1

O DROGAM
A
O ALKOHOLU
O PUENJU
O Kancelariji
za prevenciju
narkom
anije Kotor
D
O
B
R
O
J
E

Z
N
A
T
I
V
A
S
P
ITA
JT
E
D
IJE
T
E
O
D
M
A
L
IH
N
O
G
U
TA
K
O
D
A

M
U
Z
D
R
A
V
L
JE
P
O
S
TA
N
E
O
S
N
O
V
N
I P
R
E
D
U
S
L
O
V

S
R
E

N
O
G

IV
O
TA
DOBRO JE ZNATI O...
DROGAMA,
ALKOHOLU,
PUENJU I
KANCELARIJI ZA PREVENCIJU
NARKOMANIJE KOTOR
- edukativni materijal za
roditelje i mlade -
Priredili struni saradnici Kancelarije
Nada Matkovi,
dr Andrija etkovi
uz podrku v. d. koordinatora
Slaane Petkovi
Recenzija : Dr Marina Roganovi
Finansira : Optina Kotor
Dizajn : Vojislav Bulatovi
tampa : Biro Konto, Igalo
U brouri su u poglavlju o vrstama droge
koriene fotografje iz foto-dokumentacije
DEA
Tira :1500 primjeraka
Kotor, januar 2007.
SADRAJ :
UVOD
I DOBRO JE ZNATI O DROGAMA
ta je zavisnost i vrste zavisnosti?
Najee koriene droge i njihovo dejstvo
Kako zatititi svoje dijete?
Kako moete da znate da vae dijete koristi drogu?
ta da radite ako otkrijete da vae dijete uzima drogu?
Kuni, panal i laboratorijski imunoloki testovi
Roditeljima
ta kae zakon?
II DOBRO JE ZNATI O ALKOHOLU
Alkohol
Kratkoroni efekti pijenja alkohola
Zato mladi ipak piju alkohol?
Kako se oduprijeti pijenju alkohola?
Kako moete prepoznati ima li neko vama blizak ima
problem sa alkoholom?
Lijeenje alkoholizma
III DOBRO JE ZNATI O PUENJU
Duvan
Kratkoroni efekti puenja cigareta
Dugoroni efekti puenja cigareta
Pasivno puenje
Statistike zanimljivosti
IV DOBRO JE ZNATI O KANCELARIJI ZA PREVENCIJU
NARKOMANIJE KOTOR
V SLOBODNO VRIJEME
3
4
5
14
14
15
16
17
19
20
20
21
22
23
23
24
25
25
27
28
29
30
3
Narkomanija je neinfektivna epidemija modernog
doba. Sreemo je kao realnost na svakom koraku. Osobe
razliitog uzrasta razliito reaguju na stvarnost proetu
narkomanijom, alkoholizmom i drugim bolestima zavi-
snosti. Najprisutniji je ipak fenomen poricanja i doivljaj
da se to ne moe nama dogoditi, nego da je problem
nekog drugog.
injenica je da su mladi najizloeniji rizicima ulaska
u zavisnost od psihoaktivnih supstanci zbog prirodne
radoznalosti i sklonosti ka eksperimentisanju sa sami-
ma sobom i sa okolinom, u potrazi za identitetom i i-
votnim smislom, otvara pitanje najeih razloga zbog
kojih se probaju droga, alkohol ili duvan: elja da se osje-
aju odraslima, elja za uklapanjem i pripadanjem vr-
njakoj grupi, dosada, nedostatak samopuzdanja, kao
izraz bunta, elja da se opuste i dobro osjeaju, kao na-
in beanja iz stresnih situacija, zbog neinformisanosti
i neznanja, zbog usamljenosti i nedostatka bliskosti,
zbog frustriranosti i razoarenja ili zbog nemoguno-
sti zadovoljenja potreba i kao odgovor na alkoholizam
u porodici.
Budui da surova realnost tranzicionog drutva u
kome ivimo nudi razliite kontradiktorne i destruktivne
poruke koje kod mladih (ali i roditelja) stvaraju konfuziju
sistema vrijednosti i optu nesigurnost, put u svijet po-
roka u mnogim sluajevima postaje izbor i zamjena za
neprihvatljivu svakodnevicu. injenica da su u savre-
menom drutvu droga i druge psihoaktivne supstan-
NAUITE DIJETE DA BIRA I DA NA VRIJEME
RAZVIJE SPOSOBNOST PREPOZNAVANJA I
VJETINU IZBJEGAVANJA RIZIKA
Uvod
ce sveprisutne i veoma dostupne dodatno
otvara put ulaska u poroke.
Svjesni injenice da je danas podjednako
teko biti mlad kao to je teko biti i roditelj,
kreirali smo ovu brouru u namjeri da vas po-
drimo i informiemo, a zatim i pozovemo
na saradnju kako bismo zajedniki odgovorili
tekoama savremene realnosti koju ivimo i
kreirali zdravije uslove za ivot i razvoj svih
generacija.
Struni saradnici
Kancelarije za prevenciju narkomanije,
bolesti zavisnosti i rizinih ponaanja
Kotor
Pod DROGOM, PAS, se podrazumijeva svaka supstanca bilj-
nog ili sintetikog porijekla koja, kada se unese u organi-
zam, moe da modifkuje jednu ili vie njegovih funkcija i da
nakon ponavljane upotrebe dovede do stvaranja psihike i
fzike zavisnosti.
Tipovi zavisnosti:
- alkoholni - alkoholna pia svih vrsta;
- amfetaminski- amfetamin;
- barbiturnibarbiturati i slini ljekovi (diazepam i sl.)
- kanabisni preparati biljke Canabis sativa, ukljuujui ma-
rihuanu i hai;
- kokainski kokain i lie koke;
- halucinogeni LSD i sl. ;
- khat preparati biljke Catha edulis
- opijatski opijum, mofn, heroin, kodein i sintetske droge
sa efektima slinim morfnskim (metadon/heptanon);
- tip isparljivih rastvaraa toluen, aceton, benzin...
I DOBRO JE ZNATI O DROGAMA
TA JE DROGA I VRSTE ZAVISNOSTI?
4
5
Droge koje se dobijaju iz indijske konoplje Kanabis.
Marihuana i hai su ilegalne droge.
Marihuana se dobija od lia indijske konoplje, a hai od
smole sa cvjetova i plodova te biljke. Indijska konoplja u
sebi sadri psihoaktivne sastojke (alkaloide) od kojih je
najjai THC (tetrahidrocanabinol).
IZGLED
Marihuana - suvo lie i sjemenke smee ili maslinaste
boje; karakteristinog slatkastog mirisa.
Hai - najee mali komadii tamno smee smole.
KAKO SE KORISTI
Najee se mijea sa duvanom (krajevi cigarete se savi-
jaju kako droga ne bi ispadala). Ovakva cigareta nosi po-
pularni naziv doint i koristi se puenjem. Mogue ih je
koristiti i vakanjem, gutanjem i umrkavanjem.
DJELOVANJE
Prvi efekti dejstva prisutni su nakon pola sata, a traju oko 3
sata. Promjena raspoloenja, oputenost, osjeaj euforije
i omamljenosti, smijeh bez razloga, nejasan i nerazumljiv
govor, vrtoglavica, problemi sa ravnoteom, pretjerano
osjetljivi na ono ta se deava oko njih, pogrena ori-
MARIHUANA (vutra, trava, dida, ganda)
HAI (it, okolada)
NAJEE OPOJNE DROGE
DROGE SA KOJIMA U DODIR MOE DOI
NA PODRUJU CRNE GORE
Marihuana uzgajana u saksijama
Osuena Marihuana
Osuena Marihuana (uveanje)
6
jentacija u vremenu i prostoru, izotrena ula, neobino
ive boje. Od fzikih simptoma javljaju se pretjerana e,
glad, iroke zenice, crvenilo oiju, kaalj, curenje iz nosa.
TETNE POSLEDICE
Hronina depresija Otupljenost
Tekoe pri razmiljanju
Smanjene sposobnosti pamenja i uenja
Gubitak interesovanja, motivacije
Anksioznost Poremeaji raspoloenja
Simptomi ozbiljnih duevnih oboljenja
Bronhitis i pluna oboljenja
Poremeaj ovulacije i menstrualnog ciklusa kod djevoj-
ica.
Poremeaj razvoja mukih polnih lijezda kod djeaka.
Sterilitet kod mukaraca i problemi sa odravanjem
trudnoe kod ena
Doint ima tetnije dejstvo na plua od duvanskog
dima.
Tolerancija se razvija a u rijetkim sluajevima i apstinen-
cijalni sindrom.
Marihuana i hai mogu uzrokovati odreeni oblik psi-
hike zavisnosti, a prema najnovijim istraivanjima mari-
huana izaziva i fziku zavisnost.
Ecstasy je ilegalna droga koja se najee zloupotrebljava
i koristi na rejv urkama.
Ecstasy (MDMA) je sintetika stimulativna droga, koja se
dobija sintetskim putem od amfetamina.
IZGLED
ECSTASY (ekser, eks, sintetika)
Marimol 10mg
Hai
Hai
7
Tablete razliitih oblika, boja, reljefa ili kapsule.
KAKO SE KORISTI
Uzima se gutanjem.
DJELOVANJE
Nakon upotrebe ekstazi izaziva osjeaj pojaanog opa-
anja, mijenja doivljaj vremena i prostora, sa moguim
blagim halucinacijama. Osoba postaje hiperaktivna, pri-
ljiva, puna energije, ne dri je mjesto. Droga maskira
osjeaj umora i ei, a viesatno plesanje u zagrijanim
i zaguljivim klubovima mogu dovesti do pregrijavanja
tijela i smrtnog ishoda. este su i pojave modanog uda-
ra. Dejstvo ekstazija traje oko 3-4 sata, ali efekti mogu i
da se prolongiraju i da traju 24 sata i due. Javljaju se i
fenomeni tipa fashback ak i nekoliko mjeseci nakon
uzimanja.
TETNE POSLEDICE
Poveanje krvnog pritiska i rizik od modanog udara
Ubrzani rad srca
Suvoa ustiju, jaka dehidracija
Poveanje tjelesne temperature
Toplotni udar
Mogua smrt uslijed toplotnog udara ili zastoja rada
srca,
Grenje miia, grenje donjih ekstremiteta
Oteenje mozga
Oteenje jetre
Poremeaj sna
Psihiki poremeaj (jake depresije ili nemir)
Anoreksija
Ecstasy
Ecstasy
Ecstasy (MDMA)
8
Smanjena motivacija ili depresivno raspoloenje koje
traje danima.
Ecstasy je droga koja moe prouzrokovati iznenadnu
smrt uslijed toplotnog udara i zastoja u radu srca.
AMFETAMINI su sintetike droga stimulativnog djelova-
nja.
Amfetamini su ilegalne droge.
IZGLED
Kapsule ili tablete razliitih oblika i boja ili u obliku bijelog
praha.
DJELOVANJE
Poveana budnost i priljivost, agresivnost. Smanjenje
apetita i potreba za snom.
TETNE POSLEDICE
Poveanje krvnog pritiska
Ubrzan rad srca
Ubrzano disanje
Poveana tjelesna temperatura
Glavobolja
Psihiki poremeaji (paranoja, sumnjiavost, osjeaji
proganjanja)
Zamagljenje vida Gubitak koordinacije.
Amfetamini su droge koje uzrokuju psihiku i fziku za-
visnost.
LSD je sintetika halucinogena droga. LSD je ilegalna
AMFETAMINI SPEED (brzina)
Adipex
Dexsedrin
Fastin
Prelu
Ionamin
Sanorex
Pseudoephetrin
9
droga.
IZGLED
Listii cigaretinog papira veliine nokta petog prsta ruke,
obojeni arenom ikonografjom; ponekad u obliku elea.
DJELOVANJE
Jaki i nagli poremeaji vidne i slune percepcije, mijea-
nje pojmova, znaajne promjene u ponaanju.
TETNE POSLEDICE
Poveanje krvnog pritiska
Ubrzani rad srca
Poveanje tjelesne temperature
Poveanje eera u krvi
Psihiki poremeaji (paranoja, izofrenija)
Pojava suicidnih (samoubilakih) ideja
Znojenje Munina
Povraanje
Oteenje mozga
LSD je droga koja pogubno utie na psihiko zdravlja.
LSD spada u najjae i najopasnije halucinogene droge.
Heroin je jedna od najee zloupotrebljavanih droga
kod nas a i u svijetu iz razloga to je lako dostupan jer je
na tritu uglavnom niskog kvaliteta.
LSD (trip,kartoni, esid)
LSD - Dancing Condom
LSD
LSD orange LSD kapsule
HEROIN (uto, dop, hors)
10
Heroin je droga iz porodice opijata; dobija se preradom
morfjuma koji se dobija iz opijuma.
IZGLED
ist herion je prah bijele boje, ali se na tritu zbog mi-
jeanja sa drugim supstancama ( talk, gips, miomor, as-
pirin, eer u prahu i sl.) javlja u nijansama od svijetlo do
tamno braon boje.
KAKO SE KORISTI
Koristi se snifovanjem (umrkivanjem) ili intravenski.
DJELOVANJE
Ima sedativno dejstvo. Neposredno nakon uzimanja
dovodi do opte usporenosti, pospanosti, gubitka inte-
resovanja, usporavanja disanja, usporavanja rada srca ili
kratkotrajnog osjeaja euforije (naglaenog osjeaja za-
dovoljstva) koji ubrzo prelazi u letargiju. Javljaju se i sla-
bost, malaksalost, munina, povraanje.
TETNE POSLEDICE
Dezorijentisanost
Oteenje jetre Smanjenje potencije
Brzo razvijanje psihike i fzike zavisnosti
Mogunost zaraze hepatitisom B i hepatitisom C
(intravenski),
Mogunost zaraze HlV-om (intravenski),
Oteenje krvotoka (kod intraveznog uzimanja heroina)
Rizik od mogue smrti uslijed prekomjerne koliine dro-
ge u tijelu (Overdose)
Socijalno, materijalno i duevno propadanje.
Vrlo brzo dolazi i do karakternih promjena i promjena u
Azijski Heroin
Crni Heroin - Tar
Heroin prah
11
ponaanju - zavisnik je sklon manipulacijama svake vrste,
dolazi u sukob sa zakonom (krae, prostitucija, dilova-
nje), tako da su svi potencijali nekada zdrave mlade oso-
be svedeni na samo jednu aktivnost, nabavljanje sledee
doze po svaku cijenu.
KOKAIN je manje zastupljen na naem tristu od hero-
ina.
Droga koja se dobija iz lia biljke koja raste u Junoj
Americi.
IZGLED
Kristalan prah bijele boje.
KAKO SE KORISTI
Najee se koristi umrkivanjem ili puenjem (ist ili u
kombinaciji sa drugim drogama).
Utrljavanjem u sluzokoe ili intravenski
DJELOVANJE
Ima stimulativno dejstvo, odmah nakon upotrebe dovo-
di do razdraljivosti, agresivnosti, euforije, porasta samo-
pouzdanja, energije, priljivosti, nekritinosti i prenagla-
avanja vlastitih mogunosti, sklonosti nasilju i nasilni-
kom ponaanju. Dovodi do poveanja krvnog pritiska,
ubrzanja rada srca, suenja krvnih sudova, osjeaja lane
veselosti, snage, gubitka potrebe za hranom i snom ili
kratkotrajnih psihikih poremeaja.
Dejstvo je kratkotrajno (1-2 sata) to iziskuje uzimanje
supstance vie puta u toku dana, pa tako i enormna ma-
KOKAIN (bijelo, koka, snijeg)
Kokain
Kokain hcl
Crack - ulina doza
12
terijalna sredstva.
TETNE POSLEDICE
Mogunost izazivanja modanog udara
Mogunost izazivanja sranog udara (infarkta)
Hronine psihike smetnje (psihoze, manino depresiv-
na stanja)
Oteenje nosne sluznice i nosne hrskavice
Smanjenje potencije
Oteenje jetre
Moguost zaraze hepatitisom B i hepatitisom C i
seksualno prenosivih bolesti usljed promiskuitetnog po-
naanja
Mogunost zaraze HlV-om
Socijalno, materijalno i duevno propadanje
Mnoga djeca, uzrasta od 10 do 12 godina poinju svoj
ulazak u svijet drogiranja snifovanjem ljepila. Osim ljepi-
la dosta je raireno i udisanje acetona, raznih lakova, pa
ak i benzin, plina za upaljae, lakova za kosu, razliitih
dezodoranasa. Zajedniko za ova sredstava je to to su
vrlo dostupna, mogu se nai u svakom domainstvu, jef-
tina su i u prodaji
KAKO SE KORISTI
Snifovanje je u pravilu grupno i rijetki su usamljeni sni-
feri. Ljepilo ili neko drugo sredstvo najee se istisne ili
naprska u najlonsku kesicu i tako udie para. Ponekad se
INHALANTI (ljepila, benzin, aceton, razne
boje i lakovi)
Metamfetamin Ice
Metamfetamin Prah
PCP
13
ljepilo udie direktno iz pakovanja.
DJELOVANJE
Obino nakon nekoliko udisaja dolazi do povienog uz-
buenja, lagane euforije, veselosti, osjeaja snage, sve-
moi. Nakon otprilike pola sata snifovanja dijete postaje
vrlo omamljeno, oi mu suze, ne vidi dobro obrise pred-
meta i ljude oko sebe, zuji mu u uima, poremeena mu
je ravnotea. Neka djeca imaju i halucinacije, ali je blie
istini da to u stvari sanjanju, jer esto padaju u san.
TETNE POSLEDICE
Dua upotreba ovih sredstava stvara probleme u pam-
enju, oteenje mozga, gubitak apetita, anemiju...
Smrtni sluajevi su rijetki, ali se deavaju usled gubitka
vazduha zbog prevrsto vezane kese oko vrata.
PCP u foliji
Metadon Lula
Pribor uivaoca narkotika Snifovanje uprkos oiglednim upozorenjima
14
IVITE SA SVOJIM DJETETOM A NE PORED NJEGA !
pruite mu emotivnu i moralnu podrku a ne samo
materijalnu.
nije preporuljiva ni preterana briga kao ni zanema-
rivanje!
dijete treba voljeti ali ga ne tititi od ivota
od naina kako ga usmjeravamo u ivot zavisi kakva
e osoba postati
moramo biti tu prepoznati njegove elje i potrebe,
sklonosti
uspostavimo odnos pun povjerenja.
KAKO MOETE DA ZNATE DA VAE DIJETE
KORISTI DROGU?
Veoma je teko prepoznati da dijete uzima
drogu,posebno kad uzima prvi put,ili uzima povre-
meno.
Nijedan od pokazatelja sam po sebi nije dovoljan,
jer je najea kombinacija vie znakova:
Promene ponaanja u odnosu na kolske obaveze
esti izostanci, slabiji uspjeh u koli
Neuobiajeni ispadi u ponaanju ili napadi bijesa,
napetost i razdraljivost
Vea neodgovornost prema obavezama nego ra-
nije
Krupne promjene stavova i sistema vrijednosti
Zaputen izgled
Noenje naoara za sunce u neodgovarajue vrijeme;
Noenje odjee sa dugim rukavima, ak i po toplom
vremenu;
Druenje sa osobama koje uzimaju drogu;
Naputanje starih drugova;
Nagla popularnost kod drugova koji su stariji i ne-
poznati porodici;
ei tajanstveni telefonski razgovori koji su ifro-
vani;
Nestajanje novca ili stvari iz kue;
Neuobiajene i ee pozajmice novca od prijatelja
roditelja i roaka;
Tajanstvenost u ponaanju i pokuaji da se sakriju
od roditelja razlozi estih kratkotrajnih izlazaka iz
kue ili dolazak nepoznatih osoba u kui;
Miris na alkohol ili marihuanu;
Promene normalnog obrasca spavanja (manje ili
vie nego uobiajeno, esto drijemanje);
iroke ili izrazito uske zenice;
esta upotreba kapi za oi (zbog crvenih oiju);
Usporen i nerazumljiv govor;
Povremene smetnje u koordinaciji pokreta;
este albe i simptomi bolesti (glavobolja, muka,
podrhtavanje, simptomi nalik na grip, povraanje,
tromost, zaboravljenost);
Promjena u teini ili neuobiajeni obrazac uzimanja
hrane (vrsta, koliina, doba dana).
Kod osoba koje uzimaju PAS mogu se nai:
papirii za cigarete;
KAKO DA ZATITITE SVOJE DIJETE?
15
savijeni papirii kvadratnog oblo-
ka u kojima je puderasta materi-
ja;
zguvane plastine ili allumini-
jumske folije, plastine kesice u
kuje se pakuje mala koliina dro-
ge;
pricevi.
TA DA RADITE AKO
OTKRIJETE DA VAE DIJETE
UZIMA DROGU?
odluno, bez straha i okolianja,
razgovarajte sa djetetom;
suoite ga sa dokazima;
kad je pod dejstvom supstance ne zapoinjati
razgovor, nego saekajte da stanje proe;
pitajte ga za njegova osjeanja;
preuredite svakodnevni ivot deteta, njegove oba-
veze i aktivnosti i vise ga ukljuite u ivot porodice;
Zakaite razgovor sa kolskim psihologom. Nastoj-
te da saznate da li su nastavnici ili profesori neto
primijetili;
U miru pretraite djeju sobu, kolsku torbu, bez
znanja djeteta;
Ne okrivljujte dijete. Nastojte da saznate zato to
ini. Jasno mu pokaite da ga volite pored toga
to se ne slaete sa onim to radi. Zapamtite, vaa
podrka djetetu je od vitalne vanosti ma kakve da
su okolnosti!
Ne povlaite se zbog srama, mislei kako vam se
dogodila velika nesrea, nego u oporavak vaeg
deteta ukljuite to vei broj osoba od prijatelja do
strunjaka;
Budite uporni istrajni, puni razumevanja i ljubavi ali
i odluni i istrajni;
Ne dozvolite da vas izmanipulie! Nemojte pristati
na molbu Prestau ako ne kae tati i sl.
Bie vam potrebna podrka kako bi mogli djetetu
da pruite pravu pomo (porodice prijatelja, pro-
fesionalaca)
Testirajte dijete na psihoaktivne droge, ukoliko
BUDITE PRIJATELJ SVOG DJETETA A NE SAMO
NJEGOV HRANILAC I ZATITNIK
16
nakon svih preduzetih mjera i dalje sumnjate
Testiranje na psihoaktivne droge mjera je ranog
otkrivanja povremenih uivalaca droga i zavisnika,
kojoj je cilj uputiti ih u odgovarajui struni tre-
tman odvikavanja.
Testiranjem na opojne droge utvruje se je li
testirana osoba uzela neku psihoaktivnu drogu u
odreenom ogranienom razdoblju. Vano je znati
da je zloupotrebu droga mogue utvrditi samo
odgovarajuim testom.
KUNI, PANAL I LABORATORIJSKI
IMUNOLOKI TESTOVI
UZORAK DROGA Maksimalni period detekcije
(nakon poslednje uzete doze)
Urin Marihuana i hai
Opijati (heroin, opijum-OPI, morfn,
kodein)
Kokain / crack
Amfetmini
Analozi Amfetamina
Metamfetamini, (Crank, Ice, Speed)
PCP
(Angel dust)
Ekstazi
2 dana 11 sedmica
OPI/1-2 dana
MOR/1-3 dana
Heroin/1-4 dana
2-4 dana
8h-5 dana
1-2 dana
2-4 dana
10 dana
2-8 dana, nekad i 6 mjeseci
10 dana
Saliva Marihuana i hai (THC)
Opijati (heroin, OPI, MOR, kodein),
Kokain / crack
Metamfetamin (Ice,Speed)
Ekstazi
8-12 sati
2-3 dana
2-3 dana
2-3 dana
2-3 dana
Kosa Marihuana i hai (THC)
Opijati (heroin,OPI,MOP,kodein),
Kokain/crack
Amfetamini i Metamfetamini
PCP (Angel dust)
Ekstazi (MDMA)
do 90 dana
do 90 dana
do 90 dana
do 90 dana
do 90 dana
do 90 dana
17
Kuni testovi (brzi testovi) utvruju rezultat ve
nakon pet minuta.
Postupak testiranja sprovodi se tako da se u test
ploicu nakapaju tri kapi urina i nakon nekoliko
minuta utvrdi pozitivan (jedna linija na ploici) ili
negativan rezultat (dvije linije na ploici).
Kuni testovi mogu utvrditi drogu, npr. canabi-
noide, ali ne mogu razlikovati marihuanu, hai
ili haiovo ulje.
Razlikujemo kune testove na jednu drogu ili pa-
nel testove na 5 ili 10 droga koji moe otkriti 50 ili
vie razliitih droga.
Labaratorijsko imunoloki testovi uglavnom se
rade u bolnicama.
Konzumiranje droge mogue je otkriti i nakon
nekoliko dana, priloena tabela daje orijentacioni
pregled detekcije
RODITELJIMA
Voditi brigu o djeci, odnosno biti roditelj je naj-
lepa, ali i najtea i najodgovornija dunost. Od
naina na koji djete usmjeravamo u ivot zavisi i
kakva e osoba postati. Moramo biti uz djete i pre-
poznati njegove potrebe, elje, sklonosti, usmje-
ravati ga i podravati u sticanju zdravih navika i
stilova ivota ( sport, muzika, hobi isl).
Vano je zapamtiti da nikada nije ni prerano ni
prekasno da pomognemo svom djetetu. Potreb-
no je esto razgovarati sa svojim djetetom, to
vie mu pokloniti panje, uspostaviti odnos pun
povjerenja i razumjevanja. Ne treba se ustruavati
razgovora o drogi, kako djete ne bi zakljuilo da
droga i nije tako loa. Naprotiv, saznajte ta vae
djete zna o drogi, ta misli o svojim drugovima koji
su je konzumirali, konano treba saznati da li je i
zato vae djete uzelo drogu.
Vano je umjeti sluati svoje djete, razumjeti
poruke koje Vam alje. Ono mora da osjeti da ste
zainteresovani za njega, da je voljeno i podrava-
no ak i kad pogrei. Strpljivo, bez svae, izloite
svoje miljenje, brino, ali odluno i jasno. Svojim
stavovima i ponaanjem prema ivotu i njegovim
izazovima najbolji ste primjer vaem djetetu. Djete
usvaja ono to vidi, a ne to uje. Kontraproduktiv-
no je jedno priati, a drugo raditi.
Ne pomau predavanja o sopstvenoj bezgreno-
sti i nepogreivosti, naredbe, zaplaivanja. Svako
dete moe pasti u iskuenje da uzme drogu. ak i
kad znate da je uzelo, ne okrivljujte ga, jer tako ne-
ete rjeiti problem. Ne izvodite prebrzo zakljuke.
Ne treba smatrati da je to bruka za porodicu, da
niste uspjeli kao roditelj i da je to smak svjeta, ve
NA RODITELJSKOJ LJUBAVI I RAZUMJEVANJU
TEMELJI SE SAMOPOUZDANJE MLADE
OSOBE I OTKLANJA ELJA ZA BEKSTVOM OD
STVARNOSTI.
RODITELJI VOLITE I PAZITE SVOJU DJECU, ALI IH
NE TITITE OD IVOTA
18
se okrenite i potraite strunu pomo, kako bi za-
jedno rijeili problem. Ne postoje zatiene i neza-
tiene porodice, ve porodice koje obraaju ili NE
obraaju panju na svoju djecu.
Istina je da samo skladni porodini odnosi obe-
zbjeuju uslov za normalan razvoj deteta i usmje-
ravaju ga ka zdravom nainu ivota.
Biti odrastao za dete je cilj. To znai biti slobo-
dan, jai, donositi svoje vlastite odluke. Roditelj
mora nai pravu mjeru izmeu sloboda i zabrana
u vaspitanju, jer pretjerivanje u bilo kom smjeru
poveava rizik da e dete poi pogrenim putem.
Moramo znati da:
NARKOMANIJA NIJE ZADOVOLJSTVO, VE
BOLEST KOJA ZAHTJEVA DOIVOTNU BORBU,
ALI NIJE NEIZLEIVA. POTRAITE SAVJET
STRUNJAKA, NJIHOVE MOGUNOSTI SU VEE
UKOLIKO IM SE JAVITE NA VRIJEME.
19
Zloupotrebe opojnih droga inkriminisane su u Krivi-
nom zakoniku u glavi 24 (krivina djela protiv zdravlja
ljudi u lanu 300. i 301. ), kao i Zakonu o javnom redu i
miru u lanu 23.
Neovlaena proizvodnja, dranje i stavljanje u pro-
met opojnih droga
lan 300.
Ko neovlaeno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi
na prodaju ili ko radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili ko
posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neo-
vlaeno stavlja u promet supstance ili preparate koji su
proglaeni za opojne droge.
Kaznie se zatvorom od dvije do deset godina.
Ko neovlaeno unese u Crnu Goru supstance ili pre-
parate koji su proglaeni za opojne droge,
Kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina.
Ako je djelo iz st. 1 i 2 ovog lana izvreno od stra-
ne vie lica, ili je uinilac ovog djela organizovao mreu
preprodavaa ili posrednika
Uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest go-
dina.
Uinilac djela iz stava 1 do 3 ovog lana koji otkrije od
koga nabavlja drogu moe se osloboditi od kazne.
Ko neovlaeno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na
upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje zna da
su namijenjene za proizvodnju opojnih droga
- Kaznie se zatvorom od est do petnaest godina.
Opojne droge i sredstva za njihovo pravljenje odu-
zee se.
Omoguavanje uivanja opojnih droga
lan 301.
Ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu
daje opojnu drogu da je uiva on ili drugo lice ili stavi
na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge
ili na drugi nain omoguuva drugom da uiva opojnu
drogu
- Kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Ako je djelo iz stava 1 ovog lana uinjeno prema
maloljetnom licu ili prema vie lica ili je izazvalo naroi-
to teke posljedice,
- Uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset
godina.
Opojne droge oduzimae se.

lan 23.
Ko na javnom mjestu uiva opojne droge ili druga za-
branjena omamljujua sredstva, kaznie se novanom
kaznom od punog do dvadesetostrukog iznosa mini-
malne zarade u Republici ili zatvorom do 60 dana.
U naem zakonu postoji mjera obaveznog lijee-
nja narkomana do 3 godine u specijalnoj ustanovi
i mjera obaveznog ambulantnog lijeenja.
TA KAE ZAKON?
KRIVINI ZAKONIK
ZAKON O JAVNOM REDU I MIRU
ALKOHOL
Alkohol je odomaena psihoaktivna supstanca
i kao takva veoma rasprostranjena. Razne socijalne
i kulturoloke prilike pogoduju razvoju zavisnosti
od alkohola. Nije rijetko da se i vrlo maloj djeci
daje alkohol, pri emu se formira neadekvatan
model socijalnog prihvatanja.
Alkoholizam nije porok, slabost i navika, to je
socijalno-medicinska bolest kojoj podlee svaki
pojedinac koji svakodnevno i prekomerno konzu-
mira alkohol i zbog toga postaje psihiki i fziki
zavistan.
KRATKORONI EFEKTI PIJENJA ALKOHOLA
Alkohol u poetku kratko vrijeme djeluje stimu-
lativno smanjujui umor, tako da alkoholizirana
osoba ima osjeaj da je jaa i spremnija na vee
napore. No, ubrzo nastaje opadanje aktivnosti.
Male koliine alkohola stimuliraju srani mii, ali
nakon pijenja velikih koliina alkohola usporava se
rad srca, ire se krvni sudovi mozga, srca i koe.
Gram alkohola ima sedam kalorija, ali se to ne
moe smatrati energetskom vrijednou zbog
svoje toksinosti.
Resorpcija, odnosno upijanje alkohola u krvo-
tok poinje ve u ustima, znatno jaa je u elucu,
a zavrava u debelom crijevu. Upravo resorpcija
diktira nivo alkohola u krvi koji je maksimalan 30
do 50 minuta nakon unoenja alkohola u organi-
zam. Poslije 90 minuta slijedi ravnomjerno opada-
nje nivoa. Razgradnja alkohola (90%) dogaa se u
jetri, za jedan sat razgradi se oko 9 grama alkohola
(jedan promil).
Ako je nivo alkohola u krvi od 0,5 do 1,5 promi-
la osoba je u pripitom stanju.
Ako je nivo alkohola u krvi do 2,5 promila osoba
je u pijanom stanju.
Ako je nivo alkohola u krvi do 3,5 promila domi-
nira narkotiko djelovanje.
Ako nivo alkohola u krvi dostigne 4 promila na-
stupaju koma, gubitak svijesti i smrt.
Alkoholiari vrlo brzo gube moralne norme,
otupljuju, bezvoljni su, ali i esto agresivni, ego-
centrini, imaju smetnje u pamenju. Postoje,
dodue neto rjee, alkoholne psihoze, amne-
zije, fksacije, konfabulacije, halucinacije, epilep-
tini napadi. .
Najnovija istraivanja amerikih naunika sa uni-
verziteta North Carolina ukazuju da prekomjerna
konzumacija alkohola veoma brzo oteuje elije
mozga. Dosad se smatralo da se neurodegene-
racija, odnosno oteenje nervnih elija ne javlja
za vrijeme samog pijanstva, nego tek za vrijeme
povlaenja alkohola iz tijela. No, studija je poka-
2.
DOBRO JE ZNATI O ALKOHOLU
20
21
zala da je potrebno samo dva dana opijanja da se
oteti dio mozga odgovoran za miris. Oteenja
na ostalim dijelovima mozga pojavljuju se nakon
etiri dana. To bi trebalo zabrinuti i ljude koji vole
popiti, a ne spadaju u hronine alkoholiare. Po-
sebno velikom riziku izlau se adolescenti. Studija
amerikih naunika ukazuje da pretjerana konzu-
macija alkohola, posebno kod tinejdera, uzrokuje
potekoe u razvoju i funkcionisanju mozga.
SAMO ZA MLADE: AKO TI PORED SVEGA
NIJE JASNO ZATO MLADI, IPAK, PIJU
ALKOHOL, PROITAJ OVE REDOVE?
Ako i dalje misli da je opiti se cool, promisli
malo zato neko pije i vidjet e da motivi, zapra-
vo, uopte nisu cool. Najee se radi o strahu da
nee biti prihvaen/a, da se nee imati s kim
druiti ili da e te proglasiti smorom ako ne eli
popiti vie od jednog pia. A ko bi izdrao takav
pritisak pored svih drugih tinejderskih muka? Evo
jo nekoliko najeih motiva od kojih nijedan nije
cool:
Alkohol kao bijeg od problema: Nezadovoljstvo
prestaje kad malo popije, osjea se oputenije,
postaje primijeen/a u drutvu, automatski se
osjea monije i samouvjerenije, pa ti se ini da
sve probleme moe rijeiti. Ko ne bi elio jedno-
stavan nain za postizanje sree? No nakon trije-
njenja (munog i bolnog, dodajmo) problemi
ipak ostaju.
elja da te smatraju odraslim/om: OK, takva
je elja sasvim normalna u toj fazi odrastanja, ali
nain na koji pokuava to ostvariti je kontrapro-
duktivan, naroito mazohistiko nadmetanje u
pokazivanju izdrljivosti. Zrelost se dokazuje od-
govornou, a ne stanjem koje te moe navesti na
neeljeni seks, vonju u pijanom stanju ili kakvu
drugu neodgovornu glupost.
Dosada: To je stvarno jadan motiv. Istraivanja
su pokazala da tinejderi koji ne mogu podnijeti
samou, koji se ne znaju sami zabaviti i sve im je
dosadno zanimaciju pronalaze u opijanju. Tada al-
kohol (i droge, takoe) postaju lani prijatelji. Osim
toga, na taj nain opijanje postaje zajednika tema
za askanje s istomiljenicima, bacanje u akciju ko
22
e i kako nabaviti pie i eto zanimacije za sve.
Otpor roditeljima: Starci su ti zabranili alkohol
do osamnaeste i ti radi ba ono to su ti zabra-
nili. A tek kad vidi kako se ispod ljutite face za-
pravo brinu tvoj cilj je u potpunosti postignut!
Alkoholu se najee okreu tinejderi koji u sebi
nose mnogo ljutnje, jer alkohol izaziva agresivno
ponaanje pa je to nain kako svoju ljutnju mogu
izbaciti. No, priznaj, napiti se i porazbijati stakla na
koli, lampe u kvartu, stolice na igralitu ili, nedaj-
boe, neiju facu ba i nije cool.
Samosaaljenje: Nesretni tinejderi svojim opi-
janjem ele na sebe skrenuti panju, bilo da su
nesretni zbog nekih porodinih razloga, bilo zbog
problema u ljubavi. To je naroito karakteristino
za cure koje pijanstvom podsvjesno ele emocio-
nalno ucijeniti ili uvaliti osjeaj krivice, na primjer:
Ti si me doveo u ovako oajno stanje! Svoju bol,
koju si mi ti nanio, mogu utopiti samo u alkoholu.
Ti si kriv za sve i samo me ti moe spasiti. Jasno ti
je da e takva politika, makar bila i nesvjesna, onu
drugu stranu samo otjerati i potvrditi da se spasila
na vrijeme.
KAKO SE ODUPRIJETI PIJENJU ALKOHOLA?
Kako ne piti kada svi piju? Pritisak koji osjea je
moda zaista velik: tvoji prijatelji ele da pije s njima,
moda se ne osjea dobro kod kue ili u koli ili ti se
ini da je pijenje alkohola nain da te ljudi zavole. U
razmiljanju o tome kako se oduprijeti tom pritisku i
ne piti alkohol mogu ti pomoi neke od ovdje nave-
denih ideja srednjokolaca koji su u tome uspjeli. Evo
kako su oni razmiljali i to im je pomoglo:
1. Samo ti moe donijeti odluku o tome to e
initi, a to ne. To je tvoja prilika da bude svoj. Imati
svoje miljenje i svoj stav je ono to te ini poseb-
nim.
2. Suprotno oekivanom, veina mladih ne pije al-
kohol. Neki piju. Veina ih je odluila imati svoj stav i
u tome uspijeva.
3. Posmatraj drutva oko tebe, gledaj to rade i
koje su posljedice njihovog ponaanja. Kada ti netko
kae da svi piju dokai mu svojim primjerom da to
nije tako. Na taj nain moe pomoi i nekim svojim
vrnjacima koji to nemaju hrabrosti rei. Biraj s kim
e se druiti. Nemoj postati dio nekog drutva samo
zato jer ti je pri ruci.
4. Izbjegavaj situacije koje donose problem: urke
na kojima se puno pije ili ostajanje nasamo s nekim
ko e te forsirati da pije.
5. Jasno iskai svoje miljenje: kai NE snano i
pritom gledaj u oi onoga kome govori. Ako ti ne
vjeruje sebi, ni drugi ti nee vjerovati. Razgovaraj o
tome. Pronai nekoga ko se osjea isto kao i ti u po-
gledu alkohola.
6. Predvidi to e ti prijatelji rei i odlui unaprijed
kako e reagovati. Razmisli o svim alternativama,
ukljuujui i posljedice toga da uini isto to i oni.
Ovo nije odluka o tome hoe li obui neto to ti se
ne svia, nego hoe li nauditi sebi.
7. Ako se stalno svaa s prijateljima i oni stalno
vre pritisak na tebe da mora piti i uklopiti se, moda
je zaista dolo vrijeme da promijeni drutvo. Uini to
23
polako, postepeno, tako to e provoditi s njima sve
manje i manje vremena.
8. Razmiljaj o sebi. Koliko god suludo izgledalo, sada
je vrijeme kada se donose neke od najvanijih odluka
u ivotu. Ako ti u tome treba pomo, potrai je.
Ako si ipak odluio/la piti, pokuaj umanjiti nega-
tivne posljedice alkohola slijedei ove savjete.
KAKO MOETE PREPOZNATI DA LI
NEKO VAMA BLIZAK IMA PROBLEM SA
ALKOHOLOM?
Ako neko vama blizak pokazuje jedan ili vie od
dolje navedenih znakova, vjerovatno je da ima
problem s alkoholom:
Dnevno pije vee koliine alkohola.
Jako se opija vikendom i u posebnim prilika-
ma.
Ima razdoblja kada ne pije alkohol koja se iz-
mjenjuju s razdobljima opijanja koje traje dani-
ma, sedmicama ili mjesecima.
Lae o koliini popijenog alkohola.
Vjeruje da mu je alkohol nuan da bi se dobro
zabavio.
Koristi alkohol da prebrodi teke i proslavi
sretne trenutke.
Ne posjeuje mjesta gdje ne slue alkohol.
Pije i vozi. Ima este mamurluke.
Ne moe odrati obeanje da e piti manje ili
uopte nee.
Osjea se pregaeno, depresivno i moda ak
razmilja o samoubistvu. .
Ima rupe u pamenju - zaboravlja to je radio
dok je pio.
Ima problema u koli, na radnom mjestu ili sa
zakonom.
Kako moete pomoi nekome ko ima problema
s alkoholom?
Budite pravi prijatelj i ohrabrite tu osobu da pre-
stane piti ili da potrai profesionalnu pomo.
LIJEENJE ALKOHOLIZMA
Izljeenje alkoholizma vrlo je teko zbog recidi-
va. U praktinom smislu to znai da alkoholiar
nikada nije u potpunosti izlijeen nego uvijek na
njega vreba opasnost recidiva. Samo skidanje s
alkohola nije dovoljno. Za dugi tretman koji slijedi
potrebno je stalno ulaganje velikih materijalnih
sredstava i ekipa sastavljena od psihijatara, psiho-
loga, socijalnih radnika i drugih strunjaka.
Kasnije, nakon tretmana i zalijeenja, bez klubo-
va lijeenih alkoholiara, teko je oekivati trajniju
apstinenciju i pravu rehabilitaciju koja ukljuuje i
ovisnikovu porodicu. Od ukupnog broja alkoholi-
ara lijei se otprilike svaki deseti, a tek svaki etvr-
ti dolazi u klub lijeenih alkoholiara. U klubovima
se, timskim radom, susretima s drugim porodice i
uz pomo strunjaka, osoba vraa ui ivjeti bez
alkohola i uivati u ivotu zajedno sa svojom poro-
dicom, ak i kad se to vie ne ini moguim.
DUVAN
Prema statistikim podacima Svjetske zdravstve-
ne organizacije u svakoj godini pet miliona ivota
odnese tihi ubica- duvan. Smatra se da bi se ova
brojka mogla udvostruiti u slijedeih 25 godina
ako se nita ne preduzme.
Duvan je zeljasta biljka ije se osueno lie u or-
ganizam unosi puenjem. Potie iz Sjeverne Ame-
rike odakle su ga u Evropu donijeli panjolski mo-
replovci. Prvi pisani dokument o puenju duvana
datira iz 1492. godine iz spisa o Kolumbovim ot-
kriima Amerike. Po Evropi se poinje iriti nakon
1560. godine kada je francuski ambasador Nicot
poslao sjemenke duvana Katarini Medii. Kasnije
je sa Istoka, oko 1840. godine, stigao u svom pre-
raenom obliku, isjeckan i umotan u tanki papir,
koji se popularno naziva cigareta.
Vijekovima je duvan smatran ljekovitom biljkom,
a njegovo puenje smatrano bezopasnim nai-
nom da se smanji napetost. Polovinom dvadese-
tog vijeka kliniki je utvreno da je uzronik mno-
gih bolesti pa su doneseni zakoni o ograniavanju
njegove proizvodnje i suzbijanju puenja. Duvan
u sebi sadri nikotin, katran, ugljenmonoksid, te
vie od 4. 000 tetnih i 43 kancerogene materije
koje izazivaju vie od 40 vrsta razliitih oboljenja.
Nikotin je najrasprostranjenija psihoaktivna sup-
stanca i u direktnoj je vezi sa nastankom malignih
oboljenja disajnih organa. Psihika zavisnost od
nikotina je izrazito jaka, najjaa poslije heroinske.
3.
DOBRO JE ZNATI O PUENJU
OKO 80% SVIH SLUAJEVA RAKA PLUA SE
DOGAA PUAIMA.
24
25
Godine 1975. puenje duvana uneseno je u Me-
unarodnu klasifkaciju bolesti, ozlijeda i uzroka
smrti.
KRATKORONI EFEKTI PUENJA CIGARETA
Puenje u poetku izaziva blagu aktivaciju,
ubrzava rad srca, podie krvni pritisak, poveava
modanu aktivnost. Zatim dolazi do inhibicije, do
sniavanja aktivnosti u organizmu. Dugotrajna
upotreba duvana poveava incidencu modanih
udara, kardiovaskularnih oboljenja, gastritisa, ulku-
sa eludca, karcinoma usta, grla, jednjaka, plua,
mokrane beike, materice, pankreasa
Plua i krvotok prenose kiseonik i druge hranljive
materije do razliitih organa i miia naeg tijela.
Puenjem duvana dim prolazi kroz dine puteve
i dolazi do plua iz kojih gotovo u cjelosti prelazi
u krv, a zatim,za samo nekoliko sekundi, dospijeva
u mozak. Time pua oduzima svakom organu i
miiu svoga tijela sve vie kiseonika. Zbog toga
oni svakodnevno sve loije funkcioniu, a pua
postaje svakim danom tromiji, a slabi i njegov
imunoloki sistem.
Nikotin koji se nalazi u duvanu je alkaloid, bez-
bojna i veoma otrovna tenost koja se upotreblja-
va za unitavanje biljnih tetoina i on je glavni
razlog zbog kojeg je aktivnim puaima tako te-
ko prestati sa puenjem duvana. Ima specifno i
posebno fzioloko dejstvo na autonomni nervni
sistem kod ovjeka. Ubraja se u visoko toksine
droge koje stvaraju ovisnost.
Stvaranjem ovisnosti puai svoje puenje oprav-
davaju neosnovanim injenicama. Puai se esto
zavaravaju primjerima ljudi koji doive 95 godina,
a pue cijeli ivot. Oni se, pri tome ne pitaju koje je
sve bolesti ta osoba u toku svog ivota preboljela,
niti razmiljaju o mogunosti da su moda ba te
osobe prouzrokovale smrtonosnu bolest kod svo-
jih najbliih.
Puenje daje lani osjeaj samopouzdanja.
Mnogi puai vjeruju kako im zapaljena cigareta
pomae da odagnaju brige i potitenost, te da se
razvedre ili odmore.
Kod mladih osoba jedan od glavnih razloga
zbog kojeg poseu za cigaretom je lani osjeaj
samostalnosti. Vjeruju da izgledaju samouvjereni-
je i zrelije, a nisu svjesni da su zapravo neodluni,
povodljivi i imaju slabu linost.
DUGORONI EFEKTI PUENJA CIGARETA
Psiholoka oteenja
Svakim danom sve je vie alarmantnih spoznaja
o pogubnom djelovanju duvana na ovjekov or-
ganizam. Negativni uticaji koje uzrokuju sastavne
tvari duhana se u organizmu razvijaju postepeno
pa tako pua ne moe primijetiti ta se zapravo
deava. Svakog dana se ne osjea drugaije od
prethodnog. Ne osjea se bolesnim i uvjeren je da
se osjea tromim zato to stari. Osoba izbjegava
sportske aktivnosti i pua postaje sklon preko-
26
mjernom jedenju i pijenju.
Uz razvijanje psihike zavisnosti, nikotin pospje-
uje proces starenja mozga pa tako uzrokuje pri-
jevremeno opadanje intelektualnih sposobnosti,
posebno miljenja i uenja. S obzirom da je kod
mladih osoba organizam jo u razvoju posljedi-
ce puenja su tee. Unoenjem otrova puenjem
oteavaju se misaoni procesi, sposobnost uenja,
smanjuju se ambicije i marljivost. Moe doi do
poremeaja sna. Kod uenika i studenata koji pue
slabi psihiko i zdravstveno stanje.
Fizioloka oteenja
Puenjem duvana izravno u plua se unosi otrov.
Kliniki je utvreno da duvan znaajno poveava
27
rizik od pojave mnogih bolesti, da slabi organizam
i njegov imunitet. U dimu duvana se nalazi katran
u obliku ugljenmonoksida kao jedna od najzlogla-
snijih supstanci koja uzrokuje rak. Ova supstanca
moe prouzrokovati rak plua, usne upljine, jed-
njaka, dunika, bubrega, koe, eluca, guterae,
te hronine grudne infekcije, astmu i bronhitis.
Hemikalije koje se zbog puenja zadravaju u
urinu mogu prouzrokovati oteenje mokranog
mjehura.
Unoenjem katranske smole pua zaepljuje ne
samo svoja plua, nego i vene i arterije to moe
dovesti do bolesti srca i krvotoka, posebno do sr-
anog infarkta arteroskleroze i modanog udara.
Bolesti koje se dovode u vezu s puenjem su i po-
remeaji u funkcionisanju ula ukusa, mirisa, vida i
sluha, oboljenja sluznice usta i zubnog mesa.
PASIVNO PUENJE
Problem je to ni nepuai nisu poteeni obo-
ljenja koja su povezana s puenjem. S obzirom da
ak tri etvrtine dima zapaljene cigarete ostaje i
polako se iri prostorijom, a preostalu etvrtinu
sam pua udahne i ponovo izdahne, on ne ugro-
ava samo svoje, nego i zdravlje svih onih koji bo-
rave u njegovoj okolini, a ne pue. Ugroava la-
nove svoje obitelji, rodbinu, prijatelje i kolege na
radnom mjestu, te sve ostale u javnim prostorima,
restoranima, kafima i ekaonicama.
Osobe koje su redovno izloene duvanskom
dimu i unose u svoj organizam velike koliine
nikotina i ugljenmonoksida, najopasniji hemijski
spoj kojem ljudi mogu biti izloeni su takozvani
pasivni puai i imaju veliku mogunost da obole
od bolesti kao i pusai.
Ako dijete odrasta uz osobe koje pue ono je, ta-
koer, pasivni pua. Ono moe ee osjeati po-
tekoe, glavobolju, kaalj, iritacije oiju i muninu.
Ako je dijete izloeno nikotinu od najranijeg dje-
tinjstva postoji gotovo dvostruko vea opasnost
28
od pojave astme ili bronhitisa u dijeijoj dobi, te
raka plua u budunosti nego kod ostale djece.
STATISTIKE ZANIMLJIVOSTI
U svijetu je 1,3 milijarde aktivnih puaa.
Svakih 8 sekundi po jedna osoba umre od neke
bolesti izazvane dimom duvana.
Svakim udisajem duvanskog dima u tijelo pua-
a ulazi vie od 4 000 razliitih hemijskih tvari, od
kojih najmanje 40 uzrokuje rak.
Pua udie i izdie dim 8-9 puta sa svakom ci-
garetom prosjeno svake 24 sekunde, ali cigareta
gori 12 minuta i cijelo vrijeme zagauje vazduh.
Dim koji ide u vayduh ima veu koncentraciju
tetnih materija od dima koji uvlai pua. Uglje-
nmonoksid satima ostaje u krvi.
Osobe koje pue jednu kutiju dnevno imaju 50% veu
uestalost hospitalizacije i izostanaka s posla i kole.
Puenje je samo po sebi odgovorno za ak 30%
svih oboljenja od raka.
ak jedna ili dvije cigarete mogu izazvati povi-
enje krvnog pritiska, ubrzanje pulsa i smanjenu
cirkulaciju krvi u organizmu
Oko 80% svih sluajeva raka plua se dogaa
puaima.
Srce puaa u prosjeku kuca s 10-20 udaraca u
minuti bre od srca nepuaa.
Stopa smrtnosti poinje padati kod bivih pu-
aa godinu dana nakon prestanka puenja. ak
i nakon dva sata prozraivanja, u prethodno zadi-
mljenoj sobi koncentracija tetnih sastojaka iz ni-
kotina jo je uvijek iznad doputene granice.
enski organizam sporije razgrauje nikotin, pa
ista koliina dima vie teti zdravlju ena nego
mukaraca.
Iako ene dnevno ispue istu koliinu cigareta
ee obolijevaju od raka plua nego mukarci.
Vozai puai uzrokuju vei broj saobraajnih
nesrea od vozaa nepuaa. Osiguravajua dru-
tva naplauju vei iznos puaima.
19% posto velikih poara izazvano je puenjem.
Puai imaju dvostruko vie nezgoda nego ne-
puai.
Puenje pojaava bore lica i ubrzava starenje.
Danas puai ozbiljno razmiljaju o prekidu pu-
enja jer vlada miljenje da onaj ko pui vai za
slabia.
Norvekim nastavnicima je doputeno puenje
samo u kamp kuicama dovoljno udaljenim od
kole.
Broj puaa se u zadnjih deset godina znaajno
smanjuje, godinje i do 5% .
SVAKIH 8 SEKUNDI PO JEDNA OSOBA UMRE OD
NEKE BOLESTI IZAZVANE DIMOM DUVANA.
SRCE PUAA U PROSJEKU KUCA S 10-20
UDARACA U MINUTI BRE OD SRCA NEPUAA.
Fondacija Kancelarija za prevenciju narko-
manije, bolesti zavisnosti i rizinih ponaanja
Kotor je nevladina neproftna organizacija koja
je osnovana radi udruivanja strunih i fnan-
sijskih potencijala Optine Kotor, Odjeljenja za
bolesti zavisnosti Specijalne psihijatrijske bolni-
ce i NVO Forum Syd Balkans, u cilju sprovoe-
nja prevencije u oblasti narkomanije, zavisnosti
od psihoaktivnih supstanci i rizinih ponaanja
kod djece i omladine.
Kancelarija za prevenciju je mjesto gdje svaki
graanin koji je suoen sa ovim problemom ili
eli da se informie i aktivno ukljui, moe da
dobije informaciju i savjet od strunih saradni-
ka
Oblici djelovanja : primarna prevencija (istrai-
vanje, informisanje i obrazovanje), sekundarna
prevencija (rana dijagnostika i savjetovanje) i
tercijerna prevencija (rehabilitacija i resocijali-
zacija)
Ciljevi : obezbjeivanje koordinisane saradnje
nadlenih institucija, aktivno ukljuivanje gra-
ana Kotora u promociju zdravih stilova ivlje-
nja i sprovoenje programa prevencije narko-
manije, bolesti zavisnosti i rizinih ponaanja.
Radno vrijeme : radnim danima 8 16h (za gra-
ane 12-16h) i savjetovanje : utorkom i etvrt-
kom 18-20h.
Kancelarija za prevenciju narkomanije,
bolesti zavisnosti i rizinih ponaanja
Kotor
Stari Grad 516
85330 Kotor
Crna Gora
tel: +382 82 302 724,
fax: +382 82 302 725,
mob: +382 69 359 830
e-mail: prevencija-kotor@cg.yu
29
4.
DOBRO JE ZNATI O KANCELARIJI
ZA PREVENCIJU NARKOMANIJE,
BOLESTI ZAVISNOSTI I RIZINIH
PONAANJA KOTOR
Rezultati Regionalnog istrazivanja Forum Syd
Balkans Projekta za Crnu Goru (2002. g., Regional
Research on young people - FSB, KIZ Altera, Bel-
grade 2005. godine) kao i podaci dobijeni u pro-
cesu konsultacija tokom izrade Nacionalnog plana
akcije za mlade u Crnoj Gori tokom 2004. godine,
ukazuju na nedostatak strukturisane brige o nai-
nu na koji mladi ljudi provode svoje slobodno vri-
jeme. Fenomen se moe generalizovati i na region
Balkana.
Rezultati u oblasti kreiranja slobodnog vreme-
na mladih (vremena izvan obaveznih aktivnosti u
okviru sistema formalnog obrazovanja koje mla-
di provode u porodnici ili iroj zajednici), ukazu-
ju na injenicu da oko 31% mladih u Crnoj Gori
ima jako puno slobodnog vremena, kao i da je
oko 70% njih uglavnom zadovoljno nainom na
koji ga provodi. Tek oko 30% ispitanih mladih ljudi
izrazava nezadovoljstvo organizacijom svog slo-
bodnog vremena.
Na osnovu analize kvaliteta i strukturisanosti ak-
tivnosti kojima je ovo vrijeme ispunjeno, saznaje-
mo da naj vei dio slobodnog vremena (oko 49%)
mladi provode sa vrnjacima, sluajui muziku (51.
8%), baveci se sportom (38. 4%), pomaui rodi-
teljima u kui (28. 4%), ili kroz noni ivot (13%).
Moemo zakljuiti da mladi uglavnom stihijski,
pasivno i nestrukturisano provode svoje slobodno
vrijeme ne prepoznajui ga kao prostor za mogui
licni i socijalni razvoj.
Na osnovu rezultata prvog kruga konsultacija
u procesu izrade NPAM moe se rei da znaajan
postotak mladih u Crnoj Gori (46. 5%) procijenjuje
da je bavljenje organizacijom slobodnog vremena
mladih izuzetno bitno, i to u oblastima obogai-
vanja slobodnih aktivnosti u kolama (otvaranje
internet klubova, osnivanje informacionih sekcija
za potsticanje uea mladih u javnim servisima,
rekonstrukcija sportskih terena, i sl.), kao i u iroj
zajednici ukljuujui i prigradska naselja (razvi-
janjem programa koji potstiu uee mladih u
zajednici, kulturnih i sportskih sadraja, podrka
razvoju mladih talenata, osnivanju klubova za
mlade i sl. ). Kao naroito bitni ciljevi istaknuti su
i pomo romskoj djeci (i drugoj kojoj je potrebna)
od strane kole produenim boravkom, osmilja-
vanje kvalitetne organizacije slobodnog vremena
za osobe sa posebnim potrebama, osmiljavanje
programa za motivisanje mladih i poveanje nji-
hove mobilnosti. Eksperti koji rade sa mladima u
razliitim oblastima (psiholozi, pedagozi, psihijatri,
sociolozi, socijalni radnici) prepoznali su problem
nedostatka strukturisanosti slobodnog vreme-
5.
SLOBODNO VRIJEME
30
31
na mladih kao jedan od prioritetnih, pri emu je
ukazano i na nedostatak adekvatnih programa i
institucija/organizacija koje bi se njime bavile na
struan nain.
Svrha osnivanja i cilj aktivnosti koje se provode u
okviru Kancelarije za prevenciju narkomanije, bo-
lesti zavisnosti i rizinih ponaanja Kotor je upra-
vo namjera da se na struan i strukturisan nain
odgovori sloenim zahtjevima i rizicima koje nosi
savremena realnost, sa idejom da se to vei broj
graana informie, obrazuje i osnai kako bi se
aktivno ukljuili u borbu za postizanje zdravijeg i
kvalitetnijeg ivljenja za sve generacije.
U izradi broure koriena je slijedea literatura:
Dr Ivan Dimitrijevi Bolesti zavisnosti,
Ljiljana K. Blagojevi Kroz izazove narkomanije- vodi za roditelje.
32
NARKOMANI SU NOVI TANTALI. NOSE SVOJ BOL KAO BED, KAO KRST, KAO KAZNU ZA SOPSTVENI DUHOVNI
RAZVRAT, NOSE DROGU KAO SVOG PSIHOSOMATSKOG GOSPODARA, KAO ATILIN BI, NOSE SVOJE PSIHOTINE FASADE,
ESTO UVJERENI DA SU REINKARNIRANI BOGOVI. KADA SE PROBUDE, EKA IH SVET U KOMADIIMA. ZASUNJENI
SU MNOGI MLADI UMOVI. U SUMANUTOJ EKSTATIKOJ KOMUNIKACIJI I IDENTIFIKACIJI S BOGOM, SMANJUJU
SE PAPIRNI DINOVI I POSTAJU HEMIJSKE MARIONETE. DROGOM SU ELELI DA PRIREDE RADOST, FASCINACIJU
SOPSTVENIM ULIMA UVEK GLADNIM NADAHNUA, NE VERUJUI DA E DANAK PLAATI VAPAJIMA TIH ULA
Dr. Jovan Bukeli