Sie sind auf Seite 1von 128

DIN EN 13508 - 1

Utvrivanje stanja sustava odvodnje izvan zgrada1. dio: Opi zahtjevi 2. Njemaka verzija EN 13508-1:2003 Europska norma EN 13508-1:2003 ima status njemake norme. Nacionalna uvodna rije Ova Europska norma izraena je od strane Tehnikog komiteta TC 165 Tehnika odvodnje otpadnih voda Europskog komiteta za normizaciju (CEN). Nacionalna organizacija za normizaciju obvezuje se da e ovu ENnormu u potpunosti i neizmijenjenu preuzeti u svoj nacionalni sustav normizacije. Pripremne radove izvriti e radna skupina 22 Sustavi odvodnje izvan zgrada CEN/TC 165. Za Njemaku su sudjelovali u obradi NAW V 35 Planiranje i pogon.

EUROPSKA NORMA ICS 93.030

EN 13508-1 Studeni 2003.

Njemaka verzija Utvrivanje stanja sustava odvodnje izvan zgrada 1. dio: Opi zahtjevi

Ova Europska norma prihvaena je od strane Europskog komiteta za normizaciju (CEN) 01. rujna 2003. lanovi CEN-a su obvezatni ispuniti poslovnik CEN/CENELEC-a, u kojem su utvreni uvjeti pod kojima se Europskoj normi bez ikakve izmjene treba dodijeliti status nacionalne norme. Posljednje stanje Liste tih nacionalnih normi sa bibliografskim podacima moe se dobiti na upit kod menadment- centra ili kod svakog lana CEN-a. Ova Europska norma postoji u tri slubene verzije (njemaka, engleska i francuska). Verzija na drugom jeziku, koju su lanovi CEN-a dali prevesti na svoj jezik na vlastitu odgovornost i o tome obavijestili menadment-centar, ima isti status kao slubene verzije. lanovi CEN-a su nacionalni instituti za normizaciju Belgije, Danske, Njemake, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Norveke, Austrije, Portugala, vedske, vicarske, Slovake, panjolske, Republike eke, Maarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Predgovor Uvod 1. Podruje primjene 2. Upuivanje na norme 3. Pojmovi 4. Openito 5. Zahtjevi 6. Nedostaci 6.1 Cjevovodi i kanali otpadnih voda, odvodi, ahte i kontrolna okna u gravitacijskom sustavu. 6.2 Rasteretne graevine za kinicu i prihvatni bazeni 6.3 Crpne stanice, cjevovod tlane crpke i cjevovodi pod tlakom 7. Posljedice nedostataka 7.1 Openito 7.2 Uleknua 7.3 Prelijevanje 7.4 Oneienje podzemnih voda i tla 7.5 Oneienje povrinskih voda 7.6 Smanjena sposobnost proiavanja 7.7 Druge posljedice 8.Informacije 8.1 Zahtjevi koje informacije moraju ispuniti 8.2 Postojee informacije 8.3 Pregledi 8.4 Ocjenjivanje kvalitete informacija Aneks A (informativno) Izvori za dodatne informacije A.1 Austrija A.1.1 Austrijsko udruenje vodnog gospodarstva i gospodarstva otpadnih voda - listovi sa pravilima A.1.2 Daljnje smjernice A.2 Danska A.3 Finska A.4 Francuska A.5 Njemaka A.6 Nizozemska A.7 Norveka A.8 vedska A.9 Ujedinjeno Kraljevstvo Literatura

Uvod Ovaj dokument (EN 13508-1:2003) sainjen je od Tehnikog komiteta CEN/TC 165 Tehnika odvodnje otpadnih voda - , iji sekretarijat vodi DIN. Ova Europska norma mora dobiti status nacionalne norme, bilo to objavom identinog teksta ili priznanjem do svibnja 2004, te eventualne nacionalne norme koje su u suprotnosti sa njom moraju biti povuene do svibnja 2004. Slijed normi EN 13508 Utvrivanje stanja sustava odvodnje izvan zgrada sastoji se od slijedeih dijelova: 1. dio: Opi zahtjevi 2. dio: Sustav kodiranja za optiku inspekciju Daljnji dijelovi, iji sadraj ine drugi inspekcijski postupci biti e eventualno kasnije nadopunjeni. Prilikom sastavljanja ovog dijela ove europske norme uzete su u obzir druge postojee norme, pogotovo EN 752 Sustavi odvodnje izvan zgrada. Aneks A ove europske norme je informativan. Prema poslovniku CEN/CERNELEC-a nacionalni instituti normizacije slijedeih zemalja su obvezatni preuzeti ovu europsku normu: Belgije, Danske, Njemake, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Norveke, Austrije, Portugala, vedske, vicarske, Slovake, panjolske, Republike eke , Maarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

1. Podruje primjene Ova Europska norma vrijedi za utvrivanje stanja sustava odvodnje putem inspekcije, kodiranje stanja i uzimanja u obzir vanjskih utjecaja i drugih informacija. Vrijedi za odvodne sustave, koji rade uglavnom kao gravitacijski sustavi od toke kod koje otpadna voda naputa zgradu odnosno odvodnju krova ili ue u odvod na cestu, sve do toke kada se otpadna voda ulije u postrojenje gdje ju se obrauje ili do brane za sakupljanje vode. Cjevovodi i kanali za otpadne vode ispod zgrada su ovdje ukljueni sve dok su sastavni dio odvodnje zgrade. Ova Europska norma utvruje ope zahtjeve za obuhvaanje sustava odvodnje izvan zgrada. 2.Normativne upute Ova Europska norma sadri kroz upute s datumom ili bez njega odredbe iz drugih publikacija. Te normativne upute citirane su na odgovarajuim mjestima u tekstu, a publikacije su iza toga navedene. Kod uputa s datumom spadaju kasnije izmjene ili prepravke te publikacije samo uz tu europsku normu ukoliko su u nju ugraene putem izmjena ili prepravaka. Kod uputa bez datuma vrijedi zadnje izdanje publikacije koja je s tim u svezi (ukljuivi izmjene). EN 752-1:1995., Sustavi odvodnje izvan zgrada 1. dio Openito i definicije EN 752-2:1996., Sustavi odvodnje izvan zgrada 2. dio: Zahtjevi EN 752-5:1997., Sustavi odvodnje izvan zgrada 5. dio: Sanacija EN 752-7:1998, Sustavi odvodnje izvan zgrada 5. dio: Pogon i odravanje 3 Pojmovi Za primjenu ove europske norme vrijede pojmovi koji su navedeni u EN 752-1: 1995, kao i slijedei pojmovi. 3.1 Sastavni dio graevna jedinica, koja se sastoji od jednog graevnog djela ili skupine graevnih dijelova sustava odvodnje npr. duina odvodnog kanala izmeu dvije ahte ili izmeu jedne ahte i kontrolnog okna.

3.2 Nepoeljna voda u odvodu nepoeljni ispust u sustav odvodnje. (EN 752-1:1995) 3.3. Graevno stanje Stanje cjevovoda i kanala za otpadne vode glede njihove graevne supstance (EN 752-5:1997) 3.4 Sanacija sve mjere za ponovno uspostavljanje ili poboljanje postojeih sustava odvodnje (EN 752-1:1995) 3.5 Nadlena ustanova Organizacija sa odgovarajuim pravnim ovlastima za dozvole i/ili ispitivanje (EN752-1:1995) 4. Openito Kod utvrivanje stanja sustava odvodnje i njihovih dijelova potreban je dio postupka za ocjenjivanje efekta rada sustava odvodnje- takvi sastavni dijelovi mogu biti: -cjevovodi i kanali za otpadne vode; -ahte i kontrolna okna; -odvodi; -rasteretne graevine za kinicu i prihvatni bazeni -crpne stanice -cjevovodi tlane crpke i cjevovodi pod tlakom Tono poznavanje stanja sustava odvodnje potrebno je za nekoliko istraivanja ukljuivi slijedea: a) Planiranje rada pogona i odravanje sukladno EN 752-7: EN 752-7:1998, stavak 6 sadri upute za planiranje rada pogona i odravanja sustava odvodnje. To obuhvaa odreivanje navoda inspekcije, planiranje sluaja smetnji i planiranje odravanja. Kod

toga treba poznavati rizike, koji mogu proizlaziti iz sastavnih dijelova sustava odvodnje. b) Utvrivanje i ocjena postojeeg stanja sukladno EN 752-5: EN 752-5: 1997, stavak 7 daje preporuke za utvrivanje i ocjenu postojeeg stanja sustava odvodnje kako bi se otkrili nedostaci. Tipini postupci prikazani su na slici 1. Dijelovi utvrivanja i ocjene postojeeg stanja, koji spadaju u podruje primjene ove norme prikazani su zasjenjeno na slici 1.
Registriranje i ocjenjivanje postojeih informacija

Prema potrebi aktualiziranje katastra kanalnog sustava

Hidrauliki pregledi

Pregledi vezani uz uvanje okolia

Pregledi vezani uz graevno stanje

Mjerenje odvoda

Registriranje pogonskih i drugih dotoka

Priprema programa

Sastavljanje i testiranje hidraulikog modela

Provoenje pregleda

Provoenje inspekcijskih programa

Ocjena hidraulike sposobnosti

Ocjena utjecaja na okoli

Ocjena graevnog stanja

Usporedba sa zahtjevima

Utvrivanje hidraulikih nedostataka

Utvrivanje nedopustivog utjecaja na okoli

Utvrivanje graevnih nedostataka

Utvrivanje uzroka nedostataka

Slika 1- dijagram odvoda za utvrivanje i ocjenjivanje postojeeg stanja sustava odvodnje (izvadak iz slike 1 EN 752-5:1997) Kako bi se utvrdilo stanje, potrebne su informacije iz razliitih izvora. Ustanova koja daje nalog i koja odreuje potrebe za informacijama mora raspolagati slijedeim informacijama: - zahtjevi (pojedinosti vidi odlomak 5); - nedostaci (pojedinosti vidi odlomak 6); - posljedice nedostataka (pojedinosti vidi odlomak 7). Odlomak 8 sadri informacije koje su potrebne kako bi se utvrdilo stanje, ukljuivi: - potrebe za informacijama - postojee informacije - preglede - ocjenjivanje kvalitete informacija. 5 Zahtjevi Potreban je popis zahtjeva kojeg trebaju ispuniti sustavi odvodnje kako bi se mogle prikupiti informacije koje su potrebne za utvrivanje stanja. Naelni zahtjevi rada pogona sustava odvodnje navedeni su u EN 752-2: 1996 odlomak 6 kako slijedi: a) rad bez zaepljenja; b) ograniavanje uestalosti preljeva na propisane vrijednosti; c) zatita zdravlja i ivota puanstva; d) uestala preoptereenja treba svesti na propisane vrijednosti; e) zatita zdravlja i ivota osoblja pogona; f) zatita brana za sakupljanje vode od oneienja u okviru odreenih granica; g) treba iskljuiti mogunost da kanali i cjevovodi za otpadne vode ugroze postojee susjedne zgrade kao i pogone za snabdijevanje i odvodnju vode h) postizanje vremena koritenja koje se zahtjeva, te odravanje graevnog dijela i) nepropusnost odvodnih kanala i cjevovoda na vodu prema zahtjevima testiranja/ispitivanja; j) sprjeavanje neugodnih mirisa i otrova; k) osiguravanje prikladnog pristupa za odravanje.

Ovi zahtjevi vrijede za sve ili pojedine dijelove sustava. Na primjer: - neki zahtjevi vrijede neposredno za sve dijelove sustava (npr. Zatita zdravlja i ivota osoblja); - neki zahtjevi vrijede neposredno samo za neke dijelove sustava (npr. Postizanje vremena koritenja koje se zahtjeva, te odravanje graevnog dijela) trebalo bi za neke zahtjeve izvui posebne zahtjeve za neke dijelove (npr. Ograniavanje uestalosti preljeva na propisane vrijednosti, postaje zahtjev za sposobnost odvodnje svake pojedine cijevi). Nedostaci 6.1. Cjevovodi i kanali za otpadne vode, odvodi, ahte i kontrolna okna gravitacijski sustavi Kako bi se odredile informacije koje su potrebne za utvrivanje stanja potrebno je poznavati mogue nedostatke. treba uzeti u obzir sve eventualno nastale nedostatke ukljuivi slijedee: a) Uruavanje djela sustava koji bi mogao prouzrokovati zaepljenje ili uleknue. Mogunosti uruavanja treba promatrati uzimajui u obzir odgovarajue faktore ukljuivi slijedee: - promatranje graevnog stanja dijela sustava; - tip tla; - mogunost prodiranja materijala od kojeg se tlo sastoji; - infiltracija ili naznake predfiltracije - optereenost cjevovoda; b) Potpuno ili djelomino zaepljenje jednog dijela sustava. Mogunost zaepljenja treba promatrati uzimajui u obzir slijedee faktore: - djelomino zaepljenje se moe proiriti; - postojee oteenje bi moglo prouzrokovati zaepljenje. c) Nedovoljni hidrauliki kapacitet kako bi se ouvao odvod. U kompleksnom sustavu nije uvijek mogue pripisati hidrauliki problem nedostatku kapaciteta pojedine cijevi. U takvom sluaju se znakovi koji ukazuju na rad mogu promatrati samo za cjelokupan sustav. d) Defektni spojevi ili druge greke, koji izazivaju putanje. Ukoliko ne postoje zakonski zahtjevi glede postupka testiranja, tada promatranje

moguih posljedica putanja moe pomoi kada se eli utvrditi da li je potrebno provjeriti nepropusnost. Putanje moe prouzrokovati infiltracije podzemnih voda u sastavne dijelove sustava ili predfiltracije. e) Nedostaci u pogonu ili sigurnosni nedostaci npr. oteene stepenice ili stube i oteeni ili krivo ubaeni poklopci. f) Korozija cjevovoda. g)Prirodna istroenost materijala. 6.2 Rasteretne graevine za kinicu i prihvatni bazeni Pored popisa 6.1. mogu nastati i slijedea oteenja: a) Potpuno ili djelomino zaepljenje daljnje odvodne cijevi. b) Potpuno ili djelomino zaepljenje ureaja za mjerenje odvodnje ili reetke . c) Niski stupanj djelotvornosti kod zadravanja krutih tvari d) Elektrino ili mehaniko zakazivanje. e) Neplanirano taloenje 6.3. Crpna stanica, cjevovod tlane crpke i cjevovodi pod tlakom Pored popisa 6.1. mogu nastati i slijedea oteenja: a) Potpuno ili djelomino zaepljenje crpki ili cijevi. b) Elektrino ili mehaniko zakazivanje crpki motora ili dodatnih ureaja. c) Nestanak struje. d) Potpuno ili djelomino zaepljenje ureaja za mjerenje odvodnje ili reetke . e) Zakazivanje zasuna1 f) Napuknue u cjevovodu.

U ovom kontekstu zasuni obuhvaaju zrane ventile, povratne ventile, zasune za pranjenje i zasune za zatvaranje.

7. Posljedice nedostataka
7.1 Openito Kako bi se odredile informacije koje su potrebne za utvrivanje stanja nuno je poznavati posljedice nedostataka. Treba uzeti u obzir posljedice izazvane nedostacima ukljuivi slijedee: 7.2. Uleknua Uleknue koje je izazvano napuknuem ili prodiranjem materijala tla moe izazvati oteenja cestovnog sloja, drugih ureaja za snabdijevanje vodom ili odvodnju, te oteenja na zgradama ili drugim graevinama. Posljedice uglavnom ovise o: - blizini ureaja za snabdijevanje ili graevina; - sklonosti prema oteenju 7.3. Preljev Preljev moe biti izazvana nedovoljnim protokom poradi potpunog ili djelominog zaepljenja ili prejakom odvodnjom. Posljedice uglavnom ovise o slijedeem: - toke na kojoj izlazi otpadna voda, - nadzemnom toku otpadne vode, - nainu, koritenju i obujmu povrine koja je pogoena, - trajanje poplave. 7.4. Zagaenje podzemnih voda i tla Zagaenje podzemnih voda i tla moe biti prouzrokovano eksfiltracijom kao posljedicom oteenja kao to su pukotine, napuknua i rupe ili tetnim spojevima . Posljedice uglavnom ovise o: - propusnosti tla; -razmaku od podzemnih voda, te njihovo koritenje; -sposobnosti tla da filtrira tetne tvari; -vrsti otpadnih voda.

7.5 Oneienje povrinskih voda Oneienje povrinskih voda moe biti prouzrokovano predfiltracijom , poplavom ili ulijevanjem iz odvodnih sustava iznad doputenih vrijednosti ulijevanja. Posljedice uglavnom ovise o: - kvaliteti i koritenju povrinskih voda - vrsti otpadnih voda - odvodu, trajanju i razrijeenosti. 7.6. Smanjeni rad proiavanja Smanjeni rad postrojenja za proiavanje otpadnih voda moe biti prouzrokovano neobinim odvodima (npr. poradi infiltracija, nepoeljna voda u odvodu itd.) ili neobinim sastavom otpadnih voda. 7.7 Druge posljedice Druge posljedice mogu biti: -neposredni trokovi (npr. trokovi za sanaciju ili poveani trokovi energije poradi infiltracija); -posredni trokovi (npr. tete na graevinama i inventaru); - socijalno nezadovoljstvo; -posljedice za javno zdravstvo i sigurnost; -druge tete za okolinu (npr. neugodni mirisi, buka ili tetoine)

8. Informacije 8.1. Zahtjevi o tome kakve moraju biti informacije Moraju se utvrditi zahtjevi o tome kakve moraju biti informacije kako bi se mogla opisati vjerojatnost i posljedice znaajnih nedostataka. Kako bi se procijenili trokovi i korist prilikom prikupljanja informacija, te provoenja inspekcije potrebno je pozvati se na postojee informacije (vidi 8.2) i sve zahtjeve nadlenih institucija. Tako e npr. testiranje nepropusnosti biti manje bitno kod nepropusnog tla.

8.2 Postojee informacije Informacije, koje su dostupne iz zapisa i arhiva mogu sadravati slijedee: katastar kanala; planove; geoloke karte; rezultate prijanjih inspekcija; zapisnike o smetnjama; dozvole; zapise o radu i odravanju (vidi EN 752-7:1998, odlomak 7) rezultate hidraulikog prorauna (vidi EN 752-4:1997, odlomak 11) Treba ocijeniti informacije (vidi 8.4) kako bi se istrailo da li su potrebni daljnji pregledi. 8.3. Pregledi Postupci pregledavanja mogu obuhvaati slijedee: optiku inspekciju; pregled putem sonara; pregled putem radara na tlu; inspekcija pomou infracrvenih zraka; mjerenje odvoda; provjeravanje nepropusnosti; provjeravanje materijala; analiza otpadnih voda; mjerenje infiltracije; -

8.4. Ocjenjivanje kvalitete informacija Prije koritenja treba ocijeniti kvalitetu informacija prema slijedeim kriterijima: potpunost; kompatibilnost; tonost; prikladno mjerilo; konzistentnost podataka; aktualnost; vjerodostojnost

Aneks A Izvori za dodatne informacije Naslovi svih podataka su prevedeni. Samo one podatke koji su oznaeni sa *) mogu se dobiti na jeziku odgovarajueg naslova. A.1 Austrija A.1.1 Austrijski savez gospodarenja vodom i otpadnim vodama Propisi

Br. WAV- propis 21 A.1.2 Daljnje smjernice br. ZL.16.7001/10-I-6/97

Naslov Katastar kanala, 2. izdanje, 1998

naslov Tehnike smjernice za vodno gospodarstvo u naseljima (Savezno Ministarstvo poljoprivrede, umarstva, okolia i vodnog gospodarstva)

A.2 Danska Teknologisk Institut

Sanacija sustava odvodnjeplaniranje i izvedbu

napuci

za

Teknologisk Institut

Sanacija sustava odvodnje- napuci dokumentaciju i nadzor kvalitete. 1993. CCTV- Sustav kodiranja za inspekciju.

za

Teknologisk Institut

A.3 Finska br. ISBN 951-759-468-2

naslov Napuci za planiranje sanacije vodoopskrbe i sustava odvodnje

sustava

A.4 Francuska Preporuke za sanaciju kanala za otpadne vode: dio A TV-inspekcija, CD-ROM A.G.H.T.M. 1. izdanje 1998. br. DIN 1986-30 naslov Postrojenja za odvodnju za zemljita 30.dio: odravanje zgrade i

ATV-M 143-1

Inspekcija, osposobljavanje, sanacija i obnova kanala i cjevovoda za odvodnju. 1. dio: osnove Optika inspekcija, osposobljavanje, sanacija i obnova kanala i cjevovoda za odvodnju.

ATV-M 143-2

ATV-M 143-6

Inspekcija, osposobljavanje, sanacija i obnova kanala i cjevovoda za odvodnju- 6. dio: kontrola nepropusnosti postojeih cjevovoda i kanala za odvodnju i ahti sa vodom, te zranim nad i podtlakom. Utvrivanje stanja, klasifikacija i ocjena sustava odvodnje izvan zgrada. Komentar gledeATV-DVWK pravilaUtvrivanje i ocjena stanja sustava za odvodnju, M. Keding, H. Zinn-Na CD-ROM slika teta i tekst o stanju- kanali, cjevovodi, tete graevina mjesnog sustava odvodnje prema ATV-M 143, 2.dio Optika inspekcija, verzija 1.0, travanj 2001.

ATV-M 149

ATV-DVWK

A.6 Nizozemska Br. NPR 3218 naslov Bez-tlani sustavi odvodnje (gravitacijski cjevovodi) izvan zgrada postavljanje i odravanje Odvodnja izvan zgrada simboli za nacrte Odvodnja izvan zgrada menadment Odvodnja izvan zgrada terminologija Odvodnja izvan zgrada ocjenjivanje grae kanala inspekcija i

Ontwerp NPR 3219 NPR 3220 NEN 3300 NPR 3398

NPR 3399

Odvodnja izvan zgrada-Sustav klasifikacije za optiku inspekciju kanala

BRL K10014 BRL K10015 Dijelovi iz naputka za odvodnju A 1050

ienja kanala, ahti i odvoda. Inspekcija dijelova kanala.

Sadraj i odvodnje

namjera

komunalnog

plana

A 1100

Postavljanje ciljeva, funkcionalni zahtjevi, kriteriji i postupci mjerenja Pravni aspekti za odvodnju. Razgranienje zadataka odvodnje. Spojevi glede sustava odvodnje. Decentralizacija glede otpadnih voda. Optimizacija sustava odvodnje otpadnih voda Odabir sustava i glavna struktura za nove sustave odvodnje Poboljanje postojeih sustava odvodnje Funkcionalno planiranje. Alternative za odvodnju kinice. Specifikacija i polaganje cijevi. Analize trajanja sa utjecajem na okoli Prirunik za planiranje rada pogona. Programi za pogone. Pomo za odabir i redoslijed mjerenja.

A 2000 A 3000 A 3100 A 3200 B 1000

B 1100

B 1200 B 2000 B 2100 B 3000 B 3100 C 1000 C 1100 C 1200

C 2000

Postupak rezultata.

istraivanja

interpretacija

C 2100

Prorauni sustava odvodnje, hidrauliko funkcioniranje. Mjere kod ne-funkcioniranja. Inspekcija i ocjena. Izbor i primjena mjera menadmenta. Ouvanje dobrog stanja kanala. Plan za nezgode u sustavima odvodnje. Postavljanje ciljeva pripremu informacija. i organizacija za

C 2300 C 2400 C 3000 C 4000 C 4100 C 5000

C 5100 D 2000 A.7 Norveka br. Norsk Rorsenter Nr. 4

Utvrivanje stanja i menadment podataka. Osoblje za komunalnu odvodnju.

naslov Sanacija sustava odvodnjeplaniranje i izvedbu. napuci za

A.8 vedska br. ISSN 0347-1799 naslov Sanacija sustava odvodnje- napuci za planiranje i izvedbu. VAV P66 rujan 1989. Strateko planiranje za sanaciju vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje VAV P68, rujan 1991.

ISSN 0347-1799

ISSN 1102-5638 ISBN 91-89182-34-0

Prikljuci za kanale iskustva i napuci za sanaciju bez kopanja VA-FORSK 199920, rujan 1999.

ISSN 1102-5638 ISBN 91-89182-55-3 Napuci za sanaciju i rekonstrukciju ahti. VA-FORSK 2001 4, travanj 2001. A.6 Ujedinjeno kraljevstvo br. naslov ISBN 1 898920 040 0 Prirunik za sanaciju izdanje. WRc 2001. kanala. etvrto

Literatura EN 752-4; 1997. Sustavi odvodnje izvan zgrada- 4. dio: Hidrauliki proraun i aspekti uvanja okolia.

NJEMAKA NORMA

rujan 2003.

Utvrivanje stanja sustava odvodnje izvan zgrada 2. dio: Sustav kodiranja za optiku inspekciju Njemaka verzija EN 13508-2:2003

Ova Europska norma EN 13508-2:2003 ima status njemake norme

Nacionali predgovor Ova Europska norma sastavljena je od Tehnikog komiteta TC 165 Tehnika otpadnih voda (Sekretarijat: Njemaka) Europskog komiteta za normizaciju (CEN). Nacionalna organizacija za normizaciju obvezuje se, da e ove EN u potpunosti i neizmijenjene preuzeti kao svoje nacionalne norme. Pripremljeni radovi uinjeni su od radne skupine 22 Sustavi odvodnje izvan zgrada CEN/TC-a 165. Za Njemaku je u obradi sudjelovalo Udruenje za normizaciju Planiranje i rad - NAW V 35. Dat je prijelazan rok od 36 mjeseci od datuma kada je Europska norma stavljena na raspolaganje, kako bi se povukle nacionalne norme koje su u suprotnosti s njome. Na taj nain se omoguuje, da se tekui inspekcijski programi dovre bez da ih dira Europska norma, kako bi se sprijeili raspadi sustava prilikom provoenja i ocjenjivanja tekuih programa. Tek bi prva ili ponovna inspekcija trebale u tom smislu biti sprovedene prema normi EN 113508-2. Trenutano se obrauju pismene upute ATV-DVWK-M 150-1 Format razmjene podataka 1.dio: Utvrivanje stanja , kao i ATV-DVWK-M 152 Prijelazni katalog ATV-M 143 2. dio: Optika inspekcija- inspekcija, osposobljavanje, sanacija i obnova kanala i cjevovoda za otpadne vode (izdanje travanj 1999.) u svezi DIN EN 13508-2 Utvrivanje stanja sustava odvodnje izvan zgrada 2.dio: Sustav kodiranja za optiku inspekciju. U ATV-DVWK-M 150 se preko jedinstvenog mjesta za elektronsku obradu podataka definira transfer podataka za inspekciju kanala. Cilj tog prijelaznog kataloga je im potpunije prenijeti do tada koritenih kodova za kvarove prema ATV-M 143-2 u kodove prema DIN EN 13508-2. Nadalje je planirano

izdavanje zajednikog djela izdavaa Beuth-Verlag i ATV-DVWK u svezi teme Utvrivanje stanja, koje e obuhvatiti ATV-M 143-2, ATV-DVWK-M 150-1, ATV-DVWK-M 152 i DIN EN 13508-2 zajedno s komentarom glede ATV-DVWK radne skupine ES-8.1 Utvrivanje stanja i ocjena odvodnih cjevovoda i kanala izvan zgrada. to se tie Meunarodne norme koja je citirana u 2. odlomku se u daljnjem tekstu ukazuje na Njemaku normu: ISO 8601 vidi E DIN EN ISO 8601 Nacionalni aneks NA (informativno) Literatura E DIN EN ISO 8601, Elementi podataka i formati razmjene-razmjena informacija - prikaz nadnevka i vremena (ISO 8601:2000); Njemaka verzija prEN ISO 8601:2002.

EUROPSKA NORMA

EN 13508-2 svibanj 2003

ICS 93.030 Njemaka verzija Utvrivanje stanja sustava odvodnje izvan zgrada- 2. dio Sustav kodiranja za optiku inspekciju

Ova Europska norma prihvaena je od Europskog komiteta za normizaciju (CEN) 04. studenog 2002. Zahtjeva se od lanova CEN-a da se pridravaju poslovnika CENa/CENELEC-a u kojem su utvreni uvjeti pod kojima se ovoj Europskoj normi bez izmjena mora dodijeliti status nacionalne norme. U Menedment- centru i kod svakog lana CEN-a mogu se na upit dobiti najnovije liste ovih nacionalnih normi uz bibliografske podatke.

Ova Europska norma postoji u tri oficijelne verzije (njemaka, engleska i francuska). Verzija na drugom jeziku, koju su lanovi CEN-a na vlastitu odgovornost dali prevesti na svoj jezik i tome obavijestili menadment-centar ima isti status kao oficijelne verzije. CEN- lanovi su nacionalni instituti normizacije Belgije, Danske, Njemake, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Luksemburgu, Malte, Nizozemske, Norveke, Austrije, Portugala, vedske, vicarske, Slovake, panjolske, Republike eke, Maarske i Ujedinjenog Kraljevstva.

CEN EUROPSKI KOMITET ZA NORMIZACIJU Menadment centar: rue de Stassart, 36 B-1050 Brssel

Sadraj Predgovor Uvod 1. Podruje primjene 2. Upuivanje na norme 3. Pojmovi 4. Izvori za dodatne informacije 5. Openito 5.1 Svrha 5.2 Postupak 5.3 Upotreba sustava kodiranja 5.4 Konformni nacionalni sustavi kodiranja 5.5 Izmjena podataka 5.6 Informacije od nalogodavca 6. Cjevovodi i kanali za otpadne vode - sustav kodiranja 7. Cjevovodi i kanali za otpadne vode - temeljne informacije 7.1 Zahtjevi 7.2 Daljnje temeljne informacije 8. Cjevovodi i kanali za otpadne vode 8.1 Uvod 8.1.1 Openito 8.1.2 Glavni kodovi 8.1.3 Karakteriziranje 8.1.4 Odreivanje kvantiteta 8.1.5 Poloaj na obodu 8.1.6 Utvrivanje stanja na cjevovodu 8.1.7 Poloaj u uzdunom smjeru 8.1.8 Foto zapis 8.1.9 Video zapis 8.1.10 Napomene Kodovi glede strukture cjevovoda Kodovi glede rada cjevovoda Kodovi glede utvrivanja stanja Daljnji kodovi 9. ahte i kontrolna okna- sustav kodiranja

8.2 8.3 8.4 8.5

10. ahte i kontrolna okna- temeljne informacije

10.1 Zahtjevi 10.2 Daljnje temeljne informacije 11. ahte i kontrolna okna- kodovi 11.1 Uvod 11.1.1 Openito 11.1.2 Glavni kodovi 11.1.3 Karakteriziranje 11.1.4 Odreivanje kvantiteta 11.1.5 Poloaj na obodu 11.1.6 Utvrivanje stanja na spoju 11.1.7 Podruje ahte 11.1.8 Vertikalni poloaj 11.1.9. Foto zapis 11.1.10 Video zapis 11.1.11 Napomene 11.2 Kodovi glede strukture ahte ili kontrolnih okana 11.3 Kodovi glede rada ahte i kontrolnih okana 11.4 Kodovi glede utvrivanja stanja 11.5 Daljnji kodovi 12 Dokumentacija

Aneks A (normativno) Konformni nacionalni sustavi kodiranja A.1 Temeljne informacije A.2 Kodovi Aneks B (informativno) Format za elektronsku obradu podataka za kodirane podatke B.1 Uvod B.2 Openito B.3 Datoteka temeljnih informacija B.4 Temeljne informacije inspekcije B.5 Podaci inspekcije B.6 Primjeri

Aneks C (informativno) Preporuen sustav za kodiranje temeljnih informacija za cjevovode i kanale otpadnih voda C.1 Uvod C.2 Lokalni poloaj inspekcije C.3 Pojedinosti glede inspekcije C.4 Pojedinosti cjevovoda C. 5 Daljnje informacije C.6 Izmjene temeljnih informacija Aneks D (informativno) Preporuen sustav za kodiranje temeljnih informacija za ahte i kontrolna okna D.1 Uvod D.2 Lokalni poloaj inspekcije D.3 Pojedinosti glede inspekcije D.4 Pojedinosti u svezi ahti i kontrolnih okana D.5 Daljnje informacije D.6 Izmjene temeljnih informacija Aneks E (informativno) Uzorak za prijemni formular Aneks F (informativno) Fotografski primjeri za kodiranje cjevovoda i kanala za otpadne vode Aneks G (informativno) ) Fotografski primjer za kodiranje ahti i kontrolnih okana Aneks H (informativno) Izvori za dodatne informacije H.1 Meunarodne norme H.2 Austrija H.2.1 Austrijsko udruenje vodnog gospodarstva i gospodarstva otpadnih voda - propisi H.2.2 Daljnje smjernice H.3 Danska H.4 Finska H.5 Francuska H.6 Njemaka H.7 Nizozemska H.8 Norveka H.9 vedska H.10 vicarska H.11 Ujedinjeno Kraljevstvo Literatura EN 13508-2:2003 (D)

Predgovor Ovaj dokument EN 13508-2:2003 sastavljen je od Tehnikog komiteta CEN/TC-a 165 Tehnika odvodnje otpadnih voda, iji sekretarijat vodi DIN. Ova Europska norma mora dobiti status nacionalne norme, bilo objavom identinog teksta ili priznanjem do studenog 2003., te eventualne nacionalne norme koje su u suprotnosti sa njom moraju biti povuene do svibnja 2006. Prema poslovniku CEN/CERNELEC-a su nacionalni instituti normizacije slijedeih zemalja obvezatni preuzeti ovu europsku normu: Belgije, Danske, Njemake, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Norveke, Austrije, Portugala, vedske, vicarske, Slovake, panjolske, Republike eke , Maarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Slijed normi EN 13508 Stanje sustava odvodnje izvan zgrada sastoji se od slijedeih dijelova: 1. dio: Opi zahtjevi 2. dio: Sustav kodiranja za optiku inspekciju Daljnji dijelovi, iji sadraj ine drugi inspekcijski postupci biti e eventualno kasnije nadopunjeni. Prilikom sastavljanja ovog dijela ove europske norme uzete su u obzir druge postojee norme, pogotovo EN 752 Sustavi odvodnje izvan zgrada. Kako bi se sastavne dijelove podataka i programa elektronske obrade podataka prebacilo na ovaj sustav kodiranja, te kako bi se osiguralo potrebno kolovanje osoblja koje e vriti inspekciju daje se prijelazni rok od 36 mjeseci od nadnevka kada je europska norma dana na raspolaganje, kako bi se povukle nacionalne norme, te preuzela ova norma. Programi inspekcije, koji su zapoeti prije objavljivanja ove norme na temelju zakonskih propisa mogu biti zavreni prvobitnim sustavom kodiranja.

Uvod Prilikom sastavljanja ove norme provjereni su postojei nacionalni sustavi kodiranja. Kako bi se sauvala veza sa postojeim podacima, TC 165/WG 22 je pokuao osigurati, da za svaku konstataciju u nacionalnom sustavu postoji odgovarajui kod ili odgovarajua kombinacija kodova. To bi trebalo omoguiti prenosivost postojeih podataka u novi sustav kodiranja. Stupanj detaljnosti prilikom utvrivanja stanja je za sada razliit u pojedinim zemljama. Izbor oznaka koje treba zapisati i obujam pojedinosti koje treba snimiti preputen je nalogodavcu. Prije nego to se ova norma moe u potpunosti primijeniti potrebno je intenzivno kolovanje osoblja kao i prilagoavanje software-a. 1. Podruje primjene Ova Europska norma vrijedi za utvrivanje stanja sustava odvodnje putem inspekcije, utvrivanje stanja i uzimanja u obzir vanjskih utjecaja i drugih informacija. Vrijedi za odvodne sustave, koji rade uglavnom kao gravitacijski sustavi od toke kod koje otpadna voda naputa zgradu odnosno odvodnju krova ili ue u odvod na cestu, sve do toke kada se otpadna voda ulije u postrojenje gdje ju se obrauje ili do brane za sakupljanje vode. Cjevovodi i kanali za otpadne vode ispod zgrada su ovdje ukljueni sve dok su sastavni dio odvodnje zgrade. Ovaj dio Europske norme odreuje sustav kodiranja za opisivanje opaanja u unutranjosti cjevovoda i kanala za otpadne vode, ahti i kontrolnih okana kod optike inspekcije. Ako ustreba moe se taj dio sukladno sa zahtjevima nalogodavca primijeniti na tlane i podtlane sustave. Ovaj dio Europske norme ne sadri zahtjeve koji se postavljaju na provoenje inspekcije.

2. Normativne upute Ova Europska norma sadri kroz upute s nadnevkom ili bez njega odredbe iz drugih publikacija. Te normativne upute citirane su na odgovarajuim mjestima u tekstu, a publikacije su iza toga navedene. Kod uputa s datumom spadaju kasnije izmjene ili prepravke te publikacije samo uz tu europsku normu ukoliko su u nju ugraene putem izmjena ili prepravaka. Kod uputa bez nadnevka vrijedi zadnje izdanje publikacije koja je s tim u svezi (ukljuivi izmjene). EN 476:1997. Opi zahtjevi koje trebaju ispuniti graevni dijelovi za kanale i cjevovode za otpadne vode u sustavima odvodnje silom teom EN 752-1:1995., Sustavi odvodnje izvan zgrada 1. dio Openito i definicije EN 752-5:1997., Sustavi odvodnje izvan zgrada 5. dio: Sanacija ISO 8601, Elementi podataka i formati za razmjenu -razmjena informacija - prikaz nadnevka i vremena. 3. Pojmovi Za primjenu Europske norme vrijede slijedei pojmovi NAPOMENA: Ove definicije se odnose na ope pojmove. Drugi pojmovi koji su specifini za inspekciju objanjeni su u tekstu. 3.1 Prsten na vrhu ahte / konstrukcija za niveliranje ahte i ceste Dio ahte ili kontrolnog okna izmeu poklopca ahte i ahte. Upotrebljava se kako bi se nivelirala visina poklopca ahte sa cestom odnosno terenom. 3.2. Kaskadna ahta ahta sa spojem cjevovoda i kanala za otpadne vode razliitih visina sa okomitom cijevi na ili neposredno na dnu kinete nie cijevi. 3.3. Dno okna Skoro horizontalna povrina koja granii sa dnom kinete u ahti, kontrolnim oknom ili velikim kanalom za odvodnju. 3.4 Donje podruje ahte Radni prostor unutar ahte iznad dna kinete. 3.5 Element ahte

Sastavni dio ahte ili kontrolnog okna koji je proizveden kao pojedinani dio, a predvien je za spajanje sa drugim elementima ahte. 3.6 Mijeani sustav Kanalizacija koja se sastoji od samo jednog cjevovoda /sustava kanala za zajedniku odvodnju otpadnih voda i kinice. 3.7 Prikljuak opi pojam za mjesto na kojem se spaja jedan cjevovod sa drugim cjevovodom odnosno jednom ahtom ili kontrolnim oknom.

3.8 Cjevovod za otpadne vode uglavnom cijev u zemlji za odvodnju otpadnih voda i /ili kinice od poetnog mjesta prema kanalu za otpadne vode. 3.9. Odvodnja sa zemljita Sustav cijevi i dodatnih graevina za odvodnju otpadnih voda i/ili kinice prema septikoj jami , kanalizaciji ili drugim postrojenjima za zbrinjavanje. 3.10 Nalogodavac Organizacija koja je vlasnik sustava odvodnje i/ili koja je odgovorna za inspekciju sustava odvodnje.

3.11 Predfiltracija ispust odvodne vode iz sustava odvodnje u tlo (podzemlje) (EN 752-1:1995) 3.12 Nagib Odnos izmeu vertikalnih i horizontalnih projekcija jednog dijela cjevovoda. (EN 752-1:1995) 3.13 Gravitacijski cjevovod Sustav odvodnje kod kojeg se odvod vri silom teom i kod kojeg se odvodnja cjevovodom uglavnom vri djelominim punjenjem. (EN 752-1:1995) 3.14 Podzemne vode Voda u podzemlju (EN 752-1:1995) 3.15 Infiltracija Prodiranje podzemnih voda u sustav odvodnje (EN 752-1:1995) 3.16 Kontrolno okno Otvor sa poklopcem koji se skida i koji se nalazi na cjevovodu ili kanalu otpadnih voda. Pristup je dozvoljen samo s povrine, te je zabranjen ulaz osobama. (EN 752-1:1995) 3.17 Dno kinete najdublja toka u cijevi ili kineti na svakom presijeku 3.18 Spoj cijevi Mjesto na kojem su dvije cijevi spojena jedna s drugom u uzdunom smjeru 3.19 Odvojak Prikljuak koji se sastoji od montanog spoja 3.20 Postolje Meu- platforma ili platforma u mirovanju kako bi se prekinula visina dizanja u ahti.

3.21 ahta Ulaz sa poklopcem koji se skida na cjevovodu ili kanalu otpadnih voda kako bi se omoguio ulaz osoba. (EN 752-1:1995) 3.22 vorovi ahta, kontrolno okno, ispust, otvor za proiavanje ili druga vanija tono definirana toka. 3.23 Izljevni kanal Kanal za otpadne vode iz kojeg izlaze otpadne vode u postrojenje za proiavanje otpadnih voda ili branu za skupljanje vode. (EN 752-1:1995) 3.24 Cijev Sastavni dio cjevovoda ili kanala otpadnih voda koji je tvorniki proizveden kao pojedinani dio i koji je predvien za spajanje sa drugim cijevima. 3.25 Cjevovod Cijevi, oblikovani komadi, kamene kocke- i oblikovani betonski profili kao i spojevi izmeu ahti i drugih graevina. 3.26 Dra Spojeni dio cjevovoda ili kanala za otpadne vode izmeu dva vora koja uz njega granie. 3.27 Duina cijevi Duina cijevi koja je tvorniki proizvedena. 3.28 Graevina sa kaskadama Spoj od cjevovoda ili kanala za otpadne vode razliitih razina sa strmim vodom ili kinetom u ahti. 3.29 Brana za skupljane vode Sve vrste voda, npr. more, rijeke, jezera ili podzemne vode u koje se ulijevaju otpadne vode iz odvodnog sustava. (EN 752-1:1995) 3.30 Sanacija sve mjere za ponovno uspostavljanje ili poboljanje postojeih sustava odvodnje. (EN 752-1:1995)

3.31 Popravak Mjere za sanaciju lokalno ogranienih teta. (EN 752-1:1995) 3.32 Cjevovod tlane crpke Cjevovod kroz koji se crpi otpadna voda. (EN 752-1:1995) 3.33 Otpadna voda Otpadna voda i/ili kinica koja se odvodi u cjevovod ili kanal za otpadne vode. (EN 752-1:1995) 3.34 Kanal za otpadne vode Uglavnom cjevovod u zemlji ili druga naprava za odvodnju otpadne vode i/ili kinice iz vie izvora. (EN 752-1:1995) 3.35 Kanalizacija Mrea cjevovoda i dodatne graevine, koje odvode otpadnu vodu i/ili kinicu iz cjevovoda za otpadne vode u postrojenja za proiavanje otpadnih voda ili druga mjesta zbrinjavanja. 3.36 Gornji dio ahte Dio ahte ili kontrolnog okna izmeu gornjeg prstena i donjeg podruja ahte. 3.37 Kinica Oborina koja nestaje u tlu i koju povrina tla ili vanjski dio zgrade odvodi u sustav odvodnje. 3.38 Konus Dio ahte ili kontrolnog okna kod kojeg se popreni presjek postupno mijenja. 3.39 Oneiena voda Uporabom izmijenjena i u sustav odvodnje isputena voda. (EN 752-1:1995)

Legenda: 1 Kineta 2 dno okna 3 dno kinete 4 element ahte 5 konus 6 postolje 7 prijelazna ploa visina ahte hs visina dijela ahte 10 brtva hd visina podruja ahte 11 gornji prsten da promjer otvora 12 gornji dio poklopca ds promjer ahte dijela ahte 13 stjenka ahte dc promjer podruja ahte
h

8 poklopac ahte 9 penjalice

gornjeg donjeg ulaznog gornjeg donjeg

Slika 1 Prikaz pojmova koji se koriste kod ahti

4. Izvori za dodatne informacije Ova Europska norma utvruje sustav kodiranja za optiku inspekciju sustava odvodnje. Daljnje upute za optiku inspekciju treba u pojedinim zemljama preuzeti iz nacionalne dokumentacije sve dok ne budu na raspolaganju opirne Europske norme. Dokumentacija koja je navedena u dodatku H sadri pojedinosti, koje se mogu upotrijebiti u svezi sa ovim dijelom norme. 5.Openito 5.1 Svrha Norma EN 752-5 preporua uporabu jedinstvenog sustava kodiranja kako bi se osigurala usporedivost rezultata optike inspekcije. Ovaj dio norme utvruje sustav koji se moe upotrijebiti za objektivno zapisivanje rezultata optike inspekcije. Ne sadri postupak za utvrivanje stanja cjevovoda i kanala za otpadne vode, budui da je za to potrebna subjektivna ocjena kao i dodatne informacije. Kodirana informacija moe se upotrijebiti u jednu ili vie slijedeih svrha: - Ocjena utjecaja na funkciju prilikom sastavljanja plana sanacije (vidi EN 752-5; 1997, odlomak 7); - stavljanje informacija na raspolaganje za planiranje pogonskih mjera odravanja npr. programe za ienje kanala (vidi EN 7527; 1998, odlomak 6); - pregled odreenih problema u odravanju i radu (vidi EN 752-7; 1998, odlomak 8); 5.2 Postupak Optiku inspekciju se moe sprovesti na jedan od slijedeih naina: inspekcija cjevovoda iznutra; inspekcija cjevovoda iz ahte ili kontrolnog okna; inspekcija ahte ili kontrolnog okna iznutra; inspekcija ahte i komore za inspekciju s povrine.

Mogu se upotrijebiti razne tehnike inspekcije: TV- Kamera na daljinsko upravljanje; obilazak od strane osoblja; inspekcija pomou ogledala foto-kamera.

Osoblje koje radi na inspekciji mora biti dovoljno kolovano za postupak inspekcije i sustava kodiranja. Inspekciju treba sprovesti dovoljno sporo kako bi se mogli uoiti svi znakovi koji ukazuju na stanje. Prilikom uporabe TV- kamere na daljinsko upravljanje istu bi trebalo samo onda pokretati uzduno ako lea pokazuje u smjeru osi cjevovoda. Nalogodavac moe propisati zahtjeve glede zdravlja, sigurnosti i dobrobiti javnosti i /ili osoblja. Radove treba izvoditi sukladno normi EN 752-7; 1998, odlomak 11. 5.3 Uporaba sustava kodiranja Sustav kodiranja koji je utvren ovom normom za cjevovode i kanale otpadnih voda opisan je u odlomcima 6,7 i 8. Sustav kodiranja za ahte i kontrolna okna koji je utvren ovom normom opisan je u odlomcima 9,10 i 11. Primjeri na fotografijama u boji o utvrivanjima stanja sadrani su u aneksima F i G kako bi se jasnije prikazala uporaba sustava kodiranja. Svako utvrivanje stanja opisano je jednim glavnim kodom koji se sastoji od tri slova-, te dodatnim informacijama. Prvo slovo glavnog koda opisuje pripadnost koda (npr. cjevovodu vidi odlomak 6 ili ahti ili kontrolnom oknu, vidi odlomke 6 i 10) Drugo slovo oznaava pripadnost skupini (vidi 8.2 i 11.1.2). Tree slovo odreuje specifino utvrivanje stanja (vidi 8.1.3 i 11.1.3). Ukoliko se pojavi nekoliko znakova na istom mjestu, tada svaku tetu odnosno svaki znak stanja treba odvojeno kodirati. tete, drugi znakovi stanja i ope stanje treba kodirati sukladno sa ovom normom, te ih treba putem fotografija ili videozapisom dodatno dokumentirati.

5.4 Konformni nacionalni sustavi kodiranja Kodovi koji se koriste u ovoj EN normi neovisnu su o jeziku. Kako bi se kodovi bolje zapamtili ili kako bi se postigla bolja suglasnost postojeim sustavima kodiranja smije se sastaviti lista konformnih nacionalnih kodova. Ukoliko se koristi ta mogunost trebalo bi nacionalnom aneksu uz ovu normu dodati tu tabelu. U svezi sa elektronskim formatom za transfer podataka koji je opisan aneksu B, treba koristiti iskljuivo kodove koji su neovisni o jeziku i koji su utvreni u ovoj normi. Pravila za konformne nacionalne kodove nalaze se u aneksu A. 5.5. Izmjena podataka

Kodirane informacije esto se izmjenjuju izmeu banaka podataka. Preporuka za format o izmjeni podataka uz koritenje ovog sustava kodiranja nalazi se u aneksu A. 5.6. Informacije od strane nalogodavca

Sustavi kodiranja nude veliki izbor kodova, koji omoguavaju inspektoru da prema nalogu nalogodavca opie cjevovode i kanale za otpadne vode, ahte i kontrolna okna. Kodove treba i iskljuivo prema zahtjevima nalogodavca koji takoer navodi oznake o stanju koje treba zabiljeiti. Uzevi u obzir razne mogunosti izbora koje daje ova norma nalogodavac bi trebao saznati slijedee: a) Temeljne informacije i) ii) iii) Sustav kodiranja za zapisivanje temeljnih informacija (npr. konformni nacionalni sustav ili aneks C ili D). Temeljne informacije koje se mogu slobodno izabrati i koje treba zapisati (vidi 7.2 i 10.2). Toke vezane za utvrivanje stanja u uzdunoj duini prilikom inspekcije cjevovoda i kanala za otpadne vode (vidi 8.1.7) kao i toke vezane za utvrivanje stanja na obodu i u vertikalnom smjeru kod ahti kontrolnih okana (vid 11.1.5 i 11.1.8).

b) Informacije glede pojedinih utvrivanja stanja i) Sustav kodiranja za zapisivanje pojedinih utvrivanja stanja prema odlomku 8 i 11 ili konformni nacionalni sustav prema zahtjevima iz 5.4. Utvrivanje stanja koje treba zapisati (ta utvrivanja stanja treba zapisati prema sustavima kodiranja koja su opisana u odlomcima 8 i 11 ili prema konfornom nacionalnom sustavu). Treba za svaki kod odrediti potrebni stupanj detaljnog zapisivanja prema odlomcima 8 i 11: - i to da li treba zapisati kvantitetu, stanje u uzdunom smjeru, u vertikalnom smjeru ili obodu odnosno injenicu, da je utvrivanje stanja vezano uz spoj cijevi - da li odreivanje kvantitete treba zapisati kao pojedinanu vrijednost ili kao raspon - ukoliko se upotrebljava raspon treba odrediti gornju i donju granicu; - tonost koja se zahtjeva kod izmjerenih i/ili procijenjenih vrijednosti. 6. Cjevovodi i kanali za otpadne vode sustav kodiranja Ovaj sustav kodiranja obuhvaa niz kodova koje treba upotrijebiti za opisivanje teta i oznaka stanja koje treba utvrditi u cjevovodima i kanalima za otpadne vode. Za svaki dra treba sastaviti odvojeno izvjee. Postoje dvije glavne vrste informacija. - Temeljne informacije- ove se odnose na cjevovod kao cjelinu. Daljnje pojedinosti u svezi s tim nalaze se u odlomku 7 i aneksu C. Svi kodovi koji spadaju uz to poinju sa slovom A. - Informacije u svezi pojedinih utvrivanja stanja unutar cjevovoda i kanala za otpadne vode. Daljnje pojedinosti u svezi s tim nalaze se u odlomku 8. Svi kodovi koji spadaju uz to poinju sa slovom B.

ii)

iii)

7. Cjevovodi i kanali za otpadne vode temeljne informacije 7.1 Zahtjevi Temeljne informacije treba upisati na poetku inspekcije. informacije treba upisati: Slijedee

a) Naziv draa, direktnim nazivom i /ili navoenjem dva naziva vora. Ukoliko se jedan cjevovod prikljuuje na glavni cjevovod bez ahte, tada se vorite kod utoka smije odrediti nazivom draa glavnog cjevovoda i udaljenou od referentnih toaka. b) Smjer inspekcije. c) Tekstualni opis lokalnog stanja. d) Sustav kodiranja e) Referentne toke za utvrivanje stanja u uzdunom smjeru (ako je potrebno zabiljeiti stanje u uzdunom smjeru). f) Postupak inspekcije g) Nadnevak inspekcije h) Navod o tome da li je izvreno prethodno ienje. i) Svaka daljnja informacija koju nalogodavac zahtjeva. 7.2 Daljnje temeljne informacije Te informacije mogu obuhvaati slijedee: navodi glede pozicije; ime nalogodavca; ime opine, okruga ili naziv sustava odvodnje; vlasnike odnose zemljita; prvobitno koriten sustav kodiranja (ukoliko su svi podaci prebaeni); vrijeme inspekcije; ime osobe koja vri inspekciju; ifra naloga; pojedinosti glede video zapisa; pojedinosti glede foto zapisa; svrha inspekcije; popreni presjek; materijal; pojedinosti o oblogama u cijevi; duine cijevi;

- dubinsko stanje glede dna kinete poetnih i zavrnih vorova; - vrsta cjevovoda za otpadne vode odnosno kanala za otpadne vode (npr. gravitacijski cjevovod ili cjevovod tlane pumpe) - vrsta otpadnih voda (npr. oneiena voda ili povrinska voda); - godina izgradnje; - strateka vanost; - oborine; - temperatura; - upravljanje sustavom odvoda; - atmosfera u cjevovodu; Treba zabiljeiti svako odstupanje od temeljnih informacija koje se ustanovi tijekom inspekcije. U aneksu C se nalaza sustav kodiranja koji se preporua za temeljne informacije. Kada se temeljne informacije obuhvate prema aneksu C, tada se razmjena podataka moe izvriti prema preporuenom formatu koji je naveden u aneksu B. 8. Cjevovodi i kanali otpadnih voda kodovi 8.1. Uvod 8.1.1 Openito Svako utvrivanje stanja treba zapisati uz uporabu glavnog koda (vidi 8.1.2.), koji uglavnom opisuje oznake o stanju- ukoliko je to potrebno, te slijedee dodatne informacije: - karakteriziranje- maksimalno dva koda, koji poblie opisuju obiljeje (vidi 8.1.3) - odreivanje kvantitete- maksimalno dvije vrijednosti, za obreivanje kvantiteta obiljeja (vidi 8.1.4). - poloaj na obodu maksimalno dvije brojke (oznake prema kazaljkama na satu) kako bi se lokaliziralo utvrivanje stanja na obodu (vidi 8.1.5) - spoj ukazivanje na vezu izmeu utvrivanja stanja sa spojem cijevi (vidi 8.1.6)

- stanje u uzdunom smjeru udaljenost od referentne toke ukljuivi mogunost za zapisivanje utvrivanja stanja, koja se proteu preko vee duine (8.1.7) - foto zapis (vidi 8.1.8) - video zapis (vidi 8.1.9) - napomene tekst za opisivanje aspekata utvrivanja stanja, koji se ne mogu opisati na drugi nain (vidi 8.1.10). Nalogodavac smije odrediti situacije koje treba zapisati kao i stupanj njihova detaljnog zapisa za svako utvreno stanje (vidi 5.6). Primjer za zapis uzdune pukotine na vrhu cijevi na udaljenosti od 10,5 m od referentne toke prikazan je u tabeli 1 (vidi 8.1.). Tabela 1
Poloaj u uzdunom smjeru Kod za oteenje trase Glavni kod Karakteriziranje 1 B 2 A Odreivanje kvantitete 1 2 Poloaj na obodu 1 2 12 Spoj Foto zapis Video zapis Napomena

1,5

BAB

00:10:30

Primjer za zapis bonog prikljuka koji stri na unutra s promjerom od 100 mm (stri do pola promjera glavnog voda) na 16.5 m udaljenosti od referentne toke prikazan je u tabeli 2. NAPOMENA: Kako bis se opisalo utvreno stanje potrebna su dva koda (vidi 8.2 i 8.4). Tabela 2
Poloaj u uzdunom smjeru Kod za oteenje trase Glavni kod Karakteriziranje 1 E 2 A Odreivanje kvantitete 1 100 50 2 Poloaj na obodu 1 2 9 9 Spoj Foto zapis Video zapis Napomena

16,5 16,5

BCA BAG

00:12:20 00.12.20

8.1.2. Glavni kodovi Glavni kodovi sa kojima se opisuju utvrena stanja navedeni su u 8.2 do 8.5 zajedno sa opisom utvrenog stanja i uporabom koda. Niti jedno

utvreno stanje ne smije se zabiljeiti bez koritenja jednog od tih kodova. Ti su kodovi podijeljeni u etiri skupine zbog boljeg pregleda, s tim da drugo slovo oznaava pripadnost skupini: glavni kod glede strukture cjevovoda (BA...); glavni kod za rad cjevovoda (BB...); glavni kod za utvrivanje stanja (BC...): ostali glavni kodovi (BD..).

Ovaj je uvod samo okvirni. Skupine ne bi trebalo shvaati kao interpretaciju ili bilo kakvo drugo ogranienje znaenja koda.

8.1.3. Karakteriziranje Navedeni kodovi slue za poblii opis utvrivanja stanja. Za poblie opisivanje stoje na raspolaganju maksimalno dvije mogunosti. Te kodove treba koristiti prema navedenom redoslijedu. Ako nalogodavac trai to karakteriziranje, ali ako glede toga utvrivanje stanja nije mogue (npr. korozija u kanalu koji nije ien) treba navesti YY kao prvi karakterizirajui kod. Za karakteriziranje smiju se koristiti samo kodovi koji su sadrani u ovoj normi.

8.1.4 Odreivanje kvantitete Treba upisati do dvije vrijednosti kao to je opisano u 8.2 do 8.5. Ukoliko u tim odlomcima te dvije vrijednosti nisu odreene za opisivanje razliitih kvantiteta, tada se mogu takoer koristiti za opisivanje raspona na taj nain da se navode gornja i donja granica (npr. 10% do 15%).

8.1.5. Poloaj na obodu Ukoliko se ta informacija odredi u 8.2. do 8.5. tada poziciju utvrivanja stanja treba zapisati uz upotrebu oznake prema kazaljkama na satu (vremenu na satu). Oznaka prema kazaljkama odreena je kutom koji proizlazi poevi od sredita presjeka (toka koja proizlazi iz pola visine i pola irine presjeka vidi sliku 2) izmeu utvrenog stanja i vrha cjevovoda. Slika 2 Definicija sredita presjeka

Ovom kutu treba dodijeliti oznaku prema kazaljkama na satu prema tabeli 3. Utvreno stanje koje se nalazi u sreditu vrha kanala bi se tako opisalo kao 12 sati. Ukoliko se u 8.2 do 8.5. trae poetna i zavrna oznaka prema kazaljkama na satu, tada to treba izvriti u smjeru kazaljki na satu. Ukoliko se prema 8.2 do 8.5 trai samo jedna oznaka prema kazaljkama na satu, tada se ta mora odnositi na sredinu utvrivanja stanja. Ukoliko se ista utvrivanja stanja pojave na razliitim mjestima oboda i to na istoj uzdunoj poziciji, tada ih treba pojedinano kodirati.

Tabela 3 vrijednosti oznaka prema kazaljkama na satu

Slika 3 pokazuje primjer za uporabu oznaka prema kazaljkama na satu.

Slika 3- Primjeri za oznake prema kazaljkama na satu 8.1.6 Utvrivanje stanja na spoju cijevi Ukoliko se otkrije nedostatak na spoju izmeu dvaju susjednih cijevitada to treba zapisati - ukoliko se to trai uz upotrebu koda (A).

8.1.7 Poloaj u uzdunom smjeru Poloaj svakog utvrenog stanja treba zapisati u metrima kao udaljenost od referentne toke (vidi 7.1e). Postoje slijedee mogunosti za odabir referentne toe: a) Unutarnja stjenka poetnog vora (ahta, kontrolno okno ili ispust itd.) u koji je vezan cjevovod ili kanal za otpadne vode. b) Vrh kraja draa unutar poetnog vora. To je ista toka kao to je opisano gore u a) osim ako cijev see unutar ahte. c) Sredina poetnog ahta ili kontrolnog okna za poetnu inspekciju. d) Sredina izmeu dovodnog i odvodnog voda, koja se mjeri uzdu kinete. Ukoliko se utvrena stanja proteu na duljini duoj od jednog metra tada poetak i kraj treba odvojeno zapisati uz uporabu koda A (poetak) i koda B (kraj). Kako bi se poetne i krajne toke mogla svrstati uz razliita utvrena stanja, potrebna je dodatna numerika oznaka. Mjerenja treba zapisati u metrima sa jednom decimalom. 8.1.8 Foto zapis Kada se od utvrenih nedostataka uine fotografije ili kompjuterske fotografije treba ih oznaiti s tonim nazivom kako bi ih se moglo identificirati. Ako se uini fotografija bez obzira na neke oznake, tada treba upotrijebiti opi foto kod (BDA). 8.1.9 Video zapis Ukoliko se inspekcija snimi na video, tada utvrena stanja treba jasno referentno oznaiti, kako bi se kasnije moglo ciljano vratiti na njih. Postupak koji s kod toga upotrebljava mora biti naveden u temeljnim informacijama prema odlomku 7. Ukoliko se koristi postupak koji se temelji na vremenu, tada treba navesti vrijeme prema ISO 8601 tj. u formatu hh:mm:ss.

8.1.10. Napomene Ako se utvreno stanje ne moe u potpunosti opisati kodom, treba navesti daljnje informacije kao napomene. Napomena bi trebala biti maksimalno jasna i tona.

8.2 Kod za strukturu cjevovoda

Tabela 4- Detaljni opis kodova za strukturu cjevovoda Glavni kod


Deformacija Dodatne informacije Opis

BAA

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete Poloaj kod oboda Stvaranje pukotina

Presjek cijevi se u odnosu na prvobitni oblik deformirao. Nalogodavac smije utvrditi da li se taj kod smije koristiti samo za gibljive cijevi ili za cijevi svih materijala. Tijek deformacije: -vertikalno (A)- visina cijevi se smanjila; -horizontalno (B) irina cijevi se smanjila Postotno smanjenje mjerenja. Poloaj bi trebalo zabiljeiti kada se deformacija lokalizira.

BAB
Karakteriziranje1 Nain stvaranja pukotina: -povrinska pukotina (A)- pukotina, koja se pojavljuje samo na povrini; - pukotina (B) linije pukotine su vidljive na stjenci cijevi, segmenti su jo na mjestu; - Otvorena pukotina (C)- vidljiva je otvorena pukotina u stjenci cijevi, segmenti su jo na mjestu. Karakteriziranje2 Tijek stvaranja pukotine: -u uzdunom smjeru(A)- pukotina ili napuknue, koje prolazi uglavnom paralelno uz os cijevi; -na obodu cijevi (B)- pukotina ili napuknue, koje prolazi uglavnom na obodu cijevi; kompleksno stvaranje pukotina(C)skupina pukotina, koje se ne mogu opisati kao uzdune ili poprene pukotine;

-valovito ili spiralno stvaranje pukotina(D). Odreivanje kvantitete Poloaj kod oboda irina pukotine u mm. Trebalo bi zabiljeiti poloaj.

Napuknue cijevi/uruavanje BAC


Karakteriziranje Vrsta napuknua/uruavanja: - napuknue (A)- segmenti cijevi su se vidljivo pomaknuli, ali ne nedostaju; - nedostaju dijelovi(B)- nedostaju segmenti stjenke cijevi; - uruavanje(C)- konstrukcija je u potpunosti unitena.

Glavni kod

Dodatne informacije Odreivanje kvantitete

Tabela 4 (nastavak) Opis

Duina napuknua cijevi/uruavanja u mm, ako je manje od 1000mm. NAPOMENA: Kod duina preko 1m u uzdunom smjeru zapisuje se poetak i kraj napuknua cijevi/uruavanja prema 8.1.7. Poloaj na obodu Poloaj bi trebalo zapisati.

Defektni zidovi BAD

Pojedina kamenja ili cigle pomakle su se iz cjeline u odnosu na prvobitni poloaj. Karakteriziranje1 Razmjer pomicanja treba zabiljeiti kako slijedi: -pomaknuto(A)- kamenje zida/cigle jo postoje ali su se u odnosu na prvobitni poloaj pomaknuli; -nedostaje(B)- kamenje zida/cigla nedostaju; Dno kinete se spustilo (C)- dio dna cijevi sazidanog cjevovoda spustio se sa stjenke i ostavio pukotinu od vie od 20mm; - Uruavanje(D)- konstrukcija je kompletno unitena. Karakteriziranje2 Navodi, kada nedostaje kamenje zida/cigle: -vide se jo slojevi zida(A)- kroz rupu koja je nastala zbog zida koji nedostaje: -ne vidi se nita(B)- ne moe se raspoznati to je razotkrito zbog kamenja zida/cigla koje nedostaju. Ukoliko se vidi tlo ili upi prostor treba dodatno koristiti kodove BAO ili BAP. Odreivanje Kod sputenog dna kinete treba izmjeriti to kvantitete sputanje u mm. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti. -

Nedostaje buka BAE

Nedostaje kompletno ili djelomino buka sa zida ili spoja cigli. Odreivanje Dubina izmeu povrine zida i povrine buke u kvantitete mm. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti. Unutarnja povrina cjevovoda oteena je mehanikim ili kemijskim djelovanjem (ukljuivi koroziju kod metalnih cijevi).

Povrinska oteenja BAF

Tabela 4 (nastavak)

Glavni kod

Dodatne informacije

Opis

Karakteriziranje1 Vrsta tete: - poveana hrapavost (A); - slojevita istroenost (izbijanje malih dijelova iz povrinske strukture)(B); - dodatni materijal je vidljiv (C); - dodatni materijal stri (D); - dodatni materijal nedostaje (E); - armatura je vidljiva(F): - armatura stri(G): - armatura korodirala(H); - nedostaje stjenka(I); - pojavljuje se korozija na povrini (J); - druga povrinska oteenja(Z) daljnje podatke bi trebalo zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Uzrok tete: -mehaniko oteenje(A); -kemijsko nagrizanje openito (npr. korozija armature) (B): -kemijsko nagrizanje biokemijsko nagrizanje sumporne kiseline- teta iznad razine vode(C); -kemijsko nagrizanje- nagrizanje putem od strane otpadnih voda, teta ispod razine vode (D); -ne moe se tono utvrditi(E). Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Strei prikljuak BAG


Odreivanje kvantitete Poloaj na obodu

Prikljuna cijev koja stri u cjevovodu i koja suuje presjek. U tom sluaju treba takoer koristiti kod za prikljuak (BCA). Duina prikljuka koji stri na unutra kao postotni dio promjera ili visine cjevovoda; Sredinu prikljuka bi trebalo zabiljeiti.

Oteen prikljuak BAH

Prikljuak je oteen . U tom sluaju treba takoer koristiti kod za prikljuak (BCA).

Glavni kod

Tabela 4 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje Vrsta tete: -poloaj prikljuka oko cijevi je kriv (A); otvor izmeu kraja prikljuka i cjevovoda (B) -kod oboda prikljuka je djelomini otvor (prikljuak je nepotpuno vezan) (C); -prikljuak je oteen(D); -prikljuak je zaepljen (E); -druge tete (Z)- daljnje podatke bi trebalo zabiljeiti kao napomenu. Poloaj na obodu Sredinu prikljuka bi trebalo zabiljeiti.

Materijal za brtvljenje koji stri Materijal za brtvljenje koji se upotrebljava za BAI


brtvljenje spoja izmeu dvije cijevi koje granie jedna na drugu stri kompletno ili djelomino u cjevovod. Karakteriziranje1 Vrsta materijala za brtvljenje: -brtveni prsten(A); -druga vrsta brtvljenja (Z)- daljnje podatke bi trebalo zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Kod brtvenih prstena treba zabiljeiti vrstu strenja: -vidljivo pomaknut, ali ne stri u cjevovod (A); -visi ali nije slomljen (B)- najdublja toka nalazi se iznad horizontalne sredinje linije; -visi ali nije slomljen (C)- najdublja toka nalazi se ispod horizontalne sredinje linije; -slomljen(D). Odreivanje Umanjenje presjeka u postotku, ako se kod brtvi kvantitete ne radi o brtvenom prstenu. Poloaj na obodu Trebalo bi zabiljeiti poloaj.

Pomaknuti spoj
BAJ Cijevi koje treba meusobno spojiti pomaknute su u odnosu na predvieni poloaj. Pomake u uzdunom smjeru koji su manji od 10mm ne treba zabiljeiti.

Glavni kod

Tabela 4 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje Vrsta pomaka - u uzdunom smjeru (A)- cijevi su pomaknute paralelno uz os cjevovoda; - radijalno(B) cijevi su u pravom kutu pomaknute u odnosu na os cjevovoda; - u kutu (C) osi cijevi nisu paralelne sa osi cjevovoda.

Odreivanje kvantitete

Odreivanje kvantitete kako slijedi: - kod pomaka u uzdunom smjeru- razmak izmeu picastog kraja i unutarnjeg dijela mufe granine cijevi u mm; - kod radijalnog pomaka- razmak pomaka u mm; - kod pomaka u kutu-kut izmeu dvije osi cijevi u stupnjevima. Poloaj na obodu Smjer radijalnog i kutnog pomaka. -Npr. ukoliko bi radijalni pomak, koji se pojavljuje u dnu cijevi kao stepenica prema gore u smjeru inspekcije, bio 12 sati- tada bi stepenica prema dolje trebala biti 6 sati. Slino bi pomak u kutu u vertikalnom smjeru trebao biti 12 sati, koji vodi povienju uspona ili smanjenju pada.

Oteena unutarnja obloga cijevi Unutarnja obloga cijevi je oteena. BAK


Karakteriziranje1 Vrsta tete: -Unutarnja obloga se odvojila (A); -Unutarnja obloga je promijenila boju (B); -Krajevi obloge su oteeni (C); -nabori u oblozi (D); -mjehuri/kvrge u oblozi (E); -druge tete na oblozi (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene Karakteriziranje2 Vrsta tijeka nabora u oblozi - u uzdunom smjeru(A)- nabori, koji se uglavnom proteu paralelno uz os smjera ; - radijalno kod oboda(B)- nabor, koji se uglavnom protee kod oboda; - kompleks(C).

Odreivanje Postotno smanjenje povrine presjeka. kvantitete Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Tabela 4 (nastavak)

Glavni kod Dodatne


informacije

Opis

Neispravan popravak
BAL Popravak je izvren na cjevovodu ili kanalu za otpadne vode koji je sad oteen. U tom sluaju treba upotrijebiti i kod za popravak po tokama (BCB). Vrsta tete: -djelomino nedostaje stjenka(A); -popravak za brtvljenje rupe je neispravan (B); -druge (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Oteena zavariona nit u cjevovodu. Vrsta toka - u uzdunom smjeru(A)- teta, koja se uglavnom protee paralelno uz os smjera ; - kod oboda(B)- teta, koja se uglavnom protee kod oboda; - spiralni tok(C). Kod teta u uzdunom smjeru treba utvrditi poloaj, kod teta na obodu ili sa spiralnim tokom treba navesti poetnu i krajnju toku. Materijal cijevi djeluje porozno (npr. poradi greke u proizvodnji). Poloaj treba zabiljeiti.

Karakteriziranje

Oteena zavariona nit BAM


Karakteriziranje

Poloaj na obodu

Porozna cijev
BAN Poloaj na obodu

Vidi se tlo
BAO Vidi se upi prostor BAP Tlo se vidi kroz oteenje cjevovoda. upi prostor izvan cjevovoda vidi se kroz oteenje cjevovoda.

8.3 Kodovi vezani za rad cjevovoda Tabela 5- Detaljni opis kodova vezanih za rad cjevovoda

Glavni kod Dodatne


informacije

Opis

Korijenje
BBA Korijenje stabala i drugih biljaka rastu u cjevovod kroz prikljuke , oteenja ili spojeve cijevi. Karakteriziranje Vrsta korijenja: -glavni korijen (A); -pojedino tanko korijenje(B); - kompleks korijenja(C). Odreivanje Smanjenje promjera u postotku. kvantitete Poloaj na Poloaj treba zabiljeiti. obodu Tvari koje prianjaju za stjenku cijevi. Vrsta tvari koje prianjaju: -stvrdnuta taloenja (A); -masnoa (b); -gnjiloa (C) (npr. organizmi prianjaju za stjenku cijevi); -druge tvari (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Poloaj treba zabiljeiti.

Tvari koje prianjaju BBB


Karakteriziranje

Poloaj na obodu

Talog
BBC Talog na dnu cijevi. Karakteriziranje Vrsta taloga: -fini materijal (A) (npr. pijesak,, prakasti pijesak) -grubi materijal (B) (npr. ljunak, uta) -vrst ili zgusnut materijal (C) (npr. beton); -drugi materijal (Z) - daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Odreivanje Visina taloga izraena u postotku vertikalnog kvantitete izmjera cjevovoda. Poloaj na Poloaj treba zabiljeiti. obodu

Glavni kod Dodatne


informacije

Tabela 5 (nastavak) Opis

Prodiranje materijala iz tla Materijal s tla prodire u cjevovod. BBD


Karakteriziranje Vrsta tla: -pijesak (A); -treset(B); -fini materijal (npr. glina/prakasta glina) (C); -grubi materijal (D); - drugi materijal (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Smanjenje promjera u postotku. Treba zabiljeiti poloaj materijala tla oko stjenke kanala za otpadne vode.

Odreivanje kvantitete 1 Poloaj na obodu

Druge prepreke
BBE Predmeti u cjevovodu, koji suuju promjer cijevi. Ovaj kod se smije koristiti samo onda kada se ne moe primijeniti niti jedan drugi kod (BBA do BBD). Karakteriziranje Opis prepreke: -cigla ili komad zida koji je otpao nalazi se u dnu cijevi (A); - dijelovi cijevi koji su ispali nalaze se u dnu cijevi(B); - drugi predmeti nalaze se u dnu cijevi (C); - predmet stri na unutra kroz stjenku (D); - predmet je zapeo na spoju cijevi (E) - predmet viri iz prikljuka/odvojka cijevi (F); - strani vodovi ili kablovi prolaze poprijeko kroz cjevovod (G); - predmet/objekt je ugraen u cijev(H); - drugi materijal (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Odreivanje Smanjenje promjera u postotku. kvantitete Poloaj na Poloaj treba zabiljeiti obodu Voda prodire kroz stjenku cijevi , kroz spoj cijevi ili oteene mjesto.

Infiltracija
BBF

Tabela 5

Glavni kod

Dodatne informacije Karakteriziranje

Opis

Intenzitet prodora vode: -znojenje (A) sporo prodiranje vode- nema vidljivih kapljica; - kapanje(B) -voda ne tee konstanto; - voda tee (C) voda konstantno tee; - prskanje (D)- prodiranje pod pritiskom. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti na ulaznoj toci /na ulaznom podruju .

Predfiltracija
BBG Vidljivo izlijevanje vode. Poloaj na obodu Ukoliko je vidljiv poloaj na obodu. Gamad koja je viena Karakteriziranje1 Vrsta ivotinje: - takor(A); - ohari (B); - druge vrste ivotinja (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Lokaliziranje gamadi; - u cjevovodu(A); - u prikljuku(B); - u otvorenom spoju cijevi(C); - drugi poloaj(Z) - daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Odreivanje Broj ivotinja koji je vien na jednom mjestu. kvantitete

Gamad
BBH

8.4 Kodovi za utvrivanje stanja Tabela 6- Detaljni opis kodova za utvrivanje stanja

Glavni kod
Prikljuak BCA

Dodatne informacije

Opis

Prikljuak cjevovoda na cjevovod koji se pregledava. Ukoliko prikljuni vod ima iste dimenzije kao pregledani cjevovod ili ako su dimenzije vee od zadane vrijednosti, nalogodavac smije odrediti da se prikljuna mjesta smatraju vorovima. Polazi se od toga da veina prikljuaka koji su registrirani pod ovim kodom imaju kruni presjek. Karakteriziranje1 Vrsta prikljuka: -odvojak(A)- cijev sa montanim spojnim dijelom: -Sedlasti prikljuak-buen(B)- prikljuak sa sedlastim dijelom- izbuena rupa; - Sedlasti prikljuak-obraen dlijetom(C)prikljuak sa Sedlastim dijelom- rupa obraena dlijetom; -obini prikljuak-buen (D)-prikljuak bez oblikovanog dijela- izbuena rupa; -obini prikljuak-obraen dlijetom (E)prikljuak bez oblikovanog dijela- izbuena rupa; -drugi prikljuak kao odvojak (F) (treba primijeniti kada stoje na raspolaganju informacije koje su potrebne za svrstavanje prema skupinama B, C, D i E); -nepoznati prikljuak (G); druga vrsta prikljuka (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Ovaj kod navodi da li je prikljuak zatvoren. To moe ukazivati na to da je prilikom gradnje predvien prikljuak za budue svrhe ili da je prikljuak zatvoren. Treba primjeniti slijedee kodove: - prikljuak je otvoren (A); - prikljuak je zatvoren (B); Odreivanje kvantitete1 Odreivanje kvantitete2 Poloaj na obodu Napomene Visina prikljune cijevi u mm. irina prikljune cijevi u mm, ukoliko odstupa od visine. Treba zabiljeiti sredinu prikljuka. Oblik kod presjeka koji nisu kruni.

Glavni kod

Dodatne informacije

Tabela 6 (nastavak) Opis

Tokasti popravak BCB

Popravljen je kratki odlomak cjevovoda ili kanala za otpadne vode. Karakteriziranje Vrsta popravka: -cijev je izmijenjena (A); - lokalno ograniena unutarnja obloga (B); - ubrizgavanje buke(C); - ubrizgavanje s drugim materijalom za brtvljenje (D); - rupa popravljena(E); - drugi postupak popravka bez kopanja (Z)daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti. Tijek cjevovoda i kanala za otpadne vode mijenja se prethodno pripremljenim tlom ili izmjenom smjera koja nije na spoju (zakrivljeni cjevovod). Karakteriziranje1 Horizontalna izmjena smjera: -u lijevo (A); -u desno (B). Karakteriziranje2 Vertikalna izmjena smjera: -prema gore (A); -prema dolje(B). Odreivanje Ugao izmjene smjera u stupnjevima. kvantitete

Zakrivljenje cjevovoda
BCC

Tabela 6 (nastavak) Opis Glavni kod Dodatne informacije

Poetni vorovi
BCD Informacije glede poetnih vorova inspekcije Karakteriziranje Vrsta vora: - ahta(A); - kontrolno okno(B); - otvor za ienje (C); - ahta za lampu (D); - izljev (E); - spoj kanala bez ahte ili kontrolnog okna (F); - specijalni tip kojeg definira nalogodavac (Nalogodavac smije odrediti vie kodova, pred koje se uvijek stavi X npr. XA); - druga graevina (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Poloaj na Naziv vora obodu 1 Poloaj na Naziv vora obodu 2

Krajnji vorovi
BCE Karakteriziranje Vrsta vora: - ahta(A); - kontrolno okno(B); - otvor za ienje (C); - ahta za lampu (D); - izljev (E); - spoj kanala bez ahte ili kontrolnih okana (F); - specijalni tip kojeg definira nalogodavac (Nalogodavac smije odrediti vie kodova, pred koje se uvijek stavi X npr. XA); - druga graevina(Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Naziv vora Naziv vora

Poloaj na obodu 1 Poloaj na obodu 2

8.5 Daljnji kodovi Tabela 7- Detaljni opis daljnjih kodova

Glavni kod Dodatne


informacije Opa fotografija BDA

Opis

Poloaj na obodu

Napravljena je slika u stajanju bez da se neko obiljeje posebno snimilo kako bi se zabiljeilo ope stanje cjevovoda ili kanala za otpadne vode, bez da posebno istakne pojedini detalj (8.1.8). Smjer kamere ukoliko nije usmjerena prema naprijed. Napomena, koju se ne moe snimiti na drugi nain. Tekst napomene.

Opa napomena BDB


Napomena

Inspekcija prekinuta
Inspekcija je prekinuta prije nego to je dostignut krajni vor. Ukoliko je prekid prouzrokovan nekom preprekom, tada tu prepreku treba posebno zabiljeiti sa odgovarajuim glavnim kodom. Karakteriziranje Razlog za prekid: -prepreka(A); -visoki vodostaj (B); -oprema je zakazala (C); -drugi razlog(Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene.

Razina vode
Visina razine vode u cjevovodu ili kanalu za otpadne vode. Karakteriziranje Otpadna voda u cjevovodu je: -bistra (vidi se dno cijevi) (A); -mutna ili je promijenila boju (B). Odreivanje Vodostaj iznad dna kanala kao postotak promjera kvantitete ili iste visine.

Dotok iz prikljuka
BDE Informacije o dotoku iz prikljuka. U tom sluaju treba upotrijebiti i kod za prikljuak (BCA).

Glavni kod

Tabela 7 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje1 Dotok iz prikljuka je: - bistar (vidi se dno cijevi) (A); - mutan ili je promijenio boju (B). Ukoliko se dotok ne vidi poradi previsokog vodostaja u glavnom vodu, treba upotrijebiti kod YY (vidi 8.1.3). Karakteriziranje2 Prikljuak je: -neispravno spojen, budui za oneiena voda otjee u cjevovod/kanal za kinicu(A); -neispravno spojen, budui kinica otjee u cjevovod/kanal za oneienu vodu(A); -ne vidi se neispravan spoj (C). Odreivanje Razina vode u spoju navedena kao postotak iste kvantitete visine prikljunog voda. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Atmosfera u cjevovodu
BDF Karakteriziranje Utvrena je potencijalno opasna atmosfera. Vrsta opasnosti: -stanje kisika (A); -sumporovodik (B); -metan (C); -druge opasnosti(Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Postotak plina u atmosferi, ukoliko o tome postoje podaci. Ukoliko te informacije ne postoje, treba umjesto toga navesti koncentraciju plina u ppm u atmosferi.

Odreivanje kvantitete Odreivanje kvantitete

Tabela 7 (nastavak) Opis Glavni kod Dodatne informacije

Smanjena vidljivost
BDG Vidljivost u cjevovodu je oteana. Karakteriziranje Razlog smetnje: -Kamera je pod vodom (A); -muljevitost (B); -pare (C); - drugi razlog (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene.

9. ahte i kontrolna okna sustav kodiranja Sustav kodiranja za ahte i kontrolna okna slian je onom za cjevovode i kanale za otpadne vode. Navodi glede kodiranja prikazani su u 11.1. Treba sastaviti odvojeno izvjee za svaku ahtu ili svako kontrolno okno. Postoje dvije glavne vrste kodova. Temeljne informacije odnose se na ahtu ili kontrolno okno u cjelini. To je opisano u odlomku 10 i dodatku D. Kodovi koji pripadaju uz to poinju sa slovom C. Informacije glede pojedinih utvrivanja stanja u ahtama ili u kontrolnim oknima. To je opisano u odlomku 11. Kodovi koji pripadaju uz to poinju sa slovom D.

10. ahte i kontrolna okna Temeljne informacije 10.1. Zahtjevi Temeljne informacije treba upisati na poetku inspekcije. Treba zabiljeiti slijedee informacije. a) Naziv ahte ili kontrolnog okna (naziv vorita) b) Tekstualni opis lokalnog poloaja.. c) Vrsta vora. d) Sustav kodiranja. e) Vertikalna referentna toka (ukoliko se zabiljei vertikalni poloaj). f) Referentna toka na obodu. g) Postupak inspekcije. h) Nadnevak inspekcije. i) Svaka daljnja informacija, koju zahtjeva nalogodavac.

10.2. Daljnje temeljne informacije Ove informacije mogu obuhvaati slijedee: - podatke vezane uz lokalni poloaj; - ime nalogodavca; - ime opine, okruga ili naziv sustava odvodnje; - imovinske odnose zemljita; - prvobitno koriten sustav kodiranja (ukoliko su stara stanja izmijenjena); - vrijeme inspekcije; - ime inspektora koji pregledava; - oznaka naloga; - pojedinosti glede video zapisa; - pojedinosti glede foto snimke: - materijal; - visina elemenata ahte; - vrsta otpadne vode; - godina izgradnje; - podaci o pristupu; - podaci o poklopcu; - podaci o penjalicama; - strateka vanost; - ienje; - oborine; - temperatura; - vodostaj; - usmjeravanje odvoda; - atmosfera u ahti; - posebne opasnosti (npr. sifon-prolaz za vodu ispod nasipa; kaskada); - cijev u sustavu cijevi; - zaporka; - zaporne ploe ili grede Treba zabiljeiti sve izmjene temeljnih informacija koje su ustanovljene tijekom inspekcije. U aneksu D se nalazi sustav kodiranja koji se preporua za temeljne informacije. Ako se temeljne informacije kodiraju prema aneksu D, moe se upotrijebiti format za prijenos podataka koji je opisan u aneksu B. 11. ahte i kontrolna okna kodovi 11.1. Uvod 11.1. Openito Svako utvrivanje stanja treba zabiljeiti koristei glavni kod (vidi 11.1.2.), koji se sastoji od glavnog koda za opi opis obiljeja i ako je potrebno- iz slijedeih dopunskih informacija.

Karakteriziranje- maksimalno dva koda, koji to obiljeje poblie opisuju (vidi 11.1.3.) Odreivanje kvantiteta- maksimalno dvije vrijednosti glede odreivanja kvantitete obiljeja (vidi 11.1.4). Poloaj na obodu. maksimalno dvije oznake u obliku kazaljka na satu za lokaliziranje utvrenog stanja na obodu (vidi 11.1.5). Spoj- ukazuje na to da li je stanje utvreno na spoju izmeu dva montana dijela (11.1.6). Podruje ahte- kod za opisivanje podruja unutar ahte ili kontrolnog okna, u kojem je utvren stanje (npr. donji dio ahte ili dno okna) (vidi 11.1.7). Vertikalni poloaj udaljenost do odreene referentne toke, ukljuivi mogunost zapisa utvrenih stanja, koji se proteu na veu duinu (vidi 11.1.8). Foto zapis (vidi 11.1.9). Video zapis (vidi 11.1.10). Napomene- tekst za opis aspekata utvrenih stanja, koje se ne moe opisati na drugi nain (vidi 11.1.11).

Nalogodavac smije odrediti koja utvrena stanja treba zabiljeiti, kao i stupanj detaljnog opisa svakog pojedinog utvrenog stanja (vidi 5.6). Primjer za nacrt uzdune pukotine na referentnoj toki oboda u konstrukciji ahte ili u gornjem dijelu kontrolnog okna. U tabeli 8 je to prikazano na udaljenosti od 1,5 m od vertikalne referentne toke (vidi 11.2).

Tabela 8
Poloaj u uzdunom smjeru Kod za oteenje trase Glavni kod Karakteriziranje 1 B 2 A Odreivanje kvantitete 1 2 Poloaj na obodu 1 2 12 Spoj Podruje ahte Foto zapis Video zapis Napomena

1,5

DAB

1,5

00:10:30

Primjer za zapis bonog prikljuka koji stri u donji dio ahte sa promjerom od 100 mm (stri do 50 mm u donji dio ahte) na udaljenosti od 2,25 m od vertikalne referentne toke prikazan je u tabeli 9. NAPOMENA: Za opis su potrebna tri koda (vidi 11.2 i 11.4).

Poloaj u uzdunom smjeru

Kod za oteenje trase

Glavni kod

Karakteriziranje 1 E A 2 A

Odreivanje kvantitete 1 vor 100 50 2 vor

2,25 2,25 2,25

DCA DCG DAG

Poloaj na obodu 1 2 9 9 9

Spoj

Podruje ahte

Foto zapis

Video zapis

Napomena

F F F

00:12:20 00:12:20 00:12:20

11.1.2 Glavni kod Glavni kodovi sa kojima se opisuje utvrivanje stanja navedeni su zajedno sa opisom utvrenog stanja i upotrebom koda u 11.2. do 11.5. Niti jedno utvrivanje stanja ne smije biti zabiljeeno bez uporabe tih kodova. Poradi boljeg pregleda su ti kodovi razvrstani u etiri skupine, s tim da drugo slovo oznaava pripadnost skupini: - kodovi glede strukture ahte ili kontrolnih okana (DA..); - kodovi za rad ahte ili kontrolnih okana (DB..); - kodovi za utvrivanje stanja (DC..): - daljnji kodovi (DD..). Ova podjela je iskljuivo okvirna. Skupine ne bi trebalo shvatiti u smislu interpretacije ili bilo kojeg drugog ogranienja znaenja kodova. 11.1.3 Karakteriziranje Navedeni kodovi slue za poblii opis utvrenih stanja. Na raspolaganju su maksimalno 2 mogunosti za poblii opis. Te kodove treba koristiti u propisanom redoslijedu. Ako nalogodavac trai to karakteriziranje, a ako utvrivanje glede tog stanja nije mogue (npr. korozija u neienoj kineti, treba to navesti kod YY kao prvi kod za karakteriziranje.) Za karakteriziranje smiju se koristiti iskljuivo kodovi koji su sadrani u ovoj normi.

11.1.4 Odreivanje kvantitete Treba upisati do dvije vrijednosti kao to je opisano u 11.2 do 11.5. Ukoliko u ovim odlomcima te dvije vrijednosti nisu navedene za opis razliitog odreivanja kvantitete mogu se takoer koristi da bi se navela irina raspona vrijednosti, s time da se navedu gornja i donja granica (npr. 10% do 15%). 11.1.5 Poloaj na obodu Ukoliko su te informacije utvrene u 11.2 do 11.5 treba zapisati poloaj utvrenog nedostatka uz uporabu oznake prema kazaljkama na satu (vrijeme na satu) pozivajui se najnii cjevovod koji se odvaja. Ako se na toj razini nalazi vie cjevovoda koji se odvajaju, tada se treba pozvati na najvei cjevovod koji se nalazi na najnioj poziciji. Oznaka prema kazaljkama na satu odreena je kutom koji proizlazi poevi od sredinje toke presjeka (toka koja proizlazi iz sredine obje horizontalne razine vidi slika 2) izmeu utvrenog stanja i poloaja na obodu najnieg cjevovoda ahte ili kontrolnog okna koji se odvaja.

Prilikom definicije referentne toke nalogodavac odreuje da li se najnii cjevovod koji se odvaja nalazi na 6 sati ili 12 sati (vidi 10.1. slijedee). Odabrana referentna toka treba biti preuzeta u temeljne informacije prema opisima u 10.1. Daljnje pojedinosti o oznakama prema kazaljkama na satu opisane su u 8.1.5.
Slika 4. Primjeri za uporabu oznaka prema kazaljkama na satu.
Referentna toka 6 sati 12 sati 09 03 03 09 03 09 09 03 05 07 11 01 02 10 08 04 06 12

Slika 4 - Primjeri za oznaku prema kazaljkama na satu kod ahti i kontrolnih okana Ukoliko se na obodu ahte ili kontrolnom oknu u istom vertikalnom poloaju ponovi utvreno stanje, tada svako to utvrivanje stanja treba odvojeno zabiljeiti. 11.1.6 Utvrivanje neispravnosti na spoju Ukoliko se utvrdi neispravnost na spoju dva elementa ahte koja granie jedan uz drugog, to treba zabiljeiti uz uporabu koda (A) ako se to trai. 11.1.7 Podruje ahte

Podruje unutar ahte ili kontrolnog okna u kojem se utvrdi nedostatak , treba zabiljeiti kako slijedi /(slika 1):

poklopac i okvir (A); gornji prsten(B); gornji dio ahte (C): konus (D); prijelazna ploa (E); donji dio ahte (F); postolje (G); dno okna (H) ; kineta (I); dno kinete (J).

11.1.8 Vertikalni poloaj Poloaj svakog utvrenog nedostatka treba biti odreen uz navoenje: -udaljenosti od vertikalne referentne toke ili -pozivajui se na odreeni nacionalni ili lokalni nivo. Referentnu toku treba navesti u temeljnim informacijama, te bi trebala biti jedna od toaka koje su navedene u nastavku: dno najdubljeg cjevovoda koji izlazi iz ahte ili kontrolnog okna; gornji rub poklopca.

Mjerenja treba vriti u metrima uz tonost od dvije decimale. Ukoliko se utvreni nedostaci proteu na duljini duoj od jednog metra tada poetak i kraj treba odvojeno zabiljeiti uz uporabu koda A (poetak) i koda B (kraj). Kako bi se poetne i krajne toke mogla svrstati uz razliite utvrene nedostatke, potrebna je dodatna numerika oznaka.

11.1.9 Foto zapis Kada se od utvrenog nedostatka uine fotografije u stajanju ili kompjuterske fotografije treba ih oznaiti s tonim nazivom kako bi ih se moglo identificirati. Ako se uini fotografija bez obzira na neka obiljeja, tada treba upotrijebiti opi foto kod (BDA). 11.1.10 Video zapis Ukoliko se inspekcija snimi na video, tada utvrene nedostatke treba jasno referentno oznaiti, kako bi se kasnije moglo ciljano vratiti na njih. Postupak koji se kod toga upotrebljava mora biti naveden u temeljnim informacijama prema odlomku 10. Ukoliko se koristi postupak koji se temelji na vremenu, tada treba navesti vrijeme prema ISO 8601 tj. u formatu hh:mm:ss.

11.1.11 Napomene Ako se utvreno stanje ne moe u potpunosti oznaiti kodom, treba navesti daljnje informacije kao napomene. Napomena bi trebala biti to jasnija i tonija.

11.2 Kod za strukturu ahti i kontrolnih okana Tabela 10- Detaljni opis kodova za strukturu ahti i kontrolnih okana

Glavni kod
Deformacija

Dodatne informacije

Opis

DAA

Presjek ahte ili kontrolnog okna se u odnosu na prvobitni oblik deformirao. To moe biti vezano uz druge tete, kao to je stvaranje pukotina ili moe biti ogranieno samo na materijal koji se da savijati. Karakteriziranje Vrsta deformacije: -openito (A)- odnosi se na jedan veliki dio stjenke ahte ili kontrolnog okna; -tokasto (B) - odnosi se na jedan relativno maleni dio stjenke ahte ili kontrolnog okna;

Odreivanje Maksimalno smanjenje mjerenja referentne kvantitete veliine u postotku. Poloaj na obodu Poloaj bi trebalo zabiljeiti ako se deformacija lokalizira. Stvaranje pukotina

DAB
Karakteriziranje1 Nain stvaranja pukotina: -povrinska pukotina (A)- pukotina, koja se pojavljuje samo na povrini; - pukotina (B) linije pukotine su vidljive na stjenci, segmenti su jo na mjestu; - otvorena pukotina (C)- vidljiva je otvorena pukotina, segmenti su jo na mjestu.

Karakteriziranje2 Tijek stvaranja pukotine: -vertikalno(A); -horizontalno(B); kompleksno(C)- skupina pukotina, koje se ne mogu opisati kao uzdune ili poprene pukotine;

-sa nagibom(D). Odreivanje irina pukotine u mm. kvantitete Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Napuknue/uruavanje
Karakteriziranje Vrsta napuknua ili uruavanja: - napuknue (A)- segmenti stjenke su se vidljivo pomaknuli, ali ne nedostaju; - nedostaju dijelovi(B)- nedostaju segmenti stjenke; - uruavanje(C)- konstrukcija je u potpunosti unitena.

Glavni kod

Dodatne informacije Odreivanje kvantitete

Tabela 10 (nastavak) Opis

Duina napuknua/uruavanja u mm, ako je manje od 1000mm. NAPOMENA: Kod duina preko 1m u vertikalnom smjeru zapisuje se poetak i kraj obiljeja stanja prema 11.1.8. Poloaj na obodu Poloaj treba zapisati.

Defektni zidovi BAD

Pojedina kamenja ili cigle pomakli su se iz cjeline u odnosu na prvobitni poloaj. Karakteriziranje1 Razmjer pomicanja: -pomaknuto(A)- kamenje zida/cigle jo postoje ali su se u odnosu na prvobitni poloaj pomaknuli; -nedostaje(B)- kamenje zida/cigla nedostaju; - uruavanje(C)- konstrukcija je kompletno unitena. Karakteriziranje2 Navodi, kada nedostaje kamenje zida/cigle: -vide se jo dijelovi zida(A); -ne vidi se nita(B)- ne moe se raspoznati to je razotkriveno zbog kamenja zida/cigla koji nedostaju. Ukoliko se vidi tlo ili upi prostor treba dodatno koristiti kodove DAO ili DAP. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Nedostaje buka DAE

Nedostaje kompletno ili djelomino buka sa zida ili kompleksa cigli. Odreivanje Dubina izmeu povrine zida i povrine buke u kvantitete mm. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti. Unutarnja povrina ahte ili kontrolnog okna oteena je mehanikim ili kemijskim djelovanjem (ukljuivi koroziju metala).

Povrinska oteenja DAF

Tabela 10 (nastavak)

Glavni kod

Dodatne informacije

Opis

Karakteriziranje1 Vrsta tete: - poveana hrapavost (A); - slojevita istroenost (izbijanje malih dijelova iz povrinske strukture)(B); - dodatni materijal je vidljiv (C); - dodatni materijal stri (D); - dodatni materijal nedostaje (E); - armatura je vidljiva(F): - armatura stri(G): - armatura korodirala(H); - nedostaje stjenka (I); - pojavljuje se korozija na povrini (J); - druga povrinska oteenja(Z) daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Uzrok tete: -mehaniko oteenje(A); -kemijsko nagrizanje openito (npr. korozija armature) (B): -kemijsko nagrizanje biokemijsko nagrizanje sumporne kiseline- teta iznad razine vode(C); -kemijsko nagrizanje- nagrizanje putem otpadnih voda- teta ispod razine vode (D); - uzrok tete ne moe se utvrditi(E). Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Prikljuak koji stri DAG

Prikljuna cijev koja stri u ahtu ili kontrolnom oknu. U tom sluaju treba takoer koristiti kod za prikljuak ili prikljuni vod (DCA i DCG). Odreivanje Treba zabiljeiti u mm duinu prikljuka koji kvantitete stri. Poloaj na obodu Sredinu prikljuka bi trebalo zabiljeiti. Prikljuak je oteen . U tom sluaju treba takoer koristiti kod za prikljuak ili prikljuni vod (DCA ili DCG).

Oteeni prikljuak DAH

Glavni kod

Tabela 10 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje Vrsta tete: -pogreni poloaj prikljuka (A); -otvor izmeu kraja prikljuka i stjenke ahte ili kontrolnog okna(B) -kod oboda prikljuka nalazi se djelomini otvor (prikljuak je nepotpuno vezan) (C); -prikljuak je oteen(D); -prikljuak je zaepljen (E); -druga teta (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomenu. Poloaj na obodu Poloaj sredine prikljuka treba zabiljeiti.

Materijal za brtvljenje koji stri Materijal za brtvljenje koji se upotrebljava za DAI


brtvljenje spoja izmeu dva elementa ahte koje granie jedna uz drugu stri kompletno ili djelomino u ahtu ili kontrolno okno . Karakteriziranje1 Vrsta materijala za brtvljenje: -brtveni prsten(A); -druga vrsta brtvljenja (Z)- daljnje podatke bi trebalo zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Kod brtvenih prstena treba zabiljeiti vrstu strenja: -vidljivo pomaknut, ali ne stri u ahtu (A); -visi, ali nije slomljen (B); -slomljen(C). Odreivanje Umanjenje presjeka , ako se kod brtve ne radi o kvantitete brtvenom prstenu. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Pomaknuti spoj
DAJ Elementi ahte ili kontrolnog okna koji granie jedno uz drugo pomakli su se u odnosi na predvieni poloaj.

Glavni kod

Tabela 4 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje Vrsta pomaka - vertikalno(A)- elementi su pomaknuti vertikalno; - horizontalno(B) elementi su pomaknuti horizontalno; - u kutu (C)- osi elemenata nisu paralelne.

Odreivanje kvantitete

Kod vertikalnog ili horizontalnog pomaka navesti duinu pomaka u mm. Kod pomaka u kutu navesti maksimalni pomak elemenata izmeu elemenata u mm. Poloaj na obodu Smjer horizontalnog ili kutnog pomaka na stjenci ahte ili kontrolnog okna. Kod horizontalnog pomaka poloaj je odroeno promatranjem odozgo. .

Oteena unutarnja obloga Unutarnja obloga ahte ili kontrolnog okna je DAK
oteena. Karakteriziranje1 Vrsta tete: -Unutarnja obloga se odvojila (A); -Unutarnja obloga je promijenila boju (B); -Krajevi obloge su tetni (C); -nabori u unutarnjoj oblozi (D); -mjehuri/kvrge u oblozi (E); -druge tete na oblozi (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Vrsta toka nabora u oblozi - vertikalno(A); - horizontalno (B); - kompleksno(C). Odreivanje Duina straenja je u mm. kvantitete Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Glavni kod Dodatne


informacije

Opis

Neispravan popravak
DAL Popravak je izvren na ahti ili kontrolnom oknu koji je sa oteen. U tom sluaju treba upotrijebiti i kod za tokasti popravak (DCB). Vrsta tete: -djelomino nedostaje stjenka(A); -popravak za brtvljenje rupe je neispravan (B); -druge tete (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Poloaj treba zabiljeiti.

Karakteriziranje

Poloaj na obodu

Oteena zavariona nit BAM

Oteena zavariona nit u ahti ili kontrolnom oknu.. Karakteriziranje Vrsta toka oteene zavarione niti - vertikalno(A); - horizontalno(B); - sa nagibom(C). Poloaj na Kod vertikalnih teta treba utvrditi smjer. Kod obodu horizontalnih, nagnutih i spiralnih teta treba navesti poetnu i krajnu toku. Materijal djeluje porozno (npr. poradi greke u proizvodnji). Poloaj treba zabiljeiti.

Porozna stjenka
DAN Poloaj na obodu

Vidi se tlo
DAO Vidi se upi prostor DAP Tlo se vidi kroz oteenu ahtu ili kontrolno okno upi prostor izvan ahte ili kontrolnog okna vidi se kroz oteenje. teta na ulazu u prolaz s penjalicama, ljestvama za penjanje, kutijastim penjalicama

Oteene penjalice
DAQ

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Vrsta tete; - labava penjalica (A); - nedostaje penjalica (B); - korodirana penjalica (D); - iskrivljena penjalica (D); - plastina obloga penjalice slomljena (E); - ruica ljestvi za penjanje je korodirala (F); - labavo osiguranje od pada na ljestvama (G); - nedostaje osiguranje od pada na ljestvama (H); - korodirano osiguranje od pada na ljestvama (I); - korodirana preka ljestvi (J); - oteene kutijaste penjalice (K); - druga oteenja- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Broj oteenih penjalica ili kutijastih penjalica

tete na poklopcu ili okviru


DAR teta na poklopcu ili okviru. Ukoliko se pojavi vie od jedne tete na poklopcu ili okviru kod treba ponoviti. Vrsta tete: -poklopac je napuknuo (A); -poklopac se klima (B); -nema poklopca (C); -okvir je puknuo(D); -okvir je labav (E); -nema okvira (F); -poklopac ispod razine terena (G); -poklopac iznad razine terena (H); druga oteenja- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Kod poklopaca koji su iznad ili ispod povrine terena treba navesti u mm visinsku razliku do povrine terena.

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

11.3. Kodovi vezani za rad ahti i kontrolnih okana

Tabela 11-Detaljni opis kodova vezanih za rad ahti i kontrolnih okana Glavni kod Dodatne
informacije Opis

Korijenje
DBA Korijenje stabala i drugih biljaka raste kroz prikljuke , oteenja ili spojeve u ahtu ili kontrolno okno. Karakteriziranje Vrsta korijenja: -glavni korijen (A); -pojedino tanko korijenje(B); - kompleks korijenja(c). Poloaj na Poloaj treba zabiljeiti. obodu

Tvari koje prianjaju za cijev Tvari koje prianjaju na stjenci ahte ili kontrolnog DBB
okna. Karakteriziranje Vrste tvari koje prianjaju: -stvrdnuti talog (A); -masnoa (b); -gnjiloa (C) (npr. organizmi prianjaju za stjenku ahte ili kontrolno okno ); -druge tvari (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Odreivanje vrstoa tvari koje prianjanju u mm. kvantitete Poloaj na Poloaj treba zabiljeiti. obodu

Talozi
DBC Talozi na dnu ahte ili na dnu okna . Karakteriziranje Vrsta taloga: -fini materijal (A) (npr. pijesak, prakasti pijesak) -grubi materijal (B) (npr. ljunak, uta) - vrst ili zgusnut materijal (C) (npr. beton); - drugi materijal (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Odreivanje Visina taloga u mm. kvantitete Poloaj na Poloaj treba zabiljeiti. obodu

Glavni kod Dodatne


informacije

Tabela 11(nastavak) Opis

Prodiranje materijala iz tla Materijal iz tla prodire u ahtu ili kontrolno okno DBD
Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti.

Duge prepreke
DBE Predmeti u ahti ili kontrolnom oknu . Ovaj kod se smije koristiti samo onda kada se ne moe primijeniti niti jedan drugi kod (DBA do DBD). Opis utvrenog nedostatka: - cigla ili komad zida koji je otpao i nalazi se u kineti (A); - dio stjenke cijevi koji je ispalo i nalazi se u kineti (B); - drugi predmet nalaze se u kineti (C); - predmet stri iz zida (D); - predmet je zapeo na spoju (E) - predmet viri iz prikljuka/odvojka (F); - strani vodovi ili kablovi prolaze poprijeko kroz graevinu (G); - predmet/objekt je ugraen (H); - drugi materijal (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Maksimalno mjerenje prepreka u mm. Poloaj treba zabiljeiti.

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete Poloaj na obodu

Infiltracija
BBF Voda prodire kroz stjenku ahte ili kontrolno okno ili kroz spoj ili oteenja na zidu, na dnu okna ili kineti ahte ili kontrolnog okna .

Glavni kod

Tabela 11 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje1 Intenzitet prodora vode: -znojenje (A) sporo prodiranje vode- nema vidljivih kapljica; - kapanje(B)- voda ne tee konstanto; - voda tee (-) voda konstantno tee; - prskanje (D)- prodiranje pod pritiskom.

Karakteriziranje2 Podruje infiltracije: -kroz stjenku ahte ili kontrolnog okna (A); -kroz otvor u stjenci ahte ili kontrolnog okna i na prikljuku u dnu kinete (B) -kroz otvor izmeu stjenke ahte ili kontrolnog okna i na prikljuku iznad dna okna (C). Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti na ulaznoj toci /na ulaznom podruju .

Predfiltracija
DBG Vidljivo izlijevanje vode iz ahte i kontrolnog okna.

Gamad
DBH Gamad koja je stvarno viena Karakteriziranje1 Vrsta ivotinje: - takor(A); - ohari (B); - druge vrste ivotinja (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Karakteriziranje2 Lokaliziranje gamadi; - u ahti ili kontrolnom oknu(A); - u prikljuku(B); - u otvorenom spoju (C); - drugi poloaj (Z) - daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Odreivanje Broj ivotinja koji je vien na jednom mjestu. kvantitete

11. 4 Kodovi za utvrivanje stanja

Tabela 12 - Detaljni opis kodova za utvrivanje stanja Glavni kod


Prikljuak DCA Dodatne informacije Opis

Cjevovod je prikljuen na ahtu ili kontrolno okno . Ovaj kod obuhvaa uglavnom vrstu prikljuka. Kako bi se detaljno opisao prikljuni vod treba dodatno koristiti kod DCG. Karakteriziranje1 Vrsta prikljuka: -Prikljuak u dnu okna (A); -slobodan dotok u kinetu (B); - vanjska kaskada (C); - unutarnja kaskada (D); -kaskada s vrlo strmom kinetom (E) -cijev za odzraivanje(F); -druga vrsta prikljuka (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Odreivanje Naziv nosaa za prikljueni cjevovod /prikljunu kvantitete1 cijev. Odreivanje Naziv sljedeeg vora. kvantitete2 Poloaj na obodu Treba zabiljeiti sredinu prikljuka.

Glavni kod Tokasti popravak


DCB

Tabela 12 (nastavak) Dodatne Opis informacije

Popravljena je ahta ili kontrolno okno . Karakteriziranje Vrsta popravka: - dio zida je promijenjen (A); - lokalno ograniena unutarnji obloga (B); - ubrizgavanje sredstva za brtvljenje (C); - druga vrsta popravka (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Poloaj na obodu Poloaj treba zabiljeiti. NAPOMENA: Kodovi DCC do DCF nisu zauzeti.

Prikljuni vod
DCG Pojedinosti u svezi s prikljunim vodovima na ahtama i kontrolnim oknima. Karakteriziranje1 Vrsta presjeka: - krunog oblika (A); -pravokutan(B); -jajast (C); -u obliku slova U (D)- dno kinete krunog oblika i plosnati gornji dio s paralelnim bonim stjenkama; -u obliku luka (E)- vrh krunog oblika plosnato dno kinete sa paralelnim bonim stjenkama; -ovalan (F)- dno kinete i vrh krunog oblika ( sa istim promjerom) s paralelnim bonim stjenkama; -lokalni presjek kojeg je definirao nalogodavac (nalogodavac smije odrediti nekoliko kodova ispred kojih uvijek treba stajati X); -drugi oblik (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene

Glavni kod

Tabela 12 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje2 Podaci o dolaznim, izlaznim ili zatvorenim prikljucima; - prikljuak za odvodnju u ahtu ili kontrolno okno (A); - prikljuak za odvodnju iz ahte ili kontrolnog okna(B); - prikljuak zatvoren(C). Odreivanje Visina prikljuenog cjevovoda u mm. kvantitete1 Odreivanje irina prikljuenog cjevovoda u mm. Ukoliko su kvantitete2 oba promjera identina (npr. u obliku kruga) treba to ovdje zabiljeiti. Poloaj na obodu Treba zabiljeiti sredinu prikljuka.

Dno okna
DCH Opis poloaja i stanja na dnu okna . NAPOMENA: Vertikalni poloaj odreuje poziciju. Slijedee podatke treba zabiljeiti: - Dno okna oteeno (A); - Dno okna nije oteeno (B). Opis poloaja , mjerenja i stanja kinete. NAPOMENA : Vertikalni poloaj odreuje poziciju. Slijedee podatke treba zabiljeiti: - kineta je oteena (A); - kineta nije oteena (B). irina kinete. Visina kinete.

Karakteriziranje

Kineta

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete1 Odreivanje kvantitete2 Sigurnosni lanci/grede DCJ

Opis poloaja i stanja sigurnosnih lanaca/greda na navedenim prikljucima.

Glavni kod

Tabela 12 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje Slijedee podatke treba zabiljeiti: - postoji sigurnosni lanac koji nije oteen (A); - nedostaje sigurnosni lanac (uz pretpostavku, da je lanac postojao) (B); - sigurnosni lanac je oteen (C); - sigurnosni lanac je obloen talogom (D); - postoji neoteena sigurnosna greda (E); - nedostaje sigurnosna greda (uz pretpostavku, da je greda postojala) (F); - sigurnosna greda oteena (G); - sigurnosna greda je obloena talogom (H).

Regulacija odvoda
DCK Postoji zatita od prelijevanja ili drugi ureaj za reguliranje odvoda. Karakteriziranje1 Nain reguliranja: - zatita (A); - diza (B); - otvorni ventil (C); - umiriva vrtloga (D); - zaporni zasun (E); - zaporni zasun koji ovisi o odvodu (F); - kineta za mjerenje(npr. Venturi) (G); - povratni ventil (H); - sito (I); - drugi nain reguliranja (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene Karakteriziranje2 Svrha ureaja: -reguliranje protoka (A); -Abschlagregulierung??? (B). Poloaj na obodu Uobiajeni smjer toka kroz ureaj za reguliranje odvoda.

Glavni kod Zatvoreni prolaz kroz cijev


DCL

Tabela 12 (nastavak) Dodatne Opis informacije U ahti ili kontrolnom oknu postoji zatvoren prolaz kroz cijev. U tom sluaju bi trebalo koristiti i kodove za prikljuke i prikljune vodove ahta odnosno kontrolnih okana (DCA do DCG). Karakteriziranje1 Slijedee podatke treba zabiljeiti: -nema mogunosti otvora prolaza kroz cijev(A); - ima mogunosti otvora-poklopac je na mjestu (B); - ima mogunosti otvora-poklopac nedostaje(C);

Karakteriziranje2 Stanje prolaza kroz cijev: -oteen (A); -nije oteen (B).

Talonica prljavtine ispod poklopca


DCM Karakteriziranje Kako bi se zabiljeilo da postoji talonica ispod poklopca. Slijedee podatke treba zabiljeiti -postoji neoteena talonica -nedostaje talonica (uz pretpostavku da je talonica postojala) (B); -talonica je oteena (C).

Talonica mulja na dnu kinete


DCN U dnu ahte ili kontrolnog okna postoji talonica mulja Karakteriziranje Slijedee podatke treba zabiljeiti - talonica mulja nije oteena (A): - talonica mulja je oteena (B). Oblik presjeka ahte ili kontrolnog okna: -krunog oblika (A); -pravokutan (B); -lokalni presjek kod odreuje nalogodavac, te treba ispred stajati X (npr. XA); -drugi oblik (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene

Presjek
DCO Karakteriziranje

Glavni kod Dodatne


informacije Odreivanje kvantitete Odreivanje kvantitete 11.5 Daljnji kodovi

Opis Visina presjeka u mm. irina presjeka u mm (nije potrebno ako su oba presjeka jednaka , npr. krunog oblika).

Tabela 13- Detaljni opis daljnjih kodova Glavni kod Dodatne


informacije Opa fotografija DDA Opis

Poloaj na obodu

Napravljena je slika u stajanju bez da se neko obiljeje posebno snimilo kako bi se zabiljeio opi poloaj ahte ili kontrolnog okna . Smjer kamere.

Opa napomena DDB


Napomena

Napomena, koja se ne moe snimiti na drugi nain. Tekst napomene.

Inspekcija prekinuta DDC

Inspekcija nije u cijelosti sprovedena. Ukoliko je prekid prouzrokovan nekom preprekom, tada tu prepreku treba posebno zabiljeiti sa odgovarajuim glavnim kodom. Karakteriziranje Razlog za prekid: - poklopac se ne moe otvoriti (A); -prepreka(B); -visoki vodostaj (C); -oprema je zakazala (D); -drugi razlog(Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Visina razine vode u ahti ili kontrolnom oknu NAPOMENA: Pokazuje vertikalni poloaj razine vode. Informacije o dotoku iz prikljuka. U tom sluaju treba upotrijebiti i kodove za prikljuak i prikljuni vod (DCA i DCG).

Razina vode DDD Dotok iz prikljuka


DDE

Glavni kod

Tabela 13 (nastavak) Dodatne Opis informacije Karakteriziranje1 Dotok iz prikljuka je: - bistar (A); - mutan ili je promijenio boju (B). Ukoliko se dotok iz prikljuka ne vidi poradi previsokog vodostaja u ahti ili kontrolnom oknu, treba upotrijebiti kod YY (vidi 11.1.3). Karakteriziranje2 Prikljuak je: -neispravno spojen, budui da oneiena voda otjee u cjevovod/kanal za kinicu(A); -neispravno spojen, budui kinica otjee u cjevovod/kanal za oneienu vodu(A); -ne vidi se neispravan spoj (C). Odreivanje Razina vode u prikljuku navedena je kao kvantitete postotak iste visine prikljunog voda. Poloaj na obodu Sredinu prikljuka treba zabiljeiti.

Atmosfera u ahti ili kontrolnom oknu


DDF Karakteriziranje Utvrena je potencijalno opasna atmosfera. Vrsta opasnosti: -nedostatak kisika (A); -sumporovodik (B); -metan (C); -druge opasnosti(Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene. Postotak plina u atmosferi, ukoliko o tome postoje podaci. Ukoliko te informacije ne postoje, treba umjesto toga navesti koncentraciju plina u ppm u atmosferi.

Odreivanje kvantitete 1 Odreivanje kvantitete2

Tabela 13 (nastavak) Opis Glavni kod Dodatne informacije

Oteana vidljivost
DDG Vidljivost u ahti ili kontrolnom oknu je oteana. Karakteriziranje Razlog smetnje: -kamera je pod vodom (A); -muljevitost (B); -pare (C); - drugi razlog (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene.

12 Dokumentacija
Nalogodavac mora odrediti format u kojem se mora vriti inspekcija. Informacije o inspekciji nalogodavcu mogu biti dostavljene na razliit nain. U to spada: -izvjee s kodiranim podacima u tabelarnom obliku (vidi aneks E); -izvjee s kodiranim podacima ukljuivi tekstualni opis koda u tabelarnom obliku; -kodirani podaci u elektronskom formatu (vodi aneks B); -fotografije ili slike u stajanju utvrenih nedostataka; -video zapis inspekcije; -grafiki prikaz poloaja utvrenih nedostataka. Informacije o vrsti dokumentacija, koje se koriste u raznim zemljama sadrane su u aneksu H. Kod elektronskog prijenosa podataka trebalo bi podatke staviti na raspolaganje uzevi u obzir aneks B.

Aneks A (normativno) Konformni nacionalni sustavi kodiranja A.1 Temeljne informacije Konformni nacionalni sustavi kodiranja za temeljne informacije moraju biti prikladni za obuhvaanje informacija prema 7.1 i 10.1. Oni takoer moraju biti prikladni prema 7.2 i 10.2 kako bi se s njima obuhvatile informacije, koje nalogodavci obine trae u pojedinim zemljama. Preporua se da konformni nacionalni sustavi kodiranja za temeljne informacije neposredno odgovaraju jednom ili vie kodova koji se nalaze u aneksima C i D. A.2 Kodovi Konformni nacionalni sustavi kodiranja moraju ispuniti slijedee uvjete: a) Konformni nacionalni sustavi kodiranja s kojima se obuhvaaju obiljeja moraju neposredno odgovarati jednom ili vie kodova koji su navedeni u odlomcima 8 ili 11. b) Ukoliko jedan opis obiljeja nije potreban u nekoj zemlji, tada se kod za to moe izostaviti u konformnom nacionalnom sustavu kodiranja. c) Ukoliko dodatna informacija kod karakteriziranja jednog odreenog obiljeja nije potrebna u nekoj zemlji, tada se tu dodatnu informaciju moe izostaviti u konformnom nacionalnom sustavu kodiranja. d) Ukoliko odreivanje kvantitete jednog odreenog obiljeja nije potrebno u nekoj zemlji, tada se tu dodatnu informaciju moe izostaviti u konformnom nacionalnom sustavu kodiranja. e) Ukoliko konformni nacionalni sustav kodiranja sadri odreivanje kvantitete tada treba primijeniti isti sustav mjerenja te iste mjerne jedinice kao u odgovarajuim kodovima prema odlomcima 8 i 11 te norme. f) Konformni nacionalni sustav kodiranja smije odrediti da odreivanje kvantitete treba navesti u rasponima, te smije odrediti granice tih raspona i njihov naziv. Rasponi se ponekad nazivaju i klase s raznim nivoima. g) Postupak za mjerenje poloaja u uzdunom smjeru odnosno vertikalnom smjeru mora koristiti u konformnom nacionalnom sustavu kodiranja isti sustav mjerenja, te iste mjerne jedinice kao to je to utvreno u 8.1 ili 11.1. te norme. h) Postupak za mjerenje poloaja na obodu mora koristiti u konformnom nacionalnom sustavu kodiranja isti sustav mjerenja, te iste mjerne jedinice kao to je to utvreno u 8.1 ili 11.1. te norme. Konformni nacionalni sustavi kodiranja smiju sadravati tolerancije za mjerenje ili procjenu odreivanja kvantitete i/ili poloaja, te se smiju odnositi na raspone, gradacije ili klase. Dodatni nacionalni kodovi, za koje ne postoji odgovarajui kod prema ovoj normi ne smiju biti sastavni dio konformnog nacionalnog sustava kodiranja.

Aneks B (informativno) Format za elektronski prijenos kodiranih podataka B.1 Uvod Ovaj dodatak opisuje format kojeg bi trebalo koristiti za elektronski prijenos kodiranih podataka. Kod toga se polazi od toga da se temeljne informacije inspekcije kodiraju prema aneksu C ili aneksu D. B.2 Openito Format podataka bi trebao dozvoljavati varijabilne duine i zavravati s znakom za kraj odlomka. Pojedini podaci u zapisu razdvajaju se znakom za ograniavanje polja, koji je odreen u temeljnim informacijama (vidi slika 3). Podatke treba zapisati kao 8-bitne simbole prema odgovarajuem dijelu ISO 8859 za jezike koji se u napomenama koriste. Ukoliko neka datoteka sadri podatke inspekcije za vie od jednog draa, ahtu ili kontrolnog okna tada te podatke treba odvojiti jedno od drugog sa zbirom podataka sa simbolima #Z. B.3 Datoteka temeljnih informacija Prvi dio podataka o inspekciji draa, ahte ili kontrolnog okna treba sadravati informacije o formatu datoteke. Svaki izraz treba biti naveden kao odvojeni zbir podataka. Svaki zbir podataka treba zapoeti simbolom #, iza kojeg stoji identifikacijski kod informacije, simbol = te kod za podatke. Temeljne informacije opisane su u tabeli B.1. Tabela B.1 polje- identifikacijski kodovi Opis Kod za interpunkciju prema odgovarajuem dijelu ISO 8859. Njega treba navesti u formatu ISO-8859-X, s tim to X stoji za dio reda norme. Tabela B.2 sadri primjere za kodove interpunkcije za niz europskih jezika. Jezini kod. Taj kod navodi jezik, u kojem su te napomene napisane. Jezini kod treba navesti prema ISO 639 :1988. Tabela B.2 sadri jezine kodove za nekoliko jezika koji su uobiajeni u lanicama CEN-a, te susjednim zemljama. Za druge jezike treba pripaziti na ISO 639-2:1988. Znakovi za ograniavanje polja. To je jedan pojedini simbol za razdvajanje pojedinih podataka u zapisu. Decimale. Simbol kojeg treba koristiti za decimale (ili . ili ,). Simbol za odvajanje teksta. Simbol se ubacuje prije i iza tekstualnih polja ako tekst sadri znakove za ograniavanje polja. Slike B.1 do B.3 sadre primjer za datoteku u tom formatu.

Identifi kacija #A1=

Primjer #A1=ISO8859-1

#A2=

#A2=sv

#A3= #A4= #A5=

#A3=; #A4=, #A5=

Tabela B.2 Jezini kodovi nekoliko europskih jezika Jezik albanski baskijski bretonski bugarski bjeloruski katalonski hrvatski eki danski nizozemski engleski estonski farski finski francuski friki galicijski njemaki grki grenlandski maarski islandski irski talijanski letonski litvanski makedonski norveki poljski portugalski rumunjski ruski srpski slovaki slovenski panjolski vedski turski ukrajinski velki kod sq eu br bg be ca hr cs da nl en et fo fi fr fy gl de el kl hu is ga it lv lt mk no pl pt ro ru sr sk sl es sv tk uk cy primjer opisan u ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-5:1999 ISO 8859-5:1999 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-2:1999 ISO 8859-2:1999 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-13:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-7:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-2:1999 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-13:1998 ISO 8859-13:1998 ISO 8859-5:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-2:1999 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-2:1999 ISO 8859-5:1999 ISO 8859-5:1999 ISO 8859-2:1999 ISO 8859-2:1999 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-1:1998 ISO 8859-14:1998

B.4 Temeljne informacije inspekcije Drugi dio podataka sadri temeljne informacije inspekcije. Temeljne informacije za cjevovode i kanale za otpadne vode trebale bi biti kodirane prema aneksu C, a za ahte ili kontrolna okna prema aneksu D.

Informacije bi trebalo zabiljeiti u jednom ili vie zbira podataka , ispred kojih treba stajati jedna definicija, koja definira sadraj zbira podataka koji slijedi. Zbir podataka mora izgledati kako slijedi: a) Identifikacijski kod #B iza kojeg stoji dvoznamenkasti broj, koji poinje sa 01 za prvu definiciju, 02 za slijedeu itd., a iza toga simbol =. b) Neovisni kod vezan uz jezik prema aneksu C ili aneksu D, iza kojeg slijedi znak za ogranienje polja. Temeljne informacije inspekcije tog zbira podataka slijede u slijedeem zbiru podataka i to u postojeem redoslijedu, s time da je svaki izraz odvojen znakom za odvajanje. U slikama B.1 do B.3 nalazi se primjer za datoteku u tom formatu. B.5 Inspekcijski podaci Trei dio podataka sadri inspekcijske podatke. Njih treba kodirati prema odlomku 8 ili odlomku 11 , ovisno o tome to se odnosi na njih. Treba koristiti samo kodove koji su neovisni o jeziku. Prvi zbir podataka je pojedini zbir koji definira inspekcijske podatke koji odreuje redoslijed prema kojem e izrazi biti prikazani u zbirovima podataka koji slijede. Zbir koji definira inspekcijske podatke sastoji se od identifikacijskog koda #C=, iza kojeg stoji kod izraza u redoslijedu, po kojem su oni prikazani u slijedeem zapisu. Svaki kod treba odvojiti znakom za ogranienje polja. Tabela B.3 sadri kodove za zbirove podatka Tabela B.3 kodovi za polja sa inspekcijskim podacima Kod A B C D E F G H I J K Opis glavni kod karakteriziranje 1 karakteriziranje 2 odreivanje kvantitete 1 odreivanje kvantitete 2 napomene poloaj na obodu 1 poloaj na obodu 2 horizontalni i vertikalni poloaj kod za oteenje na dionici spoj

L M N

opis mjesta oteenja (kod ahti ili kontrolnih okana) foto zapis video zapis

Svaki slijedei zbir podataka treba sadravati podatke za samo jedno utvreno stanje. Slike B.1 do B.3 sadre primjer za datoteku u ovom formatu.

B.6 Primjeri

Slika B.1 Primjer za format prijenosa podataka- njemaki jezik

Slika B.2 Primjer za format prijenosa podataka- engleski jezik

Slika B.3 Primjer za format prijenosa podataka- francuski jezik

Aneks C (informativno)

Sustav koji se preporua za kodiranje temeljnih informacija za cjevovode i kanale za otpadne vode C.1 Uvod
Ovi kodovi upotrebljavaju se za opis informacija o draima.

C.2 Lokalni poloaj inspekcije


Na slijedei nain mogu se ispuniti zahtjevi prema 7.1.a) i b): a) Zapis naziva draa (kod AAA) i odreivanje poetnih vorova (kod AAB ili AAC). b) Zapis dvaju naziva vora (s kodovima AAD i AAF) ili koordinata vora AAE i AAG) kao i naziva poetnog vora ili koordinata poetnog vora (kodovi AAB ili AAC). c) Zapis sastavnih dijelova glavnog cjevovoda temeljem postupaka a) ili b), udaljenost poetka sporednog cjevovoda u uzdunom smjeru, mjereno uzdu glavnog cjevovoda zajedno sa odreivanjem poloaja na obodu tog prikljuka ( kodovi AAH i AAI). Zahtjevi prema 7.1 c) mogu biti ispunjeni nacrtom lokacije (kod AAJ).

Tabela C.1- kodovi/imena polja za lokalni poloaj inspekcije


Kod/ ime polja

Naziv
Naziv draa (vidi 7.1a) Naziv poetnog vora (vidi 7.1b) Koordinate poetnog vora (vidi 7.1b) Naziv vora 1 (vidi 7.1a) Koordinate vora 1 (vidi 7.1a) Naziv vora 2 (vidi 7.1a) Koordinate vora 2 (vidi 7.1a) Poetak sporednog cjevovoda u uzdunom smjeru (vidi 7.1a)

Opis

AAA
AAB AAC

Naziv draa kao to je odredio nalogodavac. Naziv poetnog vora kao to je odredio nalogodavac Referentne toke reetki (koordinate) poetnog vora. Naziv 1.vora kao to je odredio nalogodavac Referentne toke reetki (koordinate) 1. vora. Naziv 2. vora kao to je odredio nalogodavac Referentne toke reetki (koordinate) 2. vora. Udaljenost poetka sporednog cjevovoda u metrima u uzdunom smjeru mjereno uzdu glavnog cjevovoda (vidi 8.1.7).

AAD AAE AAF AAG AAH

Tabela C1 ( nastavak) Kod/ ime polja AAI

Naziv
Poloaj poetka sporednog cjevovoda na obodu (vidi 7.1a) Lokalni poloaj (vidi 7.1c) Smjer inspekcije

Opis

Poloaj prikljuka sporednog poetnog cjevovoda na obodu u odnosu na glavni cjevovod (vidi 8.1.5)

AAJ AAK

AAL

Podaci o lokalnom poloaju

AAM AAN AAO

Nalogodavac Opina Okrug

Opis lokalnog poloaja kanala za otpadne vode (npr. imena ulica) Smjer inspekcije je kako slijedi: - u smjeru toka (A) Smjer inspekcije je isti kao uobiajeni smjer toka ; - suprotno smjeru toka (B) Smjer inspekcije je suprotno uobiajenom smjer toka ; - nepoznat (C)- uobiajeni smjer toka je nepoznat. Podaci o lokalnom poloaju cjevovoda i kanala za otpadne vode su kako slijedi: - u ulici (A); - u ploniku pored ulice (B); - u podruju ruba ulice (C); - u drugim pjeakim podrujima (D); - na slobodnom terenu (E); - na izgraenom zemljitu (F); - u vrtovima (G); - ispod zgrade (H); - u podruju ume (I); - teko dostupni (npr. autoceste ili podruja eljeznice) (J); - ispod vodenog puta (K) - tip kojeg je nalogodavac posebno definirao (Nalogodavac smije odrediti nekoliko kodova, ispred kojih treba stajati X, npr. XA); - drugi poloaj (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE. Ime nalogodavca Naziv opine, kao to je odredio nalogodavac. Naziv okruga, kao to je odredio nalogodavac.

Tabela C1 ( nastavak)

Kod/ ime polja

Naziv
Naziv sustava odvodnje Imovinski odnosi

Opis

AAP
AAQ

Naziv sustava odvodnje ili oznake sustava za odvodnju, kao to je odredio nalogodavac. Imovinski odnosi: - javno vlasnitvo (A); - privatno vlasnitvo (B); - nepoznato (C).

C.3 Pojedinosti glede inspekcije


Zahtjevi prema 7.1 d), e), f) i g) mogu se ispuniti zapisom primijenjenih normi (kod ABA), referentnih toki u uzdunom smjeru (kod ABC), inspekcijskog postupka (kod ABD) , te nadnevka inspekcije (kod ABE).

Tabela C2 kodovi/imena polja za detalje inspekcije


Kod/ ime polja

Naziv
Norma (vidi 7.1.d) Prvobitni sustav kodiranja Referentna toka u uzdunom smjeru (vidi 7.1e)

Opis Verzija norme koja ini temelj zapisa podataka. To treba izvriti u obliku EN 13508-2:2001. Ukoliko je sustav kodiranja preuzet iz prethodne verzije ili s drugog sustava, treba navesti ime tog prvobitnog sustava kodiranja. Referentna toka u uzdunom smjeru (vidi 8.1.7): - unutarnja strana stjenke kod poetnog vora (ahta, kontrolno okno ili ispust itd.) na mjestu , na kojem cjevovod ili kanal za otpadne vode prolaz kroz stjenku (A); - vrh kraja draa unutar poetnog vora (B); - sredinja toka poetne ahte ili kontrolnog okna (C); - sredinja toka izmeu dolazeeg i odlazeeg cjevovoda , mjereno uzdu kinete (D); - druga referentna toka (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE Kod je slobodan

ABA
ABB

ABC

ABD

Tabela C.2 (nastavak) Kod/ ime polja

Naziv
Postupak inspekcije (vidi 7.1f)

Opis

ABE

ABF

Nadnevak inspekcija (vid 7.1 g))

ABG

Vrijeme inspekcije

ABH ABI ABJ ABK

Ime inspektora Oznaka inspekcije Oznaka naloga Medij za spremanje video zapisa

Postupak snimanja -direktna inspekcija prolazom kroz cjevovod ili kanal za otpadne vode (A); -inspekcija putem daljinskog upravljanja, sa TVkamerom koja ide kroz cjevovod (B); - inspekcija iskljuivo ahte ili kontrolnog okna (C). Nadnevak inspekcije prema ISO 8601 u formatu CCYY-MM-DD (npr. 1999-04-01 to odgovara 1.travnju 1999.) Treba ispred ubaciti nule gdje je to potrebno. Lokalno vrijeme inspekcije prema ISO 8601 u formatu hh:mm (npr. 14:41 to znai 14:41 lokalnog vremena) Treba ispred ubaciti nule gdje je to potrebno. Ime inspektora i firme. Oznaka inspekcije. Oznaka naloga od strane primatelja naloga. Vrsta medija za spremanje video zapisa: -VHS-video kazeta(A); -Video-CD (B); -drugi medij za spremanje podataka (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE. Vrsta medija za spremanje fotografija: - snimka u stajanju (A): -digitalna snimaka u stajanju koja je pohranjena na kompjuteru.-Format treba zapisati kao napomenu. -drugi medij za spremanje podataka (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE. Vrsta zapisivanja pozicije na vrpci ili CD-u kod filmskih zapisa: - trajanje snimanja u satima i minutama od poetka snimanja (A); - numeriki broja koji ovisi o ureaju (B); - drugi zapisi pozicije (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE.

ABL

Medij za spremanje foto snimaka

ABM

Video broja

Tabela C.2 (nastavak) Kod/ ime polja

Naziv
Zapis o spremanju snimaka

Opis

ABN

ABO

Zapis o spremanju video snimaka

ABP

Svrha inspekcije

ABQ

Oekivana duina inspekcije

Redni broj filma ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svaku sliku ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi 8.1.8). Redni broj vrpce, filma, kazete ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svako utvreno stanje ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi 8.1.8). Svrha inspekcije: - preuzimanje novogradnje (A); - kraj jamstva (B); - rutinska inspekcija stanja (C); - sumnja na graevne probleme (D); - sumnja na probleme u radu(E); - sumnja na infiltracije (F); - preuzimanje renoviranja ili popravka (G); - promjena vlasnitva (H); - planiranje investicije (I); - testiranje na preskok- Stichprobe (J); - druga svrha (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE. Oekivana duina inspekcije (tako da ju se moe usporediti sa aktualnom duinom).

C.4 Pojedinosti cjevovoda Tabela C.3 kodovi/imena polja za pojedinosti cjevovoda Kod/ ime polja

Naziv
Oblik presjeka

Opis

ACA

ACB ACC ACD

Visina irina Materijal

ACE

Obloga

Oblik presjeka cjevovoda: - kruni oblik (A); - pravokutan (B); - jajolik oblik (C); - oblik slova U (D)- dno krunog oblika i plosnati poklopac za paralelnim stjenkama; - oblik luka(E)- vrh krunog oblika i dno plosnato s paralelnim stjenkama; - ovalan (F) dno i vrh krunog oblika (istog promjera) s paralelnim stjenkama; - lokalni presjek nalogodavac odreuje kod, a ispred njega stoji X (npr. XA); - drugi oblik (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE. Visina presjeka u mm. irina presjeka u mm (nije potrebna ako su oba promjera ista npr. krunog oblika). Materijal cjevovoda prema tabeli C.4. Ako je cjevovod obloen, tada treba navesti prvobitni materijal cjevovoda. Postupak oblaganja: - obloga je tvorniki ugraena (A); - prskana obloga (B); - obloga na licu mjesta (C); - oblaganje dio po dio (D); - obloga pomou pojedinih cijevi (E); - obloga Schlauchrelining (F); - Close-fit-obloga (G); - obloga Wickelrohrrelining (H); - druga obloga (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE.

Tabela C.3 (nastavak) Kod/ ime polja ACF ACG

Naziv
Materijal za oblaganje Duina cijevi

Opis

Materijal za oblaganje prema tabeli C.4. Duina pojedinih cijevi, od kojih se sastoji cjevovod. Kod cjevovoda koji prolazi bez prekida (npr. zid) ne treba navesti ovaj kod. Dubina dna cjevovoda ispod poklopca ahte poetnog vora u metrima (napomene- koristiti odlomak 11 ako se obuhvaaju informacije o stanju). Dubina dna cjevovoda ispod poklopca ahte zavrnog vora u metrima (napomene- koristiti odlomak 11 ako se obuhvaaju informacije o stanju). Vrsta cjevovoda ili kanala za otpadne vode kako slijedi: -gravitacijski cjevovod (A); -tlani cjevovod(B). Koritenje cjevovoda ili kanala za otpadne vode kako slijedi: -cjevovod ili kanal za otpadne vode predvien je za oneienu vodu (A); -cjevovod ili kanal za otpadne vode predvien je za kinicu (B); -mjeoviti cjevovod ili kanal (C); -industrijske otpadne vode (D); -protok vode (E); -drugo koritenje (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE. Alfanumeriki kod kojeg odreuje nalogodavac za opis znaenja cjevovoda za sustav. Podatak o tome, da li je cjevovod ili kanal za otpadne vode oien prije inspekcije, kako slijedi: - cjevovod ili kanal za otpadne vode oien prije inspekcije (A); - cjevovod ili kanal za otpadne vode nije oien prije inspekcije (B); Otprilike godina putanja u promet cjevovoda ili kanala za otpadne vode ili kao pojedinana godina u formatu CCYY ili kao raspon godina u formatu CCYY-CCYY (npr. 1970-1979).

ACH

Dubina na poetnom voru

ACI

Dubina na zavrnom voru

ACJ

Vrsta kanala za otpadne vode.

ACK

Koritenje kanala otpadnih cjevovoda

ACL ACM

Strateka vanost ienje (vidi 7h)

ACN

Godina putanja u promet

Tabela C.4 Kodovi za materijal Materijal Azbestni cement Bitumen Katranska vlakna Cigle Kamenje Cementna buka Beton Armirani beton pricani beton Betonski segmenti Vlaknasti cement Umjetni materijal pojaan vlaknima Lijevano eljezo Sivi lijev ductilno lijevano eljezo elik neidentificirana vrsta eljeza ili elika zid (u spoju) zid ( nije u spoju) epoksid poliester polietilen polipropilen PVC-U neidentificirani umjetni materijal neidentificirani materijal drugi materijal-daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene Kod AA AB AC AD AE AF AG AH AI AJ AK AL AM AN AO AP AQ AR AS AT AU AV AW AX AY AZ Z

C.5 Daljnje informacije


Kod/ ime polja Tabela C.5- Kodovi za daljnje informacije Opis Naziv Oborine Oborine kako slijedi: - nema oborina (A); - kia (B) - voda od snijega i leda koji se topi (C). Temperaturu navesti ili kao stupnjeve Celzija ili kao kod kako slijedi: - temperatura iznad ledita (A); - temperatura ispod ledita (B). Mjere za zadravanje vode u trenutku inspekcije kako slijedi: - nisu poduzete nikakve mjere (A); - dotok je odozgo zaustavljen (B); - dotok je odozgo djelomino zaustavljen (C); - druge mjere (Z)-daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE Napomena koju se ne moe zabiljeiti na drugi nain.

ADA

ADB

Temperatura

ADC

Zadravanje vode

ADE

Ope napomene

C.6 Izmjene temeljnih informacija


Ukoliko se tijekom inspekcije promijeni informacija, koju sadri temeljna informacija , tada tu izmijenjenu informaciju treba navesti uz uporabu slijedeih kodova, te uz to treba navesti toku u uzdunom smjeru cjevovoda, na kojoj se ta izmjena dogodila. Kodovi odgovaraju formatu koda za utvrivanje stanja u odlomku 8 , te ih treba primijeniti prema 8.1.

Tabela C.6- Detaljni opis kodova/imena polja za izmijenjene temeljne informacije


Kod/ime Dodatne polja informacije Opis

Spremanje video zapisa AEA


Odreivanje kvantitete Ukoliko se video zapis izmijeni tijekom inspekcije (npr. ubaena je nova video kazeta). Redni broj vrpce, filma, kazete ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svako utvreno stanje ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi 8.1.9).

Spremanje foto zapisa


AEB Ukoliko se filmski zapis izmijeni tijekom inspekcije (npr. ubaen je novi film ili nova video kazeta). (vidi 8.1.8). Redni broj filma ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svaku fotografiju ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi 8.1.8).

Odreivanje kvantiteta

Oblik AEC
Karakteriziranje Oblik presjeka cjevovoda: - kruni oblik (A); - pravokutan (B); - jajolik oblik (C); - oblik slova U (D)- dno krunog oblika i plosnati poklopac s paralelnim stjenkama; - oblik luka(E)- vrh krunog oblika i plosnato dno s paralelnim stjenkama; - ovalan (F) dno i vrh krunog oblika (istog promjera) s paralelnim stjenkama; - lokalni presjek nalogodavac odreuje kod, a ispred njega stoji X (npr. XA); - drugi oblik (Z)- daljnje podatke treba zapisati kao napomene. Visina presjeka u mm. irina presjeka u mm (nije potrebna ako su oba promjera ista npr. krunog oblika).

Odreivanje kvantitete 1 Odreivanje kvantitete 2

Tabela C. 6 (nastavak) Kod/ime Dodatne polja informacije Opis

Materijal AED
Karakteriziranje Materijal cjevovoda prema tabeli C.4. Ako je cjevovod obloen, tada treba navesti prvobitni materijal cjevovoda.

Obloga AEE
Karakteriziranje 1 Postupak oblaganja: - obloga je tvorniki ugraena (A); - prskana obloga (B); - obloga na licu mjesta (C); - oblaganje dio po dio (D); - obloga pomou pojedinih cijevi (E); - obloga-Schlauchrelining(F); - Close-fit-obloga (G); - obloga Wickelrohrrelining (H); -druga obloga (Z)- daljnje podatke treba zapisati kao napomene. Materijal obloge prema tabeli C.4.

Karakteriziranje 2

Duina cijevi AEF


Odreivanje kvantitete Duina pojedinih cijevi, od kojih se sastoji cjevovod u mm. Kod cjevovoda koji prolazi bez prekida (npr. zid ili cigla) ne treba navesti ovaj kod.

Oborine AEG
Karakteriziranje Oborine kako slijedi: - nema oborina (A); - kia (B) - voda od snijega i leda koji se topi (C).

Aneks D (informativno)

Sustav koji se preporua za kodiranje temeljnih informacija za ahte i kontrolna okna C.1 Uvod
Ovi kodovi upotrebljavaju se za kompletan opis informacija o ahtama i kontrolnim oknima.

C.2 Lokalni poloaj inspekcije


Zahtjevi prema 10.1.a) mogu se ispuniti ili zapisom naziva vora (kod CAA) ili koordinata vora (kod CAB). Zahtjevi prema 10.1.c) mogu se ispuniti zapisom vrste vora (kod CAE).

Tabela D.1 Kodovi /imena polja za lokalni poloaj inspekcije


Kod/ime Dodatne Opis polja informacije Naziv vora ahte ili kontrolnog okna kao to je CAA Naziv vora (vidi 10.1 a)) odredio nalogodavac. Koordinate vora Referentne toke reetki, (koordinate vora). CAB (vidi 10.1a)) Kodovi CAC do CAI su slobodni. Opis lokalnog poloaja ahte ili kontrolnog okna CAJ Lokalni poloaj (vidi 10.1b) (npr. ime ulice). slobodan CAK Podaci o lokalnom Lokalni poloaj ahte ili kontrolnog okna; CAL poloaju - u ulici (A); - u ploniku pored ulice (B); - u podruju ruba ulice (C); - u drugim pjeakim podrujima (D); - na slobodnom terenu (E); - na izgraenom zemljitu (F);

Kod/ime Dodatne polja informacije

Tabela D.1 (nastavak) Opis

CAM
CAN CAO CAP CAQ

Nalogodavac Opina Okrug Naziv sustava odvodnje Imovinski odnosi

CAR

Vrsta vora (vidi 10.1.c))

u vrtovima (G); ispod zgrade (H); u podruju ume (I); teko dostupni (npr. autoceste ili podruja eljeznice) (J); - ispod vodenog puta (K) - tip kojeg je nalogodavac posebno definirao (Nalogodavac smije odrediti nekoliko kodova, ispred kojih treba stajati X, npr. XA); - drugi poloaj (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Ime nalogodavca Naziv opine, kao to je odredio nalogodavac. Naziv okruga, kao to je odredio nalogodavac. Naziv sustava za odvodnju ili oznake sustava za odvodnju, kao to je odredio nalogodavac. Imovinski odnosi: - javno vlasnitvo (A); - privatno vlasnitvo (B); - nepoznato (C). Vrsta vora -ahta(A); -kontrolno okno(B); -otvor za ienje (C); -ahta za lampu (D); -ispust (E); -tip kojeg je nalogodavac posebno definirao (Nalogodavac smije odrediti nekoliko kodova, ispred kojih treba stajati X, npr. XA); - drugi posebni otvor (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE.

D.3 Pojedinosti vezane uz inspekciju


Zahtjevi prema 10.1 d), e),f), g) i h) mogu se ispuniti zapisom primijenjene norme (kod CBA), vertikalne referentne toke (kod CBC), referentne toke na obodu (kod CBD), inspekcijskog postupka (kod CBE) , te nadnevka inspekcije (kod CBF).

Tabela D.2- Kodovi/imena polja za detalje inspekcije


Kod/ime Dodatne polja informacije CBA Norma (vidi 10.1.d)) Prvobitan sustav CBB kodiranja CBC Opis Verzija norme koja ini temelj zapisa podataka. To treba izvriti u obliku EN 13508-2:2001. Ukoliko je sustav kodiranja preuzet iz prethodne verzije ili s drugog sustava, treba navesti ime tog prvobitnog sustava kodiranja. Vertikalna Referentna toka za vertikalni poloaj: referentna toka -dno najdubljeg izlaznog cjevovoda (A); (vidi 10.1.e)) -poklopac (B); -nacionalna referentna toka (C); -lokalna referentna toka (D); -druga referentna toka (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu ADE Referentna toka na Referentna toka za poloaj na obodu: obodu (vidi 10.1.e)) -najdublji cjevovod koji se odvaja nalazi se na 12 sati (A); - najdublji cjevovod koji se odvaja nalazi se na 6 sati (B); -druga referentna toka (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE Postupak inspekcije Vrsta postupka inspekcije (vidi 10.1.g)) -neposredna inspekcija ahte ili kontrolnog okna od strane inspektora (A); -inspekcija putem daljinskog upravljanja, sa TVkamerom (B); -inspekcija samo sa povrine (C). -druga vrsta postupka inspekcije (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE Nadnevak Nadnevak inspekcije prema ISO 8601 u formatu inspekcije (vidi CCYY-MM-DD (npr. 1999-04-01 to odgovara 10.1 h)) 1.travnju 1999.) Treba ispred ubaciti nule gdje je to potrebno. Vrijeme inspekcije Lokalno vrijeme inspekcije prema ISO 8601 u formatu hh:mm (npr. 14:41 to znai 14:41 sati lokalnog vremena) Treba ispred ubaciti nule gdje je to potrebno. Ime inspektora Ime inspektora i firme. Oznaka inspekcije Oznaka inspekcije.

CBD

CBE

CBF

CBG

CBH CBI

Tabela D.2 (nastavak) Kod/ime polja CBJ CBK Dodatne informacije Oznaka naloga Medij za spremanje video zapisa Opis Oznaka naloga od strane nalogoprimca. Vrsta medija za spremanje video zapisa: -VHS-video kazeta(A); -Video-CD (B), format treba zapisati u napomenama; -drugi medij za spremanje podataka (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Vrsta medija za spremanje fotografija: -snimka u stajanju(A): -digitalna snimka u stajanju koja je pohranjena na kompjuteru.-format treba zapisati kao napomenu. -drugi medij za spremanje podataka (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Vrsta zapisa pozicije na vrpci ili CD-u kod filmskih zapisa: - trajanje snimanja u satima i minutama od poetka snimanja (A); - numeriki broja koji ovisi o ureaju (B); - drugi zapisi pozicije (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Redni broj filma ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svaku sliku ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi11.1.9). Redni broj vrpce, filma, kazete ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svako utvreno stanje ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi 11.1.9).

CBL

Medij za spremanje foto snimaka

CBM

Video broja

CBN

Zapis o spremanju fotografija Zapis o spremanju video snimaka

CBO

Tabela D.2 (nastavak) Kod/ime Dodatne polja informacije CBP Svrha inspekcije Opis Svrha inspekcije: - preuzimanje novogradnje (A); - kraj jamstva (B); - rutinska inspekcija stanja (C); - sumnja na graevne probleme (D); - sumnja na probleme u radu(E); - sumnja na infiltracije (F); - preuzimanje renoviranja ili popravka (G); - promjena vlasnitva (H); - planiranje investicije (I); - testiranje na preskok- Stichprobe (J) - druga svrha (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE.

D.4 Pojedinosti o ahtama i kontrolnim oknima Tabela D.3- Kodovi/imena polja za detalje o ahtama i kontrolnim oknima
Kod/ime Dodatne polja informacije CCA Podaci o pristupu Opis Oblik otvora (tj. najue mjesto u pristupu ahti ili kontrolnom oknu): - pravokutni oblik(A); - kruni oblik (B); - trokutasti oblik (C); - ovalni oblik (D); - esterokutni oblik (E); - osmerokutni oblik (F); - drugi oblik (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Visina pristupa u mm. irina pristupa u mm.

CCB CCC

Duina pristupa irina pristupa

Tabela D.3 (nastavak) Kod/ime Dodatne polja informacije CCD Materijal Opis Materijal ahte ili kontrolnog okna prema tabeli C.4. Ako je ahta ili kontrolno okno obloeno, tada treba navesti prvobitni materijal ahte ili kontrolnog okna-

Kodovi CCE do CCF su slobodni Visina pojedinog tvornikog elementa ahte ili CCG Visina elementa ahte kontrolnog okna, od kojeg se gradi ahta ili kontrolno okno izraena je u mm. (Ovaj kod se ne koristi za zidane ahte, ahte od cigle ili betona obraenog i ugraenog na licu mjesta). Kodovi CCH do CCJ su slobodni CCK Koritenje sustava Treba zapisati koritenje cjevovoda ili kanala za odvodnje otpadne vode kako slijedi: -sustav odvodnje predvien je za oneienu vodu (A); -sustav odvodnje predvien je za kinicu (B); -mjeoviti cjevovod ili kanal(C); - ahta ili kontrolno okno slui za preuzimanje dva cjevovoda, cjevovoda za oneienu vodu i cjevovoda za kinicu (D); - nepoznato (E). Alfanumeriki kod kojeg odreuje nalogodavac za CCL Strateko vanost opis znaenja ahte i kontrolnog okna za sustav. ienje Podatak o tome, da li je ahta ili kontrolno okno CCM oieno prije inspekcije, kako slijedi: - ahta ili kontrolno okno oieno prije inspekcije (A); - ahta ili kontrolno okno nije oieno prije inspekcije (B); Godina putanja u Otprilike godina putanja u promet ahte ili CCN promet kontrolnog okna ili kao pojedinana godina u formatu CCYY ili kao raspona godina u formatu CCYY-CCYY (npr. 1970-1979). .

Tabela D.3 (nastavak) Kod/ime Dodatne polja informacije CCO Podaci o poklopcu Opis Oblik poklopca: -pravokutan oblik (A); -kruni oblik (B); -trokutasti oblik (C); -ovalni oblik (D); -esterokutni oblik (E): -osmerokutni oblik (F); -drugi oblik (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Materijal poklopca prema tabeli C.4. Duina poklopca u mm. irina poklopca u mm. Vrsta penjalica - dvostruki prolaz penjalica (A) stepenica za jednu nogu; - jednostruki prolaz penjalica (B) stepenica za dvije noge; - ljestve (C); - kutije s penjalicama (D); - nema penjalica (E); - druge penjalice(Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Materijal penjalica: -eljezo (A); -galvanizirano eljezo (B); -nehrajui elik(C); -metal presvuen umjetnim materijalom (D); -umjetni materijal (E); -aluminij (F); -drugi materijal (Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE

CCP CCQ CCR CCS

Materijal poklopca Duina poklopca irina poklopca Vrsta penjalica

CCT

Materijal penjalica

D.5 Daljnje informacije

Tabela D.4- Kodovi/imena polja za daljnje informacije


Kod/ime Dodatne polja informacije CDA Oborine Opis Oborine kako slijedi: - nema oborina (A); - kia (B) - voda od snijega i leda koji se topi (C). Temperaturu navesti ili kao stupnjeve Celzija ili kao kod kako slijedi: - temperatura iznad ledita (A); - temperatura ispod ledita (B). Mjere za zadravanje vode u trenutku inspekcije kako slijedi: - nisu poduzete nikakve mjere (A); - dotok je odozgo zatvoren (B); - dotok je odozgo djelomino zatvoren (C); - druge mjere (Z)-daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE Ukoliko je ustanovljen potencijalno opasni sastav atmosfere, treba vrstu opasnosti navesti kako slijedi: -nedostatak kisika (A); -sumporovodik (B); -metan (C); -drugi zapaljivi plinovi (D); - atmosfera nije opasna (E); -druge vrste opasnosti(Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE Napomena koju se ne moe zabiljeiti na drugi nain.

CDB

Temperatura

CDC

Zadravanje vode

CDD

Atmosfera u ahti

CDE

Ope napomene

D.6 Izmjene temeljnih informacija


Ukoliko se tijekom inspekcije promijeni informacija, koju sadri temeljna informacija, tada tu izmijenjenu informaciju treba navesti uz uporabu slijedeih kodova, te uz to treba navesti toku s vertikalnim poloajem, na kojoj se ta izmjena dogodila. Kodovi odgovaraju formatu koda za utvrivanje stanja u odlomku 11, te ih treba primijeniti prema 11.1.

Tabela D.5- Detaljni opis kodova/imena polja za izmijenjene temeljne informacije


Kod/ime Dodatne polja informacije Opis

Video zapis CEA


Odreivanje kvantitete Redni broj vrpce, filma, kazete ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svako utvreno stanje ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi 11.1.10). Redni broj filma ili CD-a. Treba navesti toan naziv za svaku fotografiju ako odgovara- i kod koda za oznaku stanja (vidi 11.1.9).

Podatak o spremanju fotografija CEB


Odreivanje kvantitete

Materijal CED
Karakteriziranje Materijal ahte ili kontrolnog okna prema tabeli C.4 Kod CEE je slobodan

Visina elementa ahte CEF


Odreivanje kvantitete Visina pojedinog tvornikog elementa ahte ili kontrolnog okna, od kojeg se gradi ahta ili kontrolno okno je u mm. (Ovaj kod se ne koristi za zidane ahte, ahte od cigle ili betona obraenog i ugraenog na licu mjesta).

Oborine CEG
Karakteriziranje Oborine kako slijedi: - nema oborina (A); - kia (B) - voda od snijega i leda koji se topi (C).

Tabela D. 5 (nastavak) Kod/ime Dodatne polja informacije Opis

Penjalice CEH
Karakteriziranje 1 Vrsta penjalica - dvostruki prolaz penjalica (A) stepenica za jednu nogu; - jednostruki prolaz penjalica (B) stepenica za dvije noge; - ljestve (C); - kutije s penjalicama (D); - nema penjalica (E); - druge penjalice(Z)- daljnje podatke treba zapisati neposredno u nastavku u kodu CDE. Materijal penjalica: -eljezo (A); -galvanizirano eljezo (B); -nehrajui elik(C); -metal presvuen umjetnim materijalom (D); -umjetni materijal (E); -aluminij (F); -drugi materijal (Z)- daljnje podatke treba zabiljeiti kao napomene.

Karakteriziranje 2

EN 13508-2:2003 Aneks E (informativno) Uzorak za prijemni list

Napomena: uzorak za prijemni list nalazi se na posebnom filu pod nazivom DIN tabela

Aneks F (informativno) Foto primjeri glede kodiranja cjevovoda i kanala za otpadne vode
Kod Karakteriziranje Odreivanje kvantitete Poloaj na obodu Spoj Napomena

BAA

10%

11

01

Slika F.1 Primjer za deformaciju (vertikalno)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAA BAB BAB

B C C

A A

15% 25 5

09 03 12

03

Slika F.2 Primjer za deformaciju (horizontalno)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAB BAB

B B

A A

1 1

12 06

Slika F.3 Primjer za stvaranje pukotina (pukotina u uzdunom smjeru)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAB BAB BBB

C B A

A A

5 1 5%

03 04 04

05

Slika F.4 Primjer za stvaranje pukotina (otvorena pukotina u uzdunom smjeru)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAB

12

12

Slika F.5 Primjer za stvaranje pukotina (otvorena pukotina na obodu cijevi)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAB

12

12

Slika F.6 Primjer za stvaranje pukotina (otvoreno kompleksno stvaranje pukotina)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAB BAB

C C

D A

5 5

10 12

03

A A

Slika F.7 Primjer za stvaranje pukotina (otvorena pukotina- spiralna na jednom spoju))

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAC BBC

A B

50 10%

11 05

02 07

Slika F.8 Primjer za pucanje cijevi na spoju

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAC BBB BBB BBA BAJ

B A A B B

75 5% 5% 5% 10

11 07 01 08 03

01 11 05

A A A A

Slika F.9 Primjer za pucanje cijevi (nedostaju dijelovi na spoju)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAC BAO

600

07

07

Slika F.10 Primjer za pucanje cijevi (uruavanje)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAD BAB

A C

15

11 10

01

Slika F.11 Primjer za defektan zid (pomaknuti kameni elementi/cigle)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAD

11

01

Slika F.12 Primjer za defektan zid (nedostaju kameni elementi/cigle)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAD

07

05

Slika F.13 Primjer za defektan zid (uruavanje)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAE BAE

35 35

01 08

03 10

Slika F.14 Primjer nedostaje buka

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAF BBC BBC

B C B

C 25% 5%

07 04 06

05

Slika F.15 Primjer za povrinska oteenja (slojevita istroenost)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAF

04

08

Slika F.16 Primjer za povrinska oteenja(dodatni materijal stri na unutra)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAF

02

05

Slika F.17 Primjer za povrinska oteenja (vidi se armatura)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAF BAQ

02

04

Slika F.18-Primjer za povrinska oteenja (nedostaje stjenka)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAF BBC

J A

B 5%

07

05

Slika F.19-Primjer za povrinska oteenja (pojavljuje se korozija na povrini))

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCA BAG BDD

E B

150 35% 20%

02 02

Slika F.20-Primjer za prikljuak koji stri na unutra

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCA BAH BBB

C A A

150 5%

10 10 07

09

Slika F.21-Primjer za oteen prikljuak (krivi poloaj)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCA BAH

A E

100

02 02

Slika F.22-Primjer za oteen prikljuak (blokiran)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAI

09

02

Slika F.23-Primjer za brtvu koja visi na unutra (prsten za brtvljenje visi)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAI

10%

07

02

Slika F.24-Primjer za materijal za brtvljenje koji stri (drugi nain brtvljenja)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAJ BBC BDD

A B B

50 5% 15%

05

07

Slika F.25-Primjer za pomaknut spoj cijevi (u uzdunom smjeru)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAJ BDD

B A

50 5%

06

Slika F.26-Primjer za pomaknut spoj cijevi (radijalno)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAJ

30

09

Slika F.27-Primjer za pomaknut spoj cijevi (u kutu)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAN BBF

02 02

04 04

Slika F.28-Primjer za poroznu cijev

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBA BDD

A B

20% 20%

07

10

Slika F.29-Primjer za korijenje (glavni korijen)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBA BAB BDD

B B A

5% 2 5%

11 02

01 05

Slika F.30-Primjer za korijene (pojedini tanki korijeni)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBA

90%

08

05

Slika F.31-Primjer za korijenje (kompleksno korijenje)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBB BAB BBB BDD

A B A A

30% 1 5% 5%

12 09 07

05 12 09

A A A

Slika F.32-Primjer za tvari koje prianjaju (taloenje koje se stvrdnulo)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBB BBB BDD

B B B

5% 5% 15%

02 07

05 10

Slika F.33-Primjer za tvari koje prianjaju (masnoa)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBB BDD

C B

20% 15%

10

02

Slika F.34-Primjer za tvari koje prianjaju (trule)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBC

60%

02

10

Slika F.35-Primjer za naplavine ( fini materijal)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBC

5%

05

07

Slika F.36-Primjer za naplavine ( grubi materijal)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBC

5%

08

Slika F.37-Primjer za naplavine ( tvrd ili zgusnut materijal)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBD

40%

05

10

Slika F.38-Primjer prodire materijal iz tla (pijesak)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBE

5%

04

07

metalni predmet

Slika F.39 -Primjer za druge prepreke (predmet lei u spoju cijevi)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBE BAF BDD

C D B C

25%

07 09

02 03

zaepljena cijev

30%

Slika F.40 -Primjer za druge prepreke (predmet lei u dnu cijevi)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBE BAF BDD

F D A

15% 150 5%

09 09

03

drvo

Slika F.41 -Primjer za druge prepreke (predmet je zaglavio u spoju cijevi )

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBE BBC

G C

30% 30%

09 04

03 08

Vidi se armatura

Slika F.42 -Primjer za druge prepreke (predmet stri kroz prikljuak/odvojak)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBF BBB BDD

A A A

5% 5%

12 07

05

A A

Slika F.43 -Primjer za infiltraciju (znojenje )

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBF BBF BBB BDD

A B A B

15% 45%

01 11 11

03

A A A

Slika F.44 -Primjer za infiltraciju (znojenje i kapanje )

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBF BBF BDD BAE

C D B

01 08 20% 55 07

01 09 05

Slika F.45 -Primjer za infiltraciju (tee i prska )

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BBH

Slika F.46 -Primjer za gamad (takor u prikljuku)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCA

150

03

Slika F.47 -Primjer za prikljuak (odvojak-otvoren)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCA

100

01

Slika F.48 -Primjer za prikljuak (odvojak-zatvoren)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCA

150

03

Slika F.49 -Primjer za prikljuak (sedlasti prikljuak-buen)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCA BAH BDD

E C B

100 5%

10 10

Slika F.50 -Primjer za prikljuak (obian prikljuak-dubljen dlijetom)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCB

12

12

Slika F.51 -Primjer za tokasti popravak (unutarnja obloga)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BCC

45

12

12

Slika F.52 -Primjer za zakrivljenje cjevovoda (prema dolje)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAK BAK BCA BAH

Z D F E B A 5% 100

01 12 12

02 01

neispravan prikljuak

djelomice blokiran unutarnjom oblogom

Slika F.53 -Primjer za oteenu unutarnju oblogu (neispravan prikljuak )

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAK BDD

D B

5% 10%

07

12

Slika F.54 -Primjer za oteenu unutarnju oblogu (radijalni nabori)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAK BAK BDD

D D A

A A

5% 5% 5%

10 03

Slika F.55 -Primjer za oteenu unutarnju oblogu (nabori u uzdunom smjeru )

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj na obodu

Spoj

Napomena

BAK BAB BAK BAB

Z C Z B

A A B B

5 2

12 12 11 11

01 01

Slika F.56 -Primjer za oteenu unutarnju oblogu (pukotina u oblozi )

Aneks G (informativno) Foto primjeri glede kodiranja ahti i kontrolnih okana

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAB

10

Slika G.1 -Primjer za stvaranje pukotina (vertikalni nabor)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAB DCA DAG DCG

C B

6 naziv vora 25 100

naziv vora

09 09 09 09 A

F F F F

Slika G.2 -Primjer za stvaranje pukotina (otvoreno kompleksno otvaranje pukotina)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAB DAO

150

12 12

Slika G.3 -Primjer za lom (nedostaju segmenti zida)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAH DCA DCG

B Z A A

naziv vora 150

naziv vora

03 03 03

I I F

Slika G.4 -Primjer za oteen prikljuak

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAJ

50

09

Slika G.5 -Primjer za pomaknut spoj (horizontalno)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAQ DAD

B A

2 09

C C

Slika G.6-Primjer za oteene penjalice (nedostaju penjalice )

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAQ

10

Slika G.7-Primjer za oteene penjalice (korodirane penjalice)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DAQ

10

na krivom mjestu

Slika G.8-Primjer za neispravne penjalice (na pogrenom mjestu)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DBA DCA DCG

B A A B

naziv vora 150

naziv vora

07 12 12

01

I I F

Slika G.9 -Primjer za korijenje (pojedinano, fino korijenje)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DBF DCA DCG

A C A

C naziv vora 150 naziv vora

06 06 06

I I F

Slika G.10 -Primjer za infiltraciju (znojenje)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DBF

12

12

Slika G.11-Primjer za infiltraciju na spoju ahte

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCA DCG

C A A

naziv vora 300

naziv vora

06 06

C C

Slika G.12 -Primjer za prikljuak (kaskada izvana)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCA

naziv vora A 300

naziv vora

06

DCG

06

Slika G.13 -Primjer za prikljuak (kaskada iznutra)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCA

naziv vora A C 150 5%

naziv vora

06

DCG DDE

A A

06

F F

Slika G.14 -Primjer za prikljuak (kaskada iznutra)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCA

naziv vora A 300 300

naziv vora

06

DCG DCH DCI

A B B

06 150

F F F

Slika G.15 -Primjer za prikljuak (kaskada sa vrlo strmom kinetom)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCA

naziv vora A 300

naziv vora 200

06

DCG DDI

C B

06

F F

Slika G.16 -Primjer za prikljuak (slobodan dotok u kinetu)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCA

naziv vora C 100 naziv vora 300

naziv vora

03

DCG DCA

A B

naziv vora

03 05

I I

DCG

05

Slika G.17 -Primjer za prikljuke

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCN

Slika G.18-Primjer za talonicu mulja

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCI DAF DAF

A C C

300 B B

150 03 07 05 05

I I I

Slika G.19-Primjer za povrinska oteenja u kineti

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCI DAF

A I

300 B

150 06 09

I I

Slika G.20-Primjer za povrinska oteenja u kineti (nedostaje stjenka)

Kod

Karakteriziranje

Odreivanje kvantitete

Poloaj obodu

na

Spoj

Lokalni poloaj

Napomena

DCI DAB

A B

300 3

150 03 05

I I

Slika G.21 - Primjer za povrinska oteenja i stvaranje pukotina u kineti

Aneks H (informativno) Izvori za dodatne informacije Naslovi dokumenata prevedeni su poradi informacije. Samo dokumenti, koji su oznaeni sa (*) mogu se dobiti na tom jeziku. H.1 Meunarodne norme ISO 639-2:1998, Codes for represenation of names of languges-Part 2: Alpha-3 code. ISO 8859-1, Information technology-8-bit single-byte coded graphic characters sets-Part 1: Latin alphabet No.1 ISO 8859-2, Information technology-8-bit single-byte coded graphic characters sets-Part 2: Latin alphabet No.2. ISO 8859-5, Information technology-8-bit single-byte coded graphic characters sets-Part 5: Latin/Cyrillic alphabet. ISO 8859-7, Information processing-8-bit single-byte coded graphic characters sets-Part 7: Latin/Greek alphabet. ISO 8859-13, Information technology-8-bit single-byte coded graphic characters sets-Part 13: Latin alphabet No.7. ISO 8859-14, Information technology-8-bit single-byte coded graphic characters sets-Part 14: Latin alphabet No.8 (Celtic).

H.2 Austrija H.2.1 Austrijski savez gospodarenja vodom i otpadnim vodama Propisi Br. WAV- propis 21 H 2.2 Daljnje smjernice Zl.16.7001/10-1-6/97 Tehnike smjernice za vodno gospodarstvo u naseljima (Savezno Ministarstvo za poljoprivredu i umarstvo, te okoli i vodno gospodarstvo) Naslov Katastar kanala, 2. izdanje, 1998

H.3 Danska br. ISBN 87-7756-402-2 naslov TV-inspekcija kanala: TV- inspekcija kanalnih sustava: nacrt ugovora i zahtjevi prilikom izvedbe, Danski tehnoloki institut TV- inspekcija kanala: klasifikacija i foto dokumentacija. Danski tehnoloki institut Pravila Samostalnog danskog udruenja za procjene za CCTV. H.4 Finska br. ISBN 952-5000-15-X

ISBN 87-7511-575-1

Naslov Prirunik za TV- inspekciju kanala i vodoopskrbnih mrea

H.5 Francuska br.

Naslov Preporuke za sanaciju kanala: dio A: TVinspekcija, A.G.H.T.M., CD-ROM izdanje 1998.

H.6 Njemaka br. ATV-M 143

Naslov Inspekcija, osposobljavanje, sanacija i obnova kanala i cjevovoda za odvodnju 1. dio: Osnove, izdanje prosinac 1989. 2. dio: Optika inspekcija* 6. dio: kontrola nepropusnosti postojeih cjevovoda i kanala za odvodnju i ahti s vodom, zranim nad i podtlakom koji su ukopani u zemlju, izdanje lipanj 1998. Utvrivanje stanja, klasifikacija i ocjena kanala i cjevovoda za otpadne vode, izdanje travanj 1999.* Naslov Kanali i cjevovodi za otpadne vode izvan zgrada organizacija Kanali i cjevovodi za otpadne vode izvan zgrada inspekcija i ocjenjivanje kanala

ATV-M 149

A.7 Nizozemska br. NPR 3220

NPR 3398

NPR 3399

Kanali i cjevovodi za otpadne vode izvan zgrada-klasifikacija ocjenjivanja kod optike inspekcije kanala

H.8 Norveka br. ISBN 82-414-0196-5

Naslov TV-inspekcija kanalnih sustava: smjernice/izvjea. NORVAR- izvjee 83-1998. Inspekcija cjevovoda Norveka. Naslov TV-inspekcija kanalnih sustava. Smjernice i foto primjeri.

H.9 vedska br. ISSN 0347 1799

H.10 vicarska br. VSA-smjernice

Naslov Odravanje kanalizacije

VSA-smjernice SIA 405

Struktura podataka za odvodnju u naseljima Geoloke informacije cjevovoda glede podzemnih

A.6 Ujedinjeno kraljevstvo br. ISBN 1 898920 40 0 ISBN 0-902156 95 0 ISBN 0-902156-89-6

Naslov Prirunik za sanaciju izdanje. WRc kanala. etvrto

Nacrt ugovora za utvrivanje stanja kanala. WRc. Napuci za klasifikaciju stanja kanala. WRc.

ISBN 0-902156- 90-X

Nacrt ugovora za mjerenje poloaja ahti i sastavljanje kartica s podacima. Drugo izdanje WRc. Popis kanala i mrea vodoopskrbnog sustava. Izvjee br. 25 stalnog tehnikog komiteta. Nacionalno vijee za vodoopskrbu/Do.E.

Literatura EN 752-7:1998., Sustavi odvodnje izvan zgrada 7. dio: Rad i odravanje.