAPREMNI NA EONE LOPATE BAGERA

Kada je potrebno oitati trajanje ciklusa za veliinu lopate koja se nalazi izmeu veliina koje imaju tono navedene vrijednosti u tablici ili grafikonu s kojega je teko tono oitati meuvrijednosti, traeno trajanje se dobiva interpoliranjem. Npr. pri srednje tekom iskopu za lopatu q =2,00 m3, koja je izmeu lopate 1,91 m3 koja ima TC=29 s i lopate 2,30 m3 koja ima TC=32 s, izraunava se: TC = 29 s + (2,00 1,91) m3 x (32 29 ) s / (2,30 1,91) m3 = 29,00 s + 0,09 m3 x 7,69 s /m3 = 29,69 s

Trajanje jednog ciklusa rada bagera ide najvie do jedne minute to ovisi o tipu i obujmu lopate kojom se radnja obavlja. Kada se u jednakim uvjetima radi s povlanom (skrejperskom) lopatom ciklusi su za 20 65% dui nego kod koritenja bagera s eonom (visinskom) lopatom iste zapremnine, ali koja ima manji otpor pri kopanju. Zato im i uinci bivaju vei prosjeno za oko 20%. Prilikom iskopa dubinskom lopatom, koji se izvodi ispod razine na kojoj stoji bager, ciklusi koje daju proizvoai strojeva (Komatsu) su znatno krai (cca 30%) od ovdje navedenih za rad iznad razine na kojoj stoji bager s eonom lopatom iste zapremnine. Zanimljivo je da opi normativi (iz vremena SFRJ) ipak gotovo za sve sluajeve irokog iskopa bagerom s eonom lopatom predviaju kraa vremena tj. vee uinke (i do 43%) nego pri upotrebi dubinske lopate. Samo u rjeim sluajevima (kod bagera s najjaim pogonom i za rad u vlanoj zemlji III ktg.) potrebni NS su izjednaeni ili neto manji (do 12%) kod rada s dubinskom lopatom. U naelu, bageri s dubinskom lopatom u praksi imaju manji uinak od onih s eonom lopatom iste zapremnine, jer pri utovaru u transportno vozilo dosta rasipavaju materijal. U tablici iz prirunika tvrtke Komatsu, jednog od najpoznatijih proizvoaa graevinske mehanizacije, dana su trajanja ciklusa utovarivaa pri utovaru, ovisno o granicama u kojima se nalazi veliina lopate.
Obiljeja utovara laki prosjeni razmjerno teki teki Zapremnina utovarne lopate (q ) u m3 do 3,0 od 3,1 do 5,0 preko 5,1 Trajanje ciklusa ( TC ) u minutama 0,45 0,55 0,65 0,55 0,65 0,70 0,70 0,70 0,75 0,75 0,75 0,80

Laki utovar se odnosi na rad s uglavnom suhim i sitnijim rastreenim materijalima (pijesak, sitni ljunak, pijeskovita ilovaa, rastresiti suha obina zemlja itd). Prosjeni utovar obuhvaa tvra gradiva (krupni ljunak, suha i manje vlana ilovaa, zbijena zemlja, neke vrste mekih tronih stijena i sl.). Pod razmjerno tekim utovarom podrazujevaju se stijene koje se lako miniraju (npr. vapnenac), a pod tekim utovarom minirana stijena u blokovima ili ploama, kao i takva stijena pomijeana s drugim sitnijim gradivima, te slabo minirani pijeenjaci i konglomerati, zatim i tvrde ili plastine ilovae i gline i sl. U sluaju kada se ne moe posluiti s takvim iskustvenim podacima, a to je uglavnom kod strojeva koji imaju dugotrajnije cikluse s u veoj mjeri zastupljenim transportima, trajanje ciklusa moe se dobiti zbrajanjem prosjenih vremenena obavljanja svih potrebnih operacija (ti): TC =

t
i =1

i =n

U ciklusu sadrane operacije karakteristine su za svaku pojedinu vrstu stroja, a ovise i o samom radnom zadatku, pa i nainu kako se izvrava. Kod dozera se trajanje ciklusa ( TCD ) sastoji od vremena iskopa (ti), guranja (tg), razastiranja, odnosno odlaganja ili planiranja (to) i vremena povratka (tp), te jo i manevriranja, odnosno namjetanja (tm):

TCD = ti + t g + to + t p + tm x 2
Brzine pri svladavanju pojedinih operacija se razlikuju, pa se njihova trajanja dobivaju dijeljenjem duina pojedinih dionica (li, lg, lo, i lp=li+lg+lo) s prosjenim brzinama koje se na

njima postiu (najee vi = do 3 km/h, vg = 3 6 km/h, vo = 6 9 km/h, vp = do 12 km/h). Tako vrijedi: TCD = i =

l (l + l + l ) li l + g + o + i g o + tm x 2 . vi vg vo vp

Udaljenost guranja zadana je radnim zadatkom, a do duina dionica iskopa i odlaganja zemlje u jednom ciklusu odreuje se izjednaavanjem koliine koja se odrauje po ciklusu (qD reduciran obzirom na rastresitost i punjenje, odnosno koliinu ispred noa) s volumenom sloja koji se kopa (irina noa x debljina iskopa x li) i sloja odlaganja (irina noa x debljina sloja odlaganja x lodl).

Izraz za radni ciklus skrejpera ( TCS ) je gotovo identian, samo se tu ne radi o guranju, ve prevoenju iskopa. Vrijeme iskopa skrejpera odgovara vremenu (samo)punjenja njegovog sanduka, za koje se moe pretpostaviti da e biti izmeu 0,5 min (za jako povoljne prilike) i 1,0 min (u nepovoljnim sluaju), a u prosjenoj situaciji 0,6 min. Vrijeme odlaganja je 0,41,1 min, odnosno 0,6 min u prosjenim uvjetima. Tv Za transportna vozila (kiperi, damperi, automjealice i dr.) vrijeme jednog ciklusa ( TC ) je zbroj vremena utovara (tut), vonje punog (tvpun) vozila u odlasku i praznog (tvpraz) u povratku, s eventualnim, predvidivim zadravanjima na putu (tzv), te istovara (tis) i ukupnog trajanja svih manevara (tm):

TCTv = tut + ( tvpun + tvpraz + t zv ) + tis +

Trajanje utovara proporcionalno je zapremnini (kapacitetu) sanduka ili koa ili bubnja transportnog vozila (q), reguliranoj s koeficjentom koji uzima u obzir prosjeni nivo njegovog punjenja (kpu), a obrnuto razmjerno s veliinom planskog uinka utovarnog sredstva (UpUs). Isto se moe iskazati i kao umnoak trajanja jednog ciklusa stroja za utovar (TCUs) i broja tih cilkusa potrebnih da se napuni vozilo (nCUs), a moe se raunati i kao umnoak kapaciteta vozila i brzine utovara (npr. min/m3). Trajanje istovara moe se odrediti i kao umnoak kapaciteta i brzine istovara, a u nekim sluajevima ovisi o uinku stroja koji prima istovareni materijal (npr. betonska pumpa u iji se prijemni ko istovara automjealica), pa je: t is =

q x k pu . PRIM Up

Punjenje bubnja automjealice moe se obaviti za 30 90 s/m3 betona, to znai da je Up pri punjenju 40 -120 m3/h, a istovar za oko 120 s/m3 (ili neto vie), iz ega proizlazi da je Up pri pranjenju do 30 m3/h (=3600/120).

Vrijeme vonje je omjer udaljenosti (l) koja se prelazi u odlasku i na povratku i prosjene brzine vonje (vpun, vpraz), gdje se moe uvrstiti i srednja brzina od punog i praznog vozila (vsr):

Tv C

qTv x k pu U
Us p

l l l Us + + + t zv + tis + t man = nCUs x TC + x2 t zv + tis + t m Na v v sr pun v praz

brzinu vozila, osim vune snage, tj. snage motora i teine tereta, utjecaja ima i put kretanja duina dionice, stanje povrine prometnice, njen nagib, nadmorska visina, kao i temperatura zraka (razrjeeni zrak oteava rad na kompresiji, odnosno umanjuje snagu motora). Nominalna snaga motora odreena je za nadmorsku visinu od 0 m i temperaturu zraka 150C, a ovisno o stvarnim uvjetima to moe biti do 28,8% manje ili do 6,2% vie. Brzina vozila moe se oitati iz krivulje radnih performanci (tzv. vuni paso) vozila, u odnosu na masu vizila i tereta, otpore kotrljanja i uspona i vunu silu. Mogue zadravanje u vonji uraunava se paualno, najjednostavnije kao odreeni postotak njenog trajanja. Vrijeme pranjenja sanduka samoistovarnih vozila najee je od 0,5 do 0,7 min (maksim. 3 min), a vrijeme manevara od 0,3 do 0,5 min (maksim. 5 min). Trajanje ciklusa dizalica ( TCDiz ) openito se moe prikazati kao zbroj vremena manipulacija teretom prilikom njegovog utovara, tj. punjenja posude ili kvaenja (tut), i istovara ili otputanja (tit), zatim dizanja tereta (tdt), okretanja strijele dizalice s teretom (tot), horizontalnog prijenosa tereta po strijeli (makom) (tht), sputanja tereta do mjesta istovara (tst), te povratnog kretanja bez tereta: dizanja (tdp =tst), kretanja make po strijeli (thp =tht), okreta dizalice (top =tot) i sputanja na mjesto ponovnog utovara (tsp =tdt): TCDiz = tut + tdt + tot + tht + t st + tit + t dp + top + thp + t sp . Izraz se moe skratiti ako se pretpostavi da su kretnje dizalice sa i bez tereta priblino iste brzine tj. trajanja: TCDiz = tm + ( td + t s + to + th ) x 2 Vrijeme kvaenja (privezivanja) tereta kree se od 0,65 do 2,0 min, a otputanja (odvezivanja) od 0,5 do 1,0 min. Vrijeme punjenja posude za beton (rakete ili kible) orijentacijski se moe uzeti od 1,0 do 1,5 min. Isipavanje betona iz posude traje od 0,5 min (u povoljnom sluaju kada se istovara neposredno ispod posude u dovoljno iroki prostor) do 0,8 min (prilikom bonog pranjenja u skueni prostor). Brzina okretanja toranjskih dizalica je 0,7 1,2 o/min. Brzina vertikalnog prijenosa je 10 60 m/min, a kod velikih dizalica i do 130 m/min. U tim rasponima kree se i dizanje i sputanje tereta kod dizalica s kosom strijelom. Brzina make je 10 60 m/min, (kod velikih dizalica do 85 m/min), a pokretanja tornja po kolosjeku 10 50 m/min. Kod dizalica se moe postii djelomino ili potpuno preklapanje nekih radnji, i onda se u izraun ciklusa od istovremenih operacija uvrtavaju one koje su dueg trajanja (uvijek se uzima due vrijeme da bi se u proraunu bilo na strani sigurnosti). Oekivani broj ciklusa toranjskih dizalica je 10 30 na sat, ovisno o visini graenja i krajnjem dohvatu dizalice ( TCDiz = 2,0 min na +/- 0,00 kod dohvata do 20; 3,5 min na +30,0 m visine kod dohvata do 45 m; 5,5 min na +60,0 m visine i dohvata do 85 m).

Jasno da radnje koje su ukljuene u ciklus ovise o konstrukciji i tehnikim performansama dizalice, te konkretnoj radnoj situaciji, bez ijeg se poznavanja niti ne moe tonijie predvidjeti uinak za odreenu aktivnost. Za sve strojeve je pravilo da je prije prorauna potrebno postaviti shemu izvrenja radnog zadatka.

Kod ciklinih mjealica za beton ili mort ciklus ukljuuje punjenje mjealice potrebnim komponentama (tut), propisano vrijeme mijeanja (tmj) i istovar spravljenog betona (ili morta) iz bubnja (tis), pa se prema tome moe pisati: TCMj = tut + tmj + tis Trajanje pojedinih operacija uvelike ovisi o tipu mjealice, od zapremnine bubnja do naina mjeanja, te utovara i istovara, ali okvirno se moe pretpostaviti da e vrijeme utovara biti od 10 do 30 s, vrijeme istovara 15 do 30 s, a trajanje mijeanja 50 do 150 s. Kod suvremenih betonara (s preturnom mjealicom) cijeli ciklus obino iznosi 2,0 do 3,0 min, a kod manjih, ne tako dobro opremljenih mjealica to je najee po 1,0 do 1,5 minutu due.

Za vibratore je znano da obrada betona na jednom mjestu obino ne traje due od 1,0 min, a tome u ciklusu pervibratora treba pridodati i vrijeme premjetanja na novo mjesto vibriranja, za to se odvaja oko 10 s. I utovar i manipulacija raznog komadnog tereta odvija se u ciklusima, pa to npr. kod viliara (u primjeni uglavnom u pogonima i proizvodnji graevinskog materijala) traje izmeu 40 i 70 s (naginjanje i ponovno ispravljanje kraka, zahvat tereta i poslije njegov istovar, dva zaokreta do 1800 i promjena brzina) plus vrijeme dizanja tereta i sputanja vilice (do 2 x 20 s) i vrijeme iste vonje (do maksim. 20 -30 km/h).

Proraun teorijskog uinka

Prvi korak u dolaenju do praktinog uinka je odreivanje teorijskog uinka. Kada njegova veliina nije poznata iz tehnike dokumentacije, kataloga proizvoaa ili opih ili internih normativa, kao i ako se ele provjeriti neki podaci, moe se posluiti vrlo transparentnim, nainom prorauna, uz koritenje samo najjednostavnijih matematikih operacija. Openito, teorijski uinak za sve strojeve s periodinim radom moe se deterministiki

mj. jed . izraunati prema: U t

= nc q , vr . j . vr. jed .

gdje je q zapremnina osnovnog

radnog dijela stroja (lopata ili korpa, no, tj. materijal ispred njega, sanduk, ko, posuda, bubanj i dr.), odnosno teorijska koliina po jednom ciklusu, a nc/vr.j. predstavlja broj ciklusa koje stroj napravi u jednoj vremenskoj jedinici uinka (kod satnog uinka nc/h). Kod dozera q oznaava obujam materijala (zemlja, minirani kamen i dr.) koji on kopa i gura pred sobom, pa se aproksimativno pretpostavlja prema visini (hn) i irini (bn) koritenog 2 noa: q D m3 = 50 do 100% od hn x bn .

[ ]

Pri proraunu uinka toranjskih dizalica q , osim to moe predstavljati zapremninu ili teinu Tdiz tereta koji se planira prenositi, moe biti uvrten i kao maksimalna mogua vrijednost ( qmax ), to je onda razlika masa maksimalnog korisnog tereta i opreme za njegov prihvat (qopr). Masa maksimalnog korisnog tereta proizlazi iz za svaku dizalicu konstantnog momenta nosivosti (MN) i najvee udaljenosti dohvata njene ruke (lmax), a na to se obraunava i faktor sigurnosti (fs = 1,05 -ako je dizalica pri radu usidrena ili fs = 4,00 -ako se s teretom kree po tranicama). Tako
Tdiz se moe pisati da je qmax [t ] =

Tdiz

M N [tm] qopr [t ] . lmax [m] x f s

Ako se radi o satnom uinku s proizvodnjom mjerljivom u prostornim metrima, to najee i jeste sluaj, moe se primjeniti izraz:
3 Ut m

[ h ]=

3600 q m3 TC [sec]

[ ]

, gdje je TC trajanje ciklusa (umjesto 3600 uvrtava se 60 u

sluaju da je TC uvrteno u minutama, a 1 ako je u satima). Kada je pogodnije da uinak bude iskazan u teinskim jedinicama na sat, potrebno je samo prethodno izraunati uinak u m3/h pomnoiti sa zapremninskom teinom materijala () s kojim se manipulira (u veini sluajeva u rastresitom stanju):

U t

[ h]= U [m h ] [ t m ] .
3 3

Ovaj nain prorauna u principu je isti za po konstrukciji i namjeni sasvim razliite strojeve. Tako se i uinak toranjske dizalice, bilo kojeg krana i lifta, kao i betonske mjealice, odreuje prema istoj formuli kao i bager, dozer, kiper ili svaki drugi stroj koji radi u ciklusima. Zato slino vrijedi i za pervibratore (radijusa djelovanja R, koji obrauju betonski sloj debljine
3 d): U tPv m

[ h ]=

3600 TC
Pv

[sec]

2 x R 2 m 2 x d [m] ,
vibratori

[ ]

povrinski

U tOv m

[ h ]=
3

oplatni

3600 F m 2 x d [m] . Ov TC [sec]

[ ]

(konstruktivne

povrine

F)

raunaju

se

prema:

Za sve strojeve koji imaju kontinuirani rad teorijski uinak mora se odrediti na neto drugaiji nain, mada se u biti radi o svoenju na iste osnovne parametre. Uinak sloenijih, samohodnih strojeva (npr. razliiti strojevi za izvedbu kolnikih konstrukcija) izravno proizlazi iz njihove radne brzine kretanja (v) i gabaritnih dimenzija, odnosno povrine poprenog presjeka graevinske konstrukcije (F) koju izvode u jednom prolazu:

[ s] , ]. odnosno: U [ t ] = 3600 x F [m ] v[m ] x [ t h s m

3 Ut m

[ h ]=

3600 x F m 2 x v m

[ ]

Isti izraz primjenjiv je npr. i za transportne trake, samo ondje F predstavlja prosjenu (aproksimativnu) povrinu poprenog presjeka materijala koji se na njima prenosi. Uinak mlinova za usitnjavanje agregata s valjcima takoer se moe dobiti iz brzine, u ovom sluaju okretanja valjaka (vo), i povrine koju ini razmak izmeu njih (d) i irina valjka (bv):
3 U tMv m

[ h ]=

3600 x bv [m] x d [m] x vo m

[ s] .

Kod strojeva koji se kreu (voze) tijekom rada njihova radna brzina (v) mnoi s povrinom, pa je to kod valjaka za zbijanje zemlje umnoak debljine zbijenog sloja (hz), to je cca. 65% visine nasutog sloja, i irine valjka (bv) umanjene za irinu preklapanja (bpr) povrina njegovih prijelaza po obraivanom terenu:
3 U m V t

[ h ]=

1000 x v km

[ h] x( b [m] b
v

pr

[m] )

x hz [m]

broj prolaza

Brzina valjanja obino se kree od 1,5 do 2,5 km/h, a kod i jeeva vie (4 10 km/h).

Neki strojevi neke poslove obavljaju kontinuiranim radom, a neke druge bi se moglo gledati i kroz cikluse, ali zbog izraene neujednaenosti tih ciklusa pogodnije ih je raunati kao strojeve s kontinuiranim radom. Tako vrlo slian izraz odgovara i za grejdere (s noem irine bng), kod kojih se uinak najee izraunava u m2/h:
2 U m G t

[ h ]=

1000 x v km

[ h ] x( b

ng

[m] b pr [m] )

broj prolaza

Grejderi se mogu koristiti za razliite poslove, pa se prema tome i brzine razlikuju, ali za graevinske radove je to najee od 1,5 km/h (izrada jaraka) do 6,0 km/h (samo poravnavanje moe biti i 10 km/h). Potreban broj prolaza za kvalitetno obavljanje zadatka je primjerice 1 - 2 puta za razastiranje zemlje, a 3 - 5 puta za planiranje. Satni uinak strojeva koji posao obavljaju s vjedricama, posudicama ili lopaticama (bagera i utovarivaa vjedriara, srodnih im rovokopaa, elevatora, pa i uspinjaa) izraunava se pomou pojedinane zapremnine vjedrice, tj. koare kod uspinjae (q), njihove brzine kretanja (v) po nosau (strijela, kota, traka, ue, ovisno ve o stroju) i razmaka izmeu njih (d):
3 Ut m

[ h ]=

3600 x q m

[ ] x d [ms]
3

vm

[ ].

Do teorijskog uinka klipnih betonskih pumpi, koje beton transportiraju potiskivanjem kroz cijevi, moe se doi preko brzine klipa tj. broja njegovih hodova u minuti (nhk) i volumena radnog cilindra (Vc):
3 U tBp m

UtBp

[ h ] = 60 x V [m ] x n [1min] ili prema radnoj duini klipa pumpe (l ): [m h ] = 0,02649 x l [m] x n [1min] (izvedena formula u krajnjem obliku za primjenu)
3 c hk

hk

ploasti zatvara na poetku cijevn. voda

ploasti zatvara koso poloen ispod silosa za beton

Postavljeni su neto manje i vie sloeni obrasci i za proraun nekih drugih strojeva, ali za potrebe prakse najee ima smisla samo raunati uinak ciklinih standardnih graevinskih strojeva. Meu njima su najzastupljeniji strojevi za zemljane radove, te neke dizalice i transportna vozila. Postojea literatura za ovo podruje isto se primarno bavi upravo parametrima i metodom prorauna za tu mehanizaciju.

Praktini uinak drugih strojeva uglavnom se odreuje korekcijom poznate veliine nazivnog ili instaliranog uinka.

Koeficjenti za odreivanje planskog (praktinog) uinka

U bogato opremljenim prospektima daje se mnotvo atraktivnih ilustracija i tehnikih podataka, ali najee se zaobilaze oni vezani za uinke. Pogotovo se teko dolazi do vrijednosti za praktini uinak, a i dostupne veliine znaju biti vrlo upitne (preoptimistine ili bez opisa vanih uvjeta rada). Uinci izraunati prema podacima iz razliitih izvora (razliiti uvjeti rada pri mjerenju) mogu jako varirati. Istraivanja za neke strojeve pokazala su da ta odstupanja znaju biti preko 50%. To biva i zbog razliitog, ponekad presubjektivnog vrednovanja utjecaja uvjeta rada. Naravno, nimalo ne iznenauje da vee uinke strojeva predviaju ba njihovi proizvoai (velike tvrtke imaju i svoje metodologije prorauna), a njihovi korisnici i nezavisni autori dolaze do znatno umjerenijih rezultata. Koeficjenti korekcije umanjuju teorijski uinak, svodei ga na praktini u planom pretpostavljenim prilikama odvijana strojnog rada (svi su bezdimenzionalni!):

U p = U t x ki .
Jedinstveni koeficjent ispravke (ki) umnoak je niza korekcijskih koeficjenata, odnosno podkoeficjenata: k i = k i 1 x k i 2 x ...k i k x ...k i ( n 1) x k i n . Koeficjenti naelno mogu biti opeg karaktera ili posebni. Opim koeficjentima korekcije teorijskog uinka smatraju se oni koji su isti su za sve strojeve koji rade u okviru nekog tehnolokog procesa ili gradilita, dok su posebni, u naelu, za razliite vrste graevinskih strojeva drugaijeg sastava, pa i prosjenih vrijednosti. Koeficjenti se odreuju na bazi analize planiranih okolnosti izvedbe, a trebaju obuhvatiti sve relevantne pretpostavke koje bi mogle utjecati na konano polueni uinak. Uz prethodno ve naglaenu rastresitost materijala i trajanje koritenja strojeva, svakako treba voditi rauna o: - gubicima radnog vremena prilikom strojnog rada (tehnoloki, radni, zbog klime i dr.), - ukupnom stanju organizacije gradilita i upravljanje graenjem, - starosti i tehnikom odravanje stroja (zapravo ouvanost), - karakteristikama radnog prostora vanim za rad stroja - vrsti i stanju materijala s kojim se radi (vlanost, ljepljivost, tvrdoa), - putanji kretanja stroja u radnom ciklusu, - odnosu s drugim strojevima (resursima) s kojima im je rad povezan (konstelacija), - umjenosti rukovatelja strojem itd. Ove brojne imbenike u uobiajenom postupku prorauna uinka za tzv. standardne graevinske strojeve opisuju i vrednuju sljedei koeficjenti:

Koeficjent
-iskoritenja radnog vremena -organizacije rada strojeva na gradilitu -dotrajalosti stroja

za strojeve

raspon vrijedn.
od 0,75 (slabo) do

prosj. vrijedn. 0,84 (dobro

koritenje vrem.) od 0,70 do 0,80 (prosjeni uvjeti rada)

krv kog kds krp kvm

s v i strojevi s v i strojevi
(na gradilitu)

0,92 (odlino)
od 0,50 (nezadovoljav.) do

0,83 (dobro)

s v i strojevi
(moe se izostaviti kod transportnih sredstava)

od 0,80 (dotrajali) do

0,91 (ouvani
stroj, 2000-4000h eksplotac.)

1,00 (novi, do 2000h

eksplotac.)

-radnog prostora

Strojevi koji dosta manevriraju u radu (bageri, utovarivai, dozeri) Strojevi za iskop i utovar koji rade s mokrim materijal.

0,95 (skueni prostor) do 1,00 (irok,

pregledan prostor) od 0,30 do kamen)

-vlanosti materijala

0,95 (isti

za mokru zemlju od 0,67 do 0,91

-kuta okretanja
(koji uvaava i visinu radnog ela)

kko kuv knt

Bageri

od 0,93 45o) do o 180 )

-1,26 (za 0,59 0,71 (za

od 0,80 do 1,00 o ( kod okreta za 90 )

-utovara (u vozilo)

Bageri, utovarivai

od 0,83 (nepogod. vozilo) do 1,00 (odlaganje uz srtroj)

0,91 (utovar u
pogodno transport. vozilo)

-nagiba terena

Dozeri, skrejperi

3% umanjenja za svaki stup. uspona ili 6% uveanja za svaki stupanj pada

od 0,40 (za bagere i dozere na tvrdom iskopu) 0,65 (skrejperi)

1,00 za ravni
teren

-punjenja
(kod dozera)

kpu=kgg x kns
-gubitka materijala guranjem -noa stroja -rastresitosti

kpu kgm kns kr

svi strojevi

0,80 0,90
(kod iskopa srednjih)

Dozeri Dozeri

1 svaki m guranja

>1,00 0,5% umanjenja za

do od 0,40 do

>1,00

od 0,80 do 0,90 (srednji iskop)

strojevi koji rade s rastresitim materijalima i kojima se uinak uzima u proraun s koliinom materijala u nerastresitom stanju

Iz priloenog pregleda vidljivo je da neki koeficjenti mogu biti i vei od 1,00 (kpu, kko, knt, kns), to znai da uveavaju teorijski uinak, ali uz ostale koeficjente koje obvezno treba uzeti u obzir, za praktinu situaciju redovito dolazi do njegovog umanjenjenja, jer je njihov ukupni umnoak (ki) puno manji od 1,00. Koefcijent radnog vremena (krv) daje odnos izmeu planiranog efektivnog, odnosno objektivno mogueg radnog vremena stroja i mogueg ukupnog radnog vremena (od 45 do 55 min po jednom satu). S njim se reducira i instalirani uinak kod razliitih graevinskih postrojenja. Koeficjent organizacije (kog) u literaturi spominjan i kao "job efficiency" vrednuje stupanj organizacije strojnog rada na pojedinom gradilitu, glede uvjeta za rad strojeva i njihovog odravanja. Tablice (iz prirunika tvrtke Komatsu) daju vrijednosti ovog koeficijenta za svaku vrstu stroja za zemljane radove i posla koji obavlja posebno i za sve strojeve openito, ovisno o odravanju.
Uvjeti strojnog rada dobri prosjeni loi nezadovoljavajui Uvjeti strojnog rada jako dobri dobri uobiajeni loi nezadovoljavajui Dozer 0,83 0,80 0,75 0,70 Vrsta graevinskog stroja za zemljane radove Bager Bager Utovariva Damper iskop utovar 0,83 0,83 0,83 0,80 0,75 0,80 0,80 0,70 0,67 0,75 0,75 0,60 0,58 0,70 0,70 0,50 Odravanje strojeva dobro uobiajeno loe 0,81 0,76 0,70 0,75 0,71 0,65 0,69 0,65 0,60 0,61 0,57 0,52 0,50 0,47 0,42

izvrsno 0,84 0,78 0,72 0,63 0,52

nezdovoljavajue 0,63 0,60 0,54 0,45 0,32

Za oba ova koeficjenta vrijednost se donekle mijenja prema vrsti stroja. Ponekad se znaju zbog pojednostavljenja prorauna uzeti kao jedan koeficjent vremena jedinstvene vrijednosti (kv). Koeficjent dotrajalosti stroja (kds) slui za planiranje vrijednosti uinka stroja u pogledu njegove pouzdanosti, koja je zasigurno u svezi s njegovom starosti ili vremenu eksploatacije, odnosno ouvanosti. Zato se negdje naziva i koeficjent eksploatacijske pouzdanosti ili koeficjent spremnosti. Uestalost kvarova ili neispravnog stanja glavni je pokazatelj pouzdanosti, a obzirom na njihovo pojavljivanje stroj moe biti izvan funkcije, ili u radu, ali uz smanjeni uinak u odnosu na potpuno ispravno stanje. Kod prorauna uinka transportnih sredstava, prije svega onih koji se samostalno kreu javnim putevima, kds se moe izostaviti. To je zbog toga to priroda njihovog posla iziskuje redovite kontrole stanja, kako kao tehnike cjeline, tako i sklopova i poglavito za sigurnost kljunih elemenata. Koeficjent radnog prostora (krp) pretpostavlja se samo obzirom na dva stanja. Pod radom u skuenom prostoru, a koji ipak prua mogunost upotrebe strojeva, misli se npr. na radove iskopa u usjecima i uskim zasjecima, iskope kanala i sl. Tada postoji potreba za petpostotnim umanjenjem uinka, a ako je prostor razmjerno irok, slobodan i pregledan krp= 1,00. Koeficjent vlanosti materijala (kvm) ima predviene vrijednosti redukcije ovisno o klasifikaciji mokrog zemljanog materijala:
Materijal mokri isti kamen mokri isti ljunak i pijesak mokra zemlja mokra ljepljiva zemlja mokra glina mokra ljepljiva trona stijena kvm 0,95 0,93 0,80 0,95 0,67 0,71 0,30 0,30

Stanje materijala koje se prenosi ne utjee bitnije na uinak transportnih sredstava, obzirom da su ona u pravilu prilagoena pojedinim vrstama i stanjima resursa s kojima rade, pa se ni ovaj koeficjent za njih ne mora uvrtavati. Koeficjent kuta okreta (kko) definira utjecaj na uinak bagera veliine potrebnog kuta okreta od mjesta utovara do mjesta za istovar lopate. Ima razliite vrijednosti ovisno o tipu lopte. Utovarivai nisu konstruirani tako da se mogu okretati na mjestu, pa kod njih poloaj mjesta istovara utjee na manevarsku putanju, ali se to ne vrednuje kroz ovaj koeficjent. Trajanje ciklusa zavisi i o dubini tj. visini iskopa, to je takoer valorizirano s kko. Njegova veliina je odreena prema visini radnog ela, odnosno njenom odstupanju od optimalne. Kako se vidi iz grafikog prikaza, pri optimalnoj visini radnog ela bagera s visinskom lopatom koeficjent kuta okreta je od 0,71 do 1,26.
Iskoritenje optimalne visine radnog ela bagera 20% 40% 60% 80% 100% 120% 140% 160% 180% 200% Bager s jednom lopatom Kut okretanja u stupnjevima 75o 90o 120o 0,85 0,80 0,72 0,96 0,91 0,81 1,00 0,94 0,84 1,04 0,98 0,86 1,07 0,88 1,00 1,03 0,97 0,86 1,00 0,94 0,84 0,97 0,91 0,81 0,93 0,88 0,78 0,90 0,85 0,75

45o 0,93 1,10 1,16 1,22 1,26 1,20 1,16 1,12 1,07 1,03

60o 0,89 1,03 1,07 1,12 1,16 1,11 1,08 1,04 1,00 0,96

150o 0,65 0,73 0,75 0,77 0,79 0,77 0,75 0,73 0,70 0,67

180o 0,59 0,65 0,68 0,69 0,71 0,70 0,68 0,66 0,64 0,62

Koeficjent utovara (kuv) moe se obraunati prema tri pretpostavljene situacije istovara bagera ili utovarivaa, pa ne bi bilo nelogino niti da se zove koeficjent istovara. U sluaju odlaganja materijala pokraj stroja za iskop, a ne u neko transportno vozilo, nema utjecaja na uinak. No kada se istovar obavlja u transportno vozilo, potrebno je uinak u izvjesnoj mjeri reducirati prema pogodnosti tog vozila, zapravo sanduka u koji se tovari. Koeficjent nagiba terena (knt) uzima se kod dozera i skrejpera, ako je teren na kome rade u usponu ili padu, kako je navedeno u pregledu vrijednosti. Koficjent punjenja (kpu) s jedne strane ovisi o vrsti i tehnikim karakteristikama stroja (maksimalnoj nosivosti kod transportnih vozila ili tipu lopate kod bagera) i koherentnosti materijala i njegovoj specifinoj teini. Kod vezanih materijala moe doi i do prepunjavanja alata, dok e kod krupnozrnatog gradiva (npr. minirane stijene) redovito biti manji od 1,00. Uzima se da je za normalno punjenje kpu=1,00, a za sve preko toga kae se da je punjenje povrh. To moe biti samo u odreenim granicama, npr. za gradilini transport najvie do 20% (kpu=1,20), a za prijevoz po javnim prometnicama mora biti normalno punjenje ili manje (do kpu=1,00). kpu>1,0

Obzirom da mogua koliina prevoenog materijala ovisi o korisnoj nosivosti vozila i zapremnini sanduka, ako je npr. korisna nosivost 18 t, zapremnina sanduka q = 14 t, a specifina masa prevoenog zemljanog materijala u rastresitom stanju 1,35 t /m3, koeficijent punjenja moe biti maksimalno: kp = (18 /1,35) m3 /14 m3 = 0,95 Vrsta iskopa laki srednji srednje tvrdi tvrdi kpu za stroj s lopatom 0,95 - 1,00 (i vie) 0,80 0,90 0,65 0,80 0,40 0,65

No, nivo punjenja je i rezultat sposobnosti, pa i motivacije strojara. Tu je u pitanju splet vie faktora, kao to su obuenost, iskustvo, uigranost i spretnost, a njihov odraz na konani uinak je iri od onoga obuhvaenog ovim jednim koeficjentom. Kod dozera se kp rauna kao umnoak koeficjenta guranja i koeficjenta noa. Koeficjent gubitka materijala guranjem (kgm) uraunava gubitak iskopanog materijala koji dozer gura ispred noa prilikom iskopa (li), samog guranja (lg) i odlaganja (lo). Procjena je da se tako po svakom metru gubi negdje oko pet promila njegove koliine. Da bi se to donekle nadoknadilo umjeniji strojorukovatelji znaju i prilikom samog guranja lagano obavljati iskop. Za koeficjent noa dozera (kns) mogu se uzeti iste vrijednosti kao to su dane u tablici za koeficijent punjenja bagera: Gledajui raspoloive podatke moe se primjetiti da vrijednosti koeficjenata korekcije ponekad ve ukljuuju i odreene uvjete rada (od slabih ili tekih do izvrsnih), pa je mogue da se neki

meusobno donekle preklapaju sa znaenjima koje brojano predstavljaju. Isto tako, odreene karakteristike izvedbe koje su ukljuene u koeficjente kroz njihovu vrijednost, ponekad mogu biti vezane za dane podatke o trajanju ciklusa strojeva (npr. dotrajalost stroja to se inae predstavlja s kds, ili dubina iskopa bagera koja je ukljuena u kko). Zato treba pripaziti da utjecaj nekih pretpostavljenih okolnosti ne bude duplo uraunat kroz usvojene vrijednosti razliitih parametara. Treba napomeniti i da se u literaturi koja obrauje ovu problematiku navedeni koeficjenti oznaavaju i grupiraju na razliite naine, no to ne mijenja poluene rezultate, i bitno je samo razumjevati njihovo znaenje. Kako se u trokovnikim stavkama, koje su i polazite za izradu planova, koliine uobiajeno iskazuju u sraslom stanju (zemljani radovi), odnosno bez uzimanja u obzir rastresitosti materijala (betonski radovi, transporti), najee je poeljno tome prilagoditi proraunati uinak. Zato je uinak potrebno pomnoiti s pripadnim koeficjentom rastresitosti (kr) koji ga uvijek smanjuje, jer je njegova vrijednost obrnuto razmjerna postotku rastresitosti (r):

kr =

1 r [%] 1+ 100

(Tako npr. za suhu ilovau je r = 25 %, pa je kr = 1 / 1,25 = 0,80 .)

Rastresitost ovisi o vrsti i vlanosti materijala, i kree se od 10% (kr = 0,91) za vlani ljunak i pijesak do ak 50 -70% (kr = 0,67 -0,59) za dobro miniranu stijenu (granit, mramor, vapnenac, sedru). Pri spravljanju betona uzima se da je za smjesu agregata i cementa u mjealici kr = 0,70 -0,80. Zato kada je koliina iskopa priridno sraslom stanju (Qps), ona se uzima u omjer s planskim uinkom u iju je vrijednost obraunat koeficijent rastresitosti. Ako je koliina rada izraena u rastresitom stanju (Qrs = Qps + Qps x r /100 ), onda se s njom u raun uzima planski uinak bez obrauna kr. Kada se odreuje uinak za due vrijeme rada potrebno je pripadni satni uinak pomnoiti s brojem sati u predvienom periodu, ali i s odgovarajuim umanjujuim koeficijentom, koji uraunava dodatne gubitke uslijed veeg postotka neiskoritenosti radnog vremena u duim periodima koritenja strojeva. Iskustvo (iz njemakih izvora) pokazuje da je praktini satni uinak, koji je sam ve umanjena vrijednost od maksimalnog uinka, uz srednje uvjete djelovanja, za proraun rada po jednoj smjeni potrebno umanjiti za cca 15%, a za cijeli tjedan za daljnjih 15%. Pri odreivanju uinka stroja za mjesec, isto je kao i za godinu dana rada potrebno odreeni tjedni uinak umanjiti za jo oko 10%. Kod rada na veim nadmorskim visinama i to je potrebno uzeti u obzir jer s poveanjem nadmorske visine opada atmosferski tlak, a s tim i uinak motora (usisava rijei zrak). Do oko 1.000 m nadmorske visine ovaj utjecaj je zanemarljiv, do 1.500 m to je cca. 5%, a do 2.000 m cca. 10%, odnosno iznad 1.000 m treba od vune snage motora i uinka za svakih 100 m rasta visine odbiti po 1%. Zbog velikog raspona u kojima se kreu vrijednosti za proraun koritenih parametara i nerijetku preoptimistinost podataka dobivenih od strane proizvoaa strojeva, s uoljivom razlikom u veliini samo ovisno o njihovom izvoru, jako je vano imati dobru bazu za proraun. Slubeni graevinski normativi za strojne radove su zastarjeli, te kao i ostali prirunici (autorski) s ovog polja, preopeniti i manjkavi. Veliki nedostatak kod njih predstavlja krajnje netransparentan put dobivanja svih tih gotovih vrijednosti. Zato je potrebno unutar izvoditeljskih tvrtki stvoriti vlastite baze podataka s provjerenim koeficjentima, ostvarenim radnim ciklusima i mjerenim uincima za dobro poznate uvjete rada. To je poeljno uiniti barem za najkoritenije strojeve i najee radove koje poduzee obavlja.

Zastoji kod rada strojeva

Na uinak i produktivnost strojnog, kao i drugih graevinskih radova, direktno utjeu gubici vremena, tj. zastoji. Neki zastoji se nikada ne mogu izbjei, ali one koji su posljedica loe organizacije rada na gradilitu ili pogonu svakako treba nastojati minimizirati (odraavaju se i kroz koeficijent organizacije rada strojeva na gradilitu). Pri radu graevinskih strojeva pojavljuju se zastoji tehnoloke naravi, tj. oni koji nastaju uslijed tehnikih svojstava pojedinih procesa, njihove meusobne povezanosti u kompleksnom procesu, kao i prirode posla u graevinarstvu. Takvi su oni do kojih dolazi zbog: - promjene radnih mjesta tijekom rada (npr. iz etae u etau, uzdu ceste ili kanal itd.), - promjene duina transportnih puteva (kod planiranja uinci se usklade obzirom na srednju udaljenost), - promjene konstrukcije u presjeku (zbog koje se mijenja potrebna koliina rada, odnosno uinka, a planirano je prema srednjnoj vrijednosti), - neujednaenosti radnih procesa unutar jednog kompleksnog procesa (npr. kada se nadovezju jedan na drugi strojevi s ciklinim i kontinuiranim radom ili kada se ne mogu dobro uskladiti ciklusi pojedinih strojeva koji su povezani u radu planira se s najdue potrebnim vremenom rada kao kritinim., - postojeih (minimalnih) uinaka strojeva, pa se kod proraunatog potrebnog uinka (zbog usklaivanja strojeva povezanih u radu ili kod zadanog roka obavljanja posla) mora planirati ona mehanizacija koji ima minimalno vei uinak (uvijek se potreban broj zaokruuje na prvi vei cijeli broj), a ne moe se uzeti manje od jednog komada. - rada strojeva pod djelominim optereenjem (npr. strojevi, kao to su dizalice, uvijek se izabiru prema najveem teretu koji trebaju prenjeti, tj. tona-metarskom momentu koji moraju obaviti) Osim gore navedenih razloga do gubljenja efektivnog radnog vremena strojeva dolazi i prilikom promjene alata (kod vienamjenskih) i odravanja, pogotovo tekueg (zamjene habajuih dijelova i dr.), a takoer i zbog odmora i osobnih fiziolokih potreba strojara. Ovakvi zastoji se uglavnom ne mogu izbjei, barem ne u potpunosti, pa se smatraju neuklonjivim zastojima. U praktinim sluajevima najee nije mogue napraviti vremenski plan koji e osigurati konstantan rad strojeva tijekom perioda kada trebaju biti na gradilitu (bolji rezultati se postiu s polivalentom mehanizacijom), a pogotovo ne koliinu rada svakog dana koja bi odgovarala maksimalnom praktinom satnom uinku (to se i korigira odreenim umanjenjima planskog uinka za due periode rada kako je opisano).

Do trajanja koje se moe smatrati neuklonjivim zastojem gubici vremena se mogu smanjiti kvalitetnim dimenzioniranjem sredstava rada (pogotovo usklaivanje po uinku strojeva koji rade u tehnolokom lancu, kao i radnika iji rad je s njima povezan) i dobrim planiranjem koliine posla po vremenskim jedinicama. Uklonjivi zastoji nastaju zbog: - pogrenog izbora strojeva i njihovih alata i opreme, - nedostatka materijala za preradu i transport, - nedostatka rezervnih dijelova, goriva i ostale energije, - zakrenosti radnog mjesta, - loeg rasporeda strojeva i materijala na mjestima rada, - neusklaenosti procesa (koja se mogla izbjei boljim planiranjem), - loeg odravanja i kvarova (treba ih prevenirati), - nedostataka ili izmjena tehnike (projektne) dokumentacije, - loe uraenog (nekvalitetno, ne prema projektu) ili suvinog rada - nestrunosti djelatnika, nedovoljne zatite na rdau, krenja radne discipline, neadekvatnog nagraivanja, odnosno loe motivacije i drugih imbenika u svezi ljudskog faktora (koji bitno utjee i na ostvareni rad strojeva). Takvi zastoji su oito u najveoj mjeri posljedica loe organizacije, ponajprije pripreme rada i logistike. Kod koritenja graevinske mehanizacije uzroci zastoja mogu biti i prirodne naravi, odnosno posljedica klimatskih i drugih prirodnih pojava. (Uobiajene temperature i padavine mogu se dosta dobro predvidjeti prema poznatim statiskama o uestalosti u odreenim mjesecima, pa tome treba prilagoditi planiranje vremenskog rasporeda radova, naroito onih osjetljivih na ove prirodne imbenike.)

Direktni trokovi strojnog rada

Uvijek se tei tome da izbor strojeva i tehnoloke opreme bude takav da izabrana kombinacija u pretpostavljanim uvijetima, uz sva zadana ogranienja, daje najmanje trokove po jedinici proizvoda ili usluge zadovoljavajue kvalitete. Elementi kotanja sata rada stroja su svi trokovi koji su potrebni da bi se stroj mogao koristiti na gradilitu i koje samo njegovo djelovanje uzrokuje. U grupu trokova stroja kao osnovnog sredstva za rad, koji ne ovise o tome koliko e stroj na gradilitu biti u upotrebi, spadaju: -jednokratni trokovi: transporti, montaa i demontaa, ukljuenje stroja u rad; -trokovi vlasnitva: amortizacije (vremenske), kamate, osiguranje, registracije; -investicijsko odravanje (generalni zahvati, godinji). Eksploatacijski trokovi su proporcionalni s vremenom aktivnog rada stroja i njih ine: -trokovi tekueg odravanja i servisiranja (svakodnevne intervencije: manji popravci, podmazivanje i pranje); -trokovi habajuih dijelova (gume, sjeiva, uad, obloge itd.); -trokovi pogonske energije (goriva), maziva i pomonih materijala; -brutto plaa (satnica) rukovatelja strojem tj. svih radnika koji opsluuju stroj (najee se obraunava u kotanje rada stroja, ali se onda i posebno naglasi). Te vrijednosti, koje se razlikuju za svaki stroj i konkretnu situaciju, trebaju se sve svesti na kune ili neku drugu novanu jedinicu po satu, kako se izraava i ukupni rezultat. Zato se po potrebi dijele s brojem sati -uporabnim vijekom (za vremensku amortizaciju), prosjenim godinjim fondom radnih sati stroja (pri obraunu kamata i osiguranja) ili predvienim periodom rada na gradilitu (kod jednokratnih trokova), a esto se neke iskazuje paualno, kao postotak veliine drugih izdataka. Direktni trokovi sata rada stroja dobivaju se zbrajanjem svih tih pojedinanih vrijedosti, a da bi se dolo do ukupnog kotanja potrebno je i preko nekog faktora ukalkulirati indirektne (reijske) trokove. Za prodajnu cijenu se jo prema procjeni dodaje odreena dobit. Direktni troak strojnog rada (TDS) za odreeni posao (stavku) rauna se tako da se kotanje radnog sata stroja (Krs) pomnoi s normativom vremena odreenim brojem sati ili podjeli s planskim uinkom analiziranog stroja:

K rs kn h = TDS kn = K rs x NS . mj. jed mj. jed Up h

Iz ovoga je vidljivo koliko je planiranje uinka strojeva vano za odreivanje realnih trokova, posebice visokomehaniziranog graenja.

[ ]

Svakako valja istai kako pouzdanost izraunatih vrijednosti neposredno ovisi o ispravnom izboru vrijednosti za parametre pokazanih obrazaca. Stoga im je potrebno posvetiti svu potrebnu pozornost, a ne osloniti se samo na prosjene i paualne veliine, ili na osobno iskustvo i trenutnu inspiraciju pojedinaca. Istina je da se tu nikada ne moe oekivati 100%-tna tonost rezultata, jer radi se ipak o planskim veliinama. No, razloenim postupkom provedeni proraun ostavlja jasan pisani trag i mogunost naknadne korekcije. To i jeste jedan od opravdanih razloga zato je potrebno uspostaviti kvalitetnu internu kontrolu (monitoring) radova na gradilitu s povratnim tijekom informacija. Kada se detektiraju znatnija odstupanja, pomou njih e se prvobitno predviene vrijednosti ispraviti i to vie uskladiti sa stvarnim stanjem. Osim toga, jedna studiozna analiza moe pomoi u otkrivanju problema i ispravljanju greaka u izvedbi, te na taj nain doprinijeti izbjegavanju neplaniranih i nepotrebnih trokova. Na ovaj nain moe se stvarati i iskustvena baza podataka koja je najbolja podloga za planiranje buduih pothvata.

Graevinski strojevi budunosti: