Inenjerska geologija i geodinamiki procesi

GEOHAZARDI
Snjeana Mihali

Uvod
Inenjerski radovi i geodinamiki procesi me usobno utjeu jedni na druge na 2 naina: 1) prirodni procesi utjeu na projektiranje, izvo enje i funkcioniranje gra evine; 2) pogodnost lokacije za gradnju, tj. projektiranje i cijena sam gra evine ovise o prirodnim procesima

Primjer
Koliko je potrebno udaljiti gra evine od ruba klizita ili strme obale ovisi o tome kako proces obalne erozije moe utjecati na samu lokaciju?

osim toga
gra evine i urbanistiki razvoj mogu prouzroiti nepovoljne promjene prirodnih procesa Primjer: promjene vodostaja rijeke/potoka kao posljedica gra enja

Role of Base Level in Controlling Longitudinal Profile of Rivers

Fig. 13.17

Effects of Building a Dam Original Profile Graded to Regional Base Level

Fig. 13.18a

Effects of Building a Dam Dam Forms New Local Base Level

Fig. 13.18b

Effects of Building a Dam Deposition Upstream and Erosion Downstream

Fig. 13.18c

Primarna odgovornost inenjerskog geologa

procjeniti KAKO PRIRODNI PROCES MOE UTJECATI na odre eni projekt? kod inenjerskih radova bez geolokih informacija postoji opasnost da e: - kotati vie nego to bi trebali; - nee optimalno funkcionirati - doi e do sloma (npr. Kupska)
To ne znai da su geoloki faktori jedini relevantni faktori za lociranje, projektiranje i izvo enje inenjerskih radova!!!

SIGURNOST, RIZIK I GEOLOKO PREDVI ANJE

Predvi anje interakcije inenjerskih radova i geodinamikih procesa neophodno je da se postigne SIGURNOST i POUZDANOST. Biti siguran ili bez rizika ne znai da se radi o apsolutnoj sigurnosti, ve o odre enom stupnju. Kod predvi anja je potrebno osigurati da je stupanj rizika prihvatljiv, to ukljuuje 2 komponente: (1) mjerenje rizika; (2) procjenu koliki rizik je prihvatljiv

Procjena rizika
procjena rizika geolokih procesa zasniva se na znanju o tim procesima i principima procjene odre ivanje prihvatljivosti (procijenjenog) rizika uglavnom ovisi o socijalnim, politikim i ekonomskim kriterijima zadatak inenjerskog geologa je sudjelovanje u formuliranju javne politike upravljanja rizicima

KLIZANJE

pokreti na padinama (Cruden, 1991). HAZARD =

vjerojatnost pojavljivanja potencijalno tetnih prirodnih pojava (Varnes, 1984). RIZIK = oekivani stupanj gubitka kod pojavljivanja hazarda (Varnes, 1984).

klizanja potresi vulkani poplave

GEOHAZARDI (prirodni hazardi)

HAZARD = vjerojatnost pojavljivanja potencijalno tetnih prirodnih pojava (Varnes, 1984).

procjena hazarda i rizika klizanja: KOMPONENTE 1. TIP KLIZANJA? 2. GDJE? 3. KADA? 4. DOKLE? 5. KOGA? TO? KAKO? 6. KOLIKA TETA? 1. poznavanje mehanizma klizanja? 2. kartiranje klizita? 3. istraivanje doga aja koji pokreu klizita (oborine, itd.)? 4. mogunosti napredovanja klizita? HAZARD * 5. mogue tete? RANJIVOST 6. vrijednosti? * CIJENA = RIZIK

procjena hazarda klizanja 1. TIP KLIZANJA? 2. GDJE? 3. KADA? 4. DOKLE? 1. poznavanje mehanizma klizanja? 2. kartiranje klizita? 3. istraivanje doga aja koji pokreu klizita (oborine, itd.)? 4. mogunosti napredovanja klizita? HAZARD

U DOMENI INENJERSKE GEOLOGIJE!!! IN

ZONIRANJE PO OPASNOSTI OD KLIZANJA: hazard i rizik

ISTRA REZULTATI ISTRAIVANJA: istra pojedina istraivanje pojedinanih lokacija

KLIZANJE
ODRONJAVANJE (eng. Fall)
20 m

= pokreti na padinama (Cruden, 1991).

PREVRTANJE (eng. Topple)

KLIZANJE (eng. Slide)

3 m

20 m

0 m

0 m

TEENJE (eng. Flow)

BONO RAZMICANJE (eng. Lateral spreading)

0 500 m

20 m

0 m

10

KARTE HAZARDA KLIZANJA Metode za procjenu hazarda klizanja koje odgovaraju na pitanje: GDJE je vjerojatno da e se dogoditi klizanje?
zona ugroena klizanjem
Zaravnjena podruja izgra ena od gline. Podruje izvan zone rizika

ZONA B
Podruja u kojima je F>1.5, ali s povrinom iznad linije 1:10. Inicijalno klizanje u ZONI A moe prouzroiti retrogresivno klizanje u ZONI B.

ZONA A
Podruja u kojima je F<1.5.

F=1.5 F=1.25

1:10

Pristupi procjeni hazarda klizanja

procjena relativnog utjecaja faktora klizanja na nestabilnost klasifikacija podruja s obzirom na stupanj hazarda (zone hazarda klizanja) Hansen (1984) Carrara (1984)

IZRAVNO KARTIRANJE

GEOMORFOLOKI GEOMORFOLO

NEIZRAVNO KARTIRANJE

EMPIRIJSKI

STATISTIKI STATISTI

11

Pristupi procjeni hazarda klizanja

Hansen (1984)

Carrara (1984)

IZRAVNO KARTIRANJE

GEOMORFOLOKI GEOMORFOLO

NEIZRAVNO KARTIRANJE

EMPIRIJSKI

STATISTIKI STATISTI

12

REZULTATI ISTRAIVANJA: regionalno istraivanje karta osjetljivosti na klizanje

mjerilo: 1:5.000 primjena: urbanizam namjena: detaljni plan ure enja Grada Slatine sadraj karte: kategorizacija prema stabilnosti padina

Pristupi procjeni hazarda klizanja

Hansen (1984)

Carrara (1984)

IZRAVNO KARTIRANJE

GEOMORFOLOKI GEOMORFOLO

NEIZRAVNO KARTIRANJE

EMPIRIJSKI

STATISTIKI STATISTI

13

Inenjerskogeoloka kartografija: TRENDOVI

METODE NEIZRAVNOG KARTIRANJA IZVORI PODATAKA PRIMJENA REZULTATA

14

ANALIZA HAZARDA statistika metoda (metoda uvjetne vjerojatnosti na jedinicama jedinstvenih uvjeta)
detaljno mjerilo 1:5.000

KORITENJE ZEMLJITA GEOMORFOLOGIJA UDALJENOST OD RASJEDA VRSTA TLA

glina lapor pijesak

KARTA KLIZITA
% prosjek

FAKTORI KLIZANJA KLIZITA teine faktora

GEOMORFOLOGIJA TEINA: udaljenost od rasjeda UDALJENOST OD RASJEDA

KARTA HAZARDA
VISOK SREDNJI NIZAK

klase

TEINA: koritenje zemljita TEINA: geomorfologija KORITENJE ZEMLJITA

TEINA: vrsta tla

VRSTA TLA

KLASA glina lapor pijesak

+0.381 -0.406 TEINA -2.620

+0.381 -2.620 -0.406

PROCJENA HAZARDA KLIZANJA KADA je vjerojatno da e se dogoditi klizanje?

UVJETI NA PADINI vrsta stijene koja izgra uje padinu; znaajke stijena (strukturne, mehanike, hidrogeoloke) GEOMORFOLOKI PROCESI procesi koji uzrokuju morfoloke promjene padine (tektonska zbivanja i INICIJALNI PROCESI razni oblici erozije) FIZIKI PROCESI ekstremni hidroloki doga aji (obilna oborina), potresi
iniciraju klizanje. Padinu iz stanja granine ravnotee dovode u aktivno nestabilno stanje

PREDUVJETI KLIZANJA
padinu ine osjetljivom na klizanje, s time da ga ne iniciraju; zbog njih je padina u stanju granine ravnotee

ANTROPOGENI UTJECAJ oprereenja padina, navodnjavanje, uklanjanje vegetacije

15

Ulazni podaci za analize hazarda klizanja

rasprostranjenost klizita i podaci potrebni za odre ivanje uvjeta i uzroka klizanja geoloki (litologija, strukturna obiljeja, neotektonika) inenjerskogeoloki geotehniki
.

geomorfoloki hidrogeoloki klimatski hidroloki podaci o vegetaciji i koritenju zemljita

16

 = 270 KLIZITA 1,09 km2 = 8,91% POVRINE SLIVA

trenutano neaktivno
Working Party for World Landslide Inventory: Inventory: UPUTE ZA OPIS KLIZITA KLIZI

privremeno umireno

trajno umireno

17

MORFOLOKI FAKTORI

Digitlani model reljefa

18

15 razreda nagiba: po 5o od 0-60, ostali po 10o.

ANTROPOGENI FAKTORI

12 klasa pokrova zemljita prema CORINE nomenklaturi.

19

prosjena gustoa klizanja

7.11%

KARTA HAZARDA KLIZANJA: (1) NIZAK HAZARD / uvjetna vjerojatnost <3.56% stabilno podruje (2) SREDNJI HAZARD / uvjetna vjerojatnost = 3.56-10.67% upitno stabilno podruje (3) VISOK HAZARD / uvjetna vjerojatnost >10.67% nestabilno podruje

20

karta hazarda klizanja

PROSTORNO GEOTEHNIKO GEOTEHNI PLANIRANJE ISTRAIVANJE ISTRA KLIZITA KLIZI karta hazarda klizanja sastavni dio prostornog plana - prikazuje zone/kategorije stabilnosti padina na osnovi kojih se odre uje opseg geotehnikih istraivanja

karta hazarda klizanja

iz PROSTORNOG PLANA GRADA ZAGREBA I. kat: Stabilni tereni su podruja stabilna u prirodnim uvjetima... II. kat: Uvjetno stabilne padine su podruja stabilna... III. kat: Uvjetno nestabilne padine su podruja... IV. kat: Nestabilne padine su podruja zahvaena klizanjem...

21

karta hazarda klizanja

PROSTORNO GEOTEHNIKO GEOTEHNI PLANIRANJE ISTRAIVANJE ISTRA karta hazarda klizanja KLIZITA KLIZI sastavni dio prostornog - na osnovi podataka o klizitima iz baze plana podataka mogue - prikazuje odrediti opseg zone/kategorije podruja geotehnikih stabilnosti padina na istraivanja KLIZITA osnovi kojih se odre uje opseg geotehnikih geotehni istraivanja istra

22

 uvjeti u kojima nastaju klizita u slivu Stara potoka istovrsni su uvjetima u podsljemenskoj zoni (naseljena podruja izgra ena od
neogenskih i pliokvartarnih naslaga)

KARTE HAZARDA KLIZANJA podloga su za KARTE RIZIKA KLIZANJA koje prikazuju: podruje i/ili populaciju koja je izloena hazardu klizanja; "ranjivost" tog podruja i/ili populacije; oekivane posljedice na ljude i gra evine, ako se klizanje dogodi.

23

KARTE RIZIKA KLIZANJA

Definicije za procjenu RIZIKA (FELL, 1993):

RANJIVOST (Vulnerability - V)

stupanj gubitka pojedinog elementa (ovjek, podruje i sl.) ili skupine elemenata na podruju zahvaenom klizanjem. Izraava se na ljestvici od 0 (nema oteenja) do 1 (potpuni gubitak). U sluaju kada je ovjek element izloen riziku ranjivost je vjerojatnost da netko smrtno nastrada zbog klizanja.

ELEMENTI IZLOENI RIZIKU

(Elements at risk - E)

populacija, dobra, ekonomske aktivnosti, ukljuujui javne slube itd. koji se nalaze na podruju utjecaja postojeeg ili potencijalnog klizanja.

SPECIFINI RIZIK
(Specific risk - Rs)

vjerojatnost (P) x ranjivost (V) promatranog elementa.

UKUPNI RIZIK
(Total risk)

oekivani broj izgubljenih ivota, ozlije enih osoba, teta na dobrima, teta nastalih uslijed prekida ekonomskih aktivnosti ili teta u okoliu. Ukupni rizik je produkt specifinog rizika (Rs) i elemenata izloenih riziku (E) svih klizanja, postojeih i potencijalnih, na istraivanom podruju.

Rt=(ExRs)=(ExPxV)

primjeri analize hazarda klizanja za razliite scenarije:

24

primjeri analize hazarda klizanja za razliite scenarije:

procjena hazarda i rizika klizanja: KOMPONENTE 1. TIP KLIZANJA? 2. GDJE? 3. KADA? 4. DOKLE? 5. KOGA? TO? KAKO? 6. KOLIKA TETA? URBANO PLANIRANJE SOCIJALNA GEOGRAFIJA EKONOMIJA I DR. 1. poznavanje mehanizma klizanja? 2. kartiranje klizita? 3. istraivanje doga aja koji pokreu klizita (oborine, itd.)? 4. mogunosti napredovanja klizita? HAZARD * 5. mogue tete? RANJIVOST 6. vrijednosti? * CIJENA = RIZIK

25

Odabir metode analize hazarda

CILJ analize hazarda

MJERILO ULAZNI PODACI analize vrsta podataka hazarda metoda prikupljanja podataka koliina i detaljnost podataka

METODA analize hazarda

Mjerila zoniranja hazarda klizanja u skladu s mjerilima predloenim za izradu inenjerskogeolokih karata - REGIONALNO MJERILO (1:100.000); - SREDNJE MJERILO (1:25.000-1:50.000); - VELIKO MJERILO (1:5.0001:10.000).

26