ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKE PLOE

V.pred. mr. sc. Vladica Herak-Marovi, d.i.g.

OPENITO
Ploe su ravni povrinski nosai kod kojih optereenje djeluje okomito na njihovu srednju ravninu. Vrijedi pravilo: l > 4h ( l = raspon ploe; h = debljina ploe ) Podjela ploa s obzirom na statiki sustav i tip oslanjanja: (A) - slobodno oslonjene - upete - elastino upete - konzolne - linijski oslonjene (na gredu ili zid) - tokasto oslonjene (na stup) - samostalne - kontinuirane.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 2

(B) (C)

Podjela ploa s obzirom na broj i raspored oslonjenih strana: - jedna strana - dvije suprotne strane - dvije susjedne strane - tri strane - sve etiri strane. Prema obliku ploe mogu biti: kvadratnog i pravokutnog oblika, krune, trokutne, trapezne i poligonalne. Prema tipu poprenog presjeka ploe mogu biti: pune, uplje i rebraste. Prema nosivosti ploe mogu biti: nosive u jednom smjeru i nosive u dva smjera. Prema izvedbi ploe mogu biti: monolitne, polumontane i montane.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Najmanja debljina ploa, radi uvjeta ogranienja deformacija (progiba) izraena je u funkciji kraeg raspona ili razmaka nul toaka momenata savijanja i iznosi: hmin lx0/35 5 cm gdje je: lx0 - razmak nul toaka momentnog dijagrama uzdu kraeg raspona lx0 = 0.7lx za obostrano upetu plou; lx0 = 0.85lx za jednostrano upetu plou. (u praksi se umjesto lx0 uzima raspon ploe l)

Minimalna debljina ploe hmin: hmin = 5 cm za krovne ploe, hmin = 7 cm za ploe optereene statikim jednolikim optereenjem, hmin = 10 (12) cm za ploe optereene osobnim (teretnim) vozilima. Najmanja debljina pune ploe betonirane na licu mjesta iznosi 8 cm, a za mostove 20 cm.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

PRORAUN PLOA
PLOE NOSIVE U JEDNOM SMJERU Ako je ploa: neprekidno oslonjena na jednoj strani ili na dvije suprotne strane, na tri strane (dvije due i jednu krau) ili sve etiri strane, a odnos stranica ly/lx > 2 naziva se ploom nosivom u jednom smjeru (iako se kod njih pojavljuju naponi i okomito na nosivi smjer, vrijednosti tih napona su zanemarive), a proraunavaju se za pripadajue optereenje kao tapni nosai irine 1 m. (gdje su: lx krai raspon ploe; ly dui raspon ploe) Ploe se u smjeru raspona armiraju po proraunu, a okomito na njega armiraju se razdjelnom armaturom (razdjelna armatura min 20% glavne armature).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

PLOE NOSIVE U DVA ORTOGONALNA SMJERA Ako je ploa: neprekidno oslonjena na dvije susjedne strane, na tri, ili sve etiri strane, ili je oslonjena dijelom neprekidno, a dijelom u pojedinim tokama, naziva se ploom nosivom u dva smjera ako je odnos stranica ly/lx < 2, to znai da u noenju optereenja sudjeluju oba smjera pa se ona proraunava kao povrinski nosa. (gdje su: lx krai raspon ploe; ly dui raspon ploe) Ploe se u oba smjera armiraju po proraunu.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Teorija ploa zasniva se na slijedeim pretpostavkama: * debljina ploe je mala u usporedbi s druge dvije dimenzije, to je uvjetovano omjerom krae stranice lx prema debljini ploe: 35 > lx/h > 4; * toke na normali srednje povrine ostaju i nakon deformacije na pravcu okomitome na deformiranu srednju ravninu; * progibi su ploe mali u usporedbi s debljinom ploe; * elementi srednje povrine ostaju nedeformirani.

Ploe se mogu proraunavati po: linearnoj teoriji, linearnoj teoriji s ogranienom raspodjelom, teoriji plastinosti i nelinearnoj teoriji.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

1) PRORAUN PLOA PO LINEARNOJ TEORIJI Pretpostavka: hogomeni, elastian i izotropan materijal bez pukotina u vlanoj zoni (naponsko stanje I). Dalje se pretpostavlja da je osigurano zajedniko noenje betona i armature. Pomak elastine ploe

Linearna, nehomogena, parcijalna diferencijalna jednadba etvrtog reda za elastinu povrinu w(x,y) je jednadba ploe i glasi:
4w x 4 +2 4w x 2 y 2 + 4w y 4 = q K
8

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

gdje je:
K= Eh3 12(1 2 )

- krutost ploe

= 00.2 - Poissonov koeficijent q = G + Q - ukupno optereenje Krutost ploe nije jednaka u oba smjera jer armature nisu jednake po poloaju i veliini. Ipak se pri proraunu ploe krutost K najee uzima jednaka u dva okomita smjera (znai bez utjecaja armature). Uspije li integracija jednadbe ploe za zadano optereenje uz zadovoljenje rubnih uvjeta, pronaeno je tono rjeenje ploe. Kada je poznata funkcija w(x,y), mogue je proraunati momente i sile u presjecima ploe.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Izrazi za momente savijanja su:

2w 2w mx = K 2 + x y 2

2w 2w my = K 2 + 2 y x

Izraz za moment torzije biti e:

2w mxy = (1 )K xy
Izrazi za poprene sile su:

3w 3w = K (w) vx = K 3 + x xy 2 x
3w 3w = K (w) vy = K 3 + y yx 2 y

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

10

Tonih analitikih rjeenja ope diferencijalne jednadbe ima za samo neke primjere ploa. ee se rjeenja diferencijalnih jednadbi dobivaju preko raznovrsnih priblinih postupaka. Danas se u proraunu najee rabe numeriki postupci meu kojima metoda konanih elemenata ima najiru primjenu. U svakodnevnoj inenjerskoj praksi rade se priblini prorauni ploa, za koje se u strunoj literaturi mogu nai tablice i dijagrami razliitih autora. S pomou njih vrlo brzo i jednostavno moemo proraunati unutarnje sile potrebne za dimenzioniranje ploe, ovisno o optereenju i rubnim uvjetima, a za standardne oblike ploa kao to su: pravokutni, trokutni, trapezni, kruni i prstenasti.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

11

2) PRIBLINI PRORAUN PLOA NOSIVIH U DVA SMJERA a) Ploe oslonjene na rubovima

Pretpostavlja se da se ploa sastoji od niza meusobno okomitih zamiljenih samostalnih nosaa, npr. lamela 1-2-3-4, raspona lx, optereenih teretom qx, i lamela 5-6-7-8, raspona ly, optereenih teretom qy, pri emu za svaki element ploe mora biti zadovoljeno: qx + qy = q
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 12

Pretpostavlja se da e parcijalna optereenja qx i qy ostati nepromjenjiva uzdu cijele lamele. Pri tome su maksimalni progibi za slobodno poloene nosae na dva leaja optereene jednolikim kontinuiranim optereenjem:
f zx 5 q x l4 x - za lamelu 1-2-3-4 384 E x I x
4 5 q yl y - za lamelu 5-6-7-8 384 E y I y

f zy

Svaka od lamela progiba se samostalno, ali na mjestu spoja lamela progib mora biti jednak: fzx = fzy te za Ix = Iy i Ex = Ey izlazi da je:

q x l4 = q yl4 x y
pa slijedi:
qx = q l4 x l4 y + l4 y = q x

l4 q y = q 4 x 4 = q y lx + l y
13

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

S parcijalnim optereenjima izraunavaju se momenti savijanja slobodno oslonjene ploe:

1 M x = q x l2 x 8
Za kvadratnu plou lx = ly = 1 biti e:
Mx = My =

1 M y = q yl2 y 8

1 2 ql 16

Ti izrazi za momente vrijede samo ako ploa slobodno nalijee na rubovima i kad se njezini kutovi mogu slobodno izdizati. Kod pridranih kutova te upetih rubova ploe, pojavljuju se u ploama osim momenata savijanja i znatni momenti torzije.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

14

Utjecaji rubnih uvjeta na momente savijanja u ploi mogu se uzeti u obzir prema Marcusovim priblinim formulama: M x = mx (1 x ) = mx x gdje su: x i y - koeficijenti redukcije:
5l x = x 6 ly mx max m 0x
2

M y = m y (1 y ) = m y y

5l y = y 6 lx

m y max m 0y

mx, my - momenti savijanja trake irine 1m u bilo kojem elementu ploe, raspona lx ili ly s optereenjem qx ili qy, dobivenih iz uvjeta zajednikih progiba i uzevi u obzir eventualni kontinuitet, mxmax, mymax - najvei pozitivni moment savijanja trake irine 1m, raspona lx ili ly s optereenjem qx ili qy, uzimajui u obzir eventualni kontinuitet, m0x, m0y - najvei pozitivni moment savijanja trake irine 1m, uzete kao da je slobodno poloeni nosa, raspona lx ili ly s punim optereenjem q.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 15

Na temelju takvog priblinog prorauna izraene su tablice za proraun maksimalnih momenata savijanja za razliite primjere oslanjanja ploa i za odnose stranica ly/lx = 1 2, te uglavnom za jednoliko kontinuirano optereenje. U strunoj literaturi poznate su Loserove tablice po Marcusu. Izrazi za momente savijanja u ploi imaju slijedei oblik:

ql 2 Mx = x nx

My =

ql 2 y ny

te odgovaraju originalnim Marcusovim izrazima kad se uvedu zamjene:

nx = k 1 nx

ny =

k 1 ny

Koeficijent "k" je funkcija ukljetenja kontinuirane ploe,

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

16

a indeks "n" ovisi o vrsti oslanjanja ploe na rubovima:

Opisana Marcusova priblina metoda izraena je uz pretpostavku da su slobodni i kontinuirani leajni rubovi ploa slobodno poduprti, to bi odgovaralo nalijeganju ploe na zidove od opeke ili na eline nosae, a takvi su primjeri u praksi rijetki. Gotovo redovito se izvode kontinuirane ploe monolitno povezane s betonskim podvlakama, koje sa stupovima ine armiranobetonski kostur. U takvim okolnostima nastaje ukljetenje ploe u podvlaku ovisno o torzijskoj krutosti podvlake. Za racionalno konstruiranje treba uzeti u obzir ukljetenje ploe u kostur zgrade.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 17

b) Kontinuirane pravokutne ploe Kontinuirane pravokutne ploe poduprte po cijelom obodu mogu se proraunavati po prikazanome priblinom postupku, uz pretpostavku da ploe nisu kruto vezane s podvlakama i stupovima graevine i za jednoliko kontinuirano optereenje (q = G+Q).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

18

Da bi se proraunali maksimalni momenti savijanja (na pr. u prvom polju), osim vlastite teine i stalnog otereenja (u svim poljima), potrebno je svako drugo polje opteretiti promjenjivim optereenjem kao na slijedeem crteu (za odreivanje razliitih unutarnjih sila potrebno je koristiti razliite sheme promjenljivog optereenja):

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

19

Takva nesimetrina shema optereenja rastavlja se u dvije sheme optereenja:

q, = G + Q (simetrino) 2

q ,, =

Q 2

(antimetrino)

Sa simetrinim optereenjem q' raunaju se momenti savijanja samostalno i pojedinano za svako polje kontinuirane ploe, ovisno o rubnim uvjetima, uz pretpostavku da je ploa uklijetena na mjestu kontinuiteta sa susjednom ploom. S antimetrinim optereenjem q'' rauna se opet samostalno i pojedinano svako polje, uz pretpostavku da je ploa slobodno oslonjena na mjestu kontinuiteta sa susjednom ploom. Zbroj momenata savijanja dobivenih po objema shemama optereenja daje maksimalne momente savijanja u polju:

M x max

q' q" =l 1x nx
2 x

M y max

q' q" =l ny 1 y
2 y

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

20

Leajni momenti kontinuiranih pravokutnih ploa poduprtih po cijelom obodu i optereenih jednolikim kontinuiranim optereenjem mogu se priblino raunati po izrazima:

1 2 M lx = q x l x i

1 M ly = q y l 2 y i

gdje je: qx = x q - parcijalno optereenje smjeru lx qy = (1- x)q - parcijalno optereenje u smjeru ly x - koeficijent raspodjele optereenja dan u tablicama q - puno optereenje Koeficijenti ''i'' ispisani su na slijedeem crteu kao pribline i zaokruene vrijednosti, a ovise o tlocrtnom poloaju leaja:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

21

Proraun je sloeniji to je vei intenzitet uporabnog (korisnog) optereenja Q. Ako je omjer uporabnog i ukupnog optereenja Q/q 0.2 ploa se moe raunati samo s jednom shemom optereenja (G + Q) = q. ee se momenti na leajevima proraunavaju na nain da se za svaku plou s odgovarajuim rubnim uvjetima, optereenu s optereenje q (na dvije susjedne ploe), odreuje moment upetosti na zajednikom leaju. Ravnotea momenata s lijeve i desne strane leaja (Ml i Md) moe se, s dovoljnom tonou za praksu, postii izraunavanjem leajnog momenta kao aritmetike sredine (Ml+Md)/2 ako je mala razlika momenata s lijeve i desne strane, ili prema izrazu 2(Ml+Md)/3 ako je vea razlika momenata momenata s lijeve i desne strane leaja. Ukoliko su ploe oslonjene na grede, na veliinu i raspored momenata savijanja znatan utjecaj ima i deformabilnost greda. U takvim sluajevima (vee optereenje i rasponi, nepravilni rasteri, oslanjanje na grede okvira) preporua se proraun na elektronikom raunalu pomou programa temeljenog na MKE, kao na primjer: SAP, SPAN, COSMOS, NISA, STRUDL, FEAT i sl.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

22

PRIJENOS OPTEREENJA S PLOE NA PODVLAKE I ZIDOVE Leajni pritisak pravokutnih ploa na podvlake (ili zidove) kontinuirano je promjenljiv (parabola). Za potrebe prakse dovoljno je tono ako se zamijeni trapeznim (uz duu stranu ploe) ili trokutnim (uz krau stranu ploe) optereenjem, a koje je ogranieno simetralama kutova i simetralom kraeg raspona ploe:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

23

Za trokutno i trapezno optereenje nadalje se trai zamjenjujue optereenje.

Podvlake se radi jednostavnosti prorauna nadalje mogu proraunavati sa zamjenjujuim jednolikim kontinuiranim optereenjem.

Napomena: zamjenjujuim se optereenjem dobiju isti momenti savijanja, ali cca 25% vee poprene sile, to treba imati u vidu kod prorauna glavnih vlanih napona.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 24

PLOE OPTEREENE KONCENTRIRANOM SILOM Ako na plou djeluje koncentrirana sila, ploa se ne deformira samo u traci ispod sile ve i u susjednim dijelovima ploe. Uz pretpostavku da ploa ostaje monolitna i nakon deformacija, koncentriranu silu prenose trake ispod nje, ali i susjedne trake. Stoga treba odrediti sudjelujuu irinu ploe. Sudjelujua irina b3 ovisi izravno o rasponu i krutosti ploe, te neposredno ovisi i o koliini razdjelne armature. Deformacije ploe ispod koncentrirane sile:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

25

Koncentrirano optereenje se rasprostire razliito kroz rastresite i monolitne materijale:

irine rasprostiranja raunaju se do osi ploe: b1 = e1+h1+2h2+h3; b2 = e2+h1+2h2+h3

Sudjelujua irina b3 priblino se proraunava po izrazu:

b3 = b 2 +

A st l x b 2 + 0.65l x As

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

gdje je: As - povrina presjeka glavne armature na jedinicu irine Ast - povrina presjeka razdjelne armature na jedinicu duine 26

ARMIRANJE PLOA
Postupak pokrivanja vlanih sila i odreivanje potrebne duljine ipki kod prorauna elemenata na isto savijanje - Kod ploa najmanje pola armature iz polja mora se sidriti nad leajem. -Za armiranobetonske ploe bez poprene armature vrijedi pravilo za pomicanje dijagrama vlanih sila Fsd za a1 = 1.0d.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

27

1) ARMIRANJE PLOA NOSIVIH U JEDNOM SMJERU

A) Armiranje ploa sa ipkama Najvei razmak ipki: - za glavnu armaturu s = 1.5h 35 cm (h = ukupna debljina ploe), - za razdjelnu armaturu s = 2.5h 40 cm, - za mostove s = 20 cm. Armatura ploa na osloncima: Kod ploa najmanje pola armature iz polja mora se sidriti preko leajeva. Preko leajeva ploa s malom upetou ili bez upetosti u gornju zonu treba provui minimalno As/4 (As-povrina vlane armature u polju).

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

28

a) Armiranobetonska ploa na dva leaja Raspodjela armature u ploi: (a) varijanta s ravnim i povinutim ipkama

(b) varijanta s ravnim ipkama

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

29

b) Armiranobetonska ploa s prepustom

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

30

c) Armiranobetonska kontinuirana ploa Raspodjela armature u ploi: (a) varijanta s ravnim i povinutim ipkama

(b) varijanta s ravnim ipkama

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

31

B) Armiranje ploa s armaturnim mreama

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

32

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

33

a) Ploa na dva leaja

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

34

b) Kontinuirana ploa

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

35

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

36

2) ARMIRANJE PLOA NOSIVIH U DVA SMJERA

Armatura armiranobetonskih ploa nosivih u dva smjera rauna se iz maksimalnih momenata savijanja (Mx i My). Pritom treba paziti da se donji sloj armature poloi u smjeru kraeg raspona i rauna se sa statikom visinom presjeka dx, a gornj sloj s dy: Najee se armiraju samo ravnim ipkama pri emu je osobito pogodna zavarena mreasta armatura (Q- mree). Statike visine:

Povijanje armature obavlja se po istom principu po kojem se povija armatura u ploama nosivim u jednom smjeru.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 37

a) Shema armiranja ploe nosive u dva smjera

Maksimalni momenti savijanja koji su proraunati u polju pojavljuju se samo u traci koja prolazi mjestom maksimalnog progiba ploe. U ostalim rubnim trakama momenti savijanja su manji. To vrijedi i za leajne momente savijanja. Zato se radi tednje armature ploa razdijeli u srednji pojas, irine lx/2 i ly - 2lx/4, koji se armira punom armaturom. Rubni pojas lx/4 (lx = krai raspon) u oba smjera se armira polovicom proraunate armature odgovarajueg srednjeg pojasa.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 38

b) Ploe oslonjene/upete na dva susjedna leaja 1) Ploa oslonjena na dva susjedna leaja i s pridranim kutom

Crtkana linija predouje gornju armaturu, a puna linija donju armaturu. Treba obratiti panju na gornju armaturu koju treba dobro usidriti u leaj ploe.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 39

2) Ploa upeta u dva susjedna leaja

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

40

3) ARMIRANJE KRUNIH I PRSTENASTIH PLOA

Krune ploe koje su poduprte po cijelom obodu ili u pojedinim tokama proraunavaju se i armiraju po pravilima povrinskih nosaa. Nosiva armatura: radijalna i prstenasta. Armiranje krune i prstenaste ploe prikazano je na slijedeem crteu:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

41

Krune ploe manjih raspona i optereenja mogu se priblino proraunavati kao kvadratne ploe, a time se pojednostavljuje armiranje. Proraunski raspon zamjenjujue ploe:
a=D 0.9D 4

Pojednostavnjeno armiranje krune ploe:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

42

4) ARMIRANJE KOSIH PLOA (ploasti mostovi)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

43

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

44

Armiranje nekih detalja

- Du slobodnog (nepoduprtog) ruba ploe potrebno je predvidjeti uzdunu i poprenu rubnu armaturu. - Najmanji popreni presjek uzdune rubne armature konzolne ploe na irini trake od 1 m iznosi 0.8% poprenog presjeka betona. Armatura se rasporeuje gore i dolje jednakih poprenih presjeka i na razmaku s10cm. - Kod konzolnih ploa irine manje od 1 m mjerodavan je stvarni popreni presjek.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

45

Armatura kolnike ploe mosta

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

46

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

47

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

48

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

49