II PROSTORNO PLANIRANJE

URBANISTIKO

Na obje teorije imaju utjecaj druge znanosti, koje se kreu u odreenim drutvenim uvjetima, ali i drutveni interesi i drutveno htjenje, izraeno politikom voljom zakonodavnih institucija

Prostorno

planiranje

jest

djelatnost

drutva.

planiranja s ciljem prostornog usklaenja svih aktivnosti i procesa te odravanja i razvijanja povoljnih uvjeta za ivot i rad ljudi na odreenom teritoriju, da bi se u tom teritoriju se ostvario optimalan razmjetaj stanovnitva i privrednih djelatnosti, te da bi osiguralo svrhovito iskoritavanje ouvanje prostorno zemljita uz Odnosno, zatitu okolia i definicija glasi:

estetskih i kulturnih vrijednosti prostora kraa planiranje rjeava optimalan raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju radi njegove optimalne upotrebe. Obje definicije prostornog planiranja odreuju okvir metode prostornog planiranja kroz pitanja to je to optimum i kakav je to optimalan raspored? O tome kako rasporediti sadraje prostora, usmjeriti imbenike njegovih mijena i kako najbolje teritorij, koristiti, odgovore odnosno, daje uvati, prostorteorija prostornog

planiranja, koja se produuje u praksu izrade i provoenja planova. Prostorno planiranje se bavi ureenjem

Urbanistiko planiranje je skup djelatnosti koje se zajedniki bave i fizikim njihova planiranjem razvitka (A. naselja, u prvom redu gradova, prouavanjem njihove strukture Marinovi - Uzelac, 1986.). Za razliku od urbanistikog planiranja urbanizam je znanost koja prouava razvitak gradova, njihovu fiziku i socijalnu strukturu; u uem smislu djelatnost izrade urbanistikih planova. O tome kako planirati razvoj naselja, u prvom redu gradova odgovore daje teorija urbanistikog planiranja, koja se produuje u praksu izrade i provoenja planova.

odreenog prostora koji nastanjuje ljudsko drutvo u njegovoj cjelokupnosti uzimajui u obzir sve specifinosti postojeih i potencijalnih uvjeta: fizikih biolokih demografskih ekonomskih sociolokih politikih ekolokih krajobraznih itd.

Gradovi se u tom prostoru promatraju kao "toke", bez dimenzije, ili ovisno o mjerilu obzirom na ciljeve plana kao povrine i to iskljuivo ukupnog gradskog (administrativnog) teritorija TEMELJNE SVOJSTVENOSTI PROSTORNOG PLANIRANJA dutveno znaenje dugoronost svojstveni ciljevi svojstveni korisnici osobito struna osposobljenost za izradu PP

razvoj zavisi i ogleda se u nekoliko povoljnih, odnosno nepovoljnih imbenika, prvenstveno oni su: prostor i okoli stanovnitvo povezanost postojee gospodarske jedinice postojea infrastruktura sustav drutvenih slubi organizacija prostora geopolitiki poloaj posebne vrijednosti prostora zatiena podruja prirode spomenici graditeljske batine razvedena obala

Planove prostornog ureenja, prema trajanju planskih projekcija, moe se svrstati u dvije skupine: dugorone i kratkorone. Dugoronost je temeljna

Prostor i okoli predstavljaju temeljno i iskonsko dobro i ogranien prirodni izvor Iskoritenje ukupnog prostora vidljivo je u: njegovog gravitacijskog urbanizaciji prostora gradnji velikih prometnih objekata gradnji velikih infrastruktura opoj industrijalizaciji prostora razvoju turistike izgradnje nainu poljoprivredne proizvodnje posljedino kroz zatitu prirode

Prostorno ureenje smatramo permanentnom djelatnou. karakteristika svih planova prostornog ureenja RAZLOZI PLANIRANJA brzina razvoja gradova i pretvaranje seoskih u gradska podruja; odnosi grada i podruja postajali su sve prisniji; pojavili su se novi oblici iskoritavanja prostora izvangradskih podruja; sve se vie razvijala sekundarna urbanizacija; sve su se intenzivnije iskoritavala rudna nalazita; uvoenje novih tehnika u poljoprivredu; pojava intenzivnih migracija i procesa Prostorni planovi imaju obiljeja zakonskih dokumenata. POTENCIJALI PROSTORA Potencijal skoro svakog prostora, pa tako i prostora za koji se izrauje prostorni plan za njegov ukupni gospodarski, drutveni i kulturni
2

POJAVE

PROSTORNOG

Ekoloka svijest o uvanju ukupnog prostora rezultat je injenice da ak i prostor koji je koriten, intenzivnou, a sve vie i bezobzirnou u nainu tog koritenja, sve vie zahtijeva zatitu. Sve navedene pojave zahtijevaju meusobnu usklaenost u strunom i zatitu u pravnom smislu

naputanja poljoprivrede.

ZAKONSKA PODLOGA "Zakon NN30/94) o prostornom temeljni je ureenju" zakon koji (izvorni definira

Planovi

prostornog

ureenja

moraju

voditi

rauna, kako o opim, tako i o pojedinanim interesima. TEMELJNA PLANIRANJA naelo racionalnosti naelo ravnomjernog razvoja naelo zatite prostora naelo valorizacije nasljea NAELA PROSTORNOG

problematiku prostornog ureenja, Strategija i Program prostornog ureenja RH daje temeljne parametre urbanistikog i prostorno-planerskog djelovanja. KORISNICI Koritenje prostora implicira i koritenje svih okolnosti u svezi s koritenjem zemljita Prostorni su planovi, kao dravni ili lokalni upravni akti, uvijek usmjernei na zadovoljenje i obranu opeg interesa. Bez bi: kaos u funkcioniranju cjeline; krivu upotrebu tla; tete za interese drugih i drutvo u cjelini; stalne izvore gubitaka zbog: - neracionalne upotrebe tla - krivog izbora lokacija - nepotrebnog poveanja prometa i sl. Korisnicima svakog plana ureenja prostora, prostornog kao i urbanistikog, moraju se smatrati: pojedinani vlasnici (korisnici) zemljita; itavi sektori djelatnosti predstavljeni strunim i znanstvenim udrugama; cijela drutvena zajednica. Drutveni interes trai optimalan raspored i ponaanje u prostoru, a to je: da svaki korisnik zemljita i prostora ne smeta drugima; da svaki korisnik raspolae za svoje potrebe donekle prihvatljivim lokacijama; da ostaju sauvane kvalitete prirode i okolia da financijska vrijednost zemljita ostane stabilnom kroz dulje vremena. KARTOGRAFSKE PODLOGE Planovi se izrauju na kartama ije je mjerilo prilagoeno razini plana, a to su: neprestanog usklaivanja ne samo divergentnih nego i konkurentnih interesa imali PLANOVI PROSTORNOG UREENJA Struktura planova prostornog ureenja sukladna znanstveno utemeljenoj podjeli (na prostorne i urbanistike planove) bila bi: 1/ PROSTORNI PLANOVI: Dravni prostorni plan Regionalni prostorni plan Lokalni (mikroregionalni) prostorni plan Prostorni plan urbane regije Prostorni plan opine Prostorni plan za podruje posebnih obiljeja 2/ URBANISTIKI PLANOVI: Generalni urbanistiki plan Detaljni urbanistiki plan Urbanistiki projekt. Svojstvenost svih planova je subordinacija planova, odnosno svaki plan se bavi odreenim teritorijem i njemu pripadajuom razinom planiranja i usklaen je s planom vieg reda. U praksi, svi se planovi moraju poklapati s granicama upravnih teritorijalnih jedinica pa se prema tome i njihovi nazivi tome prilagouju. Zajedniki naziv za sve vrste planova i projekata ne moe nikako biti "prostorni planovi". Moemo prihvatiti, za sada, samo naziv planovi ureenja prostora ili planovi prostornog ureenja.

- Topografske karte u mjerilima 1:200000 (TK 200), 1:100000 (TK 100), 1:50000, 1:25000(TK 25), (1:75000 koristila se u 19.st.)) Topografska karta je opa geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama prikazanog podruja, koje se odnose na naselja, prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa i granice teritorijalnih podruja, sve dopunjeno opisom karte. Topografske karte TK 25 trebale bi postati temeljne topografske karte - ODK osnovna dravna karta (HOK hrvatska osnovna karta), mjerilo 1:5000 - Katastarske karte mjerilo 1:1000, rade se za naselja. Ucrtane su parcele, zgrade, ograde Karte u mjerilu 1:1440 i 1:2880 (mjerila nisu metrika ve u bekim stopama) nastale su 1860 1870. od strane Austrougarske, esto se i danas koriste tamo gdje nema srdstava za izradu novih karata. Karte u mjerilu 1:2904 Venecijanska izmjera (obalna podruja). Karte u mjerilu 1:2000 za kartiranje podruja van naselja. STRUKA PROSTORNOG PLANIRANJA U procesu izrade prostornih planova sudjeluje vei broj strunjaka razliitih profila obrazovanja (specijalizacija). Prema nainu na koji takva grupa strunjaka surauje na izradi planova dijelimo ih na: - Interdisciplinarnost Interdisciplinarnost je funkcionalna suradnja razliitih disciplina angairanih na nekom zadatku, ali u toj suradnji svaka zadrava svoje vlastite znaajke i metode. - Multidisciplinarnost Multidisciplinarnsot znai suradnju razliitih disciplina u kojoj svaka od njih zadrava svoje temeljne znaajke i metode, ali s izvjesnim

prilagoavanjima pa i odstupanjima od vlastitih optimuma za volju zajednikog cilja, a nakon obavljenog zadatka svaka od njih opet ponovno preuzima vlastite znaajke. - Polidisciplinarnost Polidisciplinarnost je zajednika djelatnost prvobitno razliitih disciplina u kojoj svaka od njih naputa, vise ili manje, vlastite znaajke i metode i poprima nove, koncentrirajui se oko novog centra interesa. Prostorno planiranje jedna je od djelatnosti u kojoj sudjeluje relativno mnogo razliitih disciplina. Zato, to nije interdisciplinarna nego polidisciplinarna djelatnost s ve razvijenim vlastitim metodama istraivanja i rada, pa je u velikoj je mjeri autonomna. Prostor je postao centrom zajednikog interesa. Moemo smatrati da se razvila i samostalna znanost u prostoru koja je, ujedinjujui razliite poglede, postala samosvojnom i u velikoj mjeri samostalnom. Potrebno je, prilikom suradnje na izradi planova, neka shvaanja koja su u inicijalnoj struci razumljiva i tradicijom razvijena, odbaciti kao smetnju i deformaciju esto se dogaa da se struku planera-urbanista poistovjeuje sa strukom arhitekta i stavlja u isti poloaj s drugim, dapae ona im se i podreuje. Zato sredinja struka, stoerna specijalnost u ekipi planera, moe danas biti samo arhitekturbanist. Dakle, vidimo polidisciplinarnu ekipu koja se sastoji od prostornih planera razliitih prethodnih specijalizacija, kojom meutim ipak upravlja urbanist-arhitekt. Pitanje je: permanentna ili ad hoc sastavljena ekipa? PLANERSKA EKIPA Urbanizam umjetnost. U okviru planerske ekipe treba razlikovati struke koje su u uem krugu i sposobne su za
4

je

znanost,

tehnika,

pravo

neposredan rad na tome, od struka koje mogu samo svojim vanjskim doprinosom na njega utjecati. U uoj e ekipi sudjelovati struke: urbanizam; geografija; promet; prostorna ekonomija; pejzano oblikovanje;

kreativnosti vodstva plana.

Shema sastava ekipe bila bi otprilike slijedea: A) Glavni prostor plana (urbanist) B) Specijalizirani suradnici-prostorni planeri - geograf - ekonomist - prometni planer - pejzani arhitekt - neki drugi, prema potrebi C) Vanjske konzultacije - sociolog; - povjesniar, povjesniar umjetnosti, etnolog, arheolog; - graevinar (razni profili prema potrebi) - pravnik zemljinog fonda - geometar - pedolog - agronom, umar - biolog, biokemiar, kemiar i dr. - i drugi prema potrebi Navedene struke ad. B) slue za produbljenje analize pojedinih problema. Pprostorne planove nije potrebno optereivati elaboratima koji nisu prostorno tj. teritorijalno relevantni. METODOLOGIJA PLANA Metodologija izrade prostornih planova temelji se na: znanstvenom istraivanju; poznavanju politike volje stanovnitva izraene kroz sustav vlasti; strunoj tehnologiji izrade; METODE IZRADE PROSTORNOG PLANA a) Pristup Prethodno smo ve rekli da se metodologija prostornog planiranja temelji na:
5

Znanstvenu komponentu nai emo u: pojedinanim istraivanjima pojava u razvitku teorije o tehnologiji izrade planova

Prostorni planer moe se regrutirati iz razliitih disciplina, iz nekih vie, a drugih manje i rjee, ali pod uvjetom da prilagodi svoi nain gledanja prostorno intearalistikome ciliu i da se oslobodi nekih specifinih optereenja svoie prvobitne struke

IZRADE

PROSTORNOG

znanstvenom istraivanju, strunoj tehnologiji izrade planova i poznavanju politike volje stanovnitva izraene kroz stav vlasti i

Sinteza problema i program ureenja: Sinteza problema Programske odluke Planski dio: polazita koja proizlaze iz drugih planova; plan namjene povrina; urbani sustav; prometni plan; idejna rjeenja komunalne infrastruktura; mjere zatite prostora; plan redoslijeda intervencija; zone i programi za izradu detaljnih planova.

Dakako, veoma ovisi o kreativnosti vodstva plana i o njegovom kulturnom i umjetnikom senzibilitetu prema prostoru. b) Dijelovi prostornog plana Prostorni plan dijeli se na dva dijela: analitiki dio i planski dio.

Da bi se moglo uope pristupiti izradi plana, neophodno je poznavanje prostora, a analiza postojeeg stanja osim to je neophodna mora biti voena permanentno i potpuno nezavisno o planu. Meutim, postoje takoer i analiza koja je sastavni dio plana i koja se mora raditi istovremeno s planom kao njegov sastavni dio. To je postavljanje hipoteza moguih rjeenja, izrada problemske karte i izrada programske karte. Faze rada, dakle nisu istovjetne s dijelovima prostornog plana, iako e analiza, razumljivo je, biti zastupljenijom na poetku STRUKTURA PLANA 1

Temljeno svojstvo svih razina planiranja je subordinacija planova, tj meusobna vertikalna usklaenost planova, kako u pogledu razine razrade, tako i u pogledu namjene i organizacije prostora.

ELABORATA

PROSTORNOG

Dijelovi se prostornog plana razlikuju: prema vrsti prostora, prema teritorijalnom obuhvatu, prema problemima; prema stanju prostora, prema politikim oekivanjima. analize fizikih uvjeta, analize transformiranih struktura prostora, analize demografske strukture, analize socijalne strukture i socijalnih uvjeta i ekonomske analize.
Subordinacija na razini GUP-a

Analitiki dio:

Napomena: ova podjela razlikuje se od zakonom propisanog minimuma prema Pravilniku o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova 6

URBANISTIKO ZAKONODAVSTVO

GRADITELJSKO

Propisi iz podruja prostornog ureenja2 - Zakon 100/04); - Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86); - Uredba o javnoj raspravi u postupku donoenja prostornih planova (NN 101/98); - Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati upanijski odnosno gradski zavod za o prostornom ureenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i

Urbanizam je zakon projiciran na tlu." Zadaa je urbanistikog plana da titi opi, javni interes u prostoru. U prostorno-planerskom / urbanistikom i graditeljskom zakonodavstvu susreemo se sa zakonima, podzakonskim aktima i upravnim dokumentima. 1. ZAKONI - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU - ZAKON O GRADNJI - KOMPLEMENTARNI ZAKONI (Zakon o umama, Zakon o zatiti kulturnih dobara, zakon o zatiti prirode, Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti od poara, Zakon o poljoprivrednom zemljitu...) 2. PODZAKONSKI AKTI - PRAVILNICI - nie rangirani od zakona, detaljno pitanjima - NORMATIVI (STANDARDI) reguliraju, ujednaavaju kvalitetu graenja 3. UPRAVNI DOKUMENTI - kod njih postoje 4 oblika: - miljenja - koja daju struna tijela (nisu obvezujua); - suglasnosti u postupku donoenja planova (usklaenost planova nieg reda s planovima vieg reda, usklaenost planova s odredbama posebnih propisa - npr. Civilna zatita) obavezujua - posebni uvjeti - izdaju razna tijela npr. Javna poduzea, zavodi za zatitu spomenika; - dozvole - najvaniji upravni dokumenti - putem dozvola se provode dokumenti prostornog ureenja (prostorni planovi). postupanje u raznim strunim

prostorno planiranje za obavljanje poslova izrade prostornih planova (NN 104/98); - Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04, 163/04); - Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja (NN 21/06, 53/06) - Uredba o odreivanju graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00 i 68/03) - Pravilnik o odreivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (NN 86/04, 138/04 - Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04); - Odluka o opinama koje mogu donijeti prostorni plan ureenja opine sa smanjenim sadrajem (Narodne novine broj 163/04); - Pravilnik o slubenoj iskaznici inspektora urbanistike inspekcije Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (Narodne novine 1/05). (cjelokupni popis na - www. mzopu.hr)

Ovaj popis je samo najui dio zakona koji se odnosi na prostorno planiranje. Popis zakona i podzakonskih akata podloan je promjenama izmjenama i dopunama ili stavljanja van snagu postojeih i donoenja novih zakona, stoga je u praksi potrebno kontinuirano praenje zakonodavstva. 7

PROSTORNI PLANOVI Zakonom o prostornom ureenju odreeno je da se prostornim ureenjem osigurava gospodarenje, zatita i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom. Prostorno ureenje sustava obuhvaa prostornog mjere za ostvarivanje te izradu i ureenja i

- uspostavljanja sustava informacija o prostoru u svrhu planiranja, koritenja i zatite prostora. Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, opina i gradova. Dokumenti prostornog ureenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa. Dokumenti prostornog ureenja, odreeni

provoenje dokumenata prostornog ureenja. Gospodarenjem, zatitom upravljanjem prostorom ostvaruju se uvjeti za drutveni i gospodarski razvoj, zatitu okolia, racionalno koritenje prirodnih i povijesnih dobara na naelu integralnog pristupa u planiranju prostora. Integralni pristup u planiranju prostora obuhvaa naroito: - poznavanje, provjeru i ocjenu mogunosti razvoja u prostoru, - izradu dokumenata prostornog ureenja, - praenje provedbe dokumenata prostornog ureenja. Prostorno ureenje temelji se na naelima: - ravnomjernoga, gospodarskoga, drutvenog i kulturnog osobitosti, - odrivog razvoja i racionalnog koritenja i zatite prostora, - zatite integralnih vrijednosti prostora i zatite i unapreenja stanja okolia, - zatite spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, - osiguranja boljih uvjeta ivota, - usuglaavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, - usuglaenosti prostornog ureenja pojedinih dijelova prostora Drave, - povezivanja prostora Drave s europskim prostornim ustrojem, - javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima propisima,
8

Zakonom o prostorno ureenju, su 1. Strategija i Program prostornog ureenja Drave. 2. Prostorni planovi, - Prostorni plan upanije i Grada Zagreba, - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, - Prostorni plan ureenja opine i grada, - Generalni urbanistiki plan, - Urbanistiki plan ureenja; - Detaljni plan ureenja,

razvoja

prostora

Drave,

uz

1. Strategija i Program prostornog ureenja Drave Strategijom prostornog ureenja Drave odreuju se dugoroni ciljevi prostornog razvoja i planiranja Republike Hrvatske u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem. Programom prostornog ureenja Drave utvruju se mjere i aktivnosti za provoenje Strategije prostornog ureenja Drave. - donosi se za razdoblje od 10-15 godina; - izrauje ga Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog ureenja i zatite; - donosi ga Hrvatski dravni Sabor; - sastoji se iz grafikog dijela koji se izrauje u mjerilu 1:300000 i tekstualnog dijela koji sadri: Polazita, Ciljeve i Plan, te provedbene odredbe. (grafiki prikazi: vidi - www. mzopu.hr)

njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih

znaajnim

za

prostorno

ureenje u skladu s ovim i drugim posebnim

2.a Prostorni plan upanije i Grada Zagreba Ovim se planom odreuju naela prostornog ureenja i ciljevi prostornog razvoja od vanosti za upaniju, odnosno Grad Zagreb. donosi se za razdoblje od 10-15 godina; izrauje ga Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog ureenja i zatite; donosi ga upanijska skuptina (Skuptina Grada Zagreba); sastoji se od grafikog dijela koji se izrauje u mjerilu 1:100000 (1:25 000) na topografskim kartama i tekstualnog dijela koji sadri: Polazita, Ciljeve i Plan, te provedbene odedbe (grafiki prikazi: vidi - www. mzopu.hr) 2.b Prostorni obiljeja Ovim se planom utvruje temeljna organizacija prostora, mjere koritenja, ureenja i zatite podruja, obvezno za podruja nacionalnih parkova i parkova prirode (i podruja koja propisuje prostorni plan upanije) donosi se za razdoblje od 10-15 godina; izrauje ga Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog ureenja i zatite donosi ga Hrvatski dravni Sabor; sastoji se od grafikog dijela koji se izrauje na topografskoj karti u mjerilu 1:100.000 i/ili 1:25.000 ili na osnovnoj dravnoj karti u mjerilu 1:5.000 i/ili 1:10.000 ovisno o vrsti obiljeja sadri: i povrini obuhvata Ciljeve i plana Plan, (u te prikladnom mjerilu) i tekstualnog dijela koji Polazita, provedbene odredbe (grafiki prikazi: vidi - www. mzopu.hr) 2.c Prostorni plan ureenja opine i grada Ovim se planom utvruju uvjeti za ureenje opinskog namjenu, i gradskog podruja obnovu i koritenje, sanaciju oblikovanje, plan podruja posebnih

te zatitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u opini, odnosno gradu donosi se za razdoblje od 10 godina; izrauje ga bilo koji projektantski ured registriran za izradu prostornih planova; donosi ga Opinsko ili Gradsko vijee sastoji se od grafikog dijela koji se izrauje u mjerilu 1:25 000 (topografska karta) i 1:5.000 (katastarski plan) i tekstualnog dijela koji sadri: Polazita, Ciljeve i Plan, te provedbene odredbe

PROSTORNI PLAN GRADA KLANJCA Razvoj i ureenje naselja

graevinskog i drugog zemljita, zatitu okolia

9

2.d Generalni urbanistiki plan Ovim se planom utvruje temeljna organizacija prostora, zatita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, koritenje i namjena povrina za naselja u kojima je sjedite tijela upanija, Grad Zagreb te druga naselja koja imaju vie od 15.000 stanovnika. dokument se donosi za razdoblje od 10 godina; izrauje ga bilo koji projektantski ured registriran za izradu prostornih planova Ministarstva prostornog ureenja i zatite donosi ga Gradsko vijee ili Gradska skuptina (Zagreb) sastoji se od grafikog dijela koji se izrauje osnovnoj dravnoj karti u mjerilu 1:5.000 i/ili 1:10.000 i tekstualnog dijela koji sadri: Polazita, Ciljeve i Plan, te provedbene odredbe

za naselja, odnosno dijelove naselja odreena prostornim planom upanije i Grada Zagreba. Granice podruja za koje se izrauje urbanistiki plan ureenja utvruju se prostornim planom ureenja opine i grada, odnosno prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanistikim planom Grada Zagreba. Urbanistiki plan ureenja donosi opinsko ili gradsko Zagreba. dokument se donosi za razdoblje od 5 - 10 godina; izrauje ga bilo koji projektantski ured registriran za izradu prostornih planova Ministarstva prostornog ureenja i zatite donosi ga Gradsko vijee ili Gradska skuptina (Zagreb) sastoji se od grafikog dijela koji se izrauje osnovnoj dravnoj karti u mjerilu 1:5.000 ili topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:1.000 ili 1:2.000 i tekstualnog dijela koji sadri: Polazita, Ciljeve i Plan, te provedbene odredbe vijee, odnosno Skuptina Grada

GUP GRADA ZAGREBA (2003.g) Plan namjene povrina

2.e Urbanistiki plan ureenja Ovim se planom utvruje osnovne uvjete koritenja i namjene javnih i drugih povrina za naselje, odnosno dio naselja, prometnu, odnosno ulinu i komunalnu mreu te ovisno o posebnosti prostora smjernice za oblikovanje, koritenje i ureenje prostora. Urbanistiki plan ureenja donosi se za naselja, odnosno dijelove naselja koja su sjedita 2.f Detaljni plan ureenja Detaljni plan ureenja utvruje detaljnu namjenu povrina, reime ureivanja prostora, nain
10 ZAGREB, UPU Savska opatovina Nain i uvjeti gradnje

gradova, za naselja, odnosno dijelove naselja registrirana kao povijesne urbanistike cjeline te

opremanja zemljita komunalnom, prometnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjete za izgradnju graevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan donosi. Obveza izrade detaljnog plana ureenja s granicama obuhvata utvruje se prostornim planom ireg podruja. dokument se donosi za razdoblje od 5 - 10 godina; izrauje ga bilo koji projektantski ured registriran za izradu prostornih planova Ministarstva prostornog ureenja i zatite donosi ga Gradsko vijee ili Gradska skuptina (Zagreb) sastoji se od grafikog dijela koji se izrauje na topografsko-katastarskom i tekstualnog dijela planu koji ili

Prema oekivanom vijeku primjene planova, te karakteru planova u dugorone ili strateke ubrajamo: Strategiju i Program prostornog ureenja Drave, Prostorne planove upanije i Grada Zagreba, Prostorne planove podruja posebnih obiljeja i Prostorne planove ureenja opina i gradova, a u kratkorone ili provedbene: Generalne urbanistike planove, Urbanistike planove ureenja i Detaljne planove ureenja.

PARTICIPANTI PRI IZRADI PROSTORNOG / URBANISTIKOG PLANA IZRAIVA - DONOSITELJ PROVODITELJ JAVNOST - NADZOR IZRAIVA - STRUNA TIJELA: a) ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE (MINISTARSTVA) - Program i strategija RH, Prostrni plan podruja posebnih obiljeja b) UPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE - Prostorni plan upanije c) OVLATENI BIROI Prostorni planovi opina i gradova, Generalni urbanistiki planovi, Urbanistiki planovi ureenja i Detaljni planovi ureenja. DONOSITELJ - POLITIKA TIJELA: SABOR - Program i strategija RH, Prostorni plan podruja posebnih obiljeja UPANIJSKA SKUPTINA Prostorni plan upanije (iznimno za Grad Zagreb sve kategorije od prostornog plana upanije na nie) GRAD/OPINSKO VIJEE - plan opine/grada PROVODITELJ - UPRAVNA TIJELA (TIJELA DRAVNE UPRAVE) - DOZVOLE JAVNOST - javna rasprava - javni uvid, primjedbe i prijedlozi, usklaivanje NADZOR INSPEKCIJA (urbanistika,

katastarskom planu u mjerilu 1:1.000 ili 1:500 sadri: Polazita, Ciljeve i Plan, te provedbene odredbe

ZAGREB, DPU Savska Vukovarska - Plan namjene i kroitenja prostora

graevinska, inspekcija za zatitu okolia)

11

POSTUPAK

DONOENJA

PROSTORNOG

javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili vie javnih izlaganja te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana oitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana. Nositelj izrade osim objave u dnevnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopavanja obvezno dostavlja i posebnu obavijest o javnoj raspravi tijelima i pravnim osobama od kojih je zatraio oitovanje u postupku prethodne rasprave. Javni uvid Javni uvid u prijedlog prostornog plana upanije, odnosno Grada Zagreba, traje 60 dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje 30 dana. Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage prostornog plana, traje najmanje 15 dana, ali ne dulje od 30 dlana. Nain i sudjelovanje sudionika u javnoj raspravi Ako u roku odreenom objavom javne rasprave tijela dravne uprave, upravna tijela upanije, opina i gradova te pravne osobe s javnim ovlastima ne dostave pisano oitovanje na prijedlog prostornog plana, smatrat e se da nemaju primjedbi. Graani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na nain da: - imaju pristup i uvid u prijedlog prostornog plana; - mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava; - postavljanjem pitanja u javnom izlaganju o predloenim rjeenjima, na koja odgovara nositelj izrade, odnosno struni izraiva, usmeno ili u pisanom obliku; - daju prijedloge i primjedbe u zapisnik o javnom izlaganju i;
12

I/ILI URBANISTIKOG PLANA Nacrt i prijedlog prostornog plana U tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana, nositelj izrade provodi jednu ili vie prethodnih rasprava o ciljevima i moguim rjeenjima znaajnima za razvitak, ureenje i oblikovanje prostora na podruju obuhvata tog plana. U prethodnoj raspravi sudjeluju tijela i pravne osobe, te druge fizike i pravne osobe, za koje to nositelj izrade ocijeni potrebnim. - tijela dravne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima koja su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade prostornog plana, - upravna tijelima upanije, opina i gradova, na iji djelokrug mogu utjecati predloena rjeenja prostornog plana, - mjesni odbori, odnosno gradske etvrti za podruje obuhvata prijedloga urbanistikog plana ureenja i detaljnog plana ureenja. Nakon provedene prethodne rasprave nositelj izrade priprema izvjee o prethodnoj raspravi te ga s nacrtom prijedloga prostornog plana dostavlja poglavarstvu. Na temelju nacrta prijedloga prostornog plana i izvjea o prethodnoj raspravi, poglavarstvo utvruje prijedlog prostornog plana za javnu raspravu. Prijedlog prostornog plana koji se utvruje za javnu raspravu sadri tekstualni i grafiki dio plana. Objava javne rasprave Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu o prijedlogu prostornog plana u dnevnom tisku i/ili drugim sredstvima javnog priopavanja, najmanje 8 dana prije poetka javne rasprave. Objava javne rasprave o prijedlogu prostornog plana sadri mjesto, datum poetka i trajanje

- upuuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe. Prijedlozi i primjedbe koji nisu itko napisani i potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja, nee se uzeti u obzir u pripremi izvjea o javnoj raspravi. Izvjee o javnoj raspravi Sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici u javnoj raspravi dali u roku i na nain odreen ovom Uredbom, obrauje nositelj izrade sa strunim izraivaem prostornog plana i o tome priprema izvjee o javnoj raspravi. Rok za pripremu izvjea je najvie 30 dana za novi prostorni plan i najvie 15 dana za izmjene, dopune odnosno stavljanje izvan snage prostornog plana, od proteka roka za davanje pisanih prijedloga i primjedbi. Izvjee o javnoj raspravi, osim podataka o mjestu, datumu odravanja javne rasprave i o pozvanim sudionicima u javnoj raspravi, sadri i popis sudionika koji su dali oitovanja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana, u roku i na nain odreen ovom Uredbom, koji su prihvaeni, kao i obrazloenja o oitovanjima, prijedlozima i primjedbama koji nisu prihvaeni ili su djelomino prihvaeni, odnosno dani izvan odreenog roka. Akti i obavijesti o javnoj raspravi, pozivi za javno izlaganje i zapisnici o javnim izlaganjima s dokazom sudjelovanja u javnom izlaganju pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvjea o javnoj raspravi. Ako se prihvaenim oitovanjima, prijedlozima i primjedbama u javnoj raspravi na prijedlog detaljnog plana ureenja bitno utjee na vlasnike odnose na zemljitu, nositelj izrade moe ponoviti javni uvid. Ponovni javni uvid u prijedlog detaljnog plana ureenja objavljuje se na identian nain kao i prva objava.

Novi prijedlozi i primjedbe na dopunjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u svezi s prihvaenim primjedbama iznesenima u prvom javnom uvidu. Prijedlog prostornog plana upanije i izvjee o javnoj raspravi, nositelj izrade dostavlja predstavnikim tijelima opina, odnosno gradova na podruju te upanije radi davanja miljenja o tom prijedlogu. Konani prijedlog prostornog plana Prijedlog prostornog plana i izvjee o javnoj raspravi razmatra poglavarstvo i utvruje konani prijedlog prostornog plana. Konani prijedlog prostornog plana upanije, poglavarstvo razmatra i utvruje na temelju prijedloga tog prostornog plana, izvjea o javnoj raspravi i miljenja poglavarstva na prijedlog plana. Prije upuivanja predstavnikom tijelu na donoenje, poglavarstvo pribavlja suglasnost na konani prijedlog prostornog plana, kada je to propisano Zakonom. Prije upuivanja konanog prijedloga prostornog plana predstavnikom tijelu na donoenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima u javnoj raspravi pisanu obavijest s obrazloenjem o razlozima neprihvaanja, odnosno djelominog prihvaanja njihovih oitovanja, prijedloga i primjedbi.

13

OBAVEZNI PROSTORNIH mehanizmi

PROSTORNI PLANOVA

POKAZATELJI kontrolni

(zemljite

pod

graevinom

je

vertikalna

projekcija svih zatvorenih dijelova graevine na graevnu esticu). Gig = odnos zbroja pojedinanih kig i zbroja graevnih estica

U prostornim planovima koritenje prostora iskazuje se brojanim prostornim pokazateljima za gustou stanovanja (Gst, Gust, Gbst) i gustou stanovnitva (Gnst) tako da je: Gst (nett) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevine Gust (ukupno neto) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica za stambene graevine i pratee stambene funkcije (ulice, parkiralita, zelene povrine i djeja igralita) Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica Gust i ire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna kola, povrine za rekreaciju) Gnst = odnos broja stanovnika i povrine obuhvata prostornog plana. U prostornim planovima nain koritenja i ureenja 1. povrina iskazuju se brojanim prostornim pokateljima i to: koeficijent izgraenosti (kig), koeficijenti iskoritenosti (kis, Kis) i gustoa izgraenosti (Gig) tako da je: graevnih estica za stambene

kis = odnos ukupne (bruto) izgraene povrine graevine i povrine graevne estice Kis = odnos zbroja pojedinanih kis i zbroja graevnih estica 2. broj etaa graevine (E), tako da se ovisno o vrsti graevine odreuje najvei ili najmanji i najvei ili obvezni broj etaa 3. visina graevine u metrima (V), tako da se ovisno o vrsti graevine odreuje najnia ili najnia i najvia ili obvezna visina graevine do vijenca odnosno sljemena krova, raunajui od najnie kote zaravnjenog okolnog zemljita. Gustoa stanovnitva je na razini Generalnoga urbanistikog plana temeljni initelj detaljnijeg razlikovanja naina gradnje stambenih podruja, a time i planiranja prometne i komunalne infrastrukture. Na razini detaljnijih urbanistikih planova (UPU i DPU) gustoa stanovanja je polazni pokazatelj za izraun oekivanog broja stanovnika, a prema emu se odreuje povrina zelenila, kole, vrtii te prometna i komunalna infrastruktura.
14

kig = odnos izgraene povrine zemljita pod graevinom i ukupne povrine graevne estice

Iskazani

pokazatelji

gustoe

stanovanja

DOZVOLE Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se na temelju dokumenta prostornog ureenja te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona. Lokacijska dozvola ne izdaje se za zahvate u prostoru na podruju za koje je izraen detaljni plan ureenja i za zahvate odreene posebnim propisom. 1. Lokacijska dozvola

odreuju katnost, a time i mogue tipologije stambene izgradnje. - 100 200 stanovnika/ha prizemna i niska gradnja 2 3 etae

Nizizemska, naselje Watervijk, 3,5 ha, 119 stanova, cca 125 st/ha, atnost 2E+potkrovlje

- utvrena ureenju;

je

Zakonom

prostornom

- 300 350 stanovnika/ha Izgradnja do 5 etaa

- lokacijsku dozvolu izdaje upanijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadlean za poslove prostornog ureenja na ijem se podruju planira zahvat u prostoru. Iznimno, miljenju Ministarstvo upanijskog po pribavljenom odnosno izdaje ureda,

gradskog ureda Grada Zagreba, nadlenog za poslove prostornog ureenja lokacijsku dozvolu za objekte od vanosti za Dravu te za zahvate u prostoru koji obuhvaaju podruja dviju ili vie upanija;
panjolska, Vitoria Gasteiz, 1,03 ha, 168 stanova, cca 330 st/ha, 5E

- lokacijska dozvola sadrava; a) sva ogranienja i zabrane; b) obveze koje investitor mora ispotovati; - lokacijska dozvola je podloga na temelju koje se izrauje glavni projekt. Lokacijskom dozvolom se utvruje: 1. oblik i veliina graevne estice; - regulacijski pravac - linija koja odvaja privatni prostor od javnog, on definira koridor ulice; 2. namjena graevine; 3. veliina i povrina graevine: - koeficijent izgraenosti graevne estice; - bruto povrina graevine (ukupna, nadzemna i podzemna); - koeficijent iskoritenosti graevne estice;
15

- 400 450 stanovnika/ha Izgradnja od 6 9 etaa

Kina, Peking, 4,6 ha, 991 stan, cca 700 st/ha 4 15 E

Kina, Peking, 4,1 ha, 1954 stanova, 1400 st/ha 3 - 31E

Vee vrijednosti se postiu veim gustoama izgradnje, dakle blokovskim nainom gradnje, a manje samostojeim nainom gradnje

- broj etaa (npr. Po+4E); 4. smjetaj jedne ili vie graevina na parceli; - graevinski pravac / linija na kojoj se obavezno gradi najistureniji dio graevine prema javnom prostoru, na ureenoj razini tla; 5. oblikovanje graevine - kosina i oblik krova, proelje, koji se materijal upotrebljava; 6. ureenje parcele; 7. nain i uvjeti prikljuenja parcele, odnosno graevine na javno-prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu; 8. mjere zatite okolia; 9. druge podatke znaajne za izgradnju i ureenje graevinske parcele (npr.

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole treba priloiti: 1 dokaz o aktivnoj legitimaciji za pokretanje postupka (dokaz o pravu vlasnitva zemljita i/ili graevine, odnosno ovjerena pismena izjava vlasnika ili svih suvlasnika iz koje je oito da je mogunost ostvarivanja predmetnog zahvata u prostoru u pravnom interesu investitora). Dokazom se smatra i rjeenje o nasljeivanju, kupoprodajni ugovor, ugovor o darivanju, o pravu graenja, o zajednikom financiranju pripreme graevinskog zemljita i sl. 2 kopiju katastarskog plana za esticu na kojoj se eli izvesti namjeravani zahvat u prostoru, ne stariju od est mjeseci; 3 idejni projekt koji sadrava grafiki prikaz prostornih, funkcionalnih, oblikovnih, a po potrebi i tehniko-tehnolokih obiljeja zahvata u prostoru. Moe ga izraditi samo ovlateni arhitekt, prostoru; 4 opis namjeravanog zahvata, kojim je potrebno definirati parceli, namjenu, naelno veliinu oblikovanje i povrinu graevine, graevine, situaciju - smjetaj graevine na ureenje parcele, smjetaj vozila na parceli, nain prikljuenja parcele na javno prometnu povrinu i na komunalnu infrastrukturu, mjere zatite okolia; 5 upravna pristojba za lokacijsku dozvolu iznosi od 200 do 3.000 kn ovisno o vrsti zahvata za koji se izdaje. 2. Graevinska dozvola - utvrena je Zakonom o gradnji; - graevinsku dozvolu izdaje upanijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadlean za poslove prostornog ureenja na odnosno ovlateni inenjer graevinske struke, ovisno o vrsti zahvata u

zadovoljenje prometa u mirovanju i sl.); 10. Idejno rjeenje graevine.

Lokacijska dozvola sadri i izvod iz dokumenata prostornog ureenja na temelju kojih se izdaje.

ijem se podruju planira zahvat u prostoru. Za graevinsku dozvolu prilae se:

16

1. lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana ureenja; 2. tri primjerka glavnog projekta; 3. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna; 4. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izraen prema stranim propisima; 5. elaborate o geotehnikim i drugim istranim radovima, te tehnoloke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata posluili za izradu glavnog projekta osim za obiteljsku kuu; 6. dokaz da ima pravo graditi na graevnoj estici, odnoso uporabljivoj graevini. Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole investitor moe priloiti: - pisana pozitivna izjanjenja svih stranaka o glavnom projektu graevine za koju se trai izdavanje graevinske dozvole s dokazima da davatelji tih izjanjenja imaju svojstvo stranke, - plan posebnih dijelova zgrade, i 7. Ispunjeni doprinosa. Nakon lokacijske dozvole dobiva se graevinska dozvola kojom zapoinje gradnja. Graevinsku ukoliko dozvolu nije mogue nije ishoditi s glavni projekt usklaen obrazac za obraun vodnog

uvjetima odravanja graevine, 4. zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine, Uporabna dozvola se dobiva nakon tehnikog pregleda izvedene graevine. Tehniki pregled provodi komisija: - investitor; - projektant; - ef gradilita; - nadzorni inenjer; - predstavnik organa koje je izdalo graevinsku dozvolu; - graevinski inspektori. Uporabna dozvola je vana da se: - objekt moe staviti u funkciju (npr. otvoriti neku djelatnost); - objekt moe upisati u gruntovnicu i katastar ime se potvruje legalnost gradnje i vlasnitva. Uporabna dozvola se ne moe dobiti ako je u izvedbi dolo do odstupanja od odobrenog projekta.

lokacijskom dozvolom. 3. Uporabna dozvola - utvrena je Zakonom o gradnji; - uporabnu dozvolu izdaje upanijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadlean za poslove prostornog ureenja na ijem se podruju planira zahvat u prostoru. Zahtjevu za uporabnu dozvolu prilae se: 1. fotokopija graevinske dozvole, 2. podaci o sudionicima u gradnji (investitor, projektant, inenjer), 3. pisana izjava izvoaa o izvedenim radovima i
17

revident,

izvoa,

nadzorni

GOSPODARENJE PROSTOROM

odjelima

(gruntovnicama)

pri

Opinskim

sudovima (vlasnitvo je upisano pomou broja Graani, udruenja i druge graanske pravne osobe mogu biti vlasnici nekretnina, nosioci prava vlasnitva u skladu s ustavom i zakonom. Pravo vlasnitva moe postojati na pokretnim i nepokretnim stvarima (stambenim i poslovnim zgradama, sredstvima rada, poljoprivrednom i drugom zemljitu). Stvar je (u pravnom smislu) sve stoje razliito od osobe i slui ljudima za upotrebu. Vlasnik ima pravo posjedovati svoju stvar, koristiti se i raspolagati njome u granicama odreenim zakonom, u skladu s prirodom i namjenom stvari, te u skladu s javnim interesom odreenim zakonom. Svatko je duan suzdravati se od povrede prava vlasnitva druge osobe, a zabranjeno je provoenje prava vlasnitva protivno cilju zbog kojega je zakonom ustanovljeno ili priznato, ili protivno moralu. U planerskom smislu najvanije odrednice su privatno vlasnitvo i javno vlasnitvo. Katastar tekstualnu (katastarski i grafiku operat) je naziv zemljita za i evidencija katastarske estice) Katastarska estica (zemljite) - slubeni naziv u Hrvatskoj za vlasniki i poloajno odreen dio zemljita u zemljinim knjigama te u katastru obiljeen oznakom - brojem (katastarska estica broj ........, k..br............). Na mjesto rijei "estica" u urbanizmu se ee koristi rije "parcela". (vidi zemljite, parcela)

zemljinih parcela na kojoj se zasnivaju zemljine knjige (slubena evidencija zemljita za tehnike, ekonomske i statistike svrhe, izradu zemljinih knjiga, podloga za oporezivanje prihoda od zemljita. Izrauje se temeljem geodetske izmjere zemljita i njegove klasifikacije po vrijednosti i kulturi - Leksikon HLZ). Katastar sadri podatke o zemljitu-poloaju, iskoritavanja, obliku, proizvodnim povrini, nainu sposobnostima,

katastarskom prihodu i korisniku. Zemljite je u katastru zemljita oznaeno posebnim brojem (katastarska estica k.. br.) i nazivom katastarske opine (K.O.). Oznake katastarskih estica (parcela) u zemljinoj knjizi moraju biti sukladne onda s njihovim oznakama u katastru ima zemljita i katastarskim planovima (ukoliko to nisu, svaka katastarska estica identifikacijsku oznaku preko koje se moe PRIVATNO VLASNITVO pravne i/ili fizike osobe kao vlasnici nekretnina JAVNO VLASNITVO zemljite koje je u vlasnitvu drave, gradova, opina i/ili njihovih tijela (ministarstava, dravnih poduzea i sl.). To su vodene povrine, prometni i infrastrukturni koridori, povrine posebnih namjena npr. Vojska i drugo. Vlasnitvo parcela upisuje se u Zemljinim knjigama koje se vode u Zemljino knjinim identificirati u zemljinim knjigama), a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi estica (parcela), njihova povrina prema katastru, kao i zgrade te druge graevine koje trajno lee na zemljitu ili su ispod njegove povrine. Katastarska opina je temeljna teritorijalna

jedinica za koju se vodi katastar zemljita. Katastarski plan je karta s ucrtanim katastarskim parcelama i brojnim drugim podacima. Za svaku glavnu (zemljinu) knjigu postoji zbirka katastarskih planova koje je izradilo nadleno
18

tijelo za katastar zemljita, prikazujui u njima poloaj i oblik svih katastarskih estica i zgrada, odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove povrine. Katastarski planovi slue korisnicima zemljinih knjiga za lake snalaenje glede poloaja i oblika zemljita. (vidi - katastar) Zemljina knjiga je naziv za evidenciju stvarnih prava na zemljitima, a i drugih prava kada su odreena zakonom. Sve to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje dijeli njegovu pravnu sudbinu. Promjene stanja u zemljinoj knjizi provode se na temelju rjeenja zemljinoknjinog odjela opinskog suda, a poto mu tijelo nadleno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljita. Zemljina knjiga je javna i svatko ima pravo uvida te iz nje moe dobiti prijepise. Smatra se da zemljina knjiga istinito i potpuno odraava injenino i pravno stanje zemljita, a temelji se na podacima katastarske izmjere. Zemljine knjige vodi posebna ustrojstve-na jedinica opinskog suda zemljinoknjini odjel. KORISNIK PARCELE pravna ili fizika osoba koja nemora biti i vlasnik. Pravo koritenja regulira se: - zakupom zemljita ugovor kojim vlasnik zemljita dozvoljava na krai vremenski rok koritenje zemljita, pri emu zakupac , u pravilu, zemljite u preuzetom obliku vraa vlasniku. - koncesijom zemljita - ugovor kojim vlasnik zemljita preputa na odreeni rok iskoritavanje prirodnih bogatstava, gradnju infrastrukture i sl.. U najirem znaenju koncesija predstavlja i povlasticu, dozvolu za obavljanje neke radnje, koja je uvjetovana posebnim odobrenjem ili je u naelu zabranjena; ustupak, doputanje;

Izvlatenje

je

postupak

oduzimanja

ili

ogranienja prava na imovinu, uz ili bez naknade, temeljem sudske odluke ili aktom dravne vlasti. U Republici Hrvatskoj izvlatenje se provodi samo na temelju odluke Sabora RH, i to odluke kojom se utvruje interes Republike Hrvatske. (npr. za gradnju magistralnih cesta i kapitalne infrastrukture) KOMASACIJA / URBANA KOMASACIJA Komasacija prikladnijih povoljnijih ili je postupak pravilnijih za stvaranja parcela razvitak veih, (zemljinih naselja ili

estica) radi njihova boljeg koritenja i stvaranja uvjeta poljoprivrede (grupiranje dijelova zemljita istog vlasnika u jednu povrinu, uzimajui pritom u obzir initelje koji utjeu na koritenje zemljita i njegovu vrijednost). Postupak obuhvaa: ustanovljenje postojeeg stanja zemljita po veliini, obliku, kakvoi i vlasnitvu (pojedinih vlasnika); plan novog stanja i iskolenje na licu mjesta; prijedlog novoga posjedovnog stanja i voenje postupka njegova prihvata; katastarski operat novoga posjedovnog stanja prikladnog za katastarsku provedbu Skraeno, komasacija je postupak geometrijskog sreivanja" prostora (kad su parcele nepravilne i razbacane u prostoru) kada vlasnik, kada se radi o zemljitu iste kvalitete ne gubi nita ve mu je vraena ista, ali na geodetski ureena povrina.

KOMASACIJA

Urbana

komasacija

postupak

kojim

se,

odstupanje od svoga prava, stava, gledita i sl. u korist druge strane da bi se postigao sporazum. (Ani & Goldstein).

neovisno o volji vlasnika pojedinih parcela namijenjenih za graenje, formiraju graevne parcele na podruju gdje se to ne moe postii aproprijacijom ili na drugi nain.
19

Kod urbane komasacije od 100% - vlasnik gubi odreeni postotak povrine (cca 30%) u novoj parcelaciji zbog ulica, trgova, javnih zgrada i dr., ali se njegova materijalna vrijednost (parcele) poveala, jer je to sad ureena parcela na reguliranom (ureenom) prostoru. ARONDACIJA Ureenje se provodi ne zbog urbanistikog ureenja, ve ako vlasnik ima na nekom prostoru vie manjih razbacanih parcela do koje se tee pristupa, one se povezuju u jednu cjelinu.

odnosno razgranienje graevnog podruja od poljoprivrednih povrina, umskih povrina, povrina voda i pomorskog dobra. Graevno se podruje moe sastojati od graevnog podruja naselja i graevnog podruja izvan naselja (izdvojen dio graevnog podruja).

ARONDACIJA

Aproprijacija je postupak kojim se formiraju graevne parcele oduzimanjem i/ili dodavanjem manjeg dijela jedne parcele drugoj (ali ne vie od 49% povrine parcele) temeljem detaljnog plana ureenja ili drugoga prostornog plana koji odreuju oblik i povrinu graevne parcele, neovisno o volji vlasnika. GRAEVNO PODRUJA: Graevno podruje u prostornom planu je ono podruje unutar kojega je planirano graenje. Graevno podruje sadri gradivi i negradivi dio. Obuhvaa povrine na kojima je doputeno graenje graevina i povrine na kojima je doputeno graenje samo odreenih graevina prometnih graenje graevina, zabranjeno graevina (povrine komunalne vodotoka, infrastrukture i sl., kao i povrina na kojima je perivoja, pejsanog zelenila, klizita i dr.). Svrha odreivanja graevnog podruja jest ouvanje i zatita prostora od prekomjernoga graenja,
PPUG Velike Gorice detalj graevinskih podruja

Graevno podruje - graeno je dio graevnog podruja oznaenog u prostornom planu, na kojemu su na svim ili najveem dijelu graevnih estica graene zgrade sukladno vaeim ili predloenim prostorno-planskim uvjetima (npr. vie od 90% parcela graeno). detaljne Prostorni kriterije plan upanije propisuje i odreivanja (iz)graenog

negraenog dijela graevnog podruja. - negraeno je dio graevnog podruja na kojemu na svim ili najveem dijelu graevnih parcela nisu graene zgrade (vie od 90% parcela negraeno). - zalea - povrine unutar graevnog podruja koje nemaju prilaz ili je prilaz neodgovarajui, 3 nalaze se iza postojee gradnje u odnosu na prilazne prometnice
20

PROSTORNA (FUNKCIONALNA) STRUKTURA GRADA - elementi generalnog urbanistikog plana Za gradove vee od 15 000 stanovnika izrauje se Generalni urbanistiki plan, kao i za gradove koji su od povijesne znaajnosti (zatiene povijesne jezgre); - planiranje do 15 godina unaprijed; - mjerila gradova (1: 5000; 1:10 000).

smjeli mijeati, danas je takav grad Jeruzalem: muslimanski i idovski dio; Nacionalno etniko zoniranje - kroz povijest idovska geta i danas u New Yorku: kineska etvrt, talijanska..... Takav tip podjele gradskog teritorija nema nita zajednikog sa planiranom funkcionalnom podjelom gradskog tertitorija. Na prelazu XIX u XX stoljee, kao posljedica ubrazanog poveanja gradova pojavljuje se potreba da se organizacija grada utemelji na njegovom funkcionalnom zoniranju. Tek 1930. temelje funkcionalnog zoniranja grada definirao je CIAM - osnovni problem suvremenog grada (funkcionalno zoniranje i promet) OSNOVNE FUNKCIJE GRADA: - 6 osnovnih funkcija: 1. STAMBENE ZONE GRADA (30-70% - prosjek- 45 %) 2. RADNE ILI INDUSTRIJSKE ZONE GRADA (10-30% - prosjek - 15%) 3. CENTRALNE ZONE GRADA (2-10% - prosjek - 5%) (zone grupiranih javnih sadraja Centar grada) 4. ZELENE ZONE GRADA (5-25% - prosjek - 15%) 5. ZONE SPORTA I REKREACIJE prosjek 5 %) 6. PROMETNE ZONE GRADA (15%) PROSJENA POVRINA Veliki gradovi: - veliki udio centralnih funkcija (za iru regiju ili za cijelu dravu); - razvijena industrija sa veim udjelom u povrini; - gradovi uz vee, (znaajnije) prometnice imaju vei udio radnih zona zbog prometne povoljnosti smjetaja.
21

Struktura namjene povrina: A - Ukupno podruje obuhvata plana, B - Diferencijacija C Redukcija na relevantnu zonu obuhvata

ZONIRANJE GRADA Kroz povjest gradski teritorij se diferncirao uglavnom na temelju socijalne vjerske ili neke druge podjele stanovnitva. Socijalno zoniranje podjela prema socijalnom statusu stanovnitva na bogate i siromane dijelove grada, elitne zone i slumove. Vjersko zoniranje grada u 16. i 17. stoljeeSlavonija pod Turcima, gradovi podijeljeni na muslimanske i kranske dijelove koji se nisu

STRUKTURA

GRADSKIH

1. STAMBENE ZONE - mogu se povezati sa industrijskim zonama ali dolazi do vizualnog pogled konflikta na (buka, zaguljivost, postrojenja); - u Zagrebu ine 36 % dok u Krievcima 70 %. industrijska

Industrijska zona nikada ne smije biti na jednom mjestu (koncentrirani svi objekti na jednom mjestu) zbog stratekih razloga, smanjenje optereenosti Industrije komunalne biti infrastrukture. zbog moraju razvrstane

izbjegavanja katastrofa (lananih reakcija). Isto tako je vano da se naselje ne spaja sa industrijskom zonom zbog sigurnosti vizualnog dojma, ekolokog utjecaja, itd. 3. CENTRALNE ZONE GRADA - obuhvaaju: uprave, zdravstvene komplekse, trgovine, ugostiteljske slube, kulturni objekti (kina, kazalita, koncertne dvorane), zone kolstva;

GUP Grada Zagreba (2003) - stanovanje i mrea javnog gradskog prometa

- oko 65 tisua ljudi vezano je za sveuilita (profesori i studenti); - centralna zona grda dijeli se na: - CENTRE - PODCENTRE (razvijaju se obino oko trnica, prometnih terminala i sl.)

2. RADNE ILI INDUSTRIJSKE ZONE GRADA - najdelikatnija zona za stanovnitvo; - kriteriji poloaja; - u odnosu na vodotoke industrijska zona se postavlja nizvodno; - u odnosu na vjetrove niz vjetra sa grada; - ako nema prirodnih imbenika (vjetar, rijeka) onda se industrijska zona orijentira prema prometnicama; - eljeznika pruga da se rastereti grad od kamiona; - uz najjae prometne koridore; - industrijska zona postavlja se van tj. na rubove grada;

GUP Grada Zagreba (2003) mrea javnih i drutvenih sadraja i mrea javnog gradskog prometa

4. ZELENE ZONE GRADA - zatitno zelenilo od prometnica, industrije itd. - parkovi (statistika zona (npr. Zrinjevac)) - gradsko groblje - tipovi zelenih povrina koji se matematiki proraunaju daleko u budunost, groblje se smjeta na visoke dijelove grada gdje je suho nepropusno tlo, niske podzemne
GUP Grada Zagreba (2003) gospodarske zone grada

vode, na rubove grada zbog psiholoke nelagode (nema prometnica ni industrijskih zona - tihe zone)
22

GUP Grada Zagreba (2003) gradsko zelenilo

GUP Grada Zagreba (2003) inski sustavi

5. ZONE SPORTA I REKREACIJE skupa zona-plivalita, igralita, dvorane itd. smjetena uz stambenu zonu

GUP Grada Zagreba (2003) - mrea biciklistikih staza

GUP Grada Zagreba (2003) gradsko zelenilo i zone sporta i rekreacije

6. PROMETNE ZONE GRADA - koridori povrina svih ulica i trgova, te prometnih koridora (autobusni, eljezniki, avionski promet) - benzinske crpke, skladita- pravilno do svake graevne parcele - najsloeniji sustav
GUP Grada Zagreba (2003) mrea biciklistikih staza i zona sporta i rekreacije

GUP Grada Zagreba (2003) osnovna ulina mrea

23

FIZIKA STRUKTURA GRADA - elementi detaljnih urbanistikih planova /ulice, trgovi, blokovi, parcele, tipologija izgradnje, elementi smjetaja graevine/ U fizikoj strukturi grada razlikujemo: A negativni (neizgraen, prazan) prostor: 1. ulice - javne prometne povrine u naselju koje obuhvaaju najmanje kolnik i nogostupe. To su cestovne prometnice u gradu ili naselju koje osim prometne imaju i funkcije: prilaza zgradama, prostor orijentacije zgrada (osvjetljenje, zraenje, osunanje), prostor poslovanja i trgovanja, prostor graenja i prikljuenja graevnih parcela na komunalnu infrastrukturu, socijalni prostor i dr. Natkriveni prostori i tuneli koje koriste vozila i pjeaci nisu ulice. Razvrstavanje ulica obavija se prema poloaju u prometnoj mrei, vrsti prometa, namjeni zgrada, oblikovanju i si. Od cesta se razlikuju po tome to je du njih kontinuirana rubna gradnja zgrada, a razlikuju se i po kvaliteti ureenja (ima plonik, javnu rasvjetu, urbanu opremu i sl.).; 2. trgove - preteito negraen, ureeni prostor u gradu, s jedne ili s vie strana okruen zgradama koje su uglavnom orijentirane glavnim proeljima na trg. Trgove se moe razlikovati na temelju vie imbenika: uporabe, ureenja, oblika, veliine, povrine prostora; poloaja u gradu, rubne gradnje i dr., a isto tako na temelju sociolokih, prometnih i drugih imbenika koji taj prostor odreuju; 3. javne zelene povrine (gradski perivoji, povrine zatitnog zelenila i sl) B pozitivni odreuje prostora: 1. blok - dio prostora u gradu koji ini rubna gradnja oko preteito neizgraenoga unutranjeg prostora (unutranjeg dvorita bloka) i sa svih strana okruen ulicama ili javnim prostorima. Po tipu zgrada u bloku on moe biti: "zatvoren" (rubnu gradnju ine ugraene zgrade), "poluotvoren" (izgraeni oblik i prostor), koji veliinu neizraenih

(rubnu gradnju ine ugraene, poluugraene i samostojee zgrade, ili "otvoren" (rubnu gradnju ine samostojee zgrade i iznimno poluugraene ili ugraene zgrade). Unutranji prostor bloka moe biti podijeljen parcelama rubne gradnje ili tako da je dio unutranjeg prostora ("dvorita") posebno parceliran kao jedna ili vie parcela (primarno za zadovoljenje zajednikih potreba stanovnika toga bloka), Dimnezija bloka ovisi o planiranom tipu, dubini i visini izgradnje i kree se od 50 x 100 m do 120 x 300 m (Zagreb Donji grad veliina bloka 100 x 100 m (1 ha).

Dijeljenjem bloka na manje prostorne jedinice dobivamo parcele 2. Parcela (zemljite, katastarska estica) vlasniki i poloajne odreen dio zemljita u katastru. U Hrvatskoj je slubeni naziv katastarska estica i kao takav koristi se u katastru i zemljinim knjigama. esto se u planovima kao izraz za parcelu koja je planom odreena kao graevinska upotrebljava naziv graevna parcela (estica). Parcela mora imati barem sa jedne strane osiguran pristup javno-prometnoj povrini ili javnom prosotru (iznimno mogue je priszup regulirati i pravomslunosti prolaza preko parcele susjeda) Veliina parcele ovisi o namjeni i poloaju parcele u gradu. 3. Izgradnja Prema tipu izgadnje razlikujemo: samostojeu, poluugraenu i ugraenu izgradnju. Prema nainu koritenja razlikujemo obiteljsku izgradnju i viestambenu izgradnju. Prema visini izgradnje razlikujemo nisku i visoku izgradnju. Samostojea zgrada - zgrada (graevina) na vlastitoj parceli sa svih strana okruena negraenim prostorom. Udaljenost samostojee zgrade od ruba parcele odnosno prema susjednoj
24

graevnoj parceli propisana je ovisno o visini i veliini zgrade te drugim uvjetima prostornog smjetaja. Ova udaljenost poveava se ovisno o visini zgrade, namjeni i orijentaciji prostorija it. Ta udaljenost se odreuje s 4 m za niske zgrade (zgrade visine graenja prizemlje i kat) ili kao nepovoljnija mogunost s 3 m, ali onda bez istaka na tom proelju. Uza samostojeu zgradu moe biti prislonjena pomona zgrada sukladno uvjetima koje propisuje urbanistiki plan.

Poluugraena zgrada - zgrada kojoj je jedno proelje graeno na mei susjedne graevne parcele, dok je s ostale tri strane okruuje negradeni prostor (graevne parcele ili javne povrine). Poluugraena zgrada ne smije imati otvore na proelju koje je graeno na bonoj medi, krovne vode ne smije odvoditi prema bonoj rnei na kojoj je graena, a tlocrtom i oblikom mora biti usklaena s planiranom ili postojeom zgradom na susjednoj graevnoj parceli. Uvjet za gradnju poluugradene zgrade jest da se na susjednoj graevnoj parceli uz istu medu nalazi ili planira zgrada. Iznimno od ovog uvjeta treba odstupiti u povijesnim ili tradicionalnim cjelinama. Poluugraena zgrada razlikuje se oblikovno od dvojne zgrade, tj. sa zgradom na susjednoj graevnoj parceli uz koju se gradi moe, ali i ne mora, initi oblikovnu ili funkcionalnu cjelinu. Svaka dvojna zgrada je poluugradena, a svaka poluugraena zgrada ne mora biti dvojna.

Samostojee zgrade Cvjetno naselje, Zagreb

Samostojea zgrada na mei - samostojea zgrada graena na bonoj mei prema susjednoj graevnoj parceli (gradiva po uvjetima za poluugraene zgrade). Od poluugradene zgrade razlikuje se po tome to se na susjednoj graevnoj parceli ne planira graenje zgrade na toj mei. Samostojea zgrada na mei planira se u posebnim sluajevima kada je to tradicionalan ili povijesno zatien oblik graenja unutar preteito graenog otklanjanje podruja, tetnih sanacija posljedica graevine koritenja te
Dvojne zgrade Iloka ulica, Zagreb

odravanje graevine i poboljanje ko-munalnotehnikih i higijenskih uvjeta.

Ugraena zgrada - zgrada koja se s dvije ili vie strana nalazi na medama graevne parcele prema susjednim graevnim parcelama, na kojima se na tim istim meama nalaze zgrade ili se planira
25

njihovo graenje. Ugraena je zgrada najmanje s jedne strane orijentirana na negraeni prostor (javni prostor ili vlastitu graevnu parcelu).

Mane ovakvog naina gradnje su vrlo skupo komunalno opremanje i odravanje (km/broj stanovnika), zauzimanje puno prostora naselja za mali broj stanovnika, relativna skupoa gradnje i odravanja - trokove odravanja zgrade snosi vlasnik. Razlikujemo vie tipova obiteljskih (individualnih stambenih) zgrada: 1) Samostojea (slobodnostojea) zgrada - povrina parcele: standardno oko 600 m2; minimalno > 300 (350) m2; Minimalne vrijednosti se koriste kao iznimke u velikim gradovima, zbog nedostatka prostora.

Ugraene zgrade blok Kuerina-Valjaveva-NovotnijevaNova cesta, Zagreb

Obiteljsku izgradnju, esto jo nazivamo i individualnom izgradnjom, ona podrazumjeva izgradnju jedne zgrade za jednu obitelj na jednoj parceli. Takav tip zgrada prema visini spada u nisku izgradnju. Prema definiciji obiteljska kua u Hrvatskoj je graevina stambene namjene na zasebnoj graevnoj parceli s najvie tri stana, koja nema vie od tri nadzemne etae namijenjene stanovanju (ukljuivo potkrovlje) i BRP < 400 m2. U tu se povrinu uraunava i povrina pomonih graevina ako se grade na istoj graevnoj parceli (garaa, kotlovnica, drvarnica, spremita, gospodarske graevine i slino). Ova je definicija neprimjerena i zastarjela - kako u vlasnikom, tako i u oblikovno-tehnikom smislu te nedovoljno tono odreuje vlasniku, graditeljsku i programsku strukturu. Prednosti ovakvog naina izgradnje je vea privatnost stanara, rahlija izgradnja (zauzee prostora), u pravilu vie zelenila (neizgraene povrine), prihvatljivije od strane korisnika kao primjereno mjerilo izgradnje. 3) Niz (kue u nizu) - skupina od tri ili vie poluugraenih i ugraenih zgrada koje ine
26

2)

Dvojne

zgrade

dvojne

zgrade

su

poluugraene zgrade istovrsnih arhitektonskih karakteristika, jednim proeljem graene na mei susjedne graevne parcele na kojoj se na toj istoj mei gradi zgrada. Dvojne poluugraene zgrade ine oblikovnu cjelinu. - povrina parcele: standardno oko 450 m2; minimalno > 220 (240) m2;

oblikovnu urbanistiko-arhitektonsku cjelinu. Niz zgrada sastoji se od najmanje tri zgrade (dvije krajnje poluugraene i jedne ili vie ugraenih zgrada). Tlocrtan oblik niza zgrada i svake jedinice posebno preteito je istovrsnih oblikovnih osobitosti. Gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja pojedinanih zgrada uvjetovana je rjeenjem svih zgrada radi zadravanja vrijednosti arhitektonske cjeline. Primjeren je naziv "niz zgrada", a ne samo "niz", koji se esto nalazi u strunoj uporabi.

Katni niz - povrina parcele: standardno oko 150 m2; minimalno > 120 m2;

4) Atrijska kua Introvertirani tip gradnje kod kojeg je zgrada u pravilu orjentirana prema unutarnjem dvoritu.

Zgrade u nizu - Regulacija I Potanske tedionice Janueveka-Goluboveka, Trenjevka, Zagreb

Prizemni niz - povrina parcele: standardno oko 300 m2; minimalno > 120 m2;

Atrijske zgrade Siget, Novi Zagreb 27

Kao prelazni oblik gradnje, izmeu individualne i viestambene izgradnje, u novije vrijeme pojavljuje se pojam "urbane vile". To je u Hrvatskoj kao eufemizam za samostojeu nisku viestambenu zgradu privlanog smjetaja (atraktivna lokacija) i uobiajeno s 3 - 6 stambenih jedinica. Organizacija izgradnje primjenom odabrane

d) atrijska

Viestambena

izgradnja

tip

izgradnje

tipologije izgradnje: a) samostojea

stambenih zgrada s vie od tri stana i preteito stambene namjene, u kojoj svaki stan ima svoga vlasnika koji je takoer vlasnik dijela zemljita na kojoj se zgrada nalazi. Mane ovakvog naina izgradnje su manja privatnost stanara, izgradnja koja povoljnije iskoritava prostor (zauzee prostora), zahtjeva prilagodbu stanovnika (socijalizaciju stanovnika) na nove uvjete ivota. Prednosti ovakvog naina gradnje je ekonomski

b) dvojna

povoljno komunalno opremanje i odravanje (km/broj stanovnika), zauzimanje malo prostora naselja za veliki broj stanovnika, relativno manji trokovi gradnje i odravanja trokove odravanja zgrade snose svi vlasnici. Razlikujemo vie tipova viestambenih stambenih zgrada: 1) Slobodnostojea; 2) Poluugraena (iznimno i kao dvojne); 3) Ugraena;

c) u nizu

28

PROSTORNO - openito -

PLANIRANJE

TEHNIKE

- gradska plinara4 - gradska toplana5 - elektro opskrba - telekomunikacije - vodovod i odvodnja - gradske trnice - gradske plae

INFRASTRUKTURE

Tehnika infrastruktura grada je "nervni sustav grada", dijelimo ju na : 1.PROMETNU INFRASTRUKTURU 2.HIDROTEHNIKU INFRASTRUKTURU 3.ENERGETSKU INFRASTRUKTURU 4.INFRASTRUKTURU ZATITE OKOLIA INFRASTRUKTURNI SUSTAV INE: a)ZONE (povrinski sustavi): - groblja - trnice / sajmovi - deponiji otpada - parkiralita - prometni terminali b)MREE (linijski sustavi): - vodovodi - kanalizacijski sustavi - elektrovodovi - toplovodi - plinovodi - telekomunikacije - signalizacija c) GRAEVINE I UREAJI (tokasti sustavi) - vodotornjevi, vodospremnici - termo elektrane - trafostanice - stanice za proiavanje voda - javne garae d) KOMUNALNE SLUBE - gradska istoa - sustav javnog prijevoza - vatrogasci - gradska groblja - sluba za odravanje zelenih povrina
Zakonski utemeljena podjela je na: prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne sustave i mree. Komunalni infrastrukturni sustavi i mree dijele se na: - Energetske sustave (plin i elektrina energija); - Vodnogospodarske sustave (vodoopskrba, odvodnja), i; - Sustave za gospodarnje otpadom.
3

ne postoje kod manjih gradova gdje je nemogue financijski opravdati gradnju plinara ili toplana na velikom prostoru sa malim brojem stanovnika, za razliku od stambenih etvrti u velegradovima gdje na malom prostoru u zgradama stanuje veliki broj stanovnika ne postoje kod manjih gradova gdje je nemogue financijski opravdati gradnju plinara ili toplana na velikom prostoru sa malim brojem stanovnika, za razliku od stambenih etvrti u velegradovima gdje na malom prostoru u zgradama stanuje veliki broj stanovnika 29

PROMETNA INFRASTRUKTURA Prometna infrastruktura ima poseban znaaj u prostornom i urbanistikom planiranju. Prometne sustave, prema mediju u kojem se razvijaju, dijelimo na tri osnovne grupacije,: - kopneni (cestovni eljezniki); - vodeni (rjeni. jezerski, pomorski); - zrani U odnosu prema teritoriju gdje se promet odvija dijelimo ga na promet izvan grada (vangradski) i proet odreuju planiranja. Izvangradski prometni sustav ima funkciju povezivanja (naselja, regija, i dr.), dok gradski prometni sustav ima funkciju povezivanja i opsluivanja PROMET IZVAN NASELJA Pojam mobilnosti ljudi i dobara usko je povezan s pojmom prostora. Znaaj prometnog poloaja najbolje je odredio J Gottmann: Od svih obiljeja nekog teritorija, najvaniji je njegov prometni poloaj jer on izraava ulogu tog teritorija u sustavu odnosa koji odreuje njegovu politiku osobitost, kao i njegov geografski poloaj. Razlozi (ciljevi) gradnje prometne infrastrukture: a) ciljevi korisnika; b) ciljevi prijevoznika; c) ciljevi zajednice. Posljedice uvoenja prometne infrastrukture u prostor su: 1.) opadajua uloga prirodnih fenomena 2.) kreativna prometni razvoja; (razvojna) koridori uloga prometa predstavljaju okosnicu u gradu podruja (gradski), rei interesa za da koje ujedino pojednostavljeno moemo

3) sve vee zauzimanje prostora prometnom infrastrukturom. Prednosti kriterija: - kriterij potreba; - vrsta i kapacitet (putnici / roba); - brzina i vrijeme (pokvarljivost); - udaljenosti, komfor; - kompatibilnost s drugim sustavima; - kriterij ekonominosti; - trokovi izgradnje sustava; - trokovi odravanja sustava; - uposlenici i njihova naobrazba (broj uposlenih i struna sprema); - cijena energenta u prijevozu (kn/km). Karakteristike pojedinih prometnih sustava bitan su faktor prilikom odabiru sredstava transporta: - velike koliine tereta male jedinine vrijednosti, na velike udaljenosti; - pogodan na poetku razvoja ili kada je dostignut veliki stupanj razvoja; - gradnja kanala ekonomska i geopolitika vanost. 2) eljeznica - transport tereta na srednje udaljenosti (200 1000 km); 3) Zrani promet - preteno prijevozno sredstvo putnika na udaljenostima preko 500 km, a naroito iznad 1000 km. - teret male teine, a velike jedinine vrijednosti. 4) Cestovni promet - transport tereta i putnika na manjim udaljenostima (do 500 km); - najvea prednost transport od vrata do vrata. - najfleksibilniji sustav. i nedostatke pojedinih sustava

moemo takoer odrediti analizom slijedeih

prostornog

(vangradski) odnosno urbanistikog (gradski)

30

Prometni sustav dijelimo na: A) vorne toke B) Prometne mree razlikujemo nekoliko modela: 1) penetracijski model najkraim putem povezuje dva naselja. Okolna manja naselja povezana odvojaka. su posredno, preko vorova i

okoli, te voditi rauna i o njenoj ekolokoj i estetskoj komponenti: - tunel - uvijek kvalitetnije rjeenje od usjeka, makara i sa svega 1m nadslojem zemlje; - usjek i nasip obrada plohe usjeka i nasipa mora osigurati njihovo ozelenjavanje; vijadukt dobro oblikovana ininjerska konstrukcija pridonosi krajoliku; - potporni zidovi samo ako nije mogue drugo rjeenje, ali je zato potrebno osigurati zavrnu obradu kamenom; - ograde branii izbjegavati koliko je to mogue; - zavojite trase izbjegavati predugake krivine; - ulazi u tunele;

2) opsluni sustav neto duim putem osigurano je povezivanje vie naselja u prostoru, dokje najudaljenije naselje posredno povezano s mreom preko neto duih odvojaka.

- ceste uz kosinu;

c) veza,

razvijena koja

(kompleksna) omoguuju

mrea

podrazumjeva postojanje veeg broja prometnih korisniku odabir najpovoljnije varijante. - pothodnik i podvonjak - prikljuak - krianja, odabir ne samo sa stanovita prometno-tehnikog rjeenja, ve osigurati i pravilno uklapanje u krajolik, loginost krianja, te kvalitetnu percepciju vozaa;

Prilikom polaganja trase potrebno je voditi rauna o utjecaju koja odabrana trasa ima na
31

- uklopljenost u krajolik

- drvored (zelenila) uz ceste osiguravaju drugaiju mikroklimu na prometnici - reklame ne van naselja.

32

ODNOS PROMETA

VANGRADSKOG

GRADSKOG

kroz dodatne zahvate vidi sliku 2. osigurati utjecaj vangradskog na gradski promet.

Povoljan prometni poloaj naselja znai da je ono prometno odredite, ali i da je ono tranzitno mjesto, kako na razini vangradskog, tako i na razini gradskog prometa.

DIMENZIONIRANJE MREE Svaka prometna linija trebala bi, osim ako za to ne postoje posebne okolnosti, zadovoljiti tri uvjeta ravnotee: Za linearnu, alternantnu i vremensku. optereenja. dimenioniranje prometnog

pravca posluiti e nam dijagram prometnog

Slika 1. Stanje prometne mree osigurava normalno odvijanje vangradskog i gradskog prometa.

a) linearna ravnotea podrazumjeva da su svi djelovi prometnog pravca jednako optereeni na cjelokupnom potezu od polazita do odredita.

Slika 2. Iskljuivanje vangradskog prometa iz gradske prometne mree izgradnjom obilaznica koje osiguravaju nesmetan prolaz tranzitnog prometa i bolju distribuciju vangradskog prometa do odredita u naselju.

Kod odreivanja profila prometnice vano je da poveanje kapaciteta ceste, proirenjem njena profila, slijedi sliku kartograma prometnog optereenja. Na taj nain zadrava se jednaka
Slika 3. Uvoenje novog prometnog pravca (sutoceste) zahtjeva osiguranje dovoljnog broja prikljuaka za naselja, te rezultira znaajnim umanjenjem tranzitnog prometa. U konanici ako prikljuci rezultiraju poveanim prometom kojem je odredite jedno od naselja na slici tada je potrebno

razina usluga duinom cijele trase prometnice. Najiri profili prometnica su na ulazu u naselje. Pri tome minimalna dimenzija prometnice izvan naselja ne moe biti manja od 6,0 m (dva
33

prometna traka od 3,0 m) bez obzira na koliinu i frekvenciju prometa. b) alternantna ravnotea podrazumjeva jednako optereenje prometnice u oba smjera. U planerskom pogledu ukoliko takva ravnotea ne postoji potrebno je poduzeti mjere koje e prometni sustav dovesti u ovu vrstu ravnotee. To e se ostvariti kroz razmjetaj komplementarnih funkcija u prostoru na nain da se potie do tada neiskoriten smjer, te daljnjim razvojem prometne mree. c) vremenska ravnotea podrazumjeva to je mogue jednolinije funkcioniranje prometnog sustava tokom cijele godine. U ovom smislu problem predstavlja koncentriran turistiki promet koji se javlja tokom ljeta ili problem prometnica koje dugo ostaju blokirane zbog snijega. Razliita pravaca prometna rezultiraju optereenja stvaranjem pojedinih hijerarhije

Gabariti prometnica u gradu - gradske opskrbne ulice brzina do 40 km/h, irina voznog traka = 2,75 m (min.); - gradske sabirnice - brzina do 60 km/h, irina voznog traka = 3,00 m; - gradske magistralne ceste - brzina do 80 km/h, irina voznog traka = 3,50 m Kod intenzivnog prometa (ako je promet > 800 vozila/sat u jednom smjeru) poveati broj traka 2x2, 2x3, trake) Prilikom oblikovanja prometne mree potrebno je: - izbjegavati krianja pod kutem <70 ili > 110; - kod sabirnica krianja planirati na meurazmaku veem od 60 m; - na krajevima slijepih stambenih cesta planirati okretite 26 m ili 18 m s otokom. Za dimenzioniranje mree naselja i odreivanje hijerarhije prometnih smjerova posluiti emo se takoer dijagramima prometnog optereenja.

prometnica u mrei. Tako kod prometnica izvan grada razlikujemo regionalne i magistralne prometnice, te autoceste, dokunutar prostora grada razlikujemo gradske magistralne ceste, gradske sabirnice i gradske opskrbne ceste. Gabariti prometnica - osnova prorauna je prometni trak irine 2,75 - 3,75 m, ovisno o projektiranoj brzini (Prometni trak - obiljeen ili neobiljeen uzduni dio kolnika kojega je irina dovoljna za nesmetani promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru.) Gabariti prometnica izvan graa - regionalne i magistralne prometnice - brzina do 80 (100) km/h, irina voznog traka = 3,50 m - autoputovi - vozne trake - brzina do 80 - 100 km/h do irina voznog traka = 3,25 m - autoputovi - preticajne trake - brzina do 130 km/h, irina voznog traka = 3,75 m - autoputovi - zaustavne trake - irina voznog traka = 2,50 m

Dijagram odnos broja putovanja i odredita. Zelenom bojom su oznaena putovanja koja poinju izvan granica naselja, a crvenom bojom ona putovanja koja poinju i zavravaju unutar naselja.

34

- Luke Namjenjene uglavnom za pretovar robe, u manjoj mjeri putnika i vozila (trajektni promet). Luke predstvljaju znaajno prometno odredite, ne samo za grad u kojem se nalaze, ve i za regiju i dravu. U pravilu vie od 50% sve robe dalje se transportira eljeznicom. RIJEKA - nekada bila primarni luki grad; luka zona sa skladitima zauzima veliki dio gradske povrine VUKOVAR velika rijena luka na Dunavu. Poeljno je razdvajanje putnike i teretne luke. - eljezniki kolodvori U gradovima se nalaze u pravilu u gradskim sreditima ili u njihovoj blizini.
Dijagram prometno optereenje mree. Zelenom bojom oznaen je tranzitni promet kroz naselje, a crvenom lokalni promet naselja.

Difernciran promet putnika i promet robe, kao i specijalizirani teretni sustavi (kontejnerski transport, tekuine i dr.). Teretni promet zahtjeva blizinu ili radne zone i/ili autoceste zbog pretovara robe na kamione. - Kamionski terminali Smjetaju se izvan grada uz skladine i carinske zone. Na taj nain se eliminira optereenje gradskih ulica - primjer u Zagrebu: Jankomir

PROMETNA MREA NASELJA

Prometna mrea - sustav prometnih graevina i putova u odreenom prostornom obuhvatu (kopnenih, vodenih, zranih). UTJECAJ NASELJA U prometnoj mrei naselja sudjeluju djelovi vangradskih prometnih sustava, ali manje kao prometni pravci koji su dio gradske prometne mree (oni uglavnom tangiraju naselje), a vie kao infrastrukturne graevine koje su ciljne (odredine) toke prometa. To su mjesta na kojima se vri promjena transportnog sredstva, ali i prelazak sa vangradskog na gradski prometni sustav: - Aerodromi Zahtjevaju veliku povrinu slobodnog terena 6 km2 (2-3 km x 2-3km), zbog ega se smjetaju van grada, na lokacijama koje su podobne za gradnju (tlo, blizina drugih prometnih sustava, meteoroloki uvjeti i dr.). PROMETNIH SUSTAVA IZVAN

ORGANIZACIJA GRADSKIH PROMETNICA Gradske prometnice su hijerarhijski ustrojene u skladu s funkcijom prometnice, te se one meusobno razlikuju po: - doputenoj brzini; - propusnoj moi / h (irini koridora, poprenog profila i dr.); - reimu doputenog prometa (npr. kamioni, linije javnog prijevoza...); - razvijenoj duini. Razlikujemo slijedee gradske prometnice: Gradske obilaznice - esto u sustavu vanjskih autocesta (profilom i voznim karakteristikama su sline autocestama)

35

Glavna gradska ulica - prolazi kroz cijeli grad, ona spaja nasuprotne udaljene dijelove grada. U povijesti u Zagrebu to je bila Ilica s Vlakom i Maksimirskom (l8-20 km), danas

Gradska ulica - spaja dvije ili vie velikih gradskih zona. U Zagrebu npr. - Vukovarska ulica.

Sabirnica ulica povezuje podruja iskljuivo unutar jednog gradskog kvarta. U Zagrebu npr. Petrova ulica. ORGANIZACIJA PROMETNE MREE U

STAMBENIM ETVRTIMA U stambenim etvrtima voenjem prometa nastojimo, u pravilu, razdvojiti puteve pjeaka i Stambena ulica - ulica primamo organizirane u zoni stanovanja (ekvivalent industrijske ulice u radnim zonama) vozila.

Opskrbna

ulica

(nekad

pjeako-kolna)

funkcionalna mala koncentracija prometa (cilj: stii do jedne toke koja zahtjeva opskrbu) Pjeaka ulica - nije doputen kolni promet, samo pjeaci (izuzetak: dostava) - razlikuju se u smislu reima (tijekom dana ili tjedna)

36

U konanici rjeenje ovisi o strukturi naselja, tipologiji izgradnje, zadravanju postojee izgradnje i uklapanju nove i dr, a rezultati se svode na tri osnovna tipa organizacije prometa: - prednost data automobilu; - uvjetna prednost data pjeaku; - prednost data pjeaku.

Sheme modela prometne strukture

Sheme modela prometnih sustava naselja 37

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ Javni gradski prijevoz je organiziran prometni sustav prijevoza putnika (gradski), svima pristupan, s javnim redom vonje i za sve jednakom tarifom. Gradski autobus Prednosti - najjeftiniji promet-nije potrebno graditi posebnu infrastrukturu; apsolutna dostupnost - brda itd.; mobilnost (fleksibilnost vozila)-ako su radovi, trasa se preusmjeri; Nedostaci - usporenost zbog ostalog prometa, semafora i estih stajalita; stvaraju se konflikti sa ostalim prijevoznim sredstvima; ekoloka mana ukoliko koriste fosilna goriva koja su ekoloki neprihvatljiva, zagauju zrak; optimalna udaljenost stajalita 300-400 m. Gustoa stanica usporava kretanje.

rijetke

stanice

(800

1000

m),

bra

prohodnost; - potpuno neovisan o "povrinskom" prometuzaseban podzemni ili nadzemni koridor - linije spajaju stambenu, industrijsku zonu i centar (to su ishodita s najveim brojem korisnika); - vrlo duga gradnja i velika financijska potranja (barem 10 god. bi trebalo da se spoji Velika Gorica i centar Zagreba). Brza gradska eljeznica Mali vlakovi koji spajaju krajnje toke (velike distance), stajalite svakih 1200 m. Problem nastaje ako ne postoje zasebni koridor za vlakove vieg reda meugradske i meunarodne vlakove koji uzrokuju redovito kanjenje (sluaj Zagreba). ALTERNATIVNI GRADSKI PRIJEVOZ

Tramvaj Prednosti - ekoloka prednost-nema emisije plinova; jeftiniji; u gustim dijelovima bolje rjeenje zbog veeg kapaciteta od busa; zasebni vozni koridor. Nedostaci - izrazito skupa startna infrastruktura, posebna elektrina mrea, velika povrina za okretite; nemogunost savladavanja brdskih dijelova grada (nagib manji od l %); sporost u kretanju; brzina kretanja tramvaja u reimu gradskog prometa 15-20 km / h. Uestalost tramvajskih stanica 300-400 m. Trolejbus - kombinirani tip izmeu autobusa i tramvaja - moe ii na brdske ulice - ekoloki povoljan - ekonomian-zahtjeva samo elektrinu mreu, a ne i tranice. Metro - povezuje velike udaljenosti, povezuje male gradove ("satelite") u okolici s velikim gradom;
38

Taxi Prednost - potpuna mobilnost i komoditet ("od vrata do vrata"), i u svako vrijeme; Nedostatak - visoka cijena usluge (ima previe taksista za broj stanovnika) --manje od 10 % ljudi ga koristi; iara (uspinjaa) - turistika atraktivnost - usprkos sporosti bra je i ugodnija od busa (npr. do vrha Medvednice) - uspinjaa je vezana za tlo zupanicima, ima turistiku ulogu, panoramski pogled Gradski brodovi - Venecija, Pariz ("Vaporeti") - Zagreb je zbog nestalnog toka i vodostaja Save odustao od prometa Savom

PROMET U MIROVANJU Najosjetljiviji segment razvoja grada u XX stoljeu, prvenstveno zbog toga to troi prostor. Prostornim i urbanistikim planovima se definira prostorni standard naselja. Jedan od elemenata standarda je i osiguranje prometa u mirovanju. Uobiajeno je da se standard prometa u mirovanju odreuje u odnosu prema namjeni prostora. Preporueni standard prometa u mirovanju trebao bi iznositi najmanje 1 stan = 1 parkirno mjesto ili garaa + 0,3 pgm/1stanu za goste, opskrbu, drugi auto u obitelji... Poslovni prostori 20 - 50 m BRP = 1 parkirno ili garano mjesto Npr. GUP-om Grada Zagreba (2003) predvieno je da se potreban broj PGM-a odreuje na 1000m bruto - izgraene povrine, ovisno o namjeni prostora u graevini: - stanovanje - proizvodnja, skladita i sl. - Trgovine - Drugi poslovni sadraji - Restorani i kavane - Fakulteti i znanstvene ustanove 14 8 40 20 50 10
2 2

- kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu djece; - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni; - ambulante, smjeni; - vjerske graevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima. Promet u mirovanju rjeava se izgradnjom otvorenih parkiralita ili izgradnjom zgrada za parkiranje vozila. Problem prometa u mirovanju naroito je izraen u gradskim sreditima, gdje ga nije mogue rjeiti primjenom samo jedne mjere - npr. Samo zabranom parkiranja ili samo gradnjom parkiralita i garaa. Promet u mirovanju, u sredinjim gradskim zonama se rjeava kroz sustav mjera kojima se uvode pogodnosti za koritenje sustava javnih prkiralita, sustava javnog prijevoza (koji mora osigurati nuan komfor) i uvoenje sustava naplate kojima se destimulira parkiranje u odreenim zonama. Prema nainu parkiranja vozila razlikujemo tri osnovna tipa parkiranja: - okomito parkiranje; - paralelno parkiranje; poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u

U bruto izgraenu povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne moe odrediti prema prethodnom normativu, odredit e se po jedan PGM za: - hotele i pansione na svake dvije sobe; - motele na svaku sobu; - kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; - portske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta;

- koso parkiranje.

39

Dimenzije parkiralinog mjesta su: - 2.5 x 5 m (min 2,3 x 4,5 m) za okomito parkiranje, uz najmanju irinu kolnika od 6,0 m;

Kod okomitog parkiranja oteano je odvijanje prometa kada je prometnica < 7,0 m manevar parkiranja ulazi u obje vozne trake. Kod kosog parkiranja olakano je parkiranje vozila (u smjeru vonje), no nije ih mogue - 2,0 x 5,0 m za paralelno parkiranje, uz najmanju irinu kolnika od 3,5 (jednosmjerna ulica); koristiti iz suprotnog smjera. Minimalne irine pristupnog kolnog traka iznose 3,0 m za kut od 30, 3,5 m za kut od 45 i 4,5 m za kut od 60. - za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti parkiralina mjesta su dimenzija 3,70 x 5,0 m za jedno vozilo, odnosno 5,9 x 5,0 m za dva vozila.

- za koso parkiranje najmanja doputena irina parkiralinog mjesta je 2,3 m, a duina ovisi o kutu parkiranja.

Parkialite za jedno vozilo

Parkiralite za dva vozila 40

Zakonom je odreeno da najmanje 5% od ukupnog broja parkiralinih mjesta mora biti namjenjeno osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Parkiralita u gradu dijelimo na: - parkiraline povrine: - parkiralita uz prometnice i; - izdvojene parkiraline povrine - zgrade za parkiranje: - parkiraline zgrade i; - garae. (podjela prema duini zadravanja vozila) Parkiralita uz prometnice i izdvojene

parkiraline povrine Parkiralita uz prometnice se grade na svim lokacijama gdje to ne ometa normalno odvijanje prometa, dakle magistralni i glavni gradski prometni pravci su iskljueni, no gradnja je mogua uz opskrbne, sabirne i stambene ulice. Izdvojene parkiraline povrine rade se u pravilu na periferiji manja vrijednost zemljita, pa gradnja garae nije ekonomiana. ZGRADE ZA PARKIRANJE, GARAE Prema nainu koritenja dijelimo ih na: - javne - neogranieno koritenje uz naknadu; - polujavne - kombinirano koritenje da se dijelovi garaa uz poslovne sadraje koriste i u reimu javnih gradskih garaa; - privatne - ogranien pristup i koritenje (zaposlenici, stanari, i dr.). Javne garae smjetaju se na rubovima centra grada, uz velike terminale javnog gradskog i prigradskog prijevoza (presjedanja) - vozilom do tramvaja (garairanje)- dalje javnim prijevozom: Novi Zagreb, Dubrava Kod garaa je potrebno voditi rauna o: - organizaciji ulaza i izlaza iz garae uvijek povoljnije rjeenje ako se pristupa iz sporednih ulica, ako se pristupa iz glavnih prometnica potrebno je osigurati retenciju da vozila mogu ekati na ulaz; - signalizaciji kako bi se voza na vrijeme mogao odluiti, te eventualno prestrojiti; usklaenju svih rampa, (povoljnija elemenate interna je garae konstrukcija, prometa organizacija jednosmjerna

organizacija), idr.
41

Doputeni nagibi za rampe su: - 18% za natkrivene rampe; - 15% za otvorene rampe.

- zgrade s rampama bez gubitaka (nagib rampe 5% omoguuje parkiranje, pa je cijela podna ploha garae ujedino i rampa). Do 10 % nagiba savladavaju sva vozila (za spustit se na -1.etau potrebna je rampa od 30 m) Takoer prema nainu na koji vozilo parkiramo u garai dijelimo ih na: - manualno parkiranje (voza i vozilo se kreu garaom do parkiralinog mjesta); - poluautomatsko (umjesto rampe voza i vozilo se sputaju dizalom do eljene etae i zatim se kreu do parkiralinog mjesta); - automatsko (voza ostavlja vozilo na ulazu u garau, a parkiranje se vri putem posebnih mehanizama)

Tipovi rampi

Prema tipu rampi zgrade za parkrianje i garae dijelimo na: - zgrade s ravnim rampama (rampe smjetene na obodu, u sredini, ili sa poluetaama split level);

Garaa s poluetaama

- zgrade sa krunim rampama;

Silos garaa 42

OSTALI ELEMENTI KORIDORA GRADSKE ULICE Pjeaci U pravilu za njih se osiguravaju posebne pjeake zone - u sredinjim dijelovima naselja, to stvara problem za vozila opskrbe (imaju reim pristupa), ali i dostupnost stanara. Minimalna irina pjeake staze iznosi 1,5 m. Biciklisti Za njih se odreuju posebni koridori najmanje irine 0,8 m za jednu voznu traku, odnosno 1,6 m za dvije vozne trake. U prometu su ugroeniji od pjeaka.

Oblikovanje prometnih povrina

Elementi koridora gradske ulice

Zelenilo Oplemenjuje ulini prostor, povoljno ekoloki utjee na okolinu. Znaajan element oblikovanja prometnica Rasvjeta Osjeaj sigurnosti, primjena razliitih tipova rasvjete pridonosi atraktivnosti prometnice.
43 Stambene ulice mogue je urediti i kao kolno-pjeake povrine

Oblikovanje gradske avenije

Oblikovanje parkiralita u koridoru ulice i na izdvojenim povrinama

Garaa namjestu ulinog parkiralita

Analiza poprenog profila gradske avenije

Vizualizacija konanog izgleda gradske avenije

44

HIDROTEHNICKA

INFRASTRUKTURA

a) za vodoopskrbu: vodozahvati (zdenci, kaptae, zahvati na vodotocima, jezerima i akumulacijama, crpke i

GRADA (vodoopskrba, odvodnja) Hidrotehniku infrastrukturu grada (vodna

sl:), ureaji za proiavanje vode za pie, vodospreme i magistralni cjevovodi, b) za melioracijsko navodnjavanje: akumulacije graevinama, c) za proizvodnju elektrine energije: akumulacije, dovodni i odvodni kanali i drugi objekti pripadajui ovim graevinama, d) za plovidbu - plovni putevi, prevodnice, ustave i drugi objekti pripadajui ovim i druge zahvatne graevine, razvodna mrea i drugi objekti pripadajui ovim

infrastruktura) ine: - vodoopskrbni sustav, vodene povrine vodotoci, jezera, more (estetski / ekoloki i prometni sustavi) i; - sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda. Vodna dobra odreena su Zakonom o vodama i obuhvaaju: povrinske i podzemne kopnene vode ukljuujui ua rijeka koje se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem, do crte razgranienja; mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe to se ureuje Zakonom o rudarstvu; nalazita vode za pie u teritorijalnom moru, vode mora u pogledu zatite od oneienja s kopna i otoka. Vodne graevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu: 1. regulacijske i zatitne vodne graevine: napisi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali za zatitu od vanjskih voda, odvodni ustave, tuneli, retencije brane i s akumulacijama, drugi

graevinama, 4. vodne graevine za zatitu voda - kolektori, ureaji za proiavanje otpadnih voda, ispusti u prijemnik i drugi objekti pripadajui ovim graevinama. Vodoopskrba, dio hidrotehnike, je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, prijenosom i raspodjelom vode za potrebe stambenih naselja, industrije i poljoprivrede. Vodoopskrbni sustav (vodovod) jest skup hidrotehnikih objekata, ureaja i instalacija kojima se voda zahvaa na izvoritu, poboljava joj se kakvoa i prenosi se do mjesta gdje se neposredno upotrebljava. Planiranje, graenje, upravljanje i odravanje vodoopskrbnog sustava sloeni su postupci tehnikih, gospodarskih i pravnih djelatnosti. Poetak gradnje vodoopskrbnih objekata povezan je s razvojem prvih stambenih naselja. Poznati su podaci o izgradnji vodovoda oko 3000. godine. U starom su Egiptu kopani zdenci promjera 3--4 m i dubine vie od 200 m. Dizanje vode s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su ureaji s vedrima i vitlima, a za razvoenje sluile su keramike, drvene ili olovne cijevi. Graeni su vodovodi kojima se izvor nalazio daleko od
45

pripadajui im objekti, crpne stanice za obranu od poplava, graevine za zatitu od erozija i bujica, te drugi objekti pripadajui ovim graevinama. 2. vodne graevine za melioracijsku odvodnju: osnovna i detaljna kanalska (melioracijska) mrea, crpne stanice za melioracijsku odvodnju, drenae i drugi objekti pripadajui ovim graevinama. 3. vodne graevine za koritenje voda:

naselja. U Jeruzalemu su sauvani ostaci vodovoda izgraenog oko 1000. godine. Izgradnja vodovoda osobilo k razvila u grkoj i rimskoj civilizaciji. U to su doba graeni tuneli i mostovi za provoenje vode. Poznat je vodovodni tunel, duljine l km, za vodovod grada Samosa (oko 550. godine), te akvcdukt preko rijeke Gard u Francuskoj, visok 48,77 m. U nas je izgraen krajem III. i poetkom IV st. rimski vodovod duljine 9km za opskrbu Dioklecijanove palae u dananjem Splitu. Akvedukti i tuneli rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za opskrbu Splita. U srednjem vijeku nastaje zastoj u razvoju vodoopskrbe. Poetci izgradnje vodovoda u europskim gradovima zabiljeeni su krajem XII. i pocclkom XIII. stoljea Meutim, u velikim gradovima Europe i Sjeverne Amerike suvremeni su vodovodni sustavi izgraeni tek tijelom XIX. sioljea. U nas je znaajna izgradnja vodovoda u Dubrovniku. Vodovod od izvora umet do grada, duljine oko 10 km. izgraen je 1436./37. godine. Nakon vodovoda sagraena je velika Onofrijeva esma u sreditu Dubrovnika. Voda se u prirodi javlja u tri oblika: 1. Povrinska voda (vodotoci, rijeke, kanali, jezera) 2. Podzemna voda 3. Oborinska voda (kia, snijeg, rosa). KORITENJE VODNIH RESURSA Voda iz vodoopskrbnih sustava upotrebljava se u kuanstvu (za pie, kuhanje, pranje, ienje i higijenske potrebe), u proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima (za tehnoloke postupke, pranje i ienje, te kao sredstvo za izmjenu topline), u poljoprivredi, za komunalne potrebe (zalijevanje zelenih povrina i pranje ulica i dr.) te kao prometni koridor.

POTRONJA VODE Srednja dnevna potronja vode po stanovniku ovisi o veliini grada, o razvijenosti industrije, te o ivotnom standardu i kree se od 90 150 L u malim naseljima sa srednjim standardom stanovanja do 600 700 L u velikim gradovima s visokim standarom stanovanja i velikim industrijskim zonama (izrazita potronja vode).. U Zagrebu potronja iznosi oko 1m3 po stanovniku na dan (antiki Rim 2m3 / na dan / po stanovniku). Od toga 100 do 200 litara dnevno se potroi za osobne potrebe (higijena, kuhanje itd.), a 800 L za industrijske i komunalne potreba Zagreb na dan potroi oko milijun m3 vode. VODOOPSKRBNI SUSTAV Prema nainu pogona vodoopskrbni se sustav dijeli na gravitacijski i tlani. 1. Vodozahvati Vodozahvati (zahvati vode) graevine su koje omoguuju uzimanje odreene koliine vode za potrebe vodoopskrbe. Prema podrijetlu vode oni se dijele na: vodozahvate za vode temeljnice (bunari kopani i bueni); vodozahvate za izvorske vode i; vodozahvate za povrinske vode.

2. Ureaji za ienje Prirodne vode namijenjene vodoopskrbi nisu uvijek podobne za pie. Voda se isti fizikalnim (mehanikim), kemijskim i biolokim postupcima. - fiziki (mehaniki, taloni) - bioloki zdrave ali mutne vode, karakteristian za ravniarska podneblja npr. Slavonija; lebdee estice mulja, lia i sl.; - kemijski (klor) povremeno se koristi, za vrijeme velikih oborina kada voda bude organski oneiena, za proiavanje se koristi klorno vapno. Takoer, zbog nepovoljne tvrdoe voda ona se omekava i obrnuto 46

nekada se dodaje jod (kada ga nema u prirodnom okoliu) - bioloki u vodi se kultiviraju zdravi mikroorganizmi; moe se dodati kisik. 3. Crpne stanice Crpne stanice su objekti vodoopskrbnog sustava kojima se voda die od izvorita do vodovodne mree, vodospreme ili do ureaja za ienje, ili kojima se podie energetska razina vode u vodovodnu sustavu. Dva su mogua naina rada crpnih stanica koje se nalaze neposredno pred potronim mjestom: a) Crpke potiskuju vodu do vodospreme, a dalje se voda transportira djelovanjem sile tee; b) Crpke potiskuju vodu u vodovodnu mreu, vodosprema se puni kada je potronja malena, a kad je maksimalna, upotrebljava se voda iz vodospreme i crpne stanice. Precrpne (prepumpne) stanice su poseban tip crpnih stanica koje se grade da bi se povisio tlak vode u razvodnoj mrei, poveao dotok na cjevovodu, te da bi se neovisno o protoku odrala visina tlaka u vodovodnoj mrei. 4.Vodospreme Vodospreme su graevine (objekti) gdje se zadrava voda za planiranu upotrebu. Kriteriji za odabir lokacija vodosprema su: a) visina lokacije u odnosu na grada sustav (omoguuje vodoopskrbe); b) zdravstveni (higijenski) lokacija se mora udaljiti to vie od od zona industrije i groblja; c) geoloki kriterij gradnja na stabilnom, kompaktnom tlu (ne smiju se graditi na klizitu). Vodospreme se upotrebljavaju u za dnevno izravnavanje potronje vode vodovodnoj gravitacijski

viednevnu opskrbu, te za uvanje vode za gaenje poara. Prema poloaju u vodoopskrbnom sustavu vodospreme mogu biti visoke i niske, a prema nainu gradnje razlikuju se ukopane vodospreme i vodotornjevi. Visoke vodospreme za dnevno izravnavanje potronje najee se primjenjuju. Smjetaj vodospreme ispred ili iza razvodne mree ovisi u prvom redu o topografskim prilikama i poloaju vodozahvata prema potronome mjestu.

Poloaj vodospreme ispred (a) i iza vodovodne mree (b). I crpna stanica, 2 vodosprema, 3 opskrbni cjevovod

Ako se vodosprema nalazi iza razvodne mree, za vrijeme maksimalne potronje mrea moe istodobno primati vodu izravno iz crpne stanice i iz vodospreme. Kad terenske ukopane prilike ne omoguuju gradnju vodospreme,

postavlja se vodotoranj. On se najee nalazi neposredno iza dijelova mree s velikom potronjom. U regionalnim vodoopskrbnim sustavima visoke se vodospreme esto upotrebljavaju i za regulaciju tlaka u glavnom dovodnom cjevovodu. Niske vodospreme upotrebljavaju se kao crpni spremnici u crpnim stanicama, kao spremnici proiene vode na ureajima za ienje, te kao dugorona priuva na vodozahvatima. Niske se vodospreme grade kao zatvorene ili otvorene. Spremnici proiene vode uvijek su
47

mrei, za zadravanje priuvnih koliina vode za

zatvoreni, a takvi su najee i spremnici u crpnim stanicama. Otvoreni su spremnici za godinje izravnavanje i priuvu. Posebna su vrsta spremnika prirodni podzemni spremnici. Kad su hidrogeoloke prilike povoljne, priuvne se koliine vode uputaju u podzemlje da bi se poveala zaliha podzemne vode. Prednosti su prirodnih podzemnih spremnika manji trokovi gradnje, mogunost vode, odravanja smanjeni povoljne zbog temperature gubici

Zasunska se prostorija nalazi ispod spremnika za vodu. Visina je nosive konstrukcije 20 30 m, a dubina je vode u spremniku 5,0 - 7,0 m. Vodotornjevi se grade od armiranog betona, prednapregnutog betona i elika. Kako su istaknuti Hidrofor vodom objekti je viih u naselju, za oblikuju se s u u posebnom pozornosti. ureaj katova povienje kada tlaka tlak vodovodnoj mrei. Primjenjuje se u opskrbi zgrada vodovodnoj mrei nije dovoljan za normalnu opskrbu. To se esto dogaa u visokim objektima u naselju s regulacijom tlaka vodotornjevima. 5. Glavni dovodni cjevovodi Glavni dovodni cjevovodi graevine su kojima se voda provodi od izvorita do korisnika. Ponekad se umjesto cjevovoda upotrebljavaju otvoreni kanali, najee trapeznog oblika, i to samo za dovoenje sirove vode od izvorita do ureaja za ienje.

isparivanja, te bolja zatita od oneienja. Ukopane vodospreme graevine su koje se potpuno ili veim dijelom nalaze ispod povrine zemljita.

Grade

se

od

nearmiranog,

armiranog

ili 6. Vodovodne mree Vodovodna je mrea skup cijevi na koje su izravno prikljueni korisnici. vode do Vodovodnim svih korisnika, mreama mora se osigurati neprekidan dotok dovoljnih koliina ukljuujui i vodu za gaenje poara. Prema veliini naselja vodovodne se mree oblikuju kao razgranate i prstenaste (zatvorene). Razgranate mree grade se u manjim naseljima.

prednapregnutog betona, a sastoje se od spremnika za vodu i zasunske prostorije. Tlocrt spremnika najee je kruan ili pravokutan. Male vodospreme, obujma do 200 m, najee su pravokutnog tlocrta. Obino se sastoje od dva dijela, osim vrlo malih vodosprema. Vee su vodospreme krunog tlocrta. Vodotornjevi su graevine s vodospremom na nosivoj konstrukciji.

Prednosti su takvih mrea jednostavnost i manji

Vodotoranj - Vukovar

trokovi izvedbe, a nedostatci prekid opskrbe

48

vodom svih korisnika koji se nalaze iza mjesta gdje se prekida protok u cijevi, te dulje zadravanje vode u cijevima na krajnjim tokama mree kad je potronja malena. Prstenaste mree primjenjuju se u veim naseljima.

polovicu ukupne visine, a zatim polovica mase do konane visine: U paralelnom radu (grafikon c) istodobno se die jedna polovica mase do polovice visine, a druga polovica mase na itavu visinu: Prema svojoj veliini, odnosno prema koliini vode koju provode, te openito prema vanosti za opskrbu naselja, cjevovodi se dijele na opskrbne (distributivne). Opskrbni (magistralne) cjevovodi i razvodne zatvorene

Budui da voda do svakog korisnika moe dotjecati s dvije strane, uklonjeni su svi nedostatci razgranate mree. Zbog veeg broja cjevovoda mrea je skuplja, ali je sigurnost opskrbe vodom mnogo vea. Tlak vode u vodovodnoj mrei moe biti: gravitacijski - kada je vodosprema via od najvieg izljevnog mjesta u mrei) i; tlani (umjetni pritisak) tlak u mrei se odrava tlanim pumpama (skupo rjeenje, ovisno o energentima). U naseljima gdje topografske prilike ne omoguuju odravanje tlaka u prihvatljivim granicama vodovodna se mrea dijeli u vie posebnih mrea prema visinskim zonama. Ako je vodovodna mrea podijeljena na zone, za dizanje vode troi se manje energije.

oblikuju

prstenove, a presijecaju se na razmaku 1000 1500 m. Unutar zatvorenih prstenova postavljaju se razvodni cjevovodi za razvod vode do korisnika. Maksimalna udaljenost izmeu presjecita s drugim cjevovodom treba iznositi 180 200 m. Cjevovodi se ukopavaju ispod kolnika, uz rubnjak ili ispod plonika, te ispod zelenih povrina. U podrujima s otrom klimom cjevovodi se postavljaju uz sjevernu i istonu stranu ulice da bi se smanjila mogunost zamrzavanja. Na prometnicama irim od 25 m ponekad je jeftinije postaviti cjevovode s obje strane ulice; obino je jedan cjevovod opskrbni, a drugi razvodni. Dubina ukopavanja cjevovoda ovisi o dubini zamrzavanja zemljita te o prometnom optereenju iznad cjevovoda. U hladnijim predjelima ona iznosi 1,2 - 1,5 m iznad tjemena cijevi. U toplijim predjelima najmanja dubina ukopavanja, osim o prometnom optereenju, ovisi i o moguem zagrijavanju cijevi preko tla, pa najee iznosi 0,5 m iznad tjemena cijevi.

U stupnjevitom radu, npr. u mrei s dvije zone, (grafikon b) prvo se itava masa vode die na
49

ODVODNJA OTPADNE VODE su upotrijebljene vode u naseljima i industriji, kojima su fizikalna, kemijska i bioloka svojstva tako promijenjena da se bez preradbe ne mogu iskoristiti u poljoprivredi, a ni u druge svrhe, pa ni onda kad nije potrebna ista voda. Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema porijeklu, se mogu svrstati u kuanske, industrijske i poljoprivredne otpadne vode.

- nafta i naftni derivati - pesticidi i druga zatitna sredstva koja - deterenti otrovni oneiiva svaka je tvar koja prema svojim svojstvima ili koliini uzrokuje bolest ivog organizma, nenormalno ponaanje, kancerogene i genetike promjene, fizioloke smetnje, fizike deformacije i smrt. - metali - redoslijed metala u vodi prema opasnosti je: Hg > Cd > Ag > Ni > Pb > As > Sn > Zn (iva, kadmij, srebro, nikal, olovo, arsen, kositar, cink) - drugu grupu otrovnih oneiivaa ine cijanidi, kromati i fluoridi. mikroorganizmi radioaktivne tvari u vodi mogu biti prirodnog ili umjetnog porijekla. ODVOENJE OTPADNIH VODA Otpadne vode odvode se od mjesta nastanka do prijamnika uz prethodno ienje kanalizacijom koju ine skup cijevi, kanala i graevina. Kanalizacijom se odvode kuanske (sanitarne) i industrijske otpadne vode. Kad se kuanske i industrijske otpadne vode odvode zajednikim kanalima nazivaju se komunalnim ili gradskim otpadnim vodama. Sa svih veih povrina gdje su ovjekovom djelatnou promijenjeni uvjeti prirodnog procjeivanja i teenja oborinskih voda (stambena i turistika naselja, sportske, kulturne, trgovake i industrijske zone) moraju se odvoditi i oborinske vode. Odvoenje podsustavom vodoopskrbom, otpadnih voda kanalizacijskim je vezano s vodovodnim funkcionalno odnosno

UTJECAJ NA OKOLI Otpadne vode su prijenosnik otpadnih tvari i topline to dospijevaju u vodu djelovanjem ivotnih i tehnolokih procesa. Tvari i toplina u otpadnim vodama djeluju na okoli vrlo razliito, ve prema svojstvima otpadnih voda i koliini otpadnih tvari. Pojedine tvari, kao hranjive soli u malim koliinama, djeluju povoljno, dok vee koncentracije mogu uzrokovati neeljene poremeaje ekolokog sustava. Isputanje u okoli nekih tekih metala (iva, krom, kadmij) ili cijanida ve u malim koliinama moe djelovati otrovno na ivi svijet. Otpadne se vode isputaju, odnosno vraaju u prirodne i umjetne vodne sustave, pa je potrebno poznavati utjecaj otpadnih voda na ekoloke sustave hidrosfere. Povrinski oneiivai jesu: krupni otpaci (krupni povrinski oneiivai nemaju veeg ekolokog znaenja); ulja i masti (nafta i naftni derivati posebna su grupa povrinskih oneiivaa) - to su najneugodniji pogledu. Oneienja jesu: hranjive soli (biogene soli); fosfor (elementarni fosfor vrlo je otrovan za ribe); postojane tvari su organske ili sintetske bioloki nerazgradIjive ili teko razgradljive tvari oneiivai u estetskom

podsustavom. Na svim onim podrujima gdje ovjek stanuje, radi i odmara se upotrebljava se voda, pa se mijenja kvaliteta vode tako da postaje neupotrebljiva, pa i opasna za zdravlje. Zbog toga ju je potrebno prikupiti, odvesti i kontrolirano isputati u prirodne ili umjetne prijamnike.
50

U dalekoj prolosti odvoene su otpadne vode jednostavnim otvorenim kanalima. Postoje dokazi o gradnji kanalizacije u Indiji oko 4.000. god. p.n.e., a u Egiptu su graeni kanali oko .2500. god. p.n.e. U Rimu je cloaca maxima izgraena oko 600. god. p.n.e Ostaci rimske kanalizacije naeni su na mnogim arheolokim lokacijama u naoj zemlji, a vjerojatno je najbolje sauvana kanalizacijska mrea Dioklecijanove palae u Splitu. U srednjem vijeku zaostaje razvoj kanalizacijskih mrea Meutim, u Dubrovniku u XIII ili XIV stoljeu izgraena je kanalizacijska mrea, te se njen vei dio jo i danas upotrebljava za odvodnju stare gradske jezgre. Mnogi veliki evropski gradovi zapoeli su gradnju kanalizacijskih mrea u XVIII i XIX stoljeu. SUSTAVI ODVODNJE Otpadne i oborinske vode odvode se razdjelnim, mjeovitim i polurazdjelnim sustavima. - razdjelni sustav Kad se razdjelno (odvojeno) odvode vode, grade se dvije odvojene kanalizacijske mree, od kojih jedna odvodi otpadnu, a druga oborinsku vodu. - mjeoviti sustav Za mjeoviti sustav odvoenja vode gradi se zajedniki kanal za odvodnju otpadne i oborinske vode. - polurazdjelni sustav Polurazdjelni spajaju sustav odvodnje ima dvije odvojene mree kanala, a glavni se sakupljai posebnim preljevnim graevinama. Kanalima otpadne vode odvode se uz otpadne vode i prve oborinske vode kote se iz kanala oborinskih voda prelijevaju. Kanalima oborinske vode odvode se oborine vee intenzivnosti. Izbor sustava odvodnje ovisi o mnogo inilaca kao to su koliina otpadnih i oborinskih voda, topografski oblik, klimatske prilike, gustoa stambene gradnje, poloaj prijamnika prema

slivnom ubuhvaaju

podruju, trokove

svojstva gradnje i

prijamnika odravanja

(hidroloka, ekoloka) i gospodarski inioci koji kanalizacijskog sustava. Higijenski je najpovoljniji polurazdjelni sustav. Tada se sve otpadne vode i prve oborinske vode koje ispiru povrinu odvodnje odvode do ureaja za proiivanje. Relativno ista oborinska voda s ispranih povrina odvodnje isputa se neposredno u prijamnike. Razdjelni i mjeovit i sustavi smatraju se higijenski podjednakima. U razdjelni sustav isputaju se u prijamnike i prve oborinske vode, ali i one od pranja ulica, koje su vrlo neiste i koje su prema koncentraciji i sastavu otpadnih tvari priblino jednake komunalnim otpadnim vodama. U mjeovitom sustavu preljevne su vode (koje se isputaju da se postigne optimalno iskoritenje ureaja za ienje vode) izmijeane i oneiene otpadnim vodama, pa se u prijamnike isputa i dio otpadnih tvari koje mogu utjecati na iskoritavanje voda iz prijamnika. Gospodarski dvostruke i mree tehniki te je najnepovoljniji preljevnih polurazdjelni sustav zbog gradnje i odravanja posebnih graevina. Prednost je razdjelnog sustava s obzirom na gospodarstvo mogunost etapne gradnje, ispusta. mogunost Nepovoljni su izvedbe vei manjih i kanalizacijskih mrea za oborinsku vodu s vie investicijski pogonski trokovi Mjeoviti je sustav povoljan, jer je potrebna gradnja samo jedne kanalizacijske mree, ali je nepovoljan s obzirom na etapnu gradnju, pogon crpnih stanica i ureaja, male brzine i taloenje iz otpadnih voda u suhom razdoblju. Taj je sustav nepovoljan i zbog poveanih protoka na poetku oborina i zbog povremenog plavljenja ulica i podruma zgrada mjeavinom otpadne i oborinske vode. Koliina otpadnih voda bitan je podatak za dimenzioniranje svih dijelova kanalizacijskog podsustava (mree, ureaji, ispusti).
51

Kad

nisu

poznate

oscilacije

dobave

vodoopskrbnom sustavu, moe se maksimalni dotok otpadne vode izraunati iz izraza Industrijske postupka Za otpadne postojee vode. industrije Koliina koliina

industrijskih otpadnih voda ovisi o tehnolokom otpadne vode moe se procijeniti na temelju mjerenja, uzimajui u obzir itav proizvodni ciklus. Za nove industrije otpadna voda mora se procijeniti postupku, predvienoj Mjerodavna koliina upotrijebljenih voda ovisi o koliini vode iz komunalnog vodovodnog podsustava i iz drugih izvorita, kao to su zdenci za individualnu opskrbu stanovnika ili industrije, te iz industrijskih vodovoda Kanalizacija se gradi za vijek trajanja od 50 i vie godina. Zbog toga nije ni mogue izmjeriti dotok otpadnih voda, ve je potrebno te koliine procijeniti na temelju prostornih i gospodarskih razvojnih planova (planiranih kapaciteta). Kuanske otpadne vode. Ukupna koliina vode koja se dovodi u stambeno naselje ne dospijeva u kanalizacijsku mreu. Dio vode ishlapi ili se procijedi pri pranju ulica i zalijevanju zelenila, a dio se ispari tijekom kuhanja i pripreme tople vode. Rauna se da od ukupne vodoopskrbne koliine vode za potrebe naselja u kanalizacijsku mreu dospijeva 70 - 80%. Kuanske otpadne vode ne troi se jednoliko u toku dana, tjedna i godine. Vee razlike izraene su u manjim naseljima, osobito u turistikim podrujima ili naseljima s izraenim sezonskim djelatnostima. Godinje i dnevne oscilacije potronje vode mogu se procijeniti na temelju analize potronje vode u vodovodnim sustavima. Procjedne vode jesu podzemne vode koje prodiru u kanalizacijske cijevi kroz slabe spojeve, kune prikljuke i prikljuke cijevi na ulazna okna. Nadalje, u taj se tip voda, koje se mogu nazvati i ludim vodama, ubrajaju i neposredni dotoci oborinske vode koja prolazi kroz poklopce ulaznih okana kanalizacijske mree, zatim drenane vode uz temelje graevina pogreni prikljuci krovova i dvorita zgrada. Procjedne vode nisu prema svojim
52

prema opsegu Kad

planiranom godinje vode se

tehnolokom proizvodnje po i jedinici koliina

potronji

proizvodnje.

procjenjuje

otpadnih voda, potrebno je utvrditi da li je za tehnoloku rashladnu vodu predvien zatvoreni ciklus, dakle s ponovnim iskoritavanjem vode, ili otvoreni ciklus, bez ponovnog iskoritavanja Kad nije predviena ponovna upotreba vode, 85 - 95% upotrijebljene vode isputa se kao otpadna voda Kad se ne raspolae s podacima za pojedine industrijske zone, moe se procijeniti da dotjecanje otpadne vode iznosi 0,5 - 1,5 L/s po hektaru za industriju koja ne upotrebljava vodu u tehnolokim postupcima Srednja dnevna potronja sanitarne vode po zaposlenom radniku u industriji iznosi 30 - 95 L. Oscilacije dotoka industrijske otpadne vode ovise o proizvodnom programu i o broju radnih sati na dan.

svojstvima i sastavu otpadne vode, ali se moraju uzeti u obzir kad se dimenzioniraju kanalizacijske mree radi kontrole propusne moi kanala pogotovu za razdjelnu kanalizaciju, te za proraun pogonskih trokova crpnih stanica i ureaja za ienje otpadne vode. Koliina procjednih voda ovisi o hidrogeolokim i hidro-lokim prilikama povrini slivnog podruja, nainu gradnje i o odravanju kanalizacijske mree. Oborinske vode mogu se samo uvjetno nazvati otpadnim vodama Naime, ispiranjem stambenih, prometnih i industrijskih povrina s prvim oborinama nakon sunog razdoblja odvode se i otpadne tvari s povrine, pa su prve oborinske vode prema sastavu i koncentraciji otpadne tvari sline komunalnim otpadnim vodama Proraun koliine oborinske vode koja dotjee do kanalizacijske mree hidroloki je problem. Na temelju statistike potrebno je obradbe utvrditi izmjerenih ovisnost podataka

oblik zemljita odnosno mogunost otjecanja po povrini, bez opasnosti od gomilanja vode u terenskim uvalama. Povratna su razdoblja s kojima se rauna: a) oborinska kanalizacija stambenih naselja i industrijskih podruja kad plavljenje ne uzrokuje vee tete P = 0,5 - 1 god. b) oborinska kanalizacija gradova i naselja u nepovoljnim uvjetima P = 1 - 3 god. c) mjeoviti sustav odvodnje naselja i industrije te oborinska kanalizacija u nepovoljnim uvjetima i kad plavljenje uzrokuje velike tete P = 3 5 god. d) posebno nepovoljni uvjeti za odvodnju industrijskih podruja kad se trai visok stupanj sigurnosti P = 10 - 50 god. Dotjecanje oborinske vode moe se odrediti prema empirijskim jednadbama ili racionalnom metodom, te posebnim studijama koje uzimaju u obzir korelacijske odnose izmeu oborina i otjecanja. Oblikovanje kanalizacijske mree Oblikovanjem kanalizacijske mree odreuje se poloaj kanala prema prometnicama i zgradama, oblik i dimenzije poprenog presjeka kanala, udaljenost ulaznih okana i poloaj drugih graevina u mrei Pogonske prilike u kanalizacijskoj mrei bitno utjeu na izbor pojedinih elemenata Otpadne vode u kanalizaciji otjeu djelovanjem gravitacijskih sila i razlike tlakova. Tlakovi mogu biti vei (pretlak) i manji (podtlak, vakuum) od atmosferskoga Oborinske vode najee se odvode samo gravitacijski, a iznimno tlanim pogonom (veim od atmosferskog). Kanalizacijske pogonom Oblik poprenog presjeka kanala ovisi o mree s gravitacijskim

intenzivnosti oborina o trajanju oborine i o povratnom razdoblju intenzivnih oborina. Zbog ekonomskih razloga kanalizacijske se mree ne grade za potpuno sigurnu odvodnju slivnog podruja ve se unaprijed rauna s plavljenjem zbog nedovoljne propusne moi oborinske plavljenja kanalizacije. odnosno Izbor uestalosti razdoblja povratnog

raunske ili mjerodavne oborine trebalo bi izvriti usporedbom teta koje nastaju od plavljenja i koristi zbog smanjenja i ukupnih U ne trokova se provodi, kao kanalizacijskog proraun mogunost podsustava praksi

trokova pojave

dobrobiti zaraznih

pogotovo to bi uz pojavu tete trebalo dodati i bolesti posljedice plavljenja, osobito kad se promatra mjeoviti sustav odvodnje. Povratno razdoblje raunske kie procjenjuje se prema specifinim prilikama, pri emu je posebno vana namjena povrine za odvodnju i

proraunskom protoku i o materijalu od kojeg je izgraen.

53

Osim okruglih presjeka, za srednje protoke upotrebljava se jajoliki presjek, a za vee protoke kapasti, potkoviasti i drugi presjeci sastavljeni od dijelova kruga ili elipse.Minimalan presjek kanala imaju kanali na poetnom dijelu kanalizacijske mree. S otpadnim vodama dospijevaju u kanalizaciju krupne otpadne tvari, pa je potrebno predvidjeti takve dimenzije kanala koji se nee zaepiti. Presjek ulinog kanala mora biti jednak ili vei od presjeka prikljunog kanala kune kanalizacije, odnosno skupnog prikljuka grupe graevina. Minimalan promjer kanala otpadne vode okruglog presjeka za razdjelnu odvodnju iznosi 0,20 m, a za mjeovitu, odnosno za oborinsku kanalizaciju 0,40 m.

Uvijek

je,

meutim,

potrebno

utvrditi

gospodarsku opravdanost takve kanalizacije. Tlana kanalizacija pretpostavlja odravanje pretlaka u kanalizacijskoj mrei. Kune kanalizacije jedne ili vie zgrada iz kojih se voda odvodi gravitacijski su prikljuene na sabirni spremnik. Iz spremnika se otpadna voda potiskuje crpkama s usitnjivaima u glavni tlani sakuplja. Budui da su sve otpadne tvari usitnjene i da su u tlanom glavnom sakupljau brzine teenja relativno velike, mogue je smanjiti popreni presjek ulinih kanala Tlanu kanalizaciju mogue je primijeniti i za prikljuak graevina niih od glavnog sakupljaa gravitacijske kanalizacije. Tako se smanjuje dubina ukopa ulinih kanala, jer se ne predvia gravitacijski prikljuak pojedinih iznimno nisko smjetenih graevina. Vakuumska kanalizacija slina je tlanoj s obzirom na temeljnu shemu, s razlikom da se u ulinim kanalima U odrava tlak manji od atmosferskoga postavlja se sabirnim spremnicima izvedbe.

pojedinih zgrada ili grupe zgrada umjesto crpke zatvara posebne Vakuumski zatvara otvara se kad se sakupi odreena koliina otpadne vode u spremniku. Zatvara se zatvara nakon to je usisana otpadna voda i tako se odrava snieni tlak u kanalizacijskoj mrei. Sredinja crpna vakuumska stanica kojom se odrava snieni tlak u mrei smjetena je obino blizu ureaja za ienje otpadnih voda. Graevine kanalizacijske mree Kanalizacijski Kanalizacijske mree s unutranjim tlakom U podrujima s nepovoljnim topografskim prilikama, kad je visoka razina podzemne vode ili kad su nepovoljne geomehanike prilike, grade se kanalizacijske mree s unutranjim tlakom, i to samo za odvodnju otpadnih voda
54

podsustav

sastavljen

je

od

cijevnih vodova i graevina posebne namjene: ulazna (revizijska, kontrolna) okna, prikljune graevine, okna za prekid pada, preljevne graevine, spremnici za oborinsku vodu i crpne stanice.

Cijevni vodovi (kanali) jesu osnovni dijelovi svake kanalizacijske mree. Kanalizacije se u naelu kanala grade kao zatvorene, podzemne mjesta) graevine, a samo se iznimno pojedini dijelovi (najee izvan naseljenih izvode kao otvoreni tokovi. Kanali moraju biti vodonepropusni, kako bi se sprijeilo istjecanjem oneienje otpadnih podzemnih voda i kako voda bi se

onemoguilo procjeivanje podzemnih voda u kanal jer se tako smanjuje propusna mo kanala i poveavaju pogonski trokovi. Otpadne vode mogu sadrati tvari koje nagrizaju stijenke kanala, pa cijevi moraju biti otporne na agresivne otpadne podzemne vode. Stijenke kanala moraju biti glatke, a spojevi izvedeni tako da hidrauliki otpori budu to manji kako bi se s malim hidraulikim gubicima postigli povoljni uvjeti beton, teenja. armirani Materijali beton, koji se najee beton, lijevano upotrebljavaju za gradnju kanala jesu keramika, azbestni poliester, polivinilklorid, eljezo i elik. Ulazna (revizijska) okna omoguuju pregled, ienje i odravanje kanala Ulazna okna postavljaju se na svim mjestima gdje se mijenja presjek, pad dna i smjer kanala, te na veim ravnim potezima tako da njihov razmak ne bude vei od maksimalno doputenoga. Ulazno okno sastoji se od silaznog dijela i radnog prostora (komore). Silazni dio mora biti toliko velik da radnik moe proi-(najmanji otvor 0,6 - 0,7 m), a radni prostor treba biti tolik da omoguuje upotrebu potrebnog alata. Najmanji promjer radnog prostora iznosi 1,0 m, a povoljnije je predvidjeti promjer od 1,2 m. Visina radnog prostora ovisi o dubini kanala i tipu okna, a preporuuje se da bude ~ 1,8 m. Ulazna okna grade se od betona i armiranog betona, a esto se postavljaju montana okna od betona fli azbestnog betona.
Primjeri izvedbe prikljunih graevina

Prikljune graevine grade se na spoju dvaju ili vie kanala. U naelu pojedine tokove treba tako voditi da se ne uniti energija i da su pijezometarske linije svih kanala na istoj visini.

polietilen,

55

Kanali se spajaju bez otrih skretanja i mrtvih kutova gdje bi voda mogla mirovati Kad se spajaju vei presjeci kanala, prikljuna je graevina proirenje kanala, a armiranog betona. Kanali izvodi se od presjeka manjih

za njihovo oblikovanje, kad se rauna s veim koliinama otpadnih i oborinskih voda, preporuuje se ispitivanje na modelima. Spremnici za oborinsku vodu mogu biti: a) zadrni spremnici - pune se za vrijeme oborina dijelom otpadne i oborinske vode, a prazne postupno nakon prestanka oborina. Iz tih spremnika voda se ne isputa u prijamnike. b) preljevni spremnici - dopuna su preljevnih graevina. Spremnici se dimenzioniraju tako da prihvate dio oborinskih i otpadnih voda prije poetka prelijevanja, zadre ih do prestanka oborina, a zatim se spremnici postupno prazne. Pomou tih graevina poboljava se kvaliteta preljevne vode, pa se tako smanjuje optereenje prijamnika jednolinije kanalizacijske otpadnom mree tvari nizvodno i osigurava optereenje od preljeva hidrauliko

spajaju se u dnu ulaznih okana. Kuni prikljuci poseban su tip prikljunih graevina. Okna za prekid pada grade se na strmim terenima gdje je nagib zemljita vei od nagiba dna kanala. Na mjestima gdje se prekida kontinuirani pad dna kanala za vie od 0,5 m grade se posebna okna. Za vee presjeke kanala, to je esto u oborinskoj i mjeovitoj kanalizaciji, kontinuiranim grade padom se posebna Za okna s dna. vrlo velike

presjeke kanala (promjeri vei od 1,0 m) odnosno kad je prekid visina vei od 1,5 m, treba predvidjeti energije. posebne Takve elemente se za ponitenje graevine

ureaja za proiavanje. Odvodni c) spremnici za bistrenje vode - slue za mehaniko ienje oborinskih voda. Crpna stanica (prepumpna stanica) Crpne stanice slue za podizanje vode iz graevina ili podruja koja su nia od kanala s gravitacijskim dovoenje pogonom, odnosno za oborinskih voda u prijamnike s

hidrauliki ispituju na modelima. Preljevne graevine (kini preljevi) primjenjuju se za mjeovitu i polurazdjelnu odvodnju. One slue da se smanji dotok obo-rinskih voda u ureajima za ienje ili crpnim stanicama. Preljev nastaje nakon poveanog dotoka oborinske vode te se vei dio oborinske vode (i otpadne vode u mjeovitoj odvodnji) isputa u prijamnik, a manji dio oborinske vode s otpadnom vodom u ureaj za ienje. Kad se odreuje poloaj kinih preljeva u kanalizacijskoj preljevne prijamniku mrei, potrebno je utvrditi tvari u uestalost preljeva, trajanje preljeva, koliinu vode, koliinu otpadne Za

povienom razinom vode.

S obzirom na sastav otpadnih voda u kanalizaciji se upotrebljavaju crpke u kojima je smanjena mogunost zaepljenja. Crpke u kanalizacijskoj mrei moraju biti otporne na habanje i korozija Upotrebljavaju se centrifugalne, propelerne i pune crpke. Prema smjetaju crpke u crpnoj stanici razlikuju se mokra i suha ugradba. Zbog nejednolinog dotoka otpadne ili oborinske vode u crpnim stanicama grade se spremnici za zadravanje vode (crpni spremnici). Vrijeme
56

preljevnoj vodi, te sanitarne i ekoloke prilike u preljevne vode. mjeovitu odvodnju preljevni su pragovi tangencijalni ili okomiti na ulazni tok s priguenjem ili bez njega u odvodnom kanalu. Za odvajanje prvih odvodnji oborinskih voda u se polurazdjelnoj upotrebljavaju

poskoni preljevi. Preljevne su graevine esto vrlo sloene. Grade se od armiranog betona, a

zadravanja otpadne vode u spremnicima ne smije biti dugo (10 - 25 minuta), kako bi se izbjegla razgradnja organske tvari i tako izbjegli neugodni mirisi. Crpke se ukljuuju i iskljuuju automatski prema razini vode u spremniku. Problem jednolikog dotjecanja vode u veim crpnim stanicama moe se rijeiti ugradnjom vie crpki, koje se ukljuuju prema koliini dotoka. U malim crpnim stanicama u kojima se ugrauju dvije crpke (radna i rezervna) postoji opasnost od preestog ukljuivanja crpki, pa je radni ciklus potrebno utvrditi kao funkciju dotoka otpadne vode. Prema veliini crpne stanice i sastavu otpadne vode pred crpnim spremnikom ugrauju se reetke ili usitnjivai radi zatite crpki od zaepljenja. Ulica Poloaj kanala treba u poprenom uskladiti s presjeku ostalim prometnice

Kad

su

prometnice

iroke

do

30,0

m,

kanalizacijske cijevi (razdjelne ili mjeovite odvodnje) najee se postavljaju sredinom prometnice. Kad su prometnice ire, treba razmotriti mogunost gradnje kanala s obje strane ulice, a kad su potrebni vrlo veliki presjeci kanala, postoji mogunost gradnje paralelnih sabirnih na kanala. Poloaj i broj kanala u poprenom presjeku prometnice treba odrediti temelju usporedbe ukopa trokova kanala gradnje ovisi o prikljunih i paralelnih kanala. Najmanja dubina mogunosti gravitacijskog prikljuka podruma zgradi, odnosno najniih izljevnih mjesta, o zatiti kanala od smrzavanja i prometnog optereenja, te o mogunosti izvedbe poprenih spojeva ostalih komunalnih instalacija iznad tjemena kanala Dubina ukopa kanala ne bi smjela biti manja od 1,5 m. Najvea dubina ukopa ovisi o hidrogeolokim prilikama i iznosi 7,0 - 8,0 m. Najvei razmak ulaznih (revizijskih) okana na ravnim dionicama kanala odreuje se prema poprenom presjeku kanala, odnosno prema mogunosti pregleda, ienja i odravanja kanalizacijske mree. Razmak okana neprohodnih kanala (promjera do 0,6 m) iznosi 40 - 50m. Kad se kroz kanale moe puzati (promjeri 0,6 - 1,4 m), razmak je okana 50 80 m, a za prohodne kanale (promjer vei od 1,4 m) najvei razmak iznosi 100 150 m. Kuna kanalizacija Kuna kanalizacija na dio je kanalizacijskog (ulinu, javnu) podsustava od izljevnih mjesta otpadne vode do prikljuka komunalnu kanalizacijsku mreu. Otpadna voda prikuplja se

instalacijama koje se tamo smjetaju (vodovod, toplovod, plinovod, elektrini i telefonski kabeli), ali i s javnim zelenilom, stupovima javne rasvjete i temeljima drugih graevina.

Smjetaj kanala ispod prometnica: a) ulica manje irine; b) ulica vee irine: S glavni sakuplja. S1 i S2 boni sakupljai

na izlijevnim mjestima pomou sanitarnih i drugih izljeva kao to su umivaonici, zahodske koljke, kade za kupanje i sudoperi, prikljuci za

57

strojeve za pranje rublja i posua, podne reetke, prikljuci spremnika i strojeva. Kuna kanalizacija treba zadovoljiti sljedee zahtjeve: a) otpadne vode od izljevnog mjesta do uline kanalizacije moraju se odvesti na najbri mogui nain bez zaustavljanja otpadne tvari; b) ne smije se dopustiti iz da plinovi i mikroorganizmi kanalizacijske mree

Vertikalne cijevi prikupljaju vodu iz ogranaka i odvode je do podruma, odnosno horizontalnih kanala Kako bi se omoguila ventilacija kune kanalizacije, vertikalne cijevi seu iznad krova ( 0,5 m). Vertikalni su kanali cijevi od lijevanog eljeza, keramike, azbestnog cementa ili plastinih masa (najee od polivinilklorida). Minimalni promjer vertikalnih cijevi za prikljuak otpadnih voda bez krute tvari iznosi 50 mm, a 100 mm za prikljuak zahodske koljke. Horizontalna ili temeljna kanalizacija prikuplja otpadnu vodu iz svih vertikalnih cijevi. Kad je predviena mjeovita odvodnja, mogu se na temeljnu kanalizaciju prikljuiti i kine vertikalne cijevi, odnosno cijevi kojima se odvodi oborinska voda s krovova Kad se izvodi razdjelna odvodnja, kine vertikalne cijevi prikljuuju se na posebnu kanalizacije. dimenzionira se mreu i horizontalne konstruira oborinske kanalizacija prema istim Horizontalna

dospiju u radne i stambene prostorije; c) kuna kanalizacija mora biti dovoljno vrsta i elastina tako da ostane vodonepropusna i kad se slijeu i pomiu graevine ili njezini dijelovi Kuna se kanalizacija sastoji od prikljunih cijevi (ogranaka), vertikalnih cijevi i horizontalne cijevi (temeljna kanalizacija). Na prikljuku svih izljeva postavlja se na ogranke vodeni zatvara (sifon). Kad se na ogranak prikljuuju otpadne voe koje sadre znatne koliine masti ili mineralnih ulja, mora se postaviti mastolov prije prikljuka na ogranak. Radi spreavanja isisavanja vode, vodeni zatvarai prikljuuju se na ventilacijske cijevi koje se spajaju na vertikalne cijevi. Ogranci su od olova, lijevanog eljeza ili plastinih materijala.

principima kao i ulina kanalizacija Temeljna kanalizacija gradi se cijevima od lijevanog eljeza, keramike, azbestnog betona, betona, plastinih masa. Najmanji promjer horizontalnih kanala iznosi 100 mm kad su vertikalne cijevi promjera 50 mm, a 150 mm kad prikljune vertikalne cijevi imaju promjer od 100 mm.

58

IENJE OTPADNIH VODA ienje (kondicioniranje, tretiranje) otpadnih voda postupak je za smanjenje oneiivaa do onih koliina ili koncentracija s kojima proiene otpadne vode isputene u prirodne vodne sustave postaju neopasne za ivot i ljudsko Razvoj zdravlje postupaka i ne uzrokuju neeljene voda promjene u okoliu. ienja otpadnih poinje u XIX stoljeu, iako su postupci isputanja otpadnih voda u lagune bili poznati i primjenjivani u Aziji ve vie stoljea Kochova i Pasteurova otkria upozorila su na opasnost od otpadnih voda. Meusobna veza otpadnih voda i zaraznih bolesti nasluivana je i ranije, ali su se tek razvojem mikrobiologije mogli utvrditi patogeni mikroorganizmi, njihovo porijeklo, mogunost razvoja i prijenosa otpadnim vodama. Postupak anaeorobne razgradnje istraivan je od 1850. godine, a prvi digestor napravio je 1860. godine H. Mouras u Francuskoj. D. Carncron je opazio metan u plinovima koji su nastali anaerobnom razgradnjom pn gradnji prvog spremnika za anaerobnu razgradnju u Engleskoj 1895. god On je sakupio plin i iskoristio ga za javnu rasvjetu u blizini ureaja Prokapnik ili bioloki filtar primijenjen je prvi put u Engleskoj 1893. god. Bioloki postupak ienja aktivnim muljem razvijan je u Engleskoj od 1914. god. (Ardern i Lockett). Fizikalnokemijski postupci ienja otpadnih voda razvijali su se za potrebe ienja industrijskih otpadnih voda. Od polovice XX st. naglo se razvijala kemijska industrija, pojavljuju pa u se od tada bioloki teko razgradljivi i nerazgradljivi spojevi sve vie otpadnim vodama industrije, poljoprivrede i stambenih naselja. Uz mnoge poznate postupke, kao to su inverzna osmoza, adsorpcija, ionska izmjena, kemijska

precipitacija,

jo

uvijek

se

istrauju

nove

mogunosti za ienje otpadnih voda. Temeljni su postupci ienja mehaniki,

fizikalno-kemijski i bioloki postupci. Uklanjanjem suspendirane, koloidne i otopljene tvari iz vode dobiva se koncentrirani otpad koji se zove mulj. Sirovi mulj neugodna je izgleda i mirisa, opasan za ljudsko zdravlje i okoli, te se ne smije isputati iz ureaja za ienje prije prethodne obradbe. Mulj se obrauje fizikalnokemijskim, biolokim i termikim postupcima. Za razvoj postupaka ienja otpadnih voda sedamdesetih i osamdesetih godina naeg stoljea karakteristini su sljedei ciljevi: smanjenje nepoeljnih uinaka otpadne tvari na okoli, ponovno iskoritenje otpadne tvari kao sekundarne sirovine i istraivanje tehnolokih postupaka s najmanjom potronjom energije. ienje otpadnih voda, kao dio opeg napora za zatitu okolia, utjee na raspodjelu BDP. Zbog trokova gradnje i odravanja ureaja primjena ienja otpadnih voda ovisi o stupnju razvijenosti zemlje. U nas je gradnja ureaja za ienje otpadnih voda u fazama pripreme dopkumentacije i izgradnje ureaja (od veih gradova Zagreb ima izgraen ureaj za ienje gradskih otpadnih voda). Mehaniki (prethodni) postupci se dijele na: - Izdvajanje na reetkama (reetanje); - Usitnjavanje (dezintegracija); - Izjednaivanje (egalizacija). Fizikalno-kemijski postupci - taloenje (sedimentacija); - Isplivavanje (flotacija); - zgruavanje (koagulacija); - pahuljienje (flokulacija); - cijeenje (filtracija) mikrosita, vakuumski filtar, cjediljke pod tlakom, trakaste cjediljke, dubinske cjediljke;
59

- centrifugiranje - adsorpcija - ionska izmjena - membranski postupci - inverzna osmoza - elektrodijalizom - ultrafiltracija - kemijsko obaranje - neutralizacija - oksidacija i redukcija - dezinfekcija. BIOLOKI POSTUPCI Bioloki postupci primjenjuju se za ienje kuanskih otpadnih voda i za ienje industrijskih otpadnih voda ako su otpadne tvari bioloki razgradljive i ako ne sadre opasne tvari u kritinim koncentracijama. Bioloki postupci osjetljivi su na sastav vode koja se isti te na prilike u stanitu, a pogotovu na koliinu hranjivih tvari, otopljeni kisik, temperaturu, koncentraciju vodikovih iona i otrovnih tvari. Procesi biolokog ienja ovise o temperaturi kao i svi biokemijski procesi. Poveanjem temperature oni se ubrzavaju. - prokapnik (bioloki filtar) - biodisk - lagune

Uinak

je

laguna

promjenljiv

jer

ovisi

vremenskim prilikama tijekom godine. U ljetnom razdoblju moe se postii smanjenje organske tvari u kuanskim otpadnim vodama za 80"95%. Toplinski postupci Toplinski postupci primjenjuju se za ienje otpadnih voda i preradbu mulja, i to za smanjenje obujma i poveanje koncentracije otpadne tvari u vodi ili mulju. - isparavanje - toplinska obrada mulja - toplinsko smanjenje obujma mulja (suenje, spaljivanje i piroliza najei su postupci za toplinsko smanjenje obujma mulja).

Zbog niskih investicijskih i pogonskih trokova lagune su prikladne za mala naselja, ali se mogu upotrijebiti i za industrijske otpadne vode koje su bioloki razgradljive.

60

ISPUTANJE OTPADNIH VODA I MULJA Isputanje otpadnih voda posljednja je operacija upravljanja kanalizacijskim sustavom. Istodobno s isputanjem otpadnih voda treba kontrolirati stanje vodnih sustava u koje se isputaju otpadne vode kako bi se sprijeile sve nepoeljne promjene. Otpadne vode mogu se isputati u vodotoke, jezera, more ili na zemljite. Uvjeti isputanja otpadnih voda ovise i o svojstvima otpadne vode i o svojstvima prijamnika Poremeaji koji nastaju u ekolokim sustavima zbog isputanja otpadnih tvari dugotrajni su, a njihov utjecaj na okoli pojavljuje se i sa zakanjenjem od vie godina Zbog toga se uvjeti isputanja ne mogu odrediti prema povratnim informacijama, jer bi nakon nastalih promjena ve bilo prekrasno za promjenu naina upravljanja kanalizacijskim sustavom. Zbog toga se pri isputanju otpadnih voda moraju primijeniti odreeni kriteriji, odnosno propisani standardi kojima se zatiuju ekoloki sustavi od nepoeljnih promjena Svi standardi za zatitu voda mogu se svrstati u dvije grupe: standardi koji se odnose na prijamnike i standardi koji se odnose na isputene vode. Standardima koji se odnose na prijamnike odreena je namjena ili nain iskoritavanja prijamnika i granine vrijednosti pojedinih pokazatelja kvaliteta prijamnika Standardima isputene vode odreeni su doputeni dotoci pojedinih oneiivaa, odnosno potrebni stupanj ienja otpadnih voda. Primjenom standarda koji se odnose na vodotoke u povoljnijem su poloaju potroai vode koji otpadne vode isputaju u veu vodenu masu prijamnika Takvi standardi doputaju besplatno iskoritavanje postupaka samoienja vodnog sustava Standardima koji se odnose na1 isputene otpadne vode postie se stroa kontrola isputenih otpadnih tvari i energije. To

trai vee trokove ienja iskoritenih voda, pa se neke industrije odluuju za primjenu zatvorenih ciklusa tehnolokih i rashladnih voda. Primjenom temeljnih naela gospodarenja vodama ne mogu se doputati pojedinani meusobno neovisni ispusti na podruju sliva Stupnjevi ienja otpadnih voda prije isputanja i s tim u vezi trokovi kanalizacijskih sustava, kad se racionalno gospodari vodama, trebaju biti optimalni za cijeli vodni sustav, uz uvjet da se postignu najmanji mogui trokovi u cijelom slivu. Pri tom treba razmotriti i mogunost poveanja najmanjih protoka vodotoka (gradnja akumulacija) uz snienje trokova za ienje otpadnih voda, te drugih postupaka kojima se poveava sposobnost samoienja prijamnika. Dakako da se mora zabraniti isputanje opasnih tvari u okoli Isputanje u vodotoke uobiajeno je iz kanalizacija naseljenih mjesta i industrijskih pogona smjetenih uz rijene obale. Rijeke tako postaju glavni sakupljai svih otpadnih i oborinskih voda, a istodobno su izvorita vode za vodovode, ribnjake i rekreaciju. Razgradnja organske tvari mikroorganizmima u povrinskim vodama naziva se samoienjem voda. Procesi mineralizacije organske tvari u vodotoku i u ureajima za ienje vode odvijaju se prema istim biolokim zakonima. Bioloki procesi razgradnje u vodotoku razlikuju se samo po tome to se mineralizacija odvija na duljini od nekoliko kilometara, dok se u ureajima za ienje mineralizacija odvija na putu od nekoliko metara Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama tee se odravaju u vodotoku nego u ureajima. Procesi samoienja odvijaju se istodobno s ribolovom, rekreacijom, navodnjavanjem i vodoopskrbom. Zbog toga je potrebno da se isputanjem otpadnih tvari to manje poremeti prirodna dinamika ravnotea. Kisik je jedan od temeljnih zajednica inilaca za odravanje ivotnih (biocenoza)
61

vodnih sustava O aerobnim prilikama u vodi prijamnika ovisi ogranienje isputanja bioloki razgradIjivih otpadnih tvari. Za kontrolu isputanja bioloki razgradljivih otpadnih voda u vodotoke upotrebljavaju se matematiki modeli kojima se pojednostavljeno opisuju sloeni odnosi otopljenog kisika i biokemijske potronje kisika.

vodom koja ispire slivno podruje) poveava se masa hranjivih soli u jezeru, to pogoduje eutrofikaciji jezera Problemi isputanja otpadnih voda u jezera vrlo su sloeni. U praksi se primjenjuju sloeni dinamiki ekoloki modeli, koji zahtijevaju opsena istraivanja, i jednostavniji modeli. Isputanje u more - nain i mjesto isputanja ovise o hidrografskim prilikama obalnog mora, te o koliini i svojstvima otpadne vode, uzimajui pri lom u obzir razgradnju otpadne tvari u moru. Razgradnjom dijela otpadne tvari u moru (samoisenje) smanjuju se trokovi ienja otpadne vode. Poveanje sposobnosti samoienja postie se razrjeivanjem otpadne vode i naknadnom disperzijom. Moe se isputati razrijeena otpadna voda samo u onim dijelovima mora gdje postoje povoljna povoljno prozirnost dinamika strujanje, i izmjena dovoljna morske dubina vode, mora, bioloke

oligotrofni

stupanj

proizvodnje. Zbog toga nije povoljno isputati otpadne vode u poluzatvorene dijelove obalnog Otpadne vode isputaju se u vodotoke mora kao to su zaljevi, uvale, estuariji i kanali sa slabom izmjenom vode. Procesi samoienja u moru mogui su samo kad otpadne vode sadre bioloki razgradljive tvari Razrjeenje otpadne vode u omjeru 1:10 ima isto znaenje kao uinak ienja otpadne vode od 90% i ima smisla samo ako postoje svi uvjeti za razgradnju razrijeene otpadne tvari Kad se isputaju opasne i nerazgradljive tvari koje se gomilaju u organizmima, razrjeenje nema vrijednosti jer se isputena masa otpadnih tvari smanjuje. Zbog toga kad se proraunava isputanje otpadnih voda stvarno mjerilo za otpadnu tvar nije koncentracija, nego koliina otpadnih tvari u jedinici vremena. Mogua su dva naina isputanja otpadnih voda: obalnim ili kratkim podmorskim ispustom i dugim podmorskim ispustom. Kad je obalno more namijenjeno kupanju, sportovima na vodi i
62

graevinama koje se nazivaju uima kanala. Povoljnije mijeanje otpadne i rijene vode postiglo bi se upotrebom difuzora postavljenih okomito na maticu vodotoka To esto nije mogue ostvariti zbog plovidbe, pa se difuzori polau uz obalu kako bi se otpadna voda pomijeala sa to veom masom rijene vode. Isputanje u jezera primjenjuje se kad nije mogue ispustiti otpadne vode na drugi naia Kad e se isputati otpadne vode u jezero, ovisi o hidrografskom reimu jezera. Na mala jezera s povoljnom izmjenom ukupne mase vode i sa strujanjima koja omoguuju mijeanje vode po dubini mogue je primijeniti modele sline modelima vodotoka Velika i duboka jezera su slojevita u ljetnom i zimskom razdoblja Unoenjem organskih tvari otpadnom vodom (komunalnom, poljoprivrednom, ali i oborinskom

rekreaciji, otpadne se vode isputaju dugim podmorskim ispustom.

Isputanje

na

zemljite.

Otpadne

vode

isputene na zemljite mogu se iskoristiti za navodnjavanje podzemnih po\rinskih voda, poljoprivrednih za poveanje povrina. protoka panjaka i uma. za poveanje izdanosti vodotoka prihranjivanjem

podzemnim vodama, za postizanje vieg stupnja ienja otpadnih voda i za iskoritenje hranjivih soli iz otpadnih voda u poljoprivredi.
Raspored koliformnih bakterija u voda. morskoj vodi kod primjene kratkog i dugog ispusta za odvoenje otpadnih

Navodnjavanje je isputanje otpadnih voda na zemljite, najee poljoprivredno, da bi se iskoristila voda i hranjive soli. Upotrebom otpadnih voda za navodnjavanje tedi se voda vie kvalitete za druge namjene. Vraanjem hranjivih soli u biokemijski ciklus poboljava se poljoprivredno tlo, a smanjuje se potreba za umjetnim gnojivima Otpadne vode koje se upotrebljavaju za navodnjavanje potrebno je prethodno oistiti fizikalno-kemijskim i biolokim postupcima Koje postupke treba primijeniti, ovisi o namjeni zemljita koje se navodnjava Navodnjavanje otpadnim vodama moe biti opasno za zdravlje ljudi. Otpadne vode mogu sadrati patogene mikroorganizme, koji se donose na zemljite, i opasne tvari, koje se mogu procijediti do podzemnih voda. Sve se to moe prenijeti i na plodove. Za zatitu od patogenih mikroorganizama potrebno je dezinficirati otpadne vode. Osim toga, treba predvidjeti zatitne zone irine ~ 200 m oko zemljita koje se navodnjava, te kontrolu opasnih tvari u otpadnoj vodi i plodovima koji slue za prehranu (npr. zabrana navodnjavanja onih zemljita na kojima se uzgaja povre i voe koje se jede sirovo). Koliine voda koje se isputaju na zemljite ovise o klimatskim i pedolokim prilikama Pri tom treba uzeti u obzir i oborine, isparivanje, transpiraciju biljki i procjeivanje. Srednje koliine voda koje se isputaju na zemljite iznose od 2,5 - 40 cm tjedno. Vrlo je esto
63

Poetno strujanjem

hidrauliko otpadne

razrjeenje vode iz otvora

nastaje cijevi

smjetene na dnu mora Zbog poetne izlazne brzine otpadne vode ona se turbulentno mijea s morskom vodom, a zbog razlike u gustoi tih voda mlaz mjeavine vode usmjeren je prema povrini Kad ne postoji slojevitost po dubini zbog razlika gustoe morske vode, mjeavina e vode isplivati na povrinu, a kad postoji slojevitost, to je esto u ljetnom razdoblju, mjeavina e biti zadrana ispod gornjeg sloja manje gustoe, odnosno isplivat e samo do termokline (temperaturnog skoka). Mjeavinu otpadne vode nosi morska struja, a uz istodobnu turbulentnu difuziju nastaje disperzija otpadne tvari u uzdunom, poprenom i vertikalnom smjeru. Jedan je od kriterija za odreivanje kvalitete isputene vode koliina koliformnih organizama u litri vode. Pri razmatranju bakterioloke koncentracije koeficijent razgradnje K definira se vremenom potrebnim da ugine 90% bakterija. Vrijeme potrebno da ugine 90% bakterija odreuje se ispitivanjima. U Sredozemnom moru ono iznosi 2-:4 sata. Otpadne vode isputaju se u more najee dugim podmorskim ispustom s difuzorom. Difuzori su zavrni dijelovi cjevovoda s otvorima za ispust otpadne vode promjera 5 20 cm.

potrebno predvidjeti akumulacije u kojima se voda zadrava kad nije potrebno ili kad nije mogue navodnjavati. Navodnjava se rasprskivanjem (kienjem), plavljenjem ili kvaenjem iz brazda.

To su pjeskovita i ljunkovita zemljita Potrebno je da razina podzemne vode bude 3 m ili vie ispod povrine tla. Vode se isputaju prskanjem ili kroz upojne spremnike koji na dnu imaju sloj ljunka, pijeska ili zelenila da bi se smanjio utjecaj zaepljivanja. Poveane koliine podzemne vode procjeuju se prirodno u povrinske vodotoke ili pomou drenanih cijevi i bunara Procijeene industrija Akvakultura pod nazivom akvakultura razumijeva se ienje otpadne vode, ali i uzgoj biljnih i ivotinjskih organizama To je mogue ostvariti na movarnom zemljitu, u ribnjacima i u moru, pa je to istodobno mogunost za isputanje otpadnih voda na zemljite i u vodne sustave. Movare su tla koja predstavljaju prijelaz iz vodnih sustava u kopno. U njima obino ima previe biljaka, premalo vode da bi bili dio vodnog sustava, a previe vode da se smatraju kopnom. Isputanjem otpadne vode, prethodno oiene u lagunama, u prirodne ili umjetne movare mogue je poveati proizvodnju biljki koje za svoj rast upotrebljavaju hranjive soli Tako se dobivaju jaka proteinska stona hrana i organska gnojiva, odnosno poboljivai tla Otpadne vode isputaju se u niz laguna, od kojih posljednja moe biti ribnjak. Kontrola je opasnih tvari u otpadnim vodama koje se dovode akvakulturama posebno vana, jer postoji opasnost za zdravlje ljudi i ivotinja Dosadanja zdravlje ljudi. Upotreba muljeva otpadnih voda - ostatak iskustva s uzgojem riba u ribnjacima pokazuju da nema opasnosti za vode mogu se iskoristiti za navodnjavanje poljoprivrednih povrina ili za

Procjeivanje primjenjuje se

(infiltracija) za

otpadne

vode

poveanje

izdanosti

podzemnih voda, odnosno za poveanje protoka povrinskih voda prihranjivanjem iz podzemnih voda.

Moe se primijeniti na zemljita kroz koja se dnevno procjeuje stupac 'vode vei od 10 cm.

koncentrirane otpadne tvari naziva se muljem. U mulju su upravo oni oneiivai zbog kojih se otpadna voda razlikuje od istih voda. Svi
64

muljevi sadre vrlo visok postotak vode (vie od 90%) koja poveava obujam mulja, povisuje trokove dalje preradbe i prijevoza do mjesta isputanja Uklanjanje vode iz mulja jedna je od temeljnih operacija obradbe mulja Ostali postupci obrade ovise o porijeklu i vrsti mulja te o njegovoj konanoj namjeni Muljevi industrijskih otpadnih voda esto sadre opasne tvari, pa se ne mogu nekontrolirano ispustiti u okoli. Osim toga, mnoge se tvari mogu daljom preradbom upotrijebiti kao sekundarne sirovine ili iskoristiti kao gorivo. Kad se otpadne tvari iz mulja ne mogu iskoristiti, mulj se kemijski skruuje. Dodatkom kemijskih reagensa mulj postaje krut i postojan te se moe odlagati u lagunu. Muljevi kuanskih otpadnih voda sadre visok postotak organske tvari. Dio tih organskih tvari mogue je iskoristiti za proizvodnju plina anaerobnom di-gestijom. Mulj komunalnih otpadnih voda moe se iskoristiti za poboljanje neplodnih zemljita. Isputa se u tekuem obliku, nakon cijeenja sa sadrajem vode do 50% i u obliku suhog granulata (sadraj vode do 10%). Primjenjuje se i zajednika obradba i isputanje mulja komunalnih otpadnih voda i krutog gradskog otpada (smea), i to najee kao kompost. Patogeni mikroorganizmi koje sadri i obraeni mulj opasni su za zdravlje ljudi i ivotinja esto je potrebna mulj prethodna (granulat) dezinfekcija potpuno mulja u pasterizacijom i pomou vapna ili klora Jedino je sueni siguran higijenskom pogleda Mulj komunalnih otpadnih voda ponekad sadri teke metale i druge opasne tvari u koncentracijama koje su opasne za biljke, ivotinje i ljude. To se pojavljuje kad se nedovoljno kontroliraju industrijske otpadne vode koje se dovode na komunalni ureaj za ienje. Sadraj je tekih metala i drugih opasnih tvari u mulju bitan kad se odluuje o odlaganju i upotrebi mulja

Upotreba mulja u poljoprivredi ovisi, osim o svojstvima mulja, i o geolokim, pedolokim i klimatskim prilikama te o vrsti biljke koja e se muljem prihranjivati Kad se mulj upotrebljava za poboljanje plodnosti zemljita, doputena masa mulja po jedinici povrine rauna se prema koliini duika to ga biljke mogu potroili tijekom codmc Kad postoji viak duika, postoji opasnost od procjeivanja nitrata u podzemnu vodu. Mulj se moe upotrijebiti kao gorivo, o emu je bilo rijei kad su opisivani toplinski postupci ienja voda.

65

ENERGETSKA INFRASTRUKTURA GRADA /plinoopskrba, toplovod, elektrina energija, produktovod-energovod/ PLINOOPSKRBA Do nedavno plin se, za potrebe kuanstava, proizvodio iz ugljena u posebnim postrojenjima. Nia cijena zemnog plina i njegova vea kalorina vrijednost dovele su do obustave proizvodnje gradskog plina i distribuciju

Plin se ukopava najplie - radi bre sanacije i da ne bi dolo do oteenja uzrokovanih drugim instalacijama (kao to se dogodilo u Puli gdje se pomijeao sa plinom iz kanalizacije), i zato to nije podloan smrzavanju. Iznimno, zbog ouvanja ambijentalnih kvaliteta prostora, u povjesnim jezgrama gradova plin se koristi i za javnu rasvjetu. TOPLOVODI (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split) Vodovi u kojima se nalazi topli medij parovodi (para) i vrelovodi (voda) kojima se distribuira toplinska energija do krajnjeg korisnika. Danas se u pravilu planiranju kao vrelovodi, parovodi ssamo kao zadravanje zateenog stanja. Racionalnije iskoritenje energije. U toplanama se energija dobivena izgaranjem energenta (plin, mazut i dr.) koristi osim za pripremu (zagrijavanje) medija i za dobivanje elektrine energije tako se postie najbolji omjer dobivene energije u odnosu na vrijednost energenta Povoljan sustav koji treba isporuiti veliku koliinu toplinske energije odjednom - provodi se do velikih naselja (malo prostora, a puno stanovnika) i industrijske zone (veliki potroai) Stari sustavi voeni su u armirano-betonskim koritima, u blagom padu, traili su puno prostora zbog tehnikog rjeenja kojim se omoguavao temperaturni rad toplovoda tzv. lire. Danas je tehniko rjeenje poboljano trai se koridor irine 1,0 m, koji je poeljno voditi ispod parkiralita u koridoru prometnica ili preko zelenih povrina na kojima nije planirana sadnja se viskog zelenila. Radi optimalnog iskoritenja sustava kod postojanja vie toplana poeljno je njihovo meusobno spajanje kako bi se omoguilo selektivno iskljuivanje pojedine toplane u ljetnim mjesecima radi redovnih remonta.

zemnog plina koji se, budui da je ekoloki prihvatljiv energent, koristi za: 1. napajanje domainstava (najvei zagaivai ako troe ugljen ili naftu); 2. centralni sustavi gradskog grijanja (gradske toplane, toplinske stanice); 3. industrijske potrebe. U prostornimplanovima razlikujemo: - postrojenja za proizvodnju; - postrojenja za transport i skladitenje plina i: - postrojenja za distribuciju plina potroaima. Postrojenja za proizvodnju ne ovise o volji planera ve o geolokom sastavu tla, ono to je najee predmet prostornih planova jesu postrojenja za transport i skladitenje plina i distributivna mrea u naseljima. Plin se transportira visokotlanim plinovodima, dok se razvod unutar naselja vri srednjetlanim i niskotlanim razvodom. Za prelaz sa visokog tlaka na srednji i niski tlak rade se posebna postrojenja plinske redukcijske stanice. Srednjetlani razvod ima prednost u odnosu na niskotlani zbog manjih gubitaka tlaka u mrei ime je osigurana kvalitetnija distribucija. Razvod plinskih instalacija realizira podzemno, u pravilu u koridorima prometnica i uvaavjui minimalne udaljenosti od najbliih graevina (10 m za visokotlani plinovod,.....)

66

ENERGOVODI / PRODUKTOVOD Ovo je specifian tip komunalne infrastrukture koji nije namjenjen javnom koritenju ve omoguuje tehnoloko povezivanje proizvodnih, uslunih i drugih cjelina. Energovod magistralni opskrbni pravci npr. Plinovod ili naftovod polau se van naseljenih podruja, a opskrba naselja se rjeava najkraim moguim pravcem uz uvaavanje svih siguronosnih zahtjeva. Problemi nastaju kod potrebe za opskrbljivanjem velikih potroaa u sreditima gradova siguronosni koridori za ovaj tip vodova trae koridore koje nije mogue ostvariti, pa se primjenjuju skuplja tehnika rjeenja. Produktovod povezuju dva ili vie industrijska objekta (moraju biti to krai, nuno su zlo i ne bi smjeli prolazit kroz stambene zone. Kratki su da se smanji rizik mogueg oteenja (primjer u Radnikoj cesti u Zagrebu, gdje vodovi prolaze iznad ceste). ELEKTRINA ENERGIJA Povijesno gledano mlada infrastruktura (u Hrvatskoj se javlja tek poetkom 20. st.), ine je: a) Proizvodna postrojenja: - hidroelektrane Lokacije na srednje brzim ili brzim rijekama sa znatnim padom pogodne su za gradnju hidroelektrana. Program za budunost Zagreba je da se izgradi vie manjih hidroelektrana na rijeci Savi , a njihove brane bi ujedno mogle posluiti kao regulatori vodostaja te bi se mogao uspostaviti promet Savom. - termoelektrane (toplane) Lokacije u blizini nalazita energenta (plin, ugljen i dr.) pogodne Takoer, enrgije iz su za gradnju je za temoelektrana. iskoritavanje povoljno toplana

U Zagrebu se termoelektrane nalaze na itnjak i Trenjevci ujedno i toplane opskrbljuju vei dio Zagreba. - solarne elektrane Kod nas su slabo razvijene zbog nestalnosti vremenskih prilika ogranieno na individualne sustave (npr. hotel, manja stambena zgrada), a ne na javno koritenje. Iako se solarna energija ne koristi u velikoj mjeri za proizvodnju elektrine energije, njeno iskoritavanje je znatno u domeni pripreme sanitarne tople vode. - vjetro elektrane Lokacija vjetroelektrana je vezena uz lokalitete s jakim i uestalim vjetrom otok Pag, zalee ibenika. b) Distribucijska postrojenja Distribucijska postrojenja se dijele na: - magistralna: - dalekovode, - podzemne kablove; - trafostanice (110, 35, 20 kV); - distribucijska - elektrini vodovi visokog, srednjeg i niskog napona; - trafostanice 10 (20) 0,4 kv Magistralna postrojenja povezuju elektroenergetski sustav cijele drave ili regije i osiguravaju dostatne koliine elektrine energije u svim magistralnim distribucijskim pravcima. Dalekovodi povezuju proizvodna postrojenja, te regije i gradove. Dalekovodom se transportira elektrina energija visokog napona - 110 - 400 KV. Dalekovod dolazi do grada i na ulazu u grad (prolazi kroz trafostanicu gdje se napon smanjuje) Zatitni koridor - ovisi o naponu dalekovoda (od 15 50 m, od osi dalekovoda zabranjena gradnja i visoka sadnja). Unutar naselja distribucija elektrine energije se vri od NTS (niskonaponske trafostanice) do krajnjeg potroaa. Distrubucija se vri putem
67

proizvodnju elektrine energije.

zranog

(u

pravilu

za

manja

naselja)

ili

suncu manje zagrijava i da nou daje vie refleksnog svjetla) Tipovi javne rasvjete: - funkcionalna javna rasvjeta (osvjetljenje) - akcentna (sveana) za osvjetljavanje skulptura i reprezentativnih zgrada; - signalna rasvjeta (svi svjetlei elementi prometne signalizacije) semafor, pokazivai smjera, temperature, brzina vjetra, (neki rade 24 h a neki u odreeno vrijeme pomou tajmera) Shematski prikaz postave uline javne rasvjete

podzemnog

razvoda

elektrine

energije

poloenih unutar ulica ili javnih povrina, ne preko privatnih parcela! (nekad se izvodilo preko privatnih krovita) Kod zranog razvoda postoji problem sigurnosti mree zbog niza prirodnih uvjeta koa to su npr. kronje stabala, optereenja koja se javljaju kod jakog vjetra, idr.

Kod veih gradova doprema elektrine energije se vri putem veeg broja transformatorskih stanica koje su meusobno povezane. Takoer i unutar naselja NTS se meusobno povezuju gradskom magistralnom mreom, na taj nain se osigurava njihovo stabilno napajanje i opskrba potroaa elektrinom energijom. Danas se uglavnom distribucija vri putem podzemnog razvoda vodova elektrine energije visokog i niskog napona (gradska magistralna mrea je od 3,5-10 KV ), te vodova javne rasvjete. U ulinim koridorima unutar naselja vodovi elektrine enrgije se polau u plonik, i za njih je potrebno osigurati koridor od najmanje 1,0 m (0,75 samo iznimno). Kod ulica sa obostranim plonikom potrebno je osigurati koridor u oba plonika. c) Javna rasvjeta Kvaliteta osvjetljenja ovisi o: - kategoriji prometnice; - podlozi (crni asfalt ili svjetlija podloga) reflektivne povrine: - boji proelja i partera. Koliina svijetla se izraunava u Luxima- Lx, (crni asfalt se obogauje kvarcitom da se na
Vei broj rasvjetnih stupova - kod ulinih koridora irih od 20 m najmanje dvostruki red rasvjetnih stupova, a mogu je i vei broj - do etverostrukog. 68 Dvostruka rasvjeta - zbog visokog raslinja (drvoreda) se postavlja i ulina i pjeaka rasvjeta Konzolna rasvjeta - kod ove izvedbe se javljao problem privatnog interesa (zbog ovjesa na fasadu). Danas samo u manjim perifernim ulicama. Ovjeena rasvjeta najstariji tip

Kod irokih ulica sa rubnih drvoredima, sredinja postava rasvjetnih stupova.

U uzdunom smjeru razmak rasvjetnih stupova je 10 -15m za pjeake, odnosno 15 30 m za osvjetljenje kolnika.

Kod dvostruke postave stupova posmaknuta postava rasvjetnih stupova bolje osvjetljava kolnik od paralelne postave.

U naseljima vodovi javne rasvjete se vode zajedno sa ostalim elektroenergetskim kablovima (zrani ili podzemni razvod).

TELEKOMUNIKACIJE Najmlaa infrastruktura, sa veoma intenzivnom stopom rasta. Ovom infrastrukturom obuhvaene su telefonija, radijska i TV mrea. Transport telekomunikacija odvija se zrano putem tzv radijskih koridora i manjim dijelom putem zrane telefonske mree ili podzemno putem optikih kabela. Takoer osim navedenih sustava poseban tip graevina su antenski stupovi i telefonske centrale. U naseljima, u koridorima prometnica, uglavnom emo se susretati s distributivnom telekomunikacijskom kanalizacijom. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradi se s montanim betonskim zdencima i PVC cijevima profila 110, 50 i 40 mm, u koje se uvlaiti
69

TKC

kabeli.

Uobiajeno dodatne

je

da za

se,

osim

potrebnog broja cijevi za polaganje TKC kabela, osiguraju dvije cijevi prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela, te poloi i dodatnu rezervnu cijev. Trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije u pravilu se vode u plonicima planiranih ulica obostrano. Najmanja irina koridora kojeg je potrebno osigurati za voenje DTK je 1m. U podruju javnih telekomunikacija u pokretnoj mrei potrebno je osigurati lokacij za gradnju antenskih graevina stupova, ili na kao slobodnostojeih ili planirnim psotjeim

graevinama. Pri odabiru lokacija za gradnju antenskih stupova prenstvo imaju graevine poslovne namjene. POLOAJ PROMETNICA Svi vodovi komunalne infrastrukture vode se u koridoru ulice, a ne preko privatnih parcela VODOVA U KOMUNALNE KORIDORIMA Ako je mogue toplovod postavlja se ispod plonika jer se onda na tom mjestu po zimi ne stvara led i ne prima snijeg. (uvijek postoje barem mali toplinski gubitci na cijevima)

INFRASTRUKTURE

Instalacije nisu tono jedna ispod druge, ve se polau u pomaku stepenasto zbog mogunosti servisiranja. Instalacije se obino postavljaju u koridoru kolnika. Ako su prazni zeleni potezi bez planova za sadnju visokog bilja onda su to idealni prostori za postavljanje instalacija, ali nikako ne u blizini stabala zbog korijenja koje moe otetiti instalacije, ali i zbog mogueg negativnog utjecaja instalacija na stabla
Prikaz naelnog rasporeda vodova komunalne infrastrukture u koridoru prometnice

(visokonaponski vodovi elektrine energije).

70

MJERE ZATITE /zatita okolia, stanovnitva/ U najrem smislu mjere zatite obuhvaaju niz aktivnosti koje se provode kako bi se osigurao ivot i odrivi razvoj naselja. U komunalnoj infrastrukturi grada posebno mjesto zauzima sustav zbrinjavanja otpada, no u mjere zatite okolia jo se provode kroz sustave gradskih groblja, zatite od poara, vjetra, poplava, ratne zatite i dr. U najirem smislu mjera zatite spada i sustav proiavanja otpadnih voda i naini njihova isputanja u prirodu. O ovim sustavima vie je reeno u prethodnom poglavlju ODVODNJA OTPADNIH VODA. MJERE OTPADA Poveani standard stanovanja u gradu rezultirao je proizvodnjom poveane koliine otpada. Zbrinjavanje tog otpada postao je gorui problem svakog grada. Ukupan komunalni otpad moemo podijeliti na gradski otpad i industrijski otpad, koji se prema svojim znaajkama dijele na opasan otpad, neopasan otpad i inertan otpad. Sustav mjera za gospodarenje otpadom zasniva se na tri osnovna cilja: a)spreavanje otpada - u sustavu odrivog razvoja smanjenje komunalnog otpada moe se postii na izvoru kroz promicanje ekolokih proizvoda (stavaraju manje otpada ili ga uope ne stvaraju); b)ponovna uporaba i recikliranje otpada - sustavi selektivnog prikupljanje ili selekcije prikupljenog otpada; c) sigurno odlaganje neobnovljivih ostataka. U sustavu planiranja najee emo se susresti sa zahtjevima za osiguranje povrina za prikupljanje i reciklau sirovina, te osiguranjem ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG

povrina za sanitarna odlagalita (deponije) i spalionice otpada. Prikupljanje i reciklaa otpada odvija se u Kompostanama odlagalita namjenjena zbrinjavanju organskog otpada koji se nakon nekog vremena pretvore u humus. U svijetu se organski otpad prikuplja odvojeno, kod nas jo nije zaivilo. Reciklaa (reciklano dvorite) prikupljanje, odvajanje ponovno i prerada sekundarnih prikupljene sirovina u (usitnjavanje i dr. Mjere kojima se omoguuje koritenje sirovine proizvodnom procesu) Za sigurno odlaganje neobnovljivih ostataka sluimo Sanitarno koristi svede se sanitarnim odlagalite pristup odlagalitima (deponij, isputanja mjeru i spalionicama. sanitani krutog i to: deponij) mjesto odlaganja na tlo kod kojeg se ininjerski na otpada na tlo na nain da se utjecaj na okoli najmanju otpada do otpada moguu u razastiranjem zbijanjem tankim slojevima, mogueg

najmanjeg

obujma i prekrivanjem otpada slojem zemlje na zavretku radnog dana. Izbor mjesta za kontrolirano odlaganje otpada bitan je prethodni postupak u gospodarenju otpadom. Odlagalita otpada mogu se podjeliti u tri skupine: - odlagalita opasnog otpada; - odlagalita gradskog i neopasnog otpada; - odlagalita inertnog otpada. Kod donoenja odluke o podobnosti mjesta odlagalita potrebno je provesti postupak vrednovanja velikog broja imbenika. U naelu povoljna su ona mjesta koja: - nisu svrhe;
71

suprotnosti

sa

koritenjem

ili

planiranom namjenom zemljita za druge

- omoguavaju pristup prometnim sredstvima za prijevoz otpada,kod svih vremenskih prilika; - ne zahtjevaju poveane trokove za nabavu i koritenje pokrivnog materijala; - izazivaju najmanje mogue uinke na okoli. Lokacije koje nisu podobne su: - arheoloka nalazita; - povijesni centri; - zemljite namjenjeno za razvoj naselja; - poljoprivredna tla; - zatitna vodoopskrbna podruja; - movare i estuariji. imbenici koji bitno utjeu na podobnost lokacije su: a)topografija i uvjeti tla: - nagibi tla ne vei od 15 20%; - propusnost tla nepropusna tla su povoljnija; - pH vrijednost tla; - kationski kapacitet izmjene. b)geoloke i hidroloke prilike - geoloki sastav i tektonske znaajke zemljita (slojevi zemljita, njihovo pruanje, nagib i smjer nagiba: - zone rasjeda su nepovoljne; - podruja prihranjivanja vodonosnika nisu podobna; c) klimatski i hidroloki uvjeti: - padaline; - vjetrovi; - temperatura d)koritenje zemljita sadanje i planirano koritenje zemljita ograniava izbor moguih mjesta odlagalita otpada. e)trokovi gospodarenja - trokovi pripreme i ureenja zemljita; - stalni godinji trokovi; Gospodarski je opravdano planirati odlagalite za vrijeme od najanje 5 godina. f) socioloka gledita - utjecaj koje odabir lokacije moe imati na pstojee stanovnitvo na (preseljenje, utjecaj odlagalita dotadanje gospodarske

aktivnosti

stanovnitva

stoarstvo,

poljoprivredu i sl.). Odreivanje podobnosti lokacije odlagalita vri se na temelju izvrene analize navedenih imbenika, pri emu se u postupku izbora razmatra vie variajnti mjesta odlagalita, a najpodobnija je ona koja najbolje zadovoljava sve navedene ciljeve. Utjecaj sanitarnog odlagalita na okoli i ljudsko zdravlje prainu, oituje se kroz: vode, poveanu plinove, buku razvoj izazvanu prometom, pojavu neugodnih mirisa, procjedne insekata, naruene estetske vriejdnosti krajolika. Posebno ugroeni dijelovi okolia su: podzemne vode, tlo i zrak. Kako bi se izbjegle neeljene posljedice na okoli u postupku donoenja odluke o primjeni sanitarnog odlagalita na odreenoj lokaciji nuno je prethodno izraditi procjenu utjecaja sanitarnog odlagalita na okoli. Planiranjem i projektiranjem odlagalita

potrebno je utvrditi: - koliinu i sastav otpada; - kapacitet odlagalita i uestalost odlaganja; - opis mjesta odlaganja; - plan rada i kontrole na odlagalitu; - plan se zatvaranja koristiti za i konanog ili ureenja umsko odlagalita (zemljite iznad odlagalita moe poljoprivredno gospodarenje ili kao ureen ikrajolik; - plan motrenja imjerenja utjecaja na okoli; - procjenu utjecaja na okoli; - procjenu zatvaranje). Osim ovih planova potrebno je ozraditi i niz ininjerskih projekata: - pristupne prometnice i ulazni prostor; - interne prometnice, parkiralita; - ograde (mogui nasipi, plan sadnje drvea);
72

trokova

(izgradnje,

pogona,

- zgrade za smjetaj osoblja; - zgrade za smjetaj i odravanje mehanizacije;

- mjere zatite okolia brtvljenje temeljnih slojeva, kao i pokrivnog sloja; - sustav prikupljanja, ienja i isputanja procjednih voda;

Tipovi temeljnih slojeva Sustav prikupljanja procjedina

- sustav hvatanja plinova i njihovo moebitno koritenje ili spaljivanje; - sustav odvodnje povrinskih voda sa odlagalita; - interna mrea komunalne infrastrukture.

POGONSKI POSTUPCI Odlaganje otpada se provodi primjenom jednog od slijedeih postupaka: - povrinskim odlaganjem (u ravnicama, kada uvjeti smjetaja ne dozvoljavaju iskop jaraka, npr. Zagreb Jakuevac);

- odlaganjem u jarcima; - punjenjem uvala, gudura klanaca.

Zavrni pokrovni sloj 73

ZAGREB, Jakuevac. Nakon sanacije temljnog sloja, napravljen je plan sanacije, ureen sustav odvodnje pocjednih i oborinskih voda. Vie desetaka godina stari slojevi smea piramidalno su oblikovani (oblik stepenaste piramide) i obloeni s humus i raslinjem.

Jakuevac nakon djelomino proveden sanacije

Spalionice - koriste se i kao termoelektrane, smanjuje se koliina (kubikaa) smea, ostaje samo pepeo. Be ima spalionicu u samom centru grada i nema potrebe za pojaanim transportom otpada kamionima).

Be - spalionica Jakuevac u toku sanacije

Gradska groblja - detaljnije u poglavlju o zelenim povrinama

74

OSTALE MJERE ZATITE U ostale mjere zatite okolia i stanovnitva spadaju svemjere zatite od elmentarnih nepogoda i ratnih opasnosti, te zatita od oneienja okolia koja moe biti uzrokovana havarijom u proizvodnom procesu ili koja je rezultat antropogenog utjecaja (npr. promet) a) protupoarni sustavi - hidranti, sirene itd. b) protupotresna zatita (Zagreb - srednje jaki potresi, Dubrovnik - jaki potresi, Slavonija slabi); - ne smije se graditi na rasjedima i klizitima; c) zatita od vjetra, vjetrozatita (podvelebitska zona) d) poplave-gradovi na rijekama (grade se nasipi visine daje teoretska mogunost poplave jednom u 1000 g. - inenjerski prorauni) e) civilna (ratna) zatita - sedamdesetih g. protuatomska sklonita) Sklonita osnovne (prizemlje ili ojaani podrumi kua, zgrada) i dopunske namjene (podzemni objekti od kojih nastaju zemljani humci koji zimi slue djeci za sanjkanje) Mogua su ogranienja u visini gradnje u blizini stratekih objekata (zbog mogueg ruenja) sklonita (izgradnja javnih

f) zatita od zagaenja - tlo - zrak - buka

75

GRADSKO ZELENILO Saznanje o ekolokom (higijenskom i zdravstvenom) utjecaju gradskog zelenila na stanovanje, ali i njegovom estetskom doprinosu ureivanju prostora rezultiralo je njegovim uvrtenjem u est temeljnih funkcionalnih zona grada. Takoer, nauna saznanja o ekolokom utjecaju na stanovanje postavila su zahtjeve prema odreenju optimalnog odnosno minimalnog udjela zelenih povrina u gradskom tkivu. Tako je u strukturi grada uobiajeno da zelene povrine zauzimaju oko 15 % cjelokupnog gradskog teritorija (ponegdje i do 50%). Normativ za postojee i stare dijelove grada je 5 - 15 m / po stanovniku, dok je normativ za nove gradove i naselja 45 - 60 m2 / po stanovniku. Zelenilo je jedina vrsta gradske funkcionalne zone meusobno spojive i poeljne u svakom dijelu grada i sa svakom drugom funkcijom. Odnos zelenih povrina i graugih funkcionalnih zona grada (Z - zatitno zelenilo E - estetsko zelenilo R rekreacijsko zelenilo): 1. STAMBENE ZONE GRADA (idealna simbioza sa zelenilom, estetsko i rekreativno zelenilo, djeja igralita) - E i R; 2. INDUSTRIJSKE ZONE (zatitno zelenilo) - Z; 3. CENTRALNE ZONE (parkovi u centrima gradova, koji slue za odmor i bijeg od prometa i buke, estetski obogauje grad) - E; 4. SPORTSKO REKREACIJSKE ZONE R; 5. PROMETNE ZONE I KORIDORI - Z;
2

EKOLOKA VANOST ZELENIH POVRINA 1. BILJKA FILTER ZA PRAINU Na cesti s drveem praine ima 70% manje nego na cesti bez drvea. Odraslo stablo vee na sebe tijekom 1 godine oko 68 kg praine i prihvati koliinu ispunih plinova koliko ih proizvede vozilo na putu od 25.000 km. 2. BILJKA ZATITA OD BUKE Nasadi uz cestu mogu smanjiti buku za 10 13 Db (75 - 85 Db je vrijednost buke na jaim prometnicama, iznad 80 Db smetnje kod ljudi). Nasadi sa svrhom zatite od buke: - gusti sklop od dna do vrha; - odluujua struktura, a ne irina pojasa nasada; - najbolji uinci kombinacija nasip + nasadi; - odabir biljnih vrsta bitan biljke s veim listom bolje apsorbiraju buku: - Velelisna lipa do 9 Db; - Malolisna lipa do 4 Db.

Maarska, Szombathely - Zalaegerszeg

3. BILJKA MODIFIKATOR KLIME Biljke neposredno utjeu na klimu u gradu, naroito u pogledu hlaenja i vlaenja zraka. Tako npr. Drvored srednje veliine kronje (javor, lipa,...) ljeti smanjuje temperaturu zraka do 3,5 C i poveava vlanost zraka.

GUP Grada Zagreba (2003.) gradsko zelenilo

76

4. BILJKA PROIZVOA KISIKA Osrednje veliko stablo proizvede godinje kisika koliko treba jednom ovjeku tijekom godine dana. Biljke smanjuju broj patogenih bakterija u zraku. Istraivanja u Parizu su pokazala da 1 m3 zraka sadri slijedei broj bakterija: 4.000.000 - zrak u robnim kuama; 88.000 1.000 55 - Champ Elysees (platane) - Park Montsouris - Park uma Fontaonebleau

- drvee na trgu;

Frankfurt n/M, Zeil

- drvee u ulici; 5. KONSOLIDACIJA TLA Korijenje drvea spreava eroziju zemlje na nagibima, to je financijski jeftinije, ekoloki i vizualno prihvatljivije, od drugih tehnikih rjeenja (uz pokose brijega - bagrem, uz obale vodotoka - vrba) Takoer mogue je drveem neutralizirati manja klizita (esti su sluajevi pojave klizanja tla na lokacijama gdje je posjeena uma). 6. ESTETSKA KOMPONENTA Oplemenjavanje ambijenta sadnjom drvoreda - drvored u pjeakoj ulici

Kod postave drvoreda u ulicama potrebno je

BE,

Krtnerstrasse od proelja (osigurano osunanje

voditi rauna da se on postavi udaljen od proelja (osigurano osunanje prizemlja i katova zgrada), da veliina kronje bude usklaena s profilom ulice, te da se, ukoliko je to mogue, osigura prakiranje u drvoredu.

Postavlja se u pravilu u sredinjem dijelu ulice, udaljen prizemlja i katova zgrada), veliina kronje ovisi o profilu ulice, ali i drugim propisima - mora biti osiguran pristup interventnim vozilima (vatrogasci najmanje 5,5 m irok pristup).

77

- drvee na izdvojenim parkiralinim povrinama

Drvoredi - problemi i ogranienja u sadnji drvoreda: a) brzina, tempo prirasta Cesta sa svim popratnim sadrajima se izgradi za nekoliko mjeseci, dok stablima do zrelog uzrasta trebaju godine da ga stvore - koridor od 5 m je povoljan za sve vrste i ne zahtjeva dodatna zalijevanja i korijen ne ugroava plonike reprezentativan i estetski dojmljiv ambijent) Bogatiji gradovi pri izradi parkova i drvoreda sade ve osam godina stara stabla.(umjetno uzgojena u kontejnerima za transport) b) plodovi (problem cesta i parkiralita) Uz prometnice, a naroito na parkiralinim mjestima se ne bi smjelo saditi drvee iji plodovi otpadanjem mogu prouzroiti tetu na vozilu ( orah: mrlje od jodnog soka, divlji kesten: teki i tvrdi plod itd.). c) bogate listae ( problem cesta i parkiralita) Zbog stalno popunjenih parkirnih mjesta, nemogue je istiti i odvoziti otpalo lie (neuklonjeno lie sa prometnica smanjuje faktor sigurnosti u prometu, truli i postaje klizavo). d) korijenje Prilikom sadnje drvea mora se voditi rauna o irini koridora predvienog za sadnju i koja e se vrsta saditi, jer pojedine vrste bi na uskom koridoru mogle prouzrokovat svojim korijenjem pucanje asfalta) takoer postoji i problem podzemnih instalacija - raspon zelenog koridora od 1,5 do 5 m - vrste posaene u koridor irine manje od 1,5 m zahtijevaju dodatno umjetno zalijevanje e) kronje Uz prometnice u gradu moraju biti podrezane tako da prve grane budu na visini od 3.8 m od podloge zbog neometanog prolaska visokih vozila - kamiona, autobusa, vatrogasnih vozila itd.) f) sol Biraju se vrste koje su otporne na sol koja se posipava zbog zimskih uvjeta na prometnici g) cvat U stambenim koridorima drvee koje izaziva este alergije kod ljudi se ne bi smjelo saditi u

78

stambenim etvrtima (npr. kanadske topole, lipe itd.) Poloaj jednostranog drvoreda u koridoru ulice: - ulica u smjeru Z - I - drvored na sjevernu stranu - da titi proelje od junog sunca - ulica u smjeru S - J - drvored na istonu stranu - da titi proelje od neugodnog zapadnog sunca. UVJETI RASTA GRADSKOG ZELENILA ivotni uvjeti drvea (ali i svih biljnih vrsta) su izmjenjeni i nepovoljni, to za posljedicu ima oteenje biljaka, njihov slab razvoj te njihovu bolest i neotpornost.

- kisele

kie

izazivaju

umiranje

drvea

nestajanje uma, oneienje cijele sjeverne hemisfere, mijenjaju kiselost tla (pH). b) Nepovoljna prirodna struktura tla: - tlo je puno buke i graevinskog otpada; - uz prometnice je biloki osiromaeno tlo; - tlo je zbijeno uslijed parkiranja (smanjenje kapilara i pora u tlu); - sol zimi poveava osmotski tlak (smanjuje se mogunost primanja vode iz tla); - tetno djelovanje komunalnih instalacija visoka temperatura (toplovod, snopovi elektrinih kabela), kemijske aktivnosti (plinovod), oteenje korijena zbog popravaka instalacija. c) Razina podzemne vode je preniska, biljeke ive od oborinske vode koja se procjedi u tlo: - s asfaltnih povrina 10%; - kroz nabijeno tlo 50%; - u kunim vrtovima 85%; - u perivojima 85-100%. d) Prosjena godinja temperatura zraka u gradu je 0,5-2 C vie od temperature zraka u okolici. Postotak zrane vlage u gradu je manji. U gradu ima manje mraze, leda i snijega. Smog smanjuje sunevo zraenje za 30%.

Problemi koji imaju negativan utjecaj na zelelnilo u gradu su: oneienje zraka, nepovoljna struktura tla, nedostatak vode u tlu, te gradska klima. a) Oneienje zraka je najopasnije oneienje: - tetni plinovi SO, SO2, NO2, NH3 oteuju list. - praina se zaustavlja na listu, oteava asimilaciju i transpiraciju, a u dodiru s vodom stvara tetne spojeve.
ZAGREB, Prilaz ure Deelia

Svi ovi negativni utjecaji grada rezulturali su skraenjem ivotnog vijeka drvea u gradu u odnosu na iste biljne vrste u prirodnim uvjetima npr. ivotni vijek Lipe (Tilia parvifolia, T. Grandifolia) iznosi:
79

300 - 400 god. U umi ili u prirodi; 100 - 150 god. u perivojima; 40 - 80 god. u ulinim drvoredima. Sve biljne vrste nisu jednako otporne na ivot u gradskim uvjetima, tako su npr. listae otpornije od etinjaa. Nepovoljni uvjeti ivota trae pojaanu skrb u vidu dodatne zatite, prihranjivanja, zaljevanja i sl. ZELENE POVRINE GRADA SE DIJELE: 1. po funkciji 2. po formi (pojavnom obliku) 3. po visini uzgoja 4. po reimu koritenja 1. PREMA FUNKCIJI a) ukrasno zelenilo Oplemenjuje i oblikuje neizgraene povrine (estetski doprinosi cjelokupnom dojmu grada): - parkovi, cvjetnjaci; b) zatitno zelenilo (zatita od buke, praine, sunca, itd.): - postavljaju se oko industrijskih zona i uz prometnice; - kronje stabala amortiziraju (upijaju) prometnu buku; - lie apsorbira prainu (prihvaa i zadrava na sebi prainu jer je vlano, nekada ljepljivo ili ima dlaice); - kronje pruaju zatitu od sunca; - korijenje drvea spreava zemlju od erozije na klizitima i odronima; - buseni sa uzgojenom travom uvruju pokose zemljita od klizanja i ispiranja; c) rekreativno zelenilo Nema vizualnu niti reprezentativnu funkciju; d) grobno zelenilo; Prilikom smjetanja groblja mora se voditi rauna o ambijentalno - psiholokom kriteriju, stoga se ona smjetaju:

- im

dalje

od

stambenih grada

zona,

bunih

prometnica i industrijskih zona - na najvie toke mjesta), na (suha poviena tlo, gdje nema porozno

mogunosti procjeivanja u podzemne vode, dalje od vodozatitnih zona Normativi po umrlima kod prosjenih gradova - u prosjenim gradovima godinja smrtnost iznosi 1,5 % ukupne populacije 3,3 m2 zauzima jedno grobno mjesto (ukljuivo i prilazne staze) Grobni ukopni ciklus je 30 do 50 g. (toliko traje "sjeanje" na pokojnika) Izrauni za groblja - npr. grad od 100 000 stanovnika (Osijek), 1,5 % = 1500 godinje x 3,3 m2 = 5000 m2 to je 0,5 ha / godinje, odnosno = 25 ha za ciklus od 50 godina je dovoljna povrina za grad te veliine. Normativi po ivom stanovniku = 2,5 m2 U odabiru biljnih vrsta crnogorica ima prednost zbog svog korijena koji urasta vertikalno, a ne kao kod listopadnog drvea iji se korijen iri horizontalno te uzrokuje tetu na stazama i grobovima e) prezentacijsko zelenilo: - zone spomen parkova; - arheoloki parkovi (itarjevo Zagreb, Varadinske toplice - Rimski grad); - edukativno zelenilo - botaniki vrt; - zooloki vrt; - arboretum; - opi kriteriji, ne vrijedi za sve gradove i naselja; f) rezerve zelenih povrina - neiskoriteni zeleni prostori na kojima je predviena izgradnja, pa se moe ostavljati za rezervu. 2. PREMA FORMI -javlja se u obliku: a) parkovnih povrina - geometrijski definirane ili slobodno komponirane - zonsko plone b) drvoreda - geometrijski, linearno definirani c) soliternog zelenilatokasto zelenilo (pojedinana dominantna stara stabla)
80

d) razne slobodne grupacije - manje omeene grupe zelenila (neto izmeu prethodne tri) 3. PREMA VISINI UZGOJA a) visoko zelenilo - stabla b) srednje visoko - grmoliko zelenilo c) nisko ili parterno zelenilo - zatravljene povrine ili tratine; - cvjetnjaci (u manjim koliinama zbog visoke cijene odravanja, stalno se izmjenjuje sezonsko cvijee, samo u reprezentativnim prostorima). Cvjetnjaci su pristupni u max. lO % zelenih povrina, dok preostalih 90 % ine stabla, grmoliko zelenilo i tratine. d) puzajue 4. PREMA REIMU KORITENJA a) javno zelenilo gradski parkovi, djeja igralita (odravaju ih komunalna poduzea); b) polu-javno zelenilo - zelenilo koje je zatvoreno (uvano) ogradom, kontrolirano, naplatno (npr. botaniki vrt, SRC, zooloki vrt, memorijalne zone sa spomenicima itd.); c) privatno zelenilo - privatne parcele, vrtovi hotela, okoli zgrada, itd. ZELENILO STAMBENOG NASELJA Za dimenzioniranje sadraja (djejih igrallita) unutar parkovnih povrina stambenog naselja i odreivanje njihovog poloaja u mrei zelenih povrina naselja primjenjuje se slijedee. Djeja igralita se dijele na: a) malo djeje igralite za djecu od 1 do 3 g. (ine do 3 % ukupne populacije) djeca jaslike dobi. Normativ za odreivanje potrebne povrine djejeg igralita iznosi - 1 m2 po djetetu. Opremu ine samo pjeanik + klupe i koevi za otpatke, bez sprava za igranje. Radijus gravitacije igralita je od 50 do 100 m (mala djeca ne mogu daleko hodati), a uobiajena veliina - 100 m2

U stambenom naselju povrine 20 ha trebalo bi se nalaziti 5 do 10 takvih igralita b) srednja djeja igralita za djecu od 3 do 7 g. (ine 6 % ukupne populacije) - vrtiki uzrast, normativ 5 m2 po djetetu - dozvoljeni su svi elementi igralita (ljuljake, tobogani, vrtuljci, penjalice, klackalice, pjeanici, itd.); - paziti na meku oblogu partera. Radijus gravitacije 150 - 250 m P = 300 do 500 m2 U stambenom naselju povrine 20 ha trebalo bi se nalaziti 2 do 3 takva igralita. c) velika igralita za djecu od 7 do 14 g. (ine 10 % ukupne populacije) - kolski uzrast (osnovna kola), normativ 6 m2 po djetetu - sportski tereni ( staze za tranje, tereni za koarku, nogomet, odbojku, itd.) - esto se kolska aktivnosti U stambenom naselju povrine 20 ha trebalo bi se nalaziti jedno takvo igralite. igralita koriste za izvankolske

81

LITERATURA: 1. Bacon E.N. "DESIGN OF CITIES", The Viking Press, New York 1974. 2. Giedeon S. "PROSTOR Graevinska A. A. VREME knjiga, ARHITEKTURA", Beograd 1969. 3. Marinovi-Uzelac 4. Marinovi-Uzelac 5. Mili B. 2002 6. Mirkovi B. "OSNOVI URBANIZMA 1a, 1b, 2a i 2b" Graevinska knjiga, Beograd 1976 7. Mumford L. "GRAD U HISTORIJI", Naprijed, Zagreb 1968. 8. Pegan S, Osnove urbanistikog i graditeljskog zakonodavstva, Acta "RAZVOJ "SOCIJALNI "PROSTORNO GRADA KROZ PROSTOR GRADA", Liber, Zagreb 1978 PLANIRANJE", Dom i svijet, Zagreb 2001. STOLJEA I, II i III", kolska knjiga, Zagreb,

architectonica, Zagreb 2006. 9. Wenzler F. PROSTORNO PLANIRANJE I UREIVANJE PROSTORA 2 Razvoj gradova kroz povijest skripta, Graevinski fakultet, 1987.

82