Hrvatski jezik

1. Abeceda, brojevi od 0-10, fraze kod

upoznavanja
abeceda: A- auto

B- brod

C- cipela

- evap

- aa

D- dijete

- avao

D- damija

E- Europa

F- friider

G- gitara

H- hlae

I- igla

J- jaje

K- kamion

L- lav

LJ- ljenjak

M- maka

N- no

NJ- Njemaka

O- oblak

P- pauk

R- ruka

S- sunce

- uma

T- tramvaj

U- ulica

V- vuna

Z- zavoj

- aba

hrvatski glasovi: etka, maka, ma kua, pe d dem, dungla, bed avao, urica kia, mi

Vjebe: 1. Ponovite ove reenice: udan ruak. ovijek esto nosi ma. itam prie o akovcu. aba je alosna. elim uti sir. Neu ii nou. Stii u noas. Ljudi su ljubazni. Ljiljana je zaljubljena. U dipu sam poderao dep. to iti u umi? est eira uka o prolosti. ime ia mainom i karama. Njegov konj je njegovan. Njemu je potrebna njega. brojevi do 10 0 nula 1 jedan 2 dva 3 tri 4 etiri 5 pet 6 est 7 sedam 8 osam 9 devet 10 deset Korisni telefonski brojevi: 92 policija 93 vatrogasci 94 hitna pomo 112 centar za obavjeivanje 11888 telefonske informacije fraze kod upoznavanja Dobro jutro! Dobar dan! Dobra veer! Bok! Ja sam Sanja. Kako se ti zove? Ja se zovem Marko. Otkud si? Ja sam iz Zagreba. Moja adresa je Ilica 35. Koji je tvoj broj telefona? Moj broj telefona je 01 4565934. Dovienja! Laku no! Vidimo se! Kako si? Odlino. Jako dobro. Tako-tako. Dobro. Nisam ba dobro. Loe sam. Izvrsno. 10

Izvoli. Hvala. Molim. Nema na emu. Dobar tek. Hvala, takoer. Oprosti. ao mi je. Nita. Nema veze. Nema problema. Vjebe: 1. Napii slovima brojeve od 0 do 10! 2. Napii sve imenice s abecednog popisa! 3. Ispuni! Ja sam ________ ___________ (ime i prezime). Ja sam iz ________________ (zemlja, grad). Moja adresa je _________________________________. Moj telefon je ________________________.

2. Glagol biti. Tko? to? Da/ne

1. itaj! - Tko je ona gospoa? - To je Ivana, ona je moja susjeda. Ona je moja jako dobra prijateljica. Ona je prodavaica u trgovini, a njen mu je kuhar. U kui je njen pas, sada ga nije uzela u etnju. Jesi li ga vidio ve? - Nisam. Nisam esto u ovoj ulici. A to je ono? - Ono je njen auto. Nije ga imala do sada, auto je nov. osobne zamjenice jedinina: ja ti on, ona, ono mnoina: mi vi/Vi iz potovanja! oni, one, ona Tko? to? tko upitna zamjenica za osobe to upitna zamjenica za ivotinje i neivo Vjebe: Uvrsti tko/to. 11

1. To je ena. ______ je to? 2. To je auto. ______ je to? 3. To je dijete. ______ je to? 4. To je njena prijateljica. ______ je to? 5. To je njen pas. ______ je to? 6. To je moja susjeda. ______ je to? 7. To je moja ulica. ______ je to? 8. To je mukarac. ______ je to? 9. To je eir. _______ je to? 10. On je Darko. _______ je on? Glagol biti naglaeni (dugi) oblik: ja jesam mi jesmo ti jesi vi jeste on, ona, ono je oni, one, ona jesu Dugi oblik upotrebljavamo samo na poetku reenice, uglavnom u upitnim reenicama: Jesam li ja u Hrvatskoj? Jesam. Jesi li ti u Hrvatskoj? Jesi. Je li on u Hrvatskoj? Je. Je li ona u Hrvatskoj? Je. Je li ono u Hrvatskoj? Je. Jesmo li mi u Hrvatskoj? Jesmo. .... Kada se 2. lice mnoine upotrebljava iz potovanja, imenica koja slijedi je u jednini, npr. Jeste li Vi uitelj? Vjebe: Upotrijebi naglaeni oblik glagola biti u ispravnom obliku! 1. _______ li ja u Zagrebu? _______ . 2. _______ li Ivan kuhar? ______. 3. _______ li Petra uenica? _______. 4. _______ li ti gladan? _______. 5. _______ li mi nauili hrvatski? ________. 6. _______ li oni ovdje? __________. 7. _______ li one u trgovini? ________. 8. _______ li dijete u sobi? ________. Upotrijebi ispravnu osobnu zamjenicu! 1. Je li _____ u trgovini? 2. Jesmo li ____ u gradu? 3. Jesu li ____ u etnji? 4. Jesi li ____ na putovanju? 5. Jeste li _____ na selu? 6. jesam li ______ pogrijeio? nenaglaeni (kratki) oblik glagola biti: 12

ja sam ti si on, ona, ono je

mi smo vi/Vi ste oni, one, ona su

Nenaglaeni oblik nikada ne stoji na poetku reenice. Uvijek mora stajati iza neke naglaene rijei. Pazi! Vi (iz potovanja) ste profesor. Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan nenaglaeni oblik glagola biti! 1. Oni ______ brati i sestra. 2. Ja _______ uitelj. 3. Vi ________ marljivi. 4. One _________ prijateljice. 5. Vi _______ lijenik. 6. Ana _________ je prodavaica. 7. Ti ________ dijete. 8. Mi _______ prijatelji. 2. Sloi reenice! npr. ja/student: Ja sam student. 1. mi, studenti 2. ti, Anita 3. ja, Marija 4. on, moj prijatelj Ivan 5. ona, mama 6. one, sestre 7. ti, Ivan 8. oni, prijatelji 9. on, prijatelj 3. Odgovori na pitanja! npr. Jesu li oni prijatelji? Da, oni su prijatelji. 1. Jesu li oni uenici? 2. Je li on kuhar? 3. Jeste li Vi profesor? 4. Jesam li ja marljiv? 5. Je li ono njen auto? 6. Jesu li ono njene stvari? 7. Jesi li gladan? glagol biti nijeni oblik ja nisam mi nismo ti nisi vi/Vi niste on, ona, ono nije oni, one, ona nisu Pazi! Vi (iz potovanja) niste uitelj. Vjebe: 1. Upotrijebi ispravni nijeni oblik glagola biti! 1. Marija _______ Amerikanka. 13

2. Ti _________ Marijan. 3. Ana ________ konobarica. 4. Mi _________ tajnice. 5. Vi ________ dobro. 6. Marija i Jasna ________ prijateljice. 2. Sloi reenice! npr. ja/student: Ja nisam student. 1. mi, u Francuskoj 2. ona, talijanka 3. Luka, sporta 4. Vi, pjeva 5. Laura, manekenka 6. ti, odvjetnik 7. one, plesaice 3. Upotrijebi ispravan oblik glagola biti! 1. to _________ to? To ________ eir. Ono _________ lopta. 2. Tko _________ to? To _________ mukarac. Ono __________ ena. 3. Tko __________ Vi? Moje ime __________ Marin. Ja ____________ profesor. 4. Tko __________ ti? Ja ___________ Igor. Moje prezime ___________ Mari. 5. Tko __________ vi? Mi ___________ Igor i Darko. Nae prezime _________ Mari. 6. Vi ___________ profesor? Da, ja ____________ profesor, a ona ___________ lijenica. Da/ne Da, ovo je kua. Ne, ovo nije kua. Vjebe: 1. Upotrijebi da ili ne! 1. Ono je Va eir? ______, ono nije moj eir. 2. Ovo je tvoja ulica? ______, ovo je moja ulica. 3. Tvoje ime je Igor? ______, moje ime je Igor. 4. Ono je mukarac? ______, ono je ena. 5. Je li ovo njegov eir? ______, ovo je njegov eir. 2. Upotrijebi ispravni nijeni oblik glagola biti! 1. Ti si profesor? Ne, ja ________ profesor! 2. Ti si Igor? Ne, ja ________ Igor. 3. On je Darko. Ne, on _______ Darko. 4. Vi ste Igor i Darko? Ne, mi _________ Igor i Darko. 5. Ovo je tvoja ulica? Ne, ovo ________ moja ulica. 6. To je tvoj eir? Ne, to ___________ moj eir. 7. Jesam li ja sporta? Ne, ti ________ glumac. 3. Prepii tekst s poetka lekcije! Fraze Kako se kae... Kako se pie... Ne razumijem. 14

Molim Vas, ponovite jo jedanput.

3. Rod imenica, pokazne zamjenice,

zanimanja
itaj! Marijina obitelj je velika. U kui ive Marija, njen suprug i troje djece Darija, Vesna i Igor. Marija je frizerka, a njen suprug je policajac. Najstarija ker Darija je po zanimanju kuharica i ona je zaposlena u restoranu. Druga ker Vesna je ekonomistica i radi kao tajnica kod poznatog odvjetnika. Marijin sin Igor jo ide u kolu. On e biti automehaniar. U slobodno vrijeme on trenira nogomet jer bi htio biti nogometa. Marijina sestra ivi u istom gradu i ona je medicinska sestra. Ona radi u bolnici zajedno sa svojom sestrinom koja je lijenica. Marijini majka i otac ive u drugom gradu. Oni su u mirovini, ali se Darijin, Vesnin i Igorov djed jo uvijek bavi poljoprivredom, on je poljoprivrednik. Baka je bila konobarica. Marijina tetka je glumica u kazalitu, a njen je suprug pomorac. Ostala zanimanja: potar stolar zidar zubar dimnjaar vatrogasac novinar sporta ista voza Fraze: to si ti po zanimanju? Ja sam po zanimanju voza. Vjebe: 1. to si ti po zanimanju? to su tvoji prijatelji i ukuani po zanimanju? imenice rod, broj Imenice u hrvatskom jeziku mogu imati tri roda: muki, enski i srednji. Rodove prepoznajemo po nastavcima. Imenice mogu biti u jednini ili mnoini. Imenice imaju sedam padea (razliitih oblika koje upotrebljavamo ovisno o kontekstu u kojem se imenica nalazi). To su: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumental. Nominativ je osnovni oblik i zasad emo se zadrati samo na njemu.

15

Imenice mukog roda u jednini zavravaju na suglasnik (npr. poklon), a u mnoini imaju nastavak -i (npr. pokloni). Mukog roda su sve imenice koje oznaavaju bia mukog spola (mu, otac, brat, prijatelj). Imenice enskog roda u jednini imaju nastavak -a (npr. knjiga), a u mnoini nastavak -e (npr. knjige). enskog roda su sve imenice koje oznaavaju bia enskog spola (ena, kerka, majka, sestra). Imenice srednjeg roda u jednini zavravaju na -o (npr. stablo) ili -e (sunce), a u mnoini imaju nastavak -a (stabla, sunca). Hoe li imenica zavravati na -o ili na -e ovisi o tome na koji suglasnik joj zavrava osnova. Imenice kojima osnova zavrava na , , d, , j, lj, nj, , , t, d, r, c imaju nastavak -e (npr. polje, sunce, more). Imenice srednjeg roda nemaju odgovarajui prirodni rod, ipak, imenice koje iznaavaju nazive mladih bia redovito su srednjeg roda (dijete, mae, pae, pile, janje...). Muki rod jednina enski rod a Srednji rod o , , d, , j, lj, nj, , , t, d, r, c + e a

mnoina

Iznimke: Auto, radio i video su mukog roda (jer su te imenice skraene od automobil, radioprijemnik i videorekorder)! Obitelj, ljubav, radost, alost su imenice enskog roda. Taksi je imenica mukog roda. Mnoina od ovjek je ljudi. Mnoina od dijete je djeca. Mnoina od brat je braa. Imenice kao to su braa i djeca su srednjeg roda mnoine, ali se dekliniraju kao imenice enskog roda jednine jer zavravaju na -a. Tako se ponaaju i pridjevi ispred njih iako se pridjev s imenicom slae u rodu, broju i padeu, on e slijediti deklinaciju po kojoj se imenica mijenja. (Vie o tome kod pridjeva u lokativu.) Vjebe: 1. Razvrstaj sljedee imenice po rodovima: avion, automobil, telefon, kua, knjiga, biljenica, olovka, pismo, poklon, sunce, stablo, sladoled, kofer, torba, autobus, hotel, polje, auto, ovjek, radio, biljka, povre, klupa, prijatelj, kuhar, sportaica, baka, dijete, ivotinja, papir, godina, prozor. 2. Stavi imenice iz prethodne vjebe u mnoinu! pokazne zamjenice Pokazne zamjenice imaju rod, broj i pade kao i imenice. S imenicom ispred koje stoje slau se u rodu, broju i padeu. Sada emo se baviti samo nominativom. Pokazne zamjenice su: ovaj, ova, ovo//ovi, ove, ova 16

ovaj poklon ovi pokloni ova ena ove ene ovo stablo ova stabla taj, ta, to//ti, te, ta taj poklon ti pokloni ta ena te ene to stablo ta stabla onaj, ona, ono//oni, one, ona onaj poklon oni pokloni ona ena one ene ono stablo ona stabla Fraza: to je ovo/to/ono? Ovo/to/ono je knjiga. Ovo/to/ono su knjige. Znaenja su im razliita. Ovo se odnosi na predmet koji je blizu mene. To se odnosi na predmet koji je blizu tebe. Ono se odnosi na predmet koji nije ni blizu mene ni blizu tebe. U razgovornom jeziku esto pokazne zamjenice to i ono znae isto, dakle, nema razlike meu njima. Vjebe: 1. Napravi mnoinu sljedeih reenica! 1. Ovo je automobil. 2. Ovo je avion. 3. Ovo je knjiga. 4. Ovo je biljenica. 5. To je stablo. 6. To je kofer. 7. To je autobus. 8. To je hotel. 9. Ono je kua. 10. Ono je poklon. 11. Ono je pismo. 12. Ono je sladoled. 2. Upotrijebi pokaznu zamjenicu ovo u ispravnom obliku! 1. ____ auto je blizu. 2. ____ dijete je u gradu. 3. ____ polje je kraj kue. 4. ____ rijeka je u planini. 5. ____ more je daleko. 6. ____ maka je na grani. 3. Reenice iz prethodne vjebe stavi u mnoinu! 4. Upotrijebi pokaznu zamjenicu to u ispravnom obliku! 1. _____ sunce je visoko. 17

2. _____ prozor je nisko. 3. _____ autobus je na stanici. 4. _____ selo je blizu grada. 5. _____ olovka je u torbi. 6. _____ ogledalo je u sobi. 4. Reenice iz prethodne vjebe stavi u mnoinu! 5. Upotrijebi pokaznu zamjenicu ono u ispravnom obliku! 1. _____ staklo je u kuhinji. 2. _____ frizerka je na poslu. 3. _____ potar je na motoru. 4. _____ pismo je na stolu. 5. _____ kua je daleko. 6. _____ pjeva je na televiziji. 6. Reenice iz prethodne vjebe stavi u mnoinu!

tvorba imenica za enska zanimanja Imenice za enska zanimanja tvore se od mukih imenica na koje se dodaju nastavci -ka ili -ca. Nastavak -ka dodaje se kad imenica mukog roda zavrava na -ar ili -er. Nastavak -ica dodaje se kad imenica mukog roda zavrava na suglasnik. muki rod enski rod ica ar/er ka lijenik lijenica uitelj uiteljica novinar novinarka frizer frizerka Iznimke: zubar zubarica Vjebe: 1. Napravi imenice za enska zanimanja od sljedeih mukih! politiar, sporta, zubar, dimnjaar, ista, kuhar, konobar, frizer, ekonomist, automehaniar, nogometa, lijenik, uitelj. 2. Prepii tekst s poetka lekcije!

18

4.Glagol zvati se. Posvojne zamjenice. iji?

ija? Obiteljsko stablo.
itaj! Ja se zovem Tomislav. ivim u Zagrebu s roditeljima i sestrom i bratom. Imam 23 godine i radim. Moja sestra zove se Marija. Ona je mlaa od mene. Brat se zove Darko i stariji je od mene jednu godinu. Naa majka zove se Barbara. Na otac zove se Branko. Ujak i ujna ive u Dalmaciji. Njihova kua je na moru. Stric i strina ive u Slavoniji. Preko ljeta idem na more k roacima, a preko zime idem u Slavoniju posjetiti strinu i strica. Vjebe: 1. Kako se zovu tvoji majka i otac? Kako se zovu tvoji djed i baka? Kako se zovu tvoja djeca? Ima li ujaka, strica, tetku? obiteljsko stablo prabaka, pradjed majka, otac/mama, tata sestra, brat ujak, ujna stric, strina tetak, tetka brati, sestrina (roak, roakinja) unuk, unuka neak, neakinja glagol zvati se ja se zovem ti se zove on, ona, ono se zove mi se zovemo vi se zovete oni, one, ona se zovu

Upitno: Zovem li se ja? Negacija: Ja se ne zovem .../ Ne zovem se... Fraza: Kako se zove? Ja se zovem Sanja. Vjebe: 1. Odgovori na pitanja! Npr. Kako se on zove (Milan)? On se zove Milan. 1. Kako se oni zovu? (Andrija, Luka, Marijana) 2. Kako se ona zove? (Maja) 3. Kako se one zovu? (Sunica, Jasmina) 4. Kako se on zove? (Karlo) 2. Upotrijebi glagol zvati se u ispravnom obliku! 1. Ti _________________ Goran. Kako ______ on _________ ? 19

2. Oni ________________ Ana i Ivan. 3. Kako _______ one _________________ ? One ___________________ Marica i Lucija. 4. Vi __________________ Petar. 5. Ja __________________ Ivana. 3. Napiite nijeni i upitni oblik glagola zvati se! Npr. Ja se zovem Josip. Ja se ne zovem Josip. Zovem li se ja Josip? 1. On se zove Aleksandar. 2. Ona se zove Martina. 3. Ti se zove Monika. 4. Mi se zovemo Ana i Iva. posvojne zamjenice jednina, nominativ ja ti on, ono ona mi vi (Vi) oni, one, ona moj, moja, moje tvoja, tvoja, tvoje njegov, njegova, njegovo njezin, njezina, njezino na, naa, nae va, vaa, vae (Va, Vaa, Vae) njihov, njihova, njihovo mnoina, nominativ moji, moje, moja tvoji, tvoje, tvoja njegovi, njegove, njegova njezini, njezine, njezina nai, nae, naa vai, vae, vaa (Vai, Vae, Vaa) njihovi, njihove, njihova

Posvojne zamjenice slau se imenicom u rodu, broju i padeu. Vjebe: 1. Upotrijebi posvojnu zamjenicu u ispravnom obliku! 1. Ovo je ____________ stol. (ona) Ovo su _______________ stolovi. (ona) 2. Ovo je ____________ rjenik. (ja) Ovo su _______________ rjenici. (ja) 3. Ovo je _____________ stolica. (Vi) Ovo su _______________ stolice. (Vi) 4. Ovo je _____________ auto. (mi) Ovo su _______________ auti. (mi) 5. Ovo je _____________ papir. (one) Ovo su ______________ papiri. (on) 6. Ovo je _____________ biljenica. (ona) Ovo su _____________ biljenice. (one) 7. Ovo je _____________ prijatelj. (ti) Ovo su _______________ prijatelji. (ti) 2. Upotrijebi posvojnu zamjenicu u ispravnom obliku! npr. Ja sam Igor. To je moje ime. 1. Ti si Nikola. To je _________ eir. 2. Ja sam Darko. Ovo je __________ kua. 3. Ti si profesor. Ono je __________ knjiga. 4. Ja sam Marija. To je __________ ulica. 5. Ti si Peri. To je _________ prezime. 6. Ti si ena. Ovo je __________ haljina. 3. Napii reenice! npr. on, pas Ono je njegov pas. 1. on, cvijet. 2. mi, knjige 20

3. one, ealj 4. ona, poklon 5. oni, stan 6. ja, putovnica 7. ti, amac 8. Vi, vrt 4. Upotrijebi posvojnu zamjenicu u ispravnom obliku. npr. Ovo sam ja. Moj cvijet je lijep. Moja kua je velika. Moje dijete je tamo. 1. To si ti. _________ eir je tamo. _________ kua je velika. _________ drvo je visoko. 2. Ono je on. _________ ime je Mario. _________ eir je ovdje. _________ ulica je lijepa. 3. Ovo smo mi. _________ kua je velika. _________ dvorite je veliko. _________ drvo je visoko. 4. To ste vi. _________ kua je tamo. _________ dvorite je veliko. _________ drvo je visoko. 5. Ono su Igor i Darko. _________ maka je tamo. _________ drvo je ovdje. _________ cvijet je lijep. upitne zamjenice iji? ija? muki rod jednina mnoina iji? iji?

enski rod ija? ije?

srednji rod ije? ija?

iji je ovo kofer? iji su ovo prijatelji? Vjebe: 1. Postavite pitanja! npr. Ovo je njegov brat. iji je ovo brat? 1. Ovo su njezine sestre. 2. To je nae selo. 3. Ovo su tvoje olovke. 4. To su njegovi auti. 5. Ovo su njihovi konji. 6. To je tvoj pas. 7. Ovo su nae knjige. 8. To je njezina torba. 9. Ovo su nai pokloni. 21

10. To je Va mobitel. 11. To je tvoj prijatelj. 12. To je naa prijateljica. 2. Upotrijebi upitnu zamjenicu u ispravnom obliku i odgovori na pitanja! npr. ija je ovo knjiga? (ona) Ovo je njezina knjiga. 1. _________ je ono stol? (one) 2. _________ su ono haljine? (ona) 3. _________ je ovo ogledalo? (ja) 4. _________ je to boca? (ti) 5. _________ su ovo polja? (Vi) 6. _________ su ovo mobiteli? (mi) 7. _________ je ovo cvijet? (ona) 8. _________ je ono ruak? (on) 9. _________ je ono obitelj? (vi) 3. Prepii tekst s poetka lekcije!

5. ivotinje, duga mnoina za muki rod,

glasovne promjene u nominativu
itaj! Marta i Lana etaju parkom. One su prijateljice i obje vole pse. Izvele su ih u etnju. Martin pas zove se Floki, a Lanin Reks. U etnji priaju o ivotinjama. Marta razmilja o tome da udomi jo i maku, ali joj se ini da nema dovoljno velik stan. Lana ima veliko dvorite pa nema problema s kunim ljubimcima. Reks ima svoju kuicu u dvoritu, a osim njega, Lana ima jo i dvije make, zlatnu ribicu koja pliva u akvariju, papigu, kanarinca i kunia. etajui parkom, Marta i Lana dole su do zoolokog vrta. U zoolokom vrtu vidjele su mnogo divljih ivotinja. Tu su bili lavovi, vjeverice, slonovi, majmuni, tigrovi, medvjedi, vukovi, leopardi, zebre... Marta se nekih ivotinja bojala: zmije, mia, leptira i skakavca. Bilo im je ao to nisu vidjele i domae ivotinje. Zato je Marta pozvala Laru da jednom odu zajedno kod njezine tetke. Ona ivi na selu i uzgaja domae ivotinje. Ona ima koze, kravu, ovce, kokoi, patke i purane. ivotinjske obitelji ovca + ovan janje koza + jarac kozli krava + vol tele koko + pijetao pili patka + patak pai konj + kobila Vjebe: 22

1. Koje ivotinje jo poznajete? Koje ivotinje imate kod kue? Koje ivotinje biste htjeli imati? Bojite li se nekih ivotinja? duga mnoina mukog roda Dugu mnoinu imaju jednoslone imenice mukog roda. Za razliku od uobiajene mnoine, ove imenice u mnoini prije nastavka dobivaju umetak -ov ili -ev. Koji umetak e dobiti ovisi o tome na koji suglasnik zavrava osnova imenice. Ako zavava na , , d, , j, lj, nj, , , t, d, c, r nastavak e biti -ev. lav lavovi slon slonovi tigar tigrovi vuk vukovi Vjebe: 1. Napii reenice u mnoini! 1. To je most. 2. To je no. 3. To je sat. 4. To je vlak. 5. To je zmaj. 6. To je mu. 7. To je brod. 8. To je trg. 9. To je mi. 10. To je park. 11. To je tu. 12. To je vrt. 13. To je slon. 14. To je vuk. 15. To je tigar. 16. To je lav. 17. To je put. sibilarizacija kod imenica mukog roda u nominativu Kod mukih imenica koje zavravaju na -k u nominativu mnoine k postaje c. Ova glasovna primjena naziva se sibilarizacija. Npr. poznanik poznanici Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik imenice u nominativu mnoine! 1. Jesu li oni ________________ ? (poznanik) 2. Jesu li oni ________________? (vojnik) 3. Jesu li oni ________________? (lijenik) 4. Jesu li oni ________________? (radnik) 5. Jesu li oni ________________? (djeak) 6. Jesu li oni ________________? (uenik) 7. Jesu li oni ________________? (bolesnik) 8. Jesu li oni ________________? (pjesnik) 23

nepostojano a kod imenica mukog roda u mnoini Kod imenica mukog roda u svim padeima (osim u nominativu jednine i genitivu mnoine, te akuzativu jednine za neivo) javlja se glasovna promjena koju zovemo nepostojano a. Ona se javlja kod imenica ija osnova zavrava na -c ako se ispred nalazi samoglasnik a. amerikanac amerikanci prosacprosci stolacstolci kosackosci prasacprasci Vjebe: 1. Stavi reenice u mnoinu! 1. On je Australac. 2. On je panjolac. 3. On je vicarac. 4. On je Argentinac. 5. On je Austrijanac. 6. On je Marokanac. 7. On je Pakistanac. 8. On je Amerikanac. 9. On je ileanac. 10. On je Britanac. 11. On je Nijemac. 12. On je Alirac. 13. On je Brazilac. 14. On je Peruanac. ponavljanje: mnoina imenica mukog roda To su papiri. (-i) To su stolovi/mievi. (-ov/-ev -i) To su rjenici. (kc) To su mukarci. (a) Vjeba: 1. Stavi reenice u mnoinu! 1. To je noj. 2. On je mukarac. 3. To je policajac. 4. Ona je ena. 5. To je slovo. 6. Ono je brod. 7. On je ovjek. 8. To je terorist. 9. Ono je karta. 10. On je Hrvat. 24

11. To je politiar. 12. On je brat. 13. Tu je vlak. 14. Ono je ovjek. 15. Ona je kuharica. 16. Ovo je dijete. 17. Ovo je obitelj. 18. On je Portugalac. 19. Tu je plan. 20. Ona je studentica. 21. To je polje. Fraze: Jak kao bik. Brz kao zec. Spor kao pu. Lukav kao lisica. Lijen kao magarac. Gladan kao vuk. Vijeran kao pas. Malen kao mi. Velik kao slon. Vjebe: 1. Prepii tekst s poetka lekcije!

6. Brojevi do milijun. Redni brojevi.

Raunske operacije. Strane svijeta. Koliko je sati? Republika Hrvatska.
itaj! Republika Hrvatska je europska drava, zemljopisno smjetena na prijelazu iz Srednje u Jugoistonu Europu. Hrvatska granii na sjeveru sa Slovenijom i Maarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Prema popisu iz 2001. godine, Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika. Hrvati ine 89.6% stanovnitva, a najznaajnija nacionalna manjina su Srbi koji ine 4.5% stanovnitva, dok svaka od ostalih nacionalih manjina ini manje od 0.5% stanovnitva. Kopnena povrina iznosi 56.542 km2, a povrina teritorijalnog mora 31.067 km2. Glavni grad je Zagreb. Hrvatska se dijeli na tri osnovne prirodne cjeline: nizinska ili panonska Hrvatska na istoku (Slavonija, Baranja) primorska Hrvatska na zapadu i jugu (Istra, Dalmacija, otoci) gorska ili dinarska Hrvatska (Gorski kotar, Lika)

25

Plodna Panonska nizina prua mogunost za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala omoguuje razvitak ribarstva, brodogradnje i posebno turizma. Gorska Hrvatska nema tako brojne razvojne mogunosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali se uz tradicionalne djelatnosti vezane za tu regiju, poput umarstva i stoarstva, u zadnje vrijeme razvija zimski i seoski turizam. Najvia planina Hrvatske je Dinara s istoimenim najviim vrhom od 1831 m. Hrvatska je teritorijalno podijeljena na 21 upaniju. Povijesne regije su: Slavonija, sredinja Hrvatska, Istra i Dalmacija. Klima u Dalmaciji i Istri je mediteranska, a u Slavoniji i sredinjoj Hrvatskoj kontinentalna. Hrvatska ima puno otoka, veina njih je nenaseljena. Najvei su Krk, Cres, Pag, Hvar, Korula, Bra. Najvei gradovi su Zagreb, Rijeka, Osijek i Split. Najvea planina u Hrvatskoj je Velebit. Ostale su: Dinara, Biokovo, Uka, Medvednica. Najdue rijeke u Hrvatskoj su: Dunav, Sava, Drava, Mura i Kupa. izvor: Wikipedia strane svijeta istok zapad sjever jug brojevi od 11 do milijun 11 jedanaest 21 dvadeset jedan 12 dvanaest 22 dvadeset dva 13 trinaest 14 etrnaest 15 petnaest 16 esnaest 17 sedamnaest 18 osamnaest 19 devetnaest 20 dvadeset 4000 etiri tisue 5000 pet tisua 6000 est tisua 1 000 000 milijun

30 trideset 40 etrdeset 50 pedeset 60 ezdeset 70 sedamdeset 80 osamdeset 90 devedeset 100 sto 151 sto pedest jedan 200 dvjesto

300 tristo 400 etiristo 500 petsto 600 esto 700 sedamsto 800 osamsto 900 devetsto 1000 tisua 2000 dvije tisue 3000 tri tisue

456 733 etiristo pedeset est tisua sedamsto trideset tri Vjebe: 1. Prepii brojeve od 11 do milijun! 2. Napii slovima sljedee brojeve: 22, 563, 980, 1007, 44, 37, 98, 161, 243, 456, 712, 1045, 19 431, 37 659, 65 786, 200 984, 565 984, 8 573 082. raunske operacije zbrajanje: + (plus) oduzimanje: - (minus) 26

dijeljenje: : (podijeljeno s) mnoenje: x (puta) = jednako je / je 3+2=5 32=1 6:2=3 5 x 2 = 10 tri plus dva jednako je pet // tri plus dva je pet tri minus dva jednako je jedan // tri minus dva je jedan est podijeljeno s dva jednako je tri // est podijeljeno na dva je tri pet puta dva jednako je deset // pet puta dva je deset

Vjebe: 1. Proitaj! 5 + 25 = 30 7+1=8 3 x 7 = 21 16 : 2 = 8 126 : 14 = 9 765 248 = 517 36 + 48 = 84 3+5=8 17 x 4 = 68 324 : 12 = 27 3650 216 = 3434 444 111 = 333 9 x 7 = 63 redni brojevi Redni brojevi od 1 do 99 tvore se od osnove glavnih brojeva (osim brojeva prvi, drugi, trei i etvrti) nastavkom -i za muki rod, -a za enski i -o za srednji rod jednine. Kod brojeva sedam, osam ispada nepostojano a pa redni brojevi glase sedmi, osmi. U vielanim rednim brojevima samo poslijednji lan ima oblik rednog broja, npr. dvasest drugi, osamdeset esti. Redni brojevi slau se s imenicom koju poblie oznaavaju u rodu, broju i padeu, npr. Ona je moja prva djevojka. Redni broj napisan brojem pie se s tokom. 1. prvi 2. drugi 3. trei 4. etvrti 5. peti 6. esti 7. sedmi 8. osmi 9. deveti 27 prva druga trea etvrta peta esta sedma osma deveta prvo drugo tree etvrto peto esto sedmo osmo deveto

10. deseti 11. jedanaesti ... 35. trideset peti 100. stoti

deseta jedanaesta trideset peta stota

deseto jedanaesto trideset peto stoto

Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik rednog broja! 1. Ona je __________ (1.) meu sportaicama. 2. Vi ste ___________ (5.) na redu kod zubara. 3. On je njezin _____________ (3.) mu. 4. ____________ (7.) dan u tjednu zove se nedjelja. 5. _____________ (11.) mjesec u godini zove se studeni. 6. To mu je ve ______________ (6.) pivo. 7. On je ________________ (30.) na listi ekanja. 8. Oni su ________________ (1.) put u Hrvatskoj. 9. Govorim ti to ve po ______________ (100.) put! Koliko je sati? jedan sat dva sata tri sata etiri sata pet sati est sati sedam sati osam sati devet sati deset sati jedanaest sati podne pono 30 min = pola sata Sada je podne i pet minuta. Sada su dva sata i petnaest minuta. Sada su tri sata i trideset minuta. (Razgovorno: Sada su tri i pol. Sada je pola etiri.) Sada su etiri i trideset pet Sada je pet i etrdeset. (Razgovorno: Sada je dvadeset do pet.) Sada je pet i etrdeset pet. (Razgovorno: Sada je petnaest do pet.) Vjebe: 1. Napii rijeima koliko je sati! 8:30 3:15 12:55 1:05 2:30 28 Sada je jedan sat. Sada su dva sata. Sada su tri sata. Sada su etiri sata. Sada je pet sati. Sada je est sati. Sada je sedam sati. Sada je osam sati. Sada je devet sati. Sada je deset sati. Sada je jedanaest sati. Sada je podne. Sada je pono. Jedan je sat. Dva su sata. Tri su sata. etiri su sata. Pet je sati. est je sati. Sedam je sati. Osam je sati. Devet je sati. Deset je sati. Jedanaest je sati. Podne je. Pono je.

24 11:45

7. Opisni i posvojni pridjevi. Kakav?

Kakva? Boje, osobine.
itaj! Bila jednom draga djevojica koja je nosila crvenu kapu. Njezina majka poslala ju je da posjeti bolesnu baku. Majka joj je rekla da se na putu ne smije zaustaviti. Zli vuk vidio ju je u umi i napravio opaki plan da je pojede. Pristojno je pitao djevojicu kamo ide, a lakovjerna djevojica prijateljski mu je odgovorila. Djevojici je vuk ponudio da nabere areno cvijee za svoju baku. Za to vrijeme vuk je pourio do bakine kue i pojeo staru baku. Na svoju glavu stavio je bakinu kapu i legao u krevet. Kad je djevojica ula u bakinu kuu, vuk ju je takoer pojeo. Drvosjea je doao i prerezao vuku trbuh. Djevojica i njezina baka bile su spaene. izvor: Wikipedia opisni pridjevi Pridjevi su rijei kojima se izriu svojstva predmeta i pojava i odnosi meu njima. Npr. zelena livada, velika oluja, djeja knjiga, sestrina marama. Opisni pridjevi izriu osobine i odgovaraju na pitanje kakav? Pridjevi se s imenicom slau u rodu, broju i padeu. Ovdje emo obraditi samo nominativ jednine i mnoine za sva tri roda. Nastavci za pridjeve isti su kao i za imenice. Pravilo vrijedi i za srednji rod pridjevi e u jednini imati zavretak -e ili -o ovisno o tome na koji konsonant zavrava osnova. Ako osnova zavrava na , , d, , j, lj, nj, , , t, d, r, c pridjev e imati nastavak -e. muki rod jednina nov automobil enski rod nova torba srednji rod novo odijelo smee odijelo tue polje iroko polje nova odijela tua polja

mnoina

novi automobili

nove torbe

Glasovne promjene kod pridjeva u nominativu: 1. nepostojano a javlja se kod pridjeva u enskom rodu jednine i mnoine te u mukom rodu mnoine iji par u mukom rodu izmeu dva zavrna konsonanta ima samoglasnik a (dobar dobra dobro dobri dobre dobra) 2. vokalizacija lo javlja se kod pridjeva mukog roda u nominativu ija osnova zavrava na samoglasnik (debeo debela). Iznimka: bijel bijela - bijelo 3. ispadanje suglasnika t u skupini stn kod pridjeva enskog i srednjeg roda (izvrstan izvrsna izvrsno) 29

Pazi! uzak uska usko uski uske uska Vjebe: 1. Upii ispravan oblik pridjeva! 1. Avion je ___________ . (brz) 2. Kua je ____________ . (velik) 3. Brdo je _____________ . (visok) 4. Puevi su _____________ . (spor) 5. Knjige su ______________ . (malen) 6. Kriminalac je _____________ . (lo) 7. Cipele su _______________ . (star) 8. Demper je ______________ . (nov) 9. Prsteni su _______________ . (skup) 10. Raunala su ______________ . (koristan) 2. Napii reenice! npr. majke, dobar. Majke su dobre. 1. ene, lijep 2. ograde, visok 3. dvorite, velik 4. snijeg, bijel 5. drva, visok 6. lijenik, star 7. Nikola, visok 8. dijete, lijep 9. djevojka, mlad 10. cvijet, lijep 11. kue, star 12. djeak, brz 3. Zamijeni imenice osobnim zamjenicama! npr. Igor je tamo. On je tamo. 1. Nikola je lijenik. 2. Kuhar je mlad. 3. Djevojica je lijepa. 4. Dijete je malo. 5. Drvo je visoko. 6. Moja majka je lijepa. 7. Igor i Darko su ovdje. 4. Poredaj rijei tako da dobije smislenu reenicu! npr. sedam, to, kua, broj, je To je kua broj sedam. 1. Milan, deko, je, lijep 2. je, Nikola, visok 3. broj, tamo, je, dva 4. vi, uenici, ste, marljivi 5. je, maka, tamo, velika, njihova 6. ograda, je, vaa, velika 5. Upotrijebi ispravan oblik pridjeva mokar! 1. Kia pada. Ulica je _________. I plonik je _________. 30

2. A dvorite? I ono je _________! A kua? I ona je _________! 3. Pazi! Auto! Moja haljina je _________. I ja sam _________. 4. Diana, tvoje cipele su _________. I nae haljine su _________. 5. A nai kiobrani? I oni su _________. I plonici su _________. 6. I ulice su _________. I kue su _________. I kaputi su _________. 7. Kia ne pada, a mi smo _________. Da, Diana i Marija su _________. 8. Je li Igor _________? Ne, on nije _________. 9. A Darko? Ni Darko nije _________. 10. A majka? Ni majka nije _________. 11. Marija, jeste li ti i Diana _________? Da, mi smo _________. 12. Jesu li Igor i Darko _________? Ne, oni nisu _________. 13. Ono je Nikola. Je li njegov eir _________? Da, njegov eir je _________. 14. Jesu li njegove cipele _________? Ne, njegove cipele nisu _________. 15. Jesu li nai kiobrani _________? Ne, nai kiobrani nisu _________. 16. A suknje? Ni nae suknje nisu _________. 17. A dvorita? Ona su _________. 6. Upotrijebi ispravan oblik pridjeva moderan! 1. Ova trgovina je _________. 2. Unutra su _________ haljine i eiri. 3. Ovaj eir je _________, onaj eir nije _________. 4. Ta haljina nije _________, ova haljina je _________. 5. Ove hlae su _________, one hlae nisu _________. 6. Ova suknja je _________, ta suknja nije _________. 7. Ovi eiri su _________, taj eir nije _________. 8. Onaj kiobran je _________, ovi kiibrani nisu _________. 9. Ovo odijelo je _________, ta odijela nisu _________. 7. Stavi reenice u mnoinu! 1. eir je velik. 2. Haljina je skupa. 3. Rukav je dug. 4. Ogledalo je veliko. 5. Dvorite je iroko. 6. Ulica je iroka. 7. Kaput je uzak. 8. Rukav je kratak. upitna zamjenica kakav? kakva? muki rod jednina mnoina Kakav? Kakvi?

enski rod Kakva? Kakve?

srednji rod Kakvo? Kakva?

Kakav je ovo kofer? Kakvi su ovo auti? Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik upitne zamjenice. npr. Kakav je avion? 1. _________ je kua? 31

2. _________ je brdo? 3. _________ su puevi? 4. _________ su biljenice? 5. _________ su rjenici? 6. _________ su raunala? 7. _________ su knjige? 8. _________ su stolovi? 9. _________ su olovke? 10. _________ su papiri? 11. _________ je ulica? 12. _________ su cipele? 13. _________ je demper? 14. _________ su prsteni? 2. Postavi pitanja i odgovori na njih. npr. Suknja je iroka. Kakva je suknja? iroka je. 1. Ogledalo je maleno. 2. Ideja je dobra. 3. Ulica je mokra. 4. eir je velik. 5. Cvijet je lijep. 6. Vrijeme je lijepo. 7. Haljine su moderne. 8. Demperi su veliki. 9. Ogledala su velika. 10. Ulice su iroke. 11. Cipele su mokre. 12. Vrijeme je loe.

posvojni pridjevi za neivo Posvojni pridjevi oznaavaju pripadanje imenice uz koje stoje s onim to znae rijei od kojih su izvedeni. Odgovaraju na pitanje iji? Posvojni pridjevi za neivo tvore se od imenice na koju dodajemo nastavke -ski, -ki ili -ki. Slau se s imenicom u rodu, broju i padeu. vicarska Belgija Francuska Turska Italija Norveka Grka -ski vicarski, a, o belgijski, a, o francuski, a, o turski, a, o talijanski, a, o norveki, a, o grki, a, o

-ki -ki

To je japanski auto. To je eki auto. To je njemaki auto. Vjebe: 1. Napii posvojni pridjev koji nedostaje! 1. Ovo je __________________ autobus. (London) 2. Ovo je __________________ hram. (Grka) 32

3. Ovo je __________________ dvorac. (Be) 4. Ovo je __________________ zid. (Kina) 5. Ovo je __________________ piramida. (Egipat) 6. Ovo je __________________ vino. (Italija) 7. Ovo je __________________ pivo. (Belgija) 2. Napii posvojne pridjeve! 1. Maarska _______________ hrana _______________ kultura _______________ ples 2. vicarska _______________ sir _______________ okolada _______________ satovi _______________ planine 3. Italija _______________ cipele _______________ koa _______________ tjestenina _______________ jezik 4. Hrvatska _______________ vino _______________ otoci _______________ rakija _______________ more 5. Njemaka _______________ automobili _______________ pivo _______________ skladatelj _______________ torta boje crvena

plava

33

uta

naranasta

zelena

ljubiasta

ruiasta

34

smea

bijela

crna

areno

Vjebe: 1. Opii kakve su zastave! Npr. Hrvatska zastava je crvena, bijela i plava. Njemaka

35

Kanada

Afganistan

Jordan

Italija

vedska

Amerika

36

Francuska

Maarska

Kina

2. Napii koje je to boje! npr. Sjena je crna. 1. More je _________. 2. Rajice su _________. 3. Cvijee je _________. 4. Trava je _________. 5. Groe je _________. 6. Lavanda je _________. 7. Zemlja je _________. 8. Sunce je _________. ljudske osobine sebian, veseo, tvrdoglav, drutven, praktian, siguran, povuen, pouzdan, neodgovoran, iskren, simpatian, dosadan, zabavan, srameljiv, strpljiv, smiren, lijen, nervozan, marljiv, osjeajan, duhovit, ambiciozan, uporan, zatvoren, inteligentan, lukav, umiljen, topao, hladan, komunikativan, strog, veseo, ljubazan, marljiv, odgovoran, neuredan, liberalan, ambiciozan, otvoren, uredan, antipatian 1. Razvrstaj gore na vedene osobine na pozitivne i negativne! 2. Napii tri pridjeva ispred imenice po izboru! Npr. Ovdje je lijep, visok, mlad mukarac. 37

1. Ovdje je _________, _________, _________ ena. 2. Ovdje je _________, _________, _________ profesor. 3. Ovdje je _________, _________, _________ prodavaica. 4. Ovdje je _________, _________, _________ uenik. 5. Ovdje je _________, _________ ,_________ drvo. 6. Ovdje je _________, _________, _________ prijatelj. 7. Ovdje je _________, _________, _________ baka. 8. Ovdje je _________, _________, _________ auto. posvojni pridjevi za ivo Posvojni pridjevi za ivo tvore se pomou nastavaka -ov- ili -ev- za muki rod i -in- za enski rod koje dodajemo na osnovu. Na te nastavke dodajemo uobiajene nastavke za pridjeve. Nastavak -ev- za muki rod koristi se ako osnova zavrava na , , d, , j, lj, nj, , , t, d, r, c. Ako osnova imenice bilo kojeg roda koju pretvaramo u posvojni pridjev zavrava na -c tada c postaje te dobivamo nastavak -ev- za muki rod, ili -in- za enski rod. (npr. zec zeev, JanicaJaniin) Ako imenica mukog roda zavrava na -a, npr. tata, Ivica, posvojni pridjev tvorit e se pomou nastavaka za enski rod, npr. tatin, Iviin. muki rod -ovjednina Martinov prijatelj Martinova prijateljica Martinovo pismo mnoina Martinovi prijatelji Martinove prijateljice Martinova pisma -ev- (, , d, , j, lj, nj, , , t, d, r, c) jednina Periev prijatelj Perieva prijateljica Perievo pismo mnoina Perievi prijatelji Perieve prijateljice Perieva pisma pazi! c+evev enski rod -injednina Marijanin prijatelj Marijanina prijateljica Marijanino pismo mnoina Marijanini prijatelji 38

Marijanine prijateljice Marijanina pisma pazi! c+inin Vjebe: 1. Napii ispravni posvojni pridjev! 1. To je _____________ maka. (Iva) 2. To je _____________ pas. (Martin) 3. Ovo su _____________ make. (mama) 4. Ovo je _____________ kua. (tata) 5. Ovo je _____________ pivo. (Ivan) 6. To je _____________ auto. (susjed) 7. To su _____________ prijateljice. (sestra) 2. Odgovori na pitanja! npr. iji je to konj? (Marija) To je Marijin konj. 1. ija su ovo polja? (Boris) 2. ija je ovo slika? (profesor) 3. ija je ovo stolica? (Bai) 4. iji je ovo eir? (kuhar) 5. iji je ovo mobitel? (Ana) 6. iji je ovo tanjur? (maka) 7. ija je ovo kua? (lutka) 8. ija je ovo igraka? (brat) 3. Napii kako se zovu Zagrebake ulice i trgovi! 1. Ovo je _____________ trg. (Jelai) 2. Ovo je _____________ ulica. (Tkali) 3. Ovo je _____________ ulica. (Preradovi) 4. Ovo je _____________ ulica. (Jurii) 5. Ovo je _____________ trg. (Marko) 6. Ovo je _____________ trg. (Maruli) 4. Prepii tekst s poetka lekcije!

8. Akuzativ. Prezent glagola na -ati.

itaj! im proviri sunce, znamo da je vrijeme za sportove na otvorenom. Za mnoge od njih ne trebate imati mnogo novca! Tenis tako vie nije privilegija bogatih: moete igrati i u komotnoj staroj trenirci. Da biste mogli trenirati trebaju vam tenisice koje sigurno ve imate i reket. Set teniskih loptica kota izmeu 45 i 60 kuna. Zakup terena za tenis stoji izmeu 30 i 50 kuna. Tenis moete trenirati u bilo koje godinje doba, iako ga je najljepe igrati na svjeem zraku i umjerenom suncu. 39

Bicikl veina ljudi zna voziti. Zato ne biste opet sjeli na njega? Bez obzira na to koliko joj je radni dan stresan, 27-godinja Zrinka, profesorica tjelesne kulture redovito trenira dva puta dnevno. Ako se ne elite profesionalno baviti biciklizmom, dovoljan e vam viti jeftiniji bicikl , tenisice i trenirka. U Hrvatskoj ima i mnogo planinarskih drutava, a ulaniti se moete bilo kada. Jasno, za planinarenje treba vam i odgovarajua oprema, a nije isto idete li na jednodnevne izlete, u nie ili vie planine. Planinarenje je savreno za one koji vole spoj sporta i prirode. Ostali sportovi: koarka, nogomet, plivanje, atletika, skijanje, ah, boks, rukomet, odbojka, veslanje, ronjenje, ribolov prezent glagola na -ATI: glagol imati ja imam mi imamo ti ima vi imate on, ona, ono ima oni, one, ona imaju upitno: Imam li ja? negacija: ja nemam ti nema on, ona, ono nema mi nemamo vi nemate oni, one, ona nemaju

Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik glagola imati i zatim napii reenicu u negaciji! 1. Martin __________ auto. 2. Ja __________ sendvi. 3. Oni __________ bicikl. 4. Vi __________ stan. 5. Ja __________ naoale. 6. Moje keri __________ igrake. 7. Ti __________ smee oi i smeu kosu. 8. Marin __________ suprugu. 9. Danijela __________ supruga. 10. Mi __________ dobre roditelje. 11. Ja i ti __________ mali stan. 12. Vi __________ test u ponedjeljak. 2. Upotrijebi glagol imati u upitnoj formi! 1. ________________ ja naoale? 2. ________________ moje keri igrake? 3. ________________ Martin auto? 4. ________________ ja sendvi? 5. ________________ oni bicikl? 6. ________________ vi stan? 7. ________________ vi test u ponedjeljak? 8. ________________ mi dobre roditelje? 9. ________________ Danijela supruga? 10. ________________ ja i ti mali stan? 11. ________________ Marin suprugu? 40

12. ________________ ti smee oi i smeu kosu? 3. Odgovori na pitanja potvrdno i nijeno! Npr. Ima li eir? Ne, nemam eir. Da, imam eir. 1. Ima li cvijet? 2. Ima li on televizor? 3. Ima li ona demper? 4. Imaju li oni dvorite? 5. Imate li vi kau? 6. Imamo li mi automobil? Fraza: Imati posla. Imam posla. Ima posla. Imati pametnijeg posla. Nemati pametnijeg posla. akuzativ objekt Akuzativ je etvrti pade u hrvatskoj gramatici. Pade je kategorija koja izrie razliite odnose onoga to rije znai prema sadraju reenice. Ti se odnosi izriu padenim nastavcima. Akuzativ odgovara na pitanje koga? to? Neki glagoli uz sebe trae objekt u akuzativu. To su primjerice, glagoli imati, znati, trenirati. muki rod jednina, neivo ivo mnoina otok prijatelja otoke planine mora enski rod planinu srednji rod more

Ja imam stan. Ja imam prijatelja. Hrvatska ima otoke, planine i brda. Vjebe: 1. Stavi imenicu u zagradi u akuzativ! 1. Hrvatska ima ______________ . (zastava) 2. Hrvatska ima ______________ . (more) 3. Hrvatska ima ______________ . (gradovi) 4. Hrvatska ima ______________ . (planine) 5. Hrvatska ima ______________ . (brda) 6. Hrvatska ima ______________ . (predsjednik) 7. Hrvatska ima ______________ . (premijerka) 8. Hrvatska ima ______________ . (otoci) 9. Hrvatska ima ______________ . (rijeke) 10. Hrvatska ima ______________ . (jezera) 2. Stavi imenice u zagradi u akuzativ! 1. Njemaka ima ______________. (pivo, auti) 2. vedska ima ______________ . (ume) 3. Italija ima ______________. (pizza, odjea) 4. vicarska ima ______________ . (satovi, banke) 5. Francuska ima ______________ . (sir, vino) 6. Amerika ima ______________ . (filmovi, glumci)

41

3. Preoblikuj reenice! npr. Ovo je moja soba. Imam sobu. 1. Ovo je tvoja haljina. 2. Ono je njegova kua. 3. To je njena okolada. 4. To je vaa maka. 5. Ono je njihova fotografija. 6. Ovo su moji eiri. 7. Ovo su nai kaputi. 4. Napravi reenice tako da kaete to volite! Imenica mora biti u akuzativu. npr. torta Volim tortu. sladoled glazba more okolada prijatelji zabava mladi djevojka mama tata sestra brat kava kazalite sport pivo vino obitelj 5. Stavi imenicu u zagradi u akuzativ! 1. Anamarija ima ______________. (mu) 2. Njegov susjed ima novi ______________. (auto) 3. Imam ______________. (brat) 4. Luka zove ______________ (susjed) na kavu. 5. Veeram ______________ i ______________. (sendvi, jogurt, mn.) 6. On ima ______________. (prijatelj, mn) 7. Oni imaju ______________. (pas) 8. Vi svirate ______________. (klavir) 9. Ti gleda ______________. (film) 10. Mi sluamo ______________ . (profesor) 6. Postavi pitanje na reenicu tako da upotrijebi koga ili to! npr. On ima prijatelja. Koga on ima? 1. On ima auto. 2. Ona ima mua. 3. Mi imamo obitelj. 4. Ti ima posao. 5. Oni gledaju film. 6. On dobro pria viceve. 42

7. Nai susjedi imaju psa. 8. Studenti itaju knjige. 9. Mi imamo poznanike. 10. Kuhar kuha juhu. 11. Svi vole djecu. 12. Oni itaju novine. Pazi! imenica novine ima samo mnoinu prezent glagola na -ATI infinitiv: znati ja znam mi znamo ti zna vi/Vi znate on, ona, ono zna oni, one, ona znaju upitno: Znam li ja? nijeno: Ja ne znam. Ja sviram gitaru. Ivan i Kristina odgajaju djecu. Fraza: Znati neto napamet. Vjebe: 1. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. Sandra ____________ (imati) mamu i tatu. 2. Anita radi u djejem vrtiu. Tamo ____________ (odgajati) djecu. 3. Petra i Silvija ____________ (trenirati) skijanje. 4. One rado ____________. (skijati) 5. Andrija ____________ (pjevati) i ____________ (svirati) gitaru. 6. Marija ____________ (navijati) za Dinamo. 7. Mi ____________ (ponavljati) gramatiku. 8. Vi ____________ (sluati) glazbu. 9. Mama i Tomislav ____________ (kuhati) ruak. 10. Oni ____________ (gledati) film. 11. Ja ____________ (crtati) svoju kuu. 12. Mi ____________ (ekati) prijatelje. 13. On ____________ (igrati) nogomet. 14. One ____________ (razgovarati) cijeli dan. 15. Ti ____________ (ruati) u 12 sati. 16. Oni ____________ (itati) novine. 17. Mi ____________ (pitati): "Kako se zovete"? 2. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. Ja ____________ (fotokopirati) knjigu. 2. Vi puno ____________. (filozofirati) 3. Ti stalno ____________. (provocirati) 4. Mi ____________ (planirati) vikend. 5. Ja ____________ (montirati) kuhinju. 6. Tramvaji ne ____________. (funkcionirati) 7. Mladi ____________ . (fantazirati) 43

8. Guve u prometu ____________ (blokirati) grad. 9. On ____________ . (protestirati) 3. Napii reenice u mnoini! npr. Ja pjevam pjesmu. Mi pjevamo pjesme. 1. Ja ekam prijatelja. 2. On ima knjigu. 3. Ona vjeba pjesmu. 4. Ti kuha juhu. 5. Ja fotografiram grad. 6. Ti slika selo. 7. On montira kuhinju. 8. On reklamira pivo. 9. Ti ima sat. 10. Ja itam novine. 4. Stavi glagol u zagradi u ispravan oblik! 1. Mi _______________ (gledati) televiziju. 2. Vi _______________ (svirati) klavir. 3. Oni _______________ (pjevati) u zboru. 4. Ja _______________ (etati) po centru. 5. Ti _______________ (sanjati) more. 6. Oni _______________ (ne ruati) u kuhinji. 7. Ona _______________ . (ne kuhati) 8. Ona _______________ (ne spavati) u tramvaju. 9. One _______________ (ne razgovarati) s tobom. 10. Ono _______________ (ne znati) itati. 5. Prepii tekst s poetka lekcije!

9. Prezent modalnih glagola. Homonimi.

itaj! Neki kau da su ljudi po svom roenju sebini, da ne znaju dijeliti i da se to ui kroz ivot s drugima. Vjerojatno su u pravu. Kau i da oni koji imaju brau i sestre imaju vie senzibiliteta prema drugima i radije dijele. Ja nemam ni brata ni sestru. Kau da nikad nisam bio krt, ali isto tako mi je trebalo puno vremena da mi dou neke stvari. To je, valjda, normalno. U svakom od nas se krije to zrno davanja, kad smo vie sretni kad dajemo nego kad uzimamo. Davanje krvi je neto posebno jer dajemo neto bez ega emo se brzo oporaviti za nekog tko bez toga nee moi preivjeti. U svijetu gdje oko nas hoda gomila ljudi lako je pomisliti: tamo je puno ljudi, netko drugi e sjesti na tu stolicu. Vidi koliko ih ima. U tom trenu vam ne pada na pamet da veina tako razmilja. Ipak, jednog dana moda pomislite: nema nikog drugog! Vi ste ti koji moete, trebate i morate to napraviti. O davanju krvi krue svakakve prie: kako to moe biti tetno, kako se moe dobiti neka 44

zarazna bolest, kako uzrokuje slabljenje srca... Ovo su, naravno, gluposti. Ja bih rekao da je upravo suprotno darivanje krvi je opasno jer uzrokuje poveanje srca i ljubav prema ovjeku u nevolji. Mario Pranji, www.strsljen.org Prezent modalnih glagola Modalni glagoli su oni glagoli koji kada se koriste u reenici uza sebe imaju jo jedan glagol u infinitivu s kojim ine potpuno znaenje. morati + infiniti ja moram ti mora on, ona, ono mora mi moramo vi/Vi morate oni, one, ona moraju

upitno: Moram li ja? nijeno: Ja ne moram. modalni glagol + infinitiv: Moram ii u kolu. trebati + infinitiv ili imenica u akuzativu ja trebam mi trebamo ti treba vi/Vi trebate on, ona, ono treba oni, one, ona trebaju upitno: Trebam li ja? nijeno: Ja ne trebam. modalni glagol + infinitiv: Treba vidjeti Pariz. modalni glagol + imenica u akuzativu: Trebam cigarete. smjeti + infinitiv ja smijem ti smije on, ona, ono smije

mi smijemo vi/Vi smijete oni, one, ona smiju

upitno: Smijem li ja? nijeno: Ja ne smijem. modalni glagol + infinitiv: Ja smijem piti kavu. moi + infinitiv ja mogu ti moe on, ona, ono moe mi moemo vi/Vi moete oni, one, ona mogu

upitno: Mogu li ja? nijeno: Ja ne mogu. modalni glagol + infinitiv: Ja mogu voziti bicikl. htjeti (naglaeni oblik) + infinitiv ili imenica u akuzativu ja hou mi hoemo ti hoe vi/Vi hoete on, ona, ono hoe oni, one, ona hoe 45

upitno: Hou li ja? nijeno: ja neu ti nee on, ona, ono nee mi neemo vi/Vi neete oni, one, ona nee

modalni glagol + infinitiv: Ja hou plesati! modalni glagol + imenica u akuzativu: Hoemo praznike! Vjebe: 1. Upotrijebi glagol morati u ispravnom obliku! 1. ______________ li on ii na fakultet? 2. Ti ______________ uiti. 3. Mi ______________ ii na fakultet. 4. Ivana ne ______________ telefonirati. 5. Oni ______________ neto raditi. 6. ______________ li vi sluati roditelje? 7. Ja ______________ vidjeti Pariz. 8. Ona ______________ imati zadau. 2. Upotrijebi glagol trebati u ispravnom obliku. 1. Mi ______________ vitamine. 2. Djeca ______________ mlijeko. 3. Trava ______________ vodu. 4. Ja ______________ govoriti. 5. Mi ______________ prijatelje. 6. Ti ______________ puno plivati. 7. Vi ______________ hranu. 3. Upotrijebi glagol smjeti u ispravnom obliku! 1. Ti ne ______________ brzo voziti. 2. Marko ne ______________ piti alkohol. 3. Ja ne ______________ jesti svinjetinu. 4. Jasna i Hrvoje ne ______________ ii u disko. 5. ______________ li ti jesti kolae? 6. Mi ne ______________ brzo voziti. 4. Upotrijebi glagol moi u ispravnom obliku! 1. ______________ li, Ana, molim te, kupiti kruh? 2. Jasna ______________ brzo trati. 3. Ja ______________ voziti bicikl. 4. Ivan i Hrvoje ______________ pomoi. 5. Vi ______________ davati krv. 6. Mi ne ______________ dobiti ulaznicu. 7. ______________ li ti brzo pisati? 8. Molim Vas, ______________ li otvoriti prozor?

46

5. Upotrijebi glagol htjeti u ispravnom obliku! 1. ______________ li ii u Split? 2. Mario ______________ znati gdje je njegov novanik. 3. Jasna ______________ (neg.) kola, nego jabuku, 4. Maja i Josip ______________ veerati zajedno. 5. Ja radim to ______________. 6. One ______________ (neg.) nove cipele. 7. Mi ______________ uvati prirodu. 8. ______________ li vi vodu ili sok? 9. Ti ______________ biti balerina. 10. Vi ______________ upoznati nove zemlje. 11. On ______________ novi auto. 6. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. ______________ vie uiti! (morati, ti) 2. Sad ______________ ii na kavu. (moi, ja) 3. ______________ li i ti ii na kavu? (moi, ti) 4. ______________ li on sutra kuhati ruak? (trebati, on) 5. ______________ ii u kino. (moi, mi) 6. Petar i Marijen ______________ sok. (htjeti) 7. Dijete ______________ ii na bazen. (smjeti, neg.) 8. Jasna ______________ trenirati svaki dan. (morati) 9. Mi ______________ kola. (htjeti, neg.) 10. Ti ______________ sad jesti. (smjeti, neg) 11. Ona ______________ lijek. (trebati) 12. On ______________ ii na put. (moi) 7. Dovri reenice! 1. ovjek mora imati ______________. 2. ovjek treba imati ______________. 3. ovjek moe imati ______________. 4. ovjek hoe imati ______________. 5. ovjek ne smije imati ______________. 8. Preoblikuj natpise u reenice! npr. Zabranjeno puiti. Ne smijemo puiti. 1. Zabranjeno parkirati. 2. Zabranjeno unositi oruje. 3. Zabranjeno plakatirati. 4. Zabranjeno trubiti. 5. Zabranjeno prolaziti. 9. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. Mama i tata ______________ novi auto. (trebati) 2. Ja ______________ puno uiti. (morati) 3. ______________ li ti puiti cigarete? (smjeti) 4. Ti ______________ jesti sendvie. (htjeti) 5. Oni ______________ ii na more. (htjeti, neg.) 6. Vi ______________ puno priati. (smjeti, neg.) 7. ______________ li ti kuhati veeru? (trebati)

47

10. Prepii jedan odlomak teksta s poetka lekcije! homonimi Homonimi su rijei koje se isto piu ali imaju razliita znaenja. vrijeme meteorolki pojam pas ivotinja mjesec Zemljin satelit blago novac rak ivotinja grad tua, vremenska nepogoda list dvije stranice papira glas produkt govora, pjevanja vrijeme fizikalni pojam pas pojas mjesec kalendarski mjesec blago stoka rak bolest grad naselje list dio biljke glas izjanjavanje u odluivanju ili na izborima

10. Prijedlozi uz akuzativ. Glagol ii. Dani

u tjednu. Osobne zamjenice u akuzativu.
itaj! Jedan dan aka iz Tanzanije Svako jutro od ponedjeljka do petka, ve od 6:30 kolone djece u plavo-bijelim uniformama idu u kole. aci dolaze rano da prije poetka nastave zaliju kolski vrt i poiste dvorite. Nastava poinje u 7:00 i traje do 12:00. Zatim odlaze kuama. Oni koji ive daleko od kole uglavnom ostaju ispred kole i ekaju poetak nastave. Nastava ponovo poinje popodne u 14 sati i traje do 16:30. Nakon zavretka nastave, uenici odlaze po vodu da poiste uionice i pripreme kolske prostorije za sljedei dan. Odlaze kui iza 17 sati. Mnogi imaju kante za vodu pa nakon nastave odlaze po vodu koju nose kui. U razredima je prosjeno 120 uenika i sjede po etvero u klupama. U srijedu u svim kolama nastava zavrava ranije da uenici imaju vremena oprati i osuiti svoje uniforme za sljedei dan. Odjeu peru na oblinjem potoku i rasprostiru je na stabla da se osui. izvor: www.zdenac.org glagol ii ja idem ti ide on, ona, ono ide upitno: Idem li ja? 48

mi idemo vi/Vi idete on, one, ona idu

nijeno: Ja ne idem. Vjebe: 1. Upotrijebi glagol ii u ispravom obliku! 1. Kamo____________? ____________ na fakultet. (ona) 2. Kamo ____________? (ti) ____________ u Zagreb. (ja) 3. Kamo ____________? (Vi) ____________ na parkiralite. (ja) 4. Kamo ____________? (one) ____________ u Pulu. (one) 5. Kamo ____________? (mi) ____________ u kafi. (mi) 6. Kamo ____________? (ti) ____________ na trg. (ja) 7. Kamo ____________? (on) ____________ u kolu. (on) 8. Kamo ____________? (ona) ____________ na plivanje. (ona) 2. Povei dijelove reenice! Uenik ide na trnicu. Turist ide na more. Baka ide u hotel. Mornar ide u banku. Lopov ide u kolu. 3. Upotrijebi glagol ii u ispravnom obliku! 1. Ja ____________ u trgovinu. 2. Ti ____________ u kolu. 3. ____________ li u crkvu? (ti) 4. Ona ____________ na Sljeme. 5. On ____________ na tramvaj. 6. Mi ____________ na izlet. 7. Danas ____________ na koncert. (mi) 8. ____________ li na izlobu? (vi) 9. Oni ____________ u kafi. 10. On i ona ____________ na vjenanje. 4. Upotrijebi glagol ii u negaciji! 1. Ti ____________ u banku. 2. Ja ____________ u kino. 3. Vi ____________ u crkvu. 4. Prijateljice ____________ u Zagreb. 5. Ja i Goranka ____________ na Sljeme. 6. Susjedi ____________ u trgovinu. 7. Dijete ____________ u kolu. 8. Prijatelji ____________ u kafi. 9. Hrvoje ____________ na otok. 5. Postavi pitanja na reenice iz prethodne vjebe! npr. Ide li u banku? akuzativ s prijedlozima Akuzativ ide s ovim prijedlozima: u, na, za, po. S kojim e prijedlogom ii koja imenica esto nije logino pa je takve kombinacije najbolje zapamtiti i nauiti napamet.

49

u i na kamo? u grad u Berlin u Francusku u kafi u restoran u muzej u kino u kazalite u dvoranu u kuu u kolu u ured u kupaonicu u umu

na otok na koncert na fakultet na posao na WC na sastanak na predavanje na tenis na izlet na kavu, sok, pivo na ruak, veeru na izlobu na film na predstavu

Pozor!: u/na more u/na selo u/na tramvaj u/na rijeku Vjebe: 1. Imenicu u zagradi stavi u akuzativ! 1. Idemo u ____________ . (Hrvatsku) 2. Turisti idu u ____________ (Zadar) i na ____________ (otok, mn.) 3. Mi idemo u ____________. (kola) 4. On ide u ____________. (Rijeka) 5. Djeca idu u ____________ (park, mn.) i na ____________ . (igralite, mn.) 6. Idete li na ____________? (otok Krk) 7. Tata ide u ____________. (vrt) 8. Radnici idu u ____________. (tvornica, mn.) 9. Iva ide u ____________. (Amerika) 10. Mama ide na ____________. (terasa) 11. Veeras idem na ____________. (koncert) 12. Zoran i Petra idu u ____________. (hotel) 13. Ti ide na ____________. (parkiralite) 14. Uenici idu na ____________. (izlet) 15. Vi idete u ____________. (knjinica) 16. Idemo li na ____________? (plaa) 17. Prijatelji idu u ____________ (kafi, mn.) i ____________ . (restoran, mn,) 18. Ona ide u ____________ (Be) i ____________ . (Budimpeta) 19. Mladii idu u ____________. (trgovina, mn.) 20. Baka i djed idu na ____________. (selo) 2. Napii u ili na! 1. Uenici idu _______ kolu. 2. Idemo _______ brdo. 50

3. Lina ide _______ crkvu. 4. Mi idemo _______ park. 5. Idete li _______ trg? 6. Ona ide _______ muzej. 7. Djevojke idu _______ trgovine. 8. Hrvoje ide _______ kuhinju. 9. Planinari idu _______ Medvednicu. 10. Ti ide _______ predstavu. 11. Ona ide _______ Pulu. 12. Djevojke i mladii idu _______ koncert. 13. Djeca idu _______ vrti. 14. Ide _______ otok Rab. 15. On ide _______ kolodvor. 16. Idemo _______ ruak. 17. Idete li _______ kavu? 18. Ti ide _______ centar. 19. Oni idu _______ grad. 20. Oni idu _______ tenis. 21. Za vikend idemo _______ more. 22. Oni idu _______ veliki grad. 23. Idem _______ selo. 24. Danas idemo _______ ruak _______ restoran. 25. Moja prijateljica ide _______ fakultet. 26. Darija ide _______ plivanje _______ bazen. 27. Oni planiraju ii _______ otok Bra. 28. Moda idu _______ izlet. dani u tjednu, godinja doba i dijelovi dana kada? u ponedjeljak / ponedjeljkom = svaki ponedjeljak u utorak / utorkom = svaki utorak u srijedu / srijedom = svaku srijedu u etvrtak /etvrtkom = svaki etvrtak u petak /petkom = svaki petak u subotu /subotom = svaku subotu u nedjelju / nedjeljom = svaku nedjelju ujutro u pono prijepodne poslijepodne naveer u podne ljeti zimi na jesen na proljee za vikend 51

Vjebe: 1. Odgovori na pitanja! npr. Kada Marin ide u grad? (subota) Marin ide u grad u subotu. 1. Kada ide na izlet? (ponedjeljak) 2. Kada je utakmica? (srijeda) 3. Kada treba knjige? (etvrtak) 4. Kada ima vremena za kino? (ponedjeljak) 5. Kada je koncert? (subota) 6. Kada ruaju? (podne) 7. Kada idu na odmor? (proljee) 8. Kada se odmarate? (vikend) 9. Pada ide spavati? (pono) 10. Kada je kod vas hladno? (zima) 11. Kada se oni kupaju u rijeci? (ljeto) 12. Kada ide na planinarenje? (jutro) 2. Dovri reenice! npr. U ponedjeljak idem u centar i etam. 1. U utorak idem.... 2. U srijedu idem... 3. U etvrtak idem... 4. U petak idem... 5. U subotu idem... 6. U nedjelju idem... 3. Odgovori na pitanja! 1. Kada se odmara? 2. Kada ide u trgovinu? 3. Kada ide u etnju? 4. Kada kuha? 5. Kada ide na spavanje? akuzativ s prijedlozima za i po Pripremam veeru za goste. Idem u trgovinu po vino. Vjebe: 1. Stavi imenice u zagradi u akuzativ! 1. Idem u Samobor po _____________. (kola, mn.) 2. Idem u Zagreb po zagrebaki _____________. (odrezak) 3. Idem na Pag po _____________. (sir) 4. Idem na Jadran po _____________. (riba, mn.) 5. Idem u Istru po _____________. (vino) 6. Idem u Dalmaciju po _____________. (prut) 7. Idem na Hvar po _____________. (lavanda) 8. Idem po _____________. (kruh) 9. Marijan ide na kiosk po _____________. (razglednica. mn.) 10. Ivan ide na potu po _____________. (paket) 11. Marijana ide po _____________. (cigarete) 12. Vesna ide po _____________ (kruh) u _____________. (duan) 52

13. Mu ide po _____________. (ena) 14. Mama ide po _____________ (dijete) u _____________. (vrti) 15. Mislav ide po _____________ (prijatelja) na _____________ . (aerodrom) 16. Sanja ide po _____________ (prijateljica) na _____________. (kolodvor) 17. Tata ide po _____________ (sin) u _____________. (kola) 18. Ovo je poklon za _____________. (Tanja) 19. Sat je za _____________. (Ivan) 20. Torba je za _____________. (Neda) 21. Ovo je ulaznica za _____________. (kino) 22. Je li cvijee za _____________? (mama) 2. Napii za ili po! 1. Ove knjige su _____ lanove knjinice. 2. Idemo _____ baku na kolodvor. 3. Ovo meso je _____ veeru. 4. Poklon je _____ brata. 5. Idem na kiosk _____ novine. 6. Novine su _____ mamu. 7. Ovaj novac je _____ hranu. 8. Idem na aerodrom _____ prijateljicu. 9. Idemo u duan _____ novi stol _____ kuhinju. 3. Postavi pitanje na reenicu! npr. Kava je za sestru. Za koga je kava? / Ova ulaznica je za muzej. Za to je ova ulaznica? 1. Povre je za mamu. 2. Ide po dijete. 3. Idem po kruh. 4. Poklon je za prijateljicu. 5. Knjiga je za uenika. 6. Idem u grad po mamu. 7. Ona ide u knjinicu po roman. 8. Ivana ide po baku u bolnicu. 9. Vegetarijanska hrana je za Jasnu. 10. Josip ide po voe u supermarket. 11. Idemo po pakete na potu. 12. Ove alice su za aj. 13. To su karte za tramvaj. 14. Idete po novac u banku. 4. Stavi imenicu u zagradi u akuzativ! 1. U trgovinu idemo po _______________ i _______________. (kruh, mlijeko) 2. Na trnicu idemo po _______________ i _______________. (voe, povre) 3. U mesnicu idemo po _______________ i _______________. (meso, kobasice) 4. U ribarnicu idemo po _______________. (riba) 5. U slastiarnicu idemo po _______________ i _______________. (kola mn, sladoled) 6. U ljekarnu idemo po _______________. (lijek mn) 7. U butik idemo po _______________. (odjea) 8. Na kiosk idemo po _______________ . (asopis mn) 9. U banku idemo po _______________. (novac) 53

10. U potu idemo po _______________. (paket) 5. Ovo je Zvjezdanin popis stvari koje mora kupiti: jogurti, okolada, kruh, piletina, jaja, mlijeko, ulje, sir, riba, meso, blitva, ampinjoni, jabuke, bon za mobitel, novine Napii po to Zvjezdana ide u trgovinu! Zvjezdana ide u trgovinu po..... osobne zamjenice u akuzativu Zamjenice su promjenjiva vrsta rijei. Mogu se mijenjati po padeima. Postoje naglaene osobne zamjenice (dulji oblik) i nenaglaene osobne zamjenice (krai oblik). Naglaene osobne zamjenice upotrebljavaju se: - kad se zamjenica istie. Ona tada obino stoji na poetku ili na kraju reenice, npr. Njega zanimaju filmovi. Filmovi zanimaju njega. Ovim se reenicama hoe rei da filmovi zanimaju njega, za razliku od npr. nje, koju filmovi moda ne zanimaju. Ili pak u reenici: Ja njega dobro poznajem. Ovom se reenicom eli posebno istaknuti da ga ja poznajem. - kad se lica suprotstavljaju, npr. Pozvao je nas na veeru, a ne njih. - nakon prijedloga, npr. Pokloni su za mene. Majka dolazi po nju na kolodvor. Nenaglaene osobne zamjenice koriste se kada elimo neto izraziti bez stavljanja naglaska na osobu. One uvijek moraju stajati nakon naglaene rijei, najee glagola. Zamjenica za enski rod jednine ju u standardnom hrvatskom jeziku upotrebljava se kad se iza nje nalazi glagol biti u 3. licu jednine, npr. On ju je doekao. ili slog koji zavrava na -je, npr. Nije ju nikada vidio. Ne voli limunadu, ali pije ju kada je vrue. Ovo pravilo se esto kri u razgovornom jeziku i u njemu se ove zamjenice upotrebljavaju bez posebnog pravila. jednina jame, mene tite, tebe onga, njega onaje/ju, nju onoga, njega mnoina minas vi/Vivas/Vas oniih, njih oneih, njih onaih, njih

Vjebe: 1. Stavi osobne zamjenice u akuzativ! 1. Zanima _______ hrvatska kuhinja. (ja) 2. Zanimaju _______ filomovi. (one) 3. Zanima _______ posao. (ona) 4. Zanimaju _______ nacionalni parkovi. (mi) 5. Zanimaju _______ putovanja. (oni) 6. Zanima _______ sport. (vi) 7. Zanimaju _______ automobili. (ti) 8. Zanima _______ umjetnost. (on) 54

9. Zanimaju _______ ene. (oni) 10. Zanima _______ filozofija. (ja) 11. Zanima _______ poljoprivreda. (Vi) 12. Zanima _______ glazba. (ja) 13. Zanima _______ ta djevojka. (ti) 14. Zanima _______ nogomet. (on) 15. Zanima _______ matematika. (ona) 16. Zanimaju _______ izleti. (vi) 2. Stavi osobne zamjenice u akuzativ! 1. Za koga su pokloni? Za _______. (ja) 2. Za koga je sat? Za _______. (ti) 3. Po koga ide? Po _______ . (oni) 4. Za koga je bicikl? Za _______. (on) 5. Po koga idemo? Po _______. (ona) 6. Za koga je raunalo? Za _______. (mi) 7. Za koga je knjiga? Za _______. (on) 8. Za koga je sok? Za _______. (ti) 9. Po koga ide mama na kolodvor? Po _______. (oni) 10. Po koga idu u kolu? Po _______. (oni) 11. Po koga idemo u Zadar? Po _______. (ona) 3. Postavi pitanja na reenice tako da odgovor bude dio reenice otisnut koso! 1. Otac kuha veeru za nas. 2. Otac kuha veeru za nas. 3. Otac kuha veeru za nas. 4. Stavi osobne zamjenice u akuzativ! 1. itam __________ kao knjigu! (ti) 2. eli __________ prevariti. (ja) 3. __________ ne zanimaju knjige. (oni) 4. __________ sam upoznala prole godine. (ona) 5. Idem po __________ u restoran. (ona) 6. Trebam __________ svaki mjesec. (on) 7. Sutra pravim veeru za __________. (Vi) 8. __________ vole dobri ljudi. (one) 9. Hou __________ bolje upoznati! (ona) 10. Gledam __________ cijeli dan. (vi) 11. Vodim __________ u kazalite. (ti) 12. Volim samo __________! (on) 13. Sluam __________ cijeli dan! (oni) 14. Znam __________ ve dugo. (on) 15. Volim __________! (ti) 16. __________ zanimaju automobili. (on) 17. Traila sam samo __________! (ti) 18. ekam __________, (ona) a ne __________. (Vi) 5. Spoji rijei u ispravnu reenicu! 1. mui problem tvoj mene 2. te u aljem banku 55

3. piete za Vi nas 4. vidimo mi samo vas 5. nas voli on ne njih a 6. Prepii tekst poetka lekcije!

11. Akuzativ zamjenica i pridjeva.

Akuzativne funkcije.
itaj! Neki ljudi kau da su stvarnost i elje neto to ne ide zajedno. Mislite li i vi tako? Vjerojatno ete rei da je to tako esto u svakodnevnom ivotu, a moda neete rei nita. Ovo je moja pria o eljama... Zovem se Ana i po zanimanju sam odvjetnica. Uvijek sam bila ambiciozna i marljiva, ali nikada sretna. Svaki dan sam eljela neto drugo nove prijatelje, novu odjeu, novi auto i stan... Kada sam sve to dobila, traila sam dalje i tako sam ivjela godinama. Moja obitelj je bila jako nesretna, a moji prijatelji su otili. Moje elje su postale moja stvarnost koja nije bila nimalo lijepa. Shvatila sam da sam eljela krive stvari. Danas sam sretna jer znam to uistinu elim. Sada mislim i na druge ljude, a za sreu trebam njihove osmjehe. Kada su elje dobre i stvarnost postaje dobra. izvor: Croaticum Vjebe: Odgovori na pitanja! 1. Tko je Ana? 2. Koje su njezine osobine? 3. to je njezin problem? akuzativne funkcije Za lake razlikovanje jednog padea od drugih, osim pitanja za padee moe pomoi i poznavanje funkcija koje neki pade ima u reenici. Akuzativ moe imati sljedea znaenja: 1. Izravni objekt (koga? to?) itam knjigu. Volim mamu. Imam snove i elje. Glagoli koji trae izravni objekt u akuzativu su: istiti, otvoriti, zatvoriti, jesti, piti, nositi, gledati, sluati, upoznati, dobiti, kupiti, imati, voljeti, mrziti, traiti, htjeti, znati, plesati, svirati... 2. Cilj, smjer (kamo?) Idem u grad. Idem na izlet. 56

Prijedlozi: u, na 3. Razlog kretanja Idem u trgovinu po kruh. Idem u _______ po _______. Prijedlozi: po 3. Vrijeme (kada?) U ponedjeljak idem na posao. Prijedlozi: u 4. Akuzativ svrhe Imam poklon za Marka. Prijedlozi: za 5. Nositelj stanja Anu boli grlo. Petra boli grlo. Dijete boli grlo. Ostali prijedlozi: kroz, niz, uz Ptica je uletjela kroz prozor. Otili su niz ulicu. Stojimo uz prijatelje. akuzativ pridjeva muki rod jednina za ivo -og(a) dosadnog(a)
prijatelja -eg(a) smeeg(a) konja

enski rod -u dosadnu enu

srednji rod -o veselo janje -e smee janje -o dobro vino -e smee odijelo -a dobra vina
smea odijela

za neivo mnoina

lo dan -e dosadne prijatelje

loe dane

-u lijepu vazu -e dosadne ene

Vjebe: 1. Stavi pridjev i imenicu u zagradi u akuzativ! 1. Vi ste upoznali _________________________. (Ivanova ena) 2. Ti ima _________________________. (velika kua) 3. Svaki dan nosim _________________________. (skupa odjea) 4. Volim kupiti _________________________. (jeftina cipela, mn.) 5. Moram ii po _________________________. (ljubazni mukarac) 6. Ti mrzi _________________________. (glupi mukarac, mn.) 7. Ima _________________________. (lijepo, smee odijelo, mn.) 57

8. Idem posjetiti _________________________. (Marijanin prijatelj) 9. Ona ima _________________________. (moderni sat) 10. Ti poznaje _________________________. (Ivanin prijatelj, mn.) 11. Ona voli nositi _________________________. (lijepa haljina, mn.) 12. Ja hou _________________________. (novi susjed) 13. Jadranka ima _________________________. (stara kua) 14. Vidjeli ste_________________________. (zli mukarac) 15. On trai _________________________. (draga djevojka) 16. Upoznala je _________________________. (hrabri vojnici) akuzativ pokaznih zamjenica Pokazne zamjenice su pridjevne, to znai da su njihovi nastavci za akuzativ jednaki nastavcima za akuzativ kod pridjeva. One kazuju u blizini kojega lica se nalazi ono to znai rije uz koju stoji. muki rod jednina za ivo -og(a) ovog(a) prijatelja tog(a) prijatelja onog(a) prijatelja - ovaj stroj taj stroj onaj stroj -e ove prijatelje te prijatelje one prijatelje enski rod -u ovu prijateljicu tu prijateljicu onu prijateljicu -u ovu olovku tu olovku onu olovku -e ove prijateljice te prijateljice one prijateljice srednji rod -o ovo dijete to dijete ono dijete -o ovo dvorite to dvorite ono dvorite -a ova dvorita ta dvorita ona dvorita

za neivo

mnoina

Vjebe: 1. Stavi sadraj zagade u akuzativ! 1. Gledam ___________________________________ .(ona lijepa ena, mn.) 2. Moram kupiti ___________________________________. (taj crni kaput) 3. Hou ___________________________________. (ovo odijelo, mn.) 4. Ne smije traiti ___________________________________. (onaj mukarac) 5. Moram svirati za ___________________________________. (onaj bogati ovjek, mn.) 6. itam ___________________________________. (ona zanimljiva knjiga) 7. Za roendan moram kupiti ___________________________________. (ova skupa hrana) 8. Gledam ___________________________________ ve godinama. (ovaj djeak) 9. Hou nositi ___________________________________. (ovaj crveni eir, mn.) 10. Hou vidjeti ___________________________________. (ono malo selo, mn.) akuzativ posvojnih zamjenica Posvojne zamjenice takoer su pridjevne, dakle, nastavci su im jednaki onima za pridjeve. One kazuju kojem govornom licu pripada ili u kakvom je odnosu s njim ono o emu se govori. Neke posvojne zamjenice imaju i duge i kratke oblike. Oni su meusobno zamjenjivi, odnosno, ne postoji posebno pravilo kada se koristi jedan oblik, a kada drugi. 58

muki rod jednina za ivo -og -eg mojeg, mog tvojeg, tvog njegovog njezinog, njenog naeg vaeg njihovog - moj -e moje tvoje njegove njezine, njene nae vae njihove

enski rod -u moju tvoju njegovu njezinu, njenu nau vau njihovu

srednji rod -o/e moje tvoje njegovo njezino, njeno nae vae njihovo

za neivo mnoina

-e moje tvoje njegove njezine, njene nae vae njihove

-a moja tvoja njegova njezina, njena naa vaa njihova

Vjebe: 1. Stavi sadraj zagrade u akuzativ! 1. Moram istiti _________________________________. (tvoja velika kua) 2. Trebam biljenice za _________________________________. (moj sin, mn.) 3. Mora upoznati _________________________________. (moj suprug) 4. Kupujem poklon za _________________________________. (njihova majka) 5. Ne volim _________________________________. (njezin pas, mn.) 6. Prvo idemo po _________________________________ pa onda idemo u kino. (njezin deko) 7. Juer sam srela _________________________________. (tvoja sestra, mn.) 8. Moji roditelji idu na _________________________________. (vaa izloba, mn.) 9. Volim sluati _________________________________. (naa glazba) 10. Ana je vidjela _________________________________. (njegov prijatelj, mn.) 2. Odaberi toan odgovor! 1. Danas sam posjetila: a) njezin dobrog prijatelja b) njezinog dobar prijatelja c) njezinog dobrog prijatelja 2. Moram otvoriti: a) taj veliki prozor b) tog velikog prostora c) taj velik prozor 3. Ona eli upoznati: a) zanimljiv pisac b) zanimljivog pisac 59

c) zanimljivog pisca 4. Ti ima: a) velika crna maka b) veliku crnu maku c) velika crnu maku 5. Sutra e piti: a) ono staro vino b) onog starog vina c) onog stara vina povratno-posvojna zamjenica svoj u akuzativu Povratno-posvojna zamjenica svoj iskazuje pripadanje subjektu bilo kojeg roda ili broja. Dakle, upotrebljava se umjesto posvojne zamjenice onda kada se pripadanje neega odnosi na subjekt. Npr: Mi se brinemo za svoj posao, a vi se brinite za svoj. Povratno-posvojna zamjenica svoj ne upotrebljava se u nominativu! npr. Akuzativ: Ona hoe svoju staru kuu. Nominativ: To je njezina stara kua. Povratno-posvojna zamjenica svoj zamjenjuje sve posvojne zamjenice. Muki rod jednine za ivo ima dva oblika koja su meusobno zamjenjiva u reenici. Povratno-posvojna zamjenica potrebna je u jeziku da ne bi dolo do nesporazuma. Usporedimo sljedee reenice: Marko ima enu Irenu. On voli svoju enu. NE: On voli njegovu enu. Ivan ima enu Maju. Ivan voli Markovu enu. DA: Ivan voli njegovu enu. muki rod jednina za ivo -og(a) -eg(a) svojeg(a) / svog(a) - svoj -e svoje -e svoje -a svoja enski rod -u svoju srednji rod -e svoje

za neivo mnoina

Vjebe: 1. Napii odgovarajui oblik posvojne zamjenice za povratno-posvojnu. npr. Svoj stan (ja) moj stan 1. svog mua (ona) 2. svoju kerku (ona) 3. svoj ivot (oni) 4. svog prijatelja (ja) 2. Proiri poetnu reenicu pomou povratno-posvojne i posvojne zamjenice! npr. Ti ima kuu. Ti ima svoju kuu. To je tvoja kua. 1. On ima sina. 2. Vi imate auto. 60

3. Mi imamo prijatelje. 4. Oni imaju dijete. 5. Ja imam maku. 6. Ti ima avion. 7. One imaju lijepe haljine. 8. On ima motor. 3. Napii posvojnu ili povratno-posvojnu zamjenicu! 1. Ona ima deka. Danas je vidjela __________ deka. 2. Ti ima mamu. Mora voljeti __________ mamu. 3. Vi imate vesele roake. To su __________ veseli roaci. 4. Oni ne ele novu profesoricu. Oni imaju __________ profesoricu. 5. elim itati dobru knjigu. To je __________ dobra knjiga. 6. Mi imamo dobre sinove. To su __________ dobri sinovi. 7. Ovaj auto je pokvaren. Ja imam __________ auto. 8. Marko ima arenu kapu. Uvijek nosi __________ arenu kapu na posao. 9. Ivan ima djevojku. esto kupuje cvijee za __________ djevojku. 10. Anin otac je strog. Ana voli __________ strogog oca. 4. Proitaj tekst s poetka lekcije!

12. Hrana i okusi. Glagoli piti i jesti.

itaj! Povre je sastavni dio naih svakodnevnih jelovnika. Povre sadri razliite korisne tvari koje djeluju na probavu, razna eterina ulja koja daju poseban miis i okus (mrkva, perin, celer) te djeluju na bolje iskoritavanje ostalih jela, prvenstveno mesa. Mnoge vrste povra imaju svojstva koja djeluju ljekovito protiv raznih bakterijskih bolesti, kao npr. luk, hren, enjak. U svjeem stanju upotrebljavaju se: salata, rotkvica, luk, perin, celer, . U svjeem i u preraenom stanju upotrebljavaju se: rajica, krastavci, paprika. Preteno u preraenom stanju upotrebljavaju se: poriluk, cikla, blitva, krumpir, pinat, graak, grah. Kiseljenje kupusa, krastavaca i zelenih rajica ne izaziva znatne gubitke minerala i vitamina, a organizam ih dobro probavlja. Razlika izmeu voa i povra nije otra. U pravilu, voe potjee od viegodinjih, a povre od jednogodinjih biljaka. Osim toga, sadraj eera je kod voa uglavnom vei. Jedna od podjela voa je ona na kontinentalno i juno voe. U kontinentlno spadaju: jabuke, kruke, dinja, ljive, vinje, trenje, breskve, marelice, jagode, kupine, maline, groe, ribiz, borovnice, orah, ljenjak, badem, kesten, kikiriki, lubenice. U juno voe ubrajaju se: limun, narana, mandarina, grejp, smokva, kivi, ananas, banana, datulja, kokos, avokado. izvor: Lei Pavlek Boroi, Povre iz vlastitog vrta / Wikipedia

61

glagol piti ja pijem ti pije on, ona, ono prije

mi pijemo vi/Vi pijete oni, one, ona piju

Nakon glagola piti dolazi imenica u akuzativu! Npr. Ja pijem kavu. upitno: Pijem li ja? negacija: Ja ne pijem. Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik glagola piti! 1. Martina _______________ vodu. 2. Ja _______________ Cedevitu. 3. Ana obino ne _______________ kavu. 4. Marko i Ivan _______________ sok. 5. Dijete _______________ mlijeko. 6. Vi _______________ vino. 7. Mi ne _______________ rakiju. 8. Petar ne _______________ pivo. 2. Upotrijebi ispravan upitni oblik glagola piti! npr. Pije li Martina vodu? 1. _______________ ti aj? 2. _______________ vi bijelo vino? 3. _______________ Boris vodku? 4. _______________ ja mlijeko? 5. _______________ Ivan i Marko prirodni sok? 6. _______________ mi crno vino? 3. Dovri reenicu! 1. Molim Vas _____________. (kava) 2. Molim Vas _____________. (limunada) 3. Molim Vas _____________. (aj) 4. Molim Vas _____________. (mlijeko) 5. Molim Vas _____________. (pivo) 6. Molim Vas _____________. (fanta) 7. Molim Vas _____________. (sok) 4. Napii sljedee reenice u negaciji! 1. Ja hou piti aj! 2. Silvija pije tablete za temperaturu. 3. Mislav i Ljiljana piju dvije litre vode dnevno. 4. Ti pije previe kave! 5. Mi pijemo pivo. 6. Vi pijete vino. 7. Slavko pije aj.

62

glagol jesti ja jedem ti jede on, ona, ono jede

mi jedemo vi/Vi jedete oni, one, ona jedu

Nakon glagola jesti dolazi imenica u akuzativu! Npr. Ja jedem veeru. upitno: Jedem li ja? negacija: Ja ne jedem. Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik glagola jesti! 1. Mislav _____________ meso. 2. Jasna _____________ jagode. 3. Mi ne _____________ prut. 4. Ja _____________ goveu juhu. 5. _____________ li ti ribu? 6. Martina i Hrvoje ne _____________ palainke. 7. _____________ li vi meso? 2. Dopuni reenice sadrajem iz zagrade! 1. Elizabeta i Mislav ___________________________. (jesti, povre) 2. Martin ne ___________________________. (jesti, sir) 3. Mi ______________ i ______________. (jesti, prut, masline) 4. Ti uvijek ___________________________? (jesti, juha) 5. One ne ___________________________. (jesti, meso) 6. Ja esto ___________________________. (jesti, riba) 3. Upotrijebi ispravan oblik glagola jesti i piti! 1. U restoranu ____________ meso i povre. (jesti, ja) 2. U kafiu ____________ pivo ili kavu. (piti, ja) 3. ____________ li ti meso? (jesti) 4. Marina ____________ (jesti, neg.) jaja. Ona ____________ (jesti) povre. 5. Oni ____________ samo rakiju i vino. (piti) 6. Mi ____________ ribu i blitvu. (jesti) 7. Ti ____________ (jesti) krumpir i ____________ (piti) sok. 8. ____________ li one kavu? (piti) 9. One ____________ (piti, neg.) kavu i ____________ (jesti, neg.) kolae. 10. Ti ____________ (jesti, neg.) piletinu i ____________ (piti, neg.) pivo. 11. Ja ____________ (jesti, neg.) ribu i ____________ (piti, neg.) rakiju.

63

okusi Okusi su po vrsti rijei pridjevi, dakle, mogu se primijeniti isti nastavci. jednina mnoina ljut, ljuta, ljuto sladak, slatka, slatko gorak, gorka, gorko kiseo, kisela, kiselo slan, slana, slano ljuti, ljute, ljuta slatki, slatke, slatka gorki, gorke, gorka kiseli, kisele, kisela slani, slane, slana

Vjebe: 1. Napii kojeg je okusa pojedina hrana ili pie! 1. Kolai su _____________. 2. Kava je _____________. 3. Limun je _____________. 4. Pivo je _____________. 5. Juha je _____________. 6. Paprika je _____________. zaini: sol, papar, rumarin, majina duica, ulje, ocat, bosiljak, celer, perin pribor za jelo: alica, salveta, aa, duboki tanjur, plitki tanjur, no, lica, liica, vilica dnevni obroci: doruak, marenda, ruak, uina, veera hrana mlijeko i mlijeni proizvodi: jogurt, sir, maslac, vrhnje, mlijeko itarice, kruh: kukuruz, lea, grah, ria, kruh, penica, pecivo, zobene pahuljice, burek meso, jaja, ribe: pateta, hrenovke, jaja, riba, piletina, teletina, govedina, janjetina. unka povre: luk, kupus, krumpir, rajica, graak, mahune, blitva, brokula, krastavci, zelena salata, tikvice, cvjetaa, mrkva, paprika, enjak voe: jagoda, kivi, groe, trenje, vinje, breskve, kruka, narana, limun, marelica Vjebe: 1. Stavi gore navedene imenice za hranu koje su u jednini u mnoinu! Pazi, neke su imenice ve u mnoini. 2. Opii to jede i pije za doruak, ruak i veeru! Proitaj! Recept za pizzu Sastojci: Brano 375 grama Svjei kvasac 20 grama Voda 225 ml Suncokretovo ulje 40 ml Sol 1 liica eer pola liice 64

unka 200 grama sir 200 grama origano pasirana rajica 150 grama masline 10 komada Pomijeamo svjei kvasac, eer, dvije lice brana i toplu vodu. Smjesu dodamo u preostalo brano i ulje. Mijesimo dok ne dobijemo vrsto tijesto. Ostavimo da se die oko pola sata. Razvaljamo ga i stavimo u pleh za peenje. Tijesto namaemo pasiranom rajicom, posipamo origanom i na to poslaemo unku i sir. Na vrh stavimo masline. Pei u penici oko dvadeset minuta na 200 stupnjeva. Vjebe: 1. to ti zna skuhati? Opii pripremu nekog jela! 2. Prepii jedan odlomak teksta s poetka lekcije!

13. Odjea. Prezent glagola na -iti i -jeti.

Prezent glagola slati.
itaj! Odjevni predmeti namijenjeni su zatiti ovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja. Prva odjea izraivala se od raznih prirodnih materijala, kao to su koa, krzno, lie i trava i potjee iz starijeg kamenog doba. Komade krzna ovjek je suio i uz njegove krajeve buio je rupe otrim kamenom i kosti, zatim je provlaio vrpce ili kore drveta (prvo ivanje). Odjea je u poetku bila jednostavna, da bi se kasnije pronale razliite nove forme rukavi, nogavice. Moda se javlja vrlo rano, i to onda kada ovjek prvi put stavlja na sebe predmete koji nemaju neku odreenu svrhu. Za masovnu proizvodnju odjee najvanija je bila pojava ivaeg stroja u drugoj polovici 19. stoljea. Dvadeseto stoljee doba je velih promjena u modi. Najvea promjena u mukom odijevanju dola je s odijelom za etnju koje se sastojalo od krae jakne, prsluka i hlaa. Ono se esto nosilo sa eirom. Za ene je najvea promjena bila odbacivanje korzeta te pojava novog, mekanog donjeg rublja. Tu je promjenu uvela francuska modna dizajnerica Coco Chanel koja je odbacila neudobnu ensku odjeu i uvela svakodnevnu, praktinu odjeu u modu. Ljerka ulina, Povijest odjee

odjea: marama, torba, odijelo, jakna, suknja, natikae, kapa, eir, naoale, sunane naoale, rukavice, hlae, haljina, pidama, jakna, majica, kaput, pulover, koulja, sako, torba, al, kravata, remen, najlonke, donje rublje: gae, grudnjak, bokserice obua: tenisice, cipele, izme, arape, papue, sandale, japanke 65

prezent glagola na -ITI: glagol nositi ja nosim mi nosimo ti nosi vi/Vi nosite on, ona, ono nosi oni, one, ona nose upitno: Nosim li ja? nijeno: Ja ne nosim. Glagol nositi ide s imenicom u akuzativu: Ja nosim cipele broj 38. Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik glagola nositi! 1. On _______________ papue. 2. Mi _______________ praktinu odjeu. 3. Oni _______________ sportsku odjeu. 4. On _______________ odijelo i kravatu. 5. Ti _______________ trenirku i tenisice. 6. Vi _______________ elegantnu odjeu. 7. Ona ne _______________ odjeu, nego kupai kostim. 8. Ti ne _______________ japanke. 2. to ti danas nosi? Kakvu odjeu nosi za sport? Kakvu odjeu nosi za vjenanje? to nosi kada je vrue? to nosi kada je zima? 3. Upotrijebi ispravni oblik glagola u zagradi! 1. Ona ____________ elegantne cipele. (traiti) 2. ____________ li da je ona dobra uenica? (misliti) 3. Kad ____________ vozaki ispit, moe voziti auto. (poloiti) 4. ____________ li Vi roendan kod kue? (slaviti) 5. Oni ____________ na ljetovanje. (odlaziti) 6. ____________ li uniformu u kuhinji? (nositi, vi) 7. to djevojke ____________ za plau? (oblaiti) 8. to mladii ____________ za plau? (nositi) 4. Upotrijebi ispravan oblik glagola u zagradi! 1. Oni ____________ (uiti), a oni ____________. (razgovarati) 2. One ____________ (puiti), a one ____________. (priaju) 3. Oni ____________ (nositi) odijelo, a oni ____________ (imati) trenirke. 4. One ____________ (dolaziti) na posao, a one se ____________ . (odmarati) 5. Upotrijebi osobnu zamjenicu u akuzativu umjesto imenice! npr. Moram probati haljinu. Moram je probati. 1. elimo kupiti cipele. 2. Moram kupiti auto. 3. Ne volim okoladu. 4. Planiramo posjetiti baku i djeda. 5. Ima li olovku? 6. Poznaje li Marka? 66

6. Upotrijebi ispravan oblik glagola u zagradi! 1. Mi ____________ hrvatski. (uiti) 2. Vi ____________ od 8 do 16. (raditi) 3. Oni ____________ posao. (traiti) 4. Ja ____________ u pono. (dolaziti) 5. Ti ____________ u jedan. (odlaziti) 6. Oni ____________ talijanski. (uiti, neg.) 7. Ona ____________ torbu na ramenu. (nositi, neg.) 8. Ona ____________ na predstavu. (uriti, neg.) 9. One ____________. (miriti) 10. Ja ____________ bananu. (guliti) 7. Napravi reenice! npr. ja nositi haljina Ja nosim haljinu. 1. Robert nositi kravata 2. Vi nositi haljina, mn. 3. Mi nositi odlijelo, mn. 4. Branka nositi trenirka 5. Vi nositi suknja i bluza 6. Mira i Ines nositi hlae 7. Ti nositi jakna, mn. 8. Tata nositi koulja, mn. 8. Izbaci rije koja ne pripada grupi i reci zato! 1. sandale kravata izme tenisice 2. pulover al rukavice kupai kostim 3. dres trenirka vjenanica tenisice 4. prsten narukvica ogrlica suknja 9. Upotrijebi ispravan oblik glagola u zagradi! 1. Karla ____________ cijeli dan. (raditi) 2. ____________ na Petra. (misliti, ti) 3. Vesna ____________ u subotu. (raditi) 4. Tata ____________ dijete. (oblaiti) 5. Oni ____________ Davida. (traiti) 6. Ti ____________ roendan. (slaviti) 7. ____________ hrvatski. (uiti, ja) 8. Ja u petak ____________ na more. (odlaziti) 9. Mi ____________ na posao. (uriti) 10. Marija i Josip ____________ . (kasniti) prezent glagola na -JETI: glagol eljeti ja elim mi elimo ti eli vi/Vi elite on, ona, ono eli oni, one, ona ele upitno: elim li ja? negacija: Ja ne elim.

67

Glagol eljeti ide s imenicom u akuzativu: Ja elim kaput i haljinu. Vjebe: 1. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. _____________ nove cipele. (eljeti, ja) 2. Mi _____________ lijepo vrijeme. (eljeti) 3. Ti _____________ Josipa. (vidjeti) 4. Oni _____________ novac. (tedjeti) 5. Oni _____________ novi posao. (eljeti) 6. Ona _____________ mua. (voljeti) 7. Ti _____________ lijepu djevojku. (eljeti) 8. On _____________ pivo. (voljeti) 9. _____________ li kavu ili aj? (eljeti, Vi) 10. One _____________ modernu odjeu. (eljeti) 11. Ti _____________ problem. (vidjeti) 12. Vi _____________ u Ameriku. (letjeti) 13. Ja _____________ cvijee. (voljeti) 14. Hrvoje _____________ Zrinku. (voljeti) 15. Ja _____________ mineralnu vodu. (eljeti) 16. _____________ li prijatelje? (vidjeti, ti) 17. Mi _____________ ovdje. (ivjeti) 18. _____________ u Pariz. (letjeti, vi) 19. Djed i baka _____________ kune. (tedjeti) 20. Ja ne _____________ vruinu. (trpjeti) 2. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. Uenici _____________ matematiku. (uiti) 2. Brati i sestra _____________ u centar. (ii) 3. Roditelji _____________ televoziju. (gledati) 4. Odmah _____________ odmor. (trebati, ja) 5. _____________ li ti svaki dan? (kuhati) 6. Djevojke _____________ vino. (piti) 7. Jako _____________ glazbu. (voljeti, mi) 8. Vi _____________ posjetiti Zagreb! (morati) 9. Mi _____________ pametni. (biti) 10. _____________ li Vi ribu? (jesti) 11. Turisti _____________ katedralu. (fotografirati) 12. _____________ u London. (letjeti, Vi) 13. esto _____________ na roditelje. (misliti, mi) 14. _____________ li neto pitati? (smjeti, ja) 15. Ti _____________ godinji odmor. (planirati) 16. On sad _____________ . (raditi) 17. Vi _____________ aj? (htjeti, neg.) 18. Tko _____________ ii u trgovinu? (moi) 19. Mi _____________ plesati cijeli dan. (eljeti, neg.) 20. Sara rado _____________ visoke pete. (nositi) prezent glagola slati ja aljem 68

mi aljemo

ti alje on, ona, ono alje upitno: aljem li ja? negacija: ja ne aljem

vi/Vi aljete oni, one, ona alju

aljemo pakete, pisma, poruke, pozdrave, razglednice... Vjebe: 1. Upotrijebi glagol slati u ispravnom obliku! 1. Ja _____________ pisma mojoj obitelji. 2. Reci Nadi da joj Andrija _____________ pozdrave! 3. Igor i Sanjin _____________ pakete u skladite. 4. Vi _____________ previe poruka. 5. Petar _____________ Sandri cvijee. 6. Ti _____________ razglednice iz Zagreba. 7. Mi _____________ pisma. 2. Napii reenice iz prethodne vjebe u negaciji! 3. Prepii tekst s poetka lekcije!

14. U kui. Lokativ imenica. Prezent

glagola na -ovati, -evati, -ivati. Sibilarizacija u lokativu.
itaj! Ljudi u Hrvatskoj ive u kuama ili u stanovima, u zgradama i u neboderima. Kue mogu imati samo prizemlje ili prizemlje i katove. Kue esto imaju podrume i tavane. Zgrade imaju nekoliko katova i iroke su. Neboderi su visoki i imaju puno katova. Stanovi obino imaju nekoliko prostorija: kuhinju, spavau sobu, dnevnu sobu, kupaonicu, wc. U kuhinji su tednjak za kuhanje s penicom za peenje hrane, sudoper, stol, stolice, ormari za posue, friider. U dnevnoj sobi su obino televizor, fotelja, radio, tepih, kau. U sobi su krevet, ormari za odjeu i police. Danijela ima unajmljeni stan. Njezina soba je uredna. Na krevetu su samo jastuk i pokriva. Na stolu su knjige. Na kauu su jastuii. Uz krevet su papue. Na podu je tepih. Predmeti su u kutijama. U ormaru je odjea. Na policama su knjige i biljenice. Na zidovima su slike. Na prozoru je zanvjesa. Na televizoru je vaza. U akvariju je zlatna ribica. izvor: Croaticum lokativ Lokativ je esti pade u hrvatskoj gramatici. Njime se ponajprije oznaava mjesto, gdje je neto. Odgovara na pitanja gdje? o komu? u emu? Uvijek dolazi s prijedlozima ispred imenice i po njima se moe prepoznati. Ti prijedlozi su: na, o, po, u. 69

Kada su dvije imenice jedna iz druge od kojih jedna poblie oznaava drugu, obje se dekliniraju! Npr. Marijana je na otoku Krku. muki rod jednina mnoina na stolu na stolovima enski rod u sobi u sobama srednji rod na predavanju na predavanjima

Ljiljana ivi u Zagrebu. Ivana ivi u Italiji. One su sada zajedno u sobi u Zagrebu. Ivanine sestre su u kui u Osijeku. Pazi! posao poslu / poslovima dijete djetetu / djeci Vjebe: 1. Imenicu u zagradi stavi u lokativ! 1. Olovka je na ______________. (stol) 2. Knjiga je na ______________. (polica) 3. Mi smo u ______________. (soba) 4. Marko je u ______________. (grad) 5. Oni su na ______________. (more) 6. Kava je u ______________. (alica, mn.) 7. Dobre ideje su u ______________. (glava, mn.) 8. Mladi ljudi su u ______________. (klub, mn.) 9. Odjea je u ______________. (ormar, mn.) 10. Jeste li u ______________? (trgovina) 2. Opii svoju sobu! Gdje je tvoja odjea? to ima na stolu? to ima na policama? 3. Imenicu u zagradi stavi u lokativ! 1. Mladi su u ______________. (kafi) 2. Ja sam u ______________. (restoran) 3. Knjige su u ______________. (knjinica) 4. Turisti su na ______________. (more) 5. Ljudi su u ______________. (grad) 6. Putnici su u ______________. (avion) 7. Jasna je na ______________. (otok Hvar) 8. Mi smo na ______________ (bazen), a vi ste na ______________. (more) 9. Ribe su u ______________. (more, mn.) 10. Knjige su u ______________. (knjinica, mn.) 11. Planinari su na ______________. (planina, mn.) 12. Ana ivi u ______________. (Pula) 13. Maja radi u ______________. (Zagreb) 4. Imenicu u zagradi stavi u lokativ! 1. Amerika je poznata po ______________. (film, mn.) 2. Grka je poznata po ______________. (Sokrat) 70

3. Hrvatska je poznata po ______________. (Marko Maruli) 4. Tibet je poznat po ______________. (budist, mn.) 5. Rusija je poznata po ______________. (Sibir) 5. Po emu je poznata tvoja zemlja? 6. Imenice u zagradi stavi u lokativ! Reenice koje nemaju zagradu odnose se na tebe. 1. Ivana ivi u ______________. (Osijek) 2. Sandra ivi u ______________. (Split) 3. Gdje ti ivi? Ja _______________________. 4. Danijel radi u ______________. (Zagreb) 5. Anton radi u ______________. (Samobor) 6. Gdje ti radi? Ja ______________________. 7. Mario ui hrvatski u ______________. (soba) 8. Milan ui hrvatski u ______________. (knjinica) 9. Gdje ti ui hrvatski? Ja ____________________. 7. Imenice u zagradi stavi u lokativ! 1. Uenici su u ______________. (razred, mn.) 2. Uenici su u ______________. (kola) 3. Ti su u ______________. (vrt) 4. Nofometai su na ______________. (igralite) 5. Turisti su na ______________. (otok Bra) 6. Ja sam u ______________. (Rovinj) 7. Baka i djed su na ______________. (selo) 8. Oni su u ______________. (knjinica) 9. Knjige su na ______________. (polica, mn.) 10. Biljenica je na ______________. (stolica) 11. Navijai su na ______________. (stadion) 12. Sportai su na ______________. (natjecanje, mn.) 13. Oni su u ______________. (auto) 14. Brodovi su na ______________. (more, mn.) 15. Alen je na ______________. (selo) 16. Djeca su u ______________. (park, mn.) 17. Olovke su u ______________. (ladica, mn.) 8. Opii prostoriju u kojoj se nalazi!

prezent glagola na -OVATI, -EVATI, -IVATI npr. stanovati ja stanujem ti stanuje on, ona, ono stanuje upitno: Stanujem li ja? negacija: ja ne stanujem mi stanujemo vi/Vi stanujete oni, one, ona stanuju

71

npr. iznajmljivati ja iznajmljujem ti iznajmljuje on, ona, ono iznajmljuje upitno: Iznajmljujem li ja? negacija: ja ne iznajmljujem npr. prijateljevati ja prijateljujem ti prijateljuje on, ona, ono prijateljuje upitno: Prijateljujem li ja? negacija: ja ne prijateljujem

mi iznajmljujemo vi/Vi iznajmljujete oni, one, ona iznajmljuju

mi prijateljujemo vi/Vi prijateljujete oni, one, ona prijateljuju

Vjebe: 1. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. Jasna ______________ u Zagrebu (stanovati) 2. Oni ______________ svjee voe i povre na trnici. 3. Ja ______________ na otoku Krku. 4. ______________ li ti u Gorskom kotaru? 5. Svako jutro ______________ u menzi. (dorukovati, mi) 6. Petar i Maja ______________ goste. (oekivati) 7. U Velikoj Britaniji ______________ kraljica Elizabeta II. (kraljevati) 8. Boris i ja ______________ odjeu. (izmjenjivati) 9. ______________ li vi u sudbinu? (vjerovati) 10. Zna li tko ______________ udoban i povoljan stan u Zagrebu? (iznajmljivati) 11. Mi nikad ne ______________. (psovati) 12. Svaki dan sve vie ______________. (napredovati, vi) 13. Oni puno ______________. (putovati) 14. Neki ljudi ne ______________ hrvatski i srpski. (razlikovati) 2. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. _________________ u centru. (stanovati, ja) 2. Svaki dan _________________kruh i mlijeko. (kupovati, mi) 3. Turisti danas _________________ u inozemstvo. (putovati) 4. _________________ li stan? (iznajmljivati, Vi) 5. Tanja _________________ u 8 sati. (dorukovati) 6. Goran _________________ na Hvaru. (ljetovati) 7. Oni _________________ u Austriji. (zimovati) 8. _________________ li goste? (oekivati, ti) 9. Neki ljudi _________________ Anine sinove. (razlikovati, neg.) 10. _________________ Vam. (zahvaljivati, mi) 11. Mi _________________ u duhove. (vjerovati, neg.) 12. Filip nikad _________________. (psovati, neg.) 13. Tko _________________ u panjolskoj? (kraljevati) 72

14. Mnoge zemlje _________________. (ratovati) 15. Novinari _________________ o vijestima. (izvjeivati) 3. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. Mario i Ana _________________ u kui. (stanovati) 2. esto _________________ na more. (putovati, ja) 3. Mi _________________ goste ovaj vikend. (oekivati) 4. _________________ li ti novine svaki dan? (kupovati) 5. Marta _________________ prijatelje. (iznenaivati) 6. _________________ li vi eki i slovaki jezik? (razlikovati) 4. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku! 1. Ona _________________ tebi. (vjerovati) 2. Oni _________________ u Grku. (putovati, neg.) 3. Oni _________________ stanuju u neboderu. (stanovati, neg.) 4. Ja _________________ u Konzumu. (kupovati) 5. Ti _________________ u Mercatoru. (kupovati, neg.) 6. Vi _________________ kruh i mlijeko. (dorukovati) 7. Mi _________________ na otoku Krku. (ljetovati, neg.) 8. On _________________ u Alpama. (zimovati) nazivi za zemlje na -ska, -ka, -ka u lokativu Nazivi za zemlje koje zavravaju na -ska, -ka i -ka imaju u lokativu poseban nastavak! Hrvatskau Hrvatskoj ekau ekoj Njemakau Njemakoj Vjebe: 1. Stavi nazive za zemlje u zagradi u lokativ! 1. Pariz je u _________________. (Francuska) 2. Rim je u _________________. (Italija) 3. Prag je u _________________. (eka) 4. New Delhi je u _________________. (Indija) 5. Budimpeta je u _________________. (Maarska) 6. Ljubljana je u _________________. (Slovenija) 7. Peking je u _________________. (Kina) 8. Buenos Aires je u _________________. (Argentina) 9. Atena je u _________________. (Grka) 10. Kabul je u _________________. (Afganistan) 11. Berlin je u _________________. (Njemaka) 12. Venecija je u _________________. (Italija) 13. Vukovar je u _________________. (Hrvatska) 14. Oslo je u _________________. (Norveka) 15. Helsinski je u _________________. (Finska) 16. Be je u _________________. (Austrija)

73

sibilarizacija imenica u lokativu Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se u dativu i lokativu enskog roda jednine i u nominativu, dativu, lokativu i instrumentalu mukog roda jednine provodi kada ispred samoglasnika i i e suglasnici k, g, h, prelaze u c, z, s. k,g,h + i, e c, z, s majka majci, vuk vucima, noga nozi, propuh propusima Iznimke: imenice enskog roda koje zavravaju na -cka, -ka, -ka, -ska, -tka, -zga. kocka kocki, maka maki, voka voki, pljuska pljuski, patka patki, mazga mazgi imenice odmila: baka baki, seka seki, zeko zeki imenica deko deki Vjebe: 1. Imenice u zagradi stavi u lokativ! 1. Egipat je u ________________. (Afrika) 2. Gospi je u ________________. (Lika) 3. Tekstovi su u ________________. (knjiga) 4. Prijatelji su na ________________. (praznik, mn.) 5. Narukvica je na ________________. (ruka) 6. arapa je na ________________. (noga) 7. Na ________________ je Ivanina obitelj. (slika) 8. Rijei su u ________________. (rjenik, mn.) 9. Mladii razgovaraju o ________________. (djevojka) 10. Politiari raspravljaju o ________________. (politika) 11. Djeca sanjaju o ________________. (igraka) 2. Imenice u zagradi stavi u lokativ! 1. Cipela je na ______________. (noga) 2. Turist pliva u ______________. (rijeka) 3. Ja razgovaram o ______________. (majka) 4. Ona sanja o ______________. (praznik) 5. Turist je na ______________. (otok) 6. Igraka je na ______________. (tepih) 7. On govori o ______________. (Grk) 8. Ona razmilja o ______________. (eh) 3. Reenice iz prethodne vjebe prebaci u mnoinu! npr. Cipele su na nogama. 4. Imenice u zagradi stavi u lokativ! 1. Mi razgovaramo o ______________. (prijatelj, mn.) 2. Oni pjevaju o ______________. (srea) 3. Ti stalno govori o ______________. (raunalo, mn.) 4. Vi sanjate o ______________. (uspjeh, mn.) 5. Sportaica sanja o ______________. (medalja, mn.) 6. Novinari raspravljaju o ______________. (politiar, mn.) 74

7. Roditelji razgovaraju o ______________. (posao) 8. Majka misli o ______________. (dijete) 9. Oni razgovaraju o ______________. (dijete, mn.) 5. Prepii tekst s poetka lekcije!

15. Vrijeme. Mjeseci u godini. Lokativne

funkcije. Zamjenice u lokativu.
itaj!

Vremenska prognoza: Nakon (pre)toplog i sunanog vikenda u ponedjeljak i utorak dolaze nam pljuskovi uz osvjeenje
Iznadprosjene temperature nastavljaju se i iduih dana, no uz nestabilno vrijeme. U ponedjeljak predveer i u utorak oekuju se pljuskovi zbog ega e doi i to prolaznog osvjeenja. Poput oujka, koji je unato hladnijem poetku i osvjeenjima tijekom mjeseca ipak bio topliji od prosjeka, za travanj se isto tako oekuje da e biti iznadprosjeno topao. Najvie temperature u travnju se oekuju u tjednu od 18. do 24. travnja. izvor: Jutarnji list Kakvo sve vrijeme moe biti? Vrijeme moe biti sunano, oblano, vjetrovito, hladno, svjee, ledeno, vrue, toplo, ugodno, kino. Moe padati kia. Moe padati snijeg. Moe puhati vjetar. Moe sjati sunce. Moe grmiti. Moe sijevati. Moe padati tua. Vjebe: 1. Kakvo je sada vrijeme vani? mjeseci Jedna godina dijeli se na mjesece. U jednoj godini ima dvanaest mjeseci. U jednom mjesecu su etiri tjedna. Ovo su hrvatska imena mjeseci u godini: sijeanju sijenju veljaau veljai oujaku oujku travanju travnju 75

svibanju svibnju lipanju lipnju srpanju srpnju kolovozu kolovozu rujanu rujnu listopadu listopadu studeniu studenom prosinacu prosincu

Vjebe: 1. Koji je tvoj omiljeni mjesec u godini? U kojem mjesecu si roen/a? 2. Dopuni reenice! 1. U ___________________ idem na more. (kolovoz) 2. U ___________________ idem na snijeg. (sijeanj) 3. U ___________________ sam u Zagrebu. (veljaa) 4. U ___________________ idem u Split. (oujak) 5. U ___________________ sam opet u Zagrebu. (travanj) 6. U ___________________ idem u Ameriku. (svibanj) 7. U ___________________ idem na odmor. (lipanj) 8. U ___________________ sam na otoku Rabu. (srpanj) 9. U ___________________ idem na otok Krk. (kolovoz) 10. U ___________________ idem svaki dan u vinograd. (rujan) 11. U ___________________ sam u Zagrebu i Varadinu. (listopad) 12. U ___________________ sam u Rijeci. (studeni) 13. U ___________________ sam u Puli. (prosinac) 3.. Postavite pitanja pomou: kada / o kome / po kome / gdje / o emu / po emu. Odgovor mora biti podcrtani dio reenice. Npr. Idemo na more u kolovozu. Kada idete na more? 1. Barcelona je u panjolskoj. 2. Egipat je poznat po piramidama. 3. Politiari raspravljaju o politici. 4. Rusija je poznata po snijegu. 5. Mamin roendan je u veljai. 6. Irak je poznat po nafti. 7. Kairo je u Egiptu. 8. Svi govore o glumcima. 9. Imamo godinji odmor u srpnju. 10. Ivana ivi u Osijeku. 11. Mirjana pie o kulturi. 12. Prijatleji razgovaraju o sportu. 13. Turisti etaju po gradu. 14. Trg u Zagrebu je nazvan po banu.

76

lokativne funkcije Lokativ moe imati sljedea znaenja u reenici: 1. Mjesto (U emu? U komu? Gdje?) Djeca su u parku na travi. etamo po umi. Prijedlozi: u, na, po 2. Tema Razgovaramo o prijateljima. On govori o djetetu. Prijedlog: o 3. Vrijeme U srpnju je vrue, a u kolovozu takoer. Prijedlog: u Vjebe: 1. Napii odgovarajui prijedlog i imenicu u lokativu! 1. Volim emisije _____________________ . (ivotinja, mn.) 2. Marijan eli ivjeti _____________________ (Split), ali Nada sanja _____________________. (Trogir) 3. Mrzim filmove _____________________. (lopov) 4. ekamo vas _____________________. (kolodvor) 5. Djevojka je ostavila kljueve _____________________. (recepcija) 6. Otac i sin igraju se _____________________. (park) 7. Alen je upoznao Sanju _____________________. (Rijeka) 8. Osijek i Vukovar su _____________________ (Slavonija), a Gospi je _____________________ . (Lika) 9. Maioniar _____________________ (ruka) dri pticu. 10. Ona radi _____________________ . (knjinica) 11. _____________________ (knjiga) sam nala ljubavno pismo. 2. Napii odgovarajui prijedlog! 1. Ljudi su _____ kuama. 2. eir je _____ glavi. 3. ena je _____ trgovini. 4. Automobili su_____ ulici. 5. Ljudi su _____ dvoritu. 6. okolada je _____ stolu. 7. Maramica nije _____ depu. 8. cvijet je _____ vazi. 9. _____ televiziji je film. 77

10. Torba je _____ stolici. osobne zamjenice u lokativu jednina mnoina jao meni tio tebi ono njemu onao njoj onoo njemu mio nama vi/Vio vama/Vama onio njima oneo njima onao njima

Razgovaramo o tebi. Marko razmilja o njoj. Vjebe: 1. Napii osobnu zamjenicu u lokativu! 1. Roditelji raspravljaju o ___________. (on) 2. Deki razgovaraju o ___________. (one) 3. Prijatelji govore o ___________. (ja) 4. elim rei neto o ___________. (mi) 5. Novinari izvjetavaju o ___________. (oni) 6. On hoe pisati o ___________. (ti) 7. Ivan mata o ___________. (ona) 8. Hrvoje pria o ___________. (vi) 9. Djeca razmiljaju o ___________. (ona, mn.) lokativ pridjeva muki rod jednina -om, -em o dobrom ovjeku o smeem psu -im o dobrim ljudima o smeim psima enski rod -oj o dobroj eni -im o dobrim enama srednji rod -om, -em o dobrom vinu o smeem odijelu -im o dobrim vinima o smeim odijelima

mnoina

Ponavljanje: Imenice kao to su braa i djeca su srednjeg roda mnoine, ali se dekliniraju kao imenice enskog roda jednine jer zavravaju na -a. Tako se ponaaju i pridjevi ispred njih iako se pridjev s imenicom slae u rodu, broju i padeu, on e slijediti deklinaciju po kojoj se imenica mijenja. Tako imamo: o pametnoj djeci, o majinoj brai. Vjebe: 1. Stavi imenicu i pridjev u zagradi u lokativ! 1. On moe ivjeti i na ___________________________. (pust, otok) 2. Bili smo na ___________________________ u Dubrovniku. (brano putovanje) 3. Bili smo na ___________________________ u Dubrovniku. (medeni mjesec) 4. Hvala na ___________________________. (ukusan, veera) 5. Govore o ___________________________. (mlad, djevojka, mn.) 6. U ___________________________ (Hrabro srce) glumi Mel Gibson. 78

7. Izlazimo na ___________________________. (sljedea stanica) 8. Piem pismo na ___________________________. (drven, stol) 9. Ivanina obitelj je na ___________________________. (velik, fotografija) 10. Marko ivi u ___________________________. (velik, grad) 11. Markova baka ivi u ___________________________. (malen, selo) 12. U ___________________________ je sve uredno. (Danijelin, soba) 13. Na ___________________________ su jastuci. (irok, krevet) 14. Knjiga je na ___________________________. (sme, polica) 15. Ne volim sluati o ___________________________. (lo, djeca) lokativ pokaznih zamjenica muki rod, srednji rod jednina o ovom(e) o tom(e) o onom(e) o ovim(a) o tima(a) o onim(a)

enski rod o ovoj o toj o onoj o ovim(a) o tim(a) o onim(a)

mnoina

Vjebe: 1. Stavi ove sintagme u lokativ! 1. ovaj kratak ivot 2. ona kamena kua 3. onaj luksuzni hotel 4. onaj velik ormar 5. ovaj dosadan grad 6. one lijepe boce 7. ti glupi razgovori 2. Sintagme iz prethodne vjebe stavi u odgovarajuu reenicu! 1. U ___________________________ mladi ljudi nemaju kamo izlaziti. 2. Ne elim sudjelovati u ___________________________. 3. Trebamo uivati u ___________________________. 4. Oni ive u ___________________________. 5. Odjea je u ___________________________. 6. Moj prijatelj je recepcionar u ___________________________. 7. Vina su u ___________________________. 3. Rijei u zagradi stavi u lokativ! 1. Mi gradimo terasu na ___________________________. (ovaj, lijep, dvorite) 2. Ne znam nita o ___________________________. (onaj, velik, kola) 3. Oni voze po ___________________________. (taj, poznat, autocesta) 4. Pazi da ne udari u ___________________________. (onaj, sme, stablo) 5. U ___________________________ (onaj, aren, izlog) vidim zanimljive stvari. 6. U ___________________________ (ovaj, velik, tvornica) ima puno radnika. lokativ posvojnih zamjenica 79

Dugi i kratki oblici koji pojedine posvojne zamjenice u lokativu imaju meusobno su zamjenjivi, dakle, mogu se koristiti ovisno o volji govornika. Isto vrijedi i za naveske kod mukog roda u zagradama. muki rod, srednji rod jednina o mojem(u), o mom(e) o tvojem(u), o tvom(e) o njegovom o njezinom, o njenom o naem o vaem o njihovom o mojim(a) o tvojm(a) o njegovim(a) o njezinim(a), o njenim(a) o naim(a) o vaim(a) o njihovim(a) enski rod o mojoj o tvojoj o njegovoj o njezinoj, o njenoj o naoj o vaoj o njihovoj o mojim o tvojim o njegovim o njezinim, o njenim o naim o vaim o njihovim

mnoina

Vjebe: 1. Koja reenica je tona? 1. a) Oni stalno razgovaraju o njegova djevojka. b) Oni stalno razgovaraju o njega djevojci, c) Oni stalno razgovaraju o njegovoj djevojci. 2. a) Raspravljamo o njihova djeci. b) Raspravljamo o njihovoj djeci. c) Raspravljamo o njih djeci. 3. a) Na njezina ruka je sat. b) Na njezinoj ruci je sat. c) Na njezino ruka je sat. 4. a) U tvoj kvart je jako mirno. b) U tvoja kvartu je jako mirno. c) U tvojem kvartu je jako mirno. 2. Dovri reenicu! 1. Zora je u _____________________. (tvoja kua) 2. okolada je u _____________________. (desna ruka) 3. Cipela je na _____________________. (lijeva noga) 4. Cigarete su na _____________________. (njegov stol) 5. Nikola je u _____________________. (Milanovo dvorite) 6. U _____________________ nema nita. (desni dep) 7. U _____________________ ima puno slika. (njihova kua) 3. Dovri nastavke! 1. Zora je u Nadin__ dvoritu. 2. Svi su u ku__. 3. Nada i Nikola su u fotelj__. 4. Darko i maka su na krevet__. 80

5. Darko i Igor itaju knjig__. 6. Djeca gledaju televizij__. 7. Cigarete nisu ni u lijev__, ni u desn__ dep__. lokativ povratno-posvojne zamjenice Povratno-posvojna zamjenica svoj znai da neto pripada subjektu. Ona zamjenjuje sve posvojne zamjenice. muki rod, srednji rod jednina mnoina o svojem(u), o svom(e) o svojim(a) enski rod o svojoj o svojim

Vjebe: 1. Stavi povratno-posvojnu zamjenicu u lokativ! 1. Roditelji ele znati sve o ______________ djetetu. 2. Djed spava u ______________ sobi. 3. On radi u ______________ uredu. 4. U ______________ ivotu vidjela sam svata. 5. On ivi u ______________ svijetu. 6. Pjevaica razmilja o ______________ karijeri. 2. Preoblikuj reenice tako da upotrijebi povratno-posvojnu zamjenicu! npr. Moja soba je velika. Znam, priala si mi o svojoj sobi. 1. Moje cipele su nove. Znam, priao si mi o ______________________. 2. Moj automobil je brz. Znam, priao si mi o ______________________. 3. Moje dvorite je veliko. Znam, priao si mi o ______________________. 4. Moj krevet je irok. Znam, priao si mi o ______________________. 5. Moja baka je na selu. Znam, priao si mi o ______________________. 6. Moji strievi su iz Osijeka. Znam, priao si mi o ______________________. 3. Preoblikuj reenice tako da upotrijebi povratno-posvojnu ili posvojnu zamjenicu! npr. To je moj djed. Znam, priao si mi o svom djedu! 1. To je moja baka. Znam, priao si mi o ______________________. 2. To je njihov stric. Znam, priao si mi o ______________________. 3. To je moja tetka. Znam, priao si mi o ______________________. 4. To je njihova majka. Znam, priao si mi o ______________________. 5. To je na ujak. Znam, priao si mi o ______________________. 6. To su njihovi roditelji. Znam, priao si mi o ______________________. 7. To su njegovi prijatelji. Znam, priao si mi o ______________________. 8. To su njezini strievi. Znam, priao si mi o ______________________. 4. Upotrijebi posvojnu ili povratno-posvojnu zamjenicu! 1. U ______________ kui ja sam gazda! 2. Oni imaju velik stan. U ______________ stanu bit e tulum. 3. On je pisac ali u ______________ knjizi nita nije zanimljivo. 4. Profesori razmiljaju o ______________ uenicima. 5. Martina ima novog deka. Ja nemam dobro miljenje o ______________ deku. 81

6. Lijenik razmilja o ______________ pacijentu. 7. Oni u ______________ ormarima dre nepotrebne stvari. 5. Prepii tekst s poetka lekcije!

16. Prezent glagola pisati. Perfekt glagola

biti. Perfekt glagola na -ati, -iti, -ovati, -evati, -ivati.
itaj! Ivanov roak Marko ivi u maloj, tihoj ulici na sjeveru grada. Marko je pozvao Ivana da doe u posjet. Ivan je otiao k Marku jedne sunane subote. Marko je ekao Ivana na zadnjoj tramvajskoj stanici. Zajedno su pjeke stigli do Zelene ulice. Tamo stanuje Marko sa svojim roditeljima. Kua je velika, ima prizemlje, jedan kat, potkrovlje, crveni krov i crni dimnjak. Oko kue je mali vrt sa starim stablima. Izmeu vrta i ceste je kamena ograda. Na prednjoj strani kue nalaze se dva balkona. Marko i Ivan sjede na balkonu, piju crnu kavu i gledaju ulicu. Markova mama ispekla je ukusne kolae sa umskim voem, a Markov otac je natoio domai sok od jabuke. Dok sunce polako zalazi, razgovaraju o svemu i svaemu. izvor: Croaticum Vjebe: 1. Zaokrui je li reenica tona ili netona! 1. Marko ivi u velikoj, bunoj ulici na jugu grada. 2. Markovi roditelji su pozvali Ivana. 3. Ivan je posjetio Marka za vikend. 4. Marko je ekao Ivana na autobusnoj stanici. 5. Autom su doli do Markove kue. 6. Marko stanuje sa svojim roditeljima u Zelenoj ulici. 2. Odgovori na pitanja! 1. Kako izgleda Markova kua? 2. to rade Ivan i Marko? 3. O emu razgovaraju?

T T T T T T

N N N N N N

perfekt Perfekt je sloeno prolo glagolsko vrijeme. Sloeno je jer se tvori od dvije rijei: 82

nenaglaenog prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Glagolski pridjev radni dobijemo tako da od glagola koji elimo staviti u perfekt odbacimo infinitivni nastavak -ti i na osnovu dodamo nastavke za glagolski pridjev radni. Nastavci su: -o, -la, -lo, -li, -le, -la. Glagolski pridjev radni ponaa se kao pridjev u nominativu pa tako ima i iste nastavke. Dakle, ovisno o tome govori se o mukom, enskom ili srednjem rodu, o jednini ili o mnoini, upotrebljavat e se odgovarajui nastavci. Kada ispred glagola stoji zamjenica, subjekt ili prilona oznaka upotrebljava se oblik "sam bio", npr. Ana je bila u trgovini. U subotu sam bio na utakmici., a kad glagol stoji na poetku reenice koristi se oblik "bio sam", npr. Bio sam u Americi. Bili smo kod prijatelja. Ne moe se rei: Smo bili kod prijatelja. Glagol biti moe se razdvajati od golagolskog pridjeva. Nenaglaeni oblik glagola biti tei poetku reenice i tome da stoji na drugom mjestu. Npr. Ja sam doista bila sretna kad sam vas vidjela. Perfekt: sam, si, je, smo ste su prezent glagola biti

+ +

bi(ti) + -o, -la, -lo, -li, -le, -la glagolski pridjev radni

perfekt glagola biti ja sam bio/bila ti si bio/bila on je bio ona je bila ono je bilo mi smo bili/bile vi ste bili/bile oni su bili one su bile ona su bila Ja sam bila u kupovini. On je bio na utakmici. Vjebe: 1. Imenice u zagradi stavi u lokativ! 1. Petar je bio u _______________. (Varadin) 2. Ja sam bio u _______________. (Zagreb) 3. Bila je u _______________. (Dubrovnik.) 4. Bila je u _______________. (Pula) 5. Bili smo u _______________. (Osijeku.) 6. To je bilo u _______________. (Osijek) 7. Vi ste bili u _______________. (Split) 2. Stavi glagol biti u perfekt! 1. Petar _______________ u Amsterdamu. 2. _______________ u Londonu. (ja, .r.) 3. Sanja _______________ u Budimpeti. 83 bio/bila sam bio/bila si bio je bila je bilo je bili/bile smo bili/bile ste bili su bile su bila su

4. _______________ u Budimpeti. (mi, m.r.) 5. _______________ u Beu. (one) 6. _______________ u Rimu. (ti, m.r.) 3. Stavi glagol biti u perfekt! 1. Proli vikend _______________ na izletu. (ona) 2. Ja _______________ u radionici cijelu subotu. 3. U nedjelju _______________ na izletu. (on) 4. Ja _______________ na moru. 5. _______________ u kupovini. (vi, m.r.) 6. Dijete ne zna gdje _______________ . 7. Pas _______________ u parku. 8. Maka _______________ u umi. 9. Mi _______________ u Njemakoj. _______________ ludo i nezaboravno! 4. Stavi glagol biti u perfekt! 1. Ivan _______________ na moru, a Ana _______________ u Zagrebu. 2. Mi _______________ u kinu, 3. Vi _______________ na Krku. 4. Ja _______________ na Sljemenu. (.r.) 5. Ti _______________ na veeri. (m.r.) 6. Oni _______________ u Amsterdamu.

perfekt glagola biti negacija ja nisam bio/bila nisam bio/bila ti nisi bio/bila nisi bio/bila on nije bio nije bio ona nije bila nije bila ono nije bilo nije bilo mi nismo bili/bile vi niste bili/bile oni nisu bili one nisu bile ona nisu bila nismo bili/bile niste bili/bile nisu bili nisu bile nisu bila

Ona nije bila u kinu. Nismo bili u koli. Vjebe: 1. Stavite reenice iz prolih zadataka u negaciju! perfekt glagola biti upitni oblik Jesam li (ja) bio/bila u kinu? Jesi li (ti) bio/bila u kinu? Je li (on) bio u kinu? Je li (ona) bila u kinu? Je li (ono) bilo u kinu? 84

Jesmo li (mi) bili/bile u kinu? Jeste li (vi) bili/bile u kinu? Jesu li (oni) bili u kinu? Jesu li (one) bile u kinu? Jesu li (ona) bila bila u kinu? Jeste li vi bili u Rijeci? Jesu li one bile u knjinici? Vjebe: 1. Stavi glagol biti u perfekt! 1. On _______________ u radionici. 2. Ona _______________ u kupovini. 3. Dijete _______________ u parku. 4. Vi _______________ u Amsterdamu. (m.r.) 5. Ti _______________ u kinu. 6. Oni _______________ na utakmici. 7. Mi _______________ u Zagrebu. 2. Postavi pitanja na reenice iz prethodnog zadatka, npr. Je li on bio u radionici? 3. Postavi pitanja na reenice iz vjebi s glagolom biti! perfekt glagola na -ati, -iti, -ovati, -evati, -ivati Perfekt ovih glagola tvori se uobiajeno, od nenaglaenog oblika glagola biti i glagolskog pridjeva radnog kojeg dobijemo tako da od glagola koji elimo staviti u perfekt odbacimo infinitivni nastavak -ti i na osnovu dodamo nastavke za glagolski pridjev radni. Nastavci su: -o, -la, -lo, -li, -le, -la. priati ja sam priao / priao sam, nisam priao, jesam li priao? nositi ja sam nosio / nosio sam, nisam nosio, jesam li nosio? kupovati ja sam kupovao / kupovao sam, nisam kupovao, jesam li kupovao? prijateljevati ja sam prijateljevao / prijateljevao sam, nisam prijateljevao, jesam li prijateljevao? dozivati ja sam dozivao / dozivao sam, nisam dozivao, jesam li dozivao? Vjebe: 1. Glagole u zagradi stavi u perfekt! 1. Martin ___________________ knjigu. (kupiti) 2. Otac ___________________ veeru. (kuhati) 3. Djeca ___________________ televiziju. (gledati) 4. Raunalo ___________________ staro. (biti) 5. Marija ___________________. (telefonorati) 6. Mi ___________________ pjesme. (pjevati) 7. One ___________________ auto. (voziti) 85

8. Vi ___________________ kuu. (kupovati) 2. Glagol u zagradi stavi u perfekt u negaciji! 1. Martin ___________________ knjigu. (kupiti) 2. Jasna ___________________ ovaj vikend. (planinariti) 3. djeca ___________________ tenis. (igrati) 4. Hrvoje ___________________ nove cipele. (kupiti) 5. Dijete ___________________. (plakati) 6. Vi ___________________ glazbu. (sluati) 7. Oni ___________________ u Splitu. (stanovati) 3. Postavi pitanje na reenicu! npr. Martin je kupio knjigu. Je li Martin kupio knjigu? 1. Jasna je planinarila. 2. Prijatelji su igrali ah. 3. Mi smo sreli Damira u gradu. 4. djeca su pjevala. 5. Ti si prije pio zeleni aj. 6. Vi ste uili cijeli tjedan. 7. Dijete je spavalo. 4. Glagol u zagradi stavi u perfekt! 1. Ja ___________________ cijeli dan. (raditi) 2. Ona ___________________ gradom. (etati) 3. Vi ___________________ cijelu no. (plesati) 4. Marija i Maja ___________________ u Brazilu. (biti, neg.) 5. Marko i Josip ___________________ o poslu. (razmiljati, neg.) 6. Ti ___________________ televiziju. (gledati) 7. Oni ___________________ novi auto. (kupiti) 5. Opii to si radio juer! 6. Napii glagol u prezentu (pz) ili perfektu (pf)! 1. Ivan i Marko ___________________ u trgovini. (raditi, pz) 2. Antonija ___________________ u Ameriku. (otputovati, pf) 3. Ti najvie ___________________ sladoled od okolade. (voljeti, pz) 4. ___________________ li mi sutra donijeti knjigu? (moi, pz) 5. Ana ___________________ u prvi razred. (ii, pz) 6. On ___________________ svaki dan zube. (prati, pz) 7. Oni ___________________ da nema vie karata. (kazati, pz) 8. Svaki dan ___________________ pola sata na posao. (putovati, ja, pz) 7. Prepii tekst s poetka lekcije!

86

17. Politiki ustroj Republike Hrvatske.

Perfekt glagola na -jeti i -i. Perfekt nepravilnih glagola.
itaj! Prema politikom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. lanica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Od 2004. kandidat je za Europsku uniju u koju bi trebala ui 2013. Referendumom odranim 19. svibnja 1991. veina biraa odluuje se za osamostaljenje od SFRJ (Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija). Oruanom pobunom dijela srpskog stanovnitva 1991. poinje Domovinski rat koji zavrava 1995. hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Prvi hrvatski predsjednik do 1999. godine bio je Franjo Tuman. Nakon toga za predsjednika je izabran Stjepan Mesi. Od 2010. godine predsjednik je Ivo Josipovi. Dvije najvee stranke su konzervativni HDZ (Hrvatska Demokratska Zajednica) i liberalni SDP (Socijaldemokratkska Partija). U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Zakonodavna vlast: Hrvatski sabor je zakonodavno tijelo s najvie 160 zastupnika, a bira se opim izborima na mandat od etiri godine. Izvrna vlast: Predsjednik republike bira se svakih pet godina i on je vrhovni zapovjednik Oruanih snaga, imenuje predsjednika vlade. Vlada Republike Hrvatske predlae zakone i proraun, izvrava zakone te vodi domau i inozemnu politiku zemlje. Na elu Vlade nalazi se predsjednik Vlade, trenutno je to Jadranka Kosor. Vlada ima 15 ministara zaduenih za odreena podruja upravljanja. Sudbena vlast: Sudbenu vlast obavljaju sudovi koji sude na temelju Ustava i zakona. Ustavni sud nije dio sudbene vlasti i on donosi odluke o pitanjima suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima. Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti i moe se smatrati etvrtim dijelom ustroja Republike Hrvatske. izvor: Wikipedia

perfekt glagola na -JETI: glagol eljeti Glagoli koji zavravaju na -jeti mijenjaju svoju osnovu kod glagolskog pridjeva radnog. Naime, ispred samoglasnika -je- postaje -i-. Tako je u mukom rodu ispred samoglasnika osnova eli + o, a u svim ostalim sluajevima ispred samoglasnika elje + nastavak. ja sam elio/eljela ti si elio/eljela on je elio ona je eljela ono je eljelo 87 elio/eljela sam elio/eljela je ...

mi smo eljeli/eljele vi ste eljeli/eljele oni su eljeli one su eljele ona su eljela upitno: Jesam li ja elio? negacija: ja nisam elio Ona je eljela ii na izlet. On je elio ii na utakmicu. Vjebe: 1. Napii perfekt glagola ivjeti! 1. One _________________ u Dubrovniku. 2. Ti _________________ tri godine u Americi. 3. On nikad _________________ u Zagrebu. (neg.) 4. Novinar _________________ u hotelu. 5. Miro je Slovenac. _________________ u Sloveniji dok nije doao u Hrvatsku. 6. Vi _________________ u Siriji. 2. Napii perfekt glagola vidjeti! 1. Ja ______ juer ____________ prijatelja. 2. Josip _________________ Gorana u gradu. 3. Mi ________ u subotu ________________ prijatelje u klubu. 4. One _________________ pljaku! 3. Napii perfekt glagola razumijeti! 1. On ____ dobro _____________ hrvatski. 2. Radnik _________________ upute. 3. Dijete _________________ priu. 4. _________________ to ste mi rekli. (ja, neg.) 4. Napii perfekt glagola htjeti! 1. Hrvoje _________________ voni aj. 2. Uenik _________________ domau zadau. (neg.) 3. Mi _________________ mir i tiinu. 4. _________________ da doe kod mene. (ja) 5. _________________ da ode. (ja, neg.) 5. Napii perfekt glagola utjeti! 1. Marko ____ stalno _____________. 2. Oni _________________ cijeli dan. 3. Kristina nikad _________________. 4. Zato ____ ti ______________?

88

perfekt glagola na -i: glagol ii Kod glagola koji zavravaju na -i u glagolskom pridjevu ispred nastavka na osnovu se dodaje umetak a ispred samoglasnika npr. i-a-o i -- ispred suglasnika, npr. do--li. ja sam iao/ila ti si iao/ila on je iao ona je ila ono je ilo mi smo ili/ile vi ste ili/ile oni su ili one su ile ona su ila upitno: Jesam li ja iao? negacija: ja nisam iao Igor i Jadranka ili su u kino. Vjebe: 1. Napii perfekt glagola u zagradi! 1. Ja _________________ u kino. (ii) 2. Gosti _________________ u 5. (doi) 3. Kad _________________ Ana i Petar? (doi) 4. Kolegice _________________ na godinji odmor. (otii) 5. Ana _________________ vozaki ispit. (proi) 6. Vi _________________ novi posao. (nai) 7. Oni _________________ u stan. 8. __________ li juer _________________ u grad? (izii, Vi) 9. Mi _________________ ili u kazalite juer. (ii, neg.) 10. Ti _______ juer kasno _____________ u grad? (izai) nepravnilni glagoli jesti ja sam jeo, jela; mi smo jeli, jele sresti ja sam sreo, srela; mi smo sreli, srele sjesti ja sam sjeo, sjela; mi smo sjeli, sjele Vjebe: 1. Napii perfekt glagola u zagradi! 1. Ne bih, hvala, _________________ kod kue! (jesti) 2. Mi _________________ Tatjanu na ulici. (sresti) 3. _________________ u restoranu, ali se nismo najeli! (jesti) 4. _________________ na neto prljavo. (sjesti, ja) 5. Petar _________________ na fotelju. (sjesti) 6. Danijel _________________ prijateljicu kada se nije nadao. (sresti) 7. Gladan sam, _________________ od juer! (jesti, neg.) 89

8. Rekao sam da sam sit pa _________________ ono to je Marija skuhala. (jesti) 9. _________________ me proli put, sjeate li se? (sresti, Vi) 10. Darija _________________ jer je bila umorna. (sjesti) 11. _________________ na najbliu klupu. (sjesti, mi)

perfekt glagola rei Isti perfekt kao glagol rei tvore i glagoli pei i vui. Njihov perfekt glasi: ja sam pekao/pekla; ja sam vukao/vukla. ja sam rekao/rekla ti si rekao/rekla on je rekao ona je rekla ono je reklo mi smo rekli/rekle vi ste rekli/rekle oni su rekli one su rekle ona su rekla upitno: Jesam li rekla? negacija: ja nisam rekla to je rekla Petrova mama? Marko je rekao da je dobro. Vjebe: 1. Napii perfekt glagola rei! 1. Ti _________________ da si sretan. 2. Jadranka _________________ da je vidjela susjeda. 3. Ja _________________ da neto nije u redu. 4. _________________ ti! (ja) 5. _________________ da moe doi. (mi) 6. Ida i Denis _________________ da im je bilo lijepo. 2. Napii perfekt glagola u zagradi! 1. Zorana _________________ tortu. (pei) 2. Turisti _________________ teke torbe. (vui) 3. On _________________ da dolazi. (rei) 4. _________________ kolae za tvoj roendan. (pei, mi) 5. Vi _________________ da znate odgovor. (rei) 6. _________________ vie nego to smo trebali. 3. Reenice iz predhodnih vjebi stavite u negaciju! perfekt glagola moi 90

ja sam mogao/mogla ti si mogao/mogla on je mogao ona je mogla ono je moglo mi smo mogli/mogle vi ste mogli/mogle oni su mogli one su mogle ona su mogla upitno: Jesam li (ja) mogla? negacija: Ja nisam mogao/mogla. On nije mogao ii na izlet. Morao je raditi. Vjebe: 1. Napii perfekt glagola moi! 1. Ti __________________ uivati. 2. Oni __________________ telefonirati. 3. On __________________ doi na vrijeme. 4. Djeca __________________ puno jesti. 5. __________________ sam to napraviti, ali sam zaboravio. (ja) 6. __________ vie ______________ napraviti nita. (mi, neg.) 7. __________________ samo stajati i gledati. (vi) 8. Silvana __________________ bolje proi. 9. Dario i Ana __________________ otii. 2. Postavi pitanja na reenice! npr. On je mogao doi juer. Je li on mogao doi juer ? 1. Silvio je mogao nauiti svirati. 2. Ja sam mogao skakati po krevetu. 3. Mi smo mogli nai put. 4. Ti si mogao biti toniji. 5. David i Franjo su mogli rei istinu. 6. Vi ste mogli daleko plivati.

91

18. Godinja doba. Dativ.

itaj! Proljee dolazi u oujku. U oujku je vrijeme promjenjivo i kino, a u travnju i svibnju je ugodno. Toplo je, ali nije vrue. Sunano je, a kia pada samo ponekad. Ljeto dolazi u lipnju. U lipnju, srpnju i kolovozu je vrue. Temperature su jako visoke. Nebo je vedro, ne pada kia. Jesen dolazi u rujnu. Rujan je umjereno topao mjesec. U listopadu i studenom nebo je oblano i esto pada kia. Vjetrovito je i maglovito. To su prilino hladni mjeseci. Zima dolazi u prosincu. U prosincu i sijenju vrijeme je vrlo hladno. Temperature su niske. esto pada snijeg. U veljai je vrijeme promjenjivo, a snijeg se polako topi.

dativ imenica Dativ je po nastavcima jednak lokativu. Za razliku od njega, moe stajati i bez prijedloga. Odgovara na pitanje komu? emu? Veznici koji idu s dativom su: k, prema, nasuprot, unato/usprkos. Glagoli koji idu s dativom su: radovati se, veseliti se, smijati se, pomagati, vjerovati, dati, kazati, rei, govoriti, progovarati, smetati, pisati, slati, darovati, pokloniti, uditi se, diviti se, zahvaljivati... Pravila o sibilarizaciji o kojima smo govorili kod lokativa vrijede i za dativ. muki rod jednina mnoina studentu studentima enski rod studentici studenticama srednji rod stablu stablima

Idem prema izlazu. Idem kui. Idem (prema) kui. Pazi! vrijeme - vremenu Vjebe: 1. Imenice u zagradama stavi u odgovarajui pade! 1. Mi idemo na ______________. (more) Mi idemo prema ______________. (more) 2. Idemo na ______________. (vrh) Idemo prema ______________. (vrh) 3. Ti ide na ______________. (parkiralite) Ti ide prema ______________ . (parkiralite) 4. On ide u ______________. (park) On ide prema ______________. (park) 5. Vi idete na ______________. (fakultet) Vi idete prema ______________. (fakultet) 6. Mi idemo na ______________. (jezero, mn.) Mi idemo prema ______________. (jezero, mn.) 7. Uenici idu u ______________. (uionica, mn.) Oni idu prema ______________. (uionica, mn.) 2. Imenice u zagradi stavi u dativ! 1. Volim putovati unato ______________. (vrijeme) 2. Mi putujemo unato ______________. (kia) 3. On putuje unato ______________ . (poledica) 92

4. Ti putuje unato ______________. (snijeg) 5. Ona putuje unato ______________. (vruina) 6. Vi putujete usprkos ______________. (vjetar) 7. Oni putuju usprkos ______________. (magla) 8. Ja putujem unato ______________. (hladnoa) 3. Imenicu u zagradi stavi u dativ! 1. U subotu idem k ______________. (Darko) 2. Sutra moemo ii k ______________ u Osijek. (prijatelji) 3. Zato rijetko ide k ______________? (sestra, mn.) 4. Maja i Ivana idu k ______________ na praznike. (brat) 5. urim se k ______________. (Dinka) 6. Auto je u kvaru pa idemo k ______________. (automehaniar) 4. Stavi imenice u zagradi u ispravan pade! 1. Poklanjam ____________ (mama) ____________. (rua) 2. Za roendan Ivan poklanja ____________ (supruga) ____________ . (vino) 3. Za blagdane djeca poklanjaju ____________ (roditelj, mn.) ____________. (ukras, mn.) 4. Za Valentinovo Damir poklanja ____________ (djevojka) ____________ . (prsten) 5. Za Valentinovo Sanja poklanja ____________ (deko) ____________. (novanik) 6. Za vjenanje ____________ (sestra) poklanjam ____________. (naunice) 7. Za uspjeh na poslu ____________ (brat) poklanjam ____________. (mobitel) 8. Za godinjicu braka muevi poklanjaju ____________ (ena, mn.) ____________ (cvijee), a ene ____________ (mu, mn.) ____________. (vino) 5. Imenicu u zagradi stavi u dativ! 1. Veselimo se ____________. (sunce) 2. Ona se veseli ____________. (kupovina) 3. On se veseli ____________. (motor) 4. Dijete se veseli ____________. (lopta) 5. Uenici se vesele ____________. (praznik, mn.) 6. Sportai se vesele ____________. (rezultat, mn.) 7. Baka i djed se vesele ____________. (zdravlje) 8. Zaposleni ljudi se vesele ____________. (odmor) 9. Nezaposleni se vesele ____________. (posao) 10. Turisti se vesele ____________. (putovanje, mn.) 6. Imenice u zagradi stavi u odgovarajui pade! 1. Pokazala sam _______________ (Marija) _______________. (svoja kua) 2. Nasuprot _______________ (ormar) nalazi se prozor. 3. U _______________ (ladica) nije bilo niega. 4. Oni se voze prema _______________. (stadion) 5. Ja i Ivana idemo k _______________. (prijatelj, mn.) 6. Vi volite gledati _______________. (nogomet) 7. U _______________ (nogomet) se puno tri.

dativne funkcije Dativ u reenici moe imati sljedea znaenja u reenici: 93

1. Primatelj (Komu? emu?) Dajemo Ivi knjigu. Dajemo Petri knjigu. Dajemo djetetu knjigu. Bez prijedloga. 2. Cilj, smjer kretanja (Kamo?) Idemo k baki. Idemo k djedu. Idemo prema dvoritu. Prijedlog: k, prema 3. Mjesto Stanujemo nasuprot poti, kazalitu i muzeju. Prijedlog: nasuprot 4. Dopusnost Putujemo unato gripi. Prijedlog: Unato/usprkos 5. Nositelj stanja Ani je hladno. Petru je vrue. Djetetu je lijepo. 6. Usmjerenost Vjerujemo sestri i bratu. Glagoli: radovati se, veseliti se, diviti se, vidjeti, htjeti, istiti, voljeti... Vjebe: 1. Napii odgovarajue prijedloge! 1. Ribar je ivio sam _____ pustom otoku. 2. Hvatao je ribe _____ udicu. 3. Bio je sretan _____ siromatvu. 4. Ribar si je stavio _____ glavu da vidi bogat kraj. 5. Obeao je da e tri dana sjediti _____ brodu. 6. On krene _____ djevojci. 7. _____ strahu, rekao joj je to je mislio.

94

2. Stavi imenice u zagradi u dativ! 1. "Idi ___________ (kua), nai e to ti treba!", ree ___________ (ribar) Zora-djevojka. 2. Idem k ___________ (majka) da joj dam cvijet. 3. Dao sam knjigu ___________. (stric) 4. Hvala ___________! (Bog) 5. On je svakom ___________ (lonac) poklopac! 6. ___________ (vojnik, mn.) treba odnijeti hrane. 7. Ja sam ___________ (baka) najdraa unuka. 8. Idemo k ___________! (sestra, mn.)

osobne zamjenice u dativu Osobne zamjenice u dativu jednake su onima u lokativu, osim to u dativu uz duge naglaene oblike postoje i krai nenaglaeni. Dugi oblici koriste se na poetku reenice ili na kraju kada se zamjenica naglaava, npr. Tebi je dosta plesanja. Rekao sam to tebi, a ne njoj. Doi k nama. Kratki oblici dolaze unutar reenice, npr. To mi u ivotu nije trebalo. to mi to govori!

jednina ja meni, mi ti tebi, ti on njemu, mu ona njoj, joj ono njemu, mu

mnoina mi nama, nam vi/Vi vama/Vama, vam / Vam oni njima, im one njima, im ona njima, im

Vjebe: 1. Napii osobnu zamjenicu u dativu! 1. Dosta ________ je nepravde! (ja) 2. Dao sam ________ olovku, gdje je sada? (ti) 3. ________ je ovo dosadno, zar ne? (ti) 4. Koulja ________ je bila bijela kao snijeg. (ona) 5. ________ smeta tvoje ruganje. (mi) 6. ________ ne treba vjerovati. (oni) 7. Za roendan, dali su ________ lijepe rukavice. (on) 8. Moram ________ priznati da sam zaboravio. (Vi) 9. Nema ________ spasa! (mi) 10. ________ smo dali jabuke (vi), a ________ (one) smo dali groe. 11. Lijepo ________ je ovdje! (mi) 12. Zanimljivo ________ je raditi ovdje. (ja) 13. Dosadno ________ je. (oni) 14. Vrue ________ je! (on) 15. Hladno ________ je! (ona)

95

2. Napii osobnu zamjenicu gdje nedostaje i zatim preoblikuj reenice! Npr. Meni je dosadno. Dosadno mi je. 1. ________ je teko. (ti) 2.________ je svejedno. (on) 3. ________ je zabavno. (Vi) 4. ________ je lako. (oni) 5. ________ je dosadno. (mi) 6. ________ je naporno. (ona) 7. ________ je toplo. (one) 3. Dopuni reenice stavljanjem imenica i osobnih zamjenica u lokativ! 1. (Hrvoje)_____________ se svia Silvija. ________ se svia Silvija. Svia _____ se Silvija. 2. (Silvija) ______________ se svia glazba. _______ se svia glazba. Svia ____ se glazba. 3. (Luka) ______________ se svia boks. ________se svia boks. Svia ____ se boks. 4. (Oni) ______________ se sviaju djevojke. Sviaju _____ se djevojke. 5. (Ti) ______________ se sviaju filmovi. Sviaju ______ se filmovi. 6. (Ja) ___________ se svia priroda. Svia ____ se priroda. 7. (Vi) ____________ se svia hrvatski jezik. Svia ________ se hrvatski jezik. lokativ pridjeva Nastavci za pridjeve u dativu jednaki su onima u lokativu. muki rod jednina -om, -em dobrom ovjeku smeem psu -im dobrim ljudima smeim psima enski rod -oj dobroj eni -im dobrim enama srednji rod -om, -em dobrom vinu smeem odijelu -im dobrim vinima smeim odijelima

mnoina

Vjebe: 1. Stavi imenicu i pridjev u zagradi u dativ! 1. Prema ______________________ uvijek u biti ljubazan! (dobar, ovjek, mn.) 2. Kad idem prema ______________________ pazim kako vozim. (star, grad) 3. Nasuprot ______________________ (ogromni, neboder) nalazi se moja kua. 4. ______________________ (dobar, uenik, mn.) dajem dobru ocjenu. 5. Divim se ______________________. (sposoban, ena, mn.) 6. Vjerujem ______________________ (miran, pas) da me nee ugristi. 7. Kako ne bih vjerovao ovako ______________________ ! (pametan, djevojica) 8. Sutra moram pomagati ______________________ (Ljiljanin, majka) oko vrta. 9. Smijem se ______________________ . (mali, maka) 2. Preoblikuj reenice! npr. Njena kosa je duga. Kosa joj je duga. 1. Njegov nos je mali. 96

2. Tvoje elo je visoko. 3. Moj vrat je dug. 4. Va nos je velik. 5. Tvoj lakat je otar. 6. Tvoja stopala su velika. 7. Njene noge su krive. 8. Naa stopala su velika. 9. Moj zubi su zdravi. 10. Njezine ui su velike. 11. Njihove traperice su duge. 12. Vae noge su krive. 13. Nai zubi su bijeli. 14. Njihove oi su plave. 15. Njihova koljena su otra.

dativ pokaznih zamjenica Pokazne zamjenice u dativu jednake su onima u lokativu. muki rod, srednji rod jednina ovom(e) tom(e) onom(e) ovim(a) tima(a) onim(a) enski rod ovoj toj onoj ovim(a) tim(a) onim(a)

mnoina

Vjebe: 1. Pokazne zamjenice stavi u dativ! 1. Dala sam novac _____________ eni. 2. _____________ ljudima nije se svidjela naa predstava. 3. _____________ ovjeku moe vjerovati. 4. Prema _____________ stvarima treba biti paljiv! 5. Nasuprot _____________ semaforu je banka. 6. _____________ stablu treba omoguiti da raste. 7. Veselila sam se _____________ danima! 8. Nasmijei se _____________ ljudima! 9. Nemoj prigovarati _____________ gospoama! 10. Jesi li pisao _____________ djeci? 11. Rekao sam _____________ ueniku da donese loptu. 12. udim se _____________ gospodinu da ne moe nai enu. 13. Poslao sam pismo _____________ ujaku. 14. Divim se _____________ glumici! dativ posvojnih zamjenica Dugi i kratki oblici koji pojedine posvojne zamjenice u dativu imaju meusobno su zamjenjivi, dakle, mogu se koristiti ovisno o volji govornika. 97

muki rod, srednji rod jednina mojem, mom tvojem, tvom njegovom njezinom, o njenom naem vaem njihovom mojim tvojm njegovim njezinim, njenim naim vaim njihovim

enski rod mojoj tvojoj njegovoj njezinoj, o njenoj naoj vaoj njihovoj mojim tvojim njegovim njezinim, njenim naim vaim njihovim

mnoina

Vjebe: 1. Sadraj zagrade stavi u dativ! 1. ___________________ (njezin, hir, mn.) ne treba udovoljavati. 2. Mi vjerujemo ___________________ (va, sestra) 3. Nasuprot ___________________ (tvoj, soba) nalazi se kupaonica. 4. Nasuprot ___________________ (njihov, stol) nalaze se vrata. 5. Prema ___________________ (va, istraivanje), ljudi e ivjeti 200 godina. 6. Idemo k ___________________ !(tvoj, roditelj, mn.) 7. ___________________ (moj, mama) treba pokazati gdje je pota. 8. Smijem se ___________________. (va, ala) 9. Dalibor pomae ___________________ (moj, prijateljica) da nae izgubljeni prsten. 10. Izraujemo namjetaj prema ___________________! (va, elja) 11. ____________________ (njihov, pria, mn.) nitko vie ne vjeruje. daativ povratno-posvojne zamjenice Povratno-posvojna zamjenica svoj znai da neto pripada subjektu. Ona zamjenjuje sve posvojne zamjenice. muki rod, srednji rod jednina mnoina svojem, svom svojim enski rod svojoj svojim

Vjebe: 1. Povratno-posvojnu zamjenicu stavi u dativ! 1. On daje popuste ____________ stalnim muterijama. 2. Ja dajem hranu ____________ malom sinu. 3. Radujem se ____________ uspjesima! 4. Oni se smiju ____________ vicevima. 5. Marina treba pomagati ____________ roditeljima. 6. Vi vjerujete ____________ priama. 7. Mirjana daje poklone ____________ unucima. 98

19. Futur. Prezent i futur povratnih

glagola.
itaj! HOROSKOP Ovan Vaa koncentracija bit e slabija. Pomagat e Vam prijatelji, posebno u poslovima povezanim s modom i umjetnou. Trebali biste odgoditi donoenje vanih odluka, posebno onih vezanih za nekretnine. Bik Pred Vama su dani uspjeha i eih putovanja. Mogli biste znaajno napredovati na poslu zahvaljujui tekoama suparnika. Mogli biste mnogo zaraditi. Blizanci Najvaniji e Vam biti mir i razumijevanje. Tome ete teiti i u radnom okruenju. Nee Vam nedostajati izazova. Trebat ete donositi vrlo vane odluke. Rak Bit ete spremni ispraviti greke koje ste uoili. Ne ide sve glatko, ali ipak ide prema boljem. Ljubav e Vam donijeti nadoknadu za ljubavne probleme. Lav Poslovna situacija je dobra. Morat ete se suoiti s nekim svojim krivim procjenama. Nai ete se u prilino zanimljivom ljubavnom razdoblju. Djevica Sljedei tjedan nee Vam donijeti nikakva iznenaenja. Bit ete optimistini, ali ne bez razloga. Drugima e se ipak initi da su vae elje neutemeljene. Vaga Problemi postoje, ali niste sigurni kako ih rijeiti. O svemu ete razgovarati s prijateljima, ali Vam to nee pomoi. Odluka e biti samo Vaa. U provatnom ivotu nee se dogaati nita posebno, nita to bi Vam remetilo mir. korpion Nastojat ete svima pokazati da ste sposobni. Imate elju napraviti neto kvalitetno ime se moete istaknuti. Va partner poklanjat e Vam vie panje. Strijelac Pred vama je prilino miran, posve obian tjedan bez tekoa i ozbiljnijih problema. Nee biti ni napetosti ni nervoze. Najbolje ete se osjeati u krugu obitelji. Jarac Pazite da ne potroite iznad svojih mogunosti. Takoer, treba paziti da netko od Vas ne trai novac. Vodenjak Bit e dosta napeto, nemir koji je u Vama nee Vam dozvoljavati da samo mirno stojite na jednom mjestu ili da o bilo emu odluno razmiljate. Nemojte donositi nikakve odluke koje bi bile vezane za financije. Ribe Ne treba uvijek oekivati samo pobjede, postoje trenuci kada se treba smiriti i malo paljivije gledati to se dogaa. Nije uvijek vrijeme za velike akcije, postoji vrijeme za 99

razmiljanje i promatranje, kao to je sada sluaj. izvor: Novi List futur Futur je budue sloeno glagolsko vrijeme. Tvori se od nenaglaenog prezenta glagola htjeti (u, e, e, emo, ete, e) i infinitiva. potvrdni oblik ja u zvati ti e zvati on, ona, ono e zvati mi emo zvati vi/Vi ete zvati oni , one, ona e zvati upitni oblik Hou li ja zvati? Hoe li ti zvati? Hoe li on zvati? Hoemo li mi zvati? Hoete li vi/Vi zvati? Hoe li oni zvati? nijeni oblik ja neu zvati ti nee zvati on, ona, ono nee zvati mi neemo zvati vi/Vi neete zvati oni, one, ona nee zvati

Ja u zvati Natau i Luciju. Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u futur! 1. Ona ____________________ sendvie. (nositi) 2. Ja ____________________rjenike. (kupiti) 3. Mi ____________________ prijatelje. (vidjeti) 4. Oni ____________________ televiziju. (gledati) 5. Ti ____________________ u subotu. (planinariti) 6. Vi ____________________ ah. (igrati) 7. On ____________________ novac. (tedjeti) 2. Napii nijeni futur! 1. To ____________________ zanimljivo. (biti) 2. Mi ____________________. (puiti) 3. Ja ____________________ koarku. (trenirati) 4. Oni ____________________ ribu. (jesti) 5. Ona ____________________ utakmicu. (gledati) 6. Vi ____________________ kuu. (prodati) 7. Ti ____________________ djevojku, (ostaviti) 3. Napii pitanja u futuru! 1. __________ li mi ____________ u subotu? (plivati) 2. __________ li ti ____________ ulaznicu za predstavu? (kupiti) 3. __________ li mi ____________ kavu i kolae? (naruiti) 4. __________ li ja sutra ____________ ovo? (znati) 5. __________ li ona sutra ____________ gitaru? (uzeti) 6. __________ li one ____________ ovdje? (biti) 7. __________ li vi ____________ lijenicu? (vidjeti)

100

futur u inverziji glagola na -TI Nenaglaeni, kratki oblik prezenta glagola htjeti (u, e, e, emo, ete, e) nikad ne moe biti na poetku reenice. Ne moe se rei: u itati knjigu. Ako futur stoji na prvom mjestu u reenici onda upotrebljavamo futur u inverziji. Tada glagol htjeti dolazi na drugo mjesto: itat u knjigu. U tom sluaju infinitiv koji zavrava na -ti gubi -i na kraju. Kod glagola koji zavravaju na -i to se ne dogaa, pa imamo: Rei u da si pojeo sladoled. Ako upotrebljavamo futur sa zamjenicom, onda je na prvom mjestu zamjenica, potom kratki oblik prezenta i trei je glagol (infinitiv). Ja u pojesti sladoled. Ja u rei sestri. glagol zvati zvat u zvat e zvat e glagol rei rei u rei e rei e rei emo rei ete rei e

zvat emo zvat ete zvat e

Glagoli na -i: ii, doi, nai, rei, pei, stii u futuru ne gube zavrno -i

Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u futur! 1. _________________ novi auto. (kupiti, on) 2. _________________ novi kaput. (kupiti, ja) 3. _________________ mami ogrlicu. (pokloniti, mi) 4. _________________ prijateljima. (pisati, one) 5. _________________ ovaj grad. (voljeti, ti) 2. Glagol u zagradi stavi u futur! 1. _________________ na sastanak. (doi, vi) 2. _________________ posao, sigurna sam! (nai, ja) 3. _________________ na izlet. (ii, mi) 4. _________________ na vrijeme. (stii, on) 5. _________________ na veeru? (doi, ti) 6. _________________ u 6, a vi u 7 sati. (poi, oni) 3. Glagol u zagradi stavi u futur ! 1. Ja _________________ knjigu cijelo popodne. (itati) 2. _________________ knjigu cijelo popodne. (itati, on) 3. Vi _________________ u Puli. (ljetovati) 4. _________________ u Puli. (mi) 5. Ti _________________ sretan. (biti) 101

6. _________________ sretan. (biti, oni) 7. Ja _________________ istinu Ivani. (rei) 8. _________________ istinu Ivani. (rei, ti) 9. Oni _________________ novi film. (gledati) 10. _________________ novi film. (gledati, ja) 11. Mi _________________ u Split u nedjelju. (doi) 12. _________________ u Split u nedjelju. (doi, on) 13. Mi _________________ zdravu hranu. (jesti) 14. _________________ zdravu hranu. (jesti, vi) 15. Ona _________________ manekenka. (postati) 16. _________________ manekenke. (postati, one) 17. One _________________ zadovoljne. (biti) 18. _________________ zadovoljni. (biti, oni) 19. Ja _________________ prijatelja. (posjetiti) 20. _________________ prijatelja. (posjetiti, vi) 4. Glagol u zagradi stavi u prezent (pz), perfekt (pf) ili futur (fu)! 1. Ivan i Marko _________________ u trgovini. (raditi, fu) 2. Antonija _________________ u Ameriku. (otputovati, pf) 3. Ti najvie _________________ sladoled od okolade. (voljeti, pz) 4. _________________ li mi sutra donijeti knjigu? (moi, pz) 5. Ana _________________ u prvi razred. (ii, fu) 6. On _________________ zube svaki dan. (prati, pz) 7. On _________________ da nema vie karata. (rei, pf) 8. Svaki dan _________________ pola sata na posao. (putovati, ja, fu) 5. Na praznu crtu umetni toan glagol s lijeve strane! 1. Ja _________________ u kafiu. 2. _________________ u 10 na trg. 3. Mi _________ nikada ____________ kineski. 4. ___________ li _____________ zadau za sutra? 5. Ona _________________ u Hrvatskoj. 6. _________________ tenis sutra. Igrat emo e ivjeti u biti Doi e Hoe napisati neemo uiti

prezent povratnih glagola: glagol pripremati se Povratni glagol uza sebe ima jo i povratnu zamjenicu se. Ona se ne mijenja. Kad se ispred glagola nalazi zamjenica ili subjekt, red rijei je sljedei: osobna zamjenica + povratna zamjenica se + glagol u prezentu subjekt Osobna i povratna zamjenica ne mogu se razdvajati nekom drugom rijei. Izmeu glagola i povratne zamjenice moe stajati druga rije, npr. On se jako dugo priprema za vozaki ispit.

potvrdni oblik ja se pripremam

upitni oblik pripremam li se ja?

nijeni oblik ja se ne pripremam

102

ti se priprema on, ona, ono se priprema mi se pripremamo vi/Vi se pripremate oni, one, ona se pripremaju

priprema li se ti? priprema li se on? pripremamo li se mi? pripremate li se vi? pripremaju li se oni?

ti se ne priprema on, ona, ono se ne priprema mi se ne pripremamo vi/Vi se ne pripremate oni, one, ona se ne pripremaju

Mladii se oblae u odijela. Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u prezent! 1. Sandra _________________. (eljati se) 2. On _________________ Petar. (zvati se) 3. Mi _________________ sveano. (oblaiti se) 4. One _________________ za veeru. (ureivati se) 5. Vi _____ lijepo ____________. (minkati se) 6. Alen _________________ u kupaonici. (tuirati se) 7. Jelo _________________ u penici. (spremati se) 8. Ivan i Vera _________________ veeras u kafiu. (nalaziti se) 9.Mi _____ ba ____________ u ovom gradu. (snalaziti se, neg.) 10. Kada treba nekamo ii, Marija _________________ dugo. (spremati se, neg.) 11. Marin _________________ lako u djevojku. (zaljubiti se, neg.) 12. U trgovini _________________ nagradna igra za kupce. (pripremati se) 2. Postavi pitanja na sljedee reenice! 1. Da, Maja se oblai. 2. Ne, mi se ne nalazimo u centru grada. 3. Da, ja se volim dugo oblaiti. 4. Da, kod Ivane se peku kolai. 5. Ne, vi se ne minkate. 6. Ne, oni se ne nalaze sutra s nama. 7. Da, Karlo se tuira. 8. Da, ja se uvijek alim na neto. 9. Ne, mi se ne veselimo zimi. 10. Da, turisti se dive prirodi. 11. Ne, vi se ne smijete ali. 12. Da, oni se raduju putovanju u Be.

povratni glagoli prezent u inverziji: glagol pripremati se Kad ispred glagola ne stoji zamjenica ili se glagol nalazi na poetku reenice, tada se glagol upotrebljava u inverziji. To znai da e redosljed rijei biti ovaj: prezent glagola + povratna zamjenica se

potvrdni oblik pripremam se priprema se 103

upitni oblik Pripremam li se? Priprema li se?

nijeni oblik ne pripremam se ne priprema se

priprema se pripremamo se pripremate se pripremaju se

Priprema li se? Pripremamo li se? Pripremate li se? Pripremaju li se?

ne priprema se ne pripremamo se ne pripremate se ne pripremaju se

Pripremamo se za vozaki ispit. Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u prezent! 1. _________________ Petar i Ivana. (zvati se, mi) 2. _________________ Ivana. (zvati se, ona) 3. _________________ sveano. (oblaiti se, mi) 4. _________________ za veeru. (ureivati se, ona) 5. _________________ za posao. (minkati se, one) 6. _________________ u kadi. (kupati se, ja) 7. _________________ po gradu. (snalaziti se, vi) 8. _________________ najljepe djevojke. (birati se, one) 9. _________________ velikim planinama. (diviti se, mi) 10. _________________ povratku kui. (radovati se, ja) 2. Reenice iz prethodne vjebe stavi u negaciju!

povratni glagoli futur: glagol zaposliti se potvrdni oblik ja u se zaposliti ti e se zaposliti on, ona, ono e se zaposliti mi emo se zaposliti vi/Vi ete se zaposliti oni, one, ona e se zaposliti red rijei potvrdni oblik 1. lina zamjenica 2. prezent glagola htjeti 3. povratna zamjenica se 4. infinitiv upitni oblik Hou li se ja zaposliti? Hoe li se ti zaposliti? Hoe li se on zaposliti? Hoemo li se mi zaposliti? Hoete li se vi zaposliti? Hoe li se oni zaposliti? nijeni oblik ja se neu zaposliti ti se nee zaposliti on, ona, ono se nee zaposliti mi se neemo zaposliti vi/Vi se neete zaposliti oni, one, ona se nee zaposliti

upitni oblik 1. prezent glagola htjeti 2. upitna rije li 3. povratna zamjenica se 4. lina zamjenica 5. infinitiv

nijeni oblik 1. lina zamjenica 2. povratna zamjenica se 3. negacija glagola htjeti 4. infinitiv

Vjebe: 1. Glagole u zagradi stavi u futur! 1. Ivan ______________________ poklonu. (veseliti se) 2. Ti ______________________. (minkati se) 104

3. Mi ______________________ vjeno. (voljeti se) 4. Ona ______________________ . (udati se) 5. Vi _____________ puno______________. (svaati se) 6. Mi ______________________ u sobi. (eljati se) 7. Ja ______________________ na fakultet. (upisati se) 2. Reenice iz prethdne vjebe stavi u negaciju! 3. Glagole u zagradi stavi u upitni oblik futura! 1. _______________ Ivan _____________ poklonu? (veseliti se) 2. _______________ ti ____________ ali? (smijati se) 3. _______________ ja ____________ na fakultet? (upisati se) 4. _______________ oni ___________ u drugi grad? (preseliti se) 5. _______________ vi ____________ ove godine? (oeniti se) 6. _______________ mi ____________ zbog gluposti? (posvaati se) povratni glagol futur u inverziji: glagol zaposliti se potvrdni oblik zaposlit u se zaposlit e se zaposlit e se zaposlit emo se zaposlit ete se zaposlit ete se red rijei potvrdni oblik 1. infinitiv 2. prezent glagola htjeti 3. povratna zamjenica se upitni oblik Hou li se zaposliti? Hoe li se zaposliti? Hoe li se zaposliti? Hoemo li se zaposliti? Hoete li se zaposliti? Hoe li se zaposliti? nijeni oblik neu se zaposliti nee se zaposliti nee se zaposliti neemo se zaposliti neete se zaposliti nee se zaposliti

upitni oblik 1. prezent hlagola htjeti 2. upitna rije li 3. povratna zamjenica se 4. infinitiv

nijeni oblik 1. negacija glagola htjeti 2. povratna zamjenica se 3. infinitiv

Vidjet emo se. Nai emo se. Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u futur! 1. ______________________ u Osijek. (preseliti se, ja) 2. ______________________. (iznenaditi se, ona) 3. ______________________ poklonu. (veseliti se, on) 4. ______________________ alama. (smijati se, ja) 5. ______________________ u kolu stranih jezika. (upisati se, ti) 6. ______________________ u kafiu. (nai se, mi) 7. ______________________ kad nas vidite. (veseliti se, vi) 2. Glagol u zagradi stavi u negaciju u futuru! 105

1. ______________________ u Osijek. (preseliti se, on) 2. ______________________ veeras. (uti se, vi) 3. ______________________ sutra. (sresti se, oni) 4. ______________________ u gradu. (nai se, mi) 5. ______________________ u Londonu. (zaposliti se, ti) 6. ______________________ niemu. (uditi se, ja) 3. Glagol u zagradi stavi u upitni oblik u futuru! 1. _______________ mi _____________ u Osijek? (preseliti se) 2. _______________ Petar _____________ knjigama na podu? (uditi se) 3. _______________ Sandra _____________ haljinama? (veseliti se) 4. _______________ oni _____________ u centru? (nai se) 5. _______________ ja _____________ alama? (smijati se)

20. Prezent glagola na -ati-em. Perfekt

povratnih glagola. Imperativ.
itaj! Gospoa Peri budi se svako jutro ve u 6:30. Ide u kupaonicu i umiva se. Odmah zatim ide u kuhinju. Ondje brzo dorukuje i pije kavu. Zatim se opet uri u kupaonicu, pa se tuira, brie se i pere zube. Onda se dugo elja i pravi frizuru. Kad je gotova, ide u sobu i oblai se za posao. Nikada nije spremna prije 8 sati. Njezin supruga, gospodin Peri, budi se svako jutro u 7 sati. On svlai piamu i ide u kupaonicu. Ondje se umiva, pere zube i brije se. Odmah poslije ide u sobu i odmah se oblai za posao. Pije kavu pola sata i eka suprugu da zajedno idu na posao. Kad zavre posao u pet sati, gospoa i gospodin Peri dolaze kui. U hladnjaku nema niega pa kuhaju ruak. Gospoa Peri ita iz kuharice: "Blitvu oisti i dobro operi, skuhaj i posoli s malo soli. Nakon toga je ocijedi i izrei. Stavi je u zdjelu, dodaj tuena jaja i sir. Preostalu juhu kuhamo i kad zavri dodamo blitvu. Mijeamo na laganoj vatri toliko dugo dok se ne zgusne." Kada je ruak gotov, obitelj Peri jede. Naveer Perii zajedno gledaju televiziju. Obavezno gledaju dnevnik i vremensku prognozu u sedam sati, zatim informativne emisije, filmove i serije. Gospoa Peri voli gledati kvizove i sapunice, a gospodin Peri sportski program.

prezent glagola na -ATI-EM Kod nekih glagola na -ati nastavci u prezentu su drugaiji. Najei takvi glagoli su: brijati se brijem se brisati se briem se 106

prati se perem se pisati piem disati diem pokazati pokaem skakati skaem vikati viem vezati veem aptati apem lagati laem plakati plaem pomicati pomiem jahati jaem strugati struem nicati niem mazati maem Kod ovih se glagola u prezentu dogaa glasovna promjena jotacija. Jotacija je glasovna promjena koja nepalatalne suglasnike k, g, h, c, t, d, s, z, l, n u dodiru s j pretvara u palatale , , , , , lj, nj. Ova promjena se u prezentu dogaa zato to nastavak za prezent kod ovih glagola nije -em, e, e itd. kao kod drugih glagola, nego -jem, -je, -je, -jemo, -jete, ju. brijati se ja se brijem ti se brije on, ona, ono se brije upitno: Brijem li se ja? negacija: ja se ne brijem brisati se ja se briem ti se brie on, ona, ono se brie upitno: Briem li se ja? negacija: ja se ne briem prati se (prper) Ova promjena nastaje zbog povijesnih razloga. ja se perem ti se pere on, ona, ono se pere upitno: Perem li se ja? negacija: ja se ne perem mi se peremo vi/Vi se perete oni, one, ona se peru mi se brijemo vi/Vi se brijete oni, one, ona se briju

mi se briemo vi/Vi se briete oni, one, ona se briu

107

Vjebe: 1. Upotrijebi ispravan oblik prezenta glagola pisati! 1. Marina ____________ razglednice za mamu. 2. Prijatelji ____________ pisma. 3. Pisac ____________ roman. 4. Ti ____________ mejlove. 5. Mi ____________ zadau iz hrvatskog. 6. Vi ____________ dobro latincu. 2. Reenice iz prethodne vjebe napii u negaciji i upitno! 3. Zaokrui tono napisane reenice! 1. Vi jeste pizzu. Vi jedete pizzu. Vi jedete pizza. 2. Oni ne piju sok. Oni ne piji sok. Oni ne pij sok. 3. Ja piam pismo. Ja piim pismo. Ja piem pismo. 4. Ona ljam poruku. Ona alje poruku. Ona alje poruka. 5. Majka pere rublje. Majka peri rublje. Majka pera rublje. 6. Ja moa sve. Ja moem sve. Ja mogu sve. 7. Ti ne hoe pivo. Ti nee pivo. Ti ne e pivo. 8. Mi nemamo psa. Mi ne imamo psa. Mi ne mamo psa. 4. Glagol u zagradi stavi u prezent! 1. Ja ___________________ ujutro. (kupati se) 2. Ana ___________________ naveer. (kupati se) 3. Mirta ___________________ kosu. (brisati) 4. Mi ___________________ pred ogledalom. (eljati se) 5. Vi ___________________ svaki dan. (minkati se) 6. Ante ___________________ lijepo. (oblaiti se) 7. Mi ___________________ zube. (prati) 8. Oni ___________________ poslije kupanja. (brisati se) 9. Marko ___________________ svaki dan. (brijati se) 10. Ti ___________________ teko i sporo. (buditi se) 11. Martin ___________________ i pjeva. (tuirati se) 12. Ljudi ___________________. (prati se) 13. Mi ___________________. (svlaiti se) 5. Opiite svoje jutro koristei se glagolima i skupovima rijei: buditi se, umivati se, tuirati se, brisati se, kupati se, minkati se, oblaiti se, prati zube, dorukovati, piti kavu 6. Glagole u zagradi stavi u prezent! 1. Ti ___________________ olovkom. (pisati) 2. Mi ___________________ pismo prijatelju. (pisati) 3. Ja ___________________ tebi. (pisati) 4. Vi ___________________ duboko. (disati) 5. Marko ___________________ brzo. (disati) 6. Marija i Ana ___________________ na sliku. (pokazati) 7. Neka Ivan ___________________ Marku put do bolnice. (pokazati) 8. Ti lijepo ___________________ u more. (skakati) 9. Mi isto dobro ___________________. (skakati) 108

10. Andrija ___________________ na psa. (vikati) 11. Mi ___________________ kad igramo nogomet. (vikati) 12. On ___________________ paket. (vezati) 13. Seljaci ___________________ paket. (vezati) 14. Milan ___________________ u koli. (aptati) 15. Vi ___________________. (aptati) 16. Prijatelj nikada ne ___________________. (lagati) 17. Oni ___________________ teke stvari. (dizati) 18. ___________________ li esto? (plakati, vi) 19. On ___________________ svoj prst po karti. (pomicati) 20. ___________________ li ti svaki dan? (jahati) 21. Majka ___________________ dijete kremom. (mazati) 22. Biljke ___________________ iz zemlje. (nicati)

perfekt povratnih glagola potvrdni oblik: ja sam se upoznao/upoznala ti si se upoznao/upoznala on, ona, ono se upoznao/upoznala mi smo se upoznali/upoznale vi ste se upoznali/upoznale oni, one, ona su se upoznali/upoznale upitni oblik: Jesam li se ja upoznao/upoznala? Jesi li se ti upoznao/upoznala? Je li se on upoznao/upoznala? Jesmo li se mi upoznali/upoznale? Jeste li se vi upoznali/upoznale? Jesu li se oni upoznali/upoznale? nijeni oblik: ja se nisam upoznao/upoznala ti se nisi upoznao/upoznala on, ona, ono se nije upoznao/upoznala mi se nismo upoznali/upoznale vi se niste upoznali/upoznale oni, one, ona se nisu upoznali/upoznale red rijei: 109

potvrdni oblik

upitni oblik

nijeni oblik 1. osobna zamjenica 2. povratna zamjenica se 3. nijeni oblik prezenta glagola biti 4. radni glagolski pridjev

1. osobna zamjenica 1. prezent glagola biti 2. prezent glagola biti (on, ona, 2. upitna rije li ono ne trebaju glagol biti!) 3. povratna zamjenica se 3. povratna zamjenica se 4. lina zamjenica 4. radni glagolski pridjev 5. radni glagolski pridjev

Potvrdni oblik 3. l. jednine u standardnom jeziku ne sadri pomoni glagol biti (je): Jasmina se upoznala s Kristinom. Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u perfekt! 1. Oni ________________________ na planinarenju. (upoznati se) 2. Mi ________________________ juer. (upoznati se) 3. Ja ________________________ . (tuirati se) 4. Vi ________________________ knjigama. (radovati se) 5. On ________________________ u kupaonici. (prati se) 6. Oni ________________________ u kupaonici. (brijati se) 7. Ti ________________________ s prijateljima. (zabavljati se) 2. Glagol u zagradi stavi u negaciju u perfektu! 1. Ja ________________________ . (sunati se) 2. Ona ________________________ . (eljati se) 3. Ja ________________________ . (dosaivati se) 4. Ti ________________________ . (smijati se) 5. Mi ________________________ . (svaati se) 6. Oni ________________________ . (kupati se) 7. Ja ________________________ . (eljati se) 3. Napii upitni oblik perfekta! 1. _________________ ti ______________? (eljati se) 2. _________________ ti ______________? (dosaivati se) 3. _________________ oni ______________? (voljeti se) 4. _________________ mi ______________? (upoznati se) 5. _________________ vi ______________? vjenati se) 6. _________________ one ______________? (svaati se) 7. _________________ ja _______________? (zaljubiti se)

povratni glagol perfekt u inverziji potvrdni oblik upitni oblik upoznao/upoznala sam se upoznao/upoznala si se upoznao/upoznala se upoznali/upoznale smo se upoznali/upoznale ste se 110 Jesam li se upoznao/upoznala? Jesi li se upoznao/upoznala? Je li se upoznao/upoznala? Jesmo li se upoznali/upoznale? Jeste li se upoznali/upoznale?

nijeni oblik nisam se upoznao/upoznala nisi se upoznao/upoznala nije se upoznao/upoznala nismo se upoznali/upoznale niste se upoznali/upoznale

upoznali/upoznale su se red rijei: potvrdni oblik 1. glagolski pridjev radni 2. prezent glagola biti 3. povratna zamjenica se

Jesu li se upoznali/upoznale?

nisu se upoznali/upoznale

upitni oblik 1. prezent glagola biti 2. upitna rije li 3. povratna zamjenica se 4. glagolski pridjev radni

nijeni oblik 1. nijeni oblik prezenta glagola biti 2. povratna zamjenica se 3. glagolski pridjev radni

Potvrdni oblik 3. l. jednine u standardnom jeziku ne sadri pomoni glagol biti (je): Upoznala se s njegovim prijateljem. Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u perfekt! 1. ________________________ na moru. (upoznati se, mi) 2. ________________________ . (zaljubiti se, ja, neg.) 3. ________________________ u sobi. (minkati se, one) 4. ________________________. (svaati se, vi) 5. ________________________ dok je telefon zvonio. (oblaiti se, ja) 6. ________________________ u gradu. (vidjeti se, vi) 7. ________________________ filmu. (smijati se, oni, neg.) 8. ________________________ za glavu kad je vidio to je napravio. (uhvatiti se, on) 9. ________________________ za njezino vjenanje. (urediti se, ja) 10. ________________________ prole jeseni. (vjenati se, mi) 11. ________________________ ujutro. (tuirati se, ti) 12. ________________________ njegovim vjetinama. (diviti se, ja) 13. ________________________ danas dosta kasno. (ustati se, one) 2. Glagole u zagradi stavi u negaciju u perfektu! 1. ________________________ kako smo htjele. (naminkati se, mi) 2. Ovog jutra ________________________. (umiti se, mi) 3. ________________________ jer smo bili umorni. (zabavljati se, mi) 4. ________________________ njegovim trikovima. (uditi se, vi) 5. Dobro sam, ________________________. (ozlijediti se, ja) 6. ________________________ planinarei. (umoriti se, oni) 7. ________________________ dovoljno toplo. (obui se, ti) 8. Dijete ________________________ da ima dobre ocjene. (hvaliti se) 9. Sandra ________________________ za to to je uinila. (ispriati se)

imperativ Imperativ je zapovijedni nain. Ne postoji oblik za prvo lice jednine. Za tree lice jednine i mnoine koristi se sloeni oblik neka + glagol u prezentu. Osnovu za tvorbu imperativa dobijemo tako da od 3. lica mnoine prezenta odbijemo nastavak -u. Na takvu osnovu dodajemo nastavke ovisno o zavretku osnove. U imperativu se takoer dogaa sibilarizacija. To znai da e k,g, h ispred i prijei u c,z,s. Npr. glagol tui. U 3.l. jd. prezenta on glasi tuku. U 2.l.jd. imperativa na osnovu tuk111

dodajemo -i i u tom e sluaju k postati c i dobit emo pravilan imperativ za drugo lice jednine: tuci. Ovisno o okolnostima u kojima je reenica u imperativu izreena, ta se reenica moe smatrati zapovijedi, zamolbom ili zahtjevom. Budui da imperativ najee predstavlja izravnu zapovijed, gotovo se iskljuivo izrie usklinom reenicom: Prestani priati! Osim za zapovijedi, imperativ se rabi u naputcima i receptima: Razbijte jaja. Potom dodajte eer i mijeajte po potrebi. U naputcima za uzimanje lijekova, kuharskim receptima, administrativnim tekstovima umjesto imperativa rabi se infinitiv za izricanje zapovijedi, zabrane, poticaja, savjeta ili uputa, zbog toga to se moe odnositi na svako lice i broj: Uzimati s malo vode tri puta dnevno.

1. Ako osnova zavrava na slovo -j nastavci su: 2. l. jd. -j 1.l. mn. -jmo 2.l. mn. -jte Takav je glagoli ekati (oni ekaju u prezentu): ti ekaj on, ona, ono neka eka mi ekajmo vi ekajte oni, one, ona neka ekaju ekajmo Alena! 2. Ako osnova zavrava na suglasnik nastavci su: 2.l. jd. -i 1.l. mn. -imo 2.l. mn. -ite Takav je glagol raditi (oni rade u prezentu): ti radi on, ona, ono neka radi mi radimo vi radite oni, one, ona neka rade 112

Radi svoj posao! Imperativ glagola biti ti budi on, ona, ono neka bude mi budimo vi budite oni, one, ona neka budu Budi dobar!

Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u imperativ! 1. _______________ mi da ovo nije zbogom! (obeati, ti) 2. _______________ pisma! (itati, ti) 3. _______________ zajedno! (pjevati, mi) 4. _______________ na odmoru! (uivati, mi) 5. _______________ prirodu! (uvati, ti) 6. _______________ se ivotu! (radovati se, vi) 7. _______________ svoje roditelje! (pozdraviti, ti) 8. Molim te, _______________ mi! (pisati) 9. _______________ na more! (ii, mi) 10. _______________ se opet u Hrvatsku! (vratiti, vi) 11. _______________ hrvatski! (uiti, mi) 12. _______________ ono to voli! (raditi, ti) 13. _______________ da ovo nije zbogom! (rei, ti) 14. _______________ vrata za sobom! (povui, vi) 15. _______________, zakasnit e! (obui se, ti) 16. _______________ palainke! (ispei, mi) 17. _______________ u Hrvatsku! (doi, vi) 18. _______________ po kruh! (otii, ti) 19. _______________ krianje! (prijei, mi) 20. _______________ s prijateljima! (izai, ti) 21. _______________ hrvatski! (uiti, ti) 22. _______________ razglednice s prijateljima! (napisati, ti) 23. Molim Vas, _______________ mi dokumente! (poslati) 24. Povremeno _______________ novine! (proitati, vi) 25. _______________ ruak zajedno! (skuhati, mi) 26. Bolestan si, odmah _______________ u krevet! (ii) 27. Molim Vas, _______________ nam gdje je Trg bana Jelaia! (rei) 28. _______________ zajedno! (zapjevati, mi) 29. Dobro se _______________! (zabavljati, vi) 30. _______________ svoju sobu! (spremiti, ti) 31. _______________ zajedno! (zapjevati, mi) 32. Za goste _______________ palainke! (ispei, ti) 33. _______________ mi! (vjerovati, ti) 113

34. _______________ da ovo nije zbogom! (obeati, on) 35. _______________ u Hrvatskoj! (uivati, on) 36. _______________ u etnju! (ii, one) 37. _______________ novine! (itati, ona) 38. _______________ ruak! (kuhati, oni)

nijeni imperativ Zapovijed, zabrana ili zahtjev mogu se izrei izravno ili blae. Izravni imperativ oznaava strou zabranu i tvori se od negacije i oblika za imperativ. Blai imperativ ima znaenje molbe i tvori se od nijenog izravnog imperativa glagola moi i infinitiva glagola. Kod izravnog imperativa negacija je odvojena od glagola, osim kod negacije glagola moi nemoj, nemojte, nemojmo. izravni imperativ: Ne radi! Neka ne radi! Ne radimo! Ne radite! Neka ne rade! blai imperativ: Nemoj raditi! Neka ne radi! Nemojmo raditi! Nemojte raditi! Neka ne rade! Ne parkiraj auto ovdje! Nemoj parkirati auto ovdje! Ponekad se koristi samo nemoj, nemojte, nemojmo za izricanje zabrane bilo koje radnje. Vjebe: 1. Napii izravni i blai imperativ u negaciji! npr. Budi tvrdoglav! Ne budi tvrdoglav! Nemoj biti tvrdoglav! 1. Kupujmo previe! 2. Radi nered! 3. Vii! 4. Bacajmo smee po ulicama! 5. Vjerujte medijima! 6. Sluajmo Plavi radio! 7. ekajte doktora! 8. Skreni desno! 9. Popijmo pivo! 10. Neka kupi stan! 11. Pui na balkonu! 12. Neka govore o politici! 13. Idite van! 14. Zovimo policiju! 2. Glagol u zagradi stavi u imperativ! 1. _______________ - otar pas! (paziti, ti) 2. _______________ - visoki napon! (dirati, ti, neg.) 3. _______________ polako! (voziti, ti) 4. _______________ po travi! (gaziti, vi, neg.) 5. _______________ hrvatske proizvode! (kupovati, vi) 6. _______________ krv! (darovati, vi) 7. _______________ svoj PIN! (upisati, ti) 114

8. Nakon zvunog signala _______________ poruku! (ostaviti, vi) 3. Povei lijevu i desnu stranu! 1. Oblano je, padat e kia... 2. Nema vie mlijeka u friideru... 3. Gladan sam kao vuk... 4. Muzika je glasna, nita ne ujem... 5. Ne razumijem te to pria... 6. Vani je jako hladno... 7. Idem u krevet! Kasno je... 8. Zvoni telefon... 4. Prepii prvi odlomak teksta s poetka lekcije! Daj mi jesti! Javi se! Uzmi kiobran! Mirno spavaj! Lijepo sanjaj! Stiaj malo! Kupi jednu litru kad ide van! Govori hrvatski! Obuci topliju jaknu!

21. Instrumental.
itaj! Juraj: Svaki dan koristim se javnim prijevozom. Stanujem na Borongaju i vozim se autobusom na Kvatri. Dalje idem tramvajem broj 11 ili 12 u centar. Imam auto, ali u gradu su este guve pa se nemam gdje parkirati. Javni prijevoz je praktian. Ne moram traiti mjesto za parkiranje. Snjeana: Vozim se automobilom. Ne koristim se javnim gradskim prijevozom u tramvajima i autobusima esto je guva. Imam mali automobil kojim se mogu lako parkirati, to je jako vano. Klara: Ja stanujem u centru i idem pjeice u trgovinu, na trnicu ili na kavu. Kada je lijepo vrijeme, idem na Gornji grad. Tada se vozim uspinjaom jer sam stara i bole me noge. eljko: ivim na Jarunu. Vozim se tramvajem, ali samo u sijenju i veljai ili kada pada kia. Kad je lijepo vrijeme vozim se biciklom ili rolama. To je brzo, praktino, jeftino i zdravo! Kristijan: ivim u Novom Zagrebu i jako volim sport i prirodu. Svaki vikend idem na Sljeme. Kad je toplo i sunano idem pjeice, a kada je hladno vozim se iarom. Po gradu se vozim tramvajem.

instrumental imenica Instrumental je sedmi, posljednji pade u hrvatskoj gramatici. Odgovara na pitanje s kim? s im? Moe se javljati bez prijedloga kada na njega utjee glagol, ili s prijedlogom. Prijedlozi za instrumental su: s/sa, nad, pod, pred, meu. U reenici moe imati sljedee uloge: 1. Sredstvo (ime?) 115

Piemo olovkom. 2. Drutvo (s kim?) Putujemo s Ivanom. Prijedlog: s/sa Hoe li se prijedlog pisati s ili sa ovisi o tome kojim slovom poinje imenica koja slijedi. Kad imenica poinje sa suglasnicima s, z, , ili s, z, , dolaze u rijei drugi po redu, veznik e biti sa: sa enom, sa zastavom, sa umom, sa irafom, sa Ksenijom, sa psom, sa penicom. Inae: s konjem, s makom, s djetetom. Iznimka: sa mnom 3. Vrijeme (koliko dugo?) Danima ne jedem slatkie. Godinama nisam vidjela brata. Ponedjeljkom igram tenis. Srijedom pjevam. 4. Mjesto etamo gradom. Maka je pod stolicom. Auto je pred zgradom. Svjetiljka je nad stolom. Olovka je meu papirima. Prijedlozi: s, pod, pred, nad, meu

muki rod jednina mnoina autom/s prijateljem autima/s prijateljima

enski rod s mamom s mamama

srednji rod selom/morem selima/morima

Kod mukog i srednjeg roda nastavak e biti -em ako imenica zavrava na , , , d, , , j, lj, nj, t, d, r, c! Putujemo brodom./Vozimo se tramvajem. iznimke: otacs ocem oevis oevima dijetes djetetom djecas djecom strana enska imena (Doris, Ines...) ne dekliniraju se! Vjebe: 1. Imenicu u zagradi stavi u instrumental! 1. esto se vozim ________________. (auto) 116

2. Rijetko se vozim ________________. (avion) 3. Nikad se nisam vozila ________________. (helikopter) 4. On se vozi ________________. (romobil) 5. Ja se vozim ________________. (vlak) 6. Potari se voze ________________. (bicikl, mn.) 7. Mi se vozimo ________________ i ________________. (tramvaj, mn., autobus, mn.) 8. Dalibor se vozi ________________. (motor) 9. Ti se vozi ________________. (uspinjaa) 10. Lina i Danko se voze ________________. (iara) 11. Jesi li se ti vozila ________________? (balon) 2. Imenicu u zagradi stavi u instrumental! 1. Piem ________________. (olovka) 2. Olovke iljimo ________________. (iljilo) 3. Meso reemo ________________. (no) 4. Lijenici operiraju ________________. (skalpel) 5. eljamo se ________________. (ealj) 6. Slikar slika ________________. (kist) 7. Riu jedemo ________________. (tapii) 3. Napii prijedlog s ili sa i imenicu stavi u instrumental! 1. Maja ide ________________ na slubeni put. (ef) 2. Maja ide ________________ na slubeni put. (diretor) 3. Moje sestre ive ________________ i ________________. (otac, majka) 4. Alen putuje ________________ na more. (Zdravko) 5. Na prijatelj Toni hoda ________________. (eljka) 6. Razgovaram ________________. (dijete) 7. Idemo u zooloki vrt ________________. (dijete, mn.)) 8. Tata igra nogomet ________________. (sin, mn.) 9. Josip ide na koncert________________ i ________________. (supruga, kerka) 10. Idem u kino ________________ i ________________. (Nives, Petar) 11. Razgovaram ________________. (prijatelj, mn.) 12. Bila sam na sastanku ________________. (eficom) 13. Idu u park ________________. (dijete) 14. Ruam ________________. (otac) 15. Uimo ________________ . (dijete, mn.) 16. Pijem aj _________________. (limun) 17. Pijem limunadu _________________. (led) 18. Pijem vino _________________. (voda) 19. Pijem kava _________________. (mlijeko) 4. Imenice u zagradi napii u instrumentalu mnoine! 1. Mario razgovara s _________________ u kupeu. (putnik) 2. Majka je razgovarala s _________________. (lijenik) 3. Muim se s tekim _________________. (koveg) 4. Planinari se penju s _________________ na leima. (ruksak) 5. Volim jesti palainke s _________________. (orah) 6. Novinari su razgovarali s _________________. (arheolog) 7. Gospoa gleda ljubavni film s _________________. (uzdah)

117

5. Dopuni reenice prijedlozima pred, nad, pod, meu! 1. Maka je ______ stolom. 2. Avion leti ______ gradom. 3. Klju je ______ tepihom. 4. Oni rone ______ morem. 5. Uenici stoje ______ kolom. 6. Ana voli biti ______ ljudima. 7. Vidimo se ______ kinom! 8. Vidimo se danas u pet na trgu ______ satom! 9. Pada snijeg. Ne vidimo ni prste ______ nosom. 10. Lijepo je imati vlastiti krov ______ glavom. 11. Ne vidim Alena ______ gostima. 12. Tko je ______ vratima? 6. Imenicu u zagradi stavi u instrumental! 1. Josipa _______________ ne izlazi iz kue jer puno ui. (dan, mn.) 2. Veljko _______________priprema teak ispit. (tjedan, mn.) 3. Martina _______________ ne jede kolae jer je na dijeti. (mjesec, mn.) 4. Maja _______________ ljetuje na Jadranu. (godina, mn.) 5. On je roen u Rijeci, ali ve _______________ ivi u Splitu. (desetljee, mn.) 6. ekam ve _______________! (sat, mn.) 7. Imenice u zagradi stavi u instrumental, a zatim u drugoj verziji i u dativ ispred kojeg dolazi prijedlog po! npr. Turisti vole etati plaom. Turisti vole etati po plai. 1. Goran eta _________________. (grad) 2. Prijateljice hodaju _________________. (ulica) 3. Turisti etaju _________________. (trg) 4. Djeca _________________. (park, mn.) 5. Brodovi plove _________________. (more, mn.) 6. Oblaci lete _________________. (nebo) 8. Imenice u zagradi stavi u instrumental! 1. Moete platiti ______________. (kartica) 2. Ja plaam ______________. (gotovina) 3. Oni plaaju ______________. (ek, mn.) 4. Karl plaa ______________. (euro, mn.) 5. Hrvati plaaju ______________i ______________. (kuna, mn., lipa, mn.) 6. Amerikanci plaaju ______________. (dolar, mn.)

instrumental osobnih zamjenica ja sa mnom mi s nama ti s tobom vi s njima on s njim oni s njima ona s njom one s njima ono s njim ona s njima Bila sam s njim na kavi.

118

Vjebe: 1. Osobnu zamjenicu stavi u instrumental! 1. Branko se upoznao s _________ u Osijeku. (ona) 2. Mogu li ii s _________ u kino? (vi) 3. Hoete li pjevati sa _________ ovu pjesmu? (ja) 4. Razgovarali smo s _________ o novom projektu. (one) 5. Ivana je juer bila na kavi s _________? (ti) 6. Roaci e ii s _________ u kazalite. (mi) 7. Jako smo zadovoljni s _________! (oni) 8. Zar si se posvaao s _________? (on) 2. Upotrijebi s kim/ime i postavi pitanja u instrumentalu! 1. Idemo na more s Ivanom. _________ idemo na more? 2. Djeca se igraju kockama. _________ se igraju djeca? 3. Marijan ide na posao tramvajem. _________ ide na posao? 4. Nai roditelji putuju s bakom. _________ putuju nai roditelji? 5. Volim putovati brodom. _________ volim putovati? 6. Tata igra tenis sa sinom. _________ tata igra tenis? 7. Domaica se pozdravlja s gostima. _________ se pozdravlja domaica? 8. Mi nismo razgovarali s Petrom. _________ mi nismo razgovarali? 9. Majstor radi ekiem. _________ radi majstor? 10. Mirko je stanovao s roditeljima. _________ je stanovao Mirko? instrumental pridjeva muki rod, srednji rod jednina -im s pristojnim mukarcem s vrstim stablom -im s pristojnim mukarcima s vrstim stablima enski rod -om s plavokosom enom -im s plavokosim enama

mnoina

Vjebe: 1. Pridjev u zagradi stavi u instrumental! 1. Putujemo u Zagreb s _______________ prijateljima. (dobar) 2. Kralj vlada _______________ dravom. (velik) 3. irio se glas o pobjedi nad _______________ ahistom. (poznat) 4. Za rukovanje _______________ strojevima potrebno je znanje. 5. Ivan se hvali _______________ igrakama. (aren) 6. Zvali smo je _______________ vilom. (lijep) 7. Postao je _______________ uiteljem. (strog) 8. Idem na posao s _______________ poznanikom. (zajedniki) 9. Doekao me sa _______________ smjekom. (irok) 10. Auto je bio parkiran pred _______________ zgradom. (plav) 11. S _______________ vremenom doi e do poboljanja raspoloenja. 12. Zamislio se nad svojim _______________ postupcima. (okrutan) 119

13. Bila je to kua sa _______________ krovom. (zelen) 14. Odugovlaio je s _______________ odluka. (konaan) 2. Imenicu i pridjev u zagradi stavi u instrumental! 1. Vozio se ___________________________. (nov, auto) 2. Svi su bili proeti ___________________________. (istinski, vjera) 3. Nazvao me ___________________________. (glup, magarac) 4. Hodao sam ___________________________ ulice. (sunan, strana) 5. Ne radimo ___________________________. (parni, dan, mn.) 6. Bavio se ___________________________. (nevaan, stvar, mn.) 7. ___________________________ se raa! (velik, pjesnik) 8. Lopta je pod ___________________________. (Ivanin, noga, mn.) 9. Putovao sam ___________________________. (hrvatski, vlak) 10. Jeo sam ___________________________. (plastini, vilica) instrumental pokaznih zamjenica muki rod, srednji rod jednina mnoina ovim, tim, onim ovim, tim, onim enski rod ovom, tom, onom ovim, tim, onim

Ne elim razgovarati s onom enom. Milica se drui s onom djecom. S tim cipelama ne moe u planine. Vjebe: 1. Rijei u zagradi stavi u instrumental! 1. Odi na pie s ___________________________. (onaj, prijatelj) 2. Ana plae za ___________________________. (onaj, odbjegli, maka) 3. To stoji meu ___________________________. (taj, lijep, knjiga, mn.) 4. Volim kavu s ___________________________. (taj, odreeni, okus) 5. ___________________________ neete stii na cilj. (ovaj, tempo) 6. Mi radimo s ___________________________. (ovaj, mali, ivotinja, mn.) 7. etamo ___________________________. (ovaj, kamen, ulica) 8. Plovimo ___________________________. (ovaj, uzburkan, more) instrumental posvojnih zamjenica muki rod, srednji rod jednina mojim tvojim njegovim njezinim, njenim naim vaim njihovim enski rod mojom tvojom njegovom njezinom, njenom naom vaom njihovom

120

mnoina

mojim tvojim njegovim njezinim, njenim naim vaim njihovim

mojim tvojim njegovim njezinim, njenim naim vaim njihovim

Dario ide u kolu s njihovim sinom. S mojim prijateljicama nema ale! Vjebe: 1. Posvojne zamjenice u zagradi stavi u instrumental! 1. Bio sam na kavi s ____________ prijateljima. (na) 2. Ostavio sam to negdje meu ____________ knjigama. (njezin) 3. Ne idem na izlet s ____________ rodbinom. (na) 4. Nad ____________ kuom letjela je velika ptica. (va) 5. Sutra putujemo u Split ____________ automobilom. (va) 6. Hodamo ____________ gradom. (tvoj) 7. S ____________ se vrtovima moemo hvaliti. (nai) 8. Tako se nee ponaati dok si pod ____________ krovom! (moj) 9. S ____________ enom ne da se priati. (njegov) 10. Stojimo pred ____________ kolom. (njihov) 11. S ____________ savjetima nee skuhati dobar ruak! (njezin) 12. Pijem aj s ____________ domaim limunima. (na) instrumental povratno-posvojne zamjenice muki rod, srednji rod jednina mnoina svojim svojim

enski rod svojom svojim

Vjebe: 1. Povratno-posvojnu zamjenicu stavi u instrumental! 1. Sljedee godine idem na more sa ____________ prijateljicama. 2. Uspio je to napraviti ____________ snagama. 3. Dobro se slaem sa ____________ sinovima. 4. Sa ____________ olovkama radite to vas je volja, moje ne dirajte! 5. On se drui sa ____________ djecom. 6. Kapu je naao pod ____________ krevetom. 7. Meu ____________ biljekama nala je ono to joj je trebalo. 2. Prepii nekoliko odlomaka teksta s poetka lekcije!

121

22. Genitiv.
itaj! Kako unajmiti stan? Lokacija samog stana vrlo je bitna zbog radnog mjesta, blizine i organiziranosti javnog prijevoza, centra grada ili nekog drugog mjesta koje vam je od ivotne vanosti. Kada mislite da ste pronali dobru lokaciju, predlaemo da prije samog razgledavanja stana doete na lokaciju i razgledate okoli. Odnosno, ima li zgrada parkiralite, je li ulica buna (zbog prometa, izgradnje infrastrukture ili nove zgrade), ima li u blizini trgovina, pekara... Prilikom telefonskog raspitivanja za stan, pokuajte saznati kolike su mjesene reije ako one ve nisu uraunate u cijenu, ima li stan plinsko etano grijanje ili se grije iz zajednike toplane, ili pak na struju, drva i ugljen, ili neko drugo gorivo. Takoer, raspitajte se ima li stan svoja zasebna brojila za vodu, struju, plin, toplinsku energiju. O tome e uvelike ovisiti visina vaih reija. Prilikom obilaska stana, nemojte se ustruavati pogledati u svaki kutak stana jer, na kraju, vi ete ivjeti u njemu. Njukanje stana podrazumijeva i pregled kutova i stropova stana, kako bi se utvrdilo ima li stan problem s vlagom. Takoer, ako i ne primjeujete vlagu, ne znai da je nema. Vlagu vam mogu navijestiti brojne muice u stanu koje vole vlagu, te naravno, miris vlage. Isto vrijedi za podruje balkona ako ga stan ima. Dobro pogledajte u kakvom su stanju prozori i vrata, treba li im promjena ili popravak. Isprobajte sve rolete jesu li su ispravne za dizanje i sputanje, a posebno obratite pozornost na rolete koje su sputene. Zatraite da se nabavi namjetaj koji nedostaje ili da se ukloni namjetaj koji vam je vika. Zamjena pohabanog namjetaja esto je najtei dio na koji e neki vlasnik stana pristati, ali nije nemogue. Zavirite kako izgleda namjetaj iznutra i provjerite jesu li kuanski aparati ispravni. Ukoliko nisu, traite da se poprave ili zamijene. Posebnu pozornost obratite na plinske i elektrine bojlere, rade li i jesu li redovito servisirani.

genitiv Genitiv je drugi pade u hrvatskoj gramatici. Prepoznaje se po tome to odgovara na pitanja iji? od koga? od ega?

muki rod jednina mnoina prijatelja prijatelja djevojaka studenata

enski rod mame mama

srednji rod mora mora

djevojkadjevojke studentstudenta 122

mukaracmukarca mukaraca ruke, noge ruku, nogu

Dobio sam pismo od prijatelja. Vjebe: 1. Imenice u zagradi stavi u genitiv! 1. Mario je iz ___________________, iz ___________________. (Lisabon, Portugal) 2. Anna je iz ___________________, iz ___________________. (Rim, Italija) 3. Lenka je iz ___________________, iz ___________________. (Prag, eka) 4. Filip je iz ___________________, iz ___________________. (Zagreb, Hrvatska) 2. Imenice u zagradi stavi u genitiv! 1. Otok Bra je blizu ___________________. (otok Hvar) 2. Otok Cres je pokraj ___________________. (otok Loinj) 3. ibenik je izmeu ___________________ i ___________________. (Zadar, Split) 4. Opatija je mali turistiki gradi kraj ___________________. (grad Rijeka) funkcije genitiva Genitiv moe imati sljedee funkcije u reenici: 1. Subjekt kojeg nema (koga? ega) Petre nema ovdje. Antona danas nema. Nema djeteta. 2. Posvojnost (koga? ega?) Ovo je Trg bana Jelaia. Ovo je Ulica Ivana Gundulia. 3. Partitivnost, dio cjeline (koga? ega?) Izvoli komad torte. Molim alicu aja. Dodaj mi malo soli. Prilozi koliine: malo, puno, vie, manje, jo, premalo, previe, nekoliko, toliko... 4. Vrijeme (kada?) To se dogodilo prole godine. Sljedeeg mjeseca putujemo. Poslije kole idemo u kino. Poslije praznika idemo na posao. Prijedlozi: poslije, nakon, prije, od, do 5. Mjesto Stanujem kraj pote. ivimo blizu mora.

123

Prijedlozi: kraj, do, blizu, pored, izmeu, izvan, ispred, ispod, iznad, oko, kod, od, iz, s/sa Razlika izmeu iz i s/sa: Iz oznaava kretanje ili vraanje iz unutranjosti nekog prostora ili mjesta (glagoli odlazim, izlazim): Izali su iz ureda. Vraaju se iz grada. S/sa oznaava kretanje s gornje ili vanjske, poviene strane ili kad je rije o kakvoj ustanovi: Siite s motora. Jo se nisu vratili s mora. Jo nisu doli sa sela. Vraam se s posla. 6. Uzrok On se brine zbog problema. Brinemo se zbog djeteta. Prijedlog: zbog 7. Namjera Idem u kolu radi uenja. Oni putuju na more radi odmora. Prijedlog: radi (u razgovornom jeziku esto se zamjenjuje sa zbog) 8. Izuzimanje Na izlet idu svi osim Jasne. Svi idu osim djeteta. Prijedlog: osim 9. Suprotnost Igramo protiv Dinama. Ja sam protiv korupcije. Prijedlog: protiv 10. Materijalni genitiv (od ega?) sok od jabuke, juha od kupusa, stol od drva, aa od stakla Prijedlog: od -------------------------Prijedlozi koji idu s genitivom: od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van, unutar, iznad, ispod, vie, povie, nie, prije, uoi, poslije, nakon, za, tijekom, tokom, dno (podno, nadno, odno), vrh (povrh, navrh, uvrh, zavrh), elo, nakraj, krajem, potkraj, sred (nasred, posred, usred), oko, okolo, blizu, kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u, mimo, du, uzdu, irom, diljem, preko, bez, osim, mjesto (umjesto, namjesto), uime, putem, (s) pomou, posredstvom, izmeu, (na)spram, put, protiv, nasuprot, usuprot, usprkos, unato, zbog, uslijed, radi (zaradi, poradi), glede, prigodom, prilikom, povodom 124

Vjebe: 1. Opii gdje se nalazi tvoja zemlja! Izmeu___________________ i ___________________. Blizu ___________________. Pokraj ___________________. Sjeverno od ___________________. Juno od ___________________. Zapadno od ___________________. Istono od ___________________. Daleko od ___________________. 2. Rijei povei u ime ulice ili trga! npr. Trg, ban, Jelai Trg bana Jelaia 1. ulica, Petar, Preradovi 2. Ulica, Marin, Dri 3. Ulica, kralj, Zvonimir 4. Trg, kralj, Tomislav 3. rijei u zagradi stavi u genitiv! 1. Trg Draena Petrovia je izmeu ___________________ i ___________________. (Tratinska, Savska ulica) 2. Ulica grada Vukovara je izmeu ___________________ i ___________________. (Drieva, Savska ulica) 3. Ulica Republike Austrije je blizu ___________________. (Ilica) 4. Trg Vlatka Maeka je izmeu ___________________ i ___________________. (Ulica Republike Austrije, Klaieva ulica) 5. Trg rtava faizma je blizu ___________________. (Zvonimirova ulica) 6. Trg bana Jelaia je izmeu ___________________ i ___________________. (Juriieva ulica, Ilica) 4. Imenicu u zagradi stavi u genitiv! 1. Jedem puno ____________________. (okolada) 2. Molim Vas jo malo ____________________. (eer) 3. Proitala sam nekoliko ____________________. (stranica, mn.) 4. Marko je sino popio previe ____________________. (pivo) 5. Za veliku veeru trebamo nekoliko ____________________ (kilogram, mn.) ____________________. (meso) 6. Kupili smo puno ____________________ na trnici. (voe) 7. Imamo premalo ____________________ za goste. (kruh) 5. Imenice u zagradi stavi u genitiv! 1. Imamo li brana za ____________________? (palainke) 2. Ima li ____________________ kod kue? (kava) 3. Imamo li ____________________ za kavu? (mlijeko) 4. Kupili smo ____________________ na trnici. (voe) 6. Imenicu u zagradi stavi u genitiv! 1. Kola od ______________. (sir) 2. Salata od ______________. (rajica, mn.) 3. Juha od ______________. (povre) 125

7. Nabroji ega sve ima u hladnjaku: mlijeko, marmelada, pilea juha, rajica mn., sir, voe. Nabroji ega sve ima u kuhinji: eer, sol, vino, kruh, aa mn., okolada, keks mn. 8. Nabroji bez ega sve ne moe Ivana: telefon, glazba, drutvo, internet, enciklopedija, mobitel, kompjuter, ah, etnja. 9. Imenice u zagradi stavi u genitiv! 1. Zbog ______________ ne mogu na ruak. (dijeta) 2. Zbog ______________ ne putujem u vicarsku. (posao) 3. Jasna zbog ______________ u kui ne moe ii u disko. (problem) 4. Jutros su autobusi sporo vozili zbog ______________. (snijeg) 5. Zbog ______________ ne elim ii iz ______________ . (prijateljica, Zagreb) 6. On ima glavobolju zbog ______________ . (vino) 7. Ne moemo se sunati zbog ______________ . (alergija) 8. Zbog ______________ avion nije mogao poletjeti. (magla) 10. Imenicu u zagradi stavi u ispravan pade! 1. Prije ______________ tri po parku. (doruak) 2. Nakon ______________ dorukuje i ita novine. (tranje) 3. Poslije ______________ se vozi autom kroz ______________ . (doruak, guva) 4. Radi u ______________ i ide na sastanak. (ured) 5. Prije ______________ telefonira supruzi. (ruak) 6. Odlazi sa ______________ na ______________ . (supruga, ruak) 7. Nakon ______________ opet radi i ponekad ide na ______________ . (ruak, sastanak) 8. Poslije ______________ ide u teretanu. (posao) 9. Nakon ______________ ide na poslovnu veeru. (teretana) 11. Napii ispravan prijedlog s/sa ili iz! 1. Siite _______ bicikla! 2. Oni se vraaju _______ grada. 3. Spustite se _______ krova. 4. Idem _______ ume. 5. Odlazim _______ posla. 6. Vraam se _______ kole. 7. Silazimo _______ broda. 8. Vraamo se _______ centra. 9. Vraaju se _______ posla. 10. Silazimo _______ brda. genitiv osobnih zamjenica ja mene, me ti tebe, te on njega, ga ona nje. je ono njega, ga mi nas vi vas oni njih, ih one njih, ih ona njih, ih

126

Naglaene (duge) oblike upotrebljavamo: 1. uz prijedloge (Usamljena sam bez tebe.) 2. na prvom mjestu u reenici (Njega se sigurno sjeate.) 3. kao kratak odgovor na pitanje (Koga se sjeate? - Njega.) 4. kada elimo istaknuti tu osobu (Sjeam se njih jako dobro!) 5. kad se osobe suprotstavljaju (Ne snalazim se bez njega, a ne tebe.) Nenaglaene (kratke) oblike upotrebljavamo unutar reenice. (Sjeam ga se.) Vjebe: 1. Zamjenice u zagradi stavi u genitiv! 1. ivjeli smo blizu _________. (oni) 2. Stanovali smo pokraj _________. (ona) 3. Iza _________ visi strana slika. (ti) 4. Ne bojim _________ se. (on) 5. Ne plaim _________ se. (vi) 6. Svi su ovdje osim _________. (ona) 7. Bez _________ ne moemo nastaviti. (oni) 8. Oni su neto napisali protiv _________, a ne protiv mene. (vi, ja) 9. Sjeat u _________ se. (ona) 10. Koga se bojite? - _________. (oni) 11. Nisam _________ se bojala! (ti) 12. Oslobodila _________ se. (on) 13. Sanja sjedi izmeu _________ i _________. (ja, on) 14. Marko ne moe ivjeti bez _________. (ona) 15. Vesna je napustila posao zbog _________. (ona, mn.) 16. Stanko i Ana ive blizu _________. (mi) 17. Vera je iza _________. (on) 18. Tko sjedi pokraj _________? (ti) 19. Bili smo kod _________ prolu subotu. (vi) 20. Ne idemo na izlet bez _________. (oni) 21. Danas _________ nema na poslu. (ona)

genitiv pridjeva muki rod jednina -og/eg mladog ovjeka tueg eira -ih mladih ljudi tuih eira enski rod -e mlade studentice -ih mladih studentica srednji rod -og/eg velikog ogledala tueg sela -ih velikih ogledala tuih sela

mnoina

127

Vjebe: 1. Imenice i pridjeve u zagradi stavi u genitiv! 1. On je iz ___________________________. (daleki Brazil) 2. Vi ste iz ___________________________. (daleka Argentina) 3. Mi smo iz ___________________________. (susjedna Slovenija) 4. Oni su iz ___________________________. (hladan Sibir) 5. Vi ste iz ___________________________. (sunana Australija) 6. Ona je iz ___________________________. (Velika Gorica) 7. Ja sam iz ___________________________. (Gorski kotar) 8. On je iz ___________________________. (Mali Loinj) 9. Mi smo iz ___________________________. (Slavonski brod) 10. Ti si iz ___________________________. (Staro Petrovo Selo) 11. Ona je iz ___________________________. (Dugo Selo) 12. Mi smo iz ___________________________. (Duga Resa)

genitiv pokaznih zamjenica muki rod, srednji rod jednina mnoina ovog, tog, onog ovih, tih, onih enski rod ovih, tih, onih ovih, tih, onih

Od onog sam ovjeka dobio knjigu. Vjebe: 1. Rijei u zagradi stavi u genitiv! 1. Prije ___________________________ nosila sam stare, poderane cipele. (te tenisice) 2. Poslije ___________________________ s njim osjeala sam se tuno. (onaj susret) 3. Bojim se ___________________________: pauka, zmije, skakavca. (ove ivotinje) 4. Sjeam se ___________________________. (ono bezbrino djetinjstvo) 5. Stajao sam ispod ___________________________ satima u nadi da u je opet vidjeti. 6. ekali smo te ispred ___________________________. (taj mali kafi) 7. Prije ___________________________ nisam znao to sam elio. (ovaj automobil) 8. Prole smo pored ___________________________ u parku. (one smee klupe) 9. Sjeate li se ___________________________? (onaj hladni zimski dan) 10. Prvi put smo se sreli ispred ___________________________. (ova neuredna trgovina) 11. Gledali smo ih bez ___________________________ u oima. (onaj hladni strah) 12. Dugo smo stajali ispred ___________________________ (ti ljudi) i ___________________________. (ta djeca) 13. Iza ___________________________ ne vidim nita. (ona polja) 14. Dijete se sakrilo iza ___________________________. (oni zidovi)

genitiv posvojnih zamjenica 128

Dugi i kratki oblici zamjenica meusobno su zamjenjivi.

muki rod, srednji rod jednina mojeg, mog tvojeg, tvog njegovog njezinog, njenog naeg vaeg njihovog mojih tvojih njegovih njezinih, njenih naih vaih njihovih

enski rod moje tvoje njegove njezine, njene nae vae njihove mojih tvojih njegovih njezinih, njenih naih vaih njihovih

mnoina

Bez njezinog glasa ne moemo pobijediti. Ne mogu bez njenog glasa. Vjebe: 1. Rijei u zagradi stavi u genitiv! 1. Sjeam se _________________________________. (tvoj prvi pad) 2. Ne mogu ivjeti bez _________________________________. (naa ljubav) 3. Stajao je iza _________________________________. (tvoja lea) 4. Papiri su ispod_________________________________. (vae knjige) 5. Pas je ispod _________________________________. (njihov automobil) 6. Djevojke su se sakrile ispod _________________________________. (vai stolovi) 7. Mi smo otile na putovanje bez _________________________________. (tvoj suprug) 8. Ne mogu pronai kljueve, sigurno su ispod _________________________________. (tvoj krevet) 9. Nastavit emo raditi bez _________________________________. ( vaa pomo) 10. Oslobodile smo se bez _________________________________. (njezin dosadni roak)

genitiv povratno-posvojne zamjenice Dugi i kratki oblici meusobno su zamjenjivi. muki rod, srednji rod jednina mnoina svojeg(a), svoga svojih enski rod svoje svojih

Jo uvijek se znam sjeati svoje sree kad sam bila s njim. Ne volim stalno drati na lancu svojega psa. Otac je ostavio svog sina u vrtiu.

129

Vjebe: 1. Rijei u zagradi stavi u genitiv! 1. Ne mogu ivjeti bez ____________________. (svoje stvari) 2. Osjeam se usamljeno bez ____________________. (svoji prijatelji) 3. Oslobodili su se ____________________. (svoji roditelji) 4. Moj mu se oslobodio ____________________. (svoj dug) 5. Oni ne mogu ivjeti bez ____________________. (svoj pas) 6. Ona ne moe ivjeti bez ____________________. (svoja maka) 7. Sjeamo se ____________________. (svoji problemi) 8. Sjeam se ____________________. (svoj djed) 2. Napii povratno-posvojnu ili posvojnu zamjenicu u genitivu! 1. Ona ne moe ivjeti bez ____________ mua. 2. Oslobodili su se ____________ strahova. 3. Sjeam se ____________ prvog poslovnog sastanka. (sastanka na kojem si bio ti) 4. Otili su bez ____________ djeteta. (dijete je Vae) 5. Suzana je neto rekla protiv ____________ sina. (Martininog i Ivanovog sina) 6. Oni su glasali protiv ____________ kolega. (Markovih kolega) redoslijed nenaglaenih oblika osobne zamjenice Osobne zamjenice imaju duge i kratke oblike u genitivu, dativu i akuzativu. Pravilo je da dativ dolazi ispred genitiva i akuzativa, npr.: Nema mi ga ve nekoliko dana. (mi=dativ, ga=akuzativ) Daje nam ih kad god treba. (nam=dativ, ih=akuzativ) U perfektu i futuru redoslijed je isti, samo to zamjenice dolaze iza nenaglaenog oblika pomonih glagola biti i htjeti, npr.: Donio sam im ih. (im=dativ, ih=akuzativ) Donijet u joj ih. (joj=dativ, ih=akuzativ) Sjetili smo ih se. (ih=genitiv) Zamjenice dolaze jedino ispred nenaglaenog oblika pomonog glagola biti u 3.l. jd.! Posudio mi ga je prije dva dana. (mi=dativ, ga=akuzativ) Vjebe: 1. Zaokrui krivo napisane reenice! 1. Sjeali smo ih se. 2. Dala mi je poljubac. 3. Vidjeli smo ih. 4. Zbog te smo zakasnile. 5. Sjeam se ih. 2. Rijei u zagradi stavi u genitiv! 1. Eto ________________ ! (Martina i Kristijan) 130

2. Evo ________________ ! (moji prijatelji) 3. Eno ________________ ! (daleki roaci) 4. Eto ________________ ! (Marijan i Vera) 5. Eno ________________ ! (susjed i susjeda)

23. Dijelovi tijela. Deklinacija iznimaka.

Vokativ imenica. Komparacija pridjeva. Kondicional.
itaj! Silvija je bolesna. Sve je boli, ima visoku temperaturu, povraa... Odluila je poi lijeniku. U ekaonici je bilo mnogo ljudi. Ostavila je svoju zdravstvenu iskaznicu u kutiji za iskaznice, sjela i priekala. Cijelo je vrijeme brisala nos jer joj curio. Sreom pa je sa sobom ponijela maramice. Nakon pola sata dola je na red. Ula je kod medicinske sestre, uzela svoj karton i zatim otila kod lijenika. Opisala mu je svoje tegobe. Pitao ju je kada su simptomi poeli. Silvija se razboljela juer. Cijelu je veer kaljala i povraala. Imala je temperaturu 39. Poalila se kako je sve boli: grlo, glava, plua, lea... sve kosti. Zbog bolova nije cijelu no mogla spavati. Lijenik je prema onome to mu je Silvija rekla zakljuio da se radi o virusu. Nije nita opasno, ali treba izdrati. Usput je pogledao Silvijin karton i vidio da ve dosta vremena nije vadila krv. Zato joj je dao uputnicu za laboratorij, da provjeri je li sve u redu. Pogledao joj je i grlo, bilo je crveno. Zbog umova na pluima lijenik joj je dao uputnicu za slikanje plua. Savjetovao joj je da ostane u krevetu, odmara se koliko moe, jede laganu hranu i pije puno aja s medom i limunom. Da joj viroza bezbolnije proe, lijenik je Silviji napisao i recept za sirup i tablete. Ona je otila kui u krevet i nadala se da e sve proi to prije.

131

Vjebe: 1. Napii na sliku sljedee dijelove tijela: glava, vrat, prsa, ruka, trbuh, struk, lea, prsti, aka, koljeno, noga, stopalo, peta

2. Napii na sliku sljedee dijelove lica: oi, obrva, trepavice, kapak, nos, obraz, brada, usta, uho, kosa, zjenica, obraz

132

posebne deklinacije 1. deklinacija imenice posao jednina N G D A V L I posao posla poslu posao o poslu poslom mnoina poslovi poslova poslovima poslove o poslovima poslovima

Filip ima dobar posao. 2. deklinacija imenice misao Imenica misao je enskog roda! jednina N G D A L I misao misli misli misao (o) misli (s) misli mnoina misli misli mislima misli mislima mislima

Ti si mi u mislima. 3. imenice enskog roda s osnovom na suglasnik jednina N G D A L I kost kosti kosti kost (o) kosti (s) kosti mnoina kosti kosti kostima kosti kostima kostima

Imenice enskog roda koje se dekliniraju po ovoj deklinaciji su: bolest, bol, veer, no, jesen, povijest, krv, glad, e, obitelj, rije, stvar, ljubav, vijest, smrt, strast, la, vlast, cijev, etvrt, u, nit, vlas, vlast, zavist, sr, pe, pamet, sol...

133

3. imenice na -OST (apstraktne imenice) Imenice koje zavravaju na -ost su enskog roda i dekliniraju se po deklinaciji za imenice enskog roda s osnovom na suglasnik. To su imenice koje oznaavaju neto apstraktno: zaljubljenost, mladost, starost, zrelost, radost, alost, dunost, vrijednost, javnost, znanost, aktivnost, sluajnost, glupost, prolost, sadanjost, budunost, linost, kreativnost, njenost, vjenost, svjetlost, knjievnost, mudrost, hrabrost, mogunost... Vjebe: 1. Imenice u zagradi stavi u ispravan pade! 1. Zna li to o hrvatskoj _______________? (povijest) 2. On je bio njezina prva _______________. (ljubav) 3. Ona mi je u _______________. (misao, mn.) 4. Vi ste ovjek od _______________. (rije) 5. Svi smo mi od _______________ i _______________. (krv, meso) 6. Nije mogao govoriti od _______________. (zaljubljenost) 7. Mi ivimo u _______________. (sadanjost) 8. Zanima ne hrvatska _______________. (povijest) 9. Oni govore _______________. (glupost, mn.) 10. esto razmiljamo o _______________. (budunost) 11. Naa ljubav trajat e do _______________. (smrt) 2. Imenice u zagradi stavi u ispravan pade! 1. Mogu li te zamoliti za ________________? (pomo) 2. U juhi nema dovoljno ________________. (sol) 3. Jeste li uli ________________? (vijest) 4. Marko dobro zna ________________. (povijest) 5. Danas smo nauili mnogo ________________. (rije, mn.) 6. Stari ljudi osjeaju promjenu vremena u ________________. (kost, mn.) 7. Priali smo o ________________. (knjiga mn.) 8. To su ________________. (la, mn.) 9. Idem po ________________. (kruh) 10. Veselim se ________________. (praznik, mn.) 11. Brinem se za ________________ . (sestra) 12. Svi su otputovali osim ________________. (Ivan) 13. Poslije ________________ idem kui. (nastava) 3. Rijei u zagradi stavi u ispravan pade! 1. S pedeset godina doivio je ________________________. (druga mladost) 2. Ona je doekala ________________________. (duboka starost) 3. Sa _______________ dolaze i nevolje koje ona nosi. (starost) 4. Kad je vidio moj poklon, rastopio se od _______________. (radost) 5. To je sve prava alost od _______________. (posao) 6. Na ______________________, nisam mogao napraviti drugaije. (moja alost) 7. On je na ________________________. (slubena dunost) 8. Shvatit e ________________________ kad ode. (njezina vrijednost) 9. Slubene tajne izbile su u ______________. (javnost) 10. On radi u ______________. (znanost) 11. Od njega moe uti ________________________. (prava glupost, mn.) 134

12. Danas emo govoriti o ________________________. (naa prolost) 13. Otila sam kod gatare da mi kae _______________. (moja budunost) 14. To nema _________________. (budunost) 15. Njegov govor je trajao ________________________. (cijela vjenost) 16. U ________________________ nema takvih likova. (hrvatska knjievnost) 17. Nema ________________ da se to ostvari. (mogunost)

vokativ imenica Vokativ je peti pade u hrvatskoj gramatici. Upotrebljava se za dozivanje. Zbog toga je vokativ izvan strukture reenice i moe se koristiti samostalno, npr. Ivane! Majko! Sestro! Vokativ se u govoru kod veine imenica rijetko koristi. U vokativu se dogaa glasovna promjena palatalizacija k,g,h iz osnove imenice ispred nastavka -e postat e ,,, npr. boe, oe, junae. Kod imenica mukog roda, nastavak -u imat e imenice ija osnova zavrava na ,,d, , j, lj, nj, , , t, d. Nastavak -e imat e sve ostale imenice. Kod imenica enskog roda, imenice koje zavravaju na -ica u nominativu imat e u vokativu nastavak -ice. Sve ostale imenice imaju nastavak -o. Vokativ srednjeg roda jednak je nominativu. Kod mukog roda prezimena se dekliniraju, kod enskog roda ne. Npr. Dobar dan, gospodine Jurkoviu! Dobar dan, gospoo Jurkovi. U razgovornom jeziku obino se ne dekliniraju ni muka prezimena. muki rod jednina Ivane muu ovjee (ovjek) oe (otac) boe (bog) jednaka nominativu mnoine enski rod eno Ljubice ljepotice srednji rod sunce selo >jednak nominativu jednine >jednak nominativu mnoine

mnoina

>jednak nominativu mnoine

Vjebe: 1. Imenice u zagradi stavi u vokativ! 1. _______________, nije mi dobro! (doktor) 2. Hvala lijepa, _______________! (brat) 3. _______________, prestani puiti! (Ivan) 4. _______________, doi na ruak! (Maja) 5. _______________ moj! (prijatelj) 6. _________________________, izvolite sjesti! (gospodin Jurkovi) 7. Dragi moj _______________, molim te, skuhaj ruak! (mu) 8. Hvala Vam lijepa, _______________! (uitelj) 9. _______________, ne ljuti se! (ovjek) 10. _______________, budi dobar! (djeak) 11. Dragi _______________! (bog) 12. to ti je, _______________? (ena) 13. Dobar dan, _______________! (majka) 135

14. _______________ moja! (dua) 15. _______________, nazovi me! (sestra) 16. _______________, moete li mi pomoi? (gospoica) 17. _______________, kako si? (Zlatica) 18. Draga moja _______________! (duica) 19. Mila _______________! (majica) 20. _______________ moje! (srce) 21. _______________, doi! (zlato) 22. _______________ moje! (dijete) 23. ______________________________, mogu li Vas neto pitati? (gospodin profesor) 24. _______________, slatki _______________! (dom) 25. ao mi je, _______________, ali danas ne radimo. (gospodin) 26. _______________ moja, igrajte se! (djeica) komparacija pridjeva U hrvatskom postoje tri stupnja opisnih pridjeva: pozitiv, kojim se iskazuje apsolutno svojstvo, npr. Ivana je brza. komparativ, kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na neko drugo, npr. Ivana je bra od Marije. superlativ, kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na sve s kojima neto usporeujemo, npr. Ivana je najbra. Pozitiv je oblik koji je "uobiajen", nalazi se u rjenicima i najee se upotrebljava. Komparativ se tvori od pozitiva na sljedee naine: 1. dodavanjem nastavka -(i)ji, pri emu moe doi do glasovnih promjena: crven: crveniji ukusan: ukusniji dubok: dublji (dub-ji) 2. dodavanjem -i, samo kod sljedeih pridjeva: mek: meki lijep: ljepi lak: laki 3. od druge osnove: dobar: bolji zao: gori velik: vei malen: manji Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- na komparativ: vei: najvei

136

Komparativ i superlativ dekliniraju se po uobiajenoj pridjevskoj deklinaciji.

Vjebe: 1. Pridjeve u zagradi stavi u komparativ! 1. Gospoa Horvat je _____________ od gospoe Ivi. (mlad) 2. Gospodin Horvat je _____________ od gospodina Ivia. (mlad) 3. Gospoa Horvat je _____________ od gospoe Ivi. (elegantna) 4. Gospodin Horvat je _____________ od gopodina Ivia. (bogat) 5. Moji prijatelji su _____________ od tvojih. (simpatian) 6. Moja prijateljica je _____________ od tvoje. (inteligentiji) 7. Moj tata je _____________ od tvojeg! (dobar) 8. moja djeca su _____________ od njihovih. (star) 9. Moj prijatelj je _____________ od tvojega. (sretan) 10. Njihova tvrtka je _____________ od njihove. (uspjean) 11. Ona knjiga je _____________ od ove. (dobar) 12. Onaj ponor je _____________ od ovog. (dubok) 2. Od sljedeih pridjeva napravi komparativ i superlativ! sebian, veseo, tvrdoglav, drutven, praktian, siguran, povuen, pouzdan, neodgovoran, iskren, simpatian, dosadan, zabavan, srameljiv, strpljiv, smiren, lijen, nervozan, marljiv, osjeajan, duhovit, ambiciozan, uporan, zatvoren, inteligentan, lukav, umiljen, topao, hladan, komunikativan, strog, veseo, ljubazan, marljiv, odgovoran, neuredan, liberalan, ambiciozan, otvoren, uredan, antipatian.

kondicional Kondicional je pogodbeni nain. Koristi se za izricanje elje, mogunosti, pogodbe, za izricanje radnje ije je ispunjenje nesigurno ili nemogue, npr. Popio bih kavu s tobom da nisam u velikoj urbi. Moe se koristiti i kao izraz uljudnosti umjesto imperativa: npr. Biste li mi dodali kavu? Pravila za predoslje rijei jednaka su onima za perfekt. Tvori se od aorista glagola biti: ja bih ti bi on, ona, ono, bi mi bismo vi biste oni, one, ona, bi 137

i glagolskog pridjeva radnog. (radio, radila, radili, radile) ja bih radio ti bi radila on bi radio ona bi radila ono bi radilo mi bismo radili vi biste radili oni bi radili one bi radile ona bi radila

Vjebe: 1. Glagol u zagradi stavi u kondicional! 1. Ja ______________________ kavu. (piti) 2. Mi ______________________. (spavati) 3. Djeca ______________________. (igrati se) 4. Moj prijatelj ______________________ na kavu. (ii) 5. ______________________ k vama, ali moram raditi. (doi) 6. Ivan ______________________ nauiti hrvatski. (eljeti) 7. Oni ______________________ u Hrvatsku. (vratiti se) 8. Ja ______________________ u knjinici. (uiti) 9. Da mogu, ______________________ svijet. (promijeniti) 10. ______________________ na more da imam godinji odmor. (putovati) 11. ______________________ do 11 da ne moram raditi. (spavati)

138