ll lllllll llllllll jlll

9 789958 S907S7
,.
(j}
o
OJ
o
Veliki 27
71 000 SaraJevo, Bosna 1 Hercegovina
Tel./fax +387 33 574-700; 574-701
E-ma1l: mfo@connectum.ba
www .connectum.ba
l Connectum, Sarajevo
Za l Ajet Arifi
Naslov originala l Osmanhy1 yeniden
Prijevod sa turskog l Salmir Kaplan
Redakture prijevoda l dr. Kerima Filan
Urednica l Emina
Korektura l Emina
l Benjamin
m.trno8 l SEMUST, Sarajevo
.-IMID, septembar 2009.
NM, SIUIIllaVO
biblioteka
DIALOGOS
PREDG V R
njiga razumijevanje Osmanlija
libera Ortajlija (ilber Ortayl ), tivo je
koje je pobudilo iznimno veliku panju
turske javnosti. Knjiga je prvi puta objavljena u
februaru 2006. godine i do danas je doivjela
preko 25 izdanja, a nedugo nakon prvog izdanja
postaje i najprodavanija knjiga u Turskoj. Sastoji
se iz predgovora autora i 21 poglavlja koja nisu
povezana. Poglavlja su uglavnom
nastajala na skupovima i konferencija-
ma na kojima je prof. Ortajli. Sva
poglavlja - kao to se da razumjeti iz samog
naslova- tretiraju Osmanlije i segmen-
te Osmanske drave, od znamenitih do
osmanske kuhinje i arhitekture. Svako poglavlje
je ustaljenom metodologi-
jom, no radi knjige irem krugu
autor se da tekst raste-
reti fusnota i detaljnog izvora, o
mu je svakako dalo na popularnosti i boljoj pri-
kod publike.
Kako treba razumjeti na ov razumi-
jevanje Osmanlija?
Da bismo ispravno shvatili poruku
odailje kroz ovakav
poznavati neke iz
kap i
... " ......... !l.a..ft .. . ' lustemuatt. :aa-m
{Pn H 1 ritn"er 1\l lulhatnida ll koji je
, {)J'- tn :) :' g ) lisn)Olll \ ladavinon1 obiljeio
1 <.rt' lnji 1 eri) t l)snlansl e drave. Iako su
1 li "t' n ega na priJt'stolje dola jo tri sultana,
nazivaju po ljednjim sultanom, jer je
inst tt u ija sultana nal on Abdulhamida umno-
'" 111' i izgubila ulogu koju je imala do
nj historija u Turskoj sultana
1\hdulhan1ida II tretira uglavnom kao negativ-
n )g vladara, apsolutistu koji je svoje
vlad1vine negativno utjecao na razvoj demokra-
tij i ljud kih prava. Profesor Ortajli se ne slae
a takvin1 stajalitiina i sultana Abdulhamida II
je"' ta u jedan sasvim povijesni kon-
tek t. Prikazuje ga kao pozitivnoga vladara i
jednog od najsposobnijih u historiji Osmanlija.
On je svojom i vladanja
prolongirao kraj Osmanske drave, koji
je bio sasvim izvjestan i jo u 19. sto-

Ovo je samo jedan primjer koji pokazuje da se
prof. Ortajli u svojoj knjizi nije drao ustaljenih
kliea u pisanju historije, da je u punom kapaci-
tetu koristio intelektualnu slobodu, te da je
upravo to ono to ovu knjigu zanimljivom i
od ostalih.
Salmir Kaplan
razumijevanje (Jsmanlija" nastalo
je kao projekat u sklopu kojeg sam u formu rnjige
sakupio svoje radove i predavanja o (J.smanlijama,
odravana na simpozij um ima i
tim tipovima konferencija.
Predavanja je najprije trebalo prebaciti u elek-
tronsku formu to je Neslihan
Engina Atatimura, a potom je taj tekst treba-
lo prekontrolirati i dodatno urediti.
"Tima(( mi je uputila ponudu za objavlji-
vanje toga teksta to sam, moram priznati, pri-
hvatio sa velikim zadovoljstvom i nadam se da
ie knjiga opravdati te da
kod isprovocirati komentare i dodatni
interes za osmanskom historijom.
elim da se ova knjiga ne shvati samo kao
razumijevanje Osmanlija, i kao
dopunsko objanjenje nekih dijelova osmanske
historije koji se u slubenim kolskim programi-
ma u Turskoj veoma turo. Generalno
sam miljenja da programi povodom
obiljeavanja raznih godinjica nemaju ba
puno smisla i da za sobom ne konkretne
akcije. 700. godinjica osnivanja
Osmanske drave u Turskoj je probudila
kivani interes za historijom Osmanlija, pa su se
intenzivnije traiti odgovori na
poput onih: "ta je Osmanska
institucije postojale unutar te ",
tada ivjelo? 6egQ, je to Dia
iLBER ORTA'rll
toga e ukazala potreba za ovakvom jednom
1 ton1 literat re ko;a na
"iren1 AJ ugu ponuditi odgovore na
postavljena pitanja. Zasigurno je i knjiga koju
drite u rukanta jedna od takvih, a nadam se da
ih u biti jo ovakvih.
Autor
ISTANBUL- CRTICE IZ PROLOSTI
Be mekam-z Konstantiniyye el-Mahmiyye ...
U Konstantiniji, mjestu ...
Ovako se u fermanima i slubenim spisima
spominjao grad Istanbul. Pod ovim
imenom se spominjao i na prvim stranicama
tampanih djela, i to do prije nekih stotinu
godina. U cjelokupnoj historiji Arapa i u histo-
riji islama Konstantinija je naziv koji se koristi
za dananji Istanbul. Nikada se kroz historiju
nije naao niko ko bi se usudio omalovaavati i
poricati ime njegova utemeljitelja Konstantina. I
osmanski Istanbul sasvim je rado prihvatio i
nosio ime velikoga Konstantina.
bilo je sasvim za da u vri-
jeme okupacije Istanbulal, u pericid11 nakon
Prvog svjetskog rata, Turcima smetati
ime Konstantina u nazivu grada, jer su se
okupatorskim snagama nalazili i Grci koji su
ime utemeljitelja grada, cara
li i mijenjati sa ..... . L&'-io.LIA#&al
Konstantina koji je vladao malom,bllm
1
Istanbul. Peter Coek.
j:dini zbog kojeg se ime Konstantinija
1 sluzbeno ukinulo. Poznato je da je ovaj veliki
grad imao i druga imena. Kada je J(onstantinopolis
u 4. slubeno utemeljen samo je jedan
grad bio ispred njega - Rim. No kako je bio sre-
dite stabilne, bogate i imperije,
Konstantinopolis je za par zasjenio Rim
i naziv Novi Rim (Nea Roma). Kako je
Start Rtm propadao, osiromaivao i ostajao bez
stanovnitva, Novi je, kao u inat, iao suprot-
nom, uzlaznom putanjom.
Nakon dva na svijetu se nije mogao
ni zamisliti grad od Konstantinopolisa. U to
d_oba Aleksandrija, Rim, Jeruzalem (koji je povr-
bto jer je bio religijsko sredite), Antakija
1 stara _Atena bili gradovi-ruevine. Nije
grad u svijetu koji bi po i
raskoi parirao Istanbulu. U velike se gradove toga
'' ,.
1
J 1'\ t J r: l" l l t J IVt l J f ll J J t r J "', Ff r [ l J A
p()rioda svaka]<(, rrHJgu ubrcJ)JfJ (JITJf')<Jd<;)d JJdma(J',
abasidski J3agdad iJj Jlazan j u
Iranu, ali da ne po<,t(J)J grrJd V(J)j bJ s
dao usporedili s I<>tanbulotn.
, 6. dva su ncimara iz Mil ta i Ajdina
(7 .An lem i os i hi dor, <;a grac! J !J wliku bogo-
molJU koJu danas nazivamo Aja Sofija (B()zanska
mudrost). 'I'esko je povjerovati da bi S(: ()na oi-u-
;ala ,?o danas da mimar Sinan u 16. stol u nije
1zvrs1o potrebnu restauraciju. 'l'ada je ljudski rod
prvi puta uspio izgraditi kupolu osovljenu pomo-
, u stupova i lukova te kasnije ni Bizantinci niti
drugi narodi imati prostora da usavrsavaju
tehniku podizanja kupola. Do izgradnje grandio-
znih damija u 15. i 16. u Istanbulu se
nita nije moglo mjeriti sa raskonim kupolama
Aja Sofije koje su parale nebo iznad grada.
Nikako se ne smije zanemariti graditeljstvo iz
perioda renesanse, ali moramo ustvrditi kako je
ipak istanbulska arhitektura bila ta koja je gotovo
hiljadu godina svojim raskonim djelima- uglav-
nom bogomoljama - panju cijeloga
svijeta. Posjetiti Istanbul, proetati njegovim uli-
cama, razgledati ga - bila je privilegija i za
narode sa dalekog istoka Rusije, iz Italije,
Sirije, Kavkaza pa i za one iz Skandinavije, za
koje se zna da su se u to vrijeme jo uvijek p
marno bavili lovom. Ne smijemo
Ruse koji su u Istanbul dolazili radi
ostajali oduievljeni njegovim
N e jelom evrops o
koJ j b
ILBER ORlAYLI
on "tantinopohsonl. Spomenimo kako je I<oln
u S\ on1 zlat110111e dobu jedva dosegao cifru od
l O 000 stanov11ika. Italija je bila zemlja gradova
u raz' oj u, ali su prelijepa Venecija, Piza, Rim i
Firenca n1orali 15. i 16. da bi se
n1ogli usporediti sa Istanbulom.
Istanbulske su bile dosegle takav
nivo i postale toliko prepoznatljive da je bilo
dovoljno samo polis i da se odmah zna na
koji se grad misli. Otuda dolazi i Stinpoli, jedno
od imena Istanbula, a gradu, u gradu. U
vrijeme omejadske opsade Istanbula prevlada-
vao je naziv Istinbol. Vremenom su i Turci
li koristiti varijante ovoga starog naziva.
U 18. se na nekim nadgrobnim spome-
nicima, ali isto tako i u fermanima i slubenim
spisima, izraz Islambol, to nedvojbeno
aludira na postojanje islam u korijenu dana-
njega imena. U to je vrijeme na sceni vladala izu-
zetno svijest o pripadnosti te zbog
toga ime ne zaivljava masama, a u 19. sto-
u potpunosti izlazi iz upotrebe. Osmanski je
Istanbul raskoan i bogat, i sve su - kako na
zapadu tako i na istoku - bile uprte u njega.
Moda su i postojali gradovi koji su se po broju
stanovnika mogli mjeriti sa Istanbulom, primjeri-
ce Isfahan u Iranu ili Delhi u Indiji, no Istanbul
nije postao ono to jeste zbog svoje
nosti. aprotiv, Istanbul postaje slavan zbog
svoje raskoi, originalne arhitekture i glasovitih
biblioteka u koje su se knjige donosile karavana-
. __ deva i tako se intenzivno
U imenima to 5u ih Istanbulu davaH razl1/1ti
narodi ogleda se i b()gatst v() grt::tda.
Asitane-i Saadet (Grad
Der Aliyye (IJveri uzvtsenf:J, !Jaru-l
hilafetu-l Aliyye uzvienog hahfata), Der
Saadet (Dveri samo su neka od imena koja
su ne tako davno ivjela u narodu. bi
bilo nabrojati sva imena Istanbula. f{ecimo i to da
u slavenskim jezicima postoj i naziv Carigrad koji
je jo uvij ek u aktivnoj upotrebi u bugarskom
JeZIKu. Svaki od ovih naziva moramo nj egovati i
prihvatati jer se radi o imenima jedine hiljadugo-
dinje metropole u svijetu.
Mnogi su nastojali osvojiti ovaj grad, aJi bi im
se u tome njegove grandiozne zidine.
Ipak, naim je djedovima, topove i
moderno naoruanje, polo za rukom osvojiti
Istanbul, a potom ga i Najprije su veli-
ke crkve pretvorili u damije - to je na
ni bio vid zatite - a kasnije su pravili
originalne damije izgradnja u 16. stolje-
svoj vrhunac.
Istanbul je uvijek imao isplaniranu strategiju
naseljavanja koja je u periodu nakon osvajanja
podrazumijevala i prisilno stanov-
nitva iz Anadolije i to ne samo muslimanskoga.
U to vrijeme su u Istanbul i .IWLIL ... t ... r
ski koji su govorili turskim, a
njih i jezikom te naravno
Armenima ne pripada
, t..\ Jala na el u <.:Jt'ltllupnog Arn1ensl og
kot pu,"a i Ul ravl},1la nJtnle. N al 011 intenzivnih
n11gt ,lc tj a J l'' rej'" koga stanovnitva u 15. i 16.
st<.)lJecu, Istanbul i Solu11 postaju glavni jevrejski
C(\ntri u vijetu. Mnogobrojna imena to ih nosi
l' aZUJll k,1ko Istat1bul ivi u legendama mnogih
naroda, a i danas se ponosi i
kakvom se malo koji grad
n1oe pohvaliti. Ovo je bitna i nepobitna
Ilica na kojoj treba uvijek insistirati.
Istanbul je bio grad veselja i zabave.
ceremonij e i originalni dvorski
protokol neto su to se kod dr ugih naroda
rijetko Ne zaboravimo da je tokom 16.
na evropskim dvorovima dominirao
panjolski protokol te da je protokol francusko-
ga dvora vriti utjecaj na druge narode
tek u 18. dakle nakon Luja XIV.
Tokom jednog sastanka rektora iz Evrope kra-
jem 1940-ih godina, tadanji je rektor
Istanbulskoga univerziteta, rahmetli prof. dr.
Sidik Sami Onur (Szddzk Sami Onur) kazao:
"Najstariji univerzitet je upravo onaj to ga ja
predstavljam i stoga treba da mi se u slubenom
protokolu dodijeli mjesto:' Istanbul je
grad koji od vremena cara Teodosija u pravom
smislu posjeduje univerzitet i po tom je
pitanju puno ispred Praga, Cambridgea i ostalih
znanstvenih sredita Evrope.
Konstantinopolis je bio predme-
tom divljenja i ono se stremilo kao uzoru.
Tradicije ovoga grada su s ciljem njihova prono-
14
Zlatni rog, Most i Galata, pogled sa Bajazita. J. Godfrey
enja i predstavljanja nale mjesto u brojnim
djelima tipa. su i sami bizantijski
carevi osobno sastavljali djela o tradicijama
l(onstantinopolisa. Za primjer navedimo
l(onstantina Porfirogeneta i njegovo djelo De
Ceremoniis Aulae Byzantinae iz 10.
Nedvojbeno je bizantijski dvorski protokol na
nastavio ivjeti i u okvirima
osmanske tradicije.
Osmanskim protokolom je do u bio
ivota sultana, njegove
komunikacije sa velikodostojnicima na dvoru;
striktno je bio i carski jelovnik .. kao. i
na koji se izvodi selamluk, ceremoniJa pri-
prilikom sultanova odlaska na duma-
namaz u neku od istanbulskih damija.
protokol nije bio bitan samo za
vine nego i za cjelokupan
li
izuzetno
, molba, alba naroda ili grupe ljudi
(Op. pre .)
i vop1sne i zanimljive. Nair on bi novi su] tan
bio opasan na Ejupu3 fEyup), sultan bi
sa povorkom prolazio cijelim gra-
dom, se i morem.
Sredinom mjeseca ramazana sultan bi u svoj-
stvu halife svih muslimana uz ceremoniju i
povorke (Hirka-i erif)
i ostale svetinje koje se pripisuju Muhammedu
a.s. Nakon ove ceremonije sa naglaenim vjer-
skim karakterom, ispred carske kuhinje
(Matbah-i A.mire) postavile bi se tepsije sa
Udi ldvom - jedna je dolazila na 10 vojnika -
koje su u dvorskim kuhinjama pripremane za
pripadnil<e kapikulu odreda
4
kao to su
ri, spahije, tobdije, debedije i dr. Nakon to
se prva sini ja u ime sultana, koji je i prvi
silahdar agis i njegovoj sviti, dolaze po
dvojica voj11ika iz ostalih orti i preuzimaju po
jed11u si11iju umotanu u platno, nakon se
izlazi vani. Na se odreda, kao
to su usta, saka, mutevelija, odabaa i dr., a iza
njih idu vojnici sa sinijama baklave i preko
Divanjola (Divanyolu)6 se prema kasarna-
ma gulgule i kroz svjetinu
koja ih pozdravljala aplauzima. Sinije i platno
3 Gradska u Istanbulu. {Op. prev.)
4 Regularne vojne jedinice to ih je sultan, a koje su .... p , ......
neposrednom komandom Porte. (Op. prev.)
S Zapovjednik svih sllahdara {dvorjana koji su nosiO
podara). (Op. prev.)
6 ulke koja povezuje1rgove
iLBER ORl YLI
koJlll1 '"u prekrtvane, dana se
na?ad.
Pren1a Jilmazu Oztuni (Yilmaz Oztuna), za
tanske se ceremoni-
ja prilikom udaje, dok je za ceremonija
bivala u obrezivanja. Te su cere-
monije bivale krajnje pompezne i raskone i na
njima su prisustvovali gradski zanatlije,
ulema i vojnici gdje bi svi zajedno u jedan glas
pjevali gulgule. Te su ceremonije trajale danima
to je bila prilika da se na ulicama grada pojave
i provesele svi, od proste svjetine do
zanatlija koji su u obrezivanja
stvarali i svoja najljepa djela.
Sve spomenute ceremonije dio su hiljadugo-
dinje tradicije. su se ceremo-
nije dale vidjeti i u Iranu i Bizantiji, ali su svoj
vrhunac i najrazvijeniji stadij doivjele upravo u
osmanskom Istanbulu. U 19. ovi se stari
mijenjaju! Istanbul ulazi u jednu potpu-
no novu fazu. Sta to zapravo
komunikacije dvora i puka poprima
oblik. Dodue, jo je svako mogao
posmatrati selamluk petkom pred duma-
namaz, je bilo odvojeno mjesto i za ene
koje su eljele posmatrati. Dosta se dralo do
sigurnosti. Trupe koje su pozdravljale sul-
tana nisu bile sastavljene od musli-
manskih vojnika. Bilo je tu vojnika, 7 i
7 Nii an u vojsd. Mae se odnositi i na nierangiranog dvorskog
slubenika. (Op. prev.)
18
ORUK(IJF PAIUMIJEVANJF OSMANLIJA
Proslava Bajrama u drugoj avliji Topkapi-saraja. P.Martini
mulazima
8
vjera. Jer toga se dana
pozdravljalo vladara gotovo svih vjerskih skupi-
na u svijetu i predstavnici svih mileta bili su tu
da mu pokau svoje potovanje i pokornost.
Selami uk pred duma-namaz postao je mjestom
gdje se manifestirao osmanski dvorski protokol.
Stoga su priliku posmatrati selamluk imali i
strani izaslanici u gradu, kao i mnogi stranci
koji bi se tu zatekli tek tako.
Tako ste u nekom uglu mogli grupu
stranih i koje su se okupile
da bi posmatrale spomenutu cermoniju. Jednako
zanimljiva i bitna ceremonija bila je opasavanje
sultana a ..............
na Ejupu. I tu bi se formirala
koja bi pratila sultana kroz grad. Zaldll
kako li je i
8
IH lli l Ill IJ/\ l llMlll VANJE
MAN L lJ A

n J n
Ml MAR SINAN
Period vladavine Sulejmana
zlatno doba ne samo Osmanskoga
carstva nego i cjelokupne turske historije. Sva su
carstva manje-vie imala svoje zlatno doba. Taj
period moe trajati i pol, nikad
ne moe znati. I Osmanska je
imperija, ba kao i sve druge, imala svoj zlatni
period koji je trajao dva i pol Ostalo sve
otpada ili na doba osnivanja i razvoja carevine ili
na doba stagnacije i dekadence. I danas se sa
zlatnoga doba Osmanlija -
perioda Sulejmana i drugih
sultana.
Nakon 46-ogodinje vladavine Sulejmana Il,
cijelo - a na i danas -
period njegove vladavine percipiranje kao idea-
lan model i mnogi ga se knjievnici i
sa sjetom i alom u svojim djelima.
Carevina i turska knjievnost u tome su periodu
dobili svoje pjesnike.
Mi se jo uvijek bavimo
tih ljudi, njihove poezije i
sti. No ima onih je
l
1
ivi 1110 n1i l oji s' sn1atran1o odgajatelj ima i
u .. it :\1 in1a na._ n1ladosti koja svoje kulturne
po tr be zadm o ljava skromnim vokabularom o.d
1.000 rij sam da bi se, ukoli-
ko b1 se Turci istinski zainteresirali za svoju
knjievnost i jezik, otkrivati nove, do
ada nepoznate kulturne riznice. Razmislite
malo o da su tada, u vrijeme
pjesnika, poeziju koja nije bila loa pisali
i sultan Sulejman i njegova miljenica Rokselana.
I najglasovitiji majstori minijature, mnogi ilu-
stratori i iluminatori ive u ovome peri-
odu. Tada sa istoka u Istanbul pristiu karavane
deva koje na hiljade rukopisa i tako ista-
nbulske biblioteke postaju bogatije za najdrago-
cjenije rukopise. Istanbul je tada bio
i za Zapad. Sultanov omiljeni vezir
Makbul, odnosno Maktul Ibrahim-paa (do
pogubljenja je nosio nadimak Makbul - Sretni,
a nakon pogubljenja zbog kazne nazvan
je Maktul - Pogubljeni) bio je veliki dravnik
koji je skoro pa renesansu u Osmanskom
carstvu.
Ne zaboravite da je Makbul Ibrahim-paa po
povratku sa boja na polju donio
skulpture Apolona, Herkula i Diane koje je dao
postaviti ispred svoga dvorca,9 to biti uzro-
kom mnogih rasprava, a postepeno otvoriti
vrata i jednoj buni.
U ovome periodu turska arhitektura koju su
9 Dananji Muzej islamske umjetnosti na Hipodromu u nepos-
rednoj blizini Plave damije. (Op. prev.)
24
Sulejmanija damija. Thomas A/lom.
do tada krasile lokalne karakteristike ide ka svo-
jevrsnoj jednoobraznosti. Primjerice, ako pogle-
date damije to ih je sultan Fatih dao izgraditi
po na Peloponezu, u Ateni ili Janjini,
vidjet evidentan utjecaj bizantijske arhitek-
ture iz njezinog kasnoga perioda. Takve se gra-
daju susresti i u Istanbulu. No u 16.
sve damije, medrese, adr-
vani, od Bosne pa do Halepa i Egipta,
odlike i pripadaju .. - Je -
istom graditeljskome stilu, bas kao da Je posto-
jalo neto kao Ministarstvo uredenja
koje bi iskoordiniralo sve te silne
projekte. A u procesu
originalnog osmanskog
sumnje je veliki neimar --A-
Koje bio taj
Zna da
l
, .. ul u rt d "l 't)} n ih
.. 1 a nr '\ pt 'LlZI u )d -..ak.
.. 1 i uzin1ani u t' :\ red do' od t' nl su u
t .. r1 :1 bi n g :t le t btla prak
a pril1. n1 pr 1\ L dtn)a d ' irn1 . l r ti '"'tl dj
trebah pc 1 dt.' 'lti dr n:t zn:tnja i
v e t1ne p trebne dnt. 111 graditelju. Ponekad
: n1nt g t. pretiert1ie p pit'"ln.tl porijekla
k regrutiranih pt1ten1 dev irn1e, ali treba znati
da je Ye oma te .. ke a i gurnu .. Ctl tlst:vrditi pori-
jeklo. limar inan je bio o n1anski graditeli i
bio je O manira. \ 1djet cete da je on iza yao iz
svih i regionalnih ok,,ira. Svakako da se

smatra i vojnikom jer je uzet iz jednog od janji-
odaka.
Obiao je cijelu Osmansku carevinu uzdu i
poprijeko. A zato? Prilikom vojnih pohoda
potrebno je du cijeloga puta popravljati mosto-
ve, izvore pitke vode, konake gdje se vojska
okrijepiti, praviti ili popravljati damije. Da bi se
sve ovo izvelo na najbolji potrebno je ovla-
dati vjetinama, upoznati materijal i
raditi u suradnji sa lokalnim majstorima. Stoga,
oni koji su u ovim projektima - da ih
tako nazovemo - u kratko vrijeme stekli su inter-
nacionalna znanja i dobili priliku da ovladaju
mnogim vjetinama koje su strane, recimo, jed-
nom dananjem studentu arhitekture.
Danas naalost nismo u studente
arhitekture odvesti u Englesku, Italiju, Egipat,
Indiju, Kinu i pokazati im tamonja arhitekton-
26
ska r 'tn 'l'- lj 'l i up zn ti ih v Iii in
t i n Ul i p l Z n ' l t i 111 pr f ori n ('j t 1
sn1 't nuti l o u k n did ti z n
ar .. tvu in1 H n1 t d u
'lJ e lu car 'Vintl - dakl .. tri k n tin nt - i upo-
znaju nj '""ll tl iju, :t in1 j v k ko u v li-
kt: pon1agalo u njihovu tr u ., IlO nl r zvoju.
l kori t iv ..,i priliku da u n1aj tor koji p zn -
'tl i lok"1lne geograf ke prilik i voj tva gr vin-
n1aterijala - to je od iznin1n vano ti - ti u
111ladi ljudi bili kadri razvijati tandardno gradit lj-
stvo . . Nije potrebno da budete "kolovani arhitekt
da biste danas na dzamiji Osman aha u Trikali
te n1nogim damijama u Istanbulu i
Halepu prepoznali potpis mimara Sinana. Svaki
koji pazljivije osmotri ove pa
n1akar i 11e posjedovao osobita znanja iz arhitektu-
re - lahko shvatiti da su djelo ruku istoga maj-
stora. A samo genijalni majstori mogu posjedovati
u ovoj mjeri i lahko prepoznatljiv
graditeljski stil.
Turska je umjetnost, dakle, imala e pu
naziva osmanskom. Ljudi u u to ij'-&&.lll ....
zili kroz sasvim nove faz . U 16. p
-
dava ortodoksija, konz vru pri tup vj .
U aja se i Jamska knjii o i knjie
Srednjega istoka. Jed n od posr dnjih IUI.---
ta je i ejhulislam Ebu uud dij
min ejhulislam jo mj bi
sc ni drug
K ii t.._llW.
l lt l t< Ut< 11\Y I I
'vnosti podj dn. l o pr tvladuj n1isti< J za m te
se kroz sva l u sferu utnj e tn osti J1(' 1 zbj eno i -
nje provla ,.iti produhovlj enost. I ravnc granice
iz t >ga doba daJU nam za pravo da upotrij(bimo
t rn1in Orb Ls ()ttornanorum - ())manski .s vijet.
ranice su se pruale od dananje Madarskc na
zapadu do Gruzije na istoku, te od ukrajinskih
ravnica pa sve do sjevera dananje Etiopije iliti
Abesinije. Unutar granica Osmanske carevine
nalazili su se i Alir, Tunis i Libija u sjevernoj
Africi te crvenomorski bazen sve od Jemena,
kao i Perzijski zaljev.
Zamislite jednu ovako veliku i aroliku carevi-
nu, sa mnogim religijama i jezicima. I
onda zamislite izuzetno nadarenu osobu kojoj
se prua prilika svim ovim predjelima i
potrebna znanja i iskustva. I<ombinacija
talenta i bogatoga iskustva ne moe iznjedriti
nita drugo doli izuzetne sposobno-
sti. u dananje vrijeme ne postoji drutvena
klasa koja bi posjedovala razvojne
nosti. Osmanska imperija u 16. pred-
stavlja dravu u kojoj klase
teki ivot konstantno dobivaju
priliku da u kratko vrijeme otkriju i
mnoge stvari, koje iskoristiti za postavljanje
novih standarda u umjetnosti. Ovaj grandiozni
mozaik, od vjera, jezika i
skupina, ne moe se dovoditi u zajed-
kontekst sa imperijama
iz 18. i 19. jer Osmanska imperija pred,..
stavlja teritorijalni integritet u kojemu su svi
28
Jj ud J ki, us rrJj st tr J un t ar Vf>j e-
ga - kak() u trf)rJjj ttJYr> JrdJldVfJ i u -
jz vuta (Jdrevinf ima
u na j vi se u pravne e rgan e.
Pored erjjatskog p(J&tojj i obif<Jjno pravo do
kojPg sc veoma draJo. l&trJdobnc> Sf da govoriti
i o pravu i Jevreja da unutar vlastite
zajednice primjf)njuju svoje pravo. ( .. ak se i za
pravoslavnu zajednicu u periodu to ga
nazivamo turkokratia primjenjuj e pravo iz
posljednjeg perioda Bizantije. Jako je Carevina
bila orrromna, u svakodnevnome se ivotu jo
nije rasipnitvo, kao to je to bio
u imperijama novoga vijeka. Na sceni
imamo situaciju da vlast, odnosno uprava nad
izvorima koji su carstvo bogatim, na odre-
deni gubi primat na ekonomskom polju.
Jer najljepe bile su damije, medrese,
sebilji. .. Najljepe i najbogatije zdanje u Istanbulu
u 16. ipak nije Topkapi saraj iako je izu-
zetno elegantan sam po sebi. Tada je jedan san-
dak-beg imao prihod od oko 12. 000 zlatnika,
dok je ostavtina najbogatijega b sanskog
trgovca iznosila oko 4. 000 zlatnika. Moj profe-
sor Halil Inaldik je kazati kako su u
ovo vrijeme u najpovoljnijem poloaju bili i
ujedno najbogatiji drutveni sloj
velikodostojnici i oni koj su up avlj zal
nim posjedima. Pripadnici
su imali visoka
nlija arhitektura nije samo
avl davanj zidarske tehnike. Tu je postojao
aut rit t koji je stajao na graditeljske ekipe
i 1' i je donosio sve odluke prilikom
Ako bi on ocijenio da postoji opasnost od uru-
.... avanja dijelova zgrade, npr. balkona,
bio je ovlaten da na licu mjesta izda naredbu za
ruenje. Tako se na Sultanahmeta do
19. primjenjivalo pra\ilo po kojem se
nisu smjele graditi visoke zgrade kako ne bi
dolo do podzemnih tkp
vode. No u 19., a posebno u 20. o .. o se
pravilo kriti i na tome su lokalitetu
mnoge visoke zgrade.
Po ustrojstvu i zadacima, neimarski odjel bio
je dio korpusa, i osobe koje su se
pripremale za neimare utapale bi se u
kulturu Osmanlija te na taj bi
kod sebe
nost. U ovakvom su ambijentu izrasli mnogi
genijalni umovi turske graditeljske umjetnosti.
Jo uvijek se ne zna broj djela mimara
Sinana. Aktuelno je i pitanje kako je projektovao
svoja djela. Do nas, naalost, nisu dospjeli origi-
nalni nacrti i planovi, ali postoje zapisi
i o tome. Zna se da je mimar Sinan uvijek radio
male makete - na principu lego kockica - i
potom ih razvijao finalnu verziju. U
vrijeme kada je mimar Sinan djelovao, zacijelo
nije bilo ni eljeznice ni aviona, a znamo da je
"pokrivao" ogroman teren i stajao na ogro-
mnoj armiji neimaca Qsmanske carevine; Sloit
E
ehzade-damija Eugene Flandin.
se da nije bio u stanju osobno nadgledati
izgradnju svakog objekta irom
carstva. Nedvojbeno se kako
je mimar Sinan stajao na jedne graditeljske
kole u kojoj su pored njega djelovali i drugi
neimari i njihovi koji su slijedili stil
glavnog graditelja. ., .
Tako se u mnogim dijelovima carstva - 1
tamo gdje zasigurno nije mogao prispjeli i
graditi- uzdiu
sk o-stilske karakteristike mimara Snana. Bw Je
to graditeljski genije to je i Obla-
stima u kojima su podalio ledmslYe.a.
originalan osmanski arhitektonski
oko Sulejmanije, g+ se
turbe mimara Sinarla,
l l t d t-. d R l \\ l l
h\ \tn J' licna kart,\, naa

t ll l 'n.\ l\ tt l t'ntlju. ' e nnsc alJk'n' o pona-
. ,H lJ' 'n l' :-;t'l'l.line l'.lVtlll s!unoubistvu. l
t h ul \st\ u ll' ll' l.'l' n, ls P'lst td jet i pred
11.hl L1
'
U 111U'U
r a' l.l t111
1ku ll
' ..
gt''llt'I\l 'l a
n 1i .. t 111 s
n1 riti pr n ) iti i pri t 111
ru l 1nbulL
l i dna d

Z l
d zab rl\ a u
ibli t k lika
n l t nbul

n u
D U K ( l J E R l l U M l Jf V f\ r J J f O S M A Ll J A
ci j t turske drzavne gruntovnice i katastra (7 apu
J aciru,tro Gen el .
Bez sun1nje je Dafer-agina medresa ( cafer
A
1
1edresest) na pote-
zu Aja Sofije i sokaka obje-
kat na tao u periodu. Danas se u ovoj
zgradi koja je dodijeljena Fondaciji za brigu o
turskon1 kulturHoJn naslijedu (Tark J(ultUrune
Hi.zn1 >t odravaju kursevi kaligrafije,
ebrua i drugih ostnansl'ih utnjetnosti te se prire-
'tt izlobe.
irm k
t
k
lj
,

l
unutranjosti Anadolije - prirnjrr mimarc.t SJ nana
- pa i sa I<avkaza. Pr(J( cs(Jffi devsirrrJe uprav-
ljali su devirme emin i 1 katibJ ( z<1 koji su
morali biti poteni, da na osnovu
karakteristika ocijene ko moze biti regru-
tiran i, svakako, dovoljno iskusni.
Devirme emini i katibi dolaze u unaprijed
regiju i uzimaju sa
sela. I<ao to smo naglasili, devirma se ne
provodi svake godine. To je proces koji se odvi-
j o akon svakih dvije ili tri godine, a nekad i
vie. Nema ni govora o regrutiranju na hiljade
svake godine. Recimo i to da se nisu
t1zin1ali sinovi jedinci niti koji su bili
jedi11o n1uko dijete u porodici. Miljenja sam
da se za devirme nastojalo do
1 OilSeilZttsa sa drutvenom zajednicom u cilju
11eeljenih posljedica.
Po pravilu se, nakon to slubenici zadueni
za devirme na lice mjesta,
izaberu iz sela, jer su kao takvi - je
kazano - bili izuzetno pogodni za asimilaciju.
O dj dakle radilo po pravilima
pa t ko nije moglo desiti da e ako to u
om nt logijskom romanu a Dri1fi
I uzme dij e od 3-5 godina
u ij ,d ,moglo
b.
,l .. 1 , i ' L kl ga uzrasta, dalle
,1 ' \n 11c up 1trij per-
' l\ al 11t u eYropski111 Jezici-
< l 1li bo\. Star sr1a dob
J iYaL:t ie 1d q pa do 14-15
pr .1 .:.1 regrutirati stari i e od
1 :tl li i "'nekle Yec f rmirane
..: ir e za ll-nl era,anie. lT literaturi se

,.L, r ic i dre di ka su nei
e.: glipodmladiti
- :e cr zili koii pos je-
re zn311 ili za koie bi se utvr-
... . .. . .
......... teta za trazeno zaru.man e.
e a 1e upra,o mimar Sinan bio
namen ki regrutiranihn
-
.. e e a no da pri tome pori.eklo i etnicitet
.LLS:<J"-A. .Lii: .. nikak"\ru ulogu. Osmanska drza\i a se
onike ne zamara tal""';Jm pitanji-
e a u n eri etko uzimani djeca ci iz
}\nadolre - iz aramana - koji su bili
.
ere.
Kavkazu i u Albaniji bilo e sela oja su ivjela
ogromnoj bijedi i bez bilo kakve nade u bolju
Ljudi nisu imali uslove za bavljenje
CA.&.IL.afUa..a&JI..II.IUI..I..I. ili tako da su jedva
uspijevali prduaniti djecu. takvim su
rodlleli jedva Obli devinnu . su vidjeli kao
jedina lllogtliDolt da izbave djecu iz bijede.
Jf .....
ni J nisu })jJi trJJd/(J mladi da se
nakon to odrastu ne bi svoga prJrijekJa, za
to postoji mnogo pr1mjera, a
Mehmed-pau Sokolov1fd, 1<-rJ)J kasnije prJsrf.;d-
stvom devirme u dravnu sluz bu mnoge
svoje porodice. neki od
u isto su vrijeme bili i srpsk1 patrijarsi.
lli Ajaz-paa za kojeg se vezuje zgodna po
kojoj je jedne zime dobio stare cipele od neke
ene u junoj Albaniji. Kasnije joj je u znak
zah,ralnosti vratio iste te cipele napunjene zla-
tom. Porijekla se manje vie svako. Ono
sto se zaboravljalo bio je maternji jezik i vjera ..
Nakon to sve kandidate sakupe na jedno mjesto,
pjeice bi se krenulo na unaprijed
destinaciju. su bili dovoljno odrasli, a i
zdra\ri da bi mogli ajprije bi ih obreza-
li, a potom razdvojili. Oni koji su bili inteligentni
i lijepe vanjtine su u Enderun (unutar-
nja sluba), gdje su istodobno sluili na dvoru i
prolazili kroz najkvalitetnije obrazovanje.
perioda provedenoga na dvoru izlazili _",_
sku slubu (Birun) sa sancJat-4Jep
nekim drugim ttll.i.!l
Kada se uzme u obzir
l ,, , t rt n,\ u, ll' l o to nel i
\ lL\ ll u n 'l ) na .. tuni ' t' odabrano selo,
n n '\',\ , l "'dvod 'dj e .., a i. Naprotiv,
t tl J , , 't l i l" ,h ndlazili d broYoljno, vje-
l , , tal t) sl bijed' i 11aprcdovati
1 h tu. 'i u
l i i' , t ' <-'lll ratoYa. llostalon1, da li u
tu t n n
r rut \ Uli i" 'l('l bi dok
l1111 .... i
1l n1u - 11 iL l"' it.\1 1p. p reY.), postati
iri i :lrz1ti uzd i lc "'areYine tl svojin1
d11aka dar1aS11joj u
.
l
i pripr ma11. aden1i oglana u
bil na prin ipu kla kole sa
i bi e domogli ultano e
u u ultan oj blizini. Jako je
z i n cin n i brazo alo u
n i li m u lice. klopu obrazo-
p rt li an e aligrafiju, knji-
um tn ti.
disciplini i
._.,.ralo zna citi da 'e
Bilo je i onih koji su, pCJk, bili izuzfjtno u(fni,
kao Mahmud paa, Dagalazadf, Mehmfjd-pl:tsa
Lutfi-paa je poznat kao autor djeJa.
I<oprulu Mehmed-paa nije bio izuzetno
ali su kasnije mnogi njegovi srodnici -
koji nisu doli putem devirme jer je poJah-
ko izlazila iz prakse - postali poznati muderisi
svoga doba.
Devirma je predstavljala ivotni
stil. Svi bi regruti turski, i oni koji se
ne odaberu u Enderun daju se u turska sela
porodicama na brigu kako bi tamo savladali
turski jezik i Veoma je
ca da su ovdje jezik i nauk
o vjeri. Temeljna je stvar u tome to se
ma nije nudila "rafinirana medresanska pobo-
nost'; su je primali od seljana sa kojima su
odrastali.
Civilizacijske tekovine i jezik najvaljanije se
daju pukom. Tako bi mla-
dima u dobi od 15-18 godina, koji ele
recimo, francuski jezik i kulturu, moj savjet .IDU.
da odu u francuske provincije saa
prvi orak na ne moze
s ako odjednom savlada "
oj razini. omu
de e,
p-----
l it: la l r st rat i ' svoj svi j t l poviJ st J, pri --
liju ili . u j j s bi zant i j sl i pl iz pot (Jdi (
ihail l t i -J r nosogh1, ili poznati Murat-- paa
l oji j l i iir l tni carske btzantsk
p r li p, l :1ologa. Sen1si- paa je, pak, bJ(J
izdanal loz Isfendijaroglua.
avalo se da, kao u p1in1jeru Mel1med pae
Sol i Mal1mud-pae, nakon bitke ulema
i d virtne etnini - koji su bili dosta iskusni i
inteligentni - razgovaraju s porodicama i obja-
Sile da je devirma obostrani interes. u JJ aj
svoju djecu da slue sultanu i postanu muslit11a-
ni jer to je dobro i za nas a i za vas': govorili b1
roditelje. Mehmed-paa
doao je iz familije kao dijete svetenika.
Naglasimo da je kasnije postao iskren i dobar
musliman. Upravo to predstavlja
karakteristiku cjelokupnog sistema devirme.
Veoma je bitno pitanje kako je moglo do
ovako uspjene asimilacije. Prije svega, naglasi-
mo da je Enderun neovisna institucija
historiju moramo dobro upoznati. Tu su se ljudi
jedni drugima sa "vi': tu nije bilo ni
traga bilo kakvoj drskosti i
Zapovjednicima odaja se sa puno
potovanja. Za sve je postojao precizan raspo-
red i satnica. se znalo kada se objeduje,
pa, ustaje, kada se ide na i 1 to
-IVaJU avtluacijom oma".Jcoga tlvora, ito je
prilnJel'l ,
govrJrJ i trjr ..
Int--resan -tJ rJ ttafJr)rnen 1 d jP .,
i s tr., j';
11
Z h u varJJantu"- {a em
"'ug1 e o je m' sJ tt kako s dj n
p ljene u Haremu tu samo radi sultana. r Jn ;1
tu da bi b1le predt;tallljene 6ulta.nu kcJJi oda J re
one l<ojt: mu se do padnu. Ali u
djevoJke u Haremu ostaju kao slu.killJe gdje
prvenstveno trebaju turski jez1k 1 I.Siam-
sku vjeru.. akon to prihvate tekovme tzv .. Cl -
lizacije osmanskoga dvora, neke od nJih se udaju
za momke koji IZ Enderuna izlaze u BtrwL lako
se slubeno ne uspostavlja krvna aristokradja,
osmansko drutvo ipak mnogo ne odstupa
ustaljene prak.ser l tu se dakle putem r.a
udaje obrazuJe jedna eli IlOK
Je slui snaga i um, uz .............. GDaV
ke poslove.. Oni koj te
u.spJeimm, gube .,_amu rm.,.
rus dio elite zbog &p neana
pravne povlutke
7
vrijen1 vladavin ul tana Ahmeda III (1703-
1730} regrutovano svega l. 000 No
tada, polovicon1 17. devirma se
nj pritnjenj ivati i Turcima u Anadoliji.
Jedan od anadolskih ademi oglana je i veliki
vezir evehirl.i Damad Ibrahim-paa. Naravno,
i u odredu Ziiluflu BaltacLlarll uvije!< je bilo
turskih ademi oglana, kao to je Baltadi
Mehmet-paa. Bi1o je i ademi oglana koji su
regrutirani kao muslimani, primjerice oni sa
I<avkaza. Nakon 18. institucija devirme
u praksi prestaje postojati.
U estogodinjem ivotu Osmanske carevine
moe se govoriti o neto vie od dva
devi:me, koja otprilike od poro-
dice Candarli iz polovice 15. pa negdje do 18.
Mnoge teke periode u svojoj historiji
carevina je nastojala pro nove,
metode na kojima se valja
zadrati.
11 Naziv za jedinice od vojnika dovedenih preko devirme, a
koJe su b11e zaduene za dvora. su se nazivali i teberda-
ran. (prim. prev.)
"
PORODICA KAO INSTITUCIJA
ta se podrazumijeva pod izrazom "osmanska
porodica"?
lv g1i S1TIO kazati i "porodica u osmanskom
drutvu" ali postoji razlog zbog kojeg nismo.
Naime, kako je Osmanska carevina ogromna i
posljednja imperija u pravom smislu ona
predstavlja pravi mozaik vjera i naroda
koji su govorili jezicima. No bilo je tu
i elemenata koji su spajali sve te
silne a njima prvo mjesto sva-
kako pripada instituciji porodice.
Beduinska plemena u Arabiji i balkanski gra-
dovi na obali Jadranskog mora bili su dio iste
Carevine kojom se upravljalo iz Istanbula. Iako
je ogromna udaljenost od jednog do drugog
kraja carevine uzrokovala velike u
drutvu, porodicu je ipak krasila jednoobra-
znost. Uzmimo za primjer po jednu porodicu iz
nekog malog sela na Dunavu, ili iz bazena
Eufrata, sa Kavkaza ili pak iz arabijske
Nedefu i vidjet da po pitanju
nih odnosa,
shvatanja uloge DdfOGt1ce
apS.,QAglQ.JIMU
ll BlR OR Lt\' ll
Pod popnon1 osn1ansl a porodu a podnr;,lltni
jevamo jednal o muslilllallsl u lwz ohz.ira r Ht
n
1
ezhebsl u pri pad nost - l a o i k rla nsk u i
jevrej sk u porodicu. Porodi a j bila l <'11 ulj dru
tva, a moe sc posmatrati iz dva razli ( ita ugla: iz
ugla drave i drutva. , 'ta j ' prPdst avija la pot'(>
dica? Za dravu jP porodica najbitnija osr ova
koja obezbjeduje reproduciranje stanovrdst va}
ali je i ta koju se oporezuj(' kako bi sc nar 1ak',
la sredstva za dravnu blagajnu. {J J <J. stol j( 'u
porodica i temelj za regrutJranj( voj(J<(
(ahz-t asker).
Prilikom sklapanja braka na,
potrebno je spomenuti zavesti u tzv ..
ske registre (sidile). Medutim, to sc uvijek
radilo, nije se moglo uvijek uraditi.
je bilo - uz vjerske ceremonije to takoder ni
uvjet nego je dio tradicije - drutvu obznaniti
sklapanje braka. Nakon toga i djevojka
smatraju se muem i enom i zajedno sa djec<Jm
i starijim ukoliko su u ivotu,
njavaju jednu porodicu.
Unutar porodice vaila su neka pravila, od
kojih je osnovno bilo da je porodica po
patrijarhalnom sistemlL Shodno tome i drava
je registrirala i s nove kao pore
zoe obveznike. Isto je vailo 1 za nernus amans
porodice_
()pnaaska porodica se zaiiUVa VJft ....... ...
.--. se biti svodi aa ........ ..,._
upavo to? Da Je terllal
lJali(! kao Olft
j
,
f \ L f
p s, zpn,lnla branilo da izlaze, ali u Istanbulu
- i n :\ tu nego i u mnogim manjim mjesti-
Illa - :ene se sasvim slobodno pojavlj uj u na
1vnin1 n1jestima. Tada je bila rairena praksa
po turbeta i to toliko da bi se - kad bi
"' e obredila sva muslimanska turbeta - smatralo
obavezom prisustvovati obiljeavanju uznesenja
svete Marije (hazreti Merjeme). Na Dan Gospe
u crkvama oko istanbulskih zidina zajedno bi se
okupljale i i muslimanske ene. Ovo
je u svome putopisu Put u grad sultana 1
7
J h.
zabiljeio Salomon Schweigger. Dalje
biljei kal<o nije u stanju izdravati dvije
ene, te da se u eventualnih razvoda
djeca - poglavito enska - dodjeljuju majci i
potom dodaje kako su ene u to vrijeme mnogo
vremena provodile u etnji. Takva su zapaanja
Salomona Schweiggera. Prema ovom
nom protestantu, osmanska ena je
u to vrijeme uivala mnoga prava i slobode.
Za osmansku se porodicu kae da je
demata'; se naglasiti njena brojnost.
No radi se o stanovitoj sociolokoj predrasudi.
Smatra se da je mnogobrojna porodica svojstve-
na drutvu koje se bavi zemljoradnjom. Ali nije
tako. Ako zavirimo u historiju vidjet da,
pogotovo u 19. u Istanbulu i mnogim
drugim gradovima dominiraju malobrojne poro-
dice. Jo tada se da govoriti o tzv. osnovnoj poro-
dici u koju se ubrajaju samo roditelji i djeca.
Kada se govori o ulozi porodice u prolosti
osmanskoga drutva, mora se spomenuti i utje-
48
caj i mjesto mahale. IaJr(J j( - v dkt1 smr1 vrl pr1 -
crtali- porodica ta koJa j(zgru
drutva, najbitnija uloga 1pav pr1pada mahali,
dakle susjedstvu. Za osmansku prJrorJj(,u ona je
osnovni element, polazina platforma. A s v e ima
svoj razlog. U jednu mahalu se mogla doseJiti
samo ona porodica za koju je imao ko o
da su ostale komije ovu porodicu drali
pod kontrolom i imali pravo opomenuti ju i
istjerati iz mahale u da se ova na bilo koji
n ::lrin neprikladno ponaa. Bila je to ustalj ena
praksa. I<oliko je bio vaan sldad i spokoj mahale
u to doba najbolje se iz primjera prvog
engleskog ambasadora u Osmanskoj carevini
Edwarda Bartona kojeg je u 16. u diplo-
matsku misiju poslala kraljica Elizabetha. Naime,
Barton je stanovao u jednoj mahali na Tophani i
bio je sklon oputanju i zabavi. U svojoj bi
pravio sjedeljke na kojima se pilo i
glasno zabavljalo to je uznemiravalo ostale sta-
novnike mahale koji su zbog toga sastavili arzu-
hal (kolektivna alba, op. prev.) i tako iz mahale
uspjeli istjerati i engleskog ambasadora.
je da u to vrijeme jo nije postojao
Vestfalski sporazum o imunitetu i povlasticama
diplomata, ali se ipak radilo o izaslaniku Njenog
primjera bilo je jo, a znamo
za neke sa stranim trgovcima.
Vidimo, dakle, da je jedn
ga stila i kulturnih ipak
vrijeme bilo dosta naselja sa JLUU

1 stanart se
podizuti iz jed11og jedinog razloga - da ne
'--uj n1ahala. Smisao mahale jeste u tome da
lj udi l\ e jedni sa drugima, da budu zaj edno.
To je veoma bitna stvar koju t reba uvij ek imati
na umu.
]o je bitnija da mahala posjeduje i
pravni karakter. Naime, kada se sakuplja van-
redni porez, tzv. avariz-i divaniye, ne oporezuje
se svaka ponaosob, nego se oporezuje
mahala ili nekoliko zajedno, to mahalu
bitnom i s aspekta finansijske politike.
Svaka je mahala ponaosob bila obavezna vodi-
ti brigu o otpadnim vodama, i protu-
poarnim mjerama. Stanovnici jedne mahale u
periodu nesigurnosti na sebe preuzi-
maju brigu o bezbjednosti svoje mahale. To je
veoma bitna koja nije regulirana zako-
nom nego tradicijom koja je znala biti i od
zakona. U mahali rame uz rame ive i siromani
i bogati, jer mahala se ne formira po principu
ekonomske njenih stanovnika, po
principu pripadnosti religiji gdje
- onoliko koliko su u -
v v
pomazu one stromasniJe.
Dijete kao novi jedne porodice se u
mahali i komije su ti koji prvi da s rodi-
teljima podijele radost. Ukoliko je porodilji
potrebna njega i komije su tu da pripo-
mognu. Kad poraste, dijete ide u kolu koja se
nalazi u mahali. Muslimanska djeca
mekteb, a i jevrejska vjeronauk u
sklopu crkve ili sinagoge. Zajednica uspjenu
50
- , ...... ,."...", , *-Jn
dj ecu a upozorava onP koji iz nekog
razloga ne kolu.
U mahali se dijeli i dobro i zlo. i
svadbe se realiziraju uz komiluka. Isto
tako se u smrt nim cijela mahala
stavlja na raspolaganje familiji.
Ul<oliko u mahali ima teko bolesnih, svi se
trude pruiti im potrebnu njegu. Niko, dakle,
nije bio preputen samome sebi. Zbog svega
ovoga mahala se mijea u ivot pojedinca. ccta
ce reci mahala?" bio je jedan od korek-
t iva u osmanskome drutvu. To je bilo toliko
izraeno da do osnivanja moralne policije (ahlak
zahltasl) u vrijeme Abdulhamida II
velikim pritiscima mahale na one koji ive
neprimjerenim ivota. i u moder-
nom turskom drutvu postoji izraen utjecaj
komiluka na ivot pojedinca, to svakako
korijene iz osmanskoga perioda. Naalost, danas
se na svaki rui institucija mahale.
i oni koji dijele istu zgradu nisu u stanju
razviti za ivot.
Osmanska porodica ima i svoju veoma bitnu
evoluciju, iako su ta dva pojma u biti
no suprotna. Porodica je institucija koja ide
dalje od povijesnih To je i naj-
utjecajnija institucija ljudskoga roda. No post(,)j
period unutarnje evolucije koji se odvijaQ
tar same porodice. Osmanska ooJrOGJlHII
zajednici sa mahalom i ima
ekonomskom iva_tu;dr.ui:wa .." .., .. ,.,.:lill..
u
tan , nita u v \ld 1111 gradovin1a dolazi do
L ent)ll anja ovoga sistema. No
'-
Tur K.. :\ uvijel - kao i ostala drutva
... d11 1 -to lp a - u ovom pogledu relativno
1nze1 yativna u odnosu na evropske zemlje. U
nerazvijene ekonomske i drutva,
p rod1ca je ta na kojoj se zasnivaju drutvene -
nazovimo ih tako - institucije. Ekonomska kriza
u Turskoj pokazala je manjkavosti usistema" u
kojem pod istim krovom ne ive tri generacije
iedne porodice.
U drutvima gdje su krize zajed.nicl<I
ivot tri generacije unutar jedne porodice osigu-
rava kvalitetnu brigu o kvalitetan
odgoj, ali i prednosti sa finansijske strane.
Naalost, danas pod utjecajem pogle-
da na ivot i svijet, kao i pod utjecajem
ne polarizacije, unitavamo vrijedno-
sti o kojima ovdje govorimo. Svi znamo da je s
finansijskog aspekta mnogo tee opstajati kao
osnovna nego kao iroka porodica.
***
Porodica je, s jedne strane, u osmanskom
drutvu imala i ulogu obrazovne institucije -
kole, odnosno mekteba. Jer dijete se odgajala u
zato se posebno brinula najstarija genera-
cija u porodici, te se stoga moe govoriti o
osmanskoj porodici kao drutvenoj instituciji.
Iz katastarskih popisnih deftera (tahrir defterle-
sz
ri) vidin1o da su muske glave porodice pore ki
obveznici i da im se dodjeljuje toliko obradive
zemlje koliko jednm parom
volova. su i u gradovima porodice-
ono to podrazumijevamo pod pojmom uire
porodice" - osnovna proizvodna snaga. Grads i
majstori za egrte uzimaju nekoga od rodbine ili
Stoga vidimo kako se u starim cirus-
tvima zanati zasnivaju na tradiciji,
ne prelaze tek tako sa na nasumice oda-
branog Zbog toga su neki zanati karak-
za narode pa
da su Armeni tradicionalno zlatari, Rumi stolari
a Surjanci kamenoklesari i srebrenari.
Zanimljivo, Turci se tradicionalno bave staklar-
stvom i vitraom. To saznajemo iz deftera to se
u Sulejmaniji, a koji su osnovni izvor za
kulture ishrane u turskom drutvu.
Ljudi su u osmanskom drutvu naviknuti da
objeduju unutar porodice i za dugi vremen ki
period turska kuhinja, kao ni kuhinje drugih
naroda u Osmanskoj carevini, ne izlaze na tri-
te, ne mogu se u restoranima. I danas je
donekle situacija. Iako je u Turskoj oko 70.
000 Armena, danas ne moemo neki ugo ti-
teljski objekat u kojem kuati Arm
kuhinju. To je jo uvijek kuhinja koja e za rz&Jta
u granicama porodice, odnosno J.\fHJ
to i najmarkantnija razlika izm
zapadnoevropskih
Na koncu, e
kultura mahal

l tv l)l zira na v eru, odra talo uz straila, dobre
vtlt\ 1 l aJkt' l)d k\_)jih ve u nevjerovatnoj
vrv , ht .. nostulla. Na to tada nije moglo utje-
ni slikovnicama n1 kolon1. ve se to unutar
pot od tee pr pricavaju p reno ilo sa starijih na
ll1lldt:..
Porodica k o k nz rvati na imperijska in ti-
tu ija, koja u'" to in1 i pr nti,,nu ulogu u dru -
t tl, p toji i dana . ri "' m s loziti da je
n \zapt) l ' t 11 tivna p j va, li u liko e
kod 11a ... n mar11f ' tir1 na n g ti an i
f<tlat1 naein k lik u z p dn j Evr pi, za to veli-
k ' z(udtl
0
idu in Ntitu i ji p r di i nj zin n1
pr 'V ntivnon1 karakt ru.
.. ka p or di a po .. itlj , n1ij njati zajed-
n a p 'riodtHll Trln irna ta l . in1 , ena
p l(1hk > ul zi u mn )ge fer zivota, brazuje
p t j t koja brazuj "im mijenJaJtl ne e
k n m k pr tp ta k unut r porodi . Zb g
)dr n ih n g ti nih toko a, p r di j
p , t1la i t m ur d n zak n m. T ko j , napri-
tnj r" d n , n i Z n z brani pr k mj rn g
tr nj ( i. rafa t an un u) im h tj l
m njiti p i z br niti miraz i li .... '""'
nizi nj mp znih dbi i t ....... , "'
l Iju nj .
u" u \.:;t J v 11TT T T
proces je ukidanjem Pravnog dekreta o
porodici (Hukuk-i Aile J(ararnamesi) i donoe-
njem zakona (Medeni Kanun)
1923. god1ne. Ustvari, bio je to proces romani-
zacije turskoga prava, njegovo sa
zapadnim pravom. adalje po"edinac i poro-
dica biti temeljni elementi drutva i sa pravnoga
a pekta.
Tedno od bitnijih pitanja kada govrimo o
porodici este i pitanje razvoda. Prema islam-
'"' - me pr ''U i ustaljenoj osmanskoj praksi, ena
bi za razy d trebala imati ozbiljne razloge, kao
naprimjer, ako njen mu pije i konstantno ustra-
java u tome. Ako mu da da vie kon-
Ztlmirati alkohol, ako e zarekne da je "pusti-
ti" ake opet konzumira i potom ne odri
zena ima pravo sama traiti razvod. i u
l tt jtt da e za mua ne zna gdje se nalazi, tj.
'"ada e matra izgubljenim, ena ima pravo na
razvod. igurno da e i nastranosti kod
mua tretir u ao valjan razlog da se eni da
prav na raz od. I u da se supruznici u
br u ne au ena d biva razvod o ga
iuprak-
ima pra O da
---dt i .,. ........
Ur 71
a 'O Je p tao zasro 1 .o Je
bud pa ji rL Ponekad su
z og r:a zloga osta a.. i rjeti sa
m a o e - o ne stagali.
Je J b. o stara eljs 'Om rodi eljar a
a (J "ma e jf:: -:s(. eri- as se stara-
j.. je .fJ i .... rj. .... da nag;.asim da
j, riJeme b. 0 nezbrinute d ece. Tak .ra
djeca " z nadoknadu
je f ,'(j na ienaroa rCJ)e su it odga;a e.
J)rJ J Zd (j nr; .. zna da su u 19. stol;ecu reve
zajedrJJr../.; - pr1je s (;ga nf.;mushmar1ske - p ara-
lt: z;j hva]juJ u(.J s rrJtitima i fondacija-
fillE. J)(; tr.; i prJrrJdJca predmetom zani-
manja odredenih fondacija. i muslimani ni
nisu krtarili na otvaranju fondacija za
nezbrinutu djecu, ali ne smetnimo s uma da je
U> bilo drustvo koje je ivjelo skromno. Sve je
bilo u granicama skromnosti. Miljenja sam da
se danas trebamo stidjeti silne nezbrinute djece
na nasim ulicama. ivimo kao drutvo koje nije
ispunilo obavezu prema takvoj djeci.
Pitanje obrazovanja i razvoja porodice, poseb-
no njenih enskih u 19. postaje
dru no pravilo, moemo da postaje i
# '.
m SIJa.
U k jigama na Zapadu porodica se predstavlja
liko druenja djece, roditelja i
j dova baka, u hladnim zimskim
ma pored kamina. u je oba ezno i knjige,
ri porodoe su obrazo rani, ba e e
i radom'" kolskim knjigama porodica
se predsta rija o rako kao to smo opisaH. od nas
je bilo i mukarci dosadu da
sjede u dnrenim recimo u Istanbulu,
gdje su se okupile ene, te lijek pronalaze u odla-
sku u oblinje kahve, postaje e\ridentna
pobuna protiv ustroja koji vlada u porodici.
Takva je ideologija doprinijela da se porodice
i da se formirati porodice u
koJima tri generacije prestaju ivjeti skupa.
Osmanska porodica, kao to smo naglasili,
predstavlja tip porodice u kojoj zajedno ive tri
generacije, mjesto gdje se pridaje vanost rod-
binskim i dobrosusjedskim odnosima. Ovo je
karakteristika za kompletno osmansko drutvo.
Zbog ovakvog unutar porodice,
postojao je komuniciranja
i jedne porodice, to
se prenijelo i na ulicu. Bez obzira na vjeroispo-
vijest, u Turskoj se i danas svim starijima
sa tetka (teyze), amida (amca), brate (kar-
i sl. Ovakav zadrao se i kod
ljudi koji su napustili Osmansku imperiju i
nastanili se u dalekim krajevima poput Amerike.
Ono na to se ovi ljude najvie ale jeste
uspostavljanja bliskih odnosa
dima u novim domovinama po Evropi
koje su im zamijenile osmansku
Mi na porodicu siedamo .
zer.vativnu
di u l' ao institu ne mogu mnogo utjecati
vladaju i reimi, ona uvijek ide ustalje-
nonl ruton1. No ne moe se kazati kako promje-
ne eko110n1ske prirode u posljednjem
111 u negativno utjecale na porodicu.
VISOKA PORTA
Bab-l ali naziv je koji moemo
Ustvari, naziv koji smo mogli
u prolosti. Otkako je tampa promijenila loka-
ciju i otila u rubne dijelove grada (jkitelli), ovaj
se naziv prestao koristiti.
I<ako se tampa - zbog kvarta u kojem se
nalazila - nazivala Ba- l ali, prva asocija-
CIJa na ovaj pojam i jeste tampa. u
cijelom svijetu se u 19. pod ovim poj-
mom podrazumijevala osmanska drava, odno-
sno osmanska vlada. Neki od stranih naziva za
osmansku vladu u 19. su Sublimeporte,
Hohepforte, Verhovnij Dvor. Vidimo da se u
diplomatskim izvjetajima i slubenim prepi-
skama izraz Visoka Porta u potpunosti poisto-
sa vladom.
Kada krenemo sa Sirkedija (Sirkeci) prema
parku Gulhane ( Gii.lhane), nai8 na velika
drvena vrata kroz koja se nekada ulazilo tl
Visoku Portu. Vrata su i dan-dallas drvena, a
takva treba i da ostanu. Vrti su djelo
majstora, F.ossati OAmah iza
se dvorite u kojem
predsjedtlitva m.a
Radi se o
meltti
1\ rh i v e, n e k o li l o g o d i n a r a 1 i j ', z a n 1 a J o J z b J ( -
, pri l ikon1 p >ara u kojem j( jzgori<J
\'lavn i fi na nsijsk1 tt red (rleflerdarluJ<).
"
t\) ' ari su za Visoku Portu bili stvar.
an1 ) u 18. izbilo je nekoliko poara.
l:Yodine 1808. Alemdar Mustafa-paa je,
, t be i svoju priljenicu od koji su ga
napali u njegovu konaku s ciljem da ga ubiju,
pucao u sldadite municije. Dolo je do katastro-
falne eksplozije u kojoj je poginulo nekoliko stoti-
na i u kojoj je konak sasvim uniten.
Ovakav harakiri s vremena na vrijeme eta
se susresti u turskoj tradiciji. Poslije su
Porta i konak ponovno Do perioda
Tanzimata zgrada Porte bila je od drve-
ta. Zgrada u kojoj je danas smjetena uprava ista-
nbulskog okruga ( valilik) je od kamena
1844.godine i bila je sjedite velikoga vezira.
U prolosti je Porta bila mjesto na kojem su se
mladi ljudi koji u dravnu slu-
bu. Stoga se za slubenike na Porti
koriste izrazi portinski i portinski pisari.
U turskom jeziku - nekad u pozitivnom, nekad
u negativnom - ivi izraz Porta, pa se
kae portinski mentalitet, portinska
portinsko gospodstvo, portinski maniri.
Do 19. imamo malo zgrada i
institucija, tj. objekata koji i predstav-
ljati otjelovljenje carevine. Topkapi saraj bio je
sultanova Naravno, svi dijelovi dvora nisu
bili namijenjeni za stanovanje sultana. Sultanova
p ivatna bio j Harem.
to
Ulaz Babi-alL Thomas A/lom
Da li se o Enderunu, kao skoli u kojoj su obra-
zovani slubenici, te o Carskom
Humayun) moe kao o
institucijama u pravnom smislu? Osvrrumo se
malo detaljnije na Carsko
odnosno Carskoga
bili su veliki vezir kao te
rumelijski i anadolski kazasken. Iako od sto-
lJ. stoJ i na ilmije, vjerskog stalea. ejlml-
. , ..
islam nije bio divana. Drugi.
1
bili su divana. kao
1
hzput;Um-
1
vezrr .. ,. aa
derya zapoVJ ednik mornarice. Kasnije ce -
, - "'
nom Carskoga postati
1
J8DJ
divana bio je . i niandija
upra ljao svim ...............
nim prepiskama b.
dravnicima. To
ll t t ~ ~ t\ \' l l ll l ~ Ill t l J l l ~ A /ll M l JI V A N J l () M A N l ll 1\
zda a do --umena a i na taj ih
o up ma i onim istrai ra a osman-
oriJe iz cijeloga s rij era koji
t i jeti i 00raviri u ..
.. .. .... ., 1'1 .,
OJaO Je JOS Jed.an uree - ured .rapetan
pase. aJazio se na Kasirr .. pasil4 (Yaszmpa;a .
remenom ie preustroien u tnl.Starstvo
pomorstva !Jahri e , a danas je u
cif za pr) ' ednistva mornarice gdje se nala-
z s l2be!i8 5jed1ta admirala turske mornarice.
z zetno je zar "mlji ra da sejhul-islam
imao s :oga konaka . . j ego v sluibeni ured
nalazio se tamrJ gdje je 1 privatno stanovao. vi
i (JbJekti predstavljaju manifestaciju
d rz ave, to se pro siriti i u p rovi nei-
jama gdje se uredi kajmakama15 i sudnice
popularno nazivati driavna kapija (devlet
kapzszJ ili tvrdava {kale).
U blizini zgrade Velike Porte nalazio se defter-
darluk, sjedite finansijskog ureda. akon veli-
kog poara i restauracije, zgradu je na koritenje
uzela policija. Iza te zgrade nalaze se dravni
arhivi koji oskudijevaju sa prostorom za
dokumenata. Istanbul kao grad - ali i Turska
kao drava - pokazuju nedozrelu politiku
nja arhiva koji estovjekovnu historijsku
gradu. Velike drave poput Turske - ustvari one
drave koje su u prolosti bile svjetske
' kao ito je to bilo Osmansko carstvo - imaju
14 Gradska lemt u Istanbulu smjeJtena na obali Zlatnoga roga. (Op.
pm)
RAZU lilJE A JE OS A LIJA
arhive u kojima se diplomatska
Bila je praksa da velike drave
r_o razmjenjuju ambasadore. anije svaka dra-
va niJie mogla imati ambdsadora i ambasador se
nije mogao slati u svaku zemlju .. Ambasadori su
bili privilegiia velikih zemalja, to je bilo i prav-
no regul1sano. velike zemlje koje su
sobno razmjenjivale ambasadore ubrajale su se
Austro-e garska, Rusija, Francuska,
Italija, panjolska i naravno osmanska drava. U
biti je trebalo da se ambasade nalaze na Parti, ali
su jo od vremena Bizantije sva strana izaslan-
stva bila smjetena sa druge strane Zlatnog
roga, na Bejoluu (Beyoglu), gdje se i danas nala-
ze skoro svi konzulati.
Jedini izuzetak predstavljalo je izaslanstvo
Irana koje se nalazilo na Porti. I danas je u toj
zgradi smjeten Konzulat Islamske republike
Iran. Kad smo kod te zgrade, htio bih da
ispravim jedan pogrean podatak koji se
ponavlja - zgrada nije djelo poznate graditeljske
obitelji Balyan Fossati.
U posljednje vrijeme Porta je mn&--
gim nemilim Godine 1945. izbili su
veliki neredi u su se sreditu nalazile n
ne Tan (Zora), ill joi ranije u proilosti pozR21i
napad na VISOku Penu 1913-g. kOIIII.tD-,-
li Enver i Talat-paia i u ajem
rata. Bio je to krvaV-i ::dfZIW
Vladu,
, kn ri'u i l ult uru. Naziv l' arta dolazi od
in l 'lla l zaalnZ,_ldt:' ( lla arie) Sinan pae. I
' ' nie,, ..l s .. bq tcdaj u n1nog' i legende
l .. k, \' 1 <-'kl <.)!'t ali h 1 asa ne tur sl oga po rij l, la.
l <. l<. l1nl hlllllllt'ru i11an paa p orije klon1 je
iz t\' !'k' p ro l igalo, sto da j bio
tali\ulsk11lcn1ic. Navodn ga j zarobila osn1a11-
,t 111 rnari i doY la tl .... arcvirltl, a n1ajla n1u
raniit' - takoder ka zar bljcnica- a osn1an-
Yora do la u l tali u i udala se za grofa
l Pot a no je o tala r11a i la nl tl" vjeri u
koit Jt r <.iena pa je i si11a o<.igajala u turskot
1
1 i
i lan1 k )Ill <.iul1u. St ga Ilije bilo te .. ko da Sirlai1-
""
a' kroz dev: irn1u pri tttpi i posta-
ll :.. Illll Hn1a11. Bio da11 od osn1an-
kil1 dra 11ika.
K k u t n1 k artu in1ao svoj konak i kako
tu o t io i n ke od oj ih zadubina, kvart se
ni proz ao po njemu, to je veoma
pr k a za I tanbul. Ovaj je kvart danas poznat
p n1n im "kolama, tamparijama, fotokopir-
ni ma i knjizarama te e smatra jednim od
bitnijih ntara I tanbula. U Daalolu se nalazi i
man i arhi - Osmanli
oji, ruku na ree, za luuje mnogo
du d one u kojoj e dana nalazi .
.... nalazi e i lftihad Evi, mje to
j ne odgo m d nom
tuntkOIJfl ..:pJI;mu .... - . .... - p zn Jptihad
WIM ). Za .
-.- -....,. ,-w ,,J .,.-.. t"W 'J t...ii "' -' l Y ,.,....-, lJTT
od ruke do ruke. Bio je to islam-
ski kako je volio kazati rahmetli fJemil

(Cemil Meri{:). U njemu su se izdavale

fetve kojima se htjelo sve ustano-
ve iz 19. i 20. prikazati sukladnim pravi-
lima islama. Zbog toga je izazivao gnjev radikal-
nih skupina. se kako su sigurnosne jedini-
ce bile topovima osiguravati prosto-
v
rtJe casoptsa.
U neposrednoj blizini nalazi se i sokak
( koji je ustvari mali,
historijsl<i trg. Na se nalazi
mesdid Molla Fenarija odakle se ulazi u sokak
Indili (jncili se nalazi i kola
za djevojke Cagaloglu, jedna od prvih industrij-
skih kola.
Moemo da je ovaj kvart bitno i
kulturno sredite grada, njegov dana-
nji izgled ne ulijeva nimalo sliku.
BAROK U ISTANBULU
trgovini, u 18. su se,
pored Istanbula, razvili mnogi gradovi. Za pri-
mjer navedimo Plovdiv u Bugarskoj, Skoplje u
Makedoniji, Sarajevo u Bosni i Hercegovini, ili
Trabzon na obalama Crnoga mora. Tu se svaka-
ko mora spomenuti i Haifa u dananjem Izraleu
te Damask i Halep u Siriji gdje se irila atmosfe-
ra prijestolnice. !(asnije se u velike metropole
raziviti jo i Solun, Bejrut i Izmir. Zanimljivo je
da standardizacija u osmanskoj arhitekturi koja
u 16. nije samo
za javne objekte poput damija, karavan-saraja,
mostova i imareta, nego se jednako i
na objektima koji su sluili za stanovanje. Jedno
su vrijeme svi esnafski konaci bili ukraeni stil
ski dotjeranim dekoracijama
ostalog, nalazile i slike..Jail&
se na jedan 1r
skoj arhitekturi - na
damija i .,_ .. ._..

l l l
'r l hi t"H 1 ' ari un1jetnosti razlikuju apo-
l nsk i dil)niz ij ke umjetnosti. Apolonske su
in1 , d")bile po bogu Apolonu i to su one
u l)lLllla Je Apolon bio veliki majstor- arhitek-
tura, likarstvo i vajarstvo, dok se u dionizijske
ubraja teatar i muzika. Barok, dakle, nije karak-
samo za apolonske umjetnosti - arhi-
tekturu i slikarstvo. se i u dionizijevim
umjetnostima, u muzici recimo. Tu se jasni-
je manifestira nego u arhitekturi. Barok dalje
postoji i u knjievnosti, a govori se i o baroknoj
misli. Zadrimo se malo i na baroku u kilJlL.ev-
nosti. Roman Le Sage je pitoreskni roman iz 18.
nastao pod utjecajem baroka. Sigurno u
to vrijeme nije bilo lahko prenijeti sve te infor-
macije i da zaive u osmanskoj umjetno-
sti. No desile su se neke promjene koje ne moe-
mo i ne smijemo nikako zanemariti.
Jo uvijek se raspravlja o tome kako je
da je u 18. evropski barok u tolikoj
mjeri mogao utjecati na osmansku umjetnost.
Naglasimo odmah da taj utjecaj nije bio toliko
jak da bi se proirio i na knjievnost i filozofiju,
ali je zato utjecao na arhitekturu.
Perspektiva se u djelima slikara koristiti
na Turski su umjetnosti
ustanovili kako se ista perspektiva koristila i u
tradicionalnim narodnim umjetnostima, u tzv.
bektaijskom slikarstvu. Iransko slikarstvo -
koje je posjedovalo istu tu slikarsku
perspektivu - krajem 16.
na predjele oko Azerbejdana.
70
Postoje miljenja po kojirna je iransko slikar-
stvo u 18. utjecalo na Osmanlije, prije
svega na Istanbul. da korijene spomenu-
tih promjena u slikarstvu ne moramo
traiti na Zapadu. Iran je moda bio presudniji.
Majstori minijature poput Levnija naputaju
tradicionalne osmanske minijature, a se
portretima i slikama u kojima se likovima udah-
njuje vie ivosti. U istom se kontekstu treba
osvrnuti i na djela majstora minijature Vasifa
obrazovanog u Enderunu. Ipak, ponavljamo,
promjene desile su se u arhitekturi.
Jedna od funkcija barokne arhitekture u Evropi
jest i konkretiziranje drave u naroda.
Ukrasi na zgrada sa monumentalnim,
dugim i irokim stepenitem, izuzetno su lijepi i
ostavljaju utisak na Drava je pom-
pezna i se manifestira kroz
ne i na taj se masama.
Srednjovjekovna umjetnost, puna sjete i melan-
kolije to jedino na patnju, svoje
mjesto preputa arhitekturi koja odie notom.
U se ogleda
umjetnosti baroku ako znamo da je 101.
krasile spomenute karakte redrij.""' .. ...,.,.
ne arhitekture? Jasno je u utjecaj
ga slikarstva u odjeljenjima '14 pi-sar.-.L
to su Harem i dr. O 1111.ljetni oj v.meaJ
djela dalo bi se CUSitQJIN
drutvo u ..... ,... ....... ..... Zl-li'DAilll n tneMB
.
l l
\ l
.
l
.
\'1 at h na no. t 'l' i
ul nahlZt' sV(.)Jl'
' 1n uanl,l.
.. l ' 1 u n 11 t'' t n 1 e l L' t t n d L n , i j e s u s 1 e..' e u s e u
l ' l\ 1111 i .. l on'"1cin1a, u na
1111 tocin1a, na Peloponc1u t,ao i u gradovi-
Illa e obla ti - lz111iru, Aj dinu, 'rire u i
I ta a tendencija karakteri zira i
nake tl Trabzotlu, Gire unu i u Siriji.
Ljudi vole slika11je, vole ive boje i u n1a l ojen1
dijelu Carevii1e se 11alazili ele 11a zidovin1a svo
jih gledati Istanbul. Barol , kojeg u naoj
arhitekturi karakteriziraju floralni dekorativni
motivi, razvija dominant11u arl1itekturu koja se
oslanja na tzv. suhi motiv i linije, na arhitekturu
vanjskih zidova. Damije sa spomenutim arhi-
tektonskim karakteristikama su Nur-u
Osmanijel7 i Nusretiye na Tophani, gdje su ovi
motivi izuzetno naglaeni. Pored ovih damija,
barokne karakteristike jo nose i neki sebilji.
U Bejkozu (Beykoz), jednoj od udaljenijih
gradskih koja se nalazi na Bosforu, Ishak-
aga je 1746. godine dao izgraditi monumentalni
adrvan. I<ako je samo ovaj adrvan estetski lije-
po uklopljen u obilni izvor. U mom djetinjstvu
taj adrvan sva naselja oko Bosfora snabdijevao
je pitkom vodom koja se nosila u velikim plete-
nim bocama.
U dalekom Bejkozu mnoge
karakteristike baroka. Industrija iz tog vremena
koju nazivamo baroknom (postoji dakle i pojam
17 Damija koja se nalazi odmah uz Kapali (Op. prev.)
72
l J lli lli A /ll M l J l V A N l[ O , M A N l l l A
Unutranjost ,tvllje N ur-u O n mnije d(_ rnij }. Tho1nu A/lom
barokne industrije) zasnivala s na por l nu.
]3(\jkozu je na putu da ' ntralni pr d
stav11ik baroka na urnnogom pomogla
koju je - zaj dno sa tvornicom t k.st1la
Sun
1
erbank (Sumerbank) i objektima u koJlma
se koa i staklo - dao izgrad1t1
Mahmud I. Najzad, tu je i kasarna koju j u
Selimiji izgradio sultan Selim Ill i .koja j , n
samo u Turskoj nego i u cijeloj Evropl, repr ze
tati van primjer baroknih .ovoga l
Konaci vezira i paa iz ovoga P .
0
su raskoniji i ljepi nego oni iz ra jih P
Najraskoniji konaci do P
_ bilo da se nalaze u Istanbulu ili
provincija - iz ovoga P 'IOGL&
nazivamo barokni. Veo a je
prijanjih perioda koje b. .. ....
primjer za stamb,eau
nlnl rat i v rovatno su javne objekte
1dili za puno paznje. Prema puto-
pt '- "U '"ll n1onu Sch\veiggeru, koj1 je posjetio
u lo. tolJ ecu, lCTurci grade velike bogo-
nl lie ako b1 se umilili Allahu': Ovo je
nje b gobojaznosti na jedan
je da su ljudi u 17. bili pobo-
ni. Tada su objekte javnoga tipa
ras _.. ono i sa mnogo panje, dok su u isto vrije-
me priYatne objekte gradili krajnje skromno, u
usporedbi sa javnima. u 18. prevla-
dava atmosfera i ljudi, sukladno finan-
, . . . . . . J,
sijskim mogucnostuna, miJenJaJU mnoge na __ -
vezane uz pri atni :ivot, to rezultira usposta-
vom novoga ivotnog stila. Tako se na primjer u
nekim dijelo\rima Istanbula, u Kaithani
(Kagtthane) i Goksuu (Goksu), pojavljuje nova
vrsta zabave, koja nije rezervirana za
pae i vezire, kako se to misli. Tu su se
zabavljali i pripadnici zanatlijskih udruenja, a
zabave nikako nisu bivale prostoga karaktera.
Tu su se razvile mnoge grane narodne umjetno-
sti kao to je narodno pozorite. su mnogo
voljeli zabave u Kaithani koje su istodobno iza-
zivale zavist kod radikalnih i siromanih dru-
tvenih slojeva. Objekti koji su sluili za zabave u
Kaithani porueni su to prilikom buna i nemi-
ra. to prilikom industrijalizacije kada se grade
tvornice papira, livnice olova i druge tvornice.
Tada ovi objekti smatrani suvinima te su
u William Henry Borlett
za i j .. ki 111 ) ,lik IH:' bi bio potpu11. Iz perioda
barl a -- u i po .nat 11arod11e pripovijetke l<ao
'"' t ..-- u Taj:trzade t "'a)')'arzade) i Hanum
(Han rli Hanzn,) u kojima se ljubavni
111 tivi kon po11ekad idu dalje od - za tradiciju
- i na momente se
n1ogu ocijeniti i kao razuzdani. Sve ovo
tup istanbulske civilizacije.
1 Te zaboravimo osnovno - u to se vrijeme
deava i Period tulipana (Lale Devri).
Tada apsolutno svi - od naj bogatijih do najsiro-
manijih, od naj uglednijih pripadnil<a uleman-
skog st alea pa do mesara i splavara - uzgajaj u i
razvijaju mnoge nove vrste tulipana. Tulipani su
tada u Istanbulu bili najprestiniji modni trend.
su u djelu Tezkire-i $i1kufeciyan predstav-
ljeni ivotopisi tulipana. Potrebno je
ovo jedinstveno djelo i tek se tada
moe shvatiti u kojoj mjeri je tursko drutvo u
18. prihvatilo novi stil ivljenja. Nas su
u kolama kako je Period tulipana bio vri-
jeme rasipnitva i nepotrebnih luksuza to
kasnije za sobom i krvave bune
Skoro pa da se za sve negativnosti u to vrijeme
okrivljuje Period tulipana. taj period
predstavlja nune promjene kojima se prokr-
put civilizacijskom razvoju.
..
Ahmet Refik, koji se puku i
koji je odigrao ogromnu ulogu u razvijanju lju-
bavi kod narodnih masa prema historiji, prvi je
ovaj period nazvao Lale Devri - Period
na. Kasnije &.e ispostaviti koliko je pogodJ0 s
l
ovim nazivom. Perioda tulipana u t ur-
sl<oj kulturi se ne dovodi u pitanj e. Izuzetno je
bitno da se shvati kako Period tulipana nije
samo na prostor grada Istanbula.
Protivno nekim tvrdnjama, ovaj je period ozna-
kulturni preokret koji se osjetio i u malim
kasabama dalekih vilajeta.
U 18. kulturna razmjena
t urske civilizacije i zapadne Evrope. U
to su se vrijeme u Francuskoj pored
1 sociolozi bavili turskom historijom i djelima
turske kulture. se prevodi sa turskog
i evropska misao dobiva nove dimenzije. U tom
kontekstu i mi se na 18. trebamo osvr-
nuti kroz jednu novu dimenziju, i pristupiti mu
iz ugla.
r
SULTAN MEHMED FATI H
30. n1arta 1432.g. rada "' in l nu M ur du
ll. U u je izgledalo kao da u n
postat i prijestolonasljednil 0111, ali j razv j
dogadaja - sn1rt starijeg brata - da ov j
zasjedne na tron u ranoj ivotnoj dobi.
Medutin1, tron je kasnij ponovno pr pustio
ocu i povukao se u Manisu, glavni grad sanda-
ka Saruhan, to je jedinstven primj r u osman-
skoj historiji.I9
kada je navrio 21 godinu, dakl
1453.g., se da napadne prijestolnicu
koja se u to doba smatrala prijestolnicom vije-
ta, mjesto za koje je bilo dovoljno kazati samo
grad (polis) i da se zna o kojem je gradu rij
I<renuo je u osvajanje grada kojemu
parirati ni prijestolnice islamskog
(Damask, Bagdad, Kairo, Isfah )l
evropske. Grad o kojem gov:o - -
Konstantinopolis, kako s d
je da je 21-godinji vlad j' j
ga, za samo
19 Sultan Fatlh Je pwl
njegov otac MuraH .,,.B,
zfra ....................
z u 1 zn tu p d nazivom Run1.eli Hisarz,
r1 1t1 prilikom osvajanja.
nJe I tanbula veliki je historiJSki doga-
a . 1 e o reliki samo s aspekta turske
nactonalne hi torij e. Istanbul je osvojen upotre-
bom ratrenog oruJa i primjenom tada najmo-
dernijih ' Ojnih taktika, na se naalost
do oljno ne inzistira. S vojnog aspekta bio je to
ra poput onih u doba renesanse.
Tokom cijelog perioda renesanse gradovi-
drzave u Italiji ratovah su unajmljenirr1
kim trupama nazjvanim Condottiere. Da b1 se
IZbJegla masovna stradanja vojnika u borbama,
na koj1 se rat vodio, zbog izuzetno razvi-
jenih strategija vie je na ahovsku
igru nego na rat. U mnogim ratovima
u Evropi u to doba (Francuski rat
'
Tridesetogodinji rat i dr.) i neto kasnije,
moderno vatreno oruje nije igralo
aglasimo da je na tom polju od evrop-
skih zemalja Kraljevina bila malo
ispred drugih.
Kako bi se na polju vojne tehnike mogli nositi
sa sa kojima su se stotinjak godi-
na borili za prevlast na Balkanu, Osmanlije su se
razvijanju tehnike koja biti napred-
OlJa one neprijateljske. Taj posao dovrio je
mlad1 vladar Mehmed II koji je naprednom teh-
nikom - teka topa koji postati simbo-
lom ratova u novom vijeku i mnotvo havana
pokretnih topova - upotrijebljenom po prvi
p ta napao neosvojive zidine Konstantinopolisa
80
Damija Aja Sofija Dumouxa.
koje su vaile za utvrdu novo-
ga vijeka.
Stavivi Bosfor pod kontrolu i dotok
eventualne iz crnomorskih kolonija, u
mjesecu aprilu je opsada grada. Rat koji
trajati 53 dana uistinu staviti na
srednji vijek. Do tada se Osmanska carevina, s
aspekta postojanja institucija koje imperiju,
nije u potpunosti mogla smatrati imperijom.
osvajanjem grada kakav je Istanbul,
tj. Konstantinopolis - ili kako bi to
kazali Konstantinija - osmansko drutvo razvija
svijest se utjecaj primije-
titi u umjetnosti, kulturnom ivotu i,
dvorskom protokolu.
Ovaj period za
automatski i
prelazak iz u lUNI
r a i t 1 ..! a ii11 a k "'j i tl t. b il J e z il i
....
t a udaHz111a FrJ.IlCU ka revoltt-
:r iz 1- . di e' ili poe etak up trebe tam-
ari" . a n11ati na un1u da otprilike u isto
rr e ' ada e 1 .. , -ol en Istanbul po j e pro-
_t talran ih drza,-a i repu-
.. ""e, -red zemnih sila koie su se oslanjale na
trgovinu u lediteranu. Ovakva je
......
-ruaciia nametnula i ubrzala on aranje ka dale-
'im okeanima.
Opsada Konstantinopolisa trajala je 53 dana.
_ -apa di su bili estokog intenziteta i, prt3
suvremenim bizantskim i t alij anskim izvj etaji-
ma te prema zapisima velikih poput
Runnimana, Babingera i Schlumbergera se
zasnivaju na pouzdanim izvorima - u
sa 22. na 23. april izvrena je operacija u
kojoj su se, najvjerovatnije, ratni brodovi iz
Bosfora prebacili u Zlatni rog. Kako se malo-
brojna flota sastojala od lahkih galija, bilo je
izvriti prebacivanje tokom jedne
Ova je opsada bila neto sasvim
neto to Bizantija jo nije bila doivjela uprkos
da je Konstantinopolis bio opsje-
dan preko 20 puta. Bizantija je naziv koji je
Evropa upotrebljavati za rimsko
carstvo nakon njegove propasti kako bi obezvri-
jedila tradiciju. Shodno tome,
mi za Istanbul nikada Bizantija, ali
naziv Rim. Poznato je da su
Nijemci kao nasljednika Rimskoga carstva htjeli
promovirati carstvo ili Sveto
DRUK IJE RAZUMIJEVANJE OSMANLIJA
rin1sl o carstvo kako su ga jo nazivaH - ko;e i
11ije bilo carstvo u pravom s1nislu - i pri
torne unititi i spo1nen na 13izantiju. Upravo
stoga je ln1perija koja je sa1nu sebe nazivaJa
Rimskom i koja se smatrala nasljednikom Starog
Rima, nakon propasti, na Zapadu preimenova-
na u Bizantij u. Zato smatram da trebamo biti
veoma oprezni prilikom upotrebe spomenutih
naziva te da trebamo odstraniti nazive
iz historijske terminologije iako su isti u potpu-
nosti postali ustaljeni termini. Jer Bizantija
''Oj e korijene iz perioda, ustvari
postojala je kao grad-kolonija i u
kom periodu i nije se prostirala dalje od
Sarajburnua (Sarayburnu)20.
Bizantija je kroz svoju historiju opsjedana vie
od dvadeset puta. Nekada su je opsjedale krvo-
barbarske mase, a nekada drave
koje su posjedovale uvjebane trupe, i
niko od njih nikada nije uspjeh. Ali po
prvi puta se desilo da jedna vojska
Konstantinopolis najmodernijim orujem koje;
ere modernoga
Moemo kazati kako je tim plde$
dola pred sama dema&
zapadni
najkrvavije borbe
rom katapulta i
se ukazivati
du
llllP(II\,11
:1 ,\ll orn vo'sl 0111 Ne zna se tat no koliko je
, >' uikn J rojala sto je opsjedala grad.
S.t vn\nu'ni hist ori< ar Barbaro pie da
grad opsjedale sa l OO. 000 - J 60.
000 v )j ntl .1, dok llalkokon Iii daje cifru od 400.
l)()() l\llislJt'llJa sant la l i se isti na tnogla l ri ti
n \, ljt na sre lini.
l n t l rni hist >ril'ari - od , chlun1bergcra do
l unt int 1na - bnrataj u nnli H>gonl ' razli ( it inl
if l\ una. ;\ ko uzn1en1o u obzi r uvjete koji su vla-
l.tli n l > loba, kao i logi. tt k\ pot rebe, ishranu i
z l rav. l v 'll i aspt.' kt , za k lj u( ujent o da broj voju i1 .,
nije 111 ) 1o dose i if ru )d 200 300 hiljada.
l ot rel n ) j ' za t ako ogr nnni broj vojnika osigu-
rati i higijen. l' e usl )Vt, jer u protivnon1 postoji
r )l 1 .. no. t o l sir 'nja zaraznih bolt\sti n1edu
v >j .. kon1. In1'1j u i sv' l o un1u, n\ sn1ij 1110
t ko ol hk l 1 r 'LIV li uvati broj osnv1nsl e vojske.
B z ik k ih d oj bi t rdin1 da j i broj onih koji su
br nili gr d bio dal ko ispod gor spon1 nutil1
ifara. dolij , li .. u ..i zahvaljuju i vo-
j j .. ti, nazi i nada.. r .. to i zidin .
iz ntij n1, dno n I to nin1 rin1 kirn r-
t m nij dm h z l d l m l du j i p nik .
r d j d z dnj m m nta j r k k
ih j rij . N pr d
z b dr n j
bz ni

l

J ) u -
DRU tt( IJE PA/UMIJF v'ANJF OSMANLijA
koji je vie od hiljadu godina
ski centar kojemu se divio cijcJi svijct, prelazio je
u ruke jedne nove sile.
Aja Sofija za pravoslavne vjernike nije vie
predstavljala neto veliko jer je bila simbolom
jedinstva sa Za njih je katoli-
Latine koji se u vrije-
me invazije 1204. godine - kada su na prevaru
zauzeli I<onstantinopolis - nisu libili
sve to je vrijedilo u gradu, i slike od rie
kojin1a je bio obloen obelisk na Hipodromu
ispred Aja Sofije te unititi sve biblioteke. To je
bio razlog da su svi bizantijski autoriteti -
posljednji premijer Notoras, kao i Gennadios,
duhov11i koji je uivao veliko povjerenje -
govor ili kako radije izabrati i saruk
Turaka nego hljeb Evropljana.
J ako grad nije predan nego je osvojen, tri je
dana bio preputen vojnicima koji su se nadme-
tali u sakupljanju ratnoga plijena. Takvo je bilo
pravilo. Da je grad predan u roku od mjesec
dana, vojnicima se ne bi dozvolilo da u i
haraju gradom.
Posij dnji bizant ki kralj sigurno je razmiljao
k ko mu kao l d e imperije
n doli i pr d ti
Tijel p lj j
pr n d n j
j ul
Hf tt\ UKI 'Ll
'- ll 1 t l h ,1 l r 't V{lrcna u islan1sl u bogomolju.
l' nl ' >stati do polovice 16. kada
.. u t\ l ten ' izan1ije ul ifJnanija i Selin1ija koje
su ' ' { l ;\ a Sofije. Nijedna u
,\l ,l n ., t opi, i iz peri-
l r n' .. a ns 11 Italiji, nij e panju kao
\ ",1 '-)t'ia. 1 o izgradnje v likih crkava u periodu
a u fra bila je ono o su
.. u1"ali vi kr kine. rodi.
I r aYo tz t 1g rail :1oa bitan je momenat pre-
t' :t r'ln a i a ... ofiit.: u dan1iju. U periodu
u lik l qiO- il1 g )dina, oYa bogomolJa koja
t r 'inl'l bila pr drnetom n1nogih nesuglasi-
1 n :\du r1ar din1a pretvorena je u muzej, to je
kultl.tril -p oliti .. kog a pekta racionalan potez
"i p zdraviti.
***
J n e da je ultan Fatih nakon osvojenja
rad z te ao u a vim ruevnom stanju. U takvo
j je do.. o 13. kada je
prepu.. en na milost i nemilost kriarima koji su
l . . utemeljili Latinsko carstvo koje traja-
ti 50 odina. Za to vrijeme Konstantinopolis je
pretrpio mnoga divljanja i poslije se nikada u
................ . rue uspio oporaviti.
trebalo ponovno izgraditi. Da bi
nakani. Fatih je poduzimao apsolut-
e... NaJIDDte- je trebalo ti dovolan broj
.-o .
DPUI'riJF R/ 7UMIJE / ANJE ocMANLIJA
Stanovnistvo jf; do todrno iz Konje) Aksaraja i
Nidea (Nigde), odnosne) I<aramana kako Sf .. tada
imenom zvala obJast u kojoj se
nalaze spomenuti gradovi. U Istanbul su t ada
naseljavani i Turci muslimani i rurci
za sultana Fatiha t o nije bilo dovoljno
pa je u Istanbul naselio i Armene koji su ivj eli
na teritoriji carevine. Tako je 1461. godine bur-
sanski mitropolit Hoakim postao predvodnik
1\rmenskog naroda u Osmanskoj imperiji. Kao
predstavnik Ar-mena postao je i prvi patrijarh.
Nakon Ecmiyazina, Sisa i Vaspuragana pojav-
ljuje se, dakle, jo jedan duhovni lider.
ovaj novi dUhovni lider u isto vrijeme je i red-
.....___
stavnil< cijeloga naroaa iOonost o Uke
karaktera. tro je veoma bitna Ne
smijemo zaboraviti ni jevrejsku zajednicu u
Istanbulu kojoj se pridruzfti i mnogi Jevreji
protjerani iz panije, nakon oroj
u IstanbUlu sinagoga
porast na preko pedeset.
Nema razloga (fa za Istanbul ne upotrijebimo
naziv Konstantinija, jer se to ime ko u
osmanskim slubenim dolatmelltima. fernaoi-
ma, pa do 26. steljem i na
stranama knjiga kao ozaaka
18. se u fermanima i ua taEiaill
spomenicima
u pitanju
sebi
J dan t, , gr, l 1 r a j u ruke (JsmanJiJ a.
d l r i j razvija j u se na jed an n ovi
n in. d nastaje i I< a palJ ri ja. I strai vanja
u p kaz la da se t u l u vrijeme B1zantije nalazi -
l (Patria /(onstantinopolou) . I<apali
... ij voj dananjj oblik je dobila u periodu
Rmanlija.
Zahvaljujuci damijama i koje su
nastajale oko njih, kao i hanovima i tekijama,
grad je za kratko vrijeme dobivati svoj novi
izgled. Svaka damija, svaki han i hamam nazivao
se imenom dobrotvora koji ga je izgradio. Stoga
se za Istanbul koristi naziv grad paa. Presudni
period za razvoj grada bio je 16.
f
FATI H l FEJHL
Osvajanje Istanbula promjjenilo je tok nekih
stvari. Prije svega je uzdi zanje tada naj-
svjetske metropole koja je bila na izdisaju,
te Osmanlija kao muslimanske
imperije na Balkanu. Iako se pad Konstanti-
nopolisa mogao pretpostaviti, da je
osvojen u prvi mah nije bilo lahko prihvatiti, i to
ne samo za sa zapada, nego i za
narode.
U vrijeme pred osvajanje Istanbula
je bila zauzeta organiziranjem krstakih poho-
da. Papa je alarmirao sve narode da se
ujedine. Italija se guila u problemi.ma. Nekoliko
decenija poslije Gedik Ahmed-paa
kroz Otrantska vrata i osvojiti Otranto u Italiji.
Ne zaboravimo da je onoga to se
vijeda vezano uz osvajanje lr-/J.IIIIIfe:
samo pretpostavka Mil
treba vezivati .ac.
islamu. To je
htjelo ujediniti 1EIB4m
ILBE:.R ORTA.) Ll
1 ag la .. in1o da ovakvo neto ne bi
'-
trebali nikako uzimati u razmatranje.
n1oda je u to vrijeme bilo potrebno iriti infor-
n1acije poput ovih. Moda je to bila neka vrst a
odbrambenog mehanizma. Spomenimo i to da
pad Istanbula - koji je toliko uzdrmao
Zapad - u dravi Akkoj unlu, s kojom su
Osmanlije na istoku, nije ni spomenut
u slubenoj historiji J(itab-L Diyarbakzrzyye
(I<njiga o Dij arbakiru), gdje se moe govoriti
i o negativnom pristupu.
Zato je to tako? Osvajanj e l(onstantinopoitsa
iznimno je bit an koji sudbina nije dodi-
jelila dravi Akkojunlu nego dina-
stiji Osmanlija. Ne zaboravimo ni to da je Uzun
Hasan, vladar dinastije Akkojunlu, bio u krv-
nom srodstvu sa dinastijom Komnen koja je
stajala na Trapezuntskoga carstva uteme-
ljenog nakon katastrofolanih iz 1204.
godine. Zato se za safavidskog vladara ah
Ismaila kae da u sebi irna krvi muslimanskih
Turaka po ocu, a da plavu krv careva Komnena
nosi sa strane. Smatra se unukom vla-
darske dinastije Komnena. Sada je jasno zato
jedna ovakva drava ne gleda blagonaklono na
osmanlijsku Recimo i to kako su u isto
vrijeme mnoge snage unutar svije-
ta smatrale da je bolje za njih da to prije ostva-
re kontakte sa novim vladarom.
To je jako bitan momenat. U nesuglasicama
oko prevlasti unutar dinastije koji for-
miraju dravu na temeljima Zlatne Horde, na
l
RAZ UMIJEVANJE OSMANLIJ A
scenu isplivati !<rimski hanovi koji potra-
iti zatitu Osmanlija. Zatitu su dobili ali su
zauzvrat postali osmanski vazali. Nakon ovoga,
1475. godine, poluotok Krim - do Kefe i Sudake
-postaje dio Osmanskog carstva i kao sandak
biti vezan za centar carevine. Krimski hanovi
sjevernijim dijelovima upravljati kao osman-
ski vazali.
Na je osvajanjem Bosne i Albanij e
1461-1463. godine dovreno osvajanje Balkana.
ta predstavlja osvajanje ovih zemalja? Nije
sve stvari objasniti perom i to
je sasvim prirodno. Da bi se historija u potpu-
nosti razumjela, nije dovoljno samo
potrebno je poznavati geografiju. Stoga bi moj
savj et turskoj omladini bio da u svakom
ove balkanske krajeve. Tek kada se vide
brdoviti predjeli po Janjini, Albaniji i Bosni
postaje jasno da su osvajanja ovih predjela,
ostalog, iziskivala i napredne diplomat-
ske tehnike.
U to vrijeme Osmanska imperija
arbiter mundi i DRip
polovica 15.
sko drutvo sasvim salimJSIIIJJIRt

Sveta Stolica
koristi od USI)l)Sial
manskim VI;lQa._
kr... anstvo, j ul oh l o postane postat
i vladat .ijeloga svijeta. Za to ti je potrebno
san1o aquae ]Jauci (n1alo vodice):' ]as110 je da se
posljednjin1 otvoreno aludira na
kr .. tenja, koji papa predlae sultanu Fatil1u. Ne
po toji dokaz koji bi sigurno potvrdio ovo
pismo, ali se u arhivima nalaze neki koncepti i
dokumenti koji ukazuju na postojanje i sadrinu
pisma. Narav110, ne postoji nikakva
da je Fatih na ovakav prijedlog gledao blagona-
klono. kasnije do rasprava na
ovu temu i bit onih koji kazati da je Fa 11,
u biti, uvijek i bio
Ne! Takvo neto nije Ali Mehmed
Fatih ipak nij e bio poboan u onom smislu u
kojem je bio njegov sin Bajezid Il, niti je bio
vladar kakav je bio njegov unuk Selim I Javuz.
Njegovo se vjersko ne moe dovesti u
pitanje, ali u svakoc\nevnom ivotu se nije mani-
festiralo u pretjeranoj mjeri. Tokom cijele vlada-
vine karakteriziralo ga je kozmopolitska dra-
nje. Bio je u bliskim vezama za hurafijama
Fazlullah efendije. Ovdje se ne moemo puno
zadravati na pitanju hurafija, ali spomenimo da
je glavna karakteristika ovog tarikata
nastalog u Iranu povezivanje svega sa slovima i
njihovom Na osnovu
toga donosili bi razna predskazanja. vje-
rovanja i kod talmudista i kabali-
sta u judaizmu. To je ipak okupljalo
mnoge ljude pripadnike vjera. I dak je
ovaj kozmopolitski pokret pokazivao tendemeiju
8.2
rasta sultanovC' simpatijf' - njje isklju-
daje i sultan pripadao pokretu - Mahmud-
paa koji je iz
porodice u Istanbul doao kao ademi oglan
(kasnije biti nazvan veli), u krvi je uguio
hurafijski pokret. Izraz u krvi i nije najprikladni-
ji jer pokret nije uguen krvlju nego vatrom.
Spaljivanje ljudi neto je strano
islamskoj tradiciji, a korijene vjerovatno iz
drevnih civilizacij a. Mahmud-paa je postigao
ugled negativne reakcij e karamanskog
ovnita silom iseljenog iz svojih domova, te
makar i privremenim daljnjih ise-
ljavanja, to je bila zamisao sultana Mehmeda
Fatiha. I<ako je zemlja tada bila u stalnim ratovi-
ma, vladale su vanredne ekonomske prilike u
kojima je sultan zemlju to je pripadala
tekijama stavljao na raspolaganje dravi. Kako je
Mahmud-paa ovakvu
praksu, postao je omiljen dravnik ule-
mom, ejhovima, derviima i irokim narodnim
masama. Nalost, na kraju je Fatih naredio da se
Mahmud-paa pogubi zbog nekih liblih nesu-
glasica njih dvojice. Nakon to je pogu-
bljen, narod ga je prozvao dobri -
op. prev.). Mnogi ruko
sadre kazivanja o
do danas i
talisti i histor ..
F.atih je bie veiU.II
ll lli l' {)1'1/\\ ll
lJ l< l J V r l JJ P l l l J M l jf l l N J f () t/11 tl Ll J A
Fatihova damija.
i bit no utjecao na ckonon1ske prilike u svijetu.
svajanje Istanbula, sredozemnih otoka
(N gr lJ ont i osvajanje Trapezu-
ntsl .. o, arstvu l .!J. .g., vajanj Krima 1475.g.,
tdvljanj , J ogdan1 nj a Moldavija, op.
1 r v.) u statu azala, izbijanj na Jadr.ansko
1110r - s ov j d prinij lo kra!a
r dnjo j k n r publik kakva Je bila
, u r

nJ n u,
j
R pubr
tih . Upr
p ziti ----
lLBE:. R ORl L l
izn1 :\du Istoka i Zapada. Ovdje elim naglasiti
j dnu tvar, a to je da je sultan Mehmed Fatih
b1o i bez kompleksa prema Zapadu. Ne
an1o da je ovakve ljude bilo teko susresti
tadanjim dravnicima, bilo ih je jal<o malo i
intelektualnom elitom njegova vremena.
Bio je koji u isto vrijeme voli i poznaje
Zapad. Osmansku imperiju u 15. krasi
kulturna atmosfera koja je u
odnosu na kasnije vremenske periode bila dosta
profinjenija. se atmosfera i krlda ie
u pitanju proces izgradnje imperije.
Zadrimo se malo na momentima.
Fatih je, dakle, Venecije u
Rimskom carstvu, odnosno Bizantiji, uspostav-
ljenu 1204. godine. Prema je vodio poli-
tiku balansa. I je u to vrijeme, kao i
Venecija, ila silaznom putanjom. Fatih se u to
vrijeme jako interesira za unutranji ivot i kul-
turu evropskih drava. Jasno je da Fatih nije bio
vladar kojeg bi zanimala teritorija i
njezino proirenje. Zanima se i za vrijeme u
kojem ivi. Savremeni poput
Kritovula piu - kasnije o tome pisati i Ibn
Kemal22 - da je u Istanbul dopremao
skulpture i statue koje je postavljao na trgove, te
da je uz sve to imao savjetnike za pitanja iz
historije Starog Rima i Stare
22 Poznat i po imenu Kemalpaazade {1468/9-1534). Nalazio se na
poloaju ejhulislama. Njegovo djelo Tarih-i Al-i Osman {Historija roda
Osmanova) ubraja se temeljne kronike koje tretiraju hlstorijat
osmanske drave. {Op. prev.)
RAZUMIJE /ANJE OSMANLIJA
U drutvu na y:. stajao sultan Fatih
nalazili su se poput Dursun-
bega ali i iz Rima I<ritovul i
Languschi. Jevrejski rabin I<apsali, koji je ivio u
Istanbulu, pie historijsko djelo u kojem opisuje
Fatihov period, a njega kuje u zvijezde. Tada je
prijestolnica Osmanske carevine bila pravi kul-
turni mozaik. Uz sve to se razvija i imperijali-
ideologija. I<ako? Od osnivanja Osmanske
carevine pa do perioda sultana Fatiha nije bilo
savremenih kronika koje zabiljeiti bitne
kao to su ratovi, razvoj carevine i sl.
Takve se kronike po prvi put pojavljuju pred
kraj vladavine Fatihova oca Murada II, dok u
vrijeme Mehmeda Fa tiha biljeenje takvih doga-
postaje praksa.
Fatihu se pripisuje razvoj i nastanak osmanske
historiografije u pravom smislu nakon
je govoriti o svije-
sti kod Osmanlija. Na sceni je jedan novi pore-
dak, pogled na svijet, novi ivotni stil.
Fa tih dvorski protokol, je,
ostalog, dokinuta praksa da sultan jednje sa
vezirima. tradiciju da$Jltan
sjedava Carskim l&mayurt'},
Fatih uvesti praksu po
zasjedanja sa strane, ... __ _
odnos prema
vanja. Daje im
jednu ...
ko p1s Ibn Kem2l
a p 'shJ na a r 10re k2 /()
ko prij .. s olje i sa tiro ?r;vezuju
. bizant-
dJn s i j , p< znat aristokra ske
g j Hene preuzr. .. rJ ')ve staro na s IJ<::d ::.
J( ao to je .Sunce na neheszma ;edn0, tarfJ i na
zemlji trr,ha da hude ;edna driava i ;edna v;era;
rij s koJe j 1zgovor1r; .\1chm(:d fat1h. (J,o je
un v krJ) u c1;elo
vrijem .
vakav univerzdJi zam, bez ikakve dvojbe,
teko da se moze prihvatiti i na istoku i na zapa-
du. Tako ga ljudi nikada nisu prihvatili
u svojim glavama su ga apsolutno prihvatali. I
kao da se turska historiografija razvila u 15. sto-
samo da bi potvrdila stvaranje imperije.
Kako je renesansa vremenski period u kome se
iskristalizirala evropska civilizacija sa svojim
korijenima, tako je 15. period u kojem
su se iskristalizirati svi razvojni faktori bitni za
turski, odnosno svijet.
Historija se pisati pod okriljem Osmanlija.
Historija turskog naroda, ali i drugih musliman-
skih naroda pokazuje kako je u to vrijeme onaj
ko je bio uz Osmanlije i u njihovoj blizini pros-
perirao, dok su oni koji su ostali daleko od
Osmanlija vlastitu propast. To se na
najbolji u tunoj i sudbi-
ni Andaluzije koja je najmanje tri stajala
na svakog kulturnog i razvoja u
SYijebL
s s
Ka o smo se hranili ros ost? / a se o
insti uci'a krije pod pomom osmans o- ....""""--L ......
kuhinja? Da, osmansko-tur ka kuhin" a nr e nista
drugo do Institucija, skup tradici a. Sa
se moe kazati kako je ovo podmcje
sasvim slabo istraeno. Ovdje se problematika
ne S'-' Odi na patlidane ili koje su pripre-
male nae nene i majke. neki istrai-
radovi vezani za osmansko-tursku kuhinju
svode se upravo na spomenuto.
spomenimo i radove koji su nastali
na osnovu prvorazrednih historijskih izvora.
Autori radova iz kojih se pouzdano
informirati o osmansko-turskoj
ostalih, Stefanos
rahmetli Suhejl Unver (Siihql 'UIJJIIJ
Kut. aalost ne postoji i --
ja turske jlltg" .".., 41-.d.illlli
nikako lahak
ll \ l
\ li hin ' nL ,ll ) nL n1ogu biti
ri , tt , 111 u ih 11a satno jedan grad.
ti u pravu 011i koji bi smatrali da je
r t . . ,l uhinia samo na Pariz ili
'-
ll' \ a1l J. T tak,-ih ne moe ni biti jer su
Fr, 1 -- uzi 'ec odaYno kompletirali istraivanja
11 p hu i tako otldonili sve eventualne
11e un11ce. je situacija i po pitanju kine-
- '"e kuhh1je. r ro kod nas je situacija takva da se
d no e oriientacioni sudovi koji nisu zasnovani
na historijskim dokumentima, niti uzimaju
11
obzir kulinarsku tradiciju krajeva care-
'rine rele,rantnu za nastanak i razvoj osmansko-
turske kuhinje.
Ilustracije radi spomenimo kako se u Egejskoj
oblasti u ishrani koriste masline, to je sasvim
poznato . .tAJi tvrditi kako se u Anadoliji masline
ne upotrebljavaju, u potpunosti je pogreno.
Ako pogledamo u kadijske sidile iz 17.
ubiljeeno kako kadija (u mjestu gdje
slubuje kadija obavlja funkciju sudije i, dana-
njim kazano, funkciju
ne to mu u nadlenost stavlja i
narha - cijene najneophodnijih
namjernica, drava titi utvr-
cijene zajedno sa predstavnicima trgovaca.
Cijena maslina ulazi pod narh, a mjesto u kojem
je registar je Ankara. da su stanov-
nici Ankare u prehrani koristili masline, iako ne
u u kojima su ih koristili stanovnici
Egejske oblasti. U knjizi Dina
1
nJn Mutfat"
Dediza nalazimo kako ..


._ - l - .--.--- .
vj erskih razloga u prJprcmanju mesnih obroka
koristili maslinovo ulje, iako mnogi (Jd njih nisu
bili nastanjeni uz Egejsko more. r-fakodcr vidimo
kal<o je upotreba maslinova ulja svojstvena i za
druge narode.
Vidjeli smo, dakle, da su se u Ankari koja je
tada imala 20.000 stanovnika, masline ubrajale
u osnovne prehrambene namirnice. Vidimo da
stanovnici Anakare, poznati kao gurmani, ni u
prolosti sebe nisu liavali maslina i maslinova
ulja. Naravno, masline nisu koristili u onoj mjeri
u kojoj su ih upotrebljavali stanovnici Ajdina,
Saruhana ili Manise, gradova u Egejskoj oblasti,
ali su one postojale u njihovoj kuhinji. U jednom
su se periodu - to je posebno
za mjesec ramazan - iz Arabije i drugih arap-
skih zemalja u Istanbul bila dopremati
jela vrsta. Dopremala su se i iz drugih
dijelova carevine. Tako vidjeti da stanov-
nici Istanbula u ishrani koriste pastrmka iz
Kaj serija. Poznato je da se pastrma i :SJM1 ..
iz Kaj serija plasirala u mnoge
imperije. Spomenimo
regijama
samo nap
intenzivnu
hrambeni
Its R R1AYtl
v )j tven na vi n pripremanja kiseli h krastavaca.
")itno Inje to zauzimala je i baklava
od itarica. U osmansko-turskoj kuhi -
nji najomiljenij a i naj traenij a bila je bakl ava iz
Halepa i Damaska. Za sve se regij e, kao i za
mnoge gradove, veu
baklave. Vidimo da je glavna odlika osmansko
turske kuhinje u prolosti bila raznolikost,
se danas, naalost, teko moemo pohvaliti .
U Iranu, srednjoj Aziji, te mnogim drru,im
zemljama kojima su vladali nije
postojala toliko bogata i ukusna kuhinja.
Anadolske stanovnito doprinijelo je razvoju
tradicije spravljanja slatkih jela i jela od
U Armenskoj kuhinji bitno mjesto pripada
spravljanju ribe, u ima utjecaja helenskih i
drugih naroda nastanjenih uz morsku obalu.
Zacijelo je dugogodinja prevlast na Balkanu
ostavila traga i u kulturi ishrane. Kao to smo
neke stvari proirili na Balkan, otuda smo vjero-
vatno preuzeli tehnike pripremanja
jela. No to nije nikakva zagonetka i jasno je da
danas Mala Azija, u odnosu na regije i zemlje
koje je okruuju, posjeduje izuzetno bogatu
kuhinju. Kako je dolo do toga? Odgovor na to
pitanje do danas je ipak ostao zagonetka ..
To je pitanje na koje ne moemo odgovoritL S
druge starne, kada su u pitanju tehnike pripre-
manja jela i sldadiitenje namimica, nedvojbeno
odsbtpamO od tradidonalne kuhinje. Danas je
1lftlltiz sasvim iftliao iz upotreb& A jqi 118Cli&VI110
- generadJa p
J v t l J E P l l JI/d J E V f J J O 1 M t< t f f J A
za par Jt j Ja Z a o dar, r I Jf,tJfJ ljav"' jt Jj ,
toJd"<J t I J ,Jr , , s .;1#: 1
4
l J f'() r 4 bJj, v,. J ni
z<rnJjarH , IJ( rc v tnc) ' ' o m it
po\ud< prtJJd J l nJ J( z upofr .. J u. mod rnorn
d< J b u J< k i k u h a 11 J ( pr) s t3 J o v k i . a
( ()Vj<k ne zna chJ j( u vu J tud Z;J p d za k jim
()n f<znutJjjv<J l i H - ku h, nj pr vo umij ..
Znati spravjti Jijep<J j<l<J p<)k;jz;Jt ;.tl j nivoa kuJ tu
re. I (Jbrir kuhar se vise n .-gc in .. J .. )Q uaJac.
Mi bismo trebali bHi dovoljno svjesni pa da na
napustanje bogate tradicionaJne kuhinje to su je
njegovale majke j nene naih generacija gledamo
kao na nenadoknadiv gubitak.
stavimo malo kuhinju po strani. Kuhtnja
nam zapravo i nije centralna tema. Kako su se
hranili stanovnici gradova u ImpenJi ..
itna polja, vinogradi, skJadiita
ita - sve su to bili izvori dostupni stanovniama
manjih gradova. U manjim gradovima nije bilo
klaonica, svako je ivotinje klao na iDWIJU
svom dvoritu. Pripremanje hrane Odlall-t
dosta vremena ljudima u manjim_.. ...
to je bio hvalevrijedan posao --,
mo znati, ali ne
4. velika .vweu
jo nije bilo
vi se
Iako a
lt.BIR 01\1\)ll
st rul t uru i higlJt'nsl,e uslove za toliki broj sta-
IHn nil l toga Je za to vrijetne brojka od nekoli-
l (.) stottna hiljada stanovnika ogromna. Odakle
"u n1nogoljudni gradovi osiguravali dovoljne
l brana, mesa, penice i ostalih itarica?
ln1perije su pitanje opskrbe rjeavale na da
su ljudima - milom ili silom - u du-
no t stavljali transport spomenute robe.
lJ Istanbul su osnovne namirnice poput bra-
na, penice i drugih itarica stizale iz Dobrude,
a proizvodi, tnaslo i sirevi sa !(rima.
Poznato je da su se u krimskin1 stepama proi-
zvodile ogromne mlijeka i
proizvoda koji su se kasnije morskim putem
transportovali do Istanbula. Stoga lukom i ujed-
no sandakom l efe nisu upravljali krimski
hanovi koji su bili osmanski vazali, nego je luka,
ustvari sandak I<efe bio direktno vezan za
Istanbul. U I<efeu su se primjenjivale estoke
mjere protiv nelegalnog izvoza namirnica.
Naime, mediteranske su drave, posebno nakon
16. nelegalnim putem za zapadno tri-
te izvozile namirnice na koje je Osmanska
imperija imala monopol.
Meso je dobavljano iz trakijskog bazena u
Bugarskoj, a iz Egejske oblasti te sa otoka
u Egejskom moru. Kako postoje fermani kojima
se stranim brodovima zabranjuje pristajanje u
egejske luke te istovar i utovar bilo kakve vrste
roba, da je i ovdje postojala nele-
galna trgovina koju se na taj htjelo sprije-
U vakom moemo kazati kako
tM
DRUV(IJF PA/UMIJE /f.tJJ
Istanbul nije b1o grad J<oJj se tek takrJ Jahko
snabdijevao i prehranjJ va o.
Bilo je godina kada su vJadaJe ostre i duge
zime, bilo je i vremena kada su izbijale pobune
usljed bi se zatvarali i pekare te bi
grad ostajao bez namirnica. Nekad bi, opet,
izbijala glad i cijene bi odjednom vrtoglavo
porasle tako da bi bilo osi-
gurati neophodne prehrambene artikle. U
takvim bi vremenima najvie ispatao narod
radi su odgovornost snosili mnogi kadije,
1 du pravosudni autoriteti u gradu, kao
-da tako kaemo- i u uleman-
skom staleu visoko rangirani slubenici, te
veliki veziri sa svojim koji su zajed-
no bili odgovorni za Istanbul.
Dakle, u ovitn tekim periodima za grad, kada
bi nastale nestaice, kada bi drava podi-
zati cijene artikala, odgovarali su
kadija i veliki vezir i svaka eventualna la u ova-
kvoj situaciji, baratanje pogrenim podacima i
prikrivanje stvarnoga stanja izazivalo je estoku
srdbu sultana.
Ne moemo a da ne spomenemo i pr<r.
blem za grad Istanbul - PQiar&. Bilo krajnje
teko majstore i ta4r
nike koji izgraditi na S.totiae u . .Mi
tenih drvenih EaJ.li@tQg
bi se nakon poara
ri i radnici iz razliQ. dij,elnv.
23lehaja

u e tet n1an1 ko}Illl'-l se trai dopremanje potreb-
nih n1atet1jala 1 b1 intenzivan rad na
po no\ no} izgradnji unitenih objekata i na vra-
canJU ZI\ ota gradu. No bio je to posao koji je
izi k1vao n1nogo vremena i napora.
Problem sa opskr bom i prehranom u velikim
gradov-ima bez sumnje je utiecao na to da sta-
Il OYnici tih gradov-a nisu bili oputeni i darelji\ri
kao ljudi iz manjih gradoYa i regija . ... To kada su
se u 19. mijenjati
transporta robe, promijenilo se i stanje.
Prije se oko Istanbula nalazilo mnohTo
u kojima je prispije\ralo razno i P
su bila poznata i naselja uz Bosfor.
mada nama danas kao bajka
da su Langa i ( c;engelkoy) bili
po uzgoju krastavaca, Arnavutkoj (ArnavutkO}t}
po uzgoju jagoda i tako redom. (Danas su ovo
luksuzne smjetene uz Bosfor, op. pre .)
Iako se danas situacija u potpunosti izmijenila,
u prolosti se Istanbul i po nabdi-
jevao iz neposredne okoline.
to se zado olja anja potreba za
hljebom i mesom, situacija je bila ito
i meso tizali u iz Anadolije. I tanbul e ranije
p enicom nabdije o iz Dobrudze i Ru ije.
otk o u e do elj ni i iz Rumelij naselili uz
b d d zelj zni u, t o j i tu
p b ti polj pri m, I d b

p . d
stanju vojsku opskrbiti penicom oa
1e dopremana prugom to bi stav ena u
funkciiu nakon 1890. godine. Sigurno su e ezni-
ca i slicne te o ine savremenog doba umnogome
modernizirale 1 olaksale zivot, nakon oega se na
Fatihu . ..:!\ksaraiu 1 drugim centrima Istanbula -
za razlihll od ranij ih perioda - lahko mogu rupi-
ti prehrambene namirnice poput me a,
hlieba i pri i e S\ ega' o i Problem opskr-
be grada ri" een e gla, ama
dopremanim iz .i\ustri"e i Rusie. Problema
u cpskrbi biti S\e do Pnog et-
K g rata. L udi rata nisu mogli
naba\riti oYa uYozni proiz od. Zbog toga su bili
promi"eniti neke na,fjke - izbaciti iz
upotrebe pekmez, dem med - te su se usljed
nedostatka u ishrani poceli razbolijevati.
S\fi znamo da u ogromne nestasice u to doba
prouzroko\ e i iren e uge. ogi su ljudi umi-
rali u 1ed neotporno ti na influencu i slime
bole ti. To ' e biti edan od razloga to je J.SaliiDllll
tokom P og e og rata ima
ljud ih zrta .
e
m ral
I s L 1 f u J u , p t d d" () 1 1 1 J ) {; n j ;J
d llflZ( suJL n AJ d JJ > Il i'l. s, tt-J)iJ
B jJ( rl (ji pr"-JJJ, furf --tu
M J n gdj( 1 j
pr O :lora of' 1 a k j v a J ((s u J f a 1 H za (;i j (-;g s ( v a k t a J J J j (;
gl( dovaJo'; f(J s prctvoritj i u
protiv aktu Jnc Tada nije bHo lahko bitj
stanovnik Istanbula, jer se u i iscrpljuju-
rat ulo totalno nespremno.
Iako smo u Drugom svjetskom ratu ostali neu-
tralni, vlada je iz straha od nestaice sve
prehrambene proizvode stavila pod kontrolu to
je rezultiralo a time i krizom koja se
zadugo nije zaboravila. Ostavimo po strani nega-
tivne posljedice ratova i spomenimo i jednu pozi-
tivnu stvar. Naime, nakon iskustava iz dva svjet-
ska rata Turska je postala organizirana zemlja.
Nakon Drugog svjetskog rata stvorene su
da i najudaljenija sela budu opskr-
bljena prehrambenim namirnicama, Danas se,
za razliku od ranijih perioda, u Turskoj bez pro-
ble mogu sve vrste robe i uz to smo
j dna od j ft' nijih zemalja
11 (;d izvori roa koji a J rJ
()
1
)m n'J"r;; ,ri t d ria rti S .. J_di j(/ je
fJr(1 e d1ta, tr;d mj .. to za z" maju kaz" anja
stran' l a .. 11" nje
tur iziranJe prosu ra dananje "furslre .. Mnogo
pri na } J(Js od 12. Talijani se na ovim
prof-)torima bave trgovinom i diplomacijom i
nazivaju ih Turchia Hi
da su Talijani, i koji su izvr-
sno poznavali Bliski istok, jo tada ove prostore
n-azvali Turkijom, odnosno dok
smo mi istim predjelima davali nazive koji u sebi
sadre pojam Rum (Bizantija), pa tako imamo
rumske Selduke, rumske zemlje, RumeJiju M
Uzrok je, naravno, IDW.ja
Osmanlija koja je u tu svrhu sve Ja
Bizantom, tj. eantvo.m.
Zabiljeke putopisaca koj. su propatovali
zemljama od izuzetne
U arhivu u
danas
o Tu skoj ll:' ....
Kada M
n1 n1 hi t ri-k 111 bogat tvu radi.
u n, J z i 11111 a tan1pana djela. Samo brOJ
put pi n ... L. ]ih u o n1an kim zemljama tokom
1 . - lj ' preko pet hiljada. Tajstariji
put pi ... i na i francuskom koje sam
in1ao priliku odnose se na Tursku iz pre-
do man kog perioda. Prvenstveno se
ron tantinopolisa, ali nam daju korisne podat-
ke i o Anadoliji kojom su tada vladali Turci. Od
putopisaca koji opisuju osmanski period -
nije period Murada II -prije svih moramo spo-
menuti Francuza Bertrandona de la Broquier ... o.4
te zarobljenika Hansa Schiltbergera.
Potonji je zabiljeio i molitvu Bogu Ocu sastav-
ljenu na turskom jeziku, na krimsko-
tatarskom dijalektu. To je izuzetno
interesantan podatak koji pokazuje kako su
i u to doba turski narodi bili meta misionarske
propagande u svrhu su pripremani odlomci
Biblije i razne molitve.
Evropski narodi zanimali su se za istok.
Zanimljiv je podatak da je knjiga Hansa
Schiltbergera, prije nego to biti tampana -
napisana je prije nego to je izumljena tampa-
rija - prepisivana u desetine primjeraka koji su
ili od ruke do ruke. Iz ovog da je
bilo raireno narodom i prije
pokretanja tamparije, u tolikoj mjeri da se
tada daleka Turska. Za nas su veoma
bitni zapisi francuskog putopisca J e ana Chardina,
koji je u 17. napisao dva putopisa, Od
Pariza do Tbilisija i Od Pariza do lsfahana.

Pogled na Istanbul sa Ok Mejdana. William Henry Barlett
Pored toga to u ovim djelima nalazimo izvan-
redne opise iz kojih saznajemo mnogo, primije-
tit jo neto veoma zanimljivo, a to je da
Evropa na Istok, na Mediteran
gledati kao na "predjele koji miruju, koj! se
mijenjaju niti se razvijaju': Naime,
doslovce ovako: "U Aziji se ba nita ne miJenJa.
Primjetna je indolencija i
dok se u Evropi konstantno neto miJenJa. Iz
pera izvanrednog pisca kakav je Chardin, k?ji je
ivio u vrijeme baroka, dakle u 17.
razumijemo da je Evropljanin dostigao vrhunac
u samodivljenju. Istu tendenciju

kod Jeana Baptistea
pisca iz perioda francus og prosvj

je iza sebe ostaVIO ts
Mediteranu,
pod ... -- .......... J ......
l L tj l U K l J\ ) l l
l)J la har li11a i raverniera nisu, dakle,
na san1o zbog opisa predjela koje su posjetili,
ve su bitna Jer pokazuju i to kako je zapadnjak
gledati na istok te kako se na Zapadu
tvara pojam Istoka koji kasnije postati ozna-
kon1 za jednu posebnu civilizaciju.
Za nas je od posebne vanosti i djelo Nicolasa
de Nicolaya Navigation into the Tur/(ie, jer tu
pronalazimo mnoge interesantne podatke o
dravi i drutvu, o drutvenom ivotu u
Turskoj iz tog vremena. Ovdje elim ukazati na
jedan zanimljiv detalj. Naime, De Nicolay naziv
nae zemlje ne pie na kako se to pie u
savremenom engleskom jeziku - Tur/(ey, to
da dananji oblik - koji mi nalazimo
uvrjedljivim jer nas, kao, sa
guskom24 - i ne bi trebalo povezivati sa
koja gusku, a pogotovo zbog toga ne
bismo trebali imati nekih kompleksa.
Salomon Schweigger koji dolazi u nau zemlju
krajem 16. bio je protestantski
Pored podataka to ih ostavlja u svom
putopisu, panju i njegov osobni odnos
prema narodu i zemlji u koju je doao. i na
stranici na kojoj opisuje turski hamam ne moe
a da ne spomene tursku vojsku kao moru
svakog Evropljanina. Izdvojit neka intere-
santna zapaanja iz njegova putopisa: "Ljudi se
24 U engleskom jeziku guska i naziv drave Turske piu se
turkey. U Turskoj postoje mnogi zahtjevi i inicijative da
se ovo izmijeni jer mnogi intelektualci i kulturni djelatnici u Turskoj
takav izraz smatraju uvredljivim l (prim. prev.).
DRUttriJr PA/UMIJF /ANJr OSMANLIJA
i u hamamu zaogr(u J<al<o l)U
samo pristojni i odgojen1. I mi b1smo od ovih
barbara trebali sta je odgoj i
Na drugom mjestu kae: su im toJiko
siromane, a u isto vrijeme i toliko skupe da
vrijede kao nekog naeg bogatog buruja:'
I jo jedna, moda i najinteresantnija opaska
ovog putopisca: "I<ao i svi lani
pobonjaci i ovi nastoje prevariti Allaha
velike bogomolje i lijepe javne objekte, dok
u kojima ive ne ni na ta:'
Putopis Evlije koji je opisivao i zemlje
izvan Osmanskog carstva - putovao je u
zajedno sa jednim izaslanstvom - danas je zna-
izvor kojeg sa zanimanjem i
evropski
Evlija na veoma pri-
mnoge kontraste koje biljei u svom
djelu. Usto je, kako je imao i izvanredan
za jezik, ostavio s aspekta zlata vrijedne
biljeke. Upravo iz tog razloga Putopis Evlije
od iznimne je vanosti za kavkaske
narode jer se u njemu nalaze ostaci danas izu-
mrlih kavkaskih jezika.
Primijeti t da u Putopisu ima mjesta gdje
se Evlija prevario. Nekad govorio o
mjestima koja su - je - plod maSt
nekad opet o smrznutoj koja

krova na krov, Je VJe 0- .,.._ ....... ""::... ....
one koji budu
jemo zaboraViti -.....
nepresuini
i ' nnr, l ne l ) tltle za i. u \, \V' \ nj' hL torij), geo
.'rnflj \ i knlturn g .. \ l iV ta. Llkratko receno,
l\ \ li > nh)tltllllt: nL1lnon1 lj e lu. Evlija c't lehija
lllt l'l is,\t lt)d n:ts nij . bilo ni prij a
ni l j nj t ga, se i u .Evropi
rf \t k l l' L l ' t\
1\ ' luti n . t pL r l v lij L t le bije in1an1o
l)Sl11, put tF k t) lt s n n1oze i.
t L n th.l n' ih i i kiz _, clebi lvl hn1 t
... l n lt . a. sj ti e r .. n u .. ku u vrij nl t r n -
ns:\ k,l l--l ;t na prijt:stolju bio kralj Luj r\ r.
n iz' l)I a na k L) l sl'' pt)Z ivaju ist raz '<"\
\'t)g,\ pc ri L lui benih i n sluz b t ni h doktl-
lllt.'n,tL 1 ,\ lt r (1z li itih pisan1a. h1ogi stl e\ rop-
ski U' lU \ ni i istraivali Yaj period ir':\11 tl ke,
d11 sn z p 1dne ivilizacije i pored ilnih
d 111'1 ih iz, r 'l vi u - n an1o turkolozi
n tt i i l zi iz ijel Evrop - pozivali i na
' j i d n ktu Ini put pi }irn1i ekiz
hn1 d- {i ndij . J r tu n lazi j d n druga-
iji pri tup, dru l d i dru cija r ta
kritik .
Iz m k j n mogu-
nja, kulturni ivot i ekonomski poredak jedne
tal ve drave, 1noran1o se, dakle, koristiti i stra-
11in1 izvoriina.
U 19. - promjena - pojavlju-
jtl se poput Oliviera, Texiera i
I\lordtmana, koji na civilizaciju gledaju
sa mnogo predrasuda. Preko tih predrasuda ne
moe1no tek tako lahko jer se radi o izu-
zetno obrazovanim ljudima koji su poznavali i
turski jezik. Prilikom ovih autora mora-
n1o biti jako paljivi.
... A. .. ki su ptltopisi iz 19. mnogo zani-
Illljivi. Spon1enimo putovanja Ali Beja (Ali Bey)
tl Bagdad i Indiju koja je u interesantan
putopis. Interesantno je to kako autor u to vrije-
nl e gleda na Bagdad, kako gleda na Indiju. Sve te
zanin1lji e detalje pronalazimo u putopisu Ali
Beja. Uz ovaj postoji jo putopisa o Indiji nasta-
lih iz pera turskih putopisaca.
ajznacajniji turski putopisac iz 20.
je te Falih RifkiAtaj (FalihRif/a.Attq) ..
u njegovi pogledi na Balkan
komuni Ru iju,
tan ku Indiju. Jer ........ Dl -----

zn Jemo ---..-.-
------nih z---
strane putop1se na tursl i jezik i tako ih
pribliiti tu1 l on1 No prije toga trebali
b1 -n1o uraditi modernu verziju putopisa
- kOJima je mnogo onih koji su od velike
vrijednosti - napisanih arapskim pismom na
osmanskom jeziku, to, naalost, do sada jo nije
I na kraju, imajmo na umu da
su putopisi izvor iz kojeg crpimo podatke koje ne
moemo u slubenim dokumentima, slu-
benim zapisima, pismima i sl.
116
OSMANSKI SARAJI25 -TOPKAPI SARAJ
Mnogo se govori o raskoi i veleljepnosti
osmanskih saraja. No oni koji su imali priliku
evropske prijestolnice poput Moskve,
lahko shvatiti da su dravni izdaci Osmanske
imperije u 19. na vlastiti rasko izuzet-
no skromni u sa izdacima drugih
velikih drava tog perioda.
Osmanska dra\'a potpadala je pod kategoriju
velikih drava koje imaju svoj osobni i karakte-
protokol. Protokol je prije svega podra-
zumijevao razmjenu izaslanika - dananjim
ambasadora - velikih drava.
U 20. i 21. sve drave raz-
mjenjuju ambasadore, no ranije je mali broj
drava imao svoje izaslanike u drugim drava-
ma. Jednu dravu u prijestolnici druge pred-
stavljale su dvije kategorije diplomata, prvu su
diplomati, a drugu diplomate sa
visokim nadlenostima. Dravni izaslanici pod-
lijegali su protokolu drava u kojima su se nala-
zili. Mjesto gdje su izaslanici boravili nije se
nazivalo rezidencija nego dvor (saraj). za
mjer spomenimo Palais de France u JSOtD
Dvorovi stranih izaslanika imali su i
zatitu. Otvaranje izaslanstva ..,
vlade drave domatina.
2S Dvor sultana lit DCJStlllll
,l t' se gradi uz zg t ad, t ranih
lak" n,lprinl}l"t, llZ trai10 izaslanstvo niJ e
lllt gla n,ltlziti n1e)l1ana. I kola izaslanil<a imala
-u rc :ln rt protokolom. . , ..
R

kako saraj Topkapi u 19. stolJecu niJe

1110
aa zadovoljiti zahtjeve aktuelnog dravnog
U .se nij.e
audijencija za predsjedmka drzave, mti se
ceremonija povodom potplsi-
, ania nekog sporazuma. U Topkapi saraju u
posljednje vrijeme nije bilo u
ti niti prijem ambasadora neke strane
DYor nastao u 15. nije mogao zadovolJI-
ti no,e diplomatske standarde poslije
kongresa 1815. godine. Stoga je
sultana Mahmuda II da ivi izvan ovog saraJa
sasvim razumljiva i opravdana. Ipak, u novi
se dvor tek u vrijeme vladavine sultana
Abdulmedida, sina Mahmuda II. Taj novi saraj
je, naravno, poznati iz posljednjeg
perioda carevine. Sultan Abdulaziz, brat sultana
Abdulmedida, za potrebe protokola kasnije
izgraditi saraje ( c;zragan) i Bejlerbeji
(Beylerbeyi). I na koncu spomenimo saraj Jildiz
(Yzldzz) sultana Abdulhamida Il.
Saraj dvorac je koji se ne moe
mjeriti niti sa Hofburgom, niti sa Lo u vreo m
ili Versaillesom u Parizu, pa ni sa Zimskim
dvorcem u Sankt Peterburgu (dananji muzej
Ermitra). Otprilike bismo ga mogli usporediti sa
dvorcem u Peterhofu. Ustvari, samo su dva odjela
saraja plijenili panju svojom raskoi
118
Prvi ulaz u Topkapi-saraj (Babi-Humajun) i Sultana
Ahmeda Thomas A/lom.
-Veliki salon (Buyuk Muayede Salonu)
i Ambasadorska odaja (Sufera Odasz) gdje su se
predavali akreditivi i gdje su se ambasadori nakrat-
ko susretali sa sultanom. U salonu
je i ceremottija sultana.
Tom prilikom bi - kao i u dane Bajrama - ceremo-
niji prisustvovali visoki dravni slubenici koji su
ulazili u dravni protokol te vjerski lideri. ]o je bila
potrebna jedna velika i raskona prostorija gdje
se akreditivi ambasadorima. Sultan je u
istoj odaji, za diplomatske potrebe,
odravao sastanke sa stranim ambasadorima.
Osim dvije spomenute odaje, saraj se
ne moe pohvaliti nikakvim glamurom i ....
zorn. rasko dvorca svakako je
stven pogled na Bosfor.
Kao to smo vidjeli,
novih dvoraca u 19.
Pore(l toga elin1 nagla-
siti i
osmanske se
samo po prirodnim lje-
potama mogu mjeriti sa
u
isto vrijeme po velikim
evropskim dravama.
Drugi ulaz u Topkapi- Doli smo do zanimlji-
saraj (Babusselam). J.A. ve teme. Naime, vidimo
Pierrion. da u osmansl<om dru-
tvu ne postoje raskone iako su i veziri i
drugi visokopozicionirani dravni djelatnici
imali svoje privatne odnosno l<onal<e.
Rasl<one nisu imali ni vjersl<i bez
kojoj religiji pripadali. Nikada jedan
patriJarh u Osmanskoj carevini nije imao rasko-
ne dvorce i ljetnikovce kakve recimo ima Papa.
ni veziri nisu posjedovali bogate l<ona-
ke. Ista se stvar moe i za same sultane.
Sulejmanu Zakonodavacu l<oji je izgra-
diO d:miju kakva je Sulejmanija, koja
stolJeCima ocaravati posjetioce, nije nikada palo
na pamet da naredi svojim neimarima da mu
dvorac i da napusti Topkapi
saraJ. Cuveni veliki veziri kao to su Damad
Damad (ehid) Mehmed-paa
Sokolov1c 1l1 Damad Sijavu-paa - koji su bili
:eoma bogati i usto i carski zetovi (damad) -
1za sebe nisu ostavili nikakavu poznatu ili
konak. U biti i nisu mogli, jer je nalagao
da sultanski zetovi, muevi sultanovih ili
120
ulaz u Topkapi-saraj (Babussade).
sestara, ive ili na sultanovu dvoru ili u konaku
sultanove odnosno sestre. ni od
tih konaka danas nema nekih trago-
va. Od poznate Esme Sultan na Bosforu
ostalo je samo ime. Zgrada koja se danas nalazi
na tome mjestu nema nikakve veze sa
Esme Sultan. Ovdje bismo se trebali osvrnuti na
jo jedan detalj.
Naime, izgledalo bi kao ala kada bismo zgra-
de stranih izaslanstava u osmanskoj prijestolni-
ci, i to pogotovo one iz 19. htjeli pore-
diti sa skromnim konacima osmanskih dravni-
ka. Pogledajmo samo zgradu britanske ambasa-
de na Tepebai ili zgradu
ambasade Palaice de France i sve nam
biti jasno. Tu je jo i poznata Venecij .....
iz 16. u kojoj se
izaslanstvo, a kasnije
an1basada, poton1 po?nata zgrada talijanske
a111basade 11a u 20.
gdJe je da11as smjetena kola. Ne
po toji dalle nijedan vezirski konak ili
nekog velikog vezira koja bi se mogla mjeriti sa
spomenutim Na sceni zapaamo
izuzetnu skromnost potal<nutu moralnim
lima, ali se tu moe govoriti i o ekonomsl<im

smo kazali kako u 19. u Istanbulu
ne postoji konak bilo vezira bilo velil<og vezira
koji bi se mogao usporediti sa velikim zgradama
stranih ambasada. Svakako da se ne moe govo-
riti ni o privatnim bogatih trgovaca koje
bi se u ovom kontekstu mogle uzeti u razmatra-
nje. I<ao izuzetak bi se mogao navesti samo
jedan primjer - bogata porodica Hidiv koja je
svoje bogatstvo iz Egipta prenijela u Istanbul.
Posjedovali su dvorce, i konake. Uistinu
se u izuzetke mogu ubrojiti Sait Halim-
pae na Bebeku - u kojoj se danas nalazi egipat-
ski konzulat - ili poznati konak Hidiv Abbas
Hilmi-pae na koji danas pripada
Konak Kajserili Ahmet-pae u
kvartu Sulejmanije za potrebe ministra pomor-
stva bio je predmet mnogih rasprava i ogovara-
nja u vrijeme kada je mada je sasvim
skroman u sa konacima i
porodice Hidiv. Ovaj konak je restauriran sred-
stvima Ministarstva kulture i turizma. Tada se
bogatsvo Istanbula nije moglo mjeriti niti sa
bogatsvom Kaira niti sa bogat-svom Aleksandrije.
w
Nije se moglo mjeriti ni sa raskoem u Rusiji iz
19. i 20. O tome u romanu jstanbul
(Tri Istanbula) na veoma lijep pie Midhat
Demal I(untaj (Midhat Cemal Kuntay). Pie
kako mermerna podmitljivog
Abdulhamidovog ministra pomorstva u
mladog ruskog princa koji u njoj pronalazi uto-
pred revolucij om, ne predstavlja nita
spektakularno, se ne moe ni usporediti sa
koje je ovaj za sobom ostavio u
Rusiji.
Svakako se moramo osvrnuti i na Topkapi
saraj i njegov karakter i posebne tra-
dicij e, koje ga karakteriu vie nego glamur i
bogatstvo. Topkapi saraj zapravo predstavlja
ognjite iz kojeg se razvija osmanska historija i
t radicija. Svaki je sultan - i oni koji vie tu
nisu ivjeli - uz ceremonije obrezan upravo u
Topkapi saraju. Topkapi je jedna tradicija i
potrebno je poznavati ivot koji se odvijao iza
velikih zidina koje ga okruuju. Usto se u sva-
kom dijelu saraja, u njegovu svakom uglu
festira osmansko shvatanje pojma drave ..
Topkapi je do 19. dom carevine
Nalazi se na najljepem mjesto na svijetu, na
Sarajburnuu, kako ga mi 'furei
Topkapi saraja prua e p9g1ed na Qlt:H,
Kaimo i to kako
su vremenom
mada danas.,. "., .... _.
koje ..
1
1
4> va {Jj'' va ,1 raiar' ku P/''' rnu
u fJtJ la/r lj ra 'Jj a ha
/")r-t t-tl t u ;a 1 ral a r/(,1 rl ;r,r u Jr a jY,rra
L r' J v
1
J E 'l l J Ih l J E if. r J r 1 ~ f li A L f J A
1 t n \ ' "' t . , t 1
nuLu lvt rn nnlnzila se s ko ln, u bit i inst tl uci -
,\ l \) n nazivan1o En lerun. U J<.' lo bio
1 . til o lgajanja gdj' s' sv' odviJalo po
1 r t >l' olu. Sv .. 1k1 o ljel saraja itnao j ' za seb '
l ar .. 1l tL't isticne obi aj' i pravila, od Rizni '<,
vanJslt h i unutranjih o Inja, pa do l oj' su
s:\ pruzale do n1ora, a kroz koj e se danas prua
z lj t I,olosij ek. Spon1 'ninlo kal o je dvor,
ustvari odak bo .. tandija, bio odgovoran za
ist1nbulsku obalu, dok su za sigurnost na dvoru
i u gradu bili odgovorni spahije alt.l biiliiA i
konjani i kapikulu odreda.
Na kraju, svi dvorovi - ba kao i ljudi
ju dunost nekin1 drugin1 dvorovin1a ili nel in1
drugin1 instancan1a. 'l'opkapi saraj je za prilike
koje su vladale u 19. odigrao ulogu kla-
doma jedne velike drave. Njegovu
funkciju preuzeti saraj
ULEMANSKE U ISTANBULU
Sulejn1anija, Vtfa, Vczn d'l..il r (
Z<.'jrek (Zeyrel<), Fati h i Fatih ara1nba (Fatih
centralni su dij elovi Istanbula koje
uj dno n1oen1o i kao ulemanske
ti, tnedresatna Sahn-i Seman koje je
. l tan Mehn1ed Fatih sagradio u sklopu damije
i koje su u to vrijeme predstavljale obra-
zovnu instituciju.
Svrenici ovih medresa, kao i medrese
Sulejtnanije koju je u 16. utemeljio
Sulejman Zakonodavac, dakle svrenici K()j&
koje su predstavljale najvie obrazovne
cije u Carstvu, dobivali su tzv. lstanb
to je tada bio uvjet za dobivanje P-&--
je, muderisa ili muftije. Oni koji ne
ovaj ispit ne bi bili smatrani za
ne i osobe. ivot u spo
vrtio se oko
medresa prow
teni. Predavanja su
nim KUta
davanja
ili
LB O
z nu 1l l\ p n1enuti kako su obrazovne
r 111 u 19. tolj isle protiv medresa koje
u t d tavljene asvim u drugi plan jer je for-
n1ir 11 novi i te m u i. em su se sreditu nalazu e
kole n1odernoga t1pa. su se i te no\roosno-
vane vkole - kao to je naprimier Darulfunun -
nalazile u ist im kvartovima u kojima su se nala-
zile Sahn-i seman i Suleimanija, kole o
kojima smo govorili. Kako bi se to bolje prila-
godili novom pra,rnom poretku i no\rim prav-
nim pitanjima koja su se nametala, ulemanski
stale utemeljio je nove obrazovne instituCIJe
kao to su K udat i.Afekteb-i uvvab.
U ovim novim kolama za obrazovanj e kadija
primjenjivao se program zasnO\' an na
nom, tj. rimskom pravnom sistemu. Po pr\'1
puta kod Osmanlija predavanja se ne
vaju obavezama profesora, nego se profesori
rasporedu
Velika turskih pravnika iz 20.
obrazovala se u ovim kolama.
Zna se da su se mnoge kole kao to su
Merdan (Mercan) i Daruafaka
nalazile u istim dijelovima grada. Kaimo kako
se historija ovih dijelova grada proima sa kul-
turnom historijom Carevine. Jezik kojim se tu
govorilo nazivamo istanbulskim
sam bio dijete, sam imao prilike slusati
ovaj dijalekat i to uglavnom od starica koje nisu
prole kroz formalne obrazovne institucije
poput gimnazija ili univerziteta: jer .u protiv:
nom sigurno ne bi bile u mogucnosti
128
D E Z
Pogled na Istanbul sa Ejupa. r.H.. Leitch.
istanbulski dijalekt. Il u tra cf e radi
spomenimo kako e u n"iho\om, dakle istanbul-
skom dijalektu, gelecek

bilo ela&
olU)'Or2 - je bilo olyor. to u nek4 i
izgovarale kao "if: Te u t ar ice svun
i na ispra an u formirale
eki se pitaju kako je to ako ne
duju nikakvo formalno obrazovanje. o
rom na okolnosti moemo azati --...-
dovale bogatiji repertoar ...

od nekih vi o oobrazo ........ ,...
nata. Ipak su to bili ljudi o i
ovim ulemanskim grad
Profesori i m - -
blje, stanovali u u
se nalazile i ole. '11--
26 S/jfdf{l iltrttat(Op.liJIV;:
27 -;1Jifl!tMI - ..,. ......
r, z 1 i l d i z t 1 e l u 1 o g a ti h i s i r o 111 a n i h . S a f o t o gr a -
fi j, l oj ' s ' UV dj u u arhivi n1a da se vid jet i kako
j u t e rrij )n1 bilo d ct se pored l uksu-
zn<- g l onal a nalazi siron1ana drvflna u
r 1 vnorn stanju. (>ni koje to zani tn a i danas
n1ogu vidjeti ovakvfl prizore u nekim mahalama
u blizini I<aragutnruka (I<aragilmruk) .
'l'u se nalazi i kameni nian na n1czaru Ahrnecla
Devd ta (AhrnerJ Cev{ict), intcl<:'ktual-
ca to su ga iznjedril e 1n edrese u 19.
Nian je toli ko oduflvio a ustri" s ko r
orijentali stu Josepha von J-larnrnera da je oporu-
da se i 11jeJnu, kada umre, izgradi isti. Njegov
grob nalazi se u okoli ci u
I<Ioster11euburgu, a 11ian je isti kao i onaj na
n1ezaru Ahrneda I)evdela. Na njetnu pie:
J-Juve-l Baki, miivcrrih vc rnutercirn-i eL<;inc-i
selase Yusu..f bin Hammer28. I<oliko Ine
slui, na Hammerovu grobu ne nalazi se kri ili
11eko drugo obiljeje, u potpunosti je
u orijetltalnotne stilu. Sasvim jednostavan, ali u
isto vrijeme i dostojanstven nian l<oji
na lik i djelo koji je tu ukopan.
Nekada, kada pogledate ukraene
nadgrobne spomenike djevojaka koje su umrl
mlade, ne moete ostati ravnoduni. S druge
strane, i kada posmatrate m zar pobonih j-
hova i sufija proima vas pos ban osj j.
osj ji vas obuz ti i k d dod t n m z rj
d dami sult n M hm d F tih .
28 On (Bog) J Jusuf bin Hammer, l pr vodllac sa tri
1 0
J zika. (Op. pr v.)
Por(d toga st(J Jf Fatih<Jvr dzamJJf; nasta-
jala pisana tr) j( tavrJdr!r bJJo j mje-
sto gdjP su SC' odvijaJ( intrjgr, suk<Jbj i bune.
Historija je nlkobkrJ prJbuna
medrese i nemiJib dogadaja. U 17. stolje-
pojavio se Ustuvani Mehn1ed :Efendija su
slj edbenici sve zabranjivali pod izgovorom da se
radi o novotariji, upravo kao to to danas rade
saudij ski vehabiti. Naprimj er, branili su da se u
damij ama ikamet sa mekamom jer je navod-
no novotarija. karakteristika ista-
11buJskil1 damija jesu upravo mujezini koji su
prelijepim glasom ikamet, to je i
istanbulske buruje da velike gradske
da1nije. Poneseni prelijepim ikametom mujezi-
na, ljudi bi, na seddi Subhane
Rabbije-l ala (Neka je slavljen moj Gospodar
Uzvie11i), glasno izgovarali ala i
prelijepo, prekrasno) tako mujezina na
glas. Pristalice I<adizadea nastojali su zabraniti i
sitnice poput ovih se na hadise i
da je sve to novotarija. Jasno je da su
stvari bile krenule u pravcu drutvene anarhije.
Mehm d-paa Koprulu j kazniti ova-
kv pojav i alje koji n libiti primi-
j niti silu. Tada j U tuvani Mehm d Efi
posl n u progonstvo n p . Dr
pokr t nJ
mog o d j i
bzir k .". ..........

Pogled ua Zlatni rog sa Mezarluka na Ejupu.
Wiliam Henry Barlett.
a se danas, kojim u evropskim
z 'l111j --ln1a l oje svi mi smatramo kulturnim zapo-
st 1vi l' ulturno-historijsko i da se pre-
J)U ti sebi, ta bi ostalo od njega? Da li bi u
l in1u ostao neki spomenik iz renesanse, ili iz
p riada baroka? ta bi se desilo da se u Parizu
odmah iza Louvrea podigne Swiss Hotel? Da li
bi ostalo neto od kulture iz perio-
da Luja XIV? danas su ta dva kvadrat-
na kilometra na kojima se nalaze ulemanske
Sulejmanija, V efa, Zejrek i Fa tih
na milost i nemilost preputena sudbini.
Treba tradicionalnu arhitektonsku
strukturu u ovim mjerama
zatititi i ljude koji su tu nastanjeni. Ne smije se
aliti materijalnih sredstava kojima se na tim
mjestima onaj stari Istanbul i tako dati
podsticaj mladima da ne bjee iz tih dijelova grada,
32
., L
d:a im
.
,roe
mjerenirn o e
uniStio duh starog _anr.cJo.....o._:l_l<...l.
kamen) svaki <J o e
ma predstavlja istar.ly-c 'O
Objekatukoj emJe
muftij stvo bb,-i 1e ured _e -i
prije toga ured jan.icar .. og a=-e,
generaltaba. Kada e l _6. go ine
odzak, zgrada je e
j e staj a o ejhul-i lam. Do tad e ih t
nikada nije imao svoj objekat. Iznad ulaza nal zi
se natopis: Bab-z .fitneydi. Ha - ldz
maka1n-z to bi u prijevodu Bila lJ
ovo vrata smutnje. Bozijom voljotn dodijeljena
su Meihatu. Natpis je tavljen nepo r dn
poslije ukidanja odaka.
prema vratima s de ne tran paznju
skromno turbe velikoga ..
obiljeio Osmansku carevinu. 'TI m
koje na ahovsku figuru pijun pri---.......
nom carskom neimaru Sinanu.
blizini, u mezaristanu oko damij
-
nalazi se i turbe sultana Sul jm n n
a nekoliko kilometara dalj i turb
Selima I Javuza. 'furb ul ___ _
pokorili svijet, sultana oji
krasi izvanredna skromn .
Dovoljno panj
skim di
ILOC.I'\ \..'1'-lf"\11.:;1
'' unutar zidina': dakle tl staroj jezgri Istanbula.
P rL pu "' tili sn1o il1 na milost i nemilost sudbini.
nismo podigli glas ni onda kada su
neposredno uz ove objekte od historijskog zna-
podizane modernoga
tipa. l r a o da u ogromnom Istanbulu ba nigdje
drugdje nije bilo mjesta za banke i
drutva. Ne o tome dozvolili smo
da se tu podignu kojekakvi instituti. Neki bes-
potrebni objekti koji pripadaju Istanbulskom
univerzitetu podignuti su upravo u ovom dijelu
grada. Nismo pokazali dovoljno interesovanja
za izgradnje nekih objekata koji
naruavaju sliku, smo pali na ispitu
odgovornosti prema svjetskom kulturnom nasli-
Sokak u kojem se nalazi Biblioteka Atif
Eendije, kao i prekrasna damija koja je, zapra-
vo, crkva iz kasnog bizantskog perioda, sasvim
je preputen nebrizi, pa danas vidimo kako vrvi
od nekih radionica kojima tu nije mjesto. Otkuda
nam pravo da se ponaamo tako nemarno? I kao
da sve ovo nije dovoljno, iste ove su ujed-
no i mjesta u kojima dominira bijeda i siroma-
tvo. To su mahale stanovnitvo, uglavnom,
ivi dan za dan, sa nerijeenim egzistencijalnim
pitanjima. Ne znam treba li i napominjati
kako se tuda ne moe od nagomilanog
a sjetit se da je to mahala u kojoj je
zakopan hazreti ejh Vefa. Tu su jo uvijek i
bozadije koji su dio tradicionalnog folklora ove
Mnogi stanovnici Istanbpla slabo
ove dijelove grada i sigw.;n.o
taju mnogo ne oprobavi tradicionalnu bozu.
Jo. u moga djetinjstva moglo Sf' lijf'po
prosetat1 s1rokim sokacima izmedu velikih dami-
ja kakve su Sulejmanija, Fatihova i ehzadebai.
to jedan drugi Istanbul, onaj u kojem
niJe bilo ruznih zgrada. Iz jedne vidjelo se i
nekoliko damija, pa i one udaljenije. Bio je to
Istanbul pun zelenih povrina i visokih stabala.
Prilikom obnove moramo voditi o zna-
starim objektima. U vremenu koje je
ispred nas moramo pokazati visok stepen brige
i pQnje, jer nismo toliko bogat narod da bismo
mogli zanemariti ovaj dio kulturnoga
Jo jednom ponavljam kako ni zemlje za
narode kaemo da su naj kulturniji ne mogu sebi
dozvoliti takav luksuz da rtvuju dva kvadratna
kilometra kulturno-historijskoga

l
va odn vni ..
v ) rus '"h .."__._ .. ..._
tn) in'' 'lll trn i l islatnskon1 svijetu
l \ '-l'- j ' s, U ll {, i j i . e koJ l' su O\ oh ko
irz ..tl' U zi\ l l. )edna Jt' <)Slll ..lllSka koj a
1 \ ' i ..l odtH)sno nJego' a oca
u 1 t uz !\lp a se danas lnlennje kao E rt ugru l
, .r 1) n 1 ..h . t 1 n t l i s n 1 a t 1 a J u 1 a l o p or 1 j e l, l o v u e t'
l g nz lana ( l lt JJ) . ilo kako bilo sigur-
... ....
nt' j :-. tt) la t n en vij t l traj al) st.'danl
l 1 ug .. 1 pot'erl' od l zingis l ana. a
....
nast .. vra St' prt'l (.) l"' rinlskih l"' azansl' ih i 'L tra-
hanslih h .. HlO\ L'.t'nidl a kih 1 rin'
a l' rinu1 susje ln1h vt1dara bio it' politici i
pri11 ip u prvih lSO godina osn1anslt.' iinastij '.
ultan l aj 'Zid L sin Ivlurada L OZ('nio se kct'r-
k )Ill bt'ga vladara g<:'rn1ija11skog
b .. lika {knez vine). ultan (.)rhan oze11io . '
k rkon1 biz1nt kog cara l' antakuzenosa
1
cin1e
111 n ki di11a .. tija dobiva pl kr izttz t-
n ij nj nu u kr an kon1 ij tu. I to j i a
u po tavlj nj n1 t(1zbin kil1 za a dii1a tijon1
kkojunlu ili a dina tijon1 on1n 11 koja j la-
d l Trap zunt kin1 ar t 0111. To z11a i da j
h l m il j d11 tran p t 111 k jh Hajdara,
drug tr n i r iz din tij omn n.
J ro tn u in i B j zid ll po lj dnji
m n ki prin i k ji u nili k rk m
krim ih h no .
ul n lim l J uz ni j Hf:u ul n,
u M n l
j i u
lj
d
' u11 .. l r t '
.. J .. t Ul tt u l' t ..t n ' n tt ' l \ t
l.... t h ' u n,lt\1 ht tl' ..
Ill t.lt' l { lt.l a, pllt\H\1
: .. a ii l n .. t 'tli it h{. tt' 1 'i u je tzgrt-
"
I .. n_\ Il e :l Ill ili 1 a n t' ,:t .. lh:1ul tJdaj t u
E e un tL r tc l n1 1 bih) t1drt til' th) i to sa
1n1 g ... 1m 1z Endertula Ct :t: ..::tt rL' ;ti, tt l o hl o
1 b1edcYati i L .. d:t je ultan o J ,_
do\' 3.0 u ll jer je bio u sasvin1
rane sate. Bilo je odakle i na l' oji
objed treba da stigne. Zna se da s hra11a
u periodu nakon Bajezita II servirala u
porcelasnkim posudama, to je vjerovatno pove-
zano i sa bogatom kolekcijom porcelana i kera-
svuda po Topkapi saraju. Prvo su
a potom i bili zadueni da
preduzmu potrebne mjere u cilju
eventualnog pokuaja ubistva sultana trovanjem
hrane. Spomenuli smo kako je pred sultana
dolazilo 60 vrsta jela. Naravno da
svako nije mogao ni kuati. Sultan bi nerijetko
samo probao neko od jela, a nekada bi samo
pogledao i ne ih. Pretpostavlja se da je
kasnije - kako je to u starim
i turskim tradicijama - osoblje jelo obilnu hranu
koja bi ostala poslije sultana. Sultan se
30 Naziv za osobu koja slui jelo svome gospodaru (sultanu i drugim
visokim dostojanstvenicima) pod obavezom da jelo koje slui pret-
hodno proba. (Op. prev.}
ponovo u J lu 'IlL l tu je .,t ,kol >llt b lu
O lfe l l d l ' f: pi'OV(l litt Vl iJ 'Ill ,
l OJorn ' robu1jon1 )st ti i gl,
Sva) i j ' u] l n bio ov j k s 1 z 111 lt<Htl, ldk l
bio j n1f'ljstor ili un j .. tnik u a tkoj oi ltstl J n
se ne zna z, sv kog su] t t t v
ali j svaki im o po o koji g J
Vladar svij ta, v liki sult n ul J
izuzetno vj t zl t r. k
Venecij i ost lih dij l v
dj la na o novu J
jale i studiJ . J
Nedipolu (Gulru Neclpollu)
monografiju o k u d J---
koja predstavlja v
za p riod
Sultan Murad
mogu po
l l l l l ! l \ l l l

on1p nu UlJ 111
pr thodni i
--- , ---.. -........... . -.-. l
l sUIIJbul skonJ n iv r;JI tu t) n ki predm ti ()rl
drveta koji s J aLt;( u gr dskom muz(j11 u
dvor u }ild11.
Sultan Al luhn d1d bavio s modernim sH-
l a1st von1, a usto Je bio i dobar kompozitor.
M 'lo lij l<oj<' j ' kon1ponirao bile su u evrop-
sl urn stilu. I danas s, d 'Si da se nanovo otkrije
n 'l a od njegovih kon1pozi cija. lako ga
ljudi zna kao i sultana koji je volio janje-
till U, sultan Abdulaziz l-lan, kojeg nam je histo-
rJa 1 r ' l u pogr :)nom svjetlu, bio je i
lo bar slil .. ar l"ao i l on1pozitor. Njegove ala fran-
t! l i altl t.urka l on1pozicij sluatelje nisu ostav-
ljal ' ravnodunin1a.
Mura l V bio j .. jako dobar pijanist, kompozi-
t >r i u i to vrij 111 likar. Princ Sejfedin Efendi
( , '.!fi, dd in hJcndi), in ul tana Abdulaziza, imao
j i11t r an tn z 11in1anj -onako krupan kakav
j bi , p u kim min r tskim tepenicama i
pripr ma r m z n k k ndilje. Nj go ... , .. _
usl j u hi t riju z h ljuju i m
k j m j bi r i m j t .
b i ni nj .
u ul
111 ( fit:
utbal en1anetLer). 1 Jako n ;:: tr,
lo u nov J vc r a 6r in rn l 'J s ;lj( f.o
O\ t 1 r J Jj } (J l vij# n.- u 'J r;pvapJ saraju.
n J s J j Jj pr i n e, i j eJ o s n r; 1 u d 1 rJ
i v n , J 1 ; 1 , 1 v a gr a sr ( r.J (J-! a- l
$a ad 'j l ) g j >ba vlja f;brr d vu panj a
ul) , (>n .( " t1;r lr; stavlja u 1<-efJne. 1
lz r. z; j"' I e J zjl Sr. mjesta. SuJtanj su
1 n J ( tr pc j( ('J v,. i t;-') dH; dvQra pa se tako
j J a j n1ni( ( i ( hazine; do kr2;a nalazj ]a
l r( pk .. piju. r pc)nc tj kr>;( imate pri . 'n
vi j( tj J/I (>C'n u pr( btrJrijama Unutranje rizni -
( ', i 1 J rr i t i su vani na istome mjestu.
S n)(' dir kt ni kontakt sa narodom ostvari-
v;lO prdik m " remonijc kada bi
u lt u1 bjo opa --a n to se smatralo samim
okrunjenja. vladavine jednoga
sultana slubeno se od momenta kada
bi ga m vlevijski ejh ili nakibu-l eraj31 u staroj
" tvrti Ejup Sultan (Eyup Sultan) opasao
Prij stolonaslj ednik bi, nakon to bi vidio mrtvo
lij svoga prethodnika, sjeo u zlatni prijesto
koji se postavljao ispred Vrata (Babussaade)
u 'ropkapi saraju. I'om prilikom bi i dravni veli-
kodostojnici poloili zakletvu novom sultanu.
1' l li su razglaavali novoga sultana
"Drava i narod od sada pripadaju
ul nu Ibr him Hanu .. :' ili "sultanu Sulejman
u .. :' itd. Ov j ritual i nije se nikada
i' n .
31 Prvak uglednika koji vuku porijeklo od Muhammeda, a.s., tj. osoba
koja zastupa sve Poslanikove potomke u jednom mjestu.
144
ZU JE OS A L l
je i pos,jednji sultan lahjdedd.in Han pre-
uzeo sultanat u prijesto ispred rata
1 zakletvu. Jedinim odstupanjem
od ovalrvog stupanja na prijesto smatra
se sultana Reada ( 1ehmed )
nakon nemilih 31. marta 19(;9. godine.
se obavilo velikom brzinom u
Ministarstvu za ratna pitanja gdje je i poloena
zakletva. J o se izuzetkom moze smtra ti davanje
zakletve Husejna Avni-pae sultanu
l r u Ministarstvu rata.
Sultan je petkom iao na duma-namaz, goto-
vo uvijek u drugu damiju i tom prilikom oku-
pljala bi se svjetina da ga pozdravi, to se naziva
selamluk. Svjetina nije goropadno klicala i apla-
udirala sultanu, bi uzvikivali:
"Sultane ne budi ohol, od tebe je Allah."
Selamluk je bila veoma bitna ceremonija. U kla-
doba narod je prilikom selamluka sultanu
albe. albe je sakupljao rikabdar aga i
potom bi bile razmatrane na sastancima Carskog
Sve albe su u slubene deftere
koji danas veliki dio arhivske
albama koje su se predavale rikabdar agi ima
veoma interesantnih. albe nisu uvijek bile
napisane na turskom jeziku.
Sultan je sa velikim vezirom korespondirao
putem pisama se naziva telhis. TI su do -
menti prvorazredni historijski izvor za
strativni i ivot u 19. stoije
l L B l R L) Rl \) L l
sultani posjedovali su ljud-
, k"lt ter e. fak o moemo da je Bajezid I
b ll' Jek l' oji je volio dok je sultan
hn1ed I bio lukav i samozatajan, zbog je
i u p1o pobijediti u periodu interregnu-
ma32 te ponovno uspostaviti jedinstvenu vlast u
carevini. Murad II se mnogo interesirao za
knjievnost i sijasetname (djela o
upravljanju, op. prev.). U vrijeme njegove vlada-
vine nastali su mnogi prijevodi. Sultan Mehmed
Fatih bio je vladar- prosvjetitelj svoga vremena,
vladar kojemu su se svi divili, a mnogi i zavidje-
li. Iako se ponekad s tim malo i pretjeruje, 0
1
}'l-
dano se zna da je ovaj mladi pozna-
vao talijanski, perzijski i arapski jezik. Iz
i stranih izvjetaja saznajemo da je
dobro poznavao i historiju. O tome su nam pisa-
ni trag, ostalima, ostavili
Giacomo de Languschi i Bizantinac Kritovul.
Bilo je jo sultana i koji su dobro
poznavali strane jezike. Princ Ahmed, brat sul-
tana Selima l, toliko dobro je poznavao arapski
da je mogao pisati sijasetname na arapskom
jeziku, dok je sultan Selim I poznavao perzijski i
bio jako dobro u perzijsku poeziju.
Sultan Sulejman Zakonodavac mnogo je i
dobro se razumio u poeziju.
Sultan Selim I Javuz bio je veoma tempera-
mentan Posebno je bio osjetljiv na la.
Kada bi se ispostavilo da je neki veliki vezir
32 Period 1402-1413. godine kada su se sinovi sultana Bajezita l
me4usobno borili za krunu. (Op. prev.)

DRUV(IJF PJl / UMIJE/.tNJ E OSMANLIJA
posegnuo za neistinom, JetjeJa bi mu g] a va. To
je, dodue, bilo i pravilo u to doba. Jer se po
dravu la smat rala najpogubnijom osobinom
kod jednoga tako da se ljudi ma koji
su upravljali dravom nij e mogla oprostiti.
Izuzetaka je jako malo, samo su se rij etki uspjeli
spasiti sigurne smrti, mada kaznu
nikako nisu mogli sultanima je
bilo i onih veoma i blagih.
karakteristika osmanske loze bila je, zapra-
vo, ujediniti sposobnost i uspjeh i ne govoriti
mnogo o stvarima od dravnog interesa. su
0 11. temperamentni, kakav je bio Selim I, na
neki tajili svoje i misli.
To kao da je bila karakteristika sultanske
porodice. niko nije niti pomislio na
to da bi trebalo porodicu zamijeniti
nekom drugom. osmanske dinastije
imali su odnos s narodom. Bila
je to dinastija koja je zaredom iznjedrila desetak
velikih a mnogi njeni su bili
potovanja vrijedni umjetnici. Jedan narod su
doveli na vrhunac i vrhunac blagostanja.
No upravo su nedostaci osobina
nih za ovu dinastiju utjecali na to da se carevina
ne othrve suvremenim tokovima s 2Q
i da na kraju propadne.
'Om o za o
.. a r .... pa.Sa e _-...._ .... r, .... - --
ca etuno ogfa r "e a e zs
._
grnu pa-i ah to ozna ea a o .,.o.... o z
zspod nogu ahovih ..
Pase pocinju od cina nzirliva i oni u
skom rustvu ojnicki zapo' -ednici. fuli a -e
koji bi danas odgo arao brigadnom genera-
lu, a dobi,,ali su ga upravitelji sandaka - san-
dak-bezi. Bili su \
7
0jnici i pripadali su .. o-nic-
kom staleu. aravno, imali su i civilnih zadu-
., .
ze nJ a.
Do 19. osmanska administracija ne
dijeli se na i civilnu klasu. U visokoran-
girane zapovjednike koji su bili iznad sandak-
begova ubrajaju se veziri na ejaleta, ili p
drugi i vezir koji su se nalazili u cen i
prisustvovali sjednicama Carskoga
(Divan-z Humayun), potom zapovjednici mor-
narice (kapudan-i derja ili kapetlm:paa) koji
bili u rangu vezira, te rumelijski i
beglerbeg. Iako je sigurno bilo i izuzetaka, ....
je struktura bila ovakve kao to
Dunosnici koji su aal2
ejaleta bili su V-ie ....... __ .... _ ....._
vjednici,
sintezi o\98
a l' apetan pau - koji je bio zapovjednik u
rangt1 vezira i Carsl<oga - nije bio
tivj et da tnora biti osoba u pomorstvo.
Bilo je dovoljno da bude kako bi u t re-
nucima osl<udice, kada centralna r iznica
nije u st anju izdvojiti novac za izgradnju brodo-
va i odravanje brodogradilita, mogao
osigurati potrebna sredstva, uglavnom iz vlasti-
tog depa. Usto je trebao da bude i dovoljno
te da posjeduje razvijene lidersl<e
sposobnosti. Tal<o vidjeti da su lrrn7 hi tn-
riju dunost kapudan pae obavljali i oni koji
nisu proli kroz mornaricu, l<ao to je Fatihov
veliki vezir Mahmud-paa ili l<asnije Mehmed-
paa
Jilmaz Oztuna (Yilmaz Oztuna)
panju na to kako je kapetan paa I<ajserili
Ahmed-paa u znak protesta protiv preimeno-
vanja zvanja kap udan-t derya u ministra pomor-
stva (Bahriye Naztrt) u protiv
sultana Abdulaziza. Iako se pouzdano ne zna da
li je to bio stvarni razlog njegova
ovo se miljenje kao sasvim
Naravno da se svi oni koji su bili u
rangu vezira nisu ubrajali u stale.
Najbolji primjer imamo u niandiji koji je bio
jedan od Carskoga S druge stra-
ne imamo i age koji, iako su bili u
rangu vezira, nisu imali naziv paa. Zapovjednik
odaka nazivan je agom i bio je
Carskoga lako je vezir i
komandant ipak je bio samo aga.
150
]Josto je j vi <;okoran fTi rani d rz l. .l l
. . . . . o A (J uznrJsn JCJ
ko )l su dobih 1mc po zanima nJ u k(>J. im (! b
sc avJ-
li. Takav je sa DZerah Mehmet-paom
koji se nalazio i na polo-
zaJU v: zJra. Kako je bio poznat kao hirurg
nazvan Je Dzerah. Poznata istanbulska
Derahpaa ( Cerrahpa:;a) dobila je naziv po da-
miji to ju je tu dao izgraditi ovaj osmanski drav-
nik. Na neki izgradnja Istanbula bila je
posao koji su obavljale pae. hamame,
medrese i prije svega damije podsticali su nase-
ljavanje, odnosno formiranje novih mahala oko
spomenutih objekata. Zbog toga kaemo da je
Istanbul grad paa. Mnogo je gradskih
dobilo naziv po paama.
Iako je osmanski vojni stale u
dobu uglavnom obrazovan u Enderunu, bilo je i
onih koji su jo kao ademioglani odmah pri-
premani za odred Ovaj je sistem zaci-
jelo bio u tijesnoj vezi sa institucijom
Od 17. devirmom su
tovani turski iz
Regrutirani ademioglan
10 i 12 godina -
Edirne saraj, Galata
sve zavisno od
cije. koji...,._,..,.,._
i
to je
ba svakim.,_._ .....
Isplovljavanje Kapetan-pae iz dvorca Debediler (Ce
ostao 14 i pol godina bez prel<ida, u vrijeme vla-
davine tri sultana. Doveden je putem
devirme iz pravoslavne bosansl<e porodice u
kojoj je bilo i svetenil<a. Nije regrutovan na silu.
Njegova porodica je dobrovoljno pristala da se
njihov sin uzme u devirmi, a l<asnije skoro
svi porodice prihvatiti islam.
brat Mehmed-pae bio je patrijarh patri-
jarije. Mehmed-paa je izvanredno poznavao
jezik i knjievnost, to i ne ako se
uzme u obzir ambijent i porodica iz l<oje je sti-
gao u Enderun.
regrutovanima putem devirme bilo je
dosta onih koji su bili dobri sportisti,
kaligrafi, onih koji su jako dobro poznavali knji-
evnost pa i islamske discipline poput fikha
(islamsko pravo). Jedan od takvih je i Lutfi-paa,
veliki vezir iz perioda sultana Sulejmana, koji je
poznato r )
1
() pr)rj nar)jrJ lOm A safname.
Jedan od onih Y.rJ)J su razumjeli u umjetnost
bio je i Ibrahim-pasa iz Parge1 za i ''J ta prJznat
kao Sretni (Magbul), a nakon kao
Pogubljeni (Maktul). Dugo god1na bio ;e u. blizi-
ni sultana Sulejmana Zakonoda 'Ca i bio je toli-
l<o obrazovan i u umjetnost da je i
sultan-umjetnik, kakav je bio car Sulejman, od
njega imao ta
Bilo je i paa koji nisu proli kroz Enderun i
l<oji nisu znali i pisati. Jedan od takvih je i
I<emanke Kara Mustafa-paa, poznati veliki
vezir iz vremena sultana Murada IV i Ibrahima
I. No to ga nije da dravom upravlja
na sasvim uspjean Bio je vezir koji se
dobro razumio u finansije, u najmanju ruku jed-
nako kao i oni koji su se kolovali za to. Moemo
kazati kako je bio izuzetno uspjean i na bojnom
polju, ali i u poslovima. Njegovo
nas ime - strijelac) na to da
je dobro baratao lukom i . . .
pae koji nisu vladali citanJem 1 pisa-
njem spada i veliki vezir Koprulu
Mehmed-paa (Koprulu Mehmed pozna-
ti vezir koji je ostavio traga u o.smanske
carevine. Njegov sin Fadil Ahmet-pasa Je
no nadoknadio nedostatak svoga oca. Cak Je
postao veoma poznat mu?eris koj!
skoga stalea kasnije presao u
1
glasoviti veliki vezir. . .
Kroz historiju je bilo 1 takvih o.-.wM
to smo spomenuli, neki
stalea l <ji su zauzin1ali visoke poloaje sa
' ino nl pae, po tj iz ulen1anskog st alea. Bilo
je 1 onih koji su otili u suprotnom pravcu, dakle
iz ' oj nicl og stalea u ulemanski. Jedan od takvih
j :\ 1 (u' eni I en1alpaazade, odnosno Ibn !(e mal.
l u 19. biljeimo primjer kazaskera koji
je preao u upravnu strukturu i postao paa.
Govorin1o o poznatom i pravniku
Ahmetu Devdet-pai (Ahmet Cevdet
stale je u Osmanskoj imperiji domi-
nirao u civilnoj upravi. Prije svih tu su bili fener-
ski rumi u kancelariji reisulkuttaba, 3
3
potom
Armeni i turskih slubenici.
Na ulemanskoga stalea nalazili su se
kadije i kazaskeri te ejhul-islam koji je od 17.
prvi ovog stalea u Carstvu. Do
perioda modernizacije Carstvom su upravljali
dravnici uglavnom dovedeni sa Balkana i iz
Anadolije putem sistema devirme koji je bio na
snazi oko 200 godina, ili na da su kasnije
u potrazi za karijerom direktno dovedeni na
dvor ili u odak. Neki od njih bili su
Bonjaci, neki Albanci, a neki pak Turci i svi su
se - kao to smo naglasili - razlikovali po
sposobnostima, talentu, odnosu prema umjet-
nosti. Potrebno je naglasiti kako tim
momcima, dravnicima, nije bilo dis-
kriminacije i kako se niko zbog svojih eventual-
nih sposobnosti nije drao superiornijim nad
onim drugim.
33 Glavni sekretar koji se nalazio na svih kancelarija. U procesu re-
formi postat ministar vanjskih poslova. (Op. prev.)
IJPUYrlj Rf.7lJMIJEVANJE OSMANLIJA
i u J 9. u postojala je skupina paa
koj i nisu proli obrazovanje nego su
doli iz redova vojske (nefer). Neki od
takvih paa bili su Jedi Sekiz Hasan- paa (Yedi
Sekiz Hasan ili drugim imenom
Hadi Hasan- paa (c;orumlu Hacz l lasan
potom Tahir-paa zapovjednik albanskih tufek-
i dr. i Abdulezel- paa koji je pao
kao ehid u boju u je bio alajli
paa, dakle paa koji je prethodno bio samo
vojnik. takvtm paama bilo je i
onih koji se nisu znali snalaziti na karti, no kako
pografiju poznavali napamet nerijetko se
deavalo da su imali bolju orijentaciju u prosto-
ru od nekih pismenih Bilo kako
bilo, turska je vojska u 19. doivjela
ogromne promjene, za se moe
uzeti uvrtavanje prirodnih nauka u moderni
sistem obrazovanja. u 18. prelazi
se na centraliziranu i redovnu vojsku. Kako su
neprijatelji - Nijemci, Austrijanci i R
- izvrili reforme SJSEftfla).
tako su i Osmanlije bili primorani u . ce &Ul.
Novoutemeljene inenjerijsl<e bi su
sluile za obrazovanje inieaje.r kaji ....,
vati odrede,. prij jerij
inenjeriju, ba kao to J#
vojske. Svaki
dili
bi
l l l t ,, l J l ' l
1
\ ) l l
nicl e gr tq (', inac ' nei:; ostavne za redovnu voj -
sl u l o ' :-; u sacinjavali veterinari neophodni za
l on' h lt pul , potorn i ratni hirurzi. Ova
l v.1 voj nici ..1 odj 'ljenja - incnjerijsl o i
l (l - ne e bit i dovoljna tol on1 l8.
\loj ne nedi i ns l e i vcterii1arsl c l-ole inkorpo-
rirat e sc u ivilni "' l' l tor i u l 9.
orgnuizirnnc na iston1 j)l'itlcipu kao i pravne,
llli\ lVne i trgovailt', ial' l ivilne i -ole. Od tog
1non1 'n ta s' u o, niHil .. J oj ci javljati
ref rn1 'i noYi til v< ntl a i oficira, l ao i
v ..tn' ' ,1 111 l l 'rnin1 n1ctodan1a Il'l vin1 poliima.
't1vu ' r 'f rn1 ' l' oje Ct' doprinijc ti da se poja-
vi n vi 111 ) i<:'l'ni t it l on1at1dai1ta u o n1anskoj
\'{ s i o gle la \1 s ' u p<HlO\'nonl u ... post:tvlja11ju
\ 1 n ' sk J 1\ k t Ha rl i 'e) odn1al1 nakon
ukid,1nju tni ar k g korpu a . godine, a
t lill i u ran j u p ta' i v j11e ':tkaden1ije
"rk 'ln-i H 11p kad ,,ni i l 4 . k ja j po .. toj a-
lt i u ' j11 trukturi 11 kih ropk ih z malja.
l , tl d' i j pr ttd11 in titu iz kojih ' iza 'i
k d u k 'i t riti r 111 ntt man ku oj-
lti n1 d rilU hi t riju Tur .
rditi ka
tn

l u
-
-
URUKl lj RAZUMfJ E
vilajete na su se nalazile civilne pae
koji su obnaali funkciju valije. Vojne oblasti su
ponekad obuhvatale i vie vilajeta, to je pri-
mjetno i u organizaciji pomorske slube.
U novom sistemu organizacije pojavljuje se i
nova oficirska klasa koja iznjedriti neizmjer-
no vrijedne Prije svih treba spomenuti
heroja iz rata Gazi Ethem-pau.
Zanimljivo je kako je Ethem-paa bio toliko
obrazovan da je iz vojnoga pohoda donio neka
vrijedna stara djela. U svakoj bici u kojoj je
stvovao bi nevjerovatan uspjeh. Svaku
dunost koja bi mu bila povjerena izvravao je
krajnje odgovorno i uspjeno te je svojim sveu-
kupnim angamanom zlatnim slovima upisao
svoie ime u historiji. Jednako uspjean bio je i
Gazi Ahmet Muhtar-paa. Potom i jedan od
velikih vezira iz posljednjeg perioda i ministar
rata Mahmut evket-paa koji je do te mjere bio
obrazovan da je iza sebe ostavio nekoliko djela.
Svi spomenuti su pae pruskoga tipa. U isto sn
vrijeme poznavali vojne tehnike i Yjeiti-
ne, ali i historiju, za to je najbolji primjer
hmet Devdet-paa.
Ova no oobrazovana grupa predstavljala je
p roce modernizacije carevine.
neu pjesnoga Enver- zbOg ranog
pred ..
l otvrda teze n tlsl jt'snosti novih generacija. Nij'
sltl aj110 da stl svi s1 0111 'nuti sredinon1 Prvog
t: t l' g rata prot11akt1t1ti u generale (tr1irlivr1), a
talia "' tl ii1r:tli 35 36 godii1a i bili odav110
sazr :\li voj11ici koji su se borili dvije godi11e tl Siriji
i }cilletltl, a tri godine kasnije i u bor-
batlla protiv buntovnil<a po makedonskin1 vrleti-
Illa. Vidimo da su pored iskustva rato-
vanja i u borbama protiv bu11tovnika
i odmetnil<a. I<al<o su obrazovani u vojnim aka-
den1ijama, pratili su i stranu literaturu i bili u
stalnom l<ontaktu sa ci,rilnom elitom.
Naprijed spomenuti pae su - u burnim godi-
nama za imperiju - rano sazreli l<ao voj nici,
rano su i l<ao mladi generali sa 35
godina uli su u Rat za neovisnost (isti/(lal
Sava$l, 1919-1923). Ovaj su rat vodili ti isti
komandanti na ratitima po Gali ci j i,
Kavkazu, Jemenu, Bagdadu, Palestini i Suezu.
njima je bilo mnogo zanimljivih
a jedan od takvih je i Omer Faruk-efendija, sin
posljednjeg halife Abdulmedida. Bio je prijatelj
Mustafe Kemala Ataturka. Studirao je u Prusiji i
bio dobro obrazovan. Bio je izuzetno
dobar vojnik. Iz svega spomenutoga evidentno
je kako orden crnog orla (kara kartal za
zasluge u borbama protiv Francuza na Marni -
se na strani tada naih saveznika Njemaca
- od sultana nije dobio samo zato to je
carske obitelji nego zbog istinskih zasluga i
doprinosa to ga je dao. I Osman Fuat-efendija
je bio komandant koji se dokazao na S ecko
fr )JlLU. ()vo su bili san1o 1
j i h pr i 111 j ra.
M du paan1:-1 j l il< i oni J J (ji su z vr'. ili
prusk \ akadttnij t 01 il koji su 1 li f1 n u
sk o obrazovan j , kao v. t o s 1 S t kr u 1 .'" 1 u
branitelj l,dirn a, Ali Riz 1 koje u j
zbog rat ni h zasluga u Skadru (J j sk dl r, n4
tvrdav<\) ponovno vra '' n X.j n 1 , J< 'J Ali
Nizan1i .- paa i dr. lJ grupi ugl dni l 1 (, l z ili
su se i dokazani prva i iz Rata z, n ovi r < st,
kao to su Asin1 iunduz (Astrn Gh1ndii.z) i lsn t
l Ilon u (isrnet Jnijnu), koji su s istakli k,< prvo
klas11i konandanti. Poznato nan1 j , k ko u n )kj
komandanti poput Mustafe l( Jn J-pa uspj Ji
rehabilitirati carevinu koja je u l'rvom svj t
skon1 ratu skoro pa unitena, a u postr tnom
periodu dovede11a u jo tei polo j. Usto u
uspjeli reorganizirati vojnu i civilnu lubu i bili
kadri upustiti se u novi oslobodil r t i iz
njega kao pobj dni i.
je da su ti ljudi im li zn
cije i u stvarima koj u il d J
kih, to je svakako r zult t i
nja novih kol u 19. olj , .... ,.,.
su ga mladi oficiri kl' v
v likoga e r tv .
KADIJE
Institucija kadije jedna je od najbitnijih insti-
tucija kako u Osmanskoj imperiji tako i u cije-
lom islamskome svijetu.
kadija dolazi iz arapskog jezika, od kori-
jena kaf, da i ja koji nosi suditi, dok
sama kadija sudiju. Poznato je da
je institucija kadije jedinstvena i originalna. No
u isto vrijeme bi se ta jedinstvenost dala i relati-
vizirati ako znamo da na cijelom svijetu otkako
postoji drutvo i drava postoje i sudije, a zani-
mljivo je da su u jednom periodu u Evropi sudi-
je upravljale gradovima.
Osmanski kadija je, pored toga to je sudija,
istodobno i notar i nadzornik vakufa:tr iellll
njim kazano gradv.-. ... ...... :M
bio taj koji je zapovijedao oCJJr:eJJa.1
za uspostavljenje i
je (zabtta), gradskih ... ........_,.,., -

dravni
(esnaj), .......
sasvim
ez e r d z ic, m odgo ara

"-# a 4"im drza -ama.
e a .. a sluzba pre .: ega pokazuie kako
. e O an- ... a impe rf a - kao nasr edni ea R1m-- ,e
ere . rao po-_edne carsno- na
o ""O pro--oru -redozemnoQ bazena formi -
........
r a zna-no meri cen raliziranu upravu.
e : -oe :u b. e pod lascu Osmanlia
"adi e su se :lo--a ate dire crno iz Istanbula.
J..
'adra u }\nadalii i Rumeliii sta-
. ali anaa.o- -irumelis --kazasker:.Spomenimo
i -o ... ako e za Egipat -aila posebna hierarhia.
o ednom !:agia -irno -ako se u prr e tolnici
aonos a odluka o posta\ranu s\-akoga ' adiie,
od onog u najmanem kadiluku pa do onoga u
l
fiaJ'BCem..
Kadija je pripadao ulemanskoj klasi (ilmiJ')'e ,
to znaci da je bilo potrebno da zavri med.resu
i dobije potrebnu diplomu, odnosno
(icazet . S\rrsenici medresa karijeru su
njali na tri razlicita polja. Prvo je bilo mjesto
muftije (ifta), drugo mjesto na me dre-
si tedris i mjesto kadije (kaza). Svi oni
koji karijeru na jednom od spomenutih
polja, manje vie u svim islamskim zemljama
uivali su odredeni ugled. o u osmanskom je
sistemu postojala i jedna znatna razlika. aime,
svi su bili po protokolu i da bi dobi-
li funkciju morali su obrazovne
institucije, odnosno poloiti odredene ispite
koji da su sposobni za obavljanje
funkcije. ije bilo bitno koju je medresu kandi-
162
dat za rsio i 'or ""O u e od a po o
upoceth.'U e bilo a 'O bitno da e .. an dida po o-
zi o potrebne i p e 'oi u po r ali ne o
obraz o' anost a u 15. i 16. stor o 'an da
trailo da su s rsenici Fa iho e Sa - a
ili Scle mano,,. e Sttle :nzani e medre e "'oe
u co bile naprizna e so'e sams'e
skale. Osobe ko e su izlazi e z o medresa
dobi' si diplomu od svoga muderi a iz az1 u
na ispit pred mieso\ ru komisru gde su bili pro-
' era,ani i usmenim i pismenim metodama .
'Oliko bi uspesno polazili i ta ispit dobi ali
su tz\.. istatibulski ruus lstdnbul Ruiisu , bez
koj eg jedan S\renik medrese- makar da e i 40
godina stjecao znane po raznim medresama -
nikada niie bio cijen en kao ona koji e polozio
taj ispit. Oni koi ne bi dobili lstanbulski ruus
nigdje unutar granica carevine nisu mogli oba -
1ati funkciju muftije, predavaca na medresi, a
posebno funkciju kadije. kadilucima e
postojala stanovita gradacija, ba kao i ..
preda odnosno muderisima u
Rumeliji i Egiptu. a dunost su Sl1111J811
dnevnom od 25 raugirani

karijeru su u asab, a
rani u medresama. pokae ........
dovoljno mogao je b. UIIiaprijeden

zvanJe.
De det-pasa, nmlltl1f! dlial911ilk
historiji, arijeru ..,..,._;_
obrazovnih IDS1ED
1 r ( r lin,tri ' us kih zr l n1iir.lerrisi11).
l ,\l O }t\ l i< izttzt'( IH tlSJ jt'S;lll , focJjjeJj< Jl J1lU j
111 l z , l l t' 1 \1 . l a l o n . t o j t j l n o v r i j e n 1 s J u -
l ' ,l > t i 111 i n ( 11 1 , d lu e i o j n a p u s ti t i u J e-
111 ,u 1 l e i 1 re sa o j e u u pr a v n 1 s t a J e , i to u
?. ' 1 n j u v e z i r a. 'J 'a k o s u i J a d i j p o J{ u m e Ji j i i
\ na lij i, a lt k' at no st \penu na koje In su se
nalazili 1 < j njali karijeru u n1anjin1 kadilucima
a 1 la u od 25 akti dn vno. je da
iz 1 rih< la koji dodu u sudnicu satn uzeti
J adi'a j vr menom bivao promican, a na jed-
n n1 n1j tu nije n1ogao ostati vie od jednu i
pol do dvije godine. Smatralo se da se kadija,
stane li due u istotne n1j estu, sroditi s naro-
dom i da izgubiti potrebni autoritet i ugled.
Kao sto smo kazali, kadija je u isto vrijeme
11adzornik vakufa i kontrolor
regularnosti u procesu prikupljanja poreza. Ako
e jo u Injestu gdje slubuje nalazi i - a
uglavnom se nalazila - nadzorni organ za posa-
du kao i za njenoga zapovjednika (diz-
dar) nije bio vojni zapovjednik te oblasti, dakle
sandak-beg ili beglerbeg, nego kadija.
jednoga kadije kontrolirao bi drugi kadija,
speciJalno za tu Kadije kontro-
nazivali su se mehayif Zanimljivo
Je da kadije ponekad zajedno sa stanovnicima
kadiluka podnose predstavku centralnoj vladi u
Ta funkcija u potpunosti odgovara
nacelniku okruga. Po erijatu kadija je i pred-
stavnik stanovnitva jednako koliko i slubenik
u slubi drave. Ovo je izuzetno mome-
164
nat. J<acfjj'>k _, su,lnice f td/ r ionirale su na princi-
pu j('clnog sud jj ( - v rl rl 1je. ) to se izmijeniti
u J 9. stolJ(r:u.
Institucij a tuitf1j a u nije prJstojaJa. Tek je
ustanovljena u 19. Isto takrJ nisu posto-
jali ni advokati. Sve su () VO institucije koje ne
postoje u islamskom pravu. Posmatrano iz ugla
ondanjih prilika, za ovim institucijama i nije
postoj ala velika potreba. Kadije u Osmanskoj
carevini nisu primjenjivali samo erijatske pro-
pise, nego su, shodno zahtjevima, interpretirali
i orimjenjivali odredbe iz prava.
I<adija je kao iz upravnog stalea imao i
ogromne odgovornosti. Ponekad je sve to za
posljedicu imalo rezultate.
Sultan Murad IV dao je objesiti
kadiju jer ovaj zbog snijenih nanosa nije uspio
osigurati prohodnost puteva kojima se kretao
sultan u pohod na Bagdad. Dakle, kadija je
pogubljen jer nije obavio dunost koja ulazi u
njegove upravne ingerencije. da su u
Osmanskoj imperiji ovi ljudi koji su uivali civil-
ni, ali prije toga pravosudni status, posjedovali i
jednu vrstu privilegija. Nisu pogubljavani dav-
ljenjem niti im se nametalo
politike. U adaletnami iz 1595.g. to ju
je objavio moj profesor Halil Inaldik, padiall
prijeti mnogim dunosnicima da ...
kaznene mjere ukoliko ne
no izvravali svoje obaveze. Dalje
prijetnja koja kae da .. :...-..:1
ni u !rvanj i tako biti
niJe nrkada desilo da se kadije kanjavaju na
pon1enuti no ima jo stranih prijetnji,
1 onih koje iz predislamskoga perio-
da. HNe dozvolite da vas opusti misao kako
krvne kazne biti primjenjivane. U
bilo kakvih nepravilnosti naredit da vas
pogube ne vam krv:'
I<adija kod Osmanlija dobiva zvanje, biva
postavljen u neko mjesto na slubu, potom se
opoziva i u Istanbulu novo postavljenje, to
se naziva mazuliyet. U ovom kontekstu mazuli-
jet (to oduzimanje dunosti, smjenjiva-
nje, op. prev) ne opoziv zbog neke
nepravilnosti u radu. To je period nakon
kojeg kadija dobiva tzv. mevleviyyet i imenova-
nje u neki od sandaka. je naziv
za kadije koje u Istanbulu mevlevijet,
dakle
i jednu anegdotu o kadiji
koJI. Je sluzbovao u Kirklareliju, a koji se tada
?azivao Krkkilise
3
5 (Kzrkkilise), nakon je
cekao i novu slubu. se kako
je molbom traio da bude postavljen
BitOlJ (tur. Manastir). Odgovorili su mu kako
Je kadije jako odgovoran i
kako nije dovoljno za jednu
takvu funkCIJU. KadiJa je na to kazao: sam
mogao drati pod kontrolom crkava
. onda ne bih mogao upravljati i
m na tirom?"
Hij rarhija, obrazovanje, isku tvo, razli iti
166 35 Kirk - tur. kllise- tur. crkva
ispiti za kadiJe, neki su od elemenata
kojima se uspostavljala kontrola nad ovom insti-
tucijom. Iako su nepravilnosti u radu,
povremeni mita i korupcije umnogo-
me naruili pravosudne institucije, kadiluci su
se odrali do kraja Osmanske imperije.
Ovdje elim ukazati na jedan detalj
koji nam govori neto o kadijama, ustvari o insti-
tuciji koja je odavno samo clio nae prolosti.
U Uskudaru na greblju Karada Ahmet36, na jed-
nom od starih niana, se broj smanjuje jer se
iz dana u dan uklanjaju, stoji natpis: On
(Allah) je Misirski kadija, koji je
kopnom u Siriju, krenuo iz Hame u Trablus am
i na putu se razbolio i umro. Na kadija Sultan
Ahmetimamzade (Sin imama carske, sultan
Ahmetove damije, op. prev.).
Znamo da su imami carskih damija bili
i veoma obrazovani te da su imali i prima-
nja. Bili su poznati u cijelom Istanbulu. da
je kadija o kojem govorimo sin ili unuk nekog
tih imama. Na nianu dalje stoji: Merhum i
magfur essejjid Mustafa efendi,
1919. Iz navedenog se jasno & da je i u
posljednjim trzajima carstva, ada mnogt
dijelovi izgubljeni, njima Damask,
tucija kadije jo u je ua.--
Jasno je da su
36 Jedno od dva najpoznatiji IStMlbUISD
u azijskom dijelit
370najkojemje
vi .. l' i nl 1 l zajin1a nerijetko bili tu kao nasta-
val' p rodicne tradicije 1 da su preu-
z tu funkciju dospijevali u sve krajeve prostrane
iinperije. Svugdje ima niana kao to je onaj o
kojem smo govorili. Ako ih paljivije
pogledate, vidjet kako je, naprimjer, neko
negdje u Rumeliji ukopan u Bagdadu,
Trabzonu i sl. Jednako i mezare trab-
zonske ili istanbulske uleme i njihovih pntnm'"' -
ka irom Anadolije i Rumelije.
Ukidanjem korpusa 1826. godine
i kadije gube ulogu koju su do tada imali.
Ukidanjem koje se naziva sretni doga-
(vaka-i hayriye), institucija kadije doivjela
je velike turbulencije.
Ukidanjem korpusa nije se ukinula
samo vojska; moemo kazati kako su i snage
zaduene za uspostavljanje i reda pogo-
ovom reformom jer su gradski nadzornici,
reda od kojih su se, ostalih,
sastojale te jedinice, pripadali oda-
ku. tih odreda odravao se javni red i na
Adalaru
38
i u nekim od luka. Kadija je svuda - ne
samo u Istanbulu - sprovodio odredbe zakona
potpomognut gorespomenutim sigurnosnim
jedinicama. U isto vrijeme (kada su ukinuti janji-
op. prev.) odjednom se smanjuju i kadijske
ovlasti. Tako su kadije prestale vriti finansijske i
kontrolorske funkcije, kao i funkciju
38 Ada/ar- Otoci, danas jedna od istanbulskih koja se, kako
joj sam naziv kae, sastoji iz otoka koji se nalaze u Mramornom moru.
(op. prev.)
168
nika. J< aJro Sf' ncs1 (j Yasnj;( j lJ prava nad vakufi-
ma organizirala J<roz fJOsr:bnr; m1nistarstvo, k <J d J-
je su izgubile jos jednu funkcJju Y(>JU su do tada
obavljale. I formirani su sudovi u admi-
nistrativnom smislu (kazneni sudovi) su
kadijske pravosudne ovlasti ostale ograni na
koje nazivamo pravom.
U tom pravcu je i medresansko obrazovanje
rYv ng drutvenog sloja u vrijeme imperije dozi-
vjelo stagnaciju i kasnije eliminaciju. Jer, val
reformi koji zahvata carstvo otvoreno preferira
sekularni obrazovni sistem i sekularne kole. No
osmanski su pravnici (jakihi) odmah poduzeli
mjere. Naime, osnovali su nove,
modernije pravne kole za izobrazbu kadija koje
su se nazivale medresetu-l nuvvab, medresetu-l
kudat ili pak kadz medresesi. Bitno je naglasiti
kako je program po kojemu se radilo u spome-
nutim pravnim kolama bio puno blii zapad-
nom pravu nego aktuelni program u Mekteb-i
Maarif-i Adliye, pravnoj koli koju je osnovao
sultan Mahmud ll. U kadijskim pravnim kola-
ma predavali su se neki predmeti vezani uz
zapadno pravo, pa se tako, pre-
davalo i rimsko pravo. Tu je, za razliku od starog
obrazovnog sistema, postojao plan
rada i precizan raspored pr-edavanja, ba
savremenim pravnim fakulwDma. Po
su i profesori bili primorani na ...... r .. ecJle
plinu kada je u pitanju aatniea
davanja. ZahvaljJ!j Iti
su uspjeli IL '-vej
funk i j , u art vini ... ve do proglaenja Repubhke
- ... i d ) u vajanja zakona (medenf
ka11un) - da su mnogi sudije bili
vrv enici spomenutih kadijskih pravnih kola.
edvojbeno je veliki uspjeh u posljednjem
carevine to to su pripadnici civilnoga
stalea, prethodno proavi obrazova-
nje i ispite, uspjeli sprovoditi centraliziranu
upravu i pravni sistem jedne ogromne imperije
drati u okvirima, to na ovom polju
estovjekovnu Osmansku carevinu bitno
kuje od drugih islamskih carst ava.
***
Funkcija kadije i kazaskera u osmanskoj dra-
vi iznimno je bitna. Sve do 17. kada se
unutar ulemanskog stalea ej-
hul-islam - je uloga dobivati na va-
nosti jo u vrijeme Sulejmana Zakonodavca sa
ejhul-islamom Ebussuud Efendijom - bitnu
ulogu imali su rumelijski i anadolski kazasker
(vojni kadija) koji su bili Carskoga
(Divan-z Humayun). ejhul-islam nije bio
Carskoga
Da bi dosegli svoj vrhunac, trebalo je imati
veoma uspjenu karijeru. U vrijeme carstva
pojavile su se mnoge muderiske i kadijske poro-
dice. Ehu-Ishakzadeler,
Kopruluzadeler, Minkarizadeler samo su neke
od mnogobrojnih ulemanskih porodica. Oni su
jedan drutveni sloj koji je svojim
170
ivota, na koi u tro"' i
i S\' Ojim odnosnom prema kuJ r raz o odio
kulturni ivot kod Osman fa.
Zbog S\'ega ovoga mi bismo danas eb
dobro pozna\rati ovaj drutveni slo rudi.
bismo se trebali pobrinuti za nadgrobne ni ane
koji pripadaju istaknutim alimima i 'adfama
posebno za one to lee po velikim istanbul ... m
grebljima, i zastititi ih kao jednu vr tu hi ori-
skih dol(umenata. J. Taalost, S\ akim danom pod
betona nestaju stari ni .. ani
ulemanskih porodica.
CARSKO
/)ivan-i Humayun je sintagma iz perzijskoga
jezika koja se prevodi kao Carsko ta je
zapravo to Carsko Ovo tijelo je postojalo
od samih osmanske drave, a zasjeda-
nja je vodio sultan. Prema nekim predaja-
ma, u vrijeme sultana Murada II se sasta-
jalo na otvorenom prostoru, a jedne prilike, dok
je trajalo zasjedanje, priao je neki dervi_.
ko je od prisutnih sultan Murad. Tada je
ustvari upravna klasa bivati dosta ]),usawl
prisna sa podanicima. Stoga su se ..,UGJ [eCR-
Carskog la odravati ...
prostoru, d lj od iju
sult n M h
j
lj .... ""_.,

l -
Carsk je u pra 'Om smislu ti"elo
lro;e je upravljalo care Tinom i to nije bilo
. . , . .
no viJece ministara. Iako se ne moe kazati kako
su odluke Carskog s pravnog aspekta
imale teinu, u praksi su bile valjdne.
To zbog toga jer je veliki vezir bio ministar sa
ovlastima. Sazivanje zasjedanja
kojim on predsjedava, rasprava,
rasputanje zasjedanja, dani u kojima se odra-
vaju zasjedanja - sve ovo predstavlja tradiciju
1
ujd je nastajala
Carskog uglavnom su jutarnju
molitvu obavljali u Aja Sofiji koja je za cijeli isla-
sml<i svijet damija broj jedan, a isto mjesto
pripadalo joj je i protokolom (do osvajanja
Istanbula bila je crkva). Odatle su
prelazili u Topl<api gdje se odravalo zasjedanje.
Ulazili su na Carska vrata i na konju ili do Vrata
mira (vrata na kojima se danas nalaze kontrolne
za ulaz u muzej) ispred kojih su morali
sjahati s konja i kroz njih pjeice. Rijetko
presedan napravio je sultan Mahmud I
l<ada je l vaz Mehmet-pai- koji se slavodobitno
sa pregovora koji su rezultirali
Beogradskim mirom 1739. godine- dozvolio da
11a konju kroz Vrata mira. Na konju jaha-
ti dalje od Vrata bila je privilegi-
ja sultana. divana sjedali su
po pravilima protokola i dolazak velikog
bi zasjedanja.
b1 a 1 1 n dg zavi-
g doba.
u b h ri Carskoga -aravno,
prl e ih rer /. ezir, a po om l, 2, 3 j 4. :rezir.
ri di rana bili su . tj-.rojica :Vera, rume-
rJ , .. anadolski. ejhuJ-islam rr e bio diva-
na. ni muftija nikada ni;e b1o
Cars og uftija na vainostJ dobiti
nakon Tanzimata,
3
9 a spomenimo 1 to da je po
protoko u ejhul-islam dolazio iza i.re]ikog vezi-
ra .. Dakle, sejhuJ-i lam se nikada nije nalazio u
T pra'f.rde (rrtjesto gdJe su se u> Topkap
saraju odria .. .rali sastan eJ Carskog izgra-
u firentinskom sti]u koja se vidi iz
Istanbula, i koja je predstavi; ala svu uzvisenost i
impozantnost drave.
Osim spomenutih vezira, divana bio je i
janjicarski aga. Ovdje aga gene-
rala. akon njega tu je kao jo i zapovjed-
nik osmanske mornarice, kapetan paa sa om
marala koji u 19. postati ministar
pomorstva. divana bio je i niandija,
je uloga bila veoma bitna. U biti niandija je
kod Osmanlija bio prvi u hijerarhiji slubenika
svih kancelarija. jegova uloga bila je mnogo
bitnija nego to se misli, jer on je stajao na
cjelokupnog katastarskog ureda Osmanskog
carstva. U uredu niandije vodila se sva evi-
dencija o posjednicima timara i zeameta.
Niandija je direktno bio nadlean za dodjelji-
39 Proces znalajnih reformi u osmanskoj dravi u periodu 1839-1876.
godine.
176
ranje berata uiivaocima timara " z.eameta ao i
za produivanje peri< da k ristenja "stih. P red
\relikog vez ra, nisa rJ i:"ja je bi najv"si ef jedne
lrancelarije e anovima divana. iandij.
e odgo-.rarao reisuLruttah, ef svih p"sara pre-
.rodi a ea ko; i su radili u red za vanjske poslo-
ve. aznl;afunkcl;aniandzije ajen2dwr-
nistvo nad drzavnim katastrom.. fJakle, kroz
njegove ruke prolazila je sva si na dokumentaci-
.. .. -
Ja o ttmar1ma 1 zeamettma na cemu Je poctvao
ni, adm"nistrati
1
ni i finansijski poredak.. eki
uivaoci timara su svoje posjede dobivali kao
nagradu za pokazane zasluge u ratu, no i u tom
dodjela posjeda i njegova daljnja sudbi-
na zavisila je od otroumnosti, sposobnosti i
pravicnosti niandije. U njegovu nadlenost je,
ulazila i kontrola nad vlasnicima tima-
ra, brige o posjedima,
potom i oduzimanje timara od uivaoca ukoliko
se ovaj ogrijesi o pravila. Delalzade Mustafa
(Celalzade Mustafa), koji je djelovao u vrDI!IIIe
Sulejmana Zakonodavca, jedan je od onih
dija koji su bili veliki znalci kako
evnosti tako i na polju historije. .Mtml JJMID-
dijama je bilo i onih koji eoma C181lll1
poznavatelji arapskog i perzijskog ..
Dva Bana
anadolsld
funkcije voj
dva slubenika
nog
zatim
l ljenJt' i sa
run1elijskog 1 a11adolsl og beglerbega bili su
novi d1vat1a od samoga Sigurno da je
Car--ko potrebu za ljudima l<al<vi
u bili kapetan-pae - zapovjednici mornarice,
za koje nije bio uvjet poznavanje pomorstva i
prilika na moru - koji su posjedovali veliko
bogatstvo i bili kadri adekvatno opremiti flotu.
U je u svojstvu savjetnika bio i
aga, koji je st ajao na voj ske.
Na Carskom raspravljalo se o svim aktu-
elnim pitanjima. Razmatrali su se i odno 1 sa
drugim dravama. Dunost divana bila je savje-
tovati sultana po pitanju novih rato-
va. Uz sve to divan se bavio i nekim pitanjima za
koja bismo pomislili da ne spadaju u njegovu
nadlenost. Tako se Carsko bavilo proble-
mima opskrbe hranom i ogrjevom to nije bila
nebitna stvar. Spomenimo ovdje jednu bitnu
a to je da je Istanbul - koji je i u to vri-
jeme imao status velikoga grada -jo od vremena
Bizantije specijalno opskrbljivan mesom i itari-
cama, da je sve to skladiteno na jedan poseban
da je postojala kontrola cijena robe. Mnogi
problemi u gradu, ponekad i pobune, proisti-
cali su iz zastoja u procesu opskrbe grada.
Pouzdano se zna da se o svim odlukama
Carskog neizostavno raspravljalo i sa sul-
tanom, ali ne dozvolimo da nas ta
zavara pa da pomislimo kako je nerijetko na
sceni bilo koritenje veta. Jer Carskoga
bili su ljudi koji su odgojeni u okrilju
178
Zasjedanje sadriazamova divana. De /'Espinesse.
drave su duboko bili svjesni u svakom
momentu.
Divan se sastajao petkom. Petak je bio dan
najintenzivnijih su se
pismene albe podanika l se .one
usmene. Na kraju zasjedanja dodJelJivala se Jed-
nokratna od 50 onima koji su tek
konvertirati u islam. U ranijim drutvima pro-
mijeniti vjeru je prekidanje veza sa
rodbinom, zajednicom pa i zanatom kOJIDl do
tada bavio Zbog toga se ud?VIca-
ma i starcima koji bi preli
uz jednokratnu smJetaJ I
opskrba u vidu ivotnih
Svakih tri mjeseca zasJedanJe divana
povezano sa jednom posebnom
Naime, toga dana &i se
orti sakupljali u Msom
rece, dje bi e s posebnom panjom naglas
p e al1 gulbank i gulgule. To je b1o savren pri-
zor, za edni ko pievanje od kojeg su se tresla
ebesa i zemlja. Tada se "'/oj nicima sluila
o ojska pojede znak ;e da ceremonija
dodjeljivanja (ulufe) moe
Ukoliko vojska ne pojede posluene
- na pomolu je pobuna. Prvi vojnik prve
orte bio je sultan. Dijeljenje
svakih tri mjeseca i uz ovakvu
ceremoniju predstavlja sasvim interesantn Lld-
dJr .. Jju vojoj su prjsustvovali i strani izaslanici
koji su <.>(; naJazih u prijestolnici kao i predstav-
nJci vlada susjednih drzava.
(J 1 k. Carsko gubiti na
vazn(Jsti. Zasjedanja se vie nisu odravala neka-
dasnjim intenzitetom. U 18. u carstvu
se javlja tendencija decentralizacije. Sticao se
dojam da zajednice u ejaletima i
gradovima posjeduju vid autonomije.
Ponovna centralizacija u 19. iznjedrit
neke nove strukture i vidove pa se u
tom smislu uspostavljaju ministarstva. I<ao to
sc da primijetiti, Carsko moda i nije par-
lam nt, ali zato i korijen centralizirane
administracije i birokracije u Turskoj lei upra-
vo dvoru, a posebno u Divan-i humajunu.
li su u svij tu postojal dravna tij la
r k vij kod smanlija? B z bilo kakve
v Jb dg vor j : j su. U Sp niji j postoj lo
j lj l oj j okupljalo vj tnik , a
lj ji lj v dio z j d nj ,
110
nego ga je pratio sa strane iz kafeza. U Moskvi je
postojala takozvana Bojarskoje duma, tj. Boj arska
skuptina koja nije ba upravljala Moskvom nego
je bila tijelo savjetodavnog tipa.
Skuptina je sa carom bila u odnosima
kao i divan sa sultanom. Ne elim da ispadne kao
samohvala, ali je da je svim tim
dravnim tijelima irom Evrope najspeci-
i protokol - koji je dosta
panje raskoi, u kojem je iza svakog
aeLcUjct uila skrivena neka mudrost - pripadao
osmanskom divanu. Tu se i najmanje krenje
pravila smatralo incidentom. Ako neki od
va povisi glas, bivao bi izvrgnut ozbiljnim kritika-
ma i to se smatralo nekom vrstom unutarinstitu-
cionalne pobune. Tu je moglo do
neslaganja i rasprava, ali je opet dominirao odre-
sklad. Ako je sultan posjedovao jak karakter,
ako je bio autoritativna ili ako je veliki
vezir bio u stanju dominirati situacijom,
je da stvari idu dobrom putanjom.
Pored Carskog nalazile su se dvorske kan-
celarije. Dokumenti koji su se u tim kance-
larijama danas se nalaze u Arhivu predsjednitva
vlade Osmanlz u Istanbulu.
Ne tako davno ti dokumenti su se u Topkapi
saraju gdje je danas izloena jedna od najintere-
santnijih kolekcija naoruanja u svijetu.
se da uskoro imati
ciju izlaemo u posebnom objektt4
n A$1 zi se i Od ja M
'"n .. di\,1, t \ li l iv zir tt lhi .Zavrij -
n1 u t li n.. ul i li baj ran1 l ih ceren1l nija,
i 1 r d pr t rij ) u kojoj u se veziri sastajali sa
ult n 111 p tavljan je zlatni tron. Tu se u poseb-
ninl prili an1a postavljala zastava (kao to su pro-
gla"' nje svetog rata - dihada - ili kada je
.. ultan 1826.g. povodom ukidanja
odreda sazvao narod).
U sredinjem dvoritu Topkapi saraja skoro pa
da su bila smjetena sva glavna tijela dravnoga
aparata kod Osmanlija. Tu se kontinu-
itet i postojanost carstva, kao i prisutnost tradi-
cije, ali isto tako u sredinjem dvoritu su se
zbivale i pobune koji bi, proavi l<roz
Vrata pokuavali od sultana silom iznudi-
ti svoje zahtjeve. Carske kuhinje se nalaze na
izvanrednom mjestu, odmah uz odnosno
sredinje dvorite o kojem govorimo. Danas u
potpunosti ne znamo sve pojedinosti o histori-
jatu turske, tj. carske kuhinje. samo to da
se upravo tu jedna od kolekcija
kineskih u svijetu, koju
njava 12. 000 predmeta. Ovom dijelu saraja
potrebna je restauracija bi se
kvalitetnija eksponacija ovoga blaga.

v
VISe SVOJOI11 gra lOZI < , ' U J
je, 11ak<. n tt j pr tr t i< 1 tlt t , Jzgr , l n
od katnena. U svi1n dvt rt viJ : o J 1 l o 1.
perioda ( l l 1 r j, Ld it J 1 : j) pt
i u kot1aciina ajana iz 18. s < lj , 1 t J h
su tor11jevi. No nij clan od njU J lJ l 10
kao toranj u 'l'opkapiju zbog koj g s J jv zr l)l
organ centralne osmanske upr v J zv o
I<ubbealtz (Ispod kupole), a tog org n
nazvani su l<ubbeniin ridal rica[)_
S toga je mjesta, posebno u vrijem z laska
sunca, vidjeti kako bljeti popu
zlatnoga roga.
U dvoritu koje se nalazi izmedu Vrata mtr 1
Vrata smjetena je najoriginalnija 1 lJ
ska obrazovna ustanova u historj
Enderun. U dvoritu u kojem su --IZM,_.U
mnogi eksponati nalazi se i
gdje su se obrazovali, odgaja!. -
su sluili - koj.
dravu. a stranicama
se osvrnuti na E, .. .........
SULTA AH ET
Sultanahmet je trg za koji moemo kazat da e
iz koje svijet. Ia tom trgu, uz
Jerebatan saraj (Yerebatan Sarayz)41, u nepo-
srednoj blizini Aja Sofije, nalazi se ilionski
kamen (Million to predstavlja iz
koje je se imperija irila na sve strane svi-
jeta. od 4. pa sve do danas,
Istanbul je svjetska prijestolnica. Uz
historije i uz blagonaklonost sudbine, jo uvijek
uspijeva odrati takav imid. Istanbul, grad koji
se u historijskim periodima zbog
ratova i ekonomskih kriza nalazio na margini
svjetske scene, danas je ponovno na putu da
postane kulturna prijestolnica. Danas je situaci-
ja takva da je kulturni program koji nudi Istanbul
toliko obilan da ljubitelji umjetnosti nekada ne
znaju za koji da se No Istanbul
je istodobno i mjesto velikog siromatva gdje su
mnoge stvari jo uvijek nedovoljno
Naalost, u posljednjih 50 godina oko Jerebatan
saraja su mnoge visoke zgrade, do
i sada
znati kako se i u periodu oba Rimska
cilju zatite Jerebatana i ostalih
41 Podzemni spremnik pitke vode iz
muzej. (Op. prev.}
- 'O JE
..
..
""") '7 1:'; ,:- - r. e
e 1 - _o-
2 i zg .. e-: ... _ , oj oj .. e
........... -'"' ... a e cija, ozemo , _2a
.
JE 112 on pro s _or n s _ posrJo-
.. -;s" r e grad "ne. TrenL!tiJO j e
na OC! po encijalne o ji
la na (J m _or :;: do :-a z nar L1Si-
ambijeta nu str Lr .. ...__ Tsto pos:G_ i
b jaza n bi se gra zgrad a o -,o
. :-o raa, tj. o o Sultanat pored
tek ns og nesl' ada opasnost mogla dovesti i
arhe l ska brJgatstva koJa pod sobom krije pri-
jesto njca 1.500 godina. Ovaj problem
n"kako ne smijemo zanemariti.
o na trgu se nalazi nekolicina nepriklad-
nih Jedna od njih je i zgrada sudnice
Adliyesi}. lako je sama zgrada
dJelo od najpoznatijih arhitekata,
ne se u njegova bolja ostvarenja.
u se nalazi sudnica pokvario je
1 zbog prirode poslova koji se tu
odVIJaJu, poJavio se i sasvim nepotreban pro-
u Sultanahmet je
o koJOJ moramo voditi brigu. To mjesto
Je samo po sebi materijalni dokument o
kom duhu to ga Istanbul kao grad batini
1.500 godina.
Drava i n_arod koji posjeduje trg kakav je
Sultanahmet I znamenitosti poput onih koie se
186 J
edova darruja, trg ..
1 omas 1om i S.. Brodshaw.
nalaze na samom trgu i o 'O n ega pra\Uffi
mogu poh' aliti kulturom i po' esnim identite om
grada.. 'qse e nego oci e edno da o
S\'Ojim odnosom prema tim znamenitostima sami
sebi oduzeli pra\ o na bilo kablU samohvalu.
Hipodrom se oko 500 godina matrao central-
nom S\rjetske prijestolnice to potvrd
i spomenici koji se tu nalaze. Jedan od tih
menika je i obelisk faraona Tutmozisa m.
Obelisk je prenesen iz Egipta za eme a -
vine cara Teodosija, odakle ustvari i poti
praksa da se u glavne gradove e pskih ol -
sila - Pariz i London - prenese
lisk iz Egipta. Ovaj graciozni objekat
Plavom damijom ispred oje se
sliku hrama iz drevnog Egipta.
a to su damija i obeli
tektonskom sldadu.
< )drnal por naJazi se i spomenik u
obld<u ZJ ij ;A' tj. zmijc.,kJ stup. Spomenik je izra-
d J 1 obliku br one' anog stupa sa zavretkom u
obJ d< u zn1 ijc.,kc glave. Simbolika vu korijene iz
St ar< 'r '"' k gdje j< hramu boga Apolona, u znak
zavr<'t ka Peloponeskih ratova, predstavljen sli-
lan sin1bol. )vaj zrnisjki stup postavio je car
J(onst ant in koji je volio i zduno podsticao sve-
la au j raskon 'ceren1onije. Isti je car naloio da
S< stup oi loi zrnin1a ute rie, to mu je davalo
z L t n i sj aj. od i n ' 1204. kriari, te divlje skupi-
n k< j su 1 ristizal iz zapadne Evrope, pomi-
.l ,"i l al o j ' stup ob lo n zlatom, skidaju pre-
vl al u o l ri 'i odnos j a obom. uDiskutabilno
j l < j , ov lj ' l i o budala i ko je imao manje
ul usa, ot i k u tup bla li riom ili oni koji
su t o 01 lj l kali n1i l i d r di o zlatu':
su j , ln 11'1 au trij prij t lj .
l lit Ir ll11 bi zn j n hi t rij i
, 1 11 1 i , 1 n i turi --
, 1 l'. N t
j I l ,, l e n1ij j, Sofija je bila
b g n1c ne rij tu. 'I o je koju svo-
j 111 sn tr ju v ri rodi, kojoj streme i i
111U Jin e ni. U ivotu i knjievnosti mnogih naro-
d ivi u blil u legendi.
j ofiju karakterizira irol<a kupola. iroke
l UJ l gradile su se i ranij e, kao na bogomolji
PontJz on u Rimu. No te su kupole izgledale l<ao
d 11a st avite pola jabuke i, l<au, da su
tal v ku1)0le u pogledu graditeljskih tehnil<a
1( 11j zal1tj vne. Isidor i Antl1emios, dva
Ila n1lada graditelja, uspjeli SLl napraviti iroku
1 u polu l)ocluprijevi je stupoviina, to se SI
gotovo pa trigono111etrijsJ<itn Aja Sofij a
j uz jed11u restauraciju 11edugo tlal<on izgrad-
11j :\' l ala 16. r)eriod ITiiillara Siilana,
a I oton1 i 11ae doba. Posljed11ju restauraciju
izvr ... ila u Fossati u vrijetne sulta11a
bdulm dida (1839-1861). Usput kaimo da
u tada u fortni l njige objavljene sve freske koje
u 11alazil 11a kupoli i zidovima Aja Sofije.
Iako od ruskog cara trailo da bude glavni
pokro itelj i fina11 ij r projekta objavljivanja
fr ki, on je odbio ponudu. Na kraju je projekat
fina irao ultan bdulm did. I prvi veliki kata-
log umj tno ti zan za ja ofiju pos je
ult nu bdulm dzidu.
p oj j
. lj d

Aja Sofija JC V(lJivJ vjrrsvt r Pretvaranje Aja
Sofije u muzej 1930 ih goci1na mrJr se protu-
kao iskorak nove I<.epubl1 ke na internaci-
onalnu scenu.
Preimenovanje Atmejdana (Hipodroma) u
Sultanahmet svakal<o je povezano sa mladim
sultanom - koji je mlad zasjeo na prij estolj e, ali
i umro kao veoma mlad - koji je na tom prosto-
ru izgradio veleljepnu damiju.
l<arakteristika ove damije svakako je njezinih
est munara. Zbog damije Sultana Ahmeda
(Plava damija, op. p rev.) u Medini se na Ravza-i
lY1utu".J,.ari morala dodati jo jedna munara.
Plava damija zadnje je remek-djelo osmanske
arhitekture i posebno je poznata po keramici.
Al<o se zadesite na Sultanahmetu u vrijeme
ezana, primijeti t kako se ezani sa Plave da-
mije i sa damije koja se nalaze u neposrednoj
blizini kombinovano, moemo kazati i
hor ski.
Vrijeme je iznjedrilo i neke tradicije
za ovaj trg, na to svakako treba skrenuti panju.
U tu cjelinu se uklapa i damija Mehmed-pae
koja se nalazi par sokaka ispod trga.
Trg Sultanahmet, tj. stari rimski hipodrom,
bio je pozornicom natjecanja, ali i krvavih usta-
naka. I u osmanskom periodu deavali Sll
ustanci poput maloprije ..
vremena Bizanta. eliki ezir
Zakonoda ea, Ibrahim-paa -
uvijek bio
Na svijet elva lbrahitna,
j /(ijJove, rlrugi ifJ fJOslavi.
vi su st i hovi razbjcsnjeli velikog vezira
Ibf: 1 in1-pau i pr tposf avija se da su uzrok
iganijcv sn1rti. I oliko je n1eni poznato, ovi su
sp< n1cni i bili j dini takvoga tipa koji su u J 6.
Sf o Jj r: siJ i 11 ki 111UsJin1asnki grad. $
1

< voga tipa nalazili su se po dvorovilna i drugim
n1j s ti n1a, 111 dutiJn, sve do 20. nigdje
s na trgu n postaviti skulpture.
l)iskutabilno je da li je danat1ja zgrada
Jbrahim-painog saraja uistinu bila njegov saraj
ili j to moda bila mehterhana, objekat u kojem
su s s puno panje zastave i doboi voj-
ni l og orkestra (mehter). U svakom
postoji velika da se ipak radi o pala-
velikog vezira Ibrahim-pae, u kojoj
se danas nalazi jedan od najzanimljivijih muzeja
u cijeloj Evropi. Zalaganjem uposlenika muzeja,
prije svih ljudi koji stoje na institucije,
s veoma zanimljive postavke.
Sultanahmet je i tokom 19.
svoj identitet. Ipak, velika u kozmopolit-
kom, u bizantsko-maurskom stilu
k r kt za a koja je podi-
192
gnuta na trgu Su1tanahmet u r:ast pr>sjete
Istanbulu IJj(maiV<>ga Y11jzera WiJheJma, svo-
jorn p<>JaV(>rn (Jdudara <>rl C>p (.( harrnrJnJ;r.; trga.
a tom obJrvt' j( nag]asen p<;)if J(Jq mrJmenat
vie n(g(J a f(> tadasnji
snaga. apsolutno kvari sklad u
koj(!ffi se nalazi blie okruenje.
Jedna od novijih na trgu jeste i biva
zgrada Ministarstva trgovine, odnosno Dravne
katastarske uprave, a danas zgrada rektorata
Univerziteta Marama, u 19.
'***
Iako su se oko Sultanahmeta dugo vremena
11alazile drvene zgrade i stambeni objekti, danas
se nalazi pred ozbiljnom prijetnjom od betoni-
zacije. I<ako je trg od izuzetne vanosti za turi-
zam, oblaganjem vanjskih zidova drvetom na
zgradama koje se tuda podiu nesiste-
matski, nastoji se prikriti realna slika 1 pre-
duprijediti reakcije estet1cara te
ljudi koji imaju sluha za .
Sultanahmet je mjesto na svaki metar
dratni trebamo pomno motriti i znati ga
Prostire se od Daalolua (Cagaloglu) -..g.,ctlli:j
obale. Sa zapadne strane u s ...........
..
ja ulica Divanyalu, ustvar1
(Beyazzt). Loi
194
po. lm ni prost?ri zbog l oj ih se i ovdje intenzivi-
ra pr o nl et vozila, velil' a su opasnost za n r ".
tra u E k aJ J e p Sl
. . 'ropl nema ravna. Jer ni Trg Sv.
Mar ka u VeneC.lJl, m. Trg Sv. Petra u Rimu kao ni
l onkord Pan zu msu mjesta koja vas vratiti
1.500 god1na u prolost.
NEOVISNI EJALETI U OSMANSKOM
UPRAVNOM SISTEMU
Za Osmansku imperiju kaemo kako je
Rimsl<o carstvo, jer granice koje su drali
Osmanlije su granicama rimskih carstava,
a posebno granicama Bizantije. Osmansko car-
stvo prostiralo se od Maroka do Perzijskog
zaljeva, od ukrajinskih stepa do Somalije i
Eritreje (tadanja Abesinija), od bazena Dunava
u do Eufrata u Mezopotamiji. Jo
jednom ponoviti kako se ni u kolskom siste-
mu obrazovanja, ali ni na akademskoj razini ne
dovoljna panja ejaletima i sistemu
po kojem su bili na ovom velikom geo-
grafskom prostoru.
U prvu kategoriju ejaleta svakako spadaju oni
koji su administrativno bili vezani za cen-
tralnu vladu u Istanbulu odakle su dolazila sva
postavljenja na funkcije. Kontrola nad postavlje-
nim slubenicima provodila se kroz timarski
sistem koji je predstavljao osnovu ekonomskog
sistema.
u administrativnom smislu
la je i druga kategorija koja je
nu ulogu u ivotu carevine. Tu
naime, tzv. ___ , ,".._;.
mumtaze} -----a:JL-
,_, ,, .....,.8 , ' , ... l '
k, \ t t ' 1, or i j n'? B i l i s u t o 1 '" r i n 1 s k i <,j n l<' t (l< r i n s k i
h,lnat), J oto111 Cr l<ljsl i jnl<'l (J:rd<)ljsko kralj(v
sl vo) koji j ' ,buhvalao i zapadni dio dananje
gdj 's' ta la govorilo n1adarskin1 j('zj
l ont, zatin1 Vlaka (1-Jlak) i na koncu (jalet
l ogdnn, odnosno dananJa Moldavija. J<ri n1ski
han(H bio j") t koji j obuh vu tao zapadne
dijelove l( avkaza gdj 'su zivjeli l( ubanski I<azaci
t jun(:' dij Ukrajin . Jako je osnovna teri -
t or i j e l r i rn s k o g h a n a t a b il a p o lu o t o k l( rit n,
t reba nagla it i kal o dobar d io poluotoka nij e
potpadao pod ovaj polnn o visni ejalct. - I<rin1ski
h. l., nego je bio dir t no vezan za centrah1u
upravu. 'raj dio adn1inist.racijski jP bio organi zi-
ra n u sandak l koji je pored dananje I< efe
obuhvatao i Sudak tc dij(love poluotoka koji su
s 'prot zali do Jal t , odnosno sjcvcr11i dio I( rinla
do Azovskog n1ora.
Ako pogledamo i junije ejalete, vidjet
da j Egipat bio ejalet sa jako zanimljivin1 statu-
son1. je i Hidaz, zbog svog bitnog
poloaja, posjedovao protokol unutar
osmansk administracije. I<ad smo kod ovoga,
prva stvar na koju treba podsjetiti jest ta da
Hidaz - oblast u kojoj s nalaze Meka i M dina
- za razliku od drugih dministrativnih j dini-
ca, Osmanskoj dravi nij donosio nik kvih
prihoda. R cimo i to kako j , istovr m no, z
ovu obi st izdv jana v lik dr vnih
prihod . Nekad j u toj obi sti tr b lo popr viti
po toj ili izgr diti novi vodovod,

u k o bi tv rili bolji l vi z h dij ,
a sv< to bilo j( izuzetno s obz1rom na t(J da
u tin1 r<gJJarna nij( p()')tojao kadar koji
bi potrebne rado v<. Stoga su do vodeni
majstori i grad(vinski materijal na to je trebalo
utroiti cjelokupan godisnji prihod ubran od
carine jednoga pristanita za brodove. '"I'akoder
su S ( l i sredst va iz bogatih cjaleta, kakav je bio
egipatski, troila za izgradnju i popravku preno-
u Meki i Medini. I u modernim zemljama
postoj e izdaci ovoga tipa, jer postoje oblasti koje
su bitnije sa nego sa ekonomskog
aspekta. Osmanska drava je pridavala vanost
1 zazu i zbog toga to je u 16. jedan
veliki sul tan kakav je Selim l, osvojio ove predje-
le i tin1e stekao i titulu halife je postao
SlzJga dvaju harema. U njegovo su se ime
hutbe i spon1injao se po toj tituli. Titula Sluga
dvaju hare1na koja je prela na osmanskog sul-
tana, odgovara 11a Zapadu bitnoj instituciji koja
se 11aziva Custodia. I<ao to znamo, zapadne
sile nakratko su uspjele zadrati
Jeruzalem u svojim rukama, no uprkos tome za
njil1 je kustodija42 nad svetim hramom jedna
sna i na mi ija.
Pozn to j d je M dina u to vrij me a voj ih
p r hilj d st novnik po j doval n
konom k izvor . drug tr n ,
gr d- nt r ij log i l vij
koji u u d j i
grdv lu li
d v
42 L nj , n dzor (op. p
grada). Tak r e ni kadijama koji se poalju u
ove gradove nije mogao dodijelit i neki
rang. Mekanski i medinski kadija predstavljali
u naj iu u kadijskom protokolu, to se
nazivalo haremejn mevlevijeti. Rijetko se dea-
valo da je istanbulski kadija bivao neko ko pret-
hodno nije bio mekanski ili medinski kadija.
Slubovati u Meki ili Medini je biti
visoko rangiran kao kadija. su i osobe zadu-
ene za nadzor nad mekanskim vrelom Zemzem
bile visokopozicionirane unutar ulemanskoga
stalea. Meka i Medina su ovakav sta-
tus sve do kraja 19. Koliko je panje
drava ovoj oblasti pokazuj
mjer sultana Abdulhamida II koji je uz
turskih inenjera i radne snage eljeznicom spo-
;o edinu sa Damaskom. Ovaj poduh at bo je
te ; oriji
Bez Egipta njje zamj liti ni Rimsko car-
stvo ni Bizant. Slabljenje Bizanta je
odmah nakon gubitka Egipta, a i za Osmansku
imperiju imao je istu vanost.
Prije svega Egipat je bio itna riznica. Drugo,
bio je oblast koja je osiguravala kontrolu nad
susjednim teritorijem. ne treba zaboravi-
ti da je bio od i u finansijskom misiu.
Jer konstantno pona ljaju ako je
Cezarevim os ajanjem Egipta Rim
pen pra e dra e te o je
skog i poreznog .. .. ..........
Egiptu, Julije Cezar uteJ[IleiJIIQ::t
l gajnu.
Sultan Selim I .
u 5 7. a:oame"
ran e ii at sl i l \Ct \r lar u rangu v zira s
b l rb \

l ft r lar j najbitnija osoba za

fina11, r l' u 1 o li til u kod Osmanlija i mora se
razunlj ti u ra vunovodstvo i kontrolu prihoda.
I gipat l' i je l adi ja bio slubenik koji je posje-
dovao veliki ugled. I<ako se stanovnitvo Egipta
a tojalo uglavnom od pripadnika malikijskog
n1ezheba (uz veoma malo hanefija), vrhovni
kadija trebao je biti osoba koja biti u stanju
kontrolirati lokalne kadije.
Egipatski beglerbeg (valija) bio je zaduen za
troenje prihoda sakupljenih iz ovog ejaleta, pa
stoga vidimo da u Egiptu ima mnogo
osmanskih Unaprijed KOli-
sredstava iz Egipta slala se u Istanbul, t ac-
nije u carsku riznicu, Cib-i Humayun, kojom je
izravno raspolagao sultan. Naravno, sve ovo
trajalo je do okupacije Egipta. sve do
zavretka Prvog svjetskog rata kada je Engleska
izvrila aneksiju - postavljanjem Sultan Kamila
na prijestolje namjesto hidiva Abbas Hilmi-
pae, a kasnije i postavljanje kralja Fuada -
Egipat je slubeno bio vezan za vladu u
Carigradu. Nakon sa Ali-paom, polu-
neovisni valije na Egipta dobijaju titulu
hidiv - predstavlja namjesnika kralja - to je
veoma titula.
Egipat je posjedovao izuzetno velika materi-
jalna sredstva, tako da se u 19. takvo
bogatstvo i raskoan ivot buroazije nije mogao
susresti niti na dvoru u samoj prijestolnici. Uz
sva ta bogatstva, Egipat je za Osmansku carevi-
zoo
nu \JJ() od iznimne g jer je bio i iz
koje se kontrolira1a marruta kojom su se creta-
le hadiJe. Emiru-l had bio je en za pita-
nja hada i nalazio se u Suezu. Kao to idimo,
posjedovao Je istu titulu kao i valija a.
To da se poslovima rezamm z had
upravljalo tz Sueza. Oko 24 miliona odvaja-
no je iz prihoda Egipta za potrebe eke i
M edine. Da kojim sl u em nije b o ita i riJe iz
Egipta, u Hidazu bi vladala glad. Egipat je bio
ejalet koji je svoje obaveze godinje. l
drugi neovisni ejaleti kao to su Bogdan i Eflak,
koja se danas nalaze u sastavu
t . unije, potom Erdelj koji se nalazi u
Rumuniji iako je u biti i naravno
Krimski hanat, svoje su obaveze
godinje. . . ...
1vlalo se zadrzati na danasnJOJ RumuniJl
i Eflaka (Vlake) i Bogdana
(Moldavije). Sultan koji je organizirao ejalete sa
posebnim statusom bio je Mehmed Fatih. snlta_n
koji je u biti i uspostavio" Je
Bukuresta 1 TrgoVJSta u
Bugarskoj. To je naziv za zemlju Vlaha.
je naziv za ejalet koji se oko e. a
kasnije se proirio i na grad }aSI. e
dvije susjedne oblasti govore slicnun
dijalektom rumunskog ..
skih jezika starolatinskom Je

ski. Prije nego pasti pod ....
Eflak su bile d e dravice veu
odnosno Ma
an1( . taine lrzave na -; el tt sa vojvodotn koji
. e in1enovao izn1 \cl tt lol ah1i h bajara, tj. arist o-
l ... rata, na o tr :.cl :.11i vre111enski period.
a as1 el ta san1ostalnosti r umunskog naroda,
o, n1at1sl' 1 period je veoma Nil<olaj
}orga, poznati rumunski l<oji je obna-
a o i funkciju ministra vanjsl<ih poslova, tvrdi
l' al o je za opstanal< jednog latinskog naroda l<oji
se nalazio pred utapanjem u moru Slavena i
Germana presudna osmansl<a vladavina te l<al<o
danas Rumuni svoju opstojnoct rl 1g j 1
Osmanlijama. vojvodi l<al<av je bio
Constantin Brancievaru,
ke al<ademije, upravo u per iodu vladavine
Osmanlija, desila se jedna vrsta helensl<e i latin-
sl<e renesanse. Bog danski princ D mi tri !(ante mir,
koji se do 17ll.g. kao zalog nalazio u Istanbulu,
uao je u rat protiv Osmanlija na strani Petra
Velikog. Ovu izdaju morao je platiti i na
ovih dvaju ejaleta od tada se postavljaju Fenerski
rumi.
44
Prvi fen erski vojvode bili su Mavrokordate
koji su sa princom l(antemirom, dok se ovaj jo
nalazio u Istanbulu, bili uspostavili prijateljstvo.
U tom se periodu savremena rumunska kultu-
ra razviti. Ujedinjenjem ove dvije
dravice 1859. godine, koje su dobivale sve vie
autonomije, nastala je na neovi-
sna Romanska kneevina sa centrom u Bukuretu.
44 Uglavnom iz nemuslimanskih obitelji iz Istanbula i
Egejske oblasti. Nalazili su se na poloaju prevodilaca Carskoga a od
XVIII i na poloaju guvernera Vlake i Moldavije. (prim. prev.)
Princ se nalazio u svojstvu kralja i u (Jsmansko
rusl<om ratu 1877 1878.g. Rumunija nac;tupa kao
saveznik ruskoga cara Aleksandra II.
U osmanskom dobu ovi su ejaleti
sa poloajem davali broj
vojnika i za vrijeme ratova sa evropskim silama
godinju sumu. Usto se u tim
ejaletima osiguravala dovoljna stoke,
najvie ovaca, koja je podmirivala potrebe
Istanbula za mesom, t e potrebne itari-
ca, prije svega iz Dobrude. Vojvoda koji ne
mogao obezbijediti l
itarica ne bi mogao nastav1t1 obnasat1 SVOJU
funkciju.
Vidimo da su ove dvije polusamostalne pro-
vincije koje je uspostavio sultan Fatih
drave koje su saveznici Turske na alt l
drave koju su duhovno bliske TurskoJ.
z
' l'al l ler. 'fursl a je i centar 13izatltskoga car-
, eldzucl a civilizacija je takoder t u. U
j ;\ nadoliji se 11alaze n111oge zat1it11lj ive
Ll' )pii1 :\ koje pri padaj u gruzijskoj i Ar n1enskoj
ivilizaciji. ()d vanosti je i period bej -
likl (lneevina). Najobil11iji period je ovaj
posljed11ji 111ilenij u kojem se uzdigla i Osn1ansl<a
i111perija, a tragovi ove univerzalne
i11teze nalaze se opet na dananje
Tttrsl e.
Turska nije samo bogata bogomoljama, l<ara-
vail-sarajima, bezistanima i
n1a, tu su i predmeti za svakodnevnu
upotrebu. Bogata je i nadgrobnim spomeni-
cima, a zacijelo da tolil<o bogatstvo ujedno stva-
ra i velike probleme.
Sve dok do potrebne razine ne razvijemo nau
svijest o historiji i o kulturno-historijsl<im spo-
menicima, ovi problemi postajati sve ozbilj-
niji i I<ad bismo svi mi kao ustali
da zatitimo ova kulturno-historijska bogatstva,
problemi bi umnogome bili manji.
Ovdje bih se posebno osvrnuo na da
u Evropi, pa ponekad i kod nas, prevladava
miljenje kako u vrijeme Osmanlija niko nije
imao pojma o kulturno-historijskim ostacima iz
doba, kako su u to vrijeme unitavani
te kako su Evropljani koji su u svojim
kim pohodima otimali i sa sobom odnosili ove
historijske vrijednosti, ustvari samo iskoritava-
li svoje civilizacijsko pravo eivili1 ku
misiju zatite. To ne moe biti o
zatiti kulturno historijr.;kih prava jf
drama puna kontrasta, jedno i nerij ese-
no pitanj e. je i jedna Italija - koju po ovom
pitanju smatramo od nas -
ostala naspram i kolek-
svijesti. l(rajnje je teko na kraj
s tim. Nasuprot tome, Izrael je kao mala drava
- drava koja ima jako razvijenu svijest o vrijed-
nosti kulturno-historijskih djela i arheolokih
iskopina - podigao arheologiju na stepen naci-
onalne discipline i stoga je imao mnogo manje
problema sa arheolokih vrijednosti.
kulturno-historijskog blaga u Izraelu sve-
dena je na minimum, i Izrael je pokazao da je
drava koja moe dragocjenosti koje se
nalaze na njenome tlu.
Svakako da je Egipat uz Tursku jedna od
zemalja gdje su historijskih spomenika i
nelegalne iskopine na vrhuncu, iako, bez sum-
nje, odavno posjeduje potrebnu intelektualnu
strukturu i razvijenu svijest o
historijskog blaga. U svemu tome tetu .ae JiW
samo Egipat kao drava, nego i svi mi ostaj$110
za kompletnija o
egipatskoj civilizaciji. er
samo gledaju kako o __ .".rt,P11 VllaJiUP
ju, djela

nom
koje .......... -.-... ..
Muzehane-i Humayun. Arheoloki muzej
aukcijskom centru kakav je Christies vrijedna
orijentalna djela nabacana bez il<al<va reda, pa
nam je odmah jasno kako se moglo desiti da
jedan po jedan nestaju primjerci niaburskih
zdjela sa ispisima Firdusijevih stihova.
U Turskoj su nadgrobni spomenici iz osman-
skoga perioda postali metom ne samo pohle-
pnih kolekcionara nego i turista,
kao i dijela beskrupuloznog stanovni-
tva. Teko je i zamisliti koliko za historiju zna-
biografskih podataka nestaje zajedno sa
ovim nadgrobnim spomenicima.
Turska se ne moe potcijeniti kada je u pitanju
intresovanje za stari svijet. Ovdje ne mislim na
Evliju koji je obiao egipatske piramide
i zapisao svoje utiske. Ne govorim, dakle, o geni-
jalnom Evliji niti o njegovoj sposobnosti za
otkrivanje i opisivanje. U 17. su sazna-
208
n ja o egipatskoJ C1 viJizaciji, nf, samo kod
nego i u cijelom svijetu, bila na nir,kom nivou JPf
do tada jo nisu bila neka ozbJljnija
istraivanja i iskopavanja. 'lada jos nije biJo ni
govora o znanstvenom pristupu jednoj tako
civilizaciji, nije bilo govora niti o dei-
friranju hijeroglifa. pristupa
egipatsl<oj civilizaciji, kao to je poznato, veze se
uz generala Bonapartu.
Naime, general - a kasnije i car - Napoleon
koji je uspio okupirati Egipat, sa sobom je vodio
ekspedicije znastvenika koji su na jedan siste-
matski utvrdili i crteom zabiljeili floral-
ni i faunalni svijet Egipta ali i i druga
djela staroga svijeta. To je bila jedna od prvih
velikih znanstevnih ekspedicija. Nedugo zatim,
jedan oficir u Reidu, mjestu na delti Nila u
blizini Aleksandrije, kojeg Evropljani nazivaju
Rosetta, ispisanu nadgrobnu dugu
oko pola metra. Tekst na bio je verzija
hijeroglifa napisana novim alfabetom na
i jeziku domorodaca Kopta.
Ovo dat Champollionu
da kasnije deifrira hijeroglife to
stvu dostupnim znanja o egipatskoj civi-
lizaciji koja su do tada bila jedna velika nepo-
znanica. S obzirom na to da u periodu ....
vladavine Egiptom ne vidimo ovakva
pa ne vidimo ni u 1te1res
takvim kao i u ostatku S\GJBI
postojala
Henry
l l q. \.
1
' ''ll
ulu iz\ rsio je istra:.ivanja i ist opavanJa
na "'n k) ih se dt)Sll) do n1nogih novih saznanja
l' h '' th.'l civili1aciji. va ta iskopavanja
1zvr; 'n,l su na t :-.rt' nu kojin1 u prethodno vlada-
h sn1anlit. ll ton1 periodu, dak l u 19. stolje-
"' U, kod na .. arheologija lao naul a jo 11ije bila
utt"'lllclj 11a, tal o da nij n1oglo biti ni govora o
takYinl arheolokim islopavanjin1a. Usput spo-
111 nin1o kako je u lC). drzava slt1b nin l
puten1 traila podatl e o el-qatuJS koji se inteil-
zivno konzumirao (val,ao) u Jen1enu u 19. sto-
ljecu, na temelju n1oemo 1 azati 1 at o ipal
nije da u osmans1 oj dravi nije p OJala
nikakva zainteresiranost za geografska i histo-
rijska istraivanja, no ipak se to ne n1oe ttspo-
sa duhon1 prisutnim u
evropskim zemljama.
Evlija je, naprimjer, dobro osmotrio
ostatke mikenske civilizacije na otoku I<reti i
napravio jako interesantan opis:
11
Ti ljudi su
narod Ecine, narod stigao iz Afrike': Vjerovatno
da je genijalni Evlija doao do takvog
usporedivi kretsku umjetnost sa
Egiptom. Iako je jo uvijek obavijena velom
tajne, kretsku civilizaciju su razvili narodi koji
su pristigli iz Egipta, to je danas teorija
za koju postoje i neki dokazi.
U periodu prosvjete, kako se kod nas doivlja-
va Tanzimat, je interesovanje za Kretu pa
je 1847. godine visoki vojni dunosnik Fethi
Ahmet-paa dananju crkvu Sv. Irene uredio
45 Blaa opojna droga, uspijeva u Somaliji i Etiopiji. (Op. prev.)
210
kao t nuz j n,loru"nj , o ln< Sl v j1 i 1 uz 'J
iodin' l81t. tu)h i v 'iil i v zir M Ir
L l i l U Z j
(i\1iiz )-i J-lii11Jayun). l ug 1 rij t g iz ij l
drave po(eli su s slati vrij dni t ri pr dn ti.
C1odine l847. n1ut 'Sar if J ruz l 1 " lj e rt ...
sarl ofaga od porfirnog tn r11 r l ji n l zi u
Asl alanu u i. rt ' ba. i n odgov r zn 1 -
stvenin1 l rit rijin1a ali j ' zna v, j no t d n nj -
govoj povrini p i ': "Da li j ' v j rk -
fag prebaciti u Istanbul?" Pitanj j no
uredu velit og vezira. raj sarkofag nij pr b
u Istanbul, ali je ovaj prin1jer bitan jer pokazuje
odrede11i nivo svijesti o kulturno-historijskim
spomenicima kod tadanjih dravnika. No bilo
je da se realizira transport spomenika
u sjedite imperije. Tako je finansij ki upravnik
oblasti Adana iste godine u prijestolnicu poslao
11el o l il o kolekcija djela. U tom su peri-
odu mnoge kolekcije zavrile u spomenutom
Carskom muzeju u Istanbulu.
Veliki vezir i valija Ahmet Veflk-pa" j 1872.
godine za savjetnika u .car muze-
ju postavio Nijemca Dethiera 1 J J.ZVr.. n
jedini znanstveni inventar po . .. Cl)
U dananjoj pal ((:m&l& Of/e:)
iz vremena sultana M da
se nalazi u dvoritu arh lo og m ........ ..,.-,
ran je prvi muzej. Tu j b
crkve Sv. Irene.
nama (Asar-.1
O
njacin1a ( alnan1e) k i e nekako ba u tom peri-
odu p inu objavljivati na dravnom i vilajet-
kom nivou. Tako se naprimjer u godinjaku
\'il ajeta Aj din- kojem su pripadali Izmir, Manisa,
DenizH i Mugla - na zanimljiv objavljuju
tacni podaci o gradu Efesu i Bergami.
Daju se informacije o historijskome blagu koje
nam je tada jo uvijek bilo totalna nepoznanica.
Tu je dat i sasvim dobar opis Zeusovog oltara u
Bergami za koji se kae da je poklonjen Nijemcima
jer mi nismo znali o se zaprav
ijemci su bacili oko na oltar i uloili su ogro-
mne napore da ga se domognu. Iako je izmirsl<i
valija pokuao oltara, kasnije
je - izgleda radi dobrih
odnosa- oltar ipak predat Nijemcima. Evidentno
je da je na ovaj iskoristila dobre
odnose dvije drave. Poslan je i zahtjev
za dobivanje Aleksandrovog sarkofaga koji je
odbijen sa dravnog nivoa. Naalost, osmanska
drava je i na neke zahtjeve austrijskog ambasa-
dora barona Prokescha von Ostena dala poziti-
van odgovor. Ja sam imao priliku otkriti kako je
osmanska drava za vrijeme Krimskog rata (1853-
1856) neke metalne austrij-
skom izaslaniku u Istanbulu. Kako je Austrija u
tom ratu bila neutralna, baronu Von Ostenu se
daje neka vrsta mita, to je, bojim se, bila cijena
dobrih odnosa sa Austrijom.
212
ostoje dokumenti po kojima je ruskom prin-
' koji je p iliko obilaska bacio
k s p i poklon:je-n, ili
opet kako je gotovo ne !J' imjet,,o poklopac
faga koji se nalaz1o ispred NuruosmaniJe
negdJe drugdje da b1 potom b10 pokla-
njen britanskom ambasadoru. iz svega ovoga
izvodi se da se arheologiji nije pristupa-
. .., .
lo na ozbiljan znanstveni nactn. .
Osman Hamdi-bej (Osman Hamdz
direktor Carskog muzeja, inicirao je
Uredbe o starinama kako bi se stalo ukraJ s:oJe-
vrsnom otimanju starina i kako bi se prekmulo
sa praksom davanja ustupaka u ovom
NaKon to ga je 1881. godine sultan
imenovao za direktora Carskog muzeJa, Osma.n
Hamdi-bej 1891. godine zgradu Carskog muzeJa
k
. alazi u Parku Gulhane ( Gulhane Parkz),
oJa se n ..
neposredno uz Topkapi saraj, dao pretvonh u
d
v Arheoloki muzej grada Istanbula
anasnJl . . r
(Istanbul Arkeoloji MUzesi). 'e lO
Alexandre Vallaury, poznati taliJanski
iz Istanbula. Osman Hamdi-bej da
iz Sajde dopremi i Sarkofag s :;_?a-
ma. Vallaury je bio arhitekta koJI Je o
poznavao i nadasve volio safrkofage. Tako J vki
stara zgrada talijanske ambasade na Mac
napravljena u obliku l
Osman Hamdi-bej je turski slikar l ar eo og
koji je vrio iskopavanja n_a dana-
. g Libanona i Sirije i proslaVIo se svoJ
nJe k .ih. d o
tajima o do ?J . Je osa .
se u i Parizu, a radto Je u
jetu, u uredu valije
fdez.ofU i
ltt[ t lJ 'Illo cle ifriranjP t p1<.>1n a, u i5tOJ
lll . PI i i <)sn l u I faJJ dj - beju dugujemo upozna-
vanj( nlat<'rijalnih ostataka civilizacije,
l (lo i o t l opa vanj(' i pred5tavljanje nekropole u
aj li (I raJjevsk(' grobnJce).
)sntan l Iamdi be j izveo je generaciju
l' n J al vi .. su Aziz-bej (Aziz Bey) i Tahsin Oz
(1cthsin (Jz), od koj1h je ovaj drug1 vrio iskopava-
nja u Efesu i jedno vrijeme obnaao funkcij u
direktora Topkapi saraja. Nakon Osmana Hamdi-
beja na mjesto direktora muzeja dolazi Halil
Ethem-bej. Ovaj poznati za kovani
novac zauzima mj esto u naoj historiji.
Utjecao je i na arheoloka iskopavanja u posljed-
njoj 19. koja su se vrila i na
prostorima to su danas ostali izvan Republike
Turske. Te iskop ine daju se vidjeti u Arheolokom
muzeju u Istanbulu. Od tada vie nismo zemlja iz
koje svako kome se prohtije iznosi vrijedno blago
iz davnina, ulazimo u red zemalja u kojima se
arheologiji pristupa na znanstvenoj razini. Ako i
danas na neke starine "cure" iz
zemlje i ako neke druge moda propadaju, to se
sigurno ne deava zbog naeg neznanja i nerazu-
mijevanja nego zbog da neto
poduzmemo. Naalost, svjesni smo da jo uvijek
ima situacija u kojima smo
Eventualni nedostatak svijesti o
kih djela i kulture u cjelini povezan je
ostaloga i sa nedostatkom saradnje na relaciji
drava-narod. Izvjesno je da bi saradnjQm
u nmogim bila Q ....... #'W'
2l
v
nja antickoga blaga. i dra e od
Turske imaju s li enih problema. s etite se samo
ogromne Rusije, koja inace veli 'U
pa:lnju starinama i starim civilizacijama, a koa.e
ipak prije nekoliko godina za vrijeme krize bila
primorana u inozemstvo prodati mnoge
eksponate iz svojih muzep. Iz ovog prunJera
jasno je da svijest o starina i
nije tako lahko sprovesti u praksi. .
Ovdje elim kazati kako je Republika Turska
zatitila svoje starine i jo uvijek ih ali
nizacija i suradnja drave_ 1 JOS
uvijek nije na dovoljno visokom mvou. TaJ pro-
blem treba rijeiti u to vrijeme.
EN DERU N
U dravnoj administarciji najvanija instituci-
ja osmansl<og saraja do 18. bio je
Enderun, to na perzijsl<om jeziku unutar-
nji dio. Nalazi se u dvoritu Topkapi
saraja, odmah sa desne strane nakon to se
na Vrata Dvorite u kojem se nalazii
Enderun naziva se jo i Enderunsko dvorite
(Enderun Avlusu). koja se nalazi
odmah zdesna nakon to u dvorite
predstavlja prve enderunske odaje. ta su to
enderunske odaje? Moemo kazati kako su to
svojevrsni razredi, ali se to ne smije shvatiti u
kolskih razreda kakve imamo danas.
Enderun je sredinje mjesto saraja. Sa dijelom
koji se nalazi iza Vrata sultanov
privatni dio dvora gdje prestaje slubeni ivot.
Kad na spomenuta vrata Enderun,
civilni dio saraja, mjesto gdje su se obrazovale i
gdje su sluile dvorske age (saray agalarz). Taj dio
dvora direktno je povezan sa Haremom.
je da su koji su se
Enderun bili 1 i intelektualno naa
Otprilike u dobi od 14-15 godina
iz saraja Edirne
EnderutL TMirili
v (i na ih j \ l ila nei'-tlttsna i bili su tek kandidati
za vi < lt' 1 ozic ije. Novopridoli su se nazivaJ i
dolan1alz a n,1l on odredenog perioda provede-
nog u End runu i 11akon to neke provjere
znanja postajati su kaftanli. Ovaj drugi stepen
'ec in1 je da postanu slubenici sa
Ako ne taj prvi
stepen, onda se alju u kapikulu odrede.
Enderun je mjesto gdje se ivjeo tekim ivo-
tom. Bila je to dvorska kola, ali ne kola u smislu
u kojem danas razumijevamo kolu. koji
su se nalazili u Enderunu profesori su opirno
turskoj kulturi i islamu. Danas su nam
poznata mnoga imena koja su prola kroz
Enderun. Tako je kroz ovu instituciju proao i
poznati muzikolog, slubenik u dravnoj
administraciji Albert Bobovius, kojeg poznajemo
pod imenom Ali Ufki-bej. ivio je sam. Podaci o
zadnjim danima ivota i smrti ovog veli-
kog nisu nam poznati. No djelo iz njego-
va pera o godinama provedenim u Enderunu
svakako bi trebalo jer nudi mnogo
podataka o sistemu koji se tu primjenjivao.
U Maloj (KUr;:Uk Odast) i Velikoj odaji (BUyUk
Odasz) su u isto vrijeme i sluili i
bonton, dok su oni kod kojih bi se primijetila
sklonost ka nauci i umjetnosti
sultanovim ukazom.
Enderunske age bude se sa sabahskim eza-
nom. Ako je potrebno, odlaze u hamam, neizo-
jutarnju molitvu, nakon
un pocmJe radni dan. Ako bi se neko od
218
prild<orn obJ( da po1 (, S(10 nt prJvJadrJ
1
' i n
stojno, dobJ rao bi uv<,r jJ j f) .. l ine P'' ruci.
() tr o s e }t a z n j a v tJ J t' ', r v (' rl r ') V ( > () br r; l ,; r 1 j ( ,
neprimjercni rnanir1, bunf(Jtrdstv(, fJrl6tUJJdf1J(
od strogih pravila ()bJa((nJa j sl.
Jako sP vodilo () tt>rn da stanovnici
Enderuna izmedu jmaju zdravu
ciju, punu discipline i lisenu svak(Jg vjd<:t dr,')k(> ...
sti. Stroga prvila u Enderunu na
principe na kojima je u 15. &tolje(u zasnovan
jezuitski pravac u
stepenica u napredovanju enderunskih
aga bila je I<atna odaja (.Seferli ustanov-
ljena nakon to je sultan Murad IVu 17.
na vojni pohod vodio i enderunske age.
koji mu sluiti dok je na vojnom pohodu sul-
tan je odabirao upravo iz te odaje. Od
postoje jo dvije odaje - Ostava
Odasz) i Riznica (Hazine Odasz). U Ostavi koJa
se nalazi s lijeve strane bile su prostorije za osta-
vu kao i prostorije u kojima se sluilo sultana.
Tu su se nalazili mnogi ugledni i sultanu bliski
dvorjani. Danas je u tim prostorijama smjeitena
uprava Muzeja Topkapi saraja. .
Ako aga iz Enderuna u
je, onda je minimalni unati
postavljenja na neku od slub lZV&n saraJa
brigadnog generala
naprimjer sasvim izvjes ela " ..
se nalazi u Ostavi p u' aat.a.
U najviem
L ene a;
ha odal a , i age iz te odaje su po izlasku
1 o tajali v :\ziri. 11i su predstavljali najelitniji
razr d E11deruna. 1.,u je postojala i zanimljiva
sin1bolika. Naime, u dijelu damije (Agalar
Can1ii, danas je to rukopisna biblioteka u
Topi api saraju) koji je ukraen porcelanskim
panoima namaz su klanjali sultan i age iz
odaje, dok su u dijelu damije sa zido-
vima klanjali age iz drugih odaja. Iz ovog se
primjera kako rang enderunskih aga
nije pokazivala samo nego i mjesto na
kojem su obavljali molitvu.
I<ako su bili visoko pozicionirani u dvorskoj
hijerarhiji, agama iz odaje pripadala je
da Emanat-t Mu/(addese, predmete
koji se vezuju uz poslanika Muhammeda i
halifa. Hasodabaa, upravitelj
odaje, bio je u rangu dvorskog marala. Nakon
njega slijedio je silahdar aga, u rangu prvog
na dvoru, koji je bio i ef protokola.
Enderun je bio institucija za sebe. Tu se obrazo-
vala upravna klasa imperije. Mnogi regru-
tirani iz balkanskih i kavkaskih zabiti,
izobrazbi u Enderunu postajali su
najelitnija drutvena klasa osmanske drave. Svi
oni bili su dravnici koji su svojim stasom i sta-
vom utjecali na okruenje, toliko da
pretjerati ako kaemo da su oni kreirali imid
Nijedan stranac, nijedan strani putopisac
koJI b1 doao u Istanbul nije mogao a da na neki
ne prikae te ljude koji su upravljali dra-
vom. Na unutar saraJa kao i na
220 '
ccrerno1 tijc1ma izvan njega sul ana,
selamlul< petkom) enderunske age su i svojom
to je i bilo raz ogom
njihova sudjelovanja u tim ceremonijama - i svo-
jom - posebno
(peyk) koje su nosili na - bez daha jedna o
ostavljali i i strane Rijetki su
bili dravnici koji nisu nosili ukrasne bakrene
gravure. Biljei se anegdota po kojoj je neki ubogi
bektaijsl<i dervi,
sl<upinu dravnika na nekoj ceremoniji kazao:
oAllahu dragi, vidi ovih sultanovih robova, a vidi
mene, roba Tvoga .. :'
enderunskim agama pojavio se i jedin-
stven l<al<av je Bobovius, odnosno Ali
Ufl<i-bej. Bilo je tu i izvanrednih sportista koje je
. zabiljeila historija, a imena na polju knjievnosti i
filozofije ne treba ni spominjati. No ipak, prije svih
Enderun je iznjedrio marale koji najmanje
tokom tri osmanske historije imati
ulogu u vojsci. Ne zaboravimo kako je medu
bilo i onih ademioglana koJI su
mimo Enderuna, u anadolskim selima,
vjeru, jezik i kulturu Osmanlija. . ende-
runska atmosfera i maniri koji su se tu neto
su posve drugo. Enderun je bio kola koja je
da se obrazovanjem i zaslugom moe 5.W&
Gotovo sva istraivanja o Enderunu djelo
nih koji su sistem uo.;ravuu
kod Osmanlija htjeli spoznati
U 19. &td.eRJD
kola. Poznato j
l'" lj u lllJl'Sto pripalo n1oder11in1 pravnim
llfukr "-), upravnn11 (J1u!Aiye) i vojnim (Harbiye)
'kolanl'"l. 'tl on1 20. Enderun,
on ) st je ostalo od njega, ul<inuto.
Dana e u dijelu Topkapi saraja, gdje je prije
bio Enderun, nalaze prostorije u kojima je izlo-
zena sultanova i prostorije sa viso-
koYrijednim osmanskim eksponatima (Hazine).
Administracija muzeja nalazi se u prostorijama
gdje je nekada bila jedna od odaja, tzv. Ostava.
Sultanova odaja nalazila se u prostorijama
gdje se danas nalaze portreti sultana i el<sponati
to se vezuju uz Poslanika i halifa. Dio
gdje su izloeni satovi u prolosti je pripadao
Riznici. Na sredini dvorita nalazi se damija
enderunskih aga (Agalar Camii) u kojoj se nalazi
rukopisna biblioteka. Na kraju dvorita nalaze se
i jedna vrata kojima je enderunsko dvorite
povezano sa Haremom. To je mjesto gdje su se u
mjeri obrazovale i odgajale djevojke
za enderunske age - klasu.
Treba znati kako sve pripadnice Harema nisu
bile sultanove ene i priljenice, da
je tu bilo i djevojaka koje su pripremane za bolje
sutra, a koje su u saraj dospjele ili nekako putem
devirme ili putem trgovine. U Enderunu se
osm.anska riznica, ustvari unutarnja
r1zruca (Zf hazzne) koja se uvijek zatvarala
sultana Selima l, vjerovatno zbog toga to je
u nJegovo doba bila najbogatija. Na sredini ende-
runskog dvorita nalazi se elegantna
- biblioteka u ime sultan Ahmeda III
m '
sultana koji je bio kaligraf i koj1 je izu-
zetno volio IJanas se u toj biblioteci ne
gotovo nijedno rukopisno djelo, svi
si su u spomenutoj damiji enderunskih aga.
Obrazovni sistem kod Osmanlija se, kao to
smo vidjeli, temelji na odabiranju i obrazovanju
koji su se prethodno nametnuli svojim
talentom i S te strane Enderun se
u povijesti odlikuje
sistem - koji se temelji na sluenju - postojao je
i u drugim dravama. Postojao)e kod. mamelu-
l<a u hanatima srednje Azije. Cak se 1 na zapa-
' .
du, kao to je s Rimskim carstvom,
sistem ovome.
je po svojoj organizaciji bio .
U poglavlju pod naslovom Devstr"!a
smo o odabira i obrazovanJa dJecaka.
Devirme emini, povjerenici zadueni za spro-
vedbu devirme, svakih 3-5 godina su, prven-
stveno s Balkana i Kavkaza, odabirali
koji su ispunjavali i
ih u saraje Galata, Edirne l saraJ
na Sultanahmetu. Ovi saraJI postoJali kao
kole do kraja 17. Nakon toga se siStem

regrutiranja pronuJemo.
zajedno u spomenuti.In sarajima
i u Enderunu, ademioglani su jedni .\;,Ll;. .. .....
davali nadimke od kojih su mnogi;
kraja ivota. Sjetit s
koji ba
(naj koji ima
\'S(' i u ol :n11a nnstalirn u 19.
l no t< zul tal reforn1i. N<l i su na lin1ke dobivali i
1 o l ao to je
Sl rij lac , sl > J okazuj<' da nije "kolarac" nego
s 1 o rt i s t \L 7
1
z v i l ( l u g i) , n a d i n 1 a k t o g a j e 11 o s i o
f\ < h n < l 1 asa takoder j e iz enderun-
skih lana.
l i koj i hi S<' ist aJ nuli svojin1 sposobno-
stil na tt s:1raj in1a ;alata i Edirne dovodeni su u
e d l ) godina u 'J(>pkapi saraj, dakle u
.nd ' rtlll . )ni koji bi s ' dol u ali i
sl uzcnj u, una1 rcdivani su u viu odaju. Zna se
la j<' l ilo onih koji su 'li ivot ostavili u
l:n l cr'IIIJU, biJo j e i onih koji su sa pozicija haso-
t:, . ibhd.1 rage i sl. post ali heglerbezi pa
l V( ' ZJ l' l.
n l ni j bi< t( udai na kola u
lu. l j( a i su 1 roJazili stroga pravila selek-
lJ nakon rra su bivili bud110 11adzirani u
sluzi i krc z koju su bi ali i unapr divani. Tu je
kt l s b na a trn o f ra i tu se obrazovala
l dmst <>n.t dru. t nn . kupinL Pazeve su karak-
t rizir l ti - bili u to ljudi koji
u d d 111. 11.. r1zh Itih kraj a u kojima se
r kun, lban kim iJi Ja nskim jezici-
u nd unu u t r zlicito ti spa-
z d i zik uni rzalne d or ke
j
d or ku izo-
in iz o ora. To
man imperije.
uz j u p pi
Saraj bilo S)UzbeniVa VOji SU fJfOJi
sistem. Paevi koji <)U jzJaziJi iz Enderuna nisu
imali kontakta sa porodicom, a i stari
jezik i vjera su bivali zaboravljeni. Takva
osoba u pot punosti je pripadaJa novom kultur-
no-civilizacijskom koloritu u kojemu se nalazi-
la. Navedeno vai i za pripadnice Harema.
Paevi su postajali i veziri sa t ri tuga, slubovali
su u udaljenim provincijama Carstva. Jedan od
takvih bio je i budimski beglerbeg Mustafa-
paa, blii Mehmed-pae I
onoga dana l<ada je baa donio ka til-ferman
paa je bez prihvatio presudu.
Imajmo na umu da je carevina svoje najodani-
je ljude imala u dravnicima koji su proli kroz
Enderun. Ti su ljudi bili na poloaju vezira, janji-
. aga, davali su ozbiljnost i teinu mnogim
dravnim institucijama, ali nikad nisu zaboravili
da su sultanovi robovi, da pripadaju klasi koja
njega slui. Ispravno su shvatili ideju drave i
pojam dravnoga integriteta. Zbog toga Ogier
Ghiselin von Busbeck, izaslanik austrijskog cara,
koji je u 16. posjetio osmansku dravu,
pomalo a pomalo i s
pie ''Tursku dravu, dravu osmanskih
Turaka, vode zasluni, bogati, lijepi ljudi koji su
zvanja i stekli radom i velikim zalaga-
njem. Nije o nasljednoj aristokratskoj
kao to je to kod nas. Zbog toga to nije ...-.
koju vode nesposobni ljudi, nego je
se nalazi u rukama sposobnih ljUtit
osvojiti
i -t n k m l kinu ta l v irma r srstem
p n1 u l . i 1 . "' t postepeno doki-
da End run p iv u na istim principima. Za
ni"em p ri da reformi (Tanzimat) nadareni
angazirani su u kancelarijama Visoke
Port: odakle su kasnije izlazili kao veliki lj udi,
kao to je sa velikim vezirom Mehmet
Emin Ali-paSom, Midhat-paom itd.
je predstavljao tradiciju obrazovanja
kod Osmanlija. Ova snaga
olaksala Je posao modernim kola-
ma 19. kao to su Galatasaraj i
MulkrJe, kao 1 utemeljenje medicinske, veteri-
narske i inenjerske kole koje su bile internat-
tipa. Osmanska imperija stvorila je uprav-
klasu od enderunske i haremske krvi, po
p_nncrpu zaslunosti i nadarenosti, a ne po prin-
krvnoga srodstva, to na ovim prostorima
doz_volilo uzdizanje niti jednoj drugoj dina-
Osmanovoj. Ovo je jedno od vanijih
pitanJa, I Enderun se kao kola treba vrednovati
upravo s te strane.
POSLJEDNJE RIMSKO CARSTVO
Osmansko carstvo posljednje je Rimsko car-
stvo u historiji. Ova teza prouzrokovala je
mnoge diskusij e u naoj literaturi, u
ivotu Turske. Sve iz razloga to se, sasvim je
dovoljno ne poznaje termin rimski
(bizantski), iako on danas predstavlja osnovu
moderne civilizacije, pravnoga i administrativ-
noga sistema. Uprkos prisutnome rimskom
sistemu, mnogi narodi u svijetu ne mogu da
shvate njegov i U zapadnoj
Evropi rimski period je ispravno i dato
mu je mjesto koje zasluuje, savreme-
ni Grci, zbog pogreno usmjerene historiografi-
je i loeg sistema historije, rimski
period smatraju periodom dekadencije, barbar-
stva i razvrata. Za njih je period Rima neto
se treba stidjeti. Ovakvi su
i u nekim zapadnim zemlJama. Gre na
Rimljane gledaju kao na degenerirani izdanak
svoje vlastite civilizacije. .
Naalost, iako nema nikakve potrebe za tim,
razmiljanja o Rimskom carstvu u
Turskoj nisu mnogo pozitivnija. Na
sasvim besmislena
trebe termina ;;'m1aattl1
stavlja znak
.
ILSE OR1A 'll
Sultan Fatihovo opsjedanje Istanbula
velike veze pojmova imperator i imperi-
jalizam, a posebno ne u eri Rimskoga carstva
kada je termin imperijalizam bio daleko od
negativnog Tako se pogrenom siste-
mu sociologij e kao model imperije
navodi Francuska iz vremena Napoleona III -
Francuska iz 19. nakon
se osmanska drava definira kao drava
koja nema ba nikakve veze sa takvim grijehom
i sramotom (!). Osobe koj e nisu u stanju ponu-
diti historijat jednog pojma kakav je drava,
pokuavaju ustvrditi dinstinkcije drave
i imperij e.
Sve ovo zorno pokazuje kako se u naoj histo-
rijskoj i misli pojmovi imperije, rim-
ske misli i rimske strukture dobrano ne razumi-
ju. nai su preci sve to shvatali potpu-
no Rim je za njih univer-
228
RAZUMijEVANJE OSMANLIJA
zalnu imperiju. Za njih je to bila misija koja se
preputala drugima nakon to bi se dotadanji
izvritelji umorili od ovog bremena.
Tako je naim precima pripalo da zavladaju
rimskim (bizantskim) zemljama Dtyar-L Rum),
jer sa tim se bremenom vie nisu
mogli nositi narodi sa govornog
ja iz srednje Azije, zapadne Anadolije, odnosno
Male Azije. Tu su misiju preuzeli Selduci, pre-
uzeli su je Osmanlije. Bilo je potrebno osvojiti
rimsku prij estolnicu, Novi Rim, tj . Ist anbul i na
taj ostvarit i cilj.
Osmanski vladar bio je istovremeno i vladar
Turaka (Turk Hakanz), i halifa svih muslimana kao
i bizantski kajzer (Kayzer-i Rum). Dodajmo i to
kako postoji anegdota nastala u 18. po
kojoj hilafet na osmanske sultane nije preao
nakon to je sultan Selim I osvojio Kairo i Hidaz i
da, kao, postoje pisana koja kau da su
sultani i prije toga koristili titulu halife. Bar tako
piu osmanski Podsjetimo kako ni sul-
tan Selim I ni njegov sin Sulejman Zakonodavac
nisu naglaavali titulu halife onoliko koliko su to
radili sultani Abdulaziz i Abdulhamid Il.
Treba istaknuti i to kako su muslimani Turci
glavni faktor na kojem se temeljilo
Rimsko carstvo u historiji. U to nema sumnJe.
Jezik koji se koristio u vojsci bio je turski, a
ska je bila turska institucija. Putem
dovodila su se neturska djeca, ali su i
govorili turski, proli kroz proces
nakon toga jezgru ..
Gla' ni tcn1clj tur ke drave tokom cijele histo-
rije bila je voj l a, a u vojsci se konstantno govo-
rio i 11jegovao turski jezik bez presedana.
Slubeni jezik dravne administracije kod
Selduka i Osmanlija bio je turski. Ponekad se
kao slubeni koristi i lokalni jezik, kao to je
s upotrebom perzijskog jezika u admini-
straciji u Iranu za vrijeme vladavine Selduka.
No nigdje se u nekoj od turskih drava nije
moglo desiti da neka molba ili predstavka bude
iz razloga to je napisana na turskom
jeziku. Da li moda postoji bilo kakav dokaL. u
tome da turski nije bio u upotrebi u administra-
ciji, da nije bio validan u bilo kojem dijelu neke
od turskih drava? Naravno da ne postoji.
Ovdje se moramo dotaknuti jo jednog bit11og
pitanja. Naime, kroz historiju su u Ostnanskom
carstvu uz Turke postojali i drugi narodi su
kulturni elementi izvrili utjecaj ili, potpu-
no uli u na kulturni kolorit. U folkloru i soci-
ologiji koristi se jedan jako zanimljiv
termin - Volksfrommigkeit, to bi u prij vodu
narodno vjerovanje, pa tako sto vidi-
mo da se na zanimljiv i pr -
, j vr jsk i muslim n k tr di i-
j N rij tko su mnogi ni obil zili turb t
mu limanskih vlij , mu lim ni u z j dn
nim obilj v li pr znik lik ,
t ko mu lim ni p ihv t ju n j
j i o d lj . M u b p
j

lU

230
. . i tro u p riJ. em nom salonu
Susret sa jednirn evropskim man s m_
Topkapi-saraja. De f EspJnasse.
) 'i ._ Il je da }e
tur ka l1i '"' t rija
i todob11
m
110
gobr j11in1 drz
n
1
n k imp rij
n( r d r zli itih
t
***

bili u . a, ta
1
ll s111at1sk i111perije ne moemo
r :\ i ia stl ll d >V ll j tloj 111jeri osvijeteni po ovom
pit111jll. ovo donel<le vai i za nas
a li je u cijelosti shvatiti ivot
v l lj epne imperije kakva je bila Osmanska,
lia li je ideoloki profil naroda
koJi su ivjeli u njoj , njihov pogled na svijet i sl.
samo osmanske izvore? Nikako!
, Biti osmanskga perioda nije mogu-
ce bez - barem i - poznavatlJa
arapskog i perzijskog i bez dobrog poznavanJa
jezika, ba kao to nije pro-
ntknutt u karakter i temelje na kojima je
drava bez poznavanja
1 kao i bez poznavanja slaven-
skth drzava 1 kulture ivljenja na Balkanu u
srednjem za kvalitetno razumi-
jevanje osmanske drave uvjet je i
poznavanJe arapske kulture na Bliskom istoku.
. Neki napamet i neutemeljeno ponavlja-
JU kako Je u 16. osmanska drava bila
izloena arabizaciji. Da li je uistinu i bilo tako?
je arabizacija osmanskog
drzave. Da l1 su postojali faktori neophodni za
Jedan takav proces? Ako jesu, koji su to faktori?
se moe desiti da jedan turski i
sociolog - .ne arapski svijet kojim su
tada vladali mameluci i Fatimidi, ne
Siriju, Bagdad, Palestinu i druge kraje-
ve - Istupa sa ovakvim djetinjim stavom? Sve su
ovo ozbiljna pitanja. Kao to ne moemo kazati
232
da je put kojim se nai i nae
viso l< P znan st 'f( no-istraziva/ institur 1je pravi,
isto tako ne IIlOZ<:ffJ(J r(fJ do fr ov3lrve p(Jvije-
sne tvrdnje ispravn(Jrn razumijevanju
nae nacionalne his tor 1 j(.
Danas studenti historije u FrancuskoJ i Rusiji
dobro znaju ta se deavalo u arapskim zemlja-
ma pod Osmanlijama, ali mi jo ne znamo. Na
tu temu jo nije napisan ni najmanji Kod
nas ne postoji niti paragraf napisan o Balkanu
rije Osmanlija, o tome kakve su se promjene
desile u ivotu tamonjih itelja dolaskom
Osmanlija. Svi smo se i uzbudili
kada smo roman Na Drini
j a, roman Nobelovom nagradom.
. ."". .
Zamislite o kojem stepenu nepoznavanJa cinJe-
nica se radi kada nas je jedan historijski roman
u kojem se ne daju nikakve utemeljene informa-
cije, roman je autor srpskohrvatski naciona-
lista, uspio uzbuditi i uzrujati.
Jo jedna zanimljiva
historiju Osmanske imperije nisu uradili
u 18. ili 19. je to. uradio
austrijski Joseph vonHaJnmer
Uz njega je bio jo jedan osoba koja Je
irim masama nepoznata - Johann
Wilhelm Zinkeisen. Hamer je bio Austri;anac.
Zinkeisen Nijemac.
Uradili su oDBDIII
riju jedne univerzalae
Osmanska, ne &a

IZVore
SlWlCIGJ
1\ t L t r ij i J j e 111 a k t j i l 'ra n s k o j . S v j s e s J a <'
1
n
0
b "t v ljtlo za. larj lo. No dok god ne naba-
rinl n ve it "' l ', pri nudeni srno hodati u sta-
rim, mabr i po snijegu i zimi. To je neupitna
istina. 1 . o j r da danas bilo ko neto radi
b z. da Ionsultira Hammera. Medutim, polreb-
no J . oval' vu sintezu cjelokupne histori-
j j d11og univerzalnog carstva pribliiti i narod-
nin1 n1a arna u obliku popularne knjievnosti sa
hi torijsko1n tematikom. Doskora neto takvo
nije postojalo. Narod je o historiji saznavao iz
(Hayat Tarih Mecmuasz) i radova
(Ytlmaz Oztuna). Prije toga nije
postoJala hteratura koju bi s interesovanjem
mogle pratiti ire mase, i studenti.
***
Izvori za osmansku historiju sami po sebi su
zagonetka. Poznato je da je Imperija nastala oko
1300. godine (mada prof . Halil Inaldik datum
nastanka pomjera jo ranije). Sve do sredine 15
punih 150 godina, o
ne saznaJemo od savremenih Turaka. Poznati
poput Aikpaazadea (A$zkpa$azade),
Oruc-beJa ( Oruf Bey) i Mehmeda Nerija
Ne$ri) pojavljuju se tek sredinom 15.
stolJeca. U svojim djelima piu i o minulim vre-
na osnovu koje su dole do
su i neke pisane izvore koji se nisu
sacuvah do danas, a kakvi su to izvori bili, kako su
gledali na svijet i - u potpunosti je
- ""'t' WJ W' ,, .. lJ } I Y r-i l .... J J. "" .J I.t T . J I
nP poznato. ']'ako, naprjrnJ( r, ;, sprJ
djPJo izvjesnog Jah5J J-akiha (J krJjrrn ne
znamo nita. J)o nas nJJ( doJa ni jedna jf;dJ -
na stranica tog djela. J)a kojim danas
imamo ovo djelo pred sobom, vjerovatn(J bi neki
dogadaji bili objanjeni iz drugog i
ugla. Pisci kronika smo imena navodili, histo-
su koji su stvorili imperijsku atmosferu.
U jeziku postoji jedan divan izraz
za pisce kronika - reichshistoriker, dravni
imperijski U vrijeme kada
t-atih osvaJa Istanbul, Albaniju, Bosnu, dakle u
periodu kada se nova svjetska sila, spome-
nuti piu o periodu osnivanja Uzviene
Drave (Devlet-i Aliyye). Da li je da su
uspjeli period formiranja drave prenijeti u
atmosferi? U su se s
istinom mogle pomijeati mnoge legende.
Miljenja sam da nove podatke o tom periodu
dobiti dok temeljito ne istraimo arhiv-
sku na zapadu, a koja govori o suvreme-
nim dravama kao to su
i dr. Treba spomenuti i arhivsku u Moskvi,
posebno za filoloke discipline, koja je
jako bogata, ali do sada .
S istim problemima se 1 na drugim
poljima. Najstariji popisni koji.
porezima i zemljinim odnoslllla,
broj i
46 Zbornik koji sadri osmanskt
47 Zbornik odluka uputenlh nlllm
prev.)
ILBt R ORlAYLI
Susret ejhul-islama i pravoslavnog patrijarha. Smeeton.
ra iz Arhiva Predsjednitva Vlade ( Osmanlz
Ba$bakanllk Ar$ivi) danas je objavljen i dostu-
pan javnosti. Uspjene kolege sa Odsjeka za
historiju na Istanbulskom univerzitetu, kao to
su Feridun Emeden (Feridun Emecen), potom
Mehmet Ipirli (Mehmet ip$irli) i Ilhan ahin
(ilhan $ahin) uspjeno se bave obradom deftera
i u svojim radovima jasno piu kako izvori ne
idu dalje od 15. Stoga smo primorani
nepoznati historija t osnivanja jedne univerzalne
imperije otkrivati i objektivno razumijevati
Mi, i pisci i
svijet, jednako smo podloni - u nedo-
statku adekvatne - pogrenom razumije-
vanju i kada je u pitanju ovaj rani
period. Nadam se da ako Bog da, u
nadoknaditi sve nedostatke.
236
BilJeka o p ise u
Prof. dr. Ilber Ortajli (Ilber OrtayJ1), je l947. godine
u Bregenzu, u Austriji, gdJe se njegova porodJca zatekla
usljed Staljinovih protjerivanja i raseljavanja SO':jetskih
muslimana, a njima i krimskih Tatara kojima je pri-
padala porodica Ortajli. Odrastao je i kolovao se u
Turskoj. Zavrio je Fakultet nauka na Anka rskom
univerzitetu i Fakultet za jezik, hisotriju i geografiju,
Odsjek za historiju, na istom univerzitetu. Magistarski rad
odbranio je na Univerzitetu a mentor mu je bio
istaknuti osmanskog perioda prof. dr. Halil
Inaldik. Nakon toga je odbranio i doktorsku disertaciju
pod nazivom Tanzimat'tan Sonra Mahal/i idareler
(Lokalna uprava u periodu nakon Tanzimata), dok mu je
izborni rad za zvanje docenta nosio naslov Osmanlt
imparatorlugu'nda Alman Nufuzu (Utjecaj u
Osmanskoj carevini). U svojoj karijeri je kao
profesor predavao na univerzitetima irom svijeta, a neki
od njih su Princeton, Cambridge, Oxford i dr. Objavio je
mnogo radova o osmanskoj historiji, period 16. i
19. kao i o historiji Rusije. U periodu 1989-2002
bio je ef Katedre za upravnu historiju na Fakultetu
kih nauka Ankarskoga univerziteta. Godine 2002. je preao
na Univerzitet Galatasaraj. se nalazi na pozici-
ji direktora Muzeja Topkapi saraj. Ovdje spomenuti
i neka od njegovih najpoznatijih djela:
Lokalna vlast nakon Tanzimata {1974)
Razvoj lokalne uprave u Turskoj {koautorstvo sa
ilhanom Tekelijem, 1978)
Historija uprave Turske (1979)
populacija u Osmanskoj
(1980)

Abdulhamida
Od
l,,jdut ltnpt'rij t ( l9HJ)
T't\\ li<--- ij.l lol nin, vlasti od rranznnata do
Pe:tullil< ( lc. '5)
t r.tni e Istanbula ( l 986)

.. t u He ,. on t )t ton1an rransformation (1994)

lija u ostnanskoj dravi kao prava i
(J9C l)
t Jvod u historiju uprave Turske (1996)



s1nanska porodica (2000)
Putovanje granican1a historije (2001)
Ekonotnskc i socijalne promjene u Osmanskoj
itnperiji (200 l)
Od osn1anskog do Republike Turske
(koautorstvo sa Taha Akyolijem 2002)

Ostnanski n1ir (2004)
,.furske kole - mostovi mira prema svijetu
(2005)
razumijevanje Osmanlija (2006)
Razgovori (2006)
razumijevanje Osmanlija II (2006)
Putovanje Starim svijetom (2007)
Prof. Ortajli je poznat i kao poliglota. Govori turski, engle-
ski, perzijski, francuski, ruski, talijanski, latinski
i jezik.