Sie sind auf Seite 1von 7

PISMENA PRIPREMA ZA AS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

Naziv kole: JU Uiteljska kola i gimnazija Obala Prijedlog pripreme sainila: Aia Ljubovi, prof.

Datum:

Predmet: Odjeljenska zajednica

Razred:

Realizator:

Nastavna jedinica: Uionica bez nasilnitva

Tip nastavnog asa: obrada novog gradiva

Nastavne

metode:

metoda

usmenog

izlaganja

metoda

razgovora,

metoda

demonstracije, metoda pisanja

Nastavna sredstva i pomagala: tekst, grafofolije, nastavni listi, nastavni plakat, grafoskop, tabla, kreda

Oblici rada: frontalni, grupni

Cilj: Stvaranje atmosfere u uionici i uenikom okruenju u kojem se svi osjeaju bezbjedno, sigurno i cijenjeno.

Zadaci:

obrazovni: - usvajanje znanja o primjerenom i efikasnom rjeavanju konflikta


usvajanje znanja kako djelotvorno da se odgovori na nasilnitvo usvajanje znanja o pozitivnom razmiljanju i govoru o sebi i drugima nauiti uenike da pruaju jedni drugima podrku i ohrabruju jedni druge uoavanje slinosti i uvaavanje razlika

funkcionalni:

razvijanje

miljenja

panje,

razvijanje

sposobnosti

posmatranja drugih ljudi

odgojni: - razvijanje pozitivnih moralnih vrijednosti, razvijanje suosjeanja


sa drugim ljudima formiranje pravilnog odnosa prema rtvi i nasilniku

TOK ASA

Uvod (5 minuta) Maltretiranje, fizika i verbalna, uvrede, zastraivanja i ubistva na naim ulicama su sve ea pojava s nerijetko kobnim ishodom po rtvu, a unose strepnju meu roditelje i uenike. Na ovom asu odjeljednske zajednice mi imamo zadatak da nauimo ta spada u nasilnitvo i ta uraditi da ga ne bude u naoj uionici i u naem okruenju.

Glavni dio: Najava cilja asa i pisanje naslova na tabli: Uionica bez nasilnitva

Uenike podijeliti u manje grupe (grupa ne treba da ima vie od 5 lanova)

Svaka grupa dobija svoj zadatak (zadaci isti za svaku grupu), da zaokrui jednu od tvrdnji na anketnom listiu.

Sadraj anketnog listia:

TANO ILI NETANO


1. Nasilnitvo je samo zadirkivanje. DA NE

2. Neki ljudi zasluuju da ih neko maltretira.

DA

NE

3. Samo djeaci mogu biti nasilnici.

DA

NE

4. Oni koji se ale na nasilnike su mamine maze.

DA

NE

5. Nasilnitvo je sastavni dio odrastanja.

DA

NE

6. Nasilnici e odustati ako ih budemo ignorisali.

DA

NE

7. Nasilnici ne potuju sebe.

To moe biti razlog to maltretiraju druge ljude.

DA

NE

8. Dijete koje se poali starijima da ga neko maltretira je tuibaba.

DA

NE

9. Sa nasilnicima se treba tui ili im uzvraati istom mjerom.

DA

NE

10. Ljudi koje neko maltratira mogu da se osjeaju povrijeeno, ali to brzo prebole. DA NE

Rad grupe traje 10 minuta. Poslije toga predstavnik grupe ita i obrazlae odgovore i razmiljanja grupe. Kada je svaka grupa izloila svoja razmiljanja i odgovore na ponuena pitanja, odjeljenski starjeina prezentira tane odgovore napisane na grafo foliji i sa uenicima ih analizira.

(Prezentacija rada grpe i tanih odgovora putem grafo folije traje 15 minuta)

TANO ILI NETANO - odgovori na pitanja

1. Nasilnitvo je samo zadirkivanje?

NE

Nasilnitvo je mnogo vie od zadirkivanja. Dok neki nasilnici zadirkuju ostali se slue fizikim nasiljem, zastraivanjem ili drugim taktikama. Zadirkivanje ponekad moe biti zabavno; nasilnitvo uvijek boli.

2. Neki ljudi zasluuju da ih neko maltretira?

NE

Niko ne zasluuje maltretiranje. Niko ne eli da ga kinje. Veina nasilnika zadirkuje one koji su na neki nain drugaiji. Razlike ne bi smjele da budu razlog za nasilnitvo.

3. Samo djeaci mogu biti nasilnici? Izgleda da su veina nasilnika djeaci, ali i djevojice mogu biti nasilnici.

NE

4. Oni koji se ale na nasilnike su mamine maze?

NE

Oni koji se ale na nasilnike brane svoje pravo da ne budu maltretirani. Za njih se moe rei da su zreliji nego nasilnici.

5. Nasilnitvo je sastavni dio odrastanja?

NE

Trpjeti zadirkivanje, zaikavanje, maltretiranje, prijetnje, uznemiravanje, vrijeanje, povrjeivanje i zlostavljanje nije normalno. Ako mislite da je normalno, manje su anse da ete neto rei ili uiniti povodom toga, to nasilnicima daje zeleno svjetlo da nastave sa nasilnitvom.

6. Nasilnici e odustati ako ih budete ignorisali?

DA i NE

Neki nasilnici e moda odustati. Ali drugi e se razljutiti i nastaviti sa maltretiranjem, dok ne vide reakciju. To je ono to ele.

7. Nasilnici ne potuju sebe. To im moe biti razlog to maltretiraju druge? NE Neki nasilnici sebe potuju. Sasvim su zadovoljni sobom, a to to maltretiraju druge im pomae da budu zadovoljniji. U veini sluajeva nasilnitvo nema veze sa samopotovanjem. Vezano je za posjedovanje moi nad drugima.

8. Dijete koje se poali starijima da ga neko maltretira je tuibaba?

NE

Dijete koje ima problema treba da se poali nekome starijem. Isto to treba da uini ako primijeti da neko drugi ima problema zbog maltretiranja.

9. Sa nasilnicima se treba tui ili im uzvraati istom mjerom?

NE

Ako se potuete sa nasilnikom, moda ete se povrijediti (i povrijediti nekoga drugog). Moda ete upasti u nevolj zbog tue. Ako pokuate da se osvetite, ponaate se isto kao i nasilnik. A nasilnik moe ponovo nasrnuti na vas da bi vam se osvetio. I jedno i drugo stvar ini jo gorom.

10. Ljudi koje neko maltretira mogu da se osjeaju povrijeeno, ali to brzo prebole?

NE

Nasilnitvo ostavlja dugotrajne posljedice.Neka djeca napuste kolu zbog nasilnitva. Naka postanu toliko tuna, oajna, preplaena i ne vide izlaz iz situacije, pa pomisle na

samoubistvo. Mnogi odrasli ljudi pamte kako su ih maltretirali dok su bili djeca. Ljudi ne mogu lako da prevaziu taj problem.

Poslije prezentacije odgovora svakoj grupi dijelimo nastavni listi: U naoj uionici

Sadraj nastavnog listia: U naoj uionici

U naoj uionici...

- Ne moramo svi da budemo isti. - Ne moramo svi da mislimo isto. - Ne moramo svi da se ponaamo isto. - Ne moramo svi da govorimo na isti nain. - Ne moramo svi da se oblaimo isto. - Ne moramo svi da vjerujemo u iste stvari. - Imamo pravo da budemo svoji. - Dopada nam se to to su ljudi raliiti. - Znamo da nas nae razlike ine zanimljivim i jedinstvenim. - Potujemo razliitenaine ponaanja i razmiljanja ak i kada se ne slaemo sa njima. - Dajemo sve od sebe da mirno rjeavamo probleme. - Reagujemo kada primijetimo da se neko prema drugima nepravedno ponaa .

- Ponaamo se prema drugima onako kako bismo voljeli da se drugi ponaaju prema nama. - Ophodimo se jedni prema drugima sa potovanjem.

Uenici treba da proitaju materijal, provedu raspravu o svakoj reenici. Ako se slau sa navedenim izajavama, uenici treba da se potpiu na svoje primjerke i stave datum.

Na pripremljen pano predstavnik svake grupe lijepi svoj materijal, da se pokae da u naoj uionici ljudi prihvataju jedni druge i svaka grupa pie svoju poruku o prijeteljstvu i nenasilju.

Zavrni dio (5 minuta)

(Rad sa cijelim odjeljenjem) Svi uenici zajedno analiziraju napravljeni pano i daju zajedniku definiciju uionice bez zasilnitva koju predstavnik odjeljenja pie na tablu, a svaki uenik u svoju svesku iz predmeta koji im predaje odjeljenski starjeina ili svesku odjeljenske zajednice.