You are on page 1of 130

SARAJEV / PRISHTIN 2007 FSK/S - 15/06

Zakletva praktinog istraivanja ubistva1

Istraivanje ubistva je veoma zahtjevna i kompleksna dunost povjerena policijskom slubeniku. Vi kao policajac kome je povjerena ta dunost imate za obavezu da razvijete shvatanje o dinamici i principima profesionalnog provoenja istraga ubistva. Praktino istraivanje ubistva podrava ideju da sve stvari uradi ispravno prvi put te da je znanje mo, znanje je unaprijeeno iskustvom, fleksibilnou i zdravim razumom. Istraitelji moraju biti u stanju da koriste taktike, procedure i forenzike tehnike u traganju za istinom, a potom da prate slijed dogaaja i injenica, sve dok ne dou do konanog zakljuka. Istrage smrtnih dogaaja sa sobom nose veliku odgovornost i kao takve, ne dozvolite niti jednoj osobi da vas udalji od istine i vae odlunosti da zadovoljite pravdu, ne samo zbog rtve ve i zbog njene obitelji. I upamtite: vi radite Boga radi!

1 Vernon J. Geberth, Practical homicide investigation, CRC Press Boca Raton Boston, London, New York, Washington, D.C. 1996.

5 S A D R A J
Sadraj PREDGOVOR 1. KONCEPTUALIZACIJA POJMOVA 1. 1. Kriminalistika obrada 1. 2. Mjere prve intervencije policije 1. 3. Mjere prvog zahvata policije 1. 4. Opa ili operativna kriminalistika kontrola 1. 5. Specijalna, linijska, posebna kriminalistika Kontrola 1. 6. Standardne operativne procedure (SOP) 2. KRIMINALISTIKA METODIKA KAO NAUKA 3. METODI KRIMINALISTIKE METODIKE 4. POZNAVANJE KRIMINALISTIKE METODIKE I DRUGIH NAUNIH DISCIPLINA 5. NAINI SAZNANJA ZA IZVRENJE KRIVINOG DJELA 5. 1. Prijave o nestalim osobama 5. 2. Samoprijava 5. 3. Javni pogovor 5. 4. Povjerljive osobe 5. 5. Anonimne i pseudonimne prijave 5. 6. Vlastita aktivnost policije 5. 7. Prijave graana i pravnih osoba 5. 8. Indicijalne injenice 5. 9. Otkrivanje lea ili ljudskih ostataka 5. 10. Masovni mediji 6. OPTI (KLASINI) KRIMINALITET 6. 1. Krvni delikti (krivina djela protiv ivota i tijela) 6. 1. 1. Krivina djela protiv ivota i tijela, lan. 146. - 157. KZ Kosova 6. 1. 2. Ubistvo 6. 1. 2. 1. Pojam smrti 6. 1. 2. 2. Uzroci smrti 6. 1 .2. 3. Sredstva i nain izvrenja krivinog djela ubistva 6. 1. 2. 4. Ubistvo, samoubistvo ili nesretan sluaj 6. 1. 2. 5. Motiv izvrenja krivinog djela 6. 1. 3. Mjere prve intervencije policije 6. 1. 3. 1. Postupanje operativnog deurstva 6. 1. 3. 2. Hapenje osumnjiene osobe i potraga (potjera) 6. 1. 3. 3. Obezbjeenje lica mjesta 6. 1. 3. 3. 1. Odreivanje prostorne veliine lica mjesta ubistva 6. 1. 3. 3. 1. 1. Pristup licu mjesta ubistva na otvorenom prostoru 6. 1. 3. 3. 1. 2. Pristup licu mjesta ubistva u zatvorenom prostoru 6. 1. 3. 3. 2. Klasifikacija lica mjesta dogaaja 5 7 8 8 9 9 10 11 11 13 15 18 20 20 22 23 24 24 25 26 27 27 28 30 31 32 34 34 35 37 40 41 44 44 46 47 50 52 53 54

6
6. 6. 6. 6. 1. 1. 1. 1. 3. 3. 3. 3. 3. 3. 3. 3. 3. 4. 4. 5. Pregled ireg prostora lica mjesta ubistva Zatita ivota 1. Mjere zatite pripadnika policije Komunikacija na licu mjesta 55 56 57 59 59 62 64 68 71 71 72 73 77 83 86 87 87 88 90 91 93 95 97 98 101 101 102 103 105 106 106 107 109 113 115 116 118 120 123 129

6. 1. 4. Vrenje uviaja

6. 1. 4. Tragovi i predmeti na licu mjesta izvrenja ubistva 6. 1. 4. 1. 1. Mrtvo tijelo 6. 1. 4. 1. 1. 1. Identifikacija rtava 6. 1. 4. 1. 2. Kriminalistiko tehniki pregled uesnika dogaaja 6. 1. 4. 1. 3. 1. Pregled odjee i obue 6. 1. 4. 2. Negativne injenice 6. 1. 5. Otkrivanje uinioca 6. 1. 5. 1. Profiliranje linosti izvrioca ubistva 6. 1. 5. 2. Znaaj kriminalistike analitike 6. 1. 5. 3. Misaona rekonstrukcija

6. 1. 6. Samoubistvo 6. 1. 6. 1. Pojam i osnovne karakteristike 6. 1. 6. 2. Naini izvrenja i motivi 6. 1. 6. 3. Razjanjavanje sluajeva 6. 1. 6. 4. Samoubistvo vjeanjem 6. 1. 6. 5. Samoubistvo trovanjem 6. 1. 6. 6. Usmrenje davljenjem 6. 1. 6. 7. Zaguenje 6. 1. 6. 8. Samoubistvo vatrenim orujem 6. 1. 7. edomorstvo pri poroaju 6. 1. 7. 1. Pojam i karakteristike 6. 1. 7. 2. Naini i sredstva izvrenja 6. 1. 7. 3. Otkrivanje i razjanjavanje 6. 2. Seksualni delikti (Krivina dela protiv seksualnog integriteta KZ-a Kosova) 6. 2. 1. Silovanje (lan 193. KZ-a Kosova) 6. 2. 1. 1. Pojam i oblici 6. 2. 1. 2. Nain saznanja 6. 2. 1. 3. Razjanjenje sluaja 6. 2. 1. 4. Otkrivanje izvrioca 6. 3. Imovinski kriminalitet (Krivina djala protiv nimovine lan. 252 - 274. KZ-a Kosova) 6. 3. 1. Krae (lan 252. KZ-a Kosova) 6. 3. 2. Depne krae 6. 3. 3. Provalne krae 6. 3. 4. Razbojnitva LITERATURA

7 PREDGOVOR Ova skriptu pripremljena je za potrebe studenata Fakulteta kriminalistikih nauka. Skripta je napisana i strukturno podeljena prema programu koji je propisan. Pisana sa ciljem da se studentima olaka pripremanje ispita. Skripta istovremeno predstavlja pokuaj da se vrlo obimna i sloena materija iz ove oblasti sistematizovano prezentira na jednom mjestu, koliko je to mogue. S obzirom da je broj krivinih djela veliki, obraena je metodika najvanijih krivinih dijela, odnosno onih krivinih djelia koja su po strukturi svojih elemenata sloena, koja su u praksi ea, brojnija, i sa kojima se policija najee susree. Neka pitanja i saznanja iz oblasti operativnog rada nisu do kraja izloena zbog toga to se izuavaju u drugim nastavnim sadrajima. Pored pozitivnih zakonskih propisa i literature koja je navedena, koristilo se i iskustvo autora, saznanja do kojih se dolo u toku rada u policiji, prouavanjem operativnih materijala, u neposrednim kontaktima sa operativnim radnicima i drugim graanima, kao i u toku rada na Fakultetu kriminalistikih nauka u Sarajevu. Saznanja o brojnim, veoma raznovrsnim i promjenljivim oblicima vrenja krivinih dela, tzv. delikventskoj tehnici i taktici, treba izloiti u to saetijem obimu, a da se pri tom ne izostavi ono to bitno. Takoe, potrebno je izuavanjem kriminalistikih procedura i uenjem, kriminalistike taktike, kriminalistike tehnike, kriminalistike metodike, medicinske kriminalistike i drugih naunih disciplina, donijeti standardne operativne procedure, odnosno algoritme postupanja, koji su tipini za otkrivanje, razjanjavanje i dokazivanje konkretnih krivinih djela, koja sredstva i kako treba primjeniti da bi se utvrdila istina. Kriminalisti moraju biti u stanju da koriste taktike, procedure i forenzike tehnike u traganju za istinom, a potom da prate slijed dogaaja i injenica, sve dok ne dou do konanog zakljuka. Istrage krivinih djela sa sobom nose veliku odgovornost i kao takve, ne treba dozvoliti niti jednoj osobi da kriminalistu udalji od istine i njegove odlunosti da zadovoljite pravdu, ne samo zbog rtve ve i zbog njene obitelji. Zbog toga, kriminalisti kojima je povjerena ta dunost imaju za obavezu da razviju shvatanje o dinamici i principima profesionalnog provoenja kriminalnih istraga, jer praktino istraivanje krivinih djela podrava ideju da sve stvari uradi ispravno prvi put te, da je znanje mo, znanje je unaprijeeno iskustvom, fleksibilnou i zdravim razumom. Bilo bi nam zadovoljstvo, ako bi ova skripta pomogla studentima da steknu potrebna znanja i osposobi ih za rad na otkrivanju, razjanjavanju i dokazivanju krivinih djela. Svjesni smo injenice da ova skripta moe imati i odreene nedostatke, ali emo biti zahvalni svakom onome koji bi nam dostavi svoje dobronamjerne primjedbe, kako bi u narednim izdanjima iste uvaili. U Pritini, 2007. godine. Autor

8 1. KONCEPTUALIZACIJA POJMOVA Znaaj konceptualizacije pojmova je prevashodno u tome to smo pokuali da objasnimo pojedine pojmove koji se najee pominju u ovome radu, kao i iz razloga boljeg razumijevanja odreenih cjelina. Takoe, nastojali smo da razjasnimo terminoloku i pojmovnu zbrku u okviru kriminalistike obrade, kao i mjere i radnje koje se u okviru iste poduzimaju. Razlog za to su pojedini pojmovi, kao npr. mjere prve intervencije, mjere prvog zahvata, kriminalistika obrada, kriminalistika kontrola (opa i specijalna, Standardne operativne procedure i dr. Najzad, kriminalistika obrada je est pojam koji koristi policija u svakodnevnom radu i u situacijama kada se za nju fakat nisu stvorili uslovi, ve se radi o sasvim drugim akrivnostima policije. 1. 1. Kriminalistika obrada policije Kriminalistika obrada je skup metodoloki planiranih i poduzetih mjera i radnji to ih poduzima policija povodom odreenog kriminalnog dogaaja (ili njegovog izvrioca), s ciljem da se osnove sumnje do kojih se dolo operativnim radom (kriminalistika kontrola) podignu na takav stupanj vjerojatnosti koji e omoguiti donoenje odreenih krivino-pravnih odluka (osnovana sumnja). Ona je podsistem najveeg stupnja dinamike, bogatog sadraja, komunikacijskih veza i interakcija. Rije je o kriminalistikom misaonom, radnom i dokaznom procesu policije sui generis kao apstraktnoj misaonoj i radnoj shemi. Ona je kompleks mjera i radnji kojima se poetna saznanja o nekom kriminalnom dogaaju u procesu njegovog objanjavanja (pretvaranje obavijesti u podatke, a podataka u dokaze) podiu do takvog stepena izvjesnosti o postojanju krivinog djela i dostupnosti njegova izvrioca da takav injenini, odnosno dokazni supstrat omogui donoenje krivino-procesne odluke. Dakle, cilj i sadraj kriminalistike obrade odreen je u l. 201. ZKP-u Kosova Ostvarivanje takvog cilja predodreuje postupanje policije uz primjenu niza mjera i radnji koje ine sadraj kriminalistike obrade. Odredbe ZKP-a nisu odredile cilj pojedinih mjera i radnji, nego samo neke od njih nominirale. Kriminalistika obrada provodi se povodom nekog konkretnog kriminalnog dogaaja kada postoji sumnja odreenog stupnja. Tim vie, ona se provodi u sluajevima postojanja sumnje ili ak osnovane sumnje.

9 Kriminalisti razlikuju neposrednu2 i posrednu3 kriminalistiku obradu. Shodno zakonskim odredbama, policija mora zapoeti s kriminalistikom obradom kada postoji osnovana sumnja. Kriminalistika obrada se zavrava kada je konkretni kriminalni dogaaj objanjen u svim pojedinostima, tj. kada je utvreno postojanje odreenog krivinog djela i izvrioca, odnosno kada je utvreno da se ne radi o krivinom djelu. Ako je utvreno da je rije o prekraju ili privrednom prijestupu poduzet e se potrebne mjere u vezi s tim deliktima. Iz do sada izloenog proizlazi da je kriminalistika obrada stadij, ija je bit u otkrivanju krivinih djela i njihovih izvrilaca putem operativno-taktikotehnikih mjera i radnji i istranih radnji prvog zahvata od trenutka kada se kriminalistikom kontrolom, prijavom, zaticanjem in flagranti ili na druge naine saznalo za osnovanu sumnju ad rem i/ili ad personam. Kriminalistika obrada ini s kriminalistikom kontrolom jedan sistem otkrivanja krivinih djela i izvrilaca. Policija shodno pozitivnim propisima i kriminalistikim naelima ne smiju pasivno ekati na pojavljivanje osnovane sumnje. 1. 2. Mjere prve intervencije policije To su primarno mjere uniformisane policije i njih karakterizira ofanzivno djelovanje. One se temelje na kriminalistikoj doktrini heruistike kriminalistike. Te mjere su: hapenje osumnjiene osobe neposredno po saznanju za djelo, neposredna potraga, blokada, zasjeda, legitimisanje, vizuelni pregled prtljaga i odjee, kao i dr. mjere i radnje s hodno l. 201. st. 2. ZKP-a Kosova. To je faza kriminalistike aktivnosti u kojoj se koriste sva raspoloiva kriminalistiko-taktika, tehnika i metodika sredstva, metode i postupci na neformalan nain u cilju brzog, sveobuhvatnog prikupljanja i koritenja raspoloivog fonda informacija iz personalnih i stvarnih izvora. 1. 3. Mjere prvog zahvata policije Ove mjere karakterizira defanzivno djelovanje gdje se koriste sva raspoloiva kriminalistiko-taktika, tehnika i metodika sredstva, metode i postupci u cilju brzog, sveobuhvatnog prikupljanja i koritenja raspoloivog fonda informacija iz personalnih i stvarnih izvora. Ove mjere su primarno mjere kriminalistike policije koje se temelje na metodama silogistike kriminalistike. Mjere i radnje prvog zahvata stvaraju pretpostavke za neodlono razjanjavanje ukupnog opsega krivinih djela i bitan su temelj za otkrivanje izvrioca ili osiguranje njegove dostupnosti i dokazivanja krivnje. Rije je o
2 Kriminalistika obrada kod koje je aktivnost policije usmjerena na konkretni kriminalni sluaj. 3 Kriminalistika obrada koja se provodi unutra neposredne kriminalistike obrade u vezi s nekim drugim krivinim djelom.

10 hitnom poduzimanju sistema kriminalistikih taktiko-tehnikih i metodikih organizacijsko-taktikih mjera i radnji. U toku mjera prvog zahvata pronalaze se, osiguravaju i fiksiraju svi relevantni tragovi i predmeti u vezi s krivinim djelom. Na temelju prikupljenih informacija vri se analiza krivinog dogaaja, a putem misaone i stvarne rekonstrukcije nastoje se dobiti nova saznanja o kriminalnom dogaaju. U toku prvog zahvata vri se prosuivanje ukupnosti tragova i predmeta, izjava osoba i drugih raspoloivih informacija i dokaza. 1. 4. Opa ili operativna kriminalistika kontrola To je sistem operativno-taktikih mjera i radnji putem kojih tijela unutranjih poslova smiljeno i planski dolaze do saznanja o kriminalnim aktivnostima, aritima i sredinama, kao pojavi koja jo nije evidentirana i konkretizirana u obliku prijavljenih kriminalnih dogaaja. Ova kontrola je usmjerena na uoavanje, sprjeavanje i otkrivanje kriminalne djelatnosti, primarno profesionalnih kriminalaca. Poduzima se na temelju ope sumnje ili procjene da bi moglo biti izvreno ili da se priprema, predstoji ili da je ve izvreno bilo koje krivino djelo. Cilj (zadaa) ope kontrole je sprjeavanje i otkrivanje kriminalne djelatnosti i svih oblika ugroavanja ljudi, imovine i javnog reda i mira. Ovim vidom kontrole se ostvaruje preventivni i represivni uinak. U njezin okvir ulazi irok spektar (splet) sigurnosnih problema. Provodi se na teritorijalnom principu u sklopu pozornikopatrolnog i opeoperativnog oblika aktivnosti. Rije je o kriminalistikoj kontroli putem pozornikopatrolne aktivnosti i detektivskog oblika kriminalistike kontrole, ali opeg tipa. Ovaj detektivski oblik kriminalistike kontrole je meustepen u odnosu na posebnu, specijalnu, linijsku kontrolu. U organizacijskom smislu kriminalistika kontrola nije poseban oblik organizacijskog djelovanja, ona je samo oblik djelovanja. Kod provoenja ope kriminalistike kontrole primjenjuju se sredstva i metode ija primjena zahtijeva opi nivo strunosti (kriminalistike), a primjenjuju se prema opim objektima kontrole. Posao se obavlja rutinski, s manjim stupnjem analitike procjene, neposrednom opservacijom i uoavanjem indikatora koji upuuju na dogaaje ili ponaanja od kriminalistikog interesa. Ova kontrola trai opu obuenost kadrova.

11 1. 5. Specijalna, linijska, posebna kriminalistika kontrola To je vii oblik kriminalistike kontrole koji se temelji na analitikoj procjeni i primjeni svojevrsnih metoda i sredstava kontrole po posebno struno obuenim policajcima u odnosu na odreenu vrstu kriminalnog ponaanja, opasnih stanja, kategorija osoba i kriminalnih arita. Ovaj vii stupanj kriminalistike kontrole provodi se u odnosu na kriminalitet u uem (krivinopravnom smislu) na linijskom principu specijalizirane organizacijske jedinice, radne grupe ili pojedinaca tijela unutranjih poslova. Rije je o specijalistikom obliku djelatnosti prema odreenim grupama i vrstama krivinih djela. Unutar linijske kriminalistike kontrole kao specijalistikog oblika djelatnosti ostvaruje se vii stepen analitike obrade, izvode se procjene ugroenosti odreenih objekata, sredina, arita i sl, izrauju se akcijski programi i operativni planovi kontrole itd. Operativno-analitiku obradu kod ove kontrole ne smije i ne moe vriti administrativno osoblje, nego iskusni operativci specijalisti (vea ili manja grupa). U odnosu na kriminalistiku obradu kontrola je vremenski gledano trajnija faza. Preko nje je Sluba javne sigurnosti (bezbjednosti) oi i ui drutva 1. 6. Standardne operativne procedure (SOP)4 U svakodnevnim aktivnostima policijskih organizacija postoje brojne funkcije i standardne dunosti koje se ponavljaju ili izvode kao dio rutinskog posla. Kako ne bi dolo do nepotrebnog ponavljanja uputstava i nareenja prilikom svakog novog zadatka, rukovodni radnici policije treba da pripreme listu istih. Ova standardna uputstva, odnosno smjernice rada nazivaju se Standardnim operativnim procedurama (SOP). Standardne operativne procedure je mogue definisati kao postojei sistem nareenja za odreenu organizaciju koji sadri uputstva u vezi rutinskih redovitih operacija. SOP predviaju koje akcije treba poduzeti i odreuju globalnu strukturu dunosti u kontekstu tih akcija. Pripremom Standardnih operativnih procedura za rutinske operacije starjeina moe lake utvrditi da li se sve potrebne operacije obavljaju, i to na pravi nain. Iz ovih razloga je neophodno da svaka policijska organizacija ima standardne operativne procedure koje se temelje na postojeim zakonima, regulativama same organizacije, pismenim direktivama viih slubenika,
Trenuto u svim policijskim odjelima na podruju BiH policija koristi PRIRUNIK NAELA I PROCEDURA DEMOKRATSKOG RADA POLICIJE. Ovaj prirunik su donijeli svi policijski odjeli u BiH u saradnji sa Ministarstvom pravde SAD-a (ICITAP) koji je dotakao mnoga podruja djelovanja policije, tako da je prirunik od velike pomoi u radu policije na prostorima BIH.
4

12 eljama starjeine, kao i na procedurama koje su stvorene u toku dotadanjeg rada. Standardne operativne procedure mogu vaiti za organizaciju u cijelosti (administracija, itd.), za odreeni segment organizacije (kriminalistike tehniare, vjetake itd.), za pojedine faze rada (na primjer procedure za odgovor na mjesto dogaaja, procedure za istragu na mjestu eksplozije, itd.), ili za odreena radna mjesta (na primjer, za kontradiverzioni timKDZ, za osobu koja obavlja informativne razgovore, itd.). Standardne operativne procedure moraju biti dovoljno razraene kako bi novim slubenicima omoguile brzo uklapanje u postojei tim. Detaljnost ovih procedura svakako zavisi od veliine i nivoa obuke kompletnog tima. Detaljne procedure koje se odnose na rad odreenih specijalista u sastavu tima ne ulaze u globalne standardne operativne procedure. Takva uputstva se tampaju posebno za potrebe dotinih lanova tima/slubi. Standardne operativne procedure se odnose na sve lanove organizacije. Oigledno, sadraj Standardnih operativnih procedura e se razlikovati na razliitim nivoima organizacije, to znai da se prilagoava obimu i dunostima, sposobnostima i ogranienjima svakog segmenta organizacije. Funkcionalni aspekti Standardnih operativnih procedura koji se odnose na sve elemente organizacije moraju definisati svaki element rada (oprema, funkcije, dunosti, itd.). Svakako, klasifikacija Standardnih operativnih procedura u pogledu povjerljivosti mora biti u skladu sa zakonima. Preporuka je da sve osjetljive Standardne operativne procedure budu oznaene bar kao povjerljivi dokumenti, te da se mogu dostaviti samo osobama kojima su potrebne, sa stalnom provjerom svih postojeih primjeraka ovih procedura. Standardne operativne procedure pruaju odreenu prednost time to konkretizuju sve potrebne akcije i odgovornosti, odnosno smanjuju nivo dezorganizacije, greaka i udvostruavanje napora. Osim toga, SOP pomau u slijedeim aspektima rada: 1. Razvoj boljeg meusobnog razumijevanja i timskog rada. 2. Efikasnije obuavanje i uklapanje novog personala u funkcije i operacije tima za voenje istraga. 3. Osiguravaju da se aktivnosti od kritine vanosti ne zanemare. 4. Ubrzavaju tok istrage time to se smanjuje potreba stalnog ponavljanja uputstava. 5. Definiu obavezne procedure, to znaajno smanjuje vrijeme koje se troi na pripremi istrage. Bilo bi dobro stvoriti osnovne Standardne operativne procedure SOP u odnosu na postojeu administraciju, sakupljanje dokaznih materijala i pripremu izvjetaja. Sistem SOP nije iskljuiv, po potrebi se moe promijeniti ili upotpuniti drugim procedurama. Osim toga, vano je upamtiti da SOP ne smiju biti u sukobu sa zakonskom regulativom, politikom ili drugim principima veeg odjeljenja (slube).

13 2. KRIMINALISTIKA METODIKA KAO NAUKA Kriminalitet predstavlja vrlo sloenu, dinaminu i drutvenim kretanjima i promenama prilagodljivu drutveno-negativnu pojavu. No, za uspjeno suzbijanje i spreavanje kriminaliteta neophodno je, pored ostalog, poznavanje odreenih naunih oblasti koje omoguavaju bolje sagledavanje ovog fenomena u svim njegovim raznovrsnim i sloenim manifestacijama, kao i uspenije djelovanje u smislu njegovog spreavanja i suzbijanja. O kriminalistici kao nauci poinje se ozbiljnije govoriti krajem 19. stoljea, to je vezano uz ime Hansa Grossa. Jo uvijek znatan broj teoretiara i praktiara smatra kriminalistiku primarno heuristikom znanou, dok se zanemaruje njezin silogistiki karakter. Meutim, kriminalistiku se pogreno vee iskljuivo uz ime Hansa Gross-a, iako pravila kriminalistike i njihova primjena seu hiljade godina ranije. Markovi, T. u dijelu gdje govori o osobnom opisu navodi, citiramo: Utvrivanje identiteta i traganje za uiniocima krivinih djela na temelju osobnog opisa vrlo je stara metoda. Osobni opisi u potjernicama utvreni su ve kod starih Egipana. Kao primjer neka nam poslui osobni opis iz doba Ptolomeja (XIV. Stoljee prije nae ere), koji je objavio R. Heindl u svojo Daktiloskopiji (1903): Mladi rob Aristogena, sin Hrizapa, predstavnika Albande, pobjegao je u Aleksandriju. Njegovo je ime Herman, nadimak Hejls. On je roen u Siriji u Bambikou, oko 18 gosina star, srednjeg stasa, golobrad je, noge su mu pravilne, na bradi ima brazdu, a s lijeve strane nosa ima malu okruglu bradavicu, na lijevom uglu usta ima posjekotinu, na desnoj ruci tetua od barbarskih slova. H. Gross je ta pravila povezao u sustavnu cjelinu, u svom Priruniku za istrane suce iz 1893.godine (Graz). Dodue tek 1899, godine dodao je tom naslovu rijei kao sustav kriminalistike. Uloga nauke u suzbijanju kriminaliteta je od neprocenjive vrednosti. Bez nje ne bi bilo mogue postii bilo kakve rezultate u borbi sa organizovanim, obuenim i dobro opremljenim kriminalcima koji se u vrenju krivinih dela slue i naunim i tehnikim dostignuima. Korienje naunih dostignua u borbi sa kriminalitetom, danas je praksa skoro u svim zemljama. Savremeni uslovi u kojima djeluju organi otkrivanja i gonjenja, zahtijevaju, prije svega, visoko struan i tehniki dobro opremljen kadar, koji e, pored ostalog, biti dobar poznavalac ireg kruga naunih disciplina, a prije svega kriminalistike. Kriminalistika je, kao samostalna nauna disciplina, od posebnog znaaja u radu na suzbijanju kriminaliteta. To je nauka koja pronalazi, usavrava i primenjuje takve naune ili na praktinom iskustvu zasnovane metode i sredstva koja su najpogodnija da se otkrije i razjasni krivino djelo, da se otkrije i pronae njegov uinilac, obezbijede i fiksiraju dokazi, kao i da se sprijei izvrenje krivinih dela.

14 Kao samostalna i jedinstvena nauna disciplina, kriminalistika se grana na: kriminalistiku taktiku, kriminalistiku tehniku i kriminalistiku metodiku. Kriminalistika taktika prouava, razrauje i usavrava osnovna pravila i radne metode koje su tipine za otkrivanje i razjanjavanje svih vrsta krivinih djela, kao i za sprjeavanje buduih krivinih djela. Kriminalistika taktika razrauje i usavrava i osnovna pravila za otkrivanje, pronalaenje i hvatanje uinilaca krivinih djela, kao i za provoenje pojedinih istranih radnji. Kriminalistika tehnika prouava i primenjuje najpodesnije metode i sredstva iz oblasti prirodnih i tehnikih nauka. Pomou ovih metoda i sredstava pronalaze se, obezbjeuju, fiksiraju i tumae tragovi i predmeti krivinih djela (materijalni dokazi), da bi se razjasnile bitne okolnosti za rasvetl javanje krivinih djela i identifikaciju uinilaca ili drugih lica (rtava). Ona takoe prouava tehnike metode i sredstva za sprjeavanje izvrenja krivinih dela. Kriminalistika metodika (Posebni deo kriminalistike taktike) prouava oblike i nain izvrenja krivinih djela (delikventsku tehniku i taktiku) i utvruje najcjelishodnije naine i metode za otkrivanje, razjanjavanje i sprjeavanje izvrenja pojedinih krivinih djela. Iz iskustva se zna da se krivina djela izvravaju na razliite naine. Oblici krivinih djela i metodi rada kriminalaca stalno se mijenjaju, primjenjuju se razliita sredstva i metodi kako prilikom izvrenja krivinih djela tako i radi prikrivanja njihovog izvrenja, prikrivanja ili unitenja tragova koji su nastali izvrenjem krivinog djela i da, prema tome, svako krivino djelo, ma koliko se podudaralo sa nekim drugim krivinim djelom, ima i neke svoje specifinosti. Tako, na primer, krvni delikti, seksualni delikti, imovinski delikti, paljevine i pojedina krivina djela unutar ovih grupacija, imaju niz specifinosti u pogledu naina izvrenja, tragova koji ih prate i operativno-taktikih mjera koje treba preduzeti u cilju njihovog razjanjavanja i obezbjeenja adekvatnih dokaza. Zbog toga u kriminalistikoj taktici ne postoje, i ne mogu postojati nikakve eme ni stalna pravila koja bi se primenjivala u svakom sluaju pojedinano, a koja obavezno dovode do uspeha. Kriminalistika metodika predstavlja skup svih kriminalistiko-tehnikih i taktikih znanja i njihovu stvaralaku primenu na otkrivanju i razjanjavanju pojedinih krivinih djela. Metodika je specijalizovana kriminalistika u kojoj su vane razlike, pojedinosti, detalji. Ona se ne bavi onim to je zajedniko, opte, kod raznih krivinih djela. Ona je mnogo konkretnija. Ona vri organsko povezivanje tehnikih i taktikih naina rada, pronalazi i utvruje najcjelishodnije naine i metode rada koje treba primeniti da bi se otkrilo krivino djelo i njegov uinilac, prikupili i obezbijedili adekvatni dokazi i utvrdila istina. Ona predstavlja primjenu cjelokupnog kriminalistikog znanja. Za razliku od Kriminalistike taktike (opti deo), ije uenje ima ve ustaljene i manje vie trajne oblike, uenje Kriminalistike metodike je

15 podlono stalnim promjenama. Ona se stalno razvija i obogauje novim i novim saznanjima, ona detaljie i obogauje itavu kriminalistiku. Predmet kriminalistike metodike je, prema tome, izuavanje pojavnih oblika i naina izvrenja pojedinih krivinih dela (delikventske taktike i tehnike), izuavanje prakse i iskustava u spreavanju i suzbijanju kriminaliteta i iznalaenje najcjelishodnijih metoda u sprjeavanju i suzbijanju pojedinih krivinih djela. 3. METODI KRIMINALISTIKE METODIKE Da bi se izradio sistem naina i metoda ija bi primena obezbijedila najuspjenije otkrivanje krivinih djela i njihovih uinilaca, pronalaenje i obezbjeivanje adekvatnih dokaza i veu efikasnost u suzbijanju kriminaliteta, potrebno je: a) izuavanje pojavnih oblika krivinih djela (delikventska tehnika i taktika) i pojavne ivotne forme izvrilaca krivinih djela (kriminografija); b) izuavanje prakse i iskustava u suzbijanju kriminaliteta, odnosno pojedinih krivinih djela od strane ovlatenih slubenih lica i pravo-sudnihorgana i c) aktivno prilagoavanje saznanja prirodnih i tehnikih nauka zadacima i potrebama istrage krivinih djela.

Izuavanjem pojavnih oblika krivinih djela na odreenom prostoru i u odreeno vrijeme utvrdie se objekti napada, gde i kada su izvrena, ko ih, kako i zato izvrava, koje metode i sredstva primenjuju uinioci pri pripremanju, izvravanju i prikrivanju krivinih djela, trikovi koji se najee primenjuju, gde i u kakvom obliku uinioci ostavljaju tragove krivinog djela, na koji nain se manifestuju materijalne posljedice krivinih djela, ta omoguava odnosno olakava izvrenje krivinih djela, i druge relevantne injenice i okolnosti. No pri svemu ovome, ne smije se izgubiti iz vida injenica da je kriminalitet vrlo dinamina, drutvenim promenama i kretanjima prilagodljiva pojava, da se oblici krivinih djela, metode rada kriminalaca, ugroenost pojedinih objekata menjaju tokom vremena i da se skoro svakodnevno susreemo sa novim, perfidnijim pojavnim oblicima. To je karakteristino za delikte iz oblasti privrednog kriminaliteta i za neke tee delikte iz oblasti tzv. klasinog kriminaliteta. Kriminalistika metodika mora konstantno i sistematski da prati i izuava pojavne oblike krivinih djela, da prikuplja i uoptava nova iskustva i da u skladu sa tim novim pojavama ukazuje na najsvrsishodnije metode njihovog suzbijanja. Ona se mora stalno razvijati, obogaivati i modificirati novim iskustvima, ona mora biti aurna. To je imperativ trenutka i vremena u kome ivimo i radimo.

16 Izuavanje sudske prakse, prakse i iskustava ovlatenih slubenih lica u suzbijanju kriminaliteta i analize pojedinanih sluajeva, i to od momenta saznanja za krivino djelo pa do konane sudske odluke, omoguava otkrivanje najhitnijih nedostataka i najpozitivnijih momenata u radu na osnovu kojih se dolazi do najpravilnijih i najefikasnijih naina i metoda u otkrivanju, rasvetljavanju i dokazivanju krivinih djela. Iz stotine, pa i hiljade kraa, prevara, ubistava, silovanja, depnih kraa, pronevjera, zloupotreba, pljaki, falsifikata, itd., uzima se ono to je konstantno i to se pokazalo najefikasnijim u otkrivanju i rasvetljavanju tih djela; vri se uoptavanje i formuliu pravila postupanja, sve dok ivot i praksa ne dovedu do novih modifikacija. Dvadeset i prvi vijek je vijek izvanrednih dostignua prirodnih i tehnikih nauka. Veliki uspjesi u domenu prirodnih i drugih nauka uticali su (i utiu) i na spoljnu formu oblike kriminaliteta, jer su se i kriminalci povratnici i profesionalci naroito poeli sluiti novim naunim i tehnikim pronalascima. Tako je u Francuskoj jedan zloinac godinama studirao hemiju i poloio ak i doktorat, samo da bi to uspjenije mogao primjenjivati razne otrove, i da bi svoje rtve, koje je prethodno osiguravao, neprimjetno trovao, tako da se ak ni obdukcijama rtava nije moglo utvrditi da su one namjerno trovane. Meutim, poto je dosta esto naplaivao osigurane sume, on je zbog toga pritvoren i posle toga je priznao svoje zloine. Za povratnike i profesionalce je karakteristino i to da paljivo biraju objekte napada i da nastoje da prikriju izvrenje krivinog djela odnosno da ne ostave tragove koji ih mogu otkriti. Meutim, nauna dostignua koriste se i u vojne, obavetajne i subverzivne svrhe. Danas su na prikupljanju i sreivanju obavjetajnih podataka angaovani nauka i najsavremenija dostignua u oblasti nuklearne fizike, elektronike, kibernetike, astronautike. Sve ovo stvara ozbiljne tekoe u radu na otkrivanju krivinih djela, prikupljanju podataka, razjanjavanju konkretnih sluajeva, obezbeenju i utvrivanju istine. Za savlaivanje ovih i drugih tekoa koje proistiu iz razliitih naina izvrenja i prikrivanja krivinih djela, kriminalistika se slui saznanjima i metodama mnogih prirodnih i tehnikih nauka. Tako su razvitkom hemije otkrivena sredstva i metode za izazivanje otisaka prstiju (papilarnih linija) i sa novinskog papira, tekstila, koe, sa obojenih i drugih povrina za koje se smatralo da su apsolutno nepodobne za izazivanje tragova papilarnih linija. Elektronika je dovela do konstrukcije raunara odnosno kompjutera koji omoguavaju vrlo brzo pronalaenje i korienje odreenih podataka koji se nalaze u kriminalistikim i drugim operativnim evidencijama. No, ona to ne ini slijepo i mehaniki, nego tek poto preuzeti metodi budu temeljito preraeni i prilagoeni zadacima i potrebama rivinog postupka. Kriminalistika posuuje, prilagoava i primenjuje metode prirodnih znanosti.) Prema tome, kriminalistike metode, koje su preuzete od drugih nauka (na primer biologije) nisu vie dio tih nauka.

17 Meutim, kriminalistika nije samo pasivni korisnik metoda prirodnih nauka. Svojim potrebama ona i podstie nauna istraivanja. Tako, potreba identifikovanja tragova krvi, sekreta, dlaka, podstakla je nova istraivanja u odgovarajuim oblastima medicine; potrebe ispitivanja papira, mastila, boje, u kriminalistike svrhe, inicirale su njihova istraivanja u oblasti fizike i hernije, itd. U metodici otkrivanja, razjanjavanja i dokazivanja pojedinih vrsta krivinih djela pored uenja kriminalistike tehnike i taktike dolazi do punog izraaja i svestrana primjena uenja sudske medicine, krivine psihologije i kriminalne psihologije. Nepravilno je shvatanje da metodika ne smije da obrauje one injenice koje prouavaju ove pomone kriminalistike discipline. Ove se oblasti u kriminalistikoj metodici nuno izukrtavaju. ali uvek pod jedinstvenim (metodskim) uglom gledanja. Meutim, iako jo ima pojedinih skeptika kriminalistika se danas smatra naunom disciplinom. To se temelji na tome to ona ima svoj metodoloki sustav putem kojeg kritiki opservira postojea pravila kriminalistike (de lege lata), sistematizira ih i analizira. Nadalje, oblikuje i definira naela i institute kriminalistike i predlae izmjene de lege ferenda, sukladno razvoju suvremenog aktualnog i oekivanog kriminaliteta. Utvrujui meusobne odnose svog sadraja kao pravila o otkrivanju (heuristiki aspekt) i dokazivanju (preteito silogistiki aspekt) kaznenih djela, kriminalistika znanost koristi pojmove i termine koje je stvorila u svom okrilju, tzv. kriminalistika terminologija i doprinosi tumaenju svojih pravila i pomae u njihovoj adekvatnoj primjeni. Unutar kriminalistike moemo govoriti o kriminalistikoj znanosti u uem smislu kao teoriji i dogmatici kriminalistike, koja svojim autoritetom i znanstvenom utemeljenou postaje neminovni i neizostavni dopunski izvor za primjenu kriminalistike. Teorija i praksa kriminalistike se meusobno dopunjuju i zajedniki doprinose jedinstvenom cilju i zadai kriminalistike, in ultima linea prevenciji i represiji kriminaliteta. Kriminalistika kao nauna disciplina, danas, iznimno je nacionalna, jer univerzalnost njenih naunih temelja i naela, njene komparativne i istoriske metode uvijek joj daju ope znaenje i meunarodne i univerzalne znaajke. Kriminalistika djeluje s pozicija svoje naune nezavisnosti i kritinosti i sagledavanja svih komparativnih podataka i naunih spoznaja koje nisu ovisne o konkretnim prilikama u odreenoj dravi. Zbog toga kriminalistika kao nauna disciplina je internacionalna, univerzalna i optimalno slobodna u prosuivanju. Zbog navedenog, pravila kriminalistike se u razliitim zemljama neznatno razlikuju, ako se uope razlikuju. Kriminalisti se u svom svakodnevnom radu susreu s razliitim kulturama, nainima ivota i nazorima, mentalitetima, religijama, uvjerenjima, interpretacijama i sl. Prilikom primjene pravila kriminalistike trai se etnika, religiozna, kulturna, politika i socijalna neutralnost. Zato i kriminalne strategije trae promjene u metodama borbe protiv kriminaliteta. Pojedine zemlje u odravanju svoje unutarnje sigurnosti moraju uvaavati razliite pravne i sigurnosne kulture. O navedenom treba voditi rauna prilikom izrade nastavnih planova i programa na fakultetima na kojima se izuava kriminalistika nauka.

18 4. POZNAVANJE KRIMINALISTIKE METODIKE I DRUGIH NAUNIH DISCIPLINA Kriminalitet predstavlja vrlo sloenu drutveno-negativnu pojavu. Za uspeno spreavanje i suzbijanje ove pojave neophodno je poznavanje ireg kruga naunih disciplina. Pored kriminalistike (u cjelini), ovlatena slubena lica treba da poznaju osnove i drugih naunih disciplina koje se bave kriminalitetom. Nezamislivo je da ovlateno slubeno lice ili pravnici koji rade u pravosudnim organima mogu uspeno obavljati svoje poslove bez osnovnih kriminalistikih, kriminolokih ili pravnih znanja. Opta nauna orijentacija, vrijeme u kojem ivimo, porast recidivizma i profesionalizma, internacionalizacija kriminaliteta sve to zahtijeva da se u suzbijanju kriminaliteta vie nego do sada koriste mogunosti i saznanja koja pruaju kriminalistika i druge naune discipline koje se bave kriminalitetom. Za sticanje novih i proirenje postojeih saznanja potreban je stalan, sistematski i uporan rad znaajan intelektualni napor. Stalno proirivanje i produbljivanje, kako kriminalistiko-taktikih i metodskih tako i kriminalistiko-tehnikih znanja, odnosno kriminalistike u cjelini, garancija je uspjeha u otkrivanju krivinih djela i njihovih izvrlaca, a samim tim i u suzbijanju kriminaliteta. Kriminalista mora poznavati i tehnike i taktike metode i sredstva jer inae nije kriminalista. U protivnom sliilo bi gotovo nezamislivom kriviaru praktiaru koji poznaje opte odredbe Krivinog zakonika, ali ne poznaje njegov Posebni deo i obratno. Meutim, postoje miljenja i vjerovanja da kriminalistiku, a posebno kriminalistiku taktiku i metodiku, ne treba ni sistematski ni teoretski uiti, jer se znanja iz ovih naunih disciplina stiu jedino u praksi. Meutim, ovakvo shvatenje je pogreno i ne prihvatljivo, jer postoji niz razloga koji podupiru (sa im se slau mnogi autori) ovakvo miljenje. S toga se moe izvesti niz razloga koji ukazuju na potrebu sistematskog uenja kriminalistike taktike i metodike, iz razloga to je kriminalistika metodika poseban dio kriminalistike taktike. Ovako miljenje nemaju ba svi kriminalisti, no navest emo neke od razloga zato je to tako: 1. Istraitelj (tuilac, sudija, kriminalista) ne moe a priori poznavati pravila kriminalistike taktike treba ih prije svega nauiti, a tek nakon toga vlastitim iskustvom produbiti i eventualno unaprijediti. 2. Stjecanje vlastitih iskustava je sporo i po pravilu je vezano uz injenje niza greaka i propusta. 3. Znanje i iskustva starijih i sposobnijih kriminalista treba uiniti zajednikim vlasnitvom i tako doprinijeti jaanju efikasnosti borbe protiv kriminaliteta.

19 4. Drutvo je ivotno zainteresovano za otkrivanje krivinih djela pa se "ne moe prepustiti sluaju ili sposobnosti i snalaenju pojedinog istraitelja da li e krivino djelo biti otkriveno ili nee. Najmanje se moe dopustiti da efikasnost borbe protiv kriminaliteta zavisi od sposobnosti ili nesposobnosti istraitelja koji samouvjereno misli da je mogue da sam stekne sva iskustva u taktici rasvetljavanja krivinih djela. 5. Prikaz ve otkrivenih krivinih djela i utvrenih uinilaca po pravilu je logian i razumljiv. Meutim, u asu kada doznamo za dogaaj on je esto zamren i nerazumljiv, a rasvetljavanje dogaaja zavisi upravo od kriminalistike sposobnosti istraitelja. Primjeri u pogrekama zbog kojih su pojedine istrage upropatene odvie su esti i imaju odvie tekih posljedica, te se ne moe olako prijei preko pitanja kriminalistike strunosti onih kojima je stavljeno u zadatak da provode krivini postupak. 6. Dobra koja su krivinim djelima ugroena (radilo se o asti, slobodi ili ivotu pojedinaca ili o sigurnosti drutva) predstavljaju odvie velike vrijednosti da bi se moglo olako prelaziti preko injenice da se bez velikog znanja i iskustva moe uspeno djelovati u ovoj oblasti. Razlozi koji su izneseni su vie nego ubjedljivi. Uostalom, i dosadanja iskustva u svijetu, pa i kod nas, potvruju da nema i ne moe biti uspjene borbe protiv kriminaliteta bez oslonca na nauku i tehniku, bez sistematskog i organizovanog korienja saznanja naunih disciplina i bez kontinuiranog rada na podizanju strunog nivoa kriminalista koji rade na ovim veoma delikatnim poslovima. Postalo je evidentno da krimianlisti i pravosudni slubenici, koji radi na poslovima borbe protiv kriminaliteta, ne mogu vie odgovoriti sloenim i odgovornim zadacima koji su im povjereni ako kontinuirano i sistematski ne radi na svom strunom usavravanju, ako ne proiruje i ne unapreuje svoja znanja. Rad na strunom usavravanju je stalan proces koji se ne zavrava zavretkom odgovarajueg fakulteta, kole, viemesenog kursa i sl., ve se mora nastaviti tokom itavog radnog vijeka. Prema tome, ako elimo da obezbedimo progresivan napredak ovlatenih slubenih lica i svakog drugog slubenika, pored redovnog kolovanja i individualnog rada na strunom usavravanju, moramo na raznim nivoima, i vie nego do sada, da razvijamo i njegujemo i druge oblike organizovanog rada na strunom usavravanju, kao to su na primer viemeseni kursevi, seminari, postdiplomski studiji, doktorati itd. To je bitan preduslov uspjenog izvravanja zadataka koje nam je zajednica povjerila. (Petrovi A; 1981; 5-18.)

20 5. NAINI SAZNAJA ZA IZVRENJE KRIVINOG DJELA Blagovremeno doznavanje za postojanje ili pripremanje krivinog djela treba da bude jedan od vrlo vanih organizacionotaktikih zadataka policije. Velika bi greka bila kada bi se policija preteno usmjerila na krivina djela i dogaaje ije su posljedice oigledne. Tada bi se policiji sa razlogom moglo prigovoriti da nije operativna i dinamina, jer veinom bi za krivina djela saznavali od oteenog ili oevidaca, a rjee vlastitom operativnom djelatnou. No, sve policije tee da u svome radu budu operativne i dinamine i da u obavljanju svoje aktivnosti dou do podataka za postojanje ili pripremanje krivinog djela. Iskustvo potvruje da je najei izvor saznanja graanin, bilo da je on oteen krivinim djelom ili se pojavljuju u nekom drugom svojstvu, a najee kao svjedok dogaaja. Stoga, policija treba teiti da u svakodnevnom svom radu zadobija povjerenje graana kao najei izvor saznanja kako za svrena krivina djela, tako i za djela u pokuaju. Najzad, treba rei da informacije i obavjetenja koja se dobiju od graana ili iz drugih izvora treba provjeravati na pogodan nain sve dotle dok se ne utvrdi tanost informacije. U ovom radu emo se bazirati na naine saznanja policije za ubistvo. To mogu da budu slijedei naini saznanja: prijave o nestalim osobama, samoprijava, javni pogovori, povjerljive osobe, anonimne i pseudonimne prijave, vlastita aktivnost policije, prijave graana i pravnih osoba, indicijalne injenice, otkrivanje lea i ljuskih ostataka i masovni mediji. 5. 1. Prijave o nestalim osobama Polazna taka operativne aktivnosti policije kada je u pitanju nestanak neke osobe moe da bude izjava koja moe da potie od blie ili daljnje rodbine, prijatelja, stanodavaca, pretpostavljenih itd. Svaki nestanak neke osobe ne znai da se desilo ubistvo, jer svakodnevno se prijavljuje prilian broj nestanaka, te se ispostavi da se radi o razliitim ivotnim situacijama. To mogu da budu razne ivotne situacije kao: bjekstvo maloljetnika ili odraslih osoba zbog razliitih motiva, samoubistvo koje jo nije otkriveno, naprasna smrt negdje na nekom usamljenom mjestu, bjeanje zbog neuspjeha u koli ili nekog krivinog djela, avanturizam, kod starijih ljudi moe da bude zalutalost zbog gubitka pamenja (amnezija), kod duevnih bolesnika moe da bude udaljenje u

21 sumranom stanju gdje su ak neki bolesnici u takvom stanju otputovali i stotine kilometara daleko od mjesta gdje ive, prikrivanja nekog drugog krivinog djela 5 i sl. Nabrojali smo samo neke sluajeve koji se moraju imati u vidu prilikom planiranja predkrivinog postupka, tako da bi se mogle eliminisati pomenute i druge verzije, koje se ne odnose na ubistvo, te kada se utvrdi da u odreenom sluaju ne stoji nitijedna od ovih verzija, moe se prei na verzije o ubistvu i zapoeti kriminalistiku obradu u tom pravcu, kom prilikom mogu da budu od znaaja dva segmenta, i to: 1. kada nakon saznanja o nestanku osobe okolnosti i procjena rizika nestanka pokazuju vjerojatnost da bi se moglo raditi o ubistvu i 2. kada se pronae mrtvo tijelo ili njegovi ostaci za koje se moe neposredno utvrditi identitet. Prilikom zaprimanja prijave, prikupljaju se osnovni podaci: ko je izvrio dojavu o nestanku osobe, identifikacijski podaci o nestaloj osobi, lini opis i fotografija, vrijeme i mjesto zadnjeg vienja i pod kojim okolnostima, psifiko i fiziko stanje nestale osobe, mogua mjesta odlaska nestale osobe (familija, prijatelji, ugostiteljski objekti i sl.), da li je bilo ranijih odlazaka, porodine prilike, mogui razlog odlaska od kue motiv i dr. U cilju pronalaska lica policija e poduzeti niz mjera kako bi se pronalo lice za kojim se traga. Te mjere mogu da budu od raspitivanja po zdravstvenim ustanovama, kazneno-popravnim ustanovama, raspisivanje objava, do koritenja medija i raznih elektronskih oblika komuniciranja (to se danas i pored iroko rasprostranjene kompjuterske tehnike malo koristi). Nakon zaprimljenih poetnih informacija obavlja se procjena okolnosti nestanka osobe,tj. pokuava se utvrditi je li nestanak rizian ili ne, suprotan ranijem ponaanju nestale osobe, te je li pripremljena za ivot izvan domakue, te da li postoji mogunost da je nad njom moglo biti izvreno neko drugo krivino djelo (otmica, seksualni delikt i sl.). Posebnu panju treba posvetiti ukoliko je nestala osoba maloljetnik, jer maloljeta lica zbog svoje duevne nerazvijenosti i sugestibilnosti, esto mogu da poslue kao sredstvo za izvrenje krivinog djela, jer esto bivaju objektima raznih seksualnih nastranosti.

5.

Jedan sluaj gdje je protiv jednog direktora podignuta optunica i zakazana glavna rasprava zbog privrednog kriminala. Da bi izbjegao krivinu odgovornost on se dogovorio sa suprugom da iznenada nestane. Ona mu je na obali Save donijela odjelo, a on je na suprotnoj obali ostavio svoju odjeu, lina dokumenta, runi sat, preplivao do supruge, presvukao se i otiao u novi ivot. Supruga, prema ranijem dogovoru, prijavi njegov nestanak u policiji. Nije prolo mnogo vremena rijeka je izbacila le mukog utopljenika. Naa nesrena udovica prepoznala je pri pokazivanju mrtvo tijelo supruga. Sve je konstatovano zapisniki . Krivini postupak je obustavljen. Poslije nekoliko godina, kriminalista koji je obraivao zloupotrebe direktora, a povodom jednog drugog sluaja, na jednoj od skopskih ulica sreo je utopljenika kako eta u drutvu sa poslovnim partnerom.

22 Jedan od problema koji se deava u ovakvim i slinim situacijama je taj to familija u isekivanju da se lice vrati, kasno prijavljuju nestanak osobe, tako da su proli dragocjeni dani u kojima se da se na vrijeme prijavilo moglo efikasnije postupiti u cilju pronalaska nestalog lica. Svaku situaciju koja upuuje na uspjeh treba iskoristiti maksimalno do kraja i krajnje paljivo, kao i one injenice koje su se desile prije nestanka osobe, jer bolje je u ovoj fazi potrage dati maksimum ukljuujui sve ljudske i materijalne potencijale, kako policije, tako i ire drutvene zajednice, nego iste te potencijale ukljuivati u sluaju nae zakanjele reakcije. U mnogome se razlikuje postupanja kada je le pronaen, a nije utvren identitet te osobe, jer se deava da se le nae na podruju druge policijske uprave, kantona, entiteta ili druge drave, jer to govori da taj le koji je viak na tom podruiju, ustvari je lice za kojim se traga na drugoj teritoriji. S toga je od izuzetnog znaaja dobro voenje i koritenje kriminalistikooperativne evidencije nestalih lica i evidencije nepoznatih naenih leeva. U ovakvim situacijama kriminalista treba da bude uporan u traganju za identitetom nepoznatog lea, jer utvrivanjem identiteta moglo bi se rei da je uveliko problem rijeen, a i metodika otkrivanja, razjanjavanja i dokazivanja ubistva (ako se radi o nasilnoj smrti) polazi od identifikacije lea. 5. 2. Samoprijava Rijetki su sluajevi, ali se dogaa da se odreene osobe prijave kao poinitelj ili sauesnici odreenog krivinog djela. Mogue su ove situacije: prva, gdje je samoprijava istinaita, druga, gdje je samoprijava nesvjesno neistinita (samoprijavitelj ivi u zabludi) i trea, gdje je samoprijava lana (objektivno i subjektivno neistinita). Istinite samoprijave obino podnose osobe koje su djelo izvrile u afektu ili iz nehata, dok se jo nalaze pod psihikim djelovanjem krivinog djela. Istinitu samoprijavu moe podnijeti i izvrilac koji oekuje da e biti otkriven, da si na taj nain olaka budui poloaj u postupku, ali moda i da prikrije drugu kriminalnu djelatnost (teu), sauesnika ili ak organizaciju. Samoprijave podnose i duevno zdrave i duevno bolesne osobe kako za nepostojee krivino djelo, tako i za postojee krivino djelo koje je izvrio netko drugi. Lana samoprijava moe biti taktiki potez da se cijeli postupak usmjeri u pogrenom pravcu. Sve navode treba briljivo provjeriti i prikupiti sve dokaze o njihovoj vjerodostojnosti. Koji puta e trebati pristupiti uzimanju tzv. zornog iskaza, rekonstrukciji dogaaja, davanju samoprijavitelju da nacrta svojeruno skicu (kroki) mjesta dogaaja, da ucrta nain izvrenja djela, svoj poloaj, poloaj rtve i sl. Sadraj samoprijave mora se uvijek usporediti s ranije utvrenim objektivnim i subjektivnim nalazom.

23 Duevno zdrave osobe podnose lane samoprijave iz najrazliitijih pobuda, npr. prijave se za lake kazneno djelo da prikriju tee. Koji puta lana prijava glede mjesta izvrenja djela ili mjesta skrivanja corpora delicti motivirana je nadom da e se na putu do izmiljenih mjesta pruiti prilika za bijeg. Lana prijava moe biti motivirana i plemenitim ciljevima (motivima), npr. zatita djece, roditelja, branog druga, ljubavnog partnera, sve do senilnosti. Moe se raditi i o ekonomskim motivima da mladi i snani lan obitelji ostane raditi na zemlji, da se zadri nekakav strunjak i sl. I stid moe dovesti do lane samoprijave. Lana samookrivljavanja su zanimljiv psiholoki problem. Kada se dogodi neko senzacionalno djelo psihopate u elji za publicitetom i senzacijama se samoprijavljuju. Isto tako i histerine osobe. Patoloki laljivci (mitomani, pseudologia phantastica) imaju ivu i bujnu matu i njene plodove prikazuju kao stvarnost. Nerijetko laljivac (konfabulator) s jedne strane zna da lae, a s druge strane vjeruje u svoju la kao istinu. Lana samookrivljavanja javljaju se i kod delirantnih stanja u groznici, alkoholiziranom stanju, kod trovanja ugljenmonoksidom i sl. Lana samookrivljavanja otkrivaju se, u pravilu, tako to se priznanje ne poklapa s drugim utvrenim injenicama (dokazima) u toku postupka. Samookrivljivanje duevnih bolesnika je dosta esta pojava. Za neke vrste duevnih oboljenja gotovo tipina pojava. Tako npr. melankoliari, shizofreniari (mladalako ludilo), slaboumni (oligofreni), paranoiari (sumanute ideje), padaviari (epileptiari), maninodepresivni bolesnici, progresivni paralitiari i alkoholiari, skloni su samoprijavljivanju. 5. 3. Javni pogovor U kriminalistikoj nauci taj oblik saznanja za krivino djelo zove se pronoenje ili prenoenje vijesti (fama est), tj. ide (kola) glas o nekom krivinom djelu i/ili odreenim osobama kao izvriocu tog djela, a ne zna se da li je vijest tana i od koga potie. Prenoenjem se vijest sve vie mijenja (transformira) i vremenom je djelomino, manje ili vie, ili potpuno izmijenjena. Drugim rijeima do tijela represije stie deformirana. Meutim neovisno o istinitosti ili neistinitosti vijesti koja se iri javnim pogovorom, tijela represije, primarno policija, su duna poduzeti odgovarajue mjere kako u pravcu pronalaenja izvora glasina, tako i u pravcu provjera sadraja vijesti koja kola. Ta vijest je za njih znak da reagiraju. U pravilu je dosta teko pronai izvor javnog pogovora. esto se radi o tzv. anonimnim svjedocima. Rije je o osobama koje su odgovorne za glasine koje krue o nekom krivinom dogaaju ili djelu, a za koje se ne zna. Svojevremeno je jedan ugledni kriminalist rekao da je javni pogovor kao kamen baen u mirnu vodu. Kamen potone i teko ga je

24 ili nemogue pronai, a valovi se koncentrino ire od mjesta gdje je kamen pao. Organi represije u sluaju javnog pogovora reagiraju po onoj narodnoj: Gdje ima dima, ima i vatre. 5. 4. Povjerljive osobe Kada je rije o tijelima represije, primarno policiji, est izvor saznanja o postojanju krivinog djela i izvrioca su povjerljive osobe, pouzdanici, informatori. U irem smislu pojam informator jest kriminalistiko taktiki zbirni pojam za niz kategorija osoba kojima se policija, povremeno ili stalno, ali uvijek tajno, koristi za dobivanje informacija koje su kriminalistiki vane, a odnose se na planirana ili poinjena krivinog djela, njihove izvrioce, sudionike u djelu i sl. Ovaj kriminalistiko-taktiki institut je povezan sa svim vrstama specijalne opservacije policije, tajnim nadzorom, postavljanjem klopki i sl. U pravilu ovaj iri zbirni pojam informatora obuhvaa: informante6, pouzdanike, vigilante7, provokatore, prikrivene istraitelje (otkrivae)8, prikrivene (tajne) agente (undercover agents) i sl. Informatori mogu biti poroni i neporoni graani. U uem smislu informator je svaka osoba koja je spremna prikrivenom (tajnom) suradnjom s policijom ili drugim tijelima represije angairati se na otkrivanju, objanjenju i sprjeavanju krivinih djela. 5. 5. Anonimne i pseudonimne prijave Anonimne prijave su prijave bez oznake podnositelja prijave (bez potpisa, osobnih podataka i sl.). Pseudonimne prijave su prijave na kojima se nalaze podaci ili potpis lanog prijavitelja. Te prijave mogu biti napisane rukom, mainski, ali se moe raditi i o prijavama u obliku raunarskog ispisa, zapisa na kaseti ili disketi (tehnike registracije). Moe se raditi i o usmenim prijavama podnesenim putem telefona.
6 7

Pogrdni nazivi za informatore su: picli, policijski pijuni, dounici, potkazivai, denuncijanti i sl. Kontaktne osobe policije koje pripadaju kriminalnoj ili barem sivoj zoni. Oni su kao otrov u medicini. S njima je sve problematino, ali se bez njih ne moe prodrijeti u kriminalnu sredinu. Rije je o posebnom obliku informatora. I prema vigilantima, kao i svim drugim informatorima, treba njegovati kriminalistikotaktiko naelo podozrenja ili skepse. Najbolja kontrola metode vigilanata je angairanje vie paralelnika, tj. paralelnih vigilanata.

Kriminalistiko-strateki institut bez koga nema otkrivanja sloenih oblika organiziranog kriminaliteta, osobito meunarodnog. To je policijski slubenik specijalno odabran i kolovan i dobro opremljen, zaduen s konkretnom zadaom, koji radi na suzbijanju tekih i opasnih kaznenih djela koja se naelno ne daju otkriti bez ubacivanja prikrivenog istraitelja u kriminalnu sredinu. On radi u toj sredini pod legendom kriminalca s lanim ivotopisom, lanim ispravama, dakle s lanim identitetom, pokriven adresom i sl. On se nalazi u kriminalnom podzemlju ili s njim odrava vezu.
8

25 Anonimne prijave imaju svoj znaaj (kao i pseudonimne) zbog svog sadraja, a ne bezimenosti. Sadraj tih prijava moe biti istinit, djelomino istinit i laan. I anonimne prijave (denuncijacije) kao i pseudonimne prijave zbog svog sadraja se moraju odmah provjeriti. Ukoliko se ustanovi da su navodi tani ili djelomino tani, traga se za prijaviteljem. Ove prijave su psiholoka, a koji puta i psihopatoloka pojava. Motivi prijavitelja mogu biti razliiti, npr. zatita prijatelja i sl. Ali i seksualni nagon kome drutvo stavlja prepreke tei potajnom pranjenju. To moe biti enski larvirani seksualni delikt. Lana okrivljavanja histerinih ena anonimnim putem nisu rijetka pojava, osobito u fazama ometene seksualne funkcije (mjesenica, trudnoa, babinje, laktacija, klimakterij). Ukoliko se putem anonimnih i pseudonimnih prijava vri samookrivljenje od strane stvarnog (nepoznatog) poinitelja, kriminalisti smatraju da je rije o kompromisu izmeu prikrivanja (bjeanja), dakle nagona samoodranja, i tenje za priznanjem. Za kriminaliste su motivi anonimnosti ili pseudonimnosti vani utoliko to su putokaz za pronalaenje autora. Lana okrivljavanja mogu predstavljati odreeno krivino djelo, stvoriti ljudima neugodnosti i sl. to vie, prijavljene osobe mogu biti nepoznate prijavitelju. Koji puta dolazi do psihoze ili zaraze anonimnih prijava, osobito u toku rata, politikih ili ekonomskih kriza. Cilj podnoenja anonimnih i pseudonimnih prijava moe biti i oteavanje ili odugovlaenje postupka koji je u toku. Otkrivanje autora ovih prijava je posebno oteano kada je rije o anonimnim ili pseudonimnim prijavama koje se sastavljaju izrezivanjem slova i brojeva iz novina ili koja su napisana po diktatu od strane polupismene osobe, odnosno kad autor nije iz ivotnog kruga osobe za koju se prijavljuje. 5. 6. Vlastita aktivnost policije Prilikom obavljanja svojih redovnih poslova policija ima vrlo vane i mnogostruke zadatke kako pri prevenciji, tako i pri represiji krivinih djela, jer pomou represivnih i preventivnih mjera policija doznaje za mnoga planirana ili izvrena krivina djela. Kad su u pitanju preventivne mjere tu mislimo na sve vrste obavjetavanja o raznim drutveno-opasnim pojavama, uzrocima i posljedicama tih pojava, zadesima i sl. Takoe tu spadaju i mjere nadzora i osmatranja rada i kretanja lica iz kriminalnog miljea i lica asocijalnog ponaanja, zatim svakodnevna patrolna djelatnost, zasjede, racije i sl. Neke od ovih aktivnosti policije pored svoje preventivne zadae mogu da imaju i represivni karakter, te ih moemo nazvati i preventivno-represivnim mjerama. U sluajevima kada policija u toku obavljanja svojih poslova zapazi da je dolo do izvrenja krivinog djela u ovom sluaju ubistva izvjestit e o tome najkraim putem operativni centar koji e iskoordinirati akrivnosti drugih policijskih odjela i njega samoga.

26 5. 7. Prijave graana i pravnih osoba Zakon o krivinon postupku Kosova (l. 199. st. 1.) propisuje da se prijava podnosi nadlenome javnom tuiocu u pisanom obliku, putem tehnikih komunikacionih sredstava ili usmeno. Shodno odredbi stava 2. citiranog lana, Ako je krivino delo prijavljeno usmeno, podnosilac prijave biva upozoren na posledice podnoenja lane krivine prijave. Usmena prijava unosi se u zapisnik, a kada je prijava podneta telefonom ili putem drugih tehnikih komunikacionih sredstava, sastavlja se slubena zabeleka. Prema odredbi stava 3. citiranog lana, ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadlenom javnom tuiocu bie prihvaena i odmah proslijeena nadlenom javnom tuiocu. Krivinom prijavom se smatra obavijest da je izvreno ili pokuano krivino djelo koje se goni po slubenoj dunosti i eventualno o izvriocu tog djela. U zakonu ne postoji zakonska definicija krivine prijave, nego je samo reguliran postupak njenog zaprimanja, podnoenja i postupanja nadlenih tijela po njoj. Krivina prijava je naelno osloboena od procesne forme. Moe biti usmena, pismena, telefonska, telegrafska, teleprinterska, poslana e-mailom ili podnesena drugim telekomunikacijskim nainima, kao i tehnikim registracijama (kaseta, raunarna disketa i sl.). Ako prijavitelj trai da prijava ima povjerljiv karakter, kada je to mogue shodno naelu diskrecije to treba potovati. Prijavu mogu podnijeti djeca i maloljetnici i odrasle osobe. Kada je rije o prijavi djece i maloljetnika kriminalistika pravila nalau da se kontaktiraju roditelji ili skrbnici, osim ako se sadraj prijavljenog kriminalnog djelovanja ne odnosi na njih, Kada se prijava zaprima usmeno ili telefonom, treba ju zaprimiti, protokolisati i provjeriti u skladu sa zlatnim pitanjima, Prijavitelja treba pitati o linosti izvrioca, jer tijelo postupka treba stvoriti injeninu osnovu za svestranu ocjenu osumnjienika (ivotna pria, eventualne ranije kazne, ugled, karakter, eventualni motivi i ciljevi za izvrenje kri. Djela ili njihovo nepostojanje itd.). Uz prikupljanje to opirnijih podataka o kriminogenezi, treba prikupiti i opirne podatke o viktimogenezi. Potrebno je utvrditi i motive prijavljivanja, jer oni ulaze u injeninu osnovu za provjeravanje istinitosti sadraja prijave i planiranje postupka, Kada god je to mogue s prijaviteljem treba izai na mjesto dogaaja i paljivo provjeriti da li se navodi u prijavi slau sa zateenim stanjem na mjestu dogaaja i da li postoje proturjenosti izmeu ranijeg iskaza prijavitelja i prikaza danog na mjestu dogaaja. Iskaz dan na mjestu dogaaja je vjerodostojan iskaz i kao takav u pravilu bi trebao biti vjerodostojniji.

27 lanom 197. st. 1. ZKP-a Kosova predvieno je da Svi javni organi obavezni su da prijave krivina dela koja se gone po slubenoj dunosti o kojima su obaveteni ili o kojima su na neki drugi nain doli do saznanja. A u stavu 2 istog lana predvieno je da Pri podnoenju krivine prijave, javni organi iz stava 1 ovog lana iznose dokaze koji su im poznati i preduzimaju korake da sauvaju tragove krivinog dela, predmeta na kojima je ili kojima je izvreno krivino delo kao i druge dokaze. Takoe u l. 199. st. 2. predvieno je Ako je krivino delo prijavljeno usmeno, podnosilac prijave biva upozoren na posledice podnoenja lane krivine prijave. Usmena prijava unosi se u zapisnik, a kada je prijava podneta telefonom ili putem drugih tehnikih komunikacionih sredstava, sastavlja se slubena zabeleka, Postavlja se problem kada se prijava nekog tekog krivinog djela vri pravnim subjektima, a ne ovlatenim slubenim licima. To je problem kako zbog ne educranosti osoblja koje zaprima prijava, tako i zbog neadekvatne tehnike opremljenosti tih subjekata. Tako jedna od moguih situacija je ta da radim kad telefonom primim prijetnju bombom? Naizgled jednostavno, ali u stvarnosti veoma kompleksno pitanje, ne toliko zbog svoga sadraja, koliko zog same procedure Kako postupiti u datoj situaciji? 5. 8. Indicijalne injenice Kao jedan od naina za pokretanje predkrivinog postupka je otkrivanje odreenih indicijalnih injenica, koje ukazuju na postojanje ubistva. Tako na primjer pronae se na nekom mjestu krvava mrlja ili lokva krvi ili pak okrvavljeno i ostavljeno odijelo ili se u noi uje vrisak, tunjava, povici u pomo itd. Kriminalistika praksa poznaje i situacije kada su ubice danima, pa ak i nedeljama drale le u svome stanu, te zbog stranog smrada komije ili sluajni prolaznici prijave to policiji, i tada zapone otkrivanje ubistva. 5. 9. Otkrivanje lea ili ljudskih ostataka Veoma est nain saznanja za ubistvo je otkrivanje lea ili ljuskih ostataka, ime zapoinje predkrivini postupak. Navestemo neke od situacija gdje se sve moe otkriti le ili ljudski ostatci. 1. Le ili ljuski ostatci pronaeni u kui koja ne pripada ubijenom licu, ili na nekom drugom mjestu, a ubijeni je tu doao sluajno, ili je pozvan ili pak namamljen u zasjedu, te se od strane izvrioca nastoji onemoguiti utvrivanje identiteta.

28 2. Le ili ljudski ostatci pronaeni u stanu rtve je situacija kada se obino ne postavlja pitanje identiteta, ve se treba usmjeriti na pitanje da li se radi o ubistvu ili je u pitanju neki drugi uzrok smrti. 3. Le ili ljudski ostatci pronaeni u kui koja nije ni stan rtve, a ni mjesto izvrenja djela ve je le donijet u tu prostoriju poslije izvrenja ubistva. Ovakva situacija moe da zakomplicira otkrivanje izvrioca, jer se tu ne zna ni mjesto izvrenja, a esto se postavlja i problem identifikacije rtve. Kriminalistika praksa je pokazala da sve dok se ne otkrije mjesto izvrenja i ne identifikuje rtvu, kreemo se u potpunom mraku. Le ili ljudski ostatci mogu da budu stavljeni u kovege, kofere ili dr. Kako cijeli tako i u ostatcima tranirani (rasparani ) da bi se zatim bacali u betonske blokove novogradnji, naputene objekte, gradske deponije itd. Izvrilac ubistva na ovakav nain eli da onemogui utvrivanje veze izmeu njega i izvrenog djela. Staro kriminalistiko iskustvo stvorilo je vrlo vano pravilo: iz toga to izvrilac krivinog djela nastoji da onemogui identifikaciju uklanjanjem svih tragova, koji bi mogli da poslue kao osnov identifikacije, treba izvesti dragocjen zakljuak da izmeu izvrioca krivinog djela i ubijene osobe postoji odreena veza i da se otkrivanjem te veze moe pronai izvrilac. To ne mora uvijek da bude tano, to je samo orjentacionoeliminirajua indicija, ali dragocjena. U situacijama kada se ne nailazi na cijeli le, ve samo na pojedine dijelove lea i ne postoji mogunost da se le sastavi tada je oteana identifikacija. Nekada je to za policiju bio dosta vei problem, a danas kada postoji mogunost da dijelovi lea budu podvrgnuti DNK analizi radi identifikacije to ne prestavlja problem, naravno ako imamo nesporni uzorak osobe koju potraujemo, te ako nakon toga ne utvrdimo identitet osobe kojoj su pripadali ti ostatci kriminalista e se suoiti pred problemom, jer da bi mogli nastaviti kvalitetno kriminalistiku obradu, prvi je zadatak da kriminalista izvri identifikaciju. Jedan od interesantnih problema koji se namee i pred kriminalistu i pred ubicu je taj da li se ubica moe uope osloboditi lea? Za ubicu prvi i osnovni problem je kako da zauvijek sakrije le. Navest emo neke od naina pokuaja da se le na neki nain uniti i zauvijek prikrije. Tako jedan od naina je: bacanje lea u vodu, komadanje tijela, spaljivanje lea, upotreba hemikalija, bacanje lea ivotinjama npr. svinjama. 5. 10. Masovni mediji To su sredstva koja se koriste za komuniciranje s javnou, kao i jednostavno i brzo komuniciranje. Nerijetko osobe iz kriminalnog miljea, osobito organiziranog kriminala koriste masovne medije za slanje poruka zakamufliranih u razne oblike reklama, ponuda, lanaka, oglasa i sl.

29 Savremene policije, kao i obavjetajne slube imaju posebne jedinice ili odjele za obavezno praenje masovnih medija. Koji puta su poruke kriminalaca kodirane, pa je potrebno provesti svojevrsno dekodiranje. U zadnje vrijeme masovni mediji se naroito koriste kod traganja za nestalim osobama, trgovine bijelim robljem, prostitucije i pedofilije, naroito Internet.

30 6. OPTI (KLASINI) KRIMINALITET Opti kriminalitet se naziva jo i klasini ili obini kriminalitet. Ovaj naziv se javio najpre u sudskoj statistici, a kasnije ga je prihvatila i policija. Danas preovladava termin opti, odnosno klasini kriminalitet. U vezi sa tumaenjem pojma opteg odnosno klasinog kriminaliteta postoje razliita shvatanja. U praksi pravosudne statistike pod pojmom opteg kriminaliteta podrazumevaju se sva krivina djela osim krivinih dela iz oblasti privrednog kriminaliteta. Kao osnovni kriterijum za podjelu na privredni i opti kriminalitet, statistika je uzela karakter svojine napadnutog objekta. Karakterstike toga kriminaliteta su ove: a) izvrena djela ponajee nemaju karakter prikrivenosti, tj. uoljiva su, u pravilu su odmah poznata i uglavnom ih prijavljuju oteeni (fizike ili pravne osobe); b) uinioci izvrenih krivinih djela bar u nas u znatnom su procentu poznati u asu izvrenja krivinog djela. Za ovu granu kriminaliteta karakteristino je i udruivanje kriminalaca i profesionalizam u vrenju nekih delikata, raznovrsnost pojavnih oblika, promenljivost i prilagodljivost naina izvrenja, neprekidno usavravanje naina izvrenja, sve vea bezobzirnost i drskost kod najteih delikata i masovnost nekih delikata (imovinski i dr.). Za ove delikte, a posebno za one najtee i masovne, karakteristino je i to da oni, bilo usled naina izvrenja (drskost, bezobzirnost, okrutnost, zlostava, svirepost i sl.) bilo usled posledica (smrt odnosno teka telesna povreda jedne ili vie osoba, velika materijalna teta itd.) ili drugih okolnosti djela (serija i sl.), dovode do uznemirenja graana. Rasvetljavanje odnosno nerasvetljavanje ovih delikaka (ubistava, razbojnitava i razbojnikih"kraa, silovanja, teikih provala i sl.) za mnoge graane predstavlja mjerilo vrijednosti ovlatenih slubenih lica. Izraz klasini kriminalitet vie se odnosi na grupaciju tih krivinih djela prema objektima zatite, to nipoto ne znai da se ne javljaju novi pojavni oblici i nove vrste krivinih djela. (npr. otmica zrakoplova, zagaivanje ovjekove okoline itd.). Meutim, miljenja smo da sa operativnog stanovita pod pojmom opteg kriminaliteta treba podrazumevati slijedea krivina djela: krivina dela protiv ivota i tela krivina dela protiv sloboda i prava ljudi krivina dela protiv prava iz radnog odnosa

31 krivina dela protiv asti i ugleda krivina dela protiv seksualnog integriteta krivina dela protiv braka i porodice krivina dela protiv javnog zdravlja krivina dela protiv imovine krivina dela protiv okoline, ivotinja, biljaka i objekata kulture krivina dela protiv opte sigurnost ljudi i imovine krivina dela protiv sigurnosti u javnom saobraaju krivina dela protiv vrenja pravosudne funkcije krivina dela protiv javnog reda i pravnih radnji U daljem izlaganju zadraemo se samo na metodici rasvetljavanja teih, drutveno opasnijih i masovnijih krivinih dela iz oblasti opteg kriminaliteta. 6. 1. Krvni delikti (krivina djela protiv ivota i tijela) Operativna se kontrola u odnosu na najtea krivina djela protiv ivota i tijela (sve vrste ubojstava) svodi na kontrolu i nadzor ranije osuivanih ili potencijalno opasnih ubojica, kao i na organizirano uoavanje i luenje prirodne od neprirodne smrti, to se postie, izmeu ostalog, odgovarajuom suradnjom sa zdravstvenim ustanovama. Bitno je da se pod vidom prirodne smrti tobonjeg samoubojstva ili nestanka osobe, olakim davanjem dozvole za ukop na temelju pregleda mrtvozornika laika i sl. ne podmetnu i sumnjivi smrtni sluajevi. im se takvi sluajevi izdvoje, oni postaju predmet kriminalistike obrade, a eventualno i formalne istrage. Naime, svaka neprirodna smrt podlijee kriminalistikoj obradi, u kojoj se poduzimaju i odreene istrane radnje (uviaj, vjetaenje i sl.), radi utvrivanja pravog uzroka smrti. Istraivanje ubistava spada u kriminalistiku obradu, a ne u operativnu kontrolu. Meutim, kako izmeu ta dva pravca operativne djelatnosti nema otre granice, saznanja do kojih se dolazi operativnom kontrolom9 mogu biti vrlo
9

Kriminalistika kontrola policije je trajno, neprekidno i sustavno prodiranje i nadziranje tzv. kriminalnih sredina ili potencijalnih kri-minalnih sredina ili pojedinaca koji su ve poznati kriminalci ili potencijalni kriminalci. Drugim rijeima, to je oblik djelatnosti policije koja je usmjerena prema kriminalitetu kao masovnoj pojavi. Nju provode sva ovlatena slubena lica, pri emu variraju stupanj strunosti, primijenjeni naini i sredstva unutar postojee podjele rada. Temelj za poduzimanje kriminalistike kontrole je postojanje tzv. ope sumnje, kao mjere mogunosti. Opa sumnja se odnosi na odreenu sredinu, mjesta i osobe u smislu da bi se tu, u tom krugu ili od strane odreenih osoba mogla vriti krivina djela. Kod ope sumnje (iako mogu postojati i osnovi sumnje, pa i osnovana sumnja) imamo posla s opim indicijama koje

32 znaajna za otkrivanje i rasvjetljavanje teih i zamrenijih ubistava kao to su ubistvo na okrutan ili podmukao nain, ubistvo pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju, ubistvo iz koristoljublja, ubistvo radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela, ubistvo iz bezobzirne osvete ili iz drugih naroito niskih pobuda itd10. Lahke i teke tjelesne povrede kao dosta rasprostranjeni pojavni oblik krvnih delikata u pravilu nisu posebno interesantne sa stajalita operativne kontrole. Od takvih djela treba podvri kontroli one to ih organizirano u veim ili manjim grupama vre mlai kriminalci, odgojno zaputeni i siledijski nastrojeni maloljetnici, napadajui esto iz obijesti mirne prolaznike, to se ispreplie i sa vrenjem krivinih djela nasilnikog ponaanja i sa vrenjem raznih prekraja protiv javnog reda i mira. Taj oblik kontrole u najuoj je vezi s operativno-preventivnim postavljanjem, operativnim pokrivanjem podruja, pa ga, prema tome, provode pozornici i patrole, dok se u sklopu opeoperativnog i specijalistikog oblika djelatnosti izuavaju i prate svi oblici ugroavanja i nasilnikog ponaanja, organiziraju se operativne akcije, angairaju se izvanresorni faktori u sklopu prevencije. 6. 1. 1. Krivina djela protiv ivota i tijela, lan. 146.-157. KZ-a Kosova Zatita ivota i tjelesnog integriteta ovjeka ostvarivana je u svim periodima drutvenog razvoja, sa razlikama koje su bile izraz vrijednovanja ovjeka kao lana odreene drutvene zajednice. Danas u savremenom svijetu postoji jedinstveno miljenje da ivot i tjelesni integritet ovjeka predstavlja takvu vrijednost za ije ouvanje ne postoji samo individualni, nego opi zajedniki interes drutva. Slijedom toga i postoji opa saglasnost da svaki napad na ivot ovjeka i njegov tjelesni integritet zahtijeva reakciju drutva, koja se, izmeu ostalog, ostvaruje i primjenom najteih sankcija. Zatitni objekt ove grupe krivinih djela je ivot i tijelo ovjeka, ali ovaj zatitni objekt se javlja i u drugim grupama krivinih djela, kao to su: krivina djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine, krivina djela protiv sigurnosti u javnom saobraaju, krivina djela protiv javnog zdravlja, krivina djela protiv
govore samo o mogunosti, a ne i o odreenoj vjerojatnosti. Ta opa sumnja moe u tijeku kriminalistike kontrole vremenom prerasti u osnove sumnje ili osnovanu sumnju o odreenom krivinom dogaaju i/ili poinitelju ili pripremanju krivinog djela. Tada ova operativno-taktika djelatnost prerasta u svoju narednu, viu fazu kriminalistiku obradu. Opa sumnja u vidu opih indicija karakteristinih za kriminalistku kontrolu temelji se na kriminalistikom iskustvu o odreenim sredinama, mjestima i osobama. Kriminalistika kontrola u organizacijskom smislu nije poseban oblik organizacijskog djelovanja, ona je samo oblik djelovanja. Postoje dva oblika kriminalistike kontrole: opa kriminalistika kontrola i specijalna, tzv. linijska kriminalistika kontrola. Ova podjela je okvirna i granica meu njima nije strogo povuena, iako se prva primarno provodi putem temeljne (uniformisane) policije, a druga putem kriminalistike policije. 10 Npr. samo u New Yorku 1970. godine izvreno je 1.117 ubistava.

33 asti i ugleda, krivina djela protiv seksualnog integriteta i krivina djela protiv Kosova i njenih stanovnika. Prema tome, krivinopravna zatita ovjekovog ivota i tijela ostvaruje se i kanjavanjem za druga krivina djela, ali, dok su ova druga djela istovremeno upravljena i protiv nekih drugih zatitnih objekata, u ovoj grupi su sadrana samo djela koja su iskljuivo upravljena protiv ivota i tijela. Krivina djela protiv ivota i tijela prema zatitnom objektu mogu se podijeliti na: 1. djela kojima se titi ivot i 2. djela kojima se titi tjelesni integritet11. Pored toga, mogu se razlikovati: 1. djela sa posljedicom ugroavanja i 2. djela sa povredom zatienih dobara. Konano, obzirom na oblik krivnje razlikujemo: 1. krivina djela izvrena sa umiljajem i 2. ona iz nehata. Krivina djela protiv ivota i tijela, po pravilu, su kanjiva kad su uinjena sa umiljajem, izuzetno kada zakon predvia da e se kazniti ako su uinjena i iz nehata, kao npr. krivino djelo ubistvo iz nehata l. 149. Za ova krivina djela predviene su zatvorske kazne razliita trajanja, a samo za kvalificirane oblike ubistva l. 147. st. 1. t. 1-12. i kazna dugotrajnog zatvora, alternativno uz kaznu zatvora najmanje deset godina. Po tome su ova djela meu najteim krivinim djelima. S obzirom na ustavne garancije nepovrjedivosti ljudskog ivota slijedi da pristanak ili zahtjev na oduzimanje ivota ne iskljuuje protivpravnost takvog ponaanja. Iz prava na ivot slijedi i ovjekovo pravo da sam sebi oduzme ivot samoubistvo (pokuaj nije kanjiv, to je jedna od modernih tekovina). Pomaganje u samoubistvu kao i navoenje na samoubistvo predstavlja posebno krivino djelo. Eutanazija kao oduzimanje tueg ivota, pa i na zahtjev i iz samilosti, ostaje zabranjena. Zatita psihikog integriteta predviena je na slian nain kao i zatita ivota. Samopovrjeivanje za razliku od samoubistva (u pokuaju), kanjivo je, ali ne u principu, ve ukoliko se time hoe ostvariti daljnja drutveno neprihvatljiva svrha (fiktivno i mistifikacijsko samoozljeivanje). Lijeniki zahvat, iako objektivno moe znaiti tjelesnu povredu pa i naruavanje zdravlja, nije protivpravan: 1) ako je preduzet u skladu sa medicinskom znanou (lege artis), 2) u svrhu lijeenja, i 3) uz pristanak pacijenta, jer se nalazi u granicama doputenog rizika. Slino vrijedi i u pogledu povreda u sportu, gdje je takoer iskljuena protivpravnost.

11

Krivini zakon uvijek titi i psihiki integritet osobe. Tako je nesvjestica teka tjelesna povreda u datim uslovima.

34 6. 1. 2. Ubistvo Pod ubistvom u irem smislu podrazumeva se unitenje ljudskog ivota, a sa stanovita krivinog prava pod ubistvom se podrazumeva protivpravno lienje ivota svakog oveka ljudskom radnjom. Prema Privremenom krivinom zakonu Kosova vidjeli smo da postoji vie vrsta ubistava. Tako, pored obinog ubistva postoje i kvalifikovani (teki) sluajevi ubistva, zatim privilegovani (laki) sluajevi ubistva, kao to su: ubistvo u stanju duevne poremeenosti (l. 148.), ubistvo iz nehata (l. 149.) i ubistvo deteta pri poroaju, tzv. edomorstvo pri poroaju, (l. 150.). Rad na rasvetljavanju ubistva poinje, po pravilu, otkrivanjem lea ili dijelova lea, a u nekim sluajevima i saznanjem da je neko nestao pod uslovima i okolnostima na osnovu kojih se moe pretpostaviti da je ubijen. Policija, po pravilu, prijavljuje svaki sluaj ubistva odnosno pronalaska lea. Prijavljivanje vre graani koji su otkrili le i najblii srodnici rtve zloina. Kada policija bilo na koji nain budu obavjeteni o pronalasku nekog lesa, treba pismeno fiksirati: datum i vrijeme (as) prijema obavjetenja, na koji nain je primljeno obavjetenje, mjesto gde je pronaen le, ime i adresu lica koje je o tome obavestilo i kako je za to saznalo. 6. 1. 2. 1. Pojam smrti Posljedica krivinog djela ubistva je smrt nekog lica, no stalno je aktualno pitanje definicije smrti. Kako istie neki autori, smrt je oteenje zdravlja, laesio valetudinis, uopte poremeaj sastava ili funkcije, odnosno sastava i funkcije tijela i due, odnosno kako tijela tako i due. Oteenje zdravlja moe se okonati: ili potpunim oporavljanjem, ili djeliminim zalijeenjem, ili, pak, u krajnjem stepenu, unitenjem ivota. Trajni prestanak bitnih ivotnih pojava, naime krvotoka i disanja, jeste unitenje ivota, odnosno s m r t, mors. Iz razloga neprekidnog razvoja medicine, u prvom redu napretka transplantacije (presaivanja) organa i tkiva, te reanimacije, imamo razliite definicije smrti (klinika, cerebralna, smrt mozga, bioloka smrt, socijalna smrt.) S pravnog stajalita smrt je prestanak funkcija organizma kao cjeline. Pravna regulacija ove materije nije rijeena na zadovoljavajui nain. Zato se utvrivnje smrti danas javlja kao vrlo aktualan problem u sudskoj i klinikoj medicini, a isto tako i u pravosuu. Danas preovladava miljenje da zakonsko definisanje smrti nije ni poeljno ni prijeko potrebno. Rjeenje treba traiti unutar medicinske nauke i medicinske etike. Poto postoji mogunost da smrt bude izazvana na zabranjen nain, interes je drutvene zajednice da ispitaju uzroke i nain smrti svakog ovjeka. Bez obzira da li je smrt druge osobe izazvana namjerno ili iz nehata, sastavni

35 je dio mnogih krivinih djela, a ne samo ubistva, te je zadatak policije razjanjavanje krivinih djela i dogaaja kod kojih je posljedica smrt odreene osobe. Pojam smrti se razmatra i u biolokom smislu.12 Posljedica moe nastupiti odmah nakon preduzete odnosno proputene radnje, a moe i kasnije poslije kraeg ili dueg vremena. U stranoj literaturi negdje se odreuje tano vrijeme izmeu radnje i posljedice (smrti) nekog lica. Kada protekne to vrijeme, ne moe se vie raditi o krivinom djelu ubistva, ve o nekom drugom krivinom djelu. U Anglosaksonskom pravu taj rok iznosi 12 mjeseci. Engleski Law Dictionary definie ubistvo kao: Protivpravno ubijanje ljudskog bia, a da smrt nastupi u roku od godinu dana. Svjetska zdravstvena organizacija sugerisala je da za nasilne smrti bude usvojen rok od 30 dana, koliko najdue moe protei vremena od povreivanja do nastupanja smrti. Pozitivno Krivino pravo na ovo vrijeme gleda tako to vrijeme koje protekne izmeu radnje i nastale posljedice nije bitno za postojanje ovog krivinog djela. Bitno je da je smrt jednog lica prouzrokovana radnjom drugog lica i da postoji uzrona veza izmeu te radnje i nastale posljedice. 6. 1. 2. 2. Uzroci smrti Iako su uzroci oteenja zdravlja (etiologija) isti, ipak nain oteenja (patogeneza) moe biti dvojaka: prirodna i nasilna. Nasilno oteenje zdravlja, laesio valetudinis violenta, postoji onda kada je nastalo bilo namjernim, zlonamjernim ili nehatnim ueem ovjeka. U tom sluaju ovjek je istovremeno i aktivni subjekt i pasivni objekt tetnog dejstva, bilo sopstvenog ili tueg injenja odnosno neinjenja, koje uslovljava sopstvenu ili tuu odgovornost. Za neki dogaaj u kome je nastupila smrt izuzetno je znaajno utvrditi uzrok smrti od ega e u mnogome zavisiti pravna kvalifikacija dogaaja. O nenasilnoj ili prirodnoj smrti je rije kada je osoba umrla zbog gaenja ivotnih funkcija organizma usljed starosti ili bolesti. Kada je rije o nasilnoj smrti ona je uzrokovana vanjskim djelovanjem, a najee djelovanjem druge osobe, bez ozira da li je to djelovanje sluajno ili namjerno. U medicinskoj kriminalistici poznata je i prijevremena smrt koja nastupa iznenada kod osoba u prividno zdravom stanju i naziva se nagla ili naprasna smrt i sumnjive smrti koje se definiu kao smrti iji se uzrok ne moe otkriti bez posebnog sudsko medicinskog vjetaenja (obdukcije).
Bioloka smrt nastupa kada doe do potpunog i trajnog prestanka funkcioniranja svih tkiva i organa (stanina i molekularna smrt). Pojedini dijelovi organa, pa i sami organi mogu odreeno vrijeme poslije smrti odravati svoje ivotne funkcije mada je oivljavanje organizma nemogue. Ovo nadivljavanje pojedinih organa i tkiva znaajno je u svezi s transplantacijom organa i odreivanjem vremena nastanka smrti putem supravitalnih reakcija.
12

36 Nasilno lienje ivota je n a s i l n a s m r t, mors violenta. Uzroci, pak, nasilnog oteenja zdravlja odnosno nasilnog unitenja ivota su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. mehaniki, asfiktiki - pri poremeaju gasne razmjene, nutritivni zbog poremeaja vrste i tene ishrane, fiziki zbog dejstva toplote, hladnoe, pa onda sunevih, elektrinih, rendgenskih i radijumskih zraka, hemijski i to poglavito pod uticajem otrova, bakterijski i psihiki.

Pripadnici policije u pojedinim situacijama, kada je oigledno da je osoba mrtva, a radi hitnosti postupanja, mogu za potrebe prvog izvjetavanja i sami konstatovati da je nastupila smrt. Kasnije kad dopuste prilike, lijenik e konstatovati nastupanje smrti na mjestu nalaenja mrtve osobe ili u odgovarajuoj ustanovi. Neslubenu konstataciju policajci e zasnovati na uoenim znacima smrti koji mogu biti: 1. 2. 3. nesigurni znaci smrti prestanak rada srca i disanja, suenje ronjaa, motorike i

rani znaci smrti mrtvake pjege, mrtvaka ukoenost, isuenje i hladnoa lea i kasni ili sigurni znaci smrti truljenje i raspadanje tijela, mumifikacija, saponifikacija i ugrizi ivotinja.

Organizacija utvrivanja uzroka smrti zavisi o dogaanjima koja su prethodila nastupanju smrti i mjestu gdje je smrt nastupila. Ako smrt nastupi u bolnici tokom lijeenja, tada e uzrok smrti utvrditi lijenik koji je lijeio umrlog i bolniki patolog. No kada osoba umre u bolnici ili nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi u koju je doveena radi pruanja medicinske pomoi uzrok smrti e utvrditi deurni lijenik i bolniki patolog ili e to uiniti sudski patolog, ako se sumnja na nasilnu smrt. Kada osoba umre izvan zdravstvene ustanove, a okolnosti ukazuju na nenasilnu smrt uzrok e utvrditi mrtvozornik. On uzrok smrti utvruje na osnovu vanjskog pregleda umrle osobe, iskaza svjedoka i povijesti bolesti, te nee izdati dozvolu za ukop, ako se radi o sumnji na nasilnu smrt, a i kada se ne moe utvrditi uzrok smrti. Kada je mrtvozornik utvrdio sumnjivu ili nasilnu smrt mora o tome izvjestiti policiju. Policija u pravilu postupa kao u situacijama kada je uzrok smrti nasilan ili je smrt sumnjiva. Kad god okolnosti dozvoljavaju, po naem miljenju, policija i javni tuilac bi trebali da prate tok obdukcije i u njoj da aktivno sudjeluju. No, u praksi policije na naim prostorima je veoma esta situacija da obdukcijama u veini sluajeva

37 prisustvuju samo pored obducenta kriminalistiki tehniari koji saine samo foto dokumentaciju i nisu aktivni tokom same obdukcije, a kriminalista koji vodi kriminalistiku obradu i javni tuilac koji vodi istragu o detaljima obdukcije se upoznaju nakon izvjetaja kriminalistikog tehniara i obducenta. Na taj nain operativne aktivnosti policije i javnog tuioca su veoma esto neblagovremene i isti ne mogu dobiti potpunu sliku kriminalnog dogaaja, zatim nee moi provjeriti postavljene verzije i sugerisati nove ili poduzeti neke dopunske mjere i radnje u toku kriminalistike obrade, to za posljedicu moe imati zakanjelu intervenciju, a u najgorem sluaju neotkrivanje izvrioca krivinog djela. 6. 1 .2. 3. Sredstva i nain izvrenja krivinog djela ubistva Sredstva izvrenja krivinog djela ubistva su sve vrste predmeta, oruja i tvari (u svim agregatnim stanjima) kojima se mogu nanijeti smrtonosne povrede. Nain izvrenja ubistva odredit e rad uviajne ekipe na licu mjesta dogaaja. Sredstva izvrenja i nain njihove upotrebe ostavljaju tragove koji se mogu nai na mjestu dogaaja, na rtvi i na samom izvriocu. Najei nain izvrenja su nanoenje strijelnih ili eksplozivnih ozljeda, nanoenje ubodnih i reznih rana, trovanje, uguenje, zadavljenje, utapanje, upotreba tupotvrdih predmeta, pregaenje itd. Znai, nain izvrenja su sve radnje koje izvrilac poduzima kako bi oduzeo neiji ivot. Kao sredstva izvrenja ubistva javljuju se najee: 1. Vatreno oruje (pitolj, lovaka puka, bojeva puka itd.). 2. Hladno oruje13 sjeiva i drugi otri predmeti (no, makaze, sjekira, 3. maeta itd.). 4. Rune bombe, minsko eksplozivne naprave i zapaljive tenosti. 5. Razni alati (aov, lopata, sjekira itd.). 6. Hemijske otrovne materije (solna kiselina, kamena soda, siretna 7. kiselina itd.). 8. Lijekovi i opojne droge. 9. Saobraajno sredstvo (putniki automobil, motocikl). 10. Strangulacijska sredstva ( kanap i razna uad). 11. Drugi predmeti (kolac, tap, kamen, oklagija, flaa, stolica itd.). 12. Elektrina energija, razna zraenja 13. Visokom i niskom temperaturom i sl.
13

To su primarno predmeti ija konfiguracija je podobna za usmrenje ili ozljeivanje.

38 Pored toga, ubistvo se moe izvriti udarcem pesnice, nogom, glavom, guranjem ili bacanjem s odreene visine, nedavanjem hrane i vode, izazivanjem bola i jakih stresova koji u nekim situacijama mogu da izazovu smrt. Ubistvo moe biti izvreno i psihikim sredstvima, kao to su izazivanje bola, straha ili drugih jakih emocija koje su podobne da prouzrokuju smrt.

Slika: Raskomadani le i orue sa kojim je to uinjeno14 Dakle, veina ubistava se izvrava direktnim sredstvima, koja preduzima sam izvrilac, tako to npr. puca u rtvu, ili ga ubada noem i sl., a u rijetkim situacijama je mogua primjena indirektnih sredstava, kao kada izvrilac koristi neku ivotinju (npr., opasan i snaan pas), ili ak pasivnog subjekta umiljajno dovodi u poloaj da sam sebe prouzrokuje smrt. Mogue je da se za izvrenje ubistva kombinuju razliita sredstva i razliiti naini izvrenja. Takoe, od znaaja je da pomenemo i podjelu ubistava na: 1) 2) Neprofesionalna ubistva i Profesionalno izvrena ubistva.

14

Petrovi A., 1981; 455.)

39 Profesionalno izvrena ubistva su ona liavanja ivota koja se preteno vre uz slijedee fenomenoloke karakteristike: a) b) visok stepen organizovanosti u realizaciji krivinog djela; u pravilu, od strane vie uesnika i prethodno obezbjeenu logistiku podrku, kako u odnosu na vrijeme prije i tokom izvrenja dela, tako i nakon izvrenog ili pokuanog djela, mada je mogue i da profesinalno ubistvo izvri samo jedno lice, ali i on po pravilu, ima obezbijeenu podrku drugih lica, prije i posle izvrenog djela; djelo se vri radi ostvarivanja odreenih ranije projektovanih ciljeva i prethodno se paljivo planira, a ponekad se ak i odreeni elementi njegovog izvrenja od strane planiranih uinilaca uvjebavaju, a u nekim situacijama se paralelno formiraju i razliiti timovi" odnosno grupe za izvrenje djela, pa se onda naknadno odreuje koja e grupa djelo zaista i izvriti; ubistvo se izvrava od strane uinilaca koji to ine za odreenu naknadu, odnosno materijalnu ili drugu koristi, ili je takva aktivnost dio njihovog radnog", odnosno profesionalnog angamana, ako su aktivni pripadnici kriminalne organizacije; rtva ovakvog ubistva je po pravilu neka istaknuta osoba, bilo da je i samo to lice iz kriminalne sredine, ili je u pitanju vaan pripadnik dravnih organa i sl. ubistvo se vri uz posebne mjere opreza, ali i vjetine, te specifine obuenosti uinilaca, te druge elemente izvrenja koji predstavljaju skoro jedan obrazac realizacije ovakvih krivinih dela; poput nabavljenog oruja za jednokratnu upotrebu, po pravilu veoma pouzdanog i kvalitetnog (kao to su npr., automatske puke kalanjikov", ili automatski pitolji i automati kao to su Heckler & Koch itd.) koje se nakon izvrenog ili pokuanog djela unitava, najee rastavljanjem na dijelove i bacanjem u rijeku, jezero i sl., ili rasijavanjem" dijelova na pustim mjestima, zatim; korienje maski tokom izvrenja djela, velika preciznost, brzina i uigranost u realizaciji djela, izvrenja djela u najpogodnijem trenutku, kada je npr., rtva najmanje spremna na uspjean otpor, kada nema sjvedoka i sl., brz odlazak izvrilaca u inostranstvo, uz posjedovanje kvalitetno uraenih falsifikovanih isprava, prethodno obezbjeen laan alibi i sl. Takoe se i druga upotrebljena sredstva, prije svega automobili, prvenstveno noviji i skupi modeli, koji su poznati kao pouzdana vozila (koji su obavezno prethodno ukradeni i na kojima se takoe koriste ukradene tablice), efikasno sakrivaju ili unitavaju, prije svega paljenjem, a rijee unitenjem eksplozivom (dizanjem u vazduh), a koriste se i druga potrebna sredstva, poput mobilnih telefona za jednokratnu upotrebu, odnosno snabdjevenih karticama po prepad" sistemu, pri emu se telefon koristi samo za jedan razgovor, radi onemoguavanja

c)

d)

e)

f)

40 identifikacije, te se uopte u odnosu na sve druge karakteristike krivinog djela, ispoljava dobra organizacija u izvrenju ubistva, te prikrivanju uinilaca, koja uz sve one i inae uobiajene dokazne prepreke" u vezi suzbijanja organizovanog kriminaliteta, predstavlja i osnovnu tekou za razjanjavanje i dokazivanje ovakvih krivinih djela. Profesionalno izvrena ubistva su karakteristina za djelatnost organizovanog kriminaliteta, kada se tim putem unitava konkurencija, osvaja trite, demonstrira mo, zaplauju protivnici i sl. Sva druga ubistva koja po svojim dominantnim karakteristikama ne mogu da se svrstaju u profesionalna ubistva, tretiraju se kao neprofesionalna, bez obzira na stepen umjenosti u njihovom izvrenju, Za profesionalno izvrena ubistva je po logici stvari karakteristino da se veoma teko razjanjavaju i dokazuju, pa s obzirom na to, ali i injenicu da su ona karakteristina za najtee oblike kriminaliteta, te da predstavljaju jedan od osnovnih pokazatelja djelovanja organizovanog kriminaliteta, uspenost u njihovom razjanjavanju i dokazivanju predstavlja pravo mjerilo uspjenosti policije. U pozadini profesionalnih ubistava, koja se praktino svode na profesionalne likvidacije", ili fizike i po pravilu vrlo brutalne eliminacije" protivnika, stoje jasno uoljivi interesi, mada se oni mogu preplitati i sa drugim motivima, koji su prije svega karakteristini za ubistva koja nisu profesionalna. 6. 1. 2. 4. Ubistvo, samoubistvo ili nesretan sluaj Ubistvo, samoubistvo i nesretan sluaj (zades) nasilne su smrti. Pod nasilnom smru u osnovi podrazumjevamo smrt koja je nastupila krae ili due vrijeme nakon neke ozbiljne ozljede. Ona moe biti nagla i lagana i, kao i ubilaka, samoubilaka i sluajna. Policija se svakodnevno nalazi pred situacijama koje se mogu vrlo razliito tumaiti. Izvor zabluda se najee nalazi kod prirodnih uzroka smrti. S toga, kriminalistika povijest je puna sluajeva kod kojih postoji trilema: ubistvo, samoubistvo15 ili nesretan sluaj16. Podmukle ubice insceniraju krivinopravni sluaj da bi prikrili ubistvo, vre paljevinu da bi spalili le, na eljezniku prugu postavljaju le u cilju prikazivanja nesretnog sluaja itd. Naa krivinopravna praksa poznaje sluajeve gdje je vrena simulacija samoubistva radi prikrivanja ubistva ili prikrivanja ubistva prirodnom smru.
Samoubistvo je svjesno i namjerno oduzimanje vlastitog ivota. Ono je sociopatoloka pojava i individualan in. esto je oblik autoagresije. Etiopatogeneza samoubojstva je razliita. To moe biti interakcija ovjeka i njegove okoline, plod raznih smetnji, naruavanja ravnotee linosti u njegovoj okolini i sl. Modus operandi je skoro identian kao i kod ubojstva. 16 Nesretan sluaj je nenamjerno, sluajno nasilno oteenje zdravlja ili unitenje vlastitog ili tueg ivota.
15

41 Zbog naprijed navedenog, zakonodavac je u l. 186. st.1. ZKP-a Kosova propisao: Sud nareuje post mortem pregled i obdukciju lea preduzimaju se uvek kada postoji sumnja ili kada je oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim delom ili je povezana sa izvrenjem krivinog dela. Ako je telo zakopano, nalae se ekshumacija u cilju pregleda tela i obdukcije. Ako je le zakopan, odredit e se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije. Nasilne smrtne sluajeve, naroito kada je smrt izazvana tuom rukom, samoubilakom radnjom, ali i nesretnim sluajem treba detaljno objasniti i otkloniti sve eventualne dvojbe. U pravilu radit e se o t r i l e m i: ubistvosamoubistvo-nesretan sluaj. Te tri verzije moraju se u kriminalistikom smislu na poetku kriminalistie obrade postaviti i jednu od njih potvrditi, a ostale otkloniti. Uzrok smrti moe biti oigledan i prije obdukcije,17 ali time jo nije (u pravilu) dobiven odgovor radi li se o ubistvu, samoubistvu ili nesretnom sluaju. Nije rijedak sluaj da nekoga nau mrtvog u krevetu ili da se neko srui mrtav na ulici, a u svojim mikrosredinama te su osobe ostavljale utisak potpuno zdravih, te je samim tim sluaj zagonetniji. U ne malom broju obdukcija nau se injenice koje doputaju zakljuak o postojanju bolesti bez upadljivih spoljanjih znakova i smanjenja radne sposobnosti, zbog ega najvjerojatnije ni bolesnik nije bio svjestan svoje bolesti. U mnogim sluajevima neposredan povod za smrtni ishod predstavljaju dogaaji u ivotu neke osobe, koji od srca zahtjevaju vei napor nego to je uobiajeno: jae tjelesno naprezanje, jaka psihika uzbuenja, seksualni akt, uz prisustvo vijagre, tavie, obimnije uzimnje hrane, vea koliina pia i sl. Onda ne treba da udi to se kod iznenadnih smrtnih sluajeva javlja sumnja na samoubistvo, nesretni sluaj sa smrtnom posljedicom ili ak i ubistvo. Odgovor na ova i druga pitanja se dobiju provoenjem mjera i radnji u toku kriminalistike obrade te obdukcijom gdje kriminalista i istrani sudija treba da usko surauju i da sukladno svojim medicinsko-kriminalistikim znanjima izvode zakljuke o uzroku i vremenu smrti, te ih uporeuju sa rezultatima obdukcije, provjeravaju ih i po potrebi dopunjavaju lijenikom dijagnozom. 6. 1. 2. 5. Motiv izvrenja krivinog djela ovjek je od davnina razmiljao o svojim motivima i o motivima drugih ljudi. Jo od biblijskih vremena, od mita o ubistvu Avelja, nalazimo uporno traganje za razlozima ponaanja, za motivima. Traganje za motivima je odraz
17 Obdukcija (sekcija, autopsija, paranje lea) je pregledavanje svih vanjskih i unutarnjih dijelova mrtvog tijela radi utvrivanja bolesnih stanja organa i ozljeda, te uzroka smrti.

42 potrebe da se osmisle dogaaji koji se zbivaju u svijetu pojedinca: kompleksno ponaanje druge jedinke, drugog organizma, moe se razumjeti ako se otkrije neki motiv. U tom smislu, pod motivom se podrazumjeva ono to organizam pokuava da uini, ono to pokuava da izvri. Potrebe, interesi, obiaji, uvjerenja, tradicija, nagoni, strasti, elje i osjeaji dovode do motiva krivinog djela. Najvei broj krivinih djela je izvren iz odreenih motiva. Pomou motiva se utvruje i postojanje umiljaja, razgraniava umiljaj od nehata. Umiljajna radnja je radnja sa svjesnim motivom. Motiv spada u najvanije elemente u psiholokoj ocjeni umiljaja. Kod nehatnih krivinih djela motiv se odnosi na posljedicu djela, a kod umiljajnih i na radnju i na posljedicu djela. Motiv krivinog djela je poticaj, pobuda kao unutarnja kategorija i povod, razlog kao vanjska kategorija, koji djeluje na karakter, nagon, osjeaje, predodbe, shvaanja ljudi, drutva, itavu linost. Usljed djelovanja odgovarajueg poticaja, razloga na linost izvrioca, on si postavlja odreeni cilj koji eli ostvariti izvrenjem krivinog djela. Borba pobuda (motiva) esto prethodi voljnoj radnji izvrenja krivinog djela i zavrava donoenjem odluke da se izvri ili ne izvri krivino djelo. Za motiv je, pored drutvene sredine, uvijek mjerodavna cjelokupna izvrioeva linost kao jedinstveni pojam. Krivino djelo je rijetko kada uzrokovano samo jednim motivom. U veini sluajeva djeluje itav snop motiva. Ne postoji iscrpna tablica motiva. Poznati su: sprjeavajui i pospjeujui motivi, glavni i sporedni, altruistiki i egoistiki, socijalni i antisocijalni, asni i neasni itd. U kriminalistikoj praksi nerijetko se zamjenjuju opi uzrok za vrenje krivinih djela sa specijalnim motivom. U kriminalistikoj praksi najei su ekonomski motivi, mrnja i osveta, politiki motivi, seksualnoerotiki motivi, religiozni fanatizam, potreba sakrivanja neke tajne, strah od kazne, ljubav, solidarnost, saaljenje i drugi plemeniti motivi, zloba i pakost, praznovjerje itd. Posebnu grupu ine patoloki motivi i motivi duevnih bolesnika. Mogui motiv nepoznatog i poznatog izvrioca krivinog djela predvia se na temelju rezultata uviaja i drugih radnji prvog zahvata. Treba postaviti i provjeriti vie verzija o moguem motivu ili motivima. Dokazani motiv nerijetko ini jedan od temelja za dokaz krivnje. U traganju za motivom krivinog djela kriminalisti kreu od posljedice krivinog djela unazad, a to znai, uz ostalo, prema pobudi. U obzir se uzima vrsta krivinog djela, izbor napadnutog objekta, vrijeme izvrenja djela, mjesto izvrenja i sredstvo izvrenja, nain izvrenja, svojevrsnosti djelovanja i sporednog djelovanja krivinog djela i raznih promjenjivih okolnosti. Kada je krivino djelo izvreno cilj se ne mora uvijek poklapati s posljedicom. Analizom svake izolirane injenice, kao sastavnog dijela posljedice, pronalazi se pojedino bitno obiljeje koje dovodi kriminalistu do motiva. Nakon analize provodi se sinteza, dobijeni elementi se slau zajedno i ispituju da li se upotpunjuju ili se ne mogu uskladiti. Elementi posljedice na temelju kojih se utvruje motiv (ili motivi) su: vrsta krivinog djela, izbor napadnutog objekta,

43 mjesto i vrijeme, te sredstvo izvrenja, nain izvrenja, svojevrsnost djelovanja i sporednog djelovanja kaznenog djela i ostale promjenjive okolnosti koje ovise od svakog konkretnog sluaja. Nakon to su postavljene verzije o motivu, treba prouiti mogunost svakog motiva u odnosu na utvreno injenino stanje. Pri analizi treba imati u vidu da sve to nije psiholoki objanjivo, razumljivo i prihvatljivo, moe biti patoloki mogue. Kada god se uprkos napora ne moe pronai racionalno prihvatljiv motiv, treba posumnjati da je djelo poinio duevni bolesnik ili psihopat, ili iz sna, u velikom uzbuenju, u stanju otrovanosti, opijenosti, pod hipnozom, iz patoloke strasti i sl. Jer, ukoliko je ubistvo izvrio duevni bolesnik, a ubijenog nije prethodno poznavao, onda je motiv ubistva u okviru njegove duevne poremeenosti, pa je veoma teko doi do kruga sumnjivih lica. Motivi koji se mogu pojaviti kod duevno bolesnih lica su: manija gonjenja, bolesna ljubomora, obmana ula, lude ideje sa bolesnim rasuivanjem i sl. Otkrivanjem motiva olakano je otkrivanje izvrioca, naroito u sluajevima individualizirajueg motiva, koji se moe pripisati jednom ovjeku ili malom broju ljudi. Na postojanje motiva kod nekih osoba mogu ukazati slijedee okolnosti: karakter osobe, ispoljavanje volje za izvrenje djela, nain izvrenja djela (MOS), poznavanje ili nepoznavanje okolnosti, postojanje povoda, da je osoba imala koristi od djela, razne tehnike indicije, uinak i sporedni uinak djela, vladanje i ponaanje osumnjienika nakon djela i sl. Modly D. Istie da Traenje motiva pri analiziranju krivinog djela predstavlja retrospektivan osvrt na kriminalni dogaaj, njegovu rekonstrukciju (misaonu) u toku koje se dovodi motiv u vezu s posljedicom, tj. ubistvom. esto od pravilno postavljene verzije o motivu ovisi otkrivanje izvrioca, kvalifikacija djela i postupka. Pravilno postavljeni motiv znai suenje kruga potencijalnih izvrilaca. Za kriminalistu motiv je jedno od centralnih pitanja kriminalistike obrade, jer se on javlja u otkrivakoj ulozi. Jer na osnovu raspoloivih injenica kriminalista e postaviti verzije o motivu ili motivima, na osnovu kojih suava krug potencijalnih izvrilaca. Stoga jedno od devet zlatnih potanja kriminalistike i to ono zato ima svoj pravi smisao, jer je vezano za motiv. Dakle, motiv je veoma znaajan za rasvetljavanje ubistva, jer ako se utvrdi motiv zloina, onda se moe utvrditi i ko je izvrilac istoga.

44 6. 1. 3. Mjere prve intervencije policije u sluaju ubistva Ove mjere karakterie ofanzivno djelovanje i interaktivni procesi i kljuni je momenat za daljnji tok kriminalistike obrade. Primarno ih provodi uniformisana policija. U ovom stadiju policija ima veliku odgovornost za poduzimanje prioritetnih radnji koje su vane kako za tok kriminalistike obrade, tako i za samu istagu. Hronoloki prikaz postupanja policije nakon dojave za ubistvo, tj. mjera prve intervencije policije nakon dojave i stadiji kroz koje prolazi policija do momenta kada se pone sa uviajem mjesta ubistva je veoma zanaajno i bitno. Ovom prilikom nije mogue napraviti da u potpunosti prikaemo sve ono to se treba, odnosno moe poduzeti, jer to znaju i sami kriminalisti-nije mogue. Stoga ga treba shvatiti kao opi popis koji trpi i zahtjeva odreene nadopune, upravo onako kao to to ui i kriminalistika nauka kada govori o dinaminosti plana kriminalistike obrade. 6. 1. 3. 1. Postupanje operativnog deurstva Obino obavijest o ubistvu zaprimi deurna sluba od graana ili drugih subjekata, a sobzirom na okolnosti, odmah treba provjeriti istinitost informacije o ubistvu. Na lice mjesta ubistva operativni deurni treba uputiti najbliu policijsku patrolu ili pozornika radi osiguranja lica mjesta, a posebno radi pruanja pomoi u spaavanju lica i imovine. To treba da bude najblia policijska patrola koja e pored mjera obezbjeenja lica mjesta, poduzeti mjere prve intervencije (hapenje osumnjiene osobe, neposredna potraga, blokadu, legitimisanje, provizoran bezbjednosni pretres, vizuelni pregled prtljaga , odjee i dr.potrebne mjere i radnje).Ove mjere imaju svoje uporite u l. 201 i 204, Privremenog ZKP-a Kosova. Mjere i radnje prve intervencije stvaraju pretpostavke za neodlono razjanjavanje ukupnog opsega krivinih djela i bitan su temelj za otkrivanje izvrilaca ili osiguranje njegove dostupnosti i dokazivanja krivnje. Rije je o hitnom poduzimanju sistemu kriminalistikih taktiko-tehnikih i metodikih organizacijskotaktikih mjera i radnji. Prilikom odlaska na mogue mjesto izvrenog krivinog djela pozornici ili patrole prate situaciju na putu dolaska i uoavaju sumnjive okolnosti (osobe u bijegu, zapreke, brzo kretanje vozila u suprotnom smjeru i sl.) O svim zapaanjima obavjetavaju operativnog deurnog, kao i o rezultatima sa mjesta dojave za krivino djelo. Ti rezultati mogu da budu slijedei: lana dojava, ne radi se o krivinom djelu i radi se o krivinom djelu.

45 Ukoliko se radi o krivinom djelu odmah treba organizovati sve strune slube za akciju spaavanja (sanitet, vatrogasci i druge specijalizovane slube zavisno od stepena ugroenosti). Ovisno o situaciji na mjestu dogaaja, a prema procjeni pozivaju se i druge strune osobe i vjetaci (balistiar, sudskomedicinski vjetak, vjetak za biologiju, daktiloskopiju i drugi vjetaci za kojima se ukae potreba). Uporedo sa tim radnjama obavjetava se javni tuilac. Ukoliko se radi o lanoj dojavi nastoji se utvrditi tko je dao lanu dojavu i eventualne motive. Pored ovlatenja datih u l. l. 201. ZKP Kosova operativni deurni poduzima i slijedee radnje: kontinuirano daje u eter sva potrebna saznanja i spoznaje o izvriocu; upuuje uviajnu ekipu na mjesto kriminalnog dogaaja; izvejtava kriminalistiku policiju o kriminalnom dogaaju, linijskog deurnog inspektora, kriminalistiku tehniku, KDZ18 i dr, po potrebi; izvjetava druge rukovodne radnike policije; po prikupljanju potrebnih obavjesti izvjetava operativno deurstvo vie instance, pri emu ukoliko jo nema utvrenih injenica, treba koristiti pojam neprovjerena informacija; daje informacije prikupljene na temelju dobivenih rukovodioca osiguranja mjesta kriminalnog dogaaja; poziva po potrebi i druge slubenike - slube; prosuuje situacije za potrebne zapovijedi u vezi provoenja evakuacije ugroenog stanovnitva; stavlja u pripravnost vodia psa tragaa; po potrebi, u dogovoru i po odobrenju rukovodnog radnika sa posebnim ovlatenjem, angaira slubenike Jedinice za posebne namjene (specijalne jedinice), izvjetava operativno deurstvo Vojne policije ukoliko je izvrilac vojno lice, u dogovoru s drugim rukovodnim slubenicima, zapovjeda policijskim upravama da se odmah pristupi provoenju, npr. neposredne potrage, racija u ugostiteljskim objektima i drugim mjestima gdje se okupljaju osobe iz kriminalnog miljea, u dogovoru s rukovodnim slubenicima po linijama rada, organizira postavljanje zasjede, podnosi pismene izvjetaje o poduzetim mjerama. podataka od

18

Kontra diverziona zatita.

46 Ukoliko se radi o sluaju koji se desio na javnom mjestu i pobudio interese medija poeljno je na mjesto dogaaja poslati i glasnogovornika kako bi se zadovoljiva potreba javnosti za poetnim informacijama o dogaaju. Obavjesti treba davati uz konsultaciju sa voditeljem kriminalistike obrade. No ukoliko je mrtvo tijelo ostalo na mjestu dogaaja poziva se i pogrebno preduzee koje e izvriti prevoz mrtvog tijela do Zavoda za sudsku medicinu, ovisno o odluci istranog sudije. Meutim hitan izlazak na mjesto dogaaja sam po sebi nije garancija kvalitetnog rada. Operativni deurni mora biti dobar organizator posla, znati voditi svoje ljudstvo, davati im savjete, smjernice i moduse postupanja u vezi izvrenja zadatka, kao i ukazivanje na propuste, ali isto tako isticati dobar rad. Vrlo je znaajno da operativni deurni upozna policajce sa zadacima i primjenom ovlatenja prema privedenim, zadranim i uhapenim osobama za koje postoje osnovi sumnje da su izvrili krivino djelo, jer prava, slobode i sigurnost graana temelj su pravnog sistema svake drave. 6. 1. 3. 2. Hapenje osumnjiene osobe i potraga (potjera) Policijska patrola ili pozornik koji dou na lice mjesta u toku njegovog izvrenja ili neposredno nakon izvrenog ubistva, a izvrilac krivinog djela ubistva se jo tu nalazi, duni su poduzeti radnje da zaustave daljnje djelovanje izvrioca i sprijei nastupanje novih posljedica. Takvu osobu potrebno je uhapsiti, s tim da se vodi rauna o zatiti tragova koji se nalaze na njemu. Istome treba onemoguiti da pere ruke i uklanja druge tragove sa sebe. Najbolje je da se takva osoba policijskim vozilom, vodei rauna o transferu mikrotragova (sjedita zatititi PVC folijom), privede u policijske prostorije gdje bi se nastavilo sa daljnjom kriminalistikom obradom. Ako e biti proveden uviaj, takve osobe trebaju biti zadrane radi pruanja informacija uviajnom organu shodno ZKP-u Kosova l. 20219. U situacijama kada policajci dou na lice mjesta, a izvrilac se tu ne nalazi potrebno je poduzeti potjeru za izvriocem krivinog djela uz koordinaciju djelovanja sa ostalim policijskim odjelima. Tu koordinaciju e vriti operativno deurstvo na nivou policijske uprave, odnosno na nivou regije ili glavnog centra Kako navodi V. potraga je sloena operativna akcija koja predstavlja skup meusobno povezanih i sinhroniziranih operativnih radnji i mjera kao to su: pretraga terena, blokada, racija, zasjeda, pregled ili pretres vozila, pretres osoba,
19

lan 202. ZKP-a Kosova kae: Policija ima pravo da zadri i prikuplja informacije od lica koja su zateena na mestu izvrenja krivinog dela a koja mogu da prue informacije vane za krivini postupak ako je verovatno da bi kasnije prikupljanje informacija od ovih lica bilo nemogue ili bi znaajno odloilo postupak ili prouzrokovalo druge potekoe. Zadravanje takvih lica ne moe da traje due nego to je potrebno da se dobiju imena, adrese i druge relevantne informacije a ni u kom sluaju ne moe da bude due od od est sati. Takvo zadravanje moe da se koristi samo kada nema drugih naina za dobijanje informacija.

47 legitimisanje, kontrola sumnjivih osoba itd. Koje e se sve od pomenutih i drugih radnji i mjera poduzeti, koliki e se broj operativnih kadrova angaovati u akciji, koja e podruja biti obuhvaena akcijom itd.sve to ovisi o sloenosti i teini svakog konkretnog dogaaja. No, prilikom kontrole podruja na kojem se preduzima potraga trebalo bi prilikom legitimisanja posebno obratiti panju na skupine lica koja bi se po nekim svojim obiljejima mogla dovesti u vezu s izvrenim ubistvom, vriti provoenje racije na mjestima gdje se okupljaju osobe ijoj bi skupini mogao na osnovu prikupljenih obavjetenja pripadati izvrilac (homoseksualci, prostitutke i sl.). U okviru ovog usmjerenog traganja trebalo bi izvriti provjere po hotelima, motelima, prenoitima, nonim klubovima i drugim legalnim i ilegalnim objektima, vrit nadzor nad sredstvima javnog prevoza (autobuske i eljeznike stanice, aerodromi, luke i dr.) i drugim objektima gdje zalaze osobe iz kriminalnog miljea. Ukoliko se radi o izvriocu koji je iskazao posebnu agresivnost, koji je naoruan i sklon pruanju otpora, angaovat e se i jedinice specijalne policije koje su opremljene i osposobljene za obavljanje takvih zadataka. Njihov e angaman biti potreban kako kod neposrednog hapenja, tako i kod pretrage terena ili neposrede potrage za izvriocem krivinog djela, naroito kroz ruralna i naseljena podruja. Naroito znaajna pomo ovih jedinica je od njihovih posebnih timova za obavljanje zadataka pod vodom ili u dubokim jamama i spiljama. Kod ovih jedinica naroito je znaajno spomenuti i koritenje psa tragaa i psa napadaa prilikom samog hapenja. U situacijama gdje su izvrioci ubistva graani koji nisu skloni kriminalnim aktivnostima, zabiljeeni su sluajevi da izvrilac ode s mjesta dogaaja, no nakon kraeg vremena doe sam u policiju da se prijavi i preda sredstvo izvrenja. No u drugim sluajevima kada se radi o iskusnim kriminalcima, izvrilac, koji je svjestan da e ga policija brzo identifikovati, bjei s mjesta dogaaja radi uklanjanja tragova sa sebe, odbacuje sredstvo izvrenja i osigurava si kvalitetnu pravnu pomo. U takvim sluajevima gdje je vrlo brzo identifikovan izvrilac, govorimo o neposrednom traganju za osobom. 6. 1. 3. 3. Obezbjeenje lica mjesta Obezbjeenja lica mjesta krivinog djela je operativno taktiko-tehnika radnja. Primarni osnov postupanja policije u vezi sa obezbjeenjem lica mjesta je l. 201. st. 1. ZKP-a. Kosova. To je cjelina aktivnosti koje se provode ve od stadija otkrivanja krivinog djela, koje se nastavljaju i u toku provoenja uviaja, a po potrebi i nakon njegovog zavretka. Ono je i oblik svojevrsne pomoi organima krivinog postupka. Osiguranje mjesta dogaaja mogu provoditi i druge osobe, meutim, kada osiguranje mjesta dogaaja provodi policija rije je o samostalnoj operativno taktiko-tehnikoj radnji i mjeri. Cilj je zatita tragova i predmeta krivinog djela, cijele situacije na mjestu krivinog

48 dogaaja, zaticanje svjedoka i njihovo zadravanje u skladu s odredbama ZKP-a, odnosno zadravanje osumnjienika ako je poznat i prisutan, te poduzimanje hitnih mjera prve intervencije i sl. Opseg mjesta dogaaja koji treba osigurati ovisi od karaktera dogaaja, lokacije mjesta dogaaja, vrste krivinog djela, naina izvrenja, vrste tragova i predmeta i sl. Mjesto krivinog djela treba osigurati to prije. U sluaju dvojbe u pogledu prostora koji treba osigurati, treba osigurati vei prostor. Nain osiguranja diktiran je objektivnim okolnostima svakog konkretnog sluaja, lokacijom mjesta dogaaja, vrstom i prirodom tragova i predmeta, atmosferskim i ostalim uslovima i drugim modalitetima dogaaja. "Vrijeme koje prolazi je istina koja bjei" Ova francuska uzreica najbolje ilustrira ta znai zakasniti u pogledu osiguranja lica mjestadogaaja. Osiguranje mjesta dogaaja je uvijek hitno i prijeko potrebno, kako zbog opasnosti od traseolokog informacijskog deficita (traseoloka entropija), tako i zbog kritikog gnoseolokog vremena kada je rije o personalnim izvorima obavijesti (krivulja zaboravljanja). Razlozi nunosti hitnog osiguranja lica mjesta zajedno s tragovima i premetima djela lee u njihovoj informativnoj vrijednosti i odraz su primjene kriminalistikog naela hitnosti. Samim tim osiguranje lica mjesta (u najirem smislu rijei) zajedno s tragovima i predmetima djela ulazi u kompleks radnji koje su usko povezane s provoenjem istranih radnji, primarno uviajem. Uspjeh uviaja i drugih istranih radnji zavisit e u prvom redu od toga da lice mjesta bude zateeno u to manje izmijenjenom stanju Situacije na mjestu dogaaja postavljaju svoje zahtjeve i prioritete koji su u suprotnosti s apsolutnim traseolokim razlozima, npr. pruanje pomoi rtvama ili otklanjanje opasnosti i sl. Rije je o neodgodivim razlozima zbog kojih traseoloki postulati nisu u funkciji, tj. moraju odstupiti. Tako se zbog razloga humanosti ili opasnosti doputaju izmjene injeninog stanja na mjestu budueg uviaja. Isto tako, traseoloki razlozi nerijetko trae da ovlateni policijski slubenici uu u tzv. unutranji krug mjesta dogaaja prije dolaska uviajne ekipe radi provizorne zatite tragova, pruanja pomoi rtvama i sl. Radnje osiguranja mjesta dogaaja ukljuuju i hitnu identifikaciju osoba, razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika i stavljanje pod siguran i uinkovit nadzor. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znatieljnika, zabrana pristupa, prikupljanje obavijesti svih vrsta itd. Lice mjesta mora biti vidno obiljeeno tzv. psiholoka barijera (stop policija). Posebni sluajevi osiguranja mjesta dogaaja su oni kada na mjestu dogaaja ima mrtvih osoba obzirom da je skoro uvijek rije o trilemi: ubistvo, samoubistvo ili nesretni sluaj, stoga se trai brz izlazak na mjesto dogaaja po primljenoj obavijesti. Mjesto dogaaja treba odrediti i blokirati, to podrazumijeva zabranu pristupa svim nepozvanim osobama i ivotinjama. Svi koji nemaju specifian i validan razlog da budu na licu mjesta, treba da budu tretirani kao takvi. Nijedan drugi aspekt istrage ubistva nije izraen u tolikoj mjeri mogunosti greke kao to je ouvanje i zatita lica mjesta.

49 Prvi zvanini koraci na licu mjesta e ili voditi uspjenom zavretku istrage ili e imati negativan efekat ili na istragu ili na suenje. Obino, prva osoba koja doe na lice mjesta je patrolni policajac. Njegova dunost je da u konkretnom sluaju utvrdi da li je potreban uviajni tim i da obezbijedi lice mjesta. Lice mjesta treba da bude osigurano upotrebom konapca, barikada, automobila policajaca, dobrovoljaca iz okupljene mase ako je neophodno i sl. Prisustvo uniformisanog policajca je neophodno da bi se naznaila zatita lica mjesta u prvoj fazi istrage. Kada su sve povrijeene i umrle osobe zbrinute i sve hitne situacije uraene (gaenje vatre, oslobaanje talaca, itd.) policajac koji je osigurao lice mjesta treba razmotriti svoje akcije i korigovati ih da bi sauvao dodatne dokaze koji su previeni tokom tih prvih kritinih momenata. Postoji pet osnovnih faktora koji se mogu okarakterisati kao kontaminatori lica mjesta. Ovi faktori sami za sebe ili u kombinaciji sa drugim dogaajima stvaraju probleme i nepopravljivu tetu na licu mjesta. Ti faktori su: 1. Vrijeme 2. Roaci i prijatelji rtve 3. Osumnjieni ili sauesnici 4. Radoznali posmatrai, sakupljai suvenira,kradljivci... 5. Pripadnici ostalih policijskih agencija i visoki zvaninici i dr. Ova lica utiu na dokaze svojim kretanjem na licu mjesta, radoznalou, namjernim ili nenamjernim ostavljanjem predmeta na licu mjesta. Primarni cilj u ovoj fazi istrage je sauvati tijelo i podruje neposredno oko tijela, tano onakvi kakvi su bili kad je tijelo pronaeno. Najtei zadatak za prvog policajca je da sauva lice mjesta od dodatnih policajaca i ljudi koji rade u hitnim slubama, a koji e se pojaviti na licu mjesta. Oigledno je da neki ljudi moraju ui na lice mjesta i prvi policajac koji uva lice mjesta treba da identificira ove zvaninike i upie njihov ulazak na lice mjesta da bi sprijeio neovlatene osobe da hodaju po licu mjesta. Ovo je posebno bitno kod sluajeva koji izazivaju posebnu panju medija. Koje su granice kruga mjesta dogaaja, odreuju karakteristike svakog pojedinog sluaja. Sve izmjene na mjestu dogaaja prije dolaska uviajne ekipe i zateene osobe treba registrirati. Nita se ne smije dirati, pomicati i sl. sve do dinamike faze uviaja. Osiguranje mjesta dogaaja podrazumijeva ne samo zabranu pristupa tom mjestu nego u sluaju potrebe i poduzimanje provizornih mjera zatite tragova i predmeta, prikupljanje obavijesti, pruanje pomoi rtvama krivinog djela, otklanjanje opasnosti i sl. Presumptivne svjedoke shodno zakonskim odredbama treba zadrati i razdvojiti (koluzijski razlozi). Na strani policajaca koji obezbjeuju lice mjesta trai se odreena razina strunosti iz podruja traseologije i kriminalistike psihologije. Mjesto krivinog dogaaja treba ne samo uvati, nego i sauvati. Suglasno jednoj

50 od temeljnih kriminalistikih postavki da je krivino djelo ogledalo, odraz izvrioca, mjesto krivinog dogaaja javlja se kao polazna i zavrna taka kriminalistikih istraivanja. Posljedice krivinog dogaaja kao realna pojava u vanjskom svijetu nalaze se u procesu stalne dekompozicije, a ne u stanju mirovanja. Zbog toga svako grubo kanjenje u vezi osiguranja mjesta dogaaja je postupanje vitium artis. Kako bi se olakalo policajcu koji obezbjeuje lice mjesta poeljno je da se saine Standardne operativne procedure (SOP), kako se neke veoma bitne stvari u toku obezbjeenja lica mjesta ne bi propustile. 6. 1. 3. 3. 1. Odreivanje prostorne veliine lica mjesta ubistva Mjesto dogaaja zapravo moe obuhvatati vie od jednoga mjesta, mada obino istraga ubistva poinje na mjestu gdje je tijelo pronaeno, tj. gdje je djelo izvreno ili gdje su nastupile posljedice, odnosno gdje je pokuano. U obzir se uzimaju faze izvrenja krivinog djela: faza prije djela (ante delictum), faza izvrenja djela (tempore delicti) i faza poslije djela (post delictum). Openito se mjesto na kome se dogodilo krivino djelo smatra primarnim mjestom dogaaja, a sve ostale lokacije smatraju se sekundarnim mjestom dogaaja koje moe ukljuivati: 1. Mjesto odakle je tijelo pomjereno, 2. Gdje se desio napad koji je uzrokovao smrt, 3. Gdje je otkriven bilo kakav fiziki dokaz vezan za KD (npr. dijelovi tijela), 4. Vozilo koje je koriteno za prevoz tijela do mjesta gdje je tijelo pronaeno. Vrlo je vano da policajac koji doe na lice mjesta bude svjestan mogunosti postojanja viestrukog lica mjesta. Policajac treba da ustanovi tane lokacije koje trebaju da budu obezbijeene. No, da bi policija zatitila i ouvala zateeno stanje na tim lokacijama na kojima se nalazi lice mjesta ubistva, mora imati predstavu ta bi i kako moglo posluiti kao dokaz i na taj nain utvrditi granice lica mjesta u cilju zatite dokaza. Kod ubistva na licu mjesta obino nalazimo etiri vrste materijalnih dokaza: 1. 2. 3. 4. predmete, dijelove tijela, otiske i utiske kao specifine tragove.

51 Tehniki govorei lice mjesta poinje tamo gdje je osumnjieni pretvorio namjeru u djelo, nastavlja se kroz pravac bijega i ukljuuje svaku lokaciju gdje fiziki dokazi ili tragovi mogu biti locirani. Kako bi se mogle objasniti okolnosti mjesta dogaaja trebalo bi ga prethodno identificirati, tj. odrediti: 1. 2. 3. 4. 5. njegovu preciznu lokaciju, granice rasprostranjenosti, objekte koji ga ine, stanje koje vlada na mjestu dogaaja i okvirne odrednice pristupa daljnjoj obradi.

Mjesto dogaaja predstavlja ostvarenu psihologiju izvrioca i rtve krivinog djela, jer se ljudska psiha izraava u djelatnosti. Saglasno kriminalistikoj postavci da je djelo ogledalo izvrioca, mjesto krivinog dogaaja je u mnogim sluajevima polazna i zavrna taka svih kriminalistikih istraivanja. Stoga nakon identifikacije mjesta dogaaja potrebno ga je prostorno odrediti, a kao jedna od mogunosti je: 1. 2. Obezbijediti najvee podruje to je mogue. Napraviti brzu i objektivnu procjenu lica mjesta na osnovu: a) b) c) d) 3. lokacije tijela prisustva bilo kakvog fizikog dokaza izjave oevidaca prisustvo prirodnih granica (kua, drvo i sl.)

Imati na umu mogunost postojanja viestrukog lica mjesta

Cilj je uspostaviti link izmeu razliitih strana mjesta zloina, rtve, fizikog dokaza i osumnjienog. Sve ove komponente moraju biti povezane sa uspjenim rjeenjem sluaja. Osnova za povezivanje ove etiri strane lei u principu Teorije transfera i razmjene.20, Pravni fakultet Kao dobar primjer za to moe da poslui sluaj OJ Simpsona21
Vidi biljeku broj 10. Teorija The trail of the blood koja je bazirana na analizi DNK-a, je ukazala da su kapljice krvi na mjestu dvostrukog zloina, ubistva Nicole Brown Simpson i Rona Goldmana, kao i krv u fordu braoncou, OJ Simpsona i u njegovoj rezidenciji, pozitivno identificirale OJ Simpsona kao osumnjienog. DNK analiza tri kapljice krvi na konzolu u fordu OJ Simpsona, ukazala je da su kapljice bile mjeavina krvi OJ Simpsona, njegove ene Nicole i krvi Rona Goldmana. Famozne krvave rukavice su predstavljene kao dokaz koji je dokazao krucijalnu povezanost. Jedna rukavica je naena u Bundy Drive-u, mjestu dvostrukog zloina. Desna rukavica je naena u njegovoj kui. DNA test rukavice naene u kui OJ Simpsona je potvrdila njegovu povezanost sa rtvama/krv. Druga rukavica je potvrdila samo prisustvo krvi OJ Simpsona. Skijaka kapa naena pored tijela Rona Goldmana imala je ista vlakna kao i vlakna iz auta OJ Simpsona. Goldmanova koulja sadravala je vlas kose sa glave koja se poklapa sa kosom OJ Simpsona.
20 21

52 Osnova teorija transfera i razmjene, iji je autor vicarac Sulzer Fray, je da svaki kontakt izmeu predmeta ili osoba ostavlja svoj trag, makro ili mikro. Fiziki je nemogue da izvrilac izvri krivino djelo, a da ne ostavi mikrotragove i istodobno s mjesta izvrenja ne ponese mikro tragove (sa sredstva izvrenja, rtve, objekta napada i sl.). Ovaj lanac prijenosa mikrotragova uvijek je prisutan. Ti tragovi kao stvarni dokazi, odnosno budui predmeti vjetaenja koje izvrilac ne znajui odnosi sa sobom ili ih ostavlja na mjestu dogaaja povezuju ga s izvrenim djelom.. Zavisno od toga gdje se lice mjesta nalazi, tj. u zatvorenom ili otvorenom prostoru bie razliit koncept pristupa obezbjeenju lica mjesta. Ako je na otvorenom, njegovo odreivanje e biti izvreno na osnovu vrste lokacije, pjeakih staza, saobraaja, mjesta ulaska i izlaska, vremenskih uslova i mnogih drugih faktora koji su specifini za tu lokaciju, dok u zatvorenom prostoru obezbjeenje je relativno lako. 6. 1. 3. 3. 1. 1. Pristup licu mjesta ubistva na otvorenom prostoru Najvee unitenje i kontaminacija postojeih tragova javlja se prilikom pristupa uem licu mjesta krivinog djela. Kako bi znali ispravno terminoloki objasniti stanje lica mjesta po dolasku, policija bi trebala da u svome radu koristi slijedee termine vezano za lice mjesta:

Dvije arape iz spavae sobe OJ Simpsona imaju mrlje krvi OJ Simpsona i njegove bive ene Nicole, koja je rtva ubistva. Dr. Cotton iz kompanije koja se bavi DNA testovima, Cellmark je utvrdio da je mogunost, da krv pronaena na mjestu zloina pripada nekom drugom a ne Simpsonu, 1 naprema 170 miliona (New York Daily News, May 12, 1995, str3). Dr. Cotton je takoe rekao da niko na licu zemlje ne moe imati istu krv koja je pronaena na arapama OJ Simpsona. Drugi ekspert za DNA, Gary Simms je informirao sud da je mogunost da krv sa arape pripada nekom drugom a ne bivoj eni, 1 naprema 7.7 milijardi. Iz moje perspektive konsultanta za primjenu zakona i ubistva, dokaz predstavlja jedinstven sluaj forenzikog dokaza. Ustvari, volim imati takav neoboriv dokaz koji pozitivno povezuje osumnjienog sa zloinom a koji je suprotan izjavama svjedoka. Ipak, 3. oktobra 1995. porotnici sluaja OJ Simpson su u potpunosti odbili dravni dokaz i glasali za oslobaanje OJ Simpsona. Ova izuzetno kontradiktorna presuda je donesena za manje od 4 sata, a nakon 9 mjeseci suenja i svjedoenja. Ranije, tim odbrane je igrao na emocije porotnika koji su veinom bili crnci. Tuna istina je to da se sluaj ubistva pretvorio u suenje na rasnoj osnovi. Uprkos broju fizikih dokaza kao i forenzinih koji su povezivali OJ Simpsona sa ubistvom, porota je odbila vrste i dobre dokaze i donijela odluku nije kriv. Dravni tuilac Gil Garcetti je ogoreno odbacio Simpsonovo obeanje da e on pronai prave ubice i insistirao je da se objavi da je on hladnokrvni ubica na osnovu prikupljenih dokaza. On je proglasio istragu o ovom ubistvu zatvorenom. U prilog tome, policija Los Angelesa je objavila da nee ponovo pokrenuti istragu, jer je njihova istraga pokazala da je on poinio ubistva. Objavljeno je u USA open-u da je ef policije LA rekao da nema planova ponovo pokrenuti proces.

53 Netaknuto lice mjesta se moe smatrati ono mjesto krivinog djela na kome nije niko pristupio do dolaska policije ili drugih osoba koje su zapoele osiguravati lice mjesta krivinog djela. Neizmjenjeno lice mjesa krivinog djela je ono na kome je neka osoba ili ivotinja pristupila i time ga stvarno izmijenila ili kontaminirala, a da pritom osoba nije nita dodirnula, odbacila i sl., dakle, kada je stanje izmjenjeno u odnosu na tragove na podlozi (tlu). Izmijenjeno lice mjesta krivinog djela je ono po kome su se kretale osobe, pomicali predmeti, mrtvo tijelo i sl., kao i ivotinje prije dolaska policije. U praksi takva mjesta ostaju iznimno netaknuta. Ako se na takvom mjestu kriminalnog dogaaja nalaze tijela ljudi, mora im se prii da se ustanovi da li su eventualno ivi, ozlijeeni ili mrtvi. Ako je osoba iva treba poduzeti mjere da se prui prva pomo i transport u najbliu zdravstvenu ustanovu. Pritom treba zapaziti zateenu situaciju, poloaj tijela, predmete i tragove u okolici i to prije pribiljeiti stanje sa eventualnim promjenama koje su nastupile. Generalna taktika pristupa mjestu ubistva se primjenjuje na sva mjesta ubistva. Ipak, otvoreni prostori ukljuuju i dodatna probleme za kriminalistiku obradu, na primjer: 1. 2. 3. Mjesto nema jasno utvrene granice. Tlo mjesta ubistva je obino nejednako ili neravno, moe se sastojati od neravnina, krivina, lokvi vode, pijeska itd. Kriminalistika obrada je osjetljiva na vremenske uslove. Kia ili snijeg moe obrisati tragove dokaza ili eventualna oluja moe zahtijevati hitnu proceduru prikupljanja dokaza. Kriminalista nema luksuz tipa struje, vode, telefona i ostalih pogodnosti koje imate u zatvorenim prostorijama. Dnevno svjetlo je limitirano, treba biti spreman da se vrati na mjesto zloina narednog dana, to podrazumijeva njgovo permanentno osiguranje.

4. 5.

U sluaju da se tijelo mora ukloniti prije dolaska uviajnog organa, sa lica mjesta dogaaja, preporuuje se da se ono zamota u istu plahtu ili stavi u specijalnu vreu za mrtve kako bi se sauvali dokazi koji ostaju na odjei radi daljnjih vjetaenja. 6. 1. 3. 3. 1. 2. Pristup licu mjesta ubistva u zatvorenom prostoru Ako se lice mjesta krivinog djela ubistva nalazi u zatvorenom prostoru (prostorija) treba se raspitati (ako ima kod koga) da li je ko i zato ulazio u prostoriju, kuda se kretao, to je dodirivao, pomicao i sl. U prikupljanju

54 navedenih obavjetenja nastup policajaca prema prisutnima ne smije biti pretjerano sluben (strog), jer e tada graani ili odbiti saradnju ili u strahu od posljedica zatajiti da su bili u prostoriji i neto dodirivali, odnosno pomicali. Ako policajac ustanovi da nije niko ulazio u prostoriju koja ima vrata , uputit e se vratima priblino istim putem kojim su se kretale i druge osobe koje su saznale za krivino djelo. Treba konstatovati zateeno stanje: vrata otvorena, pritvorena, zatvorena, zakljuana, otkljuana i sl. Pri eventualnom otvaranju zatvorenih vrata, ne hvatati prstima i akama kvaku. Ako se vrata zbog neega ne mogu otvoriti (npr. mrtvo tijelo, sruen predmet i sl.), ne gurati vrata, pokuati ui kroz druga vrata ili pogledati (ui) kroz prozor. U najgorem sluaju vrata okrinuti toliko da se moe zaviriti u prostoriju. Ako je prostorija zakljuana, treba pogledati kroz prozor da li je kome u prostoriji potrebna pomo ili otkoloniti kakvu opasnost koja bi mogla da prouzrokuje druge rtve ili materijalnu tetu, ali vodei rauna da se ne otete tragovi na tlu ispod prozora ili na prozoru. U sluaju ako se ulazi preko balkona treba paziti na tragove i po mogunosti oznaiti put pristupa. Ukoliko se koriste usluge bravara radi otvaranja vrata, treba maksimalno sauvati tagove i otvoriti sa to manje oteenja. U prostorijama nikada ne paliti svjetlo ili dodirivati prekida! Ako je mrano, treba koristiti prirunu rasvjetu. Prozore i vrata uvijek treba zatvoriti, odnosno sve ulaze i izlaze i ne zakljuavati (osim iznimno) uz obavezno postavljanje strae. Na taj nain sprjeavamo ulazak kukaca, djelovanje propuha koji izmeu ostaloga moe unititi izgorjeli papir i sl. 6. 1. 3. 3. 2. Klasifikacija lica mjesta dogaaja Makroskopsko22 lice mjesta dogaaja moe se svrstati po: tipu krivinog djela (npr. ubistvo, silovanje provala); lokaciji (npr. u zatvorenom, na otvorenom, pod vodom, pod zemljom); prirodi mjesta dogaaja (npr. tijelo, kua, vlak-voz, banka, automobil); ili po zateenom stanju (npr. ureeno ili poremeeno, aktivno ili pasivno, normalno ili reirano). Svaka klasifikacija je od pomoi, ali ni jedna ne prua sveobuhvatan popis elemenata koji ine mjesto dogaaja. Ono to je vanije jeste nunost da kriminalista razvije vjetine potrebne da se mjesto dogaaja profilira i utvrdi broj mjesta dogaaja u odreenom sluaju zajedno, s prirodama, garanicama i stanjem svakog mjesta dogaaja.
22

U makroskopskom smislu, mjesto dogaaja moe se odnositi na neka druga mjesta osim fizikih lokacija. Primjerice, mjesto dogaaja smatra se tijelo rtve, tijelo osumnjienog i bilo koji dio vozila koritenog u vezi s krivinim djelom. Osim navedenog, neke druge lokacije ili osobe ukljuene u krivino djelo smatraju se nadgradnjom lica mjesta dogaaja.

55 Mikroskopsko23 lice mjesta dogaaja odnosi se, ni vie ni manje, na materijalne tragove i postoje mnogi naini da ga se klasificira, primjerice po fizikom stanju, tipu krivinog djela i tipovima pitanja koje valja rijeiti. Nuno je da kriminalista koji rukovodi s kriminalistikom obradom uvidi i vrijednost i ogranienja materijalnih tragova, shvati meudjelovanje izmeu makroskopskih i mikroskopskih mjesta dogaaja, dokui sve vidove prenoenja tragova i raspolae sposobnou da brzo locira mikroskopska mjesta dogaaja unutar makroskopskog. Klasifikacija mjesta dogaaja je od izuzetne vanosti kriminalistima koji moraju odrediti mjesto dogaaja i shvatiti teoriju prenosa ili razmjene materijalnih tragova. Ova teorija najuinkovitije se provodi kada svi lanovi uviajne ekipe razumiju kako je klasificirano lice mjesta dogaaja i stoga rade kao jedan. Iskustvom i upuenou u razliita lica mjesta dogaaja te ssistemskom analizom predmetnog mjesta dogaaja moe se utvrditi koja vrsta materijalnih tragova ondje postoji, gdje otkriti tragove na odreenom tipu mjesta dogaaja unutar klasifikacije, kako prepoznati, prikupiti, pohraniti i obraditi te tragove, te naposljetku kako rekonstruisati mjesto dogaaja. 6. 1. 3. 3. 3. Pregled ireg prostora lica mjesta ubistva Vrlo je teko postaviti pravilo kojim bi se univerzalno rijeilo koje su to granice ireg prostora mjesta dogaaja. To je podruje po kome se izvrilac kretao prema mjestu dogaaja i odlazio s mjesta dogaaja. Na tom putu je moda dolo do odbacivanja sredstava izvrenja, nekih predmeta koje je ponio s mjesta izvrenja, presvukao se, odbacio prljavu i krvavu odjeu i sl. Na toj zoni kretanja policija treba da pregleda kontejnere za smee, grmlje i dr. rastinje, vozila, ruevine, garae, naputene objekte i druga mjesta koja su pogodna za skrivanje predmeta. Takoe u pregled ireg prostora za pregled lica mjesta ulazi i traenje i pregledanje objekata koji se nalaze na pravcu kretanja izvrioca (prodavnice, banke, hoteli, pote), a posjeduju video nadzore koji zahvataju prostor koji je predmet posmatranja, te po potrebi i izuzimanje videovrpci radi pregleda. Treba napomenuti da prilikom pronalaska predmeta koji bi se mogli dovesti u vezu, iste ne bi trebalo pomjerati bez valjanog razloga, te ih samo oznaiti i isti e biti obraeni u statikoj i dinamikoj fazi uviaja.

23 U mikroskopskom smislu, mjesto dogaaja smatra se svaki komad materijala povezan s krivinim djelom koji se ne vidi ili jedva vidi okom.

56 6. 1. 3. 3. 4. Zatita ivota Svaki kriminalni sluaj, zahtijeva razliite obaveze i odgovornosti, ali prva glavna dunost svakog policajca koji doe na lice mjesta ubistva, je zatita ivota, te prije stupanja na lice mjesta ubistva mora uzeti u obzir: 1. 2. 3. Svoju sopstvenu bezbjednost, bezbjednost ostalih koji pristupaju licu mjesta, Zatitu ivota i Zatitu lica mjesta i dokaza.

Zatita ivota ukljuuje ne samo ivot rtve, ve naravno ukljuuje i samog osumnjienog i policajaca. Danas bi hitna medicinska pomo trebala da bude tako organizovana i ureena da je spremna u to kraem vremenskom roku reagovati na dojavu za pomo, tako da nisu rijetki sluajevi da dolaze neposredno poslije policije, a nekada i prije iz razloga to onaj koji prijavljuje dogaaj, nadajui se da je rtva jo iva, obavjetava najbliu zdravstvenu ustanovu. U takvim situacijama lice mjesta nije kvalitetno obezbjeeno i moe doi do unitavanja postojeih tragova i stvaranja novih koji su izazvani prilikom pruanja prve pomoi. Zbog izuzetnog znaaja tragova koji mogu biti od presudne vanosti za daljnji tok kriminalistike obrade policajci e skrenuti panju medicinskom osoblju da prilikom pruanja medicinske pomoi obrate panju na ouvanje tragova krivinog djela, no i pored toga e pratiti tok medicinske intervencije kako bi mogli evidentirati sve izmjene nastale na licu mjesta dogaaja. Ovo isto se odnosi i na vatrogasce i druge specijalizovane slube koje mogu biti angaovane. Pouene tim iskustvom mnoge policije ve su poduzele aktivnosti na upoznavanju medicinskog i drugog osoblja sa osnovnim znanjima iz kriminalistike, tako da pored poveane panje na tragove prilikom intervencije, educiraju ih i o osnovama prikupljanja podataka od osoba koje prilikom transporta do medicinske ustanove mogu da podlegnu, a podaci koji bi se mogli dobiti od velike su vanosti za daljnji tok kriminalistike obrade. Ukliko rtva bude prevezena u bolnicu, obaveza policajca koji obezbjeuje lice mjesta je da zabiljei podatke o medicinskom osoblju, kao i registrasku oznaku vozila i medicinsku ustanovu gdje e rtva biti transportovana. Ukoliko prilike dozvoljavaju policija bi trebala pratiti rtvu do zdravstvene ustanove radi ouvanja kontinuiteta tragova i daljnje obrade rtve nakon ukazane pomoi ili ukoliko se desi da ista podlegne. No u situacijama kada to nije mogue treba putem nadlenih policijskih uprava organizovati da u zdravstvenu ustanovu odu kriminalisti koji e izuzeti odjeu i line stvari od rtve, utvrditi identitet, prikupljati podatake o ozljedama

57 rtve, prikupljati podatake o moguim svjedocima, razgovorati sa osobljem koje je izvrilo transport, uzimanje krvi i dr. Ukoliko se pojavi potreba prevoza osobe koja je osumnjiena za krivino djelo potrebna je pratnja policije, kako zbog neposredne fizike zatite medicinskog osoblja, tako i zbog mogue odmazde od strane rodbine rtve. Takoe jedna vrlo bitna stvar u takvim situacijama je ta da treba, ukoliko to dozvoljavaju okolnosti, izvriti obezbjeivanje tragova na izvriocu da ne bi dolo do oteenja to namjerno od strane istoga, to od medicinskog osoblja prilikom ukazivanja medicinske pomoi. Zbog spomenutih razloga, ako postoli vjerovatnoa da su na licu mjesta dogaaja generirani novi tragovi, obavezno je izuzimanje neposrednih biolokih uzoraka, mikrotragova, otisaka obue, papilarnih linija i ostaloga od medicinskog osoblja, a kasnije i drugih osoba koje su dole u kontakt s mjestom dogaaja. 6. 1. 3. 3. 4. 1. Mjere zatite pripadnika policije Nisu rijetki sluajevi kada se policajci radi zatite kako rtve, tako i osumnjienog izlau situacijama koje ozbiljno mogu da narue njihovo zdravlje. Potrebnih mjera predostronosti policajci treba da se dre na mjestu dogaaja gdje se susreu sa krvlju i tjelesnim tenostima. Poto je teko odrediti ko ima prenosivu bolest, svi koji vre istrage na licu mjestu kriminalnog dogaaja treba da se pridravaju mjera predostronosti: 1. Nositi odobrene jednokratne rukavice tokom odlaska na mjesto kriminalnog dogaaja i biti svjesni da krv i tjelesne tenosti mogu prenositi bolest. Uzeti u obzir noenje jednokratne maske na mjestu zloina gdje se moete susresti sa prenosivim bolestima (putem vazduha) kao to je meningitis ili tuberkuloza. Nositi zatitu za oi i mantil za zatitu odjee od zaraznih bolesti kada se izlae velikim koliinama krvi i tjelesnih tenosti. Nakon zavrene istrage, odloiti rukavice, maske i mantile kontaminirane krvlju ili tjelesnim tenostima u kese zatiene od biolokih opasnosti, temeljno operite ruke antiseptinim putem npr. Cida pranje. Prije povratka u stanicu, ponovo oprati ruke sa vodom i sredstvom za pranje protiv bakterija npr. Bacti-Stat. Ograniiti broj istraitelja na mjestu zloina koji mogu doi u kontakt sa izvorom potencijalne infekcije.

2.

3. 4.

5. 6.

7. 8. 9.

58 Savjetovati ostale prisutne na licu mjestu dogaaja koji mogu doi u kontakt sa izvorom potencijalne infekcije. Izvriti dekontaminaciju cjelokupne opreme koritene prije vaeg povratka u stanicu. Odmah presvui odjeu kontaminiranu sa krvlju i ostalim tjelesnim tenostima i izvriti njenu dekontaminaciju.

10. Koa predstavlja efektnu barijeru za spreavanje zaraznih bolesti. Oprati sva kontakt mjesta to prije nakon izlaganja da bi se izbjegla kontaminacija. Rane kao to su posjekotine, bolna mjesta, napukotine na koi bez obzira na veliinu, obezbjeuju prolaz infekcijama u tijelo. Ova mjesta treba da se dobro zaviju. 11. Napraviti izvjetaj vezan za sva izlaganja krvlju ili ostalim tjelesnim tenostima u roku 24 sata od izlaganja. Radnici policije, naroito ekipe koje prve dou na lice mjesta nerijetko su u prilici da pruaju prvu pomo rtvama krivinog djela, a i samom izvriocu krivinog djela, pri emu postoji opasnost od neposrednog kontakta s tjelesnim tekuinama, te nakon pruene prve pomoi odmah, ili to prije treba oprati ruke i ostale kontaminirane dijelove tijela sapunom i vodom ili posebnim tenostima. Sluajeva zaraze HIV-om pri pruanju prve pomoi umjetnim disanjem do sada nije poznato. No ipak postoji teoretska mogunost da se bolest i na taj nain prenosi, naroito ako rtva krvari kroz usta. Prilikom pruanja ovog vida prve pomoi jedina mjera zatite koja se moe primjeniti , jeste da se istom maramicom ili komadom iste tkanine prije postupka ukloni krv s usta povrjeene osobe. Nakon primljene prve pomoi poeljno je da spasitelj viekratno ispire usta vodom. Danas postoji posebna plastina pumpa preko koje se prua pomo usta na usta, no policija na podruju BiH ne raspolae sa takvim i drugim sredstvima, usljed ega postoji rizik od zaraze. to prije, a najkasnije u prostorijama policije svi prisutni treba da dekontaminiraju bilo koju opremu koja je bila izloena krvlju ili ostalim tjelesnim tenostima koje su se mogle prenijeti na opremu na licu mjestu dogaaja kao i na odjeu koja je kontaminirana sa krvlju, povraenom masom ili ostalim tjelesnim tenostima sa lica mjesta dogaaja na slijedei nain: 1. Presvucite to prije kontaminiranu odjeu, 2. Koristite jednokratne rukavice prilikom ienja kontaminirane odjee ili opreme, 3. Izvrite pretpranje kontaminirane odjee, odvojeno u dezinficirajuem deterdentu, sa vruom vodom i onda operite na uobiajeni nain, 4. Koristite plastine kese za transport kontaminiranih djelia prije pranja.

59 Mjere predostronosti a. Izbjegavati nepotreban kontakt sa krvlju ili ostalim tjelesnim tenostima. b. Uvijek nosite rukavice pri kontaktu sa osobama koje krvare ili pri kontaktu sa ostalim tjelesnim tenostima. c. Temeljito operite ruke poslije svakog kontakta. d. Oistite opremu natopljenu krvlju ili ostalim tjelesnim tenostima. S toga kada ovo sve sagledamo vidimo da policajci u situacijama koje su rizine, moraju biti izuzetno oprezni, a posebno se to odnosi na lanove ekipe za uviaj, te na osoblje koje obrauje i ispituje materijalne tragove biolokog porijekla u laboratorijama. 6. 1. 3. 3. 5. Komunikacija na licu mjesta Komunikacija je klju uspjeha. Zamislite da se nalazite na mjestu dogaaja nekoliko minuta nakon ubistva. Ljudi poinju da izlaze iz oblinjih zgrada, stvara se velika guva. Oni su prvi na mjestu dogaaja, obini ljudi koji su se zatekli u blizini, poinju da pomau rtvi kojoj je potrebna razliita vrsta pomoi. Ovi ljudi takoer daju prve informacije itd. U vazduhu se osjea panika i zbunjenost kada prvi policajci dou na lice mjesto dogaanja. Ukoliko imamo sree, stii e se prije predstavnika medija. Svi lanovi tima odgovaraju rukovodiocu obezbjeenja lica mjesta, koji im prenosi sve potrebne informacije, tako da znaju kakva pitanja postavljati. Oigledno, efikasno komuniciranje nije mogue ukoliko svaki lan tima ne zna o emu tano treba razgovarati sa svojim suradnicima. Mogu se koristiti razliite metode komuniciranja, poevi od neformalnog klimanja glavom, pa sve do oficijalnog pisanog dokumenta. Neke od ovih metoda obuhvataju: 1. Gestove, poput klimanja glavom, pokazivanja i slino, 2.Signali rukama, 3. Kuriri koji nose usmene ili pismene poruke, 4. Vokitoki i dr. Sve ove metode se mogu koristiti, odnosno, se koriste tokom voenja kako obezbjeenja lica mjesta, tako i tokom provoenja uviaja, a i poslije u toku nastavka kriminalistike obrade, jer najbitnija injenica koju trebate zapamtiti je: da je samo dobro informisan tim, siguran i efikasan u svom radu. 6. 1. 4. Vrenje uviaja Vrenje uviaja je veoma znaajna istrana radnja kriminalistike. Radi to strunijeg i potpunijeg obavljanja ove istrane radnje, neophodno je da sastav uviajne ekipe bude usklaen sa procesnim odredbama i kriminalistikim pravilima

60 i nju bi trebalo da sainjavaju: javni tuilac ili njegov zamjenik, kriminalista (istraitelj) koji radi po liniji suzbijanja krvnih delikata, kriminalistiki tehniar, ljekar specijalista sudske medicine, kao i drugi vjetaci, u zavisnosti od sredstva izvrenja (balistiar, strunjak za protivdiverzionu zatitu, biohemiar i sl.). Odgovorno lice koje je uestvovalo u obezbjeenju lica mjesta informie javnog tuioca, odnosno kriminalistu (ovisno o tome ko vodi uviaj) o svim prikupljenim injenicama i okolnostima u vezi sa izvrenim ubistvom, o zateenom stanju i eventualnim promjenama na licu mjesta. U obiljeleeni krug lica mjesta kriminalistiki je ispravno da prvi nastupaju kriminalistiki tehniar i vjetaci odgovarajue struke, kako bi prethodno obiljeleili vidljive tragove i preduzeli mjere da se ne gazi po odreenoj povrini gde je logino pretpostaviti da e se u dinamikoj fazi uviaja pronai mikrotragovi. Sasvim je pogrena praksa da lice mjesta prethodno obiu svi lanovi uviajne ekipe, pa da se potom otpone sa vrenjem uviaja, jer to moe dovesti do promjene ili unitenja postojeih i nastajanja novih nerelevantnih tragova. Tokom uviaja treba nastojati da se dobiju odgovori na to vie zlatnih pitanja kriminalistike i da se razjasne sve bitne injenice i okolnosti. U svakom sluaju, struno izvren uviaj trebalo bi da razjasni slijedea bitna kriminalistikotaktika pitanja: Da li kriminalni dogaaj predstavlja krivino djelo ili je samo rIje o samoubistvu, zadesnoj ili prirodnoj smrti? Na kom mjestu i u koje je vrIjeme izvreno ubistvo? Na koji nain i kojim sredstvom je izvreno? Utvrditi identitet rtve? Da li je bio jedan ili vie uinilaca? Put dolaska, kretanje i nain ponaanja na licu mjesta i put od laska uinioca? Koja su mjesta, odnosno lokacije odakle su se mogle videti ili uti pojedine spoljne vidne ili ujne manifestacije koje su pratile izvrenje ubistva? Motiv uinioca? Osumnjiena lica? Posebnu panju valja usmeriti na utvrivanje injenice da li je mjesto pronalaska lea stvarno mjesto izvrenja ubistva i uz pomo vjetaka sudskomedicinske struke pokuati priblino odrediti vrijeme nastajanja smrti, jer davanje to preciznijeg odgovora na ova dva zlatna pitanja kriminalistike (mjesto i vrijeme) omoguava i laku provjeru alibija osumnjienog lica. ubistva,

61 Odgovori na postavljena kriminalistikotaktika pitanja dobijaju se kroz dinamiku i statiku fazu uviaja u kojima uestvuju svi lanovi uviajne ekipe svaki u domenu svojih ovlaenja i strunih znanja. U statikoj fazi uviaja kriminalistiki tehniar prvo oznaava i obiljeleava tragove predmeta, pa se potom opisuje izgled lica mjesta, tako da se ne pomjeraju stvari i le, ali uz tano navoenje mjesta pronalaenja pojedinih tragova i predmeta. Takoe se opisuje poloaj lea, kao i vidljivi tragovi na njemu. U postupku opisivanja injeninog stanja uvijek se polazi od opteg ka posebnom, shodno kriminalistikotaktikim pravilima vrenja uviaja. Uporedo ili neposredno fiksiranja zateenog stanja, putem zapisnika o uviaju (to poslije je u zavisnosti od sloenosti situacije na licu mjesta), kriminalistiki tehniar sastavlja skicu lica mjesta, odnosno kroki, a potom isto fiksira fotografisanjem. Poto fotografija ne moe da obuhvati celokupnu situaciju na licu mjesta, potrebno je da se lice mjesta fotografie sa vie strana, pod razliitim uglovima i sa razliite daljine. Fotografisanje vriti takoe od opteg ka posebnom, tj. od ireg izgleda lica mjesta pa do pojedinih tragova ili drugih bitnih detalja. Dinamika faza uviaja podrazumijeva detaljan pregled mjesta izvrenja krivinog djela ubistva, ukljuujui pomjeranje stvari i lea, radi pronalaenja mikrotragova, ali i vidljivih tragova, predmeta ili dijelova predmeta koji su u statikoj fazi bili skriveni ili nepristupani. Pronaeni tragovi i predmeti opisuju se u zapisniku o uviaju, s tom to se prethodno oznae, odnosno obljee. Takoe, fotografiu se i to tako da predstavljaju cjelinu sa fotografijama iz statike faze uviaja. Ovi tragovi i predmeti se takoe unose u skicu lica mjesta. Kriminalistiki tehniar i vjetaci odgovarajue struke uzimaju tragove i predmete, kao i potrebne uzorke, struno ih pakuju i transportuju radi daljeg vjetaenja. Bitno je da se tokom uviaja pronau svi relevantni tragovi i predmeti i da se pravilno, shodno procesnim odredbama i kriminalistikim pravilima, fiksiraju zapisnikom o uviaju, fotoelaboratom ili video kasetom i skicom lica mjesta, vodei rauna o tome da svi detalji injeninog stanja budu identino fiksirani u svim navedenim procesnim dokumentima. Tokom uviaja vano je nastojati da se razjasne i neka druga pitanja od kriminalistikog znaaja: poloaj rtve i uinioca u momentu ubistva, fizika konstrukcija uinioca s obzirom na nain izvrenja i fiziki izgled rtve, koje je sve tragove ubijeni mogao ostaviti na uiniocu, da li je uinilac povreen i po kojim delovima tijela, da li mu je pocepan neki deo garderobe i koji, da li je uinilac traio odreene predmete, novac ili dokumentaciju, da li je poznavao prilike, da li je koristio vozilo i slino.

62 Koje e se od navedenih injenica razjasniti i utvrditi individualno je za svaki konkretan sluaj ubistva, to, svakako, upuuje na zakljuak da se uviaj kod ubistva ne smije vriti iskljuivo na uem dijelu lica mjesta gde je pronaen le, ve je potrebno izvriti detaljan i sistematski pregled ire okoline radi pronalaenja tragova i predmeta u vezi sa ubistvom i njegovim uiniocem i utvrivanja drugih bitnih injenica i okolnosti. 6. 1. 4. 1. Tragovi i predmeti na mestu izvrenja ubistva U zavisnosti od naina, sredstva, mjesta i vremena izvrenja i od kretanja i ponaanja uinioca pre izvrenog ubistva, za vrijeme ubistva i poslije njega, kao i injenice da li je bilo otpora rtve, odnosno meusobne borbe na licu mjesta, mogue je pronai raznovrsne tragove i predmete koji mogu poticati od uinioca, sredstva izvrenja i od rtve. Koji e se tragovi zatei na licu mesta, u kakvom stanju i u kom stepenu relevantnosti, zavisi i od protoka vremena za saznanje da je izvreno ubistvo nekog lica, od blagovremenog izlaska na lice mjesta i preduzimanja mjera na njihovom ouvanju, odnosno sprjeavanju moguih promjena i njihovog eventualnog unitenja. Navedeni razlozi, uglavnom, utiu na to koji e se tragovi i predmeti pronai na licu mjesta, ali se u praksi najee mogu nai sliedei tragovi uinioca: tragovi krvi, sperme, dlake, pljuvake, izmeta i drugih izluevina (grupa biolokih tragova), papilarnih linija, stopala, noktiju, zuba, zemlje, praine, boja, laka, odjee, vlakana, mirisa i dr.

63 Kod krivinih djela ubistva (kao i kod drugih krivinih dela iz grupe krvnih delikata) najee su prisutni tragovi krvi od rtve, ali mogu poticati i od uinioca, ukoliko je on povreen, a mogu se nai na rtvi, uiniocu, sredstvu izvrenja i drugim predmetima na licu mjesta koji se pojavljuju kao njihovi nosioci, kao i na putu odlaska uinioca sa mjesta izvrenja krivinog djela. Tragovi krvi uglavnom su sluili kao eliminacioni tragovi sve do novih izuma i uvoenja genetike u kriminalistiku, tj. otkrivanja mogunosti korienja DNK testa (dezoksiribonukleinska kiselina), koji predstavlja genetski trag jednog lica i omoguuje njegovu identifikaciju isto kao i trag papilarnih linija, pa se zbog toga naziva genetski otisak prstiju". Iz uzorka krvi ili sperme (sa spermatozoidima) moe se odrediti jedinstvena genetska struktura nekog lica i naunici iskljuuju mogunost da se kod dva lica pojavi ista genetska struktura, uz dozvolu izuzetka kod jednojajanih blizanaca. DNK se nalazi u hromozomima svake pojedine tjelesne elije i kod svakog ovijeka je razliit, to predstavlja osnov da i trag krvi bude identifikacioni trag. Osim tragova, na mjestu izvrenja krivinog djela mogu se pronai i raznovrsni predmeti koji potiu od uinioca, kojima nije izvreno krivino djelo, ali su kao materijalne indicijalne injenice od bitnog kriminalistikog znaaja, naroito u odnosu na postavljanje verzija ko moe biti osumnjieno lice. Ovi predmeti ne dovode se u vezu sa krivinim djelom i uiniocem po osnovu tragova (bilo na njima ili da su oni ostavili tragove), ve po osnovu posebnih svojstava i odnosa prema uiniocu. Naime, uinilac na mjestu izvrenja ubistva u mnogim sluajevima ostavlja razne predmete, ponekad svesno jer mu smetaju, dok ih u odreenim situacijama izgubi ili zaboravi na licu mesta, tako da u tom trenutku nije ni svestan da su ostali pojedini predmeti koji su njemu pripadali. Najee su to priruni predmeti uinioca (tap, tana, kiobran), predmeti line upotrebe (lula, mutikla, tabakera, minua, sat, lani), predmeti odee (kapa, eir, sako, kaput, rukavice), predmeti obue (cipele, patike, izme), dijeelovi odjee i obue (dugmad, otrgnuto pare platna od garderobe, dijeelovi ona cipele, koe, skaja), kao i drugi predmeti (pisma, kasete, isprave i razna dokumentacija). U zavisnosti od vrste sredstva izvrenja, na licu mjesta mogu se pronai pojedini tragovi ili dijelovi, kao i sredstvo kojim je izvreno ubistvo. Ukoliko je ubistvo izvreno vatrenim orujem, to mogu biti tragovi baruta, garei, plamena, zrno, aura, a u nekim sluajevima i vatreno oruje iz kojeg je pucano. Posebno su bitni ispaljeno zrno i izbaena aura, jer su tragovi unutranjosti cijevi koji ostaju na zrnu prilikom ispaljenja (oruje sa oluenim cevima) i tragovi udarne igle na auri, identifikacioni tragovi, poto se odgovarajuim balistikim vetaenjem moe utvrditi konkretno oruje iz kojeg je pucano i kojim je izvreno krivino djelo ubistva. Najee trag rtve na licu mjesta jeste trag krvi koji moe da se nae na samoj rtvi, na okolnim predmetima, zidovima, patosu i plafonu, kao i na uiniocu. Osim toga, na mjestu izvrenja ubistva mogu se nai i tragovi noktiju, zuba, vlakna, dlake i papilarnih linija, koji potiu od rtve, a koji imaju posebno relevantan znaaj ukoliko se pronau na osumnjienom licu.

64 Pojedini tragovi, koji potiu od uinioca, mogu se nai i na rtvi. Pored tragova krvi, to mogu biti i tragovi dlake, zuba, noktiju, vlakna i sl., a postoje i tragovi od sredstva izvrenja na rtvi, koji mogu biti razliiti u zavisnosti od toga o kojem se konkretnom sredstvu radi. Na rtvi i uiniocu mogu se pronai i specifini mikrotragovi koji mogu da se zadre ispod noktiju (prljavtina ispod noktiju), a koji potiu od tkiva ili odee uinioca, odnosno rtve, to je opet u uzronoj vezi sa nainom izvrenja ubistva i razvojem toka kriminalnogdogaaja. Tragovi pronaeni na mjestu izvrenja krivinog djela ubistva, uz njihovo struno i logiko dalje korienje, uzimajui u obzir i negativne injenice koje postoje na licu mesta, imaju izuzetan kriminalistikooperativan znaaj jer predstavljaju indicijalnu osnovu za postavljanje adekvatnih verzija i planiranje daljeg toka kriminalistike obrade. Ilustrovaemo to sledeim primjerom: Policiji je prijavljeno da se u susjednom selu, u jednom potoku, nalazi nepoznati le mukog pola s prednjim dijelom tijela, tj. glavom u vodi. Radnici policije, koji su odmah doli na lice mjesta, radi preduzimanja mjera na njegovom obezbijeenju, zapazili su da izme na leu, koje su bile van vode, nisu blatnjave, iako je put do tog mjesta na potoku izrazito blatnjav, tako da se do tog mjesta nije moglo doi, a da blato ne ostane na cipelama. Pravilno su postavili verziju da lice nije tu ubijeno (ukoliko se radi o ubistvu), ve da je le donesen i baen u potok. Tragovi stopala i kolica nalazili su se od mjesta gde je le pronaen pa do susjedne, ne mnogo udaljene, kue u kojoj je ivjela jedna udovica srednjih godina. Obdukcijom lea utvreno je da smrt nije bila nasilna, ve da je uzrok smrti bio infarkt srca, na osnovu ega se odmah zakljuilo da se ne radi o krivinom djelu ubistva, ali je sluaj trebalo u potpunosti razjasniti da bi se otklonile sve eventualne sumnje. Pronaeni tragovi omoguili su postavljanje verzije da udovica ima odreenu vezu s ovim sluajem, ili da su joj bar poznate neke bitne injenice. Verzija je bila osnovana i udovica je ispriala da je pokojnik bio njen ljubavnik, da je i kritine noi doao kod nje i da je u toku intimnosti iznenada umro. Ona je u strahu, da ne bude okrivljena za njegovu smrt i da bi izbjegla sramotu, le stavila u kolica, odvezla ga do potoka i u isti izbacila na mjestu gde je pronaen. Njena verzija je potvrena i pronaenim tragovima na kolicima i njenim cipelama, kao i izjavama lica, njenih neposrednih komija. 6. 1. 4. 1. 1. Mrtvo tijelo Najvaniji dokaz koji nedvojbeno ukazuje da je izvreno krivino djelo je mrtvo tijelo, te se istome prilikom pronalaska, mora posvetiti posebna panja. Najee ga zatiemo na licu mjesta ubistva, no deava se da se zbog ukazivanja pomoi izvri prevoz do zdravstvene ustanove gdje podlegne na putu ili u zdravstvenoj ustanovi, kao i na drugim mjestima s ciljem unitenja ili prikrivanja dokaza. Ukoliko se tijelo nakon pruanja medicinske pomoi nalazi u bolnici to e se konstatovati i poeljno bi bilo da se nad istome izvri uviaj, to je u praksi rijedak sluaj.

65 Stoga, sa kriminalistikog stanovita, veoma je bitno izvriti detaljan opis i pregled lea tokom uviaja, jer mogu pruiti mnoge korisne operativne informacije. Opis lea vri ljekar specijalista sudske medicine, a spoljanji pregled lea, radi pronalaenja tragova i utvrivanja naina i sredstava izvrenja ubistva, pored ljekara sudske medicine, vri i kriminalistiki tehniar, kao i drugi vjetaci, u zavisnosti od sredstva kojim je izvreno ubistvo (balistiar, trasolog, biohemiar i sl.). Sve naene injenice opisa i pregleda lea fiksiraju se zapisnikom o uviaju i fotografiu. Posebno je od znaaja da se spoljanji pregled lea detaljno obavi, kako se ne bi dogodilo da se tokom transporta lea na obdukciju unite ili izmene relevantni tragovi koji i nisu pronaeni na uviaju, ili da ak nastanu novi tragovi koji nisu u vezi sa krivinim djelom ubistva i njegovim uiniocem, to se negativno moe odraziti na efikasnost daljeg toka operativne delatnosti, a naroito prilikom postavljanja verzija. Na licu mjesta preduzimaju se adekvatne mjere na utvrivanju identiteta lea, u skladu sa kriminalistikotaktikim i tehnikim pravilima, budui da je ta injenica, takoe, bitna za postavljanje verzija i planiranje daljeg toka kriminalistike obrade. Mjesto pronalaska lea treba tano fiksirati u zapisniku o uviaju, fotografisanjem i skicom lica mjesta, kako ne bi bilo nikakvih problema u eventualnoj kasnijoj rekonstrukciji kriminalnog dogaaja. Nuan je i detaljan opis poloaja u kome je le naen, s tim to se mora voditi rauna o poloaju ruku i nogu i da li u rukama dri neki predmet ili neki drugi sadraj i koji, kao i stanje odjee i obue na leu. Poto se zapisniki fiksira poloaj lea, kriminalistiki tehniar e ga fotografisati u sklopu cjelovitog lica mjesta. Potom e se fotografisati izgled lea sa vidljivim tragovima, vodei rauna da se tragovi fotografiu razmjernom fotografijom. Opis lea vri se prema kriminalistikotehnikim pravilima za lini opis, a obavezno obuhvata pol, visinu, starost, boju i oblik kose, obrve, nos, oi i ui. Cilj pregleda lea jeste pronalaenje mikro i drugih tragova i preduzima se u dinamikoj fazi uviaja. Panju bi posebno trebalo usmjeriti na pronalaenje tragova uinioca, kao i na tragove zemlje na obui, u akama i na odjei rtve, radi utvrivanja da li je mjesto pronalaska lea i mjesto izvrenja ubistva. Ljekar specijalista za sudsku medicinu detaljno opisuje sve vidljive povrede na leu i stanje lea u pogledu ukoenosti i mrtvakih mrlja. U zavisnosti od naina izvrenja ubistva, ruke rtve mogu da budu vaan izvor operativnih informacija, bez obzira na to da li se radi o tragovima ispod noktiju ili o nekim drugim mikrotragovima koji potiu od uinioca, to potvruje i sledei primer: Nepoznati uinilac zadavio je jednu stariju enu. Ispod noktiju ubijene pronaeni su mikrotragovi vlakana, a to je jo bitnije na njenoj lijevoj ruci pronaena su vlakna, koja su kao tragovi bili od izuzetnog kriminalistikog znaaja, upravo zbog mjesta na kome su pronaeni. Na osnovu pronaenih vlakana dolo se do verzije o izgledu odjee uinioca. Upornim operativnim radom prikupljene su indicijalne injenice na osnovu kojih se mogla postaviti verzija o osumnjienom licu,

66 koje je na sebi nosilo sako od tofa, kojem su u potpunosti odgovarala pronaena vlakna na ruci rtve, odnosno vjetaenjem je utvrena nesumnjiva podudarnost vlakana sa ruke ubijene sa materijalom sakoa. Iako tragovi vlakana nisu identifikacioni tragovi, ostale injenice su ukazivale na stepen osnova sumnje u odnosu na to lice i doprinele eliminaciji drugih lica sa sakoom istog materijala, a rezultati vjetaenja vlakana potvrdili su osnovanost takve sumnje, pa je osumnjieno lice lieno slobode. U razgovoru, osumnjieni je priznao ubistvo i izneo injenicu da ga je u toku zadavljenja oteena lijevom rukom snano uhvatila za rukav njegovog sakoa, to je i uzrokovalo ostavljanje tragova vlakana, koji su doprineli otkrivanju uinioca. U prljavtini ispod noktiju mikrotragovi su uglavnom dobro zatieni, dok na drugim dijelovima lea, pa i ruci, mogu lako da se izgube, unite ili promijene tokom transporta lea, pa se stoga insistira na detaljnom pregledu lea na mjestu izvrenja krivinog dela. Ljekar specijalista sudske medicine, s obzirom na odreene spoljne promjene na leu, moe da se izjasni o priblinom vremenu nastanka smrti, to je od bitnog znaaja za planiranje dalje operativne djelatnosti. Poznato je da se le hladi poslije smrti oko jedan Celzijusov stepen za jedan sat, to se moe koristiti, ali samo do izjednaavanja temperature lea sa okolnom temperaturom. Mrtvake mrlje zahvataju cijelu povrinu tijela 34 asa poslije smrti, dok se trag pritiska pojavljuje 1012 asova poslije smrti. Mrtvaka ukoenost obino se pojavljuje 24 asa poslije smrti, a potpuno je izraena 810 asova, postepeno poputa od 2448 asova, a nestaje poslije tri do etiri dana. Obdukcijom lea dobijaju se odgovori na sledea pitanja: ta je uzrok smrti i da li je ona bila nasilna? Koje povrjede, osim smrtne, jo postoje? Kojim sredstvima su povrjede nanete? Koje su povrjede zaivotne, a koje su nanesene poslije smrti? Kad je nastupila smrt? Da li ima povrjeda za koje se moe zakljuiti da su odbrambene? Da li je ubijeni bio u alkoholisanom stanju? Da li je ubijeni bolovao od neke druge bolesti i njen uticaj na nastanak smrti? Da li se na rukama, odnosno u prljavtini ispod noktiju nalaze mikrotragovi i koji? Da li na rtvi ima nekih specifinih povreda ili promjena koje mogu biti indikativne u odnosu na uinioca (ogrebotine noktima, ujed zubima, iupana kosa, brada i sl.)?

67 U odreenim situacijama moraju se vriti i naknadne ekspertize, a ako se sumnja da je ubistvo izvreno trovanjem, onda se na ekspertizu alju pojedini organi ili dijelovi organa lea (isjeci), radi utvrivanja vrste otrova i drugih bitnih injenica. Od poetka uviaja pa do okonanja kriminalistike obrade, rukovodilac kriminalistike obrade mora ostvariti potpunu saradnju sa vjetakom sudskomedicinske struke, kao i sa ostalim vjetacima i kriminalistikim tehniarem koji treba da bude lan ekipe koja radi na rasvjetljavanju konkretnog ubistva. Rezultati kriminalistike obrade, nalazi i miljenja sudskomedicinskih i drugih vjetaka stalno se dopunjuju. To ovim vetaenjima posebno daje kriminalistiku dimenziju, pa je zbog toga pogrena praksa kada se ova saradnja prekida odmah poslije zavretka obdukcije, to navodi na zakljuak da se ona mora nastaviti tokom realizacije kriminalistike obrade. Meusobna saradnja posebno dolazi do izraaja u situacijama u kojima su, tokom preduzetih operativnotaktikih radnji i mjera i istranih radnji na provjeri postavljenih verzija, prikupljeni takvi podaci i informacije koji se ne poklapaju u potpunosti sa sudskomedicinskim nalazom ili nalazom nekog drugog vjetaka, ili kada se obducent tokom izvrene obdukcije nije mogao izjasniti o nainu nanoenja smrtonosnih povrjeda. Prije nego tijelo pomjerimo sa lica mjesta najprije se kredom, bojom ili drugim prikladnim materijalom na tlu oznai poloaj tijela tako da se vide osnovne konture tijela i ekstremiteta, potom se opisuje mjesto gdje je tijelo naeno, opisuje se smijer gdje je glava bila okrenuta, a ako na licu mjesta ima vie mrtvih tijela u blizini, dobro bi bilo navesti meusobni poloaj tijela na licu mjesta. Poseban problem predstavljaju sakriveni leevi kako navodi T. Markovi jer se obino radi o zakopanim leevima, gdje kriminalistika praksa poznaje sluajeve zakopavanja ispod auto cesta, u temeljima zgrada i dr. mjestima. Traganje za ovakvim leevima nerijetko je bezuspjeno. Poto mrtva tijela prilikom raspadanja razvijaju temperaturu od nekoliko desetina stupnjeva celzijevih mogua je primjena termovizije ili termografije. Rije je o metodi koja koristi jednostavan princip: otkriva izvjesne toplinske obrasce i daje ih na uvid bilo kao fotografiju ili kao film. Ovi obrasci se nazivaju termogramima i predstavljaju temperaturni profil predmeta. Termografija je grana infracrvene radiometrije, koja mjeri i biljei infracrvene valove emitirane iz pravca predmeta. Osnovni je princip registracija valova. Neki predmeti apsorbiraju veliku koliinu infracrvene energije, ali i emitiraju tu energiju u istoj koliini koju apsorbiraju. To omoguava mjerenje otputene energije i njeno dovoenje u vezu s temperaturom predmeta. Ovim postupkom moe se utvrditi npr. da li je nedavno s parkinga odveen automobil, da li se negdje u umi na odreenom mjestu nalazio (nedavno uklonjen) ili nalazi le itd. Mogu se pretraivati vodene povrine i na temelju razlike u temperaturi utvrditi gdje se na dnu nalazi le ija je temperatura poviena zbog trulenih procesa.

68 Kao jedan od naina otkrivanja lokacija gdje se nalazi le ili leevi je primjena analize tla kao i analize kljunih geomorfolokih uzoraka. Ove dvije metode zavise od interpretacije izmjena ili neprisustva izmjena u strukturi tla, a pouzdanost analize zavisi od strunosti lica koje je vri. Takoe je mogua primjena podzemnog radara koje je sofisticiranije sredstvo za uoavanje prikrivenih grobnica, koriteno u Britaniji, USA i Australiji, a koristi se tako da locira podruje na kome je dolo do poremeaja tla. U kriminalistici se smatra da je najsloeniji sluaj kada se radi o komadanju lea, koje nije esto i vri se iz sasvim drugih motiva (iz bjesa, mrnje, duevna poremeenost). U tim situacijama mogu se postaviti odreena kriminalistikotaktika pitanja, kao to je: da li dijelovi pripadaju jednom ili vie leeva, koji je uzrok smrti, kad i gdje je nastupila smrt, kada je izvreno raskomadavanje lea, ivotna dob, pol, kojim je oruem ili sredstvom izvreno traniranje lea, da li je ubica poznavao anatomiju ljudskog tijela i vjetinu obdukcione tehnike, da li dijelovi lea govore o linosti uinioca i nekim drugim podacima. Na ova i druga pitanja odgovor nam daje vjetak sudske medicine sa kojim policija od samog poetka mora tijesno da sarauje. 6. 1. 4. 1. 1. 1. Identifikacija rtava U ovome dijelu govori emo o kriminalistikim metodama identifikacije, kada su u pitanju vee katastrofe i specifinostima identifikacije rtava24 eksplozije, kojom prilikom se pojavljuje potreba za identifikacijom veeg broja ljudskih leeva i povreenih osoba. Identifikacija osoba, uopte je postupak kojim se utvruju i usporeuju pravna, faktina i bioloka obiljeja po kojima se jedna osoba razlikuje od druge osobe. Pravna obiljeja svaka osoba dobiva na temelju zakonskih propisa (ime, prezime, brani status, dravljanstvo, prebivalite i dr.). Ova obiljeja mogu se promijeniti na isti nain kako su i steena. Faktika obiljeja ovjek stjee samim inom roenja (datum roenja, mjesto roenja, nacionalnost i dr.), i ona su potpuno neovisna od volje ovjeka. U kriminalistikom smislu najvaniju ulogu igra utvrivanje ovjeka u biolokom smislu, putem tzv. biolokog identiteta. Obiljeja biolokog karaktera su materijalni sadraj identiteta pojedinca i bit njegovog identiteta. Iako pojam identitet sam po sebi obuhvaa ukupnost svih obiljeja jedne osobe, u procesu kriminalistike identifikacije ne uzimaju se u obzir sva obiljeja, nego samo ona koja su dostatna da se sasvim pouzdano utvrdi identitet neke osobe, odnosno ono po emu se ta osoba razlikuje od svih ostalih osoba.

24 rtvom kriminalnog dogaaja se smatraju sve osobe koje su pojedinano ili kolektivno pretrpjele tetu, ukljuujui fizike i mentalne povrede, emocionalne patnje, ekonomski gubitak ili bitno ugroavanje njihovih temeljnih prava radnjama i propustima koji prestavljaju povredu krivinih zakona.

69 Postoje tri osnovna naina kriminalistike identifikacije osoba: 1. evidencijska25, 2. istrana26 i 3. ekspertizna27. Meutim, danas pri tome posebnu ulogu igra utvrivanje identiteta osoba pomou DNK28 analize. No, u sluajevima kada se pronae le, situacija je dosta tea nego kod identifikacije ivih osoba, jer samo u pojedinim sluajevima kod identifikacije ivih osoba moe predstavljati sloen zadatak, dok kod pronalaska lea29 gotovo uvijek je sloen zadatak i neophodna je obdukcija. Znai, da e se pri obdukciji morati poduzeti potrebne mjere kako bi se ustanovio identitet lea. Ova obaveza ostaje i onda kada je poznat identitet. Najee pogreke pri identifikaciji nastaju zbog promjena na leu. Lice vie nema mimike i pantomimike, lice je samo maska, boja je druga, le je zauzeo poloaj koji nema ivi ovjek itd. Stoga naelo kritinosti je ovdje od velike vanosti zbog tzv. treeg ovjeka. Zbog toga je stvoreno kriminalistikotaktiko pravilo da svaki le u pogledu ijeg identiteta postoji makar i najmanja nesigurnost treba tretirati kao napoznatog mrtvaca. Tom prilikom je vrlo znaajno da se izvri opisivanje po pravilima kriminalistike, a posebnu panju posvetiti individualnostima (mladei, tetovae, oiljci i dr.). Naroitu panju treba obraditi na vilicu iz razloga to su zubi krajnje otporni (ak i na vatru), a nema dva ovjeka sa istim karakteristikama zuba. U tim situacijama pomo zubara je dragocjena. Fotografisanje nepoznatog mrtvaca je neophodno i radi raspisivanja objave, pa i u sredstvima javnog informisanja. Kada su pronaeni neidentificirani ostaci kostura, a klasine metode identifikacije ne daju rezultata, postoji mogunost koritenja tehnike trodimenzijalne facijalne rekonstrukcije. Postupak rekonstrukcije zapoinje prikupljanjem poetnih informacija o sluaju, gdje su ostaci pronaeni, kakvu je odjeu osoba nosila, izgled samog mjesta dogaaja, o pronaenim materijalnim tragovima i dr. Zatim se antropolokom analizom odreuje priblina starost, spol, graa i rasa, nakon ega se pristupa modeliranju. Lubanja se stavlja na stup, stvara se improvizovani vrat, zatim se na temelju podataka dobijenih antropometriskim istraivanjima na lubanju postavljaju markeri prema kojima se kasnije nanosi na itavu povrinu lubanje plastelin. Na osnovu tih podataka strune osobe, obino umjetnici koji raspolau znanjima iz forenzike antropologije, odreuju konture lica, oblik, debljinu i duljinu nosa, irinu usta i poloaj oiju. Nakon izrade skulpture na glavu se stavlja perika iju e boju i duinu odrediti umjetnik po svome
Identitet se utvruje putem raspoloivih evidencija. Identitet se utvruje npr. putem prepoznavanja po fotografiji ili uivo. 27 Identitet se utvruje putem vjetaenja. 28 DNK i daktiloskopija, ukoliko se imaju nesporni uzorci, su za sada najsigurniji naini utvrivanja identiteta neke osobe, a samim tih i nepoznatog mrtvaca. 29 Identifikaciju mrtve osobe moemo podijeliti na: 1. Potvrivanju identiteta poznatih mrtvaca i 2. Identifikaciju nepoznatih.
25 26

70 nahoenju. Po zavretku se skulptura fotografie i objavljuje u medijima i koristi u operativne svrhe radi identifikacije lea. (Pavliek, J., 2002.) Danas, zahvaljujui nauci, postoje razne tehnike pomou kojih je mogue rekonstruisati izgled osobe na osnovu pronaene lubanje, to uveliko pomae broj i kvalitetnijoj identifikaciji nepoznatih leeva30. Rije je o izravnim metodama identifikacije i prilikom primjene nekih od njih ne mora znaiti da se trebaju i ostale primjeniti ako je neka od njih dala pouzdan rezultat. Jedna od takvih metoda je digitalna superimpozicija koja se sastoji u tome da antropolozi korliste kompjutersku mogunost prilikom utvrivanja identiteta nepoznatog lea, tako to se fotografija osobe za koju se smatra da bi mogla da bude, kompjuterski uklapa, crta po crta lica s pronaenom lubanjom. ak i ako ne moemo razjasniti potpunu podudarnost, moemo sigurno iskljuiti neke mogunosti na ovaj nain, koje mogu biti vane na dugom putu. Identifikacija rtava tekih eksplozija predstavlja posebne tekoe, jer, pod izuzetno tekim, a nekada i opasnim uslovima, treba identifikovati veliki broj tava, leeva koji su najee unakaeni, ugljenisani, raskomadani ili se nalaze u stanju raspadanja, tako da je prepoznavanje jako oteano ili je ak i nemogue. Da bi se i u ovakvim uslovima uspjeno obavila identifikacija treba da postoje specijalne ekipe sastavljene od kriminalistikih tehniara, fotografa, sudskih medicinara, genetiara, antropologa i drugih strunjaka. Ove ekipe treba da su u uskoj vezi i da sadejstvuju s ekipama za spasavanje.31 Prepoznavanje nepoznatih leeva vri se nakon klasifikacije istih i detaljnog opisa od strane srodnika. Tek kada je to uinjeno i ako su dati lini opis podudara s odreenih leom, vri se pokazivanje lea srodniku u cilju prepoznavanja.32 O prepoznavanju predmeta kao i osoba vae gotovo ista pravila kao to je obraeno u dijelu Taktika prepoznavanja osoba i predmeta.

30 U cilju identifikacije leeva koriste se u kriminalistici slijedee metode: vanjski pregled lea i usporeivanje dobivenih podataka s podacima u evidenciji nestalih osoba, daktiloskopiranje lea i usporeivanje s nespornim otiscima prstiju, prepoznavanje u ivo ili putem fotografije, odontoloka identifikacija usporeivanjem statusa zuba, ispitivanje kostura, putem genomskog otiska, kompjuterska animacija, super impozicija. 31 Pored odgovarajue opreme ekipe treba da raspolau improvizovanom Iaboratorijom, salom za pregled leeva (to mogu biti vee garae, skladita i druge pogodne prostorije), kartonima za identifikaciju, velikim nepropustljivim vreama (po mogunosti providnim) za transport teko sagorjelih leeva i manjim omotima za smjetaj i uvanje nakita i ostalih predmeta koji mogu olakati identifikaciju. 32 Svaki naeni nepoznati le treba obiljeiti brojem ispisanim na kartonu koji se pomou uzice stavlja leu oko vrata. Istovremeno treba za svaki le otvoriti identifjkacioni karton koji e nositi isti broj kao i onaj kojim je le obiljeen, a zatim ga prenijeti na unaprijed za to odreeno mjesto. Kada su svi nepoznati leevi prenijeti na odreeno mjesto, treba ih u koliko je to mogue - odvojiti po polu, starosti, veliini, odjei i drugim individualnim oznakama. Time se, pored ostalog, roaci poteuju od zagledanja mnogih leeva.

71 Kako se radi o eksploziji pretpostavit je da su dijelovi tijela razbacani, te stoga najpre treba odrediti snagu i srazmjeru nesree kako bi se ogradio teren na kome se mora tragati za leevima i njihovim dijelovima, te po pronalasku istih oznaiti tane lokacije pronalaska. Povrijeene koji su pri svijesti i mogu pruiti podatke o svom identitetu, treba na pogodan nain ispitati. 6. 1. 4. 1. 2. Kriminalistiko tehniki pregled uesnika dogaaja Prilikom kriminalistiko-tehnikih pregleda uesnika dogaaja vano je napomenuti da odjea koju su nosili prilikom privoenja bude obezbjeena. Ukoliko je prolo mnogo vremena od izvrenja krivinog djela, obua je jedino to moe biti od koristi. Meutim, ukoliko postoji sumnja da je odjea koju je nosio u momentu privoenja ista kao i u momentu izvrenja krivinog djela, onda je potrebno kompletnu spremiti u laboratoriju na vjetaenje. Svaki komad odjee, kao i obue, treba biti paljivo tretiran i zasebno upakovan. Osumnjiene osobe treba skinuti do gola i obui u papirnati kombinezon. Nakon prikupljanja odjee osumnjienog, te ukoliko okolnosti sluaja nalau, potrebno je (ako je to uopte izvodljivo) prikupiti slijedei dokazni materijal i proslijediti u krimianlistiko tehniki laboratorij: Uzorke krvi i dlaka osumnjienog i drugi bioopki materijal. Sastrugani sadraj ispod noktiju. Barutne estice, ako je potrebno. Otiske svih prstiju i dlanova. Ukoliko su otisci i impresije stopala pronaeni na mjestu dogaaja, uzeti otiske stopala osumnjienog i dr.

Konano, rezultat kriminalistike obrade esto najvie ovisi o kvalitetu rada kriminalistikog tehniara koji sakuplja dokaze. Polje sakupljanja dokaza je raznoliko i esto je poput zamrene slagalice, jer moe se desiti da se skupi mnogo djelia sumnjivih dokaza koji se u konanici nee uklopiti. No kako god, kada posmatramo kompletan tim koji je ukljuen u kriminalistiku obradu, sudski postupak, presudu i dr; to je zato to je kriminalistiki tehniar otkrio, obezbjedio, fiksirao, dokumentovao, dokaze koji su se uklopili u zamrenu slagalicu. 6. 1. 4. 1. 3. 1. Pregled odjee i obue Odjevni predmeti kako rtve, tako i osumnjeene osobe, kao i drugih lica koja su interesantna za kriminalistiku obradu, su veoma interesantni za rjeenje zamrene slagalice, naroito kada se sjetimo kontaktne teorije tj. teorije transfera.

72 Opisivanje odjee na rtvi, ako je bila odjevena, se vri od njegovog naziva, stanja, veliine, boje, individualne karakteristike oteenja, da li je odjevena ispravno ili naizvrat, kao i drugi tragovi koji se nalaze na njoj, ali vodei rauna da opisivanje ide od glave prema obui. Ukoliko se opisuje odjea nakon ljekarskog pregleda, to treba konstatovati, a po mogunosti poeljno je sainiti skicu odjevnih predmeta na kojoj bi se unijeli poloaji oteenja u razmjeru, to e biti propraeno foto dokumentacijom. Pregled odjee i obue treba vriti u dinamikoj fazi uviaja, kada se tijelo prenese na istu plahtu ili pvc foliju, kako bi ostali sauvani tragovi koji se eventualno nalaze na rtvi, ispala zrna iz tijela ili koja su se zaustavila ispod odjee, nakon ega se vri detaljan pregled odjee i sadraja koji se nalazi u depovima. Pronaeni predmeti se popisuju i opisuju, a po potrebi se isti kriminalistiko-tehniki obrauju radi pronalaenja dokaza na njima. Takoe vrlo znaajan je podatak u sluaju pronalaska zlatnog i drugog nakita i drugih dragocjenosti, kao i opis mjesta gdje su isti pronaeni, uz skidanje istoga. Kod opisivanja runog sata treba unijeti i vrijeme koje u tom momentu pokazuje radi eventualnog utvrivanja vremena smrti. Sve odjevne predmete koji su naeni na rtvi, kao i pored rtve i na licu mjesta treba izuzeti, opisati, bez obzira da li na istima ima vidljivih tragova. Predmeti se pakuju svaki posebno uz strogo voenje rauna o dokumentaciji koja e pratiti predmet, kao i o ambalai u kojoj e biti predmet transportovan. Uvijek treba paziti na tragove na predmetima, sve do otiska prstiju. Ukoliko je odjea skinuta na licu mjesta ili u prosekturi treba opisati vidljive povrede na tijelu uz to je mogue taniju lokaciju istih i unoenja u skicu, kako bi se moglo izvriti poreenje povreda na tijelu i tragova koji se nalaze na garderobi. Radi ilustracije vezano za prenoenje dokaznog materijala moe da poslui prilog broj 4. Zapisnik o prenoenju dokaznih materijala 6. 1. 4. 2. Negativne injenice Negativne ili odrene injenice i okolnosti su takve injenice i okolnosti krivinog djela koje u konkretnom sluaju ne postoje, iako bi, prema za konkretnu situaciju uobiajenom redu stvari (hodu stvari) ili postavljenim verzijama (pretpostavljeni hod stvari) morale postojati. Ovaj pojam obuhvaa i one kriminalistiko-taktike situacije kada odreene injenice i okolnosti postoje (prisutne su), iako prema uobiajenom redu stvari (hodu kriminalnog dogaaja) i postavljenim verzijama ne bi trebale postojati (biti prisutne).

73 U pravilu, postojanje ili nepostojanje navedenih okolnosti ukazuje na mogunost fingiranja, simuliranja. Rije je nerijetko o grekama izvrioca tehnike, logike i psiholoke prirode. Razjanjavaju se metodom difundiranja. Prema nekim autorima fiksiranjem odrinih okolnosti dokazujemo da je uviaj izvren struno, pedantno i svestrano, bez ikakvih isputanja. Radi ilustracije navest emo jedan primjer: Na plafonu se nalazi otvor. Po svemu sudei, izvrilac je doao kroz tu rupu. Da je doao tim putem, morao bi se nasloniti na tezgu, ormare i skoiti, meutim, svuda je ravnomjerno padala praina. Ne postoje ni tragovi stopala u praini, koji bi tu morali da postoje da je izvrilac prodro kroz tavanicu. Ovo govori u prilog injenici da uviaj povremeno treba nakratko prekinuti kako bi se napravile misaone pauze u toku uviaja33, kao i injenici da bez podjele na statiku, dimamiku, ... fazu uviaja, negativne injenice se lahko gube iz vida. U navedenim sluajevima nema elemenata prirodne uzrone veze. 6. 1. 5. Otkrivanje uinioca U otkrivanju uinioca krivinog djela ubistva, kriminalistika naela brzine i operativnosti moraju doi do punog izraaja odmah po saznanju da je izvreno ovo krivino djelo. Najidealnija primjena ovih kriminalistikih naela sastoji se u hitnom i jednovremenom preduzimanju odreenih operativnotaktikih radnji i mjera i istranih radnji u cilju otkrivanja uinioca, s jedne strane, i u brzom izlasku na lice mjesta radi obezbjeenja relevantnih materijalnih tragova, s druge strane. Meutim, potpuna primjena ovih naela nije uvijek mogua i zavisi od proteka vremena od izvrenog ubistva do saznanja za dogaaj. U sluaju brzog saznanja za ubistvo, tj. u toku izvrenja ubistva ili neposredno poslije toga, hitno se preduzimaju blokade, pojaava rad na sektoru i operativno pokrivanje odreenih lica, objekata i punktova, prikupljaju obavetenja i vre odgovarajue provjere, pojaava se aktivnost saobraajne policije i usmerava djelatnost da se putem pregleda vozila, prtljaga i putnika panja usmeri na pronalaenje tragova koji mogu ukazati na uinioca, preduzima se pretresanje lica, stanova, prostorija i terena, postavljaju se zasede na odreenim mjestima i obavjetava se cjelogupan sastav policije i granini prijelazi radi pronalaenja uinioca konkretnog ubistva. Uporedo sa preduzimanjem ovih mjera vri se uviaj, preduzimaju se mjere u pronalaenju materijalnih i linih dokaza. U ovu brzu akciju ukljuuje se ceo operativni sastav, uspostavlja se veza sa susjednim i drugim
33 Misaone pauze u toku uviaja su zastoji u radu uviajnog organa i uviajne ekipe kada se intenzivno razmilja i analizira do tada utvreno injenino stanje i poduzete kriminalistikotehnike mjere i radnje. Rije je o stalnom procesu misaone rekonstrukcije i trasiranju puta za nastavak uviaja. One se koriste za izmjenu i dopunu plana provoenja uviaja.

74 policijama, vre se razne operativne provjere i preduzimaju druge radnje u zavisnosti od teine i sloenosti izvrenog ubistva. Drukija je situacija kada se za ubistvo sazna po proteku izvjesnog vremena. Tada, po pravilu, nema brzog postupanja i organizovanja, u cilju otkrivanja i pronalaenja uinioca u prvom operativnom zahvatu. Iz taktikih i procesnih razloga logino je da prvo pone uviaj, potom obdukcija i odreena vjetaenja, u zavisnosti od potrebe koju nalau okolnosti samog ubistva. Na osnovu svih prikupljenih injenica prave se verzije i planira operativna djelatnost u daljoj realizaciji kriminalistike obrade. Logino je da po pronalaenju lea treba odmah preduzeti mjere na utvrivanju njegovog identiteta i potpune kriminalistike provjere njegove djelatnosti i naina ivljenja za vrijeme ivota. U jednom broju sluajeva, na samom poetku rada nee biti dovoljno podataka na osnovu kojih bi se moglo odgovoriti da li je u pitanju ubistvo, samoubistvo, zadesna ili prirodna smrt. Tek poslije izvrene obdukcije i odreenih vjetaenja moi e se zakljuiti o kojoj se verziji radi, a dotle, kroz planiranje operativne djelatnosti u sklopu kriminalistike obrade, treba razmatrati sve etiri verzije. Radi uspjenog i sigurnog utvrivanja o kojoj je verziji ubistva rije, nuna je saradnja i timski rad kompletne ekipe koja radi na realizaciji kriminalistike obrade. Operativni rad objedinjava i usmjerava operativni radnik, specijalista krvnih delikata, koji je odreen za rukovodioca ekipe koja radi na rasvjetljavanju ubistva i u kojoj se, pored odreenog broja operativnih radnika, nalaze i kriminalistiki tehniar, ljekar specijalista za sudsku medicinu i drugi vjetaci, u zavisnosti od svakog konkretnog ubistva (balistiar, strunjak za daktiloskopiju, biohemiar i dr.) Veoma je bitno da svi potrebni vjetaci budu ukljueni u rad jo tokom uviaja, kako bi bili upoznati sa svim specifinostima konkretnog ubistva. Ako je mjesto izvrenja ubistva neki poznatiji ili prometniji objekat, na primer park, tvrava, motel, parking, javna garaa, eleznika ili autobuska stanica, skver, trg i slino, potrebno je prikupiti sve karakteristine podatke i snimiti pojave vezane za taj objekat, koji mogu biti od koristi, u mozaiku sa ostalim podacima i informacijama, u rasvjetljavanju ubistva i otkrivanju uinioca. Takoe je potrebno preduzeti mjere da se pribave podaci o svim dogaajima koji su se deavali u tom objektu u prethodnom periodu, a koji se mogu dovesti u vezu sa konkretnim ubistvom koje je predmet rasvetljavanja, bilo po nainu izvrenja, bilo po vremenu i sredstvima. U zavisnosti od svakog konkretnog sluaja, neophodno je odluiti i da li e se poslije zavrenog uviaja, na tom mjestu, i blioj ili daljoj okolini, postaviti zasjeda ili vriti adekvatno osmatranje, a u odreenim sluajevima, u pogodno vrijeme, i racija. Potrebno je paljivo pratiti sve dogaaje koji e se zbivati u jednom takvom objektu i o svim sluajevima koji su se u meuvremenu desili, a koji imaju odreenu slinost sa prethodno izvrenim ubistvom (laka ili teka tjelesna povrjeda, ugroavanje sigurnosti, pokuaj ubistva, silovanje, uestvovanje u tui i sl.) i odmah obavjetavati operativnog radnika koji rukovodi kriminalistikom obradom, radi procjene mogunosti njihovog korienja u toku daljeg operativnog rada.

75 Postoji mogunost da je uinioca vidjelo neko lice, pa se, ukoliko mu je poznat njegov identitet, preduzimaju radnje i mjere na njegovom pronalaenju i lienju slobode, a, u suprotnom, bitno je da oevidac da to detaljniji opis uinioca. U takvim sluajevima treba provjeriti sve injenice u vezi sa osumnjienim, kao to su: porodine prilike, imovinsko stanje, poslovna djelatnost, moralna shvatanja, da li je prethodno osuivan, da li je prekrajno kanjavan i za koja djela i prekraje, prethodni nain ivota i ponaanje i slino. Ukoliko nema oevidaca, iji e iskazi u krivinom postupku predstavljati neposredne line dokaze, a uinilac nije otkriven u preduzetoj brzoj akciji po saznanju o izvrenom ubistvu, ostaje kao jedino korienje indicijalnog metoda otkrivanja uinioca i obezbjeenja dokaza. U praksi se deavaju i sluajevi da uinilac ubistva nije vien, ali je neko od graana uo zapomaganje, lupnjavu, viku i sl. i odmah prijavio sluaj policiji, smatrajui da je nekom licu ivot u opasnosti, pa da policija brzom intervencijom otkriju krivino djelo ubistva i uinioca, koji nije uspjeo da napusti lice mjesta i pored svih isplaniranih mjera. Na osnovu svih prikupljenih injenica, podataka i informacija prethodno sprovedenim operativnotaktikim i istranim radnjama, postavljaju se verzije o moguem krugu osumnjienih lica, ukoliko prikupljeni materijal ne omoguuje postavljanje verzije u odnosu na jedno ili dva osumnjiena lica. Bitno je da postavljene verzije budu adekvatne do tada utvrenim indicijalnim injenicama, u emu se i ogleda njihova realnost. U postavljanju ovih verzija od izuzetnog uticaja je injenica da li su se ubica i ubijeni prethodno poznavali, jer ukoliko su se poznavali, onda je lake doi do motiva, a i logian je zakljuak da je ubistvo izvreno u jednom od njihovih kontakata i da motiv potie iz njihovih ranijih meusobnih odnosa. U tom sluaju potrebno je metodama operativne djelatnosti, uz vrenje eliminacije, doi do najueg kruga lica koja su poznavala ubijenog, a koja, s obzirom na sve prikupljene indicije i prisutan motiv, dolaze u obzir da budu osumnjiena za izvreno ubistvo. Mnogo je tee odrediti krug osumnjienih lica ukoliko se ubica i ubijeni nisu poznavali, jer je do ubistva dolo u njihovom prvom susretu, bilo iz motiva koji je nastao u tom njihovom kontaktu ili zbog duevne poremeenosti ubice. U eliminisanju lica i suavanju kruga osumnjienih treba koristiti odreene kriminalistike indicije koje su utvrene tokom uviaja (na primjer poznavanje lica mjesta od uinioca, vrste i porijekla sredstava izvrenja, jedan ili vie uinilaca, fizika konstitucija uinioca, put dolaska i odlaska uinioca, korienje motornog vozila, kao i mogunosti fizikog dejstva krivinog djela na uinioca u sklopu objektivne procjene s obzirom na izgled mjesta izvrenja krivinog djela). U postupku eliminacije osumnjienih lica poseban doprinos imaju pronaeni tragovi i predmeti na mjestu izvrenja krivinog djela koji potiu od uinioca ili sredstva izvrenja, kao i prikupljene operativne informacije putem obavljenih informativnih razgovora. Ove indicijalne injenice osvjetljavaju linost uinioca i omoguavaju da se krug osumnjienih lica svede na najmanju meru, jer lice od koga potiu vezuju sa mjestom gde su i pronaene, a u sluajevima kada se radi o

76 identifikacionim tragovima, odreenim vjetaenjima mogu postati i dokaz izvrenja krivinog djela. Suavanju kruga osumnjienih lica takoe doprinose i podaci do kojih se dolo izuavanjem linosti ubijenog, jer se na osnovu njih mogu utvrditi lica sa kojima je kontaktirao ubijeni i motiv samog ubistva. Podaci se prikupljaju od momenta izvrenog ubistva pa unazad, ali ako se odmah saznalo za ubistvo, potrebno je hitno preduzeti mjere na utvrivanju kretanja i kontakata ubijenog u toku dana kada se ubistvo i desilo. U otkrivanju uinioca treba imati u vidu i injenicu da uinilac moe da napravi greku kada uvidi da nije u krugu osumnjienih lica, pa da pokua ponovo da izvri ubistvo, naroito ako je ono u vezi sa odreenim nastranostima ili se deava u pojedinim zatvorenim sredinama. To je bitno radi postavljanja odgovarajuih verzija i preduzimanja adekvatnih operativnotaktikih radnji i mjera i istranih radnji, s ciljem otkrivanja uinioca. Radi obrade kompletne linosti ubijenog potrebno je detaljno pregledati njegove line stvari, na primer imenik, biljeke, lina dokumenta, kao i odreena pismena na radnom mjestu gde je radio ili koja su pronaena u stanu. Posebno treba provjeriti i utvrditi injenice iz njegovog ranijeg ivota, ponaanja i kretanja u odreenim drutvima, sklonosti, pobude, izopaenost, poznanstva, poslovne veze, kanjavanje, porodine odnose, avanture, ljubavne veze, kao i druge injenice koje mogu biti od koristi za rasvjetljavanje ubistva, pri emu treba voditi rauna o specifinostima svakog ubistva. Ve smo govorili o postojanju mogunosti postavljanja verzije o mjestu izvrenja ubistva, ukoliko se sumnja da mjesto pronalaska nije i mjesto izvrenja ubistva, a isto tako u odreenim sluajevima bie nuno postavljanje i verzija o sredstvu izvrenja, odnosno njegovom porijeklu, o moguim oevicima, o oduzetim stvarima, kao i o tragovima i predmetima koji potiu od uinioca, budui da su te verzije najbitnije, jer se upravo njihovom potvrdom moe doi do dokaza koji ukazuju na uinioca krivinog djela ubistva. Sve postavljene verzije moraju biti zasnovane na utvrenim indicijalnim injenicama tokom uviaja, rezultatima vjetaenja i prikupljenim operativnim informacijama, poslije ega slijedi donoenje plana operativnog rada, iji je cilj provjera postavljenih verzija, eliminacija neosnovanih i na osnovu tih indicija postavljanje novih, kako bi se metodom eliminacije dolo do jedine mogue verzije koja ukazuje na osnovanu sumnju da je odreeno lice i uinilac konkretnog krivinog djela ubistva, s kojim ciljem se i obezbjeuju adekvatni materijalni i lini dokazi. U postupku otkrivanja uinioca treba voditi rauna i o injenici da su u posljednje vrijeme prisutna i naruena ubistva, to ukazuje na odreene oblike sauesnitva, o emu posebno treba voditi rauna prilikom postavljanja verzija i planiranja kriminalistike obrade. Nedavno je izvreno jedno narueno ubistvo, iju sutinu iznosimo:

77 Lice Z. J. planiralo je ubistvo lica B. P. i radi toga je angaovalo tri lica, koja su u zasjedi saekala da naie lice B. P. i na njega pucali iz vatrenog oruja vie puta, usljed ega je ono zadobilo teke tjelesne povrjede. Lice Z. J. je ovoj trojici angaovanih lica, kojima je naruao ubistvo B. P., obeao 10 000 i za izvrenje ubistva obezbjedio im vozilo i oruje. Policija je veoma brzo operativnim putem rasvetlili sluaj naruenog ubistva, emu je doprinjela injenica to je B. P. ostao u ivotu i to je mogao da prui sve relevantne injenice. Svi uinioci lieni su slobode, od naruioca ubistva do neposrednih izvrilaca. Pretresom kod jednog od trojice angaovanih lica pronaena je automatska puka, dva pitolja, 42 komada privrednog eksploziva i 30 metara sporogoreeg tapina. Ovom akcijom otkriven je ak i jedan prethodni sluaj podmetanja eksploziva pod vozilo jednog lica. Pored specifinosti ovog sluaja, s obzirom na to da se radi o ubistvu po porudbini i potrebi otkrivanja svih uinilaca, ovaj primjer ukazuje i na nunost potpunog i strunog razjanjavanja svakog sluaja ubistva, naroito u pogledu detaljne obrade lica mjesta i prikupljanja materijalnih tragova, bez obzira na prisutnost odreenih linih dokaza. Stoga je, po pronalasku osumnjienog, potrebno izvriti njegov lini pretres i sa posebnom panjom pregledati odjeu i obuu koju je nosio u momentu izvrenja ubistva radi utvrivanja da li postoje tragovi koji potiu sa mjesta izvrenja krivinog djela ubistva. Takoe, odmah treba izvriti pretres stana, drugih prostorija i objekata osumnjienog radi pronalaenja tragova, sredstava izvrenja, oduzetih predmeta sa lica mjesta, odjee i obue koju je nosio prilikom izvrenja ubistva, ukoliko ona nije pronaena na njemu. Lini pregled lica i pregled njegove odjee i obue treba da vri kriminalistiki tehniar koji je bio na uviaju, kao i odgovarajui vjetaci, u zavisnosti od sredstva izvrenja i moguih tragova na uiniocu, koji su takoe bili na uviaju, jer oni mogu logiki da pretpostave koje se indicijalne injenice mogu eventualno pronai na osumnjienom licu kao posljedica fizikog djelovanja krivinog dela na uinioca. U zavisnosti od svakog sluaja ubistva posebno, kao i od raspoloivih indicija i prikupljenih dokaza, odmah po otkrivanju i privoenju osumnjienog lica treba procjeniti da li ima opravdanosti da se ono poligrafski testira. Tek poslije toga moe da uslijedi razgovor sa osumnjienim u vezi sa svim injenicama i okolnostima izvrenog ubistva. Razgovor treba da vodi iskusni operativni radnik koji je u toku sa rezultatima kriminalistike obrade i drugim preduzetim radnjama i mjerama (ali obavezno uz temeljitu pripremu, shodno kriminalistikotaktikim pravilima obavljanja razgovora, kako bi on doprineo potpunom razjanjavanju ubistva i obezbjeenju linih i materijalnih dokaza. 6. 1. 5. 1. Profiliranje linosti izvrioca ubistva Kriminalistiko profiliranje je jedna vrsta alata koji policija, u svom nastojanju da se izbori protiv krivinih djela nasilja, moe upotrijebiti za kombinovanje rezultata prouavanja izvrenih u nekim drugim disciplinama sa tradicionalnim metodama. Najvaniji cilj svake policijske organizacije je to prije

78 uhvatiti izvrioca krivinog djela nasilja (silovanja, ubistva, otmice djeteta i sl.). Njihov zadatak je da utvrde identitet izvrioca na bazi poznatih aktivnosti koje je akter odreenog krivinog djela nasilja poduzeo. Moglo bi se rei da izvrilac odailje signale u toku izvrenja nekog krivinog djela. Izvrilac takvog djela mora biti identifikovan to je mogue prije da bi se sprijeilo dalje nasilje. FBI je prvi definisao proces profiliranja kao jednu istranu metodu koju zovemo kriminalistiko profiliranje. Rije je o uinkovitoj kriminalistikopolicijskoj metodi istraivanja, koja zajedno s uobiajnim klasinim kriminalistiko-policijskim tehnikama doprinosi uinkovitosti otkrivanja i dokazivanja krivinih djela i izvrilaca u radu policije. Po ovoj metodi identifikovanje glavnih karakteristika linosti i ponaanje izvrilaca bazira na analizi jednog ili vie krivinih djela koji je on ili ona izvrio (la). Ovaj proces u globalu sadri sedam faza. 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) ocjena samog krivinog djela sveobuhvatna ocjena specifinosti jednog, ili vie, mjesta izvrenja krivinog djela sveobuhvatna analiza rtve ocjena preliminarnih policijskih izvjetaja ocjena zapisnika o autopsiji koji je sainio vjetak sudske medicine izrada profila sa kritinim karakteristikama poinitelja sugestije koje istraitelj predlae u vezi sa konstrukcijom profila.

Proces koji primjenjuje lice koje radi na izradi profila linosti izvrilaca krivinih djela je veoma slian onom koji se primjenjuje na klinikama prilikom uspostavljanja dijagnoza i odreivanja terapije (prikupljaju se i ocjenjuju podaci, rekonstruie situacija, formulira hipoteza, razrauje i testira profil i nazad alje izvjetaj sa rezultatima). Izradu profila linosti izvrioca krivinog djela policija u SAD-u je sa uspjehom koristila u brojnim oblastima i to se smatra jednim od naina na koji istraitelj moe da suzi obim istrage.

Profiliranje naalost ne nudi identitet poinitelja, ali ukazuje na tip linosti kojem najvie prilii da je izvrio neko krivino djelo koje karakteriu odreene specifinosti.

Metoda kriminalistikog profiliranja takoe se primjenjuje pri odreivanju identiteta autora anonimnih pisama i osoba koje su uputile pismene ili usmene prijetnje o izvrenju nekog krivinog djela. Tom prilikom koriste se psiho-lingvistike metode za sainjavanje rjenika prijetnji kako bi se svaka rije iz poruke kompjuterski doznaila u odreenu kategoriju. Rijei se, onako kako su koritene u poruci, uporeuju sa onima iz uobiajenog stila usmenog i pismenog izraavanja, a vokabular koji koristi odreeni autor ili govornik moe da sadri neki specifian izraz koji je

79 karakteristian samo za tu osobu. Na ovaj nain, policija moda nee samo utvrditi da je nekoliko pisama pisala ista osoba nego isto tako moe saznati dosta o porijeklu i psiholokim crtama izvrioca. Kriminalistiko profiliranje pokazalo se uspjenim u istraivanju ubistava sa seksualnom pozadinom zato to se mnogi sluajevi ove vrste kriminala deavaju bez motiva i stoga se nudi nekoliko oiglednih zakljuaka o identitetu ubice. Kod ubistva koje se desilo kao rezultat ljubomore ili porodine svae ili prilikom izvrenja krivinog djela, gotovo uvijek identifikovani motiv uglavnom nudi vitalnu informaciju o identitetu ubice. Poto sluajevi ubistva sa seksualnom pozadinom ne nude ovu informaciju, kriminalisti moraju pronai metodu koja zamjenjuje konvencionalnu istranu metodu identifikacije izvrioca. Bihevioristike34 osobine izvrioca koriste se kao osnova u kriminalistikom profiliranju. Ubistvo sa seksualnom pozadinom, na primjer, daje mnogo vie podataka o umu i motivaciji ubice. Ovom metodom profilisanja kriminalisti se nudi jedna nova dimenzija, posebno za sluajeve u kojima naglaena motivacija za izvrenje kriminalnog djela moe neoekivano da se sakrije ak i od veoma iskusnog kriminalista. Naredni sluaj e ilustrovati ovo stanovite. U jesen 1982. godine detektiv iz Midwest gradske policijske stanice telefonom je kontaktirao Odjeljenje za bihevioristike nauke na FBI akademiji i zatraio njihovu pomo. Detektiv je detaljno opisao silovanje/ubistvo jedne udate ene, stare 25 godina, bijele rase. Objasnio je da je u stanu u kome je rtva ubijena sve bilo ispremetano, ali nisu mogli utvrditi da li je ubica neto odnio iz njega. Imajui u vidu injenicu da brojni pokazatelji nedostaju, a nisu dobijene informacije u vezi sa autopsijom, laboratorijskim nalazima, porijeklom rtve, ranije prijavljenim kriminalnim djelima u susjedstvu itd., Detektivu je reeno da u tom momentu ne mogu da izrade profil. Nakon otprilike sedam dana detektiv je proslijedio neophodne informacije koordinatoru za izradu profila kriminalca u lokalni odjel FBI-a. Nakon prouavanja i kompletiranja svega potrebnog u vezi sa ovim sluajem, koordinator je proslijedio materijal na analizu FBI akademiji, Odjeljenju za bihevioristike nauke i pruanje podrke u istraivanju. Fotografije mjesta dogaaja, veliine 8 x 10, u boji, pokazale su i rasvijetlile da je rtva ubijena u dnevnoj sobi, bez ikakvih tragova borbe ili pokuaja pruanja otpora. rtva je leala na podu dnevne sobe, licem okrenutim prema gore. Njena haljina je bila podignuta iznad kukova, otkrivajui podruje genitalija, a gaice svuene do nivoa koljena. Oruje kojim je ubijena (eki), koji je pripadao rtvi, pronaen je u kuhinjskom sudoperu i izgledalo je da to lice sapralo krv rtve sa ekia. Fotografije mjesta dogaaja dalje su pokazale da je ta osoba izvukla ladice i otvorila vrata ormara. Izvetaji o istrazi su ukazali na izjavu supruga rtve da nedostaje nakit koji je posjedovala. rtva i njen suprug su ivjeli u tom stanu oko pola godine, a njihovi susjedi i drugovi su izjavili da su bili prijazni, tihi i da su ivjeli svoj ivot.Vjetak sudske medicine je doao do zakljuka, u svom zapisniku, da nema vidljivih indicija da je rtva seksualno zlostavljana. Laboratorijski nalazi su ukazivali na to da je rtva konzumirala alkohol u vrijeme napada i nije zabiljeeno prisustvo tragova sjemene tenosti u i na rtvi, niti
34

Pravac u psihologiji usmjeren na izuavanje ljudskog ponaanja kao objektivne realnosti. Ova teorija ima zamjerku to izostavlja nasljee i bioloke faktore.

80 njenoj odjei. Na osnovu gore navedenih podataka, strunjak za izradu profila izjavio je detektivu da je ovaj ve razgovarao sa ubicom. Iznenaenom detektivu je predoen sljedei potencijalni scenario tog krivinog djela. rtva je pila sa poiniteljem prije smrti. Izbila je svaa, dostigla vrhunac i uinitelj nije mogao vie izdrati. Bijesan, domogao se oruja koje mu je bilo pri ruci iz kuhinjskog kredenca i vratio se u dnevnu sobu gdje se suoio licem u lice sa rtvom i poeo neprekidno udarati rtvu u predjelu glave i lica. Kada ju je ubio, uinitelj je shvatio da bi ga policija mogla zasigurno dovesti u vezu sa tim ubistvom. Potom je u kuhinjskom sudoperu oprao krv sa svojih ruka i otklonio krv i otiske prstiju sa ekia. Prevrnuo je rtvu u poloaj licem prema gore i sve izreirao na nain kako, prema njegovom miljenju, treba da izgleda krivino djelo sa seksualnom pozadinom. Sve je postavio tako da izgleda da je uinitelj u stanu traio novac ili line stvari od vrijednosti. Kada je sasluao analizu ovog krivinog djela detektiv je uzviknuo: Vi ste mi upravo rekli da je to mu uinio! Detektiv je posluao datu sugestiju da pokua nekim drugim metodama da ispita supruga rtve. Dalje, on je takoe posavjetovan da ako se suprug rtve uputi na detektor lai, on e, po svoj prilici, jae reagovati na poznatu injenicu da je bio uprljan eninom krvlju nego na pitanja o ubistvu njegove supruge. Detektivu je takoe reeno da trai od vjetaka, koji e raditi na poligrafu, da mu postavlja direktna pitanja u smislu kao da je poznata injenica da je on oprao krv sa svojih ruka i ekia u kuhinjskom sudoperu. Nakon pet dana detektiv je nazvao osobu koja je izradila profil i saoptio da je suprug rtve optuen za ubistvo. Prema onome to je rekao detektiv, suprug nije proao na poligrafu i onda je priznao svoju krivicu vjetaku sa poligrafa. Sagledavajui odreene osobenosti pojedinih krivinih djela mogu se izdvojiti odreene karakteristike i koje bi mogle da ukau na pojedine profile kako linosti izvrilaca krivinih djela, tako i osobenosti samog lica mjesta. Naredne dvije ilustracije e donekle da prikau neke od najeih karakteristika.

81 *Obiljeja profila organizovanog i neorganizovanog tipa linosti ORGANIZOVANI Dobra inteligencija Drutveno kompetentan-sposoban Vie voli kvalifikovani posao Seksualno kompetentan-sposoban Velik ugled-status po roenju Stabilan oev posao Nedosljedna disciplina u djetinjstvu Bijesno depresivno raspoloenje prije zloina Upotreba alkohola Prenagljen stres situacije ivi sa partnerom Pokretljivost sa autom u dobrom stanju Prati zloin u medijima Moe mijenjati poslove ili napustiti grad NEORGANIZOVANI Prosjena inteligencija Drutveno nedozreo Siromana radna historija Seksualno nesposoban Minimalni ugled-status po roenju Nestabilan oev posao Surova disciplina u djetinjstvu Zbunjeno/uplaeno raspoloenje prije zloina Minimalna upotreba alkohola Hronino spoznajno ogorenje-jad ivi sam ivi/radi u blizini lica mjesta Minimalna zainteresovanost za medije Minimalno mijenjanje stila ivota

82 Razlike organizovanog i neorganizovanog lica mjesta prilikom profiliranja ORGANIZOVANO NEORGANIZOVANO

Unaprijed smiljen prekraj rtva po prilici Nepoznata Lice mjesta je promjenljivo Sakriva tijelo rtve Poloaj tijela za ponienje Zloini se deavaju u bilo koje vrijeme

Spontani prekraj rtva moe biti nepoznata ili po prilici Lice mjesta usko zbijeno-slino Minimalni pokuaj da sakrije tijelo Poloaj tijela za simboliku Zloini po noi ili u skladu sa dnevnom rutinom subjekta

Lice mjesta reflektuje kontrolisani bijes Malo dokaza na licu mjesta Napada rtvu, transportuje i odbacuje Sa sobom donosi i odnosi oruje sa lica mjestapribor za ubijanje Napad reflektuje kontrolisani bijes Seksualno eksperimentisanje sa ivom rtvom

Lice mjesta je nasumino i aljkavo Znatan broj dokaza Napada i ostavlja na istom mjestu Oruje po prilici i moe biti ostavljeno na licu mjesta Nekontrolisani bijes Seksualno eksperimentisanje sa nesvjesnom ili mrtvom rtvom

83 Kriminalistiko profiliranje nikada nee zauzeti mjesto temeljno sprovedenoj i dobro isplaniranoj kriminalistikoj obradi niti e ikada eliminirati zrelog, vrsno obuenog i strunog kriminalistu. Profiliranje se, meutim, razvilo do nivoa na kome kriminalisti predstavlja istrani alat koji mu stoji na raspolaganju pri rjeavanju krivinog djela nasilja. Izvriocu pak, sa druge strane, predstavlja jednu dodatnu brigu: da e vremenom biti identifikovan, optuen, uspjeno sudski gonjen i da e mu biti izreena kazna za uinjeno krivino djelo. 6. 1. 5. 2. Znaaj kriminalistike analitike Pod kriminalistikom analitikom podrazumijeva se skup metoda kojima se izuavaju krivina djela i njihovi izvrioci, podaci o modalitetima krivinih djela, tragovi i dokazi, ogranizacija rada tijela unutranjih poslova, primjena sredstava i metoda u radu, a u cilju organizacije uspjenog suzbijanja kriminaliteta na odreenom podruju. Kriminalistika analitika obuhvaa cjelokupnu djelatnost tijela unutranjih poslova: kriminalistiku kontrolu, obradu i prevenciju. Preventivna djelatnost, za razliku od kriminalistike obrade i kriminalistike kontrole, zahtijeva iri pristup u prikupljanju podataka koji omoguava objanjenje negativnih pojava s razliitih aspekata. Kriminalistika analitika meusobno usporeuje prikupljene podatke uz primjenu metode eliminiranja. Stvaranje uslova za kvalitetnu kriminalistiku obradu na bazi analitike djelatnosti stavlja pred policiju zadatak dobre oraganizacije prikupljenih podataka u toku svakodnevne aktivnosti do voenja kriminalistikih evidencija na takav nain da se omogui cjelovito i brzo informisanje zainteresovanih subjekata po bilo kom operativnom problemu kada je to potrebno. Neophodno je biti u toku dnevnih dogaanja ne samo radi blagovremene primjene represivnih mjera ,ve i zbog stvaranja osnova za preventivno planiranje koje naroito mora biti usmjereno na: 1. Frekvenciju, vrste, vremenski razvoj kriminaliteta, mjesto i vrijeme svakog krivinog djela pojedinano, nain izvrenja krivinog djela, motive izvrenja, ugroenost zatienog objekta i dr.; 2. Mogunosti razliitih drutvenih subjekata za preventivno djelovanje; 3. Zalaganje za formiranje stavova u vlastitoj sredini o drutvenoj korisnosti preventivnih mjera; 4. Odgovarajue obrazovanje strunih kadrova za preventivno djelovanje; 5. Informiranje vlastitih slubenika o opim i posebnim karakteristikama kriminaliteta s upoznavanjem o primjeni vlastitih mjera i mjera drugih subjekata.

84 Prikupljanje i evidentiranje operativnih podataka mora se sprovoditi na bazi savremene organizacije i odgovarajue tehnike, kako bi se izbjeglo gomilanje i dupliranje podataka ije je korienje nemogue ili nepotrebno. Tako, veliki obim operativnog gradiva, kao i uopte sloenost zadataka organa unutranjih poslova predstavlja smetnju za plansko i sistematsko korienje brojnih informacija koje su ostale zaboravljene, jer je njihov priliv takav da ne mogu biti blagovremeno evidentirane, obraene, distribuirane i racionalno iskoriene zbog ega su mnoge od njih poslije odreenog vremena postale neaktuelne. Stoga, klasini sistem glomaznih evidencija teko moe da se nosi sa vremenom u kome se nalazimo i koje dolazi, te je to je prije mogue uhvatiti korak sa novim metodama u obradi podataka. Te metode automatske obrade podataka uz pomo kompjuterskih softvera imaju mnoge savremene policije, a neki jednostavni oblici prisutni su i u policijama i drugim vladinim slubama na prostoru BiH. No, miljenja smo da se to jo nedovoljno koristi u operativnom radu policije. Uspostava analitikog tima prilikom formiranja operativnog taba za rasvjetljavanje okolnosti izvrenog sloenog ubistva osnovna je zadaa rukovodilaca kriminalistike obrade. Pored kvalitetnih kadrova educiranih za obavljanje takvih poslova, neophodno je obezbijediti kvalitetnu informatiku opremu i posebne prostorije u kojim je mogue nesmetano raditi i prateu infrastrukturu. Ubistvo moemo posmatrati kao samostalni sistem koji se sastoji od vie elemenata i koji je u odreenoj interakciji s okolinom. Sagledamo li ga tako, neminovan je i analitiki pristup problemu, mislei na analizu pojedinih elemenata sistema do najmanjih podsistema, a onda sistetskim pristupom pronalaenje veza izmeu pojedinih podsistema i otkrivanje logike strukture koja vodi prema izvrocu. Zavisno od toga o kojoj se vrsti ubistva radi, moe se koristiti modificirani oblik analitikog pristupa: Ubistvo gdje je izvrilac odmah poznat. Tu su obino svi elementi krivinog djela koji su bitni, poznati, te je porebno samo pojedine segmente produbiti da bi se kvalitetnije dokazalo krivino djelo. Ubistvo gdje je izvrilaz nepoznat. Ima odreena koliina podataka koje, zavisno od obima sluaja (broj osoba koji je obuhvaen kriminalistikom obradom, broj i obim poduzetih mjera i radnji, koliina pribavljenih informacija i dr.), nije mogue sagledati, obraditi i izvui bitne detalje bez ozbiljnog analitikog pristupa. Serijska ubistva, povezivanje vie ubistava gdje je izvrilac nepoznat, ubistva s elementima organizovanog kriminala, zahtjevaju najsloeniji analitiki pristup kako bi se olakalo shvaanje meusobnih odnosa u strukturi organizacije, pronali i iskoristili zajedniki elementi, te to bre otkrio izvrilac.

85 Sagledavajui navedeno moemo da zakljuimo da se radi o specifinom segmentu analitike koji moemo svrstati u domenu operativne analitike, jer se provodi za konkretan kriminalni sluaj, a posebno je potrebno naglasiti individualistiki aspekt koji joj daje sva obiljeja analitike sluaja. Prilikom formiranja operativnog taba za rasvjetljavanje krivinog djela ubistva i identifikacije izvrioca/laca , neophodno je uspostaviti analitiki tim, to je jedna od osnovnih zadataka voe kriminalistike obrade. Pored obabira kvalitetnih kadrova koji bi trebali da budu educirani za obavljanje takvih poslova, neophodno je i izbor kvalitetne opreme, kao i prostorije u kojima je mogue nesmetano raditi, kao i pratea infrastruktura o emu je bilo vie rijei u dijelu Upravljanje resursima. No, kvalitetan analitiki tim je mozak kriminalistike obrade, a analitika sluaja u cjelini obavjetajnog procesa kriminalistike obrade predstavlja: Prikupljanje podataka (razgovori, uviaj, vjetaenja informatori i sl; Vrjednovanje podataka (ocjena izvora informacije kao i sadraja informacije), Povezivanje podataka, odnosno uklapanje u postojei informacijski sistem, predstavlja svojevrsnu sintezu analiziranih elemenata, Interpletacija podataka predstavlja stvaranje pravilnih zakljuaka i hipoteza na osnovi rezultata sinteze, Dostavljanje analitikih proizvoda rukovodiocu kriminalistike obrade i dr. I pored neoperacionalnosti postojeih kriminalistikih evidencija koje bi se morale osavremeniti, njihovo koritenje pomae uglavnom u dobijanju osnovnih podataka o rtvi, njenoj kriminalnoj aktivnosti, sauesnicima, dogaajima u kojima je sudjelovao, koritenju vlastitih vozila, legaliziranom oruju, osobama s kojima je zateen prilikom razliitih kontakata (nezgode, racije i sl), adresama prebivalita i boravita i dr. Kriminalistiki informacioni sistem ne smije biti statian i nepromjenjiv kako po sadraju podataka i njihovom obimu, tako i po zastupljenoj metodologiji. On treba da prati svu sloenost i fenomenologiju savremenog kriminaliteta, te ga stalno treba aurirati i aktualizovati novim podacima koji su karakteristini za pojedina krivina djela i njihove uinioce. Ovi procesi treba da budu praeni stalnim usavravanjem metodologije automatske obrade podataka.

86 6. 1. 5. 3. Misaona rekonstrukcija Misaona rekonstrukcija je misaona aktivnost u okviru koje se rekonstruira itav tok krivinog djela ili pojedinih njegovih faza u cilju pronalaenja tragova i predmeta krivinog djela, utvrivanja mehanizma njihovog nastanka i okolnosti koje su do njih dovele, kao i izvoenje zakljuka o svim ostalim relevantnim okolnostima izvrenja krivinog djela. Pravilno izvrena misaona rekonstrukcija toka izvrenja krivinog djela, puta dolaska i odlaska izvrioca, njegovog kretanja po mjestu izvrenja, njegove aktivnosti na mjestu izvrenja, sredstava i naina izvrenja uz ostalo ima velik znaaj za otkrivanje mikrotragova, jer se pomou nje mogu utvrditi mjesta i predmeti (nositelji tragova) za koje se osnovano pretpostavlja da ih je izvrilac kontaktirao i da se na njima nalaze ovi tragovi. Polazei od uoenih makrotragova na temelju poznavanja prirodnih zakona i iskustvenih pravila, mogue je izvesti zakljuke o okolnostima koje su prouzrokovale tragove, kao i mjestima mogueg nalaza mikrotragova. Na temelju misaone rekonstrukcije se izvode zakljuci o smjeru djelovanja uzronika traga, poloaja, dranju i meusobnom poloaju izvrioca i napadnutog objekta u vrijeme izvrenja djela, razmaku meu njima itd. U osnovi misaona rekonstrukcija se odvija u dvije faze. U prvoj fazi se nastoje otkriti svi tragovi, a u drugoj se provjeravaju osigurani dokazi.

87 6. 1. 6. Samoubistvo 6. 1. 6. 1. Pojam i osnovne karakteristike Samoubistvo se tretira kao drutvenopatoloka pojava i ono je predmet interesovanja s aspekta raznih nauka, kao to su: psihologija, psihopatija, sociologija, kriminologija, kriminalistika. Samoubistvo je pojava starijeg datuma i moe se slobodno rei da postoji od kada postoje ovijek i drutvo, mada mu u poetnoj fazi nastanka nije pridavan vei znaaj. Dalja organizovanost drutva dovodi i do vee zainteresovanosti za svoje lanove, pa se i samoubistvu posveuje vea panja, to je rezultiralo i pojavom prvih pisanih radova posveenih ovom problemu. U antikoj Grkoj postojala su razliita shvatanja o tome, a meu njima posebno je interesantno Aristotelovo miljenje, koje govori o tetnosti za drutvo i porodicu kada jedan lan zajednice svjesno i namjerno naputa ovaj svijet, ostavljajui drugima da rjeavaju prisutne probleme. U rimskom carstvu samoubistvo je, takoe, bilo predmet razliitih rasprava i razliitih stavova. Smatralo se da je samoubistvo uzvien in, a samoubica je bio ovijek sa veim ugledom i od samih bogova koji su besmrtni pa ne mogu sebi da presude. Za razliku od njih, ovijek kao ivo bie ima pravo i sposobnost da uniti svoj ivot (Plinije). Uporedo sa jaanjem uticaja crkve, drutvo zauzima otriji stav prema samoubistvu, pa se le samoubice spaljuje ili baca gladnim zvijerima, budui da je bila zabranjena sahrana samoubice na groblju. Meutim, situacija se izmijenila u srednjem vijeku, kada je crkva promijenila stav prema samoubistvu. Naime, crkva ak preporuuje samoubistvo smatrajui da je to ulazak u pravi ivot". Bez obzira na takav stav crkve prema samoubistvu, drutvo je na samoubistvo gledalo kao na vid kriminalnog akta uperenog protiv drave, protiv vladara, pa ak i protiv boga. U pojedinim zemljama Evrope, bez obzira na razliite stavove prema samoubistvu, dugo se zadralo kanjavanje samoubice (Engleska), kao i kanjavanje pokuaja samoubistva koje se najdue zadralo u Maarskoj, sve do pred kraj Drugog svjetskog rata. ovijek se odluuje na samoubistvo jer je doao u odreenu konfliktnu situaciju u drutvu, iz koje vidi izlaz jedino u samoubistvu. Socioloki aspekt ovog problema ogleda se u otuenosti ovijeka od drutva, odnosno u sukobu pojedinaca i drutva, pa se moe zakljuiti da su, iako je samoubistvo lini ovjekov in, njegovi uzroci sadrani u samom drutvu. Izuavanje problema samoubistva ima teorijski i praktini znaaj, koji doprinosi njegovom potpunom sagledavanju i blagovremenom preduzimanju adekvatnih preventivnih mjera radi spreavanja ove po jave. Nijedna drutvena zajednica nije poteena samoubistva. U situacijama koje su optereene materijalnim, bezbjednosnim i linim problemima, samoubistva su ea, to,

88 svakako, nalae obavezu stalnog istraivanja ovog problema. Rezultati adekvatnih istraivanja sigurno bi ukazali na postojee uzroke, koji bi omoguili odreenu procenu i prognozu, to predstavlja osnovu za donoenje i realizaciju plana preventivnog postupanja. Samoubistvo nije krivino djelo, ali sa kriminalistikog stanovita ono predstavlja odreeni problem, naroito ako je konkretna kriminalistikotaktika situacija tako sloena da se ne moe zakljuiti da li se radi o kriminalnom dogaaju. Naime, samoubistvo nije kriminalni dogaaj, ali se u pojedinim kriminalistikotaktikim situacijama to ne moe odmah zakljuiti na licu mjesta, odnosno moe postojati sumnja da se radi o fingiranom samoubistvu kojim se eli prikriti izvreno krivino djelo ubistva. Zbog toga, kriminalistikotaktika situacija koja predstavlja samoubistvo, sa kriminalistikog aspekta, moe biti mnogo sloenija nego pojedini sluajevi ubistva. Samoubistvo predstavlja in namjernog liavanja sopstvenog ivota. Sredstva izvrenja su, uglavnom, ista kao i kod krivinog djela ubistva, pri emu je bitno da su pogodna i da lice moe sopstvenim djelovanjem sebe liiti ivota. Rezultati pojedinih istraivanja ukazuju na to da su samoubistva ea u gradu nego na selu, da ih je vie u proljenim i ljetnjim mesecima (mart, maj, jun, septembar) nego u zimskim mjesecima (dscembar i februar). Razliita je i starosna struktura lica koja se odluuju na samoubistvo, poev od djece izmeu 12-14 godina, maloljetnika izmeu 14-18 godina, mlaih punoljetnih lica izmeu 18-21 godinu, pa do ljudi mlaih i srednjih godina i starijih osoba od 75-85 godina. Godine starosti su takoe od uticaja na uestalost samoubistava, jer je zapaeno da starije osobe rjee vre samoubistva, mada je period ekonomske i politike krize uticao na povean broj samoubistava i kod te populacije. Pokuaji samoubistva najzastupljeniji su meu licima od 20 do 24 godine, a zatim meu licima od 26 do 30 godina, da bi potom bila zastupljena kategorija maljoletnika od 14 do 18 godina. Iznijeti podaci su zabrinjavajui jer se najvei broj pokuaja samoubistva odnosi na kategoriju mlaih lica i maloljetnika. Analizom dosadanje prakse izvrenih samoubistava moe se konstatovati da samoubice prethodno isplaniraju nain izvrenja samoubistva, odreujui mjesto i vrijeme, pri emu, uglavnom, biraju skrovita mjesta, kako ne bi bila osujeena njihova namjera. Meutim, ima sluajeva i da se samoubistva vre na javnim mjestima, pred veim brojem ljudi, kao to je, na primjer, skakanje sa mosta u rijeku, bacanje sa tornja ili sa neke tvrave. 6. 1. 6. 2. Naini izvrenja i motivi Raznovrsni su naini izvrenja samoubistva, od ega zavisi i koje e se sredstvo upotrijebiti za liavanje sopstvenog ivota. Samoubistva se najee vre: trovanjem, vjeanjem, vatrenim orujem, sjeenjem vena, skakanjem s visine, davljenjem, bodenjem raznim sjeivima, elektrinom strujom, samospaljivanjem i

89 bacanjem pod vozilo. Osim toga, pojedina samoubistva izvravaju se kombinacijom nekih od navedenih naina. Zastupljena su i dvojna samoubistva, koja se najee vre od strane dvoje lica suprotnog pola, a motiv je najee meusobna ljubav. Naime, jedno od ljubavnika doe na ideju o samoubistvu i ubjeuje drugog pa, poslije zajednike odluke, jedno od njih ubija drugo, a potom liava sebe ivota. Deavaju se u praksi i takvi sluajevi da se drugo lice predomisli ili da bezuspjeno izvri samoubistvo, to dovodi do situacije da odgovara za izvreno krivino djelo ubistva. Dvojna ubistva su takoe prisutna u vidu jednovremenog obostranog liavanja ivota, bilo skokom sa odreene visine, skakanjem sa mosta u rijeku, trovanjem i slino. U raznim kriznim, ratnim ili drugim tekim situacijama deavaju se tzv. porodina samoubistva, gde poslije prethodnog dogovora suprug, odnosno otac (suprugamajka) liava ivota suprugu i djecu, a potom izvrava samoubistvo. Poznata su i tzv. tendenciozna samoubistva, iji je motiv izvrenja tendencija da se nekom drugom licu napakosti, odnosno da samoubistvo izgleda kao ubistvo izvreno od strane lica koje samoubica eli da uini odgovornim za svoju smrt. Kod ovih samoubistava kao motiv se pojavljuje ponekad i elja da se neto iskae, pa se vri i kao znak protesta, neslaganja i neprihvatanja odreenih stanja i situacija u drutvenom i linom ivotu. Ponovna samoubistva (recidiv) ukazuju na upornost samoubice da sebe lii ivota, bez obzira na neuspjeh prethodnog samoubistva. Neki se zadovolje jednim pokuajem, drugi pokuaju jo jednom, a ima i lica koja nastavljaju sa samoubistvom sve dok sebe ne lie ivota. Bez obzira na nain izvrenja samoubistva, bitan je brz izlazak na lice mjesta i preduzimanje adekvatnih operativnotaktikih i tehnikih radnji i mera i istranih radnji a, prije svega, obezbjeenje lica mjesta, prikupljanje obavjetenja, provjera, uviaj i obdukcija lea, kao i druga potrebna vjetaenja, jer kod svih sumnjivih sluajeva uvijek treba imati u vidu injenicu da je mogue da se ubistvo prikae kao samoubistvo i da se u tom cilju prikrivaju ili podeavaju materijalni tragovi i obezbjeuju lica iji e iskaz ii u prilog samoubistvu. Sluajevi iz prakse ukazuju na to da samoubica vatrenim orujem ee sebi puca u glavu u predjelu sljepoonice, ela i usta, a rjee u predjelu grudnog koa. Ponekad se samoubistva izvravju i pucanjem ispod brade i izuzetno u predjelu trbuha, tjemena i potiljka. Samoubice rijetko pucaju u pokriveni dio tijela, tj. kroz garderobu. Kod samoubistva sjeenjem, samoubica otrim predmetom (brija, no) vri rezanje vena na rukama i nogama (zglobovi) i vrata, dok kod samoubistva bodenjem samoubica otrim i iljastim predmetom (makaze, igla, bode) vri ubode najee u predelu srca, vrata i rjee trbuha. tj. na mjestima koja su najpristupanija da se ovim sredstvom izvri samoubistvo. Takoe, i kod ovih samoubistava, samoubica rijetko vri rezanje i ubode preko pokrivenih dijelova tijela, ve vri prethodno otkrivanje tog dijela tijela, to moe biti indikativno u sluaju sumnjivog samoubistva. Kod samoubistva otrim predmetom, na leu samoubice postoje i tzv. probne rane, koje je samoubica sebi nanio u predjelu dijela tijela gdje je zadao i smrtonosan ubod.

90 Motivi koji navode lice da izvri samoubistvo mogu biti razliiti: brane svae i nesuglasice, nerazumijevanje i nesuglasice u odnosima izmeu roditelja i djece, neuzvraena ljubav, duevno oboljenje (iznervirano stanje poslije neuropsihijatrijskog lijeenja), alkoholizam, teka ili neizleiva bolest, strah od kazne, stroga vremenska kazna zatvora, kocka, slabe ocjene u koli, strah od sramote, nesporazumi i nepravilnosti na radnom mjestu, teko materijalno stanje, starost i usamljenost, gubitak volje za ivotom i dr. 6. 1. 6. 3. Razjanjavanje sluajeva Iz iskustva se zna da nije samoubica svaki utopljenik, da nije samoubica svaki mrtvac objeen o kakav predmet (greda, drvo i sl.), da nije samoubica svaki mrtvac koji je pronaen sa pitoljem u ruci, itd. Veoma perfidan, lukav zloinac, esto nastoji da zloin prikrije samoubistvom ili u najboljem sluaju da ga prikae kao nesrean sluaj, udes. Zato postoji opasnost da se u samoubistva svrstaju i sluajevi koji to nisu. injenica sa kojom se moemo sresti prilikom vrenja uviaja da, na primjer, pokojnik sjedi u fotelji, da ispaljeni pitolj lei ispod mlitavo oputene desne ruke i da se na pisaem stolu nalazi oprotajno pismo, na prvi pogled, vrlo ubjedljivo djeluju i navode na zakljuak da se radi o samoubistvu. Ali, ponekad se radi o simuliranom samoubistvu, odnosno o tome da je pokojni ubijen iz vatrenog oruja, a zatim se prikazuje da je izvrio samoubistvo. Zbog toga kod svakog sluaja neprirodne smrti treba razjasniti da li se radi o samoubistvu ili ubistvu. Jer, to je manje nerazjanjenih samoubistava vie je otkrivenih ubistava. Simuliranje je veoma teak zadatak. Kada izvrilac eli da neto prikae drugaije od stvarnog dogaaja, tada neminovno nastaju greke. Te greke koje delikvent ini kod svakog krivinog djela pomau razjanjavanju konkretnog sluaja i otkrivanju izvrioca. Paljivim pregledom povreda i drugih tragova na mjestu dogaaja i rtvi, kritikim prouavanjem poloaja lea, tragova, povreda, rekonstrukcijom dogaaja, itd., mogu se uoiti praznine, neloginosti, nejasnoe i kontradiktornosti u misaonoj i tehnikoj konstrukciji fingiranog djela. Zbog toga, mirno, hladnokrvno i temeljito vrenje uviaja, sastavljanje zapisnika o uviaju, sainjavanje skice i fotodokumentacije ima veliki kriminalitistiko-taktiki znaaj i to ne samo za razjanjenje konkretnog sluaja nego i za pronalaenje adekvatnih dokaza. Ovome treba dodati sudskomedicinski pregled (obdukciju) lea pokojnog. Obdukcija moe da otkrije i uzrok ili povod koji je bio odluujui za samoubistvo (na primer do tada skrivano oboljenje, alkoholisanost, itd.). Uviaj, obdukcija i rekonstrukcija dogaaja omoguuje ne samo da se otkrije i dokae da neto nije u redu, da postoji neloginost, nesklad, da postoje greke (tehnike, logike i psiholoke prirode) ve i da se, u nekim sluajevima, obezbijede adekvatni dokazi.

91 Za nau temu od znaaja je da se ukae na razlike u povredama na tijelu i druge tragove koji se nalaze na mjestu dogaaja i rtvi, na osnovu kojih se mogu otkriti sluajevi prikrivenog zloina. Tako: 6. 1. 6. 4. Samoubistvo vjeanjem Kod samoubistva veanjem smrt prouzrokuje prekid krvotoka u arterijama koje dovode krv u mozak. Ovaj prekid dovoda krvi u mozak nastupa usled pritiska zamke na arterije koje mu iz srca dovode krv. Usljed toga nastaje skoro momentalna nesvetica kao posledica anemije mozga. Pri tome nije potrebno da na zamku dejstvuje sva teina tijela, ve i srazmjerno malo stezanje vrata (teina otprilike od 5 kgr.) moe da dovede do pomenutih posljedica. Zato je mogue izvriti vjeanje odnosno samoubistvo vjeanjem u leeem, kleeem ili sjedeem stavu, o kvaku vrata, u ormanu i sl. gde je, po pravilu, potrebna sasvim kratka zamka.

Nepotpuno vjeanje

92 Kao zamke mogu samoubici da poslue najrazliitij i predmeti, a ne samo konopci i kaievi. Samoubica obino uzima za zamku materijal koji mu je, u njegovom poslu, pri ruci. Tako, elektriar se vjea o elektrinu icu, poljoprivrednik o zapreni konopac, domaica o icu elektrinog reoa ili konopac. Za vjeanje se upotrebljava i lanac, kai, arape od najlona, dijelovi rublja, marama, bluza i razni predmeti od kojih se moe napraviti improvizovana zamka. Da bi uspjelo u svojoj namjeri samoubica ponekad vee sebi ruke, ili za sebe vee neki teret. Jedan mladi od 16 godina objesio se o gredu na tavanu potpuno go, a za polni organ je vezao uzicom teak drveni panj. U sluajevima vjeanja spoljni tragovi ome (zamke) nai e se na vratu. Oni zavise od vrste materijala ome, od tkanine koja je dejstvovala i od naina vjeanja. Trag vjeanja obino ima oblik brazde koja je dublja ako je oma od tankog ueta ili ice, pogotovu ako je tijelo slobodno (svom teinom) visilo. Ovi tragovi su mahom braon boje, slino tavljenoj koi. iroke ome od mekanog materijala, kao to su na primjer pekir ili mekani kai, ostavljaju irok i slabo izraen trag koji ponekad, a naroito ako je tijelo visilo krae vrijeme, moe sasvim da iezne. Kod tipinog vjeanja lice objeenog je bijedo, a kod atipinog je modro. Jezik je veinom zastao u ustima pred prednjim zubima. Briljivim pregledom i prouavanjem mjesta dogaaja, odjee i tijela lea, konopca, i misaonom rekonstrukcijom dogaaja mogu se uoiti i takve pojedinosti koje ukazuju da neto nije u redu, da postoji nesklad, pogreke i sl. Tako, na primer, ako tijelo slobodno visi i visoko je nad zemljom, mora postojati neko pomono sredstvo kojim se samoubica posluio, kao to su stolica, ljestvice i tome slino. Pronalazak takvih predmeta i tragova samoubiinih nogu na njima, govori da se radi o saraoubistvu. Meutim, ako se pregledom lea pronau tragovi sile na njemu (podlivi, tragovi udaraca po glavi ili guenja na vratu i sl.), neuredna odjea, otkinuta dugmad itd. onda to ukazuje da su zadane od ubiine ruke i da se radi o simuliranom samoubistvu. Veoma vani, odluujui podaci za razjanjenje konkretnog sluaja mogu se dobiti ispitivanjem upotrebljenog konopca, pregledom podloge (grede, grane i sl.) i ruke obeenog. Naime, iskustvo je pokazalo da zloinci u izvjesnim sluajevima prebacuju ue preko podloge (grane od drveta, grede i sl.), stave omu-zamku preko glave rtve i tegle u vis. Ako je po sredi zloin, a ne samoubistvo, i ako je ubica teglio konopac da bi izdigao tijelo rtve, onda e sitno iverje okrznuti podloge (grede, grane i sl.) i vlakna konopca, usljed trenja konopca o podlogu, biti usmjerena na gore na onom dijelu konopca koji je zloinac teglio. Ako se neko sam objesio, imamo suprotnu situaciju konopac e se izduiti i vlakanca na mjestu dodira sa podlogom bie okrenuta na gore, a sitno iverje okrznute grede prema dolje. Sem toga, na akama samoubice e se mikroskopski nai fina vlakanca konopca.

93 6. 1. 6. 5. Samoubistvo trovanjem Ovo je takoe jedan od estih naina izvrenja samoubistva. Putevi kojima dospevaju otrovi u tijelo vrlo su razliiti. Pa ipak otrovi se najee unose u tijelo kroz usta i eludac (topivi i rastopivi otrovi), udisanjem i putem injekcija. Otrovi se mogu ubaciti i u vaginu ili debelo crijevo. Za izvrenje samoubistva trovanjem upotrebljavaju se razliita hemijska sredstva i tetni gasovi. Od hemijskih sredstava najee se upotrebljavaju: jetki otrovi (siretna kiselina, natrijumhidroksid ili kamena soda, sona kiselina i sl.), razna dezinfekciona sredstva (fenol, lizol, sublimat i dr.), otrovi za unitavanje tetoina (cianvodonik, strihnin, fosfor i dr.), sredstva za spavanje (barbitol, veronal, ferobarbitol, medinal, prominal, bafbifen itd.), dok su od gasova najee u uporebi ugljenmonoksid, svetlei gas i cijanovodonina kiselina. Uopte uzev, radi se o veoma raznovrsnim supstancama razliitog mirisa, ukusa i boje, koje su lahko pristupane i koje svako moe nabaviti. Samoubici nikad ne smeta lo ukus ili miris nekog otrova da bi ga uzeo, dok se ubica, po pravilu, ne slui ovakvim otrovom, jer moe da izazove podozrenje. Za operativnog radnika (kriminalistu) je od znaaja da bude upoznat i sa dejstvom pojedinih otrova, znacima trovanja i karakteristinim tragovima na leu. Opte dejstvo otrova nastupa nakon prolaska otrova u krv i dospjea do onih organa koji su prema njemu najosjetljiviji. Zato se znaci trovanja najbre pojavljuju kada je otrov neposredno unijet u krv putem ubrizgavanja, dok otrovi uzeti kroz usta djeluju mahom sporije, poto treba da ih apsorbuje eludac, odnosno, tanko crijevo. I gasoviti ili teni otrovi, koji se udiu i unose kroz plua, brzo prodiru u krv, dok je apsobrovanje otrova ubaenih u vaginu ili debelo crijevo srazmjerno sporo. Postoje izvjesni opti simptomi koji mogu korisno da poslue za utvrivanje trovanja u sluajevima sumnje na trovanje: Povraanje Povraanje se javlja kod estih otrova kao to su arsenik, antimon, digitalis, fosfor (povraena materija je kafebraon boje sa mirisom na crni ili bijeli luk), bakar (plavkasto-zelen izbljuvak), jod, iva, sulfonamid, itd. Grevi Otrovi kao to su: strihnin, brucin, nikotin, cijanidi, kao i ugljen monoksid izazivaju greve. Paraliza Alkoholizam, arsenik, barijum, olovo, nikotin i trovanja pokvarenom hranom (botulizam) mogu da izazovu paralizu. Delirijum Duevni poremeaji mogu nastati usljed pretjerane doze alkohola, arsenika, stropina, barbiturata, benzedrina, kanabina, kokaina, olova, ive, morfiuma, skopolamina, itd.

94 Promene na enici irenje: alkohol, stropin, barbiturati, benzendrin, kanabin, kokain i skopolamin. Skupljanje: morfium, opium, fizostogmin, pilokorpin, itd. Cijanoza Pojave cijanoze predstavljaju dragocjen podatak za utvrivanje trovanja. Ona nastaje pod dejstvom cijanida, morfiuma, opiuma, itd. Miris i zadah Cijanidi izazivaju miris badema, dok je zadah na bijeli luk svojstven trovanjima sa fosforom. Alkohol, hloroform i nikotin takoe daju specifian miris zadaha iz usta. Luenje pljuvake Obilno luenje pljuvake predstavlja jedan od prvih simptoma trovanja ivom. Promjene na koi Kiseline i alkalije izazivaju razjedanje koe. Trovanje arsenikom, bakrom, olovom i ivom moe da bude praeno bledilom koe. Obamrlost i malaksalost Obamrlost i malaksalost mogu nastati usljed trovanja banbituratima, hloroformom, hlornim hidratima, morfiumom, opiumom, itd. Simptomi trovanja ugljenmonoksidom su: malaksalost, kratak dah pri naprezanju, laka glavobolja, vrtoglavica, gaenje, oteano disanje, slabost miia, paraliza i toma. Na leu su prilino karakteristine posmrtne promjene. Po otvoreno-crvenoj boji skoe i sluzokoe, na prvi pogled moe se raspoznati trovanje ugljenmonoksidom. Prilikom obdukcije moe se uoiti da je sva krv otvoreno crvena, kao i unutranji organi. Sem toga, pod koom se ponkad moe naii i na krvavljenje (podlive) koje je slino tragovima od udaraca tupim oruem, dok se na leu mogu nai mehurii slini opekotinama. Veina otrova ne ostavlja karakteristine tragove na leu. Kliniki znaci poetnog trovanja su esto veoma slini znacima raznih oboljenja. ak i akutna trovanja s najkarakteristinijim znacima imaju tok posve slian oboljenjima: akutno trovanje cijankalijem slino je sranoj kapi; strihninom tetanusu ili epilepsiji (padavici); arsenom tekom crevnom kataru. Daljim posmatranjem znakova oboljenja ljekar e ipak sa veom ili manjom vjerovatnou prepoznati trovanje. Konano utvrivanje vrste i koliine upotrebljenog otrova zadatak je toksikoloke laboratorije. Prva mjera koju treba preduzeti prilikom rasvetljavanja nekog sluaja gde postoji sumnja da se radi o trovanju, jeste detaljan pregled lea i mjesta na kome je ovaj pronaen. Treba pronai sudove iz kojih je otrov mogao biti uzet, kao to su olje, tanjim, boce, itd. Ostatak jela i pia takoe treba uzeti radi analize. Posmrtni pregled tijela, detaljna, podrobna autopsija i toksikoloki pregled treba da otklone svaku mogunost brkanja prirodnog oboljenja sa trovanjem i da da odgovor o vrsti i koliini upotrebljenog otrova. Jer paljivom analizom

95 pojedinih dijelova tijela (kosa, nokti, unutranji organi) moe se sa odrediti vrsta otrova koja je uzrokovala smrt.

Izjedine izazvane sumpornom kiselinom


6. 1 . 6. 6. Usmrenje davljenjem Usmrenje davljenjem je najei oblik samoubistva i to kako kod mukaraca tako i kod ena. Davljenjem nazivamo uguenje u tenosti, obino u vodi koja ne mora biti duboka. Za uguenje je dovoljno da tenost dosee do disajnih otvora i ako su svi ostali dijelovi tijela na suhom. Ima primjera davljena gdje voda nije bila ni 10 cm duboka, jer lice koje se nalo u tom poloaju, nije bilo u stanju da podigne ili okrene glavu, pa se utopilo isto kao da je bilo potpuno uronjeno u duboku vodu. Davljenje je mogue i u drugim tenostima, kao to su, na primjer: benzin u cisterni, vino u velikoj otvorenoi kaci, itd. Samoubice ulaze u vodu najee obueni. Ponekad ostave na obali dijelove gornje odjee, tanu ili dokumenta. Da bi onemoguili samo-spasavanje. Ponekad sebi veu noge i ruke ili veu o vrat ili tijelo kamen, teko gvoe ili druge predmete. Jedan mladi i devojka izviiili su samoubistvo skakanjem u rijeku. Djevojka je prvo vezala mladiu ruke, a zatim se oko pojasa vezala za njega, te su zajedno skoili u rijeku.

96 Kada je iz rijeke izvuen le jadnog utopljenika, utvreno je da su mu nogavice pantalona vrsto stegnute konopcem nad glenjevima i pune kamenja. Obdukoioni nalaz i oprotajno pismo potvrdila su da se radi o samoubistvu. Osnovno kriminalistiko-taktiko pitanje koje se postavlja kod pronalaska lea u vodi jeste da li je tijelo baeno mrtvo u vodu ili je tamo dospjelo ivo odnosno da li je smrt posljedioa samoubistva ili se radi o prikrivanju ve izvrenog ubistva. Pregledom i obdukcijom lesa teko se moe sa sigurnou utvrditi da li se radi o ubistvu, samoubistvu ili zadesu. U veini sluajeva razlikovanje nije uopte mogue, poto povrjede koje nastaju kad se neko sam sklizne i padne niz obalu u vodu, ili ako ga je neko gurnuo niz obalu u oba sluaja su jednake i u oba sluaja uzrok smrti e biti utopljenje. Isto tako nemogue je razlikovati samoubilano utopljenje od zadesnog. Jedino to nas kad-kad upuuje na ubistvo jesu odbranbene povrede, koje kad-kad naemo na leu utopljenika. To su modrice na podlakticama, na vratu ili drugde, dok bi se prave odbranbene povrjede u tom sluaju mogle da nau na napadau u obliku ogrebotina, poderotina na odjei ili tragovi nokata napadnutog; kao i kod zaguenja, treba da traimo odbranbene povrjede prije svega na napadau, a ne na napadnutom. Sadraj sodijumovog hlorida u krvi leve i desne komore srca u smrtnim sluajevima usljed davljenja moe da ukae na jasnu razliku, te u sluaju sumnje treba upotrijebi ti ovo sredstvo. Osnovno naelo ovog opita, koga je Gatter razradio 1921 g., zasnovano je na injenici da u sluaju davljenja voda tei da pree iz plua u krv. Prema tome, ako voda u kojoj je dolo do davljenja sadri male 'koliine hlorida, kao to je sluaj kod slatke vode, onda e i sadraj hlorida u levoj komori biti ispod uobiajenog. S druge pak strane, ako je do davljenja dolo u moru sadrina hlorida bie preko normale. Na taj nain, razlika u sadrim hlorida u lijevoj i desnoj strani, predstavlja prilino dobar kriterijum za davljenje. Prema Smith-u, voda ne moe uopte da prodre u lijevu stranu srca ako je dotino lice bilo ve mrtvo kada je baeno u vodu. Medicinsko-kriminalistike indikacije pomou kojih se ovo pitanje rjeava mogle bi se iznijeti ovim redom: stisnuti predmeti (mulj, trava i sl.) u akama prema onoj da se utopljenik hvata i za slamku; usljed grevitog stiskanja aka urezi od noktiju na dlanovima; blijed izgled tijela, koji je naroito izraen prilikom utapljanja u hladnoj vodi, usljed stezanja krvnih sudova; najee otvorena usta; posmrtno modrilo na glavi i vratu; jaka nadutost utopljenikih plua, koja su mekana i suha; bijela pjena koja izlazi iz usta i nosa stvara se u duniku i drugim dunim putevima u vrijeme utopljenja, a plinovi koji se razvijaju u tijelu stalno tjeraju tu pjenu na nos i na usta. Ako je smrt nastupila prije stizanja u vodu nee biti bijele pjene, jer vazduh nije ni udisan. Ipak, sama po sebi, pjena je nesiguran znak za smrt utopljenjem, ali se smatra potpunim dokazom, ako su i plua veoma naduta. Kod utopljenike smrti ovjek udie vodu do plunih mjehuria. Kad le dospije u vodu tenost e dospjeti do grubljih bronhija (dunika) ali ne i do plunih mjehuria.

97 Voda u barama, jarcima i potocima, esto sadri otpatke koji su karakteristini za taj kraj i u sluaju davljenja voda u pluima treba da sadri otpatke sline prirode kao to su oni iz vode u kojoj je smrt nastupila. Vrlo esto, mikroskopskim pregledom, nailazi se u pluima na karakteristine biljne estice ili dijatome, to moe da prui pouzdan dokaz o mestu davljenja. 6. 1. 6. 7. Zaguenje Zaguenje je guenje koje nastupa usljed zatvaranja disajnih puteva stezanjem vrata rukama. Samoubistvo zaguenjem nije mogue, poto bi pritisak sopstvenih ruku popustio i oslobodio put disanju im bi nastupilo onesvjeenje usljed guenja ili stezanja vratnih ila. Zaguenje je najee ubilako nekad i u kombinaciji s posmrtnim vjeanjem da bi se simuliralo samoubistvo. Zaguenje se najee vri desnom rukom tako to ubiin palac lei na desnoj a ostali prsti na lijevoj strani vrata. U obrnutom sluaju vei broj tragova prstiju (krvni podlivi, ogrebotine, i sl.) nalazie se na desnoj strani vrata. Prema tome, iz rasporeda tragova moe se, pored ostalog, zakljuiti da li je izvrilac bio desnoruk ili ljevoruk. Ova vrsta uguenja prepoznaje se po tragovima (otiscima) noktiju i drugim ogrebotinama na koi (po kojima se moe ak i rekonstruisati zahvat ruke ubice), lomljenju hrskavice jabuice, 'krvnim podlivima na vratu, crvenkastoplaviastoj boji lica, tragovima na trupu kao posljedici kleanja na prsima ubijenog, tragovima na glavi kao posljedici udaraca u cilju onesveenja, kao i po drugim povredama i znacima odbrane. Uguenje se moe izvriti i jednovremenim zatvaranjem spoljnih otvora organa za disanje (nosa i usta), bilo rukama, bilo nekim predmetima (jastukom, ebetom, aravom, suknjom) ili pritiskom lica na meku ili vrstu podlogu. Najee rtve su novoroenad i mala djeca, ali i odrasli kad su u besvjesnom stanju (opijeni, onesveeni i sl.). Ova vrsta uguenja prepoznaje se po tragovima nokata i prstiju na nozdrvama i usnicama, otiscima predmeta kojima je lice bilo pokriveno, tragovima borbe rtve i tragovima na napadau. Zadavljenje je oblik uguenja koje nastaje kada je oma ili neki drugi predmet upotrebijen kao oma poloen oko vrata i silom ruku zategnut do te mjere da stegne disajne puteve ili krvne sudove na vratu ili i jedne i druge. Zadavljenje kao udes nije mogue. Mogue je samoubistvo ili ubistvo. Uslov za uspjeh samoubistva zadavljenjem je vezivanje vora na omi koji se sam ne moe razvezati i ikoji ostaje zategnut i ako je stezanje zavreno. Samoubica treba da, pored ome, ima jo neki predmet za stezanje te ome, kao to je na primer koi, kaika i sl. uvar je ujutru htio da probudi zatvorenika, koji je, gotovo cijelo vrijeme nadgledan, spavao pokriven ebetom preko glave. Meutim, zatvorenik je bio

98 mrtav, pomodrelog lica, ve hladan i ukoen. Oko vrata je imao omu napravljenu od poderanih i meusobno vezanih dijelova gaa. Na desnoj strani vrata je u omu bila upletena kaika, kojom je ova bila vie puta navijena, tako da je vrsto stezala vrat. Obdukcijom je utvren tipian nalaz uguenja, s krvavljenjima u venjaama i u sluznici nosa. Samoubistvo zadavljenjem moe se prepoznati i na osnovu spoljanjeg pregleda: vor je zavezan na prednjoj strani vrata (a ne kao kod vjeanja); strangulaciona brazda tee oko vrata u obliku kruga; tragovi ome teku skoro vodoravno i nema prekida u tragu kao to se to moe dogoditi prilikom vjeanja, zadavljeni je u licu plavo-crven, dok je objeeni blijede boje; nema povrjede po glavi i rukama. 6. 1. 6. 8. Samoubistvo vatrenim orujem Samoubistvo vatrenim orujem najee se izvrava ustrelom u sljepoonicu, elo, usta ili u predelu srca. Ponekad nalazimo ustrelinu ispod brade, u predelu trbuha, a ponekad (vrlo retko) i na potiljku ili tjemenu. Za izvrenje samoubistva upotrebljava se revolver, lovaka ili puka. amoubica najee upotrebljava svoje oruje (ili orue). Kod upotrebe puke, samoubica obino skine cipelu i arapu, nasloni cev na srce ili je stavi u usta, a zatim pomou prsta na nozi povue obara. Ponekad, samoubica uvrsti puku na kakvo postolje, za obara vee uzicu, stane pred cev i povue uzicu. Za samoubice je, dalje, karakteristino da nerado pucaju kroz odjelo ve u nepokriveno ili namjerno razgolieno mjesto na tijelu. Kad neko puca u sebe on obino razgoliti taj dio tijela odstranivi kaput, demper, ili koulju. Da bi uspio u svojoj namjeri, samoubica mahom prisloni cijev oruja neposredno na kou ili je dri sasvim blizu da ne bi promaio, ali su este samoubilake ustreline u srce kroz koulju, a i kroz kaput. Zbog prislanjanja oruja na tijelo, pri ispaljenju uje se slab ili skoro nikakav prasak, dok se upotrebljeno oruje (zbog nemogunosti da se ire eksplozivni gasovi) odmah rasprsne.

Ustrelina iz blizine

99 U ovakvom sluaju, odnosno, kada je hitac bio ispaljen iz prislonjene ili gotovo prislonjene cijevi, ulazni otvor rane uvijek je vei od prenika zrna, u prodornom kanalu mogu se nai barutni sastojci i dejstvo barutnih plamenova, okolne dlake su osmuene, a koa je oprljena i dobija crvenkasto-mrku ili sivo-mrku boju; izlaz ustreline je nepravilan, esto vei, a ponekad i manji, ali bez znakova barutne eksplozije. Kod ustreline lobanje iz neposredne blizine mogu nastati raznovrsni kruni i radijalni prelomi i pukotine lobanjinih kostiju, sam mozak je razdrobljen ili esto djelimino izbaen iz lobanjine duplje. Sem toga, koa oko rane je pokrivena nesagorelim zrncima baruta i pojavie se mastan, crn sloj ostatka od baruta. Ovo je naroito obilno ako je upotrebljen crn barut, a manje upadljivo ako je upotrebljem bezdimni barut. Kod automatskih pitolja na koi esto ostaju otisci cijevi i niana, to je uslovljeno povratnim udarom oruja. esto se u cevi ustrelnog oruja mogli nai kapi krvi, estice mozga i drugog tkiva, vlakna od tkanine odejela i dr. Poto u momentu ispaljivanja izvjesna koliina gasova i baruta izlazi kroz zatvara oruja, to se djelii nagorjelog baruta zadravaju na ruci strijelca (samoubice) i taloe na kou. Ovo je naroito sluaj kada je u pitanju neko zastarjelo oruje, slabijeg kvaliteta. Kod novog, dobro obraenog vatrenog oruja, zatvara je bolje prilagoen tako da je izlazak ovih materija minimalan. Ponekad se deava da neki samoubica ispali sebi u slepoonicu ili u neki drugi dio tijela i dva hica. Zabiljeleen je sluaj jednog ovijeka koji je nanio sebi pet rana na glavi. Ovakvu vrstu ispaljivanja naziva se ispaljivanje sa oklijevanjem, U stvari, kad samoubica upravi oruje u glavu, on nagonski u trenutku ispaljivanja trgne glavu unazad tako da prvo zrno promauje. Ovo se moe dogoditi dva-tri puta prije nego to se samoubica odlui na poslednje, smrtonosno ispaljivanje. Momentalna smrt kod upotrebe vatrenog oruja je rijetkost. Ustanovljeno je da je pogoeni u stanju da izvri neke namjeravane radnje, ak i kada je zrno u srcu. Zabiljeleeni su sluajevi kod kojih su ispaljena dva, tri i etiri hica, od kojih su neki (jedan odnosno dva) pogodili srce, a neki mozak, i da je smrtno ranjeni ovijek mogao jo da se kree, da govori i obavlja komplikovane radnje, na primjer da puca na drugu osobu. Jedan policajac je bio pogoen u srce zrnom velikog kalibra. On nije pao ve je izvukao svoj pitolj i ispalio svih est metaka, vratio oruje u futrolu, preao preko jedne iroke ulice i popeo se u svoja kola, gde je umro. (Primar iz Strane prakse). Uzrok smrti kod ustrelina je iskrvavljenost ili tamponada srane kese. injenica da u nekim sluajevima povrijeenik preivi prostrijel srca za jedan ili vie asova, dok u drugom umre za nekoliko sekundi ili minuta, ovisi najvie o fazi u kojoj se je srce nalazilo u asu pogotka. Kada projektil pogodi stegnuto (prazno) srce, prouzrokovae malu ranicu, koja pomijeranjem miia moe toliko da se prekrije da ne nastupi tee krvavljenje, a srce ostaje jo neko vrijeme funkcionalno sposobno. Ako je, meutim, srce bilo puno krvi usljed hidrodinaminog efekta srani zidovi se teko razderu.

100 Probne rane kod samoubistava orujem ne postoje. Teko je zamisliti da bi neko, za probu oruja, nanio sebi najprije neopasnu povrjedu. No, ni takve mogunosti ne mogu se sasvim iskljuiti, pogotovu kod samoubica duevnih bolesnika. Deava se da samoubica, prije nego to uperi oruje u sebe, puca jedan, dva ili vie puta u vazduh ili u zemlju, kako bi se uvjerio u dejstvo oruja i skupio snagu za izvrenje samoubistva. Za utvrivanje da li se radi o samoubistvu ili ubistvu veoma je vaan i poloaj oruja u odnosu na poloaj pokojnog (mrtvaca). Samoubice, po pravilu, vrsto, grevito, dre oruje u ruci. No, deava se da se ono nae i pored ili nedaleko od lea. Ovo se obino dogaa ako je samoubica oruje drao labavo odnosno ako je ovaj u momentu ispaljivanja hica stajao, a oruje je drao labavo ili ako nije odmah nastupio gubitak svesti. Nema takvih povrjeda koje je samoubica naneo sebi, a da ne bi mogle biti zadane rukom ubice, ali postoji itav niz rana koje nanosi ubica, a ne mogu biti zadane rukom samoubice. Uvijek treba obratiti panju na poloaj oruja u odnosu na poloaj lea, na otiske prstiju na oruju, tragove od nogu ili znake nasilja, koji bi mogli da ukazuju na ubistvo. Sem toga, treba ispitati kome pripada naeno oruje, da li je stvarno upotrebljeno, odnosno, da li je ustrelina zadata ba iz njega itd. Rafinirani ubica moe rtvi u agoniji utisnuti u ruku pitolj, ostaviti na licu mesta drugo oruje, oprotajno pismo, itd.

Ustreljina iz puke

101 6. 1. 7. edomorstvo pri poroaju 6. 1. 7. 1. Pojam i karakteristike Krivino djelo edomorstvo pri poroaju35 spada u grupu lakih, odnosno privilegovanih ubistava i sastoji se u liavanju ivota djeteta od strane majke za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja, dok jo traje poremeaj izazvan poroajem. Bitne karakteristike ovog krivinog dela su: objekat napada moe biti iskljuivo ivo roeno dijete; uinilac moe biti samo majka ivog roenog djeteta; ubistvo mora da je izvreno za vrijeme poroaja ili dok traje poremeaj koji je kod majke izazvao poroaj. Krivino djelo moe se izvriti jo za vrijeme poroaja, kada je dijete sposobno za vanmaterini ivot, ili neposredno poslije poroaja, pod uslovom da je dijete ivo roeno, bez obzira na to da li je sposobno za dalji normalni ivot. Radnja izvrenja moe se sastojati u injenju, tj. aktivnom djelovanju majke, ili u neinjenju, odnosno u propustu majke da novoroenetu prui odgovarajuu pomo, njegu i brigu. Da bi ovo krivino djelo postojalo, nuno je da je radnja izvrenja od strane majke preduzeta u odreenom vremenu, tj. dok traje poroaj ili neposredno poslije njega, dok postoji poremeaj izazvan poroajem, to se kao injenica u postupku razjanjavanja i dokazivanja mora utvrditi. U sluaju kada je liavanje ivota novoroeneta izvreno za vrijeme poroaja, logino je pretpostaviti da je u tom periodu kod majke postojao poremeaj, dok utvrivanje poremeaja u periodu neposredno poslije poroaja predstavlja izvjestan problem koji treba razjasniti i utvrditi stvarne injenice uz pomo vjetaka odgovarajue struke, uvaavajui specifinosti poroaja u svakom konkretnom sluaju. Ukoliko se utvrdi da kod majke nije postojao poremeaj ni za vrijeme poroaja, ni neposredno poslije njega, onda se nee raditi o privilegovanom ubistvu, ve o krivinom djelu obinog ubistva. Uinilac ovog krivinog djela moe biti samo majka ivog roenog djeteta i samo ona ima privilegovan poloaj, dok sva druga lica koja uestvuju u bilo kom vidu sauesnitva, nemaju privilegovan status, te e odgovarati kao sauesnici krivinog djela ubistva. Ukoliko majka u vrijeme dok jo nije nastupio poremeaj usljed poroaja nagovori neko drugo lice da prilikom poroaja ubije novoroene, onda se nee raditi o privilegovanom, ve o obinom ubistvu.

35 lan 150. KZ-a Kosova. Majka koja lii ivota svoje novoroene tokom ili neposredno nakon poroaja dok je pod uticajem poremeaja izazvanog poroajem bie kanjena zatvorom od tri meseca do tri godine.

102 U praksi postoje sluajevi da ena unapred priprema ubistvo djeteta koje treba da rodi, tako to vjeto skriva znake trudnoe (munina, povraanje), prikazujui ih kao simptome neke bolesti, dok spoljne vidljive tragove trudnoe pokuava da prikrije stezanjem i noenjem odgovarajuih pojaseva, pa je i s aspekta kriminalistikog postupanja bitno razjasniti da li se i ovi sluajevi mogu podvesti pod pojam krivinog djela ubistva djeteta prilikom poroaja. Uglavnom preovladava miljenje da se i u ovakvim sluajevima radi o krivinom djelu edomorstva pri poroaju, pod uslovom da su takva svest i htenje postojali i za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja dok je trajao poremeaj izazvan poroajem, bez obzira na postojanje prethodnog umiljaja kod majke, jer je on bez znaaja za ocjenu postojanja ovog krivinog djela. ene koje se odlue da ubiju svoje dijete prilikom poroaja, uglavnom prikrivaju i dre u tajnosti sauesnike, bilo da se radi o podstrekau, koji se najee pojavljuje u linosti ljubavnika, odnosno oca djeteta, ili o pomagaima koji su obino iz kruga rodbine ili prijatelja. 6. 1. 7. 2. Naini i sredstva izvrenja Krivino delo edomorstvo pri poroaju moe se izvriti na razliite naine, ali i raznovrsnim sredstvima. Najprisutniji naini su: zaguenje, zadavljenje, trovanje, davljenje, kupanje u hladnoj vodi, bacanje, udaranje, zakopavanje i nehranjenje djeteta. Da bi se dijete uguilo, koriste se podesni predmeti za sprjeavanje disanja, tj. za zapuenje usta i nosa, kao to su: jastuk, duek, krpa, jorgan, ebe, dok se za sprjeavanje disanja stezanjem oko vrata koriste marame, pelene, ali i stezanje rukom oko vrata, ime se i vri klasino zaguenje. U rjeim sluajevima koristi se no, makaze ili neko drugo orue, pa u svakom takvom sluaju treba razjasniti da li je to uraeno za vrijeme trajanja poremeaja izazvanog poroajem ene, odnosno da li se uopte radi o krivinom djelu edomorstvo pri poroaju Najei motivi za izvrenje ovog krivinog djela su: strah od sramote, preljuba ene, rodoskvrnavljenje, teko materijalno stanje, strah za zaposljenje i slino. Najea mjesta na kojima se ubijeno novoroene ostavlja su: zakopavanje u ubritu ili u zemlji, bacanje u kanalizaciju, rijeku, jezero, potok, ili u WC i kontejner, odnosno u kantu za smee, ostavljanje na tavanu ili u podrumu kue, a postoje i sluajevi spaljivanja. Poznavanje mjesta gde se ubijena novoroenad najee ostavljaju, odnosno gde je le sakriven, u cilju prikrivanja izvrenja krivinog djela, od bitnog je kriminalistikog znaaja i uticaja u pogledu postavljanja verzija i planiranja operativne djelatnosti radi pronalaenja lea novoroeneta, u sluaju kada postoje osnovi sumnje da je izvreno ovo krivino delo.

103 6. 1. 7. 3. Otkrivanje i razjanjavanje Veoma je teko doi do informacije da je izvreno krivino djelo edomorstva pri poroaju, a razjanjavanje ovog krivinog djela i prikupljanje dokaza skopano je s nizom tekoa, jer je poznato da se poroaj i in ubistva djeteta uglavnom obavljaju bez svjedoka, odnosno u prisustvu sasvim malog broja lica, a koja se pojavljuju najee kao sauesnici i koji ne ispoljavaju elju da potvrde injenicu da je u konkretnom sluaju dolo do poroaja. Do prvih saznanja da je izvreno krivino djelo edomorstva pri poroaju dolazi se metodima operativnog rada policije, anonimnim i pseudonimnim prijavama i javnim progovaranjem. Radnici policije na sektoru mogu doi do ovih podataka u redovnim oblicima svoje djelatnosti. Mogua je situacija da je kod neke ene ipak zapaena trudnoa i pored prikrivanja, ali da se kasnije saznalo da trudnoe vie nema, ali ni podataka da je dijete roeno. Mogua je i suprotna situacija u kojoj je pronaeno ubijeno novoroene, to navodi na zakljuak da se radi o ovom krivinom delu, pa je potrebno preduzeti odgovarajue radnje i mjere radi otkrivanja majke i potpunog razjanjavanja kriminalnog dogaaja. U toku razjanjavanja ovog krivinog djela, odgovore valja dati na slijedea osnovna kriminalistikojtaktika pitanja: Da li je dijete roeno ivo? Koliko je vremena proteklo od roenja djeteta do njegove smrti? Na kom mjestu i u koje vrijeme je djelo izvreno? Na koji nain i kojim sredstvom je djelo izvreno? Da li je bilo sauesnika i u kom vidu? Koji je motiv za izvrenje djela? Na mjestu pronalaska ubijenog novoroeneta neophodno je izvriti uviaj, pronai i fiksirati sve materijalne tragove, opisati u kakvom je stanju pronaen deji le, da li je bez odjee ili sa nekim dijelom deje odee (pelene, maramica i sl.), da li je umotan u ebe, arav, novinu, papir ili neku drugu krpu, pa i te stvari detaljno opisati, kao i sve druge pronaene bitne karakteristike, a potom sve fiksirati fotografisanjem. Od operativnotaktikih radnji i mjera potrebno je preduzeti sledee: prikupljanje obavetenja, provera, osmatranje, praenje, provera alibija, kako bi se prikupile bitne injenice koje mogu ukazati na osumnjieno lice, odnosno majku koja je rodila i ubila novoroene. Od istranih radnji, pored uviaja, preduzima se sudskomedicinsko vjetaenje djeijeg lea i pretresanje. Takoe, i osumnjiena enska osoba alje se na odgovarajui ginekoloki pregled radi utvrivanja tragova poroaja. Koliko je teko otkrivanje ovog krivinog djela i prikupljanje linih i materijalnih dokaza, ilustruje i sledei primer:

104 Devojka je u toku zabavljanja sa mladiem ostala u drugom stanju, pa iako je mladi insistirao, devojka nije htjela da izvri pobaaj, jer je oekivala da e njihovo zabavljanje biti krunisano brakom. Vjeto je prikrivala trudnou, ali ponude momkove za brak nije bilo. Naprotiv, stalno ju je nagovarao da ubije dijete kada se porodi, jer je mnogo ljepi ivot pred njima, a jo su mladi da imaju djecu. Poslije poroaja, djevojka je maramicom zategla novoroene u predelu vrata i sprijeila mu disanje, usljed ega je nastupila smrt. Njena majka, koja je i izvrila poroaj, stavila je le novoroeneta u veu papirnu kesu, iznijela ga van kue i zakopala u stajsko ubrivo. Ubrzo su u tom mjestu poele javne glasine, koje su ukazivale da se djevojka porodila, a da dijeteta nigde nema, ali se do nekih jaih indicijalnih injenica nije moglo doi i poslije upornog rada policije. Ubrzo se mladi te djevojke oenio drugom djevojkom iz istog mjesta, jednom od njenih boljih drugarica, to je za nju predstavljalo jak udarac, oseala se prevarenom i preko toga nije mogla da pree, pa je odluila da se osveti svom bivem momku. Cio sluaj prijavila je policiji, navodei da je bivi mladi podstrekivao da prilikom poroaja ubije dijete, obeao joj brak, jer ona to sama ne bi uradila poto nije ni htjela da izvri nedozvoljen pobaaj po njegovom nagovoru, a te injenice potvrdili su svjedoci u toku krivinog postupka. Sudskomedicinskim vjetaenjem potrebno je utvrditi da li je dijete ivo roeno i da li je bilo sposobno za vanmaterini ivot, odnosno da li se radi o plodu i koliko vremena je prolo od poroaja. Navedenim, a prema potrebi konkretnog sluaja, i drugim operativnotaktikim radnjama i mjerama neophodno je prikupiti informacije koje e ukazivati na sumnjive enske osobe koje su bile trudne, a gde nema novoroeneta i u tom pravcu usmeravati operativnu delatanost, kako bi se pronala majka ubijenog djeteta i prikupili materijalni dokazi i izvori linih dokaza. U razjanjavanju i prikupljanju dokaza treba koristiti tragove i predmete pronaene na licu mjesta prilikom uviaja, a posebno karakteristine stvari na djetetu. Nuna je saradnja sa sudskomedicinskim vetakom radi utvrivanja injenice da li je dijeete lieno ivota za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja, dok jo traje poremeaj izazvan poroajem, ali poto se prethodno utvrdi injenica da li je majka ili neko drugo prisutno lice liilo ivota novoroene, od ega i zavisi da li se radi o ovom krivinom djelu ili o obinom ubistvu. Sa majkom ubijenog djeteta treba odmah, po pronalaenju, obaviti razgovor, tokom kojeg posebnu panju obratiti na motiv, a naroito ako je prikrivala trudnou, te ko je otac djeteta i da detaljno opie mjesto, vrijeme, sredstvo i nain izvrenja ubistva djeteta, jer te injenice doprinose ocjeni da li se radi o krivinom djelu edomorstva pri poroaju. Vano je insistirati da kae da li je bilo podstrekaa ili pomagaa, pronai ih i obaviti razgovor o okolnostima izvrenja ubistva novoroeneta i preduzeti hitne radnje na pronalaenju sredstava izvrenja i obezbjeenju relevantnih materijalnih tragova.

105 6. 2. Seksualni delikti (Krivina dela protiv seksualnog integriteta lan 193-204. KZ Kosova) Krivina djela protiv seksualnog integriteta (seksualni delikti) u svim svojim pojavnim oblicima: Silovanje, lan 193 Izvrenje seksualnog odnosa pretnjom po ast ili ugled, lan 194. Seksualni napad lan 195. Seksualno iskoriavanje lan 196. Seksualna zloupotreba duevno ili emocionalno poremeenih ili nemonih lica lan 197. Seksualna zloupotreba lica mlaih od esnaest godina lan 198. Nagovaranje na seksualni odnos ili na seksualno dodirivanje lica mlaih od esnaest godina lan 199. Seksualna zloupotreba kroz zanimanja lan 200. zloupotrebu poloaja, ovlaenja ili

Omoguavanje prostitucije lan 201. Zloupotreba dece u pornografiji lan 202. Pokazivanje pornografskog materijala licima mlaim od esnaest godina lan 203. Seksualni odnosi u porodinoj zajednici lan 204, od posebnog su interesa ne samo za kriminalistiku obradu, ve i za operativnu kontrolu. Naime, mnogi se seksualni delikti ne prijavljuju zbog stida i niza drugih drutvenih obzira i predrasuda, to veoma pogoduje kriminalnom podzemlju, uvlaenju u takvo podzemlje maloljetnih osoba, profesionalizaciji i organiziranosti razliitih makroa, svodnika, posrednika i zatitnika. Pozornici i patrole primjenom svih ranije prikazanih metoda i sredstava ope kontrole, a naroito metodom vlastitog zapaanja i najirom suradnjom s graanima, dolaze do razliitih saznanja i podataka o organiziranom vrenju seksualnih delikata, koji su najee povezani s imovinskim i drugim deliktima i razliitim oblicima nasilja, a opeoperativni i specijalistiki oblici djelatnosti vre procjenu, prate i operativno obrauju odreena arita i kriminalne sredine, organiziraju i sinhroniziraju operativne mjere i akcije (racije, zasjede, prismotre i dr.) te ostvaruju suradnju s izvanrednim faktorima drutvene samozatite.

106 6. 2. 1. Silovanje (lan 193. KZ-a Kosova) 6. 2. 1. 1. Pojam i oblici Ko god podvrgne drugo lice seksualnom odnosu bez pristanka tog lica. Radi savlaivanja postojeeg ili oekivanog otpora lica primenjuje se redovno, skoro po pravilu, fizika sila. Radnje kojima se ispoljava intenzitet sile su veoma raznovrsne i svode se uglavnom na: amaranje, tuenje, upanje kose, guanje, kidanje odjee (donjeg rublja), zapuavanje usta, vuenje (rjee noenje) u kola ili na neko oblinje, pogodnije mjesto u cilju izvrenja djela. Najee se prijeti zadavljivanjem ili ubijanjem, uz kumulativnu primjenu sile. Meutim, prijeti se i upotrebom (prisutnog ili neprisutnog) opasnog oruja ili orua (vatreno oruje, no i sl.). U poslednje vrijeme se sve ee pri vrenju ovog djela koristi automobil. Obino se rtva, voljno ili nevoljno, odvozi na neko skrovito mjesto, pa se tada uz upotrebu sile ili pretnje da e se neposredno napusti na ivot ili tijelo izvri ili pokua izvriti silovanje. Ove radnje redovno prate raznovrsne posljedice u vidu lakih ili teih tjelesnih povrjeda (modrice, ogrebotine, ugrizi i sl.) rtve i tragovi nasilja (poderano rublje, otkidana dugmad i sl.), nastali savlaivanjem otpora ili za vrijeme snoaja. Ima meutim pojedinaca koji koriste duevno oboljenje, privremenu duevnu poremeenost, nemo ili kakvo drugo stanje lica usljed koga ono nije sposobno za otpor. Radi se uglavnom o oligofrenim osobama (idioti, imbecili, debili), osobama kod kojih je polni nagon normalno razvijen, pa se esto i provokativno ponaaju. Neki pak iskoriavaju alkoholisanost rtve da bi izvrili polni akt, opiju je a kasnije sami ili sa svojim sauesnicima nad njom vre polni akt. Objekat ovog krivinog djela moe biti svako lice. Za postojanje ovog djela nije od znaaja da li je lice u braku ili ne, niti je od znaaja moral enskog lica. Silovanja se preteno vre u naseljenim mestima i to kako u zatvorenim prostorima (stambene prostorije, podrumi, hodnici, automobili i sl.) tako i na otvorenim prostorima gde je frekvencija ljudi znatno manja, kao to su, na primer: dvorita, ulice, bate, parkovi i sl. Meutim, zabiljeleni su sluajevi silovanja i van naselja u polju, umi, njivi i sl. Silovanja se mahom vre u proljenim i ljetnjim mjesecima odnosno u doba kada su ljudski kontakti neto vei kao i opte ljudske aktivnosti. Poto se radi o nasilnikom ponaanju, no odnosno veernji sati se u takvoj aktivnosti pokazuju kao veoma pogodni, jer je kretanje ljudi u to vrijeme znatno manje. Zbog toga najvei broj silovanja otpada na silovanja izvrena u ovo vreme. Objekti silovanja su najee razvijene ene, u zrelom dobu. Meutim, dogaa se da objekti silovanja budu i devojice od 45 godina, pa i stare ene, pa ak i muke osobe. U praksi su zabeleeni sluajevi silovanja ene i od preko 80 godina.

107 Postavlja se pitanje, da li je mogue jednu zdravu, fiziki jaku, normalno razvijenu enu silovati. ena koja je zdrava, fiziki jaka, ako nije labilnih nerava, ako se ne uplai ili ne zaprepasti, teko da e biti silovana. Sasvim je osnovana sumnja da slab, mrav ovijek, navodno siluje zdravu, snanu enu. Meutim, moe se i zdrava, normalna, fiziki jaka i otporna ena silovati. To se moe uiniti upotrebom alkohola, raznih opojnih droga, primenom hipnoze ili drugih omamljujuih sredstava, da bi se ensko lice protiv svoje volje dovelo u nesvjesno stanje ili da bi se onesposobilo za otpor. Tehnika mogunost silovanja ne moe se iskljuiti ni u sluaju ako je vie lica uestvovalo na taj nain to jedan vri obljubu, a drugi mu pomau obaraju enu na zemlju, dre je za noge, za ruke, itd. Zbog toga se ne moe unaprjed odbaciti mogunost silovanja. Na to pitanje treba odgovarati od sluaja do sluaja, uzimajui u obzir sve okolnosti konkretnog sluaja. 6. 2. 1. 2. Nain saznanja Za silovanje se, po pravilu, saznaje na osnovu prijave osobe nad kojom je izvreno silovanje. Iskustvo je, meutim, pokazalo da se esto podnose lane prijave. Rauna se da je 3040% svih prijava za silovanje neistinito. Lane i neistinite prijave za silovanje podnose duevno normalne i duevno bolesne (psihopate i sl.) ene. Veoma su razliiti motivi zbog kojih duevno normalne ene podnose lane prijave. Pojedine ene esto se uputaju u seksualne odnose sa mukarcima oekujui ili traei izvejsnu materijalnu korist, pa kad ova izostane, one, da bi im se osvetile, podnose lanu prijavu o silovanju. Razumije se da mogu biti i neki drugi razlozi za podnoenje lane prijave. Lane prijave se podnose i da bi se neko natjerao na sklapanje braka, iz ljubomore ljubavi na koju se nije odgovorilo, da se izdejstvuje dozvola za pobaaj, usljed lanog stida, itd. Dogaa se da ena koja je sa nekim imala milosni snoaj zatrudni, ali da mukarac iz nekih razloga (nalazi se u braku i sl.) ne moe da je uzme za enu. Znajui to, ona trai rtvu, pronalazi drugog mukarca za koga misli da ima interesa da se za njega uda i navodi ga na milosni snoaj. Poslije ovoga podnosi prijavu za silovanje. Bilo je sluajeva da je djevojka podnosila takvu prijavu protiv vjerenika koji ju je ostavio, ili da djevojka koja je ostala trudna podnosi lanu prijavu zbog silovanja, kako bi prikrila sramotu. Ima i takvih sluajeva da je ena od nekog iznenaena i zateena u trenutku milosnog snoaja sa nekim mukarcem. Usljed lanog stida ona najedanput poinje da govori o silovanju, da je prinuena na obljubu, da se pogrdno izraava o njemu, a zahvaljuje sluajnom prolazniku. Da bi efekat bio vei, ona se rve, otima od napasnika, itd.

108 U jednom velikom gradu desio se ovakav sluaj: Kasno uvee jedan par je otiao na groblje gde se zadrao do ponoi. Kada je u pono naila patrola policije, djevojka je poela da se rve i zove u pomo. Jednog dana u prostorije policije dolazi mlai ovijek sa majkom od pedesetak godina i podnosi prijavu protiv komije zbog toga to mu je silovao majku. Detaljno je opisao kako ih je zatekao na livadi pod jednim drvetom i kako je komija, poto ga je vidio, ostavio, majku i pobjegao. Majka je uglavnom potvrdila navode sina, ali se nerado uputala u pojedinosti pravei se da ne razumije pitanja. U stvari ona je izbjegavala odgovore. U meuvremenu je pribavljen komija koji je optuen da je izvrio silovanje. Meutim, u razgovorni sa njim ustanovljeno je da on sa tom kominicom ivi vie godina poto je ona udovica, i da je prethodnog dana, kao i obino, na livadi imao s njom snoaj, ali da je iznenada naiao njen sin i kada ga je ona primjetila i shvatila da su opaeni, iz straha je poela da zapomae, nakon ega se on uplaio i pobjegao, jer je udoviin sin mlai i jai od njega, pa se bojao da ga ne napadne na licu mjesta. Kada je ovo predoeno silovanoj, ona je potvrdila komijinu izjavu i dodala da je morala da vie i da objasni sinu kako je silovana na spavanju dok je uvala stoku na livadi. ene iji je mu due vrijeme odsutan (nalazi se na odsluenju vojnog roka, na privremenom radu u inostranstvu ili u nekom drugom mjestu a nema prilike da dolazi kui), da bi opravdale svoje preljube koje su izvrile u odsutnosti svoga mua, izmiljaju i tvrde da je nad njima izvreno silovanje. Neke djevojke, koje roditelji strogo dre, da bi pred njima opravdale svoje zakanjenje sa igranke, izmiljaju silovanje. Druge, da bi opravdale svoj prvi snoaj sa kolskim kolegom, okrivljuju nastavnika. Djevojke u pubertetu i neke vrste duevnih bolesnika vrlo esto u svojoj mati doivljavaju razne eljene sluajeve i zbog toga podnose neistinite lane prijave. rtve ovakvih djevojica odnosno duevnih bolesnica najee su ouh, uitelji, nastavnici i druga lica koja imaju veze sa enskom decom. Sve ovo nalae da se prijemu krivinih prijava posveti posebna panja i da se sa prijavama o silovanju, a posebno sa dejim prijavama, postupa vrlo oprezno. Suoen sa enom koja prijavljuje da je silovana, policija treba, prij svega, da ima takta i strpljenja da sa njom obavi detaljan razgovor, jer suvie brz, netaktian, grub ili povran pristup sluaju onemoguava uspostavljanje prisnog kontakta, ovde jako potrebnog zbog uklanjanja konica, stida, nelagodnosti uopte. Pojedinosti i detalji, koji su samo njoj poznati, vrlo su znaajni za rasvjetljavanje konkretnog sluaja. Ima miljenja da se prvo sasluanje o detaljima dogaaja obavi u prisustvu ljekara-vjetaka u ambulanti.

109 U razgovoru treba nastojati da ena progovori o svakoj sitnici. Od nje treba traiti da se izjasni: kada je i gde nad njom izvreno silovanje; da li je silovanje izvreno upotrebom fizike ili psihike sile ili primenom omamljujuih sredstava (opojnih droga i sl.); da li je i na koji nain pruala otpor; da li na njenom tijelu i odjelu postoje tragovi povrjeda odnosno nasilja; da li je vikala i dozivala u pomo, a ako jeste ko je i kada uo vikanje; na kojim mjestima su se nalazili svjedoci te da li su i ta mogli ili morali da vide ili uju; kolika je razdaljina od mjesta dogaaja do najblieg mjesta odnosno kue za stanovanje; da li je prije podnoenja prijave bila kod ljekara i ta mu je rekla; da li je nekom priala o dogaaju. Treba nastojati da prui to vie podataka (lini opis i dr.) o nasilniku, zatim, da li joj je ovaj od ranije poznat i kakvi su bili odnosi izmeu njih. Do ovih detalja moe se doi samo ako se sa oteenom razgovara nasamo, bez prisustva radoznalih kolega, i ako se uspostavi kontakt izmeu ene prijavioca silovanja i ovlaenog slubenog lica odnosno ako ovlaeno slubeno lice uspije da kod prijaviteljice ukloni konice stida i nelagodnosti. To se moe postii samo strpljivim razgovorom, pristojnim, kulturnim dranjem ovlaenog slubenog lica, koji kao odrastao, zreo ovijek zna da su ti odnosi prirodni i koji ozbiljno i otvoreno razgovara o svakom, pa i o ovom krivinom delu. eni treba rei, objasniti, da je ovlaeno slubeno lice, kao i ljekar, ovijek kome treba odati najtee i najsramnije tajne iz intimnog ivota. Ona treba da shvati da ono to vama iznosi i to e vam izneti nije neto smijeno i neobino za vas. Vi ete uti svata to se inae deava u seksualnim odnosima pa i razne perverzije i nastranosti, ali se nikada ne treba tome otvoreno uditi ili zgraavati. Ako ena shvati da se sa njom ozbiljno i otvoreno razgovara, ona e se otvoriti i sve e izneti bez ikakvog stida. 6. 2. 1. 3. Razjanjenje sluaja Osnovna kriminalistiko-taktika pitanja koja se postavljaju i koja treba razjasniti po prijemu krivine prijave jesu: Da li u konkretnom sluaju postoji krivino djelo silovanja? Kada je i gde izvreno? Na koji nain je izvreno da li upotrebom fizike sile ili upotrebom omamljujuih sredstava? Da li postoje tragovi nasilja odnosno povrjede na tijelu oteene? Da li je izvrilac bio sam ili je imao sauesnika? Da li postoje tragovi i povrjede na odijelu i tijelu navodnog nasilnika? Odakle se moglo videti i uti ono to se dogaa na licu mjesta? Ko je izvrilac?

110 Da bi se dobio odgovor na ova pitanja, razjasnio konkretan sluaj i utvrdila materijalna istina i obijezbedili adekvatni dokazi, potrebno je: a) da se odmah i bez odlaganja izvri ginekoloki i sudsko-medicinski pregled ene nad kojom je izvreno silovanje, poto su tragovi koje elimo dokazati veinom kratkog vijeka. U koliko se zaista radi o silovavanju upotrebom fizike sile, onda e se u vagini rtve, na njenom tijelu, u predjelu polnog organa, mara, trbuha, butina, kao i na donjem rublju, arapama i sl., pronai tragovi sperme, a na odjei i tijelu tragovi nasilja. Takvi tragovi mogu biti: poderana, zguvana ili uprljana odjea haljina, kombinezon, gaice i sl., ili modrice, ogrebotine, podlivi, ugrizi i krvne mrlje na unutranjim dijelovima butine, trbuhu ili dojkama. esto se na dojci mogu nai tragovi zuba (ugrizi), koji mogu posluiti i radi identifikacije izvrioca. Ako je silovanje izvreno na otvorenom prostoru pokrivenom travom ili zemljom, na rtvi (i izvriocu) ostaju tragovi biljaka i blata. Poto u takvom kontaktu odjea rtve i izvrioca dolazi u dodir, to se na odjei rtve mogu pronai i vlakanca sa odjee, dlake, malje ili vlasi kose izvrioca. U koliko je rtva u odbrani nanijela izvriocu povrjedu koja je krvarila, na rtvi, njenoj odei ili na mjestu izvrenja, mogu se nai i tragovi krvi koji potiu od izvrioca. No, u koliko je iz nekih razloga (upotrebljena su omamljujua sredstva i sl.) izostao otpor, onda e sigurno izostati mnogi od tragova koje smo naprijed pomenuli. Ako je silovanje izvreno nad djetetom ili nekom nevinom djevojkom, onda e se sudsko-medicinskim pregledom ustanoviti procep otvora vagine (rascep devinjaka) praen krvavljenjem. U nekim sluajevima kao posljedica silovanja pojavljuje se i polna zaraza sveza gonoreja ili sifilis. Silovanje ostavlja tragove i na psihu silovane osobe. Ona je uzbuena, zaplaena i sl. Nekada takve osobe pokuavaju da izvre samoubistvo. Ako se u konkretnom sluaju utvrdi da nema tragova nasilja, a uz to je prijava podnijeta nekoliko dana po izvrenom silovanju, onda je to ozbiljna indicija da se radi o lanoj prijavi. Prilikom ocjenjivanja povrjeda na tijelu ili tragova na odijelu prijavioca, treba biti obazriv. Jer, neki tragovi mogu biti fingirani, dok drugi mogu nastati prilikom samozadovoljenja (onanija i sl.) i normalnog odnosno sporazumnog snoaja. Naime, poznato je da izvestan broj ena i djevojaka vri onaniju esto puta i vrlo grubim predmetima kojim mogu da se nanesu ozbiljne povrjede. Sem toga, i prilikom snoaja ima razliitih ponaanja. Neki partneri, kako u ljubavnoj predigri, tako i za vrijeme snoaja, ne ispoljavaju grubost, neki (obino muki) su pri tome neto grublji, i ostavljaju vidne tragove (modrice, ugrize i sl.). U mnogim sluajevima ovome mnogo doprinosi drugi (obino enski) partner, pogotovu ako se radi o masohistikom tipu koji zahtijeva od svog partnera da mu nanosi fizike bolove da ga tipa, ujeda, bode, tue i sl. bilo prije, bilo za vrijeme snoaja. Razumije se da i ove tragove ena moe da prikae kao tragove nasilja, bez obzira to su oni pratili normalni,

111 sporazumni snoaj, odnosno, to su nastali na zahtjev enskog partnera. U praksi je bilo sluajeva da je oteena odnosno rtva sama sebi nanosila povrjede u vidu modrica i ogrebotina na tijelu da bi na taj nain prijavljeno djelo prikazala uverljivijim. Za razjanjenje konkretnog sluaja od znaaja su i nepostojei predmeti i tragovi. Ako neka ena tvrdi da je prije tri dana nad njom izvreno silovanje, da je izvrilac tukao, hvatao za butine i ugrizao za dojku, ostavio joj modrice koje su prole i sl., a specijalista sudske medicine kae da na oznaenim dijelovima tijela ove ene nema nikakvih tragova i da ovi tragovi mogu da prou u roku od 710 dana, a nikako u roku od tri dana, dobija se jedna negativna odrena okolnost koja ukazuje da njen iskaz nije istinit. Ova okolnost moe korisno da poslui u daljem razgovoru sa ovom enom radi saznanja motiva podnoenja lane prijave. b) da se izvri uviaj i rekonstrukcija dogaaja. Uviajem na licu mjesta moi e se utvrditi u prvom redu da li su uopte prilike na tom mjestu pogodne za izvrenje silovanja. Ako se u blizini takvog mjesta nalaze naseljene kue ili se u blizini nalazi kakva prometna ulica ili put, ta okolnost govori protiv silovanja. Osim toga mogu se otkriti i druge neloginosti, protivurenosti i upljine u misaonoj konstrukciji odnosnog dogaaja. Jedna ena je podnela prijavu zbog silovanja koje je nad njom izvreno. Tvrdila je da je oznaenog dana silovanje izvreno u sobi, da je vikala, zapomagala, dozivala u pomo. Nakon prijema prijave ovlateno slubeno lice je odmah izalo na lice mesta da izvri uviaj. Kada je dolo na mjesto dogaaja, utvreno je da su zidovi sobe u kojoj je izvreno silovanje tanki i da bi se njena vika i zapomaganje moralo uti u susjednoj sobi u kojoj su toga dana bila ljudi. Isto tako utvreno je da u sobi u kojoj je izvreno silovanje nije bilo tragova krivinog djela i da ljudi (sustanari) koji su bili u susednoj sobi nisu uli nikakvo zapomaganje, jer ga nije ni bilo. Na ovaj nain ovlaeno slubeno lice je utvrdilo da o silovanju ne moe biti ni govora. Paljivim pregledom mjesta dogaaja mogu se na posteljjnom rublju, na raznim leajevima, foteljama, stolicama, tepihu ili podu pronai tragovi sperme, krvi, zatim otkinuta dugmad, dlake, malje ili vlasi kose, itd. Osim toga, na licu mjesta se mogu utvrditi i tragovi borbe, pogotovo ako je silovanje izvreno na otvorenom prostoru pokrivenom travom i zemljom. Takoe se moe utvrditi da li je rtva, odnosno, izvrilac otiao sa mjesta dogaaja sa oteenom ili zaprljanom odjeom, kao i koji se botaniki i mikro tragovi biljnog porijekla, tragovi blata, praine i sl. mogu pronai na njihovom odijelu i tijelu. Osim toga na mjestu dogaaja prikupie se i drugi materijalni tragovi, obavjetenja i sl., od znaaja ne samo za razjanjenje konkretnog sluaja, ve i za otkrivanje izvrioca. c) za rasvetljavanje konkretnog sluaja od znaaja je da se utvrdi i kakvom tipu ene pripada ena koja prijavljuje da je silovana, da se proui i sagleda njena cjelokupna linost moralna, psiholoka, da se utvrdi kakvo je bilo njeno ponaanje, prije, za vrijeme i poslije silovanja, kakvi su bili odnosi

112 izmeu nje i osumnjienog, itd. Ima ena koje su ko-ketne, koje vole da flertuju, da se igraju vatrom i koje uivaju u tome da drae mukarce, mislei da e ih moi odbiti u presudnom trenutku. Ima i takvih koje i same ele da doe do snoaja, ali se u presudnom trenutku uplae da e doi do zaea, uplae se od posljedice trudnoe, od sramote i sl., i onda ele da se povuku. Ima i takvih sluajeva da ena ode s mukarcem u pono u neku umu, u neki park, na groblje, ili da do kasno u no ostane sa njim u nekoj ugostiteljskoj radnji, a onda ode u njegovu sobu, pa ga nakon svega toga okrivljuje za silovanje. Zbog toga je neophodno da se, pored ostaloga, utvrdi kakvom tipu pripada ena koja prijavljuje da je silovana. Obino se dogaa da ena u toku i poslije silovanja vie, zove u pomo, da istri na ulicu, obraa se prolaznicima, pria im o silovanju, pokazuje im tragove, pocepanu odeu, itd. Ako ona posle 2, 3 ili 5 meseci podnese prijavu, takva prijava je naelno sumnjiva, bez obzira to u nekim sluajevima moe da bude istinita. Sa velikim oprezom treba primiti i izjavu oteene koja tvrdi da je u toku jednog dana odnosno noi silovana vie puta. Jer, ako nije kod prvog, onda je kod drugog ili treeg silovanja mogla pruiti otpor, ili bar pokuati da to uini. Ima mjesta skepsi i kada neka ena prijavljuje silovanje i tom prilikom, pored ostalog, izjavi da je sa prijavljenim prije toga bila u intimnim odnosima i da je imala snoaj. Pronalazak prepiske izmeu oteene i osumnjienog moe znatno doprineti da se bolje sagledaju odnosi izmeu njih, razjasni sluaj i utvrdi materijalna istina; d) odmah izvriti sudsko-medicinski pregled napadaa odnosno osumnjienog. Na njegovom tijelu u predjelu polnih organa, na donjim dijelovima njegove odee i rublja i na obui mogu se pronai tragovi sperme, a u nekim sluajevima i tragovi krvi, dlake stidnice, vlasi kose itd. Kod ljudi koji se ne peru i ne kupaju ovakvi tragovi mogu se pronai danima nakon izvrenog silovanja. Sem toga, esto se u neistoi njegovih prstiju mogu pronai sitni dijelovi krvi ili kose, ostaci minke, pudera ili pomade i sl. Ako se radi o silovanju primjenom fizike sile, gde je rtva pruala napadau jak otpor i tom prilikom ga grebala, upala i sl., na telu napadaa mogu se nai modrice, ogrebotine, ugrizi i sl. Ako je napada odnosno osumnjieni zaista imao kontakta sa rtvom i bio na mjestu dogaaja, na njegovom odijelu mogu se pronai tragovi blata, praiae i sl., koje je ovaj odnio sa mjesta dogaaja, kao i vlakna sa odjee rtve. Sem toga, kod napadaa se mogu pronai i vlasi kose koji potiu od rtve. Pri svemu ovome ne treba izgubiti iz vida mogunost da je ovaj skinuo, sakrio ili oprao odijelo koje je imao na sebi u momentu napada. Zato treba nastojati da se pronae i detaljno pregleda to odijelo. U koliko su prilikom izvrenja djela koriena kola (kao mamac, da se rtva odveze na neko skrovito mesto i sl.) onda treba i njih detaljno pregledati. Na svim objektima, gde se mogu nai tragovi, panju treba usmeriti na traenje tragova krvi i sperme, jer omoguuju utvrivanje krvne grupe, a y

113 novije vreme i odreivanje jedinstvene genetske strukture lica od koga potiu ti tragovi (DNK), to znai i njegovu identifikaciju. U primjeni ovog metoda, ameriki FBI postie znaajne rezultate, to ilustruje sledei primer: Prilikom istraivanja brutalnog ubistva mlade ene, policija je paljivo prikupila sve materijalne tragove koji su predati kriminalistikoj laboratoriji na dalje vetaenje. Forenzika analiza otkriva prisustvo sperme, na osnovu koje se utvruje profil DNK koji je, potom, pretraivan u kompjuterizovanoj banci podataka i pun pogodak je postignut s profilom DNK koji je utvren na osnovu pronaenih tragova sperme izvrenih krivinih djela silovanja, koja su se desila nekoliko meseci ranije u drugim gradovima te amerike drave. Razmjenom podataka i sinhronizovanom akcijom dolo se do osumnjienog lica od koga je uzet uzorak krvi i iji je profil DNK bio identian sa utvrenim profilom DNK na osnovu pronaenih tragova sperme, to je znailo i njegovu identifikaciju, zahvaljujui tragovima sperme koji su pronaeni na tri rtve, koje su bile silovane i potom ubijene. 6. 2. 1. 4. Otkrivanje izvrioca U mnogim sluajevima oteena i svedoci (ako ih ima) ne mogu da daju potpun lini opis niti pak da (neposredno ili po fotografiji) prepoznaju izvrioca. Da bi se dobio odgovor na pitanje ko je izvrilac treba preduzeti niz operativno-taktikih mera i radnji. Prvi i osnovni zadatak koji se u vezi sa ovim pitanjem postavlja je da se na osnovu stanja na mjestu izvrenja, tragova naenih na oteenoj i mjestu izvrenja, naina izvrenja (MOS), prikupljenih obavjetenja i provera u odgovarajuim operativnim evidencijama, odrede verzije o moguim izvriocima. Za pravilno odreivanje verzija od posebnog je znaaja da se izvri provjera u evidenciji profesionalnih delikvenata. Iskustvo je pokazalo da profesionalni delikventi, po pravilu, imaju svoj stil rada, MOS, koji predstavlja njihovu vizit kartu. Ne treba izgubiti iz vida ni psihopate i duevne bolesnike, jer najee oni vre silovanja. Korisno moe posluiti i eljanje nedavno otputenih osuenika i ljudi koji su skloni alkoholu. Jer, ako je neko, na primer, bio dugomu zatvoru, na brodu i sl., pa zbog toga nije imao mogunosti da svoj seksualni nagon normalno zadovoljava, on moe suvie velikim intenzitetom svoga nagona da bude natjeran da izvri silovanje. Alkohol takoe moe da dovede i normalnog ovijeka da izvri silovanje. Alkohol dovodi ovijeka u razdragano, euforino stanje, kad mu sve izgleda lahko, kad se on sebi ini jak, potentan, sposoban. U takvom stanju on nema konice u sebi. Za njega nema nikakvih prepreka. Moralne, etike konice, zdravo, hladnokrvno i mirno rasuivanje, karakteristino za normalnog i trezvenog oveka, kod njega vie ne postoji. Konice su potisnute, a nagoni su pod dejstvom alkohola razdraeni.

114 Postavljene verzije treba odmah proveravati. Da bi se proverila svaka verzija treba utvrditi pitanja na koja treba odgovoriti. Istovremeno treba angaovati potreban broj radnika koji e prema uputstvima onoga koji rukovodi radom na rasvetljavanju konkretnog sluaja proveravati svaku verziju. Radi racionalnijeg korienja raspoloivog vremena, izbegavanja nepotrebnih ponavljanja, obezbeenja vee efikasnosti i sl. treba, pored ostalog, utvrditi redoslijed preduzimanja pojedinih operativno-taktikih mjera i radnji i vrijeme njihovog izvrenja. Razumije se da se, na osnovu prikupljenih podataka, novih indicija i sl. moe, i treba, da vri korekcija utvrenih verzija, da se mogu odreivati nove, sve dok se' ne. rasvijetli konkretni sluaj, odnosno ne otkrije izvrilac. Kada se otkrije izvrilac sa njim treba obaviti detaljan razgovor. Taktika je preporuka da se ovaj razgovor obavi poto je izvren sudsko-medicinski i kriminalistiko-tehniki pregled, i poto se dobije potpuna slika o dogaaju i izvriocu. U razgovoru treba nastojati da ovaj detaljno objasni vrijeme, mjesto, okolnosti i nain izvrenja djela, na koji nain je savladao otpor da li upotrebom fizike sile (snage) ili nekog omamljujueg sredstva, da li je u djelu uestvovao sam ili je imao sauesnika, kakva je bila uloga sauesnika, itd. Kod grupnih silovanja tzv. redaljki, od posebnog je znaaja da se, pored ostalog, utvrdi uloga svakog uesnika i da se otkrije organizator. U nekim sluajevima organizator se moe otkriti utvrivanjem redosleda, jer je inicijator i organizator vjerovatno bio prvi. Deava se ponekad da osumnjieni u toku razgovora tvrdi da je impotentan, nesposoban za polni ivot odnosno snoaj i da nije izvrio obljubu nad oteenom. Ovakvu odbranu treba provjeriti i sudsko-medicin-skim pregledom izvrioca. Ovo, pored ostalog, i zbog toga to u konkretnom sluaju u koliko se sudsko-medicinskim pregledom potvrdi njegova odbrana moe postojati pokuaj silovanja koji je kanjiv.

115 6. 3. Imovinski kriminalitet (Krivina djala protiv nimovine Poglavlje XXIII, KZ Kosova lan. 252 do 274) Krivina djela protiv drutvene i privatne imovine (imovinski kriminalitet) veoma su rasprostranjena i u ukupnoj masi kriminaliteta zastupljena su u znatnom postotku prema nekim procjenama kod nas i u svijetu ak i do 50%. Gledajui statistiki, prema ukupnom broju prijavljenog i otkrivenog kriminaliteta, imovinski delikti ine ponekad 7O/o od ukupne mase kriminaliteta, jer su mnogi pojavni oblici ostalih grupacija krivinih djela prikriveni, neuoljivi, tako da nisu ni otkriveni ni registrirani, za razliku od imovinskih delikata, koji su po pravilu lako uoljivi i odmah poznati, samo to su uinioci takvih djela nepoznati. Prema tome, osnovne karakteristike imovinskih delikata jesu masovnost, neprikrivenost (izraena time to ih oteeni redovito prijavljuju) i anonimnost njihovih uinilaca (izraena time to je uinilac u asu izvrenja u pravilu nepoznat). Imovinski delikti takoer spadaju u klasini kriminalitet. To su, zapravo, najklasiniji delikti, jer je krivinopravna zatita privatnog vlasnitva data ve u vrijeme nastanka drave i prava. Prema tome, oni su samo uvjetno izdvojeni iz grupacije klasinog kriminaliteta zbog spomenutih njihovih osnovnih karakteristika. Pojavni oblici i obiljeja imovinskih delikata, naroito onih to se vre uestalo i masovno, dobro su poznati svim ovlatenim slubenim osobama policije, ukljuujui i pozornike i patrole, jer se s takvim deliktima susreu i obrauju ih svakodnevno, jer ih oteeni, u pravilu, redovito prijavljuju. Stoga nema potrebe da ih ovdje poblie prikazujemo prema njihovim sastavnim obiljejima, nainu izvrenja i drugim karakteristikama za razliku od nekih drugih grupacija kriminaliteta i njihovih pojavnih oblika, kojima je posveeno neto vie prostora u cilju da se policija sistematskije i ofanzivnije prema njima postavlja bez obzira na to to ih nitko ne prijavljuje. Ograniit emo se stoga na kratak prikaz oblika i naina izvrenja nekih teih i drutveno opasnijih imovinskih delikata to ih vre profesionalni kriminalci, individualno ili u organiziranim grupama, veoma esto u velikim serijama i na razliitim podrujima, jer je cilj i zadatak operativne kontrole da se uoavaju, spreavaju i suzbijaju prvenstveno takvi pojavni oblici, dok je zadatak kriminalistike obrade da se svaki konkretni imovinski delikt (ako se goni po slubenoj dunosti) otkrije i rasvijetli.

116 6. 3. 1. Krae (lan 252. KZ-a Kosova) Obine krae su najrasprostranjeniji i najmasovniji pojavni oblik imovinskog kriminaliteta. Osim velikog broja prigodnih kraa, znatan broj ovih djela vre u vidu zanata profesionalni kradljivci pojedinano ili u organiziranim grupama. Obine krae prerastu u teke krae ne samo ako su izvrene provaljivanjem, obijanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka (provalne krae), ve i ako su uinjene od strane vie osoba koje su se udruile za vrenje kraa, na naroito opasan ili naroito drzak nain, od strane osobe koja je pri sebi imala kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane, iskoritavanjem stanja nastalog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom, iskoritavanjem bespomonosti ili drugog naroito tekog stanja druge osobe, ili ako vrijednost ukradenih stvari prelazi iznos predvien zakonom ili pak na neki drugi nain kako je to predvieno lanom 253 KZ-a Kosova. Prema tome, obine krae to ih vre profesionalni kriminalci najee su zapravo i prema Krivinom zakonu teke krae, jer u pravilu uvijek je kod njih zastupljen jedan od tih elemenata (organiziranost, drskost, posjedovanje vatrenog ili hladnog oruja itd.). Krae kao pojavni oblik imovinskog kriminaliteta od posebnog su interesa za operativnu kontrolu i u onom dijelu to ih vre maloljetnici. Od svih djela to ih vre maloljetnici, kako to pokazuje praksa, najvie su zastupljene upravo krae. Veina profesionalnih kradljivaca usvojila je vlastiti, vie ili manje uvjeban ili uhodan nain izvrenja, u to spada ne samo radnja izvrenja ve i uobiajeno mjesto ili vrijeme izvrenja, vrsta ukradenih predmeta, objekti gdje se vre krae itd. Navodimo neke karakteristine grupacije kraa. Krae iz stanova. U stan se ue (ili uunja) kad nema nikoga od ukuana, ili se koriste razliite izlike dolaska (nuenje na prodaju tepiha, suvenira i sl., tobonji pregled instalacija, traenje izmiljenih poznanika i sl.) uz iskoritavanje i najmanje neopreznosti ukuana. Krade se: novac. nakit, odjevni predmeti, tekstil, tehnika roba itd. Ovakav nain je jo poznat kao uunjavanje. Krae u hotelima i drugim javnim lokalima: krae iz nezakljuanih hotelskih soba za vrijeme dok gosti spavaju ili su sobe ostavili privremeno otvorene i bez nadzora; zamjena kaputa u restoranima, kavanama, plesnim dvoranama i sl., krae iz enskih torbica ostavljenih na stolu za vrijeme plesa; zamjena objeenih fotoaparata sa slinim praznim torbicama (futrolama) za fotoaparate itd. Duanske krae: organizirane krae u trgovinama po sistemu pokrivanja i odvraanja panje (obino jedan iz grupe uzme neku sitnicu i vjeto zbunjuje blagajnicu ili prodavaa bunim prepiranjem oko bilo ega, svraajui na sebe panju, a ostali iz grupe brzo uzimaju

117 vrijednije stvari ili ak novac iz ladice, pulta i iezavaju); krae razliitih predmeta u robnim kuama, samoposlugama i trgovinama (vjetim sakrivanjem ukradenih predmeta ispod odjee, odlaenjem u WC gdje se ukradena roba stavlja u reklamni omot ve kupljene robe itd.). U literaturi je zabiljeleen i ovakav sluaj. U jednoj zlatarskoj radnji uhvaena je kradljivica koja je na originalan nain vrila krae. Na desnoj nozi ispod koljena imala je privreno za arapu pare pleha sa nekoliko kukica. Lijeva cipela bila joj je tako velika, da je lako mogla u stojeem stavu izvui nogu. Na toj nozi arapa je pokrivala samo gornji dio stopala, dok su prsti bili slobodni i goli. Kradljivica je neprimjetno sputala ispod sebe na pod dragocenosti, a zatim je izvukla lijevu nogu iz cipele, i prstima, koje je u tu svrhu naroito vjebala, podigla predmete i okaila o kukice na desnoj nozi. Pored tzv. prigodnih kradljivaca, kraama po trgovinskim radnjama bave se i profesionalni kradljivci. Oni su svakako opasniji i za policiju interesantniji. Do informacija o kradljivcima ovakve vrste moe se doi i preko slube zatite u prodavnicama i robnim kuama. Ove slube vode evidenciju o ovakvim licima, a ponekad raspolau i kopijama podnijetih krivinih prijava.

118 Krae u sredstvima i objektima javnog saobraaja: kraa kovega, prt ljaga i kaputa zaspalih putnika u vozu; zamjena ili kraa kovega ili prtljaga na eljeznikim ili autobusnim stanicama i brodskim lukama; krae iz kabina putnikih brodova za vrijeme zadravanja u luci; krae potanskih vrea za vrijeme transporta itd.

Kraa stvari u vozu


U autobusu su daleko manje mogunosti za vrenje kraa, jer putnik za vrijeme vonje ne moe napustiti svoje sjedite, kao to to moe uiniti u vozu. Zbog toga za vrenje krae postoji mogunost jedino na usputnim stanicama kada obino putnici na krae vrijeme naputaju autobus, ostavljajui dio svog prtljaga (tanu, mali kofer, kaput, mantil i sl.) bez nadzora. Krae na plaama: krae stvari kupaa dok se kupaju ili ostavljaju stvari bez nadzora; krae iz kupalinih kabina itd. To su samo neki od mnogobrojnih pojavnih oblika kraa to ih neki kradljivci vre u vidu zanata, pojedinano ili u grupama. 6. 3. 2. Depne krae Depne se krae u krivino-pravnom smislu kvalificiraju kao teke krae, a ponekad i kao obine krae, to zavisi o stupnju ispoljene drskosti pri njihovu izvrenju. Meutim, sa stajalita kriminalistike, opravdano ih je izdvojiti kao poseban pojavni oblik, jer ih redovito u obliku zanata vre profesionalni depari.

119 Depari operiraju na mjestima gdje se okuplja i nalazi velika masa graana, naroito gdje se stvara guva: na eljeznikim i autobusnim stanicama, u vlaku, u tramvaju, u autobusu, na trnicama, sajmovima, izlobama i sl., na masovnim priredbama, proslavama i manifestacijma, ispred ulaza i blagajne kinematografa, kazalita, cirkusa, na nogometnim igralitima itd. Osim koritenja guve u masi graana, neki depari pribjegavaju vrenju depnih kraa na tetu usamljenih prolaznika po sistemu sudara namjernim sudaranjem s prolaznikom i dok se ovaj oporavlja od zaprepatenja ili zatetura, depar ga uljudno pridrava i izvri depnu krau.

Depna kraa korienjem ivog zida Depne se krae vre vjetim i neprimjetnim izvlaenjem novanika, novca, nakita i sl. iz enske torbice, iz vanjskih ili unutranjih depova kaputa, sakoa, ogrtaa, enskih kostima i sl.; iz stranjeg depa hlaa, iz otvorenih torbi itd.; prorezivanjem ili presijecanjem depova i vaenjem novanika; prorezivanjem aktovki; rezanjem remena rune torbe, sata i sl. radi njihova odnoenja; skidanjem ili prerezivanjem (finim klijetima ili karama) lania, narukvice, sata itd., sve to zavisno o stupnju izvjebanosti i spretnosti depara. Depare karakterizira pokretljivost prstiju, vjetina neprimjetnog uvlaenja prstiju ili ruke, prisebnost i sposobnost prilagoavanja, sigurnost i drskost u nastupu, dosjetljivost u iznalaenju i koritenju trikova, te sposobnost procjene i odabiranja prave rtve. Depari djeluju pojedinano ili udrueno u grupama. Kad operiraju pojedinano,

120 novinama, eirom, ogrtaem ili na drugi nain zaklanjaju se od pogleda drugih. Kad djeluju u organiziranoj grupi, uloge su im podijeljene: jedan je neposredni izvr-ilac (izvlailac), a ostali se javljaju u ulozi pokrivalaca, tucera i odnosilaca, tako da pokrivaoci prave zaklon ili zid oko rtve, stvaraju guvu i sl., da bi omoguili deparenje, a odnosilac prihvaa i odnosi plijen. Nakon izvrenog djela depari brzo odbacuju sve to bi ih moglo odati (novanik, isprave itd.). Pri hvatanju na djelu neki depari pokuavaju prikazati rtvu kao depara. Mogue ih je otkriti i uhvatiti ako se potencijalne rtve unaprijed upozore na oprez, zatim organiziranom prismotrom i zaticanjem na djelu. S obzirom na to da depari usvajaju i uvjebavaju jedan te isti, vlastiti nain izvrenja djela prema karakteristinim zahvatima, mjestima izvrenja i sl., osobito je vano koritenje evidencije MOS, kao i to potpuniji uvid u njihovo kretanje, putovanje, zadravanje itd. u sklopu kontrole i nadziranja odreenih kategorija osoba. 6. 3. 3. Provalne krae Provalne krae kao najrasprostranjeniji i najbrojniji pojavni oblik tekih kraa (lan 253 KZ-a Kosova) vre se provaljivanjem zatvorenih prostorija ili obijanjem zatvorenih prostora, u oba sluaja upotrebom razliitog provalnikog alata, zatim uskakivanjem, provlaenjem ili sputanjem kroz razliite otvore u inae zakljuane prostorije, kao to su uskakivanje ili provlaenje kroz prozor, kroz otvor zatitnih reetaka, kroz dimnjak, natprozornik, preko balkona itd. Provalnici su takoer najee profesionalni (specijalizirani) kriminalci, koji provale vre kao viestruki povratnici i u velikim serijama, na razliitim podrujima, sve ee uz koritenje motornog vozila radi brzog prebacivanja s jednog podruja na drugo. U vrenju provala esto im slui i pomae ranija profesija (npr. bravar, mehaniar). Kao provalniki alat koriste se najrazliitiji predmeti i alati: sjekire, kolci, pijuci, ekii, dlijeta, svrdla, lani kljuevi, otpirai, eljezne poluge, kamen, dijamanti, pile za rezanje eljeza, prasea noga (ravasta elina poluga slina spravi za otvaranje konzervi), elektrina builica, aparat za autogeno rezanje eljeza, razna eksplozivna sredstva, balerina (kruna pila sa krunim svrdlom), kompjuterska oprema itd. Provalne se krae vre najee udrueno, sa veim ili manjem brojem uesnika u grupi, sa unaprijed podijeljenim ulogama, tako da jedan uesnik dri strau, drugi izvodi radnju provaljivanjem, trei mu pomae, izvlai i odnosi robu, etvrti eka s automobilom itd. Prije izvrenja djela provalnici vre pripreme i izvianje, odabirui one objekte koji su najslabije zatieni, u kojima se nalazi najvrednija roba, u kojima oekuju pronalaenje novca itd.

121 Prema specijaliziranom nainu izvrenja, objektu napada, mjestu izvrenja i sl., provalne se krae mogu grupirati na razliite naine, od kojih navodimo neke naj karakteristinije grupacije. Provale u stanove vre se otvaranjem vrata podeenim kljuem ili ot piraem, razbijanjem brave (buenje rupa oko brave), odvaljivanjem vrata polugom, uskakivanjem kroz otvoreni prozor, razbijanjem prozorskog okna, penjanjem po fasadi uz koritenje ljestava, izboina na fasadi, oluka i sl., uskakivanjem preko balkona, prokopavanjem zida itd. Profesionalni provalnici vre izvianje i odabiru za provalu stanove ili kue u kojima oekuju pronalazak novca, vrednijih stvari, nakita i dr., i to u vrijeme kada su vlasnici i ukuani due odsutni, koristei pri tom i vanjske zna kove odsutnosti kao to su potpuna zamraenja, sputene rolete i sl. Provale u trgovine (u prodavaonice, skladita, izloge itd.) vre se otva ranjem vrata podeenim kljuem ili otpiraem, isjecanjem brave pomou svrdla i pile, isjecanjem ploha na vratima ako su sastavljena i imaju ma nje zatiene umetke, izvaljivanjem ili razbijanjem vrata, piljenjem alki na lokotu, piljenjem zatitnih reetki pilom za eljezo, izvijanjem zatitnih reetki polugom, izvaljivanjem reetki, provlaenjem kroz vee otvore zatitnih reetki, razbijanjem prozora, rezanjem ili razbijanjem stakla na izlogu i prozoru (uz eventualno premazivan je stakla blatom ili lijepljenje ljepive trake da se prigui buka), prokopavanjem zida, uklanjanjem crijepa, prokopavanjem stropa, trganjem tavanskih dasaka itd. Provaljivanju takoer prethode razliite pripremne radnje i izvianje lokacije, unutranjeg rasporeda, vrste i smjetaja robe, mjesta gdje se eventualno ostavlja novac, vrste i stupnja fizike i tehnike zatite, uestalosti i vremena patrolnih obilazaka itd. Provale u automobile vre se otvaranjem ili razbijanjem prozorskog stakla na vratima izvijaem ili drugim podesnim predmetom, otvaranjem ili razbijanjem stakla za provjetravanje, otvaranjem vrata podeenim kljuem, otpiraem, icom i sl., rezanjem platnenog krova, otvaranjem ili razbijanjem brave prtljanog prostora uz upotrebu odvijaa, montiraa guma itd. Provale u automobile relativno su nov pojavni oblik te vrste kriminaliteta, nastao kao popratna pojava naglog razvoja cestovnog prometa i poveanja broja motornih vozila, sa stalnom tendencijom porasta. Provale se vre najvie u vozila parkirana na usamljenim, mranim i zasjenjenim prostorima, na neosiguranim parkiralitima itd. Provale u automobile vre se u namjeri krae automobila, u namjeri krae iz automobila ili u namjeri upotrebe automobila za vonju. Meutim, bez obzira na to to se u krivinopravnom smislu moe raditi o krivinom djelu oduzimanja motornog vozila ili o tekoj krai, sa kriminalistikog stajalita, odnosno sa stajalita operativne kontrole, opravdano je taj pojavni oblik tretirati kao provale u automobile, utoliko prije to se i u sluaju oduzimanja

122 motornog vozila moe istovremeno raditi i o provalnoj krai (ako je uinilac od samog poetka imao namjeru da iz provaljenog vozila prisvoji pronaene stvari kao to su tranzistor, radio-aparat i druga roba). Provale u automobile, pored poetnika, svatara, meu kojima se esto susreu maloljetnici, sve ee vre profesionalni provalnici koji su se specijalizirali i trajnije opredijelili za ovaj oblik kriminalne djelatnosti. esto se radi o organiziranim grupama, koje u kratkom vremenu izvre itavu seriju provala. Provale u eljeznike vagone vre se kidanjem plombi, kidanjem alke na lokotu, nasilnim otvaranjem prozora teretnih vagona, izbacivanjem robe na otvorenoj pruzi te iskakivanjem iz vagona. Takve se krae naj ee vre na eljeznikim raskrima za vrijeme tranzita, manevriranja i sl., ali je mjesto izvrenja esto veoma teko ili nemogue utvrditi. Provale u vikendice i ljetnikovce vre se na slian nain kao i provale u stanove, i to preteno izvan turistike sezone. Najee ih vre skitnice i osobe u bijegu radi prenoivanja i sakrivanja, a usput vre i krae. Provale u muzeje, galerije, crkvene i druge sline institucije veoma su uestale posljednjih godina, a vre ih dobro organizirane grupe domaih i meunarodnih profesionalnih kriminalaca. Karakterizira ih dobra upuenost u kulturnohistorijsku i umjetniku vrijednost pojedinih predmeta, briljive pripreme i izvianja prije izvrenja provala, velika pokretljivost, drskost, otroumnost, sposobnost prilagoavanja, komunikativnost i dobra povezanost s razliitim kolekcionarima i krijumarima kulturnog blaga. Predmet su krae umjetnike slike, skulpture, pozlaeni kalei, freske, ikone, antiki nakit, amfore, stari novac, staro oruje, stare knjiga, rukopisi itd. Provale u kase i trezore vre se ili hladnim postupkom (razliiti na ini provaljivanja i obijanja pomou eljeznih poluga, izvijaa, podeenih kljueva, otpiraa, dlijeta i svrdla za eljezo, prasee noge, balerine itd.) ili toplim postupkom (upotreba eksplozivnih sredstava, koritenje aparata za oksigeno topljenje metala itd.). Nekad prilino rijetke i izu zetne, danas se i u nas provala u kase i trezore javlja kao dosta est po javni oblik provalnih kraa koje vre opasne i struno verzirane grupe profesionalnih kriminalaca, koje prethodno poduzimaju niz pripremnih radnji: traenje i izvianje najpogodnijih objekata, prouavanje unutra njeg rasporeda i stupnja zatite prostorija i kasa, praenje uvarske slube i pozorniko-patrolne djelatnosti itd. Ako je novac pohranjen u manju, prirunu kasu, provalnici ne gube vrijeme njenim obijanjem ve odnesu, odnosno odvezu i kasu i novac, sluei se prikladnim prijevoznim sredstvom (kombijem i sl.).

123 6. 3. 4. Razbojnitva Razbojnitvo (lan 255. KZ-a Kosova) je sloeno krivino djelo: u njemu je uvijek sadran element nasilja i element oduzimanja tue pokretne stvari (novca, nakita i drugih pokretnih stvari). Element nasilja javlja se kao sredstvo izvrenja djela razbojnik primjenjuje silu ili prijetnju da e neposredno napasti na ivot i tijelo rtve u namjeri da na taj nain od nje oduzme stvari koje eli prisvojiti. Razbojnitvo spada u najtee imovinske delikte, jer razbojnik ne preza da rtvu rani ili ak lii ivota, (teki sluajevi razbojnitva) Veoma opasan i razbojnitvu srodan imovinski delikt jest razbojnika kraa. Razlika je izmeu razbojnike krae (254. KZ-a Kosova).i razbojnitva (lan 255. KZ-a Kosova) u tome to uinilac razbojnike krae pri zatjecanju na krai upotrebljava silu ili prijetnju u namjeri da zadri ve ukradenu stvar, a uinilac razbojnitva silu ili prijetnju upotrebljava radi oduzimanja (otimanja) stvari. Prema tome, u razbojnitvu sila ili prijetnja prethodi protupravnom oduzimanju, a u razbojnikoj krai sila ili prijetnja dolazi poslije protupravnog oduzimanja stvari. Prema nainu izvrena, objektu napada, broju uesnika, mjestu izvrenja i drugim elementima razbojnitva se mogu podijeliti na nekoliko karakteristinih grupacija, to treba imati na umu pri operativnopreventivnom postavljanju i provoenju operativne kontrole. Ulino razbojnitvo nad prolaznicima najprimitivniji je ali i najuesta liji pojavni oblik razbojnitva. U veini ulinih razbojnitva uionici su mladi ljudi, meu njima esto i mlai i stariji maloljetnici. Razbojnike prepade vre na cesti ili ulici nad enama svih dobi i otimaju im rune torbice, zatim nad usamljenim etaima (preteno starcima) u mranim ulicama, koje bezobzirno izudaraju i zahtijevaju novanik ili ga sami na silno oduzimaju. Sve se to deava preteno u tami, ali nerijetko i po danu. Neki razbojnici slijede iz lokala u tamu gosta koji je paradirao veim svotama novca. esto prije toga s njime pijane, pa ga onda nagovore na promjenu lokala. Usput ga brutalno napadnu pa pobjegnu s njegovim novanikom u tamu. U veini ulinih razbojnikih prepada radi se o indivi dualnim uiniocima, ali ima sluajeva i grupnih prepada, naroito kad se radi o maloljetnicima. Uspjeh individualnih razbojnitava poiva na munjevitom prepadu na rtvu koja se niemu ne nada. Razbojniki prepadi uz seksualno nasilje oblik je preteno individualnih, a ponekad i grupnih napada na ene na osamljenim mjestima nou, u tamnim i pustim ulicama, ili su to prepadi na ljubavne parove koji se zadravaju po parkovima, u vozilima uz cestu i sl. U prvom sluaju razbojnik poslije napada i otimanja torbice, nakita,

124 novca itd. siluje ensku osobu. U drugom sluaju, koristei moment iznenaenja, napadaju i operuaju muke ljubavne partnere, a onda veoma esto siluju enske osobe. Ovo iskliznue iz imovinskog delikta u seksualno nasilje otkriveni i uhvaeni uinioci obino objanjavaju da su tek u dodiru sa rtvom dobili seksualno uzbuenje. Razbojniki prepadi uz pomo prostitutke izvode se prema unaprijed utanaenom dogovoru izmeu prostitutke i njenog naredbodavca ili zatitnika. Prostitutka slui kao mamac, Kad se s mukarcem parajlijom sporazumi za spolni snoaj, odvodi ga na unaprijed predvieno skrovito mjesto, gdje u pogodnom asu slijedi iznenadni napad jednog ili nekolicine skrivenih razbojnika. Razbojniki prepadi nad seljacima nakon prodaje stoke na sajmu izvode se saekivanjem na usamljenim mjestima kuda prodavalac s veom svotom novca pri povratku kui mora proi, ili njegovim slijeenjem do takvih mjesta. Uinilac na samom sajmu prati i uoava osobe koje prodajom dolaze do vee svote novca, a ponekad se razbojnitvo unaprijed planira iz kruga mjetana rtve. Razbojniki prepadi na potare, inkasatore, blagajnike i druge prenosioce novca izvode se pri izlasku iz pote, banke ili drugog objekta, ili na drugom pogodnom mjestu (obino odmah slijedi munjevit udarac radi onesvjeivanja i otimanja torbe s novcem). Napadu prethode temeljite pripreme: utvrivanje puta i vremena prenoenja novca, izuavanje naj pogodnijeg mjesta za napad, utvrivanje najbreg i najsigurnijeg nainabijega i sakrivanja i sl. Ponekad se ovakvi razbojniki napadi fingiraju da bi se prikrilo prisvajanje povjerenog novca. Jedan od najjaih indicija da se radi o fingiranju, a ne o stvarno izvrenom razbojnitvu, postoji onda kada rtva tvrdi da je razbojnikim prepadom bila onesvjetena, a istovremeno u detalje opisuje sve to se dogodilo prije padanja u nesvijest. Gubitak svijesti ima, naime, za posljedicu zaboravljanje onoga to se zbivalo kroz izvjesno vrijeme unatrag od trenutka gubitka svijesti (to se u medicini naziva retrogradna amnezija). Dakako, ovakvo fingiranje mogue je i u drugim oblicima razbojnikih napada, ali je karakteristino upravo za osobe koje prenose novac. Razbojniki prepadi na novane ustanove i druge objekte u kojima se rukuje veim svotama novca (banke, pote, blagajne u trgovakim radnjama, benzinske stanice i sl.) javljaju se kao najopasniji, gangsterski pojavni oblik razbojnitva to ga poduzimaju organizirane i naoruane grupe kriminalaca. Za razliku od uinilaca ranije navedenih primitivnih oblika razbojnitava, koje karakterizira vie drskost i gruba sila nego inteligencija, ta kategorija razbojnika odlikuje se drskou, bezobzirnou, lukavou, snalazljivou, sposobnou pretvaranja i maskiranja, velikom pokretljivou i smislom za pripremanje i planiranje razbojnikih napada. Svakom napadu prethode u pravilu due i briljive pripreme: izvianje i prouavanje lokacije objekta napada, unutranjeg

125 rasporeda prostorija, smjetaja kasa ili trezora, blagajnikih altera, uposlenog osoblja, naina fizikog i tehnikog osiguranja, radnog vremena, primanja ili otpremanja novca, funkcioniranja uvarske slube, uestalosti i vremenu patrolnih obilazaka, najpovoljnijeg pravca dolaska i bijega itd. Operativna kontrola imovinskog kriminaliteta ostvaruje se i u najuoj je vezi s ranije obraenim taktikim pravilima o operativnopreventivnom postavljanju i pokrivanju podruja, objekata, punktova i sredina, o djelovanju pozornika i patrola u ostvarivanju drutvene samozatite, o koritenju informatora, o kontroli i nadziranju profesionalnih kriminalaca i drugih kategorija osoba itd., pa nema potrebe da to ovdje zasebno obraujemo, no radi dopune valja istai jo i slijedee: a) Prilikom vee koncentracije stanovnitva (razne proslave, vanije sportske priredbe, sajmovi, masovni dolazak radnika privremeno zaposlenih u inozemstvu itd.), potrebno je pored jaanja svih oblika ope kontrole planom detaljno razraditi i provoditi posebne mjere za spreavanje i suzbijanje imovinskih delikata, za identificiranje, praenje i presretanje profesionalnih kriminalaca (kradljivaca, depara, provalnika, razbojnika, varalica itd.), kako onih s lokalnog podruja, tako i s podruja drugih opinskih organa unutranjih poslova, pa ak i s podruja drugih republika. Poznato je, naime, da u takvim prigodama iz raznih krajeva pristiu, zadravaju se u masi i vre krivina djela profesionalni kriminalci. U guvama se oni osjeaju relativno sigurni, promatraju bezbrine i neoprezne graane, slabo osigurana vozila, objekte itd., pa vre krae, depne krae, provale, razbojnitva i sline imovinske delikte. Na temelju detaljno razraenog plana, u emu sudjeluju i neposredni izvrioci planiranih zadataka, potrebno je, izmeu ostalog: prethodno zamoliti sve one policijske agencije sa ijeg se podruja, na temelju procjene, prvenstveno oekuje dolazak profesionalnih kriminalaca, da sva saznanja o eventualnom njihovu polasku i pravcu kretanja, kao i osobne i druge podatke za njih, pravovremeno dostave, mada su to duni dostaviti i samoinicijativno, ukoliko raspolau takvim saznanjima; uoi i za vrijeme dolaska mase graana provesti rigorozniku kontrolu u legalnim konaitima, a posebnu panju posvetiti tzv. divljim konaitima u koja se najee svraaju osobe to ele prikriti svoje prisustvo ili svoj identitet. Sve prijavnice odmah usporediti s registrom raspisanih potraga. Neprijavljene osobe treba pomno legitimirati i takoer provesti kroz registar; na odreenim otvorenim ili zatvorenim prostorima, za koje se ocijeni da predstavljaju kriminalna arita, provesti racije radi pronalaenja, identificiranja, presretanja ili hvatanja osoba za koje je raspisana potraga i drugih profesionalnih kriminalaca;

126 sve ovlatene slubene osobe treba da se to bolje upoznaju ne samo s podacima potranih registara ve i s najnovijim podacima (lini opis. fotografija, nain izvrenja djela) profesionalnih kriminalaca za koje se oekuje da e se nalaziti u masi; pojaati kontrolu vozila i vozaa na prilazima gradu kao i kontrolu osoba na autobusnim i eljeznikim stanicama radi identificiranja i presretanja profesionalnih kriminalaca; pojaati osmatranje prostora i mjesta; i kontrolu najugroenijih objekata,

formirati operativne grupe (sastavljene od uniformiranih i civilnih operativnih radnika) koje e najneposrednije preventivno i represivno djelovati u masi itd. b) Pri osjetnijem porastu i uestalosti kraa, provalnih kraa i oduzimanja motornih vozila, pored uobiajene, redovne kontrole vozaa i vozila, svrsishodne su povremene pojaane mjere kontrole. Takva se kontrola izvodi u odreenim zonama i na odreenim komunikacijama, a obuhvaa zaustavljena, parkirana i vozila u pokretu. Potreba i svrsishodnost poduzimanja pojaanih mjera kontrole, prostorno i vremensko usmjeravanje kontrole, nain izvoenja i ostala organizacionotaktika pitanja zasnivaju se na analitikim procjenama injenica koje se odnose na broj i uestalost kraa, provala i oduzimanja motornih vozila, uu lokaciju mjesta izvrenja, vrijeme izvrenja, vrstu, tip, marku i model vozila itd., ali se pri tom cilj i svrha pojaane kontrole proiruju i u pravcu suzbijanja i otkrivanja i ostale kriminalne djelatnosti koja je u vezi s prometom na cesti (pronalaenje eksploziva i drugih sredstava za izvrenje tekih krivinih djela, pronalaenje droga, pronalaenje ukradenih predmeta itd.). Kao operativna akcija preventivno-represivnog karaktera, pojaana kontrola vozaa i vozila u prometu provodi se obino u tri faze. U prvoj se fazi vre pripreme, u drugoj se akcija izvodi, a u treoj se sumiraju i analiziraju rezultati i izvode zakljuci o uspjehu i daljnjim mjerama koje je potrebno poduzimati. Pripreme obuhvaaju, pored analitikog izuavanja svih pojavnih oblika koje treba zahvatiti, poblie upoznavanje terena na kojem e se akcije izvoditi, izradu i razradu plana akcije i detaljno upoznavanje svih uesnika kontrole s njihovim konkretnim zadacima. Planom treba predvidjeti: cilj i zadatke kontrole; vrijeme poetka dan, sat, minutu; zone, komunikacije i toke izvoenja akcije; broj i raspored uesnika;

127 broj i raspored motornih vozila te drugih tehnikih sredstava koja e se koristiti; sredstva veze; rasvjetna sredstva i sredstva za postavljanje zapreka; kadrovski sastav i smjetaj rukovodeeg tima ili taba akcije itd. Akcija se moe izvoditi u vie varijanata. Motorizirane i kombinirane pjeako-motorizirane patrole u mjeovitim sastavima (uniformirani i civilni operativni radnici) mogu pokriti jednu ili vie zona i istovremeno vriti kontrolu na vie toaka. Po svojim razmjerima kontrola moe biti potpuna ili djelomina. Potpuna podrazumijeva zaustavljanje svih vozila koja saobraaju na odreenim komunikacijama, odnosno cestovnim pravcima, i detaljnu provjeru vozakih isprava te pregled vozila. Djelomina je ea u praksl. Obuhvaa samo odreenu vrstu vozila ili u okviru jedne vrste odreenu marku. Djelomina se kontrola moe provoditi i po selektivnom principu po razliitim kriterijima, na primjer na temelju odreenih sumnjivih indikatora koji se uoavaju u toku izvoenja akcije. Akcija se izvodi brzo, tako da ne usporava prometne tokove. U zavisnosti od usvojene taktike, akcija se moe prenositi iz jedne u drugu zonu, s jedne na drugu komunikaciju, kako bi se stvorio utisak da je najvei broj komunikacija pod kontrolom i time postigli vei preventivni uinci. Pogodni uvjeti za izvoenje akcije jesu veernji i noni sati, jer je frekvencija prometa na cestama manja, a aktivnost kriminalaca u pravilu vea. U takvim se uvjetima bre i lake uoavaju i prepoznaju sumnjiva vozila i pronalaze osobe za kojima se traga. c) Provodom uestalih teih imovinskih delikata na odreenom uem ili irem podruju (npr. serije provalnih kraa, vie izvrenih razbojnitava u kraim razmacima vremena itd.) treba uvijek osigurati paralelno provoenje i sinhroniziranje pojaane operativne kontrole i kriminalistike obrade. Drugim rijeima, ne bi se smjelo dogoditi da napori ovlatenih slubenih osoba (kako civilnih tako i uniformiranih) budu usmjereni jedino u pravcu rasvjetljavanja ve izvrenih djela i pronalaenja i hvatanja njihovih uinilaca ve i u pravcu spreavanja novih istovrsnih ili srodnih krivinih djela, tj. u pravcu onemoguavanja, presretanja i zatjecanja na djelu njihovih uinilaca. Imajui na umu pokretljivost kriminalaca i njihovo djelovanje na razliitim podrujima, takvu praksu treba ostvariti ne samo povodom izvrenih krivinih djela na vlastitom podruju, ve i povodom obavijesti da su takva djela izvrena i na drugim podrujima, kada se po zamolnicama poduzimaju razliite operativno-taktike radnje i mjere za pronalaenje i hvatanje uinilaca. U svim takvim situacijama, a naroito kod uestalih teih imovinskih delikata, zavisno o vrsti krivinih djela koja su u naglom porastu, naina izvrenja, objekata napada i sl., valja izvesti procjenu o tome gdje bi se moglo pojaviti novo krivino djelo, koji bi objekti mogli postati cilj kriminalnog napada, koji su objekti ili prostori posebno ugroeni, gdje bi eventualno bilo najsvrsishodnije postaviti

128 mamac, zasjedu i sl., gdje bi trebalo provesti raciju, gdje pojaati none patrole, obilaske, prismotru itd. Takve posebno organizirane akcije i mjere mogu, osim spreavanja novih djela, dovesti do otkrivanja i hvatanja uinilaca ranije izvrenih djela, to je u praksi mnogo puta potvreno. Tako, na primjer, na turistikom podruju u vrijeme turistike sezone, kada se neki imovinski delikti vre u serijama i viestruko se poveavaju, preporuljivo je uz sve ostale mjere kriminalistike kontrole provoditi racije kombinirane s pretragom terena. U odreeno se doba dana ili noi prilazi organiziranom brzom pregledu umovitih predjela uz morsku obalu, parkova, kupalita, bunkera, naputenih zgrada itd., gdje se meu skitnicama skrivaju i zadravaju opasni kriminalci. Na slian se nain osobito u veim gradovima organiziraju i provode zasjede, racije i sline mjere.

129 LITERATURA 1. Bokovi M., 2005, Kriminalistika metodika, Policijska akademija, Beograd. 2. Bokovi M., Banovi B., 1995, Kriminalistika metodika, Beograd, Via kola unutranjih poslova. 3. Brneti, D., Glui S., uperina M., 1998, Kriminalistika, Zagreb, Ministarsvo unutarnjih poslova RH, Policijska akademija. 4. Casey-Owens, M., 1984, The Anonymous Letter Writter-A Psychological Profile?, Izdanje 29., Journal of Forensic Science. 5. Golubovi, V., 1996, Ubistva u Crnoj Gori, Podgorica, ITP Unireks. 6. Henry, C., Lee., Labriola, J. 2002, Povratak na mjesto zloina, Nakladni zavod matice Hrvatske, Zagreb. 7. Henry, C., Lee., Labriola, J. 2002, Povratak na mjesto zloina, Nakladni zavod matice Hrvatske, Zagreb.

8. Kolar-Gregori, T., 1993, Mjere zatite od AIDS-a za djelatnike ministarstva unutranjih poslova, Policija i sigurnost, broj 2., MUP RH, Zagreb. 9. Korajli N. 2006., Metodika otkrivanja i dikazivanja eksplozija, Doktorska disertacija, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo. 10. Korajli N., 2003., Kriminalistika obrada ubistva, Magistarski rad, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo. 11. Kre, D., Krefild, R., 1980, Elementi psihologije, Beograd, Nauna knjiga. 12. Krivokapi, V., Krsti, O., 1999, Kriminalistika Taktika II, Drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Policijska akademija, Beograd. 13. Krsti O., 2002, Zanimljiva kriminalistika, Beograd, Zavod za ubenike i nastavna sredstva. 14. Markovi, T. : Kriminalistika, Zagreb, 1977. 15. Meunarodni program pomoi u kriminalistikoj obuci (ICITAP), Novembar 1999. Ministarstvo pravde SAD. 16. Milovanovi, M., 1975, Sudska medicina, Zagreb, Medicinska knjiga. IV. izdanje, , Beograd-

17. Modly D., 2003., Kriminalistika kao znanstvena disciplina, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo. 18. Modly D., Korajli N., 2002., Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj.

130 19. Modly D., Petrovi B., Korajli N., 2004., Uvod u kriminalistiku, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo. 20. Modly, D., 1990, Organi unutranjih poslova i primjena l. 154. ZKP-a, Ministarstvo unutranjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb. 21. Modly, D., 1993, Osiguranje mjesta dogaaja, , MUP RH, Zagreb. 22. Modly, D., 1998, Kriminalistika metodika, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo. 23. Modly, D., 1998, Kriminalistika kriminalistikih nauka. metodika, Sarajevo, Fakultet

24. Modly, D., 2001, Osiguranje lica mjesta krivinog dogaaja, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo. 25. Osnovni kurs istrage krvnih delikata, Meunarodni program pomoi (ICITAP), Sarajevo, Ministarstvo pravde SAD. 26. Pavii, B., Modly, D. 1999, Kriminalistika, Rijeka. 27. Pavliek, J.,2002, Specifinosti kriminalistike obrade ubojstava poinjenih vatrenim orujem, Srtuni magistraski rad, Poslijediplomski studij iz nasilnikog kriminaliteta, Zagreb, MUP RH, Policijska akademija. 28. Peri V; 1987; MUP- a Republike Hrvatske, Informator, Zagreb. 29. Petrovi A., 1981., Kriminalistika metodika, Via kola unutranjih poslova, Beograd. 30. Prirunik naela i procedura demokratskog rada policije, u suradnji sa ICITP-om, 2000, Ministarstvo unutranjih poslova ZE-DO kantona. 31. Privremeni Krivini zakon Kosova, UNMIK/URED/2003/25 Slubeni list 6., 2003. godine. 32. Privremeni Zakon o krivinom postupku UNMIK/URED/2003/26 Slubeni list 6. 2003. godine. Kosova,

33. Vernon J. Geberth, 1996., Practical homicide investigation, CRC Press Boca Raton Boston, London, New York, Washington, D.C. 34. Vodineli, V. 1996, Kriminalistika, Sedmo izmenjeno izdanje, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd. 35. Vodineli, V., 1972, Kriminalistika obrada ubistva i tekih tjelesnih povreda, SSUP-a, Beograd, 36. arkovi ; Ljubinka i dr. Kriminalistika, Beograd.