BZK PREPOROD

issn 1512-8180

GODINA VIII Sarajevo 2008.

SADRAJ

POLITIKA I DRUTVO Hasan ZOLI, Mirza EMIRHAFIZOVI: Ciljevi i znaaj popisa stanovnitva, sa posebnim osvrtom na BiH ......................................................... 7 air FILANDRA: Religija protiv nacije: sluaj Bonjaka ................................... 21 Delal IBRAKOVI: Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode ................. 27 Senadin LAVI: Pusti krajolici: bonjaka prezimena (rodovi) u povijesnom i prostornom kontekstu istone Bosne i Hercegovine ..................... 42 Enes PAALI: Branski simulakrum ................................................................... 73 Adnan JAHI: O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919. ................. 88 DUHOVNA OBZORJA Mustafa ef. CERI, reisul-ulema: Bajramska hutba ............................................ 101 GODINJICE Sto trideset godina od roenja Husage iia (187819562008) Husaga II: Pisma ............................................................................................ 111 KNJIEVNI PRILOZI Mujo MUSAGI: Pjesme ...................................................................................... 125 Ismet BEKRI: Pjesme ........................................................................................ 136 Melida TRAVANI: Pjesme) ............................................................................. 143 Kemal MAHMUTEFENDI: Prie ..................................................................... 149 Mustafa SMAJLOVI: Glas mrtvaca .................................................................. 160 REFERENCE BONJAKE KULTURE Intervju sa Nedadom IBRIIMOVIEM (razgovarao Zulfikar Filandra) ........... 171 Raid DURI: Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca ....................................................................... 179 Mirsad KUNI: Povratak Zbirke Milmana Parryja ............................................ 200 Sead EMSOVI: Tesavufski motivi u postupku transkodiranja ......................... 203 Nadija REBRONJA: Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt Mee Selimovia ........................................................................ 211

Godinjak 2008 / 3

Almir ZALIHI: Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini .......... 234 PRIJEVODI Muzaffer KALEOLU: Pjesme (s turskog jezika prevela Lamija Hadiosmanovi) ............................................................................................. 265 Ayfer TUN: Prie (s turskog jezika preveo Enver Ibrahimkadi) .................... 272 PRIKAZI I OSVRTI Asim MUJKI: Esad Zgodi: Ideja bosanske nacije. Sarajevo: Zalihica, 2008. ................................................................................................. Fahira FEJZIENGI: Da zloin ne postane otrcana fraza. Carla del Ponte i Chuck Sudetic: Gospoa tuiteljica. Suoavanje s najteim ratnim zloinima i kulturom nekanjivosti. Sarajevo: Buybook: Zagreb: Profil, 2008. ..................................................................................................... Merima AMO: Delal Ibrakovi: Bosna, islam Bonjaci: Etnoloko-povijesne skice. Sarajevo: Fakultet politikih nauka, 2008. .......... Elvis FEJZI: Handiev znanstveni doprinos naoj osmanistici. Djelo dr. Adema Handia: zbornik radova sa znanstvenog simpozija (Teanj, 15. i 16. 12. 2006. godine) ............................................................................... Amir DURANOVI: Mesud adinlija: Prvi korpus ARBiH: nastanak i razvoj 19921995. Sarajevo: Ministarstvo za boraka pitanja Kantona Sarajevo, 2008. ................................................................................. Atif KUJUNDI: Poetika i estetika bosanskog znaka. Nijaz Omerovi: Izloba crtea. BZK Preporod, Gradaac, 15. augusta 2008. ................... IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI Hatida DUMAN: Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2008. godinu................ Isma KAMBEROVI: Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod za 2008. godinu ...................................... Adresar opinskih drutava BZK Preporod u Bosni i Hercegovini .................. Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2008. godini .......................... BONJAKI MERHUMI (2008) Isma KAMBEROVI: Sudionici nae povijesti umrli 2008. godine ................ 407 Autori priloga ........................................................................................................ 432 313 319 321 327 287

290 298

302

305 308

4 / Godinjak 2008

POLITIKA I DRUTVO

Ciljevi i znaaj popisa stanovnitva, sa posebnim osvrtom na BiH

Hasan Zoli Mirza Emirhafizovi

posljednje vrijeme dosta se raspravlja o popisu stanovnitva u bh. mas-medijima, kao i na brojnim sastancima, na kojima se iznose opreni stavovi o ovoj temi. Popis stanovnitva, domainstava / kuanstava i stanova u Bosni i Hercegovini trebao bi se sprovesti 2011. godine u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju koji je naa zemlja 16. 6. 2008. godine potpisala sa EU, kada e to uiniti i sve zemlje lanice EU, kao i drave u regionu. Popis u BiH nije izvren 2001. godine, iako je proteklo deset godina od posljednjeg popisa iz 1991. godine, to znai da se ne raspolae pouzdanim podacima u vezi sa stanovnitvom u BiH (ukupan broj, njegova struktura, i ostalo), nego se vre odreene procjene. Cilj ovog rada je na neki nain doprinijeti otklanjanju odreenih dilema koje se pojavljuju o predstojeem popisu stanovnitva u BiH. ta je popis stanovnitva? Poznato je da popis stanovnitva predstavlja jedan od osnova za davanje slike stanja o demografskim, ekonomskim, socijalnim, porodinim znaajkama jednog drutva zemlje u cjelini. Njime se u redovnim intervalima daje referentna mjera za utvrivanje broja stanovnika, njegove strukture (bioloke, ekonomske, obrazovne i druge) na nivou drave, regije i lokalnom nivou. Danas u svim modernim dravama popis predstavlja jedinstveni izvor za stvaranje okvira uzorkovanja za odreene ankete (anketa o budetskoj potronji, o zaposlenosti, o javnom mnijenju itd.). Sa ciljem planiranja, a i provoenja razvojnih ekonomskih i socijalnih politika, ili pak odreenih naunih istraivanja, neophodno je raspolagati to pouzdanijim podacima o broju, strukturi, geografskom razmjetaju stanovnitva itd. Godinjak 2008 / 7

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Popis stanovnitva, zbog naina njegovog organiziranja, primjene odreenih metodologija i standarda, postao je primarni izvor za referentne statistike i za stalno i za prisutno stanovnitvo. Dakle, popisi stanovnitva su specijalne, opsene statistike akcije koje se provode na cijeloj teritoriji jedne zemlje, obino svake dekade, prema jedinstvenoj metodologiji, s ciljem da se doe do sveobuhvatne i realne slike o demografskim, socijalnim, ekonomskim, porodinim i drugim karakteristikama stanovnitva. S obzirom na to da je stanovnitvo izuzetno dinamina kategorija, podaci popisa odnose se na tzv. kritini momenat za koji se odabire vrijeme kada je pokretljivost stanovnitva najmanja, kako bi se cjelokupna demografska masa fiksirala na tano utvreni momenat. Savremeni popisi, zasnovani na principima statistike nauke, imaju sljedee bitne karakteristike: a. provode se periodino, obino svakih deset godina; b. po pravilu obuhvaaju ukupno stanovnitvo odreenog teritorija; c. podaci se prikupljaju neposredno od stanovnika, primjenom ekspedicionog naina prikupljanja podataka; d. podaci popisa se odnose na odreeni trenutak kritini trenutak (iako popis moe trajati i nekoliko sedmica)1; e. jednoobraznost plana (programa) promatranja, koji podrazumijeva da samo u nekim iznimnim sluajevima doputa za pojedine dijelove popisne teritorije ili za neke grupe stanovnitva dopunjavanje programa popisa posebnim takama; f. tenja da se sve operacije popisa provedu u relativno kratkom roku, tj. u roku od nekoliko dana; g. centralizacija radova, koja je potrebna za puno odranje naunog principa jedinstva, za tano ispunjenje kalendarskog plana rada u svim karikama tog plana2. Upravo zahvaljujui rezultatima popisa kao osnovnom i najznaajnijem izvoru podataka o stanovnitvu, mogu se donositi ekonomske i socijalne razvojne strategije i politike na svim nivoima (od dravnog do lokalnog), obavljati administrativne aktivnosti, ali i vriti pojedina nauna istraivanja. Podaci o stanovnitvu izuzetno su bitni u planiranjima znaajnim za svakodnevicu, kao to su, primjerice: gdje sagraditi novu kolu ili vrti, proizvodni pogon, bolnicu, stambeno naselje, kakav tip populacione politike treba voditi, kako poboljati javni prijevoz, i, uope, kvalitet ivota graana.

1 2

Nejami, I. (2005), Demogeografija: stanovnitvo u prostornim odnosima i procesima, kolska knjiga, Zagreb, str. 15. Zoli, H. (2007), Demografija (skripta), Sarajevo, str. 25.

8 / Godinjak 2008

Ciljevi i znaaj popisa...

Popis stanovnitva prikuplja informacije o svakoj osobi i domainstvu u zemlji. U upotrebi rezultata nisu interesantne injenice o pojedincima. Njegova je svrha dati statistike podatke o drutvu i grupama unutar drutva kao cjeline. Javnost stoga ima pravo oekivati, i treba je uvjeriti u to, da e osobne informacije date u povjerenju biti potovane3. Prema tome, popis treba gledati kao aktivnost koja se izvodi iskljuivo iz statistikih razloga, a shodno tome, ne treba ga koristiti za prikupljanje podataka koji e svjesno promovirati politike ili sektake grupe ili e sponzorirati posebne ciljeve. Kratak osvrt na dosadanje popise u BiH od zavretka Drugog svjetskog rata Na teritoriji BiH u sastavu bive SFRJ provedeno je ukupno est popisa stanovnitva (1948.,1953.,1961.,1971.,1981. i 1991.), s tim da su posljednja etiri bila sa redovnom desetogodinjom periodikom koju preporuuje Organizacija ujedinjenih nacija i koju odrava veina zemalja u svijetu. Popisi kompletnog stambenog fonda u cijeloj zemlji izvreni su 1971., 1981. i 1991., a djeliminog dva puta (1950. i 1960.), jer tada nisu obuhvaena seoska podruja. Popis iz 1948. godine, kao prvi poslijeratni popis, imao je cilj puko prebrojavanje stanovnitva i njihovog bogatstva, jer su podaci dobiveni ovim popisom posluili za donoenje Zakona o konfiskovanju imovine (nepokretne i pokretne) u duhu novog drutvenog ureenja. Kao prvi koji ima karakteristike savremenog popisa jeste onaj izvren 1953. godine u skladu sa uputstvima UN-a i iskustvima steenim u prethodnom popisu. Svi naredni popisi, do posljednjeg 1991. godine, vreni su u pravilnim desetogodinjim intervalima i po svom sadraju bili su dosta slini, s tim da popisi iz 1961., 1971. i 1981. nisu sadravali obiljeje vjeroispovijesti kao odraz tadanje dominantne ideologije. Kao posljedica nerijeenog nacionalnog pitanja muslimanskog stanovnitva, oni su se izjanjavali kao neopredijeljeni ili su svrstavani meu druga dva naroda (Srbe ili Hrvate). Posljednjim popisom, uraenim 1991. godine, uvedene su dodatne rubrike, koje se tiu etno-kulturnih karakteristika stanovnitva, koje ukljuuju etniko porijeklo, jezik (uveden modalitet bosanski jezik) i religiju (vjeroispovijest).

Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini (2006): Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda i Statistiki ured evropskih drava, Ujedinjeni narodi, eneva, str. 17.

Godinjak 2008 / 9

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Meunarodne preporuke za vrenje popisa stanovnitva i stambenog fonda U osnovi, ciljevi popisa su identini u svim zemljama, ali postoje i pojedine specifinosti zbog odreenih lokalnih uslova. Uprkos postojanju specifinih nacionalnih ciljeva popisa, popis mora biti uraen u skladu sa meunarodnim preporukama, odnosno zajednikim Preporukama Ekonomske komisije UN-a za Evropu i Statistikog ureda Evropske unije Eurostata, kako bi dobio meunarodnu relevantnost. Naelno, preporukama se definiraju obavezni/osnovni sadraj (eng. core-topics) i dopunski/fakultativni (eng. non-core topics) sadraj. Svaka zemlja, u pravilu, treba u potpunosti preuzeti obavezni sadraj, dok dopunski preuzima u zavisnosti od potreba, to znai da te teme mogu, ali i ne moraju biti zastupljene u popisnici (obino se u savremenim uslovima preuzima iznad 50% nesutinskog sadraja). Uobiajene jedinice popisa su: osoba (stanovnik), domainstva i stanovi i druge nastanjene prostorije. Na osnovu preporuka UN-a, koje se odnose na populacijske teme, precizno je odreeno koje osobe ulaze u popis, i to prema uobiajenom mjestu stanovanja, na bazi ega se izvodi ukupan broj stanovnika4. Stanovnitvo koje treba popisati:
SUTINSKE TEME Uobiajeno mjesto stanovanja Ukupni broj stanovnika (izvedena) NESUTINSKE TEME

U dosadanjoj praksi iskazivanja slubenih rezultata popisa primjenjivano je naelo tzv. stalnog stanovnitva, to jest u mjestu u kojem stalno stanuje. Osoba je u kritinom trenutku mogla biti u svojem prebivalitu prisutna ili privremeno odsutna. U oba je sluaja iskazivana u naselju u kojem ima prebivalite kao stalni stanovnik. Ekonomska komisija UN-a za Evropu i Eurostat koriste se nazivom uobiajeno stanovnitvo, kriterij pripadnosti odreenom podruju jest uobiajeno mjesto stanovanja (Place of usual residence), a vremensko ogranienje odsutnosti je do dvanaest mjeseci. Takoer, preporukama su obuhvaene i geografske karakteristike, na osnovu kojih se mogu razgraniiti urbana i ruralna podruja u BiH, i utvrditi njihov broj. Ti podaci kasnije e se koristiti u brojnim anketnim istraivanjima, naroito onim u vezi sa socioekonomskim znaajkama domainstva i porodice.

Vidjeti vie, Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini (2006): Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda i Statistiki ured evropskih drava, Ujedinjeni narodi, eneva.

10 / Godinjak 2008

Ciljevi i znaaj popisa...

Geografske karakteristike:5
SUTINSKE TEME Lokalitet (izvedena) Lokacija radnog mjesta NESUTINSKE TEME Urbana i ruralna podruja (izvedena) Lokacija kole, koleda ili univerziteta Sredstvo prevoza do posla Sredstvo prevoza do kole, koleda ili univerziteta Razdaljina do posla i utroeno vrijeme za putovanje Razdaljina do kole, koleda ili univerziteta i utroeno vrijeme za putovanje

Potom su detaljno obraene demografske karakteristike, osobito vane za Bosnu i Hercegovinu. Spol, starost i zakonito brano stanje predstavljaju sutinske teme, dok stvarno (de facto) brano stanje, ukupan broj ivoroene djece, kao i ostali podaci u vezi sa brakom nemaju sutinski znaaj.

Demografske karakteristike6:
SUTINSKE TEME Spol Starost Zakonsko brano stanje NESUTINSKE TEME De facto brano stanje Ukupni broj ivoroene djece Datum(i) zakonskog braka (brakova) udavanih ena: (i) prvi brak i (ii) trenutni brak Datum(i) poetka konsenzualne zajednice (ili zajednica) ena koje su ikad bile u takvoj zajednici: (i) prva konsenzualna zajednica i (ii) trenutna konsenzualna zajednica

Kad su u pitanju ekonomske karakteristike, one su potrebne u okviru popisa stanovnitva, jer pruaju detaljne informacije o broju i karakteristikama zaposlenih, nezaposlenih i ekonomski neaktivnih osoba za isti referentni period kao i druge demografske i socijalne informacije kako bi se dobila sveobuhvatna slika o socioekonomskoj situaciji.
5 6 Ibid., str. 158. Izvor: Ibid., str.159.

Godinjak 2008 / 11

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Trenutno stanje aktivnosti koje se definira kao trenutni odnos neke osobe sa ekonomskim aktivnostima, zasnovan na kratkom referentnom periodu kao to je jedna sedmica ili jedan dan, predstavlja sutinsku temu. Na osnovu ove teme, doi e se do informacija o trenutno aktivnom stanovnitvu (to jest radna snaga), zaposlenim i nezaposlenim osobama, zatim o trenutno neaktivnom stanovnitvu (tj. osobama koje ne ine radnu snagu). Naredne sutinske teme su: zanimanje, djelatnost (grana ekonomske aktivnosti) i poloaj u zaposlenju. U nesutinske teme u okviru ekonomskih karakteristika stanovnitva, spadaju preteno stanje aktivnosti, davaoci neplaenih usluga (volonteri), vrsta sektora (institucionalne jedinice), neformalna zaposlenost, vrsta mjesta na kome se obavlja posao, uobiajeno vrijeme rada, vremenski nedovoljna zaposlenost, trajanje nezaposlenosti, broj osoba koje rade u lokalnoj jedinici firme, glavni izvor sredstava za ivot, prihod i socio-ekonomske grupe kao izvedena nesutinska tema. Ekonomske karakteristike7:
SUTINSKE TEME Trenutno stanje aktivnosti Zanimanje Djelatnost Poloaj u zaposlenju NESUTINSKE TEME Preteno stanje aktivnosti Davaoci neplaenih usluga, volonteri Vrsta sektora (institucionalne jedinice) Neformalna zaposlenost Vrsta mjesta na kome se obavlja posao Uobiajeno vrijeme rada Vremenski nedovoljna zaposlenost Trajanje nezaposlenosti Broj osoba koje rade u lokalnoj jedinici firme Glavni izvor sredstava za ivot Prihod Socio-ekonomske grupe (izvedena)

Zatim slijede obrazovne karakteristike iji je obavezni sadraj rubrika o postignutom stepenu obrazovanja, dok se kao neobavezna tema ubraja i pismenost, koja e zasigurno biti zastupljena u naem narednom popisu.

Obrazovne karakteristike8:

7 8

Izvor: Ibid., str. 159. Izvor: Ibid., str. 159.

12 / Godinjak 2008

Ciljevi i znaaj popisa...

SUTINSKE TEME Postignuti stepen obrazovanja NESUTINSKE TEME Obrazovne kvalifikacije Oblast izuavanja Pohaanje kole Pismenost Kompjuterska pismenost

Oblast migracija (unutranjih i vanjskih) zbog svoje je globalne vanosti i aktuelnosti u Preporukama posebno obraena, a u sutinske teme ubrajaju se zemlja/mjesto roenja, zemlja dravljanstva, osobe koje su ikada ivjele u inozemstvu i godina dolaska u zemlju, ranije uobiajeno mjesto boravka i datum dolaska u sadanje mjesto stanovanja. Meunarodna (vanjska) i interna (unutranja) migracija9:
SUTINSKE TEME Zemlja/mjesto roenja Zemlja dravljanstva Osobe koje su ikad ivjele u inozemstvu i godina dolaska u zemlju NESUTINSKE TEME Zemlja ranijeg uobiajenog mjesta stanovanja u inozemstvu Ukupno trajanje stanovanja u zemlji Uobiajeno mjesto stanovanja pet godina prije popisa

Ono to je interesantno jeste da niti jedna tema iz grupe etno-kulturnih karakteristika nije sutinska / obavezna, dakle ni pitanja o etnolokom porijeklu, ni o jeziku, niti o religiji. Etno-kulturne karakteristike:
SUTINSKE TEME NESUTINSKE TEME Etnoloko porijeklo Jezik Religija

Potom slijede preporuke u pogledu invaliditeta, gdje postoji samo jedna nesutinska tema, ali je vrlo iscrpno predstavljen okvir za invaliditet i terminologija na osnovu Meunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (ICF), koju je 2001. godine izdala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Izvor: Ibid., str. 159-160.

Godinjak 2008 / 13

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
Invaliditet: 10 SUTINSKE TEME NESUTINSKE TEME Stanje invaliditeta U dijelu preporuka koje se odnose na karakteristike domainstva i porodice, odnosi meu lanovima domainstva imaju karakter sutinske teme, dok su poloaj u domainstvu, porodino stanje, porodina jezgra, veliina porodinog jezgra, vrsta privatnog domainstva, veliina privatnih domainstava, te naini koritenja imovine od domainstava izvedene sutinske teme. Porodice, iako nisu primarne jedinice popisa, izvode se naknadno nakon obrade popisne grae, i to na osnovu izvornih podataka o srodnikom odnosu pojedinih lanova domainstva prema osobi na koju se vodi domainstvo (tzv. starjeini domainstva). Karakteristike domainstva i porodice11:
SUTINSKE TEME Odnos meu lanovima domainstva Poloaj u domainstvu (izvedena) Porodino stanje (izvedena) NESUTINSKE TEME

Istospolna partnerstva (izvedena) Proireno porodino stanje (izvedena) Vrsta nanovo osnovane porodice (izvedena) Vrsta porodinog jezgra (izvedena) Vrsta proirene porodice (izvedena) Veliina porodinog jezgra (izvedena) Generacijski sastav privatnih domainstava (izvedena) Vrsta privatnog domainstva (izvedena) Pojedinano ili zajedniko stanovanje Veliina privatnog domainstva (izvedena) Najamnina Nain koritenja imovine od strane Trajni proizvodi iroke potronje u domainstva vlasnitvu domainstva Broj vozila na raspolaganju domainstvu Dostupnost parkinga za auto Telefonske i internetske veze

U poglavlju u vezi sa poljoprivredom, predstavljene su dvije nesutinske teme o poljoprivredi, a to su: poljoprivredna proizvodnja za vlastiti raun i karakteristike svih poljoprivrednih poslova tokom zadnje godine. Posebno su date vrlo detaljne preporuke za stambene teme, koje ukljuuju objekte za stanovanje, prebivalita i stambena rjeenja.
10 Izvor: Ibid., str. 160. 11 Izvor: Ibid., str. 160-161.

14 / Godinjak 2008

Ciljevi i znaaj popisa...

Ukljuivanje nove teme treba uvijek testirati kako bi se osiguralo uspjeno prikupljanje i izrada pouzdanih rezultata. Razlozi zbog kojih bi trebalo provesti popis stanovnitva u BiH Osim opeg znaaja popisa, postoje dodatni brojni razlozi zbog kojih bi trebalo izvriti popis stanovnitva u BiH, neovisno o njegovoj medijskoj politizaciji. Naime, posljednji popis stanovnitva u BiH, u okviru bive SFRJ, izvren je 1991. godine, kao ujedno i posljednja vanija aktivnost koja je uraena na saveznom nivou. Ni godinu dana od publiciranja rezultata popisa, poeo je rat u BiH (1992.-1995.), koji je uzrokovao desetke hiljada ljudskih rtava i velike migracije stanovnitva, kako vanjske, tako i unutranje. Takoer, razruen je veliki broj stambenih, privrednih, obrazovnih i kulturnih objekata. Dakle, domete ratnih posljedica po stanovnitvo, ali i po stambeni fond, te izgraene proizvodne i druge kapacitete nae zemlje, realno, jedino je mogue utvrditi popisom stanovnitva i stanova, ija je provedba preskoena 2001. godine. BiH je nakon rata zakoraila u period tranzicije, to se velikim dijelom odrazilo na socioekonomska obiljeja stanovnitva, u odnosu na prijeratni period. Sumirajui ogromne drutvene promjene koje su se desile u BiH unutar jedne decenije, a relevantne su za popis, kao najvanije mogli bismo izdvojiti sljedee: Disolucija SFR Jugoslavije i sticanje nezavisnosti R BiH (teritorijalni i institucionalni aspekt); Izrazito destruktivni rat i novi teritorijalni ustroj drave BiH (uspostavljanje dva bh. entiteta FBiH i RS, deset kantona u FBiH, Distrikt Brko i formiranje novih opina); Proces tranzicije sa planskog na trini ekonomski sistem, kojeg prati privatizacija nekadanjih drutvenih firmi i brojne drutvene reforme. Disolucijom (raspadom) Jugoslavenske socijalistike federacije, BiH je stekla nezavisnost, a potom je uslijedilo i njeno meunarodno priznanje u aprilu 1992. godine. Time e naredni popis stanovnitva i stambenog fonda biti prvi koji e samostalno organizirati i provesti drava Bosna i Hercegovina, naravno, u skladu sa meunarodnim preporukama. Gledano s drutvenoekonomskog aspekta, Bosna i Hercegovina je tokom socijalistikog perioda bila relativno egalitarno drutvo bez velikih nejednakosti12. Rat kao kompleksna drutvena pojava spada u politike faktore, koji u svojoj konanici, dugorono djeluju na razvoj stanovnitva. No, rat tangira stanovnitvo odreene zemlje ne samo dugorono, ve i kratkorono, i to prvenstveno povaenjem mortaliteta, a time i smanjenja brojnosti primarno dobnih grupa koje podlijeu vojnoj obavezi; zatim smanjenjem broja roenja, neravnoteom spolne
12 Bieber, F. (2008): Bosna i Hercegovina poslije rata: politiki sistem u podijeljenom drutvu, Buybook, Sarajevo, str. 43.

Godinjak 2008 / 15

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
strukture, stvaranjem tzv. vika ena itd13. Rat u BiH je rezultirao opim osiromaenjem drutva zbog razaranja domova, velikog broja izbjeglica i unitavanja veeg dijela industrije i ekonomske baze zemlje.14 Kao posljedica rata, brojno ruralno stanovnitvo nastanilo se u urbanim zonama, ime je na silu ubrzan proces deagrarizacije velikog dijela BiH. Dejtonskim mirovnim sporazumom konstituirana su dva entiteta na teritoriji BiH, ime su uspostavljene i tri agencije/zavoda za statistiku: Federalni zavod za statistiku, Republiki zavod za statistiku, na entitetskom nivou, i na dravnom nivou Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Do 1992. godine Bosna i Hercegovina je imala 109 opina i jedan grad (Sarajevo), a u postdejtonskom vremenu ima 146 opina i etiri grada. Nakon ukidanja opina u okviru Grada Mostara poetkom 2004. godine, broj opina u Bosni i Hercegovini je smanjen na 140.15 Ovo je posebno vano zbog problema uporedivosti teritorije, o emu treba voditi rauna prilikom poreenja podataka razliitih popisa onih podruja gdje je dolo do pomjeranja granica. Problem nezaposlenosti prisutan je u svim drutvima, posebno onim u tranziciji, meu koje spada i BiH, gdje je registrirana izuzetno visoka stopa nezaposlenosti. Sa ciljem procjene radne snage u zemlji, kao i prikupljanja drugih podataka o stanovnitvu, Agencija za statistiku BiH zajedno sa entitetskim zavodima do sada je provela dva anketna istraivanja radne snage u BiH. Podaci dobiveni ispitivanjima radne snage podlijeu moguim grekama u uzorkovanju i stoga rijetko daju pouzdane procjene za mala podruja ili za detaljne grupe djelatnosti ili zanimanja. Administrativni spisi moda nemaju isti kvalitet kodiranja djelatnosti i zanimanja, niti istu sveobuhvatnost u pokrivenosti stanovnitva. Druge line karakteristike, karakteristike domainstva i prebivalita koje su ukljuene u popisne teme (kao to su obrazovanje, nivo primanja, vrsta prebivalita itd.) usko su povezane sa ekonomskom aktivnou lanova domainstva. Stoga je poeljno prikupiti informacije o ekonomskim znaajkama lanova domainstva u okviru popisa kako bi se mogla ispitati meusobna povezanost ovih kategorija podataka.16 U postratnom periodu (od 1996. godine), u gradovima BiH intenzivirana je bespravna stambena izgradnja putem koje pojedinci pokuavaju rijeiti naglaene stambene probleme.17 Prema tome, narednim popisom stanovnitva i stambenog fonda u BiH trebalo bi da se ustanove promjene u stanovnitvu nastale poslije 1991. godine, kada
13 Wertheimer-Baleti, A. (1999), Stanovnitvo i razvoj, Mate, Zagreb, str. 2. 14 Bieber, F., ibid., str. 44. 15 Pejanovi, M. (2005), Politiki razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, ahinpai, Sarajevo, str. 218. 16 Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini (2006): Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda i Statistiki ured evropskih drava, Ujedinjeni narodi, eneva, str. 55. 17 Bublin, M. (2003), Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine, Buybook, Sarajevo, str. 44.

16 / Godinjak 2008

Ciljevi i znaaj popisa...

je, kao to je ve reeno, izvren posljednji popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH. Te promjene najvie se ogledaju u teritorijalnom rasporedu i strukturama stanovnitva i domainstava, koje su u osnovi usko povezane s drutveno-ekonomskim promjenama. Zbog nepostajanja pouzdane migracijske statistike u naoj zemlji, procjene stanovnitva raene u poslijeratom periodu uglavnom su se bazirale na podacima o prirodnom kretanju stanovnitva. No, kako je od posljednjeg popisa proteklo skoro 18 godina, a imajui u vidu poremeaj u demografskom razvoju stanovnitva koji je uzrokovao rat, to su procjene o broju stanovnika i njegovim strukturama sve manje realne, te je, podvlaimo, jedini nain da se doe do podataka o stanovnitvu koji odgovaraju realnom stanju provoenje popisa stanovnitva. ta treba da se dobije narednim popisom Narednim popisom, prije svega, treba da se utvrdi broj stanovnika, zatim da se statistiki konstatiraju i izraze promjene nastale u posljednjih 18 godina u starosnoj, spolnoj, obrazovnoj, kvalifikacijskoj, profesionalnoj i socio-ekonomskoj strukturi stanovnitva u Bosni i Hercegovini. Isto tako, narednim popisom ispitale bi se migracije, kako vanjske, tako i unutranje, iji je obim u spomenutom periodu tijesno povezan, prije svega, sa ratnim zbivanjima, ali i opim drutvenim promjenama. Takoer, ustanovio bi se broj izbjeglih i raseljenih osoba, a na bazi ovih podataka izvodili bi se prorauni o demografskim promjenama (gubicima) u proteklim godinama. Na osnovu prikupljenih podataka o stanovnitvu i podataka o prirodnom kretanju stanovnitva, u godinama nakon objavljivanja rezultata popisa, izraivat e se tablice mortaliteta (smrtnosti) stanovnitva18, prorauni o prosjenom trajanju ivota i vjerovatnoi doivljenja, tablice fertiliteta, kao i procjene stanovnitva do narednog popisa (stanovnitvo obuhvaeno kolovanjem, radno sposobno stanovnitvo, aktivno i zaposleno stanovnitvo, poljoprivredno i nepoljoprivredno stanovnitvo, i dr.). Popis stanovnitva je takoer vaan za pravljenje populacijskih procjena koje se koriste za izraunavanje sutinskih vrijednosti iz podataka u civilnom registru19. Sutinski sastojak kreiranja uzorka je postojanje potpunog, tanog i aktueliziranog okvira za uzorkovanje. Okvir za popis je skoro uvijek polazna taka za kreiranje ispitivanja uzoraka domainstava. Poznata je injenica da su nakon
18 Odnosi koji postoje izmeu razine smrtnosti te dobi i spola odraavaju se u tzv. tablicama smrtnosti (u anglomaerikoj literaturi naziva se Life Table) (Nejami, 2005:93). Tablice mortaliteta imaju svoju praktinu upotrebu, jer se njima najvie koriste osiguravajua drutva i penzijski fondovi, a slue i za procjenu budueg kretanja stanovnitva. 19 Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini (2006): Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda i Statistiki ured evropskih drava, Ujedinjeni narodi, eneva, str. 13.

Godinjak 2008 / 17

ZOLI, EMIRHAFIZOVI
rata u BiH vrena brojna anketna istraivanja koja, iz objektivnih razloga, nisu koristila podatke popisa kao osnovu okvira za uzorkovanje, nego su se bazirala na odreenim procjenama, tako da je upitna validnost rezultata tih anketa. Iz podataka o stanovima, koji e se prikupiti popisom, vane su informacije o strukturi stambenog fonda prema veliini stanova. Ono to je bitno kako za sagledavanje ivotnog standarda stanovnitva, tako i za trite nekretnina, jesu podaci o strukturi stanova prema starosti (godini izgradnje) i kvalitetu (na primjer, opremljenost stanova kuhinjom, i postojanje centralnog grijanja, elektro i vodovodnih prikljuaka). Ovim e se doi i do spoznaje o intenzitetu stanogradnje u postratnom periodu, posebice u velikim urbanim podrujima kao to su Sarajevo, Mostar, Tuzla, Banja Luka, Bijeljina, Biha i dr. gradski centri u BiH, kao i disproporciji izmeu broja izgraenih stambenih jedinica u seoskim podrujima i urbanim zonama u proteklom periodu. Ovim popisom takoer se treba stvoriti osnova za izradu registra stanovnitva, kao jednog od izvora podataka o stanovnitvu. Popis kao jedinstveno statistiko istraivanje Iako je u organizacijskom smislu tzv. veliki popis znatno kompleksniji, on je istovremeno i znatno ekonominiji nego kad bi se provodila dva ili tri posebna popisa. To naroito vai za terensko provoenje popisa, tj. za prikupljanje podataka kao najskuplju fazu. Naredni popis vjerovatno e nadmaiti popis iz 1991. godine zbog trenda ekspanzije potreba za raznovrsnijim i bogatijim podacima u odnosu na tadanje vrijeme, kako bi se moglo odgovoriti zahtjevima za popisnim podacima relevatnim za realizaciju grandioznih projekata iz oblasti empirijskih znanstvenih istraivanja, kao i za rjeavanje nekih aktuelnih praktinih problema koji izviru iz svakodnevnog drutveno-ekonomskog ivota. S ovim proirenjem, kao i nunim proirenjem sadraja popisnice (upitnika za stanovnika), ukupni obim podataka koje treba prikupiti o osnovnim jedinicama popisa: stanovniku, domainstvu i o stanu nalazi se na granici mogunosti i popisivaa i graana koji trebaju dati podatke zadovoljavajueg kvaliteta. Ipak, u odnosu na komparativnu prednost ovakvog naina prikupljanja podataka, obimnost kao negativna strana se moe zanemariti. Popis stanovnitva, domainstava i stanova provodi se na osnovu zakona o popisu donesenog u skladu sa parlamentarnom procedurom, kojim se reguliraju sva bitna pitanja koja se odnose na pravnu dimenziju popisa. Budui da se popis provodi na teritoriji jedne drave, bez obzira na njenu unutarteritorijalnu konstituciju, i naredni popis imat e one odlike koje se podrazumijevaju, a to su sveobuhvatnost teritorije i jedinica posmatranja. To znai da e se popisom obuhvatiti svi stanovnici Bosne i Hercegovine, sva domainstva u kojima ti stanovnici ive i svi stanovi. Samo tako se moe osigurati dobijanje

18 / Godinjak 2008

Ciljevi i znaaj popisa...

podataka o brojnosti i strukturama stanovnitva, domainstava i stanova po svim naseljima, mjesnim zajednicama, opinama i regijama. Jedinstvenost metodologije popisa na cijelom podruju drave se podrazumijeva, a postie se primjenom jedinstvenih (unificiranih) uputstava i obrazaca, koje bi iskljuivo trebala utvrditi Agencija za statistiku BiH, kao krovna statistika institucija u dravi. Promjene u teritoriji opina, kako smo ve naveli, kao i promjene u nazivima (toponima) i teritoriji pojedinih naselja, bit e faktor koji e u izvjesnoj mjeri ograniavati uporedivost rezultata popisa na nivou naselja i opina, kao i drugih obiljeja koja imaju geografsku odrednicu (migracije unutar zemlje, odnos mjesta rada prema mjestu stanovanja i dr.). Rezime Popis stanovnitva treba primarno posmatrati kao neophodnu statistiku akciju sa ciljem prikupljanja podataka o stanovnitvu jedne zemlje. Rezultati popisa daju brojanu sliku stanovnitva, domainstava i porodica i od krucijalne su vanosti za administrativne svrhe (npr. za ubiranje mnogih poreza), za donoenje bitnih ekonomskih odluka, za nauna istraivanja i druge aktivnosti, gdje su potrebni pouzdani podaci o stanovnitvu. Bosna i Hercegovina treba novi popis stanovnitva, domainstava i stanova, jer je dolo velikih demografskih promjena od posljednjeg popisa provedenog 1991. godine. Ratna zbivanja uzrokovala su masovna pomjeranja ljudi, kako unutar, tako i izvan granica BiH, ogromne ljudske rtve i razaranja objekata razliite namjene. Imajui u vidu ove injenice, nema sumnje da naa zemlja itekako treba popis stanovnitva, i bez uslovljavanja EU i drugih meunarodnih subjekata.

Literatura: Preporuke za popise stanovnitva i stambenog fonda u 2010. godini (2006): Evropska ekonomska komisija Ujedinjenih naroda i Statistiki ured evropskih drava, Ujedinjeni narodi, eneva. Zoli, H. (2007), Demografija (skripta), Sarajevo. Nejami, I. (2005), Demogeografija: stanovnitvo u prostornim odnosima i procesima, kolska knjiga, Zagreb. Wertheimer-Baleti, A. (1999), Stanovnitvo i razvoj, Mate, Zagreb. Pejanovi, M. (2005), Politiki razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, ahinpai, Sarajevo. Bublin, M. (2003), Rehabilitacija gradova Bosne i Hercegovine, Buybook, Sarajevo. Bieber, F. (2008) Bosna i Hercegovina poslije rata: politiki sistem u podijeljenom drutvu, Buybook.

Godinjak 2008 / 19

ZOLI, EMIRHAFIZOVI

20 / Godinjak 2008

Religija protiv nacije: sluaj Bonjaka

air Filandra

nutar bosanskohercegovakog drutva odvijaju se brojni procesi projektiranog savremenog evropeiziranja. Oni su izraeni kroz itav sistem mjera i aktivnosti koji se ine u Bosni i Hercegovini u pravcu postizanja evropskih standarda s ciljem pribliavanja evropskim integracijama. Brojni su i heterogeni subjekti evropeiziranja bosanskohercegovakoga drutva, od medija, preko politikih stranaka, nevladinih organizacija, vjerskih zajednica, do svakog stanovnika. Na taj eljeni tok drutvene transformacije utjee i percepcija kategorije Evrope unutar bosanskohercegovakih naroda, historijsko iskustvo s tom kategorijom, te aktualni odnos drutvenih i idejnih snaga unutar svake nacionalne zajednice ponaosob prema tekuim evropskim integracijama. Stoga su jedan od bitnih inilaca tog procesa i bonjaka idejna previranja. Ti idejni tokovi proizvode svojevrsnu bonjaku identitetsku dramu. Nju proizvodi dinamiki meuodnos unutarnjih i spoljnih drutvenih utjecaja koji skupa posljednje dvije decenije utjeu na stanje i oblik nacionalnog identiteta ovog naroda. Bonjaki identitet danas se nalazi u procjepu izmeu nacionaliziranja i islamiziranja, odnosno postajanja Bonjaka nacijom u punini njezinog savremenog znaenja ili ostajanja u krnjem identitetu kao vjerske zajednice. Na specifian nain je uspostavljeno jedinstvo, protivrjeje, rivalstvo pa ak ponekad i iskljuivost izmeu nacionalnog i konfesionalnog identiteta. Kategorije nacije, moderniteta, evropejstva i sekularne politike kulture ine jedan blok stavova i vrijednosti, dok drugi blok ine islam, dakle religija, univerzalna islamska zajednica ili umma i islamizam u politikoj kulturi. Pod islamizmom mislimo jednu politiku dimenziju islama, politiki islam, tj. antimodernu ideologiju koja rjeenje za sve probleme ovjeka i svijeta nalazi iskljuivo u islamu. U posljednje dvije decenije islamizam u Bonjaka prijeti njihovom nacionalizmu, iz ega proistjee paradoksalan zakljuak o poeljnosti bonjakog nacionalizma, to je i hipoteza ovog rada. Nacionalizam u ovom radu mislimo kao Godinjak 2008 / 21

Identitetska drama Bonjaka

FILANDRA
konstrukciju potpunog nacionalnog identiteta, kao svijest koja gradi taj nacionalni osjeaj, a ne kao negativni odnos prema drugoj naciji i drugaijem. Nacija i Bonjaci Svaki nacionalni identitet je otvorena, nedovrena forma, jedna vrsta pojmovne konstrukcije, ali i objektivne realnosti. Za potrebe ovoga rada naciju razumijevamo u duhu teorijskih odreenja Anthonyja Smitha i njegovog odnosa etnikog i nacionalnog. Stoga je i svaki govor o nacionalnom identitetu kao takvom osjeaju zajednikom i pripadajuem svim njegovim nosiocima koliko uvjetan, subjektivan, toliko i jeziki nuan, objektivan. Zato je i govor o aktualnom stanju nacionalnog identiteta Bonjaka, i pored te presije pojma nacije nad pripadnicima toga naroda, mogu, nuan i objektivno utemeljen. Unutar ove nacionalne skupine danas se odvijaju posebni procesi u odnosu na nacije u okruenju. Najmanje su tri objektiva izvorita te posebnosti. Prvi je u tome to su oni pored Albanaca i Turaka jedna od tri autohtone evropske muslimanske zajednice. Drugi: Bonjaci su od svih nacija u okruenju bili osporavana nacija, i trei: Bonjaci imaju nedovoljno razvijenu nacionalnu svijest. Specifinost ovoga naroda je u posljednje navedenom nedostatku u izgraenosti vlastite nacionalne svijesti. Navodimo nekoliko povijesnih injenica koje su nune zarad razumijevanja spomenutog fenomena. irenjem Osmanlijskog carstva u Evropi sredinom 15. stoljea iz slavenskog etnikog supstrata je procesom prihvatanja islama stasala autohtona bosanska konfesionalna, potom kulturna i naposlijetku nacionalna zajednica bosanskih muslimana. Ta zajednica je sve vrijeme imala razvijenu distinktivnu svijest o sebi. U toku etiri i po stoljea osmanlijske prisutnosti na Balkanu ona nije asimilirana. Zajedniko s Osmanlijama bila je samo drava i vjera. Bosanski regionalni i etniki supstrat stanovnitva se ouvao kao etnokulturna samosvijest. Slavenski etnicitet i zemaljska bosanska kultura bili su diferentia specifica u odnosu na Turkue, kako su Bonjaci pogrdno zvali Turke Osmanlije. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine distinktivna osobina Bonjaka u odnosu na okruenje, prije svega prema pravoslavnima ili Srbima i katolicima ili Hrvatima, postaje islam, njihova religija, te od toga razdoblja traju sve pometnje oko odnosa islama i nacionaliteta u identitetu bosanskih muslimana. Tri faze razvoja bonjakog nacionalnog identiteta Odnos tih dviju kategorija povijesno je mogue podijeliti u tri faze. Prva od 1878. do 1968. godine; druga od 1968. do 1993. godine i trea od 1993. do naeg vremena. Prvu fazu karakterizira razumijevanje nacije kao instrumenta modernizacije. Ona je neuporedivo najdua i za sagledavanje dananje bonjake identitetske 22 / Godinjak 2008

Religija protiv nacije: sluaj Bonjaka

scene najznaajnija, budui da se pitanje odnosa islama i moderniteta jo tada postavilo na prilino dramatian nain. Ipak treba primijetiti da se to pitanje ovdje nije postavilo na nain koji bi doveo do raznih ideolokih i kulturnih cijepanja naroda, a kako se to deavalo brojnim muslimanskim narodima u susretu s modernitetom. Kod Bonjaka nije bilo radikalnog sukoba modernizma i laicizma, s jedne, te islamskog pripadanja, s druge strane. Moemo tvrditi upravo obrnuto, te rei da je ova muslimanska zajednica svojim ukupnim povijesnim pripadanjem Evropi, i pored prihvatanja naela islamske duhovnosti, provela na izuzetno uspjean nain vlastite modernizacijske tokove. Slavenska islamska zajednica u Bosni, nakon povlaenja Osmanskog carstva iz ovog dijela Evrope, iskljuivo je tretirana kao vjerska i donekle kulturna. Meutim, nijedna vlast ili ideologija nije se prema njoj odnosila kao prema nacionalnoj, pa ak rijetko kao posebnoj etnikoj zajednici. Sve vlasti i ideologije, dakle austrougarska, jugoslavenska izmeu dva svjetska rata, pa zatim komunistika, tokom ovog razdoblja su poricale poseban narodnosni status toj zajednici, smatrajui je dijelom srpske, hrvatske ili jugoslavenske nacije. Nerijetko je ak u pojedinim krugovima smatrana samo ostatkom mrskog, stranog osvajaa. Svi nabrojani reimi na sebi svojstven nain su oekivali i projektirali asimiliranje kao nacionaliziranje te zajednice. Kategorija nacije smatrana je kljunim sredstvom moderniziranja i evropeiziranja bosanskih muslimana. Oni su trebali prihvatiti srpsku, hrvatsku ili jugoslavensku nacionalnu ideologiju, tj. postati Srbi, Hrvati ili Jugoslaveni. Tako su u modernom dobu za obinog bosanskomuslimanskog ovjeka kategorije Zapada, moderniziranja, nacionaliziranja i evropeiziranja postali sinonimi. Jednom rijeju, opasnost za njegov duhovni i fiziki integritet. Razumijevanje nacije kao sredstva modernizacije prihvaala je bonjaka sekularno obrazovana inteligencija i due od pola stoljea je zagovarala nacionaliziranje vlastitoga naroda. Ona je s krajnje liberalnih pozicija vjeru smatrala privatnom osobnou, a naciju politikim opredjeljenjem. Neki su, izmeu ostaloga, bili uvjerenja da se od bonjakog etnikog supstrata socijalnim inenjeringom moe konstruirati neka druga nacija, budui da islam doktrinarno nacionalno ne postavlja kao sredinje pripadanje. Dakle, bosanski muslimani s poetka 20. stoljea niti su bili posebna nacija niti su to traili da budu. Nisu imali nacionalnu svijest niti nacionalni pokret, poput onih u svom vlastitom okruenju, bliem i daljem, mada su osjeaj vjerske i kulturne posebnosti uvali i izraavali. Islam je postao granini marker bonjake etnokulturne zajednice. On je uspostavljao imaginarnu granicu prema drugima, u ovom sluaju okruujuim kranskim narodima, pretvorivi se u vrsti instrument socijalizacije, integracije i konstitucije zajednice. Prema vienju obinih ljudi, svi procesi moderniziranja od pojave kupaih kostima za ene, do evropskih odijela za mukarce, potom interkonfesionalnih kola percipirani su kao opasnost za vlastiti identitet. To je Godinjak 2008 / 23

FILANDRA
kao posljedicu imalo uvrivanje konzervativizma i izolacionizma, kao bitnih odlika kolektivnog identiteta. Druga faza, od 1968. do 1993. godine, obiljeena je komunistikim priznavanjem bonjake nacionalnosti. Odlukom Centralnog komiteta Saveza komunista Bonjacima je priznat status nacije pod imenom Muslimani, budui da se nisu htjeli pretopiti u neku drugu naciju, a to je bilo i oekivano. Na taj nain komunisti su, na prvi pogled, formalno uinili ideologijski presedan, promovirajui jednu vjersku zajednicu u nacionalnu. Meutim, komunisti su sutinski samo ozakonili postojei i trajui bonjaki narodni identitet. Politiki aspekt kategorije nacionalnog kod Bonjaka time je samo formalno ojaan, budui da je bio ogranien na kadrovsku politiku. Ravnopravni muslimanski politiki i nacionalni status bio je reprezentiran politikom tzv. nacionalnog kljua. Vodee pozicije na svim razinama vlasti proporcionalno su dodjeljivane Srbima, Hrvatima i Muslimanima. Budui da je komunistiko drutvo bilo slubeno ateistiko na mjesto religije kao markera nacije dola je nacionalna kultura. Takvo opredjeljenje rezultiralo je afirmacijom bonjakog kulturnog identiteta. U treoj fazi s propau komunizma i preimenovanjem Muslimana u Bonjake 1993. godine vraanjem vlastitom nacionalnom imenu oekivalo se konano rjeenje bonjakog nacionalnog pitanja. Osnovna karakteristika ovog razdoblja je odreena kolizija izmeu nacionalno-politikih i duhovno-identitetskih tokova. Ona je podgrijavana brojnim posebnostima nacionalnog konstituiranja Bonjaka u procesu raspada Jugoslavije. Prije svega, Bonjaci su jedina nacija ex-Jugoslavije koja nema svoj ekskluzivni nacionalni prostor, budui da s bosanskim Srbima i bosanskim Hrvatima konstituiraju zajedniku dravu. Svi ex-jugoslavenski postkomunistiki nacionalni pokreti uspjeli su se, prema evropskom modelu nacije-drave, konstituirati u okviru vlastitih nacionalnih drava. Stoga je sasvim bilo logino da su u stilu evropske povijesne prakse dominirajue realpolitike novouspostavljenih nacionalnih drava na podruju ex-Jugoslavije koristile mehanizme etnikog inenjeringa kao sredstvo vlastite nacionalnodravne konstitucije po principu dominantne veine i marginalizirane manjine. Koritene su metode etnikog ienja i humanog preseljenja stanovnitva. Demografska redistribucija stanovnitva trebala je osigurati dominaciju jedne nacije. U Bosni i Hercegovini taj proces je, s obzirom na etniku izmijeanost stanovnitva, imao najtraginije posljedice, uspostavljani su koncentracijski logori, injeni ratni zloini, i izvren je genocid nad Bonjacima. U rat protiv Bosne i Hercegovine, sa ciljem razaranja njene dravnosti, bile su ukljuene susjedne drave Srbija, Crna Gora i Hrvatska. Ratom se nastojao razoriti model bosanske drave, koji je izuzetak u odnosu na model nacije-drave. Umjesto zakljuka: izazov islamizma Aktualni odnos imeu islamizma i nacionalizma kod Bonjaka odreen je spoljnim i unutarnjim iniocima. Spoljni inioci a najbitniji su ratovi tokom ras24 / Godinjak 2008

Religija protiv nacije: sluaj Bonjaka

pada Jugoslavije te dogaanja od 11. septembra 2001. godine u SAD dominatno utjeu na bonjaku samopercepciju, i to na negativan nain. Oni neprestano podstiu Bonjake da se samopercipiraju prije svega kao muslimani, znai konfesionalno, i to kao muslimani u kranskom, nenaklonjenom i neprijateljskom okruenju. Ova muslimanska enklava u kranskoj Evropi, prema zastupnicima ovog stava, moe opstati samo protezanjem islamske duhovnosti na sva podruja ivota, od politike, preko bankarstva do kolstva i industrije zabave. Na razini svakodnevne svijesti od poetka agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine rairen je stav da Bonjaci stradaju zato to su muslimani, da samo iz toga razloga niko nije htio prekinuti troipogodinju opsadu Sarajeva niti spasiti stanovnitvo Srebrenice. Genocid u Srebrenici je duboko potresao kategoriju Evrope u oima Bonjaka. Sama Evropa je u bosanskohercegovakom sluaju istovremeno iskazala svu neodlunost, ambivalentnost i neefikasnost, do mjere koja trai produbljenije kritiko prosuivanje njenog moralnog, politikog i vojnog kapaciteta. Gradnja islamskoga drutva u nemuslimanskoj dravi neizbjeno vodi jedinstvu islama i politike islamizmu. Krajnje negativne konsekvence ostraenog islamizma su satanizacija Evrope i njenih sekularnih drutvenih vrijednosti, nipodatavanje demokratije, liberalizma i korpusa graanskih prava, odbacivanje kategorije nacionalnog u korist vjerskog identiteta, te orijentiranje u traganju za poeljnim modelom drutvenog ureenja, preispitujui odreene primjere diljem islamskog svijeta. Bez obzira na sve navedeno moemo sa sigurnou tvrditi da ne postoji projekt islamizacije bosanskohercegovakog drutva. To znai da ne postoje uope znaajnije drutvene i politike snage kojima bi takvo neto bilo za cilj, a pogotovo ne postoje politike i kulturne pretpostavke za njegovo ostvarenje. Islamski identitet Bonjaka povijesno je prakticiran kao tolerantan, tzv. je osmanskog tipa. Bonjaci muslimani su tradicionalna hanefijska pravna kola sa iroko razvijenom sekularnom kulturom u pitanju odnosa islama i drave. No, elementi islamizacijskog trenda ne mogu se poricati. U emu se oni sastoje? Oni su jednim dijelom autonomni. Poslije propasti komunistikog ateizma nastajali su kao vlastito i ponovno slobodno vraanje religiji i formi njenog ivljenja kako u privatnom, tako i u javnom podruju ivota. Javnost religioznosti, koja je i u bosanskom primjeru esto pretjerana, politikantska i preovlaujue sentimentalna, s vremenom se smanjuje i poinje zadobivati civilne forme. Prisutan je ceremonijalni karakter religioznosti, otvoreno je vie vjerskih kola i uilita, vjeronauka je uvedena kao fakultativni ili obavezni predmet u javnom obrazovanju, intenzivirano je izdavatvo i prevodilatvo knjiga, dolo je do pluralizacije tumaenja vjere, to je rezultiralo pojavom sljedbenika drugih pravnih kola i tzv. vehabizma, uspostavljen je niz kulturno-vjerskih manifestacija koje su i drugi naziv za konfesionalizaciju kulture itd. Drugi aspekt islamizacije je, uvjetno reeno, spolja izazvan i manifestira se kroz politiku instrumentalizaciju religije. Kao i u drugim kulturnim i konfesioGodinjak 2008 / 25

FILANDRA
nalnim zajednicama Balkana postkomunizam je i kod Bonjaka praen koritenjem religije u politike svrhe. Ovom prilikom taj fenomen je dodatno predmet panje stoga to se radi o islamu, za koga je znanstveno i politiko interesiranje u svijetu intenzivirano posljednjih godina. Kod Bonjaka postoje politike stranke koje islam koriste kao ideologiju za mobilizaciju masa, privlaenje glasaa, ali i kao vrijednosni kriterij. One religioznije ljude smatraju kao odgovarajue za obavljanje niza poslova u podruju javne djelatnosti. Bezbroj je primjera, meu svim narodima u Bosni i Hercegovini, prikrivanja materijalnih, porodinih i drugih vlastitih interesa kategorijama religioznosti. Na taj nain se dodatno stvara lana predodba o bosanskohercegovakom drutvu kao izrazito religioznom. Osim prisustva islamizacijskih elemenata svjedoimo preimustvo demokratizacijskog toka koji postie politiku realizaciju nacije u obliku drave, ustavno implementiranje graanskih prava i nacionalne ravnopravnosti, podravanje liberalnog graanskog principa te sekularizma, tranzicije i globalizacije, informatizacije, otvoreno drutvo i evropske integracije. Osjeanje pripadanja evropskoj pluralnoj kulturi danas jeste dominantan drutveni, politiki, idejni i vrijednosni trend u Bonjaka. Ono znai briselsku orijentaciju na politikoj razini te razvoj civilnog drutva i njegovih vrijednosti u drutvenoj sferi.

26 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

Delal Ibrakovi

tvaranjem etike projekcije vrijednosnih sudova u BiH prije rata i kulturalnih pretpostavki za njihove promjene u toku agresije i poslije rata, stvoreni su neprirodni uvjeti za najmanje tri istine (izmeu ostalog, i) o osnovnim elementima tzv generikog morala. Obnova generikog morala (i njegovo iskreno usvajanje od veine stanovnika je preduvjet za mentalno ozdravljenje bh. drutva. Ekskluzivizam je u praksi na BiH prostorima donio strahovite zloine bez ijih razrjeavanja, u smislu suenja ratnim zloincima, ali i putem ponitavanja efekata kulturne intervencije, (izraz koji koristi Sigmund Freud, u svojim predavanjima u Frankfurtu) nee moi biti prevazien koncept ekskluziviteta. Pod ovim terminom (kulturna intervencija) Freud podrazumijeva da velikoj destruktivnosti u ratu prethode kulturna obrazloenja koja istiu na drugoj strani sve nedostatke, od pokvarenosti potencijalnog protivnika, potrebu pedagoke svrsishodnosti vlastite intervencije, odbrane asti, proglaavanje intervencije za narodni ustanak itd. Nalaze se kulturoloka, atropoloka, filozofska, vjerska, historijska i druga nauna objanjenja pred vlastitim narodom u njegovom pozivu za destrukciju. Ta kulturna intervencija traje i na poetku 2009. godine u smislu koritenja kulture kao novog rovovskog ukopavanja. Ono treba da poslui za afirmaciju ekskluziviteta vlastite nacije. Kultura je opasan pojam XXI stoljea i u BiH i u svijetu. (Vrcan, 2006.) Ekskluzivitet svoje nacije se nakon sukoba razrauje kroz nauku, sredstva informiranja koja djeluju propagandistiki, kulturu i njene tvorevine i, to je posebno znaajno, izmjenu sistema obrazovanja i prilagoavanja njegovog sadraja forsiranju etnohomogenizacije i razvoja vlastitog ekskluziviteta na raun drugog (u BiH i na raun treeg). Demokratizacija je smrtna opasnost za nacionaliste i zato joj se oni suprotstavljaju. Pitanje stvarne demokratizacije u BiH je dalje otvoreno, a moe se oekivati i intenzivna aktivnost nacionalista u spreavanju prijema Bosne i Hercegovine u evropske integracije, jer je Evropska unija znaajan faktor koji bi svojom objeGodinjak 2008 / 27

IBRAKOVI
dinjavajuom prirodom ponitio sve potencijalne separacije, s obzirom na to da je i ona svojevrsna multietnika federacija, ali federacija liberalne demokratije. (Jovi, 2001: 126) Kako da BiH postane normalna drava (kao i druge u Evropi)? U svom nastojanju da ue u lanstvo i NATO-a i EU, Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje tranzicije, pokuava pokazati i dokazati da lii na ove dvije meunarodne asocijacije, da se formatira prema zahtjevima nacije-drave, jer sve ono to se Bosni i Hercegovini daje kao uvjet za prijem ve postoji u vladajuem obliku nacije-drave, posebno na Zapadu . Odnosno, drave-lanice ovih asocijacija upuuju kandidatima zahtjeve prema svom modelu. Istovremeno, svakom analitiaru je jasno, kada je o BiH rije, da su takvi zahtjevi ponajvie u nadlenosti Bonjaka, jer znaajan dio bh. Hrvata i vei dio bh. Srba, zarad drugih namjera, ometaju ostvarenje slinosti na razne naine odudarajui namjerno od zacrtanih standarda. Njihova priljenost u provoenju principa nacije-drave usmjerena je prema drugoj dravi izvan vlastite u kojoj su roeni i u kojoj e najvei dio njih zauvijek ostati, te e kao i njihovi i blii i dalji preci tu (u BiH) nai i ovozemaljski i vjeni poinak. Za Bonjake, kao i one bosanske Hrvate i Bosanske Srbe koji zajedno s njima ele BiH kao svoju domovinu, to je teak posao i napor koji je povezan sa odricanjem od bilo kakvog pobjednikog mentaliteta, ali i odstupanjem od uloge rtve koja (zbog evidentnih rtava u agresiji, koju su na njih izvrile uglavnom komije, uz pomo svojih drava-nacija) bi bez uvjetovanja trebala biti uvaena. Bonjaci su prinueni da troe energiju i svoj bioloki fiziki i psiholoki potencijal u dokazivanju da su mnogo evropskiji nego to to treba da bude bilo koji narod u Evropi. Odnosno, praktinim aktivnostima treba da dokau da ne lie, ne samo fiziki nego i duevno, na one tamo muslimane irom svijeta, a posebno one arapskog porijekla. Naime, Bonjaci u kranskoj Evropi trebaju dokazivati da su tu bili i da, prema najstroijim kriterijima, zasluuju da tu i ostanu. Vestfalski mir, koji je uspostavljen 1648. godine, inaugurirao je neke principe, meu kojima i zaetak teritorijalnog suvereniteta, koji je, prema nekim autorima, osnovni politiki i pravni argument, pa i osnova sistema nacionalne drave. Ve dugo se model zapadne nacionalne drave (iji je jedan oblik prisutan i u zemljama nastalim na prostoru bive SFRJ u razliitim varijacijama) tretira kao nepromjenljiv, meutim, jasno je da je danas jedan od osnovnih oblika te nepromjenljivosti (teritorijalni suverenitet) ve dobro naruen. Postnacionalna geografija jeste prisutni model u svijetu i ona, mada neki primjeri govore i drugaije, ipak, postaje trend. I u takvoj situaciji se pojavljuju razni lokalizmi, odnosno zaviajnosti. Taj zaviajni subjektivitet, iju osnovu ine ui ivotni svjetovi, zasnovani na osnovama relativno stabilnog ljudskog postojanja, relativno poznate zajednike historije i kolektivno proputovanih i lahko prepoznatljivih 28 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

prostora i mjesta predstavlja, esto, smetnju irenju ope slike. To se najvie primjeuje u smetnji izgradnji koncepta nacionalne drave. Druga opasnost, u prostorno- geografskom smislu, za nacionalnu dravu jesu sve ea putovanja i selidbe na ovom svijetu, a posebno jednosmjerno kretanje mladih prema razvijenim zemljama. Ako velikodravni pokreti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom nisu (za sada) ostvarili svoju osnovnu funkciju podjelu Bosne i Hercegovine, onda su uspjeli da uspore i za dalju historiju odgode formiranje nacionalne drave u kojoj bi Bonjaci bili apsolutno veinska nacija. Dodatnu snagu, osim etnikog ienja i protjerivanja, ovim nastojanjima i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma daju postupci otezanja s primjenom i nemogui uvjeti ivljenja, koji vre dodatno preseljenje Bonjaka. Istovremeno, etniki inenjering (i poslije Daytona) radi na proizvoenju posebno srpskog naroda (adaptacija Srba iz Hrvatske, pa i sa Kosova u BiH). Prostor odreene zemlje moe biti: a) tlo ili zemljite i b) teritorija. Kada u Bosni i Hercegovini nakon Daytona njene konstitutivne nacije govore o zemljitu, moda i misle na konkretno i isto zemljite u konkretnom lokalnom zaviaju koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, ali kada govore o teritoriji zemlje ili rodnom tlu, onda imaju razliite predstave o tome. Tu se pojavljuju razlike u varijacijama tema: grunt, tlo, zemljite, otadbina, domovina, rodna gruda itd. Ovi raskoraci sve vie slue kao presudni element opravdavanja dravnog legitimiteta i dravne vlasti, dok se ideja o naciji sve vie preseljava ka drugim diskursima lojalnosti i afilacije koji su nekada lingvistiki, nekad rasni, nekad vjerski, ali vrlo rijetko teritorijalni. (Apaduraj, 2000.) Bosna i Hercegovina u etnokulturalnoj heterogenosti U situaciji etnokulturalne heterogenosti gotovo da nema idealnih obrazaca za rjeenje etnikih sukoba (Kymlicka, 2000: 2) Tek poetkom devedesetih godina XX stoljea poinju ozbiljniji teorijski pokuaji da se osvijetli etnika heterogenost i utvrde naini prevazilaenja sukoba. Talas etnikih sukoba, posebno na jugoistoku Evrope, obnovio je teorijske rasprave iz koji se mogu izvui pouke da tranzicija ne ide u oekivanom smjeru. Na samom poetku ruenja komunizma (preko ruenja Berlinskog zida) bio je izraen vrlo utjecajan stav da e na pepelu komunizma doi do nicanja novog demokratskog poretka na volebno normalan nain. Razlog to do toga nije dolo najee je navoen u odleenom nacionalizmu. Meutim, i unutar samih zapadnih demokratija postoje mnogi momenti koji upuuju na nunost ponovnog tretiranja nacionalnog pitanja: izraena netrpeljivost veine prema imigrantima i izbjeglicama, posebno u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemakoj, pa i SAD-u. Politiko oivljavanje i Godinjak 2008 / 29

IBRAKOVI
mobilizacija domorodakih naroda, proizvelo je nacrt Deklaracije UN-a o pravima domorodakih naroda, a stalno se kao prijetnja javljaju potencijalne secesije i unutar nekih od najperspektivnih zapadnih demokratija, od Kvebeka (Kanada) do kotske, Flandrije i Katalonije. Priznavanje samoproglaene nezavisnosti Kosova, poetkom 2008. godine, od najrazvijenijih zemalja svijeta kao da samo ovjerava dodatnom argumentacijom ovaj stav. Iskustvo komunistikih zemalja i prisutni problemi etnokulturalne heterogenosti na Zapadu natjerali su veliki broj teoretiara da se ozbiljnije bave ovim pitanjem.1 Iz liberalne tradicije proistie odreeni mit o etnokulturalnoj neutralnosti. Prema ovom mitu, liberalne drave tretiraju kulturu na isti nain na koji tretiraju religiju, odnosno kao neto to su graani slobodni da njeguju u privatnom ivotu (sa jednim jedinim ogranienjem da potuju istovjetna prava drugih), ali to nije briga drave. Isto kao to iskljuuje zvaninu religiju, liberalizam odbacuje mogunost uspostavljanja zvaninih kultura, koje bi imale povlaten status u odnosu na druge mogue kulturne pripadnosti. Neki autori (kao Michael Walzer) tvrde kako liberalizam pretpostavlja odsjeno razdvajanje drave i etniciteta. Drava je neutralna s obzirom na jezik, historiju, literaturu, programe etnikih i nacionalnih grupa. Na osnovu toga se u teorijama pojavljuje razlikovanje liberalne graanske nacije (civic nations) od neliberalne etnike nacije (ethnic nations). Etnike nacije, u takvoj projekciji, smatraju reprodukciju odreene etnonacionalne kulture i identiteta jednim od primarnih zadataka. S druge strane, graanske nacije su neutralne prema etnokulturalnim identitetima njihovih graana pripadnost naciji ovdje se definira iskljuivo u terminima prihvatanja odreenih principa demokratije i pravde. Liberali priznaju znaaj drutvenih veza i pripadnosti zajednici, ali oni pretpostavljaju da se individue mogu distancirati od svojih drutvenih uloga i pripadnosti, i da mogu prihvatiti, odigrati i odbaciti svaku od njih po elji (iako ne sve, verovatno ni mnogo njih u isto vreme). Stoga su volja, izbor, refleksija i procenjivanje od kljune vanosti za liberalnu ideju osobe. (Tamir, 2002: 74) Ovaj neutralistiki princip esto se istie kao osnovni razlog za odbacivanje bilo kakvih manjinskih zahtjeva za posebnim pravima, koja bi bila izvan graanskih i politikih prava dodijeljenih svim graanima. U praksi se to pokazuje kao mit koji nema osnova, jer ako SAD nema zvaninog jezika, to ne znai da sva djeca u koli ne ue engleski jezik, pravna je obaveza da imigranti stariji od 50 godina moraju nauiti engleski ako ele biti primljeni u dravljanstvo, ustroj federalnih jedinica je takav da omoguava anglofonskom stanovnitvu veinu u svih 50 drava. Ono sutinski etniko poelo se pojavljivati u sferi politikog, dovodei u pitanje funkcioniranje politikog ivota nacije: njegove mehanizme reprezentiranja
1 W. Kymlicka iznosi da je tek devedesetih godina XX stoljea doao jedan broj cjelovitih filozofskih rasprava na engleskom jeziku kao npr: Will Klymicka: Multicultural Citzemship: A Liberal Theory of Minority Rights, Oxford University Press, 1995.; Charles Taylor: The Politics of Recognition, Princeton University, 1992.; Tamir Yael: Liberal Nationalism, Princeton University Press, 1993. (Kymlicka, 2000: 48-51.)

30 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

i njegove principe legitimnosti. Preciznije reeno, etniko se pojavljuje agresivnije, ugroavajui sferu politikog i graanskog, ali se ono nikada nije ni potpuno povuklo: Jasno je da demokratske nacije (primjerene za drutva Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope, primjedba D.I.) nema ako je broj onih koji se ponaaju kao formalni graani mali, kao to je sluaj u nekim nezapadnim zemljama u kojima drava ne uspeva da transcenduje etnike solidarnosti... Demokratska je nacija postala konkretna utoliko to je izvor kolektivnog identiteta, morala, strasti i postupaka: nacionalna integracija je stvorila, po reima Norberta Elijasa, specifini socijalni habitus. (naper, 1996:142- 143) U ovom kontekstu je nuno zastati i pribliiti se stvarnosti BiH, koja zahtijeva suprotan proces koji u njenoj historijskoj paradigmi treba da pronalazi redemokratizaciju nacije. ta je to zajedniko historijsko iskustvo, odbrana slobode, racionalnost, demokratsko odluivanje naprotiv, ove sve elemente je teko pronai jer sve nacije nose sobom vlastito historijsko iskustvo, svoju revoluciju (ustanak, ujedinjenje i sl.). U agresiji na BiH je bitno promijenjena struktura stanovnitva, ali stanje te strukture je takvo da, usprkos katastrofalnim posljedicama, sa ostvarivanjem dejtonskog principa povratka svih na svoje otvara realnu ansu obnove javnog prostora BiH priblino onom od prije agresije. Sigurno je da nita vie nee biti isto, te da je etniki nacionalizam odnio pobjedu, jednu od mnogih u historiji ljudske destruktivnosti. Ali ta pobjeda je Pirova pobjeda za sve, a podaci koji slijede trebali bi dati vie svjetla na injenicu da se, mada teko, povratak ostvaruje i prevazilazi homogenizacija i ekskluzivizam vlastite nacije.

Godinjak 2008 / 31

IBRAKOVI
Etniko ienje (ni)je zavreno

Iz: Uporedne analize (2005: 209)

Iz: Uporedne analize (2005: 210)

32 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

Iz: Uporedne analize (2005: 48). Mada je je prisutna ponovna nacionalizacija (koja se esto naziva i etnicizacija, pri emu se termini nacionalno i etniko u treem mileniju mijeaju), odnosno fragmentacija drutva po nacionalnim osnovama, jasno je da su prethodna drutva (pretkolonijalna, odnosno prednacionalna) proizala iz svojevrsnog sjeckanja cjelina koja nisu bahnula s nebesa, nego su bila, po svemu sudei, uklopljena u kontinuiranu mreu odnosa, obrazujui na taj nain lanac drutva (mreu). To se moe s pravom rei i ima jae uporite nego da se govori o nepovezanim, dovoljnim za sebe (nebeskim, ili na bilo kakav nain odabranim) ili u sebe zatvorenim grupama. Na prostoru bive Jugoslavije nova komunistika vlast negirala je postojanje tih prethodnih, historijski potvrenih kontakata i suivota na ovom prostoru, ime je uvodila osnovicu za drugu vrstu suivota pod formom nacionalne ravnopravnosti uobliene u ideoloku floskulu bratstvo i jedinstvo. Nakon sloma tog koncepta, ak i Zapad najee gubi iz analitikog vidokruga postojanje tih interakcija i prije stvaranja Kraljevine Jugoslavije, odnosno SFRJ, pa se prethodni pluralizam zamjenjuje novim, jer stari nije valjao (sa obrazloenjem: da je valjao, ne bi dolo do eskalacije etnikih sukoba). ak se negira, uglavnom sa ideolokim razlozima, i nesumnjiv utjecaj koji je i koncept bratstva i jedinstva ostvario na razvoj multilateralnosti drutava veeg broja naroda koji govore slinim (meusobno razumljivim) jezicima. Na primjeru BiH to se ogleda kao stalno nametnuti diskontinuitet spram nekih tradicionalnih stanja, koja, kao u nekom sudbinskom odreenju, prosto tjeraju da se situacija u BiH dovede do stanja Godinjak 2008 / 33

IBRAKOVI
kada se kao najbolje rjeenje nudi razgranienje. Pri tome, takvo neto u prethodnoj historiji nije padalo na pamet niti jednoj od dravnih tvorevina u kojima se Bosna i Hercegovina nalazila. Od samog poetka procesa dezintegracije socijalistikih multinacionalnih drava nueni su mnogi korisni savjeti. Jedni su govorili da je najbolje da se konstitutivni narodi izdvoje u dravice, a poslije da pristupe integracijama. Dogaaji koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije, naprimjer, vie daju prava miljenju, poput Wolker Connora, da to veu autonomiju neka etnika grupa uiva to je generalno manja motivacija da se ostane u okviru zajednike drave (Connor, 1994.) Usavravanje dravnog okvira koji bi bio u stanju da izdri etniku heterogenost, jeste problem koji stoji otvoren pred multilateralnim istraivaima, imajui u vidu da poetkom XXI stoljea praktiki nema drave koja ima ist etniki sastav. Poto je kulturni pluralitet trajna karakteristika savremenih drutava, potrebno je da se medicina, koja je primjenjivana na etnike konflikte, bolje upozna i usavri. U svemu tome vrlo je vano pitanje i sa koliko socijetalnih kultura pojedino drutvo raspolae. Odnosno, da se sagleda da li su one kompatibilne, sklone saradnji ili su suprotstavljene meusobno, te kakav je njihov odnos prema okolini. Postoji li jedna, tri ili vie socijetalnih kultura u Bosni i Hercegovini? Jedna od najvanijih determinanti sposobnosti kulture da preivi opisana je odgovorom na pitanje da li je njen jezik ujedno i jezik dravne vlasti, odnosno da li se njen jezik upotrebljava u javnom obrazovanju, sudstvu, zakonodavstvu, socijalnim slubama, zdravstvenom sistemu itd. Javno finansiranje obrazovanja na maternjem jeziku od sutinske je vanosti, poto se ovim garantira prenoenje jezika i s njim povezane tradicije na sljedee generacije. Bez obzira na demokratiju, injenica je da vlade raspolau sa gotovo polovinom nacionalnog dohotka u konkretnoj zemlji, jezik koji se koristi u organima vlasti odreuje i prednosti ili inferiornosti lingvistike grupe. Iz ove perspektive treba posmatrati i pitanje jezika u BiH oko stvarne jednakopravnosti naroda na prostoru cijele BiH. I dok se kao neupitnim tretiraju srpski i hrvatski jezik, dotle se dugo vremena vode rasprave o utemeljenosti bosanskog jezika. Pitanje bosanskog jezika je, ustvari, pitanje priznavanja Bonjaka kao nacije i duboko je povezano sa svojatanjima BiH. Neprihvatanje bosanskog jezika od Srba i Hrvata, nosi sobom negaciju Bonjaka iz diskursa velikodravnih projekata, ali je i nastavak jedne grube jezike politike iz prethodnog perioda, kada je srpskohrvatski jezik bio dravni jezik koji su morali svi narodi da ue. I tu ne bi bio problem da se taj zajedniki jezik uio uz nadopunu uzajamnog poznavanja jezika svojeg susjeda. To se deavalo uz nipodatavanje jezika susjeda (Slovenaca, Albanaca, Makedonaca, Maara, kajkavskih narjeja, ikavskih itd.) i, samim time, je predstavljalo jednu grubu vrstu ekskluzivizma koja je bila na djelu i pored irokog transparen34 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

tnog isticanja da je jezika politika adekvatna ustrojstvu multietnike federacije. To je bio svojevrsni imperijalizam i bahatost, to je imalo kao posljedicu da se jednostavno nije razvijala potreba za prilagoavanjem i razumijevanjem. Kao da se eljelo da se sh./hs. jezika struktura osjea nadmonom i gospodarskom. U kasnijoj fazi (S)rpska i (H)rvatska nacija su nastavili takvo ponaanje. U razgovoru Srba i Albanaca na Kosovu, naprimjer, trebaju neutralni prevodioci! (Spahi, 2001: 107-110) A ova dva naroda ive stoljeima zajedno! Zbog sh./hs. ekskluzivnosti narodi (i narodnosti) nisu razumjeli jedni druge, to je paradoks bez presedana jer se nigdje nije uio niti slovenski, ni makedonski, niti albanski jezik, makar fakultativno. Dravne odluke o jeziku javnog obrazovanja (i javne upotrebe jezika u cjelini) jesu, ustvari, odluke o tome koja e lingivistika grupa (dugorono) preivjeti. Socijetalna kultura je teritorijalno koncentrirana kultura utemeljena u zajednikom jeziku koji se koristi u irokom spektru socijetalnih institucija, kako u javnom tako i u privatnom ivotu (kole, mediji, pravo, dravna vlast itd.). Ova kultura pokriva cjelokupnu oblast ljudskih aktivnosti, ukljuujui socijalni, obrazovni, religijski, ekonomski i rekreacioni ivot. Socijetalne kulture modernog doba su nuno pluralistike. Promocija zajednikog ivota se ohrabruje kroz zajedniki jezik. Zapravo, kako kae Gerald Johnson, vlada jedna historijska ironija u injenici da se nijedno poliglotsko carstvo starog svijeta nije usudilo da bude tako nemilosrdno u nametanju jednog jedinog jezika cjelokupnom svom stanovnitvu na nain na koji je to uinila ova liberalna republika (SAD, primj. D.I.) posveena maksimi da su svi ljudi stvoreni jednaki (Kymlicka, 1999.) U razmatranju ovakvog stava, mora se kalkulirati i sa injenicom da su tvorci savremene SAD imali u vidu iskustva poliglotskih carstava starog vijeka koja su, uzgred reeno, sva propala djelomino i i iz razloga to nisu izgraivali sisteme kulturalne identifikacije koja se ostvaruje putem zajednikog jezika i njegove upotrebe. Naravno, ta carstva su bila u vrijeme kada je pismenost bila vrlo niska, a komunikacijske veze meu razliitim dijelovima velikih carstava bile veoma malehne ili nikakve. irenje jezika socijetalne kulture na cijeloj teritoriji drave zove se Nation building, odnosno, ne samo i doslovno sama izgradnja nacije nego i izgradnja i unapreenje nacije. Pri tome se misli da je ovaj princip u funkciji izgradnje demokratije, a ne samo imperijalistikih ili etnocentrikih pobuda (standardizirano javno obrazovanje je u funkciji izgradnje ravnopravnosti da svi imaju anse u modernoj ekonomiji, ravnopravnog pristupa zajednikim institucijama, te za kreiranje solidarnosti unutar demokratskih drava), izgradnje zajednikog identiteta i pripadnosti kroz zajedniki jezik radi osiguranja socijalne jednakosti i politike kohezije u modernim dravama. Tako su sve zapadne drave angairane u ovom procesu izgradnje i unapreenja zajednike nacije, odnosno u procesu afirmacije zajednikog jezika, u kreiranju svijesti o zajednikoj pripadnosti i ravnopravnom pristupu socijalnim ustanovama zasnovanim na tom jeziku. 2 Da li ovakav jedan pristup ini neprav2 E. Gellner i B. Anderson govore o sveprisutnosti ovog procesa.

Godinjak 2008 / 35

IBRAKOVI
du manjinama (dakle, ne-neutralnost u ovom procesu, nego princip pravde)? Na prostoru Bosne i Hercegovina ak se ne prikriva nepravednost ili nepravda kao vrlo vaan segment potiranja manjine, njenog obespravljivanja i isticanja nepoeljnosti. Ako jedno moderno drutvo ima slubeni jezik u najpotpunijem znaenju te rijei, kao od drave sponzorirani, promovirani izdefinirani jezik i kultura, na ijoj osnovici funkcionira i ekonomija i drava, tada su ljudi koji pripadaju ovom jeziku i kulturi oigledno u neizmjernoj prednosti. Ljudi koji govore druge jezike znaajno su hendikepirani (Taylor, 1997). Sa ciljem golog opstanka i biolokog preivljavanja Bonjaka u toku agresije, posebno u situaciji kada su otpoeli sukobi Hrvata i Bonjaka, intenzivirane su veze sa islamskim zemljama, esto podsticane univerzalnim pozivom o muslimanskoj solidarnosti. Pomo u borbi za opstanak muslimana Bosne (Bonjaka) bila je materijalna i u ljudstvu. I na taj nain je ispunjen jedan od ciljeva agresije svaki konstitutivni segment je dobio svog sponzora i pomagaa i tako se relativizirao osnovni cilj agresije ostvarivanje velikodravnih nacionalistikih koncepata Hrvatske i Srbije. Time su druga dva konstituenta dobili univerzalnog protivnika islamske zemlje i time su oivjeli stari animoziteti izraeni kao negativno historijsko sjeanje na dolazak Osmanlija. Na taj nain, izmeu ostalog, Bosna i Hercegovina je postala svojevrsni poligon pokvarenih vremeplova i pomijeanih historijskih datuma. U skladu s tim su bili i sudionici koji kao da su pristigli sa snimanja filmova ve davno pregledanih i poznatih scenarija: marirali su ustae i etnici, nicali koncentracioni logori, ubijalo se, proganjalo, silovalo, palilo kao u nekom najcrnjem hororu. Tu su bili i bradati ljudi sa turbanima i krivim sabljama, ali i ukrajinski, grki i rumunski desperadosi, ruski vagabundi i probisvjeti iz Legije stranaca, pacijenti i doktori psihijatrijskih klinika Dejtonski sporazum je samo potvrdio isti princip koji je generirao sukobe prije 1991. godine. Insistiranje na (iskljuivo) etnikom nacionalnom identitetu na raun graanskog identiteta proizvodi stanja grevite odbrane svojeg etnoprostora koji je u BiH proizveden vjetaki, odnosno iz agresije proisteklog stanja zasnovanog na nepravdi, sili i uope neprirodnom stanju, koje kao takvo teko da moe biti zadrano. Presuda za genocid poinjen u Srebrenici od Meunarodnog suda pravde u Haagu i proglaenje 11. jula Danom sjeanja na Srebrenicu na osnovu Rezolucije, mogao bi predstavljati znaajan moralni kapital koji se zbog njegove (za sada samo) etike strane ne smije unaprijed odbaciti. Moe li se dogoditi da se i u BiH, kao i drugdje u Evropi rat pojavljuje kao onaj faktor koji podstie potrebnu modernizaciju?. Kroz tu fazu (odbrambenog moderniziranja) proli su i Francuska, panija, Osmanlije, Japan. Mahmud II je nakon upada Napoleonove vojske i modernizacije Egipta pourio sa modernizacijom i masakrom janjiara i dramatinim poveanjem vlasti centra praktino sruio stari feudalni poredak. Vojni poraz kod Jene Auerstadta 1806. je natjerao Nijemce na modernizaciju, a Rusija Petra Velikog je pokuaj da se ona pretvori u modernu evropsku dravu. Prema Fukuyami, rusko prosvjetiteljstvo se pretvorilo 36 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

u socijalistiku revoluciju. Odranje ratnog stanja i vojnog nadmetanja meu narodima, paradoksalno, postaje njihov ujedinitelj. ak i kada rat vodi do njihovog razaranja, on prisiljava drave da prihvate modernu tehnoloku civilizaciju i socijalne strukture koje je podravaju. (Fukuyama, 1994: 151-155) Tome se pridodaje Kantova ideja da povijesne promjene dolaze zbog ovjekove, asocijalne drutvenosti. Sukob, a ne saradnja, naveo je ljude da ive u drutvu i da potom u potpunosti razviju potencijale tih drutava. Da li je i u skladu sa takvim pristupom u BiH na poetku XXI stoljea na djelu takva faza? BiH rtva diktature (diktatura kao navika) Treba razmisliti o injenici da je BiH u cijelom svojem historijskom trajanju, od kada je prestao njen srednjovjekovni samostalni dravni status, bila pod odreenom vrstom diktature. Odnosno, ansa za razvoj demokratije u BiH je bila od, recimo, 1989-1991. godine. Ali, tada je ve jasno bilo da je nad tim ansama baena ogromna sjenka jo neviene i nedoivljene domae diktature. Moemo se saglasiti sa Adamom Mihnjikom (Mihnjik, 1999.) da diktatura nastaje iz slabosti demokratije, iz nepostojanja konsenzusa za pravila demokratske pravne drave, iz haosa. Oni koji rue konsenzus u ime drutvene pravde, historijske istine ili borbe s korupcijom, imaju obino za to prave uzroke. Tako su Osmanlije htjele da obezbijede sigurnost, Austro-Ugarska da zatiti BiH od zarazne bolesti bolesnika sa Bosfora, u staroj Jugoslaviji da se okupe junoslavenski narodi, komunisti su predvodili narodno oslobodilaki otpor, obeavali su pravdu i ravnopravnost (bratstvo i jedinstvo) te radikalnu agrarnu reformu. Nacisti se pojavljuju da pobijede anarhiju, da obuzdaju enormnu inflaciju i nezaposlenost. General Kukanjac je garantirao da u BiH nikome nee faliti ni dlaka sa glave, ali za glave nije garantirao, Miloevi je elio da sauva raspadajuu komunistiku dravu i garantirao da niko ne smije Srbe da bije, jedni su bili predzie, a drugi spasioci hrianstva Diktatura je ivot u strahu i sigurnosti, istie Mihnjik. U diktaturi je ovjek osloboen od izbora, tu odluke donose drugi, a podilazi se ovjekovom komoditetu da se oslobodi uasa rizika i teine odgovornosti. Treba (samo) biti posluan, to je klju za sreu i karijeru. To je (naalost) osnovna kadrovska matrica koja traje koliko god se mijenjali ljudi na vlasti u brojnim bosanskohercegovakim izborima. Osvojiti vlast i imati poslune i svoje osnovna je zajednika karakteristika bez obzira na vrstu politike stranke, pa ak i njen nacionalni predznak. To je navika i onih koji osvajaju vlast i onih nad kojima se vlada. A, prave analize nakon Daytona bi pokazale da, ustvari, i brojano nije promijenjen veliki broj ljudi koji uestvuju u vlasti, bilo da su promijenili stranke isti ljudi, ili su zacementirana stanja u nacionalnim strankama nametanjem u samom vrhu jednog istog broja ljudi. To se odnosi i na demokratske stranke gdje je prisutan stabilno isti krug potencijalnih obnaatelja vlasti. To se odnosi na prostor Federacije i RS, kao i na BiH u cjelini. Godinjak 2008 / 37

IBRAKOVI
Naslijeen je (stoljeima) misaoni aparat sklonosti ka diktaturi, koji u kontinuitetu umjesto programa prosperiteta i slobode izbora nudi sigurnost kao osnovni argument vlasti. Sigurnost je povezana sa prikrivenom opasnou, u kojoj je zvanini dravni organ za nasilje (policija, javna i tajna i vojska) pokrila sve svojom mreom. Ove Mihnjikove napomene, mada esejistiki iznesene, predstavljaju vrlo znaajno slikanje stanja mentaliteta u zemljama u tranzicji, u kojima su bili socijalistiki sistemi. Nova situacija (demokratije) trai u ovim zemljama promjenu svijesti ka jednom novom drutveno-politikom miljeu. Iz starog sistema, a u BiH i na prostoru Jugoistone Evrope i naslijeene sklonosti i simpatijama ka metodama diktature i totalitarizma, iznikle su razne naivnosti i elje za sigurnou. To je prepoznatljivi milje bilo da se radi o okrilju sigurne i nesalomive socijalistike drave ili, pak, provjerene nacionalistike drave i svojih ljudi koji s nama dijele nacionalna, vjerska i druga uvjerenja. U kulturolokom smislu moe se govoriti i o podanikom mentalitetu koji se, uz modificirani patrijarhat kao vladajui oblik porodinih odnosa i na kraju XX i poetkom XXI stoljea, reflektira u elji za ocem (nacije, drave, mudrim djedom...), a to je i velika mogunost za vrstu ruku i totalitarne oblike vlasti. I nije sluajno to traju stalna nadmetanja, umjesto za sadrajima politikih programa, za svako upranjeno mjesto oca ili lidera bilo koje od konstituirajuih nacija u BiH? U tom smislu se trebaju posmatrati i stalne borbe za prvog u Bonjaka. Zato diktatura jo ima pristalice, nju u skrivenim znakovima prepoznajemo najvie po ciljevima koji su atraktivni za hiljade ljudi. Takav cilj moe da bude revolucionarna promjena u elji za pravdom u vlasnikim odnosima, borba protiv korupcije revolucionarnim metodama, zabrana za strani kapital, zabrana gledanja ak i fudbala/nogometa reprezentacije zemlje u kojoj ljudi ive. Razlog postojanja diktature su njeni neprijatelji, ljudi starog sistema (u BiH, to je zanimljivo u kratkom periodu ima vie starih sistema zavisno od pobjednika izbor i uvijek se kree sa obraunima nepodobnih prethodnika). Diktature uvijek gaje isto uvjerenje: vide sebe kao spasioce naroda i straare reda. A ta je s demokratijom? Ili je poriu u ime nekih viih ideala komunizma, nacionalnog socijalizma, vjerske drave, ili tvrde da narod jo nije sazrio za demokratiju. Usprkos razradi i teorijskom modeliranju nacionalizma i uoavanju opasnosti od nacionalizma, upravo je Evropa bila kolijevka koja je odnjihala etniko ienje (sa ekstremnim faizmom i komunizmom). Poslije svakog rata, odnosno mirovnog sporazuma, mijenjala se geografska i politika karta Evrope (izuzev Pirinejskog poluostrva), propagirajui etnocentrizam kao osnovni model stvaranja drava. Danas se taj etnocentrizam na Zapadu pojavljuje kroz odnos prema strancima u svojim dravama, a na Istoku na razvalinama komunistikih tvorevina kroz stvaranje novih drava. Da je tako, govori i etnocentrizam koji se pojavljuje kao ideoloka matrica velikodravnih projekata (velikosrpskog i velikohrvatskog), ali se u drugaijem obliku pojavljuje i kao ideoloka matrica 38 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

Mirovnog sporazuma za BiH iz Daytona. Formula o tri konstitutivna naroda i na toj osnovi zasnovana teritorijalna (etnika) podjela na dva entiteta, generira etnocentrizam i znaajna je konica reintegracije bh. bia i izvor je novih potencijalnih sukoba. Proklamirani principi koji se obino imenuju kao: multikulturalnost, multietninost, multikonfesionalnost, (koji se u ovom projektu podvode pod zajedniki pojam multilateralnosti), jesu takoer neto to je poznavala i Evropa, i to i dalje kroz dokumente i proklamacije istie kao svoju veliku vrlinu. Bonjaci, kao autohtoni stanovnici Bosne u njenom duem historijskom trajanju, na svojoj koi su osjetili puno djejstvo teorijskih (vladajuih) modela u oblasti konstituiranja nacionalnih drava. Kao batinici neevropske vjere islama, koja neideoloki profilira nain ivota u skladu sa univerzalnim principima, profilirali su neevropski stav spram nacionalne drave. Princip Osmanlijskog carstva bio je zasnovan na neteritorijalnom miletu, to je u skladu sa islamskim propisima podrazumijevao razliitost i multilateralnost. Za to je najbolji primjer cijeli Balkan, ali nakon sloma Osmanlijskog carstva i poprite krvavih sukoba etnocentrikih silnica. Polazei od stava: O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali (Kuran, XLIX,13), Bonjaci su dugo vremena bili u procijepu pripadnosti Ummi (zajednici muslimana svijeta) i pragmatinog poloaja, okrueni jakim etnocentrikim silama, koje su pretendirale na teritorij ili kroz asimilaciju ih pokuavali da vrate u konfesionalno ili nacionalno stado. Istovremeno, mnogi autori islamske provinijencije upozoravaju da je nacionalizam za muslimane najvea opasnost i nametnuti model Moderne, koji prijeti samom biu Umme (Nasr: 1997). Bosna i Hercegovina je kao dravna zasebnost u toku srednjeg vijeka bila uistinu multilaterarni entitet. U imperijalnim carstvima, kakva su bila i Otomanska imperija i Austro Ugarska, ta karakteristika Bosne se nije izgubila, a do izraaja je dola, sa razliitim modifikacijama, i u Kraljevini Jugoslaviji i u socijalistikoj Jugoslaviji. To je njena karakteristika koja je uvjet njenog opstanka. U nedavnoj agresiji to je bilo do kraja dovedeno u pitanje. Nacija se mora posmatrati kao relativna historijska kategorija, koja ima svoj poetak i kraj, i u tom smislu esto se upravo kulturna dostignua jednog naroda smatraju upravo obiljejima odreene nacije. Zato i mnogi teoretiari istiu da su pripadnici odreene nacije vezani duhovnim principom i oni tee zajednikom ivotu. Upravo duhovni princip predstavlja element koji naciji daje nadnaravni karakter. Iz nadnaravnog proizlazi i element vjenosti koji kod mnogih gura naciju u polje lanih boanstava. To idolopoklonstvo je jedan od najprepoznatljivijih nedostataka ljudskog roda od prvih historijskih spominjanja. Ova savremena iluzija (nacija kao boanstvo) jeste jedna od najopasnijih iluzija XXI stoljea. Naalost, toj iluziji podlijeu velike mase ljudi, a rezultati voenih ratova samo umnoavaju tragine bilanse progresa. Veliko je pitanje, s obzirom na to da nema mogunosti za promjenu naina ispoljavanja ljudske destruktivnosti, kao Godinjak 2008 / 39

IBRAKOVI
generike sutine ljudskog roda, na koji nain e se u budunosti ispoljavati ono to savremenim rjenikom zovemo etnocentrizam. Naalost, za forme njegovog ispoljavanja ne postoji rije nemogue. Upravo je primjer BiH, na kraju XX stoljea, uz to i usred Evrope, pokazao da je potrebno tako malo povijesno kulturalnog drutvenog prostora i oputenosti moralnih regulativa da se dogodi nemogue ikada vie kako je govoreno u Evropi i svijetu nakon Drugog svjetskog rata. To je ona opasnost koja bdije na poetku treeg milenija nad lahkoom dogaanja desnice i otvaranjem novih ratnih arita. Takva posmatranja izazivaju nihilizam, apatiju, uzaludnim ine sve napore nerazvijenih zemalja da izau iz kruga nerazvijenosti, ali i izaziva okantne vrste novih odgovora koji sa svojom nepredvidivou plae milijarde ljudi irom svijeta. Napetosti koje se umnoavaju na kulturalnom planu prijete da odu u sferu ve vienog ksenofobije, etnocentrizama, rasizama itd. Potreban je samo dobar povod da animoziteti isplivaju na povrinu i najdrastiniji oblici omalovaavanja i unitenja Drugog i drugaijeg. U tom smislu BiH moe biti, naalost, samo jedan sluaj, ali ne i jedini, pokazala je i krvava praksa kraja XX i jo krvavijeg i strahom nabijenog poetka XXI stoljea.
Literatura knjige: Anderson, Benedict (1990), Nacija: zamiljena zajednica, Zagreb, kolska knjiga. Brubaker, Rogers (1996), Nationalism, Reframed: Nationhood and the National Question in the New Europe, Cambridge: Cambridge University Press. Connor Walker (1994), Ethnonationalism, The quest understending, New Jersey, Princeton University Press, Princeton. urak, Nerzuk (2006), Obnova bosanskih utopija, Sarajevo Zagreb, Synopsis. Fukuyama, Francis (1994), Kraj povijesti i posljednji ovjek, Zagreb, Hrvatska sveuilina naklada. Gellner, Ernest (1998), Nacije i nacionalizam, Politika kultura, Zagreb. Mujki, Asim (2007), Mi, graani etnopolisa, Sarajevo, ahinpai. Nasr, Hossein Seyyed (1994), Tradicionalni islam u modernom svijetu, Sarajevo, El-Kalem. Spahi, Besim (2001), Nacionalni marketing ex-Yu i Bosna i Hercegovina naroda, Sarajevo, VKBI. naper, Dominik (1996), Zajednica graana (O modernoj ideji nacije), Sremski Karlovci Novi Sad, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia. Tamir, Jael (2002), Liberalni nacionalizam, Beograd, Filip Vinji. Taylor, Charles (1997), Nationalism and Modernity, in: J. Mc Mahan and R. McKim (eds), The Morality of Nationalism, New York, Oxfoird Universsity Press. Tejlor, arls (2000), Prizivanje graanskog, Beograd, Beogradski krug. Vrcan, Sran (2006), Nacija nacionalizam i moderna drava (izmeu etnonacionalizma, liberalnog i kulturnog nacionalizma ili graanske nacije i postnacionalnih konstelacija), Zagreb, Golden marketing Tehnika knjiga. Zgodi, Esad (1999), Ideologija nacionalnog mesijanstva, Sarajevo, VKBI.

40 / Godinjak 2008

Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode

asopisi i linkovi: Apaduraj, Ardun, Suverenitet bez teritorijalnosti: Beleke za post-nacionalnu geografiju, http://alexandria- press.com/arhiva/on-line/NO-1/ suverenitet. html. Jovi, Dejan, Razlozi za raspad socijalistike Jugoslavije : kritika analiza postojeih interpretacija, Re, asopis B92, broj 62/8, Beograd, 2001. Kilmika, Vili (Kymlicka Will), Etniki odnosi i zapadna politika teorija, Habitus, br. 0, Novi Sad, 1999. http://cmk.org.yu/linkovi/habitus/0/kymlicka 0.pdf Kymlicka, Will, Multikulturalno graanstvo, Dijalog, 1-2, Sarajevo, 2001. Mihnjik, Adam, Sivo je lijepo, Dijalog, 5-6 , Sarajevo, 1998. Repovac, Hidajet, Da li je mogua BiH multikulturalnost, Odjek, br. 2, Sarajevo, 1995. Taylor, Charls, Politika priznanja, Habitus , br. 1, Novi Sad, 2000. UPOREDNA ANALIZA pristupa pravima izbjeglica i raseljenih osoba, Ministarstvo za ljudska prva i izbjeglice BiH. http://www.mhrr.gov.ba/SektorZaIzbjeglice. html# iga, Jusuf, Bt multikulturnosti Bosne i njena fetiizacija, Znakovi vremena, broj 4, Sarajevo, 1998.

Godinjak 2008 / 41

Pusti krajolici
Bonjaka prezimena (rodovi) u povijesnom i prostornom kontekstu istone Bosne i Hercegovine.

Pregled prvih uvida.1

Senadin Lavi

usta dvorita, prazne kue, utihle mahale u gradovima Podrinja i Hercegovine. Pusta sela, zarasle poljane, korov na njivama, zarasli puteljci izlokani planinskim bujicama. Sruene damije na ijim mjestima zjape provalije svjetova i kultura, kao velike kosmike rupe nesree i svekolikog ljudskog ponienja. Tako je u Foi koja uti kao avetinjska ruina na ehotini, kasaba na ijem se licu prepoznaje krv. Tako je u Nevesinju i Bratuncu. Stravino je tuno na ulici u Rudom ili malo nie niz Drinu u Viegradu, gdje je kua u kojoj su izgorjeli ljudi, ene i djeca. Gdje je, takoer, i stara uprija na kojoj su zloinci iz velikosrpskih pobuda i mitologija klali ljude bonjakog porijekla. U ajniu se osjea ruina, raspadanje ljudskog bia, barbarska tmina nad krajolikom crne omorike. utnjom misli da sakrije svoj zloin, sram, zlodjelo koje je napravljeno nad ljudima bez ikakvog opravdanja. Stoljeima e Foa biti obiljeeno mjesto (stravini prostor nesree) i simbolika taka zlodjela nad ljudima koji su bili nevini. Takve take zlodjela u naoj svijesti ostat e Trebinje, Gacko, Nevesinje, Bilea, ajnie, Rudo, Viegrad, Rogatica, Srebrenica, Bratunac, Zvornik, Bijeljina... Hodajui po ruevinama u tim krajolicima uasa, u kojima se pokuava izbrisati saki trag Bosne, ovjek se suoi s djelom zla koje je tu, pred oima, ostvareno, krvavo i opasno. U tim gradovima ili gradiima u istonom dijelu Bosne i Hercegovine
Ovaj rad je otvoren za sve dobronamjerne dopune prezimena (rodova) koja su iz nekog razloga previena ili zanemarena. Svi oni koji mogu ponuditi neku dopunu podataka bie od velike pomoi.

42 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
ideologija nacionalistikih faista iskorijenila je gotovo cijeli bonjaki narod iz prostora na kojem je stoljeima obitavao kao autohtono bie, kao svoj na svome. Mnogo puta u proteklih desetak godina obiao sam krajeve Trebinja, Nevesinja, Kalinovika, Uloga, Glavatieva, Trnova, Broda na Drini, Tjentita, Foe, Ustikoline, sela Kukavice kod Rogatice, Prae, Ustiprae, ajnia, Rudog, Meee, Viegrada, epe, Vlasenice, Srebrenice, Bratunca i Zvornika. Iste su slike u Nevesinju, Bilei, ajniu, Srebrenici ili u Vlasenici. Neprestano ostaje osjeaj kao da se stalno hoda po istom krajoliku sruenih kua, zaraslih livada i neobraenih njiva. Ugasla imanja vape za svojim ljudima. Pustinje koje rastu oko nas postale su ornamentalni segmenti naih ivota na poetku 21. stoljea u BiH. Rastue pustinje i primitivne etnonacionalne politike, doista, predstavljaju najveu nesreu za jednu generaciju ljudi. Oko nas su brojna mrtva naselja u kojima samo esme otkrivaju da je prije mrtvila tu bio ovjek, da su se oko te esme igrala neija djeca. Voda vraa izgubljenu nadu voda e moda oprati i oistiti nae svjetove. Voda tee... Tamo gdje su nekada stoljeima ivjeli brojni rodovi kao dijelovi bonjakog naroda danas gotovo da nema ni traga od njihovog prisustva. Ostala je povijesna, demografska i politika injenica da su nekada bili veina u tim krajevima, da su gradili gradove i naselja, mostove, damije, karavan-saraje. Ali sve je to odnijela ruka zloinca. Ovdje objavljujem samo dio etnografskih i antropolokih biljeki s praznog terena na kojem su ostali jo rijetki pripadnici bonjakog naroda, koji su do 1992. godine bili veina u regionu Istone Bosne, a danas ih tamo gotovo i nema. Da se ne bi zaboravili brojni bonjaki rodovi koji su u tom regionu ivjeli, donosimo ovdje prvu verziju popisa tih rodova koja je napravljena na terenu i u dugotrajnim komunikacijama s ljudima s tih podruja. Uz savremene popise rodova navest emo i rodove iz Herceg-Novog i Nikia, koji su od sedamnaestog i devetnaestog stoljea zbijani u krajolike Bosne i Hercegovine iz kojih su ponovo nemilosrdnom vojnom agresijom srpskih i crnogorskih osvajaa na koncu dvadesetog stoljea protjerani irom svijeta. Tako se pokazuje da se Bonjaci tri stoljea sistematski trijebe s podruja na kojima su ivjeli vijekovima. Da bi se ovo zaustavilo, oito je da Bonjacima treba jedna vrsta unutarnje konsolidacije, jer su spoljni faktori vidljivi i djelatni. Jednom saetom formulacijom Mustafa Memi je kontekstualno predstavio proces istrebljivanja Bonjaka i otimanje njihovih imanja i posjeda na kojima su ivjeli stoljeima. Poraz Osmanlija pred Beom (1683.-1699.) nakon kojeg je sklopljen vojno-religijski savez, poznat kao Sveta alijansa, naputanje Slavonije i Srijema od strane Osmanlija i prelazak austrijske vojske juno od Save i Dunava, te istovremeno stupanje i Mleana u rat protiv Osmanlija, oznailo je kraj osmanskih osvajanja i poetak opadanja osmanske moi. Otpoeo je proces Godinjak 2008 / 43

LAVI
otimanja teritorija koje su Osmanlije osvajale u tristogodinjem periodu.2 To su na Balkanu odmah osjetili Bonjaci. Nije nimalo lagano za ivot ovjeka (i naroda) da se ivi na granici, na liniji razdvajanja velikih sila, svjetova, carstava. To je uvijek krvavo, krajiki neizvjesno i surovo. Tako se, naprimjer, dogodilo osvajanje i spaljivanje Novog Pazara u 17. stoljeu i prodor na Kosovo tzv. dobrovoljake srpske milicije u sastavu austrijske vojske, kojoj je glavni zapovjednik u Srbiji bio Mark Graf Ludvig Badenski, a sve je to podravao patrijarh srpske crkve u Pei Arsenije III arnojevi koji se stavio na raspolaganje generalu austrijske vojske Eniju Silviju, grofu Pikolominiju koji je komadovao austrijskim jedinicama i srpskom dobrovoljakom milicijom od Nia prema Novom Pazaru, Kosovu i Skoplju. Za te poslove angairan je kapetan austrijske vojske Petar Sokolovi preko njega upuen je apel srpskom narodu da se die na ustanak protiv prokletog Turina. Tako je 1689. izvren stravian zloin nad Bonjacima Nia, Novog Pazara, Sjenice... Povijest stradanja i gubitaka muslimana u 19. stoljeu na Balkanu, sa novim nacionalizmom koji je bio import iz Zapadne Evrope, poinje s Grkom revolucijom 1821. godine. Grki ustanak bio je prvi od pokreta koji je sebe identificirao s ubijanjem i protjerivanjem muslimana iz njihove zemlje. Grka revolucija postavila je model koji su kasnije slijedile druge nacionalne pobune protiv Otomanskog imperija.3 Sve je to dio velikih imperijalistikih poduhvata i politika koje su transformirale svijet, posebno ruski nacionalizam i imperijalizam 19. stoljea koji se pokazuje u ruskoj pseudo-revolucionarnoj prii o ratovima za nacionalno osloboenje (Hannah Arendt).4 Tada u 19. stoljeu antisemitizam predstavlja svjetovnu ideologiju. Povijesni i geogRafski RasPoRed bonjakiH prezimena (rodova) 1. HerCeG-novi progon muslimana (bonjaka) iz Herceg-novog i okolice 1687. Poslije Velikog Bekog rata i Kandijskog rata (1645.-1669.) Bonjaci su poeli stradati. Pojavili su se strani gubici teritorija i stanovnitva, tako da od druge polovice sedamnaestog stoljea i poetka 18. stoljea moemo rei da poinje epoha progona i unitavanja Bonjaka kao dijela muslimana Balkana. U tom
2 3 4 Mustafa Memi, Bonjaci-Muslimani Sandaka i Crne Gore, MNV Sandaka, Sarajevo 1996., str. 164. Justin McCarthy, Death and Exile. The Ethnic Cleansing of Ottoman Muslims 18211922, The Darwin Press, Inc. Princeton, New Jersey, 1995, p. 9-10. Hanah Arendt, Izvori totalitarizma, Beograd, 1998, str. xxii.

44 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
kontekstu treba posmatrati bonjaku povijest, politike intencije i vojne dogaaje. Na njima su se pokuali namiriti Srbi i Crnogorci, a kasnije i Hrvatska velikodravna i ekspanzionistika politika. Sve to je nekada bilo osmanlijsko trebalo je, prema nekom nepisanom pravu, pripasti srpskoj i crnogorskoj dravi. Bosna za njih predstavlja nepovijesnu pojavu. Bonjaci su trebali nestati: ili vraanjem u pradjedovsku vjeru ili progonom u Aziju ili ubijanjem bez milosti. Sve te mogunosti su koristili srpski i crnogorski nacionalisti koji su doekali 19. stoljee za svoje nacionalne projekte i ekspanzije (provincijalni snovi o velikim svjetskim dravama malobrojnih naroda koji zavravaju u balkanizaciji i barbarstvu). Kako su Bonjaci i drugi muslimani odgovorili na promjenu svoga statusa, tj. postali su od veine manjina? Prije katastrofe muslimana u Grkoj, stradali su muslimani u Boki Kotorskoj. Od Risna na jugu u Bokokotorskom zaljevu, pa do vie Bradine na sjeveru protezala se Hercegovina na kraju 15. stoljea. Osmanlije su 1470. godine ustanovile Hercegovaki sandak koji se do 1580. godine nalazio u sastavu Rumelijskog ejaleta, a otada u sastavu Bosanskog paaluka. U januaru 1482. godine Herceg-Novi5 je pao u ruke Osmanlija. Oni su u Boki Kotorskoj osvojili veliki dio teritorija, od Sutorine do Risna, koji su drali pod svojom kontrolom vie od 200 godina. U Herceg-Novom, Risnu, Sutorini i jo nekim mjestima Turci su za svoje vladavine podigli niz fortifikacionih, sakralnih i drugih objekata...6 Osmanskomletaki rat trajao je od 1683. do 1699. godine. Zavrio je mirom u Sremskim Karlovcima (poznat kao Karlovaki mir) 1699. godine, a otada je Kadiluk Novi svoje sjedite izmjestio u Niki i nosio dalje ime Bekiye Novi, tj. ostatak od Kadiluka Novi. Nakon uspostave mletake vlasti u Boki Kotorskoj 1687. godine sve muslimanske porodice su iselile, naravno prisilno. Jedan dio tih porodica je
5 Povijesno je Herceg-Novi nastao kao rezultat interesa bosanske drave da ima grad na obali mora, preko kojeg e ostvariti trgovinske, politiko-diplomatske i druge veze sa svijetom. Ovaj dravni interes Bosanaca nije ba podravao Dubrovnik koji je tada imao veoma snaan monopol koji je svoja prava branio privilegijama dobijenim za razvoj karavanske trgovine i posebno unosnu prodaju soli. Tako je, nakon niza pokuaja da trgovite osnuje na uu Neretve, bosanski kralj Tvrtko I utemeljio grad u tadanjoj upi Draevici, s primarnim ciljem da zatiti vlastitu trgovinu, a potom i proizvodnju soli. Grad Herceg-Novi osnovao je bosanski kralj Tvrtko I Kotromani 1382. godine i dao mu prvo ime Sveti Stefan, a tek poslije je nazvan Novi. U 15. stoljeu ga je dograivao Stjepan Vuki Kosaa u ijem je posjedu tada bio, te je po njemu dobio ime Herceg-Novi. Padom Herceg-Novog u ruke Osmanlija 1482. godine definitivno je zauzeta cijela Hercegovina i time je okonana srednjovjekovna pria o Kosainoj zemlji. U vlasti Osmanlija Herceg-Novi je ostao sve do 1687. godine (s prekidom 1538/39). Herceg-Novi se u osmanlijskim biljekama i izvorima naziva Neve. Ponosni Stjepan Vuki Kosaa (14351466) je nastojao da od Novoga napravi najvee poslovno (ekonomsko) sredite Hercegovine. Za takvo neto su i postojali mnogi preduslovi. On je hrabro i bez obzira na kontekst pokrenuo proizvodnju soli, na potezu od Njivica preko Igala do Sutorine. S uspjehom je prodavao so mimo postojeih ugovora sa tadanjim susjedima, to se nije nimalo svialo dubrovakim vlastima. Hivzija Hasandedi, Muslimanska batina Bonjaka II. Herceg-Novi i okolina, Vrgorac i okolina, Imotska krajina, Makarasko primorje, Zapadna Hercegovina, IKC, Mostar 1999, str. 13.

Godinjak 2008 / 45

LAVI
iselio u Bar brodom je u luku Bar dolo 2100 muslimana. Odatle su se raselili po Novopazarskom sandaku, Limskoj kotlini i Pljevljima. Drugi dio porodica iz Herceg-Novog i okoline iselio je u hercegovaka mjesta: u jo neizgraeni Niki, Trebinje, Bileu, Korjenie, Klobuk i druge krajeve Hercegovine. Veliki dio njihovih potomaka naselio se u Sarajevo, gdje i danas ive, kao to su Abadii, kaljii, Baii i drugi, koji to znaju ili ne znaju. Tokom 19. i 20. stoljea na Balkanu, uz proces stvaranja (etnikih) drava na ruevinama Osmanskog Carstva, uglavnom hrianskih (Srbija, Crna Gora, Bugarska, Rumunija, Grka), odvijao se proces kontinuiranog genocida nad muslimanima (meu kojima su i Bonjaci). Ova dva procesa su meusobno povezana, ali nisu dovedena u vezu nego su zanemarena od brojnih istraivaa koji gotovo da smatraju da je to nebitno to je iskorijenjeno nekoliko miliona muslimana s Balkana na kojem su bili autohtono stanovnitvo stoljeima prije nacionalizma, rasizma, etnonacionalizma i imperijalnog ekspanzionizma, koji je ostvaren genocidom i progonom. Ovdje elimo navesti glavni dio ili veliku veinu onih rodova (njihova prezimena) koji su ivjeli na podruju Boke Kotorske, prije svega, Herceg-Novog, a danas ih tamo nema. Muslimanske i bonjake porodice koje su ivjele u Herceg-Novom i okolici od druge polovine 15. stoljea do poetka 18. stoljea: Abaze, Abdulahovii, Abdulovii, Agbabii, Ahmetagii, Ahmetehajii, Alagii, Alajbegovii, Alekovii, Alii, Alidani, Alijagii, Alvahodii, Amidii, Arikali, Arslanagii, Avdibegovii, Babe, Babahmetovii, Babovii, Bajramovii, Bajrovii, Bakae (Bake), Balaovii, Balii, Barakovii, Bardonjii, Bae, Baii (Lavi, Lavii), Beiragii, Beirovii, Beovii, Begzadii, Behlilovii, Bekii, Berberi, Beovii, Bijedii, Bijegii, Bijelii, Bilajdanovii, Bilamuevii, Bjelalii, Bubii, Bulagdii, Busuladii, Buiii, Cvijetii, ame, elebii, irtaii, omii (ivjeli su u Bilei do 1992.), agijani, akalii, atovii, ehajii, ehe, erimagii, iriati, iii, orii, umurije, Danevii, Dautovii, Delijii, Delikaprii, Dizdarevii, Drljevii, Durakovii, Duranovii, Durmiagii, Daferovii, Dele; Ejnehanovii, Ejupi, Emrovii, Erkoevii; Fazlagii, Fetahagii, Galijatovii, Ganijagii (danas u Konjicu Nikii), Giljulii, Glavovii, Hadrovii, Hadagii, Hadalii, Hadiahmetovii, Hadialijagii, Hadiartii, Hadii, Hadihasanovii, Hadimahmutovii, Hadimahovii (danas ih ima u Konjicu), Hadimanovii, Hadismailovii, Hadivelii, Hajdarhodii, Hajdarovii, Hajrovii, Halife, Hasandikovii, Hasanovii, Hodii, Hrustanovii, Huremovii, Huseinagii, Ibrahimagii, Ibriii, Isakovii, Isovii, Jaganjci, Jenibegovii, Jerkovii, Joksalii, Jusovii, Jusufajii, Kabili, Kale, Kalpozani, Kapidii, Karaine, Kasumovii, Koii, Kolajdii, Komadinii/Komandii, Korjenii, Kosii, Kraine, Krakalovii, Krese, Krupeevii, Kurbaii, Kurbegovii, Kurtagii, Kurtini, Kurtovii, Lavii (Baii), Leventini, Lopuii, Lupori, Lupurovii; Mahmutagii, Mahmutovii, Maksudii, Mavri, Memiii, Muadulii, Muharemehajii, Mujaii, Mujinovii, Mulii, Murgii, Murguzi, Musii, Muslibegovii (danas ih ima u Podgorici), Mustafii, Muii (danas ive u 46 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
Drenici i Mostaru), Mutovii, Nurkovii, Oleevii, Omeragii, Omerbegovii, Omerovii, Omurovii, Oslokovii, Osmanii, Ostojii, Ovine, Oerlii, Papuci, Parente, Paripovi, Parputi, Paii, Pazmaii, Pervani, Pirii (ivjeli su u Lastvi kod Trebinja, odakle su ih hajduci iz crnogorskih brda prognali), Pivodii, Pizovii, Pospanii, Preklovii, Prinii, Pukii, Ramadanovii, Ramovii, Redepovii, Rejzovii, Repovii, Resulbegovii, Resulovii, Reizikalovii, Rikalovii, Risanovii, Rizvanagii, Rizvanovii, Sagamazovii, Salahovii, Salimovii, Salimii, Saraevii, Sakovii, ipegliahovii, Seferovii, Selimovii, Serdarevii, Sevdijarevii, Skenderbegovii, Slavovii, Slijepevii, Smailovii, Solimanovii, Suii, Suge, Sulejmanovii, Suljinovii, Suplikarevii; abanagii, abanovii, ahinagii, emii, ehovii, trbci, Temimi, Temimovii, Topalovii, Turci, Turini, Ustalii, Uvenezovii, Vafirovii, Vilalii, Vie, Vraevii, Zeferovii, Zulzulai, Zurkovii.7 U Herceg-Novom su bile uspostavljene administrativne, kulturne i vojne forme ivota karakteristine za osmanski period. Tu su bile utvrde, tekije, damije, mahale, mostovi, luka... Hivzija Hasandedi spominje Sultan Bajezid Velinu damiju koja se nalazila u Donjem gradu (Herceg-Novi) na mjestu dananje crkve Svetog Arhanela. Munara joj je bila pokrivena eremitom. Sagraena je za vlade i u ime sultana Bajezid Velije koji je vladao od 1481. do 1512. godine. Ovo je bila prva damija u Herceg-Novom i jedna od nekoliko najstarijih u Bosni i Hercegovini. Evlija kae da se u njoj klanjaju dume i bajrami...8 Postojala je i Sinan-paina damija, ali Hasandedi navodi da se ne zna koji je Sinan-paa i kada sagradio ovu damiju. Za vrijeme Kandijskog rata9 (otok Kandija ili Krit ili Kreta), 1645.-1669. voena je intenzivna trgovina robljem.Napulj je bio jedno od glavnih sredita za prodaju roblja. Mletaki rob, Husein Huremovi koji je radio kao vesla na galiji, umro je 1654. godine. Neki krani prodavali su svoje roake Turcima...10 Herceg-Novi je pretrpio je velika razaranja 1687. u mletakoj opsadi i osvajanju grada. Na njegovim bedemima su ostale odsjeene krvave glave branitelja, a ovo prokletstvo na njegovim bedemima kasnije e ponavljati i jurinici mnogih imperija, panci, Francuzi, Austrougari, pa ak i Rusi, koji su godinu dana vladali ovdje.

7 Muslimanske porodice iz Herceg-Novog, Risna i drugih trinaest mjesta Boke Kotorske protjerane su poslije uspostave mletake vlasti 1687. godine. Mustafa Memi ova prezimena preuzima iz Hasandedievog istraivanja Spomenici islamske kulture u Herceg-Novom (Takvim, Sarajevo, 1967.), Hrvatski arhiv u Dubrovniku, C 2-3a; C 2-4a; C 6-11, Acta turcarum Arhiva Hercegovine u Mostaru, te rad Gligora Stanojevia Spisak mletakih poreskih obaveznika u hercegnovskom kraju iz 1702. godine. (Istorijski zapisi, Titograd, 1973.) 8 H. Hasandedi, Ibid., str. 18. 9 Rat na Kritu je 1645. godine otpoeo sultan Ibrahim I (1640-1649). Tek 1669. mletaki guverner Morozini predaje Kandiju Osmanlijama, a tek e 1715. biti okonano osvajanje ostrva. 10 H. Hasandedi, Ibid., str. 24.

Godinjak 2008 / 47

LAVI
a) Bijela Bijela se nalazi u hercegnovskoj opini i jedno je od najljepih sela u Boki Kotorskoj. Bila je pod upravom Osmanlija od 1482. do 1684. godine. U Bijeloj je bila sagraena damija. Taan datum njezine gradnje se ne zna, ali je bila zadubina Ibrahimagia. Osman-aga Ibrahimagi, kapetan, bio je 1687. godine zapovijednik Novog. On je u Zadvarini imao dvorac ije se ruevine i danas vide...11 U Bijeloj su ivjele sljedee muslimanske porodice: Ahmetagii, Alvahodii, Babovii, Bakae ili Bake, Balii, Bilajdanovii, Bjelalii, akalii, Glavovii, Hadihasanovii, Hajdarovii, Ibrahimagii, Joksalii, Kljukunci, Leventini, Mulii, Muii, Parputi, Slavovii, Zulzaui. Poslije progona muslimana iz Bijele, sva njihova imanja su podijeljena Peratanima koji su se istakli u borbama za osloboenje Novog od Osmanlija.12 Hasandedi prenosi od P. erovia pripovijest o tome da su muslimani 1684. godine konano napustili Bijelu i da su se tada iselili i naselili u Bijeloj iznad Konjica.13 b) Risan Varoica Risan se nalazi u Bokokotorskom zaljevu (dananja Crna Gora), otprilike 30 km udaljena od Herceg-Novog. U Risnu su ivjele bonjake porodice do 1684. godine: Agbabii, Bijedii, Danevii, Ganijagii, Hadagii, Hadialijagii, Hadidanovii, Jerkovii, Komanii, Kurbegovii, Mahmutovii, Risanovii, Rizvanagii (Begovii), Rizvanovii, Selimovii, Sulinovii, ehovii i druge. Agbabii su iselili u Klobuk i bili kapetani klobuke kapetanije. Hadagii su iselili u Korjenie gdje su imali kulu. U narodnoj pjesmi Novljanin Bego opjevano je junatvo Bege Hadagia. Ahmed Hadagi je imao 1664. godine posjed u Glavici kod Novog. Alaga Hadagi u Novom, a Rizo Hadagi u Krivoijama i Donjem Morinju. Hasan-aga Hadialijagi preselio je iz Risna u Police, u Trebinju...14 c) Sutorina Sutorina ili eerna luka (eker-liman na turskom jeziku) se nalazi sjeverozapadno od Toplanskog zaljeva u jednoj udolini do Konavala i zaprema povrinu, prema Hasandedievom uvidu, oko 28 km2.15 U periodu od 1482. do 1687. bila
11 H. Hasandedi, Ibid., str, 25. 12 Isto je raeno u dananjoj Junoj Srbiji (Nova Varo, Uice, Topola, Kurumlija, Prokuplje, Parain, Pirot, Vranje), u dananjoj Crnoj Gori (Kolain, Niki 1877.) u drugoj polovici 19. stoljea. Model je uspostavljen Grkom pobunom protiv Osmanlijskog Carstva u martu 1821. godine, kada su Turci masakrirani i sva njihova imovina i imanja opljakana i podijeljena onim koji su ih ubijali bez milosti. 13 Petar erovi, Bijela u Boki Kotorskoj. Starine i porijeklo stanovnitva, Beograd, 1954., str. 182. 14 H. Hasandedi, Ibid., str. 26. 15 H. Hasandedi, Ibid., str. 27.

48 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
je pod vlau Osmanlija koji su ovuda imali direktan strateki izlaz na Jadransko more. Muslimanske porodice su imale veliku i plodnu zemlju u ovome regionu. Po padu Herceg-Novog 1687. sve su se porodice povukle u Hercegovinu, a njihova imanja su preoteli mletaka i peratanska vlastela i pokoja srpska porodica. Tek je Poarevakim mirom 1718. Osmanlijsko carstvo (a time i BiH) dobilo izlaz na more jednim uskim koridorom kroz Sutorinu.16 Zato je na Berlinskom kongresu 1878. potvreno kako BiH ima dva izlaza na obalu Jadrana, utvrena mirovnim pregovorima u Poarevcu 1718, te da je i na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno da kao kriterijum za dravne granice Bosne i Hercegovine bude stanje koje je potvreno pomenutim kongresom. O tome se danas pomalo stidno govori i jo se nije razvila kvalitetna, cjelovita svijest o bosanskohercegovakoj dravnoj teritoriji.17 Kuriozitet je i da se Franjo Josip upravo u Sutorini sastao sa mostarskim paom, tako da je ostala zapisana i kao prvo bosanskohercegovako mjesto koje je austrijski car posjetio. Hasan-beg Arslanagi bio je podigao veliku kuu na obali u Sutorini koja mu je sluila za trgovinu i nadziranje granice. U Sutorini su muslimani staru damiju sruili i sazidali novu u proljee 1718. godine, a veliku ulogu u tom poslu odigrao je Osman-paa Resulbegovi. Ustanici su je zapalili i sruili 1875. i nikada vie nije obnovljena. Do polovine dvadesetog stoljea jo su se vidjeli njezini temelji. Pored ove damije bila je i damija u Neumu, ali je i ona sruena. Prema uvidu H. Hasandedia, u podruju Sutorine svoje posjede su imali: Alijagii, Arslanagii, Cvijetii, Dizdarevii, Kurtovii, Omeragii, Salimii i Resulbegovii. 2. niki bonjaka prezimena (rodovi) u starom nikiu (do 1877.) Nekad se grad (malo naselje) na mjestu dananjeg grada Nikia zvao Onogot. Neki smatraju da ovo ime ima veze s Gotima i predslavenskim narodima koji su ivjeli na ovim prostorima, a prije svega s Ilirima. Preko Onogota je iao tzv. Zetski put koji se ravao u pravcu Drobnjaka, Pive i Ribnice. Onogot je stajao na putu Mostar, Nevesinje, Gacko, Onogot i dalje za Skadar. ak se
16 Galib ljivo, Klek i Sutorina u meunarodnim odnosima 1815. do 1878, Beograd, 1977. 17 Ovaj problem istrauje profesor Jusuf Muli u knjizi Velika Srbija, Muslimani i Bosna: od poetka Prvog srpskog ustanka 1804. do poetka Drugog svjetskog rata 1941. godine (Sarajevo, 2006.). On govori o stravinim pogromima nad muslimanima i Islamskom zajednicom, pljaki zemlje muslimanskih vlasnika i dravne zemlje u korist srpskih bezemljaa, pljaki graana BiH, prikljuenju bosanskog dijela Boke Kotorske od Risna do Sutorine Zetskoj banovini/ Crnoj Gori (1928.) i izdvajanju politike opine Primorje s katastarskim opinama Kruevica i Sutorina iz Trebinjskog sreza i njenom prikljuenju Bokokotorskom srezu 1936. godine, posrbljenju BiH i njenom zatomljenju kao drave/pokrajine i drugim vanim temama.

Godinjak 2008 / 49

LAVI
spominjao i Onogoki put (Via Anagasti). Bosanski kralj Tvrtko I Kotromani zauzeo je Onogot 1373. godine, a poslije toga je ovaj grad preao u posjed vojvode Sandalja Hrania, amide Hercega Stjepana Kosae. U to vrijeme se spominje carina u Onogotu (1411.), koju je postavio vojvoda Sandalja. Od Sandalja ga je naslijedio Herceg Stjepan. Otada je Onogot bio (poslije proglaenja Stjepana hercegom) u sastavu Hercegovine sve dok ga nisu Osmanlije zauzele, 1465. godine. A prema narodnom predanju prve muslimane u Niki doveo je Ahmet-paa Hercegovi, sin Herceg Stjepana koji je prihvatio islam i kao musliman doao u oevu zemlju, odnosno u svoju domovinu. On je zauzeo Onogot i u njemu ivio neko vrijeme s vojskom. Poslije su se pobunili pleme Nikia i druga plemena, te ponovo osvojili Onogot i sruili ga.18 Prema nekim uvidima, cijelo 17. stoljee (a moda dijelom i 16.) Onogot nije postojao jer je bio u ruevinama. O Ali-pai engiu i pripremama za gradnju Nikia pie Pavao Butorac.19 Neki Marijan Bolica, kotorski providur, u opisu Nikia (iz 1614. godine) ne spominje grad Onogot, a to je kao dokaz da ni tada nije postojao. Muslimani su Onogot zatekli u ruevinama, kada su krajem 17. stoljea doli u njega. Oni su ga obnovili iz temelja i nanovo podigli svoj grad, koji se sve ee poeo nazivati Niki.20 Niki su izgradili hercegovaki muslimani koji su poslije Kandijskog rata (1645.-1669.) prognani iz Novog i Risna. Oni su doli kao izbjeglice da nanovo zaponu ivot kad su prognani iz Risna (1684) i Herceg-Novog (1687). Veliki broj izbjeglica iz Bokokotorskog zaljeva naselio se u Trebinju i Korjeniima. Prema predanju, u Niki je dolo priblino 20 porodica muslimana iz Risna i Novog a to je svakako malo. To su bile porodice: Bajrovii, Basori, Bijedii, Danevii, Duranovii, Ganijagii, Golovii, Hadidanovii, Hajrovii, Hajvazovii, Ihtijarevii, Jagii, Jerkovii, Jusufajii, Komanii, Kurbegovii, Kuraii, Murgii, Nurkovii, Paripovii, Paovii, Pivodii, Slijepevii (Dizdarevii), ahinagii...21 Narod ih je zvao Hercegovcima, a onaj dio Nikia gdje su se naselili prozvali su Hercegovaka mahala. Smatra se da su Danevii, Jerkovii, Bijedii, Kurbe18 Tako prenosi narodno predanje Petar obaji u knjizi Niki. Onogot. La Ville de Niki (Onogot), Posebna izdanja geografskog drutva, str. 29, Beograd, 1938. Za ovoga obajia sve to se nalazi od naroda na ovim prostorima Hercegovine i Crne Gore sve je to isti Srbin. 19 Pavao Butorac, Gospa od krpjela, Sarajevo, 1928. 20 Ime Niki za grad, nastalo je od imena plemena Nikia. Ovo se pleme pre vie vekova toliko namnoilo i ojaalo u Nikiu, da je postalo jedno od najjaih hercegovakih plemena, izvojevalo je presti nad ostalim stanovnitvom onog kraja i nametnulo svoje ime celom predelu i njegovom gradu... (P. obaji, Ibid. str. 30.). Nikii se pominju, naprimjer, u jednoj biljeki kotorskog Sudskog arhiva (Ja, Radonja Ninkovi iz Nikia, iz Zete...). Polovinom 14. stoljea Vlasi Nikii su stanovali u upi Onogot, bavili se stoarstvom i zemljoradnjom, te su izgonili stoku na prodaju u primorske gradove na osnovu ega su ih znali Kotorani i Dubrovani. Izgleda da se ve u 14. stoljeu neki predio u upi Onogot zvao Nikiem, koji je sastavni dio Zete (kae obaji). 21 Iz Risna su bili: Bijedii, Danevii, Ganijagii, Hadidanovii, Jerkovii, Komanii i Kurbegovii. Iz Novog su bili: Ihtijarevii i Paripovii.

50 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
govii, Ganijagii, Hadidanovii, Komanii bili starinom iz Risna, a Ihtijarevii i Paripovii iz Novog. Ove porodice je doveo u Niki Redep-paa eji22 koji je zidao Niki. Istakao se u ratovima krajem 17. stoljea. Poginuo je u Drobnjacima, najvjerovatnije 1703., samo godinu poslije zidanja grada (1702.). Crnogorci su s Rusima napadali na Niki i pritom poruili damiju koju je obnovio hadi Ismail 1807. godine (on je, vjerovatno, bio od Lekia, ueg bratstva Mehmednikia, Gruda). Hrianska plemena oko Nikia su napadala na grad 14 godina, voena je borba od 1805. do 1819. godine. Stanovnitvo je bilo sasvim prorijeeno, izginulo, iscrpljeno i izgladnjelo na obje strane.23 Tek poslije Grahovske bitke 1858. godine jedan dio Nikia pripao je hrianskim plemenima.24 Nikiki Bonjaci su ivjeli u gradu i po tome su dobili ime Graani tako su ih zvali svi okolo. Postoji i prezime Graanin u Konjicu i Mostaru koje je porijeklom iz Nikia. Oni su se dijelili u bratstva (kabile) koja su se po krvnom srodstvu grupisala u vee zajednice kao i bratstva u plemenu. Kao vojvoda u plemenu, na elu turskog (bonjakog) Nikia stajao je kapetan koji je predvodio Graane u veini borbi. Zajednike stvari rjeavane su na sastancima prvaka pojedinih bratstava, aga i buljubaa, a u tim vanim dogovorima predsjedavao je kapetan grada. Kao i plemena, i Graani su imali u okolnim planinama zajednika pasita, gdje su njihovi kmetovi izgonili stoku na ispau. Izdvojeni verski od okolnog hrianskog stanovnitva, s kojim su bili u stalnom neprijateljstvu borbi, i nikiki muslimani su kao i lanovi plemena vezani bili zajednikim interesima u odbrani ivota i imanja. Njihove este borbe s hrianima stvarale su tradiciju posebne, bratstvenike, i opte, i time i osjeaj pripadnosti jednoj zajednici. A ta je zajednica nosila ime graani, koje je imalo plemensko znaenje. Stalne krvave borbe s hrianima stvarale su od nikikih muslimana verske fanatike do najvee mere...25 Ovdje obaji zaboravlja da se radi o ivotu ili smrti za muslimane, jer su oni uglavnom ve imali iskustva progona i seobe. Ne govori da je napad na Niki ista hajduka pljaka brdskih i ratobornih plemena kojima je trebalo plijena. Svi su se Graani dijelili na dvije grupe: prva, hercegovaki Bonjaci iz Risna i Novog (prvi naseljenici), a druga, fisovi Grude, Kui, Piperi, Ferizi i ostali. Roeni u primorskim gradovima, u kojima su dugo njihovi preci iveli, Riljani i Novljani su se izdvajali od drugih muslimana Nikia, koji su veinom doli iz sela u grad, po naprednijem i udobnijem nainu ivota. Uz to oni su poticali iz uglednih porodica koje su dugo gospodarile u Risnu i Novom i imali jake tradici22 Od Redep-pae vode porijeklo nevesinjski Redepaii, koji su se kasnije po Baagi prozvali Baagii. Iz ove porodice je bio Safvet-beg Baagi, direktni potomak Redep-pae. 23 P. obaji, Ibid, str. 103. 24 P. obaji, Ibid, str. 106. 25 P. obaji, Ibid, str. 106-107.

Godinjak 2008 / 51

LAVI
je iz prolosti. U prvo vreme po doseljenju hercegovaki muslimani su samo sebe smatrali za prave Turke, a na poturenjaka iz plemena i uskoke hriane, koji su dobeavali u grad i turili se, gledali su s visine i nazivali ih pogrdno Vlasima i za dugo se s njima nisu prijateljili, niti se enili od njih, niti im odive davali. Kada su u Niki doli preci Gruda, prvi naseljenici iza hercegovakih muslimana, pria se da su ih ovi gledali s omalovaavanjem, nazivali minuarima, jer su donijeli minue u uima i nisu im se dali nastaniti blie njima, blie gradu, ve su ih pomakli dalje, iza Malog Potoka...26. Tako je, dakle, postojala podvojenost izmeu hercegovakih muslimana (Riljana i Novljanja), i drugih fisova (Gruda, Kua, Pipera, Feriza i drugih) iji su preci doli u Niki zbog siromatva ili zbog krvne zavade. Time je u gradu postojala podvojena struktura koja je vodila disharmoniji i buduim dogaajima, a koja e pokazati svoju dezintegrativnu strukturu po padu grada u ruke crnogorskih napadaa koji su nakon viegodinjih opsjedanja osvojili Niki 1877. O junatvu nikikih muslimana pjesmu Lazar Pecirep zabiljeio je V. S. Karadi: A kakvi su od Nikia Turci, Kakav li je Hamza kapetane, Kakva li su dva Hamzina sina Kakav li je Babiu Jaare, Kakav li je Didiu Agane Kakav li je Paripovi Ibro Kakav li je Bea Peleviu, Jo kakva su dva sina Beina Jo kakvi su dva Ferizovia Kakav li je Juso i Avdija27 Ovdje se u pjesmi misli na Hamzu-kapetana Muovia, a poznat je bio i Jaar Babi. Danas Bonjaci, naalost, ne znaju i ne pamte mo i odvanost Muovia od Nikia i Kolaina njihovi preci su sagradili grad Kolain. Kad je Niki pao u ruke crnogorskih napadaa, onda je mnogo muslimana odselilo (bez obzira na to to su bili u rodu s mnogim pravoslavnim porodicama) i napustilo svoje kue koje su gorjele. Veliki broj izbjeglih i prognanih odselio je u Tursku. Gotovo svi muhadiri iz Nikia i Hercegovine otili su u Karabak. O tome pie Husein Bai u romanu Bijeli Azijati.28 Pored muslimana iz Hercegovine (izbjeglica iz Risna i Novog) i Muovia najvei dio stanovnitva muslimanskog porijekla u Nikiu inila su etiri fisa i
26 P. obaji, Ibid, str. 110-111. 27 Vuk S. Karadi, Srpske narodne pjesme, knjiga IV: Lazar Pecirep str. 27. 28 Jaar Redepagi, Na raskru vremena od Kapetanovia do Muovia, Prishtine 2007, str. 142.

52 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
to: Grude, Kui, Piperi i Ferizovii. To, dakle, nisu bili nikakvi azijati, Turci ili pak neko drugi s Orijenta, ve se radilo o domaem, autohtonom stanovnitvu koje je prihvatilo islam. Preci ovih fisova doselili su se u Niki odmah ili ubrzo po podizanju grada. Jedni su dolazili kao poturenjaci iz starog kraja, a drugi, naroito Piperi i Kui, dobeavali su u Niki kao hriani i onde primali Islam.29 Meu muslimanima Niia, pak, bilo je malo pravih Turaka, jer su to bili domai muslimani, Bonjaci i Albanci. Malo dalje obaji nastavlja u ovome stilu: Svako turenje ma koga uskoka propraeno je velikim veseljem i pucanjem puaka u gradu.30 Odmah poslije hercegovakih muslimana u Niki su meu prvima doli Grude (pleme porijeklom iz Albanije) koji su, navodno, bili katolici i koji su nosili minue u uima. Oni su se dijelili u vie manjih bratstava: Brunevii, olevii, Mehmedinikii i Marai. Uz ova bratstva kao ogranci Gruda navode se porodice: Pelevii, Babii, Krnjevii, Glavonjii, Kljakovii i abovii. Naseljeni Grude u Nikiu roakali su se s Gornjim Pjeivcima: Mijukoviima, Kontiima, Nikeviima i dr. Pamti se da Gornji Pjeivci (prema njihovom predanju) vode porijeklo iz plemena Gruda. Pored Gruda ivjelo je u Nikiu i neto drugih Arbanasa, iz Klimenata (arb. Keljmendi) i prilino sirotinje.31 Veliki dio stanovnitva u Nikiu sainjavali su poturenjaci iz plemena Kua koji su po broju bili najbrojniji fis u gradu.32 I oni su se dijelili u vie kabila (bratstava): Mekii (prialo se da su Mekii s Muoviima doli iz Kolaina), Ljuvare, Ljuce, Didii, Prekii, Sukii, Ruevii, Kajovii, Mustafagii, Tahirovii, Alibaii, Ibriii, Elezovii i dr. Jako bratstvo u Nikiu bili su takoer Ljuce.33 Oni su se smatrali roacima Vujaia iz Grahova koji su starinom iz Kua. Dva brata Vujaia su prihvatila islam, pa su od jednog nastali Ljuce u Nikiu, a od drugog Ljuce u Bijelom Polju. Muslimani koji su ivjeli poetkom
29 P. obaji, Ibid., str. 66. (Ovdje rije poturenjak ponovo zavarava o etnikom i vjerskom porijeklu tih ljudi. Koliko je poznato ne moe se prihvatanje islama protumaiti kao poturenje, jer Bonjaci ulazei u islam nisu postajali (etniki) Turci, niti su, dakle, mogli promijeniti svoje etniko odreenje, niti su naputali svoj bosanski jezik da bi govorili turskim jezikom. Osim toga, obaji potcrtava da su ovdje islam prihvatali oni koji su dobeavali zbog nekog loeg djela, tj. neki opasni i loi ljudi da bi se sakrili od ruke pravde ili osvete za svoja zlodjela. Nije to ba bilo tako! To je, u svakom pogledu, nisko i netano podmetanje koje ispod povrine kazuje da su islam prihvatali najloiji domai stanovnici, opasni uskoci i izrodi. Treba stalno imati na umu jednu staru injenicu koja je vremenom iezla iz opeg znanja i kulture. Radi se, naime, o tome da su posrbljeni rumunski Vlasi i Arbanasi kao osnovni dio svojekulture ubijanja postavili proganjanje Turaka, kako zovu muslimane (Bonjake, Albance, Crnogorce i druge) od Prvog srpskog ustanka (1804.-1813.) pod vostvom Arbanasa iz plemena Klimente (alb. Keljmendi), trgovca svinjama ora Petrovia, zvanog Crni ore (tur. Karaore), poznatog i kao Karaore Petrovi.). 30 P. obaji, Ibid, str. 68. 31 Poznato je da su od druge polovine 13. stoljea pa do dolaska Osmanlija, balkanski Vlasi i Arbanasi, kao stoari polunomadi, svoja zimita imali samo u feudalnoj oblasti srednjovjekovne bosanske drave Hercegovina (u ostale dijelove Bosne su ih tek kasnije naseljavali Osmanlije). 32 P. obaji, Ibid, str. 67. 33 Marko Miljanov kae da su iz Fundane od Kua Mrnjavevia. (vid. Pleme Kui u narodnoj prii i pjesmi, Biograd 1904.)

Godinjak 2008 / 53

LAVI
dvadesetog stoljea u Nikiu smatrali su da su mnoga kuka bratstva u Nikiu (Sukii, Tahirovii, Alibaii, Ibriii, Elezovii, pa moda i Didii i Prekii) bili samo razroena ua bratstva Ljuca. Ljuhari su, prema jednom predanju, bili iz Kua, a prema drugom iz Pipera. Imali su Ljuharsku mahalu u Nikiu. Trei fis u Nikiu sainjavaju Piperi. Turenje Pipera, kao i drugih hriana iz naih plemena, uzrok je najee bila meusobna borba bratstava u plemenu i krvna zavada. Nemogui ostati u plemenu, pojedinci su beali u turske gradove i tamo menjali verom. Izgleda da su potureni Piperi u Nikiu bili mahom od starosedelaca Pipera, koji su u borbi s jaim doseljenicima u plemenu podlegali i beali Turcima. Kako je Piperima bio na domaku turski grad Spu, oni su najvie tamo uskakali. U Niki je iz Pipera prvi doao u pesmama esto opevani Sefer Piper, jedan od vrlo istaknutih junaka Nikia iz prve polovine 18. veka. Bio je od starosedelaca Petrovia (Mehmedovia) iz Pipera.34 (Nota bene ponovo su sporni razlozi prelaska na islam) Potomci Sefera Pipera prezivali su se Mulii, danas ih ima u Konjicu i Sandaku... I ovdje, kod starih muslimanskih nikikih porodica, na djelu je famozni srpski etniki apriori koji nam kazuje da su muslimanske porodice nastale uglavnom od poturenih Srba. Svi smo mi bili Srbi prije svega tako glasi nacionalistika poruka u 19. i 20. stoljeu. To u potpunosti funkcionira i kod P. obajia kad pie o Nikiu. Na taj nain se sve stravine dogaaje i procese moe jednostavno objasniti povratkom na veru pradedovsku i prvotono stanje. Tako ovaj mit slui na isti nain u nacionalizmu kao tzv. prvotni grijeh u teologiji ili prvobitna akumulacija kapitala u politikoj ekonomiji 19. stoljea. Da su hercegovaki Bonjaci, naprimjer, koji su protjerani iz Risna i Novog, bili Srbi ili neko drugi, ne bi ih trebalo ubjeivati da su to. Oni su sasvim jasno imali izgraenu svijest da nisu Srbi i da to nikada nisu ni bili. A opet srpska nacionalna pria ne moe se protegnuti tako daleko u prolost, uglavnom sve se to mitologiziranje srpske nacije i povijesti dogaa u 19. stoljeu. Tad nastaju glavni nacionalni konstrukti srpskog nacionalizma, koji traju do danas. Albanski historiar S. Rizaj se pita kakvi su to Srbi bili na Kosovu 1389. godine u famoznom, i historijskom i mitskom boju s osmanskim vojnicima. Kad dananji historiari referiraju na taj dogaaj o kojim srpskim pripadnicima govore, tj. je li tu na djelu ve srpska nacija, srpska drava, srpska vojska, srpska policija, srpski jezik, srpska politika itd. oito je da se te vremenske provalije ne mogu prekriti priama i fenomenima neto novijeg doba pomou transponiranja historije i novije teorije nacije. Spomenuti Rizaj govori i o albanskim i vlakim plemenima te o bonjakim ratnicima koji su se pojavljivali na hipernacionaliziranom Kosovu na kojem srpska nacija nalazi svoje izvorite, a da nije na njemu nikada bila veinska ili priblino izdjednaena s drugim.35

34 P. obaji, Ibid, str. 68-69. 35 Ivo Banac, Skender Rizaj, Justin McCarthy, Misha Glenny.

54 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
prezimena (rodovi) bonjaka iz nikia Alemii, Alibaii, Alii, Atlii, Avdii, Avii (Havii?), Babii, Bahii, Bajrovii, Bakali, Balabanovii, Banci, Baralovii, Basori/Baari, Bauci, Begovii, Beirevii, Bibii, Bijedii, Brunevii/Bruevii (Grude; oni su bili kadije u Nikiu, a njihovu pamet je priznavala sva Hercegovina i Bosna), Cakovii, Danevii, Dervii, Dizdarevii, Duranovii, Durkovii, Dankovii, Didii (Kui), Dilupovii, eevii, olovii, Elezovii (odselili iz Prage u Bijelo Polje); Ferizovii (ponosili su se time to su bili porijeklom od jakog plemena Nikia), Ganijagii, Gaevii, Glavanjii, Gledii, Golovii, Groevii, Grude, Guevii, Hadajlii (Ferizovii, starinom su Nikii), Hadidanovii, Hadimanii, Hadimusii, Hadiomerovii, Hajrovii, Hajvazovii, Hodii; Ibriii, Ihtijarevii, Jagii, Jarkoevii (Danevii), Jaarii, Jerkovii, Jusufajii, Jusufovii, Kahrimanovii, Kajovii, Klikovii, Kljakii, Komanii, Kozii, Krnjevii, Kuevii, Kujevii, Kurbegovii, Kuraii, Lukovci/Lukovac, Ljuce, Ljuhar, Ljutovii, Macevii, Marai, Maruni, Masliii, Mehmedovii, Mekii, Memovii (Ljuce), Miijevii (prema predanju su iz Nikia doselili u Mostar), Mrgii, Mrke, Mujkovii, Mulii (potomci Sefera Pipera, ive danas i u Konjicu i u Sandaku), Murgii, Mustafagii, Muovii (najglasovitija begovska porodica koja je preko svojih kapetana gospodarila Nikiem sve vrijeme osmanske vlasti. Doli su iz Kolaina, a navodno su od Mahmudbegovia iz Pei. Njihov pradjed Ali-paa Mahmudbegovi sagradio je grad Kolain. Svi se Muovii dijele na dva ua bratstva, na Hamzagie i na Mehinagie), Naraii, Nikevii, Nurkovii, Njuharevii, Osmovii (Piperi), Osmanovii, Paljevii/Peljevi, Paripovii, Paovii, Pecirepi, Pivodii, Prekii, Puevii (bilo je u Nikiu muslimanske sirotinje, neznatnog roda i porijekla, koju su Graani zvali pue i makai; jedan od takvih bio je junak Hamza Puevi koji je poginuo u boju na ipanu, a nisu ga Graani spasili da mu hriani ne odsjeku glavu); Rakuljice, Ramadanovii, Rizvanagii, Rogovii, Runjevii, Ruovii, Salkovii, Seferovii, Sinovii, Skoii, Slijepevii (Dizdarevii), Sukii, Suljevii (Didii), abovii, ahinagii, ehovii (Mrvo, iz Korjenia porijeklom), Tahirovii, Torine (glava Omera Torine donesena je kao dokaz da e Trebjeani zakrviti s Turcima), Zlatanii/Zlatinovii.36

36 Nikike muslimanske porodice izgnane su iz svojih domova tokom 1878. i 1879. godine. Jedan dio je doao u Hercegovinu, drugi dio u Novopazarski sandak, a dio prema Skadru. Tad je raseljeno oko 4.000 muslimana Nikiana. U Konjic su doli Gaovii, Nikii, Dankovii i drugi. Oni su u Mostaru ubili muftiju Karabega jer se nije htio suprotstaviti austrougarskoj vojsci protiv koje su se Nikiani herojski borili.

Godinjak 2008 / 55

LAVI
3. neveSinje Hercegovaka kasaba Nevesinje nalazi se na zapadnoj strani Nevesinjskog polja, ispod prevoja Grebak. Od Mostara je udaljena 37, a od Konjica otprilike 140 kilometara. Osmanlije su ovo podruje zauzeli 22. juna 1463. godine. Osmanlije su, dakle, ovaj prostor meu prvima u BiH ukljuili u svoj sistem. Za vrijeme Aliuna muslimani su se okupljali na Ponoru. Lokalitet Nian.37 Starjenike porodice kod Nevesinja u selu Bijenja: Dedovii, Pajovii, Kafadari, Demirovii i uii. Kuga u Hercegovini u 19. stoljeu pomori mnogo stanovnika, a to je znaajno otada pravoslavno stanovnitvo postade brojnije, jer je po planinama kuga imala manji efekt. To tvrdi Jefto Dedijer. Tada je poelo uzmicanje muslimanskog stanovnitva s prostora istone Hercegovine. Na to su u 19. stoljeu doli osvajaki poduhvati srpskih i crnogorskih bandi, ustanici i Nevesinjska puka Pere Tunguza. Muslimani se sakupljaju u varoima, a pravoslavci se ire po selima okolo i onda upadaju u varoi, koje su lahak plijen, i iskorjenjuju muslimane iz Nevesinja, Bilee, Gacka, Trebinja, Ljubinja, Korjenia, Nikia.38 prezimena iz nevesinja (1820 stoljee)39 Akari, Agii, Alibaii, Aliii, Bajgorii, Bakrai, Balte, Baralije, Baagii (Redepaii), Bojii, Brkii, aglji, ame, anovii (odselili poslije Drugog svjetskog rata iz Nevesinja u Mostar i Tuzlu), atrine, elebii, izmii, olakhodii, opelji, ustovii (porijeklom iz Gacka, bio milicioner u Nevesinju; njegovog sina su ubili 1992); atii, efe (porijeklom iz Sarajeva), iii, orii, ose, upine, uii, Dedovii, Delii, Demii, Demirovii, Dervikadii, Dugalii, Durakovii, Daferagii, Demii, Dinovii, Eminovii, Ferizi, Foii, Gaanice, Glamoi, Golii, Goloi, Grizovii, Hajrovii, Halvadije, Hande, Handari, Haskovii, Haznadarevii, Hrnjiii, Husovii, Ihtijarevii, Juge, Kadii, Kafadari, Kajani, Kapetanovii (porijeklom iz Lastve; 1945. odselili u Sarajevo, Brko, Derventu), Karade, Karapui, Kazazii, Kazazovii, Kee (odselili u Sarajevo), Kevelji, Kife (izumrli, Kifino selo), Kljake, Kolakovii (Alija Kolakovi iz Blagaja, Hasei Ali-aga, sagradio je u Konjicu most od est lukova preko Neretve 1682/83. godine, koji je sruen 1945., a obnavlja se 2009.), Korai, Korjenii, Korkuti (odselili u Travnik), Kosovii, Kujani, Kukavice (odselili iz Nevesinja poslije Drugog svjetskog rata), Kulaci, Lojii, Ljubovii (napustili Nevesinje 1920), Ljute (porijeklom iz Sarajeva), Mahinii, Masle, Mehremii, Merzii, Muratspahii, Mutilovii, Nevesinjci (odselili u Ljubuki, Sarajevo,
37 Dimitrije Sergejevski, Rimska cesta na Nevesinjskom polju, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1947., (III), str. 47 i 50. 38 J. Dedijer, Hercegovina, Veselin Maslea, Sarajevo, 1991., str. 98. 39 Ovdje uglavnom slijedimo povijesne slike iz Hasandedievog rada.

56 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
Mostar), Nitovii, Nurkovii, Omerike, Oruevii, Paii (iz Odaka), Pehilji, Pendani, Pilavdii, Piragii, Ploskii, Priganice, Puce; Ramovii (Mevla Ramovi ubijena 1992), Sekanii, Sidrani, Srebre, abanovii, aranii, ehovii (porijeklom iz Trebinja), endre, este, ikale, tukani, Tankovii, Tanovii, Trebovii (Redepa Trebovia 1992. ubili etnici; zapalili mu kuu; bio autoprevoznik), Trnovci, Tucovii, Zolji. prezimena po selima Kifino selo je udaljeno od Nevesinja 9 kilometara uz cestu Nevesinje Gacko. Dobilo je ime po nekom begu Kifi koji se prvi u ovome mjestu naselio i u njemu sagradio damiju. Na ruevinama Kifine damije u Kifinom selu sagradio je polovinom 19. stoljea Lazar Maak han, a na ruevinama ovoga hana sagraena je 1948. zemljoradnika zadruga. Selo Brata je rijekom Zalomkom odijeljeno od Kifina sela. U selu Brata polovinom 18. stoljea ivjele su sljedee muslimanske porodice: Akari, orii, ose, Duranovii, Grbii, Klajii, Kukolji, Lojii, Radinovii i Radiii. U Bratau je prije agresije na BiH ivjela porodica Muratspahi, a u Kifinu selu jedna porodica Lojia. Smaju Lojia i njegovu enu ubili su etnici 1992. godine u ovome selu. Na poetku 21. stoljea sve je uniteno.40 U mjestu Sopot (koje je danas zaselak sela Zalom), udaljenom od Nevesinja 12 km i lociranom visoko u brdu iznad Brataa i Zalomke, Sinan-paa Boljani sagradio je bio jedan mesdid. Selo Odak se nalazi 7 km jugoistono od Nevesinja. U njemu su se nekada nalazili odaci, kule i posjedi begova Ljubovia. Najstariji poznati lan iz ove porodice bio je Sulejman-beg koji je ivio u drugoj polovini 16. stoljea. On je imao sina Omer-bega, a ovaj sina Osman-bega koji je uestvovao u opsadi Kandije (1645-1669), odakle je slao svoje pjesme u domovinu i pjevao pod pseudonimom Hilmi.41 Jednu damiju u Odaku sagradila je Hana Ljubovi, udova Osmanbega, 1625. godine, a uz damiju je sagradila i mekteb i kameni most na rijeci Zalomci izmeu Brataa i Kifina sela. Hajduci (uskoci iz crnogorskih krajeva) su 3. jula 1876. godine zauzeli posjede begova Ljubovia u Odaku, opljakali ih i znatno ih unitili. Nakon agrarnih nevolja (rjeenje agrara ih je stavilo u nepovoljan poloaj), Ljubovii su poslije 1922. godine iselili iz Odaka i danas ive po
40 Treba napomenuti da su Bonjaci pod komandom Mujage Zlatarevia, muselima Huseina Gradaevia, porazili i unitili Baaginu vojsku u Kifinom selu 6. maja 1832. godine i tada zapalili Baagia kulu u Bratau. Isto su uradili s damijom u Zalomu i svim to je pripadalo Baagi, djedu Safvet-bega Baagia. 41 O nesretnoj ljubavi Ali-bega Ljubovia i Hanke urkovi iz Odaka u Bjelimiima, F. Hadibaauevi je zabiljeio baladu urkovia Hanka koja je objavljena u Gajretu 1925. godine. Husein ogo je napisao ljubavni roman Srea mladog Ljubovia (Novi Behar 1934. i 1935.) u kojem je glavni junak Ali-beg Ljubovi, koji je ivio u Odaku kod Nevesinja polovinom 18. stoljea. Abdurahman Nametak, je takoer, posvetio Ali-begu ljubavnu dramu Legenda o jednoj ljubavi (Mostar, 1966).

Godinjak 2008 / 57

LAVI
raznim mjestima u BiH. U Drugom svjetskom ratu damiju u Odaku su sruili etnici. Ona je ponovo obnovljena 1973. i postojala je sve do 1992. godine, kada su etniki sinovi ponovo ruili i palili po Hercegovini. Selo Zovi Do udaljeno je od Odaka 8, a od Nevesinja 15 kilometara na jugoistonoj periferiji Nevesinjskog polja. U Dinovia mahali bila je damija nedaleko od Dinovia kule. Bila je sagraena poetkom 16. stoljea. Pria se da je to bila najstarija damija u Hercegovini i da ju je sagradio Ahmed-paa Hercegovi, zet sultana Bajezida II. Poslije se pripovijedalo da je Bajo Pivljanin sruio ovu damiju. Damiju je obnovio neki elebi. Hercegovaki hajduci su 1. augusta 1875. godine upali u Zovi Do i sve su sruili i popalili, kule i kue muslimana.42 U periodu od 1800. do 1872. ovdje su ivjeli Dinovii (Omer, Husein, Ferhat, Mustafa, Dervi, Nukica, Ibrahim, Zulfikar, Halil, Fatima, ea, Asifa, ulsa, Melikhana i Umihana). U Zovom Dolu su nekada ivjeli: Grizovii, Piragii, Sekanii. Od 1920. ovdje ne ive muslimani. Dvanaest kilometara od Nevesinja nalazi se naselje Bijenja koja se dijeli na Gornju i Donju Bijenju. Prema H. Hasandediu, Donja Bijenja je bila centar demata kojem su pripadala sela: Gornja Bijenja, Krekovi, Postoljani i Tuepi. Na ovom podruju polovinom 18. stoljea ivjele su sljedee muslimanske porodice: Atlija, Balta, osovi, ui, Dedi, Demirovi (Timouroglu), Husi, Jugo, Kalaba, Karada, Kujan (Kujanovi), Leri, Loli i Pajevi. Osim navedenih porodica tu su poslije Drugog svjetskog rata ivjele sljedee porodice: Boji, elebi, Dedovi, Gaanin, Geljak, Demi, Husovi, Kafadar, Kazazovi, Kosovi, Kukavica, Leri, Ljubovi, Maslo, Pehilj i Zolj. Kljuni (Kljunovii) su udaljeni od Nevesinja 14 km i nalaze se na pravcu Nevesinje Kruevljani, s lijeve strane puta. Nevesinjski kadija oko 1796. godine Kljuna naziva Hodanii, to je vjerovatno stariji naziv za ovo mjesto. U Kljunima i okolici ima dosta srednjovjekovnih steaka. Hodali su u vjeri malo bogumilstva malo islama, pa otuda Hodanii. Prema drugoj verziji, pak, u Kljunima je u srednjem vijeku bilo sjedite krstjanskog poglavara Hodidjeda i po njemu su dobili ime Hodanii. Pria se, takoer, da od ovog Hodidjeda vuku svoje porijeklo dananji Mehanii, koji su do 1992. ivjeli u Presjeci. Postoji, takoer, i mogunost da su Kljuni dobili ime po prezimenu bonjake porodice Kljun (u dokumentima Klun) koja je polovinom osamnaestog stoljea ivjela u ovom kraju. Hasandedi napominje da je Ibrahim Kljun bio jamac (efil) za osamnaest krana koji su ivjeli u Bjeljanima, opina Divin. Kljuni su polovinom 18. stoljea bili centar demata kojem su pripadala sela: Presjeka, Sopilji i Kovaii. Tu su ivjele muslimanske porodice: opelj, Forta, Karahasanovi, Kasimovi, Krpo, Mahini, aro/are, atorovi, ipak, i Tarada. Neke su izumrle a neke se raselile, da bi poslije agresije 1992. godine potpuno nestale s tog podruja. Tu su jo ivjele porodice: Alibai, Alii, Brajevi, Bralj,
42 Hamid Hadibegi, Turski dokumenti o poetku ustanka u Hercegovini i Bosni 1875. godine, Prilozi POF, Sarajevo, 1950., str. 113.

58 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
amo, ori, Deli, Demi, Droce, Feriz, Gakovii, Glamo, Golo, Handa, Kajan, Karamei, Kohni, Kovalija, Kupusija, Nurkovi, Omerika, Pobri, Prola, ahinagi i endra. Damija u Kljunima je jedna od najstarijih u Hercegovini. Sagradile su je osmanske vlasti. Izgorjela je 1875. godine. Obnovljena je i uz nju je sagraena munara oktogonalnog oblika, visoka 20 metara. Poslije toga ju je zemljotres prilino otetio. Onda su je etnici sruili 1992. godine. Ponovo je izgraena poslije rata i danas (2007) postoji. Imami i hatibi ove damije bili su: Mula Zulfikar ef., Ahmed Halifa, Hande (koji su ovdje doselili iz Konjica). Od Nevesinja 20, a od Kljuna 6 kilometara udaljeni nalaze se Kruevljani koji su polovinom 18. stoljea bili centar demata sa selima: Borovii, Dramievo, Luka i Seljani. Ovdje su ivjele sljedee muslimanske porodice: Baralija, Bareli, Luli, atrina, Dani, Kora, Piri, Radovina, Toroman, Veli i Zahidi. U ovim mjestima su ranije ivjeli: Dedii (odselili u Sarajevo), Divoi, Durmii (izumrli) i Hodii (odselili u Tursku, a moda je jedan dio dio doao u Lokve kod Hadia, jer na podruju Hadia ima Halvadija koji su porijeklom Nevesinjci). Ranije su odavde u Mostar odselili Behlilovii i Hadiosmanovii. U mjestu Biograd, koji je od Nevesinja udaljen 11 km, ivjeli su: Bajgorii (nekad se ovdje nalazila Bajgoria kula), Cernice, Dedii, Gluhii, Kreinii, Plake, Ramadanovii i Solakovii (Solakovi mahala). Crnogorski hajduci i etnici su 1875. godine zapalili sve muslimanske kue u Biogradu. Poslije Drugog svjetskog rata u ovom mjestu ive samo dvije muslimanske porodice: upina i Sidran. U jugoistonom dijelu nevesinjske opine nalazi se Rabina, udaljena od Nevesinja 12 a od Mostara 20 kilometara. Za vrijeme turske uprave pripadala je Blagaju i bila je sultanov has (carski posjed). Muslimanske porodice: Dando (Stranjkovii danas ive u Dandinoj kuli), Gatan, Pehilj, Memi, Fazli, Pirui, Merzi, Tule, Gadara, Ali, Sinanovi i Miijevi. Zaseok Rabine je Bakraua, ali dematlije idu petkom na dumu i na bajram u Kokorin i ulje.43 damije i drugi prepoznatljivi vjerski i kulturni objekti bonjaka u nevesinju 1. Sultan Bajezid Velina damija (Careva damija). Sagraena je u ime sultana Bajezida II (1481- 1512) i predstavlja jednu od najstarijih damija na ovome tlu; 2. Darul-hadis (kola za studiranje islamske tradicije) i darul-kurra (kola u kojoj su hafizi uili pravilno itanje Kurana na sedam dijalekata) izgradio je Ali afi ef. Nevesinjac (brat poznatog mostarskog legatora Roznamendi Ibrahim ef.) na lijevoj strani harema Bajezid Veline damije; 3. Hadi Velijjudina Bakraa damija (Dugalia damija) u centru Nevesinja, kod sahat-kule, u Pahljevia mahali, na mjestu koje se nekada zvalo Morievac.
43 Ahmed Alii (priredio), Poimenieni popis sandaka vilajeta Hercegovina (1475 477), Sarajevo, 1985., str. 12. i 14.

Godinjak 2008 / 59

LAVI
Sagraena je 1515. godine. Ovu su damiju djelimino otetili pravoslavni hajduci 29. 8. 1875. godine. Mirko S. Radoji pie da je 1200 hajduka i ustanika udarilo na kasabu Nevesinje 17. augusta 1875. i da su je svu sprili.44 Zatvorena je pred Drugi svjetski rat; 4. Sinan Dedi-ef. damija (ukova damija) u Vinjevoj mahali, na pola puta izmeu Careve i Hadi-Velijjudinove damije. I ova damija je zapaljena 1875. od junaka pravoslavnih. Godine 1880. ovu je damiju vlastitim sredstvima obnovio hadi-Dervi uak, ali bez munare. Zatvorena je 1930. godine i sluila je kao magazin nekom preduzeu iz Nevesinja. H. Hasandedi smatra da su uci u Nevesinje doselili iz Sarajeva i ranije su se prezivali Hadivezirovii45; 5. Pekuia damija na Vakufu, nevesinjskoj etvrti. Ova damija je sruena 1875. od domaih i crnogorskih hajduka i razbojnika. Sve do pred Drugi svjetski rat u ovoj damiji je bio imam Avdo ef. Kujundi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata sluila je Talijanima kao magazin, a oni su je prilikom povlaenja sruili; 6. Rudija je u Nevesinju osnovana 1871. (nia srednja kola)46; 7. Sahat-kula se nalazi u centru Nevesinja47, uz harem Hadi Velijjudinove damije; 8. Hamam (javno kupatilo) je bio lociran stotinjak metara nie Bajezid-Veline damije. Smatra se da je ovaj hamam sagradio neki predak stare nevesinjske porodice Kolakovi; 9. Karavan saraj naseljena mjesta u opini nevesinje Batkovii, Beee, Biograd, Bojita, Borovii, Brata, Budisavlje, Donja Bijenja, Donji Dreanj, Donji Lukavac, Dramievo, Gaj, Gornja Bijenja, Gornji Dreanj, Gornji Lukavac, Grabovica, Hruta, Humani, Jasena, Jugovii, Kifino Selo, Kljen, Kljuna, Kovaii, Krekovi, Kruevljani, Lakat, Luka, Miljevac, Nevesinje, Odak, Pluine, Podgrae, Postoljani, Presjeka, Pridvorci, Prkovii, Rabina, Rast, Rilja, Rogae, Seljani, Slato, Sopilja, Studenci, ehovina, ipano, Trusina, Udrenje, Zaborani, Zalom, Zaluje, Zovi Do, iljevo, uberin i ulja. Grad (kasaba) nevesinje Alii, Ali, Bajgorii, Bojii, Brkii (b. cig.), efo, iii, orii, upine, olakhodii, ustovii, Dervikadii (begovi), Dugalii, Durakovii, Dinovii, Foii, Gaanice, Gamovi, Grizovii, Handari, Hajrovii, Hrnii, Husovii, Ihtijarevii, Karade, Karapui, Kazazii, Kazazovii, Kljake, Korjenii, Lju44 Mirko S. Radoji, Hercegovina i Crna Gora 1875 1878, Nevesinje, 1966., str. 46. 45 Hivzija Hasandedi, Muslimanska batina u istonoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 138. 46 Hajrudin uri, kolske prilike muslimana u Bosni i Hercegovini 1800 1871, Beograd, 1965., str. 151. 47 Hamdija Kreevljakovi, Sahat-kule u BiH, Nae starine, Sarajevo, 1957., IV, str. 31.

60 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
bovii, Mahinii, Merzii, Mutilovii, Nitovii, Nurkovii, Oruevii, Pajevii, Pehilji, Pilavdii, Plavii (b. c.), Ramovii, ehovii, endre, ikalo, ipkovii, tukani, Tipura, Trebovii, Trnovci, Tankovii, Voloderi ... bonjaka prezimena po selima u nevesinju48 BIJENJA (DONJA I GORNJA): uii, Dedovii, Demirovii, Pajevii (svi Gornja Bijenja), Kazazovii, Demii, Lerii (svi Donja Bijenja) BOROVII: olii, Eminovii, Miliii, Tucovii, Zloje... HRUTA: atii, orii, Merzii, endre... LAKAT: Demii, Kajani... LUKA: Baralije, Bulii, Gaanice KLJUNA: Kasumovii, Kupusije (Kohnii), Nurkovii, Omerike KRUEVLJANI: aglji, Durakovii, Golii, Halvadije, Pajevii, Piuge, Pitii, Zolji POSTOLJANI: Ljeljci, Juge, Kukavice PRESJEKA: opelji, Mahinii, Skorupani ZOVI DO: Dinovii, Mutilovii, Zukanovii SOPILJI: Zolji

popis 1991. nevesinje

NEVESINJE Mjesne zajednice Bijenja Biograd Dreanj Grabovica Kifino selo Luka Lukavac Nevesinje Odak Pridvorci Rabina Rilja Udrenje Zovi Do 14.448 Ukupno 726 507 315 320 918 731 472 5679 1062 1387 760 491 309 771 3.313 Bonjaci 422 6 0 0 17 408 4 634 153 1022 629 18 0 0 10.711 Srbi 301 501 311 319 898 249 464 4790 903 305 127 470 306 767 210 Hrvati 0 0 0 0 0 73 1 91 0 45 0 0 0 0 123 Jugoslaveni 0 0 1 1 0 0 1 111 4 2 0 1 2 0 91 Ostali 3 0 3 0 3 1 2 53 2 13 4 2 1 4

48 Pri otvorenju ponovo sazidane damije u Kruevljanima 2006. godine efko Goli, Asim Lavi, Ahmet Lavi i autor ovoga teksta su popisivali prezimena po selima prikupljajui podatke od Bonjaka koji su domicilni i koji su znali sve rodove u zadnjih stotinjak godina.

Godinjak 2008 / 61

LAVI
4. konjiC prezimena (rodovi) bonjaka konjica Abaze, Abudi-Fejzi, Adembegovi, Adem, Agii (Crnani iz Grue, dodali prezimena Hadovi i Zajmovi), Ahami, Ahmetovi, Ahmi, Ajanovi, Alagi, Alajbegovi, Alibai, Alibegovi, Ali, Alihodi, Alikadi, Alivodi, Anadolac (Muhamedovi), Arnaut, Arnautovi, Asanovi, Avariija, Avdibegovi, Avdi; Badak, Bahtijar (Bahtijarevi), Bajat, Baji, Bajraktarevi, Bajramovi, Bakal (Bakalovi), Bakija, Balaban, Bali, Baljeta, Banda (Bandi, Bandul), Barakovi, Bai, Beirovi, Beganovi, Begtaevi, Begeta, Begi, Beglerovi, Begluk, Begovi, Beho (Behi), Behram, Beli, Belija, Biber, Bilanovi, Bili, Bii, Boji, Bori, Bosi, Bostan, Bostandija, Bozalija, Bradi, Brdar, Brkan, Brki, Bubalo, Bublin, Budovi, Buha, Bukvi, Buljina, Burek, Buturovi (Obrinovi), Caki, Cero, Cigi (Cigo), Coko, Cokoja, Crnani (Agii), Crvenac, amdi, amo (Dabranin), elebi, oharad, ohadi, okljat, olak, olakovi, olopek, omaga, omor, ukas, ukle (ukleta, Karanfilovi), ukovii, unur, urina, urt (urkovi), ustovi, ati, ehai, esir, ibo, io, ori, orina, orovi (Sikiri), osi, oto (oti, Hasanbegovi), uri, Dabranin (amo), Daguda, Daut, Dautbegovi, Dedi, Deftedarija, Deli, Demirovi, Dervo, Djedovi (edovi), Didik, Divo, Dogo, Drae, Drajevi, Drka, Dugali, Durai, Duran (Duranovi), Duro, Durgut (Lavi, Lovi), Duvnjak, Daferagi, Daferovi, Dafi, Daji, Dani, Delilovi, Deneti, Deparovi, Devlan, Dino, Diver (iver), Dumhur; edovi (Djedovi), iver (Diver), ogo (ogi), onko, orali, uli, Elezovi, Eminagi, Erzumli (Jalandi), Eskindija, Faladi, Falan, Fazlibai, Fazlibegovi, Fejzagi, Fejzi, Ferhatbegovi, Fii (Fio), Gabela, Gaanica, Gaanin, Gao, Gadara, Gado, Gagula, Gaki, Gega (Gegi, Geki), Gerin, Gluho, Gluci, Gocani, Golo, Gosta (Halilovi), Grabi, Graanin, Graho, Granulo, Grlica, Gruhi, Guska, Guevi; Habibija, Habibovi, Hadajli (Hadajlija), Hadiali, Hadi, Hadihusejnovi (Hadihuseinovi, Hadihusejinovi), Hadizuki, Hajdar, Hajduk, Hakalovi, Haketa, Halebi, Halilovi, Hamidkadii (Kadii), Hamza, Hamzi, Hando, Hani, Hasagi, Hasanbegovi, Hasan (Hasanovac), Hasanovi, Haseta, Haimbegovi, Hebibovi, Hejko, Hejub (Hejubovi), Herakovi, Hero, Hodi, Holjan, Homatlija, Hondo (Hondi), Hondo, Hoaf (Hoafi), Hrelja, Hrgica (Hrgi), Hrnjica (Hrnji), Hromi, Hurem, Huseinbegovi (odvojak od Repovaca), Husi, Husni, Hustije; Idriz, Ihtijarevi, Imamovi, Isi, Ierlija, Jabli, Jahi (Kalovljak), Jakupovi, Janapovi, Jazvin, Jai, Jelekovi (Jelekovi), Jugo (Jugovi), Jusufbegovi, Jusi, Jusufovi, Junuz; Kadi, Kajgo, Kajanija (Kajan), Kalajdi, Kalem, Kalovljak (Jahi), Kami, Kapetanovi, Karali, Karanfilovi (ukle), Kari, Karkelja, Kasalo, Kasap, Kai (Kai-Tabak), Kavazovi, Kelecija, Kepulovi, Kesi, Keko, Kevi, Kevri, Kezo, Klepo, Koji, Komadina, Konjianin, Kori, Kosovac (Hadihuseinovi), Kopo, Kovaevi, Kova, 62 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
Kovai, Kozi, Kraljui, Kreevljak, Krnji (Krni), Krvavac, Krzo (Krzi), Kubjei, Kukrica, Kulini, Kunara, Kuni, Kupreak (Kupreanin), Kuri, Kurti, Kurtovi, Lando, Lapo, Lavi, Leli, Lepara, Leo, Lihi, Lipovac, Litri, Loji, Lugi, Lukija, Luli, Ljevo, Ljubovi, Ljubuni, Ljubui, Macanovi, Maci, Madak, Mahmutovi, Mahovi, Makan, Maksumi, Malanovac (Habibija), Manduka, Malovi, Mari, Maslea, Mai, Mani, Mehi, Mehovi, Mehremi, Meki, Memevi, Memi, Memidan, Memii, Memikovi, Menzil, Mesarevi, Mei, Meuki, Mezit, Miloti, Miljevi, Mlako, Mljetvina, Moro, Mrav (Mravovi), Mravovi, Mrndi, Mufti, Muhamedovi (Anadolac), Muharemovi, Muhibi, Mujak, Mujalo, Mujan, Mujagi (Neretljak), Mujei, Muji, Mujki, Muli, Muratovi, Murti, Musi, Muslimi, Mustafi, Muani, Muanovi, Mui, Muinovi, Mutapija, Naki, Nefer, Neretljak, Nerki, Nezo (Nezi), Nezir (Neziri), Nezirovi, Niki (Nii, olovi, Ganijagi, Mani), Noli, Noina, Nuhbegovi (odvojak od Repovaca), Nuhi, Nuspahi; Obrinovi (Buturovi), Omerbegovi, Omerii, Omerika, Omerovi, Osmanovi, Paariz, Paeran, Padalovi, Paji, Palavra, Pamuki, Pandur, Panjo, Parcan, Parsovi, Paali, Peli, Perva, Pervan, Perviz, Pezekoza, Piuga, Pilav, Pintul, (Pintol), Pinjo, Pirija (Piri), Pirka (Piriki), Plavi, Plavuki, Pobri, Podrum, Podumljac, Pohara, Pokvi, Potura (Poturovi), Premilovi, Prevljak, Pripa, Prohi, Prokosi, Puzi, Radmanovi, Rajkovi, Rami, Rai, Razi, Redepovi, Redi, Repovac, (Ajanovi, Alibegovi, Avdibegovi, Dautbegovi, Ferhatbegovi, Hasanbegovi, Huseinbegovi, Jusufbegovi, Nuhbegovi, Redepovac, Ribi, Rizvanbegovi, Rizvanovi, Rizvo (Rizvi), Rudo, Rusti, Sablji, Sabur, Salihbegovi, Salihkadi, Salihovi, Saki, Salmanovi, Saraji, Sarajli, Seburovi, Selimovi, Selmanovi, Serhatlija, Sidran, Sinanovi, Sitara, Sivri, (Sivrija), Skorupan, Slato, Smailovi, Smaji, Smajki, Smailhodi, Sofo, Softa (Softi), Sokol, (Sokolovi), Spiljak, Subai, Suki, Sultani, Sulti, Suac, Suvari, abanovi, abo, abi, ahin, ahinovi, aji, aki, ahman, arovi, ai, eibovi, ehi, ehovi, endra, erbi, iljo, iljevac, irbegovi, kapi, koji, koro, ljivo, olji, oro (orovi), pago, teto, unjo, urkovi, ui, uto, Tabak, Tabakovi, Tadi, Tarahija, Teletovi, Terzi, Tibo, Tinjak, Tiro, Tobi, Toljagi, Topalovi, Trebo (Sabur), Trenjo, Trnka, Trukar, Tucak, Tucakovi, Tufekija, Tuli, Turak, Turkovi, Tuzo, Uzunovi, Vao, Vajzovi, Vardi, Varii, Vejzovi, Veljkovi, Vili, Vladovi, Voloder, Vrti, Vukalija, Vukovi; Zai, Zahirovi, Zaklan, Zalihi, Zalup, Zatega, Zeevi, Zei, Zeki, Zorice, Zuban, Zubovi, Zupevi, Zuki, Zulfikarpai, dero, etice, ike.49

49 Jusuf Muli, Konjic i njegova okolina. Starosjedilaki rodovi, Sarajevo, 2005.

Godinjak 2008 / 63

LAVI
5. ajnie prezimena (rodovi) bonjaka iz ajnia popis 1991. ajnie
ajnie Mjesna zajednica ajnie Laevci Meurjeje Miljeno Zaborak 8956 4024 Ukupno Bonjaci 4272 303 1413 1657 1293 1417 151 1130 829 497 4709 Srbi 2682 150 277 819 781 5 Hrvati 2 0 0 3 0 77 Jugoslaveni 60 1 1 14 1 141 Ostali 111 1 5 10 14

U ajniu je napravio damiju Sinan-paa Boljani (porijeklom iz Boljania kod ajnia), sin Bajram-agin, brat vezira Husein-pae, zet Mehmed-pae Sokolovia (oenio njegovu kerku). Umro je oko 1581. godine i sahranjen je u posebnom turbetu u ajniu.50 Sinan-paa je za ajnie ono to je Muhamed-beg Karaoz za Mostar. prezimena (rodovi) bonjaka ajnia51 Agovi, Ajanovi, Alihodi, Alispahi, Aliehovi, Arslanovi, Bajramovi, Bajrica, Bakija, Barut, Basor, Bai (selo Gramusovii), Batoti, Bavi (Bavi-rijeka u Crnoj Gori, otud su takoer i Moevii i Hoe), Beirevi, Bekto, Beo, Bezdrob, Bio, Biser (doli iz Cvilina u ajnie), Borovac, Borui, Brezac, Buo, Bukva, Bungur, Cama, Cico, Cviko, aprljan, ardaklija, auevi, elik, eljo, olak, ato, atovi, ehaja, ehaji, ori, osibegovi, osovi, ulov, Dardagan (u selu Hasovii potiu od Smajlovia iz sela Dardagani koji su se udali za Hasoviku), Dedovi, Delizaimovi, Dizdar, Dizdarevi, Duhovi, Durakovi; Daferovi, Dambegovi (Danbegovi), Didi, Dihani, Doko, edovi, ogo, ulani, Efendi, Fazlagi, Fejzi, Ferhatovi, Filipovi, Foi, Foo, Gabela, Gado, Geo, Gluhi, Habibovi, Hadi, Hajdarevi, Hajvaz, Halilovi, Haljkovi, Hamzi, Haskovi, Hasovi, Hastor, Hela, Herak, Heto, Hodovi, Homora, Hoo, Hrustemovi, Hukovi, Huri, Hurlov, Huskovi, Imamovi, Jajanin, Jaarevi, Jusufspahi, Kadi, Kadri, Kaim, Kajgana, Kaljaa, Karamei, Karamustafi, Karovi, Kastrati, Keki, Kean, Klovo, Korjeni, Ko50 H. Hasandedi, Muslimanska batina istone Hercegovine, El-Kalem, Sarajevo, 1990., str. 145. 51 Veliku zahvalnost za Feldforschung u rejonu ajnia, posebno podruja Zaborka, ovdje iskazujem prijatelju dr. Selimu Hasoviu. Od njega sam dobio veinu bitnih informacija o rasporedu bonjakog stanovnitva na podruju opine ajnie.

64 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
sti, Kovaevi, Koo, Kreho, Kudin, Kulelija, Kulin, Kustura, Kutalija, Lapo (u Drugom svjetskom ratu Nedib Lapo je bio komandant muslimanske milicije u ajniu, emso Tanovi u Gacku komandant u isto vrijeme), Leen, Leper, Lisov (preli na pravoslavlje), Lolo, Lutvikadi, Ljuca, Mahmutovi, Makota, Maslan, Maslo, Medoevi, Memi, Memievi, Meevi, Mirvi, Moevi, Mujezinovi, Mujkovi, Muratovi, Musa, Musabai, Musabegovi, Muanovi, Nasufovi, Nokto, Obua, Omerovi, Oru, Osmanagi, Osmanspahi, Paldum, Paradik, Pai, Pazalja, Pazarac, Pecikoza, Pekmez, Peljto, Pirija, Pita, Piti, Polovina, Popovi (potjeu od prezimena Mrahori), Poturak, Prao, Prco, Prljaa, Rami, Ramovi, Rai, Raanica, Rebiovi(?), Redovi, Ridal, Sadikovi, Salihovi, Seferovi (selo Miljeno), Selak, Serdarevi, Sijeri, Silajdi, Siri, Skenderagi, Skorupan, Smajilovi (Smajlovi), Sofovi, Somun, Srna, Sudi, Sukur, Sultanovi, abanovi, abovi, airagi, arka(?), ehovi, eko, ero, ii, ljivo, Tabakovi, Tahirovi, Tirak, Tirovi, Tozo, Trgo, Vahida, Veli, Vesni, Vlahovljak, Vuini, Zagrljaa, Zajkovi, Zeneli, iga. MZ AJNIE (arija) (U gradu je 1991. godine ivjelo 1417 Bonjaka) ajnie do 1992. godine ima izmijeano stanovnitvo bonjakog i srpskog naroda. Od te godine Bonjaci su protjerani prema uputama SDS-a i naelnika Duka Kornjae, a sve u okviru velikosrpskog projekta stvaranja Velike Srbije. U gradu su ivjeli: Agovii, Batotii (Hamze), Demirovii, Hasovii, Hukovii, Krehe, Osmanagii, Osmanspahii, Raanice, Serdarevii, Sultanovii, ljive, Tiraci... MZ Zaborak (Na podruju ove MZ 1991. godine ivjelo je 497 Bonjaka. U Zaborku je ivjela porodica Pai Muratbega, pored njega (mjesto) Begluk.
seLa Hasovii Podrid Podavrelo Hodii Potok Okruglica Humkovii Slatina Suhonje Stopii Skorupani prezimena Hasovi, Pita, Dardagan, Ljuca (porijeklom iz Sandaka, udali se) Pita, Peljto (udao se neki Peljto) Skenderagi Dihanii atovi (napravili hidrocentralu na potoku, porijeklom iz Hercegovine) Musabegovi, Delizaimovi, Daferovi, Peljto Peljto, Fazlagi Efendi, Skorupan Fazlagi, Srna (udao se iz Stopia), Ridal, Muharemovi, Srna, Lapo Skorupan, Meevi, Peljto

Godinjak 2008 / 65

LAVI
akovii Todorovii Mahrevii Omeak Batkovii Milatkovii Hoevina Tokovii Neevii Batkovii Dardagani Vela une Matoevina Kukavice askovine Kovaevac Mali Banii Skorupan Humkovii Bukovii Podgorje Prevrzma Makotii Vidobar Umari Gramusovii Vrela Vuini Budovnica Potkamen Kuevrana Paravci Begluk Donji Stopii Bai, Omerbai, Dizdarevi, Bekto, Hadi, Pecikoza, Bakija, Hasovi, Hodi (udao se), Demir, Hajvaz, Peljto, Didi, Polovina, Smajlovi, Muratovi, Trgo, Husi, Sijeri, Nasufovi, Muratovi Pecikoza, Zejnilovi, Meevi, Hela, osovi Mahmutovi, Kovaevi, elik, ehaja Ajanovi, Beo, Ramovi, Pecikoza, Lolo, aho Ahmetovi, Dardagan Dizdar, Pai Peljto, Hadi, Memievi, Pai, Daferovi Prao, Pai Pai Ahmetovi, Kovaevi, Hadi, ahinovi Smajlovi, Hrustemovi, Fejzi, Hadi, Ahmetovi, Ramovi ehovi (iz Trebinja porijeklom), aprljan, osovi, Leen, erifovi Efendi, Kovaevi Pai Hela, Meevi, osovi, Alihodii (udao se), Borui (udao se) Meevi Meevi Basor, Batovac, (u selu su Srbi orsovii) Skorupan Peljto, Fazlagi (porijekom iz Hercegovine, Gacko), Ridal Buo Habibovi Hodi Paldum, Zajkovi, Tabakovi, Agovi Kean, Aliehovi Agovi, osibegovi, Bai Bai Sirko (Siri) Vuini Omerovi, Hasovi, Beo Sadikovi, Jusufspahi, Agovi, Dardagan Tozo, Duhovi Mujezinovi, Ogleevac, Cviko Delizaimovi ahovi, ebo

66 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
MZ Meurjeje52 Na podruju ove MZ ivjelo je 1130 Bonjaka. Kod kole u Meurjeju ivjeli su Hurii. Ruevina stare damije kraj je kole. Damija je imala drvenu munaru (?) U kolu danas ide nekoliko djece. Prema selima
seLa Stanii anjeva Avlija iglica Dubaa Haskovii Majstorii Karovii Vihnii Dubac Radievii Okosovii Slatina Donja Duica Gornja Duica Barleta Sudii akovii prezimena Imamovi Imamovi, Gado Huri Huri, Tabakovi Dubaa, Paldum Haskovi, Ridal Huri, Dizdarevi, Karovi, Kovaevi Durakovi, arka, Gado Prljaa, Trgo, Kovaevi Gado Herak, Dubaa Redovi, eko, ero, Hoo, Kajgana, Sadikovi, Rebiovi, Prco, Herak Bezdrob, Sadikovi Bezdrob Huri abanovi, Omerovi, Sudi, Poturak, Kudin, Hasovii

Batovo obuhvata Duica G i D, Barleta, Slatina, Okosovii, Avlija, akovii, Vihnii, Haskovii, Radievii. Boranje obuhvata Potkamen, Vidobare, Makotie, Podgorje, Umare, Prevrzma, Vrela, Vuinii MZ Miljeno (U ovoj MZ ivjelo je 1991. godine 829 Bonjaka)
Miljeno Kapov Han Klak Prvanj Tozo, Seferovi, Kulelija, Vesni, ato, Alihodi, Makota, Batoti Alihodi, Silajdi, Somun, eljo Omerovi, Kean, Hodovi, Siri Pirija, Biser, Kreho, Homora

52 Podruje Meurjeja sam obiao u jesen 2008. sa gospodinom Feridom Buom. Nali smo tenisko igralite zaraslo u umu, gotovo nevjerovatan prizor. Bili smo kod damije u Meurjeju koja je izgleda uvrtena na UNESCO-listu zatite. Kraj damije u Batovu stajali smo s gospodinom Kulinom koji je vadio krompir preko vikenda. Mnogo je ruevina i malo povratnika. Kue Mievia, Srba, malo dalje na rijeci Janjini su itave i netaknute.

Godinjak 2008 / 67

LAVI
Batotii Brdo Slatina (pola pripada Foi pola ajniu) Bukovica Batoti (beg), Medoevi, ii, Hurlov, ljivo Dambegovi, Aleta, Bai, Baovi, Bekte, Brezac, atovi, auevii, orii, Dedovii, Dragolji, Drljo, Danko, Gabela, Hamzii, Kaloper, Karovi, Korijeni, Krakonje, Krndija, Kuduzi, Kutalije, Leper, Ljubinac, Mamonje, Milatovi, Musi, Musli, Paali, Puri, Ramii, Sadikovi, Selimovii, Somuni, Tataragii, Vahida, ardaklija, Cuplov, abovi, Bungur, Daka, Alimanovi, Bavi

MZ Laevci53 U ovoj MZ je 1991. godine ivio 151 Bonjak i 150 pravoslavnih. Laevci su ire podruje u okviru Foanske Slatine (Gornje) koja pripada opini ajnie i sastoji se od sljedeih sela: Zaseoci, Vukovine, Rasomani, Ifsar, Somuni, Bresci i Krstac. U njima su ivjeli ovi bonjaki rodovi: Alete, Bekte, Brezaci, auevii, orii, Dedovii, Dragolji, Drlje, Gabele, Hamzii, Krakonje, Kuduzi, Kutalije, Leper, Mamonje, Ramii, Sadikovii, Somuni (imali su pekaru na putu Pljevlja Dubrovnik Foa/ajnie), Tataragii, Vahide, Ljubinac, Klapuhi, Mujanovii, ahmani, Hajdarevii, abanovii. U rejonu Donje Foanske Slatine, koja pripada opini Foa, razmjetena su sela: Prativi, Vojvodii, Podgaje, ilii, Hroii, Obradci, Grubojevii, Vukuii, Purii i Maari, u kojima su ivjeli sljedei bonjaki rodovi: Baii, Baovii, auevii, atovii, orii, Dedovii, Danke, Kaloperi, Karovii, Korijenii, Krndije, Ljubinac, Milatovii, Musii, Muslii, Paalii, Purii, Selimovii, Odobaii, Sudari, Groonje, Adilovii, Deovii, Vinjii, Spahovii, Bekani, Beirbaii, Varaii, Vrete, Barak, Klinac, Klapuh, Masle, Hadimusii, Havii, Jaari, Borovac, Kulaglije, Zune, Isanovii, izmii, Nerkezi, Milatovii, Ganovii.

6. rUdo54 bonjaka prezimena (rodovi) iz rudog Abaz, Abdurahmanovi, Agovi, Ali, Alispahi; Bahtovi, Bajramovi, Bakal, Baruija, Batovi, Beirevi, Beli, Biber, Bijedii, Bistrivoda, Bojadi, Cokovi, Cviko, auevi, iak, olakovii, ovrk; ato, atovi, Dizdare53 Za podatke o prezimenima Bonjaka u MZ Laevci dugujem zahvalnost gospodinu Vahida Ismailu i Buo Feridu koji su mnogo u poslijeratnom periodu uinili za odranje bonjakog naroda na prostorima opine ajnie na kojima su potpuno nestali u ratu 1992.1995. godine. 54 Posebno sam zahvalan prijatelju Ismailu Biberu koji mi je sakupio veinu prezimena s podruja opine Rudo koja je tokom rata gotovo etniki oiena od Bonjaka. Od Gornje Strmice uz dolinu Lima do Rudog i Sjeverina poslije rata ponovo su podignute sruene damije i postoji klica povratka, ali to je vrlo mali broj ljudi.

68 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
vi, Dobrilovi, Dolovac, Dolovi, Dori, Drinjak, uzo, Dabija, Daferovi, Danko, Dihani, ip, Ejubovi, Fazli, Ferhatovi, Fejzi, Fukelja, Gado, Gazibara, Gotovua, Guo, Hadiahmetovi, Hadi, Hadovi, Hajdarevi, Hamzii, Hasei, Hela, Hodi, Hota, Hrustemovi, Hrvat, Hukara, Humi, Hurem, Huski, Husomanovi, Imamovi, Jarko, Jaarevi, Jeli, Jordamovi, Jusufbai, Kadri, Kadrispahi, Kahriman, Kalfati, Kaltak, Kapidija, Kariik, Karovi, Klaar, Klipo, Kosovac, Kosovi, Kovaevi, Kreho, Krila, Kuka, Kulovi, Kurti, Kustura, Lagumdija, Lakota, Leen, Lika, Lisica, Ljutovac, Maglajlija, Majstori, Majstorovi, Malievi, Manko, Mehanovi, Meli, Memi, Meanovi, Mrdi, Mujevi, Mujezinovi, Muratovi, Musi, Mutapi; Nogo, Nuhanovi; Ogleevac, Omeragi, Omerovi, Oru, Paali, Pazalja, Peljto, Pljevljak, Pohara, Polimac, Prao, Pribii, Ramovii, Raoni, Raanica, Redovi, Resi, Rustemi; Sadikovi, Salihovi, Salkanovi, Salman, Saraevii, Sarai, Sarvan, Serhatli, Sinanovi, Sirbubalo, Slatina, Smajovi, Sofovi, Spahi, Subaii, Svraka; ahat, arac, atovii, atrovii, ehii, erifovii, ero, utrovii; Titori, Trgo, Trlo, Valjevi, Veli, Vranj, Zajko, Zeba, Zgodi, Zuko, Zuli, iga, unii Prema popisu stanovnitva 1991. godine, Rudo je imalo 3.142 Bonjaka (27,2 %), 8.191 Srba (70,8 %). Danas u Rudom gotovo da nema Bonjaka. Obnovljena je damija u gradu i u selima dolinom Lima prema Drini: Grivin, Sokolovii, Gornja Strmica, Strgaina itd. prezimena bonjaka prema teritorijalnom rasporedu u rudom
red. mjesne br. zajednice grad (arija, Sjeverin i blia okolina) Sela/zaseoci bonjaka prezimena Agovi, Bajramovi, Beirevi, Bijedi, Bojadi, Cokovi, ato, Fehratovi, Gotovua, Gibovi, Gibanica, Hadovi, Hela, Jarko, Kreho, Lagumdija, Lakota, Maglajlija, Maslo, Mutapi, Ramovi, Resi, Salman, Sajtarevi, Smajovi, Slatina, atrovi, ehi, Vranj, Zgodi, iga Bahtovi, Batovi, Beli, olakovi, Ejubovi, Hamzi, Hasei, Hrustemovi, Kalafat, Mujevi, Sara, Slatina, Spahi, uni Abaz, Dolovi, Guo, Serhatli, erifovi Dori Danko, Guo, Jarko, Jaarevi, Zajko uzo, Guo, Hrvat, Kuka, Kustura, Lisica, Ljutovac, ero Polimac, atrovi Baruija, auevi, Drinjak, Hrvat, Resi

1.

2.

mz - mioe

Meurjeje Mioe Ustibar Bievii Dorii Gaoii Obrvena Polimlje Sokolovii

3.

mz - mrsovo

Godinjak 2008 / 69

LAVI
Bakal, Biber, iak, Daferovi, Hukara, Huski, Kovaevi, Lika, Malievi, Memi, Nogo, Nuhanovi, Prao, Raanica, Rustemi, Sadikovi, Sinanovi Hodi, Zuli Abdurahmanovi, Dobrilovi, Husomanovi, Jusufbai, Kadrispahi, Kahriman, Krila, Kulovi, Musi, Omerovi, Pljevljak, Sara, arac auevi, Kadrispahi, Mujezinovi, Sirbubalo. Kosovac, ero Agovi, Bajramovi, Gado, Hadovi, Hela, Imamovi, Jordamovi, Kaltak, Klipo, Lisica, Manko, Mujezinovi, Subai Karovi, Kosovi, Manko, Sirbubalo, atrovi, ehi , Valjevi Meanovi, Subai Bistrivoda, ip, Daferovi, Fukelj, Gazibara, Hadi, Hurem, Jeli, Omerovi, Raoni, Saraevi, Sarvan, Sofovi, Subai, Zeba Alispahi, Bajramovi, Fejzi, Kariik, Sadikovi. Dolovac, Hajdarevi, Kadri, Mrdi, Muratovi Hodi, Leen, Majstorovi, Ogleevac, Salihovi, Trgo atovi, Dihani, Skenderi, Skenderagii Dabija, Imamovi, Kapidija, Pohara, utrovi, Zgodi Majstori, Pazalja Peljto, Delizaimovii Fejzi, Hota, Kovaevi, Pribii, Subai, Veli Cviko, Fazli, Mujezinovi Fazli, Hadiahmetovi, Hadi, Kariik, Klaar, Kovaevi, Majstori, Meli, Nogo, Omeragi, Oru, Raanica, Redovi, Subai, Svraka, utrovi , Zgodi, Zuko. ato, ovrk, Danko, Fejzi, Humi, Kurti, Mehanovi, Sinanovi, Smajovi, ahat Ali, Dizdarevi, Paali, Titori

Grivin Kovijoc Setihovo Zubanj Kosovii 5. Staro rudo Staro Rudo Viti grab Zagrae Arbanasi/ Trbosilje/ Kaotice Bare Dolovi Dubac Oputnica Dihanii Omaina 6. Strgaina Pazalje Petaine Pribiii Radoelje Strgaina Strmica Zarbovina

4.

mz - Setihovo

70 / Godinjak 2008

Pusti krajolici
7. roGaTiCa prezimena (rodovi) bonjaka iz rogatice55 Agi, Ajanovi, Ajnadi, Alagi, Alajbegovi, Ali, Alimanovi, Arnautovi, Avdagi, Bahtanovi, Bajraktarevi, Beirevi, Bejti, Bradarac, aldarevi, amdija, oli, ati, ubro, Dedaji, Divovi, Dizdarevi, Dugali, Durakovi, Durmievi, Dabija, Dananovi, Dindo, edovi, Feriz, Ferizovi, Garagi, Hadibuli, Hajdarevi, Halimi, Hodi, Husi, Isakovi, Isanovi, Jamakovi, Janjo, Jarovi, Jaarevi, Jesenkovi, Jusi, Jusufovi, Kapo, Karahmet, Kari, Katica, Kazi, Kerla, Konakovi, Kozadra, Kzi, Krajina, Kujovi, Kukavica, Kuli, Kurti, Kustura, Lihi, Ljutovi, Maka, Mai, Mehmedovi, Mehovi, Mesiren, Mei, Muhi, Muhovi, Musli, Nalbanti, Omeragi, Osmanovi, Pavica, Pecikoza, Pleho, Ploo, Puhalo, Rami, Sejtarija, Selimovi, Smaji, Smajilovi, Smajovi, atrovi, ehi, etki, ii, ua, uvalija, Veli, Vrana, Zuki, iga. 8. epa prezimena (rodovi) bonjaka iz epe56 Nekad je epa bila opina, a danas je podijeljena izmeu Rogatice, Han-Pijeska i Srebrenice. Ta podjela stanovnicima ne odgovara, jer trebaju daleko ii po dokumente, slaba im je zdravstvena zatita i slino...) U epi se nalaze sljedea prezimena (rodovi) Bonjaka: Baji, Begi, Brgulja, Cocali, ardakovi, avi, esko, Devedija, Debo, Fazli, Guhdija, Gui, Halilovi, Halimanovi, Hasanovi, Helji, Hodi, Imamovi, Jusupovi, Kaevi, Kamenica, Kari, Kreetlica, Kuli, Kulovac, Lili, Mehmedovi, Mujki, Muratovi, Nuhanovi, Omanovi, Otajagi, Piri, Podi, Sui (?), titkovac, Vatre, Zagorica, Zimi, iga.

55 Prezimena Bonjaka s podruja opine Rogatica pomogao mi je sakupiti junak iz Kukavica kod Rogatice Ajnadi Adem, zvani Ako, kojem sam posebno zahvalan za politiku geografiju u rejonu Rogatice, Ustiprae, Meee i Strgaine, gdje smo proveli dosta vremena s legendarnim Sadikovi Hamdom (iz roda Sadikovia koji su iz Ljubukog doli u Strgainu traei glavi selameta). Ovdje treba naglasiti, da se gospodin Ajnadi posebno pokazao u rejonu Modrana na Drini ispod Ustikoline dok je predviao kiu s gospodinom emiiem koji nije znao ta je emiija. U kui generala Hamde Bahte bila je samo nena i nismo je htjeli ometati u tiinama i namazima. S tog mjesta smo otili u Mesie na Prai i u amerikom dipu naeg vodia Alije dolinom rijeke Prae doli do Salke Pale i onda se preko Pala spustili u Sarajevo. 56 Za prezimena Bonjaka iz herojske epe zahvalan sam prijatelju Aliji Mehmedoviu.

Godinjak 2008 / 71

LAVI
prezimena (rodovi) prema selima epa (dio koji je pod opinom Rogatica) Centar epe: Podi, Kulovac, Omanovi, Kaljevi, esko, Salkuni Vratar: Guhdija, Hajri, Helji, Vatre, Kurti, Parnica Ribioc: Vatre, Mehmedovi Ljubomilje: esko, Bala, Omanovi, abanovi Laze: esko, Torlak Borovac: Bii, Brgulja, Hubli, Zagorica Slap: Cocali, Tabakovi Pripeak: Otajagi, Rami, Sali Vrelo: Hodi Stop: Halilovi, Kari, Imamovi, Devedija titkov Do: titkovac, iga avii: avi, Rui, Rami Krni: Debo, Branin Purtii: Mehmedovi, Zimi, Kaevi, Avdi, Kari, Hasanovi, Hruljevi, Hadrovi, Gluhi, Meanovi, avi

epa (dio koji je pod opinom Han-Pijesak) Goenji: Lili, Muratovi, Kuli, ahi, igi, Curi, Debo, Podi, Halimanovi, Kamenica, Uvejzovi Stoborani: ardakovi, Sejfi, oi, Nuhanovi, Bii, Odakovi, Zagorica Brlonik: Mujki, Nuhanovi, Torlak Podeplje: Subai, Hasanovi, Jusupovi, Hodi Plane: ahmanija, Gui, Drmonja, Paraganlija Rijeke: Gui, Kretalica, Muji Krivae: Piri, Pali, Hasanovi

epa (dio koji je pod opinom Srebrenica) Luka: Muji, Begi, Mustafi, Sulejmanovi, ehi Kruev Do: Gladovi, Ali, Habibovi, Jugovi, Krli, Mandi, piodi, Muminovi

72 / Godinjak 2008

Branski simulakrum

Enes Paali

enomenologija javnog govora1 o Brko Distriktu BiH od donoenja Konane arbitrane odluke 1999. godine i konstituiranja Distrikta 2000. godine svela se na kraju na ideoloko-politikantske floskule koje su izgubile svaku vezu sa realnou, te se kao takva moe nazvati simulakrumom2. Govor, um, simbol, znak... uvijek su neka vrsta reprezentacije stvarnosti. Simulakrum kao simulacija3 destruira (ponitava) stvarnost. Simulacija je suprotstavljena reprezentaciji. Reprezentacija polazi od toga da su Um, Znak, Govor i Realno ekvivalenti.4 Simulacija niti tu ekvivalenciju i ukida svaku referenciju5. Govor o stvarnosti postaje stvarnost. Destrukcijom Realnog destruira se novovjekovna slika svijeta koja se temeljila na pretpostavci odnosa Uma i Stvarnosti koji se izraavao u raznim moda1 Pod govorom se ovdje misli na ispoljavanje u kojem se doputa da ono to je unutarnje izae izvan sebe, preputajui se drugome. Ovdje se ne misli o govoru kao poimajuem miljenju, nego kao mislenom shvaanju ija je sadrina predstava, kao tatina i praznina, a ne pojam iji je sadraj negativan. Vidjeti Hegel, Fenomenologija duha, BIGZ Beograd, 1986., str. 34 i str. 186. Brian Massumi je, u skladu sa Baudrillardom, simulakrum definirao kao supstituciju znaka realnog za realne kojim se uspostavlja hiperrealnost u okviru kojeg znak (oznaitelj, govor) vie ne predstavlja spoljni svijet. Vidjeti Brain Massumi, Realher then Real, The sumulacrum according to Deleuze and Guatar, Copyright No. 1, 1087. god. Baudrillard navodi razliku izmeu simulacije i pretvaranja. Simulacija, kae on, nije pretvaranje. Ko god simulira neku bolest proizvodi u sebi neku vrstu simptoma te bolesti, ko se pretvara samo zavarava druge u svoju bolest bez proizvoenja objektivnih posljedica. Ko se pretvara ostavlja realnost netaknutom, dok simulacija proizvodi novu realnosti ili hiperrealnost. Simulacija proizvodi simptom koji vie ne moe biti uzet kao fakt prirode, stoga svaki simptom moe biti simultabilan i simuliran, a medicina (nauka) gubi svoju ulogu i znaenje poto je ona navikla da tretira bolest u skladu sa njenim objektivnim uzrocima. Vidjeti Baudrillard: Simulations, Foreign Agents Series, semiotext(e), Inc. 522, Philosophy Hall. Baudrillard, Simulations, Foreign Agents Series, semiotext(e), Inc. 522, Philosophy Hall. Vidjeti Baudrillard, Simulations, Foreign Agents Series, semiotext(e), Inc. 522, Philosophy Hall.

4 5

Godinjak 2008 / 73

PAALI
litetima (racionalizam, empirizam...) umnog reprezentiranja svijeta.6 Nestankom stvarnosti (Realnog) nestala je svaka referencija i logika binarnih opozicija, a time i razlika istine i lai, dobra i zla.7 Simulakrum postaje istina8. Fenomenologija javnog govora o Distriktu prolazila je fazama simulacije od slavljenja Konane arbitrane odluke i uspostave multietnike zajednice kao nove stvarnosti, te promoviranja vladajue politike oligarhije umjesto branske realnosti, do potpune supstitucije branske realnosti politikantskim frazama o Distriktu kao ogledu za ugled, eldoradu u BiH, bosanskom Hongkongu, putokazu ka normalnom i uspjenom svijetu, mjestu u BiH gdje e biti rijeeni svi problemi. Tako se oblikovao profajlovski9 branski simulakrum. Naravno, branski profajlovski simulakrum teko se moe podvesti pod postmodernistiku diznilendizaciju svijeta. To je prije totalizirajui duh Konstantinovieve palanke koji ponitava stvarnu egzistenciju oktroiranjem palanakih vrijednosti sentimentalizma, podrugljivosti, historijske zatvorenosti, egzistencijalne praznine i dosade, neodgovornosti pamfletizma, infantilnosti, banalnosti u kojim se javni angaman iskazuje kao ljubav za politiku koja je istovremeno ne-ljubav za ljubav ili ivot.10 Politika u Distriktu je najvia forma simulakruma.11 Uinci branskog simulakruma su katastrofalni. I pored objektivnih prednosti datih kroz Konanu arbitranu odluku i ogromnog budeta (oko 220 mil. KM godinje) Brko se provincijalno retardiralo u svim sferama javnog ivota. Pokazatelji te retardacije i stagnacije se, zbog dominacije simulakruma, javljaju iskljuivo u obliku ekscesa, kao pobuna Realnog (Stvarnosti)12
6 Vajthed smatra da modernog svijeta, odnosno moderne nauke ne bi bilo bez instinktivne vjere u postojanje reda stvari, ili posebno Reda prirode. Vidjeti A.N. Vajthed, Nauka i moderni svijet, Nolit, Beograd, 1976. 7 Baudrillard, Simulations, Foreign Agents Series, semiotext(e), Inc. 522, Philosophy Hall. 8 Baudrillard, Simulations, Foreign Agents Series, semiotext(e), Inc. 522, Philosophy Hall. 9 Profajl je DOO iz Banja Luke, koji uz tendersku nadoknadu od vie miliona KM umjesto da promovira novi model, glorificira novu bransku politiku oligarhiju i njene navodne historijske uinke u Distriktu. 10 Vidjeti Radomir Konstantinovi, Filozofija palanke, otkrovenje, Beograd, 2004. 11 Vrhunac branske politike kao simulakruma, koja svoje fantazme zadovoljava u improviziranim daarama uz janjetinu, pivo, rakiju i pjevaljke, jeste poziv hrvatskoj pjevaici Severini da u povodu Dana Distrikta odri koncert. Pod pritiskom javnosti koncert je otkazan. Tako se spektakl (simulakrum) u povodu Dana Distrikta, koncipiran po zamisli fantazmi branske politike, nee izraziti u svojoj najvioj formi, u formi branskog pornia. 12 Ako se jednom podvue crta i napravi objektivna analiza uinaka politike prakse nakon Konane arbitrane odluke, ne bi zaudila dijagnoza o socio-kulturnoj i politikoj retardaciji Distrikta. Njegova osnovna odlika danas je provincijalni autizam do kojeg ne dopiru ni entitetski, odnosno dravni standardi, da ne govorimo o europskim i svjetskim. Zakonodavni diletantizam, provincijalizirano zdravstvo i prosvjeta, katastrofalna infrastruktura grada bez zaobilaznice, vode, deponije smea, podizanje plonika u centru grada nakon svake kie, ujedi pasa, sve vei broj samoubistava katastrofini su i upozoravajui indikatori stanja u Brko Distriktu. Nakon to se januara 2009. god. desio kvar aparata za dijalizu, bolesnici koji su hitno prebaeni u bolnice u Bijeljini i amcu izjavljuju da su tamo uslovi za dijalizu svemirski brod u odnosu na

74 / Godinjak 2008

Branski simulakrum
Jo 2003. godine u izvjetaju Meunarodne krizne grupe je konstatirano da je vrijeme da se razmisli o budunosti Distrikta Brko13 Nakon pet godina od ovoga upozorenja i osam godina od donoenja Konane arbitrane odluke i uspostave Distrikta nema ozbiljne analize o tome to je donijela Konana arbitrana odluka i koji su uinci njene primjene u praksi. Ovdje ak ne vrijedi ni Hegelova maksima koje kae da minervina sova zapoinje svoj let tek u suton14, odnosno da je stvarnost mogue pojmiti samo onda kada je njen odreeni ivotni oblik ve sazreo, ili uao u zrelo doba. Branski model javnog ivota uspostavljen Konanom arbitranom odlukom je nalozima Supervizora iz 2008. godine gotovo u potpunosti izmijenjen a da se o njemu govorilo iskljuivo na nain simulakruma. Za sada sporadina pobuna Realnog indicira da u Brkom neto ne tima, odnosno daje naznake ozbiljne politike krize.15 Bez ambicija da ulazimo u detaljnu analizu sadraja Konane arbitrane odluke i njene primjene u praksi, pokuat emo ukazati na to to je bio politiki novum branskog modela u odnosu na dejtonsku koncepciju BiH, kao i modalitete njegovog demontiranja. Bez obzira na to to je politika implementacija Konane arbitrane odluke dovela i do retrogradnih posljedica, ije se ukupne posljedice jo ne mogu u potpunosti sagledati, ostaje i neto vie od osjeaja da je normativni osnov uspostavljen Konanom arbitranom odlukom i Statutom Brko Distrikta BiH izvorno bio daleko moderniji i potencijalno produktivniji od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Retrogradni procesi sasvim sigurno svoj osnov nisu imali u Konanoj arbitranoj odluci. Oigledno da branski politiki subjekti, kao i ukupni branski kapaciteti (intelektualni, politiki, moralni) nisu bili dovoljni da afirmiraju ono to je Konana arbitrana odluka nudila. Podsjetimo se to je to bila differentia specifica branskog modela uspostavljenog Konanom arbitranom odlukom u odnosu na Dejtonsku BiH.

uslove u branskoj bolnici. Nita bolje nije ni u ostalim oblastima javnih usluga i javnog ivota. Budetski prihodi amca i Bijeljine su mnogostruko manji nego oni Distrikta. 13 Brko Distrikt BiH: Poetak, napredak i povlaenje, 2. jun 2003. god. International crisis group. 14 Hegel Osnovne crte filozofije prava, Veselin Maslea-Svjetlost, Sarajevo, str. 19. 15 Nakon to etiri mjeseca od lokalnih izbora u Brkom nije formirana nova vlada, te naloga iz OHR-a o novanom kanjavanju poslanika, kao da se radi o uposlenicima, uslijedio je prijedlog Supervizora o potrebi formiranja koncentracione Vlade u Distriktu (Nalog Supervizora iz februara 2009. god.). Tako se i OHR u potpunosti uklopio u scenarij branskog simulakruma. Poziv na formiranje koncentracione vlade otitan je kao poziv da svako uzme svoj dio javnog kolaa kako bi se izbjegli otvoreni politiki sukobi. No, i pored toga to koncentraciona vlada pretpostavlja neku vrstu konsenzusa svih uesnika oko temeljnih pitanja do izbora gradonaelnika, predsjednika i potpredsjednika Skuptine Distrikta uz gotovo otvorene nacionalne podjele u Skuptini.

Godinjak 2008 / 75

PAALI
konana arbitrana odluka Henry L. Clark, bivi supervizor za Brko Distrikt, smatra da je Konanom arbitranom odlukom za Brko izmijenjena ustavna struktura BiH. Uspostavljena je oblast pod novom politikom jurisdikcijom ( new political jurisdiction), odvojena od entiteta i subordinirana dravi BiH, to ima direktni utjecaj na ustavnu strukturu BiH.16 Carl Dahlman i Gearoid OTuathal proglaenje Distrikta Brko vide kao uspostavu treeg bosanskog prostora (Bosnias Third Space), odnosno novog geopolitikog prostora (a novel geopolitical space), za razliku od binarnih opozicija nacionalizma i univerzalizma koji prevladava u ostalim dijelovima BiH. Oni Distrikt vide kao novi kozmopolitski identitet, odnosno novi upravljaki mentalitet (new governmentality).17 U izvjetaju Meunarodne krizne grupe od 2003. god. citira se bivi visoki predstavnik za BiH Peddy Ashdown koji je izjavio da Brko postaje model za cijelu BiH, odnosno njegov stav iznesen na Vijeu za implementaciju mira da je Brko model budue BiH u malom.18 William Sommers istie da je formiranje Distrikta od jedinstvene vanosti u razvoju novog pristupa javnoj administraciji, odnosno novoj kulturi javne uprave (new public menagement culture). To je servisno orijentirana snana egzekutiva kombinirana sa gradonaelnikovim izvrnim funkcijama objektiviziranim u jednoj linosti.19 Temeljem odredbi sadranih u Konanoj arbitranoj odluci i sm sam definirao Distrikt kao mjesto metodikog kreiranja novog modela ivota, koje se formalno-pravno izvodi iz dejtonskih entitetskih konstituenata BiH (kondominijum), ali po svojim ovlastima datim kroz Konanu arbitranu odluku ima mogunost drugaijeg socio-kulturnog i politikog ustrojavanja ovog dijela BiH.20 Ako bi se sintetiki izrazili zakljuci ovih relativno malobrojnih opserviranja o Konanoj arbitranoj odluci i Brko Distriktu BiH, onda bi se oni mogli svesti na nekoliko bitnih karakteristika: Konanom arbitranom odlukom uspostavljen je novi ustavno-pravni prostor (subjekt, entitet) sa nazivom Brko Distrikt BiH, kojim je izmijenjena ustavna struktura dejtonske BiH NOVA USTAVNA STRUKTURA. Na tom ustavno-pravnom prostoru oblikovao se novi politiki model ustrojavanja javnoga ivota NOVI POLITIKI MODEL.
16 Henry L. Clarke, Changes in the constitutional structure of Bosnia and Hercegovina, East Europen Studies, internet www.ciaonet.org. 17 Carl Dahlman Gearoid O Tuathail: Bosnia s Third Space? Nationalist separatism and international Supervision in Bosnia s Brko distrikt, Geopolitics, 11: 651-675, 2006. 18 Brko Distrikt BiH: Poetak, napredak i povlaenje, 2. juni 2003. god., International Crisis Group. 19 William Sommers, Brcko Distrikt: Experiment to experiance, Krakow, Poland, 2002. 20 Brko Distrikt BiH, Enes Paali: Tragovi 1990.-2000, GE PE, 2001.

76 / Godinjak 2008

Branski simulakrum
Bitna odrednica tog novog modela je nain konstituiranja i funkcioniranja javne vlasti (Vlade) VLADA BRKO DISTRIKTA BIH. Definiran je drugaiji socio-kulturni supstrat takve politike zajednice nazvan multietninost MULTIETNINOST. Ove etiri odrednice meusobno su povezane i oslonjene jedna na drugu. Izmjena bilo koje od njih dovodi u pitanje opstojnost ostalih. Kao takve daju Brko Distriktu specifian i novi bosanski identitet21 u odnosu na entitete i dravu BiH, koji je proizaao u razlici spram iskljuivosti bosanskih izama, bilo etno-nacionalizama, bilo apstraktnih univerzalizama, a u kojem se trebao testirati novi model ivota u BiH. Uspostava novog politikog modela je sukus postojanja Brko Distrikta BiH. Ako mu se oduzme ta karakteristika ukida se razlog njegovog postojanja. Pokuajmo ukratko analizirati tri prve odrednice Brko Distrikta BiH proizale iz Konane arbitrane odluke, u kontekstu suvremenih politolokih rasprava. nova ustavna struktura biH U svome uem znaenju ustav izraava politiko jedinstvo i socijalni poredak22 jedne drave koja funkcionira kao sistem institucija kroz koje se ostvaruje u cjelini i dijelovima politika vlast23. Ustav nije akt vlade nego nekog politikog subjekta (naroda) koji konstituira vladu. Svaka ustavna vlada je ograniena vlada.24 Dejtonskim mirovnim sporazumom, aneksom IV, dobili smo novi ustav BiH25, najkomplikovaniji ustavni dokument, kojim je odreen sistem institucija putem kojih se vri dravna vlast, te principi njihovog konstituiranja, kao i pravila njihovog funkcioniranja. BiH je ouvana kao cjelovita drava, uz izmijenjenu strukturu koju ine dva entiteta, Federacija BiH i R Srpska, deset kantona unutar Federacije, te jedinice lokalne samouprave.26 Dejtonskim mirovnim sporazumom biva opina Brko nije ukljuena u ustavnu strukturu dravne vlasti BiH, jer se nije mogao postii dogovor o njenom statusu. Pregovarake strane su se suglasile da o statusu Brkog obavezujuu odluku donese meunarodna arbitraa.27
21 Carl Dahlman Gearoid OTuathail: Bosnia s Third Space? Nationalist separatism and international Supervision in Bosnia s Brko distrikt, Geopolitics, 11: 651-675, 2006. 22 Carl Schmitt, Verfassungslehre, Berlin 2003, Carl Schimitt: Nauka o ustavu neobjavljen prevod Ribi Kamira. 23 Branko Smerdel, Smiljko Soko Ustavno pravo, Pravni fakultet, Zagreb, 2007. 24 Vidjeti Charls Howard McILWAIN, Constitucionalism-ancient and modern, Ithaca New Jork, Carnell Universioty press 1947. 25 Ovdje neemo ulaziti u specifinosti akta donoenja ustava koji je prije meunarodni ugovor nego suvereni akt politikog jedinstva jedne zajednice. 26 Vidjeti Ustav BiH. 27 Vidjeti Dejtonski mirovni sporazum, aneks 2, lan 5.

Godinjak 2008 / 77

PAALI
Konanom arbitranom odlukom Meunarodnog tribunala 1999. godine biva opina Brko je proglaena Distriktom BiH. Tim tzv. kreativnim rjeenjem Distrikt je definiran kao: kondominijum, odnosno teritorijalna jedinica pod upravom obaju entiteta; na iju su vladu entiteti trajno i nepovratno delegirali svoje zakonodavne, izvrne i sudske ovlasti, kao i upravljanje javnom imovinom, ime je prestao bilo kakav uticaj entiteta u ovoj oblasti; koja je stavljena pod direktni suverenitet BiH i u kojoj direktno vae zakoni BiH; uz uvoenje supervizije u formi zamjenika visokog predstavnika sa ovlastima slinim onima visokog predstavnika.28 Na nivou ustavne strukture dravne vlasti Distrikt nema teritorijalne zasebnosti (kondominijum je teritorija obaju entiteta), ali u funkcionalnom pravnopolitikom i administrativno-upravnom smislu predstavlja prostor nove jurisdikcije. Tako se izbjeglo mijenjanje unutarnje teritorijalne strukture BiH sa dva entiteta, ali se praktino izgubila svaka njihova nadlenost u oblasti Distrikta. Henry L. Clarke navodi da je odluka napisana tako da se ne mijenja tekst Ustava. U protivnom, da se radilo o tekstu kojim se mijenja Ustav (ustavni amandman) morala bi se dati prilika entitetima da daju svoju saglasnost, odnosno da je ospore. Odluka je sainjena tako da je pravno i logiki konzistentna sa Ustavom BiH.29 Kao takva Konana arbitrana odluka je promijenila ustavnu strukturu BiH, kreirajui u potpunosti novu politiku jurisdikciju neovisnu od oba entiteta. Poto Ustav ne sadri specifinu proceduru odnosa Distrikta i drave, da bi se taj odnos shvatio moraju se uporedo itati Ustav i Konana odluka za Brko. Tada je vidljivo da su ovlasti Distrikta identine onima entiteta, te da su u prenosu entitetskih ovlasti u podruju Brkog ili u drugim stvarima subjekti Distrikt i drava BiH, odnosno da se prenos ovlasti sa Distrikta na dravu ne moe vriti bez saglasnosti Distrikta.30 Ovakvo shvatanje ustavne pozicije Distrikta osporeno je u procesu ustavnih promjena BiH. Na Londonskoj proceduralnoj konferenciji, odranoj u Londonu 13. i 14. juna 2005. godine u okviru procedure prenosa ovlasti entiteta na dravu BiH otvorilo se pitanje samoupravnog statusa Brko Distrikta BiH, odnosno mogu li se preuzimati ovlasti Distrikta bez njegove suglasnosti.31 Ustavna reforma je pokazala da visoki predstavnik ita Konanu arbitranu odluku za Brko
28 Vidi Konana arbitrana odluka. 29 Vidi Henry L. Clarke, Changes in the constitutional structure of Bosnia and Hercegovina, East Europen Studies, internet www.ciaonet.org. 30 Isto. 31 Vidjeti Londonska proceduralna konferencija u Model Distrikta-pokretaka snaga razvoja, Petar Vasi i Muhamed Mujki, 2006.

78 / Godinjak 2008

Branski simulakrum
na nain denying Brkos role in constitutional change, iskljuujui Brko kao subjekta u procesu ustavnih promjena.32 Kao jedini subjekti prenosa ovlasti na dravu smatraju se entiteti. Prevladava miljenje da su entiteti prenijeli ovlasti na vladu Distrikta uslovno, privremeno i povratno, mada je u Konanoj arbitranoj odluci eksplicitno navedeno upravo suprotno. Praktino, Brko je tako izgubilo svoju specifinu ustavnu poziciju. Ni drava ni entiteti ne pokazuju volju da zatite interese Distrikta, dok Branska vlada ovu dilemu jo nije uinila predmetom svoje politike. Jedini subjekt zainteresiran da se ouva specifina ustavna pozicija Distrikta je Supervizor i OHR u Brkom. Tako Rafi Gregorijan, supervizor za Brko, vodi aktivnost da se u Ustav BiH ugradi amandman kojim bi se odredila specifina pozicija Distrikta, definirana Konanom arbitranom odlukom.33 Prijedlog nacrta Zakona o Brko Distriktu koji je Prudskim sporazumom evoluirao u amandmane na Ustav BiH, svoju parcijalnu verifikaciju dobio je usvajanjem amandmana od Vijea ministara BiH kojim se osigurava da je Ustavni sud BiH nadlean da odluuje o bilo kojem sporu u vezi sa zatitom konanog statusa Distrikta. Iz nacrta Zakona, koji je predloio OHR Brko, vidljivo je da se potvruju ovlasti koje su entiteti prenijeli iskljuivo u nadlenosti Distrikta, ali o pitanju prenosa nadlenosti na institucije BiH obezbjeuju se samo odgovarajue konsultacije sa Uredom Brko Distrikta BiH.34 Time se formalno potvruje Distrikt kao poseban ustavno-pravni prostor sa sopstvenim ovlastima, ali se praktino u prenosu tih ovlasti na dravu BiH svodi na amikus curiae drave BiH. novi politiki model Konanom arbitranom odlukom utvrene su nadlenosti, kao i principi konstituiranja i funkcioniranja vlasti u Distriktu. Na tim principima oblikovan je novi politiki model, koji je i bio osnovni formalni razlog specifinog ustavnog pozicioniranja Brko Distrikta. Izmjenama tog modela, odnosno njegovim izjednaavanjem sa modelima entiteta, izgubio bi se smisao postojanja specifine ustavne pozicije Distrikta. Naravno, praktini razlozi specifinog politikog modeliranja i ustavnog pozicioniranja bive opine Brko bili su sasvim druge prirode. Sukus protivrjenosti dejtonske BiH ispoljio se na Brkom. Dejtonsko primirje bilo je mogue samo uz uvjet da ostanu u opticaju obje iskljuujue politike opcije zbog kojih se i ratovalo. Opcije cjelovite BiH, odnosno opcija njene podjele. Status Brkog pokazao se kao presuujui faktor za dejtonsko primirje. Brko u R Spskoj omoguilo bi teritorijalnu cjelovitost R Srpske, entiteta
32 Vidi Henry L. Clarke: Changes in the constitutional structure of Bosnia and Hercegovina, East Europen Studies, internet www.ciaonet.org 33 Ustav BiH mora uvaavati postojanje Brko Distrikta BiH, intervju sa Rafijem Gregorijanom, Dnevni avaz, nedjelja 29.juni/lipanj 2008. godine, str. 9. 34 Vidi Nacrt Zakona o Brko Distriktu BiH, OHR, lan 2, stav 2 i 3.

Godinjak 2008 / 79

PAALI
koji bi uz visoke dejtonske ovlasti mogao u pogodnoj prilici pretendirati na samostalnost ili pripajanje R Srbiji. Brko u Federaciji BiH dijelilo bi R Srpsku na dva dijela i onemoguilo njeno izdvajanje iz BiH. Stoga je biva opina Brko morala dobiti specijalan status. Izdvojeno iz entiteta dejtonske BiH kao mjesta nacionalnog ekskluziviteta Brko je moralo dobiti novu politiku formu da bi njegovo izdvajanje uope imalo smisla. Zato je Konanom arbitranom odlukom biva opina Brko proglaena oblau pod suverenitetom BiH, treim bosanskim prostorom, modelom za buduu BiH... Odnos entiteta BiH i Brko Distrikta konceptualno se moe izraziti kao odnos razliitih modela konstituiranja politike zajednice koji se u suvremenim politolokim raspravama izraavaju kao odnos graanskodemokratskog i etnonacionalnog (konsocijalnog), odnosno liberalnodemokratskog i komunitarnog modela konstituiranja politike zajednice.35 Pokuajmo ukratko prikazati osnovne karakteristike ovih dvaju politikih modela. Rekli smo da ustavna konstitucija jedne zajednice nije akt vlade nego odreenog politikog subjekta koji konstituira samu vladu, odnosno uspostavlja politiko jedinstvo tog naroda kao dravu.36 Postavlja se pitanje ko je ili to je krajnji izvor moi te konstitucije za koju kaemo da je suverena37. U skladu sa etimolokim porijeklom rijei (lat. Superanus) termin najee oznaava svojstvo drave, svojstvo bivanja najviom vlau..38 No, rekli smo da ustavotvorna konstitucija nije akt vlade, pa ni drave, jer se njome tek uspostavljaju pravila koja obavezuju graane i dravu39. Zato Kelzen predlae da se suverenost shvati u smislu najvie pravne vlasti40. Ako se saglasimo sa Kelzenom, onda je i logiki opravdano pretpostaviti postojanje suverene moi koja prethodi dravno-pravnoj suverenosti i koja, ustvari, tu dravnu suverenost uspostavlja.41 Da bi se izalo iz ovoga zaaranog kruga, potrebno je razlikovati na nivou subjekta ustavovotvorne
35 Jedna od temeljnih slabosti jalovih bosanskih rasprava o graanskom i etnonacionalnom modelu politike zajednice jeste da nisu definirane osnovne kategorije kao to su graani i nacija. Tako se u veini rasprava nacija as izjednaava sa dravom, as sa kulturom, historijom, jezikom, a graanin as kao konstituent dravne zajednice, as kao njen proizvod. Stavovi da nacija integrie populaciju u zajednicu graana jo nisu osvijeteni ni kao teorijska ni kao praktina mogunost u bh. raspravama. Vidjeti Domenik naper, Zajednica graana, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia 1996. 36 Charls Howard McILWAIN, Constitucionalism-ancient and modern, Ithaca New Jork, Carnell Universioty press 1947. 37 Konana i apsolutna mo u drutvu. Vidjeti F.H. Hinsley, Suverenitet, August Cesarec, Zagreb, 1992. 38 Hanz Kelzen, Suverenitet i meunarodno pravo, Trei program radio Beograda, 2008. 39 Janos Kis, Constitutional democracy, CEU PRESS, Budapest New York, 2003. 40 Hanz Kelzen, Suverenitet i meunarodno pravo, Trei program radio Beograda, 2008. 41 Dilema se moe izraziti i na logikoj ravni. Ako postoje pravila koja definiraju subjekt, onda subjekt ne moe biti izvor pravila i prethoditi pravilima. Ako postoji subjekt koji prethodi pravilima, onda on ne moe biti krajnji izvor sve moi, jer ne postoje pravila po kojima bi bio odreen.

80 / Godinjak 2008

Branski simulakrum
vlasti pouvoir constituant od pouvoir constitue, konstituirajuu mo od konstituirane moi. Pouvoir constitue (konstituirana mo) je legalno definirana mo i ona proizlazi iz uspostavljene ustavne konstitucije. Ona moe initi ono za ta je ovlatena putem ustava, ali nita izvan toga. To nije krajnja mo jer ne moe konstituirati samu sebe. Stoga mora postojati mo koja je iznad nje, mo koja stvara ustav i svaku ustavnu vlast. Ta fundamentalna mo je pouvoir constituant, koja je neograniena i kao takva nema legalnu realnost jer nema nita to nju moe ograniavati. Ona egzistira kao krajnji izvor moi izvan ustavnog poretka.42 No, ako pouvoir constituant ne bi imala legalnu realnost i ako bi bila s onu stranu ustavnog poretka, ta njena nedefinirana realnost mogla bi imati opasne posljedice da se utvruje na ulici.43 Stoga je neophodno da ustav definira svoj krajnji izvor politikog autoriteta (pouvoir constituant) na nain da ga prizna kao takvog.44 Zvonko Posavac smatra da postoji temeljna napetost izmeu konstituirajue moi i konstituirane moi koja se formira kroz pravno-politike institucije putem kojih predstavnici obnaaju vlast.45 Mi bismo dodali da je ta napetost prisutna, odnosno da se pojaava ukoliko ne postoji suglasnost izmeu pouvoir constituant i pouvoir constitue. Suverenost pouvoir constituanta mogua je samo kroz suverenitet pouvoir constitue ili vladara (Vladu), na nain da subjekt suverene moi bude identian sa subjektom nad kojim se ta mo primjenjuje.46 No, kako emo znati da li pouvoir constituant korespondira pouvoir constitue ako ne odredimo pouvoir constituant. Teoriju o pouvoir constituant formulirao je Sieyes, te u toku Francuske revolucije razvio teoriju o narodu (tanije naciji), kao subjektu ustavotvorne vlasti.47 U razdoblju nakon Francuske revolucije legitimacijska osnova boanskog prava apsolutnog monarha zamjenjuje se demokratskom suverenou naroda. Mada se moderni subjekt ustavne konstitucije definira kao narod (nacija) on se u ustavotvornoj praksi operacionalizira dvojako kao zajednica graana dravljana, odnosno kao etno-nacionalni kolektivni subjekt.48 Demokratska zajednica suverenih graana poiva na konsenzusu slobodnih pojedinaca, dok se demokratska
42 Vidjeti Janos Kis, Constitutional democracy, CEU PRESS, Budapest New York, 2003., str. 136, Schmitt, Carl, Verfassungslehre, Berlin 2003.-Carl Schmitt, Nauka o ustavu, neobjavljen prevod Ribi Kamira. 43 Vidjeti Janos Kis, Constitutional democracy, CEU PRESS, Budapest New York, 2003., str. 136137. 44 Vidjeti Janos Kis, Constitutional democracy, CEU PRESS, Budapest New York, 2003., str. 137. 45 Zvonko Posavac, Legitimacija ustavne drave izmeu moralnog univerzalizma i nacionalnodemokratskog partikularizma, Politika misao, br. 3 1998. g. str. 5. 46 Vidjeti Janos Kis, Constitutional democracy, CEU PRESS, Budapest New York, 2003. 47 Vidi Carl Schmitt, Verfassungslehre, Berlin 2003., Carl Schmitt, Nauka o ustavu, neobjavljen prevod sa njemakog Ribi Kamira. 48 Nenad Zakoek, Drava, puk, nacija, Politika misao, br. 4. 1990.

Godinjak 2008 / 81

PAALI
zajednica suverenih naroda/nacija uspostavlja nekomunikacijski metapolitikim principima tradicije, etnosa, kulture, jezika...49 Graanskodemokratski model polazi od zajednice egoistinih graana koji su krajnji i apsolutni izvor vlasti. Da bi zajednica graana, kao krajnji autoritet, delegirala svoje ovlasti na pouvoir constitue (konstituirana mo) neophodno je uspostaviti politiku jednakost graana. Utemeljenje politike zajednice na nacionalnom principu polazi od vrijednosnog ili ideologijskog konsenzusa koji dravu povijesno razliito uspostavlja kao zajednicu srodnika (etno-nacionalna zajednica), tradicijsko-obiajnosnu zajednicu, zajednicu jezika i sl.50 Pouvoir constituant, bilo da se definira kao zajednica graana, bilo kao nacija (etnika zajednica), treba da korespondira sa pouvoir constitue, da ne bi dolo do napetosti meu njima. Suglasnost pouvoir constituant sa pouvoir constitue nije upitna kod jednonacionalnih politikih zajednica. Veinska nacija obezbjeuje vaenje svoje volje na nivou pouvoir constitue i kroz zajednicu jednakih graana.51 Problem se javlja kod vienacionalnih politikih zajednica, tipa BiH, kada se ne moe uskladiti jednakost graana sa jednakou nacija.52 Ukoliko se kod vienacionalnih politikih zajednica pouvoir constitue uspostavi demokratskom veinom, onda je mogua neadekvatna reprezentacija manje brojnih nacija. Mnogi smatraju da je veinska demokratija neodriva u pluralnim drutvima jer prijeti opasnost da veinska grupa (nacionalna, vjerska, rasna, etnika...) uzme svu ili vie vlasti. U takvim sluajevima predlae se konsocijacijska demokracija53. Konsocijacijska demokracija na etnonacionalnom principu najee postaje konsenzualna demokracija, to vodi etnizaciji javnog prostora, odnosno uspostavljanja razliitih politikih identiteta i razgradnje prostora politikog jedinstva drave. Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma (Ustav BiH) definira konstituirajuu mo (pouvoir constituant) u BiH kao Srbe, Hrvate, Bonjake, ostale i gra49 Nenad Zakoek Drava, puk, nacija, Politika misao, br. 4. 1990. st. 21, 22, 23. 50 Isto. 51 Demokratska veinska volja koja treba da obezbijedi jednak tretman svih njenih graana istovremeno nosi opasnost iskljuivanja nacionalnih, vjerskih i etnikih manjina. Louis Blanc na pitanje ta je jednakost odgovara da je to za sve ljude jednak razvoj nejednakih sposobnosti, jednako zadovoljenje nejednakih potreba. Jednak tretman nejednakih uvijek odrava nejednakost. Vidjeti Victor Segesvary: World state, nation state, or non-centralized institutions, The Hague, Holland, 2004. 52 Ukoliko su nacionalne zajednice jednake bez obzira na broj njenih lanova, onda su pripadnici veinskih naroda nejednaki kao graani u odnosu na graane manjinskih nacija. Ukoliko se uspostavi jednakost graana, onda manjinske nacije nisu jednake sa veinskim nacijama. 53 Konsocijacijsku demokraciju je prvi uveo danski naunik Arend Lijphart koji ju je primijenio za ouvanje demokracije u podijeljenim drutvima. Pouvoir constitue je mogua samo kao podijeljena vlast (power sharing) a nikako kao centralizirana veinska vlast. Vidjeti Arend Lijphart Modeli demokratije, CID Podgorica, 2003., Mirjana Kasapovi, Bosna i Hercegovinapodijeljeno drutvo, Politika kultura, Zagreb, Democracy and power-sharing in Multi-national States, International Journal on multicultural societies, Vol. 8, No. 2, 2006.

82 / Godinjak 2008

Branski simulakrum
ane, nazivajui ih konstituentima drave BiH, dok suverenitet dodjeljuje dravi BiH.54 Vaingtonskim sporazumom Federacija BiH se definira kao ekskluzivna teritorija Bonjaka i Hrvata, a R Srpska konsekventno kao ekskluzivna teritorija srpskog naroda. Naknadnim usklaivanjem entitetskih ustava sa Ustavom BiH preuzeta je u entitetskim ustavima odredba Ustava BiH o Srbima, Hrvatima, Bonjacima, ostalima i graanima kao ustavnim konstituentima na cijelom prostoru BiH.55 Shodno odreenju konstituirajue moi (pouvoir constituant) u BiH kao Srba, Hrvata i Bonjaka konstituirana mo (pouvoir constitue), odnosno oba doma parlamenta BiH, kao i oba doma Federacije, Parlament R Srpske i Predsjednitvo BiH uspostavljaju se po principu konsocijacijske demokracije i podjele vlasti (power sharing) na konstitutivne narode Srbe, Hrvate i Bonjake. Graani nisu politiki predstavljeni u dravnim institucijama ni na nivou BiH ni na nivou entiteta. Temeljni demokratski princip jednakosti graana je ovdje doveden u pitanje, a time i politiko jedinstvo drave.56 Temeljem odreenja iz Konane arbitrane odluke Brko Distrikt BiH je uspostavio graanski model politike zajednice. Kao takav funkcionira na sasvim drugim premisama nego ostali dio BiH. Moe se smatrati institucionalnim eksperimentom u kojem je etniki princip ostavljen po strani i kao takav uinio je etnoteritorijalnost irelevantnom.57 Distrikt je uspostavio model koji je izvrio deinstitucionalizaciju razlika i uspostavio institucionalizaciju politike jednakosti graana. Na to ukazuju sljedei sadraji Konane arbitrane odluke: U paragrafu 11 Konane odluke se kae da se nee dozvoliti bilo kakva podjela Distrikta na nacionalnoj osnovi; Simboli Distrikta moraju biti nacionalno i politiki neutralni; Ukinute su MZ kao jedna od prepreka uspostavljanju multietnike zajednice; Skuptina Distrikta se bira na osnovu jednakosti graana i donosi odluke veinom i kvalificiranom veinom; Izborni zakon uvaava politiku jednakost graana i ope i jednako pravo glasa graana;
54 Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici sa ostalima), i graani BiH ovim ureuju Ustav BiH, opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavisnost BiH..., Ustav BiH, preambula. Za razliku od Ustava BiH koji graanina svodi na marginalni dodatak, ustavi R Hrvatske i R Srbije, mada definirane kao nacionalne drave, suverenitet dravnih institucija izvode iz zajednice graana. Tako Ustav R Srbije navodi da je R Srbija drava srpskog naroda, a da suverenitet potie od graana. Vidi Ustav R Srbije. Ustav R Hrvatske navodi da R Hrvatska utemeljena kao drava Hrvatskog naroda, ali da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih graana. Vidjeti Ustav R Hrvatske. 55 Vidjeti amandmane na Ustav R Srpske i Ustav Federacije BiH. 56 Izbor lanova Predsjednitva vri se na entitetsko-nacionalnom principu tako da se jedan lan Predsjednitva bira kao Srbin iz R Srpske, dva iz Federacije BiH kao Hrvat i Bonjak. Svakako da Bonjaci i Hrvati nisu politiki jednaki u R Srpskoj kao to Srbi nisu politiki jednaki u Federaciji i to nije jedini primjer. 57 Vidjeti Asim Mujki Marginalizacija faze multietninosti u BiH, Puls demokracije, komentari 21. 4. 2008.

Godinjak 2008 / 83

PAALI
Kao najbitnija karakteristika je uspostava nove jedinstvene demokratske multietnike vlade Brko Distrikta BiH ija su forma i mehanizmi odluivanja glavni oslonci graansko-demokratskog modela Brko Distrikta BiH. vlada brko distrikta biH Mada je formalno Konanom arbitranom odlukom Distrikt proglaen kondominiumom, odnosno teritorijem oba bosanskohercegovaka entiteta, u lanu 9. Konane arbitrane odluke se kae da e se pravni efekti sastojati u trajnom prestanku ovlatenja oba entiteta na teritoriji optine Brko i njenom ponovnom uspostavljanju u obliku jedinstvene administrativne jedinice58. Entiteti nee imati nikakve ovlasti unutar granica Distrikta, kojim e upravljati unitarna vlada.59 Bivi supervizor za Brko Distrikt BiH Henry Clark pie da je kroz Arbitranu odluku stvorena nova politika jurisdikcija neovisna od entiteta60 u formi Vlade Brko Distrikta BiH. U lanu 11. Odluke se kae da se radi o unitarnoj vladi, u lanu 9. o multietnikoj demokratskoj vladi, a u lanu 36. da se radi o jedinstvenoj, unitarnoj, multietnikoj demokratskoj vladi, koja e se sastojati od Skuptine Distrikta, Izvrnog odbora, nezavisnog sudstva i ujedinjene policije potpuno nezavisne od policije u entitetima.61 Ono to je bitna karakteristika ove vlade je da je ona konstituirana na graanskodemokratskom principu, na principu jednakih graana. U njenom konstituiranju sasvim su iskljueni elementi konsocijacijske demokracije, a u njenom funkcioniranju mehanizmi power sharing (podjele vlasti), posebno na nacionalnoj osnovi. Skuptina Distrikta je jednodomna i njen sastav odraava volju jednakih graana po principu svaki glas jednako vrijedi ili jedan ovjek jedan glas. Funkcionira po klasinom principu demokratskog odluivanja, veinom i kvalificiranom veinom. Time se obezbjeuje adekvatno prezentiranje volje jednakih graana izraenih na izborima. Umjesto mehanizama konsocijacijske demokracije i power sharinga uveden je mehanizam kvalificirane veine, 3/5 za usvajanje zakona i za promjene statuta.62 Izvrni odbor je poeo sa funkcioniranjem u formi gradonaelnika, kojeg bira Skuptina, i njegovih pomonika, koje je trebalo birati na osnovu strunih kvalifikacija. Bio je to model jedinstvene izvrne vlasti koja je struan i efikasan servis graana.
58 Konana arbitrana odluka, lan 9. 59 Vidi Konana arbitrana odluka. 60 Henry L. Clarke Changes in the constitutional structure of Bosnia and Hercegovina, East Europen Studies, internet www.ciaonet.org. 61 Konana arbitrana odluka. 62 Vidjeti Statut Brko Distrikta BiH.

84 / Godinjak 2008

Branski simulakrum
Sudstvo i policija su isto tako trebali biti formirani po principu strunih kvalifikacija, a struktura zaposlenih u javnom sektoru morala je odraavati sastav stanovnitva.63 Supervizor je temeljem Konane odluke dobio ovlasti da izabere bilo koji mehanizam koji e ojaati pravednu zastupljenost svih elemenata vienacionalnog stanovnitva, odnosno mehanizam zatite od demografskog ininjeringa (vjetakog naseljavanja pojedinih nacionalnih skupina).64 Mada Vlada Brko Distrikta ne sadri elemente konsocijacijske demokracije i power sharinga, Statutom se titi multietninost, multikulturalnost drutva, kao i nacionalni identitet konstitutivnih naroda. Nacionalni, kulturni i vjerski identitet titi se Konvencijama o ljudskim pravima koje imaju veu pravnu snagu u odnosu na svaki zakon koji je u suprotnosti sa konvencijama65, dok Statut garantira ravnopravnu upotrebu tri jezika i dva pisma.66 Tako se ouvao graanskodemokratski model odluivanja, uz mehanizme statutarnih garancija o kolektivnim i individualnim ljudskim pravima i odluivanju kvalificiranom veinom za ona pitanja od vitalnog drutvenog i nacionalnog interesa. Prvi supervizor za Distrikt R. Farrand bio je uvjeren da bi ugradnja odredbi o posebnim nacionalnim pravima bila pogrena i kontraproduktivna.67 Naalost, ovakvi principi konstituiranja vlasti i mehanizmi njenog odluivanja nikada nisu ozbiljnije analizirani kako funkcioniraju u praksi. Osim kod Zakona o obrazovanju koji je nametnuo Supervizor, nije bilo ozbiljnije krize u funkcioniranju Branske vlade. Danas, kada je ovaj model gotovo do kraja demontiran, ostaje upitno da li su razlozi njegovog demontiranja funkcionalne ili politike prirode.68 Nakon prvih demokratskih izbora u Distriktu 2004. godine i formiranja koalicione veine javila se potreba za jednom foteljom vie. Umjesto pozicije zamjenika gradonaelnika, koji je ujedno bio i ef jednoga od odjela, uvedeno je mjesto dogradonaelnika na kojeg je prenesen dio ovlasti gradonaelnika.69 Time je poela demontaa modela jedinstvene izvrne vlasti i otpoela politika pria o uvoenju dva dogradonaelnika i dva dopredsjednika skuptine po nacionalnom kljuu. Ovakvi razlozi bili su vie pragmatino-politike prirode motivirani
63 64 65 66 67 Vidjeti Statut Brko Distrikta BiH, lan 20., stav 1. Vidjeti konanu arbitranu odluku, aneksi. Statut Brko Distrikta BiH, lan 13., stav 4. Isto lan 6., stav 1. Brko Distrikt BiH: Poetak, napredak i povlaenje, 2. jun, 2003. god. International crisis group. 68 Srpska demokratska stranka je 5. 11. 2007. uputila pismo Skuptini Brko Distrikta BiH u kojem predlae izmjene Poslovnika Skuptine kojima bi se omoguilo uee u donoenju svih odluka najmanje 1/3 poslanika iz reda sva tri naroda. Ovakav prijedlog slijedile su stranke sa hrvatskim predznakom, kao i neke bonjake stranke. Kada je Supervizor zapoeo demontau Branskog politikog modela, imao je suglasnost svih parlamentarnih stranaka. 69 Vidjeti nalog Supervizora od 2. 2. 2007. god.

Godinjak 2008 / 85

PAALI
iskljuivo potrebom za vie funkcionerskih fotelja, a legitimirani potrebom za uspostavljanjem nacionalne ravnopravnosti. Nakon toga uslijedili su i zvanini hrvatski i srpski zahtjevi za izmjenama statuta i uvoenja mehanizama zatite nacionalnih interesa, na to su pristali i bonjaki poslanici.. Tome u prilog ila je i odluka Ustavnog suda o neophodnosti usklaivanja ustava entiteta sa Ustavom BiH u smislu ravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijelom prostoru BiH. Nalogom Supervizora od 2. februara 2007. godine, kojim se konstatira da je bitno izvriti promjene u nainu funkcioniranja Vlade Distrikta tako da u budunosti odluke donosi zajedniki i uz iri konsenzus nego to je to bio sluaj do sada.70 Razlozi tome su stvaranje uvjeta za zavretak supervizije i uinkovito funkcioniranje institucija.71 Promjene nastale u funkcioniranju vlade izraene su kroz mehanizam afirmativnih glasova. Osim mehanizma odluivanja obinom veinom uveden je mehanizam afirmativnih glasova sa tano pobrojanim efovima pojedinih odjela u pojedinim oblastima za koje se donosi odluka. Time to se precizno definiralo koji odjeli po pojedinim pitanjima spadaju u afirmativne glasove jo se svjesno i namjerno izbjeglo eksplicite navesti da se radi o mehanizmu zatite konstitutivnih naroda od nadglasavanja, mada je po odabiru odjela, odnosa njegovih efova, bilo jasno da se uvodi kvalificirana veina svakog konstitutivnog naroda.72 Paradoksalno je da se ova promjena prvo desila u izvrnom organu dok je Skuptina nastavila da funkcionira po demokratskom veinskom principu. Naravno, ne zadugo. Demontaa graanskodemokratskog modela se nastavila Nalogom Supervizora od 6. maja 2008. god., koji imajui u vidu da multietnika struktura Skuptine iziskuje uspostavljanje ravnotee izmeu interesa konstitutivnih naroda, tako da jedan narod ne moe ostvariti nepravinu prednost u odnosu na neki drugi. Stoga je neophodno uvesti zatitne mehanizme kojima bi se u odgovarajuim okolnostima spreavalo preglasavanje bilo kojeg konstitutivnog naroda.73 Nalogom je izmijenjen Statut Brko Distrikta BiH i dodan lan 33a, koji se odnosi na spreavanje preglasavanja. Osim potrebne veine, propisane Statutom, uvode se afirmativni glasovi najmanje 1/3 zastupnika svakog od konstitutivnih naroda koji se odnose na tano specificirane oblasti.74 Interesantno je da se afirmativni glasovi ne uvode kod izbora gradonaelnika, predsjednika i potpredsjednika Skuptine Distrikta, tako da se oni mogu izabrati i relativnom veinom, to bi praktino znailo da ih mogu izabrati predstavnici samo jednog naroda. Tako je eksplicite uveden power sharing mehanizam na nacionalnim osnovama, za sada samo u odreenim oblastima, to je uinilo itav sistem nekoherentnim.
70 71 72 73 74 Nalog Supervizora od 2. februara, 2007. god. Isto. Birani su oni odjeli iji su efovi iz razliitih konstitutivnih naroda. Nalog Supervizora od 6. maja, 2008. god. Isto.

86 / Godinjak 2008

Branski simulakrum
etiri mjeseca nakon lokalnih izbora 2008.godine i nemogunosti parlamentarnih stranaka da formiraju vlast u Brkom, uslijedio je teko objanjiv potez Supervizora, koji je iao u pravcu potpune power sharing podjele vlasti. Naime, Supervizor je predloio da se u Distriktu formira koncentraciona vlada75. Time bi se omoguilo svim politikim strankama da participiraju u vlasti. Formiranje koncentracione vlade produciralo je paradoksalne politike uinke jer su gradonaelnik, predsjednik i potpredsjednik Skuptine izabrani veinom u kojoj nije bilo predstavnika jednog konstitutivnog naroda. Naravno, to se desilo zbog nekoherentnosti mehanizma odluivanja jer se afirmativni glasovi ne odnose na izbor tako vanih funkcija kao to su gradonaelnik, predsjednik i potpredsjednik Skuptine. No, pravo pitanje bi bilo ta bi se desilo da su afirmativni glasovi uvedeni i u ove oblasti. Da li bi se vlast u Brko Distriktu BiH uope mogla formirati?... Time je Branski model izgubio jednoznanost graanskodemokratskog modela. U Brkom se sada radi o mjeavini dvaju modela, model jednakih graana i model jednakih konstitutivnih naroda, sa tendencijom da se itav sistem svede na model konsocijacijske demokracije, po uzoru na ustrojstvo dejtonske BiH. Time e se, naravno, prije ili kasnije, otvoriti pitanje specifinog ustavnog pozicioniranja Distrikta, odnosno svrhe njegovog postojanja kao zasebne administrativne cjeline. A svrha je bila itekako jasna i vidljiva, ali je oigledno nije imao ko afirmirati. Sve ovo, naravno, ne bi trebalo shvatiti kao vrijednosno opredjeljenje. Duboko smo svjesni bosanskohercegovakog drutva i pluralne strukture moi koju ono producira, te shodno tome tekoa da se ona adekvatno integrira bilo kojim politikim modelom. No, ono to je osam godina bilo alternativa dejtonskom nacionalnom ekskluzivizmu, a da u praksi nije iskazalo veu disfunkcionalnost, ostalo je do svoje demontae gotovo nezapaeno. Istovremeno, bosanskohercegovaka intelektualna javnost ne prestaje sa svojim jalovim jadikovkama o potrebi graanskog modeliranja BiH, to onda otvara pitanje da li je ona uope, povijesno i teorijsko-metodologijski, svjesna o emu se tu, zapravo, radi.

75 Vidi OHR Saopenje za javnost od 13. 01. 2009.

Godinjak 2008 / 87

O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919.

Adnan Jahi

akon Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je postala poprite grubog nasilja nad ljudima nekanjenih ubistava, premlaivanja, otimaine, paljevina, silovanja, naroito po selima, gdje je propau Austro-Ugarske zavladalo stanje koje se graniilo sa anarhijom. Samo dan nakon to je 1. novembra 1918. zemaljski poglavar general Sarkoti predao vlast predstavnicima Glavnog odbora Narodnog vijea SHS za Bosnu i Hercegovinu, u Vlakovcima kod Bosanske Dubice ubijen je Malibeg Kulenovi, zemljoposjednik iz Kulen-Vakufa. Zloin su poinili lokalni srpski seljaci, koji su opljakali svu Kulenovievu imovinu. Zvanina istraga, vie puta pokretana, nije dala nikakve rezultate niko od poinilaca nije priveden, niko nikada nije odgovarao.1 Odsudnim prevratom nastupilo je vrijeme koje e, stepenom bezakonja i obimom zloina, godinama nakon proglaenja zajednike drave, nositi mnoge odlike nesnoljivog interregnuma. Glavne rtve novonastalih prilika bili su muslimani, bez obzira na etniki korijen i porijeklo. U novoj dravi Bonjaci su tretirani kao graani drugog reda, bez prava na efikasnu zatitu dravnih vlasti. O tekom poloaju Bonjaka po uspostavi junoslavenske drave ilustrativno govori dramatino obraanje reisul-uleme auevia francuskom novinaru Charlesu Rivetu, s molbom za posredovanje kod francuske vlade, da ne budemo prisiljeni ostaviti domovinu, u kojoj se ne osjeamo vie sigurnim. Mi emo nepravdu podnositi, dravni se poslovi mogu bez nas voditi, ali nek se potuju barem na ivot, naa ast i imetak. Zar je previe, ako to traimo?2
1 2 Atif Purivatra, Politike partije prema agrarnoj reformi u Bosni i Hercegovini neposredno poslije 1918. godine, Prilozi Instituta za istoriju; br. 3 (1967); Nacionalni i politiki razvitak Muslimana (rasprave i lanci), II izdanje, Sarajevo, 1970., str. 221-222. Charles Rivet O prilikama u Bosni, Pravda, I/1919., br. 23, str. 1.

88 / Godinjak 2008

O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919.

Potpisivanje ugovora o manjinama U jeku bonjake krize, koja je prijetila devastacijom njihove drutvene i ekonomske ukupnosti, predstavnici delegacije Kraljevine SHS na Konferenciji mira u Parizu stavili su svoje potpise na dokument koji je obeavao bolje dane za muslimane u novoformiranoj dravi. Nakon viesedminog odgaanja, uslovljenog obimom obaveza koje je nova drava trebala preuzeti u smislu zatite manjina, delegacija Kraljevine SHS je 5. decembra 1919. prihvatila Saintgermainski ugovor o miru sa Austrijom, zajedno sa ugovorom izmeu Glavnih sila (saveznikih i udruenih) i drave SHS od 10. septembra 1919. poznatijim sa nazivom Ugovor o zatiti manjina - meunarodne sporazume kojim su, izmeu ostalog, regulirana prava muslimanskog stanovnitva na teritoriji novonastale dravne zajednice. Izdizanje pitanja manjina na meunarodnopravnu razinu, nakon Prvog svjetskog rata, bilo je izraz opredjeljenja velikih svjetskih sila da se zatitom manjinskih zajednica u novonastajuim dravama preduprijede mogui sukobi kao doprinos trajnom miru i stabilnosti u svijetu. Kraljevina SHS imala je obavezu potpisati Saintgermainski ugovor, u kojem je ( 51.) navedeno da nova drava prihvata sve propise koje velike sile budu smatrale potrebnim za zatitu interesa onih stanovnika koji se od veine stanovnika razlikuju po rasi, jeziku ili vjeri. Ugovor o zatiti manjina bio je dodatak spomenutom lanu i on je u 11 lanova precizirao obaveze drave SHS prema manjinama na njenoj cjelokupnoj teritoriji. lanovima delegacije SHS na mirovnoj konferenciji, meutim, iroko koncipiran 51. Saintgermainskog ugovora izgledao je kao povreda suvereniteta drave. Premda je u smislu zatite manjinskih zajednica donesen poseban ugovor, iz njegovog teksta se nije moglo zakljuiti da su njime iscrpljena prava sila u pogledu propisivanja odredaba o zatiti manjina.3 Sa druge strane, predstavnici SHS su traili da se iz Ugovora o manjinama izuzmu sve teritorije predratne Kraljevine Srbije, istiui kako je, ulazei u rat, Srbija uivala pravo pune suverenosti bez ikakvog ogranienja.4 Glavna bojazan delegacije ticala se Makedonije, odnosno moguih implikacija eventualnog uvoenja kolske i crkvene autonomije u ovoj pokrajini. Slobodan Jovanovi, ekspert za pravna pitanja pri delegaciji SHS, upozoravao je delegaciju da bi protezanje manjinskih prava na Makedoniju moglo dovesti do bugarskog egzarhata u ovoj pokrajini, do nesolidnog stanja u dravi i komplikacija meunarodne naravi.5 Prema njegovom miljenju, uvlaenje makedonskog teritorija u manjinski ugovor bilo je posljedica italijanskog diplomatskog pritiska6 i nespremnosti velikih sila da se ne pravi razlika izmeu Srbije prije i poslije balkanskih ratova. ef delegacije Nikola Pai uputio je 5.
3 4 5 6 Ilija A. Pri, Zatita manjina, Beograd, 1933., str. 112-113. Isto, str. 125. Zapisnici sa sednica delegacije Kraljevine SHS na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919.-1920., priredili: Bogdan Krizman i Bogumil Hrabak, Beograd, 1960., str. 180. Isto, str. 376.

Godinjak 2008 / 89

JAHI
novembra 1919. pismo predsjedniku mirovne konferencije Georgesu Clemenceauu u kojem je traio tumaenja i izmjene predloenih ugovora kako bi ponueni dokumenti bili prihvatljiviji za jugoslavensku stranu (prije svega, nedvosmisleno vezivanje 51. za ispunjenje Ugovora o zatiti manjina, odnosno izuzimanje teritorije predratne Kraljevine Srbije iz odredbi spomenutog ugovora), ali je u Clemenceauovom obrazloenju tek stajalo da nova drava moe biti mirna u pogledu novih odredaba izvan Ugovora, dok je zahtjev u pogledu izuzea predratne Srbije odbijen. Kako velike sile, oito, nisu bile spremne za bilo kakva poputanja, ne elei hazardirati u pogledu vlastite sudbine Kraljevina SHS je prihvatila oba ugovora, koji su narednih godina proglaeni privremenim, a zatim stalnim zakonima nove drave. Prava Bonjaka prema Ugovoru Bonjaci su Ugovorom o manjinama, pravno gledano, dobili i individualnu i kolektivnu zatitu. Kao stanovnicima Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca zagarantirani su im puna i potpuna zatita ivota i slobode ( 2.), pravo na slobodu vjere ( 2.), pravo na dravljanstvo ( 6.), jednakost pred zakonom i uivanje istih graanskih i politikih prava ( 7.)7, pravo na jezik ( 7.) i pravo na javnu rije ( 7.). Kao pripadnicima etnike, vjerske ili jezike manjine, zagarantirani su im jednak pravni i faktiki tretman od drave ( 8.), uz mogunost da o svome troku podiu, upravljaju i nadziravaju dobrotvorne, verske i socijalne ustanove, kole i druge vaspitne zavode s pravom da se tu slue slobodno svojim jezikom i slobodno ispovedaju svoju veru8 ( 8.), zatim pravo na nastavu u osnovnim kolama na svom vlastitom jeziku ( 9.), te pravian udio u dodjeli i iskoritavanju onih suma koje bi iz javnih fondova dravnim budetom, optinskim ili drugim budetima mogle biti namenjene vaspitanim, verskim ili dobrotvornim ciljevima9 ( 9.). Izriito kao muslimanima, unutar druge kategorije, Ugovor o manjinama garantirao im je sljedee: l. 10 Drava Srba, Hrvata i Slovenaca pristaje da za muslimane, u koliko se tie njihovog porodinog i linog statusa, donese odredbe koje doputaju da se ta pitanja reguliu po muslimanskim obiajima.
7 U 7. st. 2 stajalo je: Razlika u religiji, verskom uverenju ili veroispovesti ne sme da smeta ni jednom pripadniku srpsko-hrvatsko-slovenakom u uivanju graanskih i politikih prava, niti naroito za prijem u javne slube, zvanja i poasti, ili za vrenje raznih zanimanja i industrija. I. Pri, Zatita manjina, str. 122. Ovaj stav bio je vaan u kontekstu ondanjeg poloaja Bonjaka, koje je nova drava u svojim prvim danima sistematski potiskivala sa svih javnih pozicija i funkcija. O tome vie: Atif Purivatra, Jugoslavenska muslimanska organizacija u politikom ivotu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, III izdanje, Sarajevo, 1999., str. 40-47. I. Pri, Zatita manjina, str. 122. Isto.

8 9

90 / Godinjak 2008

O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919.

Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca preduzee korake da se naimenuje Reis-ul-Ulema. Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca obavezuje se da prui zatitu damijama, grobljima i drugim verskim ustanovama muslimanskim. Dae se sve potrebne olakice i dozvole verskim zadubinama (vakufima) i verskim ili dobrotvornim muslimanskim ustanovama, koje ve postoje, i Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca nee za stvaranje novih verskih i dobrotvornih ustanova uskratiti nijednu od potrebnih olakica, koje su zagarantovane drugim privatnim ustanovama te vrste.10 Iz gornjeg se vidi da je Ugovorom o zatiti manjina od 10. septembra 1919. Bonjacima garantirano bezmalo sve ono emu su oni stremili prvih godina novoformirane drave. ak su im nuena i odreena prava koja oni nisu ni traili, poput etnikog identiteta i prava na jezik. Optirati za separatni identitet u uslovima zvanine nacionalne ideologije (jedan narod, tri imena) podrazumijevalo bi minorizaciju u vlastitoj dravi, negaciju slavenskog porijekla naroda, to niko nije elio prihvatiti. Ali, sa druge strane, ugovorom je oktroiran koncept koji je od bonjakog naroda inio vjersku manjinu rjeenje koje nije imalo nikakvog uporita u dotadanjim opredjeljenjima glavnih aktera nove drave. Niti u Krfskoj deklaraciji, niti u rijeima regenta Aleksandra predstavnicima Narodnog vijea SHS za Bosnu i Hercegovinu, niti u vladajuim politikim krugovima nigdje nije bilo govora o muslimanima kao vjerskoj manjini, nego iskljuivo o punoj ravnopravnosti islama sa drugim priznatim religijama u novoj dravi. Otuda, stoji miljenje da je prihvatanje 10 ugovora o manjinama od strane beogradske vlade bio krupan paradoks i olahko odstupanje od naela koje je ve izvjesno vrijeme bilo potovano.11 Naravno, radilo se samo o naelu, dok je stvarnost bila sasvim drukija. 10 otkuda? Nasilje nad Bonjacima, koje nije prestajalo sve vrijeme mirovnih pregovora, sa neizvjesnim buduim implikacijama, ini se jedinim loginim obrazloenjem injenice da se 10. naao u Ugovoru o manjinama. O tome zatiemo izvjesne indicije u postojeoj literaturi, gdje se formulacija 10. vee za misiju francuskog novinara Charlesa Riveta, odnosno namjere Francuske da se zatite muslimani. Prema navodima Atifa Purivatre, Rivetovi izvjetaji potaknuli su zvanini Pariz da zatrai od muslimana definiranje njihovih prava; dvojica Francuza, od kojih je
10 Isto, str. 122-123. 11 Vladimir-uro Degan, Meunarodnopravno ureenje poloaja muslimana sa osvrtom na ureenje poloaja drugih vjerskih i narodnosnih skupina na podruju Jugoslavije, Prilozi, Institut za istoriju radnikog pokreta Sarajevo, VIII/1972., br. 8, str. 93.

Godinjak 2008 / 91

JAHI
jedan bio vojni izaslanik, obratila su se Sakib ef. Korkutu, prvom ovjeku Pravde, koji je onda formulirao zvanini tekst.12 Premda Purivatrine navode, obavijesti Dervia M. Korkuta, nemamo naina obeskrijepiti, u cijeloj prii ostaju praznine koje bacaju znaajnu sumnju na iznesene tvrdnje. Prije svega, ako su eljeli zatititi prava muslimana, zato bi Francuzi razgovarali sa Sakib ef. Korkutom, a ne sa reisu-l-ulemom aueviem? Korkut je doista imao kontakata sa Rivetom, ali imao ih je i auevi. Ako je cijela stvar imala ostati tajna, zato bi urednik stranakog glasila bio pogodnija linost od prvog ovjeka vjerske hijerarhije? Sa druge strane, analiza 10. Ugovora o manjinama u svjetlu programskih opredjeljenja JMO ukazuje na ozbiljne diskrepance izmeu ova dva dokumenta. U programu JMO govori se o bezuslovnoj ravnopravnosti islama sa drugim religijama, dok se 10. njegovi pripadnici definiraju kao vjerska manjina. Program JMO govori o vjerskoj samoupravi, odnosno ouvanju vjerske i vakufsko-mearifske autonomije 10. autonomiju uope ne spominje. Mjesto autonomije, Ugovor o manjinama insistira na obavezama (ali i pravima) drave da uredi odreene oblasti vjerskog ivota muslimana, bez obaveze da to uini konsultirajui njihove predstavnike. Takoer, dok stranaki program uope ne spominje reisu-l-ulemu, 10. navodi njegovo imenovanje kao rezultat vladine inicijative, bez neophodnosti da njegova funkcija ima ikakvog legitimiteta u volji muslimana. Jednako tako, iz 10. se ne vidi da e reisu-l-ulema biti imenovan za itavu dravu, a ne samo za jedan njen dio. U pogledu porodinih i linih prava muslimana kae se da e se donijeti odredbe koje doputaju da se ta pitanja reguliraju prema muslimanskim obiajima. Da muslimanski obiaji i erijatsko pravo nisu iste stvari, brzo su uvidjeli i istakli savremenici ugovora o manjinama, poput Muhameda Hadia, koji je iznio miljenje da je ureivanje linih i porodinih prava muslimana prema muslimanskim obiajima anomalija za novo vrijeme i okolnosti.13 I sam Sakib ef. Korkut, u vrijeme rasprave o prvom ustavu nove drave, snano je insistirao na instituciji erijatskih sudova kao ustavnoj kategoriji kojom se reguliraju lina i porodina prava muslimana.14 Na koncu, 10. istaknute su obaveze drave u pogledu muslimanskih vjerskih i humanitarnih ustanova, dok je potpuno zanemarena institucija hilafeta, koja je snano naglaena u programskim opredjeljenjima Korkutove stranke. Postavlja se pitanje: zato bi istaknuti lan Jugoslavenske muslimanske organizacije ponudio predstavnicima francuske vlade tekst koji ni duhom ni sadrajem nije odgovarao bitnim ciljevima vjerske politike spomenute stranke? Ako pretpostavimo da je Sakib ef. Korkut ponudio nacrt, a nepoznati redaktori konaan prijedlog 10. Ugovora o manjinama, onda se o Korkutu teko moe
12 A. Purivatra, Jugoslavenska muslimanska organizacija, str. 66. 13 Muhamed Hadi, Poloaj muslimana prema Senermanskoj konvenciji, Budunost, II/1920., sv. 1, str. 5. 14 Fikret Kari, erijatski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941, Sarajevo, 1986., str. 41.

92 / Godinjak 2008

O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919.

govoriti kao o autoru, ve tek kao o osobi ije su ideje pretrpjele ozbiljnu reviziju na mirovnoj konferenciji. Za bolje razumijevanje cijelog sluaja vano je istai injenicu da su ugovori o manjinama sa Grkom (1919.) i Albanijom (1921.) sadravali gotovo istovjetne klauzule u smislu zatite vjerskih prava muslimana, kao i ugovor sa Kraljevinom SHS.15 Takoer, predstavnici Kraljevine SHS moda nisu uestvovali u formuliranju 10., ali je teko prihvatiti da se oblikovanje njegovog smisla moglo odvijati bez njihovog uea. Kraljevina SHS nije mogla biti ravnoduna hoe li imati potpuni ili reducirani suverenitet nad vjerskom zajednicom muslimana, naroito u onim oblastima gdje su se njihovi interesi mogli podudarati, kao kad je rije o koritenju vakufskih dobara. To potvruje njena zainteresiranost, prilikom izrade mirovnog ugovora sa Turskom 1920., da joj se ne prave nikakve smetnje u pogledu kontrole nad vakufskim dobrima koja su, prema Ugovoru o miru sa Osmanskom carevinom 1914. imala autonomiju, odnosno da vakufski posjedi u zemljama koje je Kraljevina Srbija stekla balkanskim ratovima novim ugovorom preu u dravno vlasnitvo.16 Postojala je, naime, bojazan da bi obnovljena autonomija mogla remetiti iskoritavanje vodenih tokova u onim rejonima na kojim su se nalazili vakufi. Meutim, kako su eksperti Kraljevine SHS konstatirali da partije novog ugovora ne sadre nikakva ogranienja u pogledu suvereniteta drave nad vakufskim dobrima, problem vakufa nije ni spomenut u Noti Kraljevine SHS mirovnoj konferenciji koja je dovela do Ugovora izmeu Antante i Osmanske carevine u Sevru 1920. Historija odnosa Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, prema Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, openito prema muslimanima i njihovim institucijama u novoj dravi, s izraenom tendencijom kontrole i upliva u njihove poslove snano sugerira da se delegacija SHS na Pariskoj mirovnoj konferenciji morala postarati kako bi se 10. optimalno zatitili njeni interesi u tretiranoj oblasti. Recepcija i reakcije U vremenu kad su muslimani nove drave bili izloeni nesmirujuem nasilju, kad su bili tretirani kao graani drugog reda, 10. Ugovora o zatiti manjina predstavljao je izvjesno ohrabrenje za dolazee dane, nagovjetaj odreene stabilizacije prilika u zemlji. Premda su nasilja nastavljena i narednih godina, ona su, ipak, gubila na intenzitetu i postepeno se svodila na izolirane izljeve mrnje i brutalnosti, poput ubistva Mustajbega Kulenovia na putu za Bosansku Krupu koncem maja 1921.17, odnosno nasrtaja na grupu prijedorskih Bonjaka dok su u

15 V. Degan, Meunarodnopravno ureenje poloaja muslimana, str. 91. 16 Desanska Todorovi, Stav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca prema mirovnom ugovoru sa Turskom u Sevru 1920. godine, Istorija XX veka (zbornik radova), XI, Beograd, 1970., str. 263. 17 Pogledati: Nai dopisi, Pravda, III/1921., br. 79 (317), str. 3.

Godinjak 2008 / 93

JAHI
damiji uili dovu za prestolonasljednika, poetkom septembra 1923. godine18. Drukije je bilo stanje u istonim i junim krajevima zemlje (ukljuujui istonu Hercegovinu), gdje su se zloini nad muslimanskim stanovnitvom kontinuirano dogaali tokom dvadesetih. Recepcija 10. Ugovora o manjinama od bonjakih politiara, meutim, pokazivala je znakove izvjesne divergencije. Koncem 1919. Pravda ga je objavila na udarnom mjestu, ali ga je ostavila bez ikakvog komentara.19 Isti je sluaj bio sa integralnim tekstom Ugovora o zatiti manjina, objavljenim nekoliko sedmica kasnije.20 Poslije je dato obrazloenje da je spomenuti ugovor prenijet prvenstveno s ciljem da se s njim upoznaju makedonski muslimani, te da se utjee radi bojazni da bi sadanje njihovo bespravno, stanje moglo postati nekim principom za budunost21. JMO i njeno glasilo, oito, nisu smatrali oportunim eksponirati se ni u smislu podrke ni u smislu kritike 10. Ugovora o manjinama. Drukije su postupali predstavnici bonjake opozicije. Na sjednici Privremenog narodnog predstavnitva ukrija Kurtovi je napao 10. kao akt pravnog nasilja nad muslimanima, koji, istakao je, nisu i ne trebaju biti nikakva manjina. Naglaavajui kako ne eli biti u istom poloaju sa onim pripadnicima troimenog naroda koji su okonanjem rata pripali drugim nacionalnim dravama, Kurtovi se posebno poalio to je navedeni lan unesen u ugovor sa Austrijom, iz ega se izvlai zakljuak da su muslimani preli iz boljeg u gore, zbog ega im je potrebna zatita austrijske drave. ta je Austro-Ugarska znaila za muslimane, Kurtovi smatra, ne treba posebno objanjavati; gdje god se prostirala njena vlast, tu je nestajalo damija, munara i muslimana. lan 10. Ugovora o manjinama, navodi Kurtovi, ne samo da je nepotreban jer se muslimanima obeava ono to oni ve imaju on je za muslimane i uvredljiv i tetan. Cijela stvar je zahtijevala otvoren protest jugoslavenske delegacije na mirovnoj konferenciji, koji je naalost, izostao.22 U biti, Kurtoviev glas bio je jedan u nizu onih koji su neslaganje sa 10. ugovora o manjinama koristili sa ciljem kritike prevage vjere nad nacijom, kako meu bonjakim masama, tako i u najjaoj bonjakoj stranci. Mjesecima prije Kurtovievog istupa, spominjani Muhamed Hadi otro je napao 10. kao novo otvaranje prostora anacionalnim strujanjima unutar bonjakog naroda; navodei kako je 10. unesen u Ugovor zalaganjem snaga koje ne ele dobro troimenom narodu, preko nae volje i protiv interesa nae narodne drave, Hadi
18 Vie vidjeti: Krv u Prijedoru, Pravda, V/1923., br. 195, str. 1. Takoe: O krvoproliu u Prijedoru, Pravda, V/1923, br. 196, str. 1-2. 19 Poloaj muslimana prema Senermanskoj konvenciji, Pravda, I/1919., br. 102, str. 1. 20 Zatita manjina u Jugoslaviji, Pravda, II/1920., br. 12 (117), str. 1. 21 Pravda, II/1920., br. 20 (125), str. 1. 22 Integralan Kurtoviev govor pogledati unutar: Stenografske beleke Privremenog narodnog predstavnitva Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, V, Zagreb 1921., str. 463-465. Kurtoviev govor prenijelo je i glasilo Muslimanske teake stranke, inicirane od efkije Gluhia i ukrije Kurtovia u martu 1920. Govor g. ukrije Kurtovia, narodnog poslanika, prilikom debate o ugovoru mira sa Austrijom, Glas teaka, I/1920., br. 19, str. 1.

94 / Godinjak 2008

O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919.

je nazvao bezumnim vezivanje sudbine muslimana za princip i sadraj ovog ozloglaenog 10. paragrafa od koga izvesni muslimanski krugovi, izgleda, ele stvoriti sklonite spasenja i izvor nastranih prohteva i politikih osnova23. Vjerski momenat, miljenje je Hadia, ne moe biti mjerilo za odreivanje manjina, za muslimane nove drave tim prije to su oni dio jugoslavenske cjeline, odnosno jedinstvenog troimenog naroda. Muslimanima ne trebaju muslimanski obiaji, pa ni erijatsko pravo na koje e se oni svesti; muslimanima su potrebni redovni graanski sudovi i potpuna integracija u nove nacionalne i drutvene datosti. Isto ovo miljenje iznio je i Pero Slepevi. Vjerska svijest kod muslimana ne bi smjela ii nasuprot nacionalne, ona se mora prilagoavati duhu drave. Muslimanski element se treba duhovno emancipirati od Carigrada, izboriti vlastitu autonomnost, a islam treba postati jednom jugoslavenskom ustanovom.24 Gledita Hadia i Slepevia podralo je Narodno jedinstvo, prema kojem 10. navodi muslimane na kulturnu i politiku izolaciju, dok im nova narodna drava nudi ravnopravnost i integraciju u nove drutvene tokove, ega ne moe biti bez politike pluralizacije muslimana.25 Sve ove komentare Pravda je ocijenila neprihvatljivim i neosnovanim, tendencioznim rabljenjem meunarodnog ugovora u dnevno-politike svrhe, koje nee utjecati na veinsko raspoloenje naroda prema vrijednostima i ustanovama koje su predmet njihove kritike.26 Umjesto zakljuka: drava i preuzete obaveze Ugovor o zatiti manjina od 10. IX 1919. obavezivao je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca da pravino postupa prema svojim pripadnicima muslimanske vjere, da potuje njihova prava, ustanove i vrijednosti. Kako je novoformirana drava odgovorila na preuzete obaveze, pokazale su godine koje su uslijedile. Prvi stav 10. drava je samo djelomino ispotovala. Premda je posebnom ustavnom odredbom ( 109.) erijatskim sucima priznat dravni status27, funkcioniranje erijatskog sudstva ovisilo je o stepenu naslijeene organizacije i spremnosti vlade da uspostavi erijatske sudove u sredinama gdje ih ranije nije bilo. I dok je u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ouvan kontinuitet erijatskog sudstva, u mnogim mjestima Makedonije i Kosova erijatski sudovi nisu uspostavljeni ni u drugom desetljeu zajednike drave.28
23 24 25 26 M. Hadi, Poloaj muslimana prema Senermanskoj konvenciji, str. 4. Pero Slepevi, Islam u jugoslovenskoj politici, Budunost, II/1920., sv. 1, str. 9. Iz muslimanske politike, Narodno jedinstvo, III/1920., br. 29, str. 1. Pogledati: A. R., Jedna nepromiljenost, Pravda, II/1920., br. 19 (124), str. 1, Pravda, II/1920., br. 20 (125), str. 1. Takoer: Pravda, II/1920., br. 20 (125), str. 1. 27 Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (prihvaen u Ustavotvornoj skuptini na Vidovdan dne 28. lipnja 1921), Zagreb, 1921., str. 37. 28 Mustafa Imamovi, Pravni poloaj i organizacija Islamske zajednice u Jugoslaviji 1918.1941. godine, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XL/1997., str. 160.

Godinjak 2008 / 95

JAHI
Slino su stvari stajale u vezi s imenovanjem reisu-l-uleme. Ako je stav 2. podrazumijevao sve muslimane u Kraljevini, onda je dotina odredba ispotovana tek 1930., izborom i imenovanjem hafiz Ibrahim ef. Maglajlia za prvog reisul-ulemu Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije. Ranije to nije bilo mogue usljed koncepcijskih razlika izmeu vladajueg reima i Jugoslavenske muslimanske organizacije u pogledu formiranja ujedinjene vjerske zajednice muslimana na razini kraljevine.29 to se tie pruanja zatite damijama, grobljima i drugim muslimanskim vjerskim ustanovama, premda je pojam zatite nedovoljno preciziran, nema nikakve sumnje da se drava potpuno ogluila kada je rije o dotinoj obavezi. Dvije godine nakon potpisivanja Ugovora o manjinama reisu-l-ulema za Bosnu i Hercegovinu Demaludin ef. auevi je govorio o potrebi vraanja uzurpiranog vakufskog imetka, o islamskim zgradama pretvorenim u vojnike i civilne urede, o grobljima koja treba zatititi od nepropisnog koritenja.30 efkija Behmen je pisao o sandakom selu Karauli gdje su vlasti u mekteb uselile andarme, damiju napunile svinjama a seoskog hodu kaznile sa 150 dinara globe zato to je pouavao djecu iz vjeronauke po kuama.31 Na Kosovu i Makedoniji mnoge damije su proglaavane dotrajalim, pa su onda ili ruene ili ustupane vojnim vlastima kao magacinski prostor.32 Vakufska zgrada Sinan-mekteba u Bitolju oduzeta je od Islamske zajednice i pretvorena u zanatlijsku kolu, a vakufsko imanje u Sv. Nikoli, sastavljeno od zgrade, njive i livade, uzurpirano od Ministarstva prosvjete i pretvoreno u prosvjetnu zadubinu.33 Narodni poslanik Husejn Mai izjasnio se protiv vladinog prijedloga prorauna 1922., a kao jedan od razloga naveo je oduzimanje triju mekteba u Kalkandelenu, gde je u jedno smjeteno okruno naelstvo, u drugom sud, a u treem gimnazija i tim je oduzeta mogunost da se muslimanska deca mogu kolovati.34 Generalno uzevi, muslimanske vjerske ustanove u Kraljevini su nazadovale, mnoge su zatvarane i prestajale sa radom, poput Darul-mualimina i Okrune medrese. Odsustvo zatite ispoljavalo se putem nametanja nemuslimana za direktore muslimanskih obrazovnih zavoda, kao to je erijatska gimnazija u Sarajevu.35
29 Vie o spomenutim razlikama pogledati: Adnan Jahi, Organizacija i rad Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izmeu dva svjetska rata, neobjavljena doktorska disertacija, Tuzla, 2007. 30 Rado Kuej, Verska anketa u Beogradu i njeni zakljuci, Ljubljana, 1922., str. 27. 31 efkija Behmen, Stanje muslimana u Novom Pazaru i Sandaku, Pravda, VIII/1926., br. 28, str. 1. 32 M. Imamovi, Pravni poloaj i organizacija, str. 161. 33 Pregled rada Vrhovnog starjeinstva Islamske vjerske zajednice u Beogradu od 31 oktobra 1930 do 31 oktobra 1933 god, Sarajevo 1933., str. 68. 34 Stenografske beleke Narodne skuptine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Redovan saziv za 1921-1922. god., V, Beograd, 1922., str. 755. Govor Husejna Maia na CV. redovnoj sjednici Narodne skuptine 24. 7. 1922. 35 Arhiv Bosne i Hercegovine (ABH), fond Veliki upan Sarajevske oblasti, 722 / pov, 1924. Govor Edhema Mulabdia na LIX. redovnoj sjednici Narodne skuptine (Prilog dopisu Ministarstva vjera Muslimansko odjeljenje [pov. v. br. 77, 17. III 1924] velikom upanu Sarajevo.

96 / Godinjak 2008

O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919.

Ipak, najvea krenja Ugovora o manjinama deavala su se na polju elementarnih prava na ivot, slobodu i jednakost, naroito ranih dvadesetih, ali i kasnijih godina. Najizrazitiji primjer je zloin u ahovikom i pavinopoljskom kraju, u novembru 1924. godine, kada je na svirep nain likvidirano nekoliko stotina muslimana. Izuzev manjih kazni jednom broju andarma, vlada nije uinila nita na kanjavanju poinitelja i uesnika u ovom zloinu.36 Pokolji, premlaivanja, pljake, paljevine, zastraivanja, psovke, uvrede inili su dio svakodnevnice muslimanskih itelja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nerijetko su zloini bili skopani s politikim pritiscima u smislu podrke vladajuim radikalima, odnosno centralistikom ureenju drave. O prilikama u istonoj Hercegovini 1926. zagrebaki Obzor je pisao sljedee: Meu hercegovakim muslimanima, koji su izrueni na milost i nemilost ovim krvolocima, zavladala je ponovo panika. Partizanstvo, ono najgadnije i najmrskije partizanstvo koje radikali provode u Bosni, otelo im je oruje: ni jedan musliman, ako se otvoreno ne izjavi za radikale, ne moe da dobije oruja ... ne smije da ga dri i mora se golim rukama da brani od krvoloka, oboruanih do zuba. Od Maje Vujovia i njegovih drugova su u pojedinim selima formalno istrijebljene nekolike muslimanske porodice, a sada se, kako svi znaci govore, ima to da se dogodi na novo, samo to se glavni akter izmijenio. Hoe li se to i ovog puta mirno trpjeti?37 Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nije se osjeala obavezanom da dostojno potuje odredbe Ugovora, koji je trebao osigurati punu zatitu ljudskih i graanskih prava muslimanskim iteljima novoformirane drave. Brojni primjeri diskriminacije, na razliitim poljima, u politici, administraciji, zapoljavanju, vrednovanju rada, zatiti integriteta linosti svjedoe da muslimani nisu bili ravnopravni graani monarhistike Jugoslavije. Zato su apeli za zatitu njihovih prava esto inili okosnicu djelatnosti razliitih muslimanskih institucija i organizacija.

36 Safet Bandovi, Iseljavanje Bonjaka u Tursku, Sarajevo, 2006., str. 391. 37 Prema: Pokolji muslimana u Hercegovini ne prestaju, Pravda, VIII/1926., br. 28, str. 2.

Godinjak 2008 / 97

DUHOVNA OBZORJA

Mustafa ef. Ceri, reisul-ulema

Bajramska hutba, (14. ramazan 1429. /septembar 2008./)

Hvala Allahu, kojem pripada sve to je na nebesima i na Zemlji. On je Mudar i Sveznajui. On zna ta u zemlju ulazi, a ta iz nje izlazi, i ta s neba silazi, a ta na nebo uzlazi. Allah je Milostiv i oprata grijehe. Oni koji zapreu istinu govore: Nee biti proivljenja nakon smrti! Reci im: Hoe, tako mi Gospodara mog, koji zna i ono to je odsutno vaem oku. Nema nita to je izvan Allahovog znanja, ni trun jedan ni na nebesima ni na Zemlji, nema nita ni manje ni vee od toga, to nije u jasnoj Knjizi da nagradi one koji vjeruju i dobra djela ine, njih eka oprost i dar veliki, a da patnju osjete oni koji poriu Boije znakove. Ima onih koji dobro znaju da je ono to ti se objavljuje od Gospodara tvoga istina i da vodi do Allaha Dragog i Hvaljenog. Neka je salavat i selam na Allahove vjerovjesnike: Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a.s., na njihove ashabe i na sve one koji su ivjeli i umrli s Istinom u srcu i u djelu. I neka je selam na bosanske sinove, ehide, koji su, na Allahovom putu, dali svoje ivote.

anas je Bajram vrijeme zadovoljstva onih koji su se kroz ibadet posta oslobodili ahure u kojoj samoljubivi ovjek vidi samo sebe i nikog vie. Ibadet posta ui ovjeka da on nije sam na svijetu, ve da postoje ljudi i stvari oko njega koje treba da upozna. Post je uzvieno stanje due koja se odmara dok posmatra, koja se hrani dok razmilja, koja se lijei dok razgovara. Godinjak 2008 / 101

draga brao i sestre,

CERI
Ramazan nam donosi mnotvo darova, koji nas obavezuju da i mi darujemo na ivot Stvoritelju, zahvalnost i poslunost naim roditeljima, vjernost naim prijateljima, lijep primjer naoj djeci, ljubav i vjeru naim branim drugovima, oprost naim protivnicima, pomo naim slabim i nemonim, te ispunjenje naeg obeanja i naeg emaneta. To je bt vjere i morala kad obea da ne slae i kad ti se povjeri emanet da ga ne iznevjeri. Jer, Alejhisselam kae: Nema mna onaj u kojeg se ne moe imati povjerenje i nema dna onaj koji ne ispunjava svoje obeanje. To su dva stuba na kojima poiva svijet emanet i obeanje. Emanet se preuzima, hrabro nosi i pouzdano uva u korist opeg dobra; obeanje se daje, zatim ne porie i dosljedno se ispunjava u korist opeg napretka. No, povjereni emanet i dato obeanje nisu privilegija pojedinca, niti su iznevjereni emanet i neispunjeno obeanje grijeh jednog ovjeka. Ako se preuuje iznevjeravanje emaneta i ako nema odgovornosti za neispunjena obeanja, onda to znai da je drutvo u dubokoj moralnoj krizi. Jer, kao to je neko rekao: Mogue je prevariti sve ljude neko vrijeme, ak je mogue neke ljude uvijek varati, ali nije mogue sve ljude uvijek varati. Naalost, oni koji varaju uvijek e nai one koji pristaju da budu prevareni. No, za moralnu obnovu drutva potrebno je da svaki pojedinac poe od sebe, jer prvo se ti mora promijeniti da bi promijenio svijet oko sebe, o emu nam Kuran asni najbolje govori: Allah nee promijeniti stanje jednog drutva dok se samo drutvo ne promijeni (Kuran, 13:11), a to znai dok se svaki pojedinac u druvu ne promijeni. Alejhisselam kae: Khabs (korumpirana osoba) nikad ne napada drugu korumpiranu osobu. Moralnu obnovu drutva treba da vode oni koji su i sami moralni. Zato smo duni da ovdje i sada ukaemo na anomalije u drutvu, kao to su bogaenje bez truda i rada; uivanje bez svijesti i savjesti; obrazovanje bez odgoja; poslovanje bez etike i morala; politika bez principa; i vjera bez odricanja. Naravno, moralna obnova drutva bit e uspjena ako svako od nas poe od samoga sebe, jer u Kuranu asnom nam se lijepo kae: - Zar drugima o moralu priate, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete (Kuran, 2:44) Bogatstvo bez truda i rada Nije grijeh biti bogat, ali je grijeh bogatiti se na raun truda i rada drugoga. Jer, Uzvieni Allah kae: ovjeku pripada samo ono to zaradi svojim vlastitim trudom i radom (Kuran, 53:39) Ne moe se niim opravdati da se jedni bogate bez truda, dok drugi jedva preivljavaju od napornog rada. Nema sree i napretka u drutvu bez drutvene pravde. Jer, pravda je, kao to kau mudri ljudi, nuna vrlina da bi drutvo preivjelo. Zato pravedan ovjek treba da uvjeri i druge ljude da se bore za drutvenu pravdu. Drava ne moe opstati, niti se njome moe uprav102 / Godinjak 2008

Bajramska hutba
ljati, bez drutvene pravde. Ljubav za pravdom treba da nadvlada strast za slavom i bogatstvom. ovjek u svojoj naravi treba da bude sklon pravdi i da podrava pravedne ljude; treba da mrzi tlaenje i tlaitelje; treba da pomogne potlaene da se oslobode od tlaenja; ne smije se biti neudluan, niti se smije biti popustljiv ako se trai istina i pravda; ne smije se pristajati na la i nepravdu. Kukaviluk pred prijateljem isto je to i kukaviluk pred neprijateljem. Makar bio u manjini sam, istina uvijek ostaje istina i pravda uvijek ostaje pravda. Uivanje bez svijesti i savjesti U Kuranu asnom jasno se kae: Uzvieni Allah nije stvorio ni nebo, ni Zemlju, ni ono to je izmeu njih iz potrebe za igrom i zabavom (Kuran, 21:16) Naprotiv, Allah je stvorio nebesa i Zemlju sa odreenim ciljem (Kuran, 6:73), a to je da ovjek vidi veliinu Boanskog stvaranja. Ovaj svijet je samo igra i zabava za one koji su svoj ivot sveli na besvjesno uivanje. To je samo jedan pogled na svijet i ivot, koji nam nije nepoznat, ali nam se u posljednje vrijeme namee kao agresivni nain ivota kroz ljude i medije, koji su sebi umislili da su mjera za sve stvari. Meutim, filozofija prirodnog determinizma, na koju se pozivaju jednospolni uivatelji, isto je to i filozofija vjerskog fatalizma. Prvi su podanici besvjesnog uivanja, a drugi su poklonici besvjesne sudbine. Hvala Bogu da znamo i vjerujemo da na ivot nije samo besvjesno uivanje, ve svjesni i savjesni put od prolaznosti do vjenosti. Zato treba da budemo otporni na sve provokacije; treba da ostanemo ustrajni u vjeri i dosljedni u suivotu i toleranciji. Istina se ne namee silom, i prisilom, niti se etika i moral ustanovljavaju nasiljem. Islam nije vjera sile i prisile, niti su etika i moral muslimana nasilje. Allah je stvorio sve ljude, pa neki od njih ne vjeruju, a neki vjeruju. Allah sve zna i sve vidi! Obrazovanje bez odgoja U dovi, koju je Alejhisselam uio, kae se: Boe, sauvaj me beskorisnog znanja. To je ono znanje koje kod ovjeka ne pobuuje plemenitost i dobrotu. Jer, kao to nas drevna mudrost ui: kad se stvari prouavaju, znanje se uveava; kad se znanje uvea, volja postaje iskrena; kad je volja iskrena, um je ispravan; kad je um ispravan, ovjek je odgojen. Naalost, na nekim fakultetima znanje se moda uveava, ali se ne odgaja iskrena volja, ne odgaja se ispravan um, ne odgaja se ovjek. Ovdje i sada diemo svoj glas protiv mita i korupcije i traimo da se ustanove moralno-etike norme za obrazovanje i odgoj nae djece, tako da neodgovorni pojedinci ne kaljaju ast profesorskog poziva, tako da neodgovorni profesori ne ucjenjuju studente i da na radna mjesta ne dolaze pijani. Naa djeca treba da se odgajaju na argumentu moralnog primjera, a ne na argumentu linog interesa profesora. Drutvo koje ima obrazovanje bez odgoja, slino je skeletu bez due. Nema niko prava da truje nau duu, mislei da otrovano stablo moe Godinjak 2008 / 103

CERI
donijeti jestive plodove. Hoe li sadanjim roditeljima njihova djeca postavljati ista pitanja, koja su oni postavljali svojim roditeljima: Niste li znali ta rade? Zato niste neto uinili da ih zaustavite!? Poslovanje bez etike i morala Uzvieni Allah kae: A onima s kojima ste sklopili ugovore podajte njihovo pravo. I upamtite Allah je svemu svjedok. (Kuran, 4:33) To su jasne poruke da poslodavci moraju potivati prava radnika. I, doista, ima asnih poslodavaca, koji vode rauna o svakom svom zaposleniku. Naalost, ima i onih koji radnike bespotedno iskoritavaju. Oni koji to rade nepoteni su, a odgovorni su oni koji im to doputaju. Alejhisselam kae: Duan si zatititi mazlma, onoga koji je rtva nepravde, ali i zlima, onoga koji je nepravedan, tako to e ga sprijeiti da bude nepravedan. A to znai primorat e poslodavca da potuje prava radnika, koja su utemeljena na etici i moralu. U socijalizmu nije se umiralo od gladi, ali se nije ni ivjelo obilato; u kapitalizmu moe da ivi bogato, ali i da umre od gladi ako se ne snae. Mora se stati u kraj tom divljem kapitalizmu, koji kao razjularena zvijer dere malog ovjeka, koji nije vjet da se od nje brani. Ne moe se sve podvesti pod zakon slobodnog trita u situaciji kad se drutvo nije oduilo od starih navika i kad je upoznavanje sa novim pravilima poslovanja privilegija odabranih. Odnosi u poslovanju se moraju regulirati zakonima, koji e zatiti slabe i nemone i obavezati bogate i mone da njihovo bogatstvo i mo budu u slubi ovjeka. Allah je uz ovjeka dok je ovjek na usluzi svome bratu. Politika bez principa Nije udno to neki predstavnici meunarodne zajednice nisu uvijek dosljedni svojim principima u politici prema naoj zemlji. Ali je udno to je domaa politika bez principa, koji treba da nau zemlju vode u bolju budunost. Za bosanske muslimane princip usaglaenog jedinstva o bitnim pitanjima za opstanak i razvoj bosanske drave nema alternativu. Duan sam da to ovdje danas kaem zato to su nam, posebno u ovome Ramazanu, mnogi Bonjaci izrazili svoju zabrinutost zbog nejedinstva meu njihovim predstavnicima o pitanjima oko kojih nema i ne smije biti razilaenja. Njih iritiraju privatne politike nekih medija, koji umjesto poruka nade ire beznae. Mi ne moemo promijeniti prolost, ali tetimo sadanjosti ako ne gradimo budunost. Brao i sestre, ova vaa poruka o nunosti naega jedinstva je sada svima jasna i zato vjerujem da emo je svi ozbiljno prihvatiti. Nema drugog puta, ve da se savjesno i odgovorno dogovaramo o zajednikoj nam sudbini. Molim Allaha, d.., da nas u tome pomogne.

104 / Godinjak 2008

Bajramska hutba
Vjera bez odricanja Ima ljudi koji misle da je dovoljno da kau: Mi vjerujemo, a da pritom nisu spremni na bilo kakva odricanja. Oni ekaju da se Bog priblii njima, a ne oni Uzvienom Bogu. Ali Bog nije ovisan o ovjeku, ovjek je ovisan o Uzvienom Bogu. Zato se ovjek treba predati cijelim svojim biem Svevinjem Bogu. to se vie predaje Bogu, sve vie je Svemogui Bog s tobom u svakom trenutku, u svim tvojim mislima, za sve tvoje potrebe. Ti tada osjea Boiju blizinu, dok eta i dok radi, dok jede i dok spava. Zato se treba predati Sveznajuem Bogu cijelim svojim biem, jer samo tako ovjek e osjetiti radost i ljepotu Boije milosti, jer samo tako ovjek moe shvatiti da njegova vjera nije dovoljno jaka ako zna da mu je komija gladan a nita ne ini da ga nahrani, jer jedino tako ovjeku e biti jasno zato je Allahov Poslanik Muhammed, a.s., rekao: Dennet se ne zarauje mnotvom namaza i posta, ve irinom due, dareljivou ruke i suosjeajnou sa ljudima dobre volje. Danas je Bajram, dan radosni onima koji su se u ime Allaha mjesec dana odricali jela i pia, pa im je danas dua iroka, i ruka dareljiva, i srce puno suosjeanja prema roditeljima, siroadima, siromasima, komijama, bliim i daljnim roacima, te svim ljudima dobre volje. allahu Svemogui, Sauvaj nas bogatstva bez truda i rada, Uivanja bez svijesti i savjesti, Obrazovanja bez odgoja, Poslovanja bez etike i morala, Politike bez principa i Vjere bez odricanja! allahu milostivi, Uini da samo Tebi sluimo! Da se grijeha klonimo! Da istinu govorimo! Da o dobru mislimo! Da dobra djela inimo! Da se tueg hakka klonimo! Da kod sebe korisno znanje poveavamo! allahu Samilosni, Podari bolesnima zdravlje! Siromanima opskrbu! Prognanima povratak domovima njihovim! Zarobljenicima slobodu! Naim braniocima pomo! Godinjak 2008 / 105

CERI
Naoj domovini mir i slobodu! Osnai nae prvake mudrou i hrabrou! Nau ulemu znanjem i iskrenou! allahu milostivi, Oplemeni sve ljude ljubavlju i milou! Oisti ljudska srca od mrnje i zla! Podari cijelome svijetu Tvoju uputu i milost! Tako Ti Tvoje neizmjerne dobrote, I tako Ti Tvoje milosti u ovome velikom danu! Brao i sestre, Podijelite radost Bajrama meu sobom i ne zaboravite da sutra, na Dan ehida, odate poast najboljim sinovima, ehidima, nae domovine! Svima vam od srca elim sretan Bajram, molei dragog Allaha, d.., za vae zdravlje i uspjeh u ivotu i radu. Posebno elim Bajram estitati prognanim, bolesnim i nemonim sa dovom Stvoritelju Uzvienom da im bude na pomoi! Sa osobitim eljama Bajram estitam naoj brai u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandaku, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, te bonjakoj dijaspori i svim muslimanima i muslimankama u svijetu: bajram erif mubarek olsun!

106 / Godinjak 2008

GODINJICE

Sto trideset godina od roenja Husage iia (187819562008)

Husaga ii: Pisma

JUGOSLAVENSKA RADIKALNA ZAJEDNICA KANCELARIJA PRESTOLONASLEDNIKOV TRG br. 23 Telefon br. 27030. Beograd, 26. oktobar 1935. Gosp. HUSEIN II, MOSTAR Potovani gospodine! Vae pismo upueno glavnoj kancelariji predato je meni da Vam ja odgovorim, to ja inim ovim pismom jer je potrebno, da se izvesne stvari objasne i postave na svoje mesto, da bi Jugos. Radikalna Zajednica mogla uspeno razviti svoj rad u Mostaru.1./ Za formiranje stranke u bivem mostarskom okrugu odreen je od vodstva stranke potpisati Dr. Lazar Markovi u koliko je u pitanju Narod. Radikalna Stranka. Meni je stavljeno u dunosti da sa pretstavnicima Jugoslav. Muslimanske Organizacije u sporazumu ovaj posao izvedem. Ja sam na osnovu toga ovlaenja opunomoio g. Smailagu emalovia, lana ireg glavnog odbora radikalne stranke, da izvri privremenu organizaciju radikalne stranke i da se onda u sporazumu sa prijateljima gosp. Spahe provede zajednika organizacija. Gosp. emalovi i stari oprobani radikalci pristupili su ovome poslu tako, da radikalski odbor kad bude obrazovan ima da se sporazume sa odborom iz grupe gosp. Spahe, da bi se napravio slono i sporazumno jedan odbor Radikal. Zajednice za grad Mostar.Iz Vaeg pisma vidim da ste Vi obrazovali jedan odbor iz sredine optinskog odbora. Na prvom mestu Vi uopte niste imali pravo to da inite, jer moete pristupiti grupisanju samo prijatelja gosp. Spahe, ako ste tako ovlaenje od njega dobili. Za grupisanje Radikala Vi nemate i ne moete imati nikakva ovlaenja. Na drugom mjestu Vi ste uinili jednu krupnu greku to ste pomeali optinsko vee sa odborom Radikalne zajednice za grad Mostar. Optinsko Vee nije Godinjak 2008 / 111

II
od naroda izabrano, nego je ono od policije postavljeno. To optinsko vee ne pretstavlja ni za grad Mostar pravog i istinitog pretstavnika u pogledu optine, a ono nikako ne moe biti pretstavnik jugoslavenske Radikalne Zajednice. Naa stranka se stvara voljom naroda tako, da njeni odbori imaju biti birani slobodno od pripadnika stranke, a ne imenovani od Ministra Policije. Prema tome taj Va optinski odbor makar i proiren ne moe biti priznat za pretstavnika Jugoslavenske Radikalne Zajednice. Vi kaete u Vaem pismu da su drugi ljudi pristupili organizovanju Mesnog Odbora Radikalne Zajednice po odobrenju nekakvog glavnog odbora Narodne Radikalne Stranke. Ako Vam nije poznato, da postoji Glavni odbor Radikalne Stranke koji je sa glavnim odborom Spahove grupe i sa glavnim odborom Koroeve stranke stvorio zajedniku partiju pod imenom Jugoslavenska Radikalna Zajednica onda je to dokaz vie, koliko ste Vi slabo upueni i kako malo smisla imate da pretstavljate Jugoslav. Radikalnu Zajednicu naroito ako to Vae miljenje dele i Vai prijatelji iz optinskog vea.to se tie Vae napomene da ste Vi bili kandidat na prolim izborima na listi gosp. Maeka, a u ime gosp. Spahe, to Vam daje kvalifikaciju da se stranka sprovodi i u sporazumu sa Vama i tako stoji u uputstvu izdatom od vodstva stranke.To uputstvo obavezno je za vodstvo Spahove grupe i Vi kao poslaniki kandidat Spahove grupe imate pravo da pretstavljate svoje prijatelje prilikom organizacija Jugoslavenske Radikalne Zajednice. To Vam ne spore mostarski radikali, niti Vam mogu sporiti. Vae napomene da dva pelivana ne mogu igrati na jednom konopu ne vredi za radikale, a koga Vi drugog mislite pod tim imenom to ostavljamo da vi sami cenite.Prema ovome da bi se stvar ispravila ja Vam preporuujem, da u sporazumu sa drugim pristaama Spahove grupe, a naroito sa onima, koji su bili pristalice Jugoslavenske Muslimanske Organizacije do 6. januara i koji tu organizaciju nisu izdali formirate jedan privremeni odbor, koji e se privremenim radikalskim odborom stupiti u vezu i sprovesti zajedniku organizaciju Jugoslavenske Radikalne Zajednice. Pretsednik radikalnog odbora u Mostaru je g. emalovi, a sekretar g. Savo Semiz. S njim treba da stupite u vezu radi obrazovanja zajednikog odbora.S odlinim potovanjem: Dr. Lazar Markovi, s.r.

***

112 / Godinjak 2008

Pisma

Gospodinu Dr. LAZARU MARKOVIU, bivem poslaniku iz biveg mostarskog okruga bive Narodne Radikalne Stranke BEOGRAD Vae cenjeno pismo primio sam. U njemu velite da je moje popratno pismo upueno Glavnoj Kancelariji Jugosl. Radikalne Zajednice u Beogradu uz ispunjene formulare izjave o stupanju u Jugosl. Radikalnu Zajednicu i iz propisne zapisnike o izboru Izvrnog Odobra stranke Glavnih Kancelarija ustupila Vama, da me urazumite, da taj posao ja, kao neki poverenik Ministra policije nijesam smeo raditi i da izabrani odbor iz kruga opinskog vea ne moe vriti funkciju odbora nove stranke, jer je i taj opinski odbor, kako Vi velite, voljom policije odabran.Ako je tano to Vi cenjeni gospodine kaete, taj Glavni Odbor koji Vam ovako delikatne poslove poverava i daje Vam prilike i mogunosti, da ovako drsko vreate potene ljude, trebao je bar toliko biti koncilijantan, da Vam ustupi i pripojene mu formulare izjave i sve ostalo, da biste sve to mogli prikljuiti svome pismu, da uzmognemo po Vaem cenjenom nahoenju sortirati upisnike u redove, da im Va takoer cenjeni poverenik na oturak udari i svoj povereniki peat.- Kao pametan ovek to niste smeli iz vida pustiti.to se pak moje malenkosti i tie, ja sam potpuno svestan, kao i moji drugovi iz opinskog vea, kako sam doao na poloaj pretsednika mostarske optine i kako su moji drugovi doli u optinsko vee. Zato Vas uveravam, da u dobrohotno ustupit mesto Vaem povereniku onim asom, kad policajne vlasti, na koje Vi mnogo polaete, budu u mogunosti, da po svom ukusu biraju pretsednika gradske optine, kako je to i u svoje vreme praktikovano. To Vam jamim i za sve moje drugove iz optinskog vea i Vai e ih prijatelji iz biveg mesnog odbora Narodne Radikalne Stranke moi komotno zameniti.- Kako vidite mi ni po emu ne sliimo na one ljude, s kojima ste Vi u svoje vreme sticali i stekli svoj politiki renome u bivem mostarskom okrugu, pa mislim, da ste nas od uvreda mogli potediti.Po naem skromnom shvatanju mi smo pri upisu u novu stranku postupili onako, kako treba postupiti i kako smo to iz priposlanih nam uputstava Izvrnog Komiteta Organizacionog odbora Jugoslav. Radikalne Zajednice u Beogradu i mogli razumeti.- Tamo bar nigde nismo videli da su po ukusu cenjenog gospodina Lazara Markovia imamo najpre podeliti u redove Spahove grupe i u redove grupe Laze Markovia, ili, kao to proizlazi iz Vaeg cenjenog pisma u redove Narodne Radikalne Stranke, nego da se u redove svrstavaju svi oni estiti ljudi, Godinjak 2008 / 113

II
koji za vreme estojanuarskog reima nisu menjali svoja lica prema politikom kursu, koji je dominirao dravnom upravom, a prijatelji su meutim nove solucije sa Jugoslavenskom Radikalnom Zajednicom.- Vodei se tom misli mi smo se sporazumevali sa najuglednijim i najestitijim privrednicima naega grada, kako pravoslavnim tako i muslimanima, a rezultat je svega toga bio priposlani zapisnici i formulari izjava na kojima je kao pretstraa stranke upisano preko stotinu najuglednijih graana grada Mostara.- Po tome smo upisali u stranku jo daljnjih 600 upisnika, pa ako nas za tu i toliku drskost, kako Vi valjda mislite, nije policija pohapsila, ne moe se odatle zakljuivati, da smo i policajni poverenici. Osim toga, nama nije nepoznato da su Kraljevim ediktom od 6. januara 1929. god. razjurene sve postojee politike stranke u zemlji, pa po tome i Narodna Radikalna Stranka, koja se, kao ni druge razjurene stranke, u duhu novodoneenih zakona o politikim strankama, nije vie formirala, te po tome sudimo, da ona kao stranka ne postoji vie i da ljudi iz biveg vodstva njena ne mogu samovlasno dirigirati redove nove stranke, koja se formira iz redova triju razliitih stranaka.Iz priposlanih nam statuta nove stranke opazili smo, da je ustanovljen Izvrni Komitet Organizacionog Odbora Jugoslav. Radikalne Zajednice u Beogradu, Komitet koji se sastoji iz nekadanjih pretstavnika razjurenih stranaka iz ijih se tabora meutim i ima formirati nova stranka, pa smatrajui ovaj Komitet nadlenim da daje uputstva kako se stranka ima organizovati, mi smo i postupili po uputstvu njegovu.Ako smo pak dotle doterali, da su i ovaj Izvrni Komitet ljudi Vaeg soja uspjeli da stave pod kurtelu, onda mi ovde nemamo ta da kaemo, jer ne nalazimo za vredno da o toj novoj stranci neto i kaemo.U svakom sluaju izvolite mnogocenjeni gospodine primiti izraz moga nepatvorenog potovanja.U Mostaru, 28./X. 1935.-

***

Mostar, dne 24-IX-1939. Dragi prijatelju, U prilogu Ti dostavljam kopiju jedne moje izjave koju sam preko reportera Jugosl. lista u Sarajevu i Vremena u Beogradu, svojevremeno, uputio na objelodanjenje dotinim redakcijama, ali koju ove redakcije iz nekih svojih razloga nijesu objelodanile. Nesumljivo je i na jednom i na drugom mjestu cenzor uinio svoje, jer njegovim gosama, izgleda, ne ide u raun da i ovakva miljenja o nabaenom pitanju bosansko hercegovake autonomije dobiju iri publicitet. treberska izlaganja pojedinaca i pojedinih grupa, koja su podeena u skladu sa 114 / Godinjak 2008

Pisma
poluslubenim stavom onih ija se gledita u pitanju naih pokrajina diametralno razlikuju od gledita onih, ije se koe ovo pitanje najvie i tie, uvijek imaju mjesta u stupcima nae famozne tampe i najiri publicitet dok za ova druga gledita ne smije biti mjesta ni u jednoj novini. Jedan ugledni engleski publicista Seton Wadston jednom prilikom je posve ispravno okarakterisao potkupljenu jugoslavensku tampu, rekavi, da treba samo pljunuti kada se ta tampa spomene, i ovdje je taki sluaj, jer i ovdje se, u ovom nabaenom pitanju naa tampa vlada sluboljudno. Ali iz ve serviranih izjava pojedinaca i pojedinih skupina sa oba patriotskoovinistika krila ujedinjenih frakcija za podjelu vlasti u Kraljevini moemo tano ustanoviti sa kakvim pretenzijama nastupa ujedinjena bratija na nau uu domovinu i kakvu joj je zlu sudbinu namijenila. Izjavama svojim koje su mu objelodanjene u Jugosl. Listu od 17. novembra t.g. g.dr. Smoljan je jamano obiljeio gledite vodje HSS g. dr. Maeka na pitanje koje nas toliko interesuje, jer je posve izvjesno, da ovaj na fikali i ne smije imati nekog svog vlastitog miljenja u politici kao ni druge politike kreature iz Maekove partije. Isto tako stav Hrvatskog dnevnika organa Maekove partije, protiv navodnih intrigiranih muslimanskih frankofurtimaa oko Muslimanske svijesti u sporazumu Maek-Cvetkovi oito govorio o stavu Maekovu u pitanju bosansko hercegovake autonomije, jer je i ovdje oito da se iza ovog stava ovoga organa kriju glavom i bradom g. dr. Vlatko Maek. Dakle, sve one poruke, koje vijesnici boljih dana i za nau uu domovinu donose iz navodnog kruga Maekovih istomiljenika o bosanskoj autonomiji nijesu nita drugo nego obine fikcije koje bi u pogledu nae vlastite koe imale posluiti u licitacione svrhe! S druge strane, naruene izjave srpskopravoslavnih patriota iz Bosanske krajine i iz Bosne jasno i otvoreno govore i o stavu one druge strane u pitanje bosanske autonomije, i mi Bosanci iz oba ova stava imamo da povuemo ligine konsekvencije. Jer ovaj narueni patriotsko politiki baga, koji je sa istim elanom i sa istim pretenzijama do nedavno branio Nae more i ljubomorno pazio da ni u Hrvatskom Primorju, pa i drugdje u Hrvatskoj, ne bi ma ko spomenuo hrvatsko ime, sada se je bez vidne potrebe raskoraio na Drini da Majku Srbiju od Bosanaca i Bosantine! Iz svega ovoga slijedi, da se mi Bosanci i Hercegovci i ovoga puta imamo pouzdati samo u se i u svoje kljuse i u obrani svojih stoljetnih prava zbiti svoje redove, onako kako su nam i stari u slinim zgodama inili. Mi vie ne smijemo prepustiti inicijativu u naim javnim poslovima ljudima koji s tradicijama i istorijom nae ue Otadbine Herceg Bosne nemaju nikakva dodira. Pod inicijativom i direktivama izvjesnih tipova naa je zemlja u kratkom vremenskom razmaku proivila nedaa u svakom pravcu, nego pod tuincima kroz stoljea, pa zar da im inicijativu u naem javnom ivotu i dalje prepustimo. Godinjak 2008 / 115

II
Sjene naih otaca, naih djedova i pradjedova, te sjene pradjedova njihovih pradjedova, koji su u obrani svojih prava kroz vjekove znali prkositi i Istoku i Zapadu, od nas imperativno zahtjevaju da dokaemo svemu svijetu, da njihov neslomivi duh nije u nama zamro. Ne trebamo se ni najmanje ustruavati stava koji nam se logino namee iz gore izloenog gledita i posveivati neku panju papagajskim brbljanjima onih brbljivaca koji u Bosantini hoe da vide neto nedolino i neumjesno, jer se ni inae starosjedioci naih pokrajina ni vodom ni sapunom ne mogu oprati od srotstva onih dobrih Bonjana koji su tokom vijekova slavu nae Otadbine Herceg Bosne, pronijeli na etiri strane svijeta. Zato Te prijatelju i dragi brate najuitivije molim, da ovu stvar ne uzme olako, nego da u krugu svojih prijatelja i istomiljenika ovo pitanje u detalje proui i zauzme stav onakav kakav sinu ove zemlje dolikuje. Moje je miljenje da se ovdje moramo organizovati kao Bosanci, odnosno kao bosanski autonomisti, i nikako drugije, jer sam uvjeren, da u tom znaku moemo okupiti pod svoj bajrak sve one sinove ispaene Otadbine koji line profite ne pretpostavljaju opo narodnim, i koji ne mogu imati nikakvih linih rauna, da lina i imovinska bezbjednost sinova ove zemlje bude ovisna od drugih. Sumnje nema, da e radni svijet u naim pokrajinama bez razlike na vjersku pripadnost objeruke prihvatiti ovu parolu, jer je izvjesno, da e u ovom znaku nai zatite za svoje trabine u poboljanju svojih materijalnih prilika, koje sada nijesu ruiaste. To isto vrijedi i za zemlje radnika, iji produkti nijesu ni dostatni ni ravnomjerni potrebama za svakidanji ivot. Uostalom i neprirodno je za svakog normalnog ovjeka da eli da se u njegovoj vlastitoj kui drugi vie pitaju od njega. To je zacijelo patentirani unikom loe shvaenih slobotina nae hiperpartijske bagae! Dakle, treba ovo pitanje postaviti onako, kako ono i zasluuje i uspjeh jamano nee izostati. U svakom sluaju se moramo odluno ograditi od oitih namjera one vladajue klike, koja za neke erpetrove raune hoe da cijepa i dijeli nau Otadbinu. To pitanje bezuslovno ima biti za nas otvoreno sve dotle, dok postavljenom cilju ne dodjemo. S toga Te dragi brate jo jednom najljepe molim, da ovoj stvari posveti osobitu panju, i da o svome kraju pripremi sve to je potrebno kako nas prilike ne bi preduhitrile. U to Te ime mnogo pozdravlja Tvoj: Husein ii

***

116 / Godinjak 2008

Pisma

PREDSJEDNIK VAKUFSKOG SABORA ZA BOSNU I HERCEGOVINU O AUTONOMIJI BOSNE Odgovor Ministru bez lisnice g. dr. Barii Smoljanu Mostar, dne. 19. novembra. Pretsjednik Vakufskog sabora za Bosnu i Hercegovinu, bivi pretsjednik mostarske opine i senator g. Husaga ii, povodom nastale polemike oko autonomije Bosne, te povodom izjave Ministra bez lisnice g.dr. Berie Smoljana, dao je naem saradniku slijedeu izjavu: Ministar bez lisnice, g.dr. Beria Smoljan na svome puteestviju kroz nahije stolakog sreza, blagoizvolio je udostojiti nas svoje visoke panje i dati neke izjave o sporazumu Maek-Cvetkovi, u kome tangira i pitanje nae ue domovine Herceg Bosne kao zasebne jedinice. On, prema napisima Jugosl. Lista kae da ovaj sporazum nije konaan, nego da bi se putem plebiscita imalo odluiti, koje bi se jo pokrajine imale prikljuiti velikoj banovini Hrvatskoj, medju koje ubraja i nau uu domovinu Herceg Bosnu.U pitanju nastala polemika oko autonomije naih pokrajina g.dr. Smoljan kae, da ga udi nezadovoljstvo brae Muslimana zbog podjele Bosne i Hercegovine na dva dijela medju Srbijom i Hrvatskom, tim vie, veli, to se Muslimani nijesu bunili protiv Ustava iz 1931. godine, kojim je predvidjena podjela pomenutih pokrajina na etvoro. Nadalje, veli: ako cjelovita Bosna ne moe dobiti svoje granice u sastavu banovine Hrvatske, da e Hrvati zastupati tezu da se putem plebiscita pojedini bosansko hercegovaki kotarevi odlue da li e pripasti Hrvatskoj ili onoj drugoj strani tj. Srbiji. Preporuuje brai Muslimanima da u ovim odlunim momentima nadju zdrave puteve i razmisle dobro, kom e se privoljeti carstvu: zemaljskom ili nebeskom. U svom zemaljskom carstvu obeaje toleranciju prema drugim vjerama i braom nae krvi, jer, veli, da kulturni hrvatski narod ima da pokae svakom da e u ovom dijelu Evrope, svakom stanovniku banovine Hrvatske biti bolje nego to mu je prije bilo. Prije svega nam je napomenuti da u zdravu smisao za pravinost i toleranciju ovog naeg komije, a sada g. Ministra bez lisnice, nijesmo nikada ni sumnjali, pa ni sada kada po njegovoj inicijativi imaju ambar nita manje nego pet efova raznih dravnih nadletava i dravnih poduzea, sluajno Muslimana, da bi ustupili mjesta njegovim ljudima. Sluajno su ovi zapakovani ljudi sve samo Mostarci.- Ja velim od koga je ova ovolika panja nije previe li loa! Godinjak 2008 / 117

II
Ali je interesantno, da nam, prema dotinim podacima, ovaj g. Ministar bez lisnice nabija na nos navodno priznanje Ustava iz 1931. g. Ustava naime, koji se i sada na snazi nalazi. Kao da ovaj g. Ministar bez lisnice nije svjestan, da je on, sa svojom druinom, samim sporazumom i saradnjom u Vladi priznao ovaj Ustav, kojim je, kako e mi i sam priznati, na nezgodan nain tangirana njegova Velika Hrvatska. Mi moramo ozbiljno posumnjati da su g. Ministru podmetnuli stolicu bez lisnice prije, nego to je poloio zakletvu na taj Ustav! Uostalom pogodbama Maek-Cvetkovi uslovljena je i konana odluka velike Narodne skuptine o toj pogodbi pa nije iskljuena mogunost da e ta skuptina dijeliti miljenje naega g. Ministra bez lisnice u pozitivnom smislu njegove rijei. I mi smo se isto tako po potrebi kleli na Ustav iz 1931. godine, iako ga ne smatramo niti smo ga kada smatrali neprikosnovenim. Stranka u kojoj smo saradjivali, po svom programu, takodjer pretpostavlja parlamentarni reim Ustavnom, kao to pretpostavlja postojeoj podjeli zemlje po banovinama najire samouprave u duhu dvije programne take JRZ vezale su nas za ovu stranku s pretpostavkom da emo njenim posretstvom granice naih pokrajina dovesti u prvobitno stanje njihovo. Kako je medjutim poznato, stranka nije imala skoro nikakve podrke medju Pravoslavnima ni s ovu ni s onu stranu Drine, a ja vjerujem da je nije imala samo zato to su se izvjesne tajne sile postarale da je ne bude. Hoe li braa Hrvati imati vie sree od nas, idemo da vidimo. Na se g. Ministar bez lisnice ozbiljno udi zato braa Muslimani sada apeluju na Hrvate da ih podupru u njihovim tenjama za bosansku autonomiju, pa milostivo ukazuje na neku pomo u sluaju da se braa Muslimani en-blok izjasne za veliku Hrvatsku. Mi Bosanci i suvie iskustva imamo sa izljevima bratske ljubavi te vrsti, jer odavno opaamo da se je naa sirotica Bosna za tri koplja ulegla pod ljubavnim zagrljajem samozvanih naih osloboditelja s Istoka, pa nam ne ide u raun da jo jednom slinu probu napravimo i sa braom sa Zapada. Ukoliko se pak u naoj urnalistici od strane pojedinaca upuuju apeli na uvidjavnosti hrvatskog naroda dolazi odatle to jo vjerujemo da e medju razboritim svijetom u tome kraju opaziti odatle to jo vjerujemo da e se medju sporazumom Maek-Cvetkovi upuen i da ovakav i-mar njihov ne moe proi bez tekih posljedica. Polazna taka nastojanjima hrvatskog naroda za njihovo narodno samoopredjeljenje oslanja se na dugogodinje hrvatsko dravno pravo, pa kad je rije o tome onda je pravi zloin zadirati u prava jedne zemlje koja u tom pogledu ima vie prava na svoje opredjeljenje i od Hrvatske i od Srbije.Mi iz istorije znamo da naa ua domovina Bosna iz davnih i pradavnih vremena tei samostalnosti; da je pod Kulinom u punoj mjeri manifestovala tu svoju misao; da je pod Ninoslavom nakon tekih i krvavih borba sa Arpadoviima i Nemanjiima bila rasparana i podjarmljena; da je pod Kotromanom ponovo uspostavljena u svoje prvobitne granice; da je pod Tvrtkom bila dola do zamjerne veliine svoje; da je na koncu konca nadivila svoje dravne tvorevine 118 / Godinjak 2008

Pisma
Junih Slavena, naime dravne tvorevine Kreimirovia i Zvonimirovia, kao i Nemanjia, Mrnjavevia, Hrebljanovia, Brankovia i tutikvanti, te da je i pod dugotrajnom osmanlijskom vladavinom uvijek ivila posebnim ivotom kao posebna dugotrajna administrativna jedinica.- Ona je kao takva uljegla i u sklop ujedinjenih zemalja Kraljevine Jugoslavije, a to nai prijatelji i s desna i s lijeva ne smiju smetnuti s uma. Mi Bosanci nijesmo niija prija i nikome neemo priznati pravo da nas cijepa i dariva kao tegleu marvu. Ali jo jednom imam da primjetim da izvode naeg uvaenog g. Ministra bez lisnice, a to je da ni malo od nas nije poeljno da nas u pitanjima ove vrste nazivaju braom muslimanima, jer to ovdje ne elimo da budemo. Mi emo ubudue nastupati kao takovi samo u vjersko prosvjetnim pitanjima, a ovdje smo samo Bosanci i nita drugo. Naa je elja da pod svoj bajrak okupimo sve zdrave elemente nae ue domovine Herceg Bosne koji ovu ispaenu i orobljenu zemlju vole sinovskom ljubavlju. Ako se ve ne nadje razumijevanja za nae opravdane zahtjeve, u krugu onih, koji sada imaju vlast u svojim rukama, pitanje bosanske samostalnosti ostae za nas otvoreno sve dotle dok svojoj Otadbini ast ne povratimo. Niko i nikada nee iznuditi od nas da kumujemo i ovako svetogrdnom inu. Prijetnje izvjesne klike ilardija, istorijski falsifikati i lane statistike, niti e nas zastraiti ni zaprijeiti u ovom naem preduzeu. Sigurni smo da emo naii na izdanu potporu svih razboritih elemenata u naim pokrajinama bez razlike na vjersku i klasnu pripadnost, pa ako to i ne bude odmah ono e biti u dogledno vrijeme. U to ne sumnjamo! OHS.

***

Godinjak 2008 / 119

II

USEIN II HUSAGA (15. 12. 187830. 8. 1956.) roen je u Mostaru, gdje je proveo najvei dio svoga ivota. Tu je zavrio osnovnu i srednju kolu. Nakon toga izuzetnu panju posveuje linom obrazovanju. Prilazi Pokretu za autonomiju BiH (vjersko-prosvjetnu), koji je organizovao Aliefendija Dabi. Jo u mladosti posvetio se radu u Muslimanskoj itaonici. Tu postaje najprije bibliotekar, zatim sekretar, a potom i predsjednik. Iskazuje sklonost pisanju, u emu je sasvim odreen i veoma otar. Prijateljuje sa erifom Arnautoviem, sekretarom Koordinacionog odbora Muslimana BiH za autonomiju. Zajedno s njim i s jo nekolicinom istomiljenika pokree 1905/6. list Musavat. Redovni je njegov saradnik s radikalnim lancima protiv austrougarskih vlasti. Naredbom Visoke zemaljske vlade odreen je 1909. za vjetaka-pouzdanika kod Sreskog kotarskog ureda u Mostaru. Zbog neslaganja sa . Arnautoviem i MNO istupa iz nje zajedno s Osmanom ikiem, Smajom emaloviem i dr. te formiraju stranku MDO (Muslimanska demokratska organizacija) i izdaju struni list Samouprava. Njegov rad u toj stranci trajao je do smrti O. ikia 1912. Potom s porodicom biva interniran na njegovo imanje u Bivolju Brdu kod Stoca, gdje je ostao do 1914. Hapse ga i tada u mostarskom zatvoru na Konaku provodi nekoliko mjeseci. Iz Mostara je interniran u Biha, te u Arad. Tu je mobilisan i poslan u kanjeniku jedinicu u eru. Vojniki put ga, dalje, vodi na italijansku granicu u IV bosanskohercegovaku regimentu. Godine 1917. je ranjen i vraen u Mostar. Izabran je, potom, za predsjednika Gradskog vijea. Postaje 1921. referent za likvidaciju agrarnih odnosa u Kotarskom uredu u Mostaru. Do 1926. nije pripadao nijednoj stranci. Biran je za oblasnog poslanika u Oblasnu skuptinu, a na ovoj za potpredsjednika Skuptine i za potpredsjednika Oblasne samouprave i za inovnika, vodei referate za zdravstvo i socijalu na podruju Hercegovine. Na toj je dunosti do 1929. (do estojanuarske diktature), kada zbog politikog neslaganja podnosi ostavku. Od 1918. do 1935. aktivno uestvuje u borbi za prava Muslimana. Husaga ii je 1935. izabran za predsjednika opine Mostar. Tu dunost e obavljati sve do 1939. godine. U meuvremenu je izabran za predsjednika Vakufsko-mearifskog sabora Muslimana u Sarajevu. Na toj funkciji je bio do 1945., kada je izabran za lana Glavnog odbora Muslimana BiH. Za narodnog poslanika izabran je 1938., ali on odustaje. Umjesto toga, biraju ga za senatora Kraljevine Jugoslavije. Odluno se suprotstavlja podjeli Bosne i Hercegovine prema sporazumu Cvetkovi Maek. Od najuglednijih Mostaraca 1941. formiran je odbor za borbu za jaanje bratstva i jedinstva, pa s ostalim pokree Rezoluciju protiv bratoubilakog rata. Izabran je 1945. za lana III zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a. Na Treem zasjedanju AVNOJ-a Husaga ii podnosi amandman na novi Ustav i na zasje120 / Godinjak 2008

Pisma
danju istupa protiv negiranja prava muslimanskog naroda i BiH kao republike. Poslanik Saveznog vijea ostaje sve do smrti. Zavod za zatitu spomenika kulture BiH postavlja ga 1948. za povjerenika za zatitu spomenika kulture. Na osnovu njegovih prijedloga formiran je Regionalni zavod za zatitu spomenika u Mostaru za Hercegovinu. Husaga ii je mnogo pisao. Izmeu ostalog, izdvajaju mu se sljedei radovi: Agrarno pitanje i pojam o socijalnoj pravdi nae demokratije (1919), Obespravljeni (1920), Jedan prijedlog za razmiljanje zemljovlasnicima (1925), O beglukoj uredbi, Husein-kapetan Gradaevi (1928), Istina o Smail-agi engiu i njegovoj pogibiji (1936), Bosanskohercegovaki Muslimani i bosanska autonomija (19281945) i Muslimanka i njezina pea i fereda (1953). (ii, Husein, Mostar u Herceg-Bosni, Mostar, Preporod, 1991., str. 291-292.)

Godinjak 2008 / 121

KNJIEVNI PRILOZI

Mujo Musagi
PJESME

Sunce je ozbiljna zvijezda

Ve pet punih dana i pet punih noi, u svijetu ovom naem, samo pada kia, ljutila se, stoga, u laktu desne moje ruke, zarobljena voda, i sve mi se ini da sam umoran malo, da izdrati neu nijednu novu kinu kap, ako, gonjena vjetrom, u prozorsko udari staklo. U tom tunom asu i sam bih se rado, niz oluke plane, u svijet monih kapi preselio, a im kia stane suncu se javiti treba: sunce je ozbiljna zvijezda i ne trpi ba rado zaboravne ljude, sunce je ozbiljna zvijezda i ne mogu mu, tek tako, kad na lijevo progledaju oko, lagati pjesnici; poezija se danas, apuu nam pokisle vrbe, i ne treba pisati, ona se njuiti mora. O, da, da, gospodo vjetrovita, pognuti glavu do poda golog treba, do trave gole, do morskog golog dna, pa onda: ummf... ummf... ummf, osjetiti istinu golu i prenijeti je zatim kroz ljudske kosti gole zaboravnoj vlasti i uspavanom suncokretu. Eto zato na zamagljenom prozorskom staklu ispisujem pitanja jednostavna: ta se to sa geometrijom zbiva? ui li danas neko, u domovini mojoj, one lekcije teke o paralelopipedu? crta li danas neko mieve slijepe na stropu

Godinjak 2008 / 125

MUSAGI
Sikstinske kapele? ne mogu ni oni vjeno uvati peinske tajne, rado bi i oni svjetlosti probali malo. Sunce je ozbiljna zvijezda i zato zauzima tako visoko mjesto meu zrelim bosanskim ljivama. Ve pet punih dana i pet punih noi u svijetu ovom samo pada kia, porazboljevae se potoci i rijeke i kaljem svojim glasnim odaju ponore tajne, i sm sam, ini mi se, ve umoran malo, pa bih rado sve budue dane u fus-notu stavio tek, pa kad oko vae slavno preleti preko crte spasonosne istina e mu se razlistati cijela: sve to je iznad crte ostalo tanke sanjani je svijet i privid dugine igre kratke, koja se ponekad, u kinoj kapi, zbog milosti nebeske prevelike, malom ljudskom oku javi. Sunce je ozbiljna zvijezda, da bi ga varali pjesnici plani.

Kojim li e putem ove godine proljee ui u na mali grad

Valjalo bi, kao prvo, prespavati ovu vlanu zimu, bolesna je i teka, i etvere oi otvoriti treba kada nam se prvi put javi barem malo sunce, i gledati ga, bez stida, onoliko koliko, bez treptanja, u tebe sunce gledati moe. I svaki glas, koji nam najavi da e proljee ipak nekako doi, primiti treba sa oprezom nunim, osmotriti dobro oko sebe i vidjeti jesu li na svom mjestu, i ta nam u tom asu rade, brda plava i mudra; ne moe se tek tako vjerovati raspjevanom oblaku, zna se on katkad, nikog ne pitajui, pod kou djevojaku umilno skriti i tamo, u jezercu suznom, kiiti dugo, dugo... I sve prilaze gradu treba motriti budno, i one svakom znane i one potpuno tajne, jo uvijek se ne zna kojim e putem 126 / Godinjak 2008

Pjesme
proljee ove godine ui u na mali grad: s juga, moda, otkriju li mu stazicu tajnu smrznuti ljubavnici, ili sa sjevera, gdje se milion godina ve sveta paprat udvara mladim anelima, ne bi li je kako toplom priveli moru. Mogao je i ovaj dan proi mirno, bez rime, da, koji minut ranije, u liftu ovom tronom, nije putovala jedna mlada ena, jo se osjea miris njenog malog crvenog uha, kojim je paljivo sluala vijesti sa radija o naglom ulasku proljea novog u ovaj grad. Imala je oba oka potpuno plava, i pomalo tuna, kao da je, koji minut ranije, na bosanskoj zastavi vjetar povoljni ekala. A vjetra, kao za inat, ni za lijeka nije bilo, pa se jo uvijek ne zna kojim e putem ove godine proljee ui u na mali grad.

Eh, majstori, majstori

Otkako je stiglo ovo proljee novo, danima ve, ispod prozora mojih, sa zelenim trenjama pod jezikom, galame, zvide, ujedaju, horski se smiju i horski plau majstori novi, majstori strani, poslijeratni. ujem ih, evo, i ovog jutra: kontemplativno slono kalju, pa, potom, na sav glas psuju kiu jutarnju, proljetnu i sve ono to uz to ide, pomalo isprekidano, gnomski, proleterski, sva im se iscijedi snaga u psovci jednoj, i sve to, kad glasno zijevnu, saperu u jednom asu kapima svjeeg cvrkuta ptica. Pa ih od toga silna uhvati glad, i onda majstori novi, poslijeratni, Godinjak 2008 / 127

MUSAGI
(u nedostatku mesa tetrijeba sa Altajske gore, kojim je Dingis-han hranio ratnike svoje) otvaraju slono limenke s dorukom mesnim, dodajui mu luka crvenog i kapi svijetlog piva spasonosnog iz zelenih flaa od pola litra, u kojima jo plivaju nerasanjene alge, slavei dolazak jo jednog dana proljetnog. Eh, majstori, majstori, vi novi, poslijeratni majstori, crvenih obraza, pripazite malo svoje maskirne bluze, vojnike, i kabanice trone svoje, sa crteima zaspalih ljepotica, i oi svoje staklene pripazite malo, za vjetrom sjevernim znaju doi psi izgladnjeli, pojest e vam psovke i doruke mesne iz depova to vam vire. Eh, majstori, majstori, grlati, brkati, rukati, poslijeratni majstori, eno vam tople ene po kuama bez prozora gole etaju i, nakon zamornih nonih mjeseevih kupki, rukama pipaju resice une, nadajui se da su jo cijele. Djeci su sitnoj kupili medenjake slatke, pa vam sad djeca, kao starinske lastavice, po icama telegrafskim vise. Eh, majstori, majstori, pospani, umorni, zakasnjeli ratnici, uzalud vam trud i umijee silno, svijet e ovaj, pokvaren i troan, nestati jednog dana u depu vae trone vojnike kabanice.

128 / Godinjak 2008

Pjesme

Intervju sa dr. H. L. Pekom

Pitanje prvo i posljednje: Recite nam, profesore dragi, kad smo ve sebi uzeli pravo da vas pitati moemo, bez stida, kako sad stoje stvari o kojima ste mnogo pisali, esto govorili i dugo, dugo razmiljali? Ve odavno smo vas, zapravo, imali namjeru pitati: koliko se vas, jednog zakasnjelog vizionara i, pritom, jo strasnog ljubitelja igara na sreu, tie ovo naglo otapanje leda na Sjevernom polu, i hoe li, ako nije presmjelo pitanje nae, ove godine kasniti proljee u bosanskim planinama? Teka je, govori se, ova svjetska recesija, i niko ne zna koliko e jo trajati godina, dok se u zraku, na oigled skruenih vjernika, zapanjujue mnoe hagiografske prie, najavljujui skori silazak iz oblaka isluenih potanskih slubenika. S obzirom da ova najnovija kriza u svijetu traje ve neto vie od dvije hiljade i osam godina, hoe li, dragi na profesore H. L. Pek (samo bez ironije i patetike, molimo vas) nae zdravlje, konano, krenuti nabolje? Hoe li nas i dalje uzrono-posljedina praksa, potpomognuta gnoseolokim teorijama, tjerati u oaj, ili emo se, napokon, prilagoditi svemirskom skladu i slobodi apsolutnog mirovanja? Odgovor prvi i posljednji: Bolje je piti aj od brusnice, aj od hibiskusa, aj od ipka, aj od kamilice, aj od kantariona, aj od metvice, aj od mente, aj od bokvice, aj od gospine trave, aj od crnog ribizla, aj od kunice ili hajduke trave, aj od bedrenika, aj od alfije, aj od majine duice, aj od preslice, aj od koprive, aj od borovih iglica, aj od vrbovice, uvin aj, zovin aj, aj od kuvelja, aj od lipovog cvijeta, aj od valerijane, aj od matinjaka, aj od lavandula, aj od jagorevine, aj od maslaka, aj od divlje mauhice, aj od brezove kore, aj od ruzmarina, aj od smreke, aj od utog zeijeg trna, aj od ivanice, aj od gloga, aj od cvjetova bazge, aj od eukaliptusa, aj od medne djeteline, aj od miloduha...nego crnu, poeerenu kafu. Ree to dr. H. L. Pek i mirno odeta u svoje ogledalce. Godinjak 2008 / 129

MUSAGI

Bila su pa prola vremena

Bila su pa prola, kau, vremena (a i sam se, ponekad, kad je vedar i sunan dan, minute takve sretne sjetim) u kojima se, u svijetu cijelom, jednim govorilo jezikom. Bog, sunce, smrt, ivot, voda, vatra, zemlja, zrak, riba, nebo, ptice, zvijezde, glavne su bile rijei, sve ostalo se podrazumijevalo, kontekstualno, uzvodno i nizvodno, uz pomo trepavica, uz pomo ruku i nogu, uz pomo mladog epiderma. A semantika se, u to vrijeme, poletna i gola, u koprivinom liu krila, ili se krkala, zainjena rijetkim biljem, u ogromnom zemljanom loncu. I sve je to tako pristojno funkcioniralo, oito je to im vam danas pripovijedam ovu zanosnu bajku, a pitanja suvinih nikako nije bilo, poput onih: je li vam ovo jutro dobro jutro, je li vam ovaj dan dobar dan? a tek kako je tada suvino bilo nekome lahku i ugodnu poeljeti no; sve je, i bez toga, lahko i ugodno bilo, kada ti ujutro djeiji tabani bijeli dodirnu lice, a majka njihova ti meu butinama ugrije svjee mlijeko guterice mlade. Na Volstritu, na Marindvoru i po polju duvanjskom tada su umjesto akcija padale nestane zvijezde, violine, viole i vilionela tada jo uspijevala nisu, ali se zato, po cijeli dan, u bubnjeve udaralo silno, da ptice gladne ne bi iznenada sa njiva naih ito pozobali, da pastrmke besposlene u potocima naim u ljubavnoj igri ne bi pretjerale. O pismu i pergamentu ni rijei nije bilo, a da i ne spominjem gva tehniku i konzervativne akvarele. More je svako (i Verlen je to priznao mnogo stoljea kasnije) od katedrale uvijek ljepe bilo,

130 / Godinjak 2008

Pjesme
ljudi su se, jednom u godini, na vjernost jednom jedinom brdu zaklinjali, epikurejske jedui gljive. Samo je pola mjeseca tada jo visilo na nebu, djeca su ga naa, bez straha, dodirivala prstima, kao trbuh besposlene pastrmke u potocima naim; dugo bi, poslije toga, meu stalaktitima, djeiji odzvanjao smijeh. A onda su odnekud stigli kraljevi i reci, obraza mrkih, namnoie se rijei i brda neka lana, pa se, ni meu sobom, prepoznati nisu mogla, pobjee nam mjesec daleko iznad ume, od tada se evo po svijetu bijelom traimo, pitajui jedni druge: je li vam ovo jutro dobro jutro? je li vam ovaj dan dobar dan? je li vam lahka bila prola no?

Utisci sa sajma knjiga

U nama i oko nas bolesti borave mnoge, vidjelo se to sasvim jasno na ovogodinjem sajmu knjiga, a bolesti, kao to znate, mogu biti vrlo, vrlo lahke, tek kao opomena blaga vjetra junog i mlade proljetne travke, a neke bolesti mogu malo tee biti, od kojih se, ipak, kako-tako ivi, mada se priznati mora da postoje i one od kojih se, kako-tako, umrijeti mora. Boljeti nas moe zrak u nama i onaj oko nas, boljeti moe neiskreno, kasno jutro i kasno kazana i zaboravljena rije, zaboli vas nekad dlan od zalutale pahuljice, a nekad peta, lijeva, studena magla kad je stigne, i kada u veleizdaji zateknete cipelice zlatne, na izlogu, na glavnom trgu, ispod neona maznog.

Godinjak 2008 / 131

MUSAGI
I ruke i noge boljeti vas mogu, ako ih pretjerano (i mimo uputstva o nainu upotrebe) koristite, lovei uz rijeku sjenke tajnih riba i davno zaspalih vitezova; u prstima, pred kiu, iznenada zna se javiti neko proljee davno, a na tjemenu vam oblak teki zastane, pa ga ni vrapci strani otjerati ne mogu. I bolesti srca znaju este biti, kad misli vae lutaju pretkomorama tunim i usput prosipaju preostale radosne kristale, tu vam samo strofe zanosne od koristi mogu biti, one e vam, ako ih dozovete kako, lae vratiti izgubljene, kojima biste mogli, uz malo sree, kui svojoj stii. Ali ko danas spominje srca zeia bijelih, i da li se o srcu domovine govoriti jo moe?! U knjizi jednoj na ovogodinjem sajmu knjiga pie kako sa srcem treba paljivo postupati, umotavati ga redovno u paprat mehku i pustiti ga da samo sebi odredi broj otkucaja u minuti.

Veliki prasak (ili: zakasnjelo sjeanje na april 1992.)

Nije se veliki prasak desio ba tako davno, kao to nam, u povjerenju, govore mudre glave, sve se to, ustvari, desilo prolog ljeta, u naoj maloj kui, na kraju malog grada. Kako e se prasak veliki desiti u maloj kui, i to jo na kraju malog grada, pa gdje su tu prostor i vrijeme, gdje se tu mogla kriti ona poetna snaga?

132 / Godinjak 2008

Pjesme
bunili su se protiv ove prie mali ukasti mravi, ni na as ne prekinuvi svoj posao teki. Ni pria se nije dala ba tako lahko smesti: prvo jer veliki vjetar puhnu, pa je potom zatreperilo sitno i krupno lie, kronje su radosno ile u susret korijenju svom, crnoj su se zemlji bijeli radovali dani. Primordijalne rijei uetale su mirno kroz dimnjak, prozore i vrata, probudie se sitna djeca jer im se pikilo silno, zijevnula je debela maka u uglu male sobe, (nje se veliki prasak nimalo ticao nije) u dvoritu je zalajalo uhranjeno pseto (ljutito, jer gi ni za ovaj kosmiki prevrat niko nita pitao nije) na televizijskom ekranu jedan je ovjek, odjeven samo u brkove bijele, sveano najavljivao dogaaj skoranji, vani: u naem e se malom gradu desiti prasak veliki. Onda smo svi bjeali u podrume vlane, meu ute mrave i gljive spasonosne, djeca su u plastinim kesama nosila svoje male sobe, njih se nimalo ticala nije singularnost, beskrajna i mona. U podrumima nam je bilo sasvim dobro, malo smo drhtali a malo pjevali pjesme junake, zvjezdanog neba vie nije bilo nad nama, zakona moralnih vie nije bilo u nama, tu oko nas, bez stida, ljubili su se prostor vrijeme, kao da e ih prasak veliki rastaviti zauvijek . Toliko tek, u ovom asu, o prasku velikom mogu rei. Svaka nova rije suvina bi bila, u usijanu bi se pretvorila kau. ekamo dugu no da se ohlade stvari, pa ako novog ne bude rata, pa ako preivimo novi cvrkut ptica nad gradskim zidinama, priat u vam

Godinjak 2008 / 133

MUSAGI
iznova o prasku novom, velikom, u naem malom gradu.

Uz dane praznine
Uz dane praznine uvijek me pod ruku uhvati tuga neka udna. Poezija tad, stidna i nevesela, pone da kaplje niz oluke stare, i niz rubove zastava prazninih, ispranih, tragajui u ledu dubokom za crteima vanim, na kojima bi se, van svake sumnje, usred noi i usred dana, mogao vidjeti kaiprst slavni Kulina bana, iza lea preko srednjeg prsta prebaen, i sve to na Bilinom polju kako se zbiva. I sve to kao jasan znak da poetak stoljea trinaestog ba mnogo i ne vai, da otisak prsta njegovog nikakav dug nije historiji, u bubregu mu je ba taj dan kamen prohodao, velik kao mramor prijatelja njegovog Nespina, uvara vjernog iz klepsidre iscijeenog vremena gustog. Uz praznine dane, dok djeca i starci po trgovima i travnjacima piju slatko vino, i dok u kolonama ene vesele ispod zastava vanih pokazuju svoje raspjevane dojke, sklanjam se u svoju tunu priu i presvlaim se u svoju sveanu kou. Praznini je dan i po ulicama skakuu male bijele ptice, slobodne od vjetra i od srednjovjekovnih magli, eno ih za doruak kljucaju zrele, rumene pisce historije i sirote bankarske inovnike. I tako uvijek, kad praznini dou dani, poezija ritmino kaplje niz oluke stare, i niz rubove zastava prazninih, ispranih, 134 / Godinjak 2008

Pjesme
ljudi bez rijei u visoka brda bjee, a oni rijetki, koji bjeati vie ne umiju, na prstima se sklanjaju tiho u rimovana uputstva za preivljavanje prazninih dana, a tamo tri puta dnevno, prije ili poslije jela, imaju pravo, pred ogledalom, pustiti po jednu prazninu suzu bistru.

Godinjak 2008 / 135

Ismet Bekri
PJESME

Historija
Vjetar je nahrupio, neoekivano. Na zemlju je pala jabuka, nedozrela Da li emo je prepustiti hladnom stisku zemlje, eljustima divljih krda, milionima mrava, crvu, to stalno eka... Ili emo je podignuti, odnijeti toplini doma, da mirie, dozrije, da gleda s naim oima, i na osmijeh dobije na svome licu, okruglom.

136 / Godinjak 2008

Pjesme

Upitao sam zrnce

ivot, ta je? Zrnce sam upitao. Sa stabalcem je odgovorilo. ivot, ta je? Stabalce sam upitao. Sa granom je odgovorilo. ivot, ta je? Granu sam upitao. Sa cvijetom je odgovorila. ivot, ta je? Cvijet sam upitao. Sa plodom je odgovorio. ivot, ta je? Plod sam upitao. Sa suncem je odgovorio. ivot, ta je? Sunce sam upitao. Sa zrakom je odgovorilo. ivot, ta je? Zraku sam upitao. Na dlanu mi je samo ostavila zrnce. Zlatno, siuno...

Godinjak 2008 / 137

BEKRI

Toplina
Ruku poloi na kamen, na stablo, na kvaku, na zrak, i na sva mjesta prazna... Odmah osjeti svoju toplinu, tu koju poklanja svim tim stvarima. Osjeti isto toplinu drugih, to su je jo prije ostavili tebi.

Sarajevsko sunce
Kiparu i slikaru Mustafi Skopljaku koji je od komadia razbijenog stakla po ulicama granatiranog Sarajeva stvarao skulpture

Na svakom razbijenom, rasutom komadiu stakla po ulicama Sarajeva vidi se cijelo sunce. Kada prekriju brdo, kada ubijaju jutro, 138 / Godinjak 2008

Pjesme
sunce se raa iz komadia stakla.

Ilirska Bistrica, 1995.

Mostih
S mislima na Mostar i antieve veeri poezije

Bio sam stranac, bio sam gost, a sad sam znanac, jer preoh most. Obale ruke, a srce luk, niem sve zvuke u svjetla zvuk. Zemlja i voda, i neba dlan, i ovjek hoda, svoj, uspravan. Iznad kaljua, ponora svih, pjesma se prua, most prvi stih.
1995.

Godinjak 2008 / 139

BEKRI

Naslikaj nam Vrbas

Banjalukom slikaru Josipu Graniu

Poruivali su mu iz svojih progonstava, iz svojih nesanica: Naslikaj, naslikaj nam Vrbas! Ne zaboravi onaj kamen, na kojem su sjedile nae prve ljubavi, ne zaboravi onu sedru sa imenima naeg djetinjstva, i onaj buk, prepun naih glasova, i onu granu to se nad vodu nadnijela, i sad je grli i naim rukama... A kome on da porui iz svoga progonstva, iz svoje nesanice: Naslikaj, naslikaj mi Vrbas!
1998.

Najtii glas
Sam sam, kraj vode, dok tee i umi sve to je bilo i to e biti; molim te, vrbo, 140 / Godinjak 2008

Pjesme
vie ne glumi, oblae, prestani suze liti! Naslonite se na moje rame, ujmo sad svaki, i najtii glas; godine tek su datumi tame ako ne zasja svaki im as.

Serdada
Serdada majke stare rasula je svoje are, kao da se polje cijelo uz basamake uspelo, da posadi cvijet do cvijeta, tamo kuda majka eta, hoda lahka, kao dah, da ne bude cvijee strah, i da podu, njenih ljeta, kakav korak ne zasmeta. U kutku gdje sjedi majka, svaka ara, kao bajka, i dok vani no sve skriva, od njih soba jo je iva, jo je puna svijetlih zraka to ne daju ruci mraka da uzbere kakav cvijet dok u tami sniva svijet. I dok stara majka die, soba, svijet sve mirie.

Godinjak 2008 / 141

BEKRI

Dom me daleki grije

Pritislo sjeverno nebo, vjetar pahulje vije, u meni ipak sunce dom me daleki grije. I vidim, kao na dlanu, batu nam grli rijeka, a klupa ispred kue samuje i na nas eka. Uz kuu pue brljan, viri kroz mutna stakla, oh, dugo, dugo ga nije djeija ruka takla. Mrti sjeverac lica, a moje jo se smije, list me brljanov taknu, dom me daleki grije.

142 / Godinjak 2008

Melida Travani

PJESME

Promjene

Dan kada sam nesretna

ponekad ne mogu podnijeti svjetlost dana spustim roletne mislei da u se tako potpuno izolovati od vanjskih pojava leim pokuavam zaspati ne ide rukama zatvaram oi ali opet sve vidim stvari od kojih bjeim sada su mi potpuno jasne trudim se zaboraviti lica ljudi mislei da u se osjeati bolje ne mogu itam stihove najdrae mi pjesnikinje Godinjak 2008 / 143

TRAVANI
ne bi li me utjeila milju da nisam sama i to je nemogue a da umrem ma ne tek onda nastaju problemi nita praznina je samo danas nepodnoljivost ve sutra sve e biti bolje etat u ulicom osmjehujui se pozdravljati drage prolaznike

Zaleenost strahom
Ukoenog pogleda posmatram kako dom u kojem ivim opkoljavaju crne make. Juriaju prema ulaznim vratima. Grebu, cie. U snovima je potpuno drugaije: njih nekoliko lee u mom krilu mazei me njenim apama. Ljudi, koji, kao, sve znaju, kau: crne make donose nesreu. Smijeim se njihovom (ne)znanju.

144 / Godinjak 2008

Pjesme
Gluha, i ve dovoljno nesretna, probijam se kroz tminu. Rukom u dodirnuti to svjetlo to negdje daleko treperi.

(Ne)postojeem
Odavno sam ve prestala vjerovati da ti, kao idealni moj mukarac, postoji. Prestala sam biti tvoja princeza na zrnu graka. Te da ja, kao takva, kakva jesam mogu promijeniti tvoju stvarnost. Na zadnju stepenicu nisam stala, strmoglavila sam se. Odbaena?! Ideju o tebi spakovat u u sarkofag, tako nedirnuta moda jednom uskrsne.

Tjeskoba
ogledala su zidovi cerekaju se iskrivljena lica zgrene sjenke bola lutkarske siluete ciganka koja prorie sudbinu Godinjak 2008 / 145

TRAVANI
slijepa starica ispruenih ruku na najveem lik boice ljepote prekrivena bijelom plahtom na onom u oku

najmanjem gotovo neprimijetnom

ne vidim nita isitnit u ga u milimetre i progutati ostat e nita plai li te to

Misterij
ini se da uope nije svanulo, mada me kafa na rubu stola podsjea da je ve osam sati. Dugo godina taloene estice praine na knjigama kao da su se ba ovog trenutka pokrenule i sada lijeno krue oko moje glave. Gue me. Prljavi zastor na prozoru kazuje da ovdje ve dugo nema ivota. Ali, gle uda: u ovoj zaguljivoj prostoriji ivi pauk. Polako, polako uspinje se 146 / Godinjak 2008

Pjesme
nevidljivom niti prema plafonu. Ustajem, otvaram prozor.

U tiini
Njih dvoje sjede jedno naspram drugog. Vodu piju iz iste ae, gledajui se satima. Malo dublji uzdah esto prekine tiinu koja ponekad zna biti muna. Oni ne obraaju panju na vanjske pojave. ak ne uju ni onu muicu koja bezglavo krui oko njihovih glava.

Okonavanje
moje tijelo obavijeno tankom icom djeluje kao spirala Godinjak 2008 / 147

TRAVANI
iz noi u no sve manje spavam valjam se iz jednog kuta polumrane prostorije u drugi nemir ili strast ispod jastuka pregrt mojih suza skorene ekaju vjenost ludim

Sjenka
Svaki dan mi se uini da vidim nekoliko poznatih lica. Centar moga svijeta postao je tako isprazan. Sutina je: nikad nita i nije bilo u centru sve se zadravalo na margini. A poznata lica i dalje kao utvare hodaju okolo.

148 / Godinjak 2008

Kemal Mahmutefendi

PRIE

Venera Miloska na brodu

Viktorija, brod engleske kraljevske mornarice, lutao je Egejom bez odreenog cilja. Dovoljno mu je bilo prema strategiji Admiraliteta da je tu, kad je ve tu. Nek Turci, a i drugi, znaju ko je gospodar. Divota za mornare i oficire: lutati bez cilja i odreene obaveze. Lezi, ustani, razapni jedra, sklopi ih, oribaj palubu, provjeri topove, lina higijena, jednostavno, lezi hljebu da te jedem, kud e bolje! Otoci promiu, kao da sanja. kolja se plave i osmjehuju iz daljine. Malena mjesta, crkveni tornjevi, bjelasaju se kao da su od eera. Vjetar donosi miris joda, soli, rumarina, lavande i borova. (Samo da je enska, i evo ti raja na ovoj zemlji, na ovom moru!) Odjednom kazae: u dubini je blago, grko, kipovi, stubovi, mozaici, ta li. Moebit i zlato, amfore, ko zna kad potonuli, na dnu mora, na dnu sjeanja. Ali sve vrijedno, skupocjeno, Britanski muzej e biti spreman da plati... I kad se otoci poee nizati poput erdana: Milos, Samotraka, Santorini, Lezbos... ko bi ih sve nabrojao oni sa Viktorije sputaju u crnu dubinu svoje teke mree. Jednom, dvaput, desetine, stotine puta. Znali su da je ulog veliki. Ne treba im voda, travuljina, treba im ono to e ostati kad sve to kroz okca moe procuriti. Ono to je tvrdo, ono to ima oblik, ono to ima vrijednost prema procjeni bogatih i uenih. Dani prolaze, sunce neumoljivo pee, otoci klize, svjetlo i tama se smjenjuju nije li ovo sve uzalud? Ali nije. Jednog dana mrea otea, do pucanja se zategnu. Brod se nagnu, kao da se klanja podvodnom terenu. Hop hop. Povuci potegni. Prst po prst, pedalj po pedalj, hvat po hvat. Neto se bjelasa u dubini. ta li je? Nazire se glava. Ramena. Ruke. enske grudi. Stomak, kameni, svjetlucav. Noge, oble, jedna zakoraila malo naprijed... Stopala, izvijena poput melodije. Godinjak 2008 / 149

MAHMUTEFENDI
Mrea, cijedei se, izvlai iznad vode enu sa pundom svijenom u obliku Mlijene staze. Kaplje pljute niz lice mirno kao nebo puno zvijezda; posljednji ostaci slane vode zalijevaju grudi, stomak, izmeu nogu, cijedei se kao u smijehu niz Venerin brijeg, glatkiji od kamena od kojeg je isklesan. Stoje odrpanci mornari, zure u pridolicu iz dubine morske, kao da ih je posjetio neko sa drugog svijeta. ena! ali jest od kamena, nema u njoj krvi, nije ivo meso, mada ti se ini kako die, da joj svaki oblik trai dodir i oka i prstiju. Fidijas, ime potpuno nepoznato divljim mornarima, ve vijekovima nije iv, da im kae koja je to ena stajala pred njim dok je u kamenu mramornom oblikovao to tijelo. Vidi, vidi kako se podgurkuju te grube ruerde na palubi Viktorije, jedni drugima, oima, pokazujui meko kameno meunoje na kome se smjenjuju svjetlost i sjenka egejskog podnevnog podneblja. Tu je postavite. Nek se osui uje se strogi glas kapetanov. Zatim je pokriti vreama od jute. Povezati konopcima. Dalje e da bude moja briga. I jo: uz glavni jarbol je postaviti jasno! A u njegovoj, kapetanskoj, svijesti presipaju se zlatni, svjetlucavi dukati: nagrada koja zaslueno slijedi iz Engleske.

***
Danima, noima ve, brod miruje kao kaika u zlatnoj stegnutoj masti. Jedra, bez daka vjetra u njima, oputena, mlitava, mrtva. Posada, bilo mornari, bilo oficiri, popadala smlavljena tropskom vrelinom. Ni talasi barem da ljapne; od umrtvljenih otoka ni glasa: kao da su svi, od neba do mora, pomrli. Nou se uje, samo, gluha tiina, od koje ui prosto bole. apat iscijeenih tjelesa i mrtvo svjetlucanje parafinskih, etvrtastih fenjera lanterni. Ona je, zamotana poput mumije u jutane vree i podvezana kudeljinim konopcima vie za glavu od najvieg mornara prislonjena uz glavni jarbol. Venera kamena, izvaena iz svog podmorskog, crno-modrog, vjekovnog sna svezana. Jedino joj, iz upavog, sasuenog ogrtaa, viri kamena puna i stopala boanskih prstiju sa noktima koji kao da su ivi, kako se doaptavahu mornari, ne mogavi odvojiti oi od nje. A ispod je izvijeno, puno i glatko tijelo. Kameno, mramorno, pa ta? Tijelo je toliko ivo da, moda, i die. Kad mi pospimo mrtvim snom izmueni dnevnim suncem ko bi znao, moe bit da Boica hoda? Preko naih tijela, po vodi glatkoj kao brueno kristalno ogledalo? Ko zna.

150 / Godinjak 2008

Prie ***
Krenulo je to nou. Koje noi, nije, nije vano, ali je bila no, vrela, uzbuujua. ta je krenulo? Pa to da su oni odrpanci od mornara, kao omaijani neim nepoznatim, potpuno neshvatljivim krenuli, krijui jedni od drugih, dok je no mirovala kao najdublji grob prema eni kamenoj. etveronoke, palubom, samo nazirui iskolaenim oima lik uz jarbol prislonjen. Poneki od njih su i puzali po izglaanim daskama, krijui se od drugih. No bilo je to neizvodljivo biti nevidljiv, tako da su, kao u preutnom dogovoru, smjenjivali se u ispunjenju svog tajnog nauma. Evo jednoga nekog Dofrija iz luke Bristol kako se majmunskim skokovima prikrada jutenoj mumiji. Osvre se kao zaaran gleda li ga iko. Pa prua ruku. Otkauje ogrta. Prsti mu koliko uzdrhtali? dopiru do ispupenja na prsima. Malo oklijeva. Zatim poinje da milije... boanske grudi. Njeno, sve njenije, pravei eljnom akom posudu oblikovanu po obliku oblih, kamenih dojki koje osjeti diu i unutranjim srsom podrhtavaju. Pribliava i usne, od sunca ispucale i suhe poput otonih smokava... I ljubi, cjeliva, jezikom dodiruje vrhove. Odjednom mu do uha dopire neko mekoljenje. Kako je doao, tako se i udaljava, u skokovima. Drugi, trei, deseti ne smetajui nimalo jedni drugima smjenjuju se. Jedni miluju kamenu punu; miriu joj dah mousa, ambrozije i joda; drugi, opet, otkrivaju lice: jagodicama prelaze preko oiju ko zna kamo zagledanih; sputaju vatreni a meki poljubac na zaobljene usne; dok trei, etvrti silaze dolje, na stomak, na bedra, na ono ispod stomaka, na butine snu nalik, tako glatke i vrste; a jedan rii kotlananin, kleknuvi kao da metanie, dugo, dugo ljubljae prste na nogama, njeno milujui neuporedivo sa bilo ime izvajane glenjeve... Jutra su doekivali vidno izmijenjeni, kao da su sanjali neto toliko lijepo i isto tako strano. Sa bogovima, posebno boginjama, nije preporuljivo se igrati! Uhvativi ga na djelu, umorom i vrelinom, beskrajnom dosadom izmueni i razdraeni oficiri, dadoe da se izbiuje do krvi neki mladac, po imenu Sidni, roen i odrastao u slavnom Portsmautu. Od tada da li prividno? prestadoe none posjete Fidijasovoj dami umotanoj u jutu i konopce. A u sljedeoj luci u gunguli svijeta koga je uvijek tuta i tma na tim mjestima na Leventu kapetan Viktorije izvri primopredaju skupocjenog tereta jednom trgovcu umjetninama, valjda iz Londona. Mornari se i ne osvrnue.

Godinjak 2008 / 151

MAHMUTEFENDI

Ban Kulin drugi put meu Bosancima

Adnadinu Jaareviu, piscu stvarnih sjena Ovjenan svijetlim oblacima. Proet vjenim darovima. Uzdignut u neprolazna nebesa kojima nema ni kraja ni poetka nedodirljiv u svojoj neporonoj istoti i svojim nedokuivim namjerama Kulin ban, nezaboravni vladar ove nae, na malom pedlju smjetene, zemlje Bosne, svakome plijena i rtve sjedi na svome prijestolju, od Boga darovanom, i gleda, i slua ta se to deava dolje, ispod njegovih asnih stopala, na jednom sveano uprilienom zboru, koji obiavaju zvati simpozijumom, a organizovanom ne povodom bilo koga, svakoga drolje i zamlate, nego ba njemu u ast, velevanom gospodinu Njemu! banu bosanskom, Kulinu glavom i petom, duhu i pojavi njegovoj posveenom. Dvorana bijae puna. Igla bi bila suviak. Sve mudre glave, jedna do druge. Lusteri svijetle. Sve u svemu, sveta tiina. Za govornicom se smjenjuju pametne glave krcate znanjem. Svaka rije je tana i odmjerena. Pa ne radi li se o rodonaelniku Bosne, o onome bez koga ni nas ne bi bilo! (Kulin, ne treba ni rei, pozorno slua. Moe li se kazati i da uiva?) Ban Kulin, ta svijetla i neugasiva taka u tami nae toliko nezahvalne prolosti... Ban Kulin, onaj iz koga je izalo, proisteklo sve nae... Bez njega... veliko je pitanje da li bismo znali i ko smo i ta smo, kao i ta emo da budemo... piti mala glava jednog akademika u Sali prepunoj istih takvih i slinih glava. (Kulin, naravno, uiva; nije ba znao da je bio, a i evo i sada je, upravo takav. Ali neka ljudi spoznaju: Historia est mater vitae, badava se ne kae.) Ne govori se, gospodo, dabe: Za Kulina bana i dobrijeh dana... dopustite... piti jedan jo sitnije glave, u ulici, ini mi se Sagrdijinoj, sasvim na drugom mjestu, u Sali jo svjetlijoj i sveanijoj, a na njoj, toj referentskoj glavi, i kosa, i nos, i oi i ui i usta, kao da su tutkalom prilijepljeni... znai, mi, ispred sebe, ne samo prije nas, imamo nekoga na koga se moemo ugledati i osloniti. (Kulin ban, po svemu velevani, potiho se smjeka na onom svom oblaku; ak i mie svojim nonim prstima, u sjajnim sandalama, od neiskazivog zadovoljstva. To li je to!) 152 / Godinjak 2008

Prie
Nee nama niko govoriti... podobro piti jedan magistar. Znamo mi dobro i predobro ko smo... onaj prvi nije ni zavrio a upade mu u rije ko bi znao ko li je, ali je pouzdano neko. I sve se valja, i sve pjeni, die se i sputa, tone i propinje: Kulin jeste! On je naa dika, nema druge! A kad vidi da i kole, i bulevari, kulturno-umjetnika drutva, mjesne zajednice, sportski klubovi i bend-sastavi, ko sve ne jo, poee prizivati njegovo ime i resiti se njime, on, velmoa, odlui da, sa tog svog nedodirljivog oblaka-trona, iz svoje vjene nedosegnutosti lijepo sie pravo na zemlju: na svoju zemljicu Bosnu, meu Bosance koji toliko ude za njim. Pa kud puklo da puklo! *** I spuznu on, u svoj svojoj veliini, sa onog svog oblaka, pravo... gdje drugdje nego u Bosnu; svoj svome, rodu roenome. *** Pred njim se pruio put, crna krepana i suha zmijurina, u nedogled; irok i nekako opasno gladak, ni slika onih prisnih staza kojima su gazili ljudi i stoka u njegovo vrijeme. A neke plehane spodobe samo jure li, jure. Niko da zamijeti, barem pogleda u njega tog njihovog Kulina. Jesi li orav, budalo?, dreknu mu jedan iz te jedne kutije koja ga u munjevitoj brzini opasno okrznu. Treba ih se uvati, ovih tokastih zvjezdana, zakljui on, naglo odskoivi. ta li ona dvojica ine? Nije valjda, ne dao Bog... jeknu iz Kulina, bana bosanskog, neto kao jauk, preklinjaju slino, kad spazi, na onoj istoj glatko ulizanoj cesti, kako se dvojica krvniki aketaju bez imalo milosti, dok odmah pokraj njih one dvije kante slupane izdiu ba ko adaha kad je pogodi koplje sv. Jurja. Uini mu se da panino uzviknu: Nemojte brao!, a oni se samo osvrnue prema njemu i siknue: Hoe li i ti! Pobjee zatim dalje i dublje u jedan ljivik. Nedugo zatim, sad ve sav ukaljan blatom po onoj svojoj sveanoj sjajnoj banskoj rizi, opet pokraj onog opasnog i pogibeljnog puta, ugleda pred sobom dva enska eljadeta gotovo gola. Nisu gola, jesu gola, zavisi kako se uzme. Navikao da bude pristojan prema slabijem polu suprugama, sestrama, majkama, prijateljicama on im prie. Dobar dan, uini mu se da promrsi. Ja... i? one e obje uglas. Same ste u ovoj pustopoljini, a odsvakle vreba opasnost... nezatiene. A i no se pribliava, a tako ste oskudno odjevene, pokua neto da prozbori. Ne promaknu mu: usta i oi im, oprosti Boe, kao da su dvostruki, udvojeni, nekako bezdani, dobrano opasni i prodirui, pa pomisli: mogu i pojesti. Dolje, niz njih, ispod onih kratkih haljetaka, samo dlan krpice irokih, ne smjede ni pogledati. A jesi li ti, stari, za jednu dobru, potenu i temeljnu jeb...nu?

Godinjak 2008 / 153

MAHMUTEFENDI
Ne zna ni sam kako se poslije tih rijei od kojih se srami svaka gramatika stanio u jednom velikom gradu. *** Taj grad, sav zamotan u guste zadahe prenog krvavog mesa sa ara, obavijen zaguujuim vazduhom ispunjenim do posljednjeg atoma isparenjima benzina iz nebrojenih vozila koja su prosto najahivala jedna na druge da se naem potenom Kulinu naviknutom na ist vazduh bosanskih planina, muno dalo na povraanje, a neprekidna buka s kraja na kraj bila tolika da mu se inilo kako je sav ovaj grad jedan grdni avolski avan o ije dno neprekidno tue kakva gigantska neumoljiva stupa taj grad u koji je, kako vidimo, zabasao na plemeniti junak, bio je opet pria za sebe. Prosto se ne zna odakle bi se krenulo u opisu toga grada; kojim putem ispripovijedati barem ono najvanije to je Kulin, na ban bosanski, siavi sa onog nedodirljivog oblaka, sreo i ugledao u njemu. Ali polako, treba ii redom. Prvo se on obreo na nekom ogromnom smetljitu, na kome nema ega nije bilo. U slupanim kredencima, stolovima, komodama, seijama gnjile, poluraspadnute make i psi. U trulim duecima ivotinjskih crijeva. Gomile kravljih oiju, krvavih, zgnjeenih, ekale su na svakom koraku kao da vapiju za nekim spasom. Nepodnoljiv zadah se uzdizao sve do crnog neba. Hej ti, jarane! Ko si ti? u iza sebe. Kakva ti je to haljina? Gizdava, nema ta. Bijahu dvojica. Zamazani od onog grdnog smea, kao da su napravljeni ni od ega drugog, ve od njega. Samo su im, iz zaguljive polutmine, one kugle zvjerski sijevale; kao omaijani njome, ne trepui su zurili u skupocjenu monduru prodolice. Ja sam vam, draga brao, glavom Kulinban, va vladar bosanski. Davno ivio, u dobra, stara vremena, kada je ova naa Bosna bila i jaka i bogata, znai i sretna. Da ti nisi sluajno onaj iz Meee? Onaj za koga se pria da je do kraja frcio? Nije, nisam, potovani. Ja sam vam sa Dvora. Ban, kralj, car, vladar va milostivi. Doao da... I ba vladar?! u jedan glas e obojica, primiui mu se. A ta svijetla haljina na tebi?... To je moj vladarski plat. Znak mi je moi i mog gospodstva. A to to svijetli... nije li moda zlato? Nije uspio ni da dovri jeste, zlato je a ve su ga one crne ruke epale i s njega strgle sjajni plat, da se on, zateen, spotakao i prostro se u jednu smrdljivu lokvu. Ostade samo u nekoj bijeloj haljini; srea da je imao nju, inae ostade ti na ban, najvjerovatnije, onakav kakvog ga je majka na svijet donijela. 154 / Godinjak 2008

Prie
Ban! Ban! Ban! Car! Car! Car! Iz Meee! odjekivalo je iza one dvojice dok su bjeali sa sjajnim platom izmeu brda smrdljivog smea. *** Suton, poput jata malaksalih ptica, padao je po krovovima, kronjama drvea, ulicama i ljudskim prilikama koje su urile kroz tamu na sve strane, bubavabama nalik. Kud sada? Umor mu je teinom olova siao do peta; glad burgijala stomakom; oi se sklapale; a onaj preostatak od haljine, uasno prljave, leprao je na njemu na veernjem, sve ledenijem vjetru. Gdje li su sad oni akademici, koji su ga onako zduno hvalili i u svome uzvienom duhu onako vatreno prizivali? Da je barem do jednoga doi i da on sve objasni! Crkva!!! odjednom mu sinu spasonosna misao. Duhovni hram, Boija kua tamo mora da bude spas, tamo je otjelotvoreni Hrist! u njemu isto neto duboko zapjeva i osvijetli ga iznutra. Ugleda jednu, toranj sa krstom na vrhu dizao joj se u magleno nebo. Tamo! I, bazajui izmeu mranih prilika, gomila kanti za smee i, spaavajui se kako je znao i umio od onih prijeteih metalnih udovita, ije su uagrene oi prijetile i prestravljivale evo ga pred jednom crkvom. Konano! Ovdje e se sve razbistriti i objasniti: Duh sveti je svemoan! Ali aja! masivna vrata, sa ogromnim avlima zakovanim u njima, bijahu zatvorena, pomisli: zabravljenija nego vrata nebeska pred grijenicima ove suzne doline. A uz njih, on ugleda prizor zbog koga posumnja u svoj, inae zdrav oinji vid. Dvoje, muko i ensko, bijahu u takvom ljubavnom stavu da jednostavno ne povjeruje. Zar se ovako razapinju grenici na vratima crkvenim?! Apage satanas! iz jadnog Kulina, bogumila ili katolika, svejedno, pisnu glas slian glasu prepadnutog djeteta. *** Odjednom je ugazio u lokvu krvi. Crne od mraka a crvene pod bljeteim svjetlima koja su strijeljala sa svih strana. Prestravljen, povue nogu; bijae kasno jer sva banska sandala bila mu je ve oblijepljena ljepljivom ljudskom tenou. Sav se strese. Zatim se ukoi spazivi onoga iz koga je isticala ta krv. Tijelo je lealo na mokroj kaldrmi, a ogroman no je strio iz grudi koje su se sve sporije dizale i sputale, oito u predsmrtnom ropcu. Topot koraka, svakako onih koji su to uinili, gubio se u dubini sve daljih ulica. *** Nekako mu se desi te zabasa to mu je najmanje trebalo, kasnije je zakljuio pravo meu nekakvu bratiju mumlavih glasova, otrih, prijeteih gestikulacija i siktavih jezika, meu kojima, odmah primijeti, svi prisutni, obraajui se jedni Godinjak 2008 / 155

MAHMUTEFENDI
drugima strogo drahu okrenuta lea; kao da se plae, pitao se Kulin, da se ne zaraze meusobno kakvom opasnom boletinom. No svi su govorili uglas i glasno i, ne promaknu mu, prijetei; inilo se da ne uju jedni druge pa i ne vide, pomisli Kulin, nita ne shvatajui. Razabra samo dvije stvari: njihova imena, moda i nadimke, kojima su se oni prozivali, i dozivali u malenoj prostoriji ispunjenoj duhanskim dimom; ne promae mu ni natpis koji je svjetlucao iznad ulaza ovog doma u koji je imao sretnu ili nesretnu priliku da upadne: Dom pisaca. Imena im bijahu (moe bit i nadimci): Vjenik, Sidro, Nepopravljivi, Klasik, Genije na smetljitu, Transcendentalac, Jesenjin, Tom Dons, Kiklop, (H)omer, i tako dalje, i tako blie; sve nije mogao da zapamti. Sve u svemu, svejedno; vano je da mu je ipak uspjelo da razabere, koliko-toliko o emu je bila rije na datom, posve razobruenom skupu, kako je pomislio, onih odabranih, onih koji bi trebali i morali da budu dika, nada, svijest ovog naroda bosanskog, za kojeg se ne moe rei da nije potekao (i) od njega, dinog Kulina, uz to bana, uz to bonjakog, uz to dobrog, plemenitog i u trajnu uspomenu, kao u stijenu, uklesanog djelima svojim. Vjenik: Kao to moje ime i govori, ljutio se neko, ne ljutio, ja u samo, i nikako drugaije nego o Vjenosti. Nemoj se ti tamo smijati! Vjenost, to smo mi, ja, ti, onaj tamo nemoj da se kliberi tim svojim krivim ustima! Znai, Vjenost, istiem da je ja ja! piem i izgovaram, uvijek, velikim slovom. I da nije Nje, te vjene Vjenosti, bogami ne bi, sigurno, bilo ni nas, koliko god nas i kad god nas ima. I mrtvi su vjeni! vjeniji pouzdano nego ivi evo kao mi ovdje. Samo momenat... samo momenat, kolega, nemoj mi skakati u usta... Sad e uti... (Graja, smijeh, uzvici: Ostavi ti sebi tu svoju vjenost sa do neba velikim slovom!) Sidro: Dobro, ovjek je, kolege, malo metafiziki predisponiran, to je njegovo pravo, i moramo ga razumjeti. To je nama Bosancima u krvi: kapati nad vjenou. Valjda, ko posumnja u ovaj tu ivot, taj mora da pronae neki otklon, kakvu-takvu nadoknadu, jebi ga. (Zviduci, uzvici: Uaaa!) Ja opet mislim, dozvolite, potpuno drugaije: sve je Ovdje i Sada (ja njih, eto, piem velikim slovom Ovdje i Sada). Nee ispasti, nadam se, previe vulgarno, ako kaem onu prostonarodnu a mi stvaramo za narod, zar ne? u se, na se i poda se. (Ti ba samo poda se, neko izbaci iz zadnjih redova) Polako, polako. Nek mi neko kae da nije tako. A literatura, kao literatura, nije, usuujem se rei, nije, i ne smije da bude nita drugo ve natura! (Dobro... dosta! Znamo mi dobro to tvoje. Ti i pie najvie se osvrui na polusvijet taksista, kurvi, kelnera i, da ne kaem...) Neponovljivi: Evo... samo bih... Taman je on namjeravao da zausti, kad neto pade, gromko se razbi, graja se die do neba, odnosno do plafona, utog ljutog nikotina, prozori zadrhtae, samo to se rasprsnue, mogue uslijed prevelikog unutranjeg duhovnog pritiska i 156 / Godinjak 2008

Prie
na ti se dobri Kulin posve smuen i raspameen, no jednako nosei u svojoj potenoj dobro-bonjakoj dui svoju nepomuenu vjeru u Pismo i Evangelije, taj duhovni kristal pismenosti i dobrote (koje bi morao da slijedi svaki onaj koji se usudi maiti pera, kao ovi ovdje) nae, blijed poput stijene, dok ga je preplavljivao onaj beskrvni natpis reklama napolju: DOM PISACA. Laem: dva su se prva slova u obje rijei, ko zna zato, utrnula, pa je ostalo samo krnje: OM ISACA. Niko se od ovih gore nije ni osvrnuo na njega bili su toliko puni sebe. *** Nije mu bilo druge traio je makar jednog od onih akademika. Ili oni, ili niko! Samo neka kau, neka objasne: ko je on i zato je, sa onog svog oblaka, tj. iz slavne i nezaboravne prolosti ove nae Bosne, ove plemenite, doao ponovo svojim dobrim Bonjanima. Dovoljno je, barem toliko, da izdvoje jedan dio, ma i najmanji, iz svojih naunih citata. Da ga prepoznaju, da ga sasluaju, da on uje njihovo miljenje, da se ubijede kako on, njihov Kulin, misli na njih i brine o njima i da je, i poslije toliko vijekova, evo s njima, da im, koliko moe a moe! pomogne u svim nesreama historije koja ih, kako se zna, nije nimalo mazila ni tedjela. Ali kako, u ovolikoj strci i ovom nerazluivom mraku, u ovoj, (jo goroj od one stare) babilonskoj zbrci i pometnji kako, dakle, dospjeti do Akademika? Ma kakav da je; jer svaki moe da pomogne u ovoj zbilja nezavidnoj situaciji. *** I batrgajui se od neiskazivog umora i oaja koji ga je dovodio do same ivice izdrljivosti, sa onom svojom banskom sandalom na nozi, na kojoj se krv poela pretvarati u gustu, ljepljivu smolu, na ti se Kulin jednako uporan da kako-tako, kao posljednji spas pronae trag neznanom Akademiku, obrete pred jednom velikom palaom tamnih prozora i prijetei tihom. isto mu se zamanta kad baci pogled gore, do vrha zdanja pred kojim se osjeti tako siuan, kao nitavni mrav. ta li predstavlja ova zgradurina, ovolika i ovakva? A prazna! obrati se jednom stvorenju koje se zadesi pokraj njega; inilo mu se, bila je starica koja ve uveliko uruje sa smru, kako se to, ne bez zlobe, zna rei. Ova ti je zgrada, lijepi moj gospodine u tako zamazanoj spavaici (moda si iz Jagomira? ali to je tvoja briga) i tako ulijepljenim, ko zna ime, sandalama, ...ona ti je, da ne duljim i ne vrdam, ma ko da si, briga me, ionako mi nije jo dugo ostalo...ona je gola la, lopovluk koga nije bilo nikad do sada, opaina, kurvaluk, kriminal, zlo nad zlima, Sotonino djelo, neto to ne samo da bi trebalo sruiti, sve one to su u njoj rastjerati, nego i zemlju ispod tog razbojnikog gnijezda duboko preorati, neisto sjeme im zatrti... tim politiarima! narodnim predstavnicima! parlamentarcima! avoljim diskutantima!... I baba, sve vie urastajui u Godinjak 2008 / 157

MAHMUTEFENDI
gusti mrak, tonui, nestajui u njemu, jetko, kao s drugog svijeta, nasmija se pred zapanjenim Kulinom: smijehom Neastivog. I nestade je kao da je u onome svom bijesu i muci sama sebe, poput akrepa, unitila, progutala. *** Akademik? nekoliko mladia sa nekakvim pricama koje su, malo-malo, zabadali krvniki sebi u podlakticu, svakog asa poteui neto iz nekih raznobojnih flaica, oiju od kojih su ostale prazne rupe koje nigdje ne gledaju ta grupica spodoba samo pokaza Kulinu: Akademik je, molim lijepo, tamo. Evo spasa! Tu je razrjeenje. Konano! *** Malo je falilo pa da Kulin, na jednom bunjitu, ne nagazi pravo na Akademika. Po svemu, ovjek je bio, izgleda, u dubokoj nesvijesti. Moda je i mrtav? Ali, nije, jer je iz njega neto soptalo, krkljalo, mijaukalo, realo, to je sve, i pored svega, odavalo znak ivota, barem nije bila smrt. Akademik? Kakav li je sad ovo Akademik? A titula? A intelektualno dostojanstvo? Pa drutveni poloaj i presti? Nije li u pitanju nekakva okrutna igra? Akademie! Akademie!... Oni momci me poslae... kau: tamo je... Akademie! ta ti je? probudi se makar na trenutak... Da ti vidim lice, ujem glas. Stenjanje. Hropac. Mrtvilo. Beznadenost. Mrak natopljen ko zna ime. Tiina i bez vrata i bez prozora bezdani muk. Spusti lagano ruku na ono to bi trebalo da bude ovjekovo tijelo. Ja sam Kulin. Kulin-ban. Bosanski vladar. Sjeti se: govorio si tako lijepo o meni i o mome vremenu na onom simpozijumu. Doao sam... da se vidimo...da se dogovorimo...da se prepoznamo... pa i osvijestimo... imamo mi itekako prolost, a i budunost, zar nije tako, moj dragi Akademie?... Samo si neto... ovjek je, nema sumnje, bio jo iv, ali nekako mrtviji nego da je, boemeoprosti, mrtav. Sve je bilo badava. Dozvati Akademika bijae nemogue. ta je s njime? S Akademikom? Pa kako je on Akademik, onakav, draga moja djeco? pokua Kulin da upita one mladie iz sjene. Ne dobi nikakav odgovor, jer su se oni bili sruili i unakrst povaljali jedni preko drugih (price i flae bile su razbacane naokolo); jedino jedan izmeu njih, jo pri svijesti, promrlja u pravcu Kulinovih uiju: Tako ga mi, raja, zovemo. Inae je on jedan pijanac, beskunik. Dobriak. Voli on taj nadimak. U ratu je izgubio sina i ker... Pije ne bi li se rijeio ivota. Ovdje je bio rat svih protiv svih... Bebe su ubijane, ene silovane, sakatih, i onih bez nogu, i onih bez ruku, kao i onih sa njima, toliko je da im se broja ne zna. 158 / Godinjak 2008

Prie
Akademik je u pravu; on je legenda: umrijeti treba, moj udni jarane padajui u san bez svijesti, zavri svoje mrmorenje onaj sa zemlje. *** Jutro. Osvit kad golubovi guguu a u vazduhu se osjeti umor i miris peciva iz sporednih ulica. Ne vjerujui potpuno da je on jo on Kulin-ban bosanski na junak, koji nam pomoe da ispriamo ovu neobinu priu, ispunjen sve do svoje ruse kose neim to se rijeju teko moe kazati, Kulin tuniji od tuge, oajniji od oaja, samlji od svake samoe, baci jedan dug, dug pogled na sve ono to posljednji put naputa, zauvijek se opratajui, Kulin visokorodni, nezaboravni sa svoje dobrote i mudrosti, to i u neizbrisiva slova knjiga se utisnue zakorai svojom banskom nogom, iz koje odmah istee sav umor, i uas, i tuga sad ve gore, u svjetlost, prema oblacima to su tako spasonosno i obeavajue svjetlucali iznad planina, pruenih u nedogled, njegove drage Bosne.

Godinjak 2008 / 159

Mustafa Smajlovi

PRIA

Glas mrtvaca
Meu dvadesetak kamenih niana prosutih u neredu i neskladu po starom i zaputenom Dubovskom groblju, nian Rame Jaara je najmanji. Grubo isklesan kamen, zarastao u korov i poutjelu mahovinu, jedva se nazire ispod zakrljalog stabla divlje kruke. Kada se skine mahovina i obrie zemlja, ukau se nevjeto uklesana slova, koja vie lie na zamazani djeiji crte nego na slovni biljeg. Uz naprezanje oiju, slovo po slovo, moe se proitati ime i prezime onoga koji lei pod zemljom: Ramo Jaar. Kamenorezac, neki Abid Sueska iz upnog sela lijeb, priao je da je niane isklesao po narudbi dubovskog imama Kadrije Beirevia. Umjesto struhlih baluka, podigao je kamene niane. Imam je kazao: Abide, ti nian u zemlju, ja tebi dukat u kesu! Jedan dukat, jedan nian? Dva dukata za dva niana! More! E, tako! Naruilac ovakvog dobra nije zamjerio klesaru to je malim slovima uklesao poetna slova imena i prezimena rahmetlije, ali je, kau, ljutito prigovorio to je uklesao slovo na kraju prezimena onoga to lei pod zemljom. Ko se bude bolje zagledao, primijetit e kako je Ramo Jaar Ramo Jaar! Do ovakve greke je dolo najvjerovatnije zbog toga to se Ramino prezime jedino u selu zavrava bez slova , pa se klesar naao u nedoumici. Kako je suvino slovo uklesano gotovo na samoj ivici onog ravnijeg dijela kamene ploe, za povjerovati je da ga je kamenopisac naknadno doklesao, samouvjeren da tako treba. Tako i nikako drugaije! 160 / Godinjak 2008

Glas mrtvaca
Jo neto ovaj mezar ini drugaijim od drugih: drugi grobovi imaju oba niana; onaj iznad glave mrtvaca i onaj iznad nogu, samo ovom nedostaje onaj vrh nogu pokopanog! Zalud je zavirivati u iblje, razgrtati travu i traiti. Nema ga! Kao da je u zemlju propao. Kruka divljaka je samonikla u grobu. U bijegu od pomisli kako je drvo izraslo iz trbuha umrlog, neki bi radije da pripiu jo jednu greku klesaru: Pobo je nian na pogrenom mjestu! Da ima drugi nian, kao to nema, brzo bi bila rijeena zagonetka, ije rjeenje moe biti samo ovo: drvo je niklo gdje je sjemenka pala! Traganje za ovakvom tajnom prestaje tamo gdje poinje pria o mrtvacu. uli smo je iz usta Starca u bijelom. Bijele kose, bijele kape, bijelih obrva i bijele brade, odjeven u bijele haljine, sjedei na bijeloj ovnujskoj koici, Starac je priao: Dok je Ramo Jaar po dunjalukom Suncu hodio, bio je gluh i nijem, a iz njegovog mezara se uo glas Moda je pria za svakoga, ali glas rahmetlije nije bio za svaije uho! ulo se iz mezara: Ja, Ramo Jaar, sin Muhameda i majke Mejre koju nisam zapamtio, cijeli ivot sam preutio, bez mogunosti da izustim jednu jedinu rije. Drugi su sluali uima, ja oima. S tuih usana sam skidao rijei tako kako sam jedino mogao, cijedei glas stiskom ake. Izmeu tuih usana i mojih oiju zidao sam nevidljivu upriju preko koje sam prelazio sa jedne na drugu stranu. Moj sluh je bio taj pogled prema ustima i oima onih koji me nisu ozbiljno shvatali da sam uo onoliko koliko je trebalo da ujem kako bih uspravan hodio. Otvarao sam usta, gutao glas. Rukama sam govorio i odgovarao onima koji su me razumjeli, ali i onima kojima je bilo teko rijeima neto dokazati. U ove krajeve stigoh odnekud iz Hercegovine. Bi mi od Velikog Boga sueno da gasim e dubovskom vodom, da udiem dubovski vazduh, da hodim ovim putevima, da me bude meu ivima sve do onog dana kada je dua prhnula iz mene, a moje tijelo spustie u crnu zemlju. ivjeh ni minutu vie, ni minutu manje, ve onoliko i onako kako mi je bilo sueno. Odoh na vrijeme. Za nevjernike sam umro mlad. Za vjernike preselih. Na vrijeme! Baluk istruhnu. Drvo postade zemlja. Da mezar ne bude ivima upitnik, moj glas trai kameni biljeg. Kad osvane kamen na mezaru, glas e nestati. Nian e biti usklinik iza svega onoga to u kazati. Ono to znam, kazujem. Ono to ne znam, Bog znade. Godinjak 2008 / 161

SMAJLOVI
Voljom Svevinjeg, stigoh za gostiljskim trgovcima stoke. Tu, u Dubovu, gdje se ljudi i vrijeme premeu s jedne na drugu stranu planine, gdje je dubodolina jedini most, odbacie me oni to me povedoe za sobom. Ne povjerovae da sam gluhonijem. Glas nekog Alage, hromog gonia stoke, poput aoke zabode se u moju ranu. Skidoh mu s usana: Oi mu kazuju da mu se pod jezikom skolutila guja Stani mu na rep, pa e vidjeti kako ujeda i sike! Odhramao je sa psovkom u ustima. Boe, oprosti mu, on ne zna ta ini! - rekoh tako kako sam jedino mogao rei, glasom due. Ono to je njega razbjesnilo, mene je raalostilo. Odgurnu me od sebe i trgovac Mean Hori. Nisam uo otar zvuk kamdije od koje je prokrvarilo uho, ali sam osjetio rezak bol i uo kada je kazao da je bi mehlem za ono to e mi uraditi dubovske kabadahije i zakoljice. Pred takvima i medvjed propjeva, a nekamo li insan Neka mu je Bog na pomoi! ree i odjaha na konju Bijelcu. Naslutio je da me eka gore od goreg. Na put mi stadoe esterica. Jedan ree, peterica povjerovae: Kradljivac stoke! Doo mulac po nae blago? Konjokradica! Kokoar! Jajara! Govori, ko te poslo!? uti, znai, kriv je! ibajte ga! Rukama sam zatitio glavu. Pretvoren u klupko tiine, nemoan da iz ake istisnem jednu jedinu rije odbrane, naao sam se u nemilosti bijesnih kerova u ljudskoj koi. Onjacima su razbijali kamen. Stali su kada je potekla krv. Bog je poslao spasitelja, Jusufbega Sejmenovia. Pronaao me je u svojoj bati. Na rukama me unio u kuu. Mehlemi spravljeni od ljekovitih trava rukom Kadunbegovice i Jusufova lijepa rije pomogli su da otvorim oi. Naa baa, na musafir kazao je beg. Bogme, i na sluga! izustila je begovica, ostavljajui mjesta u ustima i za ono to se begu nee svidjeti. - Sluga, ali bez glasa i sluha Zar i bez glasa, bee? Vidjeh trag guje oko Kaduninih usta. I beg je vidio isto. Kaduno, misli li ti mrijeti? Mislim, bee, jakako! Pa, evo ti prilike da ti se Kapija otvori Kakva kapija? O emu ti to, bee? 162 / Godinjak 2008

Glas mrtvaca
Bog ti je poslao ovog musafira bez sluha i glasa, bez kue i imena, pa biraj! Ali zapamti, Kadunhanuma, njegova ruka ti moe dennetska vrata otkrinuti ?! Moe, moe!!! Kao kine kapljice, to kaplju sa strehe u cvijee, kapale su begove rijei u moju duu. Dua ih je upijala kao edna zemlja. Dua upijala, a oi se otvarale. Da je plemeniti Jusuf mogao tada razumjeti govor mojih ruku koje su u akama stiskale rijei, znao bi da sam ve tog trenutka izustio zakletvu da u mu biti vjeran sluga dok budem po Suncu hodio. Treptale su trepavice kao krila grlice. Beg je zavirivao u sirotinjske krpe zalijepljene za moje rane, a onda je naglo zautio. Dugo je gutao neto to se nije dalo progutati. Kada je opora oskorua, odnekad, kliznula kroz grlo, uspio je proaputati kako je u kragni koulje naao zapis. Presavijena hartija je bila uivena crnim koncem. Dok je pomjerao usne, moja dua je upijala slovo po slovo: Ramo, sin rahmetli Muhameda Jaara Siroe! uzdahnula je begovica. Kaduna, sve dok ljute rane ne zacijele, neu ni kap vode da mi prinese! Jesi l ula? ula! E, tako! Na koljenima sam otpuzao do Jusufovih nogu. Brzo me je uspravio: Ustaj, Ramo! Pridigoh se. Zabolje me rana do stiska begove ake, ali bol ne stie do srca. Sluaj mome, pred Bogom smo jednaki, pa tako e biti i u mojoj kui! tako ree beg. Ramo, meni je begova ljutnja slaa od neije halve! izustila je begovica. Zaboljeli te rana? upita, kao da me pomilova po glavi. Ne zabolje! rekoh tako kako sam jedino mogao rei, sa rukom na srcu. Naklonih se. Beg se nakalja. Begovica je htjela jo neto kazati, ali je beg prekide: Kaduno, kakve fajde ima ranjenik od tvog saaljenja? De, zadahni mu duu toplim mlijekom Evo, evo, bee! Snaga ide na usta, a iz usta, da ne kaem ta!? Sa oljicom kozijeg mlijeka, Kadunbegovica prinese i osmijeh. Moda sam ba tog trenutka prionuo i za njeno srce. Pihnider, sinko! Srknuh. Vrela kapljica spri eludac. Godinjak 2008 / 163

SMAJLOVI
Ne mogu! kazah grem na licu. De, kap po kap! bila je neumoljiva. Utroba iva rana. Svaka kapljica vrijea. Stresam se od bola Beg me gleda sa podignutom obrvom. ivnue ti meni, ko riba vraena u vodu kae. Hoe, ako Bog da, hoe! veli begovica. Jednom rukom mi pridrava glavu, a drugom prinosi oljicu ustima. Toplinu dlana osjeam na potiljku. Jo, kaaap! Beg nije skidao pogled sa mene. Kadunhanuma, pripremi toplu vodu! odreza glasom. Zakolutah oima. Nije li beg vidio crvenilo na mom licu? ta je, moramo te okupati? Rane samo to se nisu ucrvale! Begovica prinese lavor sa mlakom vodom. Evo, bee! Svuci te krpetine s njega! Sve me je odmah prestalo boljeti. Zar moram ostati go pred oima spasitelja? Ima li ikakav drugi izlaz? Prevrhnuh oima. Beg me je razumio. Sam ne moe, ruke su ti polomljene kae. Stresoh se, kao da mi ledena kapljica kliznu za vrat. Zatvorih oi od stida. Jusufe, boljee ga Krpe su prionule za rane Neka boli, skidaj! I da sam mogao jauknuti, ne bih jauknuo. Od sramote. Odnekad je begovica odlijepila krpe sa rana. Okupae me kao svoje dijete. Kadunhanuma, daj mu moje haljine! Obukoe me u begovsku odjeu. Rane su s vremenom zacijelile. Ostali su oiljci, ali se nisu vidjeli ispod begove koulje. Davno sam zaboravio na one u dui, jer za njih nije bilo mjesta u meni od ljubavi prema mojim spasiteljima. Pod begovskom kouljom je kucalo vjerno srce. Bio sam samo za druge gluhonijemi sluga, a moji zemaljski gospodari su znali da govorim i ujem, spreman za njih umrijeti svakog trenutka. Za njih bih iao u vatru i vodu. U begovini sam bio razgranati hrast. Kada su bivale ljetne vreline, pravio sam hlad. U nevrijeme, bio sam zatita od oluja. Korijen je bio duboko u duama mojih gospodara. Beg jednom, i ne samo jednom, ree: Bog mi je tobom nadomjestio ono to nisam imao djecu! Ramo, svojom odanou i utnjom kazuje i dokazuje mnogo vie nego to drugi mogu rijeima iskazati Ti ti si moj sin! Ja, Begov sin siin siiin! odjekivalo je u meni. Kako sam zemaljskom gospodaru mogao iskazati moju sreu? Radost sam iskazao tako kako sam jedino mogao rukama. Zagrlio sam ga onoliko koliko 164 / Godinjak 2008

Glas mrtvaca
su mi ruke bile duge i iroke, pa kada mi se i to inilo da je malo, da je mrvica naspram milosti koju mi ukazuje, oi su orosile. Suza je kanula na begov dlan. Bee, u ovoj suzi je more zahvalnosti kazao sam stiskom ake i zajecao. Ponovo me je digao na noge: Di se, ako sam beg, nisam Bog! Rastao sam, listo i sazrijevao u bai zemaljskih gospodara. Nad zemljom sam bio biljka. Pod zemljom njihov korijen. Begova zemlja me hranila i odravala. Jusuf je bio moj sluh. Kaduna je bila moj glas. Moglo je biti i obrnuto, ali nikako drugaije. Sluao sam njihovim uima i govorio njihovim glasom. Nisam bio sluga, bio sam njihov sin. Za druge sam bio utnja, i jo gore muk! U svakom mome pokretu jedino su moji gospodari vidjeli ono to sam bio: ovjek koji rukama govori i oima uje. Lijepo i jasno su uli svaku moju rije, moje mogu i moje hou. Ako i nisam bio siguran u to, vie sam nego siguran da su znali da ih niim nisam znao povrijediti. Sa takvom mjerom saznanja, gradio sam sebe da budem ono to e me u begovoj kui odrati i initi sretnim: bio sam od koristi na svakom koraku! Begovina je traila savren sklad mudrosti kako bi se sauvala u svojim granicama. Preko mea, koje su dijelile begovinu sa drugim imanjima, zalazili su pogledi onih koji su uvijek bili nezadovoljni onim to imaju. Kada bi se zasitili pogledima, u pohlepnoj elji da proire svoje, znali bi iupati kamen mea i poboli bi ga dublje u begovinu. Na tom proirenom pedlju zemlje, gradili su svoje gnijezdo zadovoljstva i sree. Kamen mea nije vie bio poboden u gladnom srcu, ve izvaen i poboden tamo gdje su mislili da treba u tuem srcu! Vraao sam mea u meu. Ni u begovo, ni u tue, ve tamo, gdje mu je mjesto. Ne dam! grmjela je moja utnja. Nisam bio ni gluh ni nijem kada su begu govorili protiv mene: Bee, ivot prolazi, begovina ostaje Koliko je tvoj sluga kadar sauvati begovinu? Ko bere tuu brigu, svoju u trnje gura mirno, bez ljutnje, govorio je Jusufbeg i jo mirnije nastavljao govoriti: Drai mi je Ramo od cijele begovine Ne ostavljam je slugi, ve sinu, kome ne manjka ni glasa ni sluha, ni razboritosti ni odanosti Bee, jedno ti govori srce, a drugo razum?! Srce mi zadrhta, kada se otvorie begova usta: Ko je zahvalan prvo Bogu, pa onda begu, u takve nema sumlje Kada ja odem, iza mene ostaju oi moga sina!

Godinjak 2008 / 165

SMAJLOVI
Poput brljena, omotan i pripijen uz stablo begove mudrosti, crpio sam sokove, ni manje ni vie nego onoliko koliko je bega ostavljalo jo jakim i zdravim, a mene kadrim da sutra, kad bega ne bude bilo, budem stablo otporno na sve oluje. ovjek bez vjere je kao drvo bez korijena govorio je beg i pripremao me za svoj odlazak. Duhovna snaga je u molitvama kazao je i pokazao mi kako se treba pokorno klanjati samo Svevinjem. Rije po rije, skidao sam ajete sa Jusufbegovih usana. Ako sam i bio gluhonijem, u jedno sam bio siguran: nisam to bio na postekiji! Ajet po ajet, molio sam se Milostivom, tako kako sam jedino znao i mogao iskrenim mislima. Okupanog tijela i istog srca, inio sam sve ono to je Jusufbeg inio. Ispred sebe sam prostirao ovnujsku kou, uzimao tespih u ruke i molio. Taj dan, kada mi je Jusufbeg ponudio svoju postekiju od bijele ovnujske koe, bio je najsretniji dan u prolaznom ivotu. Ozarenog lica je kazao: Na, tvoja je! Zapamti sine, ljubav prema Bogu je nemjerljiva! Ono to je znao Bog, znao je i beg: kada bi mi otvorili srce, u njemu bi nali rijei molitve. Moj glas ne moe uti svaije uho. Lijepo je to begovica govorila: I nije svaije da ga uje Jedino Bog uje i one koji viu i one koji ute! Zemaljskim gospodarima i meni je bilo sueno da poput biljke iz zemlje niknemo, olistamo, behar zametnemo, ali da plod na zemlji ne ostavimo. Bog jedino zna zato je tako. Meni, gluhonijemom Rami Jaaru, bilo je moda jasnije od onih koji govore i sluaju, da je sve bolje nego ostaviti iza sebe sjeme koje e zatrovati zemlju. Biti gluh za rije koja vrijea, prije je nagrada nego li falinka. Glas je ma sa dvije otice Posijee i onoga koji psuje i onoga ko je opsovan. Na moju misao, koju sam nosio kao pritajeni glas u sebi, nisu se mogli porezati ni oni kojima je rije bila ma, ni oni kojima je glas bio uprija od uha do uha. Hodio sam krajem puta, onako kako me je savjetovao Jusufbeg: Ako kome i zasmeta, najmanje e tebi koditi Sredinom puta hode oni koji ni sebe ne vole! Kada je krenuo na put bez povratka, iz depa je izvadio sat i kazao: Na, tvoj je! Moje vrijeme je isteklo Sa begovim glasom u sebi lake sam podnio njegov odlazak, ali i one koji su brinuli tuu brigu: Ostade begovina na usvojenom gluhonijemom Rami Jaaru! Dijelio sam radost sa dobrim ljudima koji su govorili: Begu, bez sumnje, bi slai Dennet od begovine. U begovom gnijezdu, kojeg je ispleo od ljubavi i sloge, nije bilo mjesta za ljutnju, zavist i mrnju. On je otiao, a nama ostavio da biramo: svjetlost ili tamu, ljepotu ili nesreu! Zastraivali su me: 166 / Godinjak 2008

Glas mrtvaca
Kad i Kadunu spuste u mezar, oko begovine e se skolutiti guje, zinue adahe, kruie leinari Kako e ti to, Ramo, izdurati? Moja odanost e sauvati begovinu rekoh stiskajui rijei u aci. Begova lijepa rije u mojoj dui je klju koji gvozdena vrata otvara! Ramo, ta initi kada slijep nasrne na gluhonijemog? Progledae od stiska ruke Na mom dlanu pie: Ono to ja ne inim tebi, nemoj ni ti initi meni! I lijepa rije ima vijek trajanja Kada bih stiskao aku, klonili bi se mene. U zatvorenom dlanu je ostajala nedodirljiva begovina. Znao je moj zemaljski gospodar i za tu tvravu. Pa ipak, vie je brinuo o uvaru tvrave: Sve ti ostavljam, a kao da ti nita ne ostavljam! Preutio je ono to se nije dalo sakriti. Sine, ostavljam ti brigu Zbog begovine moe izgubiti glavu! Ne brini, bee! poljubio sam ga u ruku. Moja misao je dolazila do praga, a njegova prelazila prag. Ko e tebi, sine, na samrti prinijeti vodu da zadahne duu? Zagrlih ga i privoljeh da zauti. U mojoj suzi je bila moja dua. Ako je Jusufbegova ljubav prema meni bila planina, elio sam da moja ljubav prema njemu bude vrh planine koji dodiruje nebo. Pa ipak, takva tajna e ostati sve do Sudnjeg dana Sjeanje ponesoh u grob Na Sokolovom brdu Jusufbega ujede guja. arka. Puna otrova. Njega ujede, a mene zabolje. to nije mene? rekoh oima punim straha. uti, ne grijei duu! ree. Pocijepah koulju i povezah nogu iznad koljena. Stegoh povez kako bih zaustavio otrov. Sine, stegni jae! Boli li, bee? upitah i stegnuh, kao da pritegoh gajtan sebi oko vrata. Jo jae! Beg odahnu, ja zadrhtah. Na akiju, rasijeci ranu! Zar moram? Mora, ako ti je stalo da spasi oca?! Da se ne bih uguio, uinih ono to sam morao: vrhom noa rasijekoh ranu tamo gdje su se ukazivali tragovi arkinih zuba, a onda ustima poeh isisavati zatrovanu krv. Ispljuni! zabrinuto je uzviknuo beg. Usisavao sam otrov, a gledao gospodara u oi. U tim lijepim oima starca nieg nije bilo to bi se moglo nazvati strah. Ako je i bilo nemira, bio je od pomisli da mogu progutati otrov. Skrivao je pogled. Kako sam ga poznavao u duu, Godinjak 2008 / 167

SMAJLOVI
u jedno sam bio siguran: kakve su mu oi, takve su misli. elio je ostati pribran radi mene. U strahu, za begov ivot, zaprtih ga na lea. Zalud se opirao. Liio sam na mrava koji nosi teret dva puta vei od sebe. Ali, Jusufbeg nije bio moj teret. Donesoh ga na begovinu. Polahko, da ga ne povrijedim, spustih ga vrh kue. Sine, ti si sve uradio to je bilo do tebe, ali ako bude sueno da umrem od otrova arke, dabe si me nosio ree uz smijeak. Ne do Bog zadrhtah. Danima kasnije, nije se jednom znao naaliti: Bolje je ne priati nikome da me je ujela guja! Od drugaije boljke je preselio na ovaj ovamo svijet. Tu no je kazao: Od ove boljke nema lijeka! Bee, koja je to bolest? Starost, sine, starost! Za begom ode i Kadunbegovica. Zabolje je Jusufova smrt. Tuga je ukide s nogu. Nisu se ohladile njegove kosti, a odnesoe je na put sa koga se vraaju samo nosai mrtvih. Na izdisaju ree: Sine, da nije smrti, ne bi valjalo! Sa Jusufom i Kadunom preselie moj sluh i moj glas. Ostatak ivota sam proveo u tiini. Dok sam po suncu hodio, begovina je ostala onakva kakvu je beg ostavio iza sebe. Ni minutu prije, ni minutu kasnije, ve tano u sueni trenutak bi i meni sueno da odem. Za nevjernike sam umro rano. Za vjernike, preselih na vrijeme. Starac u bijelom, koji je donio ovu priu, netragom je nestao. Ostao je njegov glas: Gluhonijemog Ramu Jaara nije moglo uti svaije uho!

168 / Godinjak 2008

REFERENCE BONJAKE KULTURE

Intervju sa Nedadom Ibriimoviem

NEMA NADMETANJA SA AVOLOM

mislim da je najbolje da krenemo od vaih poetaka. kako ste poeli da piete i zato? ta vas je ponukalo? Nauio sam da itam i piem prije osnovne kole. Napisao sam prvu pjesmicu kad sam imao pet-est godina. Napisao sam prvu priu kad sam imao trinaest godina, i objavljena je u Plavom Vjesniku, zvala se U bostanu. Imala je i moju ilustraciju, ta pria. Sa osamnaest godina napisao sam prvu ozbiljniju priu koja se zvala U posjeti, a poslije je preimenovana u urno ispriao Zulfikarov mlai sin. Iz te prie je poslije nastala prva moja zbirka pria Kua bez vrata, odnosno Kua zatvorenih vrata, napisana i predata izdavau 1961. objavljena 1964. godine. Zadravana je u ladicama izdavaa zato to je u to vrijeme bio u Jugoslaviji napad na takozvani Crni Talas u umjetnosti. Tako da sam rano poeo. Poeo sam pisati kada sam poeo i disati. Mnogo sam itao, volio sam slova... a kako ste se sami odluili da ponete? Nisam osjetio da sam se odluio za pisanje. Ono je dolo na neki prirodan nain. Nisam se nikada odluio da piem, pisao sam, ne osjetivi da piem, kao to sam i itao, ne osjetivi da itam. Pisao sam, ne osjetivi da piem; itao sam, ne osjetivi da itam. dali je bilo neto to ste eljeli rei ljudima? Tek u zreloj dobi, moda ak tek sada, ne ranije, javlja mi se elja da ljudima neto kaem. Dotad, dosad, ako sam i elio neto ljudima da kaem, spoticao sam se o ono to se dogodilo Camusu i Sartreu koji su svoje literature opteretili svojim filozofskim porukama, tako da je ta bojazan na taj nain prisutna i sada kod mene, ali tek moda sa Vjenikom sam odluio neto da kaem ljudima. A ta bi to, ustvari moglo da bude? Prije svega, to su stvari koje se kreu u ravni etike i stvari koje se kreu u formi prie, u formi osjeanja i pripovijedanja. Zapravo, meni se Vjenik, ta ideja za Vjenika pojavila odmah na poetku, ve kad sam bio mladi od sedamnaest-osamnaest godina. Na poetku moga uplivljavanja u literaturu, bilo itanja bilo pisanja. Godinjak 2008 / 171

IBRIIMOVI
Uzora niste imali? Nisam imao nikakvog uzora, ali volim klasike. Volim provjerene knjige, preprane u vremenu. Volim Tolstoja, ehova, olohova, Dostojevskog, Anatola Franca, Tomasa Mana; klasinu knjievnost. A imam i posebnu ljubav za pisce koji piu malo, saeto i na neki nain strogo, kao to je, recimo, Babelj, ili kao to je Hemingway, ili kao to je, recimo, na poseban opet nain Pir Lagerkvist. kako tee sam va proces pisanja? da li je to neto mukotrpno ili to ide lahko? Veoma mukotrpno. Kod mene je uvijek proces pisanja tekao veoma mukotrpno. Teko. Moda zato to... zato to se jo nisam odluio da li da budem pisac. Moda biti pisac znai imati jasnu i svjesnu odluku. Ja sam, kao to sam kazao na poetku, pisao ne znajui da piem. Mogue je da bih morao svjesno i jasno da se odluim da budem pisac, da bih pisao, moda to onda ne bi bilo mukotrpno niti teko. Ja ne znam zato je to mukotrpno i teko, moda zato to s jedne strane ne elim da piem golu autobiografiju, a sa druge strane teko je objektivno pogoditi sebe. U kojoj knjizi ima najvie vas? Sigurno da me ima u svim knjigama, na ovaj ili onaj nain ali... U svim mojim knjigama su uvjek sva moja iskrena nastojanja, ta sad znae ta iskrena nastojanja to je ve drugo pitanje, ali u svim knjigama, su znai, moja iskrena nastojanja. A gdje ima najvie mene, gdje ima najvie toga to me pitate, to kako ja ne piem, ustvari, kako dosad nisam pisao, mogue je da me ima najvie u Brai i vezirima. Mogue, ali sumnjam. Moda me ima najvie u autobiografskoj prozi Bog si ove hefte, na kraju krajeva to je autobiografija. ta vas je ponukalo da napiete Bog si ove hefte? Ponukao me jedan eksperiment, jedan pokuaj, da se umjetnost svue u blato. Nakon tog eksperimenta ja sam shvatio da se umjetnost ne moe svui u blato, umjetnost se mora dosezati a ne moe se umjetnost sputati, tako u tom smislu. Ja sam elio tom knjigom da pokrenem jedan svjetski pokret, da svaka ulica ima svoju knjigu; meutim, to je bila jedna besmislica. Knjiga nije nikad samo ono to u njoj pie., ima jedna reenica u Vjeniku, uvijek ima jo neto, i taj Car si ove hefte, odnosno u prvi mah Bog si ove hefte, jeste sigurno jo neto osim toga to sam ja htio da bude. Razliite sam eksperimente pravio u knjievnosti, ali Vjenika vuem i nosim cio ivot, piui uporedo ovo to sam napisao pored njega, ali uvijek njega pratei; tek sada njime moda pokuavam neto da kaem ljudima. ta je to to elim da kaem, moe se svesti na to da ljudi moraju voditi rauna o odnosima a ne o sudovima. Sud o nekome vrijedi samo ako je mogunost za dijalog. Da u ovjekovom ivotu postoje dvije smrti, jedna je psihika, druga je faktika, kaburska. To je neto na ta bi htio da skrenem panju, htio bih da skrenem panju ovjeku da je on, da je ljudsko bie jedna praka u Kosmosu, 172 / Godinjak 2008

Intervju
odnosno da je to njegova veliina. U Vjeniku ima reenica koja glasi: ovjek jo uvijek hoda po zemlji kao da je ona ploa a ne plavobijelo zrnce u ogromnom prostranstvu Kosmosa. i da je ljudsko bie na toj maloj zemlji, na toj praki gotovo nevidljivo, ali da se samo u njegovim oima odraavaju svjetla milijardi zvijezda. Taj odnos beznaajnosti i ogromnosti ljudskog bia. To bih htio da iskaem. kaete da ste dobili ideju za Vjenika sa sedamnaest godina... Sa sedamnaest godina nisam dobio ideju, nego sam dobio samo jedan zvuk, jedan osjeaj, jednu slutnju, ne znajui ta je to. Meni je dugo trebalo da definiem ta je to to ja elim, ta je to to mi se javilo. Da se odredim ta je to, dugo vremena ja sam samo to osjeao kao neto neodreeno. Dugo mi je trebalo da razvidim ta je to otprilike, a onda su mi trebala pomagala. Potreban je bio alat, potrebna je bila rije, potrebna je bila figura. Neto s ime u poeti otvarati to to mi se razvia, to mi se nudi. Prvo pomagalo je bio pojam smrti. Kad god se kae smrt, neminovno se mora vui i par ivot. Sve u naem svijetu je u parovima; ako se spominje smrt, mora se spomenuti i ivot, i obratno. Ali taj pojam smrti mi je bio potreban da bih imao posebno mjesto gledanja na stvari, jer ja volim klasike, ja pristajem na ovo ta sam zatekao na zemlji svojim roenjem. Ja nita ne elim da promijenim, ja samo elim da se sve to to ima drugaije vidi. Iz jednog posebnog ugla sagleda. Ja sve zadravam, nita ne ruim, nita ne unitavam i nita novo ne donosim nego elim samo da drugaije osvijetlim to gdje se ovjek nalazi na ovoj svojoj Zemlji. Mogunost da drugaije to osvijetlim jeste taj uklon u smrt; meutim, uklonivi se u smrt ti si mrtav, ne moe iz mrtvoga gledati ivo, zato sam doao nakon dugog razmiljanja u Vjeniku do pojma zamiranja, koje je neto kao prividna smrt. Ali u udnji da dotaknem pravu smrt u samome Vjeniku glavni junak Abdullah Misri el-Bosnawi umire u El-Hidrovoj knjizi u Vjeniku, istinski umire u knjizi El-Hidra. Ne umire u svojoj knjizi, odnosno ne umire u ivotu. koliko se mijenjala ideja vodilja kroz sve vrijeme geneze Vjenika? Ta ideja... Dakle, prva promjena te ideje vodilje je bila da umjesto smrti uzmem zamiranje, prividnu smrt. Druga je bila, budui da sam teio savrenstvu, da se savrenstvo na Zemlji ne moe postii, pa sam se morao odzidati od savrenstva. Vratiti nazad jedan korak, ili ne znam koliko koraka. Trea ideja je bila ehadet: Ehedu en la ilahe illallah ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu. I to su ta tri glavna preokreta, tri glavne promjene tokom trideset-etrdeset godina pisanja Vjenika. Dakle: prividna smrt kao ugao gledanja, odmicanje od zida savrenstva, u savrenstvu za nas nema nita pa nema ni knjige, i trea je ehadet: Ehedu en la ilahe illallah ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu. To su tri glavne stvari.

Godinjak 2008 / 173

IBRIIMOVI
koliko je bilo teko u knjievnost uvesti lik hazreti Hidra? Meni lino jeste bilo teko. Ja nisam knjigu pisao po svojoj pameti, ja sam knjigu pisao po njenoj pameti, po njenoj potrebi, po njenoj elji. Ja sam pisao ono to je knjiga htjela, a ne ono to sam ja elio ili ono to sam ja mislio ili ono to sam ja razmiljao. Kada sam, piui Vjenika stopu po stopu, korak po korak, red po red, kada mi je Vjenik zatraio da u njega unesem El-Hidra ja sam kazao: Draga knjigo, ja to ne smijem, ja to ne mogu. Ja nisam alim, ja sam obian musliman. Za to su potrebne velike studije, veliko osjeanje, veliko znanje. Ja to ne smijem., ali je knjiga kazala: Ti to mora. i tako sam uveo El-Hidra u knjigu. Ja sam se bojao i svih drugih poglavlja u knjizi, naravno, najvie sam se bojao kako uvesti El-Hidra. Ali knjiga je traila El-Hidra i ja sam ga izgleda, uspjeno uveo. Ne samo da sam ga uspjeno uveo, nego ini mi se da sam evropskoj knjievnosti koja u svojoj tradiciji ve ima Ahasvera, Vjenog ida, i ima Ukletog Holananina, Jan Van Der Ekena, podario isto tako jednog dugovjekog ili vjenog, lik El-Hidra. moete nam objasniti odnos izmeu imhotepa i misrija? To je delikatan jedan odnos, vrlo delikatan. Teak za razloiti. Usmeno zaista ne znam kako, da li sam u stanju usmeno da vam odgovorim na to teko pitanje, jer to je neka vrsta dvostrukosti u samom liku Abdullaha Misrija el-Bosnawija. Abdullah Misri el-Bosnawi, odnosno Egipanin Neferti, on vjekovima, hiljadama godina nastoji da svoje bie niim ne odredi. Zadrava se na onoj razini koja se naziva razina obinih ljudi, ili razina obine svijesti, a sa druge strane on je Imhotep, jedan od najveih graditelja ovjeanstva. Graditelj koji je izgradio prvu piramidu u Sakkari, stepenastu piramidu faraona Dosera. Ne samo graditelj, on je filozof i naunik i ljekar. Imhotep se nakon toga preobre u adada Ibn Ada graditelja Imrana na stubovima i zadrava te velike odlike jednoga genija, meutim, kako to dvoje pomiriti? Ja mislim da je sam tekst Vjenika to na neki nain pomirio... Na kraju krajeva, to se moe uzeti kao jedno pitanje: Kako jedan veliki ovjek moe biti obian ovjek i u tom smislu. Zato se jedan ovjek otima odreenju izuzetnosti? Zato bjei od izuzetnosti svoga bia? Zato to je i to ukalupljivanje ovjeka. To su pitanja koja spadaju u Vjenika. da li su misri i imhotep ista osoba kroza itavu knjigu? Formalno jesu. Ne moe se porei da nisu, ali u kakvom su odnosu i kako su, to je neto o emu bi neko ko je filozofski obrazovan i ako bi proitao paljivo Vjenika mogao vie da vam kae nego to ja kao autor mogu o tome raspredati. U svojim knjigama koristite neobine naratore: muzafer u Ugursuzu, din u karabegu i sam misri. zato se odluujete na taj postupak? To je sigurno iz neke literarne potrebe, ne iz neke izvanjske potrebe, potrebe za efektom. Ako upotrebljavam Muzafera, to je vie instinktivno, a manje svjesno, odabrano. I Muzafer iz te pozicije gluhonijemoga i din u Karabegu iz te 174 / Godinjak 2008

Intervju
pozicije dinske moi, ili Abdullah Misri iz pozicije dugovjekosti. Znai, osnovna odlika pisca zaista jeste njegova posmatraka misija. Pisac nije aktivan kao, recimo, jedan vojskovoa, jedan politiar, ili jedan ekonomist, jedan bogata, jedan trgovac. On nije aktivan u ivotu, pisac ima poziciju posmatraa i sve ove pozicije: pozicija Muzafera gluhonijemog, posmatraka pozicija, pozicija dina u Karabegu, posmatraka pozicija, pozicija dugovjenosti Misrija... Sve su to posmatrake pozicije, nisu pozicije ljudi aktivno prisutnih u ivotu. Iz sve te tri pozicije se nastoji ui aktivno, one su polazita da bi se aktivno ulo u ivot. Sad, ta to znai... Recimo ja sam, literarno govorei iz sve te tri pozicije, aktivno uao u ivot mojom dramom Boja hre, koja je imala samo jednu praizvedbu i sa pozornice se to, to sam ja aktivno uao u ivot, nije uope vratilo, negdje sam pogrijeio. Ali u svakom sluaju, ja to mogu jasno definisati, a to je ono to sam vam na poetku rekao da je meu ljudima bitan odnos, a nije bitan sud. To znai da nisu bitne ni pojedine linosti odnosa nego sam odnos, da je to neto to je ivo i kreativno, da je to neto na ta se baca teite, a pogotovo nisu ivi sud i presuda. Dakle, radi se o jednom paradoksu sa kojim ja ne mogu lahko da izaem na kraj kao literat. Knjievnost zahtijeva potpun psiholoki i karakterno ocrtan lik. Potpuno psiholoki i karakterno ocrtan lik vodi sudu, a ne vodi odnosu, mada u sutini potpuno karakterno ocrtan lik moe se vidjeti samo iz odnosa, i to zna Dostojevski i to Dostojevski i radi. S jedne strane, pisac ne moe pisati ako nema jasan, definisan lik, a s druge strane, mene to ne zanima. Mene zanima ta je izmeu ljudi, a ne ta je s njima ponaosob. To je ono to ja elim da poruim, kad me ve pitate o poruci. elio bih da vas pitam za vaeg adema kahrimana iz Knjige Adema Kahrimana napisane Nedadom Ibriimoviem Bosancem. Uoio sam da postoji mnogo podudarnosti izmeu vas i adema iz knjige, da li ste vi on? ili je on neka vaa tenja? Nisam o tome mislio, ali pristajem na to da smo Kahriman i ja bliski i da mene ima puno u Ademu Kahrimanu, ta knjiga je pisana iz linoga doivljaja. S druge strane, sutinski ta postavlja Kahriman u toj svojoj knjizi? On eli da pobrie zla koja su se dogodila, ali da li je to zabijanje glave u pijesak, da li je to zaboravljanje? Ja mislim da nije ni jedno ni drugo. Radi se o mojoj, a i o naoj situaciji danas, koja bi se mogla svesti na ovo: Mi u Bosni, naroito Bonjaci, muslimani, nismo eljeli, nikako nismo eljeli, to monstruozno, neljudsko ratno iskustvo koje nam je dolo i sa istoka i sa zapada i sruilo se na nae glave. Sada, kada smo mi posjednici toga jezivoga, neljudskoga, stravinog iskustva, koje nismo eljeli, mi ne znamo ta da radimo sa tim iskustvom. Sa tim tekim iskustvom kojim smo optereeni i koje nismo htjeli. Ne moemo ga vratiti, ne moemo ga skloniti, ne moemo ga zaboraviti i ne moemo ga prihvatiti, i to je moja pozicija ovdje gdje ivim kao ovjek, kao insan u ovoj naoj Bosni, i to je pozicija Adema Kahrimana. Adem Kahriman to razrjeava jednim literarnim postupkom; budui da literatura uspostavlja sliku, moe je i unititi, moe uiniti i da nestane. Sluei se Godinjak 2008 / 175

IBRIIMOVI
tom literarnom mogunou, Adem Kahriman brie, nastoji da izbrie ta zla koja su se dogodila u Bosni. A ja lino ne znam ta da radim sa tim naim iskustvom. Ja kao Nedad Ibriimovi ne znam ta da radim sa tim neeljenim, neljudskim iskustvom. Ono nije trebalo nikome. Kako ga nositi? Ono se ne moe zaboraviti, ne moe biti da nije bilo, ne moe se prihvatiti, a nema se kome dati. ta s njim raditi? Jer je neljudsko, potpuno neljudsko, a ljudi su ga poinili, i to je pitanje. Ljudi koji su ostali ivi i ive, Bosna ima neki okvir, u Bosni se neto dogaa, ostaju ivi i jedni i drugi i trei i etvrti i peti i svi koji ive i koji neto ine, ali... Zla su se neprekidno dogaala kroz historiju svim narodima i svim ljudima, ali ovo je zlo koje smo mi direktno, najneposrednije osjetili i ne moemo da ga ne osjetimo i ne doivimo, ali ta s njim raditi? Ono je nepotrebno, ono je bilo nepotrebno u svakom pogledu; i politiki i historijski i faktiki nepotrebno, ali dogodilo nam se. Na kraju krajeva, neljudski. ta se to postie u ivotu zlom, zlim, nepojmljivo zlim inovima koje ljudi ine ljudima. ta? ta je to vie od tog nepojmljivog zla da se ono moe poiniti? ta to vrijedi initi takve stvari? Ne vrijedi nita, prema mom miljenju. I da vrijedi, tim nainom ja to ne elim. Zato je Kahriman jednak sa mnom, samo je Kahriman moda razrijeio u knjizi svoju dilemu, u knjizi, a ja nisam. I u tome je moda razlika izmeu Kahrimana i Nedada Ibriimovia, jer Nedad Ibriimovi u Ademu Kahrimanu ne prekraja historiju, on je samo pokuava literarnim postupkom uiniti spasilakom, humanom. napisali ste da zlo pokree dobro... To nije netano ali, nije potpuno, nije... U kom smislu zlo pokree dobro? U tome to se bjei od njega, jer ako nema zla, nemate od ega bjeati. Po mom osjeanju ne postoji u svijetu borba dobra i zla, ne postoji. Postoji samo bjeanje od zla, uklanjanje zlu, a ne postoji borba i hrvanje sa zlom. Ne postoji bitka sa zlom. Nema nadmetanja sa avolom, nema nadmetanja, nema hrvanja, nema. Od njega se samo odlazi, od njega se samo uzmie, od njega se samo odmie. Zato taj uveni literarni pojam borba dobra i zla za mene ne postoji, nije plodonosan, za mene nije taan, nije plodotvoran, nije istinit. napisali ste da je adem izvajao sjenu, da li to znai da ste i vi isklesali sjenu? Ta moja udnja da u skulpturi izvajam sjenu je na neki nain isto ono to ja u literaturi pokuavam da uradim, uhvatim, ali ja ne znam niti ta je to to ja u skulpturi pravim sjenu, a ne znam, ne mogu, sebi sasvim jasno da objasnim kakva je slinost izmeu sjene u mojoj literaturi i sjene u mojoj skulpturi. Ja o tome razmiljam, ali ja to jo nisam razrijeio, ja ne znam zapravo ta je to. Tek u posljednje vrijeme zaiskrile su iskre tog razrjeenja ta je to sjena u mojoj literaturi, ta je to sjena u mojoj skulpturi za mene lino, ali o tome zaista moram jo razmiljati. Volio bih i da mi neko pomogne u tome, ljudi koji gledaju moje skulpture ili itaju moje knjige, da mi rastumae ta se to sa mnom dogaa, ta ja to elim, zato je to slino, emu to vodi, ta to hoe da kae, ta to znai. 176 / Godinjak 2008

Intervju
kako pomirujete ostale umjetnosti, primarno skulpturu, sa knjievnou? koja vam je draa? Drae mi je raditi skulpturu, ali u njoj nemam takav uspjeh kao to imam u literaturi. Drae mi je to raditi nego pisati, ali u pisanju imam vee uspjehe, u skulpturi nemam. Iako mi je ovo drae, manje sam uspjean, ovo mi nije drae, a vie sam uspjean. podjednako se smatrate skulptorom i piscem? Smatram se, zapravo, piscem, skulptorom ne znam... Ja sam dugo vremena govorio da sam klesar, moda bih sada mogao da kaem da sam pomalo i skulptor. Nakon izlobe koju sam imao u galeriji Roman Petrovi prije etiri godine mogue da bih i ja sebi mogao kazati da sam skulptor, da sam kipar. ta je sa onom skulpturom to je na naslovnici etvrtog izdanja? To sam nisam odabrao, to sam odabrao na poticaj jednog mladog i visprenog ovjeka svjeih ideja, Almira Hrvanovia, koji mi je rekao da bi moda bilo zanimljivo staviti to to ja radim na naslovnu stranu moje knjige, pa smo nali tu skulpturu koja se na neki nain pribliila Vjeniku. To je neki odraz, figura koja nema definisano tijelo, to je neto to dolazi izvana, izdaleka, ide neemu... Ima neke mistike, neega poetskog. kako gledate na stanje knjievnosti danas u svijetu? Knjievnost je u posljednjih pedeset godina prela u film. Film je knjievost kraja dvadesetoga i poetka dvadeset i prvoga vijeka. Tamo je otila literatura, u film. Dakle, dok nije bilo filma literatura je bila dostatna, nije imala konkurencije, nita joj nije smetalo, nita je nije diralo, nita joj nije prijetilo. Budui da je film u temeljima knjievnost i da film bez knjievnosti ne bi bio nita, sada je veliko pitanje je li ovjeanstvo izgubilo u dobroj mjeri mo knjievne recepcije. Tako gledano, to to se dogaa sa knjievnou na globalnom planu dogaa se i sa knjievnou u Bosni i Hercegovini. kako gledate na stanje u bosni i Hercegovini. kuda se knjievnost kree, ko su novi pisci, nove nade? Odgovor na to pitanje zahtjeva jedno intenzivno praenje svega to se tampa. Ta vrsta praenja je u domenu knjievnih kritiara i naunika koji se bave knjigom, ona nije u domenu jednoga pisca kao to sam ja. Jer pisac je vie zaokupljen sobom, svojim potrebama, nema sistematian pogled na to to se deava i sve to bi rekao bilo bi ad hoc i bilo bi proizvoljno. Ne bi spadalo u jedan objektivan sud, zato je bolje na to pitanje i da ne odgovaram. a ta mislite o nagradi mea Selimovi, da li ste se osjeali zakinuti kada Vjenik nije nagraen?

Godinjak 2008 / 177

IBRIIMOVI
Iskreno reeno, jesam, mada ja nemam pravo to kazati. Ja ne mogu donijeti sud o svojoj knjizi, jer sam bio autor. Ja sam se nadao da e Vjenik dobiti nagradu, meutim, odluka svakog irija je autonomna i njoj nema prigovora. To je tako. Na kraju krajeva, Vjenik je dobio u godini dana tri knjievne nagrade i objavljen je etiri puta, to je dovoljan uspjeh. Ja vjerujem da su se nadali i ostali pisci koji su uli u ui izbor, kao Devad Karahasan ili Slobodan Novak, Domazetova... Svi smo se mi nadali da emo dobiti nagradu. andrej nikolaidis je rekao: ideoloki teror desnih i jeftina apologetika lijevih pokuali su zgaziti ovu veliku knjigu i njegova autora. oba pogleda bila su optereena ideolokim dioptrijama i zakinuta za elju da se Vjenik proita oima knjievnosti. ako ita u bh. knjievnosti, ako ita u regionalnoj knjievnosti zvoni, onda zvoni Vjenik, briljantan i velianstven svijet pripovijedanja, svijet knjievne iznimnosti. ta mislite o polemici Sidran-Lovrenovi-kazaz? Ta Nikolaidisova opaska je veoma tana, a to se tie polemike, Abdulah Sidran mi je kao autoru dao veliku satisfakciju. kaete da je Vjenik kruna vae karijere. ime se sada zaokupljate, ta moemo dalje oekivati od vas? Vjenik je bio zamiljen sa jo jednim poglavljem, ima jedno poglavlje koje ja nisam stigao da napiem, to poglavlje se zove Razgovor sa El-Hidrom. Vjeniku ja kao pisac dugujem jo to poglavlje, pa pomalo na tome radim. kako mislite niste stigli? Zato to sam knjigu pisao cijeli ivot, a ve sam u godinama. I onda ujutru kad se probudim bojao sam se da ne umrem, a ako ga na bilo koji nain ne zavrim, sve to sam dosad napisao raspast e se. Pa sam pourio malo da ga zavrim. Sada je lahko neemu to je relativno zavreno dodati jo jedno poglavlje, jednu knjigu. (Razgovarao Zulfikar FILANDRA)

178 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

Raid Duri

Treba velike unutarnje smirenosti duha da se dopre do najdaljih umjetnikih znamenovanja gdje se djelo vidi u prozranoj ljepoti hrama izvan i preko crkvenih i sektakih, istorijskih pregrada, da bi italac Musliman, ne odriui se nieg to je ljudsko u tom njegovom svojstvu itao Njegoa i Maurania.*

ecepcija knjievnosti je u pravilu transmisijsko katarziki proces intimnoga proivljavanja umjetnosti rijei. Iz tog procesa nije uvijek moguno iskljuiti kolektivno nacionalnu dimenziju recepcije. (Posebice npr. u junakom eposu i u knjievnosti romantizma). U svojem subjektivnom prosuivanju knjievni znalci esto, naime, zanemare bitan initelj svake recepcije: nasljedni duhovni kod i razinu (nivoe!) ljudske pameti, savjesti i osjeanja. Mada dakle u osnovi ne opstoji kolektivna (nacionalna) recepcija knjievnosti, ta se recepcija itekako dade kolektivizirati. Kroz medije i kroz institucije svojem kolektivitetu (i drugaijim od svojega) ideologijski, vrijednosno i idejno ozvaniiti, do nivoa nametanja. Sa neminovnom posljedicom vulgarizacije knjievne rijei! Usljed navedenih injenica, na ovom mjestu markiram da su sve teze u ovoj studiji plod moje osobne recepcije! Recepcije kojoj nije smisao da (za)vodi srodnoj, niti tzv. nacionalnoj recepciji. Uz jednako bitnu primjedbu da ne pristajem na bilo iju recepciju umjetnosti knjievne rijei kao intimno-stvaralakog akta.
* Begi, Midhat; Raskra, 3 , Sarajevo, 1978, str. 88.

bitne uvodne napomene:

Godinjak 2008 / 179

DURI
Posebice ne pristajem na hrvatsku, srpsku, crnogorsku knjievno-oficijelnu recepciju Smrti Smail-age engia, Gorskoga vijenca, i jednog dijela proza Ive Andria. Da, odbijam opedrutveno prihvaenu ili zvaninu recepciju navedenih djela sve do devedesetih godina. Tomu je jedan od bitnih razloga da su navedeni knjievni tekstovi i vei dio dotadanje knjievne kritike neumitno i neminovno producirali i pothranjivali protumuslimansko-bonjaku ideologiju. Sa centralnim ideologemom navodne muslimanske (bonjake) turske krivice. Do danas je taj ideologem bio i ostao (!) politikom polugom za nametanje politike (pre) vlasti na Balkanu, u Bosni. U bosanskomuslimanskoj recepciji taj ideologem u posljednja dva stoljea producira frustraciju: potkopava moralno, povijesno i kulturno dostojanstvo ovoga etnosa. Sredinji ideologem kojeg anatemiziram u ovoj studiji je meusobno muslimansko hriansko zatiranje u ime Boga i Boanstva! Sa neumitnom konsekvencom ili drugim ideologemom: transmisijom turskoga tirjanstva na junoslavenske muslimane. Sa stereotipom etikoga jednaenja turskoga tirjanstva i muslimanstva islama svjetonazora, religije i civilizacije. U studiji se pledira na spoznajno i emocionalno razluivanje navedenih pojmovnih dvostrukosti sudionika u spjevu. Takoe i na idejno i etiko razluivanje turskoga kolonijalizma ili tirjanstva, od svjetonazora islama. i Budui da je do znanstvene istine, kojom je ovaj tekst motiviran, suprotstavljenom argumentacijom mogue dospjeti, promiljanju Gorskog vijenca (1847) pristupam divergentnim recepcijama spjeva u junoslavenskom, i u irem kranskom i muslimanskom duhovnom i kulturnom prostoru. Recepcijama uvjetovanim povijesnim naslijeem i razliitom ontoloko-aksiolokom i religijskom supstancom kultura junoslavenskih naroda. Namjera spisateljskog ina je procjenjivanje idejne i etiko-motivacijske strukture Gorskoga vijenca u bonjakomuslimanskoj recepciji, njihovo vrednovanje u sklopu univerzalnih aksiolokih postulata, a na temelju stilistike funkcije Njegoevih turcizama. Recepcija pretpostavlja kritiko promiljanje brojnih stereotipa ovog, u principu duboko misaonog djela, protkanog mudrostima ivljenja. Savremeni problem recepcije Gorskoga vijenca poiva na oprenoj religijsko-tradicijskoj, kroz njih oblikovanoj suprotstavljenoj psiholoko-etikoj podlozi junoslavenskog recepijenta. Dva (ili tri) divergentna psiholoko-etika doivljaja, hriansko-kranski i bonjakomuslimanski ka jedinstvenoj gnoseologiji sa objektivnom istinom spjeva dovesti, ini se sizifovski zaludna. Njima je ovaj tekst motiviran. Uvjet za validnu ocjenu etikih slojeva spjeva jest odreenje dobra i zla, kao ontolokih postulata bivstvovanja. U sutini je svih vrijednosti da sadre protuvrijednosti, pa ono o emu (i kako) se raspravlja u isti mah sadri kategorije dobra i zla. Iskustvo da kategorija dobra, u principu makar (klicu) potencijalnog 180 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

zla sadri, jest u temelju egzistencije i esencije bia. Takvo je iskustvo i u Gorski vijenac ugraeno, dobrim dijelom njime temeljeno. Dobar ili moralan in je onaj koji preferira pojave i odnose koji su humaniji, zao ili loiji in dehumano pretpostavlja humanom. Zao ili loiji in suprotan je hijerarhiji ivota, redu njegovih vrijednosti. Red vrijednosti preokrenuti, nii viem cilju, ili sredstvo cilju pretpostaviti, znai ontoloki poredak povrijediti, zakone bivstvovanja poremetiti, amoralnost moralnosti pretpostaviti. Hijerarhija ciljeva, dobra naspram zlu, prebiva u samoj osnovi ivota. Osporavati razliku izmeu dobra i zla znai redu se usprotiviti, njegovim apsolutnim, opeprihvaenim vrijednostima. Dobro je cilj i zadata vrijednost, aktivnost kojim sebe ovjek osmiljava. Krenje tog principa rezultira zlo. Bivstvovanje i bitisanje esto su izvan naela samoosmiljenja: u njihovom je epicentru bipolarnost, konfliktnost, koji su iz nesavrenosti ljudske prirode izvedeni. Prema Thomasu Hobbesu, fenomeni dobra i zla nastaju kroz upotrebu slobode, njenim vrednovanjem vlastitom mjerom, interesima i osjeanjem. Imanuel Kant je fenomen dobra odredio kao predmet udnje, zla kao predmet straha. Friedrich Nietsche porekao je osnovanost izvornosti biblijskog grijeha, princip ispatanja bia prognanog iz Raja. Prema Nietscheu, ne postoji grijeh u metafizikom smislu, u tom smislu niti zlo samo po sebi. Promiljamo li fenomen zla kroz socijalnu psihologiju, spoznajemo da zlo nije samo posljedica loe organizacije drutva, ve da ovaj princip imanentno obiljeava povijest, pa izgleda da se ljudskim snagama ne da suzbiti. Ovo je stanovite svojstveno i biblijskom i kuranskom uenju, korijena u spomenutom izvornom grijehu. Kuranska je gnoseologija i teozofija sklonija tezi o nepostojanju zla u ljudskoj prirodi, u njegovu genetskom kodu, ve u njegovu nastajanju kroz socijalizaciju. Islamska misao ne poima zlo kao uroenu greku; dri da se ono moe suzbiti, ograniiti. Iluzorno je, meutim, oekivati da se antagonizmi u biu, izmeu bia i kolektiviteta harmoniziraju, neutraliziraju, da se carstvo nebesko na Zemlji uspostavi. Iskustvo upuuje na spoznaju da je ovjek bio i da e biti disharmonian, u rascjepu izmeu dobra i zla, uzrokovanog svojom prirodom, prirodom ivota, svoga samoogranienja. Tri zajednika derivata romantizma kao knjievne epohe uobrazilju, udivljenost prirodom i simboliku (najee u mitos transformiranu) nalazimo i u Gorskom vijencu, s tim da je posljednji element idejno nosei fundament spjeva.1 Kroz kosovsko-mitski fundament Njego zastupa religijske i plemensko-etnike interese koji bitno oblikuju srpsko-crnogorsku nacionalnu samosvijest, formiranu uglavnom kroz antiturski oruani otpor i antimuslimansku mrnju. Kao tipian romantik Njego je individualitet stopio sa povijesno-politikim interesima svog naciona, poistovjetivi pravoslavlje (u spjevu vrhunsku ili nadvrijednost) sa srpsko-crnogorskom (u to vrijeme jedinstvenom!) nacionalnom samobitnou. Kao
1 O zajednikim obiljejima romantizma kao stilske epohe i sa svojstvima romantizma u evropski najutjecajnijih nacionalnih knjievnosti opirnije u: Wellek Rene: A History of Modern Criticism (1750.-1950.) New Haven, London 1965.1969.

Godinjak 2008 / 181

DURI
i evropski romantici i Njego iza svojih ideja ima nastajuu graansku klasu, jo uvijek plemenskog svjetonazora i etike, kojoj njegove ideje postaju nacionalnopolitikim programom. Njego ima ambiciju da u isti mah bude neimar formirajueg naciona, njegov svetenik i prorok. I za Njegoa je svojstvena sljedea konstanta evropskog knjievnog romantizma: Veliki pjesnici ne javljaju se u epohama u kojima prevladava refleksija, ve u onima koje su bogate imaginacijom, u epohama koje se nazivaju barbarskim, kao to se Homer pojavio u barbarstvu antike, Dante u srednjovjekovnom, ponovo oivljenom talijanskom barbarstvu.2 Nekoliko argumenata u prilog pokuaju razumijevanja istrage poturica, bazine idejne, ideoloke i motivacijske sri Gorskoga vijenca. Hrianski viestoljetni kolonijalni status, i iz njega izvedeno idejno, povijesno i moralno pravo podanika na socijalno, politiko i nacionalno osloboenje (ispoljeno u vie traktata spjeva) u ovoj studiji nisu, niti mogu biti osporeni. S druge strane, koliko god socijalno-egzistencijalnih argumenata za in istrage ponudili, nedostatni su za njegovo moralno opravdanje. Da li je istraga poturica na zbilji utemeljena? U stvarnosti realizirana? O povijesnoj osnovanosti i o historiografskom osporavanju istrage poturica objavljene su brojne studije i monografije koje i dokazuju i osporavaju istragu. Moda je u tom smislu znanstveno najrelevantnija hronoloki najnovija monografija Istraga poturica, mit i stvarnost akademika i njegoologa Vojislava Nikevia (Almanah, Podgorica 2001), u kojoj se detaljno opisuju povijesni dokumenti i epskousmeni izvori istrage poturica. Nikevi nastoji osporiti povijesnu utemeljenost istrage. Ipak, zakljuuje da je to bio istorijski dogadjaj koji se zbio za vlade vladike Danila (a prema I. Ruvarcu, na poetku Morejskog rata). Zastupnici toga pristupa su brojni knjievnici, istoriari, povjesniari knjievnosti, etnolozi. (...) A neuporedivo malobrojniji predstavnici drugog pristupa zastupaju stanovite da je Badnje vee mitoloki dogaaj bez odgovarajue istorijske podloge. (Navedeni izvor, strana 197). Njegoolozi i povjesniari nastojali su platom legende ovaj dogaaj zamagliti. Odani ideji pravoslavlja, Crnogorci su naime na neku Badnju vee poetkom XVII veka po legendi prepadom poklali svoje poturenjake, ukoliko nisu hteli da se pokrste.3
2 3 Benedetto Croce: Knjievna kritika kao filozofija, preveo Vladan Desnica, Beograd 1969., 208. Slijepevi Pero, Nekoliko misli o Njegou kao umetniku, In: Knjievni istoriari i kritiari, knjiga II, Novi Sad 1963., 303, 304. O istragi poturica kao historijskom faktu objavljena je brojna povijesna i knjievna literatura na junoslavenskim i na stranim jezicima. Temeljni dokument ove literature je jedno vrijeme sporno autorstvo autografa savremenika dogaaja istrage vladike Danila, koji je napisan 1707. ili 1709. godine. Autografska autentinost nie citiranog dokumenta od pojedinih historiara (meu kojima je kao najrelevantniji bio Ilarion Ruvarac u svojoj knjizi Montenegrina, drugo izdanje. U Zemunu 1899., 156-183)) do savremenih prouavatelja knjievnosti (sve do lingviste i knjievnog historiara Vojislava P. Nikevia) je osporavana. Povijesnim je istraivanjima naknadno utvreno da je navedeni autograf zapravo prijepis kojeg je sainio vladika Danilo. O tome opirnije u: Popovi P.,: O Gorskom vijencu, Drugo izdanje. Beograd 1923, 209, 210. Ovdje je Popovi dokazao da je teza I. Ruvarca osporena u istraivanjima L. Tomanovia, njegovom studijom Ruvarac i Montenegrina. O tome opirnije pogledati u: Tomi J. N., Iz istorije Crne Gore, 1901. Tomi, naime,

182 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

Ne htjeti shvatiti niti prihvatiti antropoloku supstancu ivljenja u razliitim religijama i kulturama na zajednikom prostoru, nije znak samo egoizma, ve i defektnosti psiho-socijalne sri jednoga kolektiviteta. Istraga nema uporita u ontolokom niti u aksiolokom temelju egzistencije: ne postoji biotika osnova za podjelu ljudi na entitete (ens, entos lat. koji jest; bitnost). Ljudstvo kao kolektivitet i bie kao pojedinac u sutini su jedinstveni, pored razlika u civilizaciji, religiji, kulturi... Sva tri monoteizma, iz ijih je baza civilizacija i etika bitno oblikovana, jesu u zajednikoj semitskoj podlozi utemeljene, u tri velike objave Musa, a. s., Isa, a. s. i Muhammeda, a. s., sa fundamentalno identinim stajalitima; razlike su efemerne, uzrokovane razliitim vremenima pojedine Objave. Njegoevo sveukupno odreenje bivstvovanja parametrom pravoslavlja, njegovim vrijednostima, jest acivilizacijski stereotip, anahronizam. Religija jest bitan postulat vrijednosti, na Balkanu posebice, ali je ontoloki, teorijski i prakdri da, i ako zapis prema Muslinovu snimku nije vladiin autograf (...) da to jo ne znai da mu se i sadrina moe osporiti. U drugom izdanju navedene studije Popovi podvlai da Tomi veruje u autentinost zapisa i istinitost istrage kao dogaaja iz Danilova vremena, samo ga stavlja u godinu 1709. Na Tomievu miljenju danas se uglavnom i ostalo. Navodim tekst zapisa vladike Danila koji je objavljen verzalnom crkvenom irilicom u Glasniku drutva srpske slovesnosti, 1863., knj. XVII, 315-316 + faksimil zapisa na nepaginiranoj strani. Autograf je kasnije vie puta objavljen: u Reetarovu uvodu u izdanje Gorskoga vijenca, Zagreb, 1890, 30; zatim u: Ruvarac I., Montenegrina, 1899., 164,165; te u: Stojanovi Lj., Zapisi II, 193, 19. Piem ja vladika Danilo da se zna kako Turke izagnasmo izmeu nas 1707 godita. Prvo kada me odkupie iz Podgorice, skupismo se nekoliko glavara crnogorskijeh u magazi na Stanjevie i tu mi dadoe vjeru da e Turke izmedju sebe izagnati i da e im udariti na Bijele poklade, a dogovor injasmo na Nikolj dan pred Boi, ali Crnogorci prevarie, na Turke ne udrie. Kada ja to vidjeh, jopeta se skupismo na Loven u itnicu manastirsku oko Djurdjeva dne, i tu se dogovorismo da im udrimo u Gospodjine poste, no Gospodjin(i) posti dodjoe i prodjoe, a Turci ostadoe zdravo. I jot se poee mnozina turiti, jer ih miae paa iz Podgorice. Kad ja vidjeh da Crnogorci ne smiju Turcima uloit, ja to ostavim svojati do nedjelje Svetijeh otacah, a u istu nedjelju ujem ja dje govori narod da oe Turci skandarinski poslati nekoliko ljudih da me ufate zato to sam bunio Crnogorce da svoje Turke pobiju. Kako ja to ujem, poljem za Vuka Borilovia i etiri brata Martinovia i sve njima kaem kako je i to je i reem im ako nee Turke pobiti koji su medju njima da u se ja ma iz Crne Gore. Oni odgovore da ne smiju uloiti. Onda ja uzmem moju sablju i dam je Boriloviu, a onijema etvorici: jednome urak, drugome dvije puke srebrne, treemu eianu (Pivjaninovu) vezenu srebrom, etvrtome deset dukata, ali oni po svemu tome mene rekoe da nee nipoto to im ja neu dati moje ljude da ponu, e se bojahu i oni da jedan drugoga ne izdaju. Onda ja dozovem Vuka Njegua, Staniu Velestovca i Marka Dupiljanina i reem njima da oni podju s njima i da oni prvi ponu biti Turke. I tako podjoe na Boi predje zore i pobie Turke cetinjske i eklike koji ne kee do da se pokrste kod mene. I tu se moj momak Stania Velestovac rani. Ali fala Bogorodici ne bi mu nita nego ga ona sauva. A bjee ga ubila puka posred prsih i no posjeka po obije ruke. I budi slava na vijek Bogu koji nas uva od pasje vjere. Amin. Ovom autografu je radi znanstvene relevantnosti moje studije bitno dodati dvije monografije akademika Vojislava P. Nikevia u kojima se nastoji osporiti povijesna utemeljenost istrage poturica. Prva monografija: Istraga poturica u Njegoevu Gorskom vijencu, Cetinje 1990. Druga monografija: Istraga poturica mit i stvarnost. Podgorica 2001. Prije navedenih monografija Nikevi je objavio studiju Istrage poturica nije ni bilo. U asopisu Ovdje, 189, Titograd 1985., 8-10.

Godinjak 2008 / 183

DURI
tiki necivilizacijski njome, kao fenomenom sui generis, svijet i bie definirati, religijom ukupnu svijest supstituirati. Rije je ne samo o Njegoevu pokuaju koji je oponentan humanistikoj sutini svakom od tri teoloka sistema: svaki od njih u ideju o jedinstvenom Bogu ugradio je uenje o jednakosti i jedinstvu bia, ljudskog roda. Budui da definirajui kriterij svjetonazora, civilizacije i njihovih vrijednosti ne moe biti ekskluzivno religijski, samo religijom kodiran, Njegoeva koncepcija anateme muslimanstva je bez teorijsko-aksioloki validne baze. Ona jest zasnovana na pokuaju ostvarenja univerzalnih vrijednosti, ali u zbilji, tj. u knjievnoj transformaciji ne uspijeva prerasti plemenski religijski egoizam i unitarizam. Istraga je pokrenuta strahom pravoslavnih od socijalne grupe drugaijeg svjetonazora. Potom ostvarena agresijom, koja je u povijesti uvijek kao barbarski in oznaavana. Suprotno Njegoevu ekskluzivizmu, prolost i savremenost ogledalo su imanentne egzistencije razliitih civilizacija, religija, etnija... Plemenska svijest, kolonijalno iskustvo, ili vlastoljublje, Njegoa su ograniili da bivstvovanje ne prihvati u dvije komplementarne supstance istog i razliitog, njihova harmoniziranja kao sutine egzistencije. Idejno-ideoloka baza spjeva poiva na mitu nastalom vojnim porazom pravoslavnih od Osmanlija na Kosovu (1389.) Motivacija istrage poiva na osveti hriana nad crnogorskim muslimanima zbog renegatstva, prelaenja u religiju osvajaa. U pokuaju etikog pravdanja istrage, Njego konstituira pravoslavlje jedinom vrijednou, pripisujui muslimanstvu bezvjerje. Takvim stereotipom Njego iskljuuje injenicu da je po Kuranu Muhammed, a. s., najavljen u Svetom pismu (2, 129), te da je u dva proroka teksta Objava Muhammeda, a. s., dovedena u svezu sa Evaneljem (61,6; 7,157). Aksioloki ekskluzivitet pravoslavlja Njegoeve interpretacije rezultira bumerangom: razaranjem sri poimanja religioznosti. Ovaj teorijsko-teoloki postulat valja dopuniti praksisom: prevjeravanje, realizirano uglavnom na bazi socijalnih ustupaka osvajaa spram osvojenih, prakticirano je kako pri hrianizaciji tako i islamizaciji, i ovi su ustupci ili privilegije najee presudni socijalni faktor renegatstva. To dokazuju brojni povijesni fakti.4 Njego u Gorskom vijencu slijedi socijalno-povijesnu praksu prevjeravanja, to ga dakako ne liava osobne odgovornosti, mada pokuava in istrage na ve ovdje komentiranoj koncepciji pravoslavlja kao jedine istinske religije, jedinog mogueg samoostvarenja ovjeka, fundirati. Sve to je van navedene koncepcije, prema Njegou je nedostojno ljudskog osmiljenja. Nije ovdje rije samo o pjesnikovoj elji i iluziji. Rije je o unienju sri svake religije i religioznosti: u negaciji Boanstva hristoljublja u ovjekoljublju! Takva kon4 Postoje brojni povijesni podaci o islamizaciji i kristijanizaciji balkanskih Slavena kroz socijalno-ekonomske i politike privilegija osvajaa i vlastodraca. Osim toga, zabiljeeni su i podaci o nasilnom kristijaniziranju junoslavenskih plamena koje je provodila bizantijska vlast. Prouavajui Njegoevo djelo, ove podatke koristi spomenuti knjievni povjesniar V. P. Nikevi, sluei se francuskim savremenim vrelima. Opirnije u: Nikevi P. V.,: Njego i gnoza. Gorski vijenac i Lua mikrokozma. Cetinje 1993.

184 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

cepcija zapravo je uvreda za krst, za sutinu religioznosti. Osim toga, navedena Njegoeva koncepcija takoer je divergentna dogovoru koji je po osmanlijskom osvajanju Konstantinopola (1453.) ostvaren izmeu sultana Mehmeda II Fatiha i posljednje bizantijsko-hrianske dinastije Paleologa, prema kojem je sultan primio, u svjetovnoj i u vjerskoj oblasti, carske i crkvene prerogative, atribute i ovlaenja vizantijske, vojniki poraene drave. Iz takvog e dogovora kroz kasniju uspostavu socijalno-politikog sistema millet-sultana srpska pravoslavna crkva biti uzdignuta na rang patrijarije.5 Navedeni je dogovor izmeu sultana i Paleologa, te kasnija inauguracija autokefalnosti srpskog pravoslavlja posljedica islamskog uenja o uvaavanju islamu prethodeih religija i islamskog prihvaanja brojnih starozavjetnih i novozavjetnih sadraja. Njegou je poznata tolerancija islama: pogledati drugi dio ove studije, komentar poziva Mustaj-kadije na suivot u slozi, zajednitvu. Njego u ime slobode i osloboenja pravoslavlja od turskog osvajaa realizira ideju istrage poturica: ova ideja, eksplicirana u prvom dijelu spjeva, zavrava, meutim, nasilnim prevjeravanjem, okrutnim zatiranjem ljudi, njihovih bogomolja. U nakani detroniziranja muslimanstva Njego pokree sav plemenski mehanizam svjetovne i duhovne vlasti, usmjerivi ga na egzekuciju nad domaim Turcima. Da bi ideji priskrbio socijalno-plemenski dignitet, prethodno ju je okropio zavjetom Kosova, do danas u nacionalnoj srpsko-crnogorskoj tradiciji najsnanijim motivom osvete, ratnitva uope. Njegoeva hipoteza (koju cijelim spjevom razvija) o neminovnosti oruanog razrauna hrianstva sa islamom motivirana je viestoljetnom kolonijalnom zbiljom, ali ne i na bitnim, povijesti imanentnim zakonomjernostima: ratovi su najee posljedica ekonomskih interesa i dominacije jedne nad drugom zajednicom. Vie je, naime, povijesnih dokaza o kontinuiranim ratovima izmedju pripadnika iste religije nego medjureligijskih obrauna. Tako su napr. Azijati, osvajai Balkana, prodrli kao bizantijski pomagai u guenju meujunoslavenskih graanskih ratova. Pri tome je zanimljivo da je dostojanstvenik Bizanta Luka Notaris pred osmanski pad Konstantinopola izjavio da vie voli usred grada gledati turski turban nego latinsku mitru. Deceniju kasnije su junoslavenski bogumili, pravoslavni i katolici (ovi posljednji u najmanjem broju) prihvatili islam sa turskim osvajaem, u namjeri da i dalje Bosnom vladaju. Osim egzistencijalne ugroenosti bogumilstva, na islamizaciju su bitno utjecali ekonomsko-civilizacijski progresivitet osvajaa i socijalne privilegije ponuene islamiziranim junim Slavenima. Historijski i empirijski je neutemeljena Njegoeva premisa (iz koje izvodi anatemu muslimanstva) o socijalno-religijskoj samodovoljnosti entiteta. Mada je takva premisa bila srpsko-crnogorskom zbiljom turskoga kolonijalizma uvje5 O autokefalnosti srpske pravoslavne crkve u vrijeme osmanskog kolonijalizma od brojne literature izdvajam: Mirkovi Mirko; Pravni poloaj i karakter srpske crkve pod turskom vlau 1459 - 1766. Beograd 1965.; Nilevi Boris, Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Peke patrijarije, Sarajevo 1990.

Godinjak 2008 / 185

DURI
tovana, ne znai da je tim manje socijalno ekskluzivna, jer ne poiva na postulatima civilizacije. Civilizacija je kontinuirani proces socijalizacije i akulturacije kroz ljudsko stvaralatvo. Mada su joj svojstveni konflikti, sudari. Civilizacija eo ipso ujedinjuje kolektivitete na najiroj osnovi kulture i tradicijom naslijeenih razlika. Otud je historija civilizacija u temelju historija premoavanja razlika i jazova, tradicijom razliitih entiteta, dakako ne njihovim ukidanjem ve oblikovanjem transetnikih, univerzalnih vrijednosti. U Njegoa su ove potencijalne vrijednosti (eksplicirane uglavnom u prologu i u monolog-dijalozima vladike Danila i iguman Stefana) u sutini plemenskim steoretipima supstituirane. U promiljanju ljudskog ina neminovno je vrednovati njegovu humanu dimenziju. Ljudski in osmisliti znai humanumu ga podesiti. Otud herojsko djelo pretpostavlja viu ljudskost, ovjekoljublje van granica etnikog kolektiviteta. Njegoev spjev u sutini, meutim, producira mrnju prema muslimanstvu. U takvoj je dehumanoj funkciji njegov korijen i ethos. Mrnju pravoslavnih prema islamiziranim moguno je poimati strahom pred islamizacijom Crne Gore. Ova je potencijalnost Njegoem ne samo hiperbolisana ve su u nju utkane kozmogonijsko-aksioloke dimenzije odiozuma muslimanstvom: Up. stih Zaudara zemlja Muhamedom! Potencijalnost i zbilja jesu, meutim, dvije kategorije nespojive za situiranje objektivne istine. Iz njihova se odnosa ne moe graditi opevaljani etiki sud, niti validna istina. Spjevu, sasvim oito, nedostaje vrlo bitna ontoloko-aksioloka karika u njegovoj pretenziji cjelovite istine, objektiviteta u poimanju i tretmanu svijeta i ivota. Istragom, fizikim unitenjem najsmislenije vrijednosti ljudskoga ivota jesu potencijalni etiki atributi spjeva derogirani, detronirani, pa ih je gotovo deplasirano promiljati. Dakako da ovom markacijom ne sporim temeljno crnogorsko pravo na dekolonizaciju, svoju vlast i slobodu, koji su ugraeni u idejni fundament spjeva. Problem recepcije Gorskog vijenca do danas je u injenici da su dvije bitno razliite socijalno-politike i ideoloke pojave i posljedice turskoga kolonijalizma osvajae Osmanlije i muslimane junoslavenske njegoolozi povijesno-zbiljski, filozofijski, aksioloki i etiki poistovjeivali. Mudroslovlja o slobodarstvu i ojstvu u spjevu zavravaju u krvavo iskaljenoj mrnji i zloinu. Kosovskim zavjetom ideologizirani brojni njegoolozi, u materijalnoj zavisnosti od vlastodraca, nisu razdvajali Turke Osmanlije od muslimana junoslavenskih. Usljed toga se krstjanski odiozum prema turstvu i Turskoj kao kolonizatoru automatski i zakonom spojenih posuda od kosovskog poraza srpskoga do danas transmutirao na generacije muslimana i Bonjaka. Pothranjivao sa svakom socijalno-politikom krizom na Balkanu magmu hriansko-krstjanske antimuslimanske omraze. Etiki je ishod Gorskoga vijenca moguno vrednovati parafrazom pjesnika i slikara Dragoslava Antia da je svaka sloboda rat na poetku, sramota na kraju.6
6 Navedena parafraza o slobodi na poetku i sramoti na kraju svakog rata preuzeta je od Dragoslava Antia, izuzetne poetske pojave u junoslavenskom kulturnom prostoru, iz njegove Antologije objavljene u Novom Sadu 1992.

186 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

U srpsko-crnogorskoj recepciji takav je meutim ishod razumijevan kao etiki ideal. U takvom diskursu je u posljednjih stotinu i pedeset godina Vijenac recipiran i promoviran. U evropskom kulturno-knjievnom prostoru znanstveno etabliran. Izokrenuta sutina spjeva o unitenju ili prevjeravanju crnogorskih muslimana (u formi antiturskog osloboenja) u posljednjih je stotinu pedeset godina prononsirana, nekritiki poimana u svjetskom kulturnom prostoru kroz brojne prijevode spjeva, bez preispitivanja njegove dubiozno upitne estetske, i duboke amoralne dimenzije. Nekritika recepcija spjeva, nastala u decenijama kransko-evropskog oduevljenja protuturskim srbijanskim ustancima, kao znak solidariteta, do danas traje u povijesti o junoslavenskoj knjievnosti. Njenim slijedom i slijedom antiturske krstjanske transmisije Gorski vijenac i danas recipira najtea i odgovorom najobaveznija pitanja, ona koja se tiu smisla istorije, svrhe egzistencije i razloga sudbine srpskog naroda (...) Ne samo u godini svog nastanka (1847), nego i u nae vreme, i u ovim suludim danima jugoslavenskog rata, videlo se koliko je Vladiino delo aktuelno i anticipovano, okrenuto venosti srpske sadanjice, kako izgleda, svake budue sadanjice.7 Na kraju prvog dijela studije nekoliko rijei o znanstvenoj metodolokoj podlozi. Knjievni tekst povijesne tematike najuputnije je recepirati i promiljati kao socijalno-historijsku injenicu.8 Povijesnost je bitna podloga pozitivistike metodologije i poimanja teksta kroz recepciju itatelja. Knjievni tekst, naime, opstoji da bi udovoljio izvjesnim oekivanjima publikuma i autora. Oekivanja su konkretna i imaju historijsko-tradicijska uporita. Otud je i priroda teksta bitno od recipijenta ovisna.9 Rije je o modernoj metodologiji prouavanja teksta, koja je nakon pozitivizma i biografizma preko knjievnog teksta dospjela receptoru.
7 Njegoevo ukupno djelo postalo je beougom, markacijom, duhovno-kulturnim demijurgom nacionalno srpskoga i nacionalno crnogorskoga duhovnoga bia. Jednako meusobno osporavano, srbizirano i crnogorizirano, Njego je u srpski i u crnogorski nacionalni mitos prerastao nakon knjievnih hvalospjeva Isidore Sekuli, Ive Andria, Pere Slijepevia i mnogih drugih. Njegoev je mitos nekritiki kontinuiran i u postratno doba od 1995. u zvaninoj srpskoj (i crnogorskoj!) kulturi i u knjievnoj kritici. Mitos je rastao reciprono prijevodima Gorskoga vijenca na strane jezike. Mitologizaciji Njegoa doprinio je i Vuk Krnjevi u studijama objavljenim u centralnom srbijanskom asopisu Knjievnost 1995-1998. U mojoj studiji Uvek aktuelni Njego naveden je iz teksta Njego i Desanka, autora M. Srekovia. U: asopisu Knjievnost 11-12, 1995, 1448, Beograd 1995. 8 O neophodnosti primjene historijske metode u vrednovanju knjievnih pojava nastalih u prolosti i o njihovoj recepciji shodno pojedinanom povijesno-kulturnom iskustvu opirnije u: Jaus Hans Robert, Istorija knjievnosti kao izazov nauci o knjievnosti, U knjizi: H. R: Jaus, Estetika recepcije, Prev. D. Gojkovi, Beograd 1978.; Ingarden Roman, O saznavanju knjievnog umetnikog dela, Prev. B. ivojinovi, Beograd 1971.; Konstantinovi Zoran, Fenomenoloki pristup knjievnom delu. Beograd 1969. 9 O estetsko-filozofskom i etiko-psiholokom fenomenu recepcije kao duhovnog naslijea pojedinca napisana je brojna teorijsko-poetika literatura. Osim navedenih izvora, pogledati o recepciji knjievnosti u: Milosavljevi P., Metodologija prouavanja knjievnosti, Novi Sad 1985.; (Literatura navedena na 393-404); Scherer W., Poetik: mit einer Einleitung und Materialen zur Retepzionsanalyse,Tbingen 1977.

Godinjak 2008 / 187

DURI
Ova metodologija podrazumijeva komunikacijski dijagram: poiljalac, poruka, primalac, sa naglaskom na posljednjem elementu u ovoj studiji. Rije je o metodologiji prouavanja uzajamno zavisnih, u cjelinu integriranih dimenzija pisca, jezika i itatelja, ujedinjenih pozitivizama, antipozitivizama i recepcionizama, primijenjenih uglavnom u narednom dijelu studije.10 ii Njegoev jezik i stil, posebice u Gorskom vijencu, u sreditu su lingvistikog prouavanja vie desetljea.11 U njima su, meutim balkanski turcizmi marginalno interpretirani, uglavnom na nivou registracije ili povrne deskripcije.12 Stilematska funkcija balkanskih turcizama Gorskoga vijenca nije takoer bila predmetom sistematskih prouavanja, posebice u muslimansko-bonjakoj recepciji.13 Turcizme u Gorskom vijencu Njego koristi u pojmovima iz religije, socijalnih odnosa, administracije, vojnitva i tradicije u opem smislu. U ovom lanku nije moguno analizirati funkciju i recepciju svih Njegoevih turcizama, niti je ovdje neophodno interpretirati i recipirati odavno urasle i srasle turcizme u sva etiri junoslavenska standarda. Za velik njihov dio ni danas ne postoje adekvatne leksiko-pojmovne zamjene. U komparaciji sa drugim specifinim leksemima (npr. sa gotovo 1500 ekscerpiranih Njegoevih slavenizama, porijekla u srpskoslavenskom, ruskoslavenskom, ruskom i slavenosrpskom) zastupljenost
10 Navedena metodologija znanosti o knjievnosti temeljena je na sljedeim izvorima: Milosavljevi P., Metodologija Prouavanja knjievnosti, Novi Sad 1985.; Petrovi S., Priroda kritike, Zagreb 1972.; Riards I. A., Naela nove kritike, Preveli N. Koljevi i D. Puvai, Sarajevo 1964. 11 O Njegoevu jeziku i stilu objavljeno je vie monografija, meu kojima su znanstveno najrelevantnije autora M. Reetara., N. Banaevia, M. Stevanovia i D. Vujovia. Njegoevi slavenizmi leksiki i fonetsko-morfoloki su obraeni u monografiji S. Stijovia, Slavenizmi u Njegoevim pesnikim delima, Novi Sad 1992. (Popis lingvistike literature o Njegoevu jeziku naveden je na str. 239-253.) 12 Stijovi S., Slavenizmi u Njegoevim pesnikim delima, Ibid: 241,247, 250, 251. Uporedi, takoer, studiju Vojislava Nikevia: Turcizmi u crnogorskom jeziku kao kulturoloki i civilizacijski izraz (na primjeru Njegoeva jezika): U: Jezikoslovne studije. Cetinje 2004., 183-204. Stijovi S., Slavenizmi u Njegoevim pesnikim delima, Ibid: 241, 247, 250, 251. Uporedi takoer, studiju Vojsilava Nikevia: Turcizmi u crnogorskom jeziku kao kulturoloki i civilizacijski izraz (na primjeru Njegoeva jezika): U: Jezikoslovne studije, Cetinje 2004., 183-204. 13 Recepcija Gorskoga vijenca u junoslavensko-muslimanskom i bonjakom itateljstvu marginalno je obraena u monografiji Rizvi M., Kroz Gorski vijenac. Interpretacija i tekstualna komparativna studija o strukturi, Sarajevo 1985. (Posebice na str. 13-35; 431-436). Za komunistiko doba, jugoslavensko, karakteristina je anacionalna recepcija i promiljanje spjeva, sa podrazumijevajuim etiko-duhovnim mazohizmom bonjako-muslimanskog recepijenta. U ovom je kontekstu karakteristino posipanje pepelom po glavi profesora Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u prvim postpartizanskim godinama: da se nacionalno osloboenje ne moe izvriti bez nacionalnog jedinstva, a nacionalno jedinstvo ne moe se ostvariti dok se ne istrijebi guba iz torine. U: Nazei S.,: Petar P. Njego. Gorski vijenac, Sarajevo 1947., 15.

188 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

turcizama je simbolina.14 Primjenjujui kriterij izbora i popisa turcizama (u lingvistici uobiajeni, ali neadekvatni termin za orijentalizme, lekseme iz arapskog, persijskog i turskog), koji do danas nisu urasli u junoslavenske standarde, sabrao sam ukupno 68 orijentalizama, od kojih je 29 arabizama, 24 turcizma i 15 persijizama. I ova skromna koliina u spjevu je meutim vrlo snane emotivnostilske funkcije: bitno djeluje na psiholoku motivaciju Njegoeva epskog svijeta, posebice na idejno-ideoloku podlogu djela, pa je njihova recepcija uporediva soli neophodnoj jelu. Stilematska funkcija i unutarnje (psiholoko-emocionalno) svojstvo Njegoevih turcizama bitno su uvjetovani njihovim preuzimanjem i pretakanjem u knjievni izriaj iz ivog usmenog govora pravoslavnih Crnogoraca. Ovu hipotezu iskrivljenih turcizama argumentiram injenicom da je u spjevu od 68 turcizama iskrivljenih 21. U unoenju iskrivljenih turcizama, u njihovoj ruralnoj leksikoj formi, otkrivamo idejno-motivacijsku tendencu uniavanja etosa i dostojanstva islama, muslimanstva u opem smislu. U takvoj je, zapravo, stilematskoj funkciji i znaenju sutina turcizama u spjevu: Turke i njihove konfesionalno-ideoloke sljedbenike muslimane crnogorske biranim, ruralno iskrivljenim turcizmima difamirati, uniziti. Iz tih osnova psiholoki i etiki od pravoslavnih prezreti, kroz turcizme mrnju pravoslavnih Crnogoraca spram muslimanstva producirati! Nije veina unesenih turcizama toliko ohrdana da ih prosjeni itatelj i danas ne bi mogao razumjeti. Rije je, naime, o Njegoevom preuzimanju turcizama iz govorne crnogorsko-pravoslavne tradicije. Karakteristine po leksiki uobiajenom junoslavenskom umekavanju arapskih, turskih i persijskih zvunih fonema (tipa itap < kitab, damaskinja < dimiskinja). Zatim po isputanju foneme H (tipa ar < izmear < hizmear) koje je karakteristino za pravoslavne Slavene uope. Ili unoenje foneme H gdje joj po etimologiji nije mjesto (tipa hat < at, halat < alat, Hajka < Ajka). Da li je Njego poznavao balkanske turcizme u izvornom obliku? Ili u obliku u kojem su oni stoljeima koriteni kod junoslavenskih muslimana, posebice Bonjaka? Koji su se u govornoj (i pisanoj) praksi rjee nego hriani udaljavali od leksike arapsko-islamske izvornosti. Sudei po Njegoevom kirurki preciznom odabiru i ugraivanju ovih leksema u svoje ivo knjievno tkivo, pretpostaviti je (shodno ovdje ve komentiranoj stilematski tendencioznoj funkciji) Njegoevo filoloko znanje turcizama. Njego turcizme, naime, apotekarski izabire i majstorski uziuje u strukturu spjeva, da, volensnolens, akumuliraju i isijavaju prijezir i strastvenu mrnju spram Turaka kao kolonizatora i spram ideologije, svjetonazora i religije islama. Sasvim promiljeno, ni naivno niti romantiarski, Njego u svoj izriaj udijeva turcizme ubojite spram muslimanstva, stilematski usredsreene navedenoj idejno-ideolokoj difamaciji turstva i muslimanstva. Kakvu stilematsku funciju imaju turcizmi Gorskoga vijenca, dokazat u njihovom moguom recepcijom kod junoslavenskih muslimana i Bonjaka. Re14 Stijovi S., Slavenizmi u Njegoevim pesnikim delima, Ibid 102.

Godinjak 2008 / 189

DURI
cepciji prethodi bitna naznaka: njome ne sporim ontoloki i aksioloki nesporivo pravo crnogorsko-srpskog naciona (u istom kontekstu svakog drugog) da se izbori za slobodu i dostojanstven ivot borbom protiv svakog, u ovom sluaju turskog kolonijalizma. Ovo je nepovredivo pravo u spjevu, meutim, izokrenuto: umjesto da se bore protiv turskog okupatora, Crnogorci kidiu na svoju konfesionalno-etniku manjinu, pa je potencijalni univerzalni slobodarski etos (kakav su mu njegoolozi u ekskluzivnoj formi nastojali priskrbiti) izvitoperen u nasilje. U spjevu je rije o organiziranom unitenju crnogorskih muslimana, izvedenom pod izlikom straha od islamizacije. Rije je o klasinoj podvali: na prepad izvreno umorstvo je u nizu interpretacija brojnih njegoologa supstituirano univerzalnim etikim mjerilima. Ve od prvih stihova dinamizirana je emotivno-psiholoka tenzija spjeva anatemom turstva i muslimanstva. U takvoj anatemi turcizmi su stilematski demiurg, posebice u simbolici islama vraga su sedam binjiah. (turc. irok ogrta od crvene ohe). Erupcija etiki opravdane anateme na Turke, osvajae brojnih zemalja, u solilokviju vladike Danila slijeva se, meutim, u etiki neosnovanu osudu muslimanske religije i svjetonazora, svih njenih sljedbenika, da bi potom simbolika se ulila smjeranom delikatnom motivu spjeva u atak na Turke domae izrode: Pa im pone demonski mesija lane vjere pruat poslastice. Bog vas kleo prokleti izrodi. to e turska vjera meu nama. (stihovi: 71-75)15 Ovu osudu Njego je kasnije u spjevu razvio. Kroz motivacijsku, idejnu i ideoloku, filozofsku, etiku strukturu spjeva razradio. Sa manje ili vie strasti, gnjeva i prijezira izaeo. U navedenom je stihovlju saeto da je Muhamed demonski mesija, koji je lanu vjeru irio. Shodno tomu da ta vjera nema mjesta u ljudskom drutvu, s tim ishodino da su svi muslimani izrodi. Takva ideja u daljem razvijanju siea spjeva rezultira ontoloki i aksioloki neutemeljenu tezu da inovjerne valja prevjeriti ili unititi! Oito je da su Turci, islam i junoslavenski muslimani u Njegoa, i u hrianskog poluobrazovana recipijenta neodvojivo trojstvo. Ovo trojstvo su brojni njegoolozi nastojali razdvojiti spajanjem aksiolokih i povijesno-etikih postulata u spjevu. Iz takvog pokuaja jedinjenja njegoolozi su motivu istrage, nastojali priskrbiti univerzalnu slobodarsku idejnost. Da pritom nisu imali validnu argumentaciju, dokazuju brojni stihovi spjeva. Motiv spjeva pokrenut je pozivom na osvetu kosovskog poraza. Odmazdom nad crnogorskim muslimanima, ne pozivom na borbu protiv turskog kolonijalizma:
15 Stihovi u mom radu navedeni su prema bibliofilskom izdanju: Petar Petrovi Njego: Gorski vijenac, CANU, Pobjeda, Obod, Veljko Vlahovi. Titograd, Beograd 1985. (1983) Tira 499 numerisanih primjeraka. (Rije je o izdanju Njegoeva autografa preuzetog iz Nacionalne biblioteke u Austriji i izdanju Gorskog vijenca u savremenoj transliteriranoj irilici. Cijena pojedinog primjerka ovoga bibliofilskog izdanja bila je 500 DM).

190 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

Da istimo zemlju od nekrsti. (stih 95) Nekru se gore usmrdjee Ujedno su ovce i kurjaci zdruio se Turin s Crnogorcem oda rie na ravnom Cetinju! Smrad ufati lafa u kljusama. Zatrije se ime crnogorsko Ne ostade krsta do tri prsta. (284-291) Bez turcizama pravoslavni odijum spram muslimanstva ne bi bio tako difamirajui. Ima li u junoslavenskoj knjievnosti slavljenijeg, u evropskoj prevoenijeg teksta, sa rigidnijom odbojnou spram nesvoje, drugaije religije? Drugaijeg svjetonazora? Ovu estetiku uasa mogue je pojmiti kao najnii stupanj atavizma. Atavizam koji je ljudskom biu rijetko kad svojstven. Iz podsvjesne je dubine knjievne svijesti provalila magma eruptivne odvratnosti turstvom i muslimanstvom, kao sukrvica iz provaljenog ira. Gotovo je neshvatljivo da su njegoolozi pred ovom estetikom uasa nijemi, bez rijei ostajali. Njegoolozi ili nisu htjeli ili se nisu usuivali ovu rugobu komentirati! Komentar bi, naime, doveo Njegoev genije u pitanje! Od monumenta (mitosa) Njegoeva jedan kameni odbiti, bilo bi isto kao i prstom u otvoreno oko zaditi. Patoloki optereena turstvom i muslimanstvom, junoslavenska je knjievna znanost pored ovog paroksizma zatvorenih oiju prohodila. Smisao citiranog odiozuma jest u demoniziranju, potom iskljuivanju muslimanstva iz tokova civilizacije. Na toj osnovi oblikovanja izlike su za predstojeu odmazdu. Sav je Gorski vijenac sazdan kroz sudar krsta i polumjeseca. Od naprijed citirana i komentirana solilokvija vladike Danila, preko simbolike okupljanja crnogorskih plemena koji su okrueni krstovima, sve do zavrnog ina istrage u znaku Badnjaka i pravoslavnoga Boia. Sve emocije, strasti i grozote spjeva iskre iz bezdane mrnje pravoslavnih prema muslimanima. Rije je o produciranju omraze, koju diktiraju i doziraju pravoslavni, psiholoki motivirani plemenskim (!) pravom prvenstva na zemlju, a koje, prema plemenskoj (!) etici, proizlazi iz hrianizacije, vremenski ranije od islamizacije. Pri tome Njego nastoji, aksioloki neutemeljeno, principe slobodarstva i moraliteteta, krst sa slobodom i ljudskou poistovijetiti. Usredsreeno produciranje omraze cijelim spjevom ovdje nije potrebno komentirati. Njenu patoloku dubinu, mikro u makro dimenziji, koja je kroz (pod)svijest pisca, cjelinu svijeta ispunila, svjedoi stih zaudara zemlja Muhamedom. Slijedi poruka: trijebimo gubu iz torine, sa izborom detonirajueg arabizma guba, znaenja opake kone bolesti, stilematske funkcije okuenosti, namjere izazivanja odvratnosti. Iz zgromilanog prijezira pravoslavnih, pokuljat e diluvijalni atavizam odmazde na crnogorske muslimane. O ojstvu i junatvu crnogorskom kroz viteke borbe sa Turcima (zapravo, u zbilji, uglavnom protiv islamiziranih Crnogoraca) objavljene su brojne monografije kojima se Crnogorci s punim etikim pravom ponose. Sutina vitetva izrasta Godinjak 2008 / 191

DURI
na borbi protivnika u jednakim uvjetima i jednakim poetnim pozicijama u borbi. Sa posljedicom trijumfa umnijeg, spretnijeg, jaeg. Takvo je, meutim, crnogorsko epsko vitetvo u Gorskom vijencu izokrenuto. Motivacijsko-idejna struktura spjeva bazirana je, naime, na smiljenoj, u tajnosti pripremanoj odmazdi na brojano neuporedivo slabijem protivniku. U nekim su scenama junatvo i vitetvo promiljani kao primarna vrijednost ivota, kao humanizam i ovjekoljublje, npr. u stihovima 613-620. Ova potencijalna estitost rezultira osvetom, usljed ega poluuje prijezir. Arin vitetva ne zavreuju, takoer, brojni monoloko-dijaloki traktati nivoa fraziranja u spjevu. Kao ni meucrnogorski pravoslavno-muslimanski disputi samohvalisanja, verbalnog uniavanja. Jezgro realizacije spjeva etiki je truhlo, jer spjev zavrava nasilnim obraanjem ili unitavanjem ljudi. in istrage izveden je na neetikoj osnovi ekskluzivnog priznanja dostojanstva pravoslavnim, pravovjernim. Rije je o jo jednom stereotipu koji ponitavanjem drugaije religioznosti i svjetonazora sam sebi amputira potencijalnu univerzalnu vrijednost. Mada se na njih poziva (traktatima o tirjanstvu, vitetvu i asti) zavrava u kalu odmazde i surova tirjanstva. Turcizmi su koncentrirani u epizodi pokuaja meucrnogorskog pomirenja. Ova je epizoda, meutim ostvarena kroz plemensko nadmudrivanje, sraunato na obraanju, tj. pravoslaviziranju muslimana. Sa posljedicom unienja asti muslimana. I otvorenom prijetnjom pravoslavnih. (Pogledati stihove 834-848). Muslimanska strana ne producira mrnju; ona je u nastupu pomirljiva. Muslimani su za zajedniko ivljenje. Rukovoeni su postulatima islama o uvaavanju i priznavanju kitabija, hriana, krana i idova kao naroda Knjige, koje su prethodile kuranskoj Objavi. Muslimani odluno brane dostojanstvo islama, zalau se za dosadanji bratski suivot, za koegzistenciju religija, tradicija, posebice u stihu 1020. Sve to pravoslavni odluno odbacuju. (Stihovi 964-973) Romantiarsko-hrianski opis Denneta i Stambola samo je na prvi pogled oduevljenje kulturom islama: u biti je rije o kamufliranom unienju vjerskog dostojanstva muslimana. Scene hedonizma rajsko-dennetskog nespojive su kuranskom duhovno-saznajnom zanosu po ovozemaljskoj smrti. U epizodi pokuaja meucrnogorske pomirbe Njego dokazuje znanje kuranske Objave, ali znanje nije u funkciji shvaanja i prihvaanja razliitosti, ve opskurnog uniavanja dostojanstva Objave. Karakteristian je u tom smislu stih pod Beom je Burak posrnuo (stih 1149) simbolike likovanja usljed turskog vojnog poraza 1699. godine. Burak je, naime, krilati konj iz Denneta na kojem je Muhammed, a. s., u mubarak (svetoj) noi dospio na nebesa i primio poruke Allaha, d. . Potom ih ljudima objavio, a sa kojima su, Allahom priznati islam i islamu prethodee Objave. Njegoev je spisateljsko-idejni in transparentno jasan: ne priznati dostojanstvo islamu, njegov svjetonazor i svetost, i u takvoj nakani uznastojati opravdati in istrage. Njegoeva ekskomunikacija islama i islamiziranih Crnogoraca nema ne samo religijsko ve ni pravno utemeljenje. Religijski je koncept islama zvanino-pravno priznat posljednjim vizantijskim dinastom Paleologom (koji je objedinjavao svjetovnu i crkvenu vlast) na prostorima osvojenim od Osmanlija, 192 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

sa osmanskim pravom uspostavljanja vlasti, uz obavezu osvajaa na osiguranje autonomije hrianstvu i kranstvu. Iz ovog je osnova turski sultan inkorporirao vlast bizantijskih careva. Uslijedio je potom vazalni odnos balkanskih drava, sa ueem njihovih feudalaca u tursko-osmanskim ratovima. Ovu povijesnu injenicu, kao i osudu filetizma kleristike funkcije pravoslavlja (na Svepravoslavnom saboru 1923.) brojni njegoolozi, optereeni turskim kolonijalizmom i srpskim mitologemom, u pravilu ne navode u svojim analizama Gorskoga vijenca. Rijedak je u tom smislu pokuaj Vojislava P. Nikevia, koji motivaciju spjeva pokuava utemeljiti na univerzalnoj gnozi. Ni Nikevi, meutim, ne uspijeva istragu u aksioloki univerzalnim postulatima etiki utemeljiti: plemenskoj partikularnoj etici pravoslavnih Crnogoraca nastoji udjenuti univerzalnu vrijednost kroz Njegoevu gnozu hrianskog nepriznavanja islama kao (svjetske) religije.16 Propali pokuaj pomirbe izmeu vjerom podijeljenih Crnogoraca jo je jedno ponienje muslimanstva. Posebice u poreenju ode sa sovom, simbolom gluposti, stihovi 940-945. Izravnim vrijeanjem vjerovjesnika, resulullah Muhammeda, a. s. (s Muhamedom i glupost u glavu; stih 1012; niko krupno ka Turin ne lae, stih 1124), oholim odbijanjem Vuka Manduia pretkranskog rituala ianog kumstva, ponuenog od Arslan-age Muhedinovia. U epizodi pokuaja pomirbe, kao i u epu u cjelini, svi su turcizmi koncentrirani da se pravoslavlje ostrasti antimuslimanstvom. Da mrnja bude armaturom odiozumu, iz koje e odmazda uslijediti. Da li je moguno ekonomsko-socijalnim razlozima istragu pravdati ? (Stihovi 848-854). Rije je o Njegoevu i o njegoolokom pokuaju poistovjeenja nepoistovjetivih postulata esencije i egzistencije. U ovom pokuaju rije je o relativizaciji nepromjenljivih etikih zakona bivstvovanja, uruavanju temelja humanuma, pretpostavljanja ivota ljudskoga plemensko-etikom arinu, kojem je pravoslavlje podreeno. U takvoj funkciji javljaju se u spjevu brojni stereotipi meu kojima vrhuni plemensko samouzvisivanje uniavanjem drugaijeg. Artikulirano je u spjevu karikiranjem mjesta i uloge ene (kao stvari) u muslimanskom braku i porodici. U istom je kontekstu stereotip potcjenjivanja enske udi udesne rabote, kojeg brojni mitonjegoolozi nisu poimali kao neprikosnoveno pravo ene na ljubav i na vlastiti izbor branoga druga. (Stihovi 480-499). U kontekstu je ovog stereotipa i epizoda surovog prepada junaka crnogorskih na svatove djevojke hrianke i momka muslimana, pri emu nevjestu i mladoenju ubiju, kasno se potom kajui za razbojnitvo. U kontekstu ukupne idejne podloge podmetanja, zamjene vrijednosti u djelu, jeste i ovaj sluaj ubojstva, koji je na oltar pravoslavlja kao rtva postavljen. Sa istim je ciljem stereotip samouzvisivanja ironiziranjem mjesta muslimanke u porodici (stihovi 1760-1778) i izobliavanje islamskih naela slobode vjeroispovijesti, vulgarno karikiranih:

16 Nikevi P. V., Njego i gnoza, Ibid.

Godinjak 2008 / 193

DURI
Al ti prosto dinovo mlijeko Kada Bosni polomi rogove, kad sve pokla to ne posuneti. Samo fakir ostavi fukaru, da nas slui, a pred krstom tui. (1816-1820) Navedena knjievna fikcija (bez historijskoga uporita) produkt je usredsreenja motivacijskog sloja spjeva u zgromilavanju mrnje. Takvoj svrsi usredsreen je i spisateljski racionalitet, potiskivan vrelim emocijama, pa e u odreenom momentu podeene strasti kontroli razuma izmaknuti, a plemenski tipus za odmazdu biti pripravan. (Pogledati reakciju plemenskog tipusa u rijeima kneza Janka, stihovi 1025-1030). Odmazdi je morao prethoditi prijezir pravoslavnih spram muslimana, a iz prijezira e pokuljati diluvijalni atavizam: Kako smrde ove poturice! Opaa li togod, Rogane? Knez Rogan Ka u zli as, Knee, ne opaam! Kada blizu njih sjedim u Skuptinu ja nos drim svagda u rukama; da ne drim bih se izbljuvao. Pa sam stoga na kraj i uteka, e blizu njih ne bih osvanuo. Eto vidi koliko sam daleko i opeta ona teka vonja od nekrsti ovde zaudara. ( 1243-1253) Bioloku odvratnost individue spisatelj transformira u dresuru kolektiviteta, smisla i funkcije relativizacije etike odgovornosti predstojee odmazde: ostraeni plemenski tipus lahko e iza pojasa noinu potegnuti, jer su ga takvom spoznaniju prava pripremili duhovne i svjetovne voe knezovi, vladika Danilo, otac iguman Stefan. Zarad interesa glavara izginut e crnogorska mladost u meuobraunu. Tubalica sestre Batrieve za mrtvim bratom, ljepotanom oiju gvozdenijeh vrhunac je, posljednja kap, u stilu Njegoevu kupa u ai izaete mrnje pravoslavnih Crnogoraca. I u ovoj epizodi Njego izokree injenice shodno komentiranoj idejnoj koncepciji spjeva: umjesto na Turke, stvarne krivce pogibije Batria (usmrenog pri hajdukom prepadu na turski karavan) pravoslavni kidiu na crnogorske muslimane. I ova etiki neprenosiva plemenska odmazda traje stoljeima, meu junim Slavenima do danas, uzrokovana turskim kolonijalizmom, podjarivana Gorskim vijencem. Sama po sebi tubalica sestre Batrieve vrhunac je genijalnog baladeskno-traginog usmenog izraza. Tragos zavrava osudom neodlunih poglavara, nedvosmislenim pozivom na no, samoubojstvom sestre 194 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

Batrieve rjeitim simbolom kojeg valja slijediti, posljednjom kapi u ai prepunjenom mrnje: E se zemlja sva isturi Bog je kleo! Glavari se skamenili Kam im u dom! (1963-1966) Njegoevo poimanje pravoslavlja u spjevu je etiki dubiozno: Njego je naime pokuao da pravoslavlje postavi kao mikro i makro osovinu, ontoloko-aksioloki stoer egzistencije, kako bi takvom koncepcijom predstojeoj istrazi etiki postulat priskrbio. Time su potencijalne univerzalne dimenzije spjeva svedene na plemenske. Karakteristina je u tom smislu Njegoeva modifikacija Boanstva u plemenskom maniru ritusa: Ivan aom nazdravi osvete, svetim piem Bogom zakrenim. (585, 586) U duhu ritusa su i zahtjevi pokrtavanja muslimana crnogorskih u poruci vojvode Batria (847-870), komina scena sa pop Miom koji ne umije leturdjiju itati. (Pogledati stihove 2083-2093). Stihovi potvruju tezu o pravoslavlju paravanu vladavine ljudima, to je destrukcija svake religije, smisla Bogoljublja u ovjekoljublju. Zloupotreba religije bitna je dimenzija praksisa u sve tri velike religije. Tako su, npr., temeljna naela ljudskih prava o slobodi i jednakosti svih ljudi (tawhid) u Kuranu, ukljuujui i nemuslimane, svjesno zanemarivale (uz rijetke izuzetke) sve vlade u islamskom svijetu nakon etvorice halifa na pravom putu. U istoj funkciji vladanja su u spjevu oba najproduhovljenija lika vladika Danilo i iguman Stefan, prvi ogledalo konfesionalne vlasti, drugi duhovna savjest pravoslavnog kolektiviteta. Za in istrage oni su najodgovorniji. Iguman Stefan nije sluajno slijep, kao to nisu braa mu po duhu Demosten i Borhes, jer sa igumanovim mudroslovljem o sutini ivljenja, o ljudskoj asti i estitosti tonemo u duhovnu ekstazu. (Stihovi 2253-2360) Etiki je, meutim dubiozno oltar sa au i potenjem poistovijetiti. Na takvoj duhovnoj vertikali iguman opaja crnogorsku mladost mrnjom spram inovjernih: Hou, brao, zato sam i doao Ja sam mnoga zaega kandjela na oltaru crkve pravoslavne pa sam slijep doa medju vama da podeem koliko uzmogu i vas oganj sveti na oltaru na oltaru crkve i potenja. (2246-2253) Godinjak 2008 / 195

DURI
Slijedi kolektivna zakletva pravoslavnih o meusobnoj vjernosti, u crkvi poloena na Badnje vee. U istoj je noi izvren pokolj veliki (2575) od Cetinja na sjeveru Gore Crne, uz rijeku Crnojevia prema moru do Skadra: Koliko je ravnoga Cetinja ne utee oka ni svjedoka ni da kae kako im je bilo te pod sablju svoju ne metnusmo koji mi se ne ke pokrstiti; koji li se pokloni Boiu prekrsti se krstom kristanskijem, uzesmo ga za svojega brata. Kue turske ognjem izgorjesmo da se ne zna ni stana ni traga od nevjerna domaega vraga. Iz Cetinja u ekli podjosmo ekliki se razbjeae Turci malo koga od njih posjekosmo; od meeta i turske damije napravismo prokletu gomilu neka stoji za uklin narodu. (2596-2614) Po Crmnici Turke isjekosmo i grad Besa sa zemljom izravnismo. Sad ti nema u nau nahiju obiljeja od turskoga uha do trupine ali razvaline. (2720-2725) Brutalni in istrage od brojnih je njegoologa tumaen motivacijom straha pravoslavnih od islamizacije. Ontoloki zakon ivota kao najvie vrijednosti ne moe, meutim, biti podreen socijalno-egzistencijalnim okolnostima. Koliko je duboko na plemenskoj svijesti ideja istrage usidrena, dovoljno je napomenuti da je ona opsjednuta predrasudama o egzistencijalnoj ugroenosti, da se neprekidno od nekoga brani. Normalna svijest kojom strasti obvladale nisu, brani se samo kada je u zbilji ugroena. Spjev zavrava u priesti sa nakanom oprosta zlodjela. Priest je, zapravo, jo jedan u nizu klerikalnih stereotipa spjeva, obavljen u formi plemenskog ritusa, kojim se nastoji odgovornost pojedinca kolektivitetom prekriti. Priest predvodi iguman Stefan koji mie sve na svoju duu. (2620) Posljednju, mudro sroenu i zdvojnu poruku igumana Stefana mogue je razumjeti kao izraz plemenskog mazohizma, ili kao vrhunac paroksizma: u zanosu, pomami i transu iguman likuje usred ope tragike. Iguman je Njegoev alter ego koji sebi dosljedan ostaje: zaglibljen u oaju, u racionalno nerjeivoj kvadratu196 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

ri kruga, u mranom labirintu kao Edip na Kolonu ostaje posuvraene svijesti usljed saznanja da istragom nije nita rijeeno: Razumjeh ga, al plakat ne mogu. Da umijem plakat od radosti, bih plakao sladje neg igda, al kod mene, kada poje dua suze mi se smrznu od radosti. (2728-2733) iii Studija ova nema ni zadau niti funkciju da detronizira Gorski vijenac, po mnogo emu zatitni biljeg srpskog i crnogorskog nacionalno-duhovnoga bia. Ovo je jedna od moguih bonjakih recepcija spjeva, divergentna kolskim, knjievno institunacionaliziranim. I dok je njegovo srpsko hriansko tumaenje shvatljivo i kao otpor svakom tirjanstvu prihvatljivo, neshvatljiva je njegova ideologizacija sa transmutacijom mrnje hristjanske na muslimane, koji iz spjeva gejzirski eruptiraju, u pravilu sa svakim meunacionalnim konfliktom na Balkanu. Kao iz primozga tada zapretani atavizmi pravoslavnih provale, sa mutacijom na susjedne muslimane. I mada spisateljski in ne podlijee pravnoj sankciji (a na Balkanu bi imala rezon), bilo je neophodno spjev i dimenzijom isijavanja mrnje promiljati, iz njega pljevu od ita izluiti, jer je znano da rije nesmiljenije od metka ubija. Drugaije iskustvo kulturno, religijsko, idejno... doivjeti i dijeliti ga, rezultira duhovnim sinkretizmom imanentnim povijesnom biu. ovjek je, meutim, civilizirajui se ispoljavao plemensku, nacionalnu, ideologijsku samodovoljnost i socijalni egoizam, koji su posljedica ne samo biolokog nagona i munine opstojanja, ve i nauene sklonosti ka potinjavanju drugog, drugaije socijalne grupe. Savremena socijalna psihologija (posebice u promiljanju Ericha Froma, oponentnom Sigmundu Freudu) sklonija je uenju o nauenim a ne naslijeenim, bio-genetikim uzronicima sukoba i ratova. Iz navedenih su nagonsko-psiholokih i socijalnih izvora, od prvih formi civilizacije do danas, oblikovane drutvene predrasude kao negativne predstave jedne o drugoj socijalnoj grupi. Predrasude ili lane predstave nisu postojale na niskom stupnju civilizacije ve su nastajale ideologizacijom svijesti, koju je zamislila i etablirala upravljaka struktura jedne socijalne zajednice. Upravljaka je hijerarhija modulirala ideologiju kao javno mnijenje sa ciljem ostvarenja materijalnih interesa ili vladanja drugom socijalnom grupom. U procesu moduliranja ideologije najee se nude kriva uvjerenja sa posljedicom predrasuda o drugaijoj socijalnoj zajednici. Zavrna faza manipuliranja svijeu zavrava atakom ideologije vladajuih, sa posljedicom ekonomsko-socijalne i duhovne dominacije. Godinjak 2008 / 197

DURI
Sutinska je motivacija ovoga teksta u relativizaciji socijalnih predrasuda, na njenoj osnovi, i na postulatu opeljudskom: sueljavanje sukobljenih. Tome je pretpostavka odbacivanje predrasuda. Odbacivanju predrasuda prethodi raspoznavanje i uvaavanje vrijednosti i svjetonazora drugaije socijalne zajednice. U ovom su kontekstu osmansko-tursko osvajanje crnogorskog teritorija i crnogorsko kidisanje na turke domae dva vida jednog tirjanstva uzrokovanih ekskluzivitetom. Otud je etiki kompromis u sluaju Gorskoga vijenca ravan podvigu: pomiriti bazinu, u spjevu izokrenutu ideju crnogorskoga slobodarstva sa istragom. Etiki kompromis interesno i vrijednosno razliitih i suprotstavljenih socijalnih grupa, njegovo svoenje na nivo univerzalnog moraliteta, oigledno nije bilo moguno ni ovom studijom ostvariti, unato njenoj ontoloko-aksiolokoj argumentaciji. U povijesno etabliranim vrijednostima sadrane su i predrasude, usljed ega hrianski recepijent istragu doivljava kao slobodarstvo, muslimanski kao zloinstvo, i u toj kvadraturi kruga pamet staje, jer su, izgleda, interesi i predrasude moniji od istine, a Bogoljublje primarnije od ovjekoljublja. ovjek, meutim, ne bi ovjekom bio da ne prevladava sebe i svijet svijeu da je sutina ivota, razliitih religija, ideologija, vrijednosti... u koegzistenciji, mada su ih upravljaki slojevi, u pravilu, perfidno i uporno nametali kao jedine. Unato injenici da je ovjek, prema S. Freudu, oduvijek bio uplaena zvijer, unato saznanju da sve to je bilo bit e opet, ovjek sizifovski jedini nejedinjivo: strast i razum, ekskluzivizam sa tolerancijom, jer je jedino izvjesno da u ontolokom krugu nita zaposve ne umire: sve strukture postoje kao potencijali, mada jedna arhetipska struktura kao subjekt uspijeva u odreenom prostoru i vremenu dominirati. Dominanta epohe (ideologijsko-politike, religijske,... etc. naravi) jeste meutim, privremena vladavina jednog arhetipa pored kojeg opstoje i traju ostali arhetipovi. Rije je o koegzistenciji kao sutini, zakonitosti bivstvovanja: svaki arhetip postaje ono to jest (privremeni vladajui subjekt) stoga jer je prinuen na (ko)egzistenciju sa onim koji ga negiraju. Dominacija jednog samo je privid u vremenu; u zbilji je pluralizam, preduvjet opstojanja dominantnog arhetipa. U takvoj neminovnoj koegzistenciji jedina je izvjesnost vjena tenja Apsolutu. Promiljanje Gorskoga vijenca pretpostavlja navedeni ontoloko-aksioloki i etiki circulus vitiosus, i u njegovu kontekstu aktuelizira poetni motto ove studije sa milju korifeja savremene srpske knjievnosti M. Pavlovia: teko je ali nije nemogue navesti ljude da se iskreno postide. Pored postojanja Renika za celokupna dela Petra II Petrovia Njegoa, (knjiga VII, Beograd 1980), inilo mi se bespredmetnim ovdje prilagati balkanske turcizme u Gorskom vijencu. Budui da, prema prireivaima Renika, M. Stefanovia i R. Bokovia, (...) ovo nije kakav sistematski i potpun renik Njegoeva jezika (...) da ovaj renik predstavlja, i po nameni i po sadrini svojoj, dopunu komentara objanjenja uz pojedina Njegoeva dela (311), ovdje prilaem Tabelu, uz napomenu da su u nju unesene samo one lekseme islamsko-orijentalnog porijekla koje do danas nisu srasle sa savremenim bosanskim, crnogorskim, hrvatskim i srpskim standardom. Opepoznati turcizmi tipa al, hajduk, ... u 198 / Godinjak 2008

Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca

Gorskom vijencu u moju tabelu nisu uneeni. U Tabelu uneeni turcizmi protumaeni su Rjenikom turcizama A. kaljia i navedenim Rjenikom (knj. VII) za koji je konsultiran turkolog Hasan Kalei. Napominjem da u navedenom Rjeniku M. Stefanovia i R. Bokovia pojedini turcizmi (napr. barjak, bostan, burak, bula, orba, dilber, fiek, nahija...) nisu uneseni. Abecedni popis turcizama: aferim pers. bravo; amanat ar. (treba amanet) neto dato na povjerenje, ouvanje; bajati tur. vraati; bajraktar tur. zastavnik, stjegonoa; barjak turc. zastava; begenisati tur. dopasti se; binji tur. plat, ogrta; bostan pers. vrt, baa; bula tur. ena; burak ar. krilati dennetski (rajski) konj; buzdovan tur. topuz, starinsko oruje; alma tur. fini al koji se mota oko glave; engele pers. gvozdene, eljezne kuke za vjeanje; orba pers. juha, supa; itap (ar.) knjiga, sveta knjiga; damaskinja ar. dimiskija, sablja; delija tur. lijep ovjek; dilber pers. momak, dragan; din ar. vjera; dolama tur. dugi muki haljetak; deferdar pers. kratka puka; efendija grec., grko-turska izvedenica gospodin; fajda ar. korist, dobit; fakir ar. (i tur. fukara) puka sirotinja; fildi ar. slonova kost; fiska od pers: figanj, vriska, vika; fiek tur. naboj za metak; Gergelez pers. junak bonjake epike; guba ar. lepra, opaka bolest koja razjeda organizam; habati se ar. harati, troiti se, stariti; halak ar. alak vika galama; hara, haralija ar. - tur. troak, porez za zamlju, glavarina; halat tur. alat, pribor; hat tur. at konj; hila ar. podmukla prijevara; hurije ar. djevojke dennetske, rajske ljepotice; izmear ar. hizmear, sluga; kadija ar. sudija (po erijatu); kandija tur. bi; kavaz tur. straar; kavazbaa tur. starjeina strae; kavurin pers. nevjernik, hrianin; Koran ar. Kuran sveta vjerska knjiga muslimana; mee, meet iskrivljeni arabizam mesdid damijica; milet ar. svijet, narod; minder tur. duek, postelja; mizdrak ar. koplje uoluenih bridova; munar iskrivljeni ar. munara u damije; nahija ar. administrativno podruje, okrug; odaja tur. soba; oda iskrivljeni persijisam hoda vjerouitelj, vjerski slubenik; oka tur. mjera za teinu; pa pers. ist , pravi; padia(!) iskrivljeni pers. sultan, car; perin pers. uperak, pramen kose; posunetiti ar. turc. obrezati; raja ar. nemusliman, podanik; ridal ar. plemi; sahan ar. bakrena zdjela; saruk tur. fina tkanina kojom se kapa obavija; serdar pers. junak, dostojanstvenik; sinija tur. velika tepsija; ehit iskrivljeni ar. ehid borac poginuo za vjeru; erbet ar. slatki sok; iana pers. (eana) kratka puka; uur ar. tur. hvala Bogu; toke tur. kope, spajalice; ulak glasonoa, potar; zor pers. sila, snaga.

Godinjak 2008 / 199

Povratak Zbirke Milmana Parryja

Mirsad Kuni

Tuzli je od 03. do 06. jula 2008. godine odrana meunarodna nauna konferencija (http://chs.harvard.edu/chs/return_of_the_song_povratak_ pjesme) o Parryjevoj zbirci usmene knjievnosti (http://chs119.harvard. edu/mpc/), koja je nastala na prostorima Sandaka, Bosne i Hercegovine i Albanije, a uva se na Harvardu. Organizator ovoga znaajnog skupa bio je Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, a suorganizatori Milman Parry Collection of Oral Literature/Harvard University i Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla. Malo dui naslov konferencije Return of the Song: The Milman Parry Collection and Its Reception in the World / Povratak pjesme: Milman Parry Kolekcija i njeni recepcijski odjeci u svijetu trebao bi da simboliki predstavi vraanje uzetih pjesama tamo odakle su uzete, a jo vie simboliki da najavi buenje recepcijskog interesa za ovu zbirku na prostorima gdje je i nastala. Parryjeva zbirka usmene knjievnosti je jedna od najvanijih i najveih zbirki usmene knjievnosti u svijetu i jedan od najznaajnijih toposa bonjake / bosanskohercegovake kulture uope. Nastala je tridesetih i pedesetih godina XX stoljea kao rezultat zanimanja poznatih svjetskih folklorista za nau usmenu tradiciju. Ameriki homerolog i folklorist Milman Parry saznao je za postojanje vrlo ive, zanimljive i vrijedne usmene tradicije u Sandaku, Bosni i Hercegovini i Albaniji. Kada se, nakon prvog dolaska uljeto 1934. godine, uvjerio u ono ta mu je zduno preporuivano, vratio se uzimu iste godine kao voa dobro opremljene naune ekspedicije i poeo viegodinju avanturu zapisivanja (grafikog i zvunog) i prouavanja izuzetno vrijednog usmenog blaga. U linosti epskog pjevaa Avde Meedovia iz Bijelog Polja, koji mu je otpjevao nekoliko epova duine Ilijade i Odiseje, otkrio je naeg Homera dvadesetog stoljea, ime je definitivno rijeio dvjesta godina staro homersko pitanje. Dragocjene zvune zapise na vie od 13000 gramofonskih ploa od nekoliko stotina hiljada stihova pohranio je na Harvardu i pokrenuo zamaan projekt prouavanja sakupljenog materijala, projekt koji e nastaviti njegov uenik Albert Bates Lord. Lord e, kao krunu svoga rada na Meedovievim i drugim epovima Zbirke, objaviti kapitalno djelo svjetske folkloristike Pjeva pria (The Singer of Tales), te lansirati znamenitu teoriju

200 / Godinjak 2008

Povratak Zbirke Milmana Parryja

formule. Parryjevi i Lordovi znanstveni stavovi i teze, izvedene i demonstrirane na materijalima Zbirke, izazvat e lavinu pozitivnih reakcija iz itavog svijeta, ali i pokrenuti veliki broj folklorista na prouavanje bonjake usmene knjievnosti. Danas se ta ista Zbirka i ista usmena tradicija prouavaju na nekoliko amerikih i drugih svjetskih univerziteta, objavljeno je i objavljuju se deseci knjiga, za nju se zna svugdje vie nego kod nas. Stoga organiziranje ovakvoga skupa u Bosni i Hercegovini ima viestruki znaaj i smisao, te simboliku vanost definitivnog zatvaranja kruga i vraanja zabiljeene pjesme u njenu domovinu. Na Konferenciji su uestvovala 32 znanstvenika iz cijeloga svijeta i Bosne i Hercegovine: Florence Graham (Franjevaka klasina gimnazija u Visokom / Franjevaka teologija Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Bosanski prijatelji: The Bosnian Oral Tradition of the Francsican Brothers, Ivan fra Frano Juki and fra Grgo Marti; Sead emsovi (Filozofski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Folkloristiki elementi u Baeskijinom ljetopisu; Ronelle Alexander (University of California at Berkeley, USA), Spoken vs. Song: The Importance of the Epic Register; Marijana Nikoli (Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina), Jezik epskog pjevaa Murata unia; Alen Kalajdija (Univerzitet Demal Bijedi Mostar, Bosna i Hercegovina) Usmena kolokacija i frazeologizacija u epu enidba Smailagia Meha; Mislav Jei (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), St. George / Sv. Juraj in Croatian and Slavic Folk Poetry vs. the Vedic God Indra and the Horse Sacrifice: Some Comparative Considerations; Aida Vidan (Harvard University, USA), How to Find a Dragon: Forgotten Myths and Narrative Geographies; Kreimir Krnic (Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska), ParryLordova teorija i Valmikijeva Ramayana; Peter McMurray (Brandeis University/ Harvard University, USA), Toward an Aesthetic of Quality: Pacing (Fatanje) and Articulation (Odvajanje) in the Performance of Oral Epics from the Western Balkans; Lada Buturovi (independent scholar, Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Three Tales in Light of Oral Formulaic Theory; Stephen Schwartz (Center for Islamic Pluralism, USA), Balkan Sephardic Song; Sonja Petrovi (Filoloki fakultet, Beograd, Srbija), Kosovska epika Milovana Vojiia u Zbirci Milmana Perija; Amira Dervievi (Pedagoki fakultet, Biha, Bosna i Hercegovina), Pripovjeda pjesama usmenoprozno pribjeite na izmaku epskog pamenja; Andrej Fajgelj (CERCAM, Universit Paul Valry Montpellier III, France), Misunderstandings of Epic before and after Parry; Thomas Butler (University of Wisconsin, emeritus; Former Asst. Curator of Parry Collection, Harvard University, USA), The Hasanaginica: Some Unanswered Questions; Paul Rosdy (Rosdy Film, Vienna, Austria), Emir and Merima: From an Oral Song to a Screenplay; David Atkinson (Elphinstone Institute, University of Aberdeen, UK), Textuality of the Ballad; Thomas A. McKean (Elphinstone Institute, University of Aberdeen, UK), Integrating Textures of Life and Song; Mirsad Kuni (Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina), Pjesme o Aliji erzelezu u Parryevoj zbirci; Medisa Kolakovi (Filozofski fakultet, Novi Sad, Srbija), Umer izbavlja Muja i Halila: pria o junakoj inicijaciji; Zymer Neziri (Univerzitet u Pritini, Kosovo), O Lordovim pjevaima u sjevernoj Albaniji; Erna Mujki (Univerzitet u Tuzli, Godinjak 2008 / 201

KUNI
Bosna i Hercegovina), Dvije pjesme istog naslova u zbirci Milmana Parryja; Vanja Lichtensteiger (University of Zurich, Switzerland), Prikaz Alije erzeleza u umjetnikom djelu Ive Andria i usmenim epsko- junakim pjesmama Milman Perijevog blaga; Dragana Vukievi (Filoloki fakultet, Beograd, Srbija), Usmena knjievnost i srpska realistika proza tipovi citatnih relacija; Munib Maglajli (Filozofski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina), ivot epskih likova u pjesmi enidba Smailagi Mehe Avde Meedovia; David Elmer (Harvard University, USA), Meedovi and Vlahovljak, Stesichorus and Homer: Competing Notions of Truth in Bosniac and Ancient Greek Epic Tradition; Alma Avdi (Osnovna kola Lukavac, Bosna i Hercegovina), enidba Smailagi Mehe koliko je ep prisutan u kolskim planovima i koliko se zna o njemu; Tanja Pavlovi (Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina), Translating Traditional Bosnian Poetry (Im)possible Task; Elizabeth Thornton (University of California at Los Angeles, USA), Substitution Systems, Psycholinguistics and the Return of the Song for Science Students: Neglected Elements of the Oral-Formulaic Theory and Homers Place in an Interdisciplinary Undergraduate Setting. U odsustvu su jo proitani radovi John Miles Foleya (University of Missouri, USA), Editing Moslem Oral Epics from Stolac; Robert L. Manna (independent scholar, USA), New Evidence that the Slovo o polku Igoreve and the Zadonshchina Tales Were Oral Compositions i Margaret Beissinger (Princeton University, USA), Traditional Banquets in Balkan Oral Epic: How Narrative and Performance Overlap. Prezentirani i proitani referati bili su rasporeeni u 10 panela, ime se na najbolji nain ilustrira raznovrsnost znanstvenih pristupa: Ouvanje tradicije, Jezik usmenih epskih pjesama, U potrazi za izvorima, Balkanske kulture i njihovi odrazi u pjesmama i priama, Izmeu epskog i proznog anra, Balkanske i kotske balade i njihovi odjeci, Na raskru izmeu balkanskih i orijentalnih usmenih tradicija, Usmeno i knjievno, Avdo Meedovi: Magnum Opus i Poduavanje i prevoenje tradicionalnih usmenih tekstova. Znanstvena i tematska rezultirale su metodolokom raznovrsnou, tako da se moglo uti od knjievnohistorijskih i knjievnoteorijskih, preko poredbenih pa sve do isto lingvistikih pristupa. Ako su organizatori pred sebe postavili sljedee zadatke: organizirati meunarodni skup visokoga znanstvenog ranga, okupiti na jednom mjestu znanstvenike sa svih meridijana, suoiti ih jedne sa drugima, sa naim studentima i naom znanstvenom javnou te fokusirati panju domae i meunarodne javnosti na Parryjevu zbirku onda su uspjeli. Ako su organizatori pred sebe postavili ciljeve: vratiti zabiljeenu i pohranjenu pjesmu na prostore gdje je nastala i pjevana, vratiti Zbirku u Bosnu i Hercegovinu, na junoslavenske prostore, na Balkan te animirati akademsko i znanstveno okruenje u Bosni i Hercegovini onda su u tome uspjeli! Jedna pozitivna energija i lijepi utisci o samome skupu, o Univerzitetu i gradu Tuzli otila je na razliite strane svijeta. Pokazalo se jo jednom da se uz mnogo truda i ne previe novca, te uz poneto nerazumijevanja od onih od kojih se to najmanje oekuje, moe napraviti znanstveni skup najviega ranga, skup humanistikog usmjerenja u dominantno tehniko-tehnolokom okruenju. 202 / Godinjak 2008

Tesavufski motivi u postupku transkodiranja

Sead emsovi

d prvih pjesnika novih vremena pa sve do danas traje neprekinuto transkodiranje tesavufskih motiva naslijeenih od razliitih knjievnih i izvanknjievnih oblika na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, djel bilo domaih ili stranih pisaca. Sva su ta djela okrenuta ka poetici vjeronaunog stepenovanja znanja, ponajvie radi uoblienja odgovarajuih recipijentskih grupa. Stoga tesavufske motive, a esto i cijele pjesnike tvorevine, moemo najbolje grupirati upravo prema ovim stepenima: erijat, tarikat, marifet i hakikat. Poetiku erijata i njegove temeljne odlike prepoznajemo u poslanstvu Nuha, a.s., tarikata u poslanstvu Ibrahima, a.s., marifeta Musa, a.s., i hakikata Isa, a.s, da bi poslanik Muhammed, a.s., objedinio ove etiri i dodao jo pet oblika vahdeta. Na temelju ova etiri stepena, pri emu se marifet tumai kao apsolutni erijat, a hakikat kao apsolutni tarikat, otkrivamo i etiri poetike tesavufske poezije. ivotopisi spomenutih poslanika uvjerljivo potvruju odlike i meuodnos stepeni vjeronaunog znanja, a time i poetik tesavufske poezije. Slijedom ove podjele nailazimo na pjesme kojima se eli pouiti temeljnim naelima vjere erijatskim propisima. U takvoj se poetici ne zalazi u pitanje vjerovanja i doivljaja vjere, ve se samo preporuuje izvravanje nareenog, te su ovakve pjesme znatno prisutnije u alhamijado nego u divanskoj knjievnosti. Ovakva poetika motiva, iznimno rijetko cijelih pjesnikih uoblienja, poiva na Nuhovom nainu pozivanja u vjeru logikom i prijetnjom stranim kaznama. A kada se na to njegov narod nije odazvao, Nuh ree: Gospodaru moj, ne ostavi na Zemlji nijednog nevjernika, jer, ako ih ostavi, oni e robove Tvoje u zabludu zavoditi i samo e grjenika i nevjernika raati! (LXXI:26-27)

Godinjak 2008 / 203

EMSOVI
Komentirajui ovaj oblik pozivanja, Ibn Arebi u svom Fususu kae: Naravno da su se Nuhu (alejhiselam) odazvali isto onako kako ih je Nuh (alejhiselam) pozivao.1 Nuhovo nas poslanstvo pouava da je ovaj oblik pozivanja naroite vrste, te ga kao sasvim samostalnu poetiku u poeziji Bonjaka bilo kog perioda ne moemo prepoznati. Javljanje motiva ovog poetikog obrasca uvijek je natopljeno svrhovitim razlozima robovske pokornosti Gospodaru svjetova. Tako Abdija2 poinje stihovima: Hajd Abdija ti na vaz, Klanjaj pet vakat namaz, Ter ne ini Boji farz A za Boga, Abdija. Ali ve sljedeom strofom pjesnik izlazi iz okvira poetike Nuhovog pozivanja: Akom srce napuni, Allah, Allah sve zbori, Svoga Boga spominji, Ah sve ini, Abdija. I tako pjesnik tek povremeno doda strofu u kojoj prepoznajemo samo motive pozivanja erijatskim propisima. Dok kod kasnijih pjesnika, od austrougarskog doba do danas, ovaj poetiki obrazac motiva gotovo da nije nikako prisutan, to je u velikoj mjeri pokazateljem modernog razdvajanja erijata i tarikata, kako u religijskoj literaturi, tako i u poetskim ostvarenjima. Drugi poetski obrazac motiva u tesavufskoj poeziji prepoznajemo u naelima poslanike misije Ibrahima a.s. A kad Ibrahim ree svome ocu Azeru: Zar kumire smatra bogovima?! Vidim da ste i ti i narod tvoj u pravoj zabludi. I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje da bi vrsto vjerovao. I kad nastupi no, on ugleda zvijezdu i ree: Ovo je Gospodar moj! A poto zae, ree: Ne volim one koji zalaze!

1 2

ejhul Ekber Muhjuddin ibn Arebi, Fususul-hikem. Briljanti mudrosti, Visoko, 2005., str. 67. [Prevodilac i komentator ejh oli hadi Mustafa efendija.] U historiografiji knjievnosti nailazimo na dva stava o pitanju autorstva Abdije. Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak smatra da se radi o Jusuf-begu, a Abdurahman Nametak o Murad-begu engiu.

204 / Godinjak 2008

Tesavvufski motivi u postupku transkodiranja

A kad ugleda Mjesec kako izlazi, ree: Ovo je Gospodar moj! A poto zae, on ree: Ako me Gospodar moj na Pravi put ne uputi, biu, sigurno, jedan od onih koji su zalutali. A kad ugleda Sunce kako se raa, on uzviknu: Ovo je Gospodar moj, ovo je najvee! A poto zae, on ree: Narode moj, ja nemam nita s tim to vi Njemu druge pridruujete! Ja okreem lice svoje, kao pravi vjernik, prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio, ja nisam od onih koji Njemu druge pridruuju! (VI:74-79) Dakle, nakon to ue u konflikt s najbliima,3 poslaniku Ibrahimu se da vrsto vjerovanje kako bi se bez posljedica mogao pribliiti svom narodu. Datom mudrou Ibrahim se svom narodu pribliava njihovim zabludama, te prihvatanjem zvijezde, zatim Mjeseca te konano Sunca za svog gospodara i razoaranjem njihovom nesavrenou, zapravo, ironizira vjerovanje sunarodnjaka i sputa ga na razinu banalnog, jer nakon Sunevog zalaska on ne spominje svoje, nego njihovo zastranjenje: ja nemam nita s tim to vi Njemu druge pridruujete. Osim mudrog razgovora, ovoj poetici pripada i traenje vienja proivljenja mrtvih radi smirivanja srca (II:260), ruenje kipova (XXI:51-73), veliko iskuenje sinom4 (XXXVII:100-113), gradnja Kjabe (II:125-127) itd. Osim zadataka koji obiljeavaju ovaj poetiki oblik, prepoznajemo i osobine kojima je Ibrahim u Kuranu opisan: Ibrahim je doista bio pun saaljenja i obazriv (IX:114) Ibrahim je bio primjer estitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik, nije druge smatrao Allahu ravnim (XVI:120) Pritom, jedna posebno zanimljiva odlika javlja se u situaciji: I Ibrahimu smo izaslanike Nae poslali da mu donesu radosnu vijest. Mir! rekoe; Mir! odgovori on, i ubrzo im donese peeno tele. A kad vidje da ga se ruke njihove ne dotiu, on osjeti da nisu gosti i obuze ga neka zebnja od njih. Ti se ne boj! rekoe oni mi smo Lutovu narodu poslani. A ena njegova stajae tu, i Mi je obradovasmo Ishakom, a poslije Ishaka Jakubom, i ona se osmjehnu.

3 4

Iako se u prijevodu kae ocu Azeru, poznavaoci arapskog jezika se razilaze da li se radi ocu ili amidi. Uenjaci se razilaze da li se radi o iskuenju sa Ismailom, Ishakom ili obojicom.

Godinjak 2008 / 205

EMSOVI
Jadna ja! ree zar da rodim ovako stara, a i ovaj moj mu je star. Ovo je zaista neto neobino! Zar se udi Allahovoj moi? rekoe oni Allahova milost i Njegovi blagoslovi su na vama, obitelji vjerovjesnikoj. On je dostojan hvale i On je plemenit! I poto Ibrahima proe strah i doe mu radosna vijest, on se poe raspravljati sa Naim izaslanicima o narodu Lutovu; Ibrahim je zaista bio dobroduan, saaljiv i odan. O Ibrahime, proi se toga, nareenje od Gospodara tvoga je stiglo; njih e stii patnja, sigurno! (XI:69:75) Ibrahimovo poslanstvo ocrtava briga za ovjeka, bio on vjernik ili nevjernik, to nam posebno potvruju brojni hadisi o ivotu ovoga poslanika.5 Tek se sa ovim stepenom vjeronaunog znanja javlja ljubav, briga, saaljenje, obazrivost, jednom rijeju, emocija i prema Stvoritelju i prema stvorenome. Stoga se Ibrahim i smatra imamom putovanja i putnika, jer: Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ete namaz obavljati! (II:125) Slijedom reenog, motivika tesavufske poezije koja pripada poetici tarikata (puta, putnika i putovanja), odlikuje se ljubavlju i prema Stvoritelju i prema stvorenome, blagim i mirnim podnoenjem malih i velikih iskuenja, najprisutniji je poetiki model knjievnosti kojom se izraava religioznost, bilo radi eksplicitnog pouavanja itaoca ili oprimjerenja vlastitih oduevljenja spoznajnim postupcima i spoznajom samom. Ovo je, zapravo, poetiki oblik druge ranije navedene strofe Abdije, kao i cijelog niza pjesnikih uoblienja kojima se preporuuje Ljubav i spominjanje nekog od Boijih imena, kao to to nailazimo u pjesmi Boga trai i plai ejha Abdulvehaba Ilhamije: Boga trai i plai, Zikrullah ti sve ui, Dohodie sve jai, La ilahe illallah. Ti nikoga ne mui, Svoga nefsa poturi, Uzmi Kuran te ui,
5 Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, Tutin, 1994.

206 / Godinjak 2008

Tesavvufski motivi u postupku transkodiranja

La ilahe illallah. (...)6 Isto tako u divanskoj poeziji pjesma Zijaije Mostarca majstorski opisuje upravo ovaj oblik ljubavi: Zaljubljen sam, eto, u Tebe to bude neka bude! Onaj koji Te voli treba da navikne Na tugu i boli! Motivi koji pripadaju poetici marifeta odlikuju se najprije propitivanjima saznanja iz analitike perspektive. Sve se analizira i iz svega se izvlae potkrepe vjerovanju. Temeljne simbole prepoznajemo, naravno, u poslanstvu Musa alejhiselama. Uvuci ruku svoju u njedra svoja, pojavie se bijela, ali nee biti bolesna bie to jedno od devet uda faraonu i narodu njegovu; oni su, doista, narod nevjerniki. (XXVII:12) Dakle, uz niz zanimljivih ivotnih okolnosti, koje veoma dobro oslikavaju ovaj poetiki obrazac, uda koja bivaju data Musau prvi su takav primjer meu propitivanim poetikama. Tek se Musau udo dalo kako bi uvjerio druge, Ibrahimu je bilo pokazano kako bi on sam bio uvjeren da mi se srce smiri. Stoga, dio motiva ove grupe dotie se poslanikih mudiza ili evlijanskih kerameta kojima su drugi bili uvjeravani u ispravnost pozivaa. U ovoj se poetikoj grupi posebna panja posveuje odnosu uitelj uenik, jer Musau je meu poslanicima prvome dat pouavalac, i iz ovoga se primjera esto uzima pouka prilikom definiranja ovoga nadasve zanimljivog odnosa dvojice ljudi: ... i naoe jednog Naeg roba kome smo milost Nau darovali i onome to samo Mi znamo nauili. Mogu li da te pratim upita ga Musa ali da me poui onome emu si ti ispravno pouen? Ti sigurno nee moi sa mnom izdrati ree onaj a i kako bi izdrao ono o emu nita ne zna? Vidjee da u strpljiv biti, ako Bog da ree Musa i da ti se neu ni u emu protiviti. Ako e me ve pratiti ree onaj onda me ni o emu ne pitaj dok ti ja o tome prvi ne kaem!
6 Muhamed Hadijamakovi, Ilhamija. ivot i djelo, Sarajevo, 1991., str. 54-55.

Godinjak 2008 / 207

EMSOVI
I njih dvojica krenue. I kad se u lau ukrcae, onaj je probui. Zar je probui da potopi one koji na njoj plove? Uinio si, doista, neto vrlo krupno! Ne rekoh li ja ree onaj da ti, doista, nee moi izdrati sa mnom? Ne karaj me to sam zaboravio ree i ne ini mi potekoe u ovome poslu mome! I njih dvojica krenue. I kad sretoe jednog djeaka pa ga onaj ubi, Musa ree: to ubi dijete bezgrjeno, koje nije nikoga ubilo! Uinio si, zaista, neto vrlo runo! Ne rekoh li ja tebi ree onaj da ti, doista, nee moi izdrati sa mnom? Ako te i poslije ovoga za bilo ta upitam ree onda se nemoj sa mnom druiti. Eto sam ti se opravdao! I njih dvojica krenue; i kad dooe do jednog grada, zamolie stanovnike njegove da ih nahrane, ali oni odbie da ih ugoste. U gradu njih dvojica naioe na jedan zid koji tek to se nije sruio, pa ga onaj prezida i ispravi. Mogao si ree Musa uzeti za to nagradu. Sada se rastajemo ja i ti! ree onaj pa da ti objasnim zbog ega se nisi mogao strpiti. to se one lae tie - ona je vlasnitvo siromaha koji rade na moru, i ja sam je otetio jer je pred njima bio jedan vladar koji je svaku ispravnu lau otimao; to se onoga djeaka tie roditelji njegovi su vjernici, pa smo se pobojali da ih on nee na nasilje i nevjerovanje navratiti, a mi elimo da im Gospodar njihov, mjesto njega, da boljeg i estitijeg od njega, i milostivijeg; a to se onoga zida tie on je dvojice djeaka, siroadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar ovjek i Gospodar tvoj eli, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po svome rasuivanju. Eto, to je objanjenje za tvoje nestrpljenje! (XVIII:65-82) Dakle, motivika ove poetike tesavufske poezije povezana je sa Musaovim nainom pozivanja u vjeru, odnosno onako kako je on pouavan od Hidra i kako je on kasnije pouavao druge, ime se zapravo prikazuje ciklus izrastanja uenika u uitelja. Ovom poetikom obrascu odgovarala bi pjesma ejhom Irad tko ne nae Abdulvehaba Ilhamije: ejhom irad tko ne nae I ziira, la ilahe illallah, ejtan njemu sve dojde, 208 / Godinjak 2008

Tesavvufski motivi u postupku transkodiranja

La ilahe illallah! Pejgamber nama sve kae: Tko avako ne trai, ejtan mu sve prikae; La ilahe illallah! Men lem jekun ejhuhu Fe-ejtanu rabbuhu, Ovo ree abduhu, La ilahe illallah! (...)7 Ovoj grupi, takoer, pripadaju i sve one pjesme koje analitiki pristupaju vjeronaunom znanju, te preporuuju to ire zahvate prilikom injenja i ibadeta i dobrih djela, jer se samo na taj nain moe stii do cilja samospoznaje. Ovakva tesavufska poezija ima cilj predoavanje puta kao sistema koji ni u kom sluaju nije jednostran i u vezi sa samo jednim oblikom ibadeta ili dobrih djela, ve da se, zapravo, sastoji iz niza elemenata koji samo uvezani ine cjelinu, to je na koncu jedna od odlika poslanike misije Muhammeda, a.s. Poetiku hakikata upoznajemo preko Isa, a.s., te saznajemo da se ovo poetiko naelo zasniva na sagledavanju Stvarnosti. Samo je jedan Apsolutni gospodar i samo On sasvim i potpuno opstoji, a sve ostalo postoji tek relativno i samo Njegovom voljom i milou. On ako eli pokazati zaudno zaee pokazat e ga, ako eli nekoga uzdignuti i kasnije ga ponovo vratiti i to Mu je lahko uiniti. Stoga se poezija ovoga poetikog obrasca i temelji na motivima koji izraavaju Njegovu jednou i Njegovo apsolutno prisustvo, te odnos Gospodar rob. Slijedom toga u ovoj grupi prepoznajemo pjesme koje govore o Stvarnosti nekada naelno, a nekada s usredsreenjem na neki od oblika vahdeta od kojih je u poeziji, ipak, najzastupljeniji onaj posljednji i najvii vahdetul-vudud. Nizom pjesnikih uoblienja bonjaki su se pjesnici na orijentalnim jezicima te na bosanskom jeziku okuavali u oslikavanju postupka povratka Izvoru. Ovaj poetiki obrazac u sasvim istom obliku prepoznajemo u pjesmi Ja sam oblikom kaplja ejha Abdurrahmana Sirrija: Ja sam oblikom kaplja, ali sadrinom more! U meni je cijeli svijet, ja sam svijet i njegova sadrina. Utonuo sam u svjetlost pojave Boanstva, Sunce je samo moja estica, ja sam Zehrin Enver, Stvor moga tijela opstoji s ljubavlju, U meni se odrazuje sve, ja sam openitost i pojedinost! U meni je sutina svih 18.000 svjetova
7 Muhamed Hadijamakovi, Ilhamija. ivot i djelo, Sarajevo 1991, str. 79-80

Godinjak 2008 / 209

EMSOVI
Ja sam mikrokozmos iz kog je potekao makrokozmos. Ja sam uvar poprita ljubavi i danas sam drugi Eref! Ja sam odraz Alijine tajne, od svega sam vii ja! Iz navedene podjele poetikih obrazaca tesavufske poezije tek donekle moemo sklopiti njezin sloeni poetiki sistem, jer, kao to smo pokuali i pokazati, ne radi se o jednom niti o vie razliitih poetikih oblika, nego o jednom koji se razlikuje od drugih nereligijskih koncepata, ali sastavljenom iz niza manjih poetikih cjelina mikrokosmosa. Slijedom toga, ovi su primjeri tek iznimke prepoznate kao odgovarajui primjeri poetike putem kojih upoznajemo motive koji pripadaju njezinom poetikom obrascu. Tako, naprimjer, najuestalije motive ove poezije moemo razvrstati: krma, vino, krmar/krmarica; ljepotica, njezino lice i solufi poetika tarikata leptir i svijea poetika marifeta kap i more poetika hakikata Transkodiranje ovih motiva u poeziji austrougarskog doba, meuraa, i u drugoj polovini XX stoljea, takoer posmatramo na isti nain. Njihovo preitavanje i ponovno ispisivanje ni u kom sluaju ih ne postavlja izvan vjeronaunih stepeni znanja, ve ih samo znaenjski transkodira, osuvremenivi ih pritom i prilagodivi novom vremenu. Znaenja, meuodnos i intertekstualna relacioniranja spram Kurana i hadisa ponajbolje moemo upoznati kontekstualizacijom ovih motiva u poetike odlike vjeronaunih stepeni znanja, jer je to poetika ivljenja iz koje ova poezija i dolazi do nas.

210 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt Mee Selimovia

Nadija Rebronja

oman Mee Selimovia Dervi i smrt spada u djela koja su, zbog svog znaaja i vieslojnosti, mnogo komentirana. Analiza religijskog podteksta predstavlja novi nain posmatranja savremenog romana i daje odgovore na neke, do sada, nedovoljno precizno odgonetnute dileme. Direktna vezanost ovog djela za islamsku svetu knjigu Kuran, jasno je naglaena citatima kojim je roman uokviren. Isticanjem dijelova ajeta postavljenih na poetku svakog poglavlja, autor ukazuje i na intertekstualnu relaciju izmeu romana i Kurana. Ono to su zaviaj i judaizam za Kafku, to su Bosna i islam za Selimovia; naime ne samo pitanje vere, ve i pre svega ivotno iskustvo jedne zajednice.1 Osim direktne citatne vezanosti za odreene kuranske ajete, roman Dervi i smrt vezan je za Kuran i druge islamske predaje i vjerovanja o Boijim poslanicima koja su stavljena u podtekst romana. Na Boije poslanike prvo Selimovi upuuje dajui glavnom liku etrdeset godina: etrdeset mi je godina, runo doba: ovjek je jo mlad da bi imao elja a ve star da ih ostvaruje. Tada se u svakom gase nemiri, da bi postao jak navikom i steenom sigurnou u nemo to dolazi. A ja tek inim to je trebalo uiniti davno, u bujnom cvjetanju tijela, kad su svi bezbrojni putevi dobri, a sve zablude korisne koliko i istine. teta to nemam deset godina vie pa bi me starost uvala od pobuna, ili deset godina manje pa bi mi bilo svejedno. Jer trideset godina je mladost, to sad mislim, kad sam se nepovratno udaljio od nje, mladost koja se niega ne boji, pa ni sebe.2

1 2

Muharem Pervi, Dervi i pesnik u: Miroslav Egeri, Dervi i smrt Mee Selimovia, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1995., str. 90. Mea Selimovi, Dervi i smrt, Svjetlost, Sarajevo, 1991., str. 64.

Godinjak 2008 / 211

REBRONJA
Sa etrdeset godina je posljednji Boiji poslanik Muhammed primio poslanstvo i poeo propovijedati islam.3 Doba od etrdeset godina ima bitnu simboliku u islamu. etrdeset godina je vrhunac zrelosti za mukarca. ovjek od etrdesete godine moe postati vladar, halifa ili vjerski poglavar. Poslanik Isa4 e, prema islamskom vjerovanju, pred Sudnji dan provesti etrdeset godina na zemlji: Isa e ostati na Zemlji etrdeset godina, a onda e umrijeti.5 Ahmed Nurudin, kao i Boiji poslanici, u trenutku spoznaje ima etrdeset godina. Meutim, istina Boijih poslanika je prosvjetljujua, ona isti i donosi smiraj, a istina Ahmeda Nurudina donosi unutranju nestabilnost i nemir. Dok u islamu etrdesete godine oznaavaju najveu zrelost, muevnost i godine mudrosti, Ahmed Nurudin ih doivljava kao runo doba, doba u kojem ne moe da se odupre promjenama kojima nije vrijeme, a nema ni snage da se bori za novog sebe. Ahmed ne umije da se suoi sa svojim sazrijevanjem. Simbolika broja etrdeset prisutna je u svim religijama:
etrdeset je okuavanje; proba; inicijacija; smrt. Kao umnoak broja etiri, celovitost je i sveukupnost. Vanost etrdeset dana verovatno potie iz vavilonskog etrdesetodnevnog nestanka Plejada, razdoblja kia, nepogoda, povodnja i opasnosti. Povratak Plejada bee vreme slavlja, a snop od etrdeset trski spaljivan je u znaku tih etrdeset dana zle moi. U rimskom karantinu lae su etrdeset dana drane u izolaciji. Hramovi u Persiji, Baalbeku, Tatarskoj i oni druidski, kao i hram Jezekiljev, imali su etrdeset stubova.6

Prema Kuperu, u egipatskoj tradiciji etrdeset dana smrti i odsustva Ozirisovog je razdoblje posta. U hrianskoj tradiciji etrdeset je dana velikog posta, prema Hristovih etrdeset dana u pustinji; etrdeset dana uskrsnua, od Uskrsa do Vaznesenja; uivanja povlastice ili utoita; etrdeset dana onakvog vremena kakvo je na Sv. Svidinu. U Starom zavjetu Mojsije provodi etrdeset dana na Sinajskoj gori, Ilija skrivajui se; potop nastaje za etrdeset dana; toliko traje okuavanje Ninevije u vrijeme Jonino; jevrejskih etrdeset godina lutanja po pustinji, pod jarmom filistejskim; etrdeset godina vladavine Davidove; vladavine Solomonove; Ilijevog suenja Izrailju. Jezekilj je podnosio nepravdu Izrailjevu etrdeset dana. U mitrikoj tradiciji etrdeset je broj dana inicijacijskih obreda te
3 4 5 6 Mustafa Spahi, Povijest islama, Borac, Travnik, 1997., str. 147. Po Bibliji Isus. Tako je govorio Muhammed Resulullah, priredio Ahmed Mehmedovi, Grafiar, Tuzla, 1991., str. 363. D. K. Kuper, Ilustrovana enciklopedija tradicionalnih simbola, Prosveta-Nolit, Beograd, 1986., str. 27.

212 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

svetkovina i rtvovanja. U islamskoj tradiciji etrdeset je broj promjene i smrti, ali i izmirenja te povratka principu.7 Vidno je da je simbolika broja etrdeset kompleksna i da je esto vezana za smrt, promjenu i izmirenje, to jesu i teme romana Dervi i smrt. Mnoga od simbolikih znaenja ovog broja aludiraju na Boije poslanike, koji su i biblijske linosti ili druge linosti iz njihovog vremena, npr. na Davida, Solomona, Iliju, Izrailja, Jezekilja, Mojsija, Hrista. Prema orijentalisti Anemari imel, simbolika broja etrdeset je vrlo rairena u islamskom svijetu, pogotovo u Turskoj i Perziji.8 Kada Ahmed govori o sebi i svom imenu, on upuuje na Boijeg poslanika Adema, prvog ovjeka9:
Ime mi je Ahmed Nurudin, dali su mi ga i uzeo sam ponueno, s ponosom, a sad mislim o njemu, poslije dugog niza godina to su prirasle uza me kao koa, s uenjem i ponekad s podsmijehom, jer svjetlo vjere, to je oholost koju nisam osjeao i sad je se pomalo i stidim. Kakvo sam ja svjetlo? ime sam prosvjetljen? Znanjem? viom poukom? istim srcem? pravim putem? nesumnjanjem? Sve je dolo u pitanje, i sada sam samo Ahmed, ni ejh ni Nurudin. Sve spada s mene, kao haljina, kao oklop, i ostaje ono to je bilo prije svega, gola koa i go ovjek.10

O prvom ovjeku, Boijem poslaniku Ademu, islamske predaje govore da je njega i njegovu enu Havu Iblis nagovorio da probaju plod sa drveta besmrtnosti i vlasti koja ne prolazi, nakon ega su postali svjesni svoje nagosti.11 Ova aluzija na Boijeg poslanika Adema, u kontekstu Selimovievog romana, aluzija je na susret sa samim sobom, sa vlastitom ljudskou. Kao to je Adem nakon grijeha shvatio da nema odjee, da je go, dakle time spoznao svoju ljudsku prirodu, tako se i Ahmed Nurudin susree sa sobom, sa samim ovjekom u sebi bez titula i ovosvjetskih priznanja: Sve je dolo u pitanje, i sada sam samo Ahmed, ni ejh ni Nurudin. Sve spada s mene, kao haljina, kao oklop, i ostaje ono to je bilo prije svega, gola koa i go ovjek.12 Istovremeno, ovo je aluzija na prvi grijeh. Ime i titula ejha spadaju sa Ahmeda i ostaje go kao Adem kada poini grijeh. Nurudinov grijeh je pobuna. Skidanjem ovosvjetske odjee od vjerskih titula koje su ga skrivale i titile, Ahmed spoznaje svoju golotinju, svoju nezati-

7 D. K. Kuper, Ilustrovana enciklopedija tradicionalnih simbola, 1986. str. 27. 8 Annemarie Schimmel, Misterija brojeva, Libris, Sarajevo, 2006., str. 251. 9 Islamske predaje jasno su povezane sa biblijskom priom o praroditeljskom grijehu. Vidi: George Every, Kranska mitologija, Otokar Kerovani, Opatija, 1988., 26-31. U Bibliji: Knjiga postanka, 3, 1-20. 10 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 64. 11 Muhammed Ahmed Beranik, Kazivanja o Allahovim vjerovjesnicima, Kamp-Lintfort-Germany V I G B e. V, 1996. str. 15-18. 12 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 64.

Godinjak 2008 / 213

REBRONJA
enost, grenu ljudsku prirodu, zapravo spoznaje Adema u sebi, ljudsko u sebi, samospoznaje se. Prvi Ademov grijeh i prvo iskuenje bilo je drvo vjeite vlasti. Vlast biva iskuenje i Ahmedu Nurudinu jer dolazak na vlast na kraju biva njegovo prokletstvo i vodi ga u smrt. Trenutak ogoljavanja, trenutak grijeha u kome poinje pobuna, vezuje se za susret sa Ishakom: Stajao je u spletu iblja, ne bih ga naao da nisam znao gdje je, lice mu je bez crta, potrto polusjenom, on mene bolje vidi, otkriven sam svjetlom, pa mi se ini da sam go, a ne mogu da se zaklonim.13 Prie o poslaniku Ademu i njegovom grijehu Selimovi se dotie i kada opisuje Mula Jusufa: Gledao sam poslije kako Mula Jusuf prepisuje u hladu granate jabuke, potrebno mu je ujednaeno svjetlo, bez bljeska i bez sjenki.14 Ovo je aluzija na prvi grijeh koji je u vezi sa drvetom. Mula Jusuf sjedi ispod drveta koje je simbol grenosti i time je nagovijetena njegova izdaja. U opisu susreta sa Ishakom postoji i aluzija na gorui grm u kome se, prema Bibliji, Bog javio Mojsiju.15 Kuran neto drugaije interpretira tu priu o poslaniku Musau. Nakon to ubija ovjeka, poslanik Musa odlazi kod poslanika uajba16, eni se njegovom kerkom i sa njom ima djecu. Musa je krenuo u Egipat sa svojom porodicom, kada je ugledao vatru:
A kad doe do vatre, neko ga zovnu sa desne strane doline, iz stabla, u blagoslovljenom kraju: O Musa, Ja sam Allah, Gospodar Svjetova! (XXVIII: 30). O Musa, izuj obuu svoju, ti si, doista u blagoslovljenoj dolini Tuva. Tebe sam izabrao, zato ono to ti se objavljuje sluaj. I on skide svoje sandale, i stojei skrueno pred Allahom d.. sluao je dokaze jasne, ajete i dokaze koje mu je objanjavao.17

Islamska simbolika ovog dogaaja vezuje pojavu vatre za prisustvo Boije, za obraanje Boga i spoznaju istine, ali islamska tradicija ne dozvoljava nikakvo otjelotvorenje Boanskog u neemu fizikom, te se tu interpretacija ovog dogaaja razlikuje od hrianske. Obraanje Boga Musau se vezuje za pojavu vatre, ali ne za obraanje iz gorueg grma ili iblja te je ova simbolika u romanu vie biblijska nego kuranska: Stajao je u spletu iblja, ne bih ga naao da nisam znao gdje je, lice mu je bez crta, potrto polusjenom, on mene bolje vidi, otkriven sam svjetlom, pa mi se ini da sam go, a ne mogu da se zaklonim.18 Ishak se pretvara u iblje, u grm, simboliui time javljanje istine.
13 14 15 16 17 18 Isto, str. 109. Isto, str. 123. Knjiga Izlaska, 3, 1-12. Po Bibliji Jitro, Jetro, Raguel. H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, Damad, Tutin, 1994., str. 98. Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 109.

214 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

Priblinija je biblijskoj simbolici i aluzija na raspee19: Preko cijele irine vrta, vidio sam na ploi dovratka jednu njegovu bosu nogu, i lice bjelje od tekijskog zida. U tom bijelom licu, u nemono razapetim rukama, u utanju, bio je uas ekanja.20 Ova aluzija se ponavlja vie puta dajui bjeguncu znaenje rtve, muenika: Ni gonjeni sigurno nije disao, samo ga je tanka daska dijelila od gonilaca, ni pedalj razmaka nije ih razdvajao, a bili su daleko, kao planinom razdijeljeni, oni neznanjem, on nadom. Ruke su mu jo razapete, a lice bljeti kao fosfor. Od uzbuenja poele su da se mute pred mojim oima rave njegovih ruku i nogu, ali je bijela mrlja lica ostala kao znamenje njegove groze.21 U tekstu, simbolika raspea dobija dimenziju samortvovanja:
A sad se u ovaj stari mir, u ovo staro sklonite uselio nov, nepoznat ovjek sa bijelom mrljom lica, i sa raljama nogu i ruku, to je, u muci, sam sebe razapeo na vratima. Znao sam da je promijenio poloaj, vidio sam kako mu se tijelo opustilo, kao da mu je odjednom polomljen cijeli splet kostiju, i to je bilo novije, i vanije, i bolnije, a ja sam pamtio njegov raniji gr i napor, njegovu napetost, koja ivi, bori se, nikome se ne da, pamtio sam razapete opruge njegovih miia, sposobnih na udo.22

Predstava o mueniku se na kraju razbija:

Zbunio me, nisam bio spreman na ovaj razgovor. Najvie me iznenaivalo, iz rijei u rije, to to sam oekivao da susretnem sasvim drugaijeg ovjeka. Prevarila me slika razapetih ruku i nogu na kapiji. Zamiljao sam ga, prema aljenju, prema bijeloj mrlji lica, prema slaboj odbrani tanke daske, kao jadnog, uplaenog, izgubljenog ovjeka, mislio sam ak da znam kakav mu je i glas, drhtav, nesiguran, a sve je bilo drugaije. Vjerovao sam da e ga smekati moja rije, da e ponizno gledati u mene, jer je bio u bezizlaznom poloaju, jer je zavisio od moje zle ili dobre volje. A njegov glas je miran, ak nije srdit, inilo mi se da zvui gotovo veselo, podsmjeljivo, izazovno, da ne odgovara ni nabusito ni ponizno ve ravnoduno, kao da je iznad svega to se deava, kao da zna neto to ga ini sigurnim. Toliko je iznevjerio moja oekivanja, da sam sigurno pretjerivao i u ocjeni njegove mirnoe.23

Islamska verzija prie o raspeu sutinski se razlikuje od hrianske. Prema Kuranu, poslanik Isa nikada nije razapet: Kuran porie kransku dogmu o Isusovom raspeu, uskrsnuu i o tome da je on Mesija, spasitelj i iskupitelj ovje-

19 20 21 22 23

Evanelje po Mateju, 27, 32-38. Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 103. Isto, str. 104. Isto, str. 107. Isto, str. 110-111.

Godinjak 2008 / 215

REBRONJA
anstva. Allah uzima duu Isaovu, uzdie ga i spaava od nevjernika i nasilnika.24 Neki teolozi tumae uzdizanje racionalnije: Uzdigao sam tvoj ugled, tvoju nauku i historijsku ulogu. To nije uzdizanje na nebesa i spajanje sa Bogom. To to Izraeliani govore da su ubili Isaa, Kuran porie tvrdnjom da ga nisu ubili niti razapeli ve im se o tome priinilo. // Kada nije ni ubijen, ni na kri razapet, onda je umro prirodnom, Allahu poznatom smru. Priinilo im se, moe znaiti da je neko ipak ubijen raspeem ali ne Isa.25 U islamskoj tradiciji postoji i vjerovanje da je umjesto Isaa razapet jedan od njegovih uenika, Jehuda26:
Njihov pogled Uzvieni Allah d.. usmjeri neprijatelje za jednim od drugova Isaa a.s. (Jehudom) koji po svemu liae na njega i ubie ga, a onda ga razapee u obliku kria. Bio je to Jehuda koji izda Boijeg poslanika i koji uputi neprijatelje na njega. Jevreji bjehu presreni, mislei da su ubili Isa a.s, ali Kuran opovrgava njihovu tvrdnju.27

Raspee kao simbol muenitva, koji se moe vezati za bjegunca Ishaka, blie je u romanu biblijskoj simbolici nego kuranskoj. U Kuranu se razapinjanje izdajnika Jehude prije moe vezati za kanjavanje. Pria o izdajniku Jehudi moe se vezati i za Mula Jusufovu izdaju. Na isti nain kao Jehuda, Mula Jusuf izdaje svog uitelja, ejha. No, veza sa Boijim poslanicima u romanu se moe istraiti i kroz simboliku imena. Selimovi imenima likova u romanu direktno upuuje na prie o Boijim poslanicima. Mula Jusufovo ime aludira na priu o poslaniku Jusufu, koji je simbol lijepog i ednog mladia28:
Poto je Jusuf bio najljepi ovjek koji je ikad ivio i za koga su ene govorile, kada su ugledale njegovu ljepotu, da je plemeniti melek, a ne ljudsko bie, u njega se vlasnikova ena strasno zaljubila i htjela ga je silovati, te mu je svu koulju s lea poderala. U to su se uvjerili njen mu i jedan njen roak jer su je na djelu uhvatili. Ono to je ona inila, ona je za to djelo Jusufa potvorila. Njen mu je zamolio Jusufa da pree preko tog djela, a nju da se Allahu pokaje. Za taj dogaaj ene su saznale i sve su pole ogovarati vlasnikovu enu. Kao uzvrat na to, ona ih je sve jednog dana pozvala kod sebe davi im voe i noeve da jedu i gule. U tom momentu pustila je Jusufa meu njih i te ene su se obeznanile od Jusufove ljepote i tada su noevima, umjesto voa, izrezale sebi ruke i prste. Tada je vlasnikova ena pred svima njima izjavila da, ako Jusuf ne poini s njom
24 25 26 27 28 Mustafa Spahi, Povijest islama, str. 132. Isto, str. 132-133. Po Bibliji Juda. H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, 181. Pria o poslaniku Jusufu analogna je biblijskom liku Josipa Prekrasnog. Vidi: Stari zavet, Knjiga postanka, 39, 1-23.

216 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

ono to ona eli - blud, da e ga ona u zatvor strpati. Jusufov odgovor je: Stvoritelju moj, zatvor mi je miliji od onoga na to me one navraaju. Ako me ne spasi od njihovih spletaka, mogu im se prikloniti i uvrstiti meu neznalice! Njemu se Stvoritelj odazvao i otklonio je njihove spletke od njega. On sve uje i sve savreno poznaje (12:32).29

Mula Jusuf je na poetku opisan kao lijep i edan mladi, ali kasnije izdaje svog ejha. Mula Jusufovo iskuenje, kao i iskuenje poslanika Jusufa, bila je ena. Postoje predaje koje govore da je poslanik Jusuf volio enu svog vlasnika, ali da je odolio toj ljubavi: A kad Zulejka, lijepa ena Potifarova, vidje kako izrasta prelijepi djeak, njena se materinska naklonost prema djeaku premetnu u estoku strast. A i ona se Josipu (Jusufu) svidi. Ali mu se lice oca Jakova ukaza te ga sprijei da se oda poudi.30 Poslanik Jusuf se na kraju oenio Zulejhom: Josip (Jusuf) dobi od faraona Zulejku za enu. A ona sada spozna kako je neko muu bila uinila nepravdu, ustegnu mu se i ivljae uza nj u djevianskoj nevinosti; mada ju je progonila strast, pobijedi u njoj stid i spoznaja vlastite poude. Zulejka i Josip (Jusuf) starili su pod Allahovim blagoslovom u snazi i mudrosti a da mladenake ljepote nisu gubili.31 Ljepota Hasanove sestre bi se mogla uporediti sa ljepotom Zulejhe, ali Mula Jusuf, za razliku od poslanika Jusufa, podlijee ovom iskuenju a ono ga na kraju vodi u izdaju. Time se u romanu istie ljudska stvarna priroda, esto razliita ili sasvim suprotna od vjerskih istina. Mula Jusuf je imenom vezan za simbol ednosti, pobonosti i vrstine, za onoga koji odolijeva enskoj ljepoti, a on u romanu postupa upravo suprotno simbolici vlastitog imena. Time je postignuta univerzalnost poruke romana i osobeno pomirenje sa ljudskom nesavrenou. Bjeguncu kojeg nalazi u tekiji, Ahmed Nurudin u svijesti daje ime Ishak:
Uinilo mi se da iza mojih lea, meu ljudima u molitvi, stoji moj sinonji bjegunac. Nisam smio da se okrenem, ali sam bio siguran da je u damiji, uao je poslije mene, ili ga nisam vidio. Njegov glas se uje drukije nego ostali, dublji je i mukiji, njegova molitva nije molba vec zahtjev, oi su mu otre, pokreti gipki, ime mu je Ishak, zovem ga tako jer je tu i jer mu ne znam ime, a treba da znam. Doao je mene radi, da mi zahvali, ili sebe radi, da se skloni. Ostaemo sami poslije namaza, da ga pitam to sam propustio sino. Ishak, ponavljam, Ishak, to je ime moga ujaka koga sam kao dijete mnogo volio, Ishak, ne znam kako ih dovodim u vezu, i kako i zato tako uporno dozivam djetinjstvo, sigurno je to bjeanje.32

29 Mustafa Spahi, Povijest islama, 61-62. 30 Walter Beltz, Mitologija Kurana. enja za rajem, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1982., str. 104. 31 Isto, str. 105. 32 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 149-150.

Godinjak 2008 / 217

REBRONJA
Boiji poslanik Ishak33 sin je poslanika Ibrahima34. Za njegovo roenje vezana je mudiza35 jer ga je majka rodila u ivotnoj dobi kada ene vie ne raaju a bila je nerotkinja.
A ena njegova stajae tu i mi je obradovasmo Ishakom, a poslije Ishaka Jakubom, i ona se osmijehnu. Jadna ja! - ree, Zar da rodim ovako stara, a i ovaj moj mu je star. Ovo je zaista neto neobino! Zar se udi Allahovoj moi? rekoe meleki, Allahova milost i blagoslovi Njegovi su na vama, porodici vjerovjesnikoj. On je dostojan hvale i On je plemenit. (11:71-73)36

Prema islamskim predajama, Ishak je roen kada mu je majka Sara37 imala devedeset, a otac Ibrahim sto godina.38 Bjegunac Ishak simbolizira Nurudinovu pobunu, promjenu i ponovno raanje:
udna je to bila no, ne samo zbog onoga to se deavalo, ve kako sam to primao. Razum je govorio da se ne mijeam u ono to me se ne tie, a umijeao sam se toliko da nisam vidio izlaza, duga navika da vladam sobom odvela me u sobu a vratio sam se gonjen nekom novom potrebom, tekijski i derviki red me nauio da budem tvrd a stajao sam pred bjeguncem ne znajui ta da uinim, a to je ve znailo da inim to ne treba. Svi su razlozi govorili da ostavim ovjeka njegovoj sudbini, a iao sam s njim njegovim klizavim i opasnim putem koji nije mogao da bude i moj.39

Kao to poslanik Ibrahim dobija sina i nasljednika svog poslanstva u poznim godinama, tako i Ahmed sree Ishaka, tj. u njemu se raa Ishak u godinama u kojima se ne oekuje da se u ovjeku raa bunt:
Upao je u moj ivot u asu slabosti, i bio uzrok i svjedok izdaje, kratkotrajne ali stvarne. Zato sam elio da bude ubica, sve bi tada bilo lake. Ubistvo je manje opasno nego buntovnitvo. Ubistvo ne moe biti uzor i podstrek, izaziva osudu i gaenje, a deava se iznenada, kad se zaboravi strah i savjest, neprijatno je, kao runo podsjeanje na trajnost niskih nagona kojih se ljudi stide, kao to se stide nedostojnih predaka i prestupnih roaka. A pobuna je zarazna, moe da podstakne nezadovoljstva, kojih uvijek ima, lii na junatvo, a moda i jeste junatvo, jer je otpor i neslaganje, izgleda lijepo jer je nose zanesenjaci koji umiru za lijepe rijei, sve stavlja33 34 35 36 37 38 39 Po Bibliji Isak. Po Bibliji Abraham. udo. Mustafa Spahi, Povijest islama, str. 55. Po Bibliji Saraja. H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, str. 64. Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 112-113.

218 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

ju na kocku jer je sve njihovo nesigurno. Zato je privlano, kao to ponekad ovjeku izgleda privlano i lijepo sve to je opasno.40

Kao to se poslanik Ishak raa u poznim godinama svog oca, bjegunac Ishak je za Ahmeda Nurudina promjena u poznim godinama, ruilac uvjerenja onako kako nije svojstveno zrelom ovjeku, kao i ponovno raanje onda kada nije uobiajeno da se raa. Ishak je Ahmedova suprotnost, njegova priguena tamna, prikrivena pobunjena linost: Jest, htio sam da predam bjegunca straarima, i miran sam zbog toga. On je bio izazov, podsticaj, mamljenje u nepoznato, junak iz djeijih pria, san o hrabrosti, ludaki prkos, jo opasniji ako sam samo mislio da je to, trebalo je ubiti svoju neodgovornu misao, njegovom krvlju se ukopati na mjestu koje je moje, moje po razumu i savjesti.41 Centralna pria stavljena u podtekst romana jeste pria o Boijim poslanicima koji odlaze kod vladara svoga vremena i pokuavaju da trae istinu i pravdu. Oni svi bivaju odbaeni i prognani, onako kako je i Ahmed Nurudin bio. Dogaaji iz petog, estog i sedmog poglavlja, Nurudinov odlazak kod muselima, kadije i muftije, gradativno poredani ukazuju na prie o Boijim poslanicima koji dolaze pred tadanje vladare, propovijedajui istinu i bivaju odbaeni. Ahmeda, koji je doao da moli za oslobaanje nepravedno zatoenog brata, ismijava i odbacuje najprije muselim:
Htio sam da pitam za brata rekao sam smeteno, poinjui kako ne treba, bez sigurnosti, odmah otkrivajui slabo mjesto, ne uspjevi da pripremim povoljniji prijem i utisak. To teko neprobueno lice me prisililo da kaem ta bilo, sve odjednom, da bi me prepoznao, da bi me primijetio. Brata? Kakvog brata? U tom gluhom pitanju, u mrtvom glasu, u uenju to sam pretpostavljao da bi trebalo da zna neto nevano, osjetio sam kako smo se brat i ja smanjili do zrnca praine. Neka mi oproste svi asni ljudi, hrabriji od mene, svi dobri ljudi koji nisu doivjeli iskuenje da zaborave ponos, ali moram da kaem, nita mi ne bi pomoglo kad bih pred sobom skrio istinu: nije me uvrijedila njegova namjerna grubost, ni strana daljina koju je postavio izmeu mene i sebe. Uplailo me to, jer je bilo neoekivano, osjetio sam se nespokojan i ugroen, brat nije postojao kao mogua spona izmeu nas, trebalo ga je oivjeti, dovesti ga pred njega prvi put, i prvi put odrediti stepen njegove krivice. Ali ta sam mogao da kaem da ne nanesem tetu bratu i da ne uvrijedim muselima?42 /.../

Slino se prema Ahmedu ophodi i kadija:

40 Isto, 130. 41 Isto, str. 126. 42 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 144.

Godinjak 2008 / 219

REBRONJA
Sjedio je nepojmljivo miran, ne osjeajui potrebu da makne bilo ime (liilo je na mrtvaku obamrlost ili na fakirsku snagu samosavladavanja), s istim izrazom lica to sam ga zatekao kad sam uao, sa osmijehom koji nita ne izraava, varljivo razapet na ustima bez usana. Umarao me taj osmijeh vie nego njega.43 // Oborio sam pogled i utao, uplaen svojom nepotrebnom smjelou i njegovim nadmonim odbijanjem.44

Ahmedova uzaludna borba kulminira u susretu sa muftijom:

-Imam brata - bulaznio sam ne znajui da li je i to dovoljno. - Ali ako ne pourim da ti kaem, mogao bih rei da sam ga imao, a imam i imao sam isto je to imam i nemam. A moe da odlui sijev neije zle ili dobre volje. Brat mi je, ne zato to sam ga htio, jer da sam ga htio ja bih ga pravio, i onda mi ne bi bio brat, a ne znam ni da li ga je moj otac htio, ali kad se spario s mojom majkom, kad je kaplja mutne vode ula u rodiljku, iz tog zadovoljstva za njih, iz tog nieg za mene, izrasla je veza i obaveza to se zove sin i brat. Bio eljena utjeha ili uobiajena nevolja, Bog ga vezuje uz nas bez naeg pitanja, uskraujui nam sva njegova zadovoljstva a optereujui nas svim njegovim nevoljama i nesreama, a kao to zna tvoja uzviena pamet, nesree su mnogo ee nego zadovoljstva, pa bismo mogli rei da je brat nesrea koju nam Bog alje, i zato je primamo kao boiju volju i odreenje, zahvaljujui mu na svemu. Tako, eto, zahvaljujem Bogu na nesrei, a volio bih da je on tvoj brat pa da zahvaljujem na srei to sluam tebe, kao ti sad mene, pa da mi je svejedno. Ali, kako ne moe biti tvoj brat, jer je moj, a ja ne mogu biti ti, jer je Bog odredio da budem samo nedostojni dervi, budimo ono to smo: ja molim, ti rjeavaj. Ili bolje: ja u da priam, ti sluaj. Tebi je tee, znam. Ti ne mora, ja moram.45 /.../ Odgovarao je u raskorak, preskaui pitanja, pamtei udom neku rije na koju bi docnije stizao odgovor, pa je izgledalo sasvim besmisleno. Izaao je ne pogledavi nas, ubijen, moda je i zaboravio da smo ovdje. A moda je bjeao.46

O slinim dogaajima Kuran govori u vezi sa ivotima mnogih Boijih poslanika, Nuha47, Huda48, Saliha49, Ibrahima50, Luta51, Musaa52 i drugih.
43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 Isto, str. 202. Isto, str. 207. Isto, str. 233 Isto, str. 237. Po Bibiliji Noje. Po Bibiliji Eber. Ime poslanika Saliha nije spomenuto u Bibliji. Po Bibliji Abraham. Po Bibliji Lot. Po Bibliji Mojsije.

220 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

Poslanik Nuh je, kao i Ahmed Nurudin, pozivao na istinu:
O narode moj! Allah me je uistinu odabrao da vas pozovem u Njegovu uputu i na pravi put. Ja zato donosim radosnu vijest da e lijepa nagrada pripasti onome izmeu vas koji, a opominjem onoga koji, kada uje pozivanje moje, lea okrene da e ga zaista Allah kazniti bolnom kaznom /.../. Na ove rijei jedan od prisutnih ree: Zar poruzi izvrgava boanstva naa, o Nuhu, a nas ismijeva? /.../ Sa ime te je poslao tvoj Bog, o Nuhu, i ta iznosi kao dokaz istinitosti govora svog? Kao odgovor na zahtjeve prisutnih, Nuh a.s. im ree: O narode moj! Ko je taj koji je stvorio nebesa i visoko ih uzdigao? Ko ih je okitio blistavim zvijezdama i sjajnim tijelima koja nam put osvjetljavaju i raspruju tminu mrkle noi?53

Na isti nain Ahmed Nurudin poziva muselima da shvati kakva je nepravda uinjena njegovom bratu, a on mu trai dokaze, iako je istina oigledna: Brat, veli? Zatvoren? Pogledao sam kroz prozor, vatra je ugaena, samo se jo dim vukao iznad arije, trom, crn. teta to nije sve unitila. Zna li zato je zatvoren? Doao sam da pitam. Eto, ne zna ni zato je zatvoren. A dolazi da moli, bez obzira ta je uinio. Nisam doao da molim. Hoe li da ga optui? Neu. Moe li da navede svjedoka za njega ili protiv njega? Da ukae na druge krivce? Ili sauesnike? Ne mogu. ta onda hoe? 54 Boijeg poslanika Nuha nevjernici poniavaju i smatraju nemonim siromakom:
Nuh a.s je uloio veliki trud, ne bi li odvratio svoj narod od oboavanja raznih kipova, ali sva njegova nastojanja bila su uzaludna. Na njegov trud odgovarali su: O Nuhu, mi ti neemo nikada vjerovati, neemo te slijediti. Ti nisi bogatiji od nas, ti nisi vladar moni, ti nisi nikakav velikan ugledni. Ti si samo bijednik siromani. Kako onda da napustimo naa boanstva i tebe slijedimo?!55

53 H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, str. 26. 54 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 146. 55 H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, str. 26.

Godinjak 2008 / 221

REBRONJA
I Ahmed Nurudin nemoan je u odnosu na ugledne ljude svog vremena. Boijeg poslanika Nuha, kao i druge poslanike, uporno odbijanje nevjernikog naroda navodi da shvati da je njegova borba uzaludna ako mu Bog ne pomogne i da se jedino On moe osvetiti:
I pored prijetnje Nuh a.s. poe pozivati pravoj vjeri. Prilikom novih susreta i poziva poee rukama ui zatvarati kako ne bi poziv njegov uli. I kad god sam ih pozivao da im oprosti, prste su svoje u ui stavljali i haljinama svojim se pokrivali - bili su uporni i pretjerano oholi. (LXXI:26-27). Kada svaku nadu izgubi da e ga posluati, zamoli Allaha d.. da kazni neposluni njegov narod. Ja sam pobijeen, Ti se osveti! (LIV:10).56

Ahmed Nurudin na slian nain pred muselimom gubi nadu u svoju borbu:
Njegovo lice nita nije govorilo, nije odavalo ni srdbu ni razumijevanje, iz njegovih usta mogla je da izae i osuda i blagost. Docnije sam se nesigurno prisjeao da sam tada mislio kako je u stranom poloaju svako ko moli: nuno malen, nitavan, pod tuom nogom, kriv, ponien, ugroen od tueg hira, eljan sluajne dobre volje, podloan tuoj moi, nita od njega ne zavisi, ak ni izraz straha ili mrnje koji ga moe upropastiti. Pod tim pogledom bez sjaja, to me jedva vidio, prestao sam da oekujem dobru rije ili milost, i samo elio da odem, a sve neka se svri kako Alah hoe.57

Boiji poslanici, propovijedajui istinsku vjeru, dolazili su u sukob sa starjeinama i vladarima svojih naroda. Naprimjer, poslanik Hud je imao sukob sa Adom:
Starjeina tog plemena bio je snaan, pravi gorostas. Njegovo ime je Ad, a njegovo pleme prozvae njegovim imenom. // Kako je vrijeme prolazilo ovaj je narod zaboravio na ibadet Jedinom Bogu d.. Umjesto Boga oni su poeli oboavati kojekakva boanstva kojima su se klanjali i pred njima niice padali, prinosei rtve, da bi im pruili pomo i udovoljavali eljama. // Osim klanjanja kipovima narod plemena Ad je presretao i pljakao karavane. Trgovce su ubijali, a njihovu robu otimali. U nasilju su jo dalje otili. Vjeto su gradili lane puteve kako bi lake karavane i putnike zavarali i njihova imetka se domogli.58

Predstavnici vlasti u Ahmedovom narodu su muselim, kadija i muftija, a sasvim su slini vladarima u doba Boijih poslanika.

56 Isto, str. 27. 57 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 145. 58 H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, str. 27.

222 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

Da bi uvjerili svoj narod u istinu, mnogi Boiji poslanici su dijalogom pozivali na vjeru i bivali odbaeni:
Hud se po Boijoj zapovjedi pojavi u narodu obraajui im se rijeima: O narode moj, Allahu se klanjajte, vi drugoga boga osim Njega nemate, vi samo neistine iznosite. O narode moj! kako moete oboavati te kipove koji niti mogu koristi pribaviti niti tetu donijeti, a sline njima je prije vas oboavao narod Nuhov pa ih je Allah kaznio opim potopom i sve ih unitio osim onih koji su Ga vjerovali. (VII:70) /.../ S puno oholosti i nepokornosti odgovorie: Nama je svejedno savjetovao ti ili ne, bio savjetnik, ovako su i narodi davnanji vjerovali. (XXVI:136-137).59

Kao to su poslanici pozivali svoje narode, tako i Ahmed Nurudin razgovara sa kadijom:
Kad sam rekao zato sam doao, odgovorio je kuranskom reenicom: Koji vjeruju Boga i sudnji dan, ne dre prijateljstvo s neprijateljima Alaha i poslanika Njegova, makar to bili oevi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. Zavapio sam: - ta je uinio? Hoe li mi iko rei ta je uinio? O pravovjerni, ne pitajte za stvari koje bi vas u brigu i oajanje mogle baciti, ako bi vam se otvoreno reklo. Do groba u ti biti dunik. Doao sam da mi se otvoreno kae. I ovako sam u brizi i oajanju. Oholo su zemljom hodili i rune spletke pleli. O kome to govori? Ne mogu da vjerujem da govori o mome bratu. To Bog kae o nevjernicima, a moj brat je pravovjerni. Teko onima koji ne vjeruju. uo sam da je zatvoren zbog nekih rijei. Ne moe biti tajnog sporazumijevanja i saaptavanja meu trojicom a da Bog ne bude etvrti meu njima. Tajni sastanci su satanino djelo, jer satana hoe da rastui pravovjerne. Dobro poznajem svoga brata, nije mogao da uini zlo! Ne budi pomaga i zalee nevjernicima! Brat mi je, zaboga! Ako su vam vai oevi, vai sinovi, vaa braa, vae ene, vae porodice, miliji od Boga, od njegova poslanika i od borbe na njegovu putu, ne oekujte milost boiju. O pravovjerni, klonite se sumnjienja i klevetanja, jer kleveta i sumnjienje je grijeh. To sam ja rekao. /.../

59 Isto, str. 34.

Godinjak 2008 / 223

REBRONJA
Rekao je: Nisu za grijenicima plakali ni nebo ni zemlja. A ja sam mislio: teko ovjeku ako su mu mjera nebo i zemlja. I rekao je: Zaista, bie nesrean ko duu svoju okalja. I jo: O, Zulkarnejne, Jedud i Medud prave smutnju po zemlji. A ja: O, Zulkarnejne, Jedud i Medud prave smutnju po zemlji. I: Zaista bie nesrean ko duu svoju okalja. I: Pored istine postoji zabluda. I: Neka ljudi oproste i smiluju se, zar vi ne elite da vama Bog oprosti? I jo: Zaista je ovjek veliki nasilnik, a nasilnici su najdalje od istine. Na to je on zautao za trenutak, pa rekao mirno, jo se smijeei: Teko tebi, teko tebi, i opet teko tebi! Alah je svaije utoite odgovorio sam izgubljeno.60

Selimovi poredi muselimovo lice sa idolima (kumirima): Ne! zazivalo je neto u meni, runo je, zar si doao da sebe brani, od ega, brat je u opasnosti, stidjee se poslije, oteae mu poloaj, uuti i izai, reci i izai, reci i ostani, pogledaj mu u oi, samo te plai svojim kumirskim licem, uutkaj bezrazloni strah, nema ega da se boji, ne sramoti se jadikovkama i pred njim i pred sobom, reci ono to mora.61 Nevjerni narodi su odbijali istinu koju su im Boiji poslanici propovijedali, ostajui dosljedni svojim idolima:
Oni odgovorie da im se samo poveava sljepilo, te da oni nee napustiti oboavanje kipova koje su oboavali njihovi preci. Osim odbijanja uputa, zaprijetie Nuhu a.s. ovim rijeima: Ako se ne okani, o Nuhu! bie sigurno kamenovan (XXVI:116)62

Poslanik Muhamed je jednu od pobjeda islama postigao ruei kipove u Kabi kojima su se klanjali predislamski Arapi:
Poslanik se sada okrenu od Kabe prema idolima, njih ukupno tri stotine i ezdeset, koji su opasavali Kabu u irokom krugu. Jahao je izmeu njih i Hrama ponavljajui ajet Objave: Doe istina a ieze la! Zbilja la iezava!63, i upirui tapom u sve idole pojedinano, koji su padali jedan po jedan, licem prema zemlji. Nakon to je obiao cijeli krug, on sjaha i stade uiti u Ibrahimovu svetilitu koje se u to vrijeme naslanjalo na Kabu. Potom ode do vrela Zemzem, gdje mu Abbas dade da se napije, i time za sva vremena potvrdi tradicionalno pravo sinova Hiamovih da opskrbljuju hodoasnike. //

60 61 62 63

Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 204-206. Isto, str. 145. H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, str. 27. Kuran, XXVII:81.

224 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

Poto naredi da se Hubel, najvei od sruenih idola, razbije u komade, te da se svi zajedno spale, Poslanik obznani u cijelom gradu da svi koji imaju idola u kui moraju da ga unite.64

Ruenje kumira u Kabi ima dublje simboliko znaenje. Ono predstavlja ruenje idola u samom ovjeku, ruenje grijehova kojima je sklon, suprotstavljanje kultovima koji stoje izmeu njega i Boga. Ruenjem idola u srcu ovjeka, a ti idoli su klanjanje ovosvjetskim stvarima, vjernik u svom srcu postie Boije jedinstvo, to znai da vjeruje samo u jednog Boga i voli samo Njega. Ahmed Nurudin u muselimovom licu vidi idolopoklonstvo. Kameni kipovi kojima se Nurudinovi protivnici klanjaju jesu mo, vlast, neistina, nepravda i surovost kao sredstva da se do moi i vlasti doe. Ahmed se kao i Boiji poslanici nalazi pred ljudima koji vjeruju u idole i koji odbijaju da mu povjeruju da govori istinu, a nemoan je jer u sebi ne nalazi snagu, da, kao poslanik Muhamed, porui te idole. Vrhunac ovih gradativno poredanih Nurudinovih pokuaja da se izbori za pravdu jeste odlazak kod muftije, koji bi se mogao uporediti sa sukobom poslanika Musaa sa faraonom. Bog je traio od Musaa da ode kod faraona: Musa, idi faraonu. On se uistinu osilio. Idite ti i Harun faraonu. On se doista osilio.65 Musa odlazi kod faraona, govorei: Zaista sam ja poslanik gospodara svjetova.66 Meutim, im se Musa pojavljuje pred faraonom:
on mu prigovara ubistvo Egipanina a Musa mu odgovara da je to uinio nehotice dok nije bio poslanik, a iz Egipta je pobjegao iz straha. Faraon prigovara jedno nehotino ubistvo Musau, a on, svaki je dan svjesno i namjerno ubijao na stotine i hiljade ljudi. Iza toga faraon pita Musaa i Haruna Ko je va stvoritelj? Oni mu odgovaraju da je to Stvoritelj nebesa i Zemlje, Istoka i Zapada, Stvoritelj sadanjih i prijanjih naroda. Faraon na ove argumente odgovara prijetnjom zatvorom, a kasnije i ubistvom ako u njega ne budu vjerovali.67

Najpoznatiji dogaaj iz ivota poslanika Musaa jeste nadmetanje sa faraonovim maioniarima, kojim je Musa dokazivao da nije laac, jer mu je faraon prijetio tamnicom.
I Musa baci tap svoj, kad on zmija prava, a onda izvadi ruku iz njedara, kad ona, onima koji su je gledali bijela. Ovaj je zaista vjet arobnjak ree glaveinama oko sebe faraon, hoe da vas arolijom svojom iz zemlje vae izvede. Pa ta savjetujete. (26: 30-35) /.../
64 Martin Lings, Muhammed. ivot Vjerovjesnika islama zasnovan na najranijim izvorima, Bemust, Sarajevo, 2004. str. 418-420. 65 Mustafa Spahi, Povijest islama, str. 76. 66 Isto. 67 Isto.

Godinjak 2008 / 225

REBRONJA
Faraon je sakupio svoje maioniare koji su prije natjecanja sa Musaom zatraili velike nagrade. /.../ Musa im ree: Bacite ono to elite da bacite! i oni pobacae konope svoje i tapove i rekoe: Tako nam dostojanstva faraonova, mi emo svakako pobijediti! Zatim Musa baci svoj tap, koji, odjednom, proguta ono to su oni lano izveli. arobnjaci se onda na tle bacie i rekoe: Mi vjerujemo u Gospodara svjetova, Gospodara Musaova i Harunova! (26:41-48).68

To nadmetanje se nalazi u podtekstu sedmog poglavlja romana Dervi i smrt. Ahmed Nurudin odlazi pred muftiju, nadajui se da e pronai pravdu, a muftija, kao i faraon za Musu, simbolizira oholog vladara:
Obojica ugojeni, samo sa salom nejednako rasporeenim, bezbojni i zbrkani, sparueni sobnim vazduhom, kao da su presjedili od jesenas nad ovim crnim stolom od abonosa i nad ahom od slonovae. Ljutito u poetku, a onda sve bljee, sve bezvoljnije, muftija je prigovarao a drugi se saglaavao. Izgledalo je udno kako muftija pita, kako tvrdi, kako odgovara. Jedva sam uspijevao da uhvatim neki smisao. /.../ Upitao me, ne ustajui: Igra li ah? Slabo. ta hoe? Rekao si da doem. Molio sam da govorim s tobom. Rekao sam? Da, da. Kome? Kako je napolju? Sunano. Toplo. I zimus su tako govorili: nije hladno. Jesu li zime uvijek ovako otre? Gotovo uvijek. Strana zemlja. ovjek se navikne. Dosadna zemlja. Igra li ah? Debeli ovjek se umijeao, tiho: Ne igra, rekao je. A ta hoe? Ima neku molbu. Ko je on? Rekao sam ko sam, i da sam u nevolji, i da traim pravdu, i da mi je niko nee dati ako mi je on ne da. Muftija je pogledao u ovjeka pred sobom, ne krijui dosadu, gotovo s oajanjem.69

Kao to je za Musau jedini spas i dokaz njegovo nadmetanje sa maioniarima koji zabavljaju faraona, tako igranje aha sa muftijom postaje za Ahmeda Nurudina mogunost da spasi brata, jedini nain da oholog vladara navede da razmisli o nepravdi koja se ini. Buenje muftije iz nezainteresiranosti i mogunost igranja aha postaje igra ivota i smrti:
68 H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, str. 101-102. 69 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 229-230.

226 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

Ne pretjerujem, da sam bio siguran da u rastjerati barsku maglu u njemu, digao bih skutove dubeta i zaigrao trbunu igru, uinio bih sve to bi razumnom ovjeku teko i na um palo. Moda bi njegova panja, prije nego to splasne, uinila toliko da uta bezvoljna ruka napie tri rjeavajue rijei: pustiti zatvorenika Haruna. I ne znajui ta je napisala, ne sjetivi se nikad vie. Uinio bih sve, kaem, svaku ludost, svaku sramotu, i ne bih se stidio poslije /.../. To je bila najudnija borba za koju sam ikad uo, protiv mrtvila u njemu, protiv uzetosti volje, gnuanja od ivota. Borba teka i muna najvie zato to se morala voditi neprirodnim sredstvima, izvrnutim miljenjem, runim parenjem nespojivih osjeanja, silovanjem rijei. A bojao sam se, i jo kako sam se bojao, da e njegova panja umrijeti onoga asa kad prestanem s igrom i preem na pravi cilj, zbog koga sam sve to i inio. Morao sam lebdjeti iznad pravog smisla, pribliavajui mu se i krijui ga, jer bi njegova ula mogla da se zatvore, sama od sebe, im ga osjeti.70 Autor romana ovim parodira ljudsku borbu za pravdu, ukazuje na njenu beznadnost, stvara apsurd borbe za ljudski ivot koja se mogla drugaije zavriti da je Ahmed Nurudin znao da igra ah: Jo samo pregrt ludih rijei, Boe, mora mi ih dati, borim se za jedan ivot! molio sam oajan, ali molitva nije pomogla. Ubio me promaaj, vidio sam ga na njegovom licu. Kuda to nestaje, brate Harune?71 Imenom brata glavnog junaka romana, onog koji je povod njegove borbe, autor direktno upuuje na brata poslanika Musaa, Haruna, koji je takoer poslanik. Prema islamskoj teologiji, Musa prvi postaje Boiji poslanik, a onda moli Boga da d poslanstvo i njegovom bratu Harunu, da bi mu pomogao: Glas mu ujedno ree da ga je Allah izabrao da ide u Egipat u faraonovu zemlju i da tamo navjeuje Allahove znakove. Mojsije (Musa) prigovori da ne bi mogao onamo poi, jer da je tamo usmrtio ovjeka te bi trebalo da strahuje nee li ga zbog toga ubiti. I predloi neka bude poslan brat njegov Aron (Harun), koji je rjeitiji od njega. Tada mu glas ree da e glas poslati Arona (Haruna) s njim. Zajedno bi bili nepobjedivi.72 Prema islamskom predanju, Musa je odrastao na faraonovom dvoru73, i kada je faraon posumnjao da bi on mogao biti prorok za koga se predskazivalo da e doi, faraonova ena je predloila da ga iskuaju tako to e mu dati eravicu. Musa je stavio eravicu u usta, to je faraona uvjerilo da je on obino dijete. Od tada je Musa imao govornu manu.74 To je bio razlog da Musa dobije pomo u bratu Harunu:
70 71 72 73 74 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 229-230. Isto, str. 236. Walter Beltz, Mitologija Kurana. enja za rajem, str. 109. Ovo je identino biblijskoj prii o Mojsiju. Vidi: Biblija, Stari zavet, Knjiga Izlaska, 2, 1-10. H. Adem Zilki, Allahovi vjerovjesnici, str. 95.

Godinjak 2008 / 227

REBRONJA
Moj brat Harun je rjeitiji od mene, pa poalji samnom i njega kao pomonika da potvrdi rijei moje, jer se bojim da me ne nazovu lacem. (28:34)

Jo se zamoli dragom Bogu:

Gospodaru moj, uini prostranim prsa moja i olakaj zadatak moj: odrijei uzao sa jezika mog da bi razumjeli govor moj i podaj mi za pomonika iz porodice moje Haruna, brata mog, osnai me njime i uini drugom u zadatku mome. (20:25-31).

Poslanik Harun je na neki nain nadopuna Musaaovog poslanstva. On je za Musaa predstavljao mogunost da nadomjesti ono to mu nedostaje, da bi mogao ispuniti svoju misiju. U romanu Mee Selimovia, Harun je, za razliku od Ahmeda Nurudina, bio hrabriji, sposobniji da iskae svoja htijenja i ciljeve. To je vjeita pria o dva brata, od kojih je jedan nuno hrabriji, otvoreniji, blii ljudima i ivotu. Harun je brat otvoren ka spoljanjem svijetu, a Ahmed brat zatvoren u svom unutranjem svijetu. Kao takav, Harun je za Ahmeda onaj dio njegove linosti koji mu nedostaje, nadopuna njegovog bia bez koje se ne osjea potpuno, kao to je i poslanik Harun bio nadopuna Musaaovog poslanstva. Harun je, zapravo, Ahmedov alter ego, a nakon gubitka alter ega poinje uruavanje Ahmedove linosti: Kao da se neto otkinulo u meni i sad ga nema, to je sve.75 U trenutku kada muftija odbija da pomogne Nurudinu, on shvata da svog brata, dio sebe, zauvijek gubi: // i neu znati ne samo gdje je Antiohija prokleta bila! ve ni kako je ime sinu moje majke.76 Autor ovdje ne istie na kog sina iste majke se misli. U trenutku kada oaj kulminira, kada gubitak brata postaje sve izvjesniji, Nurudinovo ja se gubi, potpuno nestaje on i brat postaju jedno. Borba za brata je borba za sebe samog, njegov ego se potpuno odvaja pa on o sebi govori u treem licu. Tada se Ahmed i Harun, borac i ono za ta se bori, kao Musa i Harun, spajaju u jedno. Uruavanje Nurudinove linosti poinje zbog gubitka brata kao onog dijela njegove linosti koji je predstavljao oslonac. Nakon gubitka tog oslonca, cijeli sistem vrijednosti, cijeli njegov ivot uruava se. Zatim, pokuavajui da neim zamijeni oslonac bez kog je ostao, Ahmed u sebi gradi pobunu kao novi oslonac. Olienje pobune jeste Ishak, koji je psiholoka zamjena za brata, zapravo za kompletnu linost kakva bi Ahmed mogao da bude kada bi posjedovao i bratove osobine, za linost koja predstavlja realnu ravnoteu kakvu Ahmed nikad nije uspio postii.
Ishak, esta moja misao, najlake sjeanje, nesigurna elja mene nesaznanog i neostvarenog, daleko svjetlo moje tame, ljudsko uzdanje, traeni
75 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 250. 76 Isto, str. 238.

228 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

klju tajne, nasluena mogunost izvan poznatih, priznavanje nemogueg, san koji se ne moe ni ostvariti ni odbaciti, Ishak, divljenje ludoj smjelosti koju smo zaboravili jer nam je postala nepotrebna. Uhvatili su junaka iz jedinih pravih pria, djeijih, koga stvara ista mata a pamti zrela slabost. Sruili su ljudske snove. Jai su od bajki.77

Ishak je sada zamjena za brata, za izgubljeni dio sebe: Htio sam da ujem poznata imena. Hasan i Harun. Ne. Hasan i Ishak.78 Ovo je centralna kuranska pria stavljena u podtekst romana i oko nje se gradi glavni zaplet. To autor potvruje i u osmom poglavlju, kada citira rijei poslanika Musaa: Musa ree: Moj Boe! Daj mi pomonika od blinjih mojih, Haruna, brata mojega, ojaaj njime snagu moju. Uini mi brata pomonikom u poslu mome. Moga brata Haruna vie nema, i mogu samo da kaem: Moj Boe, ojaaj njim mrtvim snagu moju. Njim mrtvim i nesahranjenim po zakonima Boijim, nevienim i necjelivanim od svojih najbliih pred veliki put s koga povratka nema.79 U osmom poglavlju romana autor direktno upuuje na priu o Kabilu i Habilu80: Ja sam kao Kabil, to mu Bog posla vranu koja rovljae zemlju, da ga poui kako e zakopati tijelo mrtvog brata. A on ree: Jao meni, zar ne mogu uiniti ni koliko vrana, da zakopam tijelo mrtvog brata svoga. Ja, nesreni Kabil, nesreniji od vrane crne.81 Ovdje autor upuuje na prvo ubistvo u ljudskom rodu bratovljevo i na dogaaj koji je objasnio ljudima kako treba sahranjivati mrtve. Strast je zaslijepila Kabila i on ubija brata Habila:
I strast njegova navede ga da ubije brata svoga, pa ga on ubi i postade jedan od izgubljenih.(5:30)

Tu se zainje i obred denaze poslije Allahove intervencije preko gavrana:

Allah onda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da zakopa mrtvo tijelo brata svoga! I pokaja se. (5:31)82

Ovim je, primarno, iskazana Nurudinova alost zbog nemogunosti da brata dostojno sahrani i oplae, ali potencijalno i osjeanje krivice za bratovljevu smrt, za nesposobnost da ga spase. Izostanak sahrane brata jeste ono to jo vie produbljuje oaj u njegovoj munoj psiholokoj drami, jer sahranjivanje i suoavanje sa mrtvim tijelom nosi olakanje, pomirenje sa smru a za vjernika i nadu u
77 78 79 80 81 82 Isto, str. 289. Isto, str. 281. Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 259. Po Bibliji Kain i Avelj. Isto. Mustafa Spahi, Povijest islama, str. 20.

Godinjak 2008 / 229

REBRONJA
drugi svijet: Nisam ga spasao ivog, nisam ga vidio mrtvog.83 U ovoj situaciji, Ahmed osjea kao da mu je brat jo mukiji ubijen. Istovremeno, u njegovoj svijesti produbljena je krivica zbog bratove smrti i samoprijekor zbog nedostatka hrabrosti i mogunosti da uini neto za njega, a to je iskazano time to sebe poredi sa bratoubicom Kabilom. U nastavku osmog poglavlja, Ahmed spominje i poslanika Nuha: Sada nemam nikoga osim sebe i tebe, Boe moj, i tuge svoje. Daj mi snage da ne klonem od bratske i ljudske alosti, i da se ne otrujem mrnjom. Ponavljam rijei, Nuhove: Rastavi mene i njih, i sudi nam. ivimo na zemlji samo jedan dan, ili manje. Daj mi snage da oprostim. Jer, ko oprosti, on je najvei. A znam, zaboraviti ne mogu.84 Ahmed, poput Boijih poslanika, osjea duboku tugu i razoarenje jer na svom putu nije pronaao one koji bi povjerovali u njegovu istinu. Na poslanika Nuha autor aludira i na samom kraju romana: Sjedim na koljenima, sluam. U tiini sobe, negdje iz zida, iz stropa, iz nevidljivog prostora kuca kudret-sat, nezaustavljiv hod sudbine. Potapa me strah, kao voda.85 Ovim autor upuuje na priu o potopu koji se desio u vrijeme poslanika Nuha, a koja je analogna biblijskoj prii o potopu86:
Za vrijeme Nuha dogaa se jedan sveopi potop - Et-tufan, kao kazna njegovom narodu, u kojem, niko osim male skupine ljudi koja se spasla na lai, nije htio vjerovati.87

Ono to potapa Ahmeda Nurudina jeste strah. Taj strah on doivljava kao kaznu za svoje grijehe, ne smrt samu. Smrt je vie njegov spas, njegova laa na koju e se ukrcati, iako uplaen, on je tako donekle pomiren sa smru, jer vie ne nalazi spas, niti vidi nadu u ivotu. U trinaestom poglavlju romana govori se o eni koja pati zbog smrti sina i zato sebe kanjava:
Jo u samom poetku, kad sam krenuo u trgovinu, uo sam za jednu enu u Viegradu, udovicu nekog spahije. Nikog nije imala osim sina, mladia od dvadeset godina. /.../ Kad je mladi poginuo u ratu, majka se izbezumila, najprije nije vjerovala, a onda se zatvorila u sobu, jela samo crni hljeb i pila vodu, spavala na golom podu, stavljajui svako vee na prsa teki crni kamen. eljela je da umre, a nije imala snage da se ubije. Ali, kao za pakost, smrt nikako nije dolazila.

83 84 85 86 87

Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 259. Isto. Isto, str. 509. Vidi: Biblija, Stari zavet, Knjiga postanka, 6-8. Mustafa Spahi, Povijest islama, str. 25.

230 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

Dvadeset godina je tako ivjela, o crnom hljebu i vodi, s tekim kamenom na prsima, sama kost i koa, posivjela, pocrnjela, okorjela, na panti da je visila ne bi bila gora, ali je ivjela. Mene je naroito porazio onaj crni kamen to ga je svake noi stavljala na prsa, po tome sam nekako najvie osjetio kolika je njena muka. On me je i odveo do nje, taj kamen.88

U podtekstu ove prie se nalazi dogaaj iz historije islama, iz vremena poslanika Muhameda o onima koji su se rtvovali za vjeru: Umejja, poglavar roda Dumah, imao je jednog afrikog roba po imenu Bilal, koji je bio vrst vjernik. Umejja bi ga u podne izveo na otvoreno i naredio da se koiima svee na zemlju i veliku bi mu stijenu navalio na prsa kunei se da e ga drati tako dok ne umre ili dok se ne odrekne Muhammeda i okrene se vjeri El-Lat i El-Uzze89. Dok je ovo trpio, Bilal je govorio Jedan, Jedan.90 Kamen na prsima ovog roba iz historije islama simbol je iskuenja, dok kamen na prsima ene predstavlja nemogunost da se prevazie alost, ogromni gubitak koji vjeito obiljeava osobu. U oba sluaja, kamen na prsima predstavlja muenitvo, u prvom sluaju zbog ideala za koji se bori, u drugom zbog ljubavi prema sinu. U patnji ove ene Ahmed Nurudin vidi svoju patnju, a kada poinje da je lae, da bi joj pomogao da prevazie bol zbog sinovljeve smrti, on u njoj vidi elju da i sam pobjegne od mune stvarnosti u kojoj se nalazi:
Slagao sam spahinici da mi je jedan moj prijatelj, i on je poginuo, priao o njenom sinu, i da sam zato doao da je vidim, jer mi se ini kao da sam i njega poznavao. Slagao sam, jer je to bio jedini nain da pone sa mnom razgovor. /.../ Rekao sam da je bio lijep, pametan, dobar i plemenit prema svima, njean prema njoj, da se izdvajao meu hiljadama. Slikao sam njenu misao, i nisam mogao pretjerati. Svaka moja pohvala bila je majci slaba, nedovoljna.91

Ahmed Nurudin je u itavom romanu predstavljen i kao muenik, borac za pravdu koji ne uspijeva dobiti istinu od nepravednih vladara. Najvei muenik u historiji islama je poslanik Ejub92. On je bio iskuan jadima i mukama, boleu i smru cijele njegove obitelji.93 Ejub je muenik koji se istinski bori za svoje verovanje, dok je Ahmed onaj koji posustaje i postaje jednak onima protiv kojih se borio. Time je opet istaknuta razlika izmeu religijskih istina i ljudske realnosti. ovjek ne ostaje i ne moe da ostane ravan uzorima koji mu se nude.
88 89 90 91 92 93 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 374. Predislamska boanstva Arapa. Martin Lings, Muhammed, str. 111. Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 375. Po Bibliji Jov. Vidi: Biblija, Stari zavet, Knjiga o Jobu. Walter Beltz, Mitologija Kurana. enja za rajem, str. 122.

Godinjak 2008 / 231

REBRONJA
U podtekstu romana Dervi i smrt nalazi se i pria o rtvovanju sina zbog vjerovanja u uzvieni ideal, zapravo pria o poslaniku Ibrahimu i njegovom sinu Ismailu94. Ismail je trebao biti rtva i na to je kao dijete pristao: Tu Allahovu Odredbu, na koju je on svjesno pristao trebao je izvriti njegov otac Ibrahim koji se takoer Allahovoj odredbi pokorio.
I Mi smo ga (Ibrahima) obradovali djeakom blage naravi. I kad on (Ismail) odraste toliko da mu poe u poslu pomagati, Ibrahim ree: O sinko moj, u snu sam vidio da treba da te zakoljem, pa ta ti misli? O, oe moj, ree: onako kako ti se nareuje postupi, vidjet e, ako Bog da, da u sve izdrati. I njih dvojica posluae, i kada ga on elom prema zemlji poloi, Mi ga zovnusmo: O Ibrahime, ti si se Objavi u snu odazvao, a Mi ovako nagraujemo one koji dobra djela ine, to je, zaista, bilo pravo iskuenje! I kurbanom velikim ga iskupismo. // (37:101-109)95

Kao to je Ibrahimovo iskuenje bilo da dokae pokornost prema Bogu tako to e rtvovati sina, tako je i Ahmedovo iskuenje bilo rtvovanje bliskog prijatelja. Autor romana se ovdje opet poigrava sa tokom dogaaja iz ivota Boijih poslanika, stavljajui jednu priu sa religijskom porukom u podtekst, ali u potpuno drugaije okolnosti. Umjesto religijske istote, Selimovi slika ljudski moralni pad, izdaju prijatelja, pokazuje kako borac za pravdu i sam postaje jedan od onih protiv kojih se borio. Selimovi u romanu Dervi i smrt esto imenima junaka daje simbolina znaenja ili tim imenima direktno upuuje na kuranski podtekst. Tako imenom Harun, kao to je ve navedeno, on direktno ukazuje na vezu sa poslanikom Harunom, a time i sa njegovim bratom Musaom. Znaenja imena takoe se mogu vezati sa osobinama likova romana. Harun je ime starohebrejskog porijekla i znai predragi96, a to je upravo pravi atribut za brata za kojeg se glavni junak u cijelom romanu bori. Ishak, kao simbol Nurudinove pobune, njegove nade i iskre u kojoj trai utoite upuuje na ime poslanika Ishaka, a znai razveselitelj, nasmijani, onaj koji je radostan.97 Jusuf upuuje na poslanika Jusufa i dogaaje iz njegovog ivota, a znai oaloeni, ucvijeljeni98, kakav u romanu jeste i Mula Jusuf kojeg glavni junak smatra izdajnikom. Hasan znai lijep, ljubak, krasan, izvrstan99, a to su upravo atributi Hasana iz romana. Ovaj nivo podudarnosti teko bi mogao biti sluajan i spontan.

94 Po Bibliji Ismael, Jomael. Po Bibliji Abraham ne rtvuje Jomaela, ve Izaka. Vidi: Biblija, Knjiga Postanka, 22, 1-19. 95 Mustafa Spahi, Povijest islama, str. 53. 96 Senad Agi, Senad Agi, Muslimanska lina imena, Starjeinstvo islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo, 1988., str. 49. 97 Isto, str. 54. 98 Isto, str. 56. 99 Isto, str. 49.

232 / Godinjak 2008

Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt...

Tihomir orevi u knjizi Na narodni ivot spominje nekog Ahmeda Nuredina, piljara iz Prizrena, iji su preci podigli turbe derviu Veli-babi nakon to je umro u njihovoj kui u Prizrenu.100 Mogue je da je Selimovi ba od orevia uzeo ime svog glavnog junaka. Ime Ahmed na arapskom znai odve pohvaljeni101. Znaenje rijei u arapskom jeziku sadrano je u korijenu koji se sastoji od tri konsonanta. U ovom sluaju to su konsonanti h, m i d koji sadre znaenje hvaljenja, zahvaljivanja, slavljenja102. Zato skoro istovjetno znaenje kao Ahmed ima i ime Muhamed, a to je slavljen, proslavljen103. Ahmed je, zapravo, bilo drugo ime poslanika Muhammeda. Selimovi vjerovatno time ukazuje na Muhammeda kao najvanijeg i posljednjeg u nizu Boijih poslanika koji su dolazili pred tadanje vladare govorei Boiju istinu i bivali od tih vladara odbaeni, neshvaeni i progonjeni. Postoji jo nekoliko arapskih, odnosno muslimanskih, imena koja potjeu od istog korijena i imaju slino znaenje. Meu njima je i ime Mehmed koje znai slavljen, proslavljan, hvaljen104. U islamskoj tradiciji je prisutan obiaj da se djeci ime Mehmed daje upravo zbog slinosti u znaenju sa imenom Muhamed, odnosno, Ahmed. Mogue je da je autor romana htio ukazati na autobiografsku crtu romana Dervi i smrt. Selimovi, istina, nije priznavao da je rije o autobiografiji. O tome ga je u jednom razgovoru pitao Jevto Milovi, profesor Univerziteta u Zadru: Va roman Dervi i smrt isprian je u prvom licu jednine. Ljudi mogu pomisliti da je to Vaa autobiografija.105 Selimovi je na to odgovorio: Nije, naravno, po svemu se vidi da nije...106 Ipak, Selimovi je govorio o potrebi da pie o pogibiji svog brata: Da nisam imao nikakva dodira sa knjievnou, takva tragedija bi me navela na misao da nekome, u vidu pisane ispovijesti, saoptim svoju muku. /.../ ukoliko sam vie mislio na ubijenog brata (a mislio sam, neprestano, ak sam pokuao da pobjegnem od te misli i od mjesta nesree i u novembru 1944. sam preao u Beograd), utoliko sam manje nalazio u sebi snage da to iskaem.107 Tako zapoinje i svoj roman: Poinjem ovu svoju priu /.../ iz potrebe koja je jaa od koristi i razuma, da ostane zapis moj o meni, zapisana muka razgovora sa sobom /.../.108 Selimovi u podtekst romana stavlja razliite prie o Boijim poslanicima. U veini sluajeva, namjerno uzima one prie zajednike za sve monoteistike religije: judaizam, hrianstvo i islam. To predstavlja tenju da se u podtekst stave univerzalne, arhetipske predstave, ime se i prii Ahmeda Nurudina daje univerzalnost i openitost.
100 Tihomir orevi, Na narodni ivot 3, Prosveta, Beograd, 1984., str. 376. 101 Ibrahim Kemura, Muslimanska imena i njihova znaenja, Starjeinstvo Islamske zajednice u SR BiH, Sarajevo, 1979. str. 19. 102 Teufik Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, El-Kalem, Sarajevo, 1997., str. 328. 103 Ibrahim Kemura, Muslimanska imena i njihova znaenja, str. 35. 104 Isto, str. 33. 105 Mea Selimovi, Seanja u: Razija Lagumdija, Kritiari o Mei Selimoviu, Svjetlost, Sarajevo, 1973., str. 350. 106 Isto, str. 351. 107 Isto, str. 343. 108 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 63.

Godinjak 2008 / 233

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

Almir Zalihi

a li se putem stanja u izdavatvu jedne zemlje ili jednog naroda moe zakljuiti kakvo je stanje i koje su vrijednosti aktuelne u knjievnosti te zemlje i tog naroda? Odgovor na postavljeno pitanje iziskivao bi dug i kompleksan odgovor, to naravno nije primarni cilj ovog teksta, ali u svakom sluaju je nuno istai sljedee: U bh. izdavatvu, a ini mi se i knjievnosti, uporedo i autonomno ive tri drave, od kojih dvije sa po jednom nogom stoje u susjednim dravama, Srbiji i Hrvatskoj, oslanjajui se uveliko na izdavatvo takozvanih matica. Ozbiljniji poznavaoci ove oblasti tvrde da je ureenost odnosa u izdavatvu jedne zemlje savren odraz generalne ureenosti te zemlje. Ukoliko je to tano, a izgleda da jeste, Bosna i Hercegovina je zemlja bez zakona i bez perspektive. Upravo tako o ovdanjem izdavatvu misli veina onih koji se izdavatvom bave. Ono to se dogaa na polju beletristike i poezije neto je lake savladati, s obzirom na svu minornost koja prati ovu djelatnost, i koja bi u svojoj sutini trebalo da ima sasvim plemenitu misiju, a sada se svela, uz rijetke izuzetke, na puko ivotarenje, ali i meetarenje. Bosanskohercegovaki izdavai, autori i tampari okrenuti su tritu koje praktino ne postoji. U cijeloj BiH, i Federaciji i Republici Srpskoj, (bez udbenika) se ne objavi ni 500 knjiga godinje. Pravi broj knjiga, ustvari, nemogue je utvrditi. Ono to je stvarno dostupno iroj itateljskoj javnosti ne iznosi ni 60 % od pomenutog broja. U zemlji u kojoj se na prste jedne ruke mogu nabrojati istinske knjiare (dakle, one koje ozbiljno prodaju knjige, a ne olovke, tople sendvie ili oho ljepilo) i u kojoj nekoliko pisaca ima svog omiljenog itaoca; u zemlji u kojoj su bestseleri knjige koje se prodaju u 100 primjeraka veoma teko je govoriti o izdavatvu. Od nekoliko velikih predratnih izdavaa ostalo je samo ime (to za pametne i vjete i nije tako malo). U ratnom i poratnom periodu niklo je bezbroj malih izdavaa, uglavnom bez jasno definiranog izdavakog profila, izjavio je svojevremeno pisac Zlatko Topi. Kolega je, i danas, potpuno u pravu. Naalost,

234 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

kraj problema koji prate bh. izdavatvo se ne nazire. Ovdje jo nema zakona o autorskim pravima, o kopirajtu, o intelektualnoj svojini, nema zakona o prevodilatvu, nema novog zakona o standardima... Treba ponoviti u sutini opepoznatu injenicu, da je osnovni preduvjet da neko bude izdava da ima svoje pisce. Pisaca jo i ima, ali para nema, zakona nema, drugih dravnih regulativa nema, itatelja je sve manje, knjiga je sve manje, tekstova o njima jo manje, pa ipak, nade jo ima, makar umire zadnja, iako je ona nedovoljna da se sasvim ne ugasi misao o boljoj budunost bh. knjievnosti i njezinog izdavatva.

POEZIJA
Svako dobro pjesnitvo ita se na poseban nain. Meutim, radost itanja ne prelazi uvijek u lahkou pisanja. Poeziju Amira Brke lijepo je itati, ali o njoj nije lahko pisati. italake radosti koje se mogu otkriti u njegovoj poeziji otvaraju interpretativne tekoe. Lijepo je postalo teko. Ako se od moderne poezije uobiajeno mora oekivati odsustvo pojednostavljenih ili izriitih, odvie jasnih znaenja, i otpor prema suvinom raskrivanju (to je, naprosto, njezina prirodna i razlikovna odlika), Brkina pjesnika prisutnost postavlja i zahtjeve vee od uobiajenih. Ona ostaje tman govor uprkos tome to govori o stvarima koje nepogrjeivo prepoznajemo i o stvarima koje svakodnevno (svakodnevno to je kljuna rije i osnovni prostor ove knjige) susreemo. U ovom iznevjerenom oekivanju da poznato uvijek mora biti poznato na isti nain ukazuje se jedan od pjesnikovih karakteristinih postupaka (da u prepoznatom ukae na neto to najee ne prepoznajemo) i jedan od razloga zbog kojih je lake biti italac (onaj koji nasluuje i prepoznaje, i u tako izdvojenom prostoru bezinteresno uiva) nego interpretator poezije Amira Brke (onaj koji naslueno i prepoznato artikulira i eksplicira). U knjizi avo na Dunavu (Biblioteka Alija Isakovi, Gradaac, 2008.) prepoznaju se pjesnikove ve ranije markirane teme, pa se ona na izvjestan nain moe smatrati rekapitulacijom ovladanog iskustva. Brkina poezija govori o svakodnevnom i o onom to bi, potiui iz samog sredita svakodnevnog, moglo da bude mitsko. Ispisujui mit svakodnevice kao jednu mogunost poezije i jednu mogunost ivota, ovi stihovi u susretu sa stvarnou prepoznaju ivotne oblike i prevazilaze tekoe uobliavanja. Bilo da je napisana u slobodnom stihu ili u nekom drugom preciznom obliku - Brkina pjesma je opredijeljena za tihu reinterpretaciju stvarnosti. Pjesnik, stie se dojam, razumije poeziju kao izlazak iz zadatog kruga imenovanja i slikovnosti, zbog ega je ona ispunjena preobraajima iskustvenih, vienih slika. Osnovna pozicija ove poezije prepoznaje se u oneobienim, esto iskoenim opisima i interpretacijama ivota, svakodnevnih relacija, stvarnosti i onoga to se u nekom asu uspostavlja kao vano u svakodnevnom. Ilustrativna je, u tom smislu, pjesma Po strani koja potencira obrnutu perspektivu tematizovanja svijeta. Smisao lirike, proitan iz Brkinih pjesama ili iz njihovog Godinjak 2008 / 235

ZALIHI
nenametljivog poetikog posredovanja, nije u tome da velikim rijeima govori o velikim temama, ve da tiho svjedoi o malim sutinama svakodnevice. Tako se istrauje mitsko u svakodnevnom i metafiziko u obinom. Simbolistiki tretman stvarnosti u ovim stihovima pokazuje teinu anonimne svakodnevice koju ivot mijenja drukije od epohalnih okolnosti, to ne znai da ga uope ne mijenja. Stoga mi se ini vrlo znaajnim citirati miljenje Ljiljane op koja (u pogovoru knjizi) kae: Insistiranje na sutinama ini jezgro poetike Amira Brke. Svestan da bezinteresno traganje za sutinama poduzima tek neznatan promil pripadnika ljudskog roda, pesnik neretko odustaje od mogunosti elitistikog, hermetinog saoptavanja svog pogleda na svet. Tada se odluuje za viak pripovedanja u pesmi, za humor, za pamtljivu zvunost (Jelaki blues), za svedenost na upeatljivu sliku ili vieznaan detalj koji pokazuje u kolikoj je meri ovaj pesnik istovremeno i budni (u hamvaevskom smislu budnosti) posmatra i aktivni uesnik u promiljanju svega vienog, doivljenog, proitanog, i pouzdan svedok, ali i tvorac jednog autonomnog pesnikog sveta koji uspeno funkcionie izvan datuma, geografije i inih odrednica svakodnevlja kojih se Amir Brka uporno ne odrie. A i zato bi, kada su njegovi motivi za pevanje i njegove pesme u tako savrenom skladu? Jezika redukcija u ovoj poeziji oslobaa postmoderni prostor za otkria nagovijetenih i omoguenih znaenja. U knjizi avo na Dunavu, kako se vidi, jezik nije samo sredstvo komunikacije ve i sredstvo samorazumijevanja subjekta. Subjekt je u ovoj poeziji izloen samopropitivanju, i on postoji i traje znatno due nego njegova zapitanost. Forme zapitanosti subjekta u ovoj knjizi iskazane su u nekoliko preciznih varijanti, i njima se pjesnik bavi gotovo opsesivno. U ciklusu Bijelo u crnom (ta mi je rekao pekar Adem) zapitanosti poinju od tvrave, prelaska granice o historijskoj spoznaji i misli o zemnoj smrti, da bi se, preko refleksija o gradu, bijeloj pekarskoj radnji, stiglo do potresnih reminiscencija o beznau, besperspektivnosti, uzaludnosti, nemogunosti povratka u poetno stanje i, moda prije svega, dosezanje do stanja u kojem subjekt preispitivanja vie ne moe da doe do orijentacije. Subjekt poezije Amira Brke priziva uenu Drugost, ili se zbog toga sam preobraava u Drugog sa kojim se i vodi dijalog dramatian u egzistencijalnom i u metafizikom pogledu. Drugoliki je, meutim, najee u istom, u onome ko se pita o sebi pitajui se o drugome. Dok se neimenovano priziva, praeno raskrivanjem tradicionalnih toposa logike i isticanjem napetosti u relaciji strast patnja, tijelo subjekta eli se izloiti razaranju. Poziciju subjekta neprestano obiljeava gubitak teine logosa bia, zbog ega je u ovoj poeziji tako sloeno imenovanje tereta, od raskuenog do zaboravljenog. Subjekt, kojeg nita ne moe utjeiti, pa ni nemirna i zainteresovana svijest o svemu, postaje razorena dobroudna bitnost. Smrvljeno bie rastaje se od svoje uene prirode, prieljkujui i fizioloko gubljenje tijela u metafizikom samorazumijevanju: razmiljam da moda pekaru preorijentiem 236 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

pa da od nje nainim krematorij ali kad bih mogao nekako sebe prvoga ispei pa poslije sve nek ide kako ve i ide ali bez mene Subjekt se, dakle, javlja iz samog bespua, iz krajnje ugroenosti, pa ipak govori s pozicije etike vertikale uperene protiv ablona, praktinih i praktikovanih moralnih postulata koji poriu sami sebe, a zovemo ih nova drutvena zbilja. I na kraju ovog kratkog predstavljanja nove knjige Amira Brke treba istaknuti da ovaj pjesnik obogauje mogunosti suvremenog bh. pjesnitva i proiruje njegove tematske i izraajne krugove. Doprinos koji ovaj pjesnik daje ukupnoj slici naeg pjesnitva ve je uoen i njegovo stvaralatvo se primjetnije valorizira posljednjih nekoliko godina. Vjerujemo da ima jo dovoljno prostora i za razvoj tog doprinosa i za njegovu ocjenu. Amir Brka jedan je od onih bh. pjesnika iju poeziju jo ne prati adekvatan, zadovoljavajui prijem u kritici, to, naravno, nije problem pjesnika ve kritike, ili, preciznije reeno, institucija i pojedinaca u njima koji se bave, ili bi se trebali baviti kontinuiranim praenjem, valoriziranjem i situiranjem onog najvrednijeg u naoj knjievnosti. Svijest o tome da nam trebaju neprestano novi konteksti za lirsko (novi konteksti za osjeanja, npr. kao kada se Vagner svira u pop aranmanu) prisutna je u teoriji knjievnosti ali da se neko poduhvati osmiljavanja novog konteksta e to se ve vrlo rijetko deava, opasno je i neprofitabilno. Kod nas jo postoji mit o istoj poeziji, o istom izrazu, o pravovjernim i ispravnim sljedbenicima. Svako odstupanje se kanjava ignoriranjem i guranjem u tamu zaborava. Bisera Alikadi, uprkos pristojnoj vremenosti (1939.), jeste pjesnik jednog novog konteksta. U knjizi irafa u plamenu (Naklada Zoro, Sarajevo, 2008.) ivopisni i dirljivi ivotni fakti, stvari, rijei, nabrajalice, brojalice, doivljaji, asocijacije, jeziki obrti i dosjetke sve to ini ovjekovu linu realnost nasuprot navodno prave realnosti. To je ona razlika koju uoavamo izmeu historijske udbenike lekcije, na primjer o Auschwitzu ili opsjednutom Sarajevu i prie nekog preivjelog logoraa ili, pak, zatoenika u opkoljenom gradu. Memorija takva kakva je kae konano ta postoji i kako postoji. Svijet, dakle, postoji tako to je proao kroz Biseru Alikadi, kroz pjesnikinju, kroz enu. Sve ostaje u fragmentima, udno, fantazmagorino, ironino, podsmjeljivo, samoironizirajue. Unutar pjesnika, ili ovjeka, sve je spojeno mesom, krvlju i otkucajima srca. Uvijek izmeu rijei zjapi lina/intimna praznina, ali samo zato to se ne moe napisati/zapisati. BiGodinjak 2008 / 237

ZALIHI
sera Alikadi je svojim trikovima izraza uspjela da doe do pravog stanja stvari. Ona je napisala mnogo toga to obino ostaje skriveno i preueno. Kod Bisere Alikadi rijei su poravnane sa stvarima, i u tome je u ovoj knjizi na tragu Ogdena Nea. Rijei ive svoj ivot. Npr. Iskrena pjesma. Nije to igra radi igre nego se eli pokazati kako funkcionira na lini misaoni tok. Kada se ispjeva pjesma sa naslovom, poetkom i krajem (za kraj se uvijek uva neka efektna slika), sa temom o kojoj se neto i kae tada je to jedan intelektualni proizvod koji sa osjeanjima, sa stvarnim emocionalnim doivljavanjem ima vrlo malo veze. Zapravo je postignut kontra-rezultat. To je poput holivudskog filma u kome, poslije silnih peripetija, sve zavrava hepiendom, pa taj sladunjavi kraj rui cio zaplet (smisao filma), tj. proglaava i sebe i cio zaplet lanim. Ako je mogu bajkoliki zavretak ivjeli su dugo i sretno, onda se postavlja pitanje: kako nastaju svi ti krvavi zapleti, nepravda, la i nesrea? Kako se stvari, zapravo, zavravaju? Konano, u kakvoj su vezi? Zato toliko bezrazlone borbe, kada je mogua i srea?! Ili se eli rei ona stara biblijska da put do sree vodi kroz dolinu plaa, kroz pakao. Stvar je, meutim, u tome da konflikt postoji, da je postojao i da e postojati, pa je, npr., pisanje ljubavne pjesme la, lani posao i lani rezultat. Jo su stranije tzv. rodoljubive i bogougodne pjesme, poezija i pjesnici (pjesme: Kastracija-Instalacija; Dekonstrukcija-Konstrukcija; Zdravica nate srce; Do grla dolo; Saobraajno izvjee sa puteva Bosne ponosne; Korov biljko ime ti je mit). ovjekova tenja ka idealnom, ka idealizaciji mora se temeljno i neprestano ruiti i ismijavati. To nije lahak i zahvalan posao. Ljudi koji nemaju umjetniku icu i nerv za suvremeno ne mogu se nauditi tom naem poslu blaenja i porunjivanja ivota, koji je i inae teak i ruan kau oni. Dananji moderni pjesnici su u strahovitom konfliktu sa tzv. javnim mnijenjem, vladajuim iluzijama sree i blagostanja, i dobrim dijelom svojih kolega. Alikadieva nam govori ta ini sluzavi poetski diskurs: negodovanje, albe, tube i kukumavke. Upravo je to diskurs spomenutog javnog mnijenja i savremene estradne poezije. Okvirna pria o zbilji, obinim ljudima, njihovom ustavu, sustavu i javnom biljeenju srama jeste nova/stara civilizacijska situacija drutva u kojem ivimo. Ipak, svaki propis ili zakon jeste neto beskrajno problematino mada na prvi pogled izgleda ba suprotno. Zakonodavci misle da su zakoni jasni, precizni i razloni. Pjesnikinja doarava pravo stanje, doarava nam njihovu neshvatljivost, fragmentarnost i bizarnost. Zamislite ovjeka koji izlazi pred sudiju jer je popio au vie sa hiljadu svojih linih razloga, opravdanja i okolnosti. Zapravo, moe se rei da je itav njegov proli ivot vodio do tog trenutka. Sudija sa istom takvom prethistorijom sjeda za sto i hvata se zakona. Zamislite Rat i njegove posljedice (naziv jedne od pjesama) u kojem se cjelokupni ivoti moraju svesti na rijei sve je uzaludno. Jasno je samo da se neki udovini i neuhvatljivi mehanizam suprotstavlja ivotu. Situacija je zbunjujua, jer nas taj isti mehanizam nagoni da krimo pravila i da ih istovremeno potujemo kao kreteni! Mi, zapravo, zbog te civilizacijske situacije nismo u stanju ni da se bavimo stvarnim ivotom. 238 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

Bisera Alikadi nam je ispriala iznimnu poetsku priu o udnom svijetu i udnim ljudima (naem svijetu i nama samima), prenijela nam je njihove (nae) udne prie/spise I pada kia slova / I teku rijeke tekstova / I lete pjesme uzaludne. / Pljute slova iz knjiga, / Novina, sa Interneta. / Sa zidova obruavaju se / Komadi grafita... / kako vjerovati? / Poeziju pisati? / Ne poslije Auvica, / ne poslije Bosne i Hercegovine, / Nego poslije svega, / Slovima reenoga? / Upucanoga i spucanoga!? Poetika Kemala Mahmutefendia uope, a posebice u knjizi Nova pusta zemlja (Zalihica, Sarajevo, 2008.), ne pristaje na ogranienje slobode. Stoga ivotna iskustva, ne samo svoja, pjesnik prenosi i pretvara u poeziju. To je slika ivota koju valja odrati, odbraniti, sauvati. Suoen sa stvarnou, golom istinom, vremenom u kojem ivi Mahmutefendi je umio artikulirati metafiziku egzistencije kao none more. On pripada pjesnicima koji su prihvatili tu vrstu kanona literature, sa svim rizicima. Mahmutefendieva poezija je, istovremeno, i savladavanje istine. To je, ustvari, razgovor sa samim sobom. Sabiranje svega dobrog i gorkog to je spoznato u ivotu. Izmeu nas i onoga to doivljavamo, spoznajemo, odvija se neka unutranja igra due koja odgoneta tajne ivota, koja se ispoljava kao nae svjesno bie. U tom traganju, ispoljavanju, otvaranju i predoavanju vlastitih oprenosti, Mahmutefendi je uspio da se iskae kao antimalograanin naeg ivotnog teatra, da parafraziram Vitomira Lukia. Najbolja kritika je, kau, ona koja je poetina, a ne ona koja je hladna, nalik na algebru, koja, pod izgovorom da sve objanjava, ne sadri u sebi ni ljubav ni mrnju, i svojevoljno se odrie svake vrste temperamenta, pisao je svojevremeno Baudelaire. To se, meni se ini, odnosi i na poeziju. Nema poezije ako je hladna, konstruirana, ako u njoj nema ivota, ako nema bola ili ushita. Trenutne iskre, koje mogu biti i dopadljive, ali ne posjeduju trajnost, zapravo traju toliko da bljesnu, pa nestanu Kemal Mahmutefendi je eliminirao iz svoje poetike: Odjednom primjeujem: Mi nosimo tijela, kao da su naa i nisu naa. Kao: ti nosi svoje tijelo, ja svoje, a onaj (ona) tamo svoje. I promiemo jedni pored drugih, sa zapanjujuom predanou manipuliui tom vreom mainom od kostiju, mesa, ila i masti; branei je, eljajui, perui, eui i maui mirisljavim mastima; uspavljujui je i budei, Godinjak 2008 / 239

ZALIHI
vodei u etnju napijajui; praznei je i punei strastima. Ponekad i poneko itajui joj stranice ispunjene slovima. I niko ne pogrijei! svak u sebe, svak ispod sebe... svak pod sebe... Povremeno ih putamo (tijela nae goste) da kao psi-ubice kolju jedni druge. A znajui, u svakom trenu: sueno im je da umru, nestanu, zemlja da postanu. I, vodajui za ruku tog monstruma udovite, upitamo li se nekad, i iko: Ko nam ga dade na revers i u ime kakve i ime propisane kazne? Jedino samo ostaje da me interesuje: ta li ostaje onome koji je zaduen za tijelo onda kada to tijelo konano nestane bestraga? (Idila i uas) Stoga zbirka pjesama Nova pusta zemlja nudi mnotvo moguih pristupa, kako pri itanju tako i u procesu analiziranja to je sigurno pokazatelj kvaliteta i zanimljivosti no uvijek ostaje sumnja da li je pogoen onaj pravi i koliko je toga proputeno. Nosei u sebi odgonetanje svijeta, otpor prema potinjenosti, uspijevao je pjesnik da se odmetne i stvori osobeni poetski svijet, vlastitu istinu pjevanja. Njegova poezija je ifra slika ljudske sudbine, imenovanje raskone pustoi ovjekova postojanja. Njegova je tragika u konanici, a samo takva poezija, pomalo paradoksalno, traje, opstaje. Neprestano evoluirajui ka jednostavnosti pjesnikog izraza, Mahmutefendi se sve vie oslanja na vlastito iskustvo, njegova poezija je sve vie ispovijest. ini mi se da nijedan bh. pjesnik nije tako dodirnuo prostor ovjekove neizvjesnosti, njegovu tamu, unutranje nemire, trajanje, borbu sa samim sobom, vlastitu samou u mnotvu. Besmrtnost je obina smrtnost. Kao smrtnost make Zemlje i... ovjeka. Sad jesi sad nisi. Je li besmrtnost toliko prolazna ? Pa jeste! 240 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

A kako jeste? Jer da je besmrtnost vjena, ona bi bila... prolazna. A ovako... prolazna... nita drugo nego vjena, nije li besmrtnost? Kao ova misao koja misao nije nego je postojanje koje je misao. ovjek mora nestati da bi-ne-ovjekbio besmrtan. (Bez naslova o besmrtnosti) Dubina Mahmutefendieve poezije proistie iz ljudske osjetljivosti, iskustva, iz jezika i kulture. Ove se pjesme ne mogu svoditi na sadrinu, jer njihova misao nudi bezbrojne mogunosti i ideje. Za razliku od mnogih naih pjesnika, Mahmutefendi je svoju poeziju poistovijetio s moralnim inom, videi u njoj spas od svakodnevice i obinosti. S druge strane, on permanentno trai odgovor na pitanje otkuda zlo, zato zlo, emu zlo, a pitanje svih pitanja je koji je to jezik nitavila? Klasini motivi i prastare istine na kojima poiva svijet, oito, vie nisu na snazi, a ovjek je samo usamljena, oajna jedinka u svemiru. Ovome treba dodati ovjekovu nemogunost da odgovori na sva pitanja pred kojima se nalazi, te njegov strah, stravian strah pred obiljem zla, pred prazninom i pred razornim silama kojima je bio i kojima jest izloen. Zato je sasvim logina tenja pjesnika da razori do sada rabljene poetske kliee, uspostavi nove i drukije, da se poslui tehnikama nekih drugih medija i umjetnikih izraaja, i da, kroz mozainost i svojevrsnu montau, izrazi prvenstveno psiholoke stresove koje je iznjedrila zbilja. A Kemal Mahmutefendi je, ini mi se, najuzoritiji primjer reenih nastojanja. U suvremenoj bh. poeziji u prvoj deceniji 21. vijeka nema vie dominantnih modela pjesnikog govora, ali ima povremenih preraspodjela odnosa unutar mnotva egzistirajuih modela. Postojei kljuni lirski opusi, poev od lirske obnove Abdulaha Sidrana koja u prethodnih dvadesetak godina neprestano ima ulogu ivog, djelujueg lirskog jezgra nae poezije, pa ak, dodue, u mnogo posrednijem vidu, i nekih glasova iz dalje lirske tradicije, predstavljaju faktor usmjeravanja transformativnosti sklone pjesnike energije. Dananja zbilja, odnosno referencijalna drutvena groteska, dovela je do toga da se pjesnici odnose prema njoj kao prema prostoru pronaenog angamana. Ako se, naime, iz angairane pozicije pristupa svijetu, onda se jo vjeruje ne samo da je angaman mogu i smislen, ve i da je svijet samo privremeno dospio Godinjak 2008 / 241

ZALIHI
u stanje metafizike ispranjenosti ili drutvene letargije. Postmoderni pjesnici u startu odustaju od ove iluzije privremenosti i okreu se istovremenom ispitivanju jezikih strategija i drukijih mogunosti spoznaje svijeta. U svim tim poetikim transformiranjima gotovo da nema izrazitijih prelaznih oblika, mada se podrazumijeva da nijedan od tipova govora, u krajnjem sluaju, nije mogao da ostane imun na meusobne utjecaje. To je, moda, najvea poetika i aksioloka korist od prisutnih poetikih prelaza u bh. poeziji. Mensur ati je u knjizi Pjesme za drugo mjesto (Zalihica, Sarajevo, 2008.) izabrao pjevanje iz pozicije osvijeene margine i potpuno je svjesno odlagao ono to se u knjievnohistorijskim razmatranjima uzima kao neminovno: dolazak sa margine u centar. Centar, meutim, nije pitanje vrijednosti ve pitanje ustaljenosti jezike prakse. Otuda je ati ve sada, zapravo, u centru (ili, da budemo sasvim precizni, u jednom od centara, jer centar nije vie jedan), ali to znaju samo rijetki itaoci poezije. atiu je, izgleda, vie stalo da bude prisutan nego da bude utjecajan. Njegovo pjesnitvo nema nikakve korozivne, prosvjetiteljske, uope velikonaracijske ambicije, pa tako nema ni ambicije da mijenja poeziju jezika na kome nastaje. Ovo pjesnitvo nas nee voditi ka katarzinom ishodu. Katarza i znaenje u ovoj poeziji preputeni su onima koji, po svaku cijenu, pa i po cijenu djeliminog ili potpunog razilaenja sa zadovoljstvom u tekstu, hoe da dopru do njih. atievo pjesnitvo jednim dobrim dijelom nastaje na dekonstrukciji snova i uinaka humanistike ideologije i retorike i u poeziji i u stvarnosti. Otuda je pretean status ovog pjesnitva imanentan njegovim poetikim osnovama. Istiui privremenu vanost rijei koje se izgovaraju olahko, poetiko bie ove knjige podrazumijeva da rije stie vanost samo ako misli u sebi i ako ima u vidu vlastitu metafiziku nunost. U pjesmi Komar subjekt se okree refleksiji, otkrivajui u sebi prostore samoartikulacije: amo je jednom u snu bilo toliko vano da neto kaem i pokuavao sam rei gurao kroz usta rijei kao da guram roenu djecu kroz prozor i nijedno sigurno u moju ljubav nije pustilo ni glasa Samorefleksivnost postaje, na taj nain, uslov da bi se o bilo emu mislilo. Komar kao da veim dijelom, parafraziramo li pjesnika, u tiini kazuje o odsustvu sredita, o nestabilnosti, neodreenosti i nepostojanosti, o prostoru kome je oduzeta teina i biu kome je neizvjestan lik. Meutim, to nije miljkovievska derealizacija kojom se predmet oslobaa sopstvene svakodnevnosti da bi zadobio simboliki karakter, ve postapokaliptika pozicija jedinke. Iskazujui krajnju sumnju i podvrgavajui sve problematiziranju, pjesnik izlae sumnji i jezik kao posrednika izmeu subjekta i svijeta. Tu negdje, meutim, 242 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

nalazi se jo jedna granica u ovom pjesnitvu. Ta granica se nalazi u pjesnikovom svojevrsnom odustajanju da se pozicija subjekta ili jezika dovede do krajnjih posljedica. Pjesnik, dakle, uspostavlja granicu na kojoj subjekt mora da se zaustavi, jer nakon nje nema ni subjekta, ni govora. Do ove granice se u atievoj poeziji neprestano dolazi, ali se na njoj uvijek i ostaje. Nakon zaustavne granice ukazuje se oblik prihvatanja svijeta, a iza njega stoji nunost dublja od moguih saznanja subjekta. Zato se prihvatanje svijeta izraava u malim i skrovitim stvarima svakodnevice, u trenucima pred samo izmicanje. Referentna mjesta atieve poezije, dakle, obuhvaaju ivot u njegovim najsitnijim pojavnostima. Mnotvo deminutiva i openito inventar malenoga, sporednoga, nezamjetljivoga kao da sugerira kako je rije o lirici sitnoga, intimnoga, ivoga a nemilosnoga, a ne o poeziji koja nastoji obuhvatiti svijet u totalizirajuim vrijednostima. U pitanju su sitni fenomeni koji se najee pokuavaju sakriti, zamaskirati, uiniti neprepoznatljivima. Mogue zbog tog razloga, ili samo zbog opsesivne predmetnosti, to i nije tako bitno, pa u Pjesmama za drugo mjesto motiv obezdomljenosti se provlai tekstom. Uslonjavanje, ili mrvljenje velikih cjelina, konstanta je ove poezije, konstanta slaganja biofilnih slagalica. Stoga se mjesto govora smjeta drugdje: u neiskaziv misterij postojanja kao takvoga. Bez imalo patetinih aluzija na svijet Boijih ingerencija, misterij je uinjen po mjeri ovjeka. Dakako, sa svim njegovim mahanama. Moda bi se, parafraziramo li i poneto izmijenimo Krleinu nepoznanicu, za misterijsko mjesto poezije Mensura atia moglo rei da je ono nepoznato Neto. Kao neizrecivo, a uvijek u naznakama, aluzijama pa ak i doslovno prisutno, to Neto odgovara biti poezije. Jer govor o poeziji uvijek je govor o skrivanju jednoznana i lahko itljiva smisla, stoga je diskretna i nenametljiva, duboko lirina poetika posredno metatekstualna karaktera. I doista, prie koje ati gradi diskontinuirani su skokovi koji pozivaju na tehniku sna. Ukoliko bi trebalo uspostaviti relacije prema slinomu tipu pisma, onda bi njegov rukopis dijelom kolidirao s poezijom Amira Brke. Za atia je poezija ozbiljna igra. Kako svaka igra ima pravila, pa makar i pravilo koje govori o svome izostanku, tako je i ozbiljnost da bi se proizveo efekt neozbiljnosti, slobode, sluaja ili neega drugog u pozadini kao konstitutivno naelo. Caillois je rekao da je igra slobodna, iz-dvojena, neizvjesna, neproduktivna, propisana i fiktivna. Osobito valja obratiti panju na njezinu neproduktivnu dimenziju kojoj nije cilj utilitarnost nego trenutak bilo kakve razmjene unutar kruga igra, a kada je rije o poeziji, osobito suvremenoj, u igri je, da tako kaem, beskorisna razmjena misli, emocija, jezika, slika... izmeu autora i itatelja. Upravo u toj beskorisnosti poezije, u kontekstu masmedijalne, intermedijalne, transmedijalne, virtualne, openito informatike kulture, njezin je, esto i ne potpuno slobodan, izbor da kao referentna djelatnost odlui naizgled ne rei nita. A ne rei nita je blasfemino u kulturi (civilizaciji) koja poiva na informaciji i komunikaciji, Jasno, smisao je inherentan svakoj ljudskoj djelatnosti, njegovim Godinjak 2008 / 243

ZALIHI
nedostatkom ne poruuje se besmisao, nego se ukazuje na trag, to ipak samo govori o odsutnosti. Drugim rijeima, smisao valja nai. A dok se ne nae, valja se opustiti i uivati u trenucima izostanka loginosti i diktata logocentrikoga uma, te prepustiti se nesputanom prividu izostanka pravila. Poetska zbirka Naide Mujki Oscilacije (Naklada Zoro, Sarajevo, 2008.) u svom je motivsko-tematskom sloju dvostruko kodirana: proeta je iskustvom neposrednih egzistencijalnih situacija, koje istodobno reflektiraju svoju proivljajnu dimenziju, i obrnuto, tako da se stalno dogaa uzajamni proces ogledanja pjesnikih slika i psiholokih manifestacija. Snani izvansubjektni poticaji za tekstualno uobliavanje prelamaju se redovno kroz transparentno izgovorenu i vrsto pozicioniranu instancu lirskoga subjekta, tako da nema, kako smo navikli itati u postmodernistikoj poeziji, mehanizama koji to Ja ele prikriti ve, naprotiv, otkrivaju ga kao glavnoga koordinatora materijala iz kojega izrasta tekst. To Ja kao da kroz tekst progledava, kao da tekstom skida mrenu sa sebe i svijeta oko sebe, ne zazirui ni od egzistencijalno najbolnijih mjesta, zapravo, ba od takvih ne, pa ih upravo verbalizacijom pokuava, ne dokinuti, nego iz sebe ih, a sebi izgovoriti, sauvati, pretoiti u jezik, uobliiti gramatikom egzaktnou tu neprevladivu emotivnu oscilaciju. Iz oscilatorne perspektive preispituje se i potencijal svakodnevnih, iskustveno naizgled minornih dogaaja, poput kupanja ili pranja sua, ili pak onih koji se ine odavno potroenima, kao etnja na kii, posjeta galeriji, a koji dobivaju povlateno mjesto u intimnom svijetu lirske junakinje, s obzirom na to da njihova vanost, lei, kako ona uvia, samo u uglu gledanja. Naime, dok za neke prizore iz kontinuuma ivota pita: ta, sama ena moe da uradi, sa vikom slobode, ista ta ena odgovara: moe da ita o stopalnim kostima, stvarajui na sopstvenom kockaste modrice svih veliina, ili, da isproba ukus novih cigareta, zavaljena u rasklimanu fotelju, u oba sluaja, nije na gubitku, to sugerira tri razine svijesti: onu o hijerarhiji dogaaja u autobiografskome univerzumu; onu o moi medija u kreiranju percepcije neijega personaliteta, koja naruava ili potpuno obre taj intimno skrojeni poredak po vanosti, a u skladu s oekivanjima javne sfere sklone senzacionalizmu, to ga zanima mnogo vie od bakinih lijekova u korpici ili make-up cirkusa na licu. pa onda i onu o svojevrsnoj hijerarhiji te moi razliitih medijskih objava. Impresivna mnotvenost semantikih slojeva u tim ulananim, sadrajno nesusjednim, ali ipak vrlo itkim slikama, ini poeziju ove autorice ozbiljnim i zrelim pjesnikim inom. Putovanje kroz poeziju Muhameda Elezovia u knjizi Zmijama sam otrov pozajmljivo (Dobra knjiga, Sarajevo, 2008.) otkriva nam pjesnika koji je geografski odreen i omeen Hercegovinom, i koji donosi onaj dah i atmosferu koju su u poeziji izgradili Humo i Mak. Istai emo jednu karakteristinu osobinu Elezovieve poezije: rije je o njegovom proirivanju tematsko-motivskih okvira, uvoenjem inilaca savremenog iskustva, u pronalaenju razloga za pjesmu 244 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

u novim i neoekivanim situacijama. Ova osobina je u saglasju sa sklonou ka prigodnoj pjesmi. Jer samo tako bismo mogli da obuhvatimo jednim pogledom pjesme o cipelama, kamenim mlinicama, obinom kamenu, snijegu u Teheranu ili kijametskom danu, koje su realizirane u vidu poetske naracije, ali ne uvijek sa podjednakim stepenom zavrne obrade pojedinih stihova ili iskaza. Uvodei svjetove najnovijeg iskustva u svoju pjesmu, Elezovi se otvorenije od veine naih suvremenih pjesnika pokazuje kao istinski savremenik svijeta u kojem ivi. Kao i kod, recimo, Alije Kebe, Elezoviev verizam se esto pretvara u jedan oblik angairanog pjevanja, u kojem nisu rijetka izriita, ak najdirektnije izreena egzistencijalna opredjeljenja. Sa druge strane, Elezoviev poetski jezik uslonjen je i oplemenjen intenzivnim melanholinim raspoloenjima, koja imaju porijeklo u pjesnikovom lutalakom (raseljenom) duhu i osjeanju otvorenog, nerijeenog identiteta. Za oba ova svojstva, socijalno-kritike impulse i melanholiju, u knjizi se mogu nai uverljive ilustracije. Treba skrenuti panju, naprimjer pjesma Jedan put u Stolac vodi u kojoj Elezovi, poetiki samosvjesno, govori o silama koje odreuju karakter bivstvovanja u uvjetima elementarne neslobode. I za kraj da citiram rahmetli Dafera Obradovia koji je zapisao: Vrata svoje smrti ljudi poput pjesnika Muhameda Elezovia sami svojom rukom otvaraju i njih nikakve ovozemaljske muke ne mogu skrenuti sa njihova puta. etvrta knjiga Zlatka erkeza Mala i velika kazaljka pokazuju srca (Dobra knjiga, Sarajevo, 2008.) nastala je izborom iz tri prethodno publikovane knjige i novonastalih pjesama. Ova poezija bi imala svoje posebno mjesto u periodu prije Moderne ili u predeliotovskom vremenu, a danas djeluje pomalo anahrono. Pjesme nastale na inspirativnim izvorima ratnih deavanja u BiH, te postratne zbilje i promiljanja o onome to se desilo naem narodu uz stalno preispitivanje i u stihove prevedene porodine relacije, ljubavna proivljavanja pojaana mistinim pogledom na svijet i ljudsko trajanje, znatno su jae snage i koherentnije su ispisane. Tekst ovih pjesama zaokupljen je prostorom, pa tako njezin kompleksan oznaiteljski reljef ine razliita podruja prebivanja i prolaska lirskih lica koja ele uspostaviti jasne granice, odijeliti se od drugih, stranih, potencijalno destruirajuih svjetova u intenzivnom traganju za vrstim mjestom vlastite intime i prisnih odnosa. Metafora je tu osnovno sredstvo unosa u tekst izvanjezinoga iskustva. Poetski rukopis Damira A. arevia naslovljen Sjeme ljubavi (Connectum, Sarajevo, 2008.), pored ostaloga, i svojim naslovom sugerira paradoksalnu subverzivnost izgubljene bitke. tovie, izgubljena vanjska bitka, miljenja sam, upravo je pokreta autentina lirskog govora, vanjsko zatije tek je prividno stanje tiine jer se ishodi suoavanja lirskog subjekta s podraajima koji ga okruuju premjetaju na unutarnju razinu gdje se dogaa novi sraz, svojevrsno poetsko revidiranje proivljenoga. Tek u tom stadiju nastaju stilizacijski odmjereni stihovi, artikulira se samosvjesno, ali i suptilno realizirano pismo, protkano sutinskom vjerom koja tek nagovjetava subverzivni potencijal. Ono to ovdje nazivam izgubljenom vanjskom bitkom zapravo je arevievo pristajanje na Godinjak 2008 / 245

ZALIHI
odmak, na promatranje koje se u pjesmi manifestira iskazom lirskog subjekta. To stanje nipoto nije ravnodunost, prije strategija koja e dovesti do potpunijeg sagledavanja svoje nutrine u kontekstu meuljudskih odnosa i univerzuma koji ih ispunjava. To se ostvaruje u stihovima nastalima na propitivanju stanja duha i stanja tijela. Njihovim ispreplitanjem dolazi se ne samo do manifestacije iskrena svjedoanstva ve i do pobjede kako nad tijelom, tako i nad tekstom. injenica svjesnosti vlastite pozicije istovremeno je njezina promjena, jer je osvijetena pozicija uvijek pozicija drugog stepena. Ili, reeno stihovima Damira A. arevia, koji se pita: gdje je rije da je pokrenem? (Prije sraza) Njegova rije, dakako, nee promijeniti svijet, ona to niti moe, ali pozicija u kojoj je rije izreena otvara mogunost sraza, predstavlja angairanost instance koja u unutranjoj kartografiji vlastitoga jezika i teksta naglaava autentino postojanje. Knjiga Emsudina Sinanovia Tarih o Slavonki (KDBH Preporod, Zagreb, 2008.) jeste fino poetsko tkivo zavodljive, povremeno erotine mirnoe, koje spretnim isprepletanjem modernistike metaforinosti i postmodernistike citatnosti iskuava psihoterapeutski uinak revizije intimne povijesti (pri emu se sama mogunost obnavljanja davno doivljenoga i proivljenoga izvrgava sumnji), propituje memorijski potencijal tijela i teksta te nudi opciju definicije pjesnikoga jezika i pisanja uope.

PROZA
Istinski talentiranog umjetnika otkriva stil: umjetnik je onaj ovjek koji u prikazivanju ivota i svijeta manifestira svoju osobnost, odnosno stil. Ali stil ne znai sklad rijei ili boja, stil nije neto to se vidi samo u sklopu boja ili rijei nego u cijelom umjetnikovom postupku, od njegovog gledanja na svijet do njegovog sklopa rijei ili boja. Ima umjetnika koji piu ili slikaju najraznovrsnije stvari iz ivota, ali, naalost, u tom svom putovanju po svijetu tema i motiva nisu otkrili sopstveni stil. S druge strane, mogu sve teme jednog umjetnika biti monotono sline, ali je injenica da je on pronaao svoj stil, kao Vincent Van Gog ili kao Semjuel Beket. Samo drugi su markantni, autentini, znaajni umjetnici. Samo kod njih je dovoljno vidjeti jedno djelo, pa zakljuiti da je rije o autentinom, osobenom umjetniku koji slae rijei ili boje da bi izrazio svoj pogled na svijet. Od prvih objavljenih pjesama Mirsad Sijari je bio pisac ne tako raznovrstan po svojim temema, ali pisac sa svojim specifinim stilom. Sve u njegovom djelu, od njegovih sumornih ratnih pjesama do na izgled tromog toka njegovih reenica u romanu Jo jedna pjesma o ljubavi i ratu (Connectum, Sarajevo, 2008.) natopljeno je neim autentinim, neponovljivim, jedinstvenim. Dakle, nakon objavljivanja ovog romana, to vie nije samo utisak nego zakljuak. Motivi njegove proze izvueni su iz banalne svakodnevice, liene svakog romantizma, svake pustolovnosti, svake bizarnosti. Ali svijet koji on stvara po motivima realnog svijeta, nije beznaajan, obian, banalan. Ne treba mijeati svijet koji on opisuje, 246 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

njegove motive, njegove slike iz ivota, sa onim to on u tim slikama nalazi. Ne smiju se mijeati teme i smisao koji im on daje. To su dvije stvari, mada na prvi pogled moe da izgleda kao da su jedno. Daleko od toga da naturalistiki opjeva banalnost, Sijari u banalnosti trai i nalazi neobino, nesvakodnevno, nebanalno. U tom svom nastojanju on stoji na jednoj velikoj opoj liniji suvremene literature u svijetu: u traenju nebanalnosti u banalnom. Od romantizma postoji jedan stalni antiromantizam koji insistira na vrijednosti neizuzetnog, neherojskog, neizvanrednog, pa ak i destruktivnog. U tom pravcu se razvijaju i tenje nekih najveih pisaca naeg vremena, Prousta ili Joycea, koji u najobinijim svakodnevnim osjetima nastoje da otkriju nove svjetove i smisao ili pak besmisao ljudskog postojanja. To je krajnja konsekvenca modernog uvjerenja da ovjek nema ta da trai van najsvakodnevnijeg iskustva. Roman Jo jedna pjesma o ljubavi i ratu svojom koncepcijom zanemaruje klasinu pripovjedaku strategiju i ima relativno difuznu strukturu. U irem hronolokom smislu radnja obuhvata period posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. godine, a u uem, vrijeme od trenutka javnog objavljivanja vijesti o postojanju masovnih grobnica pa do prestanka obavljanja politikih i javnih funkcija glavnog lika romana Radovana Karadia. Tekst se moe shvatiti i kao, dijelom na faktima i dijelom na imaginaciji, napisana biografija ili ispovijest glavnog lika, bez stvarne ambicije da to zaista i bude. Ostali likovi (vojnik student, ena ljubavnica, optinski slubenik, general, drugi oficiri i vojnici) javljaju se povremeno i njihova karakterizacija se gradi kroz cjelinu teksta a da pri tome standardan hronoloki slijed, bez namjere da to preraste u stilistiku vjebu, nije potovan. Sijariev roman se bavi ratom kroz prizmu koja ne sadri samosaalijevajuu patetiku, ni patos pisanja iz pozicije rtve. Pa ipak se u ovoj knjizi estoko kritizira jedan faizam i dekonstruiraju se njegovi uzrono-posljedini okviri. Zato i jeste potreban minuciozan rad da se ta prea rasprede i da se, pored surove svakodnevice, otkrije jarka boja nekog dogaaja koji uliva nadu, neke znaajne odluke koje bi mogle utjecati da se stvari jednom zauvijek promijene. Velike rijei, snane slike, iznenadni obrti rijei i reenica, stilska ekvilibristika nisu ono to Mirsad Sijari koristi, jer ta vrsta knjievne aparature moe tu preu da oteti, da je izvitoperi, da je pokida. U Sijarievom sluaju pisac je analitiar kao naunik u laboratoriji, kao hemiar. Strpljivim, mirnim rasuivanjem, koje je katkad pomalo dosadno, ali donosi ploda, on analizira veliku vjenu temu. Njegove stranice se itaju kao to se posmatra eksperiment koji nema spektakularnosti, ali donosi koristan rezultat, unosi novu svjetlost u ono to znamo o jednoj materiji. Roman Advana Hozia ekajui nafaku (Zalihica, Sarajevo, 2008.) o novoj politikoj eliti, novim snobovima, malograanima, o pomodnim mitovima i suvremenom idolopoklonstvu, ta, ustvari, alegorina vizija sjaja i bijede vjetaki stvorene atmosfere tzv. demokracije, otkrio nam je skriveni satiriarski talent pripovjedaa od koga se ovaj anr najmanje oekivao. Pisac uzdrane, skrupulozne i smirene reenice, koja kao da se sva iscrpljuje u konvencionalnoj deskriptivnosti Godinjak 2008 / 247

ZALIHI
i pedantnom sjenenju realistikih detalja, Advan Hozi je romanom ekajui nafaku zbunio sve one koji su poznavali njegovo ranije djelo. Sve ono to se u njegovim ranijim pripovijetkama s pravom smatralo slabou i nedostatkom, Hozi je vjetom primjenom uspio da pretvori u specifian kvalitet osobene satirine proze, tako da ni njegova suha, ravnomjerna reenica, puna faktografskih detalja, opisa i paljivo iscrtanih slika, nije predstavljala smetnju prisnom saivljavanju s tekstom, ve pozitivno svojstvo jedne moderno koncipirane satirine pripovijesti. Primjena tradicionalnih realistikih rekvizita u alegorinoj satirinoj prii obezbijedila je romanu ekajui nafaku neku udnu dra, prvenstveno time to je prividno konvencionalno ispriana pria, svojim unutranjim djejstvom, zadovoljila modernu koncepciju satirine proze, u kojoj su humoristini elementi, duhovite aluzije i otre invektive zamijenjene literarnim postupkom koji novu stvarnost gradi od istog materijala od koga je nainjen i realni, iskustveni svijet. Knjiga Damira abotia Zaziva meleka (Naklada Zoro, Sarajevo, 2008.) nagraena je u rukopisu nagradom knjievnog konkursa Naklade Zoro za najbolju knjigu neobjavljenih pria. Na prvi pogled jednostavne prie zavode svojom slojevitou, a kako odmiemo kroz knjigu one postaju sve interesantnije i vjetije satkane. Tako e u nekima od pria aboti posegnuti za historijskom pozadinom, ubacivi u njih zaplet po napetosti ravan onima u kriminalistikim romanima, u drugima e opet preovladati motivi suvremenosti koji kontekstualiziraju sliku poslijeratne Bosne, siromane, zavaene, poniene, oneovjeene. Zemlja u kojoj se svaki sukob rjeava tuom uz korienje otrih predmeta nije zemlja za ljubav, koju pripovjeda u moda najboljoj prii iz prve cjeline Julska sjenka u Canberri tako silno eli da negira. U tom smislu zbirka pria Zaziva meleka potcrtava sumornu sliku prostora na kome hajduija trai povod za sukob bez obzira na ideologiju. ini se da je u prvih osam pria narator imao elju da uopava i kontekstualizira, a u drugom dijelu komentira uraeno u prvom i pokae koliko smo se malo izmijenili i koliko smo malo historijskih lekcija shvatili. Roman Osmana Arnautovia Ukleta arija (Bosanska rije, Tuzla, 2008.) odmah po izlasku iz tampe pobudio je nesvakidanje interesovanje italake publike i kulturne javnosti u BiH. Za manje od mjesec dana, na predstavljanju u Tuzli i na Sajmu knjiga u Sarajevu, gotovo da je prepolovljeno prvo izdanje, a ve ima interesa i za njegovu ekranizaciju tvrde u izdavakoj kui Bosanska rije. U osnovi ove autentine detektivske prie je nesvakidanja sudbina Bonjaka Nedima koga je od efa bijeljinske policije (koji ga je, u aprilu 1992. godine, stavio na spisak za likvidaciju), za 2.000 maraka otkupio jedan seljak. Njegov spasitelj e ga, potom, odvesti u podrum svoje kue, gdje e ga okovati u lance i drati zarobljenog punih 14 godina. Zlatko Luki: Katarza, Fondacija Fra Grgo Marti, Kreevo, 2008. Roman prvjenac Fadila Duranovia Sutra je novi dan (Bosanska rije, Tuzla, 2008.) iskrena je i gorka pria o ljubavi i prijateljstvu, o naim naravima i mentalitetu, o ljudima kakvi stvarno jesu, o dobru koje danas nije isplativo, i zlu 248 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

pred kojim se ne smije ustuknuti, i koje se ne smije zaboravljati, mada mu se, ni u jednom vremenu nije lahko suprotstaviti i oduprijeti. Dani u Valhali (Zalihica, Sarajevo, 2008.), memoarska proza Refika Liine nastavak je pievog otkrivanja novih i neistraenih tematskih podruja i, u cjelokupnoj tematskoj liniji njegove knjievnosti, predstavlja jednako i kontinuitet i diskontinuitet. Kontinuitet u viesmjernoj analizi jednog istog, hronotipski, tj. prostorno-historijski definiranog ambijenta, diskontinuitet u predmetu fabularnog fokusiranja i ugla vienja stvari. Ovog puta, uoljiv je, dakle, interes za zahvate koji u jednoj drukijoj dimenziji oslikavaju ovjeka u vremenu i prostoru. Sada se prepliu i stapaju zaviajni pejzai sa pejzaima Skandinavije, a dominira simbolika vremena u ovjeku i beznaajnost ovjeka u vremenu. Mirza Hasanefendi, roen 1951. godine, Sarajlija je koji je zaljubljen u prolost svog grada. Fudbaler, elektroinenjer, nezavisni novinar i pripovjeda ivio je Sarajevo u svim njegovim segmentima. Rastao je zajedno sa svojim gradom i hodajui gradskim ulicama bio je autentini svjedok razvoja grada od velike bosanske kasabe do olimpijskog grada, ija je privlana ljepota postala poznata irom svih geografskih meridijana. Bio je dugogodinji saradnik Asa, Veernjih novina i Osloboenja. Danas pie na maternjem i na francuskom jeziku, pa uspjeno sarauje sa novinama francuskog govornog podruja, gdje je i dobio uglednu nagradu ENTRE LIBRE (Qubec, Canada) za 2004. god., za najbolje angairane tekstove. Napisao je knjigu na francuskom Les mchants au monde des merveilles (Zli u svijetu udesa) za koju je dobio vrlo laskavu kritiku. Knjiga Sarajevo nae mladosti (Zalihica, Sarajevo, 2008.) zasnovana je na istinitim likovima i autentinim dogaajima, obogaena ponekad alama i vicevima koji su proizali iz sarajevskog mentaliteta i koji opisuju na jedan simpatian nain taj isti mentalitet. Glavni lik romana Meu zlikovcima (Zalihica, Sarajevo, 2008.) Hamze Hamzabegovia je anti-junak: mentalno nedozrio, socijalno neprilagoen i marginaliziran, sklon kriminalu, sebian, samoiv, bez savjesti, saosjeanja, bez osjeanja istopripadnosti. Dakle, pripovjedaki subjekt imenovan kao Mido Alispahi opisuje svoj ratni boravak u paklu, odnosno ono to je kao pripadnik etnike vojne formacije inio da bi se njegovi sunarodnici osjeali kao u devetom krugu Pakla. Mido Alispahi je marginalac koji je jo prije poetka rata nepovratno preao crtu koja dijeli Dobro od Zla, red od bezakonja, moralnost od opaine. Knjievni kritiar eljko Grahovac vrlo precizno uoava specifikum situiranja pripovjedakog subjekta u sr, unutra, u cod, pa kae: Knjievno razviti sliku rata iz tog i takvog aspekta to e se mnogim itaocima uiniti odve provokativnim i diskutabilnim, posebno onima koji su imali vlastito iskustvo ratnih patnji i stradanja. Literatura se, meutim, kako je to prilino grubo ali i tano formulirao Witold Gombrovitz, ne pie za lijepo vaspitane tetke; knjievnik ima i mora imati tu slobodu da se poigrava sa stanovitima, svjetonazorima, idejama i osjeanjima svojih likova, pa i italaca sve dotle dok to ostaje u funkciji ispunjavanja njegove osnovne zadae: da uoblii, potcrta i izrazi neke bitne sadraje, Godinjak 2008 / 249

ZALIHI
dvojbe i probleme, na nain koji nas tjera na razmiljanje, koji nas emocionalno i duhovno pogaa i angaira, koji nas upuuje na prevrednovanje i mijenjanje ili na dublje razumijevanje postojee stvarnosti, povijesnih pretpostavki opstojanja odreene zajednice, pa i naeg vlastitog uea u svemu tome. Posredstvo rijei, unutranjeg monologa ili dijaloga svedeno je kod Hamzabegovia na najmanju mogunu mjeru. U meuprostorima njegovih svedenih reenica tinja moralna i psiholoka drama. Rijei dijaloga su samo finalni proizvod izvjesnog doivljavanja ili iskustva, koncentrat koji je vie tu da nas privue onome to se u njemu krije no da nam baci u naruje jednostavnu istinu o istinama koje nisu jednostavne. Hamzabegovievi akteri rijetko misle pred itaocem, a pisac jo rjee imenuje jasnim, eksplicitnim rjenikom njihova intimna stanja ili njihovu misao; stvarnu sloenost njihovih stanja, njihovu obuzetost sobom, otkriva nam geometrija malih simbola usaenih u materijalnu realnost prozne slike. Hamzabegovi je zanijet plastikom detalja, harmonijom malih dijelova i cjeline. S druge strane, on oduzima svojim junacima idejni zakljuak, posljednju rije, sugerirajui je, viim rafinmanom, samom itaocu. Prema elementima tih simbolinih detalja, Hamzabegovia bismo u izvjesnoj mjeri mogli smatrati uenikom Hemingvejevim. Ali svako grublje poreenje je iskljueno. Analiza njegove prozne slike mogla bi nam otkriti autentinost pripovjedakog iskustva ovog pisca. Rekli smo da izvjesne prikrivene realnosti junaka dobijaju svoje utoite ili svoje razrjeenje u slici njihovog ulnog doivljaja; veim brojem proznih slika iz Hamzabegovieve pripovijesti moglo bi se pokazati kako se i neke kolektivne realnosti srpskog ratovanja na prostoru BiH 9295. odraavaju u tim slikama, upuujui nas na ono to veliki materijalistiki analitiar umjetnike imaginacije, Gaston Baalar, zove materijom uobrazilje. Pljaka je, nesumnjivo, bila jedna od takvih kolektivnih realnosti tog rata. Pljaku emo, i kad je niko ne imenuje, osjetiti. Roman Nigdje, niotkuda Bekima Sejranovia (Profil, Zagreb; Buybook, Sarajevo 2008.) pisan je u autobiografskom kljuu; radnja romana prati kljune dogaaje iz autorova ivota od djetinjstva u Brkom, preko srednjokolskih dana provedenih u Rijeci, pa do odlaska u Norveku, gdje glavni junak studira i radi kao prevodilac, ali i proivljava dvije ljubavne prie, od kojih jedna rezultira i brakom. Knjievni kritiar Boidar Alajbegovi istie da je temeljna znaajka rukopisa i najee rabljeni postupak u romanu je digresivnost, to se prepoznaje ve u poetnom poglavlju romana gdje se pripovjeda, opisujui sahranu svoga strica, prisjea i prethodnih dviju denaza kojima je prisustvovao. No, poetni opis sahrane autor rabi i u svrhu apostrofiranja neprilagoenosti kao jedne od najizrazitijih crta pripovjedaeva karaktera junak je, naime, jedini koji tijekom obreda sahrane stoji na nogama, dok svi ostali ue, u molitvi. No, junakova neprilagoenost, zapravo, predstavlja samosvojnost individualca nespremnog na kompromise, koji na svijet gleda zrelo i kritiki, ne prihvaajui lagodnost samozavaravanja, dok je njegova sklonost autodestrukciji koja se oituje u estim i estokim opijanjima rezultat brojnih kriznih situacija i trauma kojima ga je 250 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

ivot poastio razvod roditelja, iskustvo rata, prognaniko-emigrantsko-gastarbajterska sudbina, nesvakidanji ljubavni trokut dijelom kojega je u Norvekoj postao, itd. Na stranicama posveenim pripovjedaevim emigrantskim iskustvima Sejranovieva se proza pribliava tekstovima Dubravke Ugrei, koja takoer pie o emigrantima kao ljudima iji su se ivoti razdvojili na ovaj ovdje i onaj tamo, a vrijeme se podijelilo na ono prije i ono poslije. I Bekim Sejranovi, ba kao i Ugreieva, ili npr. Bora osi i Devad Karahasan, egzil vide kao sudbinu ovjeka bez pripadnosti, koji je vjeno negdje izmeu, bez vrstog oslonca; on nema neko svoje ovdje kao to vie nema ni ono drugdje, kao stranca prepoznaju ga oni koji tamo gdje je on trenutno, stranci nisu stranci ga ne prihvaaju kao svoga, a u domovini ga, ironino, gledaju kao stranca dok i jednima i drugima on zavidi. Na tom njihovom ovdje, i sada. to je naravno i pojanjenje, od Leta 3 posuenog, naslova romana Nigdje, niotkuda. (S)provodni moto romana Cijeli je ivot jedna duga denaza Sejranovieva je parafraza poznate Andrieve sintagme svi smo mi ve mrtvi, samo se redom sahranjujemo, ali se denaze, tj. sahrane junakovog strica, kao narativnog okvira i polazinog mjesta svakog poglavlja, odnosno svake u romanu opisane reminiscencije, autor ipak nije dosljedno drao. No to, kao i pojedini rijetki primjeri nesretno odabranih rjeenja (poput primjerice zbunjujue reenice Meni jo od Frankfurta erekcija razvaljuje nosnice...) ili manja pozornost koju autor pridaje karakterizaciji enskih likova u odnosu na muke, tek su kritiarsko cjepidlaenje u sluaju snanog i dojmljivog, ali i vrlo hrabrog romana s obzirom na to da se temelji na autorovu osobnom iskustvu u kojemu se, unato traumatinosti pojedinih proivljenih dionica pripovjeda ni na trenutak ne odaje samosaaljenju i patetici, likovi unato svojoj brojnosti bivaju ivotni i do kraja meusobno prepoznatljivi, a unato nelinearnoj naraciji i kompozicijskoj rascjepkanosti pripovjedne grae, kompaktnost i zaokruenost romaneskne cjeline ostaje nenaruena. Velid Bajramovi je osjetio potrebu da literaturom reagira na stvari koje ga okruuju. Knjiga pria Oskar za sporednu ulogu (Izdanje autora, Sarajevo 2008.) refleks je na stvari koje osjea, koje voli. Naslov knjige Oskar za sporednu ulogu okvir je svih 12 pria koje se u njoj nalaze, i upotrijebio ga je kao metaforu, nastojei pronai elemente dobrog i plemenitog. Prie govore o odnosima ljudi u neobinim situacijama u maniri tradicionalnih bh. pripovjedaa. Velid Bajramovi pristupa dvojako uva svete tragove svojih proznih poetaka i uva svoj jezik od medijskih integracijskih splaina duboko uronjen u zbilju duha vremena i udara u same temelje vrijednosnog sastava koji namee dananja ekspanzija virtualne SMS i internet stvarnosti. Ismet Mujezinovi bio je jedan od najveih slikara koje je Bosna i Hercegovina imala. Snazi njegovog izraza divili su se, a to i danas ine, likovni autoriteti, kritiari i kolege slikari. Da se radilo o umjetniku sa majstorskom rukom, moe svjedoiti svako ko je vidio makar jedan njegov crte. Njegov ivot odavno je urbana legenda. Bio je partizanski major i prvi komandant partizanske eskadrile, Godinjak 2008 / 251

ZALIHI
bio je boem kojeg su potovali konobari pariskih nonih barova, beogradskih klubova, tuzlanskih i sarajevskih kafana, bio je ovjek istananih manira kojem su pristajali saloni evropskog plemstva, ali i teferii u Vojkoviima. Njegov sin Ismar, i sam vrstan umjetnik, prvi put u knjizi Portret sa spomenicom (Vrijeme, Zenica, 2008.) otkriva detalje iz ivota sa ocem. Knjiga Portret sa spomenicom pokazuje da je ivot velikog slikara bio jednako uzbudljiv kao i kompozicije njegovih slika, a sin, dakle autor knjige, iskazuje ovim tekstom iznimni literarni talent, smisao za detalj, neobini a bitni kroki, dok nadahnuto ispisuje oev ivotopis. Branko opi Treba sanjati (Vrijeme, Zenica, 2008.) riznica je uspomena i sjeanja, pria i anegdota. Enes engi je svojedobno doao na ideju da povede razgovore s Brankom opiem o njegovu djetinjstvu i ivotu. Tako je nastao ovaj svojevrstan humorni dnevnik. opievo pamenje je neumorno, a Enes engi je autentino zabiljeio njegove intimne trenutke i sainio svje literarni mozaik, neiscrpan u motivima i dogodovtinama.

IZABRANA DJELA
Izdavaka kua Zonex iz Sarajeva objavila je Izabrana djela amila Sijaria u sedam knjiga, elei da naoj prilino letarginoj knjievnoj i italakoj javnosti jo jednom ukae na neupitnu vrijednost opusa pisca koji je po mnogo emu izuzetan. Kompleksan pripovjeda, ovjek i pisac stvoren za priu, zapravo stvoren od pripovijedanja, amil Sijari je ivio za priu i od prie, mimo toga kao da nije ni postojao. A da li je i mogao biti drugaiji intelektualac irokih vidika i nesluenih opservacija ponikao u kraju stoljetnih naratora, koji priu prenose sa koljena na koljeno, priu koja ivi u njima i njihovom narodu, a svaki je dograuje, umiva, glanca, prilagoava i uvijek u svakom kazivanju imamo novu priu. A zvijezde su htjele da u literaturu ue na velika vrata, ili uleti kao meteor kako je esto govoreno i pisano 1955. godine, pa i prije i poslije tog znaajnog datuma u ivotu mladog amila Sijaria, kada je njegov roman Bihorci proglaen za najbolji roman ondanje Jugoslavije. I naravno, sve to je kasnije amil Sijari napisao i objavio potvrdilo je rasko njegovog pripovjedakog talenta. Prireivai Zonexovog izdanja su se fokusirali na najbitnije u djelu amila Sijaria, pa stoga ovaj komplet sadri pored spomenutih Bihoraca i romane Konak i Raka zemlja rascija, dvije knjige pripovijedaka, izbor iz putopisa i sabranu liriku. ini mi se ovom prilikom, zgodnim istai nekolike opservacije prof. dr. Hasnije Muratagi Tune o Bihorcima: Bihorci su samo na prvi pogled poetoloka pria o zabavnom ivotu jednog malog kraja, a mnogo vie prozirna i britka naracija koja raskrinkava intimne i kolektivne konvencije i vrlo sloen ideoloki poredak. Roman je samo naizgled pria o prostim ljudima, onim najbliim prirodi, naivnim i jednostavnim. Zapravo se radi o vrlo sloenim linostima, izuzetne pronicljivosti i inteligencije. Dovoljno je samo uputiti na Hadiju i njegovo udaljavanje 252 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

i otuivanje od svih ostalih u selu, jer se usmjerio na neto drugo, na itabe i had, i tako presjekao normalne dodire sa prirodom, njenim izvorima i njenom ulnou, s emocijama i krvlju u ilama. Hadija je, kao to smo rekli, uen, miran i pametan, obuen lijepo i drugaiji. Ali, iako obrazovanjem, i svim ostalim, odskae od sredine, njega u ivotnim postupcima nadmauje ovjek ijim cijelim biem gospodari priroda. ovjek koji je krvlju i osjeanjima vezan za zemlju, prepredeni surovi planinac, Halimaa, koji skoro uvijek nae put da realizira svoje elje. U tome ga ne moe sprijeiti ni priueni Kaplar, predstavnik vlasti. Inae, svaka linost ima neto svoje, neto ime se ona odvaja od svih ostalih bilo da se radi o njenim ivotnim postupcima, njenom nainu izraavanja, ili pak samo svojim imenom. Sijarievi junaci nose vrlo zanimljiva imena, svojstvena kraju o kojem Sijari pie, a malo poznata iroj regiji. Zato ih i ne nalazimo u rjenicima muslimanskih imena, ak ni u onom najpoznatijem koji je sastavio Ismet Smailovi. Sijari je bio veliki pobornik enske ljepote. U Bihoru se cijenila ona ista, moralno neukaljana ena. Zato se ene lome u sukobu morala i tijela, i pate zbog vrele enske krvi. I u ovom romanu ena se pojavljuje u ulozi jednog od glavnih likova. Ona u Bihorcima pokree i usmjerava glavni tok radnje. U Bihorcima je prisutna obina ena iz naroda, ena koja je zaokupirana samo jednom milju: kako da sebi nae mua. Rije je o Hatki, jednostavnoj eni, ali, ipak, bioloki vrlo kompliciranoj. Ona se predaje bez promiljenosti, jer je tragino izgubljena u enji za prvom ljubavi. Svjesna je svoga poloaja, ali i Hadijinog. On je naitan, ima itabe, ali to u Bihoru nema onu vrijednost koju imaju konji i volovi. U toj sredini se materijalna dobra vie cijene, jer se od njih ivi. U elji da se uda, Sijarieva Hatka se ponaa izvan vaeih moralnih i vjerskih zakona Bihora, postaje ena bez straha i obraza jer u njoj buja ogromna snaga i ulnost. Da ne bi bila kazna svima u Ralju, treba prikriti da je djevojkom zanijela u ono vrijeme kada je takav postupak imao strano znaenje, kada je bio izraz najvee sramote i prezira, i brakom je vezati za Hadiju, kojeg ene uope ne zanimaju. Svjestan da su ene meleci i ejtani, Sijari ih ne idealizira. Sredina e ih kanjavati i primoravati da pate zbog grijeha, i doivljavati kao jedine nosioce krivice. Sudbina Sijarieve ene slina je sudbini ena svih vremena i prostora, ona je dio ljudske patnje, trenutak trajanja. Dakle, Bihorci jesu roman o Sijarievom zaviaju, o Sijarievim zemljacima, o Sijarievim sjeanjima i asocijacijama na vrijeme kada se jedva sastavljao kraj s krajem, ali kreiran po mjeri ovjeka s drugaijim iskustvom, saznanjima, istinama i znaenjima od onih negdanjih, kreiran po mjeri Sijaria umjetnika rijei, zbog ega je sve dobilo novo znaenje, produbljeno i izazovno. U romanesknom opusu amila Sijaria Raka zemlja Rascija zauzima posebno mjesto, ali se ovim djelom knjievna kritika nije bavila onim zanimanjem koje je iskazivala, recimo, prema Bihorcima. eljko Grahovac smatra da posebnost ovog romana lei prije svega irinom zahvata kojim se, u okviru sloene literarne transpozicije, oslikava jedna burna epoha u historiji pieva ueg i ireg zaviaja (Sandaka, odnosno Srbije): rije je o sredini sedamnaestog stoljea, kad ekspanzionizam Otomanske Imperije doivljava svoj vrhunac i svoj slom u neuGodinjak 2008 / 253

ZALIHI
spjelom pohodu na Be i u iz toga proisteklom, posebno za Turke koji su ve ivjeli preko Save, neopovoljnom mirovnom sporazumu, sa kojim praktino zapoinje dugotrajni proces opadanja osmanske moi i osipanja tog velikog carstva. Kad govorimo o irini zahvata, imamo na umu Sijarievu ambiciju da u gustom tkanju romanesknog teksta isplete mreu produktivnih polariteta u ijoj se dinaminoj interakciji sublimiraju i duh vremena, i povijesni udes ljudi tog podneblja, i transhistorijski (nadvremeni ili vanvremeni) metafiziki klju sudbine ovjeka samim postojanjem upuenog na patnju i stradanje. Za razliku od Bihoraca, koji predstavljaju raskonu jezikostilistiku sublimaciju sandakog karaktera i mentaliteta, od Konaka kao ponorne i u kljuu psiholokog realizma minuciozno provedene introspektivne studije osmanske dekadencije u Srbiji 19. stoljea, te od romana Kuu kuom ine lastavice kao hronike jedne porodice u kojoj se kroz iroku lepezu likova oslikavaju modaliteti i razorne posljedice sraza bilog i nadolazeeg vremena u ovom romanu autor se otisnuo duboko kroz virove historije, evocirajui duh srednjovjekovlja koji emanira iz usudne i neraskidive spregnutosti polariteta svetog i profanog, zemlje i neba, mikrokozma i makrokozma, religioznog asketizma i svjetovne pustopanosti, suverene osvajake sile i zloesto-zlobive rajinske pokornosti.(...) Zato ovaj roman i predstavlja neiscrpan izvor interesa pravih italaca i interpretatora ali, naalost (i moda ba iz istog razloga: jer je, naime, vrhunsko djelo velikog majstora, a ne da se, poput knjiga Vitomira Lukia, ni na koji nain ideoloki iskoristiti ni upotrijebiti!), od pojave prvog izdanja pa sve do danas nije u domaoj knjievnoj kritici i historiografiji adekvatno svom znaaju analiziran, valoriziran ni batinjen. To je ono to treba kazati, to treba govoriti, to nikad nije suvino ponoviti: ta e nas to u vlastitom jeziku, u vlastitoj knjievnosti i kulturi initi ispunjenima, sretnima i ponosnima ako ne ova i ovakva blistava djela velikih majstora pisane rijei! Pripovjedako djelo amila Sijaria, saglasni su kritiari, jedno je od najznaajnijih iz ukupnog junoslavenskog govornog podruja. Profesor Dejan urikovi smatra da: Ma koliko da je amilova pria natopljena lokalnom bojom, konkretnim geografskim koordinatama, u njoj ne prepoznajemo vrijeme, ili je ono sasvim neizrazito i nevano, amilova pria prenosi u neko neidentifikovano vrijeme, drevno, mitoloko, prirodno (ne iskonsko) vrijeme, u kojem je sve zborilo i u kojem i dalje ive prastare, iskonske slike svijeta na koje je savremeni ovjek zaboravio. A to da je sve nekad zborilo, drvo i kamen, zemlja, i trava, pa eto zbog neta danas ne zbori to amilovo podsjeanje se ini izvanredno modernim i ivotno znaajnim pitanjem: zbog ega sve to to je nekad zborilo danas ne zbori, zbog ega je ovjek prestao (izgubio mo) da slua govor prirode, tog hrama (kako je naziva Baudelaire) gdje rijei smuene / Iz stubova ivih katkad uvo uje / i gdje ovjek kroz ume simbola putuje / Dok rodbinski njine gledaju ga zjene. Dvadeseti vijek je, kau znalci, potroio sve velike ideje (socijalne, filozofske, ideoloke). U nedostatku novih obnavljaju se mnoge stare. Novo se zapravo nastoji nai u njihovoj sintezi, tzv. postmoderni. I komunist i liberal i konzervativac udi254 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

u isti zrak i piju istu zagaenu vodu, veli jedan politolog. Pred tom injenicom, sve podjele na ljevicu i desnicu, na centar i periferiju, na lokalno i globalno postaju irelevantne. I amil nas, kao i Baudelaire, podsjea da je sve nekad zborilo (...), pa eto zbog neta danas ne zbori da je uutkano i postalo nijemo i da prirodi moramo vratiti njen glas i njenu duu. amil je bio pisac sa strane, nije pripadao nijednoj koli, grupi, pokretu, nikakvoj avangardi. Svoju brazdu orao je sam, distanciran od knjievne vreve svog vremena, oslukivao ono to vie niko nije uo ili ono to jo niko nije uo. Za njega je problem bio ne u pronalaenju vlastite modernosti nego u otkrivanju tradicije iz koje je izrastao, u kopanju njenog bunara i traenju neke ljekovite vode promuklice, u emu su mnogi drugi (i danas vidimo posljedice toga) pronalazili samo groteskne oblike nacionalne grandomanije i nacionalne energije. Svaki izbor iz djela amila Sijaria smatra akademik Tvrtko Kulenovi mora podrazumijevati i izbor iz njegovih putopisa. italac se moe pitati ima li mjesta za putopis pored amilovih fantastinih pripovijedaka kakvih u bosanskohercegovakoj knjievnosti nije bilo, mada se ona upravo pripovijetkom dii kao svojom formom. Treba, meutim, imati na umu da ni amilovi romani nisu uvijek jednaki njegovim pripovijetkama, a ipak se neki od njih moraju ukljuiti u svaki izbor. Raskonost Sijarievog stvaralakog subjekta potvrdila se i pisanjem poezije. Sljedea tvrdnja Marka Veovia ponajbolje ilustrira Sijarieve domete u pisanju pjesama: amil Sijari je tvorac proznog opusa koji nesumnjivo ide u duhovno najgromadnije knjievne tvorevine nastale na naem jeziku iza Drugog svjetskog rata. Stoga nam se njegova poezija lako moe priiniti kao dokona razbibriga kojoj se predavao u trenucima odmora od rintanja u prozi. U ovome kao da nam i sam Sijari ide donekle naruku: vie od etrdeset godina ostao je privatnim pjesnikom. To jest, pisao je stihove za svoju duu i ostavljao ih u fioku, kao da se nekad stidio to se paa u rabotu za koju, kao bogomdani pripovjeda, nije dovoljno struan, jer nije svaije u gori pjevati, opomenuo je sebe u jednoj pjesmi. Meutim, kad su ga, napokon, nagovorili da obnaroduje svoje stihove u knjigama Lirika (1988.) i Koliba na nebu (1989.) pokazalo se da od italaca, zapravo, i nije morao kriti svoje dugogodinje odavanje poroku lirike. Jer vrednote njegove poezije zasvjedoile su da mu stih nije bio posve sporedan oblik izraavanja u koji je stavljao tek duhovne vikove to su se prelivali preko rubova njegovog proznog univerzuma. Sijarievo pjesniko djelo nije ostalo na razini izletniki neobaveznih gostovanja u prostoru stiha, nego bi prije trebalo da bude znamen pieve vjernosti vlastitim knjievnim prvinama: svoju spisateljsku pustolovinu zapoeo je poezijom, a na kraju se pokazalo da, ustvari, nikada nije ni prekidao vezu sa liriarem u sebi. Zapravo, nedavno otkrie da je Sijari vie od etiri desetljea kondirom stiha u potaji pio rujno vino i nije trebalo da predstavlja preveliko iznenaenje kad se zna da je mnoga njegova prozna stranica istkana od najlirskije prede i da je u njegovim pripovjedakim postupcima i nainima upotrebe jezika svagda bilo mnogo poetske arolije. Sijariev pjesniki Godinjak 2008 / 255

ZALIHI
svijet stoga je prirodan nastavak njegovog proznog kosmosa iz kojega izrasta, i dijeli s njime mnoga bitna svojstva, ali zadrava svoju posebnost koja se - izvana gledano oituje ponajprije u saetosti govora. Izdavaka kua Zonex iz Sarajeva je publiciranjem izabranih djela amila Sijaria, ini se u pravo vrijeme, postigla pun pogodak na naoj izdavakoj sceni. Akademik Tvrtko Kulenovi roen je 9.4.1935. godine u apcu. Zavrio je Filozofski fakultet u Beogradu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu temom Teorijske osnove modernog evropskog i klasinog azijskog teatra. Putopisac, pripovjeda, esejist, pozorini, knjievni i likovni historiar i kritiar, redovni je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za opu knjievnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo. Dobitnik je estoaprilske nagrade grada Sarajeva i Godinje nagrade Drutva pisaca BiH 1994. godine za knjigu Istorija bolesti i Zlatnog lovorovog vijenca MESS-a za izuzetan doprinos umjetnosti teatra. Dakle, nakon vrlo plodnog i uspjenog pedesetogodinjeg spisateljstva Meunarodni centar za mir, IK Conecctum i IK Planjax objavili su Izabrana djela u sedam knjiga. Izbor sadri romane: Kasino, ovjekova porodica, Istorija bolesti, Jesenja violina, knjigu pria Trag crne ui, knjigu putopisa Mehanika fluida i knjigu eseja Vrata koja se njiu. Sutinu Kulenovievog spisateljskog opisa dr. Enver Kazaz istie u tekstu Kulenovieva postutopijska osjeajnost u kome, izmeu ostalog, kae: Tematski i anrovski razueno spisateljsko djelo Tvrtka Kulenovia predstavlja osobenu granicu u savremenoj bosanskohercegovakoj knjievnosti. Svojim romanesknim i pripovjedakim opusom Kulenovi je ovdanju literaturu emancipirao od poetikih naloga visokog modernizma uvodei je u horizont postmodernistikih poetikih obrazaca1, a u zadnjim romanima, Istoriji bolesti i Jesenjoj violini, postavio je na prijelazu vijekova i nacrte poetike nove osjeajnosti. Takva granina pozicija Kulenovievog knjievnog opusa nije samo rezultat tenje za neprestanim ispitivanjem anrovskih granica romana, prie ili putopisa. Ona je posljedica i pieve tijesne skopanosti s povijesnim, drutvenim, kulturolokim i nizom drugih konteksta. Zapravo, Kulenoviev romaneskni izraz oblikovan je koliko god postmodernistikim zahtjevom da se ispitaju anrovske granice romana, isto toliko i autentinom stvaralakom potrebom da roman usisa u sebe i drutvenu dramu i povijesnu tragediju i oslobodi se okova modernistiki profilirane ideologije estetskog utopizma i ideje autonomije literature. A to znai da je kreativna reakcija na drutveni kontekst i povijesna zbivanja, prije svega ratni uas koji je zadesio BiH i ex-jugoslavenski prostor, presudno transformirala poetiku ovog pisca. Ako je u predratnim romanima Kulenovi postmodernist koji istrauje mogunosti hibridizacije novohistorijskog romana bez izravne etike angairanosti, rat prelama njegovu poetiku, kao i u sluaju znatnog dijela drugih bosanskohercegovakih pisaca. U romanesknu poetiku uvedena je etika i estetika svjedoenja o tragici ratne stvarnosti i iskustva pojedinca u njoj, a model hibridnog novohistorijskog romana zamijenjen je razliitim modalitetima autobiografskog pisma koje 256 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

se na mnogobrojne naine hibridizira u romanesknoj naraciji. Reakcija na ratni uas uslovila je, dakle, naputanje postmodernistikog projekta hibridizacije novohistorijskog romana, to je u temelju Kasina i ovjekove porodice, i prelazak na postmodernistiki zasnovan model teorijskog romana s ratnom i autobiografskom naracijom u svojoj osnovi, kakva je Istorija bolesti, te model autobiografski koncipiranog i hibridiziranog obrasca bildungs romana zasnovanog na poetici nove osjeajnosti, to je osnovni romaneskni obrazac Jesenje violine. Pritom valja naglasiti konstantu Kulenovievog romanesknog izraza. Ona je sadrana, prije svega, u zadivljujuoj sposobnosti pretakanja esejistikog u narativni, te u mogunosti da se ostvare vrsne kombinacije putopisnog i romanesknog diskursa. Njegovi romani u pravilu i jesu vrsna sinteza esejistikog, narativnog, putopisnog, dramskog, poetskog i niza drugih diskursa, pa se na nivou cjeline svoje strukture mogu oznaiti kao njihova montana orkestracija. Rijetko je koji romansijer na prostoru interliterarne junoslavenske zajednice, ali i u znatno irim kontekstima, tako radikalno potvrdio nainom realizacije svojih djela Bahtinovu tezu o protejskoj prirodi romana. Prometejska priroda Kulenovievih romana ne ogleda se samo u transformaciji tradicionalnih anrovskih obrazaca u postmodernistike romaneskne hibride, ve i u razliitosti modaliteta te hibridizacije i luku koji ona gradi. To je luk od hibridnog, postmodernistiki transformiranog pikarskog romana, kakvi su Pejsai zrelog doba, djelo koje, ustvari, lebdi na granici izmeu romana i putopisa, do postmodernistikog modela teorijskog romana ostvarenog u Istoriji bolesti, za koju se u ovom trenutku moe tvrditi da predstavlja krovni model ukupnih romanesknih tokova na prostoru interliterarne bosanskohercegovake zajednice. Izabrana djela Faruka ehia u izdanju Buybooka (Sarajevo 2008.) sastoje se od dvije zbirke pjesama (Hit depo, Transsarajevo) i dvije zbirke pria (Pod pritiskom i Apokalipsa iz Recycle bina). ehi je pisac koji insistira na temama o vrijednosti ivota i mjestu pojedinca u drutvu, zbog ega ga knjievna kritika apostrofira kao angairanog. Kroz osamljene ljude i one s dna drutvene ljestvice, uz uplitanje ponekog motiva iz popularne kulture, ehi je u stanju besmisao uiniti tako bliskim da ovjeku naprosto legne. Njegov izraz je zbijen, grub, jezgrovit, realistian. Hit depo je zbirka pjesama u kojoj je pjesnik fokusiran na svakodnevicu. Lirski subjekt odustao je od ignorisanja stvarnosti, i od zatvaranja u samoga sebe. Poezija postaje vie od jezike i stilske vjebe; ona progovara o stvarnosti, o bolu, o nesrei, o gluposti, o siromatvu, o ovjeku, sugraaninu, prolazniku, roditelju, komiji. Zbirka Transsarajevo se sastoji iz tri ciklusa Proroanstva za 21. vijek, Siune mitologije i Transsarajevo. Na pozadini traumatiziranosti iz 90-ih, Faruk ehi njenu energiju u dugim, eskalirajuim pjesmama prenosi na temu obnovljenog doivljaja, tako rei tek sada mogueg otkria prirode i urbanog svijeta tranzicijske Bosne i Hrvatske. ehievi stihovi su otri, precizni, surovi, ironini, nabijeni osjeajima i bogati metaforama; oni u svakom trenutku razotkrivaju i razgoliuju na unutranji i vanjski svijet.

Godinjak 2008 / 257

ZALIHI
Prof. dr. Enver Kazaz o knjizi pria Pod pritiskom pie: Nagraena na konkursu Zoroa za 2003., knjiga pria Pod pritiskom Faruka ehia predstavlja maestralan prozni snimak ratnog uasa. U vjeto srezanoj i vanredno organiziranoj ispovijesti u kojoj se mijeaju poetsko simbolini pasai i narativni isjeci, ehi kombinira spoljnju i unutarnju sliku rata. Njegovi junaci su uglavnom autsajderi, urbani momci koji iz rokerske pozicije i iz podnoja drutvene vertikale, kao obini vojnici na frontu ne pristaju ni na kakve ideoloke maske ni politike obmane, nego iznose doivljaj rata iznutra, iz ljudske pozicije koja trpi njegov nemjerljivi uas. Prie u knjizi Apokalipsa iz Recycle bina karakterizira smjena brutalnosti, naturalizma i tankoutnih lirskih pasaa. U njima nema lanog moraliziranja, nema lanog patriotizma, nema politike vladajuih oligarhija, nema super junaka, veleizdajnika.

KNJIEVNOST ZA DJECU
Enisa Osmanevi-uri jedan je od najsuptilnijih pjesnikih glasova u Bosni i Hercegovini. Svojom najnovijom knjigom Berite svoje snove (Bosanska rije, Tuzla, 2008.), koja je nominirana za najvie priznanje za djeiju knjigu u regionu nagradu Mali princ potvruje ranije iskazanu sposobnost pronicanja u istu djeiju duu ispunjenu bujnim matarijama, ivotnim obasjanjima i radostima, iskrenim ljubavima, malim tugama i velikim snovima. Staklenci godinjih doba Atifa Kujundia (Bosanska rije, Tuzla, 2008.) jesu kratki roman u petnaest pria u kome se moe prepoznati onaj univerzalni specifikum djetinjstva za koji najee moemo rei: isto kao moje! U romanu Mjesec, san i papirni avioni Zejir Hasi (Bosanska rije, Tuzla, 2008.) uspijeva odrati pripovijedanje u razini spontaniteta djeijeg miljenja i njegove sposobnosti naracije. Ova Hasieva karakteristika izgraena je dugogodinjim i briljivim, rekli bismo, jednako odgojno-obrazovnim, itateljskim i spisateljskim iskustvom. Ovu knjigu ispisuje talentirani djeak koji svoj dar usmjerava prema studiju bosanskog jezika i knjievnosti, to potvruje istovremenim svretkom studija i dovravanjem romana, koji potpisuje kao dar roditeljima, koji vie nisu meu ivima. Svaka nova knjiga jednog autora predstavlja izvjestan sloj predmetno-znaenjskih znakova koji se transponuju u njegovom djelu na, u izvjesnoj mjeri, istovjetan ili prividno nov nain. Za takve pisce kaemo da su izgradili svoj svijet, svoju imaginaciju i svoj izraz. Po tom krugu oni se prepoznaju, pamte i ostaju mu u prilinoj mjeri vjerni. U tom smislu Fahrudin Kuuk je pravo osvjeenje u bosanskohercegovakoj knjievnosti za djecu. Moderan matovit, bajkovit, intrigantan, dakle, roman o pustolovinama dede Hambe i maka Bimbe (Zalihica, Sarajevo, 2008.) ita se u jednom dahu, i pamti kao to se pamte sve divne knjige u djetinjstvu proitane. Fahrudin Kuuk, dakle, ve nekoliko godina pie za mla258 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

de, involvirajui prolo i poznato, legendarno, mitsko, izmatano i nepoznato u literaturu namijenjenu najmlaoj populaciji. Jedna od najpopularnijih knjiga za djecu u Bosni danas je upravo njegov Patuljak Dado iz Popovog gaja (2004.). Izdavaka kua Connectum iz Sarajeva objavila je i nastavak ove zanimljive zgode za djecu pod nazivom Potraga za patuljcima (Sarajevo, 2008.). Ovaj roman poznate likove Dadu, Jakog, lofrontija, Gusaria i druge vodi u nove uzbudljive avanture brodom iz kojih ova hrabra druina izlazi bogatija za jedno novo ivotno iskustvo. Safeta Osmii u knjizi Slonica mica u kupovini farmerica (Bosanska rije, Tuzla, 2008.) ispisuje duhovitu priu u stihovima o slonici Mici kojoj su dojadile haljine i suknje, pa je odluila da poto-poto obue neto to je sportski i u trendu. Pria koja e nasmijati i dijete i odraslog itaoca, a koja, u osnovi, ima jednu plemenitu namjeru: punakiju djecu (naroito djevojice) osloboditi kompleksa gojaznosti, koji je u ovom vremenu sve prisutniji i izraeniji. Izbor Najljepe bosanske bajke (Vrijeme, Zenica, 2008.) sadri pripovijesti Ba elik, Zla maeha, Titiz i Domet i Kabadaluk. Sam naslov knjige nije najsretnije odabran, jer Ba elik i nije autentina bosanska bajka. Hedina Sijeri-Tahirovi je po obrazovanju diplomirani novinar. Radila je u RTV Sarajevo, gdje je ureivala programe na romskom jeziku. Uporedo s tim godinama je sakupljala i biljeila stare romske bajke i prie. Sada ih je priredila i objavila u knjizi Stare romske bajke i prie (Bosanska rije, Tuzla, 2008.), prvoj te vrste na naem kulturnom prostoru. Prie iz knjige, objavljene na oba jezika izvornom, romskom i u prevodu na bosanski jezik imaju sve osobenosti prema kojima se prepoznaju bajke svih naroda svijeta, ali imaju i posebnu boju, neobinu aru izatkanu kulturom, obiajima, tradicijom i vjerovanjima romskog naroda, koja ih ini egzotino primamljivim. Knjigu je raskono i izuzetno uspjeno ilustrirala njemaka umjetnica Doris Greven.

DRAMA
Muholovac Zilhada Kljuanina (Zalihica, Sarajevo, 2008.) jeste drama u osam slika o ovjeku koji eli da spasi svijet od muha, dok mu domovina (Bosna) strada, dok mu se porodica raspada. Glavni protagonist Muho L. bosanski je gastarbajter koji ivi uobiajeni emigrantski ivot u Sloveniji. Oenjen, otac dvoje djece, vlasnik birtije od koje porodica solidno i sretno ivi. U Bosni izbija surovi rat ijeg divljanja niko nije poteen. Roditelji Muhe L. zarobljeni su u ratnom paklu za koji on ne eli znati. Njegova ena Maruka zahtijeva da ispuni dunost i pomogne starcima koji obitavaju zarobljeni u ratnom vihoru, na ta ovaj ostaje potpuno gluh, jer Muhino poimanje stvarnosti i opasnosti potpuno je drugaije. On, naime, razvija ideju o opoj ugroenosti Planete iji integritet naruavaju muhe, koje ele unititi ljudsku populaciju. Muho patentira i proizvodi mehaniku napravu za unitavanje muha koju naziva muholovac. Muhina borba za Godinjak 2008 / 259

ZALIHI
promoviranje novog tehnikog uda neophodnog za spas svijeta od nadolazee invazije pretvara se u komediju apsurda, u dramu identiteta, u vrtlog besmisla.

BATINA
Muhamed Mrahorovi prezentira u knjizi Mustafa Ejubovi ejh Jujo, (Dobra knjiga Sarajevo, 2008.) prijevod traktata Risala fi adab al-baht (Rasprava o disputaciji) i Zubda al-adab (Sutina disputacije) Mustafe Ejubovia Mostarca (ejh Jujo), tog posljednjeg enciklopediste meu Bonjacima, to je jo jedan znaajan doprinos spoznavanju razuenog knjievnog naslijea Bonjaka. Ovi radovi su obimom vrlo ogranieni (tri + est rukopisnih strana), no u njima je na ushiujue sistematian nain Ejubovi uspio razloiti logiki postupak koji dovodi do ispravnog (istinitog) zakljuka, bilo pozitivnog ili negativnog, to, prema njegovom tumaenju predstavlja nain logiki ispravnog miljenja. Stoga ovi traktati imaju, prije svega, nastavno-udbeniki koncept, jer su najvjerovatnije pisani iz kolsko-nastavnih namjera. Za razumijevanje bilo kojeg fenomena neophodno je poznavanje konteksta. Vrijeme u kojem je ivio Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak (1839.-1902.) jedno je od delikatnijih kroz koje su prolazili Bonjaci i Bosna i Hercegovina, pa da bismo razumjeli njegovu, van svake sumnje, grandioznu ulogu, neophodno je podsjetiti na, bar, magistralne tokove njegovog vremena, to su nam vrijedni ljudi iz izdavake kue Dobra knjiga omoguili publiciranjem knjige Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka Muslimani u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2008.) 2008. Godine navrilo se punih sedamdeset godina od smrti Mehmeda Demaludina auevia (1870.-1938.), muslimanskog prosvjetitelja, reformatora, vjerskog lidera, reisul-uleme bosanskohercegovakih i, potom, jugoslavenskih muslimana, alima koji je najsnanije i najodlunije zastupao puteve obnove muslimanskog vjerskog i drutvenog ivota, pa je tim povodom prof. dr. Enes Kari priredio iznimno vrijednu studiju Mehmed Demaludin auevi, (Dobra knjiga, Sarajevo, 2008.) Aja Demila Zahirovi u dvojezinoj bosansko-engleskoj monografiji Sofra bosanske ljepote A Banqueting table of Bosnian beauty (Connectum, Sarajevo, 2008.) sutinu svoje knjige najavljuje rijeima: U svom desetstoljetnom trajanju Bosna i Hercegovina je svojim raznovrsnim ljepotama privlaila panju stranaca. Jer, to je zemlja u kojoj se vidi nevieno i otkriva neotkriveno. I tamo gdje jo uvijek ljudska ruka nije nita taknula, sve je prilagoeno ljudskom osjeanju za lijepo. Interes stranaca za Bosnu i Hercegovinu zapoeo je vrlo rano. Oni su putujui Bosnom zapisivali svoje utiske, doivljaje i u razliitim povodima pisali putopise, biljeke i skice, prikaze ljudi, dogaaja, arhitekture i arolikosti Bosne, svekolikih njenih ljepota to su vijekovima narastale i svojom razliitou iskazivale

260 / Godinjak 2008

Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini

univerzalnost. U tim pismenima nisu izmakli panji autohtoni bosanski jezik i pismo bosanica. Neki od njih su to svoje biljeenje, kao ovjenani trenutak jave, uobliavali u stihove i pjesme. I to je ostalo kao svjedoenje arhainih naziva gradova i krajolika, raskone ljepote bosanskog ara, to odolijeva vremenu i svim zloslutnim osvajanjima ove nae lijepe zemlje, u njenom trajanju. Od nadolaenja vizije i osjeanja koja narastaju poput jezerske i rijene vode, poput ovjekove nasune potrebe za lijepim za duu i oko, nastajali su stihovi sa obala Miljacke, Bosne, Drine, Une, Sane, Neretve, Bregave, Plive i nerijetko arhainih kutaka gradskih i seoskih etvrti, sokaka i mahala s nazivima koji govore o slikovitosti domaeg jezika i njegovoj specifinosti. Mahala kojima je uvijek bio svojstven kult komiluka, svojevrsnog hadiluka ljubavi to je veliinom duha pretvarala poraz u pobjedu, a zlo u ljubav. Tradicija Bosne i Hercegovine je raznovrsna, bogata i protivrjena. Po miljenju mnogih putopisaca, neki gradovi, kao Sarajevo, Jajce, Mostar i mnogi drugi, gradovi su muzeji pod otvorenim nebom. Bogatstvo doivljaja ljepote ovih gradova predstavljaju i specijalizirani muzeji, u kojima se nalaze zbirke vezane za poetke i razvoj civilizacije i kulture s autohtonim nazivima. Mnogo toga ostalo je u pjesmama koje donosi ova knjiga. Lamija Hadiosmanovi i Emina Memija priredile su Antologiju Tariha Bosne i Hercegovine (Connectum, Sarajevo, 2008.) Knjiga je izvrsno opremljena i predstavlja primjer kako treba realizirati ovu vrstu projekata.

STUDIJE
Knjievnokritika recepcija Danteovog djela u 20. stoljeu ne moe se i ne smije zasebno posmatrati. Ona ima svoju dugu genezu, isto kao to preplitanje zapadnoevropskog svijeta sa slavenskim ima svoju dugu historiju. Stoga knjiga Muhameda Delilovia Slaveni o Danteu (Connectum, Sarajevo, 2008.) poinje historijom recepcije Dantea u slavenskim zemljama, saeto koliko je to mogue i precizno koliko su to izvori dozvoljavali. To je naroito vano kada je rije o 19. stoljeu, jer su se mnogi duhovni procesi, a s njima i neki aspekti dantologije prenijeli i u 20. stoljee. Vano je i zbog toga to ona ocrtava opu sliku odnosa slavenskih kultura prema Zapadu, odnosa koji je u mnogome odredio sudbinu Danteovog djela u ovom dijelu svijeta. Umjetnost je svojevrsna kultura u nastajanju umjetniko djelo je i samo cjelovita i samosvojna kultura neusporediva s drugom, bez obzira kako je ta kultura mala ili velika obuhvatom i iskazom, vodea je misao knjige Fehima Hadimuhamedovia Tekst o slici: umjetnost kao kultura u nastajanju (Naklada Zoro, Sarajevo, 2008.). Svako umjetniko djelo principijelno je mjerljivo jedino samo sobom svojim unutarnjim odreenjima i karakterima. Ambicija kritikih tekstova o umjetnosti u ovoj knjizi bila je pokuaj dokuivanja situaciGodinjak 2008 / 261

ZALIHI
je kulture umjetnosti na samom izvoritu njenog nastanka prostoru u kome se predvia i sluti nastanak estetskih i kulturnih obrazaca umjetnikog djela. To sugerira otvoreno tumaenje umjetnikog djela. Nedostatak kriterija vrednovanja umjetnikog djela unutar suvremene umjetnosti javlja se kao akutan. Tako se otvara pitanje da li bi svako djelo moralo sugerirati svoj kriterij iitavanja. U knjizi Razvoj i oblici djejeg bosanskohercegovakog romana (Zalihica, Sarajevo, 2008.) Ibrahim Kajan osvjetljava promjene u razvoju djeijeg bh. romana, opisuje tipove ili modele koje je taj razvoj nosio kroz vremensku ravan, razvrstava uoljive anrovske podcjeline, te, najposlije, naznaava anrove koji se tek pojavljuju kroz usamljene, ali sluene tematsko-strukturalne prostore, pa stoga ova knjiga, osim to je prva te vrste na naem prostoru, postaje iznimno vrijedna za dalje prouavanje tipologije i anrovskih karakteristika bh. romana za djecu.

262 / Godinjak 2008

PRIJEVODI

Muzaffer Kaleolu

PJESME

enja
Pjesnik je umorio okove Od enje U noima Probdjevenim bez sna Srce mi ostari Od enje Te kose nisu valjda u mlinu posijedile Niti su bore na mom licu olovkom iscrtane enja ne prestaje Ne prestaje.

Lae
Nekoliko maramica je zamahalo Dok se more, pjenei, talasalo Morem jedna po jedna laa su prolazile Neujno, tiho u horizont tonule Ko li ih eka Na dalekim obalama? Pogodan vjetar Ili valovi tuge.

Godinjak 2008 / 265

KALEOLU

Oni to hitaju
ta li to ima u prirodi Da hita da bi se susreli: Vjetar sa umom Talasi s obalom Sunce hita ka obzorju Buba cvijetu Ptice gnijezdu A mladi iz njih hitaju. Svak s ciljem Da ostvari enju.

arena ptica Okke Dede

im lie ozeleni u platanama sniva Kada suton pada nekako udno pjeva A danju po njivama nafaku svoju uzima. Ptica sjajnih arenih krila oglaava ljeto Ne dri je mjesto, ubrzo zatreperi krilima i odleti Ko li to zna kuda, na koju stranu odlazi?! Jesu li njena domovina snjene planine Ili daleke, daleke doline? Neto udno tu ima im stigne u selo Polahko prolijee poljanama Okke Dede ubraja je meu sretne ta li je pa je ove godine rano zapjevala... Okke Dede sabra svu svoju eljad Unuka, torbu, ovcu, janjad Konje, magarce I zatim zadovoljan za njima krenu U suton stie u dolinu atore razape, dueke prostrije Jutrom janje i ovcu na ispau posla, pa Pomuze koze i krave Nakon dva-tri dana U zoru bura zapuha 266 / Godinjak 2008

Pjesme
Odjednom se nebo rastvori atore sa zemlje podie Mali janjci s bujicom nestae Okke s dolinom se oprosti eljad na breuljak povede Da eka da se nevrijeme smiri ree... Okke Dede, dok je gledao u strane blatne bujice Jedno malo pero zabi se u njegove starake oi Vodena bujica arenu pticu prekrila, usmrtila Okke sa svog mjesta skoi A iz grudi mu dubok uzdah iskoi Hej mubarek ptico arena Dobro si uinila, rano stigla i rano zapjevala I sebi i meni si pjesmu otpjevala.

Putevi
Putevi to iz srca vode u tuinu Putevi to krivudajui u razne zemlje svraaju Ponekad u susret nekome idu, ponekad enju osjeaju Putevi umorni od tereta davnog vremena. U hladnim noima nebo oslukuju Sputajui se pod snagom kotaa Iz posjete u posjetu neprestano idu Putevi koji podnose teku tegobu. Katkad u dubini potoci umilno teku A ponekad stijenje u visine diu Svoju pranjavu glavu sudbini predaju Umorni putevi s nepravdom ive.

Godinjak 2008 / 267

KALEOLU

Potok
S planine mali potok protie Kose u pijesak protee S kojeg breuljka, odakle si stigao Jesi li kroz moje selo moda proticao? Imam li selam s modrih planina Ili moda s vinograda grozdanih Vidje li sluajno moju draganu Dok lice umiva u hladnom potoku? Zahvatih vode na dlan I ispih kap po kap Sjetih se voljene Iznutra izgorjeh sva Nije mi vijesti potok donio Niti mi je selam uruio Poskakujui potee I u polje otee.

Samoa
Kia kii niz stare oluke Tmasta i tmua iz crnih oblaka Nema glasa ni izbliza ni izdaleka Sama sam, sluam tiinu. Poeljela sam se svojih voljenih Da se barem telefon oglasi Ili zvono na kapiji zazvoni, rekoh Teka tmina je sve pritisla Srce mi lupa i stalno eka Nek doe ma ko to bio Potar, bakal ili prosjakinja Dovoljno da na kapiju zakuca...

268 / Godinjak 2008

Pjesme

Kad bi dola
Jutro njenom ipkom omotano Predveerje na horizontu u sedam boja U svekolikoj ljepoti samo postoji ti. Oi su mi utonule u tminu noi Zaeljeh te se, tugom prelivena Kako su daleki putevi koji vode enji Nainih stepenice od dana i mjeseca Ali nikako da dou kraju starake godine

Sarajevo 92
Jedna iskra zaiskri nad Sarajevom Iz sata u sat, iz dana u dan je plamtjela Divljaka oluja se proiri U zbjegu se nevini ljudi nali A krici za pomo, do neba se izvili Stranoj agresiji prepreke nema Nikoga ko bi napao one to ubijaju djecu i ene Je li se to zove civilizacijom dvadesetog vijeka? Oi su slijepe, a ui gluhe cijeloga svijeta Bosna lijepa ko Dennet polahko umire.

Kad bi barem telefon

Unitena je baa naeg lijepog druenja Iskorijenjena, kao uto lie to smo potrgali Voljeni i koji te vole, jedan po jedan odoe Nikavih vijesti o njima, a i ne vraaju se Kad bih barem pruila ruku prema telefonu U svetom vrtu Irem koji je u nedoiji Godinama se enje u meni skrivaju Kao da ujem glasove voljenih

Godinjak 2008 / 269

KALEOLU
Kad bih barem ruku prema telefonu pruila Moda bi i enje srca olakala. (Prevela sa turskog jezika Lamija HADIOSMANOVI)

O PJESNIKINJI

uzaffer-hanum Kaleoglu (Muzaffer Kaleolu) roena je u Bursi (negl) 1922. godine. Njen otac Ahmed Hamdi-beg potjee iz ugledne mostarske obitelji Lakii. Najprije se bavio trgovinom, a u vrijeme Gazi Kemala Ataturka obavljao je visoke dunosti turske administracije. Sa Ataturkom je bio blizak prijatelj, pa mu je spisateljica posvetila i jednu veoma snanu pjesmu. Muzaffer-hanum se kolovala u Istanbulu. Bila je udata za poznatog ljekara specijalistu dr. Esada Kaleoglua, porijeklom iz ugledne gradaake porodice Gradaevia. Muzaffer-hanum je veoma rano zavoljela pisanu rije, koja se u njenoj kui njegovala, i kao dijete pokazivala je interes za knjievnost. Zanimljivo je, da je i pored toga to je njena porodica davno napustila Bosnu, ta zemlja bila u svim porama prisutna u njihovom domu. Muzaffer-hanum i danas dosta dobro govori bosanski, iako je to arhaian jezik, koji pomalo podsjea na Baeskijin, to daje posebnu dra. Jo kao mlada djevojka pisala je, istina u poetku samo za sebe, pjesme i kratke prie, od kojih su neke kasnije objavljene u asopisima i raznim glasilima irom Turske. U te radove unosila je najtanahnije svoje misli i osjeaje i s velikom vjetinom ih pretakala u stihove. Autorica je triju knjiga: zbirka pria Rumeli rzgarlari (Rumelijski vjetrovi), objavljena 1966., roman Bonak kizi Melo (Djevojka Bonjakinja Mela), 1988., i zbirku pjesama ocuklugumu ariyordum (Tragah za djetinjstvom), 2003. Sva tri njena djela zapaena su od turske javnosti i doivjela su izuzetne kritike knjievne i italake publike. U svim njenim radovima prisutna je Bosna, naroito u ovom ve navedenom kraem romanu. Muzaffer-hanum se preko svoga oca, pa i mua, upoznala sa obiajima bosanskih muslimana, to se posebno vidi iz njenog romana i pria. Spisateljica je majka dvoje djece, sina i kerke, te petero unuadi. Naalost, kerku je izgubila, pa se u njenim pjesmama osjea latentna tuga, nikada direktno 270 / Godinjak 2008

Pjesme
iskazana, ali u mnogim pjesmama prisutna. Svoju bol za izgubljenim djetetom izraava na jedan dostojanstven nain, suptilno, ali ona je duboka i neprebolna. Neke, ranije napisane pjesme su romantiarskog obiljeja i osjea se da je to ensko pismo. Takve su obino naslovljene kao enja, elja, Samoa i sl. Sve njene pjesme itaju se, moe se s pravom rei, u jednom hipu, i s velikim oduevljenjem. Bez ikakve sumnje, Muzaffer-hanum je talentirana spisateljica, sposobna da itaoca okupira i panju mu usmjeri na svoje prozne tekstove ili poeziju. Bh. javnost e se u nizu djela turskih autora upoznati i sa pjesmama Muzaffer-hanum Kaleoglu, ime e biti obogaena i naa i turska knjievnost.

L. H.

Godinjak 2008 / 271

Ayfer Tun

PRIE

Crvena patnja
ili smo tri lika koja u glavi naega spisatelja ekaju da se to prije ispie njihova sudbina. Notar, Mladi i ja. Iako jo nismo ispisani, na nekakav neodreen nain mi smo osjeali da emo biti likovi iste prie, te smo se trudili predvidjeti kakva e to biti veza to e je na spisatelj uspostaviti meu nama. Ali, na vidjelu nije bilo ak niti jedne jedine ispisane reenice, koja bi nas okupila u istom kontekstu. Stoga, nikako nismo uspijevali zbliiti se i zadovoljavali smo se meusobnim posmatranjem izdaleka. Naa pria, koja jo nije imala neku odreenu postavku, neprestano se vrtjela u spisateljevoj glavi. Nije bilo poznato ta emo biti, ta emo raditi, pa ak ni da li emo uope i postojati. Nismo bili razvijeni toliko da uspostavimo nekakvu vezu izmeu naega postojanja i onoga to se njemu mota po glavi. Veoma malo toga smo znali o sebi. Samo smo preputeni samima sebi kao jo neispisani junaci tumarali u nestvarnome svijetu likova prie. Bili smo napeti; osjeali smo se jako usamljenim. Na bi spisatelj ponekad vrio pribiljeke, za koje smo mislili da su u vezi sa naom priom, to nas je inilo veoma uzrujanim; naliv-perom crnoga mastila bi na papiru za koncepte vrljao prve reenice prie, poslije bi to sve guvao, bacao, a nas tako odvlaio u nekakvu duboku neizvjesnost. Ne moe se rei da se pretjerano zanimao nama, da je vei dio vremena odvojio za stvaranje nas. Istini za volju, povremeno se zanimao Notarom, ali je Mladia i mene u veini sluajeva zanemarivao; osobito nije pisao niti jednu jedinu rije koja bi se mene ticala. Kako me nikako nije pretvarao u pisane rijei, tako su se i moje nade u postojanje nezaustavljivo topile. Zbog toga to jo nisam uspostavila prisnost sa likovima drugih pria, svu svoju panju sam posvetila naem piscu. Biti svjestan injenice da je nae postojanje u njegovim rukama, prualo mi je nekakav prijatan, teko opisiv, osjeaj. Meu nama je postojala jedna gotovo boanstvena ravnotea. Ono to je osmiljavalo ivot naeg spisatelja, bila sam ja i ostali likovi pria. 272 / Godinjak 2008

Prie
Ako on mene stvori, ja u, onda, dati svoj doprinos njegovome postojanju. Ovaj odnos izmeu pisca i lika kojeg je on ispisao u meni, jo je vie budio snanu elju za postojanjem; uasno me je uzbuivao. Od Staretinara sam saznala da na pisac mnogo vremena troi na svoje prie, da, prije no to pone pisati, likove pria dugo vremena nosi u svojoj glavi i da postoje nedovreni likovi na kojima jo radi. Staretinar je bio glavni lik jedne prie na kojoj je na pisac godinama radio. S obzirom na to je stalno ispisivan, on nikako nije uspijevao poprimiti svoj konani oblik; ili ga s razlogom nije dobijao. U najbeznadenijim trenucima u periodu ispisivanja nae prie, pored sebe sam stalno osjeala prisustvo Staretinara, koje mi je prualo sigurnost. Notar, Mladi i ja smo zasebno formirani u pievoj glavi. Ne znam kada je to i kako poelo. Kada smo jednom prilikom sjedjeli svi na okupu, obojicu sam ih pogledala krajikom oka i tada sam na jedan udnovat nain osjetila da emo postojati u jednoj te istoj prii. Tako se nijemo desio na poetak, tako hladno i na distanci; ak tako obespokojavajue. ta trebamo biti? ta e nas zadesiti? U kakvom emo se to bivstvovanju umnoavati? S kakvim emo karakterom ui u glave onih to budu itali nau priu? Koje emo njihove emocije dirnuti; koja razmiljanja pobuditi? Nita nismo znali; to se poetak nae prie vie odgaao, mi smo osjeali sve vee nespokojstvo. Sa svih strana nas je obuzimao strah: a ta ako nikada ne budemo postojali?! Kada na pisac svako jutro sjedne za stol, nas bi ispunjavale svjee nade. Osjetili bismo uzbuenje kada bi mu se naa pria poela vrtjeti po glavi. Ponekad nam se inilo kao da izlazimo na vidjelo; i ba kada se pripremamo osmjehivati se svome postojanju, na pisac bi svoje pero isputao iz ruke. Nastavili bismo sa svojim dugim, zamornim i nijemim ekanjem tamo gdje smo prestali. Ali, to stanje nije dugo trajalo. Nedugo nakon to smo osjetili da smo likovi iste prie, Notar je postao poprilino jasan. Mladi i ja smo bili zapostavljeni. Nismo ispisivani onako kako to dolikuje; o nama nisu postojale pribiljeene ak niti dvije rijei. Nezainteresiranost naeg pisca nas je meusobno zbliila; poprilino nas je udaljila od Notara. Notar je sada bio neko sasvim drugi. Nestao je plaljivi ovjek koji je bio zabrinut za ulogu koju e mu dodijeliti njegova jo neizvjesna sudbina; na njegovo je mjesto doao neko to se doima bezosjeajan poput suhe grane, hladnog i drskog ponaanja. Vie nije bio ortak naeg nespokojstva, emocija i naih oekivanja. On se epurio poput kakvog glumca to mu je dodijeljena nekakva pompezna glavna uloga; smjekao se u maniru nekoga ko je zadovoljan sobom. U oima mu se nastanio nekakav uznemirujui pogled. A jo ga je spopala i nesanica. Njegove se krupne oi nikako nisu sklapale; ak su i u najdubljoj nonoj pomrini sijale poput fosfora kakvog ukletog sata to e nas odvesti u neko tuno nestajanje. ak i kada smo spavali, osjeali smo kako se, kao kakva crna sjenka, njegovo postojanje probijalo do nae sri.

Godinjak 2008 / 273

TUN
Na pisac je radio samo na njemu. Osmislio je njegove strasti, slabosti, njegove navike, udnovate prohtjeve; kreirao je ak i mjesto gdje je ivio. Glede biljeki i ulomaka koje je na pisac ispisao, ivio je sm u nekoj zastraujuoj, velikoj i zaputenoj kui poprilino udaljenoj od grada, ispred koje je prolazila eljeznika pruga. Svako jutro izlazi iz kue, pjeice odlazi na stanicu i ulazi u vlak; istim putem bi se uveer vraao. Unato tome to jo nije sasvim ispisan, bilo je oito da e biti lik jedne zanimljive prie. Dan i no su mijenjali kemiju njegovoga tijela. Tokom dana ivi kao prosjean ovjek nalik svima ostalima; ratificira sklad niza ivotnih detalja sa zakonom; dok je u odijelu tamne boje, iskazuje pretjeranu pedantnost u poslu, postaje dio uspostavljenoga sistema, neko ko lojalno obavlja svoju dunost i koji e to tako raditi do kraja ivota. Ali, kada se sunce izgubi iza brda i kada se tama noi spusti na zemlju, Notar pada u ropstvo nekakve oteene, bolesne strane svoje due i tako, ne trepnuvi oima, on do jutra sjedi ispred prozora, te izgarajui udnjom u osjeanjima koja mu se u toku dana ine zabranjenim u dubokoj i nastranoj usamljenosti gubi kontrolu nad sobom. ak samo to bilo je dovoljno da ostali likovi prie ponu raspravljati o Notaru. Saaptavali su se, upirali prstom; motali su se oko njega, pomalo s oduevljenjem, a pomalo i snebivljivo. Notar je takoer bio svjestan svoje situacije. Zbog toga je postajao sve vie bezoniji; nimalo se nije blagonaklono odnosio prema Mladiu i meni; mjerkao nas je poniavajuim pogledima. A zbog toga to je bio siguran da e biti glavni lik prie, uvaavao je samo ono to su govorili glavni likovi pria koje je na pisac ranije napisao. Brzo se promijenio; a to su vie postajali jasniji detalji u svezi sa njegovim karakterom, poveavala se i njegova drskost. I to nije sve. Uvjerenje u svoju superiornost je u tolikoj mjeri nametnuo svome okruenju da se ak i njegov dijalog sa nekim likom iz prie gotovo smatrao ljubaznou. Poeo se razliito odnositi prema ostalim likovima; neke ak i poniavati. Ali, dok se on tako ponaao, sporedni likovi su stalno kolali oko njega, nadmetali se u preuvelianim rijeima punih komplimenata; iskazujui mu pretjeranu panju, trudili su se nainiti boanstvo od nekakvog lika iz prie koji e postojati sudbinom to e mu je njegov pisac ispisati. Naspram ove preuveliane panje, Notar je toliko otvrdnuo da je to izgledalo komino u naem nestvarnome ivotu. Premda, na svijet je bio neobuzdani svijet bez pravila. ivjeli smo u slobodnome prostoru pieve glave, daleko od svih prirodnih i drutvenih zakona. Likovi prie padaju pod utjecaj ovakvog Notarevog ponaanja i dranja; sasvim je otvoreno pokazivao kako eli da mu se bezuvjetno predamo. Oito je da je u na areni svijet bezvlaa uspostavio nekakvu udnovatu hijerarhiju. to se tie Mladia, on je bio potpuno okupiran neodreenou svoje sudbine. Gotovo da je sasvim izgubio vezu sa svojom okolinom. ak su mu i snovi bili rastrojeni i ispunjeni strahom. Zebnja zbog mogunosti sopstvenog nepostojanja, poprilino mu je oslabila ivce. Staretinar i ja bili smo svjesni uasa svega toga, ali smo bili nemoni. Sa Staretinarom sam se upoznala onda kada je Notar najedanput postao jasan i kada je naa beznadenost sve vie rasla. Kao da je bio inventar u glavi naega 274 / Godinjak 2008

Prie
pisca. Nije se sjeao koliko je godina ivio u njegovoj glavi; koliko je zapoeto pria u kojima je on bio glavni lik. Bio je toliko neispisani lik da je prosto postao savjest naega pisca, njegov kritiar, kontrolor take do koje je stiglo njegovo spisateljstvo. Ostario je u njegovoj glavi; gotovo se personificirao. U periodu kada nikako nije uspijevao biti ispisan, Staretinar je vidio toliko mnogo likova pria da mu vie nije bilo bitno da li e uope i biti ispisan. Bio je jedini lik meu nama koji nije bio zabrinut za svoje postojanje. Nisam mu to nikada rekla, ali osjeala sam da e se kada ga ispie okonati avantura naega pisca, da e zavriti svoje spisateljstvo. Svi likovi pria bili su svjesni Staretinarevog znaaja. Koliko god da su trkarali oko Notara, Staretinara su se ustruavali; jasno su pokazivali da prema njemu osjeaju duboko potovanje. U periodu kada je punim srcem vjerovao kako je on najvei lik iz pria kojeg je stvorio na pisac, Notar je Staretinara htio uzeti pod svoj utjecaj. Ali, ostao je zabezeknut vidjevi da njegovo utjecajno dranje, kojim je jednostavno usmjeravao ostale likove prie, nije imalo nikakvoga utjecaja na Staretinara. Tada sam shvatila da je i Notar poeo sumnjati u svoju sudbinu. Jednog jutra, kada sam ve sasvim gubila nadu u svoje postojanje, na pisac je preao za sto i, nakon to je u glavi montirani tok prie koja se neprestano vrtjela oko Notara prenio na papir, poeo je ispisivati i nas. Ja sam obukla nekakvu crvenu haljinu. Mladi je imao veoma ik, crveni automobil. Notar je poput kakve sove sjedio pored prozora svoje zaputene kue. Mladi je previe ozbiljno shvatio ovo postojanje; najedanput je oivio. Nisam ga mogla prepoznati, isto kao to jedno vrijeme nisam prepoznala ni Notara. Nestao je Mladi, koji bi se, namjesto postojanja od nekoliko reenica, odluio za nepostojanje, a na njegovo je mjesto doao nekakav jadnik zadovoljan bilo kakvim karakterom samo da bi uao u priu. Napokon se ispisujemo!, radosno je vikao i pokazivao pretjeranu radost. Meutim, ja nisam bila nimalo sretna to u postojati u prii u kojoj je i Notar. Osjeaj da u sa ovim likom to je totalno ispreturao na nestvarni svijet, a meu nama uspostavio nekakvu udnovatu hijerarhiju biti zarobljena u istoj prii, pogodio me kao kakva duboka bol. Staretinar je primijetio moje nespokojstvo. Pozivajui se na sopstveno iskustvo, koje je postigao u toku dugogodinjeg neispisivanja, govorio mi je kako nadu ne smijem gubiti sve do posljednje take u prii; elio me je smiriti, ali ono to je svojom slatkorjeivou ispriao, nije mi pomoglo da izbacim bol to se usadila u meni. Sjedjela sam na prednjem sjeditu Mladievog skupog, crvenog automobila. Obukla sam izazovnu crvenu haljinu, a na usne nanijela kao krv crveni ru. Crne tanke arape grlile su moje duge noge. Na nogama sam imala cipele visokih i tankih potpetica, a na ramenima imitacija nekog crnog krzna. Bila sam jeftino elegantna. Puila sam cigaretu. Pohota koju je Mladi osjeao prema meni, izbijala je kroz njegov ten.

Godinjak 2008 / 275

TUN
Bilo je to u kasnim satima noi. Pogaena su svjetla kua koje su bile sve rjee i rjee; stanovnici grada su se predali u zagrljaj umornoga sna. Auto je brzo gutalo asfaltni put koji je prolazio nekoliko metara nie pruge. Jo nismo bili stigli do Notareve kue, koja je, u prostranom i zaputenom dvoritu, podsjeala na jedno crno i veliko oko. Da je Mladi veoma raspoloen, bilo je oito iz svakog njegovog pokreta. Bio je pijan, upravo onako kako je to pisac elio. Spustio je prozor, a kako je stiskao po gasu, tako je i vritao. Na kraju mi je bez ikakve sumnje bilo jasno da smo u slubi Notareve prie. Postojali smo kao prosjeni likovi. Bit emo zaboravljeni nakon prvog itanja i tako emo u jedno od najnitavnijih okova naeg nestvarnoga svijeta s mukom zauzeti svoje mjesto i uvijek ostati prosjeni. I ja sam bila pijana. Otvorila sam prozor. Svoju golu ruku bih povremeno ispruala vani i drei je pod snijegom, koji je lagano padao, nastojala sam ohladiti ten koji je gorio kao vatra. Dok je jednom upravljao autom, drugom je rukom Mladi zadigao moju haljinu i poeo me milovati po nozi. Odgurnula sam mu ruku; nije obraao panju. Da je bio veoma zadovoljan dodijeljenom mu ulogom, bilo je oito iz sve vee grubosti njegovih ruku. Ovaj put poprilino grupo odgurnuvi njegovu ruku, rekla sam mu da me ne dira. Kurvo!, povikao je i oamario me. I ja njega udarila. Najedanput smo se poeli tui. Dok sam se ja naprezala da ga udarim, on je govorio kako mi je platio unaprijed i kako e raditi ono to eli; prihvativi me za kosu, glavu mi je udarao o prozor auta, putao, davio me ili amarao. Boljelo me je. Da bih se kutarisala amara to pljute po mome licu, trudim se uhvatiti njegovu snanu i srdito ispruenu ruku, ali nisam uspjela. Kada je u jednom trenutku povukao nogu sa gasa, automobil je usporio, te sam se, otvarajui vrata, bacila vani i sa visine od nekoliko metara otkotrljala na eljezniku prugu. Survala sam se na ine. Dok se toplota krvi, to mi je curila iz nosa, razlijevala po licu, ula sam prodornu sirenu nekakvoga vlaka. Htjedoh se pridi, ali nisam uspjela. Okolinu odjednom osvijetlie ogromni farovi vlaka koji se iznenada pojavi iza krivine i svom brzinom pojuri na mene. Prokinjui svoga pisca, zatvorila sam oi. Vlak se pribliavao, a ja ja, koja u prilikom svakog itanja iznova kuati ovu smrt postojala sam kao nekakav nesretni lik kratkoga ivota. Zvuk sirene se smanji, potom sasvim utihnu. Zbunjeno sam otvorila oi. Nestalo je jake svjetlosti farova; okolina je utonula u mrkli mrak. Vlak iza sebe nije ostavio moje mrtvo tijelo; doao je i proao drugom stranom pruge duplog kolosijeka. S mukom sam se pridigla, osjeajui kako moja pria, zapravo, tek sada poinje. Notarova kua ugaenih svjetala, to je u tami noi izgledala kao nekakva velika silueta, naprosto me je pozivala. Umornim i utuenim koracima poela sam koraati prema svojoj sudbini. Nos mi je jo krvario. Kosa mi je bila razbaruena, krzno zapelo za ipragu, a lakovane cipele sletjele s nogu. Bilo mi je jako hladno. Rukama punih rana i modrica pokrivajui razgoliene grudi, ula sam u Notarevo zaputeno dvorie i 276 / Godinjak 2008

Prie
zalupala na eljezna ulazna vrata kue. Moj pisac je napisao da je on sve vidio i da me eka. Fosfornih oiju, Notar je otvorio vrata. Onesvijestila sam se u njegovim mravim i koatim rukama. Kada sam u onom kratkom trenutku kada je dan izmeu svitanja i nesvitanja, u ogromnome krevetu nasred velike sobe dola sebi, ugledala sam da je Notar, koji je cijelu no masirao zglobove mojih nogu, iz ormara izvadio tamno odijelo kako bi se spremio za radni dan. Nisam umrla, postala sam Notarev zarobljenik. To je bilo gore ak i od same smrti. Nisam bila zadovoljna svojim postojanjem. Ali, nije me unitilo to, ve Mladievo pretjerano zadovoljstvo. Nije vie bilo osjeajnog i nevinog mladia, ije djetinje crte lica bude neodoljivu elju za milovanjem. Nastojao se dodvoriti Notaru; od radosti je bio sav van sebe. Bila sam veoma zbunjena. Nas, zapravo, nije ni bilo u ovoj prii. Nije bilo nita to se iznosilo uz pomo nas. Ja sam bila nekakva prosta kurva, a on jedan kukavan mladi. Bili smo sredstvo za postojanje Notara. Sve to Mladia nimalo nije doticalo. Likovima prie je priao kako me je amarao, ta je osjeao dok me je milovao po nogama i nepristojno se i sirovo smijao. Tako je postao bijedan da se uope nije ustruavao da nie pohvale na raun Notara, koga je prije svoga postojanja silno mrzio; da kae kako je on najvei lik iz pria koji je ikada ispisan. Notar je, pak, namigivao na takvo Mladievo ponaanje; naprosto ga je nagraivao, smijeei se. Ali, jedne se noi desi neto to uope nisam oekivala. Priao mi je Staretinar i rekao kako na pisac nikako ne uspijeva da zaspi. I, doista, na pisac se neprestano vrtio u svome krevetu. Pogledala sam Mladia. Pao je umoran od prevelike radosti; sa glupim izrazom lica, spavao je kao beba. Ali je ova uznemirenost naeg pisca privukla i Notarovu panju. Doli smo oi u oi. U njegovim oima to se nikako nisu sklapale, ukazivala se sjenka nekakvog straha koju je bilo nemogue sakriti. Pisac se na kraju pridie iz kreveta, pree za stol i predade se poslu. U ishodu jednog grozniavog rada koji je trajao nekoliko sedmica, Notar i Mladi su nestali. Notar je bio totalno zbunjen; propao je. Nije mogao povjerovati da je bio rtvovan. Ne mogavi shvatiti ta se deava, Mladi je, pak sa nekakvim sleenim osmijehom na usnama ostao zabezeknut. Sve vie su se gubili, a kada je baen i posljednji papir, potpuno su nestali. Ovaj je sluaj veoma iznenadio i likove ostalih pria. Bili su potreseni. Poslije, mnogo poslije su poeli iznositi svoje uenje kako ih je to Notar uspio toliko uzeti pod svoj utjecaj; priznali su da se stide svoga jadnog stanja u koje su zapali dodvoravajui mu se. areni i uzbudljivi svijet likova pria poeo je polako primati svoje staro bogatstvo. Od one nedovrene prie ostala sam samo ja. Dugo sam vremena u pievoj glavi ivjela kao jedna ena jeftinog izgleda, u crvenoj haljini i sa crvenim ruom na usnama. Poslije je jednog jutra pisac poeo ispisivati moju priu. Izala sam iz kafane sa jednim likom iz prie, kojeg nikada ranije nisam vidjela. Opet je to bilo u kasnim nonim satima. Mladi tunog pogleda, srameljivog ponaanja je imao dotrajali automobil; sjeli smo u njega i poeli se voziti istim onim priobalnim putem. Oboje smo bili pijani. Mladia sam ja zavela. Godinjak 2008 / 277

TUN
Ili smo u neku vikendicu. Ovog srameljivog i senzibilnog mladia koji e mi tamo skinuti crnu imitaciju krzna, crne svilene arape, lakovane cipele i crvenu haljinu trebala sam upoznati sa osjeajem koja se zove pohota. Dok je automobil iao prema mjestu gdje sam se skotrljala na prugu, srameljivi mladi mi je svojim nesigurnim i nespretnim prstima dodirnuo noge. Sve je bilo onako kako je na pisac napisao. Kao postarija prostitutka, koja ne zna ta joj nosi vrijeme, digla sam ruke od spavanja sa ovim mladiem. Najedanput sam mu odgurnula ruku i poela ga vrijeati. Rekla sam mu da od mene ne moe raditi to eli, samo zato to je platio. Iznenadio se; potpuno se spetljao. Kajao se je; odavno je prestao da me dodiruje, ali ovaj put sam ja bila lik iji je karakter drukije ispisan. Bila sam odvratna, pijana. Psovala sam ga i plakala na sav glas. Otvorila sam prozor i poela vritati. Upalila su se svjetla u nekoliko kua nanizanih pored puta. Srameljivi se momak trudio da me umiri. Poeo me preklinjati da uutim, ali ja nisam prestajala. Vriska se razlijegala u noi. U jednom trenutku, kada je nastojao da mi rukom zatvori usta, iznenada su se otvorila vrata dotrajalih kola i ja sam se na istom onom mjestu zakotrljala na istu onu prugu. Ponovo se ukaza isti vlak. Njegovi farovi obasjae okolinu kao da je dan. Proao je tranicama pored mene. Iz nosa mi je opet curila krv. Pridigla sam se i krenula prema moru. Naslonila sam se na neko stablo. Bila sam pijana i alosna. Odjednom zauh mladieve vapaje. Mislio je da me vlak udario; s mukom je silazio niz nagib. Kao da je poludio. Kleknuo je na tranice. Gdje si?, povikao je nekoliko puta. Bio je prestravljen, jadan. Najedanput se i iz suprotnoga smjera pojavi vlak. Njegova prodorna sirena razlijegala se prema moru. Farovi su osvijetlili okolinu. ula sam kako odjekuje vrisak mladia, kako mu se tijelo rasparava. U tom trenutku mi se u srce zari nekakva bol. Upoznah se sa crvenom, sasvim crvenom patnjom. Tako smo postojali u svijetu likova prie. Mladi stidljivog ponaanja, romantinog i blagog pogleda, stalno je ponavljao kako sam ja jedan dobar prijatelj iz prie. A ja sam rekla da je teta to pisac u priu nije ukljuio i njegovu vjerenicu. Da je drukije napisao svoju priu, on bi se narednoga dana trebao oeniti. A svoje posljednje momako vee elio je provesti sa mnom. 1996.

278 / Godinjak 2008

Prie

Tajanstvena
h, nagizdana tetka, ah!... Druga ena doseljenika sa zembiljom... Bestidna poput bosiljka, naizgled podla, koja, kao i bosiljak, dok se ne nagnjei ne puta miris, bez koga se ne moe. Ona je bila sjenka, nekakva melankolina mrlja na kojoj su se meusobno mijeale rasprene boje. Podsjeala me je na nekakvu tenost to bi procurila izmeu prstiju, ako bih je htjela uhvatiti. Sazdana od tuge. Od melankolije i svih onih vedrih enskih ukrasa prijatnih mirisa. Uvijek bih je viala na vrhu puteva. Na uglovima ulica, na raskrsnicama. Uvijek stranac mjesta u kome ivi, ova je vremena ena svojim pohabanim kostimima, koji su u zaostalosti i osrednjosti maloga grada djelovali komino, i svojim nakitom lanoga kamenja, izgledala kao neka stara glumica to na ulicama trai svoju scenu. Bila je to komina starica, to je etala od ulice do ulice da bi bezbrine ene maloga grada ubijedila u svoje boli, ili da bi se oslobodila osjeaja otuenosti, da bi postala tamonja. A moda je bila na ulici u nadi da e iznenada sresti svoju staru ljubav. Gledala bih za njom. Gledala bih, a nisam uspijevala shvatiti kako to da ona velika otuenost u jednom ovakvom gradu biva tuga, a izgleda komina. Bila sam dijete u to vrijeme; mnogo poslije sam iz knjiga nauila da je faeton zapravo fijaker. Nagizdana je tetka bila nepozvani gost svih domova. Tog vremena se danas sjeam kao vremena blagostanja. Moda i nije bilo, ali vrijeme blagostanja je svako sretno provedeno djetinjstvo. Nagizdana se tetka minkala najmahnitijim bojama, ali na bjelini njenoga lica sve bi boje izblijedjele; ostajale su samo njihove sjene. Gledala bih u njeno lice, gledala bih jo jednom, bile su boje, ive, mahnite, u tonu sa kostimom ili naunicama, ali nisam uspijevala dokuiti kako to da su tako slabile, brisale. Jedina poetina fotografija moga djetinjstva bila je ova ena, koja mi sa svojim drvenim ofarbanim perlama, eirima, cipelama tankih potpetica to odolijevaju vremenu sada, od glave do pete, predstavlja patnju, a iteljima moga rodnoga mjesta budalu. Nije bilo kue u koju nije ula, na ija vrata nije pokucala. Pratila bih je kradimice. Teko mi je padalo to su je ismijavali, tjerali egu s njom; dolazilo mi je da zaplaem. Njen mu je bio neki doseljenik to je, sa zembiljem u ruci, sedam dana u sedmici odlazio na pijacu i vraao se sa praznim zembiljem. Nikada ga nisam vidjela da je, smijui se, priao sa bilo kime. Bio je plav, star, a kada bi se naao u drutvu ljudi, na njegovome bi licu uvijek bljesnuo nekakav bijes. U to vrijeme me je strano bunilo kako je srdba uspijevala pronai mjesto na licu koje se umekavalo, smijeilo pred voem, pred cvijeem. Djeca koja se nisu odvajala od njegove supruge, smjesta bi se razbjeala kad bi ugledala ak i njegovu sjenku. U malim su gradovima neizostavno postojali jedan opinski park, jedna Ataturkova bista, dvije avenije koje se meusobno presjecaju, a kada bi na ovim avenijama

Godinjak 2008 / 279

TUN
vidjeli kako se etka neka potitena osoba, ljudi bi je proglaavali ludom i time upotpunjavali njenu manjkavost. Nagizdana tetka bi se svakoga dana prije podne oblaila, dotjerivala i izlazila na ulicu. Poslije bi nasumino pokucala na neka vrata. Poneka se vrata ne bi otvarala, a nagizdana bi tetka znala koji je razlog tome. Ili su domaini neraspoloeni i nisu u stanju smijati se, ili je u pitanju neka bolna smrt i nije vrijeme za zabavu. Ali ono to je jo gore, vrata nisu otvarali kako bi vidjeli ta e ona uraditi; posmatrali bi iza prozora gornjeg kata. Nagizdana bi tetka malo saekala. Nikada na vrata nije kucala dva puta; lagano bi oborila onu svoju nadmenu glavu i, dok bi se neobuzdani grohotan smijeh sa oblinjih prozora izlivao na ulicu, ona bi liila na neku uginulu pticu slomljenoga vrata. Osjetila bih nekakvu veliku bol. Zatvarala bih oi da ne bih vidjela kako potajno brie svoje oi i kako popravljajui kosu koju je svako jutro paljivo uvijala ide prema nekoj drugoj ulici. I dok bi vukla one svoje umorne i ostarjele noge, iza nje bi ostajali sada ve do kraja otvoreni prozori, zvonki smijeh, gestikulacije, bolne rijei. Bila je saksija bosiljka; neprestano ugnjetavana u grubim rukama. U njoj bi naspram ovih ena to njenu tugu doivljavaju kao svoju zabavu nadolazio krik; znam: kutariite me ove ubitane otuenosti, od usamljenosti u otuenosti, od mojih strahova, lijepih sjeanja na moju mladost, od ostavljenosti, od toga to me neko mnogo voli! Kutariite me ove Boije kazne, ove moje tuge to me nikako ne puta! kripava vrata bi se u veini sluajeva otvarala. Jer, ona je predstavljala oekivanu zabavu dana to su sasvim neprimijetno proticali. ene, tamonje ene kojima je otuenost bila sasvim nepoznata, spopadale bi je svojim pitanjima. Bile su nemilosrdne. Mislile su kako neko ko je lud ne moe imati tajni koje uva za sebe. Uz to, mislile su kako je sve ono to bi im ona priala puka izmiljotina, la i mata. Prolo je mnogo vremena od tada. Ni ja vie ne uspijevam razluiti. A moda i neto svoje pridodajem ivotu nagizdane tetke, koji je ona u svakoj kui prepriavala na drugi nain. Nisam naisto ta je moja, a ta njena pria. Pamuk helva1, poslastiar Albanac bujnih brkova, matinei u dva i petnaest, urevdanske vatre, fijakeri, sve su to fotografije iz albuma moga djetinjstva, ono to pripada meni, to je skriveno u mome pamenju i ono to mi se pojavljuje pred oima kada se sjetim svoga djetinjstva. Ali nagizdana tetka je neto drugo, neto posebno. Priala bi onim lijepim jezikom. Mislila je da je to nain da se kutarie otuenosti, da postane jedna od ondanjih ena. S nezasienim je zadovoljstvom priala kako ju je ostavila njena prva ljubav, kako ju je zavolio doseljenik sa zembiljem. ovjek koga je prvog voljela zauzimao je posebno mjesto u njenome ivotu. Voljela je i doseljenika sa zembiljem, ali nije to bila ljubav; to joj se nika-

Vrsta poslastice, koja se meu ovdanjom djecom spominje pod imenom vuneni sladoled. (prim. prev.)

280 / Godinjak 2008

Prie
ko nije dalo. Jednoga dana bi se sigurno trebala susresti sa tom prvom ljubavi; jer, imala je nekoliko rijei da mu kae. Njenu stvarnu priu niko ne zna. Kada je dola u ovaj grad u kome se osjeala strancem, ko je doseljenik, gdje su se i kako upoznali, niko ne zna. Tu priu je nagizdana tetka u svakoj kui priala na drugi nain. ivjeli su u lijepim gradovima, putovali su; uvijek druga pria. Sada razumijem; svoju pravu priu nagizdana je tetka uvala za sebe. Znala ju je samo ona i doseljenik. Doseljenik sa zembiljom se dao po pijacama. Svih sedam dana u sedmici bi iao na pijacu. Na pijace oblinjih kasaba, a ponekad i udaljenijih mjesta. eznuo je za plodonosnom zemljom rodnoga kraja. Oni su bili dvije saksije cvijea, uzeti sa prozora iza kojih su roeni, ozlojeeni, divlji. Svakim danom su sve vie venuli. Mislila bih kako je doseljenikova prva supruga bila kerka nekog Jugoslavena. Iz nekog bosanskog sela. Plave kose, okrugloga lica. Na njenome kao snijeg bijelome vratu sigurno su bile nanizane struke zlata. Na svadbama bi izlazila na mejdan i igrala; oblaila bi se u crveno, zeleno. Pobjegla je sa nekim ovjekom to je prodavao lijepe tofove, svilu, til. Doseljenika je ostavila samog sa sinom. Tada je, eto, doseljenik zanijemio. Danima je tumarao baama breskava, njivama suncokreta; spavao u kukuruzitu. Nije mogao nai mira. Ostavljajui mnotvo ismijavanja, uvreda, smijeha i sina iza sebe, jednoga dana je bespovratno otiao. Od tada u ljude gleda s mrnjom, bijesom; zaluen je cvijeem, voem, a jo i nagizdanom tetkom. Oni koji ive u velikim gradovima ne mogu znati ta je otuenost. Stranac u nekom velikom gradu svaki dan moe nai neku novu ulicu u koju moe zakoraiti, svaku no neku novu kafanu u koju moe ui. U svakoj ulici u koju ue, u svakom parku, u svakoj kafani moe nai strance poput sebe. Ali mala mjesta... Naroito mali gradovi priklijeteni izmeu planina. Tamo noi lagano ubijaju stranca. Sva vrata se zatvaraju, a epenci sputaju. Dolaskom noi, kreket aba postaje glasniji; u malome gradu izmeu malih planina, prostrtome na poljani veliine podlanice, stranac moe umrijeti od patnje. Noi ne prolaze u spavanju i buenju; do jutra uvijek ima jo mnogo. Meutim, ljudi priaju. Maka se uurila i lei pored pei, majke heklaju, a dok se oevi vraaju iz kafane, nagizdana tetka i doseljenik sa zembiljom su koljeno uz koljeno. Doseljenik se zadubio u njene oi, dva plava oblutka, a nagizdana tetka u svome svijetu, razmilja o onih par rijei koje bi rekla svojoj prvoj ljubavi. Izgubila je vrijeme. Ne zna da je jako blizu smrti. Ali, doseljenik je jo uvijek ispunjen nadom: nagizdana tetka e ga voljeti s ljubavlju, udnjom. Carigraanka je bila nagizdana tetka. Njena prva ljubav bio je mornar. Moda pak i medicinar. Ali je sigurno bio plav. mao je izrazito zelene oi. Pretpostavljam da su se sastajali u boriku. Vozili se u fijakeru. Nagizdana je tetka ivjela u nekoj od sporednih ulica Pere2. A u gradu u kome se osjeala otuenom, sa doseljenikom je stanovala u jednoj drvenoj kui. Prilikom jedne svoje posjete, vidjela
2 Pera kvart u najuem centru grada nedaleko od Taksima i sa pogledom na Zlatni rog. (op. prev.)

Godinjak 2008 / 281

TUN
sam jednu, naknadno bojenu, fotografiju okaenu na zidu. Stajala je u jednom starom drvenom okviru. Kada sam je posljednji put vidjela tu fotografiju je dala meni; zajedno sa okvirom. Na njene usne i obraze nanesena je lagana crvena boja, a ljubiastocrvena na kosu, koja je bila sapletena i kao kruna posaena na glavi. Kako je samo topao osmijeh ene koja voli. Snimljena je u danima kada je bila zaljubljena, sasvim sigurno. Slikala se na Peri i sliku dala svome ljubljenome. Zraila je nepritajenom ljubavlju. Uramivi je, vratio ju je natrag, da je uva. Uskoro e se vratiti, nije bilo razloga za zabrinutost. Godine i godine je nagizdana tetka provela ekajui ga. Svoju je ljubav prema njemu stalno drala svjeom. Trebao se vratiti, obeao je. Poslije ga je jednog dana vidjela na mostu, u fijakeru. Pored njega jedna crnomanjasta, veoma lijepa ena, a u krilu beba. Toga je dana slika izblijedjela, poutjela je i zauvijek ostala takva. Sve uspomene na moje djetinjstvo na kraju su postale samo nasmijane fotografije. Toliko daleke da kao da nikada nisu proivljene. Pria koliko nagizdana tetka nikada nije bila. Stablo sa koga smo krali ljive, poslastiar Albanac smijee mi se i sada, kada ih pogledam i nakon toliko godina. Bol koji sam osjeala zbog otuenosti nagizdane tetke samo je ono to danas neizmijerno ivi u meni. Koliko su njeno ubjeenje da nema pravo ljutiti se, vrijeati se zbog ega je istrajno odgovarala na sva podrugljiva pitanja njen drveni obojeni nakit, kamene minue, melankolini osmijeh bili daleko od nje sa fotografije... Poput toga to je daleka, njoj sa fotografije je danas bilo uspomena i sve ono to ini jedno djetinjstvo. Zajedno sa igrakama i sreom. Izmrvljeni su u mlinu vremena. Umrla je nagizdana tetka. Ve je noge nisu mogle vie nositi, kada sam je vidjela posljednji put. Niti je njena tuga ostala iza nje, a niti njene oi, dva plava kamena oblutka ispod vode. Usadila se nekakva odvratnost proistekla gubitkom ljudskog obiljeja. Nema je vie na ulicama. Bili su u jednoj od drvenih kua neke zabaene, siromane etvrti. Pokucala sam na njihova vrata. U dugom i mranom dvoritu najedanput se otvorie jedna vrata, jedan svijet od svjetla, jedno proljee i jedna smrt. Nagizdana je tetka sjedjela na nekakvoj niskoj seiji i posmatrala sumanuto proljee vani. Doseljenik sa zembiljom je u zasjenjenom oku slog po slog itao stare novine. Proljee kao da je pomahnitalo. Kao da obavlja svoju posljednju obavezu prema tom lagano umrtvljenom gradu i tom ljudskom biu. Nikada vie ne bi trebalo doi sa svojim poletom. Svojim zelenim ljivama vie nikada nee zaslijepiti djeije oi. Sve stvari i sva mjesta su se sada mijenjala. Proljee je trebalo biti kao nekakva bijeda to je u skladu sa vremenom. Koristilo je svu svoju umijenost. Kao da je snimljeno nekoliko proljea i sad se nagizdanoj tetki prikazuje na njenom niskom, uzanom prozoru sa zasunom. U jednom je trenutku procvjetalo na hiljade krasuljaka, rue su opupale, procvjetale, uvehle, ponovo opupale. Nagizdana tetka je bila nezainteresirana. Na trenutak me pogleda u lice, nije me prepoznala. Potom se osmjehnula. Tegobno sam joj uzvratila. Njen osmijeh se sve vie i vie ledio, poe se guiti od plaa. Plakala je na sve. Plakao je 282 / Godinjak 2008

Prie
dugogodinji stranac malog grada, jedina njegova razonoda. Doseljenik je bio nijem. Zvuk njegovih suza, to su padale na novine i rasprskivale se, mijeao se sa srceparajuim plaem nagizdane tetke. Neopisivo je volio nagizdanu tetku. Ali, ivot nagizdane tetke bio je jedno iekivanje okonano sa nekoliko rijei pokopanih u njoj kao tuga. Bili su ljudi tekih elja. Toga sam dana shvatila da e nagizdana tetka umrijeti. Umrla je nakon nekoliko dana. Umrla je plaui, sa vrelim usnama na doseljenikovom elu. Od tada do dananjih dana doseljenik, navodno, spava na groblju. Bio je poput zvijeri za one koji su ga htjeli udaljiti odatle. Ogrnut dekom nagizdane tetke, po cijeli dan, kau, eka na njenom grobu. ene se sada ne smiju; plae se jer vie nema melankolije; nastupila je agresivna ljudska bol. Doseljenik sa zembiljom dobio je ime ludi doseljenik. Dok mi je kada sam ga posljednji put vidjela davao njenu fotografiju, kroz pla je pjevao neku pjesmu: ...ve godinama ekam da se jednog dana vrati / Zato se za nevjernu enu sveza srce moje... Ah, nagizdana tetka, ah! ta je to imala tvoja prva ljubav da ga toliko voli? Zato ti ivot proe sa nekoliko rijei koje si imala za rei tom nevjernome? Koliko je samo doseljenik prieljkivao da ga nagizdana tetka zavoli ljubavlju. Nikada moda nee zaboraviti trenutak kada je umrla. Moda su njene ruke na njegovome vratu, usne na elu. Ko zna, moda je doseljenika poloila na svoja koljena to su izgubila osjeaj, milovala ga je, njihove su se suze meusobno mijeale, ko zna? Ko zna gdje je nae djetinjstvo? Gdje je stablo iza koga smo se skrivali, prazni plac gdje smo se igrali, poploano dvorite gdje smo se umivali? Ko zna ta se desilo i gdje je poslastiar Albanac bujnih brkova, prva supruga doseljenika? Ah, to se ne moe znati! Koliko god slijedili, gubi se, ostaje polovino. Gdje su oni to odlaze, s kime su, ne moe se znati. Datumi prolaze, naa se lica pune borama, lea nikako da se zgriju, godine prolaze; gdje su ljubavi, ne zna se. l988. (Preveo sa turskog jezika Enver IBRAHIMKADI)

Godinjak 2008 / 283

TUN

jfer Tun (Ayfer Tun) roena je 1964. godine u Adapazaru (Turska). Na Istanbulskome je univezitetu zavrila Fakultet politikih nauka. U toku studija je svoje tekstove poela objavljivati u razliitim magazinima za knjievnost i kulturu. Na natjeaju za najbolju priu Yunus Nadi, koji je 1989. godine organizirao dnevnik Cumhuriyet uestvovala je sa priom Tajanstvena (Sakl) i osvojila prvo mjesto. U periodu od 1999. do 2004. godine je, kao urednik, radila u prestinoj izdavakoj kui (Yap Kredi Yaynlar). Sa djelom pod nazivom Moji roditelji bi da vas posjete, ako niste zauzeti Na ivot 70-ih godina (Bir Maniniz Yoksa Annemler Size Gelecek-70li Yllarda Hayatmz) koje je objavljeno 2001. god i koje je nailo na zapaene reakcije italake publike je 2003. god uestvovala na meunarodnome natjeaju Balkanika, gdje je osvojila prvo mjesto. Na natjeaju su uestvovali knjievnici iz sedam balkanskih zemalja i odlueno je da se prvonagraeno djelo prevede na est balkanskih jezika. Ajfer Tun je do sada objavila slijedea djela: Tajanstvena (prie, 1989.), Djevojka sa naslovnice (roman, 1992.), Dvolina seksualnost (istraivanje, 1994.), Prijatelji iz peine (prie, 1996.), Sluaj gospodina Aziza (prie, 2000.), Moji roditelji bi da vas posjete, ako niste zauzeti Na ivot 70-ih godina (ivotna iskustva, 2001.) Kamen papir makaze (prie, 2003.), Hotel Evvel (prie, 2006.), To nazivaju ivotom (ivotna iskustva, 2007.) i Pogreno prepriana kratka historija jedne ludnice (roman, 2009.) E. I.

284 / Godinjak 2008

PRIKAZI I OSVRTI

Prikazi i osvrti

Esad Zgodi: Ideja bosanske nacije. Sarajevo: Zalihica, 2008.

olega Zgodi, neosporno je pionir refleksije domae politike, uope drutvene misli nae zajednice. Upitno je koliko bismo uope mogli zakljuiti da postoji neto kao bosanskohercegovaka drutvena misao kao cjelina da nije bilo dugogodinjeg Zgodievog predanog kako refleksivnog, tako i mukotrpnog, nazvao bih ga, arheolokog rada. Bez Zgodievih sinteza i kritikih uvida u sferi drutvenih promiljanja, saglasili se mi s njima ili ne, zagubili bismo se u beskrajnoj razuenosti aktera i tema, u kontingenciji, naizgled nepovezanih koncepata i ideja koje su i oblikovale, ali i rastakale to bosanskohercegovako socijalno tkanje koje, ini nam se, nikako da se artikulira otkako, je naa zemlja stupila u doba modernosti, od austrougarske okupacije do danas. Valjalo je toj razuenoj hrpi papira najrazliitijih proglasa, deklaracija, pamfleta, novinskih i znanstvenih tekstova, lucidnih proto-socijalistikih uvida, rasistiko-biologistikih i etnokarakterolokih, te etnopolitiki mobilizirajuih uradaka, panislamistikih, nacionalno-romantiarskih te komunistikih ideja dati jedan refleksivni teorijski okvir unutar kojega bi stekle svoju inteligibilnost i meusobnu koherenciju. Za jedan takav zadatak samorazumijevanja nae drutveno-politike zajednice potrebna nam je teorija. U ovom vremenu, u kojemu se temeljito rekonstruira sam pojam obrazovanosti koji poiva na otvorenom preziru prema teoriji, Zgodi nam upravo nudi teoriju. Teorija, ako je upravo prizemljimo u etimolokom smislu, ograniavajui je na grki glagol theorein sa znaenjem gledati, znai pogled, dakako ne onaj doslovni, mada i on ne bjei mnogo od pravog smisla rijei ukoliko pod njim podrazumijevamo horizont, vidokrug horizont unutar kojega stvari stoje na svome mjestu u nekom meusobnom odnosu. U irem smislu, taj horizont, odnosno pogled, oznaava specifini narativ, umni nabaaj, osvjetljenje unutar kojega se pozicioniraju, nalijeui jedna na drugu one, na prvi pogled, nespojive stvari. To fino tkanje, uvezivanje u naraciju, intelektualno uljebljenje, u jednom pragmatikom znaenju, onda predstavlja napor tkanja smisla smisla koji nam je toliko neophodan kada se suoimo s divergentnou bosanskohercegovakog socijalnog konstrukta. Teoretiziranje onda ne moe biti smatrano metafiziciranjem, ve smislotvornou onoga po sebi odjelitog, po sebi i iz sebe nespojivog. Bez smislotvornog narativnog tkanja stvari su rasute, jedna kraj druge u ravnodunosti, naprosto besmislene, a besmisao nas samo moe plaiti. Otuda je theoria kao naroito smislotvorstvo, a ne neka suprotstavljenost praksi, od odsudne vanosti za samorazumijevanje. Ona je jedna praksa par ecellence, i to ona najsuptilnije vrste.

Godinjak 2008 / 287

Prikazi i osvrti
Zgodievo djelo nam svjedoi da je zadaa te socijalne, politike i filozofske teorijske refleksije, osobito kada je rije o malim narodima bez neke vee duhovne produkcije, a jo manje institucionalne tradicije, jedna od najnezahvalnijih intelektualnih zadaa. Istovremeno, to je zadatak samorazumijevanja i autorefleksije koji se nuno postavlja pred svaku modernu politiku zajednicu. Nepostojanje takvog samorazumijevanja, nepostojanje jednog intelektualnog koordinatnog sistema dravljanskog identiteta, a s druge strane, puko kontingentno nabacivanje ideja i nekritiko slijeenje trendovskog miljenja, pokazuje se po nau zajednicu paralizirajue jer je, s jedne strane, ini podlonim ideolokim, asimilirajuim i razgraujuim politikim naracijama. S druge strane, njezina nereflektiranost, tu politiku zajednicu ostavlja u pretpolitikoj sferi obiajnosti, u stupnju takozvane samorazumljivosti, odnosno, kako Zgodi kae, unutar ethosa komiluka. Pokuaj konstrukcije bosanske politike nacije na neem pretpolitikom pokazuje se i u Zgodievom tekstu, podjednako nemoguom pa stoga i razgraujuom politikom naracijom i promaenim pokuajem. Zgodiev tekst tako itam kao poziv na ono to on naziva orijentirajuim idejama probosanske alterpolitike u kojima nema mjesta za neki idilini, beskonfliktni, predestinirajui i transcendentni komiluk, lijepe adete naih djedova. To istrajno prebivanje u nereflektiranoj obiajnosti direktno onemoguava pojavljivanje subjekta politike zajednice graanina, bez kojega ta zajednica moe u najboljem sluaju biti zaviajem kako se inae u velikosrpskim, velikohrvatskim, na kraju i u panislamistikim ideolokim projekcijama, Bosna uope i pojavljuje. Uronjenost u samorazumljivu obiajnost znai bezupitno slijeenje zadatih drutvenih uloga, unaprijed propisan pravac ivota pojedinca u okvirima romantine tradicije koji je a-politiko tavorenje. Dok savremena politika refleksija takvo bivanje transformira u etnografske muzeje, kodificira u paragrafima antropoloke publicistike, kod nas se ono nerijetko izdie u vrhunski beskonfliktni politiki ideal. Zgodi upravo hoe konflikt, jer samo konflikt raa graanina; on hoe pluralitet ak meusobno nesamjerljivih pogleda i shvaanja unutar jakih politikih okvira u kojima e biti onemogueno nametanje. To je mogue samo u razvijanju suptilne politike zajednice, odnosno jedne bosanske drave koja e biti limitirana u dosezima u potencijalno razvijajue civilno drutvo (308), jer se, nastavlja Zgodi, samo u kontekstu civilnog drutva otkrivaju horizonti ouvanja, oblikovanja i afirmiranja nacionalnih identiteta (307-08). Za oekivati je isto tako da Zgodiev pionirski poduhvat teorijskog nabacivanja koherencije bosanskohercegovakog drutveno-politikog tkanja prate i odreene nedoreenosti, nedosljednosti i lutanja kojima nakratko elim posvetiti panju. Kao prvo, mislim da je Zgodi sklon estom zapadanju u psihologizacijske redeskripcije nae drutvene i politike zbilje. Drugo, osjetan je, rekao bih, poriv za mnotvom sasvim novih metafora kojima obiluje Zgodiev tekst. I jedna i druga sklonost, barem meni kao kritikom itaocu, donekle oteava razumijevanje teksta. U dijelovima teksta potreban je znaajan intelektualni napor kod itaoca da ouva i ne izgubi koherentnu preglednost ove temeljne idejno-kritike 288 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
konstrukcije koju autor eli razviti. Dakle, ako je teorijska naracija, kako smo vidjeli, jedan hrabar pokuaj osmiljavanja naeg drutveno-politikog besmisla koji nas ve decenijama paralizira, onda je razumljivo da jedna reflektivna teorijska naracija, htjela-ne htjela, poprimi neku vrstu terapeutske note. Priznat emo da je teko razumnome ovjeku nositi se s takvim besprizornim besmislom, pa se teorijski narativ opravdano javlja kao sutinska potreba za vidanjem rana. Zgodi s pravom ukazuje na nepostojanje adekvatnih termina da se postojea situacija valjano artikulira to opet onda znai da se razumije, odnosno osmisli. To svakog ozbiljnijeg autora svakako navodi na potrebu za imaginativnom konstrukcijom metafora, novih termina koji bi nam pomogli u toj prijeko potrebnoj zadai repozicioniranja drutvenog konteksta i nas unutar njega. Ali, ta duhovna bremenitost koja isijava termine kao to su hipokratija, egopolitika, egokratija itd., mogla bi se pokazati velikim teretom za onu zadau koju je sama sebi postavila, naprosto razvodnjujui se u umi novih kovanica kao slijepih ulica u kojima bismo mogli zavriti. Ludwig Wittgenstein nas je nauio da rije svoje znaenje stjee u upotrebi, odnosno da ona kroz upotrebu stjee granice svog znaenjskog horizonta. Zgodi esto ne razvija takvu upotrebu, nego se zadovoljava tek s konstatacijom novoskovanog termina, pa na taj nain isuvie olako prelazi preko novih termina koje nam nudi za artikuliranje, te uz eventualno par referenci, ostavlja ih najee samorazumljivim. U svakom sluaju knjiga kolege Esada Zgodia Ideja Bosanske nacije izuzetno je vrijedan doprinos naoj politikoj misli i artikuliranju bosanskohercegovakog politikog identiteta. Stoga mogu je samo najtoplije preporuiti iroj italakoj publici. Ona predstavlja, prema mom sudu, jedno logino zaokruenje identitetske politike naracije, one koju je zacrtao jo prije 140 godina fra Petar Bakula, koga Zgodi navodi u svojoj knjizi. Bakula nam je dao kljune, temeljno prosvjetiteljske smjernice za jedno koherentno teorijsko promiljanje identiteta nae zajednice. Bakula kae: Budi dakle mladiu tovatelj, branitelj, sliditelj i uzdritelj narodnosti tvoje, dali ni vie ni manje, nego jedan ovik, koji u svaem od svitloumnosti miru slidi: i tada samo izae ti za rukom narodnosti pristojno i slavno sluiti; i da narodnost slui tebi s njezinim sjajnim dostojanstvom. Razlog ljucki on ima narodnostju gibati; a ne nigda da ovik narodnoljublja suanj se ukae. Jedan vaan doprinos borbi za nau opu svitloumnost koja miru slidi je i ova knjiga. estitam autoru, a vama zahvaljujem na panji. Asim MUJKI

Godinjak 2008 / 289

Prikazi i osvrti

Da zloin ne postane otrcana fraza

Carla del Ponte i Chuck Sudetic: Gospoa tuiteljica. Suoavanje s najteim ratnim zloinima i kulturom nekanjivosti. Sarajevo: Buybook / Zagreb: Profil, 2008.

lavna tuiteljica Hakog tribunala za bivu Jugoslaviju i Ruandu, Carla del Ponte napisala je u svojoj nedavno objavljenoj knjizi ono to, zapravo, nije nikada prije javno izgovorila, izjavila niti iskazala naglas, a to je da je i sama bila iznenaena presudom Meunarodnog suda pravde u Haagu po tubi drave Bosne i Hercegovine za genocid protiv Srbije i Crne Gore (kako se u to vrijeme nazivala zajednika drava sada ve triju suverenih priznatih drava Srbije, Kosova i Crne Gore), koja je oslobodila Srbiju i Crnu Goru od krivnje za genocid poinjen u BiH i Srebrenici. Ova reenica bi ve mogla zazvuati jako dosadno i istroeno za sve one ui koje ne vole pravni vokabular, i kojima je zavirivanje u nedavnu bh. prolost ve dojadilo. Ali, za sve ostale ui, a to su prije svih one referentne znanstvene ui koje razumiju monotoni a presudno vaan pravni rukopis, koje razumiju meunarodni pravni i politiki poredak, koje razumiju procedure, norme i pravila igre u svijetu moi i svijetu vladanja, ovo e Carlino otkrie-ispovijest biti prvorazredna pravno-politika izjava to je izgovorena na kraju 2008. godine. I vie od toga. Stoga mi je kao autoru veoma vano zamoliti za malo vie itateljske panje i usredsreenosti od puke jednokratne empatije. Samo nekoliko sedmica prije izricanja ove famozne presude, 21. septembra 2006. godine u sudnici broj 1 u Carlinome sudu, u Meunarodnom tribunalu za ex-Jugoslaviju i Ruandu, u predmetu na elu sa sucem Peterom McCloseyem, na posljednjem suenju za Srebrenicu Carla je rekla: ...nepobitno je da su genocid i drugi zloini protiv ovjenosti poinjeni... Izbrisana je cijela jedna populacija, ene, djeca i starci protjerani iz svojih domova, goloruki mukarci i djeaci koje su pogubili streljaki vodovi, zakopani u masovne grobnice, a potom iskopani i jo jednom pokopani u pokuaju da se od svijeta sakrije istina... (Del Ponte; 2008.326). I utjela je sve dosad tuiteljica, sutkinja, advokatesa i ena Carla. Sad, kad je kasno, post festum, prizivanje razoarenja to ovaj drugi sud, stalni Meunarodni sud pravde u Haagu (poto su dva suda u istome gradu, mnogi i ne razumiju da ih ima dva, jedan stalni i drugi ad hoc ili privremeni) nije okrivio Srbiju (i Crnu Goru) za su-krivnju genocida u BiH (Srebrenici) djeluje labue kao taj potanki pjev to se ispjevava u predveerje ili u ranu zoru prije svretka labuega ivota,

290 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
bijeloga, vodenoga ivota. Carla je suzdrana, hladna, neumoljiva i nepristrasna. Napisala je knjigu da u njoj potanko pokae kako je njeno mjesto u Haagu izgledalo, ta su pozadine a ta vidna mjesta u radu suda koji ima povijesnu odgovornost na pleima. Nemajui kud, Carla proziva i ostavlja testament svojemu radu u Tribunalu, otvorene zagovornice Srbije u UN-u bile su panija, Italija, Grka, Austrija i Velika Britanija. Stoga je proces za genocid i proao kako je proao. Tuiteljica koja se snano okomila na kulturu nekanjivosti, i koju odlino prepoznaje od talijanske mafije, do agresivnih mueva u loim brakovima, do genocida i procesa Miloeviu i ruandskim generalima genocida, naroito se okomila na oprost genocida Srbiji. Veli da je 26. februara 2007. godine presuda stalnog Hakog suda oprostila Srbiji i Crnoj Gori genocid u Srebrenici, i to glasanjem sudaca 13:2, ime je Carla bila okirana, te priznaje: Znala sam da istina nije izala na vidjelo. Potom dodaje: Od proljea 2003. godine Ured tuitelja primio je stotine tajnih dokumenata, ukljuujui zapisnike sa ratnih sastanaka jugoslavenskih politiara i vojnih elnika, koji su pruali jasne dokaze o ulozi Srbije u ratu u Bosni. Srbija je od Meunarodnog tribunala dobila doputenje da neke od tih spisa zadri podalje od oiju javnosti, i to je jo vanije, od sudaca Meunarodnog suda pravde. Ti suci bi moda presudili drugaije da su izvrili pritisak kako bi imali pristup cjelokupnoj arhivi Vrhovnog savjeta odbrane. I dalje pie hrabra Carla: U dokumentaciji je potanko opisano kako je Srbija finansirala i pomogla ratna nastojanja Srba. Oni pokazuju da je vojska bosanskih Srba, premda slubeno izdvojena iz JNA 1992. god., bila produena ruka JNA. Ti dokumenti pokazuju da su srpske snage, ukljuujui tajnu policiju, sudjelovale u zauzimanju Srebrenice i pripremi ovdanjeg pokolja. Moda e me optuiti za nepotivanje Suda jer ovo govorim. No, veoma je vano to razjasniti (Del Ponte; 2008:340), dovrava tuiteljica. S razlogom se ova nadasve hrabra i racionalna Evropljanka pita, pitajui lanice EU: elite li doista integrirati dravu koja kri Konvenciju o genocidu? to je s vaim vrijednostima i naelima? to je s onim nikad vie? (Del Ponte, 2008:340) Odavde nastavlja korisna racionalna argumentacija za gospou tuiteljicu, koja me potakla na ovaj tekst. Timoty Garton Ash, britanski lord i politolog, u knjizi Historija sadanjice1 kae da su, zapravo, svi evropski narodi prije no to su uli u vlastitu zajednicu, evropsku zajednicu reda i mira, poinili genocid, ili etniko ienje. I to, podrazumijeva se, poinili su genocid ili etniko ienje nad nekim slabijim ili drugaijim od sebe. Tako su, naime, evropski nekad ratniki narodi meusobno
1 Knjiga Historija sadanjice Timotya Gartona Asha, podnaslovljena kao Eseji, skice i izvjetaji iz Evrope devedesetih, Samizdat, FREEB 92, Beograd. Stavak na koji se referiram Ash relativizira na ovakav nain: Ovo je Evropa. Jer sve su ove stvari u Evropi Evropljani radili drugim Evropljanima... preuzimajui bizaran, skoro bizantski surov stavak povjesniara Konstantina Geberta, kojemu pripisuje slijedee navode: Ukoliko elite da se vratite u Evropu, prvo nainite etniko ienje a onda saekajte jednu generaciju...

Godinjak 2008 / 291

Prikazi i osvrti
prethodno potvrdili da su sposobni biti surovi delati u ratu pa potom demokratini partneri u miru i proceduri, nakon ostvarenja svojih ciljeva (teritorijalnih, depopulacijskih, graninih, etnikih, vjerskih) prestali udjeti za njima. Jer su ih, naprosto, ostvarili. Tako proieni, oieni i uglanjcani nakon ostvarenog cilja postaju sposobni racionalizirati sve znaajnije pojave, stanja, zbivanja u drutvenom okruenju, a prije svih vlastiti zloin kojim su postigli cilj. Jer, pretpostavlja se, samo narodi, kolektiviteti, koji poine genocid, (to zasad najbolje osmiljeno, planirano, organizirano racionalizirano zloinako predumiljajno i sistematino izvedeno kolektivno, timsko, dravno ili prodravno zlodjelo); dakle, neimari i kreatori, majstori i irgati ovakvoga golemog posla, pothvata i projekta genocida, doista i jesu u stanju politiki racionalizirati sve to se tie toga zloina. Racionalizirati da je samo etniko ienje ili genocid u Evropi, usred sveevropskog mira i blagostanja, negdje potkraj XX stoljea (zvahu ga stoljeem napretka), za njih, za poinitelje i sponzore (one preanje irgate i majstore) sam taj poinjeni lukavi genocid 2 zasad je vrlo korisna referenca3 e to je prva bilet-ulaznica koju zajednica evropskih naroda potrauje jo od vremena koje je prepoznao prethodno citirani Konstantin Gebert, a ponovio britanski politolog Ash. Tako je poinjala prva zajednica uglja i elika, nakon najveeg pogroma u povijesti ovjeanstva (holokausta), koja ovih dana obiljeava polustoljetni jubilej pedeseti roendan zajednice evropskih zemalja. Genocid je proizvod sistema. Sistema koji je dio organizirane zajednice, najee drave. Plana, akcije, racionalnih i sposobnih ljudi. Ne proizvod sluaja i eksces. Doista, racionalni diskurs daje mi za pravo samo narodi, narodnosne skupine, nacije, koji mogu smiljeno, planski, sa jasno definiranim ciljem istrijebiti drugu i drugaiju skupinu ljudi koja moe biti narod, nacija, kulturna ili vjerska zajednica, ne trepnuvi okom, to je prva premisa za uspjean genocidni pothvat kako ga je definirao pravnik Lemkin tvorac termina i ideje istraivanja i naukovanja o genocidu, ne pokajavi se i ne uplaivi se; samo, dakle, takvi narodi, autoritarne i kolektivizirane nacije na elu sa njihovim politikim elitama i ideoloko-politikim projektima, mogu ui u svaki naredni projekat politiki i drutveni hladno i racionalno kao da se nita dogodilo nije i nastaviti funkcionirati unutar njega, ne remetei njegovu sustavnost, pragmatinost, pro2 Zato lukavi genocid? Pa zato to je lukavo smiljen, lukavo uraen, lukavo skriven i pokapan, lukavo voen i predvoen, pravno je teko uhvatljiv. Pravi celofanski genocid, sve to je u njemu je celofanom omotano. Prema Hakoj presudi, genocid je izvrila VRS i ona je prethodno dobrovoljno ukinuta u korist BiH, a nisu spomenute Policija RS, CZ RS, vojna opinska i lokalna rukovodstva i ini lokalni svesrpski bh. politiko-vojni organi koji su na poslu genocida irgatovali, dakle, sve po smjernicama evropsko-srpskog lukavog politikoga uma. Velim zasad, poto e se brojke morati poveavati; naime, tek neto oko miliona raseljenih, oko 200 hiljada ubijenih, 30-tak hiljada silovanih samo je dobra poetna nominacija za genocid, dok e brojevi od oko miliona ubijenih i svih preivjelih raseljenih u Aziju biti prava dobra nominacija za genocid...

292 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
ceduralnost. Posve racionalno kako se u Evropi popularno i nadaje hobsovski pragmatino.4 A izvoai genocida koji ga uspjeno obave i uspjeno prou nekanjeni ve se prometnu ko hoda kroz ponjavu, eh, ti i takvi majstori genocida zasluuju da prije svoje rtve uu u zajednicu uglja i elika. rtve pak, poto grekom preive, moda naknadno individualno pristupaju. Stoga predlaem da se Srbi ulane u evropsku zajednicu uglja i elika retroaktivno, sa poetkom od prije 1946. godine ako moe, a ako ne moe, onda od 1946. godine. I dok su izgon muslimana panije i inkvizicija, kriarski pohodi i jedan od svjetskih ratova formalno neaktualni, sama povijest, stara ishlapjela slova na poutjelim stranicama knjiga koje manje-vie niko ne ita, dotle ovaj posljednji primjer genocid nad veinom bosanskim Bonjacima5 aktualan je i refleksivan kao neotkopana masovna grobnica i njen zadah i zapah neslian iemu drugome. Ba kao to je sam genocid neslian niemu drugom. Stoga nije nimalo dobro, ne ispisati sve stranice i ne potroiti sve napunjene kaleme dok se smisao, sadrina i poruka, ove strane kovanice genocid ne iscrpi, prije negoli se genocid Ovdje ne ponovi. A genocidi se ponavljaju, jednako revnosno kao to su se dogaali i ponavljali do pedesetih godina dvadesetog stoljea kada jeziki nisu bili nominirani, kada je denotativ ovoga sistemskog zloinjenja, bio nepostojei, kao to se ponavljaju nakon pedesetih godina od leksemske uspostave i definicije. I bit e mogui, ponavljat e se, unato tragediji, sjeanjima, tlapnjama okupljenih razliitih jadnika to im se u sjeanje urezala tragika, groteska i silni zadah i zapah to ga genocid(i) kao rije i kao prestrani zloin i zloinci egzekutori donose sobom. I sve dok mogu ivjeti mirno, raditi i rukovoditi stanjem na terenu BiH ona uvena dvojica i deseci hiljada njihovih terenskih irgata na zadovoljstvo Pariza, Londona, Moskve, a evo sad i Haaga, bit e mogui genocidi. I to ne samo nanovo u Bosni, ve gdje god pomisli u Evropi i okolo...
4 U takvim, racionalno oienim novim okruenjima, u drutvenoj skali vrijednosti nita se ne preispituje u smislu etike ili neetike poputnine, moralnih drutvenih ili nacionalnih bisaga s kojima dolaze pojedine evropske nacije-drave, jer se to ostavlja ispred ulaza, pod pragom ili pod sagom, koji vie niko ne spominje, ta svi su prethodno okrvarili ruke, bajonete ili topove, ta se tu treba spominjati prolost inkvizicijske panjolske, kriarske vojne bolumente, faistiko-nacistika njemaka pomama...?...sve je to nekada bilo i prolo te je ve proao i genocid u Srebrenici. Valja u Evropu sa skrivenim i nekanjenim krvavim rukama, bajonetama i topovima ispred ulaza, pod pragom ili ispod saga. Niko to nee vie spominjati. A srpski zloini su dovoljno dobri i posve uklopivi u zloinjenja XXI stoljea da srpski lideri zloinstva mogu postati dobri savjetnici i jo bolji irgati u razraunu sa muslimanskim elementom diljem svijeta, a ba su se rasuli svud po Planeti. Ve neke armije to znaju pa koriste odline zlikovce u odredima smrti i legijama beaa po Afganistanu, Srednjem Istoku ili Africi. Ve se, navodno, koriste i zlikovaka znanja generala srpskoga Veljka Kadijevia u amerikim vojnim pothvatima u Iraku. Zato li Karadi i Mladi jo nisu stigli biti korisno upotrijebljeni, pitam se... A moda ve i jesu, samo nije nigdje objavljeno. Treba biti precizan pa kazati da se termin Bonjaci ne nalazi preciziran u presudi Meunarodnog suda u Haagu, dugakoj 381 stranicu, ve je rabljen fluidan i iz negacije konotiran termin nesrpsko stanovnitvo odnosno bosanski Muslimani, muslimansko stanovnitvo.

Godinjak 2008 / 293

Prikazi i osvrti
Zato je to tako? Vratimo se naem iskrenom britanskom lordu s poetka teksta. On je samo naizgled nemuto priznao u rijetkim lordovskim trenucima iskrenosti, jer lordovski i racionalno je biti lukav, a ne biti iskren, potaknut kratkotrajnim nevoljama to ih je proivio dok se uunjavao 1994. u opsjednuto i izgladnjelo Sarajevo, za njegove istomiljenike neprobavljivo Sarajevo, ulazio kroz tunel ivota ispod Sarajevskog aerodroma on je, dakle, tada, kada je ve izaao iz Sarajeva i krenuo mirno i udobno ka Beogradu, priznao da u drutvo racionalne Evrope prvi ulaze oni sa poputninom tekih zloina i genocida na leima. Ostali, ostaju izvan. Izvan Evrope. Kao naprimjer, kiparski Turci ili bosanski Bonjaci. Dakle, ulaze spremne nacije, evropski zrele nacije, nacije zrelog genocidnog pedigrea, takvi to im nije razvuena pamet nemaju sjeanja na vlastito stradanje, nemaju potrebe da se sjeaju, da preturaju po grobnicama i piu naracije povijesti, nemaju potrebe da se plae, da se strae i da njuhaju oima kao uima, a jezikom kao mozgom, ne trebaju im emocije, niti osjeanja, niti tuga niti strah. Bosanskim muslimanima je kao naciji i zajednici nad kojom je izvren genocid razvuena pamet. Za njih, za Srbe su najizotreniji racionalni vokabulari, racionalni rezoni i ekstrakti technea i procedure kao najbolji nain vladanja koji sve precizno moe pretvoriti u profit od pasoa, vize, boravine ulaznice, abibunga, do cijene lea, mozga, bubrega, djeteta, embriona, spermija, latice cvijeta, kaplje nafte, plina, krvi, krvne plazme, grama plutonijuma, dekagrama uranijuma, silicijuma, kilograma kancerogene materije i genocida. Sve je korespondentno sa eurima, dolarima ili uncama utoga i bijeloga zlata. Sadanji srpski politiki establiment posebice kalfe i uenici, a o njima je prvenstveno rije u ovome dijelu teksta, nisu na najbolji nain obavili posao genocida. Ne po migu majstora evropskih satanskih soft-metropola. Naime, nisu ga dobro dovrili spram nesrba, da kaemo to jezikom hake presude. Dakle, parcijalni genocid su obavili uspjeno, ali presporo i na ogranienom prostoru, svega koja stotina kilometara je pretvorena u masovnu grobniku povrinu, u enklavi (kakva besprizorna rije racionalnoga novogovora) Srebrenica, a zadaa je bila ira. I genocidirano je tek gotovo 200 hiljada (muslimana, prvorazrednih globalnih izopenika i terorista, i fundamentalista, i islamista i bitangi za odstrjel...), a trebalo je da cifra stigne do miliona. Barem do miliona, kao u Ruandi, tek to je kvalitetna nominacija za genocid. Zato je ovaj tekst u pravu kada naglaava da je u pitanju bila loa nominacija za genocid. Loa je iz dva razloga: Prvo: broj ubijenih je zanemariv prema planiranome (milion); i Drugo: nominacija se mora ponoviti nakon druge runde genocida, kad se plan prvi ostvari. Tada e biti jednostavno priznati genocid. Jer tada e nesrbi u BiH biti u veini odstrijeljeni. Tada e moi biti organiziran virtualni Nirnberki proces, kao pandan ovome neuspjelom u Haagu, i na sudu stalnome i na sudu ad hoc isto da ne bude zabune, koji sud ta radi. rtava nee biti, a Srbi e moi biti birani za pred294 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
sjedavajuu evropsku naciju. Ba kao to je to trenutano sa bivom faistikom iz 40-tih godina XX vijeka. Dakle, do njenoga ispunjenja, te dobre nominacije za genocid, a ona je oko miliona, politiki umski, ili presvueni listerom reim, treba da dovri posao. Koliko e to trajati, teko je sada pretpostaviti.6 Ali, kako se balkansko bure baruta s mjerom pali i s mjerom gasi, valja se prisjetiti da je svako golemo, svjetsko ekonomsko posrtanje ili ratno zakuhavanje svakako imalo odraza na bosanskohercegovako rovito tlo. Pa tako dakle treba imati u vidu da e ve aktualno ozbiljno svjetsko finansijsko rulanje krvavim stazama ravno odjeknuti i u naim uima. Da se ranije dogovoreni posao genocida, uz pomo kojega se ulazi u zajednicu racionalnih istomiljenika to no izgone, inkviziraju ili genocidiraju one svoje razliite komije, bolje obavi. Stoga je odluka Meunarodnoga suda u UN-a u Haagu morala imati predsjednicu suda Rosalyn Higgins7, lordovskih manira, i imala ju je, i stoga je ova presuda izazvala evropski politiki relaks, izazvala zadovoljstvo koju dunosnici EU izraavaju to Srbija nije kanjena za genocid i poprima ak nehumane razmjere, da se saglasimo sa stavom komentatora Augustina Palokaja, koju je iznio u zagrebakom dnevniku Jutarnji list, podsjeajui da u prii o Srebrenici cijela Europa nema istu savjest, a Carla del Ponte sada to i javno pie, i proirimo je ispravnijim stavom, u cijeloj prii o Bosni i Hercegovini i njenim muslimanima Evropa nema istu savjest. No, proirenje ove konstatacije ima cilj da upozori na jo jezovitiju, neproivljenu injenicu nema je i nee je imati, jer evropska vjerska ksenofobija, kulturna autizirana prepotentnost, bojim se, tek e isplivati na povrinu.8
6 Posve dnevna je ova tana dijaloka referenca koja se dogodila u martu 2007. godine u Sarajevu, kojom prilikom predstavnik podmlatka SDS-a, a mogao je biti i bilo koje druge politike mainerije iz RS-ovske skupine sistema, kae predstavnici bonjakog politikog podmlatka: ta hoete, mi smo Srbi spremni za rat. Samo ekamo da ona dvojica izau i pozovu nas! Ona dvojica treba li ih uope nominirati, otkrivati, ispisivati im imena?? Svako malo oblijepe njihove plakate, prikau ih na bijednim bosanskim TV-kanalima. Idoli, mitovi, kreacije, san i ponos, dika i slava poinitelja genocida nad nesrbima , jer je, kae haka presuda VRS izvrila to djelo. Na elu sa njima dvojicom. iji se izlazak i poziv iekuje. Oekuje. Oslukuje. Tu u BiH. U njenom jo nestruhlom trbuhu. Gospoa Higgins ima sedamdeset godina ivota, Sud kojim je predsjedavala u sluaju tube BiH protiv Srbije i Crne Gore ima ezdeset godina, Higginsova ak 30 knjiga iz oblasti prava, ali sve to nije dostatno za trun morala, koji ionako ne korespondira niti sa politikom niti sa pravom, niti sa etikom niti sa pravdom. Sutkinja je donijela posve kontekstualnu odluku, politiki kontekstualnu odluku koja je makijavelistiki odrezonirala odnose snaga u evropskoj zajednici racionalnih politikih reima koji su aminovali agresiju na bosanske muslimane i njihovu domovinu, aminovali njihove nevjerovatne boli i patnje pune etiri godine, suuestvovali u najcrnjim odlomcima bosanskoga inferna, i treba je razumjeti. Ona niti je mogla niti je smjela posegnuti za bilo ime drugaijim. Ovo jest njena misija, profesionalna i evropska. Ovo jeste njen svijet. U tom svijetu uspjeli su itati presudu nekoliko sati a ne spomenuti ime i prezime civilno-politikog egzekutora i naredbodavca genocida, generalnog izvoaa radova, Radovana Karadia. Upravo po mjeri jednih i drugih. Na Okruglom stolu koji je povodom presude Meunarodnog suda u Haagu organizirao Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, 14. marta 2007. godine, akademik Reid Hafizovi kazao

Godinjak 2008 / 295

Prikazi i osvrti
Jer, posve je krivo misliti kako evropska zajednica politikih reima eli ovom nepravednom presudom svima jednako rasporediti krivicu u BiH i nastaviti graditi region Balkana u mirnu, prosperitetnu i svoju cjelinu, ve poruiti svojim umskim egrtima koje i nakon hapenja i privoenja Radovana Karadia u Nizozemsku, paljivo uva i brani, u Beogradu da budu pripravni na novi mig majstora da obave posao delata ubojitije. Ako niko nije kriv za genocid u Srebrenici, izuzev moda Marsovaca, kako je pisalo na jednom od plakata okupljenih graana Bosne i Hercegovine i Sarajeva na mitingu nezadovoljstva presudom iz Haaga na Marijin-dvoru 27. februara 2007. godine, ako to najvia pravno-sudska instanca Ujedinjenih nacija napie i potpie bacivi svoj kolektivni intelekt i odgovornost u smee i osudio sve nae nasljednike i budue generacije na kaznu stalne borbe za preivljavanje u potpunom bezakonju, kako napisa eljko Milievi (www//bosnjaci.net), onda je posve logino da ni jedan naredni genocid protiv muslimana Bonjaka nee biti sankcioniran, pod bilo kojom izlikom ili pod bilo kojim izmijenjenim uvjetima. Sud je utvrivao procesnu istinu, mimo i izvan materijalne istine zloina rata i genocida u BiH, reklo bi se pravniki, ali je jo proces Dariju Kordiu potvrdio meunarodni karakter sukoba u BiH. Izravni dokazi sa procesa Miloeviu nisu bili u pravoj igri, jer bi s njima sve bilo drugaije ak i u procesnoj istini. Ali, zar je Carla del Ponte uzalud ovolike godine etala od Haaga do Beograda i nazad?? Zar je ova stara plava maka mogla bolje obaviti posao majstorice iz eneve?? Makar kako dobro zvuale pojedine stranice njene vrlo itane i vrlo zanimljive knjige. I makar kako nam izgledalo da je bila izvan kljunih tokova politike i prava u radu Meunarodnog ad hoc suda za bivu Jugoslaviju i Ruandu, kako glomazno zvui naziv ovoga suda, dok itamo trilerski zanimljivu njenu posljednju knjigu o kulturi nekanjivosti u evropskom pravu i politici. Milenijumska predskazanja fuj Pravda je kao pravno ugraviran normativ prela sa stranica racionalnog vokabulara u mit. To nije dobro ni za pravdu ni za mit. Stoga to je krajnje bezakonje, najstraniji zloin i zloinjenje zatrpano u teku rije genocid nekanjeno prolo. To znai da je zlo, zloin prihvaeno kao dobro, kao ona poetna mjera na koju se pozivaju zemlje lanice evropske zajednice politiki zrelih reima i koju trae kao svoj paso, svoju ulaznu vizu od onih to kucaju pred njihovim vratima od
je upozoravajue etiri stavke zbog kojih kako kae ne vidi vie nikoga u Evropi ko ga moe uiti dijalogu i toleranciji, ko ga moe uiti o jednakosti ljudi pred zakonom jer muslimanske rtve nisu jednako vrijedne kao rtve drugih graana. Te stavke su: da je Meunarodni sud u Haagu stavio do znanja da nee muslimanske ivote i imetak braniti na isti nain kao ivote i imetak drugih graana Evrope, da muslimani u BiH mogu oekivati novi genocid (predugo policija RS-a opstaje) vrlo uskoro, da Evropa ne moe tolerirati muslimane kao politiki narod ve samo kao vjersku skupinu te da e ovaj genocid posluiti kao obrazac za razraunavanje sa muslimanskom dijasporom u samoj Evropi (broji oko 20 miliona ljudi).

296 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
engena ili od brisela, kako kad. Zreliji e traiti novu ansu, i to nikako drugaije ve onako kako je to u rijetkim trenucima iskrenosti priznao lord-politolog Ash.9 Oni manje zreli, nee nikada ni dobiti tu ansu. Oni, naime, nikada prije i nikada poslije nee moi poiniti genocid. Naprosto, jer vjeruju da e apsolutna pravda i apsolutna krivda biti mjerene apsolutnom vagom samo na onome, za koji mnogi kau, boljemu svijetu. Bonjaci jednostavno, gorko i stravino tano, kako to napisa eljko Milievi, nemaju ista prava kao njihovi kranski komije, pa ni prava na genocid. Ovaj svijet vrije pod nogama miliona gnjevnih, ugnjetenih, onih kojima nije dato pravo na jednakost, na transparentnost, na istost a drugost, na obian zemni svijet svakog obinog dana. Stoga e, kada gnjeva postane dovoljno, oni morati ustati i pobrinuti se da se svijet iz temelja promijeni. U njemu, kao u milenijumskim predskazanjima, zbilja i nee trebati imati mjesta za lordove i nominatore genocida. Bit e pometeni sa lica zemlje, kao to je pometeno sve to nije valjalo. Oni moraju znati odgovoriti na genocid.

Fahira FEJZI-ENGI

Njegovo prezime je nabijeno znaenjem takoer, engl. Ash znai pepeo.

Godinjak 2008 / 297

Prikazi i osvrti

Delal Ibrakovi: Bosna, islam Bonjaci: Etnoloko-povijesne skice. Sarajevo: Fakultet politikih nauka, 2008., str. 214.
Ulazak Bonjaka u kulturno-povijesni krug islama bio je jedan normalan proces koji je sa inom formalnog prelaska (ili potvrivanja ve ranijoj pripadnosti) bir ugurden kod Jajca, ali i na drugim mjestima u srednjovjekovnoj bosanskoj dravi, po svojim izvorinim vrijednostima sa prologom na nebu bio i svojevrsna priprema za dogaaje koji e se u budunosti (pola milenija kasnije) odigrati upravo na ovom prostoru. avedeni citat je fragment uvodnog razmatranja veoma zapaene studije pod naslovom Bosna, islam Bonjaci (etnoloko-povijesne skice) autora Delala Ibrakovia i ujedno prikladan tematski orijentir svim zainteresiranim itaocima koji nastoje saznati neto vie o kulturnom i povijesnom tragu islama na bosanskom tlu kroz stoljea. Znastvena oblast unutar koje je situirana ova sloena tematika jeste sociologija, vjeto upotpunjena istraivakim i teorijskim dosezima kulturne antropologije, etnologije, historije, politologije, islamske teologije i demografije. Idejnu okosnicu ovog djela ini povijesna zbilja Bosne i Hercegovine i Bonjaka, to je ujedno i iri okvir za socioloku analizu islama gradotvorne supstancije duboko usaene u nacionalno bie bonjakog naroda. Knjiga je, pored Predgovora i Uvoda, podijeljena u sedam poglavlja: Kulturno-povijesni bonjaki milje, Bosna teritorijalna, duhovna i povijesna kolijevka Bonjaka, Muslimani i Bonjaci univerzalnost i pragmatinost, Akulturacija, sinkretizam, multikulturalnost, Borba za Bosnu i Hercegovinu i Nedostatak vizija budunosti, koji obuhvataju vie potpoglavlja sa interesantnim naslovima, predoenim u formi pitanja, tematskih natuknica i konstatacija. U uvodnom dijelu autor kroz jedan koncizan osvrt upuuje itatelja u naznaenu problematiku, naglaavajui da istraivanje historijsko-kulturne komponente islama kao presudnog elementa u profiliranju duhovnog bia bonjakog naroda, daje mogunost da se na polju kulture istrae utjecaji koji su iskristalizirali njegovu osobenost, iroko prepoznatljivu na bosanskohercegovakom tlu, iz kojeg je i ponikla. Islamska bonjaka prethodnica bilo je bogumilstvo, heretiki pokret, srednjovjekovnog bosanskog drutva i prava vjera domaeg stanovnitva dobrih Bonjana koji su kroz viestoljetno trajanje uspjeli sauvati jedinstven, samostalan, autentian svjetonazor i autohtone vjerske principe, dajui nemjerljiv doprinos razvoju i ouvanju srednjovjekovne bosanske drave. Politiki slom 298 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
srednjovjekovne Bosne, presirano usmjerava ovu teoloki zastranjenu zajednicu pod okrilje islama, u kojem bogumili uspijevaju sauvati svoj ethos i prevladati teinu nezaustavljivih mijena. Jedan od kljunih razloga koji je unaprijedio taj proces prilagodbe odraavao se u religijskoj i socijalnoj supstrukciji bogumilstva koja se u odreenim aspektima podudarala sa islamom. Nadalje, pisac istie da je upravo komponenta islama, ba kao i komponenta patarenstva, esto odolijevala historijskoj kunji, raznim politikim, vojnim i vjerskim nakanama i strategijama, tvorei tako jaku predispoziciju za dalju afirmaciju Bonjaka kao nacije. Sljedstveno tome, u drugom poglavlju ove etnoloko-povijesne skice, uoavamo dojmljivu retrospekciju paljivo analizirane fragmente ivota srednjovjekovne Bosne u kojoj su tolerancija i suivot bili uvjet opstanka pojedinca i skupine. Kako je ve naglaeno, nestanak bosanskih bogumila, a time i odumiranje prave vjere bosanske bilo je u izravnoj vezi sa prihvatanjem i irenjem islama u Bosni i Hercegovini. Preko svojih namjesnika Osmanska drava u ove krajeve donosi islam, monoteistiku religiju, koja srednjovjekovnom stanovnitvu nije bila nepoznanica, to argumentira novija historijska literatura. Islamsko-orijentalni utjecaji, koji se pojavljuju uporedo sa dolaskom nove vlasti, bili su intenzivni, sadrajno bogati, prijemivi, djelotvorni i nesputani, to se konsekventno odrazilo u svim vitalnim sferama bosanskohercegovakog ivota. U do sada poznatoj historiografskoj grai primjetna je tendencija da se prijelaz na islam stanovnika Bosne tumai kroz prizmu prisilne islamizacije, meutim, ta znanstvena vizura zahtijeva iru i vjerodostojniju sliku. Osmanski Turci nisu provodili politiku prozelitizma, niti su pripadnike drugih konfesija prisiljavali da dotadanji nain ivota podrede islamskom obrascu. Proces u kojem su muslimani postali veinsko stanovnitvo nije bio kratkotrajan, ve naprotiv, trajao je 150 godina. Turska dravna politika, posebno u prvim decenijama vladavine, svoj interes zasnivala je na uvrivanju vlasti nad zaposjednutom zemljom, na prilivu novca, obezbjeenju ljudstva i raznih feudalnih prihoda. Isto tako, ne moe se negirati injenica da je u historiji Bosne i Hercegovine prisutan autentian narodni elemenat stanovnitva koji je prihvatio islam, koji ima svoju kulturu, tradiciju, obiaje, svojevrsna demotina obiljeja itd. Taj narod se ve stoljeima identificira sa nazivom Bonjak. Tree poglavlje tretira kompleksan bonjaki kulturoloki milje, i to kao skladnu sintezu raznorodnih elemenata s islamsko-orijentalnim karakteristikama, te kao sintonijski spoj ovjekovih potreba i iskustva, njegove vjere, svjetonazora, vrednota, zanosa, ljubavi, fatalnosti, bespomonosti, otpora; modeliranih u neminovnosti historijskog toka. Osmiljene i vrijedne kulturoloke tvorevine na kojima jo stoji utisnut trag njihovog stvaraoca i vremena u kojem su nastale, imaju poasno mjesto u moderniziranim lingvistikim, publicistikim, umjetnikim i arhitektonskim riznicama koje Bonjak budno uva, obogauje i prenosi s generacije na generaciju. Naravno, kulturno-povijesni bonjaki milje batini i elemente duhovne i materijalne kulture srednjovjekovne Bosne, koja se nastavila Godinjak 2008 / 299

Prikazi i osvrti
razvijati i poslije prijema islama, unosei u bonjako kulturno naslijee species autohtonog bosanskog duha. Posebnu panju izaziva etvrto poglavlje u kojem Ibrakovi uz primjetnu dozu emotivnosti govori o naoj Bosni teritorijalnoj, duhovnoj i povijesnoj kolijevci Bonjaka, o Bosni kao zaviaju, domicilu i utoitu bonjakog naroda bez kojeg bi se njegovo bivstvovanje pretvorilo u bezaviajnost, stranstvovanje, osamljenost, ukletost i izgon. Nedoumice koje se javljaju pri datiranju naziva Bosna, poesto iskazane pitanjima: da li je ovaj teritorij dobio naziv po istoimenoj rijeci, da li potjee od ilirskih naroda ili od slavenskih plemena, u sutini, samo potvruju (s obzirom na vremensku distancu njihovog egzistiranja na ovome prostoru) viestoljetno, odnosno viemilenijsko trajanje Bosne. Mada su u dostupnoj literaturi, koja eruira bosansku opstojnost u minulim stoljeima nerijetko prisutna dijametralna/povrna miljenja, povijesna je injenica da Bosna i Hercegovina unatrag nekoliko stotina godina obuhvata kompaktan i u kontinuitetu stabilan prostor, dok mnoge drave u svijetu (kao i drave na podruju ex Jugoslavije) imaju nestabilan teritorij, kojem bez valjane osnove patriotski dodaju prefiks vjeni, pradjedovski ili historijski. U tom kontekstu autor istie da su politika i vjerska deavanja izazvana pretenzijama eksternih dravnih aparata, sredinom XV stoljea, uveliko ugrozila intaktnost srednjovjekovnog bosanskog teritorija. Dolazak i prihvatanje islama od strane dobrih Bonjana predstavlja proces koji uspjeno ekvilibrira i blokira ideoloku razjedinjenost, neizvjesnost, tenju prisajedinjenja bosanske teritorije susjednim dravama, progon itd. Islam je teritorijalno spasio geografski i sutinski pojam Bosne, akcentuira Ibrakovi, te nastavlja iako se ova konstatacija doima pristrasnom i romantiarskom, injenice su neumoljive; izraenoj razliitosti Bosne, islam je dao novu dimenziju i utemeljenost, sauvavi njen integritet na dui period. U petom poglavlju autor je u centar svog razmatranja postavio drutveni status Bonjaka u Bosni i Hercegovini, na razmeu XIX i XX stoljea, koji doivljava svoju prvu, ozbiljniju transfiguraciju. U bosanske kotline se poinju slijevati austrougarske litije, nosei svoja srednjoevropska znamenja i u njima modernistiki duh koji se ubrzo personificirao u inovnike hladne diplomacije obuene i spremne za sprovedbu novih politikih, ekonomskih, religijskih i kulturnih naela. Primjena zapadnjakih maksima pokree krupne promjene unutar islamsko-orijentalnog vrijednosnog sistema, to se posljedino odraava i na poloaj Bonjaka koji se prinudno otcjepljuju od levantske matice, traei, iznova, spas u islamu kao jedinom sigurnom pribjeitu. U Bosni se kroz nametnuti proces odroavanja Bonjaka, odstupanja od islamskog morala, islamskih obaveza, islamskog poimanja svijeta, gubila i sama Bosna kao pradjedovski zaviaj, utapajui se u vizije koje je nametala okolina. Meutim, islam se u povijesnom realitetu objektivno potvruje kao vertikala i konstanta, kao jedinstven bosansko - sinkretiki kd, kao religija koja nadilazi novovjekovna iskuenja inicirana traganjem za nacionalnim identitetom, ratovima, kontrarnom dvojugoslavenskom ideologijom, te krvavim pohodom prvih susjeda agresijom: genocidom i 300 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
etnikim ienjem, koji po surovosti nadmauju slina dogaanja u dosadanjoj, svjetskoj historiji. Analizirajui tragina deavanja u Bosni i Hercegovini tokom posljednje decenije XX stoljea, Ibrakovi konstatira da su posljednja agresija i genocid moda najbolji primjer pokuaja potpunog nasilnog ponitavanja bonjakog toposa (ija je bitna odrednica islam) i ostvarivanje etnikog ienja kao novog elementa prinudne akulturacije geografskog prostora i izmjene njegove povijesno kulturne utemeljenosti. U Bosni i Hercegovini se uvijek povratak stvaralakom itanju autentine poruke vjere islama moe posmatrati kao povijesno zrijenje Bonjaka u svim prijelomnim trenucima i najee je takav stvaralaki pristup (samo)propitivanja i uvjet opstanka. Navedeni citat sadran je na jednoj od stranica estog poglavlja i na odreen nain predstavlja njegov sukus. U ovom dijelu knjige Ibrakovi itaocu nudi ekspresivno tumaenje bonjake duhovnosti i njoj svojstvene islamske jurisprudencije, vjeto ih preslikavajui na savremene modele evropskog drutvenog ivota i mentaliteta. Da bi bonjaki narod opstao u okruenju u kojem se nalazi, potcrtava autor, on mora razvijati i njegovati duh tolerancije kroz isticanje svoje samobitnosti. Taj duh proizlazi iz osnovnih islamskih principa zastupljenih u praksu svakodnevnog ivota koji polaze od najuniverzalnijeg stava da unaprijed nema prednosti niko iznad onog drugoga u kojem se i sm ogleda. Sintaksa biti drugaiji od drugih nosi dvojnu konotaciju: negativnu (osporavanja, konflikt) ili pozitivnu (koegzistencija), ovisno o krajnjem nagovjetaju koji odailjaju razliiti etniki, religijski, kulturoloki i drugi socijalni dodiri (mi o njima: oni o nama). Ovu sloenu komponentu, mehanizmi etniciteta (etniko/ nacionalni identitet) uranjaju u vrijeme i njemu pogodan prostor, prilagoavajui ga svom tradicijskom sklopu. Bez obzira na viestoljetnu osvjedoenost Bonjaka u jedinstvu razliitosti za njih se posljednjih stotinu godina, gotovo ciklino, veu negativni predznaci. Ta negativna simptomatika, koja due od jednog stoljea nepravedno i bahato sudi nacionalnom biu Bonjaka (Muslimana), jeste tematska preokupacija autora u sedmom poglavlju knjige. Posljednje, osmo poglavlje obuhvata detaljnije odgovore na pitanja djelomino zastupljena u pojedinim poglavljima knjige, te krai rezime u kojem autor iznosi svoja promiljanja o moguoj bonjakoj perspektivi. Iz prezentiranog sadraja evidentno je da je uloen veliki napor da se razotkrije tradicionalno tumaenje bosanskohercegovake a time i bonjake historije koja je dugo imala ideoloku opremu i bila zalog velikodravnih tenji i zahvata. Zbog svoje neosporne proniciljivosti i osjetljivosti za uvianje procesa u procesu, postpojavnosti ugasle pojave, te interesantnog pristupa poznatoj materiji, uz relevantnu znanstvenu podlogu, ova studija sadri duboku i po mnogo emu sveobuhvatnu analizu povijesne zbilje Bosne i Hercegovine i Bonjaka, to je na koncu i ini vrijednom italake panje. Merima AMO

Godinjak 2008 / 301

Prikazi i osvrti

Handiev znanstveni doprinos naoj osmanistici

Djelo dr. Adema Handia: zbornik radova sa znanstvenog simpozija (Teanj, 15. i 16. 12. 2006. godine). Teanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2008.
organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje Teanj odran je, u vremenu od 15. do 16. 12. 2006. godine, znanstveni simpozij o djelu osmaniste dr. Adema Handia, ime je obiljeena 90-ta godinjica njegovog roenja. Meutim, posebno nas raduje injenica da se, uz malo zakanjenje, pojavio i zbornik radova sa ve spomenutog simpozija. Zbornik radova sainjen je od trinaest autorskih tekstova koji su tematski diferentno orijentirani. Iznova su tako problematizirani neki razliliti aspekti iz Handievog ivota, poev od njegovih biografskih crtica, preko edukativnog profila do njegovog multidisciplinarnog pristupa u istraivakom radu. Adem Handi je jo u vrijeme Drugog svjetskog rata, a to nam je naroito dojmljivo, poeo svoj studij na Orijentalnom institutu Univerziteta u Beu. Upravo njegova studentska upisnica skriva neke dragocjene biografske nalaze kao, izmeu ostalog, i onaj da se on u nacionalnom pogledu deklarisao kao Hrvat, te da je za svoj maternji jezik odabrao hrvatski jezik. Handiev sluaj nam, moda, i najbolje govori o specifinim okolnostima u kojima se nala Bosna i Hercegovina, ali i Bonjaci muslimani njegovog vremena, ostavljeni da bezalternativno egzistiraju u tom tekom vremenu. Njegova studentska upisnica nam nudi jo nekoliko vrlo dojmljivih i interesantnih biografskih podataka, poput onog da se njegov rodni grad Teanj, nalazi u Hrvatskoj, ili da je njegov otac Reid, koji je radio kao vjerski slubenik u Tenju, bio samo muhamedanac, bez istaknute prohrvatske nacionalne identifikacije, ili, pak, da je sam Adem Handi bio hrvatski oficir. Njegova znanstvena produkcija bila je usko vezana za djelatnost Orijentalnog instituta u Sarajevu iji je markantan, vrijedan i aktivan lan bio sve do svoje smrti. Neumornim radom, prije svega, na istraivanju osmanskih izvora Adem Handi se, uz nekolicinu naih drugih historiara, smatra osnivaem moderne osmanistike u Bosni i Herecegovini. Poseban interes posvetio je istraivanju osmanskih deftera u kojima je nalazio dragocjenu grau koju e koristiti u svojim drugim historiografskim istraivanjima. On je, bez bilo kakve sumnje, dao nemjerljiv doprinos ...obradi, prijevodu i publikovanju osmanskih katastarskih popisa tapu tahrir deftera kao znaajnih izvora na osnovu kojih se mogu osvjetljavati brojna pitanja iz perioda osmanske vladavine u ovim krajevima. (str. 32) Za vrijeme posljednjeg rata koji se vodio protiv Bosne i Hercegovine, sticajem okolnosti, boravio je Handi i u Istanbulu, gdje je nastavio svoj znan302 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
stveni rad u okviru IRCICA. Nakon zavretka rata vraa se on u Bosnu i Hercegovinu i nastavlja svoju znanstvenu djelatnost, koja je ponovo bila vrsto vezana za Orijentalni institut u Sarajevu. U znanstvenom ivotu bio je prisutan skoro pet decenija, tanije punih 46 godina. Adem Handi, kao jedan od naih eminentnijih historiografa, bio je vrlo plodan pisac, a bonjaku znanstvenu misao obogatio je sa novih 68 razliitih bibliografskih jedinica. Ono to nam svjedoi njegova znanstvena bibliografija, prije svega, ukazuje i na to da se ...njegov interes u naunoistraivakom radu kretao prvenstveno u oblasti izuavanja primarnih historijskih izvora pomou kojih je bilo mogue osvijetliti brojne segmente historije Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu. (str. 31) Vano je spomenuti i to da je Handi istraivao irok spektar razliitih tema, poev od onih socijalnih, preko politikih, ekonomskih, demografskih, konfesionalnih, urbanih do onih vojnih. Vana odrednica njegovog istraivakog rada jeste da se on moe teritorijalno i vremenski situirati. Imajui to u vidu, njegova djelatnost bi se mogla ograniiti, u teritorijalnom smislu, naravno, na prostor Bosne, ili jo preciznije na prostor sjeveroistone Bosne, dok bi se na slian nain moglo govoriti i o temporalnoj uslovljenosti njegovih radova uglavnom su skoncentrirani na 15. i 16. stoljee. Ako bismo, pak, eljeli izvriti svojevrsnu kategorizaciju njegovih djela, onda, bez ikakve dileme, kao njegova dva najznaajnija djela trebamo izdvojiti studije Bosanski namjesnik Hekim-oglu Ali-paa (objavljenu 1955. godine) i Tuzla i njena okolina u XVI vijeku (koja je izdata 1975. godine). Adem Handi je u znanstvenim krugovima ostao markiran po svom autentinom stilu i metodu ije su supstancijalne odlike dokumentiranost i analitinost. U prvoj knjizi dao je ... potpuno novo tumaenje jednog od najznaajnijih dogaaja za povijest Bosne od Karlovakog mira (1699.) do austrougarske okupacije 1878. godine, iz jednog novog ugla promatranja. (str. 25.) Dok je, s druge strane, u studiji Tuzla i njena okolina u XVI vijeku pristupio istraivanju postanka i razvoja gradskih naselja u Bosni, iznosei tezu da ... stvarni i urbani razvitak gradova u Bosni poinje sa osmanskom vlau, a na razvoj gradova utjecali su brojni faktori administrativne i ekonomske naravi, geografsko-strateki, te pravni poloaj gradova (i stanovnitva u njima) koji su stjecanjem statusa gradskog naselja-kasabe dobijali pravno povoljniji poloaj (oslobaani su od rajinskih i vanrednih nameta). (str. 28, 29) U jednom saetom promiljanju njegovog znanstvenog stvaralatva mogli bismo konstatirati da je Handi ...izuavao one dogaaje, pojave i procese koji su imali snaan i dugotrajan odraz... u povijesti Bosne, posebno: irenje islama, vakuf i urbanizacija. (str. 29) Posebno je znaajan Handiev doprinos izuavanju historijske demografije, u okviru ega se bavi istraivanjem konfesionalne strukture u predosmanskoj Bosni, povrh svega, u sjeveroistonoj Bosni i migracionim kretanjima stanovnitva u Bosni, polazei od ciljanog naseljavanja Vlaha na nekim podrujima do masovnih odlazaka seoskog stanovnitva u gradove. Vano mjesto u svojim znanstvenim istraivanjima, takoer, on pridaje statusu i ulozi vakufa, iznosei da je on ... Godinjak 2008 / 303

Prikazi i osvrti
zbog samog poloaja Bosne kao serhata Osmanskog Carstva, ustvari bio strategijsko, komunikaciono i privredno angairan od same drave. (str. 46) Imajui u vidu specifinosti osmanskog drutvenog sistema, Handi je smatrao da je prva elija u nastanku jednog gradskog naselja bila damija ili neka druga vjerska institucija, jer su gradovi uglavnom nastajali svjesnom aktivnou upravnih slojeva osmanskog drutva. Iznosi on dalje i da su naroito veliki doprinos u razvoju naselja imali muafijet (dodjela pravnih povlastica odreenim proizvodnim kategorijama jednog grada ili vie njih) i institucija vakufa (pojedinci su posredstvom vakufa podizali socijalne, privredne, prosvjetne i druge korisne objekte za jednu zajednicu), ne zanemarujui pri tome ni zasluge dervia i dervikih tekija s obzirom na to da su tekije bile centri okupljanja uenih ljudi i knjievne elite toga vremena u razvoju gradskih naselja u Bosni. Istaknuto mjesto u svojim istraivanjima Handi pridaje i pitanju irenja islama u Bosni, polazei od postulata ...da u prihvatanju islama nije bilo prisile. (str. 85) On smatra da su tri momenta utjecala na irenje islama u ondanjoj Bosni, navodei, prije svega, u prvom redu ...haotine prilike koje su Turci zatekli u Bosni, ekonomske povlastice koje su proistjecale iz erijatskih i kanunskih propisa, i `nezadovoljstvo i otpor pristalica bosanske crkve prema kranskoj ortodoksiji... (str. 88) Sasvim je evidentno da je u problematiziranju ove tematike Handi konstruirao svojevrstan otklon spram diskursa o islamizaciji Bosne koji bi, moda, mogao ukljuivati i neke nasilne metode u recepciji islama na ovim prostorima. Zato on svoju tezu o nenasilnom irenju islama u Bosni obrazlae racionalnim motivima koji su direktno pogodovali ovom procesu. Uzimajui u obzir prethodno analizirani i elaborirani diskurs, moemo konkluzivno kazati da je Adem Handi bio svestran, znanstveno objektivan i, povrh svega, plodan historiograf. Bazirao se, uglavnom, na istraivanje osmanskih izvora te se s razlogom smatra jednim od osnivaa osmanistike u Bosni i Hercegovini. Ostao je prepoznatljiv u znanstvenom bonjakom miljeu po svom radnom profesionalizmu, istraivakoj irini, discipliniranoj analitinosti, sistematinoj dokumentiranosti i autentinom istraivakom stilu. Smatramo da je njegov doprinos razvoju nae historiografije i nae osmanistike neprocjenjiv, jer je na ovom polju izvrio nekoliko pionirskih istraivanja koja su rasvijetlila do tada postojee magline, neznanja i nejasnoe. Imajui sve ovo u vidu, potpuno opravdano moemo konstatirati, bez daljeg analiziranja i problematiziranja njegovog znastvenog opusa, da Ademu Handiu, bez ikakve dileme, pripada posebno mjesto u najodabranijem drutvu bosanskohercegovakih historiografa i osmanista. Elvis FEJZI

304 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti

Mesud adinlija, Prvi korpus ARBiH: nastanak i razvoj 1992. 1995. Sarajevo: Ministarstvo za boraka pitanja Kantona Sarajevo, 2008., 194 str.
osanskohercegovaka struna i nauna, ali i ira javnost, posljednjih godina je izloena svojevrsnoj poplavi naslova koji tematiziraju period historije Bosne i Hercegovine u posljednjem ratu (1992.1995.). Meutim, rijetki su primjeri koji zasluuju ozbiljniju panju. Prije svega, u najveem broju sluajeva, radi se o knjigama memoarskog karaktera pri emu se veina autora, prilikom pisanja, nije oduprijela izazovu s kojim se sudionici odreenih povijesnih dogaaja suoavaju, subjektivnom prikazivanju vlastite uloge u datim okolnostima. Tako smo veoma esto u prilici itati tekstove kojima autori opravdavaju vlastiti angaman i ulogu, a nisu rijetki ni sluajevi kada se, naknadnom pameu, pojedini dogaaji pokuavaju predstaviti u drugaijem svjetlu od stvarnog. U sluaju knjige koju na ovaj nain predstavljamo, situacija je sasvim drugaija. Autor Mesud adinlija je iao teim, ali sigurnijim putem. Ohrabren vlastitim ivotnim pozivom, hrabro se, to jednom historiaru vojniku i dolikuje, postavio pred izvornu grau prvoga reda. Tako je i nastala ova veoma vrijedna knjiga. Radi se, prije svega, o kratkoj, ali veoma sadrajnoj historiji Prvog korpusa Armije RBiH. Povod za nastanak ove knjige autor je, opravdano, vidio u kvalitativnoj praznini unutar historiografije, koja prati najrecentniju bosanskohercegovaku historiju. Meutim, ovom knjigom ta praznina nije u potpunosti popunjena, ali je solidan temelj i uputa za generacije historiara koji se nalaze na poetku nauno-istraivake karijere. Istovremeno, knjiga e, sigurni smo, nai svoj put do konane ciljne grupe, italaca. Cilj autora je bio da na jednom mjestu, koristei izvornu arhivsku grau, predstavi nastanak, razvoj i organizacijsko-formacijske promjene unutar struktura Prvog korpusa ARBiH tokom 1992.1995., to je, kontekstualizacijom u ratne okolnosti i uspio, pri emu je ostao dosljedan veoma vanom stavu sa poetka knjige. Uspio je, naime, da u uvjetima koji su mu, objektivno, oteavali posao, izvri maksimalnu depersonifikaciju historije Prvog korpusa ARBiH. Ovim, naravno, nije umanjena vrijednost knjige. Priu o Prvom korpusu autor je poeo u prethistoriji rata, prikazujui proces dezintegracije Jugoslavije, koji je bio obiljeen dominantno nacionalnim politikim diskursom (str. 9) i stvaranjem politikog pluralizma koji je, nakon prvih viestranakih izbora, rezultirao podjelom vlasti u zemlji izmeu nacionalnih politikih stranaka iji su se politiki ciljevi konceptualno razilazili, ukazujui na krizu koja je veoma brzo uslijedila. U danima kada je Republika Bosna i Hercegovina doivjela meunarodno priznanje nezavisnosti, Godinjak 2008 / 305

Prikazi i osvrti
ratne operacije su intenzivirane napadima na Sarajevo (pjeadijski napadi paravojnih jedinica prema Vasinom Hanu, Jaredolima i irokai). Kako je intenzitet ratnih djejstava rastao, tako se krenulo i u organizacijske promjene u strukturi odbrambenih jedinica. Istovremeno sa detaljnim opisom ratnih operacija u okolici Sarajeva u prvim mjesecima rata, adinlija govori i o nastanku Prvog korpusa. Iako pojedini arhivski dokumenti dovode u odreene nedoumice kada se govori o tanom datumu nastanka Prvog korpusa, autor se, ini se opravdano, odluio za 18. august 1992. godine kao validan, mada je komanda Prvog korpusa u stvarnosti zaivjela tek nakon neuspjelog pokuaja deblokade glavnog grada poznate pod kodnim nazivom JUG. To se vidi iz najstarijeg sauvanog nareenja komande Korpusa od 19. septembra koja govori o neuspjehu ove operacije. Slijedei hronoloki red, adinlija u nastavku svoje knjige govori o vojnim aktivnostima Prvog korpusa, uspjenim i neuspjenim akcijama, ostajui pritom vjeran svome prvobitnom zadatku, prikazivanju promjena unutar organizacijske strukture, promjena na rukovodeim pozicijama i komandnom kadru, kao i odluka o promjeni zona odgovornosti prilikom ega se glavno sredite operacija Prvog korpusa usmjerilo na odbranu Sarajeva. Kada ovu historiju sagledamo u cjelini, da se primijetiti kako je 1994. bila godina bez velikih i estih organizacijsko-formacijskih promjena. Konano, na ideji formiranja znatnijih manevarskih snaga, neophodnih za nastavak osloboenja zemlje (str. 43), poetkom 1995. godine izvrena je reorganizacija cijele Armije RBiH pa time i Prvog korpusa. Ova reorganizacija ukazuje i na cjelokupne promjene u odnosu snaga izmeu agresora, s jedne, i branilaca, s druge strane. U tom kontekstu, vrijedno panje je i autorovo ukazivanje na greke, odnosno loe rezultate u pokuajima deblokade Sarajeva (str. 46), to sa pokazateljima o ratnim gubicima Prvog korpusa kompletira objektivnu sliku koju nam autor nudi. Zavretak prie o Prvom korpusu adinlija je kompletirao sa prikazom politikih deavanja s kraja 1995. godine, kada je, nakon Mirovnih pregovora u Daytonu, konano u Parizu potpisan Mirovni ugovor. U skladu sa odredbama Dejtonskog mirovnog ugovora, poetkom 1996. godine izvrena je temeljita reorganizacija Prvog korpusa ARBiH, na ijoj tradiciji je nastao Prvi korpus Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. U drugom dijelu knjige adinlija je temeljito prikazao nastanak i razvoj jedinica Prvog korpusa, dajui time strukturalno veoma temeljitu historiju jednog dijela Bosanskohercegovake armije. U svakom poglavlju, tekstualni opis nastanka, razvoja i ratnog puta jedinica popraen je grafikonima koji pokazuju strukture jedinica i njihovu organizacijsku vezu sa komandom Korpusa. Uz trei i etvrti dio knjige, Indeks jedinica Prvog korpusa (popis svih jedinica sastavnica Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine) i Priloge (faksimili dokumenata, fotografije), ovim je kompletiran osnovni zadatak koji je postavljen na poetku knjige, prikazivanje stukture Korpusa i njene promjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Odabirom i vrstom priloga autor je maksimalno iskoristio pruenu mogunost da napisanu knjigu dokumentira izvornim materijalom, koji vjerno i trajno svjedoi i potvruje iznesene stavove. 306 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
Odluivi se za ovaj autorski poduhvat, adinlija je istovremeno poeo i pionirski posao pisanja najnovije historije Bosne i Hercegovine, ili barem njenog jednog segmenta, zasnovan na validnom nauno-metodolokom obrascu i detaljnoj analizi izvorne grae. Stoga su naa nadanja usmjerena prema nastavku ovoga rada, ali i poticaju prema drugim istraivaima. S tim u vezi, ako je suditi prema ovoj knjizi, koja u svakom smislu zasluuje visoku ocjenu, moemo slobodno iznijeti konani sud u vremenu kada naslovi sumnjivog kvaliteta i ideoloko dodvoravanje pojedinih autora politikim elitama vrijede kao model ivljenja, pojava ovakve knjige ukazuje na postojanje svjetla na kraju tunela.

Amir DURANOVI

Godinjak 2008 / 307

Prikazi i osvrti

Poetika i estetika bosanskog znaka

Nijaz Omerovi: Izloba crtea. BZK Preporod, Gradaac, 15. augusta 2008.

kademski slikar Nijaz Omerovi crta s radou. Ova izlobena postavka svjedoi o svemu bitnom za Omeroviev crte koji je fascinantan u postupku i visoko etian i estetian u dosegu. Tematski i motivski Omeroviev crte izrasta iz bh. stvarnosti, a kao rezultat i estetski ishod naslanja se na iskustvo svjetske umjetnosti. Mislimo da Nijaz Omerovi radi dobro to to radi. Njegovi crtei i slike ire ljepotu karakteristinog znaka bh. ivota i prostora, ali i snae svijest o tome da taj prostor nuno, bosanskog ovjeka bitno ini i uvjetuje. Naime, postoji neto to moemo nazvati poetikom bosanske ume i bosanskog krajolika, poetikom bosanske ehre, poetikom bosanske arhitekture, a to je u podlozi trajne inspiracije i rada Nijaza Omerovia to je ono to njegove slike i crtei nude ljudima. Bosanske ume i najljepe bonjake likove i vidimo ba tako kako ih Nijaz Omerovi crta i slika. To je uma karakteristine konfiguracije i grafije, uma koja bukti i nadgornjava se zelenilom svojih listopadnih kroanja i irinom bosanskog krajolika. To su likovi ija je ista ljepota lica, pogleda i duha stvarna. Uvjetno kazano, i tipoloki, to su ljudi naeg svakodnevlja, graditelji, imami, trgovci, junaci, vojskovoe, nae ene, uznosite u svojoj ljepoti, najljepe insanske ehre. Crte Nijaza Omerovia realiziran je crticom i takom. Granina mjesta izmeu povrina najee su ostvarena odmjerenim preciznim bjelinama, ostavljanjem bjeline papira kao na dobrom akvarelu, pa due linije sasvim izostaju. Omeroviev crte je odraz njegovoga doivljaja, vienja i shvatanja svjetla koje mu u vid donosi odreenu sliku. Transponovano do crtea, svjetlo poprima Omerovievu karakteristinu osjeajnost, a slika i crte dovravaju etinu zamisao o svjedoenju i estetske vrijednosti koje su se u umjetniku javile kao pokreta. Svojim crteima, Omerovi se obraa svekolikoj poputbini bh. geografskog i topografskog, arhitektonskog i duhovnog, antropolokog, povijesnog i kulturnog naslijea, koje dovodi u komunikaciju sa svojim nemalim poznavanjem likovnih umjetnosti kojim dovrava i amalgamira sliku. Omeroviev talent omoguuje oplemenjivanje percipiranih motiva nae stvarnosti kao i znanja i vjetina sa kojima prilazi slici. Omeroviev crtako-slikarski in postaje, najmanje dvostrano djelatan i srasta u plemenit gest darovanja bh. kulturi, kao i rada na samome sebi. U sasvim odreenom smislu, rije je o umjetnikom svjedoenju prema kojem je Bosna i Hercegovina mogua u karakteristino svojim, ali i svjetskoj umjetnosti poznatim opcijama. Naime, Omerovi u Bosnu dovodi Barok i Renesansu,

308 / Godinjak 2008

Prikazi i osvrti
a bosanske steke i bonjake niane rasijava svijetom kroz tijesne prolaze i ima svoju inaicu Rembranta, Renoara, Andija Vorhola, prelaska Modre rijeke i Visoravni ehida. Jer, svi smo mi na istom mjestu u Boijoj Jednoi i Nijaz to zna. Crte Nijaza Omerovia je nosivi dio svake njegove slike i zamisli, a ini osnovnu postavku njegovih estetskih zahtjeva. To moemo otitati iz njegovih mapa crtea Graanica, Hronika o Bosni, Atlantida, Put i krug, kao i s njegovog ratnog plakata koji je artikuliran snanim umjetnikim i patriotskim aktivitetom u najteim ratnim danima i vremenima u kojima odbrana Bosne i Hercegovine i povijesno srasta u kontinuitet s pokretom i borbom za autonomiju, s likom Husein-kapetana bega Gradaevia i njegovom kulom kao simbolom, s neprekidnou opstajanja.

Atif KUJUNDI

Godinjak 2008 / 309

IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI

Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2008. godinu

Na tragu utvrenih programskih zadataka Matini odbor je u protekloj godini nastojao realizirati svoju zadau. Preporodov zbor bio je i ove godine prilika da sagledamo gdje smo doli svojim minulim radom, ta smo postigli, a ta propustili, te emu teimo i ta su nai budui temeljni zadaci. Zbor je odran 27.29. 6. 2008. godine u epu. Ovo je bio etrnaesti po redu Zbor predsjednika opinskih drutava, i svojevrsna smotra Preporodovih poslenika, znanstvenih, kulturnih i umjetnikih djelatnika. U njegovom radu pored njih aktivni uesnici bili su predsjednici opinskih drutava Preporoda iz Bosne i Hercegovine. Pored osamdesetak uesnika Zboru su prisustvovali graani epa i susjednih opina, jer je uprilieni program bio otvoren za javnost. Na ovogodinjem Zboru razmatrana su tekua pitanja, te ona od dugoronog znaaja za ukupno djelovanje ove bonjake zajednice u kulturi. Nastavljena je rasprava o nainu finansiranja rada opinskih drutava, uvezivanju i razmjeni odgovarajuih sadraja unutar opinskih drutava. Veze Matinog odbora sa opinskim drutvima ostvaruju se prigodnom pomoi i prisustvom skuptinama, izlobama, knjievnim veerima i slinim. Pomo koja se najee trai od Matinog odbora je finansijske prirode. Ona se prua ali ne u obimu koji moe zadovoljiti tekue potrebe, niti moe ukljuiti sva opinska drutva. Finansijski su pomognuta sljedea opinska drutva: Banja Luka, Biha, Brko, Doboj Istok, Jajce, Kopai, Livno, Modria, Stolac, Tomislavgrad, Tuzla i Zenica. Ope je miljenje da rad opinskih drutava ovisi o vie faktora: iznosa finansijskih sredstava kojim drutvo raspolae, sposobnosti vodstva, kvaliteta ponuenih sadraja i participaciji njihovih korisnika. Rad opinskih drutava kree u rasponu od samostalnog organiziranja sadraja do traenja prireenih sadraja sa nivoa Matinog odbora. Uspjean rad nije uvjetovan samo visinom finansijskih sredstva kojima opinska drutva raspolau nego i samoprijegorom pojedinaca te njihovom sposobnou da okupe mlade ljude unutar folklornih grupa, pozorinih trupa i drugih sekcija. Predsjednik air Filandra je sa grupom prijatelja Vlasenice prikupio odreen broj knjiga i poklonio Preporodovoj biblioteci u Vlasenici. Na kraju izvjetajne godine biljeimo nau prisutnost u 64 opine Bosne i Hercegovine. U protekloj godini osnovali smo dva opinska drutva, u Busovai i Tesliu. Kako je Preporod nevladina i nestranaka organizacija u ovom politiziranom vremenu jako je teko djelovati s navedenog poloaja, te osigurati potrebna sredstva i ljude u pojedinim opinama. Godinjak 2008 / 313

Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2008. godinu

Zbor u epu je bio popraen razliitim kulturnim sadrajima. Pred punom salom Gradske kafane odrano je knjievno veer Nedada Ibriimovia pod nazivom Orlovik kao nadahnue. Na knjievnoj veeri pored Ibriimovia govorili su knjievnik Asmir Kujovi iz Sarajeva i Nedad Hodi, profesor iz epa. U istom prostoru bila je postavljena izloba Admira Mujkia, akademskog grafiara, Iz mape: Krajinici uvari. Tekstove za katalog ove izlobe napisali su Rusmir Mahmutehaji i Faruk ehi, dok je izlobu otvorio Nedad Fejzi.U veernjim satima u Domu kulture epe odran je izuzetno kvalitetan koncert na kome su uzeli uee: Vokalni ansambl Preporod Bugojno, Vokalna grupa Hrvatskog kulturnog drutva Napredak Xepcio iz epa i Vokalna grupa opinskog drutva Preporod iz epa. Uesnici Zbora pridruili su se velikom broju graana u povodu poetka gradnje Ali-begove damije u epu koja je poruena u minuloj Agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Na kraju treba istaknuti susretljivost opinskih vlasti u epu, osobito naelnika opine g. Matu Zovku, koji je pored finansijske potpore s panjom pratio sve sadraje Zbora. Posljednji dan rada Zbora pedesetak lanova Preporoda imalo je priliku da prisustvuje berbi malina u jednom malinjaku u blizini epa u organizaciji predsjednika epakog Preporoda Suvada Hadia. U ovoj godini smo dosegli realizaciju polovine edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga. Objavljeno je deset kola, odnosno 50 knjiga. Kako je ovaj projekt s pravom nazvan najveim izdavakim poduhvatom u historiji bonjake kulture elja nam je bila da ga ove godine predstavimo na odgovarajui nain. Promocija 50 knjiga sa predstavljanjem originalnih likovnih rjeenja bila je planirana u posljednjem kvartalu 2008. godine u Sarajevu, a potom u Beogradu, Zagrebu, Podgorici i Beu. Ovu nakanu nismo uspjeli realizirati jer nismo dobili traena finansijska sredstva od strane Federalnog ministarstva kulture i sporta. U izvjetajnoj godini predali smo u tampu jedanaesto kolo koje sadri sljedee naslove: Omer Novljanin Ahmed Hadinesimovi, Ljetopisi, Jusuf Livnjak, Putopis (priredili: Fehim Nametak i Lamija Hadiosmanovi); Enver olakovi, Legenda o Ali-pai (priredio: Irfan Horozovi); Fea ehovi, Gorak okus due Drame (priredio: Zdravko Zima); Husein Bai, Tue gnijezdo (priredila: Fatma Hasanbegovi); Demaludin Lati, Mejta i vodica i Amir Brka, Dovoljno za radost (priredili: Hadem Hajdarevi i Enver Kazaz). Preporodov Godinjak, sada ve prepoznatljivo glasilo ove zajednice u kulturi, tampa se ve osam godina redovito. asopis Bosnian studies: Journal for research of Bosnian thought and culture asopis na engleskom jeziku za istraivanje bosanske misli i kulture biljei izlazak svog drugog broja. U drugom broju za Bosnian studies pisali su: Nedad Duvnjak: On Implementation and Revision of the Constitution of Bosnia and Herzegovina; Jesenka Reidovi: Validity of the Dayton Peace Agreement in Light of Articles 53 and 64 of the Vi314 / Godinjak 2008

Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2008. godinu

enna Convention on the Law of Treaties; Asim Mujki: Citizens Right to Selfdetermination vs. Collective Right to Self-determination: a Bosnian tale; Zijad ehi: Bosnia and Herzegovina 1992 1995 and International Diplomacy; Srebren Dizdar: Post-war Education in Bosnia and Herzegovina 1996 2006 i Alen Kalajdija: The Bosnian Language Linguistic Entity and Sociolinguistic Continuity. Redakcija nastoji privui to vie panje domae i meunarodne akademske javnosti, tragajui za prilozima naih autora koji iz razliitih naunih disciplina promoviraju bosanskohercegovaku istraivaku misao. Tome u prilog govore lanci objavljeni kako u prvom, tako i u drugom broju. Do sada objavljeni lanci tretirali su irok spektar problema uvaavajui specifinosti bosanskohercegovakog konteksta i nudei akademski pogled iznutra za italaku javnost u inostranstvu. Objavljivati nauni asopis na engleskom jeziku iz oblasti drutvenih nauka nije jednostavan zadatak, ali je jedini nain da se odgovori na imperative savremenog doba. Redakcija ini izuzetne napore da asopis uini vidljivim i nezamjenjivim dijelom univerzitetskih biblioteka. Prvi broj asopisa je poslan na sedamdeset adresa renomiranih institucija u inostranstvu. Ti napori su u izvjesnoj mjeri urodili plodom pa tako meu do sada prijavljene pretplatnike ubrajamo Univerzitet u Chicagu, Nacionalnu biblioteku Republike eke, Akademiju nauka i umjetnosti Maarske i druge. Trei broj je u pripremi i to sa podmlaenom redakcijom, dr. Husnijom Kamberoviem i dr. Asimom Mujkiem, te novim urednikom dr. Senadinom Musabegoviem. Nauni skup o knjievnom djelu Irfana Horozovia pod nazivom Beskrajni zaviaj odran je 22. 3. 2008. u Sarajevo u hotelu Holiday Inn, dvorana Hercegovina. Povod za ovaj skup je ezdesetogodinjica ovog pisca i objavljivanje njegovih Djela koja izlaze ve nekoliko godina. Do sada je izalo sedam knjiga a predvieno je objavljivanje jo najmanje etiri. Ovaj nauni skup, iji su suorganizatori PEN Bosne i Hercegovine i revija Odjek, bio je prilika da se s vie akribije analizira i tumai Horozovievo doista intrigantno knjievno djelo. Sa ezdeset godina ivota i vie od etrdeset godina knjievne prisutnosti u Bosni i Hercegovini, bivoj Jugoslaviji i ire, Horozovi je objavio preko etrdeset naslova. Nauni skup radio je u tri panela. Uesnici prvog panela, iji je moderator bio Dinko Deli, bili su : Enver Kazaz (Sarajevo): Prozni lavirint Irfana Horozovia, Strahimir Primorac (Zagreb): Nuno je priati prie, Davor Beganovi (Konstanz): Karta nevremena. Slian ovjek Irfana Horozovia, Lada Buturovi (Sarajevo): Prepoznavanje kao konstanta u Horozovievim romanima, Alma Deni-Grabi (Tuzla): Berlinski nepoznati prolaznik: Liminalnost imaginarnih zajednica ili naracija o nacionalnom identitetu. U radu drugog panela, iji je moderator bio Enver Kazaz, uestvovali su: Dinko Deli (Tuzla): Protiv rtvovanja: Poetika prognanikog romana, Mile Stoji (Sarajevo): Babilonski vrt Irfana Horozovia, Hadem Hajdarevi (SaraGodinjak 2008 / 315

Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2008. godinu

jevo): Pripovjedaki vrtovi Irfana Horozovia, Jasmina Musabegovi (Sarajevo): Zelena deva iskorauje iz slike, a jabuke u sumrak padaju u sliku, Zdenko Lei (Sarajevo):Pripovijetke Irfana Horozovia. U radu treeg panela, iji je moderator bio Senadin Musabegovi, uestvovali su: Hanifa Kapidi-Osmanagi (Sarajevo): Poezija Irfana Horozovia, Ljubica Ostoji (Sarajevo): Prostori igre, Muhidin Danko (Sarajevo): Irfan Horozovi kao (i) pisac za djecu (velika pria za male itatelje), Ferid Muhi (Skoplje): Kad stuha samosvijesti pie knjige... eljko Grahovac (Zenica): Sudbina kao montaa atrakcija. Ve s pravom moemo rei da Preporodov konkurs za literarne i likovne radove uenika osnovnih kola iz Bosne i Hercegovine nosi epitet tradicionalnog. Svoj puni smisao i opravdanje dobiva nakon est godina njegovog ustanovljenja. Iako je organizator konkursa unaprijed znao da je tema poprilino zahtjevna Uz knjigu sam upoznao/la domovinu pokazalo se jo jednom da djeca mogu uz pomo nastavnika iznijetisvaku temu. iri u sastavu Bisera Alikadi, Mujo Musagi i Asmir Kujovi (za literarne radove), te Jusuf Avdi, Jasminko Mulaomerovi i Muo ahman (za likovne radove) je nakon temeljitog i paljivog odabiranja te vrednovanja svih prispjelih radova donio odluku o nagradama. U podruju literarnih radova prvo mjesto je dodijeljeno je radu Lamie Leto, uenice 6. razreda etvrte osnovne kole iz Mostara; drugo mjesto je dodijeljeno radu Ajane aki, uenice 7. razreda Osnovne kole Musa azim ati iz Zenice; tree mjesto je dodijeljeno radu Ivone Jovanovi, uenice 7. razreda Osnovne kole Mehmedalija Mak Dizdar iz Sarajeva. U oblasti likovnih radova prvo mjesto je dodijeljeno radu Amine Zubevi, uenice, 1. razreda Osnovne kole Safvet-beg Baagi iz Sarajeva; drugo mjesto je dodijeljeno Irmi Beganovi, uenici 8. razreda Osnovne kole Gornje Prekounje Ripa, Biha; tree mjesto dodjeljeno je radu Ane Gruji, uenice 5. razreda Osnovne kole Safvet-beg Baagi iz Visokog. iri je takoer proglasio po tri najuspjenija nastavnika u realizaciji teme konkursa. U podruju literarnog stvaralatva to su: Esmira Hadi iz Osnovne kole Brijesnica, Brijesnica Velika Doboj Istok, Fadila Meanovi iz Osnovne kole Hilmi ef. ari, Tarin i Denana Tali iz Osnovne kole Mehmedalija Mak Dizdar, Zenica. U oblasti likovnog stvaralatva nagraeni su: Jasmin Kasumovi iz Osnovne kole 10. oktobar, Sanski Most, Imra Dindo iz Osnovne kole Miladije, Tuzla i Mirza Ibrahimpai iz Osnovne kole Gornje Prekounje Ripa Biha. Odreeni broj likovnih radova bio je prezentiran na izlobi u Galeriji BZK Preporod. Prilikom otvaranja izlobe bili su proglaeni najuspjeniji uenici i nastavnici koji su svojim radovima uestvovali na ovogodinjem Preporodovom konkursu. Upravno vijee Fonda Muhsin Rizvi razmatrajui prijave pristigle na Konkurs za dodjelu finansijske potpore diplomantima/icama, magistrantima/icama 316 / Godinjak 2008

Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2008. godinu

i doktorandima/icama iz oblasti bonjake knjievnosti ili bosanskog jezika za akademsku 2007./2008. dodijelilo je finansijsku potporu u jednakim iznosima od po 1.000,00 KM za osamnaest kandidata. Pravo na finansijske potpore stekli/e su: Niaza Imamovi, enana Durek, Tarik Galijaevi, Jasmin Hodi, Fatima Mehmedovi, Erna Mujki, Edita Mulaosmanovi (diplomanti/ice), Alica Arnaut, Adisa Beirevi, Zenaida Meco, Amina Pehli, Sead emsovi, Nermin ui, Emina Veli-Hodi, (magistranti/ice), mr. Muris Bajramovi, mr. Alma DeniGrabi, mr. Edisa Gazeti, mr. Dijana Hadizuki (doktoranti/ice). Upravno vijee Fonda na ijem je elu mr. Sanjin Kodri donijelo je odluku da nagraeni po odbrani diplomskog ili magistarskog rada, odnosno doktorske disertacije, dostave najmanje jedan tampani i elektronski primjerak svoga rada Biblioteci Instituta za bonjake studije BZK Preporod. Sveana promocija nagraenih te dodjela finansijske potpore odrana je u vrijeme mjeseca ramazana u prisustvu njihovih profesora u klubu BZK Preporod. Kontinuirano skrbei za perspektivne mlade naunike/ice iz oblasti bonjake knjievnosti i bosanskog jezika, Fond Muhsin Rizvi e u nastupajuoj akademskoj 2008/2009. godini nastaviti s ovim vidom podrke razvoju bosniakistikih i bosnistikih knjievnohistorijskih i lingvistikih istraivanja, te za naredno razdoblje planira raspisivanje natjeaja za dodjelu finansijske potpore. iri za izbor najboljeg originalnog dramskog teksta na bijenalnom konkursu BZK Preporod u sastavu: Zlatko Topi, knjevnik, lan, Strajo Krsmanovi, kritiar, lan i Nedad Fejzi, profesor, predsjednik, poetkom novembra 2008. godine odluio je da se nagrada Alija Isakovi dodijeli drami vedsko srce moje majke autora Zilhada Kljuanina. Na konkurs je prijavljeno osam anrovski i vrijednosno vrlo razuenih dramskih tekstova. U najui izbor iri je uvrstio drame: Posljednja bosanska kraljica Mara Jelena i moti sv. Luke autorice Emine une, Gazi Husrev-bee, autora Demaludina Latia i vedsko srce moje majke, autora Zilhada Kljuanina. Oigledno je da e ivot bosanskih izbjeglica jo zadugo biti krajnje inspirativna tema za knjievno, dakle i dramsko uoblienje. Ovaj tragini povijesni bosanskohercegovaki usud, sa svojom egzistencijalno-antropolokom situacijom postaje svojevrsnim knjievnim toposom. Prisjetimo se, na prvom Preporodovom konkursu za 2004. godinu, nagraena drama Nermine Kurspahi All on board tematizira, takoer, sudbinu prognanika iz Bosne i Hercegovine u Danskoj. I Zilhad Kljuanin u drami vedsko srce moje majke tka priu koja tematsko-motivski progovara o egzistencijalnoj muci bosanskih izbjeglica u vedskoj. U galeriji Preporod organizirali smo vie postavki. U saradnji sa Preporodom iz Zagreba postavili smo izlobu fotografija hrvatskog fotografa Josipa Uaja pod nazivom Sarajevu u pohode. Tekst za katalog napisao je Vefik Hadismajlovi. Vodei rauna o Bonjacima koji ive izvan Bosne i Hercegovine ove godine sarajevskoj publici predstavili su se braa Hadii: akademski slikar Godinjak 2008 / 317

Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2008. godinu

Ismet Hadi i knjievnik Ibrahim Hadi. Ismet Hadi se predstavio ciklusom Moja planina. Tekstove za katalog koji je pratio izlobu napisali su Jasmina Tutorov i Ibrahim Hadi. Knjievniku Ibrahimu Hadiu upriliena je knjievna veer pod nazivom Vreli tragovi u Bonjakom institutu Fondacija Adil Zulfikarpai. Pisanom rijeju bavi se trideset godina. U tom vremenu nastale su brojne zbirke poezije, izuzetne lirske vizije, koje nisu dovoljno poznate irem dijelu bosanskohercegovake javnosti. Knjievnika je predstavio Hadem Hajdarevi. U saradnji sa Internacionalnim festivalom MESS u naoj galeriji bila je postavljena izloba akademika Mehmeda Zaimovia pod nazivom Rani radovi na papiru: Ni na kraju, ni na poetku. Tekst za Katalog napisala je Aida AbadiHodi. kola gitare Bonjake zajednice kulture Preporod uspjeno djeluje pod vodstvom Elvira Solaka. Polaznici koji su zavrili kolu gitare priredili su sveani koncert u crkvi Svetog Ante u Sarajevu. Nastavljajui dobru saradnju sa dravnim institucijama uli smo u zajedniki projekt s Kantonom Sarajevo u vezi skrbi nad zaostavtinom slikara Behaudina Selmanovia. Behaudin Selmanovi je gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini darovao svoju slikarsku zaostavtinu jo prije etiri decenije. Kako se u proteklo vrijeme nije uspjelo valjano rijeiti pitanje smjetaja ovoga legata BZK Preporod je odluio da sa svoje strane doprinese njegovom primjerenom okonanju. Prijedlog Preporoda je ciljano partnerstvo ove nacionalne kulturne institucije sa Kantonom Sarajevo. U tom smislu BZK Preporod nudi prostor svoje galerije za trajni smjetaj Selmanovieva legata, gdje bi on inio stalnu postavku. Preoporod bi zadrao prostor koritenja galerije za povremene postavke. Spoj Preporodove galerije i Selmanovieva legata bio bi naznaen i u nazivu nove izlobene institucije dok bi Kanton Sarajevo osigurao potrebna sredstva za fiziku rekonstrukciju galerije. Svesrdnu pomo oko postavke ovog legata ponudila je i direktorica galerije Bosne i Hercegovine Meliha Husedinovi. Hatida DUMAN

318 / Godinjak 2008

Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod za 2008. godinu

Rad u Biblioteci Instituta za bonjake studije BZK Preporod u 2008. godini najvie je bio usmjeren na elektronsku obradu knjiga. Dugogodinji predani i ustrajni rad, konano je pokazao i rezultate. Uradili smo lokalni elektronski katalog, koji smo postavili na nau web-stranicu www.preporod.ba. Ovaj online katalog sadri zapise knjiga koje se nalaze u Biblioteci Instituta za bonjake studije BZK Preporod u Sarajevu. Kompjuterska obrada knjiga zapoeta je 2000. godine, a dosada je obraeno vie od 6.000 knjiga, zbornika i separata. Unesena je polovina knjinog fonda, a u narednom periodu nastavit emo rad na daljem unosu knjiga. Elektronski katalog uraen je u programu File Maker Pro koji se koristi i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a za web-prezentaciju prilagoen je u Microsoft Accessu. Knjige su obraene prema Meunarodnom standardu za opis monografskih publikacija ISBD (M) i Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK). U ovome online katalogu mogua je pretraga po sljedeim parametrima: autoru djela, naslovu djela, mjestu izdanja, izdavau, godini izdanja i kljunoj rijei. Nadamo se da e ova naa elektronska baza podataka pomoi svim naim istraivaima, doktorantima, magistrantima, studentima, uenicima i ostalim korisnicima u radu na njihovim projektima. U protekloj godini knjini fond uvean je za 330 nova naslova, od kojih je samo 145 kupljeno, zbog finansijske krize u Preporodu, a ostalo smo dobili putem poklona i razmjene izdanja. Sve knjige su prole uobiajeni put obrade: upisane u inventarsku knjigu, ispeatane, popunjena karta knjige za svaku publikaciju, klasificirane i katalogizirane, otkucano 670 kartica za autorski i struni UDK katalog i unesene u kompjutersku bazu. U radu s korisnicima biljeimo da je biblioteko-informacijske usluge koristilo 250 italaca, jedni su grau koristili u itaonici, drugi su informacije traili telefonskim putem, dok su trei biblioteke usluge koristili kao saradnici na Preporodovim projektima. Primili smo poklone od Instituta za istoriju, Fakulteta islamskih nauka, Orijentalnog instituta, Fakulteta humanistikih nauka iz Mostara, Pravnog fakulteta u Sarajevu, Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, JU Istorijskog arhiva Sarajevo, Gazi Husrev-begove biblioteke, Foruma Bosna, HKD Napredak te pojedinanih darovatelja: knjievnika Amira Brke, mr. Jasminka Godinjak 2008 / 319

Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije...

Mulaomerovia, knjievnika Ibrahima Hadia, prof. dr. Muniba Maglajlia, dr. Semira Vrania i dr. Nastavili smo rad sa preporukama i uputstvima za osnivanje prirunih biblioteka u Preporodovim opinskim drutvima. Ove godine smo intenzivnije pomogli obnavljanje knjinih fondova biblioteka sljedeih Preporodovih opinskih drutava: Banjoj Luci, Bihau, Bijeljini, Brkom, Brezi, Busovai, DobojIstoku, Gornjem Vakufu, Graanici, Hadiima, Janji Bijeljini, Luksemburgu, te u Modrii, Splitu, Vitezu, Zenici i ivinicama. Poklonili smo odreen broj knjiga i drugim institucijama: Biblioteci Srednjokolskog centra Demal Bijedi u Goradu, Biblioteci Univerziteta u Novom Pazaru i Biblioteci u osnivanju u Koraju (rodnom mjestu naeg knjievnog kritiara Midhata Begia). Imali smo nekoliko upita sa terena u vezi sa bibliotekim radom u bibliotekama opinskih drutava. Najee pitanje se odnosilo na zatitu i ouvanje knjinog fonda, odnosno kako vratiti posuene knjige od neodgovornih italaca? Treba svima biti jasno da su te knjige vlasnitvo Preporodovih biblioteka. U opisu radnih zadataka bibliotekara su: nabavka, obrada i uvanje knjinog fonda. U Preporodovim bibliotekama se knjige uglavnom itaju u itaonicama, ali se, ipak, nekad knjige posude saradnicima na Preporodovim projektima ili drugim odgovornim osobama. Ovo zatezanje oko vraanja knjiga od neodgovornih italaca je svakako najmri dio posla svakog bibliotekara, i rado bismo zaobili svakog takvog korisnika. Iz iskustva znamo da itaoci koji duguju knjige biblioteci, esto priivaju bibliotekarima razne etikete: strogi, konfliktni, krti i dr., a nikad im ne padne na pamet da bibliotekari samo rade svoj posao i ako trae da vratite dug, znai da profesionalno obavljaju svoje zadatke. Zato savjetujemo da budete uporni u vraanju posuenih knjiga, te da se izdignete iznad raznih traeva zlonamjernih ljudi i ostanete na liniji profesionalnog odnosa prema svom radnom mjestu, itaocima i knjinom fondu. Nemojte posuivati knjige osobama koje nisu izmirile svoja dugovanja, a kada vrate dug, svakako im ponudite itanje u itaonici. Traite od korisnika da potuju pravila institucije u koju dou, jer se jedino na taj nain moe sauvati nae bogato knjino blago. Isma KAMBEROVI

320 / Godinjak 2008

ADRESAR OPINSKIH DRUTAVA BZK PREPOROD U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Opinsko drutvo Banovii Branilaca Banovia bb Predsjednik: Vehid Kudumovi Tel/Fax: 035/882-154 Mob: 061/737-886 75290 BANOVII 2. Opinsko drutvo Banjaluka Gorana Radulovia Bimbe Predsjednik: Fuad Bali Tel: 051/304-485 78000 BANJALUKA 3. Opinsko drutvo Biha Bihakih branilaca 5 Predsjednik: Smail Klii Mob: 061/479-451 Fax: 037/226-084 77000 BIHA 4. Opinsko drutvo Bijeljina/Janja Kozaraka 5 Predsjednik: Jusuf Trbi Tel: 055/204-258 E- mail: macakbn@yahoo.com 76300 BIJELJINA 5. Opinsko drutvo Bosanska Dubica Kninska 5 Predsjednik: Samir Krivdi Mob: 061/878-548 Sekretar: Saed Murtehai Mob: 06/197-81 79240 BOSANSKA DUBICA

6. Opinsko drutvo Bosanska Gradika Partizanska 5a Predsjednica: Sabina Jodanovi 78400 BOSANSKA GRADIKA 7. Opinsko drutvo Bosanska Krupa Dom kulture Trg Avde uka bb Tel: 037/471-693 77240 BOSANSKA KRUPA 8. Opinsko drutvo Brko Distrikt BiH Bosne srebrene 16 Predsjednik: azim Suljevi Tel/Fax: 049/214-594 Mob: 061/344-946 E-mail: kultura@teol.net www.preporod-brcko.ba 76100 BRKO Distrikt BiH 9. Opinsko drutvo Breza Alije Izetbegovia bb Predsjednik: Fikret Herco Tel: 033/784-433 Mob: 061/783-260 E-mail: josebreza@gmail.com 71370 BREZA 10. Opinsko drutvo Bugojno Sultan Ahmedova 71 Predsjednik: Muamer Terzi Mob: 062 / 581-676 E-mail: mterzic@bih.net.ba www.bugojno.org /preporod/ 70230 BUGOJNO

Godinjak 2008 / 321

Adresar opinskih drutava

11. Opinsko drutvo Busovaa Tisovaka II bb Predsjednik: Sabahudin Travnjak Tel: 030/591-019 Mob: 061/362-989 E-mail: budotravnjak@gmail.com BUSOVAA 12. Opinsko drutvo Buim 505. Viteke 24 Predsjednik: Sead Emri Tel: 037/419-500 Mob 061/851-369 E-mail: emric.s@bih.net.ba 77245 BUIM 13. Opinsko drutvo Cazin Indire Pejanovi 27 Predsjednik: Selim Toromanovi 77220 Cazin 14. Opinsko drutvo eli Patriotske lige bb Predsjednik: Nermin Ibriimovi Tel: 035/257-479 Mob: 061/743-586 75246 ELI 15. Opinsko drutvo Doboj Istok Predsjednik: Ismet Sulji Tel: 035/720-029 Mob: 061/654-702 Klokotnica 74207 DOBOJ ISTOK 16. Opinsko drutvo Donji Vakuf 770. Slavne brigade 18 Predsjednik: Kemal olak Tel: 030/205-596 Mob: 061/132-119 79240 DONJI VAKUF 17. Opinsko drutvo Foa Predsjednik: Mehmed Bradari Mob: 062/246-735 73300 FOA 18. Opinsko drutvo Fojnica Numanagia 2 Predsjednik: Salko Hurko 71270 FOJNICA 19. Opinsko drutvo Glamo Radoslije 61 Predsjednica: Nurka Bai Tel: 034/272-541 80220 GLAMO 20. Opinsko drutvo Gorade Ferida Dizdarevia 42 Predsjednik: Nedad Kurtovi Mob: 061/261-580 E-mail: preporodgz@hotmail.com www.preporod-gorazde.co.ba 73000 GORADE 21. Opinsko drutvo Gornji Vakuf Mehmed-bega Stoanina bb Predsjednik: Asim Filan Mob: 062/904-614 Tel: 030/265-053 E-mail: preporod.gv@gmail.com 70240 GORNJI VAKUF 22. Opinsko drutvo Graanica Podrinjska 8 Predsjednica: Refija aji Tel:035/702-070 Mob: 061/305-621 75320 GRAANICA 23. Opinsko drutvo Gradaac Husein-kapetana Gradaevia 96 Predsjednik: Sead Berbi Tel/Fax: 035/816-138 E-mail: prep.grd@bih.net.ba 76250 GRADAAC 24. Opinsko drutvo Hadii Hadeli 185 E-mail: zmustoo@yahoo.com Predsjednica: Zehra Musto Mob: 061/377-100 71240 HADII

322 / Godinjak 2008

Adresar opinskih drutava

25. Opinsko drutvo Ilija Ivana Franje Jukia 1 Predsjednik: Almir Puina Mob: 061/828-838 E-mail: regis@centar.ba www.preporod-ilijas.ba 71380 ILIJA 26. Opinsko drutvo Jablanica Pere Bilia bb Predsjednik: Alija uko Tel: 036/753-333 Mob: 061/227-737 88420 JABLANICA 27. Opinsko drutvo Jajce amia mahala 4 Predsjednik: Dafer Samir Tel: 030/656-137 Mob: 061/701-901 70101 JAJCE 28. Opinsko drutvo Kakanj RMK Kakanj Predsjednik: Nazif Hrusti Tel/Fax: 032/553-971 Mob: 061/477-910 E-mail: hrustic.n@live.com nazif.hr@gmail.com Sekretar: Nevzet Kovaevi Mob: 061/421-983 72240 KAKANJ 29. Opinsko drutvo Kalesija Patriotske lige bb Predsjednik: Fahrudin Sinanovi Tel: 035/631-891 Mob: 061/291-994 E-mail: fsinanovic@gmail.com 75260 KALESIJA 30. Opinsko drutvo Kiseljak Medlis islamske zajednice i Preporod 4.juli Predsjednik: Munir Muji Tel: 030/879-274 (Medlis I.Z.-e) Sekretar: Benjamin Muji Mob: 061/349-305 71250 KISELJAK 31. Opinsko drutvo Kladanj Kladanjskih brigada bb Predsjednik: Muris Kreho www.preporodkladanj.com.ba E-mail: linuz@bih.net.ba Tel: 035/621-517 Sekretar: Nevzeta Rustemovi Mob: 061/553-473 75280 KLADANJ 32. Opinsko drutvo Klju Branilaca BiH bb Predsjednik: Ibrahim Kapetanovi Tel/Fax: 037/661-116 79280 KLJU 33. Opinsko drutvo Konjic Varda bb Predsjednik: Adnan Velagi Tel: 036/735-031 Fax: 036/735-030 Sekretar: Osman ati E-mail: preporodkonjic@yahoo.com Mob: 061/761-018 88400 KONJIC 34. Opinsko drutvo Kotor-Varo Svetozara Miletia 30 Predsjednik: Nerim Abdi 78220 KOTOR VARO 35. Opinsko drutvo Kupres Kralja Tomislava 7 Predsjednik: Safet Pili Mob: 063/349-328 88320 KUPRES 36. Opinsko drutvo Livno Kalajdinica bb Predsjednik: Semir Orta Mob: 063/436-320 Fax: 034/201-830 80101 LIVNO

Godinjak 2008 / 323

Adresar opinskih drutava

37. Opinsko drutvo Lukavac Dom kulture 75300 LUKAVAC 38. Opinsko drutvo Modria Hamburka 21 Predsjednik: Husein Huselji Tel: 053/811-472 Mob: 061/187-376 E-mail: drhusejnhuselja@hotmail.com 74480 MODRIA 39. Opinsko drutvo Mostar Mala tepa 3/1 Predsjednik: Damir Sadovi Tel: 036/552/537 Mob: 061/175-270 Sekretar: Kasim Muinovi 061 / 891-139 88000 MOSTAR 40. Opinsko drutvo Novi Travnik Kalinska bb Predsjednik: Enver Veletovac Mob: 061/891-139 E-mail enver.v@bih.net.ba 72290 NOVI TRAVNIK 41. Opinsko drutvo Odak Predsjednik: Mujan Duran Tel/Fax: 031/761-029 (Opina) E-mail: mujan.duran@tel.net.ba 76290 ODAK 42. Opinsko drutvo Oraje etrnaesta 5 Predsjednik: Husein Hadispahi Tel: 031/712-400 76270 ORAJE 43. Opinsko drutvo Osmaci Mahala bb-Caparde Predsjednik: Devad Tosunbegovi Mob: 061/178-973 E-mail: tosunbey57@gmail.com 75405 OSMACI 44. Opinsko drutvo Papraa-ekovii Predsjednik: Sejfudin Ferhatbegovi Mob: 065/201-368 Mob: 066/532-423 75450 PAPRAA-EKOVII 45. Opinsko drutvo Prozor-Rama Kralja Tomislava bb Predsjednik: Meho Manov Tel: 036/770-217 036/770-089 88440 PROZOR 46. Opinsko drutvo Kozarac Prijedor Predsjednik: Sabiha Turkanovi 79101 PRIJEDOR 47. Opinsko drutvo Sanski Most Banjaluka bb Predsjednik: Amir Tali Tel: 037/684-018 037/686-452 Mob: 061/137-457 79260 SANSKI MOST 48. Opinsko drutvo Sapna Kovaevii bb Predsjednik: Munir Kahrimanovi Mob: 061/179-816 Fax: 035/597-194 E-mail: preporod.sapna@yahoo.com 75411 SAPNA 49. Opinsko drutvo Srebrenik Dom kulture Predsjednik: Nermin Tursi Tel/fax 035/653-272 Mob: 061/345-471 75350 SREBRENIK 50. Opinsko drutvo Srebrenica Predsjednica: Fija Avdi E-mail: Fija_avdic@hotmail.com preporod.srebrenica@gmail.com Mob: 061/406-530 75430 SREBRENICA 51. Opinsko drutvo Stolac Vlatka Maeka 13a

324 / Godinjak 2008

Adresar opinskih drutava

Predsjednik: Mensud Medar Tel/kua: 036/854-029 Mob: 061/935-539 88360 STOLAC 52. Opinsko drutvo Teoak Centar bb Predsjednik: Munever Duzdanovi E-mail: preporod@teocak.co.ba www.preporod.teocak.ba Tel: 035/755-001 75414 TEOAK 53. Opinsko drutvo Tesli Mee Selimovia bb Predsjednik: Muris Mahalbai Mob: 061/447-551 74270 TESLI 54. Opinsko drutvo Tomislavgrad Tabanica bb Predsjednik: Senad Dankovi Tel: 063/344-665 80240 TOMISLAVGRAD 55. Opinsko drutvo Travnik Bosanska 119 Predsjednica: Amra Loli Tel: 030/541-092 Mob: 061/340-458 E-mail: lolic@bih.net.ba divan@bih.net.ba; www.preporodtravnik.ba 72240 TRAVNIK 56. Opinsko drutvo Tuzla Turalibegova 20/2 Predsjednica: Jasna Hadiselimovi Tel: 035/257-479 fax: 274-224 Mob: 061/632-082 www.preporod-tuzla.com 75000 TUZLA 57. Opinsko drutvo Velika Kladua Mahmuta Zulia 29 Predsjednik: Eref Hodi Tel: 063/710-709 77230 VELIKA KLADUA 58. Opinsko drutvo Visoko Jalija 29 Predsjednik: Najrudin Zili Tel/Fax: 032/736-267 71300 VISOKO 59. Opinsko drutvo Vitez OD Behar Predsjednik: Fejzulah Beo Tel/Fax: 030/521-007 Stari Vitez 72250 VITEZ 60. Opinsko drutvo Vlasenica Svetosavska 84 Predsjednik: Sakib Zubovi Tel: 056/733-096 Mob: 061/135-206 75440 VLASENICA 61. Opinsko drutvo Vogoa Joanika 66 Predsjednik: Selman Selhanovi Tel: 432-235 71320 VOGOA 62. Opinsko drutvo Zavidovii Lamela 1 Predsjednik: Samir Hasii Tel: 032/866-881 Mob:061/754-572 E-mail: samky_has@hotmail.com Sekretar: Kazafer Alii Mob: 061/189-361 72220 ZAVIDOVII 63. Opinsko drutvo Zenica Mehmedalije Tarabara 5 Predsjednica: Amna Sofi Mob: 061/754-450 Tel: 032/463-291 Fax: 032/401-718 E-mail: amnas@bih.net.ba 72000 ZENICA 64. Opinsko drutvo Zvornik Svetog Save bb

Godinjak 2008 / 325

Adresar opinskih drutava

Predsjednik: Amer Redi Mob: 061/178-581 E-mail: preporod@gmail.com www.bosnjaci-zv.org 56000 ZVORNIK 65. Opinsko drutvo epe Sarajevska bb Predsjednik: Suvad Hadi Tel/Fax: 032/881-282 Mob: 061/692-450 E-mail: suvad 1969@yahoo.com www.preporod.info 72230 ZEPE 66. Opinsko drutvo ivinice Prva ulica 52 Predsjednik: Sakib Alji Tel.(kuni): 035/774-933 Mob: 061/692-450 E-mail: gips@inet.ba IVINICE 75270 67. ZAJEDNICA OPINSKIH DRUTAVA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA Ferida Dizdarevia 42 73000 GORADE 68. ZAJEDNICA OPINSKIH DRUTAVA TUZLANSKOG KANTONA Turalibegova 20/2 Predsjednica: Azra Gazibegovi Mob: 061/859-325 75000 TUZLA

326 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2008. godini

bzk preporod opinsko drutvo banja Luka A Izdavaka djelatnost Promocija treeg kola Bonjaka kulturna djelatnost u Banjaluci: Serija C: Had i Pervizova vakufnama iz 1630. godine (Sv. broj 11); Banja Luka pod osmanskom vladavinom (Sv. broj 12); Rezolucija hrabrih banjalukih muslimana 1941. godine (Sv. broj 13); Vakufnama Sefer Spahije iz Banja Luke, 1618. godina (Sv. broj 14); Usmene predaje o Banjaluci i Banjaluanima (Sv. broj 15). Ova biblioteka izazvala je veliki interes Banjaluana kako u Banjoj Luci tako i u svijetu. Posebno priznanje dobila je interesovanjem Univerziteta Harvard SAD, njegove katedre za islamsku arhitekturu. Sufinansiranje i promocija jubilarnog broja Banjalukih ubora, broj 10, sa nazivom Traim grad. Ova specifina publikacija ima multikulturni i multinacionalni karakter, a redakciju i itaoce ine Banjaluani iz Banje Luke i svijeta. U ovih 10 brojeva saraivalo je 140 saradnika iz oblasti proze, poezije, putopisa, dnevnika, analiza i osvrta, te i esnaest likovnih saradnika, od akademskih slikara do talentiranih amatera, koji su likovno obogatili ubore. Veliku aktivnost u izdavanju ubora dali su pjesnik Ismet Bekri i prof. Fuad Bali. U 2008. godini pokrenuta je nova biblioteka Sjeanja sa prvom knjigom autora prof. Irfana Nurudinovia, koji trenutno ivi u Norvekoj, i likovnom opremom slikara Alije Saraa iz Banje Luke. U saradnji sa Zajednicom udruenja Banjaluana, iji je jedan od osnivaa BZK Preporod, tampan je katalog za izlobu vajara Ahmeta Baia, koji trenutno ivi i stvara u vedskoj. Godinjak 2008 / 327

Aktivnosti opinskih drutava...

B Predavanja Predavanja O bosanskom jeziku odrao je prof. dr. Ismet Smailovi iz Banje Luke, uz veliki interes brojnih posjetilaca. Prof. dr. Munib Maglajli iz Sarajeva predstavio je, uz prigodno predavanje, IX kolo Bonjake knjievnosti u 100 knjiga, u novim prostorijama Opinskog drutva. C Poetsko muzike manifestacije Na petim susretima Banjaluana, a u okviru poetske manifestacije Vezeni most, posveen banjalukoj i bosanskoj istaknutoj pjesnikinji Nasihi KapidiHadi, znaajan doprinos je dao BZK Preporod. U saradnji sa Zajednicom udruenja Banjaluana i Udruenja knjievnika BiH uz uee uglednih pjesnika i prigodnih programa za djecu u reiji Nene Rodi i njenog djeijeg ansambla Roda, manifestaciji je prisustvovao veliki broj graana u ambijentu cvijetnjaka rodne kue pjesnikinje u Banjoj Luci. Odran je Prigodni sveani koncert u ast bajramskih blagdana, uz uee Trija Damira Imamovia iz Sarajeva u koncertnoj Sali Kulturnog centra Banski dvor u Banjoj Luci, pred prepunom dvoranom naih sugraana. D Okrugli sto U 2008. godini odran je Okrugli sto sa nazivom Povratak tradicionalnih naziva ulica, naselja, trgova, kulturnih, umjetnikih, naunih i obrazovnih institucija i kako do Evropskih kriterija i najbolje prakse u Evropi, u emu je BZK Preporod dao znaajan doprinos. Kao posebni prioriteti istaknuti su, povratak imena banjalukih antifaista i uglednih graana, kao i zatita kulturno-historijskih i urbanistikih cjelina: Gornji eher, prostor oko Ferhadije damije i Tvrave Kastel, samostana Petrievac i Trapisti, Manastira Gomionice i sela Striia, spomen parka ehitluci i spomenparka Partizansko groblje u Banjoj Luci. Uvodno izlaganje dao je prof. Fuad Bali, a koreferenti su bili dr. Ante Orlovac, sveenik, i dr. Drago Ili, ljekar. E Inicijative Od prijatelja i potovalaca najveeg dramskog banjalukog umjetnika Adema ejvana Kvake inicirano je da se podigne bista u naem Pozoritu, a u povodu 20 godina od njegove smrti. Ova inicijativa podrana je od sljedeih pozorita, u kojima je pokojni Adem ejvan-Kvaka bio prvak: Hrvatsko narodno kazalite Zagreb, Narodno pozorite Sarajevo, Jugoslovensko dramsko pozorite Beograd, te od filmskih, televizijskih i radio udruenja irom bive drave kao i od sugraana koji ive u Banjoj Luci i svijetu. Podrana je inicijativa da se spomen-bista profesora, publiciste i revolucionara Akifa eremeta, uklonjena za vrijeme ratnih dogaanja, vrati na prostor stare banjaluke Realne gimnazije. 328 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

F Ostale aktivnosti Osim navedenih aktivnosti, treba istai rad umjetnikog savjeta, predvoenog predsjednikom Alijom Saraem, kao i meubiblioteku saradnju i pripremu za otvaranje Preporodove biblioteke Banja Luka 1630. godina, koju je vodio dipl in. Fahrudin Prlja. Treba, takoer, istai i svesrdnu pomo Zajednice udruenja Banja Luka sa predsjednikom prof. Muhamedom Kulenoviem, i njenih slubi, te voenja materijalno-finansijskih poslova od slube Merhamet iz Banje Luke. U izvjetajnom periodu znaajnu pomo pruio je Grad Banja Luka Odjeljenje za drutvene djelatnosti, sa naelnicom Ljiljanom Radovanovi. Predsjednik Fuad Bali

bzk preporod opinsko drutvo banovii I ove godine smo, u saradnji sa Radijem Banovii, uestvovali u pripremi i realizaciji sedminih jednosatnih emisija iz nauke i kulture svakog etvrtka u sluaocima dobro poznatom terminom od 16:00 do 17:00 sati. S obzirom na sluanost Radija i prostorni domet na podruju nekoliko okolnih opina, a putem interneta i do bh. dijaspore, izbor tema obraenih od eminentnih strunjaka, od kojih su neke: Bosanski jezik, Bonjaka knjievnost, Umjetnost i graditeljstvo, Medicina i zdravlje (veoma kvalitetno i profesionalno snimljen materijal 4 x 90 kom. x 60 min. audio kasete, kao projekt Bonjaka kultura Radio Preporod Sarajevo), i efekte koje smo postigli, preporuujemo ovakav ili slian projekt svim drutvima koja mogu ostvariti saradnju sa lokalnim radijem i iskoristiti mogunosti radija kao mas-medija. Ovdje treba napomenuti da su neke od emitiranih navedenih radioemisija o sadraju iz aktivnosti Opinskog drutva Banovii. Nastavljena je dobra uhodana saradnja sa osnovnim kolama i Srednjom mjeovitom kolom u Banoviima na sljedee naine: a) Nastavnicima i profesorima ovih kola date su na raspolaganje i koritenje audio kasete (4 x 90 kom. x 60 min.) sa prethodno navedenim temama, koje bi im posluile kao pomo i dopuna u predavanjima u skladu s njihovim planom i programom. Godinjak 2008 / 329

Aktivnosti opinskih drutava...

b) U kolskoj 2007./2008. godini smo realizirali jednu nau ideju, veoma dobro prihvaenu od direktora kola, roditelja i samih uenika, radnog naziva Koju srednju kolu upisati nakon osnovne kole. Naime, u drugoj polovini kolske godine (kalendarske 2008. godine) upriliili smo predavanje uenicima zavrnih razreda osnovnih kola (u Vozui i Ribnici), kako bi im se odreene nauke pribliile i ukazalo na potrebna predznanja, sklonosti i nune pretpostavke da se uope mogu upisati odreene kole a potom i fakulteti. Teme: medicina, stomatologija, farmacija predava dr. Edin Huski; geodezija, graevina, arhitektura predava Vehid Kudumovi, dipl. in. geodezije; ekonomija, trgovina, turizam predava Senad Hadi, dipl. eec.; umarstvo, poljoprivreda, hortikultura predavaa Enes Modri, dipl. ing. umarstva; pravo, sociologija, filozofija predava kolski pedagog. Kompletnu organizaciju izveli lanovi Drutva i o troku Opinskog drutva Preporod Banovii. Za ostale teme smo insistirali da predavanja odre predmetni nastavnici. Drutvu su dodijeljene zahvalnice direktora i Vijea roditelja. c) Podjelom (poklona) knjiga kolskim bibliotekama (Preporodova izdanja i druga) i ulaznica za manifestacije koje Preporod organizira. d) Ponudom i omoguavanjem koritenja knjiga iz Preporodove biblioteke. Pomogli smo pripremu za tampanje i predstavljanje romana Otava naeg sugraanina Safeta Berbia, te za Preporodovu biblioteku otkupili dvadeset primjeraka spomenutog romana. U saradnji sa Arhivom Tuzlanskog kantona organizirali smo izlobu i as historije o temi Srebrenica, da se ne zaboravi. Predavai su bili dr. Izet aboti, Esaf Levi profesori historije i drugi. Pomogli smo organizaciju gledanja filma Snijeg rediteljice Aide Begi u Banoviima i sa ciljem popularizacije filma i sklanjanja djece i omladine sa ulice, otkupili i poklonili pedeset ulaznica uenicima i studentima. Radi popularizacije pisane rijei otkupili smo za nae istaknute lanove i nau biblioteku po petnaest primjeraka romana Edel naeg lana i sugraanina Safeta Berbia, i zbirke pjesama Nevidljivi most mlade autorice (uenice) eherzade Jakupovi iz Teoaka. Radi pribliavanja Drutva i najmlaem djeijem uzrastu, osnovali smo fudbalski tim sa nazivom BZK Preporod Banovii, djeca uzrasta od 8 do 12 godina, koji trenira i koji se takmii u okviru kole fudbala FK Budunost Banovii

330 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

a sve s ciljem da se djeca sklone sa ulice, vaspitaju, te stvaraju radne i sportske navike. I ove godine smo u duhu pomoi srednjokolskoj i studentskoj omladini dodijelili est jednokratnih nepovratnih stipendija u iznosu od po 150,00 KM. Uestvovali smo u svima aktivnostima i sastancima koje su organizirane na nivou Zajednice opinskih drutava Preporod TK. Predsjednik Vehid Kudumovi

bzk preporod opinsko drutvo biha Neto povoljnije finansijske prilike omoguile su intenziviranje rada u opinskoj organizaciji Bonjake zajednice kulture Preporod Biha. Opinske vlasti su pruile finansijsku potporu za ponovno aktiviranje muzikog ansambla, koji je mirovao due od godinu. Osim muzike i folklorne sekcije, osnovana je sekcija enskog hora. Nju broji dvadeset ena. Voene vrijednom i strunom profesoricom muzike Medinom Arnautovi, djevojke su ostvarile vrijedne rezultate. Njihov repertoar sainjavaju, osim sevdalinki, duhovne pjesme Bonjaka, starogradske, ali i popularne pjesme pripadnika nekih evropskih naroda. lanovi Preporoda su uestvovali na svim lokalnim i kantonalnim kulturnim manifestacijama i nastupima povodom znaajnih datuma. Tokom 2008. godine folklorna grupa je uestvovala na Festivalu folklora u turskom gradu Galipolje. Taj festival je revijalnog karaktera, ali nastupi ove grupe su izazvali oduevljenje publike. Povodom Kurban-bajrama sve tri sekcije su gostovale u Beu. U ovoj godini izdana je knjiga mr. Elvire Islamovi sa naslovom kolstvo i obrazovni sistem na Okrugu Biha za vrijeme Austrougarske monarhije. Knjiga je veoma znaajna, jer svojom tematikom popunjava povijesnu prazninu koja je kulturoloki veoma znaajna. Od kulturnih sadraja treba spomenuti i promocije nekoliko knjiga i javnih tribina. Predsjednik Samil Klii

Godinjak 2008 / 331

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo bijeljinajanja Pet godina postojanja Preporoda u bijeljinskoj opini oznailo je novu stranicu u ivotu Bonjaka ovoga dijela Bosne i Hercegovine. Da bi se shvatio znaaj Preporoda, dovoljan je ovaj podatak: u viestoljetnoj historiji Bijeljine nijedan Bonjak koji je ivio u Bijeljini nikada nije objavio nijednu jedinu knjigu, osim Mustafe Grabanovia, koji je 1938. godine objavio neveliku zbirku pjesama, i to ponovio 45 godina kasnije. Danas, nakon temeljitog etnikog ienja, u najgoroj situaciji u kojoj su se ovdanji Bonjaci nali u svojoj historiji, za pet godina objavljeno je deset knjiga, od kojih neke imaju neprocjenjiv znaaj za sadanje i budue generacije. Godina 2008. poela je izuzetno uspjelim gostovanjem u Islamskom kulturnom centru u Zagrebu. Postavljena je izloba fotografija Stara Bijeljina i odrana promocija knjige Majstori mraka Jusufa Trbia pred punom kongresnom salom. Tom prilikom urueno je priznanje bijeljinskog Preporoda muftiji zagrebakom evki ef. Omerbaiu, i tako je poela saradnja sa Islamskim centrom, koja je nastavljena posjetom aka iz Janje Zagrebu i dogovorom o kolovanju bonjake djece u reiji najvanije vjerske institucije Bonjaka u Hrvatskoj. Predsjednik Opinskog drutva Jusuf Trbi uestvovao je kao gost na Treem regionalnom forumu o ratnim zloinima u Beogradu, a 2. aprila odrana je u Bijeljini javna tribina Zloin bez kazne povodom aprilskih dogaaja iz 1992. godine. Uz druge eminentne goste, posebnu panju izazvao je nastup Amora Maovia, koji je prikazao film o iskopavanju rtava ratnih zloina. Svojevrsni nastavak te tribine uslijedio je nakon nekoliko dana na lokalnoj TV Arena dvoiposatnim TV duelom Jusufa Trbia i etnikog vojvode Mirka Blagojevia i prvim otvorenim razgovorom o zbivanjima u Bijeljini u aprilu 1992. godine. Taj je snimak obiao svijet i naao se na mnogim web-stranicama, sa kojih ni do danas nije skinut. U aprilu je Preporod Bijeljina-Janja bio i organizator promocije novog romana Bijeljinca Osmana Arnautovia Ukleta arija, koji je dobio nagradu Drutva pisaca Tuzlanskog kantona za najbolju knjigu 2008. godine. Sljedeeg mjeseca bili smo domaini seminara nevladine organizacije Vesta o temi Mediji u procesu reintegracije i odrivog povratka, a zatim i domaini seminara organizacije Safeworld o temi Sigurnost graana. U istom mjesecu bili smo uesnici seminara OSCE-a sa nazivom Znaaj i neophodni uslovi za procesuiranje ratnih zloina u BiH. U junu smo uredili i tampali knjigu Asima Osmanbaia Povratak u Janju, a u julu i augustu odrane su do sada najuspjenije Ljetne veeri u Janji. Nabrojaemo dio sadraja koje je vidjela brojna publika u Janji: koncert Sevdalija iz 332 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Tuzle, izloba slika i fotografija Asima Osmanbaia, pjesnika veer eherzade Jakupovi i Fadila Halilovia, knjievna veer Zlatka Dukia i Atifa Kujundia, promocija izdavake kue Bosanska rije i pjesnikog djela ime Eia, predavanja profesora Univerziteta u Tuzli dr. Kadrije Hodia i dr Midhata Jakia, tribina dr Adija Rifatbegovia, koncert grupe Magbeth i hora Orijent iz Sarajeva, tribina o znamenitim ljudima Janje dr. Mahmuta Nurkia, promocija izdavake kue Conectum i gostovanje dr. Demaludina Latia, politika tribina sa gostima Adilom Osmanoviem i Edinom Ramiem, pozorina predstava Enisa Belagia i Zlatana Zuhria, koncert Halida Belia na stadionu (besplatan ulaz), Veer Kurana itd. Bila je to vrlo duga i izuzetno uspjena manifestacija koju je pratio neobino veliki broj posjetilaca. U Tuzli, i velikoj sali BKC-a, u septembru je organizirana sveanost povodom petogodinjice postojanja Opinskog drutva Bijeljina-Janja, sa bogatim programom i iftarom za sve posjetioce. U oktobru je predsjednik Opinskog drutva Jusuf Trbi, na poziv naih zemljaka, boravio u Beu, Dsseldorfu i Frankfurtu, gdje su organizirani susreti i promocije knjige Majstori mraka. Bio je to drugi takav kontakt s naim ljudima u inozemstvu, jer je isto takvo gostovanje organizirano i godinu ranije u SAD-u, u gradovima Saint Luise, Atlanta, Jacksonville, Las Vegas i Chicago, povodom prethodne knjige Jusufa Trbia Gluho doba. Na kraju godine organizirana je promocija knjiga Uzeira Bukvia Sirmijina djeca i Polarni san, a pripremljene su za tampu dvije nove knjige u izdanju Preporoda Antologija bonjakih pjesnika Semberije i roman Zlatka Dukia Izjava. Nastavljene su i stalne aktivnosti rad i popuna biblioteka u Janji i Bijeljini, stipendiranje aka i studenata, rad dviju kancelarija u Bijeljini i Janji, a Opinsko drutvo Bijeljina-Janja je, usprkos nezavidnom poloaju Bonjaka, dobilo jedno od najveih opinskih priznanja za uspjean rad, povodom 24. septembra Dana opine Bijeljina. Predsjednik Jusuf Trbi

Godinjak 2008 / 333

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo brko Redovne aktivnosti Osnovna aktivnost BZK Preporod Brko u 2008. je rekonstrukcija/restauracija zgrade Islahijjeta u Brkom. Nakon izvrenih izmjena u projektu enterijera objavljen je Javni poziv i u otvorenom postupku izabran izvoa radova Bijeli gradnja d.o.o. Brko. S obzirom na to da je ponuena cijena neophodnih radova u iznosu od 290.059,03 KM premaivala naa raspoloiva sredstva, realizacija projekta je podijeljena u dvije faze. Prva faza radova je ugovorena u iznosu od 178.661,00 KM i ukljuuje kompletne radove na vanjskoj fasadi, stolarske te vei dio radova na unutranjem ureenju objekta. Poslovi nadzora povjereni su preduzeu ZIB projekt d.o.o. Brko. Ugovoreni poslovi izvedeni su u predvienom roku, bez posebnih primjedbi na kvalitet izvedenih radova i ugraenog materijala. Trenutno se vode aktivnosti na obezbjeivanju sredstava neophodnih za zavretak rekonstrukcije/restauracije ovog objekta. Jedna od aktivnosti Preporoda Brko u ovoj godini je i doprinos aktivnostima proglaenja zgrade Islahijjeta nacionalnim spomenikom, koja se vodi pred nadlenom dravnom komisijom. Predstavljaka djelatnost U okviru aktivnosti predstavljanja autora i novih knjievnih ostvarenja 8. 5. 2008. godine u Omladinskom centru u Brkom upriliena je knjievna veer sa Irfanom Horozoviem. O knjievnom stvaralatvu Irfana Horozovia govorili su prof. dr. Enver Kazaz i mr. Alma Deni-Grabi. Na etalitu Ficibajr u Brkom, 31. 5. 2008. godine upriliena je promocija knjige poezije Iz srca mladog autora Adisa Jasenia iz Brkog. Preporodove sekcije Preporodov rad sa mladima u 2008. godini realiziran je u okviru muzikih i dramskih aktivnosti. 17.-18. 4. 2008. godine, pozorini studio Arlekino uestvovao na 6. festivalu srednjokolskog dramskog stvaralatva u Konjicu sa predstavom enidba. lan Arlekina Emsal Bei, koji je glumio Anukina, dobio je nagradu za najbolju muku epizodnu ulogu. 17. 6. 2008. godine u Domu kulture u Brkom premijerno izvedena djeija predstava arobnjak iz Oza prema tekstu Lymana Franka Bauma. 14. 1. 2008. godine u Domu kulture u Brkom igrana je predstava arobnjak iz Oza za uenike osnovnih kola Brko Distrikta BiH. Dva izvoenja ove predstave vidjelo je gotovo 1000 uenika I, IV, VI i VIII razreda osnovne kole. Ovu predstavu je 21.10. 2008. godine, u Domu kulture u Brkom, vidjelo 400 uenika

334 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

V osnovne kole, te 23.10. 2008. godine 400 uenika i djece predkolskog uzrasta. 20. 12.-24. 12. 2008. godine, u saradnji sa Pododjelom za kulturu Vlade Brko Distrikta BiH, BZK Preporod je organizirao Festival djeijeg i omladinskog pozorinog stvaralatva Brko Distrikta BiH. U okviru Festivala prikazane su prestave: Raskre otii ili ostati, Kulturni centar Sarajevo, reija Jasna Dikli; Sve to ste oduvek eleli da znate o seksu, a niste smeli da pitate..., Omladinski dramski studio Gradskog pozorita Beej, reija Aneta Tucakov; IMI, Omladinski dramski studio Gradskog pozorita Beej, autor Boris Aprilov, reija i prijevod Ljiljana Ivanovi; Petar Pan, Pozorite mladih Tuzla, dramatizacija i reija Adnan Mujki; arobnjak iz Oza, Dramski studio Arlekino BZK Preporod Brko, tekst Lyman Frank Baum, reija Rubina Sarajli; Basnoslovni omnibus, Lutkarsko pozorite Cvrak Ugljevik. Struni iri, u sastavu mr. Marijana Petrovi, glumica, reiser, teatrolog i spisateljica iz Beograda, mr. Armin ati, glumac, reiser i umjetniki direktor Narodnog pozorita Tuzla, te arko Mileni, dramski pisac, autor dramatizacija i kazalini kritiar iz Brkog, donijeli su odluku o dodjeli nagrada: Nagrada za najbolju predstavu u cjelini: Raskre otii ili ostati u Bosni i Hercegovini u izvedbi Poetskog teatra Juventa, Centar za kulturu Sarajevo, u reiji Jasne Dikli; nagrada za najbolju predstavu za djecu: imi Borisa Aprilova u izvedbi Djeijeg dramskog studija Gradskog pozorita Beej, u reiji Lilijane Ivanovi. Glumake nagrade: Asji andi, za ulogu u predstavi arobnjak iz Oza Dramskog studija Arlekino BZK Preporod Brko, Alisi aji, za ulogu u predstavi Raskra i Dini Sariji, za ulogu u predstavi Raskra. Glumaka nagrada ansamblu predstave Petar Pan, Pozorita mladih Tuzla. Nagrada za lutkarsku animaciju dodjeljuje se Obrenu Tomiu za predstavu Basnoslovni omnibus Lutkarskog pozorita Cvrak. Nagrada za najbolju scenografiju predstave Petar Pan: Lejla Nezirovi. Nagrada za najbolju kostimografiju predstave Petar Pan: Edina Topagi. U okviru festivala uspjeno su realizirane i etiri radionice za djecu, omladinu i voditelje dramskih grupa. Radionice su realizirali mr. Marijana Petrovi i Velimir Cvejin, direktor Gradskog pozorita Beej. Sekcija klasine gitare

Godinjak 2008 / 335

Aktivnosti opinskih drutava...

lanovi Preporodove sekcije klasine gitare, koju vodi mr. Elvis Sivevi i Sanjin Voanovi, uspjeno su nastavili rad i tokom 2008. godine. Dostignua rada predstavili su javnosti koncertom odranim 10. 6. 2008. godine u staroj fiskulturnoj sali u Gornjem Rahiu. Ostale aktivnosti Povodom 800 godina od roenja najveeg sufijskog pjesnika i mislioca Delaludina Rumija, BZK Preporod Brko je 21. 1. 2008. godine u Domu kulture Brko, u saradnji sa Udruenjem mladih Izvor, ograniziralo Veer islamske duhovnosti Derviki ples (ayini sema) Mevlana i njegov put ljubavi, na kojem su uestovali gosti iz Turske (Istanbula). U suradnji sa ahovskim klubom Jedinstvo 1954 Brko 1. 10. 2008. godine u Grand hotelu Posavina u Brkom odran je tradicionalni bajramski ahovski turnir posveen Salki Memoviu i abanu Veliji poginulim borcima Armije RBiH. Turnir je uprilien u prostorijama Hotela Posavina, a nastupila su ukupno 42 igraa iz BiH, Hrvatske i Srbije. Od igraa sa visokim ahovskim titulama nastupili su internacionalni majstor Dalibor Stojanovi, FIDE majstori Slavko Rosi i Abdil Halil, te desetak igraa sa titulom majstorskog kandidata. Igrano je u 9 kola, prema vicarskom sistemu sa tempom igre od 15 minuta po igrau. Konani poredak turnira: 1. Saa Petrovi, K Jedinstvo Brko, 8 poena 2. Dalibor Stojanovi, K Bosna Sarajevo, 7 poena 3. Slavia Ili, K Jedinstvo Brko, 6,5 poena 4. Slavia Tursunovi, K Jedinstvo Brko, 6,5 poen 5. Slavko Rosi, K Jedinstvo Brko 6 poena 6. Sandro Mikanovi, K Jedinstvo Brko, 6 poena. est prvoplasiranih igraa osvojili su novane nagrade: I nagrada 200 KM, II nagrada 150 KM, III nagrada 120 KM itd. BZK Preporod Brko je u decembru 2008. godine aktivirao svoju internetprezentaciju koja osim osnovnih informacija o Preporodu i njegovim aktivnostima u Brkom nudi mogunost uvida u nau biblioteku putem abecednog popisa knjiga. Biblioteka trenutno broji vie od hiljadu naslova. www.preporod-brcko.ba Predsjednik azim Suljevi

336 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo breza BZK Preporod Breza je u prethodnoj godini imala niz aktivnosti kroz razliite sekcije udruenja. Povodom Dana Opine Breza 6. aprila odran je koncert sevdaha Bajrama Selimovia i Midhata Frljka uz uee folklorne sekcije BZK Preporod. U maju 2008. godine odrana je premijera predstave Refugis na gostovanju u Goradu na Festivalu dramskog stvaralatva srednjih kola. Predstava je raena u okviru BZK Preporod, uestvovali su uenici srednjih kola u Brezi koji su lanovi BZK Preporod Breza. Odrana je pretpremijera predstave Hanka u vrijeme odravanja Bazenijade (krajem augusta 200. godine), kulturno-umjetnike, sportske i trgovake manifestacije, te koncert sevdaha Bajrama Selimovia uz uee ostalih sekcija BZK Preporoda. U novembru 2008. godine odrana je i premijera predstave Hanka koja je izazvala veliki uspjeh kod brezanske publike, te se planira gostovanje dramske sekcije, koja je uestvovala u pripremi i izvoenju ove predstave, i u drugim gradovima BiH, te ire, ukoliko se pronau sredstva i mogunosti. Krajem septembra u kinosali BZK Preporod Breza odrana je projekcija filma Ritam ivota, te je nakon dugo godina oivljeno i kino, koje je dugo vremena bilo zaputeno. U novembru 2008. godine odrana je i projekcija filma Snijeg. Finansijski aspekti su stavljeni u drugi plan, jer publika jo nije dovoljno naviknuta na odravanje filmskih projekcija, tako da je posjeenost bila manja. Odrana je i predstava Klasni neprijatelj, u okviru svoje turneje po Bosni i Hercegovini. U meuvremenu su upueni javni pozivi putem Radija Breza i oglasa za pokretanje narodnog orkestra BZK Preporod, te i pokretanje novine koju bi izdavao Preporod Breza, u kojem bi sadraji bili u vezi za aktuelnostima iz oblasti rada BZK Preporod, kulture, umjetnosti, sporta i ostalim aktuelnostima grada Breze. Pokrenute su aktivnosti s ciljem ureivanja prostorija i stvaranja uslova za poboljanje biblioteke. Kandidirani su projekti za finansiranje od kantona, i to: knjiga o kulturno-historijskim spomenicima na podruju opine Breza do danas kod Ministarstva za obrazovanje, kulturu i sport Zeniko-dobojskog kantona.

Godinjak 2008 / 337

Aktivnosti opinskih drutava...

Objavljen je i konkurs za najbolju priu i najbolju zbirku pjesama koji bi se tampali u okviru BZK Preporod Breza kao posebna publikacija, a finansirali od Ministarstva za obrazovanje, kulturu i sport Zeniko-dobojskog kantona. 20. 6. odrana je i promocija knjige Odsjaji islamskog preobraaja Imadudina Hadia, o knjizi su govorili gospodin Mehmedalija Hadi i dr. Demaludin Lati, a moderator promocije je bio Fikret Herco. Predsjednik Fikret Herco

bzk preporod opinsko drutvo busovaa Osnivaka skuptina Opinskog drutva Preporod Busovaa, odrana je 10. 4. 2008. godine u prostorijama Osnovne kole Kauni u Kaunima. Prof. dr. Munib Maglajli je u svom obraanju prisutnima poelio dobrodolicu pristupanju Bonjakoj zajednici kulture Preporod BiH, traei od prisutnih aktivno sudjelovanje i pomo u radu i djelovanju Opinskog drutva Preporod Busovaa. Treba spomenuti da smo prije Osnivake skuptine, u saradnji sa BZK Preporod Vitez, tj. njenim predsjednikom Fejzulahom Beo obiljeili Bajram 23. 12. 2007. god. to je i prekretnica buduih aktivnosti priprema oko osnivanja BZK Preporod Busovaa. Nakon Osnivake skuptine organizirane su aktivnosti na osiguranju prostorija, te renoviranju i opremanju kancelarije i biblioteke BZK Preporod Busovaa. Iako biblioteka raspolae sa manjim knjinim fondom, koji se permanentno dopunjava (donacijama), ipak nalazi puteve do italaca, tj. studenata i srednjokolaca sa podruja nae opine, to ujedno doprinosi postizanju Preporodovih ciljeva. Povezivanje sa drugim opinskim drutvima, kao to su BZK Preporod Vitez, Novi Travnik, epe rezultiralo je bogatijim kulturnim, umjetnikim i odgojno-obrazovnim sadrajem u naoj opini. Upravo zahvaljujui povezivanju sa drugim opinskim drutvima upriliili smo dvije manifestacije: Festival kulture i sporta u Kaunima i U susret Ramazanu u Busovai. BZK Preporod Busovaa i NK Kauni su u Kaunima 17. 8. 2008. godine upriliili kulturno-sportsku manifestaciju koja e se dugo pamtiti. Nakon uea 338 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

folklorne sekcije BZK Preporod Busovaa u vie gradova BiH, bili smo domaini gotovo 200 uesnika iz pet KUD-ova: Ripa-Biha, Novotravniko biserje, Ibrahim Perviz-Zenica, Topi Polje i BZK Vitez. U okviru manifestacije upriliena je posjeta tekiji Hadimejli u kojoj je prof. dr. azim Hadimejli odrao prigodno predavanje uesnicima Festivala te govorio o svojim kao i o radovima najpoznatijih kaligrafa. Osim kaligrafija, gosti su mogli vidjeti stalnu postavku i umjetnikih slika bosanskohercegovakih autora. BZK Preporod Busovaa, u saradnji sa Medlisom islamske zajednice Busovaa i BZK Preporod epe, 30. 8. 2008.godine u prepunoj dvorani Mjeovite srednje kole Busovaa, publici i gostima predstavili su hor ilahija i kasida, soliste na sazu i harmonici, lanove dramske i folklorne sekcije, a takoer su se predstavili i lanovi karate kluba Travnik. Organizacijom ovih manifestacija volonteri Preporoda su pokazali opravdanost osnivanja ovog drutva, koje je za kratko vrijeme omoguilo mladim Busovae da kreativno djeluju i stvaraju,a sugraanima da nakon duge sue kulturnih zbivanja zadovolje svoju duhovnu potrebu za ovakvim dogaajima. Osim predstavljanja domaoj publici, bitno je spomenuti i predstavljanja naih lanova u drugim gradovima Bosne i Hercegovine folklorna sekcija: Vitez, Klju, Konjic, Topi Polje, Kiseljak. Rad folklorne sekcije smo proirili zbog velike zainteresiranosti novih lanova, tako da smo osnovali tri folklorne grupe s vie od stotinu lanova. Znaajno nam je, jer na taj nain okupljamo mlade i uestvujemo u organizaciji njihovog slobodnog vremena. Uporedo s proirenim djelovanjem podrunica Preporoda Busovaa i folklorne sekcije, tri njena najtalentiranija i najaktivnija lana upuena su na seminar za edukaciju koreografa u Donjem Vakufu, 25. i 26. 10. 2008. godine, koji e u budunosti moi samostalno preuzeti rad folklornih sekcija. Nastup folklorne sekcije bio je primijeen i pohvaljen, a u Kljuu na takmienju u izvoenju sevdalinki 3. 10. 2008. godine, nastupi lanova vokalne sekcije su i nagraeni. Emira Halilovi osvojila je 2. mjesto, a Mulija Alispahi specijalnu nagradu kao najmlai izvoa sevdalinki. Za neke rezultate i uspjehe BZK Preporod Busovaa posebno su zaslune ustanove i organizacije s kojima saraujemo. Istiemo blisku saradnju sa Mjeovitom srednjom kolom Busovaa i Osnovnom kolom Kauni, iji direktori istinski sarauju i pomau rad Preporoda. Ne smijemo zaboraviti podrku Opine, politikih stranaka, Medlisa IZ, privatnih poduzetnika sportskih klubova itd. Ideja Preporoda i sudjelovanje u prikupljanju dokumentacije, fotografija esto spominjanog Mulinog hana iz Busovae, koji je, naalost, sruen 1984. godine pomogla je uenicima tehnike i likovne sekcije Osnovne kole Kauni, (isti Godinjak 2008 / 339

Aktivnosti opinskih drutava...

su i lanovi likovne sekcije Preporoda Busovaa), u izradi makete Mulinog hana. Maketa Mulinog hana iz Busovae je nagraena na kantonalnom takmienju u Jajcu bronzanim tokom tehnike, a potom na dravnom takmienju u Sarajevu zlatnim tokom tehnike. Ovo su nai prvi koraci. Mislimo, da uz vie volje, entuzijazma, neto finansijskih sredstava i angairanjem svih nas moemo biti jo uspjeniji u ostvarivanju ciljeva i zadataka Preporoda. Predsjednik Sabahudin Travnjak

bzk preporod opinsko drutvo donji vakuf Aktivnosti BZK Preporod opinski odbor Donji Vakuf u 2008. godini odvijale su se u kontinuitetu, tako da smo kroz razliite programe sekcija, ostvarili neke od aktivnosti. Programi su realizirani kroz: Literarnu sekciju Preporod D. Vakuf, Klub mladih pisaca Preporod D. Vakuf, Amatersko pozorite, enski hor Vokalni ansambl Preporod D. Vakuf. Aktivnosti BZK Preporod su se odvijale u razliitim sredinama (kole, mjesne zajednice, domovi, otvorene scene i sl.) Obiljeili smo sve bonjake i bosanske praznike u toku godine prigodnim manifestacijama, kao i u povodu Ramazanskog i Kurban-bajrama, Dana Opine, Ajvatovice itd. Takoer smo i ove godine organizirali i bili pokrovitelji izlobe slika Donjovakufljanina akademika slikara Ismeta Ramljaka. Nae sekcije odrale su niz koncerata u Bosni i Hercegovini, a u saradnji sa Domom kulture i KUD-om ponovno smo odrali programe u Turskoj. Aktivnosti koje su realizirane u 2008. godini. Januar: Priprema i organizacija promocije knjige 80 godina nogometa u Donjem Vakufu autora Mule Hadia, Donjovakufljanina. 340 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Konkurs za takmienje uesnika osnovnih kola iz podruja kulturno-umjetnikog stvaralatva. Mart: Priprema izlobe akademskog slikara Ismeta Ramljaka u povodu 8. marta. Prihod od 15 prodatih slika na izlobi namijenjen je za pomo samohranim majkama i bolesnoj djeci. Izloba je bila postavljena u prostorijama hotela Vrbas u Donjem Vakufu, a izloba je realizirana uz pomo i saradnju nevladine organizacije Udruenja ena Anima Donji Vakuf. Priprema i realizacija promocije asopisa Novi horizonti u Donjem Vakufu, a gosti su bili hafiz dr. Halil Mehti, Donjovakufljanin koji ivi u Zenici, te glavni imam Medlisa IZ Donjim Vakuf Esad ef. Slipac. U povodu nastupanja proljea organizirana je svenarodna zabava na Beginoj strani/brdo sa Sahat kulom iznad Donjeg Vakufa. April: Organizirali smo sveobuhvatan koncert sekcija BZK Preporod Donji Vakuf za graanstvo u Domu kulture. Poseban program izveo je hor BZK Preporod Donji Vakuf. Maj: Hor BZK Preporod Donji Vakuf nastupio je na 1. Festivalu ilahija i kasida u Gornjem Vakufu/Uskoplju, a pokrovitelj Festivala je Vlada SBK. Juni: itav mjesec bio je u znaku Ajvatovice. Tako je BZK Preporod uestvovao i organizirao niz aktivnosti, a posebno istiemo promociju desetog kola Bonjake knjievnosti u 100 knjiga. Promotori ovog kola bili su prof. dr. Munib Maglajli i prof. dr. Senadin Musabegovi. U programu su jo uestvovali i govorili recitatori donjovakufski pjesnici, te hor BZK Preporod Donji Vakuf. Uz mnoge goste promociji je prisustvovalo vie od 300 posjetilaca. Juli: Priprema za izdavanje zbirke pria Bilo jednom autora Samira Tahirovia. Zbirka je poslana u tampariju na tampanje, a izdava je BZK Preporod Donji Vakuf. Na poziv organizatora JU Sarajevo art, hor BZK Preporod Donji Vakuf 12. 7. 2008. godine nastupio je na Smotri horova i vokalnih ansambala u programu Baarijskih noi 2008. godine. Septembar: U povodu Dana opine BZK Preporod Opinski odbor Donji Vakuf bio je jedan od organizatora centralne kulturne manifestacije na Trgu Ibrahim-bega Malkoa u Donjem Vakufu; Organizirali smo Veer sevdaha;

Godinjak 2008 / 341

Aktivnosti opinskih drutava...

Smotra folklora uz uee sekcije KUD-ova i Preporoda iz 14 opina BiH i Sandaka (Novi Pazar). Oktobar: Organizirali smo i u I osnovnoj koli u Donjem Vakufu promociju desetog kola edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga uz veliko prisustvo uenika i nastavnika. Decembar: U povodu Kurban-bajrama organiziran je prigodan program za graanstvo Donjeg Vakufa, uz nezapameno veliku posjetu, i to drugog dana Bajrama. Program je odran u Domu kulture, a nastupili su horovi BZK Preporod Donji Vakuf i Medlisa IZ Donji Vakuf. Predsjednik Kemal olak

bzk preporod opinsko drutvo doboj istok U 2008. godini BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj Istok imalo je sljedee aktivnosti: Kulturne manifestacije: Kao i uvijek do sada, u ast obiljeavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, dana. 1. 3. 2008. godine u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok u Domu kulture u Klokotnici upriliena je kulturno-zabavna manifestacija Bosne je bilo i bie. Da bi uveliali ovaj, uistinu veliki praznik, potrudili su se i lanovi KUD Azra iz Raljana kod Brkog. Od kolikog im je znaaja ovaj praznik i koliko cijene Prvi mart, Dan nezavisnosti jedine nam domovine BiH, graani Doboj Istoka su pokazali svojim dolaskom. Njih vie od pet stotina stiglo je da skupa sa nama obiljei ovaj historijski dogaaj. U organizaciji opine Doboj Istok i BZK Preporod Doboj Istok, desetog marta 2008. godine, u Domu kulture u Klokotnici upriliena je Sveana akademija u povodu obiljeavanja desete godinjice formiranja opine Doboj Istok. S tim u vezi, jo u februaru opina Doboj Istok je raspisala nagradni knjievni i likovni konkurs za uenike osnovnih i srednje kole o temi: Deseti mart, Dan moje opine. U prepunoj Sali Doma kulture u Klokotnici, osim prigodnih referata, mnogobrojnim graanima Doboj Istoka svoja kulturno-umjetnika dostignua predstavili su uenici i uenice osnovne kole Klokotnica, osnovne kole Brijesnica, MS Doboj Istok (drama, recitali, horovi) te lanovi KUD erdan 342 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

iz opine Doboj Jug, kao i lanovi BZK Preporod Doboj Istok. Tom prilikom uruene su i skromne novane nagrade i diplome uenicima osnovnih i srednje kole, ije je radove struni iri odabrao kao najbolje. Pretprazniko posjelo, naziv je kulturno-zabavne manifestacije upriliene 30. 04. 2008. godine u sali Doma kulture u Klokotnici, u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, a u povodu Prvog maja, praznika rada. U bogatom i raznovrsnom kulturno-zabavnom programu, osim lanova BZK Preporod Doboj Istok, uestvovali su i lanovi KUD Lukavica iz Lukavice, te KUD Gradina iz Doboja. 5. 5. 2008. godine odrana je Sveana akademija u povodu obiljeavanja Dana MZ Klokotnica. Organizatori obiljeavanja bili su MZ Klokotnica i BZK Preporod Doboj Istok. Prije odravanja Sveane akademije, a u povodu Dana MZ Klokotnica, na sportskom poligonu u Klokotnici upriliena su razna sportska takmienja. Mnogobrojni posjetioci bili su vidno oduevljeni nastupom lanova folklorne, dramske, muzike i recitatorske sekcije, BZK Preporod Doboj Istok, te lanova folklorne sekcije KUD Gradina iz Doboja. Na poziv urednika RTV TK prilikom snimanja emisije Ljetopis na platou ispred JU MS Doboj Istok u Brijesnici Velikoj, 29. 5. 2008. godine na folklorni ansambl i lanovi muzike sekcije predstavili su svoja kulturno-umjetnika ostvarenja, koja su graani TK imali priliku gledati putem malih ekrana. U sklopu obiljeavanja 4. jula, Dana 109/224 brigade, 30. 6. 2008. godine lanovi BZK Preporod Doboj Istok na sportskom poligonu u MZ Lukavica Rijeka mnogobrojnim graanima priredili su bogat kulturno-zabavni program. Takoer u sklopu obiljeavanja formiranja 109/224 brigade Doboj, 1. 7. 2008. godine na sportskom poligonu u MZ Brijesnica Mala, BZK Preporod Doboj Istok graanima ove MZ priredio je bogat i raznovrsan kulturno-zabavni program. Treeg jula 2008. godine i u MZ Brijesnica Velika uz bogat kulturno-zabavni program, takoer je obiljeena godinjica formiranja 109/224 brigade Doboj. I na kraju, 4. 7. 2008. godine u veernjim satima u sali Doma kulture u Klokotnici, a u povodu Dana 109/224 brigade Doboj, upriliena je Sveana akademija kojom prilikom su osim bogatog kulturno-umjetnikog programa i prigodnih referata, zaslunim pojedincima, pripadnicima 109/224 brigade Doboj uruena zasluna priznanja. Jedanaest ehida, fudbalskih asova Doboj Istoka naziv je kulturno-sportske manifestacije koja se svake godine prireuje u organizaciji Opine Doboj Istok, MZ Klokotnica i FK Doboj Istok, a u spomen na poginule borce ARBiH, nekadanje fudbalske asove. Na stadionu Luke u Klokotnici, 19. 7. 2008. godine, lanovi BZK Preporod Doboj Istok priredili su prigodan kulturno-umjetGodinjak 2008 / 343

Aktivnosti opinskih drutava...

niki program. Vrijedno je napomenuti da su ovom, sada ve tradicionalnom kulturno-sportskom dogaaju prisustvovali i uestvovali na turniru i FK Sarajevo iz Sarajeva, FK iz Banovia te mnogi drugi. Nek miriu avlije naziv je kulturno-vjerske manifestacije upriliene 29. 9. 2008. godine u sali Doma kulture u Klokotnici, u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, a u povodu Ramazanskog bajrama. Kao i uvijek, velika sala Doma kulture bila je premala da primi mnogobrojne posjetioce. Smjenjivale su se ilahije, kaside, sevdalinke i prigodni recitali. Da bi uveliali ovu sveanost, u ovoj kulturno-vjerskoj manifestaciji uestvovala je i poznata muzika grupa Braa Babajii. 26. 10. 2008. godine, u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, upriliena je kulturno-zabavna manifestacija Vee Preporoda. Ovu kulturnu manifestaciju obogatili su i lanovi KUD Gradina Doboj. Miris bajrama, naziv je Sveane akademije koja je odrana u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, 7. 12. 2008. godine, a u povodu dolaska Kurban bajrama. Uostalom, kao i uvijek prilikom ovakvih kulturno-vjerskih manifestacija, sala Doma kulture u Klokotnici bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. I u ovoj predbajramskoj manifestaciji uestvovala je i muzika grupa Braa Babajii. Gostovanja: Na poziv KUD-a Azra iz Raljana kod Brkog, lanovi BZK Preporod Doboj Istok su 2. 2. 2008. godine u prepunoj sali Doma kulture u Raljanima mnogobrojnim posjetiocima priredili cjeloveernji kulturno-zabavni program. Smjenjivale su se ilahije, kaside, recitali, drama, sevdalinke i folklor. Nakon programa do kasno u no nastavilo se druenje naih lanova sa vidno oduevljenim graanima Raljana. 20. 5. 2008. godine, BZK Preporod Doboj Istok stigao je poziv za gostovanje u Gunji, R. Hrvatska, od Opine i BKUD-a Behar iz Gunje. Naravno, rado smo se odazvali i u, nadamo se, u najboljem svijetlu smo svoja kulturnoumjetnika ostvarenja predstavili mnogobrojnim graanima Gunje. Sudei, izmeu ostalog, prema ovacijama i grobnoj tiini koja je vladala u sali tokom izvoenja komedije Bademini snovi, lanova dramske sekcije BZK Preporod Doboj Istok, te pozivima da ponovno gostujemo, uvjereni smo da graani Gunje, a to su nam i sami kazali, poodavno nisu bili u prilici uivati u ovako bogatom i raznovrsnom kulturno-umjetnikom programu. Na poziv Islamskog kulturnog centra i Udruenja Bonjaka u Njemakoj, dana: 5. 6. 2008. godine nae opinsko drutvo je otputovalo u SR Njemaku, tanije u grad Mannheim. S obzirom na to da smo i mjesec ranije znali da e uslijediti poziv za gostovanje u Njemakoj, svojski smo se, iz dana u dan, pripremali 344 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

da svoja kulturno-umjetnika dostignua u najboljem svijetlu predstavimo, kako mnogobrojnim naim graanima koji ive i rade u Njemakoj, tako i domicilnom stanovnitvu Mannheima. Treeg dana naeg boravka u Njemakoj na folklorni ansambl pozvan je da uestvuje na meunarodnoj smotri folklora, koja se svake godine odrava u junu u oblinjem gradiu, a na kojoj uestvuju sve folklorne sekcije svih naroda i narodnosti koji ive u Njemakoj. Nakon nastupa naeg folklornog ansambla i dugih gromoglasnih aplauza i ovacija hiljada okupljenih posjetilaca, predsjednik naeg drutva je, kako to i zahtijevaju tamonji obiaji, gradonaelniku grada uruio buket cvijea i kratko se zahvalio na pozivu. Uz pomo prevodioca saznali smo da smo evidentirani kao budui redovni uesnici Meunarodne smotre folklora u ovom gradu. Nakon pet nezaboravnih dana provedenih u ovom gradu, vratili smo se kui. Na poziv BZK Preporod Graanica, organizatora Prvog festivala ilahija i kasida, 25. 7. 2008. godine, pored hora ilahija iz Graanice, Brkog, Doboja Gornjeg Vakufa i Tuzle, i na hor ilahija i kasida Aik uestvovao je na ovoj kulturno-vjerskoj manifestaciji, koja je odrana u velikoj sali JU BKC Graanica. U sklopu viednevne kulturno-sportske manifestacije Dani povratka, a u organizaciji MZ Makljenovac kod Doboja, koja je, iako sa stopostotnim bonjakim stanovnitvom, prema Dejtonskom sporazumu ula u sastav RS-a, na folklorni ansambl je 17. 8. 2008. godine, uz jo etiri folklorne sekcije (Maglaj, Jelah, Teanjka i Makljenovac), uestvovao na ovoj kulturno-sportskoj manifestaciji. 22. 8. 2008. godine, hor ilahija i kasida BZK Preporod Doboj Istok Aik takoer je uzeo uestvovao na Festivalu ilahija i kasida u sali Doma kulture u Slavinoviima. Dani djevojake peine naziv je tradicionalne kulturno-vjerske manifestacije u organizaciji Opine Kladanj. Kao i u prethodne dvije godine, tanije 30. 8. 2008. godine, na folklorni ansambl uestvovao je na ovoj, diljem BiH poznatoj kulturno-vjerskoj manifestaciji. Na poziv BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez, folklorni ansambl BZK Preporod Doboj Istok nastupao je na kulturno-zabavnoj manifestaciji uprilienoj u ast Ramazanskog bajrama. Manifestacija je odrana 2.10. 2008. godine u Domu kulture u Vitezu. U susret Kurban bajramu naziv je Sveane akademije odrane 5. 12. 2008. godine u sali Doma kulture u Olovu a u organizaciji JU Centar za kulturu i informiranje Olovo. Tom prilikom nae drutvo je priredilo cjeloveernji kulturni program graanima Olova. Na kraju programa dogovoreno je da 1. 3. 2009. godine, u povodu obiljeavanja Prvog marta, Dana nezavisnosti BiH, lanovi KUD-a iz Olova budu nai gosti.

Godinjak 2008 / 345

Aktivnosti opinskih drutava...

Na poziv suorganizatora obiljeavanja dolaska Nove, 1430. H. godine, BZK BZK Preporod Odak, dana 25. 12. 2008. godine, na hor ilahija i kasida Aik, svojim nastupom, odnosno izvoenjem ilahija i kasida, meu kojima su bile i dvije nae nove ilahije, oduevio je mnogobrojne posjetioce ove, sada ve tradicionalne kulturno-vjerske manifestacije. Promocije i ostale aktivnosti: 3. 1. 2008. godine, u sali Doma kulture u Klokotnici, u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok upriliena je promocija CD DVD materijala Tamni vilajetna kome se, osim ranije navedene poeme o stradanju Srebrenice, nalaze i etiri nove ilahije i kaside hora BZK Preporod Doboj Istok Aik. Voditelj i promotor bio je gospodin Enver adinlija, a cio tok promocije zabiljeile su kamere FTV-a, TV TK i nekoliko dnevnih listova. U sali O.V. u Brijesnici Velikoj, 30. 1. 2008. godine, u organizaciji Drutva promovisan je i drugi broj godinjaka Amanet, iji je izdava BZK Preporod Doboj Istok. Promotori su bili prof. dr. Munib Maglajli i novinar, Mirsad amdi. U organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, 30. 7. 2008. u Klubu Drutva upriliena je promocija knjige Marketing tragedije autora Fatmira Alispahia. Takoer u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok u Klubu Drutva u 2008. godini prireena je promocija desetog kola bonjake knjievnosti u sto knjiga, iji je izdava BZK Preporod BiH. O desetom kolu bonjake knjievnosti u sto knjiga govorili su knjievnik Hadem Hajdarevi i prof. dr. Munib Maglajli. Osim gore navedenih kulturno-umjetnikih aktivnosti, lanovi knjievnog Kluba BZK Preporod Doboj Istok u 2008. godini nastupali su na pjesnikim susretima u Srebreniku, Kalesiji, Sapni, Graanici i Tuzli. 26. 8. 2008. godine u restoranu Leptir u Klokotnici, a u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok i Drutva pisaca TK, odrani su Drugi knjievni susreti Kasim Derakovi. Susrete je otvorio i iskazao rijei hvale za ovaj kulturni dogaaj najstariji lan Drutva pisaca TK i BiH, knjievnik Nijaz Alispahi. Inae, na drugim knjievnim susretima izmeu ostalih, uestvovali su Fatmir Alispahi, prof. dr. Vedad Spahi, Zlatko Duki, Mehmed edovi, Omer . Ibrahimagi, Mirzet Ibriimovi i drugi. Vano je napomenuti da je svaki od uesnika u ast rahmetli Kasima Derakovia govorio po neku svoju pjesmu ili evocirao uspomene na njega. I ovim susretima prisustvovala je supruga rahmetli Kasima Derakovia, gospoa Mubera Derakovi. Prije toga, uesnici susreta su na mezaru Kasima Derakovia u Doboju prouili Fatihu i poloili cvijee. Zakljueno je da naredni susreti u 2009. godini budu jo bogatiji uz uee veeg broja pjesnika, te da se

346 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

prije susreta raspie nagradni konkurs za mlade literate u spomen na rahmetli Kasima Derakovia. 8. 11. 2008. godine odrana je i redovna Skuptina BZK Preporod Doboj Istok na kojoj su delegati Skuptine Drutva jednoglasno dali povjerenje aktualnom predsjedniku, Ismetu Suljiu. Predsjednik Ismet Sulji

bzk preporod opinsko drutvo Gorade 10.1. 2008. Povodom nove Hidretske godine presjednik BZK Preporod Nedad Kurtovi upriliio je podjelu novogodinjih paketia djeci koja su lanovi kole fudbala Gazije, i djeci koja pohaaju mektebsku nastavu u prostorijama BZK Preporod. Podijeljeno je oko etrdesetak paketia. 14. 1. 2008. U prostorijama BZK Preporod organizirano je druenje povodom nove 1429. Hidretske godine. Ovom druenju prisustvovali su ministar za boraka pitanja Admir Pozderovi i ministrica za obrazovanje, sport i kulturu Sevda Popovi, presjednik BZK Preporod Nedad Kurtovi, glavni imam Rasim Dafi, imam iz Sinanbegove damije Omer Kurti, uz vei broj omladine iz SDA i Stranke za BiH. Prireen je prigodan program na kojem su glavni imam Rasim Dafi i imam Sinan- begove damije Omer Kurti odrali predavanje. U kratkim pauzama djevojke su izvele nekoliko ilahija, tako da su uljepale ionako lijepu no. 19. 1. 2008. U maloj sali Centra za kulturu odran je prigodan program. Djeca su izvela nekoliko ilahija. Kasnije je predsjednik BZK Preporod Nedad Kurtovi prisutnima govorio o odlasku u Tursku, i kakvi programi oekuju djecu .Ovom druenju prisustvovao je dobar broj posjetilaca, a ponajvie roditelja ove djece. 20. 1. 2008. BZK Preporod Gorade je organiziralo petnaestodnevnu posjetu bratskoj dravi Turskoj. Dvadeset djevojica i tri profesora posjetili su Ankaru, gdje su Godinjak 2008 / 347

Aktivnosti opinskih drutava...

boravili na poziv Ondi koleda. Sedam dana boravka u Ankari iskoristili smo da posjetimo ministra za kulturu Turske koji je primio delegaciju djece i oni su ga upoznali sa aktivnostima BZK Preporod iz Gorada. Organiziran je obilazak nekoliko opina u Ankari, gdje su nam domaini bili naelnici opina. Poslije sedmodnevne posjete Ankari djeca su, zajedno sa uenicima Ondi koleda, otputovala u Antaliju, gdje su boravili u hotelu sa 5 zvjezdica. Sedmodnevni program bio je edukativnog karaktera, na kojem su bila organizovana razna takmienja iz znanja i sporta. Ova saradnja e se nastaviti i u narednom periodu. BZK Preporod Novo Gorade Kopai kupilo je kuu za svoje aktivnosti u Kopaima. U proteklom periodu BZK Preporod Novo Gorade Kopai je kupilo devastiranu kuu i dva duluma zemlje, gdje planira u narednom periodu da izgrade zgradu za aktivnosti ovog drutva. Novanu pomo za kupovinu ovog vrlo vanog objekta koji se nalazi u centru Kopaa su obezbijedili su: Vlada BPK-a sa 15 000 KM, naelnik Opine Stari Grad Mustafa Resi 10 000 KM, i BZK Preporod Bosne i Hercegovine 5 000 KM. Ostali smo duni jo 5 000 KM. Ovim inom povratnici u Kopaima e dobiti nove prostorije za edukativno kulturni rad na ovim prostorima, a BZK Preporod je jo jednom potvrdio da zauzima jedno od vodeih mjesta kada je u pitanju briga o naoj kulturi i naem narodu, rekao je predsjednik novoformiranog drutva u Kopaima student Fahir Kanli. 13. 2. 2008 godine odran je roditeljski sastanak sa roditeljima djece koja su ila u Tursku. Cilj ovog sastanka bio je razgovor o utiscima tokom boravka u Turskoj. Sastanak je otpoeo predsjednik BZK Preporod Nedad Kurtovi, koji je prisutnima govorio o gostoprimstvu domaina iz Turske. Nakon njegovog izlaganja, govorile su voe puta Melisa Kurti i Azra Pozderovi, te djevojke koje su iznosile svoje utiske, ne krijui zadovoljstvo. 26. 3. 2008. Savjetnik u Parlamentu Turske Read Ozaan, sa svojom suprugom Neslihan i dvjema kerkama, boravio je u naem gradu. Gospodin Ozaan je bio inicijator boravka goradanske djece u Turskoj, te je nakon nekoliko mjeseci doao u Gorade kako bi posjetio tu djecu, obradovavi ih poklonima. 4. 3. 2008. Proteklih dana u prostorijama BZK Preporod organizirano je vjersko predavanje. Predava je bio prof. Abdusamed Buatli, koji je govorio o odgoju ljudi kroz islam. Predavanju je prisustvovalo etrdesetak posjetilaca. Nakon zavretka predavanja ljudi su iskazali zadovoljstvo i elju da podre ovakve projekte. U narednom periodu planiran je nastavak ovog programa.

348 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

5. 4 . 2008. U prostorijama BZK Preporod Gorade odrano je predavanje o temi Maloljetnika delinkvencija i odnosi u porodici. Predavanje su odrali: Omer ef. Kurti, Devad ivi, prosvjetni radnik, Alma Delizaimovi, pedagog- psiholog. 11. 4. 2008. godine u prostorijama BZK Preporod Gorade odrano je predavanje na temu Utjecaj porodice na odgoj djece. Predavanje su odrali: Uzeir Sijeri, pedagog u S.S.. Demal Bijedi, Nermina Papraanin, pedagog S.M.. Enver Pozderovi, ministrica za obrazovanje, kulturu, sport i turizam Sevda Popovi, predstavnica Centra za socijalni rad i inspektor iz MUP-a. BZK Preporod Gorade je formirao grupaciju za borbu protiv maloljetnike delikvencije i drugih poroka koji su prisutni u drutvu zajedno sa predstavnicima Ministarstva obrazovanja, centra za socijalni rad Gorade, MUP-a Gorade i Islamske zajednice. U programu ove grupe je organiziranje raznih predavanja, zajedno sa omladinom, djecom srednjih i osnovnih kola. Cilj ove grupe je da na najbolji nain pomogne da se sprijei maloljetnika delikvencija i problemi u drutvu. Posljednjem predavanju su, osim lanova grupe za borbu protiv maloljetnike delinkvencije, prisustvovali Ministrica za obrazovanje, sport, kulturu i turizam BPK-a Sevda Popovi, ministar za boraka pitanja BPK-a prof. Admir Pozderovi i predstavnica mladih Opine Gorade gospoica Azra Mirvi. 17. 4 . 2008. Proteklih dana u posjeti BZK Preporod Gorade bila je gospoa Mukader Tanovi sa svojim suprugom i prijateljima iz Turske. Mukader Tanovi inae radi u Turskoj organizaciji I.H.H-a. Tokom posjete Mukader se susrela s djecom koja su prole godine posjetila Tursku. Organizator tog odlaska bila je upravo Mukader, u saradnji s Nedadom Kurtoviem, predsjednikom BZK Preporod Gorade. 24. 4. 2008. U prostorijama BZK Preporod odrano je predavanje o temi Uticaj pedagoga na odgoj djece. Predavanje je odrala: minstrica za obrazovanje, kulturu, sport i turizam Sevda Popovi, koja je pokuala objasniti najee uzroke maloljetnike delinkvencije, ta raditi na njenom spreavanju, kako utjecati na djecu kroz samo kolovanje, ta treba da rade pedagozi kola, na koji nain da rade s djecom, kako trebaju roditelji da utjeu na svoju djecu itd. Nakon izlaganja ministrice priliku da neto kae imao je predstavnik O.. Husein ef. ozo Amar Imamovi, koji je iznio svoje gledanje na problem maloljetnike delikvencije. Za uesnike debate BH Telecom je obezbijedio prigodne nagrade, koje je uruila ministrica Sevda Popovi. Takoer je bitno spomenuti da su predavanju prisustvovali predstavnici I.H.H. organizacije iz Istanbula. Djeca Sarajeva i Gorada obiljeila su 16 godina od agresije na Gorade, 4. 5. 2008. Godinjak 2008 / 349

Aktivnosti opinskih drutava...

U organizaciji BZK Preporod Gorade odran je turnir u koarci za djecu do 14 godina u povodu obiljeavanja 16 godina agresije na Gorade. Na turniru su uestvovale tri ekipe iz Sarajevske kole koarke REALWAY i ekipe iz KK Gorade, koarkaka sekcija O Fahrudin Fahro Baelija iz Gorada. Ovaj turnir je organiziran u povodu obiljeavanja 16 godina agresije na Gorade. Odigrano je 6 utakmica. Djeca poginulih boraca svih triju ekipa poloila su cvijee na spomenik braniocima i prisustvovala otvaranju manifestacije Dani otpora BPK-a. Djeca su zajedno poslije turnira odvedena na izletite Rorovi, gdje im je odran as historije i pokazano odakle je pucano na Gorade. 10.6.2008. Predsjednik BZK Preporod Nedad Kurtovi formirao je hor ilahija. Sa ovim horom radit e ef. Begzudin. Hor sainjava petnaestak djevojaka, uenica srednjih i osnovnih kola. 14. 6. 2008. godine u prostorijama BZK Preporod Gorade upriliena je podjela doploma nakon zavrene mektepske godine djeci koja, inae, pohaaju mekteb u prostorijama BZK Preporod. Podjeli su prisustvovali glavni imam Medlisa IZ Gorade Rasim ef. Dafi, ministar za boraka pitanja Admir Pozderovi, predsjednik BZK Preporod Nedad Kurtovi, Omer ef. Kurti, koji inae predaje mektepsku nastavu u prostorijama BZK Preporod. Diplome je uruio glavni imam Medlisa I.Z Rasim ef. Dafi. 13. 7. 2008. Bonjaka zajednica kulture Preporod u julu je organizirala Sijelo na ploniku koje se odrava svake subote u devet sati na gradskom trgu Gorade. Prvu no ovog druenja uljepao je profesor air Filandra, koji je govorio o Preporodu, njegovom formiranju itd. Hor BZK Preporod Gorade je izveo nekoliko ilahija. Ljudi su pokazali veoma veliko interesiranje za ovakve projeke, to pokazuje odaziv koji je bio u velikom broju. U okviru kulturne manifestacije Sijelo na ploniku u subotu 12. 7. 2008 god. je bila prireena no Kurana u kojoj su nastupili najmlai hafiz BiH Muhamed El Emin sa svoje dvije sestre Merjem i Fatimom i Hafiz Mustafa ef. Efendi, imam arijske damije u Zavidoviima. Muhamed je titulu najmlaeg hafiza u BiH preuzeo 14. 5. 2008. god. od svoje sestre Merjem koja je titulu najmlaeg hafiza dobila 16. 1. 2008. god. Mlaa sestra Fatima zna vie od pola Kurana tako da se u narednom periodu oekuje da ona preuzme tu svijetlu titulu. Pred gotovo 250 posjetilaca u centru Gorada na trgu branilaca ovi mladi hafizi su uili Uzvieni Kuran, ije je uenje izazvalo suze posjetilaca. Osim uenja Kurana hafiz Mustafa ef. Efendi je odrao predavanje o vrijednosti Kurana, a u programu je uestvovao i enski hor BZK Preporod, koji je izveo nekoliko ilahija.

350 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Bonjaka zajednica kulture Preporod Gorade jedna je od aktivnijih zajednica na prostorima Bosanskopodrinjskog kantona i svojim radom daje veliki doprinos u ouvanju i unapreenju identiteta i kulture Bonjaka na ovim prostorima. Subota 19. 7. 2008 god / 1429 h.g. / u okviru Kulturne manifestacije Sijelo na ploniku gosti su bili mr. Abdusamed Buatli iz Sarajeva i Salko Zildi iz Tuzle, prvak svijeta u K1. Pred gotovo 300 posjetilaca na otvorenom u centru grada na Trgu branilaca Gorada izveden je cjeloveernji kulturni program, na kojem je, osim recitacija, ilahija, koje su izveli lanovi enskog hora BZK Preporod Gorade, predavanje odrao mr. Abdusamed Buatli o temi Islam put uspjeha i pobjede, a Salko Zildi je govorio kako se promijenio njegov ivot na dobro od onog momenta kada je krenuo putem Kurana i putem sunneta poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Ovom sijelu prisustvovali su i svi lanovi BOM-e, koji su u Goradu organizirali svoje 7. tradicionalne susrete. Posljednje noi programa Sijelo na ploniku gospodin Nezim Halilovi odrao je predavanje Oigledni dokazi Boijeg postojanja. U toku mubarek mjeseca ramazana u prostorijama BZK Preporod Gorade organizirane su razne aktivnosti, od iftara za djecu i odrasle do ramazanskih sijela na kojima se poslije klanjanja teravih namaza uz kahvu i sokove druilo do kasno u no. Zadovoljstvo i radost posjetilaca na ovim sijelima pokazalo je da BZK Preporod Gorade zauzima vodee mjesto u oivljavanju i vraanju izvornih vrijednosti bonjakog naroda na prostorima Gorada. Uz ilahije, poune prie iz nae bliske i dalje prolosti, djeci i omladini prireeni su nezaboravni trenuci koje e dugo pamtiti. Tu su bila i kviz takmienja sa simbolinim nagradama, koje su obradovale one koji su znali odgovoriti na postavljena pitanja. BZK Preporod Gorade nije zaboravilo ni postae, pa je za njih obezbijedilo 70 paketa sa prehrambenim proizvodima u vrijednosti od 50 KM. Sredstva za pakete su obezbijeena iz Turske i Danske. Siromanim i starim osobama je pred kraj Ramazana podijeljena pomo u prehrambenim artiklima u vrijednosti od 20 KM, dijelom sredstvima koje su sami izdvojili lanovi BZK Preporod Gorade, a dijelom sredstvima poslanim iz Njemake i Danske od demata sa kojim Preporod ve dugo sarauje. Ovo je jo jedan pokazatelj kako mubarek mjesec ramazan zbliava ljude i njihova srca ini mekim i toplijim. 21.11. 2008. BZK Preporod Gorade organizovalo je skup Mladih intelektualaca sa podruja Gorada. Ovaj prvi skup protekao je u meusobnom razgovoru i druenju. Ve u narednom periodu planirano je da se krene sa aktivnostima koje e djelovati u sklopu BZK Preporod Gorade. Za naredni sastanak planirano je predavanje Kultura dijaloga prof. dr. Nusreta Isanovia. Prisutni su bili zadovoljni samom organizacijom ovakvog skupa i ele da u narednom periodu budu

Godinjak 2008 / 351

Aktivnosti opinskih drutava...

dio ove zajednice, kako bi udruenim snagama mogli djelovati na odgovorne organe sa ciljem poboljanja situacije u kolama, pomaganja studentima itd. Predsjednik Nedad Kurtovi

bzk preporod opinsko drutvo Gornji vakuf Od Obnoviteljske skuptine do danas BZK Preporod Gornji Vakuf imao je zadatak i cilj da pobolja kulturnu i svaku drugu svijest Bonjaka ovog grada. Zahvaljujui dobrovoljnom radu svojih lanova, BZK Preporod G. Vakuf je jedini u protekloj godini podigao svijest o kulturnom identitetu Bonjaka. Uz finansijsku pomo, te pomo u knjigama Matinog odbora i drugih Organizacija, Ministarstava kulture te Opine G. Vakuf-Uskoplje, uspjeli smo pokrenuti projekt biblioteke, te organizirati promociju knjiga itd., to emo detaljnije objasniti dalje u tekstu. U protekloj godini ostvarene su i posjete nekim sreditima u bosni i inozemstvu: Povodom proslave Dana nezavisnosti BiH (1. marta) Horska sekcija BZK Preporod G. Vakuf uestvovala je na manifestaciji u Prozoru, u organizaciji BZK Preporod Prozor. Takoer je uestvovala na Prvom festivalu ilahija i kasida organiziranom od BZK Preporod Graanice. Od 10. 10. do 13.10. 2008. godine lanovi BZK Preporod G. Vakuf gostovali su u Linzu, u Austriji. Ova trodnevna posjeda gradu u kojem ivi veliki broj uspjenih Bosanaca, organizirana je u saradnji Izvrnog odbora BZK Preporod G. Vakuf i demata Nur Linz, Austrija. lanovi su bili smjeteni u kuama Bonjakih porodica koje ve dui niz godina ive i rade u Linzu. Sva okupljanja su se obavljala u prostorijama Aneksa 1, kako domaini nazivaju lijepo ureeni prostor u kojem se provodi veina zajednikog slobodnog vremena. U spomenutom programu, koji se odrao 11. 10. 2008. godine, gornjovakufski ogranak Preporoda predstavio se sa folklornom, dramskom, muzikom te horskom sekcijom. Osim njih su se predstavili i hafiz Aziz Alili, hor Arabeske iz Zagreba i hor El Fatih iz Sarajeva. Iako smo dobili poziv od KUD Izvor 08 iz Kiseljaka za uee na Festivalu folklora, zbog unaprijed isplaniranih obaveza prema Nur Linz nismo bili u mogunosti da uestvujemo na festivalu. 352 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Uestvovano je i na raznim vjerskim manifestacijama: Poslije jacija namaza (21. 3. 2008. godine) u dematu Mehmed-bega Stoanina, odran mevlud povodom 12. Rebiul-evela (dan roenja Muhameda a.s). Uz uenje ilahija i kasida uestvovala je Horska sekcija BZK Preporod G. Vakuf. Povodom vjersko-kulturne manifestacije Dani Ajvatovice 2008 BZK Preporod je sa Islamskom vjerskom zajednicom uestvovao u organizaciji programa Napojimo se sa izvora Kevser u izvedbi enske edukativne organizacije Kevser . U naselju Bistrica kod Gornjeg Vakufa, 2. 8. 2008. godine, odran je mevlud Sjeanje na ehide Bistrice. Na manifestaciji je uestvovala i horska sekcija BZK Preporod, koja je izvela tri ilahije (Sjeanja, Hori vasiona, Ah ta Bosna). Na platou ispred TR Kamir odran je predramazanski koncert u organizaciji Medlisa Islamske zajednice Gornji Vakuf i BZK Preporod OO Gornji Vakuf. Gostovala je i horska sekcija BZK Preporod Bugojno. Hor BZK Preporod G. Vakuf je, kao i protekle godine, jednim lijepim gestom obiljeio mjesec posta. Naime, lanovi ovog hora u posljednjim danima mubarek mjeseca ramazana, obilaze demate sa podruja opine Gornji Vakuf. Posjetili sa demat Bistrica i Gafia-Memia, a indirektno, prilikom otvaranja spomen-obiljeja, demat Hrasnica i Duratbegovi Dolac. Za 27. no, Lejletu-l-Kadr, hor BZK Preporod G. Vakuf je pozvan u Islamski centar Bugojno, na zajedniki iftar, klanjanje teravih-namaza, te prigodnog programa. U organizaciji Islamske Zajednice Gornji Vakuf 29. 12. 2008. godine odrana je sveana akademija povodom nove 1430. hidretske godine. Akademija se odrala u velikoj sali Centra za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf. Sa nekoliko ilahija goste su poastili lanovi hora BZK Preporod G. Vakuf. mnoge manifestacije organizirane od drugih udruenja sa podruja G. vakufa-Uskoplja su podrane: BZK Preporod je uestvovao i na manifestaciji Dani deblokade 1993.2008. godina, zajedno sa udruenjima proisteklim iz rata (Organizacija porodica ehida i poginulih boraca, Ratni vojni invalidi RVI, Demobilisani borci, Goranovi, Patriotska liga, Zelene beretke), predstavnicima Opine, predstavnicima Medlisa Islamske zajednice. Raspisan je konkurs za najbolji literarni rad o temi: ivot u opkoljenom gradu, upriliene uline trke za djecu u tri kategorije, te skokovi u Vrbas. Na terenu ispred Osnovne kole Gornji Vakuf izveden je kulturno-zabavni program u organizaciji Organizacionog odbora za obiljeavanje Dana deblokade Gornji Vakuf 1993-2008. Nosilac manifestacije bila je Bonjaka zajednica kulture Preporod. Nastupili su: horska sekcija Preporoda Gornji Vakuf, sekcija A i mlaa sekcija, Muzika kola BZK Preporod Gornji Vakuf, folklorni ansambl Preporod Gornji Vakuf.

Godinjak 2008 / 353

Aktivnosti opinskih drutava...

Manifestacija je zavrena 2. 8. 2008. godine u sali Centra za obrazovanje i kulturu sveanom akademijom u organizaciji Organizacionog odbora za obiljeavanje Dana deblokade Gornji Vakuf 1993-2008. U okviru tradicionalne kulturno-sportske manifestacije: DANI OTPORA PRIVOR 1992 DANI SLOBODE PRIVOR 2008, u augustu 2008. godine, UG Bolja budunost Privor organizirao je Vee bonjake kulture na kojoj su uestvovali i BZK Preporod Prozor, BZK Preporod Jajce, BZK Preporod Gornji Vakuf, KUD Novotravniko biserje Novi Travnik. U organizaciji Javna ustanova Centar za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf-Uskoplje, 24. novembra 2008. godine, odrana je sveanost povodom Obiljeavanja Dana dravnosti Bosne i Hercegovine. Na manifestaciji su takoer uestvovale i horska, muzika i folklorna sekcija BZK Preporod G. Vakuf. Udruenje boraca Goranovi Gornjeg Vakufa, 16. decembra 2008. godine organiziralo je sveanu akademiju povodom godinjice smrti heroja naeg grada Gorana iia, po kojem spomenuto udruenje danas nosi ime. Na poetku programa su se obratili ugledni graani Gornjeg Vakufa, a prisutne je sa nekoliko ilahija poastio i hor Bonjake zajednice Kulture Preporod Gornji Vakuf. Takoer, su dodijeljene zahvalnice i nagrade za literarne radove. provedeni su i neki projekti, festivali, promocije knjiga: U aprilu 2008. godine Opinsko drutvo BZK Preporod Gornji Vakuf pokrenulo je akciju prikupljanja knjiga za obnavljanje postojeeg knjinog fonda. Samo nekoliko dana od poetka akcije Preporod u Gornjem Vakufu postao je bogatiji za stotinjak knjiga, koje su donirale Bonjaka Zajednica Kulture Preporod Sarajevo i Fondacija Heinrich Bl. U prepunom Centru za obrazovanje i kulturu 27. 4. 2008. godine je otvoren prvi Festival ilahija i kasida Gornji Vakuf 2008. Festival je otvorio predsjednik Bonjake zajednice kulture Preporod Said Imamovi. Festival takmiarskog karaktera trajao je dva dana, a nastupili su: hor Preporod Blagaj, Vokalni ansambl Preporod Bugojno, hor Karaozbegove medrese Mostar, hor Preporod Graanica kao gosti i hor Selimija Doboj. Gosti su bili hor Sejfullah iz Konjica, te Denana Durek. Generalni pokrovitelj Festivala bila je Vlada SBK, dok su podrku dali i Opina Gornji Vakuf Uskoplje, te privrednici nae opine. Pobjedu su odnijeli: 1. Hor Karaozbegove medrese Mostar ( 500 KM ), 2. Vokalni ansambl Preporod Bugojno ( 300 KM ), 3. Hor Selimija Doboj ( 200 KM ). 17. 5. 2008. godine BZK Preporod Opinsko drutvo Gornji Vakuf u Centru za obrazovanje i kulturu organiziralo je promociju knjige Crveni makovi autora Nedada Milanovia. 354 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Horska sekcija BZK Preporod Gornji Vakuf izvela je dvije numere: Gornji Vakuf ponos roda i Mejra na tabutu, koja je bila popraena video prilogom o stecima iz filma Istina. 21. novembra 2008. godine odrana je Veer kulturno-umjetnikog drutva Mladost iz Kieva, Republika Makedonija. Na samom poetku programa, prisutnima se u ime Bonjake zajednice kulture Preporod Gornji Vakuf obratio predsjednik Alija Filan, koji je poelio gostima dobrodolicu. Nakon folklorne sekcije BZK Preporod G. Vakuf, na podij su stupili su i gosti veeri, Kulturnoumjetniko drutvo Mladost. Makedonci su prisutnima ponudili niz koreografija, a osim plesa, u pauzama smo mogli uti i tradicionalnu bosansku pjesmu, sevdalinku, u izvedbi lana Kulturno-umjetnikog drutva Mladost. Mladi sastav Izvrnog odbora BZK Preporod G. Vakuf je svojim velikim radom, voljom i zalaganjem pomogao da se sve ove manifestacije organizira ili podre itd. Takoer su uradili mnogo na sklanjaju djece i omladine sa ulice, organiziranjem mladih grupa unutar svojih sekcija, te formiranjem novih, poput dramske sekcije. U planu je i formiranje likovne te drugih sekcija za kojima se ukae potreba. Naalost, dosadanji predsjednik Said Imamovi, morao je u novembru da napusti to mjesto zbog Zakona o sukobu interesa. Na njegovo mjesto izabran je nastavnik i slikar Alija Filan. Iako je BZK Preporod Gornji Vakuf na svim svojim gostovanjima pokazao veliki uspjeh i pobudio veliko interesiranje, te dobio mnoge pozive za gostovanja i uee na festivalima, kao to su Engleska, Austrija, vicarska, festival u Celju u Makedoniji, zbog nedostatka finansijskih sredstava nije u mogunosti da se odazove pozivima. Predsjednik Alija Filan

Godinjak 2008 / 355

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo Graanica BZK Preporod iz Graanice svoj rad realizirao je kroz sljedee aktivnosti: promocije knjiga, izdavanje knjiga, organiziranje raznih manifestacija i izlobama slika i levhi. promocije knjiga: Promocija deset knjiga hadi Mustafe ef. ajlakovia, iji promotori su bili profesori Smajo ef. Mustafi i Rusmir Djedovi, odran je u Dershani u Graanici. (8. 2. 2008.) Promocija knjige Fikreta Ahmetbaia Uloge kratkotrajnih krugova, lana Preporoda u Graanici, Dershana OK medrese, promotori Jasna Hadiselimovi i Ismet Sulji. (16. 3. 2008.) Promocija knjige Azre Loli iz Tuzle djeija knjievnost Homplicumlovanee pomflice. Promotori su bili Jasna Hadiselimovi i Ismet Sulji. Promocija godinjaka Avlija, br. 5, asopisa BZK Preporoda iz Graanice. Promotorica je bila Jasna Hadiselimovi, Dershana OK medresa Graanica. (16. 16. 2008.) Promocija dviju knjiga Fadila Duranovia: ivim tiho i Sutra je novi dan iz Srebrenika, OK medresa. Promocija dvaju romana Hazima Akmadia: Gazi Husrev-beg i Gazi Isabeg u Dershani OK medrese. (7. 7. 2008.) Promocija desetog kola Bonjaka knjievnost u 100 knjiga. Promotori su bili prof. dr. Munib Maglajli i knjievnik Hadem Hajdarevi, u Dershani OK medrese. (24. 10. 2008.) Promocija knjige ivot i pjesma Hajrije Beirevia, 28.10. 2008., u BKC Graanica. Promocija knjige Amira Maia Uz malo rime pogodi ime, 14. 11., u Srednjokolskom centru Sladna. knjige koje je izdalo opinsko drutvo u Graanici: Ahmetbai, Fikret, Uloge kratkotrajnih krugova Avlija, 5., asopis Preporoda iz Graanice Spahi, Ahmed, Politiko organiziranje na putu islama Kahrimanovi, Senahid, Moja zona odgovornosti knjievni susreti: 1. 2. 2008. Knjievni susreti u Kalesiji 7. 2. 2008. Knjievni susreti u Sapni 6. 4. 2008. Knjievni susreti u Srebreniku 24. 8. 2008. Knjievni susreti u Graanici, uestvovali su gosti iz Tuzle, Srebrenika, Doboj-Istoka i ivinica. 356 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

13. 6. 2008. Manifestacija Susreti gradova, gostovanje Srebrenika sa cjeloveernjim programom, velika sala BKC. 25. 7. 2008. Manifestacija Pod lipama Graanice Festival ilahija i kasida, velika i prepuna sala BKC-a Graanica. Uesnici su bili iz sljedeih gradova: Gornjeg Vakufa, Tuzle, Doboja, Brkog, Doboj-Istoka, Zenice, Modrie i Graanice. 24. 4. 2008. uee hora ilahija u Doboju na desetom festivalu ilahija. 26. 4. 2008. gostovanje hora ilahija Preporod iz Graanice u Gornjem Vakufu na festivalu ilahija. 2. 10. 2008. uee u obiljeavanju Bajramskog programa hora ilahija iz Graanice u Vitezu. 3. 10. 2008. uee hora ilahija u Bajramskom programu Gornje Tuzle. izlobe slika i levhi: 1. 3. 2008. Tradicionalna izloba slika i levhi povodom dana nezavisnosti BKC-a Graanica u trajanju od 20 dana. 29. 4. 2008. Izloba slika i levhi u BKC-u u Tuzli udruenje likovnih umjetnika TK u trajanju od 15 dana. 1.6. 2008. Izloba slika i levhi u ivinicama u trajanju od pet dana. 4. 9. 2008. Izloba slika Enesa Imamovia lana Preporoda iz Graanice u okviru manifestacije Dani sabura u Doboj-Istoku 26.8. 2008. Izloba slika umjetnika Preporoda u Kladnju povodom manifestacije Djevojaka peina 25.11. 2008. Izloba slika i levhi u BKC-u Tuzla 8.11. 2008. Bajramska izloba slika i levhi u BKC-u u trajanju od 15 dana. 25.12. 2008. Izloba slika i levhi u Gradacu povodom Hidretske nove godine u trajanju od mjesec dana. Predsjednica Refka aji

Godinjak 2008 / 357

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo Gradaac U januaru 2008. godine radili smo na organizaciji i pripremi za izdavanje i tampanje monografije Gradaac sa okolinom u prolosti autora mr. Esada Sarajlia i iznalaenju finansijskih sredstava za tampanje iste. Povodom obiljeavanja 1. marta, Dana nezavisnosti, 28. 2. 2008. godine otvorena je izloba Orijentalna zbirka arhiva Tuzlanskog kantona. /Izbor dokumenata/ Autor izlobe: prof. orijentalistike Nermana Hodi Tuzla, promotori: prof. dr. Enes Pelidija Sarajevo i prof. dr. Azem Koar Tuzla gost veeri: mr. dr. Izet aboti direktor arhiva TK. 19. 4. 2008. godine odrana je promocija knjige Gradaac sa okolinom u prolosti autora mr. Esada Sarajlia. Promotori: prof. dr. Munib Maglajli Sarajevo, prof. dr. Salih Kulenovi Tuzla, uz prisustvo autora. 19. 4. 2008. godine odrana je redovna Izvjetajna skuptina 2006-2008. godine uz uee mjeovitog pjevakog hora Behar Gradaac Nakon odrane Izvjetajne skuptine u prostorijama male sale Gradaakog sajma odrana je promocija knjige autora Omera Pobria Eh, ta bi rekla moja rahmetli majka. U zabavnom dijelu programa uestvovali su lanovi ansambla Institut sevdaha Omera Pobria. 16. 5. 2008. godine odrana je promocija knjige Etnologija antifaizma: Teorija i praksa. Autor: prof. dr. sc. Hosip Deeljin, emeritus Zagreb, promotor: prof. dr. sc. Jasminka Gradaevi-Sijeri, pravni fakultet Sarajevo prof. dr. Vidoje Vuji Fakultet za turistiki i hotelski menadment Rijeka, gosti veeri: prof. dr. Jadranka Ivankovi Deeljin Zagreb i prof. dr. Romana Rosandi Zagreb, pozdravna rije: prim. dr. Sejad Berbi, moderator: prof. Sadeta Subai, muzika pratnja: Nuri Al-Hayli. 30. 5. 2008. godine u sklopu manifestacije Gradaaki knjievni susreti otvorena je izloba Knjiga i rukopisa Maka Dizdara.

358 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Autor izlobe: direktorica Muzeja za knjievnosti i pozorine umjetnosti BiH Medhija Maglajli Sarajevo. promotor izlobe: prof. dr. Marina Bakari Sarajevo Istu veer odrana je i promocija X kola Bonjake knjievnosti, promotor: prof. dr. Munib Maglajli Sarajevo rrof. dr. Sadeta Subai Gradaac 2. 6. 2008. godine, a u suradnji sa Opinom Gradaac i HO BOSIT Gradaac, otvorena je izloba Fotografija i narodnih nonji bratskog grada iz Italije Castenodola. U ime Preporoda izlobu je otvorio predsjednik prim dr. Sejad Berbi, a predstavnik grada Castenedola je govorio o izloenim eksponatima i saradnji dvaju gradova. Izlobu je proglasio otvorenom gradonaelnik Gradaca in. Ferhat Mustafi. 12. 7. 2008. godine BZK Preporod Gradaac je prisustvovala tradicionalnoj manifestaciji opinskih drutava TK sa nazivom Dani Preporoda, u Doboj Istoku. Organizator je ZOD Tuzla. BZK Preporod Gradaac je predstavljao mladi sazlija Jusuf Brki sa dvije sevdalinke. Drugi sadraj je predstavljala izloba Preporodove izdavake djelatnosti: monografija Husein kap. Gradaevi, monografija Kula, Husein ogo Srea mladog Ljubovia, Esad Sarajli Gradaac sa okolinom u prolosti, Vijeanje bonjakh prvaka u Tuzli 1831. godine, plakat Obnoviteljskog rada BZK Preporod Gradaac. Povodom obiljeavanja 174. godinjice smrti Husein kap. Gradaevia otvorena je izloba slika prof. Nijaza Omerovia iz Graanice kao i promocija knjige istog autora avo, istina i mit. Promotor izlobe i promotor knjige bio je knjievnik Atif Kujundi. Osvrt na ivot i djelo Huseina kap. Gradaevia dao je prof. Rusmir Djedovi iz Graanice. Istim povodom prije duma namaza u damiji Husejniji prouen je tevhid rahmetli Husein kap. Gradaeviu. 29. 8. 2008. godine, u saradnji sa UGM Sumejja, odrano je tradicionalno Predramazansko sijelo sa prigodnim kulturno-zabavnim programom. Uesnici programa: prof. Nusret ef. Kurjakovi, uvodna rije: prim dr. Sejad Berbi, moderator: Nadira Pamukovi, pravnik. U zabavnom dijelu programa uestvovali su: Hazrudin Udvini Haze, Muhamed osi Hamulja, Amela Iskri, Jasenko Inki, Jusuf Brki, Erna Bajri i David Pamukovi.

Godinjak 2008 / 359

Aktivnosti opinskih drutava...

Povodom obiljeavanja 22. 10. 2008. godine Dana Opine Gradaac, 24. 10. 2008. godine otvorena je izloba akademskog slikara Zorana Dragievia iz Brkog. Promotor: Fatmir Alispahi Tuzla, uvodna rije: prim dr. Sejad Berbi, muzika pratnja: Jasenko Inki 26. 12. 2008. godine, u ast nove 2009. godine, u prostorijama Preporoda otvorena Kolektivna izloba Udruenja likovnih umjetnika Graanica na kojoj su predstavljeni radovi 12 likovnih umjetnika iz Graanice. Promotor: mr. Jasna Hadiselimovi Tuzla. Predsjednik Sejad Berbi

bzk preporod opinsko drutvo Hadii Tokom 2008. godine, u okvirima finansijskih mogunosti, realizirajui planske i programske zadatke, OD Preporod Hadii je svojim aktivnostima dalo znaaj i doprinos sveukupnim kulturnim deavanjima, ne samo na podruju opine Hadii, nego i mnogo dalje. Naime, naim gostovanjima, organizacijama razliitih kulturnih sadraja smo irili duh zajednitva, saradnje i potrebe zajednikog nam uvanja kulturnih tekovina. Meu aktivnostima u toku 2008. godine, istiem najznaajnije: Gostovanje i nastup dramskog ansambla Preporod u Olovu sa izvedbom drame Na Boijem putu. Drama je izvedena na pozornici sale Doma kulture, pred paljivom i mnogobrojnom publikom. Organizator ove posjete je bio naelnik Opine Olovo Alija Abazovi. Nakon predstave organizirano je druenje u hotelu Aquaterm, i snimljen razgovor, kao informacija o Drutvu, radu dramskog ansambla i samoj predstavi, za lokalni radio. U prostorijama Preporoda odrana je knjievna veer. Gost ove knjievne veeri bila je knjievnica Jasmina Musabegovi, koja je svojim jednostavnim i interesantnim govorom zaokupila panju mnogobrojnih posjetilaca, posebno omladine. Na zavrnoj manifestaciji Uz knjigu sam upoznao/upoznala domovinu, namijenjenoj uenicima osnovnih kola sa podruja BiH, zapaeno uee imali 360 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

su uenici O sa podruja Hadia, kao i aktivisti Preporoda, takoer iz Hadia. Organizirana je posjeta aktivista Preporoda Narodnom pozoritu u Sarajevu na predstavu drame Balada o Omeru i Merimi Ferida Sokolovia u adaptaciji i reiji Sulejmana Kupusovia. U prostorijama Preporoda tokom godine, jedan dan u sedmici, odravana su kontinuirana druenja omladine, gdje su se, nakon razliitih tematskih predavanja, razvijale interesantne diskusije. U toku mjeseca ramazana za lanove i aktiviste Preporoda organiziran je iftar. U toku godine vrene su pripreme za tampanje zbirke poezije dugogodinjeg lana i aktiviste Preporoda Hajrudina Zagore, pa je krajem decembra BZK Preporod bio izdava zbirke sa naslovom Na stazama dobra. Preporod Hadii je u svojstvu suizdavaa pomogao tampanje zbirke poezije sa naslovom Vrteka uspomena. Autorica ove zbirke je, takoer, aktivista i lan Preporoda, Fikreta Salihovi-Kenovi. Radu biblioteke se poklanja posebna panja. U toku 2008. godine smo, u skladu sa finansijskim mogunostima, poveali biblioteki fond, skromnom kupovinom knjiga, a takoer i darovanim knjigama. Za potrebe dramskog ansambla, za scenografiju i kostimografiju smo, takoer iz skromnih sredstava, nabavili predmete za scenu i dijelove nonji za glumce, kako bi vizuelni efekti upotpunili interpretaciju dogaaja. Za BZK Preporod Hadii 2009. godina je jubilarna. Na prigodan nain obiljeit e se 15 godina djelovanja, ime e se dokumentovati rad i aktivizam proteklih godina. Predsjednica Zehra Mustoo

Godinjak 2008 / 361

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo ilija I ORGANIZACIONA PITANJA 2. 6. 2008. godine odrana je Izborna skuptina BZK Preporod Opinsko drutvo Ilija na kojoj je izabrano rukovodstvo Drutva: predsjednik, Izvrni odbor, Nadzorni odbor i Sud asti. Za predsjednika je izabran Almir Puina, dipl. pravnik, a za podpredsjednika prof. Tarik Omerhodi. lanovi Izvrnog odbora su: prof. Mahir Devi, prof. Mehmed Smajlovi, Mahir utura, Ismet Dafo, Merfid Mai, Mustafa Meetovi i Emir Fazli. Osim tekuih aktivnosti Drutva donesen je i plan unapreenja rada u 2008. godini, koji je uglavnom realiziran i o kojem u daljem tekstu dajemo vie podataka. II IZDAVAKA DJELATNOST Apsolutni prioritet u radu Drutva u izvjetajnom periodu dat je izdavakoj djelatnosti. U tom smislu fomirana je redakcija kulturno-edukativnog glasila drutva pod nazivom Horizonti, tako da se u poetkom 2009. godine oekuje i poetak izdavanja glasila. Od ostalih aktivnosti znaajno je spomenuti i pripreme za izdavanje zbirke poezije autora Senada Terzia iz Ilijaa, sa nazivom Intermezzo za koju su uraene recenzije i lektorisanje te grafika obrada. U fazi je iznalaenje finansijskih sredstava za tampanje poetnog tiraa. III RAD SEKCIJA DRUTVA U okviru drutva rade sljedee sekcije: hor Preporod, Tamburaki orkestar sa folklornim ansamblom, Ekoloka sekcija, Dramsko-recitatorska sekcija. Hor Preporod je uestvovao na svim znaajnim koncertima duhovne muzike islama kao to su Moj ummete (obiljeavanje postojanja 600 godina islama u BiH), Pod zastavom Muhammeda a.s. itd, kao i na lokalnim koncertima: Primi noas dove nae u povodu Dana damija 7. maja, tradicionalni koncert U susret Ramazanu, Veer Preporoda u okviru manifestacije Ilijaki dani itd. Takoer, i ostale sekcije uestvuju u veini ovih manifestacija, zavisno od potrebe i koncepta. U toku je snimanje CD-a duhovne muzike islama u izvedbi hora Preporod u aranmanu Eldina Huseinbegovia, a dovretak projekta je planiran poetkom aprila 2009. godine. IV ORGANIZACIJA MANIFESTACIJA Tokom 2008. godine BZK Preporod Opinsko drutvo Ilija organiziralo je vei broj razliitih manifestacija, naroito povodom znaajnih datuma. Izmeu ostalih, istiemo sljedee: Obiljeavanje Dana planete Zemlje 22. aprila Koncert duhovne muzike islama Primi noas dove nae u povodu 7. maja, Dana damija u BiH, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Opine Ilija. Ova manifestacija imala je i dobrotvorni karakter, jer je sav prihod od prodatih karata namijenjen izgradnji vjerskih objekata 362 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Program Veer preporoda na otvaranju manifestacije Ilijaki dani 2008 Tradicionalna manifestacija U susret ramazanu Obiljeavanje Ramazanskog bajrama prigodnim programom: knjievna veer, kviz itd. Uee u obiljeavanju 25. novembra, Dana dravnosti BiH V OSTALE AKTIVNOSTI Osim gore spomenutih, ove godine provedene su aktivnosti koje e unaprijediti rad sekcija, kao i Drutva u cjelini. Prije svega, istiemo nabavku stalnih sredstava kao to su oprema (nonje, muziki instrumenti itd.), zatim angairanje strunih lica razliitih profila, kao to su koreografi, garderoberi, lektori itd. Takoer su renovirane i prostorije sjedita Drutva koje su sada na raspolaganju za razliite aktivnosti sekcijama i aktivistima Drutva. Vano je napomenuti da u sekcijama naeg drutva trenutno na razliite naine radi gotovo 150 mladih ljudi uzrasta od 14 godina i dalje, to smatramo naroitim uspjehom s obzirom na izazove vremena u kojem ivimo. Na koncept rada zasniva se na partnerskom odnosu izmeu Drutva i lokalne i ire zajednice u cjelini, jer ne elimo biti tretirani kao ostala udruenja odnosno nevladin sektor, ije je djelovanje uglavnom koncentrirano na ue podruje interesiranja. Predsjednik Almir Puina

bzk preporod opinsko drutvo jablanica U 2008. godini Opinski odbor BZK Preporod Jablanica imao je mnogo razliitih aktivnosti koje se kontinuirano provode otprije nekoliko godina. U izvjetajnom periodu organi drutva su odrali dvadesetjednu sjednicu Izvrnog odbora, a odran je i veliki broj konsultativnih i radnih sastanaka. Na sjednicama je raspravljano o aktuelnoj problematici u radu drutva, te planovima, aktivnostima i programu rada u aktuelnom periodu. Izvrni odbor je usvojio estomjeseni izvjetaj za 2008. godinu i Izvjetaj o finansijskom poslovanju za 2008. godinu. Takoer su Opini Jablanica redovno dostavljani izvjetaji o utroku finansijskih sredstava. Drutvo je u 2008. godini odralo godinju skuptinu. Koliki je znaaj BZK Preporod u Jablanici, govore navedene aktivnosti. Gotovo da i nema kulturnih deavanja u Jablanici na kojima drutvo nije uestvoGodinjak 2008 / 363

Aktivnosti opinskih drutava...

valo. Odrane su tradicionalne aktivnosti koje je drutvo radilo u kontinuitetu proteklih godina, i to: kola stranih jezika Mali lager Likovna kolonija Izlobe slikara Veer sevdalinke Projekt Pisci u naem gradu treba da bude zavren do kraja januara 2009. godine. U 2008. godini Opina Jablanica je odobrila sredstva za realizaciju jednog novog projekta sa nazivom Talenti mladi pisci i recitatori Jablanice. S obzirom na sve veu zainteresiranost uenika za knjigama iz naeg bibliotekog fonda, te na injenicu da mnogo djece pie poeziju i prie, odluili smo pokrenuti ovaj projekt koji bi uveliko podstakao nae mlade talente za jo kvalitetnijim stvaranjem, ali i pruio priliku da se uje tiha ali mona rije djeijeg knjievnog izriaja. Projekt vodi na profesor bosanskog jezika i knjievnosti, koji se sastaje sa djecom svake sedmice, prati njihov rad i struno ih usmjerava. U izvjetajnom periodu ostvarena je, moglo bi se rei, zadovoljavajua saradnja kako sa Opinom Jablanica tako i sa viim nivoima vlasti koji su pokazali interes i finansirali veinu naih projekata. Bez njihove pomoi nae drutvo ne bi moglo funkcionirati i davati ovako znaajan doprinos u afirmaciji i promoviranju kulturnih deavanja u naem gradu. Nadamo se da e rezultati naeg rada biti vidljivi i u budunosti. Predsjednik Alija uko

bzk preporod opinsko drutvo kakanj 30. 5. 2008. godine Bonjaci iz Splita u posjeti kakanjskim Bonjacima U prostorijama JU Gradska biblioteka Kakanj 30. 5. 2008. godine odrana je kulturnoumjetnika manifestacija sa nazivom Historijski as u Kraljevoj Sutjesci i na Bobovcu u organizaciji BZK Preporod-Kakanj iz Kaknja. Ova 364 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

manifestacija poprimila je osnove tradicionalnosti, jer su ve doekivani gosti (studenti i profesori) sa Islamskog pedagokog fakulteta iz Zenice, kao i uenici kakanjskih srednjih kola i Prve bonjake gimnazije iz Sarajeva zajedno sa njihovim profesorima. Na ovogodinjem skupu uestvovali su lanovi KDB Preporod iz Splita R Hrvatska i predstavili se sa dva dramska komada kakanjskoj publici. Oni su izveli monodramu Suljo tamburica i dramsku minijaturu Reufov bajram, iji je scenarij i reiju napisao sam predsjednik splitskog Preporoda Ibrahim Durakovi. Osim KDB Preporod iz Splita, na ovoj manifestaciji uestvovali su i predstavnici KUD Fadil Dogdibegovi-Dikan iz Kaknja i tako se prisutnom auditoriju predstavili interpretacijom sevdalinki i solo nastupom harmonikaa, koji su odsvirali splet bosanskih narodnih igara. Sa okonanjem ove manifestacije akteri i rukovodstvo su svoje druenje nastavili na sveano-poslovnoj veeri, gdje je potvrena i dogovorena budua saradnja. Dan poslije, gosti iz Splita imali su priliku da posjete i obiu sliv rijeke Trstionice i tako se upoznaju sa historijatom ovog kraja, gdje, svakako, treba spomenuti obilazak jedne od najstarijih damija, koja je i nacionalni i kulturni spomenik u BiH, a to je damija u Kraljevoj Sutjesci, koju je sagradio slavni turski sultan Mehmed II El-Fatih. 28. 7. 2008. godine Kakanjski Merhamet je pokrenuo akciju Doek djece iz Srebrenice i Bratunca koju je uspjeno i realizirao. U ponedjeljak, 28. 7. 2008. godine, organiziran je, u saradnji sa BZK Preporodom Kakanj, odlazak djece u Kraljevu Sutjesku i na mjesto nekadanjeg glavnog grada srednjovjekovne Bosne Bobovca. Prilikom posjete Kraljevoj Sutjesci djeca su obila Fatihovu damiju i Bosansku sobu. O znaaju Fatihove damije i Bobovca predavanje je za djecu u ime kakanjskog Preporoda odrao profesor Nevzet Kovaevi. 21. 10. 2008. godine Sjeanje na lik i djelo Alije Izetbegovia U povodu godinjice od preseljenja rahmetlije predsjednika Alije Izetbegovia, a u organizaciji BZK Preporod Kakanj , M.d.d Merhamet, K.u.u. Aksaray, Mladi muslimani, Udruenja Ilmijje i Fatme iz Kaknja 21. oktobra u maloj sali Doma kulture u Kaknju odrana je tribina na kojoj je govoreno o liku i djelu ovog velikog voe, predsjednika, diplomate a nadasve ovjeka. Pozvani da govore o rahmetli Aliji su oni koji su mu bili bliski saradnici, ahbabi, prijatelji. Nezim Halilovi Muderis je u svom izlaganju iznio nekoliko linih iskustava u susretima sa predsjednikom. Dr. Demaludin Lati, takoer gost ove tribine, govorio je o svom iskustvu sa Alijom te ideji koju je rahmetli Alija nosio i za koju se borio, te iznio nekoliko linih iskustava u druenju i susretima sa predGodinjak 2008 / 365

Aktivnosti opinskih drutava...

sjednikom. Boravei nedavno na jednom naunom skupu u Istanbulu, u Turskoj, dr.Lati je primijetio da se o Aliji puno vie zna i govori, te da je vie cijenjen vani nego kod nas, to moda opet govori o nama samim i naem odnosu prema naim velikanima. U programu su uestvovali i lanovi hora Ak saray izvoenjem poznate kaside posveene rahmetli predsjedniku. Ova tribina je mali doprinos navedenih udruenja, ali i poruka da ima onih koji nisu zaboravili vrijednost i znaaj ovjeka u datom vremenu i prostoru, a Alija je bio sigurno jedan od takvih. 6. 12. 2008. godine U povodu Kurban-bajrama u sali Doma kulture Kakanj 6. decembra odrana je manifestacija Nek miriu avlije. Udruenja i organizacije Preporod Kakanj, Merhamet, Ak saray, Mladi muslimani, Ilmijja, Fatma, Sultanov konak i Amber iz Kaknja su bogatim i raznovrsnim programom najavili dolazak jednog od najveih muslimanskih i bonjakih praznika. Cilj organizatora je bio da kroz ovu manifestaciju oslika sve ono to ini bogatu lepezu i sadraj prilikom dolaska i proslave Bajrama na ovim prostorima. Prisutni posjetioci su takoer uivali u izvedbi sevdalinki i bosanskih kola KUD Dikan iz Kaknja. Na samom kraju manifestacije prisutni su mogli probati i halvu slatko koje je na ovim prostorima pripremano u povodu dolaska mubarek-dana i noi. Tano u 21 sat uprilien je i vatromet, a sve kao najava ovog velikog praznika. Meutim, glavna poruka i cilj organizatora jeste upoznavanje i druenje kroz zajedniki rad i promociju porodinih vrijednosti, te svega onoga to je u Bosni bilo uvijek prisutno, posebno u mubarek danima Kurban-bajrama. Predsjednik Nazif Hrusti

bzk preporod opinsko drutvo kalesija 21. 3. 2008. godine U organizaciji BZK Preporod, Gradske biblioteke i UG Magaza, a u povodu 21. marta Svjetskog dana poezije, u Gradskoj biblioteci Kalesija upriliena je promocija zbirke pjesama ilibar i perla dr. Omera . Ibrahimagia iz Tuzle. Za knjigu ilibar i perla Ibrahimagi je 2007. godine dobio prestinu nagradu Mak Dizdar, koja se dodjeljuje za neobjavljenu zbirku poezije u skupu manifestacije Slovo Gorina u Stocu. O knjizi, uz autora, je govorio i kalesijski knjievnik Mehmed edovi. 366 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

23. 4. 2008. godine Svjetski dan knjige 23. april i ove godine je obiljeen u Kalesiji. U prostorijama Gradske biblioteke upriliena je promocija dviju knjiga: Drutvo i etika Mustafe Spahia i Drutveno-etiki pojmovnik koautora Mustafe Spahia i Mirzeta Hamzia. Organizatori promocije, uz Gradsku biblioteku, jesu i BZK Preporod Kalesija i Medlis IZ Kalesija. O knjigama su govorili prof. Enver ef. Ali, glavni imam Medlisa IZ Kalesija, i Meho ljivo, urednik BIR radija, te i sami autori. 14. 5. 2008. godine U povodu Knjievnih susreta Vezeni most u Kalesiji je uprilieno druenje sa piscima djeije knjievnosti: Biserom Alikadi i Zejirom Hasiem. 23. 5. 2008. godine BZK Preporod i Gradska biblioteka Kalesija, u saradnji sa Vispakom iz Visokog, a u povodu Dana Opine, upriliili su druenje Kahva uz knjigu i Vispak. Svi Kalesijci i gosti su imali priliku da popiju kahvu iz najvee dezve na svijetu. Okupljenima su lanovi Kluba prijatelja knjige itali stihove posveene Kalesiji, a naelnik Rasim Omerovi i direktor Biblioteke su graanima poklonili odreeni broj knjiga. 13. 6. 2008. godine U organizaciji BZK Preporod, Gradske biblioteke i UG Osmijeh nade, koje okuplja djecu sa smetnjama u razvoju i njihove roditelje, u Kalesiji je upriliena promocija knjige Podiui ovjeka autorice Zehre Sofi, profesorice bosanskog jezika i knjievnosti u penziji. Na promociji, kojoj su prisustvovali i lanovi Skuptine UG Osmijeh nade, uz autoricu, govorile su jo i prof. dr. Aja Mahmutagi, defektolog, i Meliha Terzi, profesorica bosanskog jezika i knjievnosti i urednica asopisa Bosanska Sumejja. 28. 6. 2008. godine JU Gradska biblioteka Kalesija i Bonjaka zajednica kulture Preporod Kalesija u povodu Dana Opine Kalesija raspisali su literarni natjeaj Distih za moju Kalesiju. Na natjeaj je pristigao vei broj uenikih radova. iri su inili profesori bosanskog jezika i knjievnosti Smajil Latifovi, Hurija Imamovi i Amir Muhamedbegovi. U kategoriji uenika srednjih kola najbolji su bili Muho Fazli, Muamer Kadri i Lejla Sulejmanovi, svi iz MS Kalesija. Kod osnovaca prvo mjesto je osvojila Fatima Sinanovi (O Kalesija), drugo Tarik Joldi (O Memii), a tree Amela Vildi (O Memii). Osim prvonagraenih, diplome za uspjeno uee na literarnom natjeaju dobili su i uenici: Azra Ai, Zerina Saki, Sanela Bari, Mirela Alibegovi, Zehra Guti, Enisa Imamovi, Rijada Suljkanovi, Edmir Ali, Fatima Jukanovi, Hata Barui, Edisa Husi, te profesori: Enver Ali, Amira Lokmi i Selma Mei. Nagrade najboljima je uruio Nermin Bukvar, lan BZK Preporod. Godinjak 2008 / 367

Aktivnosti opinskih drutava...

29. 8. 2008. godine JU Gradska biblioteka Kalesija i BZK Preporod Kalesija, trei put zaredom, u povodu obiljeavanja 29. augusta, dana kada je 1189. godine napisana Povelja Kulina bana, prvi poznati pisani dokument svjetovnog karaktera na bosanskom jeziku, organizirali su manifestaciju Dani Povelje. Manifestacija je poela u Gradskoj biblioteci izlobom slika sa nazivom Stara Bosna, na kojoj su se predstavili slikari iz Zenice, Tuzle, Kalesije, Buima i Rijeke. Izlobu je otvorio opinski naelnik Rasim Omerovi, a uvodniari su bili akademik prof. dr. Enver Mandi, najvei kolekcionar slika u BiH, i Faruk Kadri, sekretar BZK Preporod Zenica. Ista izloba, poslije Kalesije, bila je postavljena i u Zenici. Nakon izlobe upriliena je promocija knjige Kulin ban autora Zehrudina Isakovia. O knjizi je govorio Muamer Spahi, direktor Izdavake kue Vrijeme iz Zenice, koja je objavila Isakovievu knjigu u ediciji Bosanski portreti. 19. 9. 2008. godine Promovirana je knjiga Teror antiterorizma Fatmira Alispahia. Kako je reeno na promociji, rije je o prvoj knjizi o izmiljanju tzv. islamskog terorizma u BiH, sataniziranju Bonjaka i uspostavi policijske drave. Osim autora, o knjizi su jo govorili i Senad Huki, predsjednik Udruenja za promociju pozitivnih vrijednosti Most Tuzla, koje je i izdava knjige, kalesijski naelnik Rasim Omerovi, Mehmed Hodi, direktor Biblioteke, te Salko Zildi. 11. 10. 2008. godine U Kalesiji je gostovao glumaki ansambl zenikog Preporoda sa predstavom Bonjaka svadba, koja je izvedena u sali BKC-a. Dramu je reirala efika Korkut-unje, a igrali su: Fatima Mai, Nejra Serdarevi, Ramiz Dedi, Mirza Tali, Elmedina Bajramovi, Nihad Tali, Haris Muminagi, Lejla Ekinovi, Salko Klapuh, Devada Saliinovi, Hikmet Trako, Sejad Podojak i Edbir ari. Zeniki glumci su svojom izvedbom oduevili kalesijsku publiku. Zahvaljujui kalesijskom i zenikom Preporodu, uspostavljena je kulturna saradnja izmeu Kalesije i Zenice. 24. 10. 2008. godine Poela 13. kulturna manifestacija Ikre, koja se odrava u povodu obiljeavanja oktobra mjeseca knjige. Uz BZK Preporod i JU Gradska biblioteka Kalesija, ove godine kao suorganizator se pojavilo i Drutvo pisaca TK-a. Manifestacija je poela 24. oktobra, izlobom ratnih fotografija i dokumenata: Srebrenica da se ne zaboravi Arhiva Tuzlanskog kantona, koju je otvorio Murat Hurti, ef tuzlanskog Ureda za nestale. O izloenim fotografijama i dokumentima govorili su autori izlobe prof. dr. Izet aboti, direktor Arhiva TK-a, i profesorica Eefa Begi. Izlobu su posjetili i predstavnici Bonjaka iz Istanbula, koji su doli na podruje TK-a u uzvratnu posjetu. Nakon toga je uprilien oma Ned368 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

adu Ibriimoviu, u povodu njegovog prijema u Akademiju nauka i umjetnosti BiH. O Nedadu su govorili Nijaz Alispahi i Fatmir Alispahi u ime Drutva pisaca TK-a. Domaini su tom prilikom uruili poklone akademiku Ibriimoviu. 28. 10. 2008. godine U Gradskoj biblioteci odrana je knjievna veer sa Hademom Hajdareviem, u kojoj su uestvovali i Fahrudin Sinanovi i Mehmed edovi. Osim Hajdarevieve poezije, publika je s panjom pratila i Hajdarevievo izlaganje o aktuelnim deavanjima na politikoj i kulturnoj sceni u BiH. 29. 10. 2008. godine Kalesijska italaka publika imala je priliku da se drui sa lanovima Drutva pisaca TK-a. Moderator susreta bio je Mehmed edovi, a u ovoj uspjeloj knjievnoj veeri jo su uestvovali Zlatko Duki, Omer Ibrahimagi, Mirsad Mustafi, Eef Berbi, Zejir Hasi, Ramiz Salihovi, Dinko Deli i Emina Vukovljak. Svaki posjetilac tom prilikom na poklon je dobio knjigu. Istog dana knjievnici: Nijaz Alispahi, Fatmir Alispahi, Zejir Hasi i Jagoda Ilii su se druili sa uenicima O Kalesija, O Memii i MS Kalesija. 31. 10. 2008. godine U sali BKC-a odrana je tribina sa nazivom Mjesto i uloga knjige kod muslimana na kojoj je govorio magistar Ibrahim Husi. Ovom tribinom okonana je 13. kulturna manifestacija Ikre. Predsjednik Fahrudin Sinanovi

Godinjak 2008 / 369

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo kladanj Izvjetaj obuhvata prikaz aktivnosti i dogaanja u protekloj 2008. godini u kojima smo se jednim dijelom naslanjali na dosadanje oblike, sadraje i metode rada to je izraz kontinuiteta rada na izvedbi odreenih projekata, a drugim dijelom smo obogatili sadraj rada novim projektima i kulturnim deavanjima. U tom smislu uspjeno su realizirane aktivnosti i sadraji planirani programom rada. U proteklom periodu Drutvo je promoviralo: asopis za knjievnost i umjetnost Ostrvo, Zbirku pjesama pjesnikinje Enise Osmanevi Agda i pelin, Zbirku pjesama Benjamina Isovia Album i pojmovnik, Organiziralo Veer pozije sa nazivom Ljubav u stihu. Priredilo zajednike manifestacije Dani Djevojake peine Izlobu slika autora iz Kladnja i Graanice, Modnu reviju Odjea ne govori, a sve kae, Veer Duhovne muzike, Smotru folklora Kladanj 2008, Bajramsku veer u povodu Ramazanskog bajrama, Prigodnu kulturno-umjetniku manifestaciju u ast Kurban-bajrama, Drutvo je uestvovalo na I Festivalu sevdalinke TK, Sevdalinko, u srcu te nosim, 29. 4. 2008. godine u Tuzli. Drutvo je predstavljala Nijaza Mazalovi, Formiralo web stranicu www.preporodkladanj.com.ba., Uestvovalo u snimanju emisije Ljetopis Televizije Tuzlanskog kantona, Uee u emisiji TV TK Pjesmom o Bosni, Izvrilo nabavku nonje za narodnu igru sa Kosova sa nazivom Rugovo , Uestvovalo u sveanoj Bajramskoj akademiji OD Doboj Istok, Aktivnosti na zatiti i ouvanju kulturno-historijskog i prirodnog naslijea opine Kladanj, Saradnja sa ZOD TK i opinskim drutvima iz sastava zajednice, Redovne sjednice Izvrnog odbora. Saradnja sa institucijama iz oblasti kulture. Bogate kulturne sadraje kladanjski Preporod imao je u povodu VKM Dani djevojake peine, koji su jo jedan prilog uvanju pozitivnih vrijednosti vjersko-kulturno-historijskog naslijea, kao i uvanja identiteta zaviaja. U posljednjoj sedmici augusta Drutvo je imalo zapaenu izlobu slika autorice Refke aji iz Graanice i Selena Musia iz Kladnja, zatim veoma uspjelu veer duhovne muzike sa ansamblom Dah ljubavi iz Sarajeva i horom Gazije iz Buima. Najposjeenija manifestacija bila je Smotra folklornih ansambala iz itave Bosne i Hercegovine, koja je postala tradicionalna. 370 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Drutvo, je takoer uestvovalo u obiljeavanju znaajnih datuma, dogaaja i linosti na podruju opine Kladanj. Tokom godine odvijale su se kontinuirano probe i aktivnosti folklornog ansambla. U okviru Drutva djeluje i muzika grupa koja njeguje sevdalinke. Predsjednik Muris Kreho

bzk preporod opinsko drutvo konjic U skladu sa Planom rada za 2008. godinu Opinsko drutvo Konjic realiziralo je raznovrsne aktivnosti. I u ovoj godini nastojali smo da obiemo to vie teritorije Opine, u skladu sa finansijama, kako bismo prikupili to vie materijala za etnografsku zbirku. Obien je plato Bjelimia, Glavatieva i bjelanikih sela. U saradnji sa kolama takoer je prikupljen odreen broj predmeta. Poeli smo sa aktivnostima na ustanovljenju Fonda za stipendiranje studenata i aka, trenutno stipendije u ime Preporoda ima deset studenata, kao i Kluba prijatelja Preporoda. U saradnji sa Turskom radimo na ustanovljenju Bosansko-turskog kulturnog centra, projekt je uraen, nadamo se skorom pozitivnom rjeenju. Pomagali smo rad naih pisaca kroz pomo za tampanje knjiga, koje smo i promovirali. Kao i svake, i ove godine bili smo organizatori 8. Meunarodnog festivala foklornog stvaralatva Konjike sehare gdje je uestvovalo 30 KUD-ova iz: Turske, eke, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i BiH, tj. gotovo 1500 uesnika koji su bili u Konjicu i do osam dana tako da je ovaj projekt, iako zahtjevan finansijski i organizaciono, uspjeno zavren. Uz nae stalne aktivnosti u gradu proirili smo obim djelovanja i na prigradska naselja, kao i sela, a u saradnji sa nekim podrunim kolama pokrenuli smo folklorne sekcije u istim. Takoer smo tradicionalno obiljeili znaajne datume za dravu, opinu, kao i blagdane, a u gostima smo imali drutva iz Zagreba i Donjeg Vakufa, uestvovali smo gotovo na svim smotrama u BiH i van BiH (Turska, gdje smo bili predstavnici BiH, uestvovao je djeiji ansambl, te Norveki omladinski ansambl). KUD trenutno broji tri stotine mladih ljudi u okviru: folklorne, muzike, horske, dramske, ritmike, historijske, sportske sekcije. Godinjak 2008 / 371

Aktivnosti opinskih drutava...

U narednom periodu oekujemo i nove djelatnosti sa kojima e naa zajednica kulture postati prepoznatljivija kako na podruju nae zemlje, tako i ire. Predsjednik Adnan Velagi

bzk preporod opinsko drutvo modria Djelovanje Bonjake zajednice kulture Preporod Modria u 2008. godini je u odnosu na prethodnu godinu rada bilo slabije, zbog nedostajuih novanih sredstava, odnosno zbog njihova sporog dotoka na na tekui raun. Pred kraj treeg mjeseca Preporod je odrao tribinu Trei Bonjako-muslimanski preporod. Tokom tribine prireen je kratki koncert bosanske sevdalinke. U etvrtom mjesecu tekue godine objavljen je natjeaj Opine Modria za dodjelu novanih sredstava nevladinim organizacijama, na koji su prijavljena dva projekta Preporoda: 1) Tekueg poslovanja on-line, 2) Nastavak rada Prvog tamburakog zbora u Bosni (Modria). Natjeajna komisija je, naalost, zanemarila prvi projekt i dodijelila novanu pomo samo za drugi projekt. Ovim je djelovanje Preporoda bilo na due vrijeme zaustavljeno, tim vie to je novana pomo od Matinog odbora Preporod Sarajevo jo vie kasnila i bila u jo manjem iznosu u odnosu na prethodnu godinu. Osim dva drutva-darovatelja novanih sredstava iz Modrie (d.o.o.) i jednog iz Odaka (d.o.o.), nisu se, u navedenom smislu, javili drugi darovatelji. U petom mjesecu ove godine je ustanovljen enski hor (osmerac) Preporoda, koji je tokom petog i estog mjeseca tekue godine imao nekoliko proba, nakon ega je imao svoj prvi javni nastup na Tarevakom ljetu 2008. Poto nam je odlukom o nainu dodjele novanih sredstava Opine Modria u cijelosti usporeno djelovanje, s nae strane je u meuvremenu od naelnika Opine traeno preimenovanje novane podrke sa projekta o nastavku rada Prvog tamburakog zbora u Bosni (Modria) na Projekt tekueg djelovanja on-line Preporoda. U iekivanju odgovora na na podnesak, novana sredstva dozna372 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

ena na na tekui raun nismo mogli troiti sve dok 3. 12. 2008. godine nismo dobili obavijest Naslova da nam se dodijeljena sredstva preimenuju u namjeni na tekue poslovanje. To je znailo da su nam prvobitno dodijeljena novana sredstva bila na raspolaganju za normalno troenje tek od navedenog dana. U namjeri da prevaziemo pitanja opstanka Preporoda Modria, u meuvremenu smo pokrenuli prikupljanje miljenja naeg mogueg lanstva, kao poreskih platia, o potrebi i mogunosti osnivanja Javne ustanove Bosanski kulturni centar u Modrii, u ijem bi sastavu, izmeu ostalog, djelovao i Preporod, ili da se Javna ustanova Srpski kulturni centar preimenuje u Dom kulture, u ijem sastavu bi bila tri kulturna centra, ili bez njih. Poto do pisanja ovog izvjetaja prikupljanje ovih miljenja nije okonano, za sada nije bio mogu cjelovit odgovor ispitanika na postavljeni upitnik. Od raspoloivih novanih sredstava smo nabavili jedan pokretni raunar i tampa, razveli dodatni elektrini razvod za ured Preporoda i postavili pomono elektrino brojilo, te kupili fax, police za knjige, zatim podmirili najmanje mogue reijske trokove djelovanja. NAPOMENA: Predlae se da uobiajeni godinji iznos pomoi Skuptine opine bude u 100% iznosu namijenjen za tekue poslovanje Preporoda, bez uea drugih novanih darovatelja (ovo zbog neoekivanja podrke drugih novanih darovatelja). Od ishoda ovog zahtjeva, zaista, zavisi dalji opstanak Preporoda u Modrii, bar u najmanjem obimu djelovanja. Predsjednik Husein Huselji

Godinjak 2008 / 373

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo mostar Programska koncepcija rada BZK Preporod Mostar u 2008. godini se nije znaajno razlikovala od one iz 2007. godine. To znai da je bila planirana ona aktivnost za koju je ocijenjeno da moe biti kvalitetno realizirana, kao i da se zadri kontinuitet manifestacija i dogaaja kojima se obiljeavaju znaajni datumi i dogaaji za Bonjake Mostara i ire: projekti koji su realizirani: I. Obiljeavanje vanih dogaaja za kulturu i tradiciju Bonjaka, II. Omasovljenje Preporoda kroz uvezivanje sa kolama, III. Priprema i izdavanje najmanje jedne knjige, IV. Nastavak kontinuiranog materijalnog jaanja i opremanja namjetajem i tehnikom opremom, V. Pomaganje i sponzoriranje programa i aktivnosti drugih opinskih drutava i drugih bonjakih organizacija u Hercegovini. realizirani projekti: I Muziki projekti: 1. Akademija povodom 9. maja, koju tradicionalno obiljeavamo kao: Dan pobjede nad faizmom, Dan Evrope, Dan Zlatnih ljiljana, Dan odbrane Mostara. Izvoai i uesnici programa su bili uenici srednjih kola iz Mostara koji nastavu izvode po federalnom nastavnom planu i programu. Ova akademija ve prerasta u tradicionalnu priredbu kojom u svoju aktivnost animira mostarske srednjokolce. 2. Koncert duhovne muzike u Domu kulture Blagaj, 10. 5., u okviru vjerskokulturne manifestacije Dani mevluda i zikra Blagaj 2008. Na koncertu su nastupili muziari, solisti i horovi iz Mostara okupljeni oko aktivnosti Preporoda i Medlisa IZ Mostar. 3. Predramazanski koncert duhovne muzike, 27. 9. 2008. godine: Koncert je organiziran sa muziarima kao i koncert 10. 5. u Blagaju, sa ciljem da obiljei poetak mjeseca ramazana 2008. i otvaranje ljetne pozornice u sastavu kompleksa Karaoz-begova vakufa. 4. Ramazanski koncert, 6. 10. 1008. godine Ovakav koncert svake godine bude organiziran kao glavna muzika priredba Preporoda. Na koncertu redovno osim muziara iz Mostara uestvuju i gosti. Izvoai programa su bili horovi: Kevser iz Sarajeva, 374 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Gazel iz Sarajeva, Rejan iz Sarajeva, Mostarske kie iz Mostara, Hor Medlisa Mostar El-akemr Hor Omladinskog kruga Blagaj. Kao gosti solisti nastupili su Eldin Huseinbegovi, Kenan Makovi, Zaid oto i solisti iz mostarskih horova. Muziku pratnju inio je orkestar sastavljen od muziara Sarajevske filharmonije i muziara okupljenih oko Preporoda i Medlisa IZ Mostar. Dirigent je bio gosp. Emir Nuhanovi. 5. Bajramski koncert, 10. 12. 2008. godine Ovaj koncert duhovne muzike je organiziran kao zavrna priredba Preporodove manifestacije Bajramske radosti. Manifestacija se sastoji od konkursa za najbolje literarne i likovne radove o bajramskoj temi i od zavrnog koncerta na kome su uestvovali uenici svih 12 osnovnih kola iz Mostara, koje nastavu izvode po federalnom nastavnom planu i programu. Na koncertu su autorima najboljih radova uruene nagrade. Bajramski koncert je postao jedna od Preporodovih tradicionalnih priredbi, a njome se u Preporodovu aktivnost animiraju uenici osnovnih kola. omasovljenje i podmlaivanje preporoda Omasovljenje i podmlaivanje Preporoda ne inimo kampanjskim i formalnim ulanjenjem, nego ukljuivanjem u nae projekte. Primjeri takvih projekata su manifestacija Bajramske radosti u kojoj, kao i na zavrnom bajramskom koncertu uestvuju uenici svih 12 osnovnih kola, koje provode federalni nastavni plan i program, zatim akademija povodom 9. maja iji program realiziraju srednje kole iz Mostara. Drugi vid animiranja mladih u aktivnosti Preporoda je preuzimanje uloge izdavaa knjiga mladih autora. Za najmanje jedan takav projekt godinje je Preporod uvijek otvoren. izdavake aktivnosti: Zavrena je aktivnost oko prikupljanja, sistematizacije i ureivanja neobjavljenih tekstova Huseina-Husage iia. Tu knjigu, sa naslovom Bonjake teme planiramo objaviti u prvoj polovini ove godine. organizaciono i materijalno jaanje: U 2008. godini smo u materijalnom smislu uspjeli rijeiti dva vana pitanja: 1. U suradnji, i uz potporu Medlisa IZ Mostar, rijeili smo problem prostorija Preporoda na adresi Mala Tepa br. 3/1. Sada raspolaemo renoviranim prostorijama koje se sastoje od: klavir sale sa 80 stolica; Godinjak 2008 / 375

Aktivnosti opinskih drutava...

TVsale za 20 osoba; prostorije za biblioteku; kancelarije, prirune kuhinje i 2 higijenska vora. Dosadanje prostorije smo zadrali kao skladini prostor. Moemo konstatirati da Preporod Mostar, prvi put od Obnoviteljske skuptine, ima optimalne prostorije za rad. 2. Uspjeno smo realizirali izgradnju i opremanje muzikog studija. Studio je formiran tako to je medlis IZ osigurao graevinski, a Preporod tehniki dio. Studio raspolae sa: gluha kabina veliine 12 m kvadratnih; reijski prostor od 30 m kvadratnih; prof. mixeta Yamaha; prof. zvuna karta; prof. mikrofon Gemini SE elektric; prof. PC velikog kapaciteta sa prateom opremom. Ovim pothvatom smo postigli da moemo u Mostaru vriti usnimavanje vokala, horova i instrumenata. Sponzoriranje i podrka bonjako-muslimanskim organizacijama: Zbog specifinog poloaja Bonjaka u dolini Neretve, Preporod Mostar se smatra servisom svih kulturnih dogaaja u okviru bonjako-muslimanskog kulturnog kruga. Ustupanjem opreme i svojih organizaciono tehnikih kapaciteta bili smo prisutni na svim mjestima gdje je trebalo uestvovati u obiljeavanju za nas znaajnih dogaaja ili datuma. Naroito istiemo nau sponzorsku ulogu u tehnikoj organizaciji dogaaja, kao: Denaza poubijanim pripadnicima IV Korpusa ARBiH u zgradi Vranica 9. 5. u Mostaru; Centralna proslava Putevima pobjede u Podveleju 15. i 16. 6. Folklorna manifestacija Kolo dubravsko u Dubravama, 15. 8. Proslava povratka i otvaranja damije u Aladiniima apljina, 16. 6. Proslava povratka i otvaranje damije u Domanoviima apljina, 23. 8. Proslava otvaranja poruene damije u Divaru Trebinje, 26. 8. Podrka i suorganizacija 8 manifestacije JOB-a Mostar u okviru manifestacije Putevima pobjede-2008, Niz drugih, manjih dogaaja u Mostaru, Konjicu, Drenici, Blagaju, Stocu i drugim mjestima, u svim prilikama gdje je od nas traeno. Ovakvom aktivnou smo stvorili dobre pretpostavke za dalju saradnju sa kolama, Univerzitetom

376 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Demal Bijedi, kao i sa gotovo svim kulturno-umjetnikim drutvima te obrazovnim i vjerskim institucijama u Mostaru i Hercegovini. Predsjednik Damir Sadovi

bzk preporod opinsko drutvo novi Travnik 19. 5. 2008. uraen i promoviran multimedijalni DVD, plakat i broura projekta Kulturno-historijsko naslijee opine Novi Travnik u sali Opine Novi Travnik. 14. 6. 2008. povodom Dana Opine, na sveanoj sjednici Opinskog vijea Novi Travnik, podjela materijala Kulturno-historijsko naslijee opine Novi Travnik. 9.06.-12. 9. 2008. izrada projekta dokumentacije za obnovu Stare damije u enkoviima, te pripremni i sanacioni radovi. 1.-25. 6. 2008. ureivanje nekropola steaka Bistro i austrougarske esme kod sela Monjii, kao i pripremanje materijala o nekropolama Bistro, Opara, Monjii i Sebei. Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika BiH. 27.-28. 6. 2008. na Meunarodnom sajmu maline u Novom Travniku promocija materijala Ruralno i kulturno-historijsko naslijee opine Novi Travnik. 1. 8. 2008. na Sajmu organske proizvodnje u Zenici promocija materijala Ruralno i kulturno-historijsko naslijee opine Novi Travnik, te podjela istog materijala na slinim sajmovima irom BiH i u regionu. 2. 9. 2008. tampanje i promocija zbirke poezije u Vitezu Dan u neuvehloj nadi pjesnikinje Ajle Hrusti. 22. 10. 2008. u okviru manifestacije Ilhamijini dani promocija u Travniku na Starom gradu multimedijalnog DVD-a, letaka, broura Ruralno i kulturnohistorijsko naslijee opine Novi Travnik, te asopisa i knjiga koje je izdalo nae drutvo. 10. 12. 2008. u saradnji sa Osnovnom muzikom kolom Novi Travnik, hor naeg Drutva odrao Bajramski koncert u sali kole. decembar 2008., priprema i tampanje zbirke poezije Iz njedara sivoga beskraja pjesnikinje Dobrice Milutinovi-ulafi. Predsjednik Enver Veletovac Godinjak 2008 / 377

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo Sapna Aktivnosti BZK Preporod OD Sapna u 2008. godini provodio je Izvrni odbor u novom sastavu, jer je pred kraj 2007. godine dolo do izbora novog Izvrnog odbora i predsjednika Izvrnog odbora. Uglavnom su realizirane aktivnosti predviene Planom aktivnosti za 2008. godinu. Neke od aktivnosti OD Sapna je realiziralo samo, ali je veinu realiziralo u saradnji sa ostalim institucijama na podruju opine Sapna. Naime, OD Sapna do sada nije razvilo neke sekcije (folklor, dramska, recitatorska), a s obzirom na to da je ove godine u Sapni osnovano KUD Merak, nee ni biti potrebno, jer ove dvije institucije imaju dobru saradnju. I ove godine OD Sapna susretalo se uglavnom sa istim problemima kao i do sada donekle finansije i ponajvie prostor, jer se proteklih godina, a vjerovatno i jo mnogo narednih na prostoru opine Sapna ovome ne pridaje nikakva naroita vanost. Prva od aktivnosti, koju je OD Sapna u saradnji sa Medlisom IZ Zvornik i JU MS Sapna realiziralo, bila je Akademija u povodu doeka 1429. Hidretske godine. Ovakvi dogaaji su na ovim prostorima uvijek dobro posjeeni pa je tako bilo i ovog puta. Program je izveden u ugostiteljskom objektu Vitezovi. Poetkom februara u prostorijama JU MS Sapna, a u organizaciji BZK Preporod OD Sapna, organizirana je knjievna veer sa ciljem promoviranja ideje o osnivanju knjievnog kruga u okviru BZK Preporod na podruju Tuzlanskog kantona. Na ovoj knjievnoj veeri svojim nastupom predstavili su se i aktivisti i simpatizeri aktivnosti koje sprovodi BZK Preporod, ali su poeziju itali i neki uenici. Nakon oficijelnog dijela knjievne veeri druenje je nastavljeno uz kafu i osvjeenje u prostorijama biblioteke JU MS Sapna. S obzirom na to da u ovom periodu KUD Merak jo nije bilo osnovano, znaajan doprinos kulturnim zbivanjima dala je Folklorna sekcija JU MS Sapna, koja i nije imala odgovarajuu opremu. Stoga se OD Sapna ukljuilo u akciju nabavke opreme, tako da je u veoma kratkom roku nabavljen dio opreme potreban za rad ove sekcije. Ovim gestom je produbljena saradnja ovih dviju institucija. Negdje sredinom marta Opina Sapna je zavrila projekt izrade Monografije opine Sapna i ponudila je BZK Preporod OD Sapna da izvri promociju ovog djela. Promocija je upriliena u sali Opinskog vijea Sapna, a promotori su bili neki lanovi Urednikog kolegija i Azra Gazibegovi, predsjednik ZOD TK. Sama promocija bila je izuzetno posjeena, jer se na izradu jedne ovakve publikacije dugo ekalo. OD Sapna nastoji da pomogne i mladim talentima sa ovih prostora. Stoga je nekolicini mladih ljudi, koji imaju slikarski dar, nabavljena neophodna oprema (platno, ramovi, uljane boje i sl.) i obezbjeen prostor s ciljem da u narednom periodu naprave nekoliko slika nakon ega bi bila upriliena izloba prodajnog karaktera, a sva sredstva bi ila mladim ljudima, koji bi naslikali te slike. Uko378 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

liko finansijska sredstva budu dozvoljavala, sa ovom aktivnou nastavit e se i sljedee godine. Naredna aktivnost u kojoj OD Sapna uveliko uestvuje su Kaimijini dani. Ove godine u Sapni su upriliena tri dogaaja promocija Pjesmovitih pria Nijaza Alispahia, izloba djela podrinjskih pisaca i posjeta knjievnika kolama u Sapni. Prva dva dogaaja bila su itekako posjeena i privukla su veliku panju ovdanjeg stanovnitva, a trea ve ima svoje mjesto u ulozi promocije lijepe rijei meu uenicima osnovne i srednje kole. I ove godine je organizirano druenje na otvorenom na poligonu ispred osnovne kole u Sapni. Svake srijede tokom ljeta (od 11. juna do 27. avgusta) u veernjim satima okupljalo se stotine pa i hiljade ljudi, koji su uz prigodni program provodili vrijeme. Druenje je trebalo biti obogaeno sa jo tri dogaaja veer sevdaha, predstavljanje KUD-a Merak i pozorina predstava, ali je realiziran samo jedan i to predstava Kad bude bie Narodnog pozorita u Tuzli. Ostale nisu mogle biti realizirane zbog nedostatka finansijskih sredstva, jer opina Sapna nije na vrijeme (odnosno nije nikako ni do dananjeg dana) odgovorila na Zahtjev da iz svog budeta izdvoji sredstva, koja su obeali prilikom izbora novog izvrnog odbora, a prije samog izvoenja predstave najavljeni su kao generalni pokrovitelji. Jo jedan od dogaaja kojeg je OD Sapna reliziralo sa JU MS Sapna i Medlisom IZ Zvornik je Predramazanska akademija, koja je upriliena na otvorenom na poligonu ispred osnovne kole u Sapni. Akademiji je prisustvovalo nekoliko stotina gostiju uprkos kinom vremenu. Krajem novembra OD Sapna je sa JU MS Sapna organiziralo Okrugli sto na temu Tolerancija kao stil ivota, kojem su prisustvovali predstavnici mnogih institucija sa prostora opina Sapna, Teoak i Kalesija, a bili su prisutni i predstavnici Pedagokog zavoda u Tuzli, OSCE-a, EUFOR-a, Omladinske organizacije IPAK i predstavnici medija. U povodu Kurban-bajrama OD Sapna i JU MS Sapna organizirale su nabavku i dodjelu prigodnih paketia uenicima povratnicima na podruju Zvornika. Ovaj gest mnogo je znaio kao podrka ovim uenicima, ali i njihovim roditeljima da istraju u svojoj nakani da opstanu na ovim prostorima i kao muslimani i kao Bonjaci. Posljednja od aktivnosti, koju je OD Sapna realiziralo skupa sa Medlisom IZ Zvornik u ovoj godini, jeste Akademija u povodu doeka 1430. Hidretske godine, koja je upriliena u ugostiteljskom objektu Saraj. I ovaj dogaaj bio je dobro posjeen od stanovnika opina Sapna i Zvornik. U programu Akademije trebalo je da uestvuje i KUD Merak, ali se oni zbog odreenih okolnosti nisu pojavili.

Godinjak 2008 / 379

Aktivnosti opinskih drutava...

OD Sapna je kontinuirano tokom cijele godine kupovalo i odreene knjige za popunu bibliotekog fonda, naalost, dosta skromne biblioteke. Dio knjiga poklonjen je i bibliotekama osnovne i srednje kole. Jo treba istai i to da je BZK Preporod OD Sapna zahvalno i drugim institucijama, koje su pomogle i pokazale razumijevanje za ono to OD Sapna nastoji uiniti. Naroito treba istaknuti JU O Sapna, PS Sapna, Radio Glas Drine Sapna te neke ugostiteljske objekte, ali i sve ostale pojedince, koji su svojim nesebinim zalaganjem pomogli radu BZK Preporod OD Sapna. I za kraj treba istai i pretpostavku da e aktivnosti u 2009. godini biti znatno redukovane zbog nedostatka finansijskih sredstava, a naroito ukoliko Opina Sapna ne ispuni ono to je obeala. Predsjednik Munir Kahrimanovi

bzk preporod opinsko drutvo Srebrenica U 2008. godini nismo imali zvaninih projekata, ve su se nae aktivnosti realizirale kroz uee u Organizacionom odboru za obiljeavanje 13. godinjice genocida nad Bonjacima SZ UN-a Srebrenica. Uestvovali smo u sljedeim aktivnostima: U saradnji sa MIZ Srebrenica uestovali smo u kupovini namjetaja i prikupljanju knjiga za biblioteku u Kulturno edukativnom centru u Srebrenici, i u toku manifestacije Dani Srebrenice sveano je otvorena biblioteka. Promocija knjiga Srebrenica Tuzla, put smrti autora Sadika Selimovia i Turistiki potencijali Srebrenice autorice mr. sc. Senade Nezirovi. Prijem i smjetaj uesnika Mara mira. Protokolarne i dr. aktivnosti na dan denaze. Predsjednica Fija Avdi

380 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo Tomislavgrad Izvjetaj o radu ovog drutva za prolu godinu nema cilj izvjetaj o radu Drutva kao globalne cjeline, nego dajemo saet prosjek aktivnosti koje je BZK Preporod u Tomislavgradu u skladu sa mogunostima uistinu i odradilo. Kao i proteklih godina i prole 2009. godine rukovodstvo i lanovi sekcije ovog Drutva su imali ozbiljnih potekoa oko obezbjeenja minimalnih sredstava za realizaciju programskih sadraja. Zbog pomenutog, prole godine nismo bili u mogunosti realizirati sve sadraje iz programa manifestacije BonjaciDuvnjaci-svome gradu. Meutim, zahvaljujui upornosti pojedinih kulturnih poslenika i razumijevanju rukovodstva Matinog odbora i predsjednika gosp. prof. dr. aira Filandre, te Ministarstva za kulturu i sport HBK/Z-e, uspjeli smo jedan dio sadraja i realizirati. Prije svega, tu mislimo na slijedee: Izdato je kratko saopenje za javnost u kojem smo predstavili najznaajnije programske sadraje putem Radija Tomislavgrad, Radija Livno i Radija Studio N, te u nekim dnevnim listovima; Promocija knjige romana Abida Jaria Velika propunta; Za mlade lanove ovog drutva organizirana je javna tribina o temi Putokaz za izbor zanimanja; Kako i svake godine, i ove u saradnji sa lanovima GU Duvanjke organizirana je prodajna izloba rukotvorina ena sa ovog podneblja, te u veernjim satima i degustacija starobosanskih jela i pia; U saradnji sa ostalim bonjakim institucijama organizirano je vie predavanja iz oblasti religije, te mevluda i bajramskih sijela; enski hor je uestvovao vie puta u opini, potom Livnu, Glamou, Mostaru, te Zenici i Sarajevu; Tokom ljetnog raspusta uestvovali smo u organizaciji malonogometnog turnira u MZ-a, gdje ive Bonjaci; Ponovno su aktualizirani zahtjevi na vie adresa za donaciju knjiga za obnavljanje knjinog fonda biblioteke u Duvnu, te podrunim bibliotekama u Stipaniima, Omeroviima, Opleanima i Mokronogama; U pripremi je promocija knjiga i druenje sa duvanjskim knjievnicima, Devadom Karahasanom, Abidom Jariem, Mujom Musagiem, Salihom Isakom i Ajkom Tiro. Bit e govoreno o romanima Istoni divan, Nono vijee, Sara i Sarafina, Pogradinske prie, Velika propunta itd. Ono to godinama nisu uspjeli predstavnici Bonjaka Tomislavgrada, prije i nakon rata, zastupnici i lanovi ovog drutva, u OV-u Tomislavgrad, jesu, a to je: dobiti prostorije na koritenje koje su naalost u devastiranom stanju, te je pokrenuta aktivnost na njihovoj adaptaciji i nabavci uredskog namjetaja;

Godinjak 2008 / 381

Aktivnosti opinskih drutava...

Interno u skladu sa mogunostima polugodinje je izdat i bilten lokalnog karaktera Glas Bonjaka; lanovi ovog drutva su u proloj godini aktivno uestvovali u radu zbora predsjednika BZK Preporod u epu; Pred kraj su za aktivne lanove i ire organizirane i dvije javne tribine, o temama Alkohol i droga i Sport i mladi; Aktuelizirani su i zahtjevi za sponzorstvo za izdavanje knjiga koje su, naalost, i dalje u rukopisu, roman Kamena ena, Zbirka pjesama, te pripovijedaka, U dahu smrti i Ubistvo u cirkusu, te monografije Erefa Selimovia Razvoj nogometa u Duvnu; Pomou Direkcije za robne rezerve Kantona Sarajevo za porodice ehida podijeljeni su prigodni paketi, (kao i prethodne godine). Sve spomenute aktivnosti medijski su popraene od lokalnih radiostanica i dnevnih listova na podruju FBiH. Predsjednik Senad Dankovi

bzk preporod opinsko drutvo Travnik Ovaj izvjetaj sadri opis najznaajnijih djelovanja i hronoloki popis aktivnosti koje je Bonjaka zajednica kulture Preporod Opinsko drutvo Travnik realizirala tokom 2008. godine. U toku 2008. godine odrano je 14 sastanaka na kojima je razmatrana problematika u vezi s realizacijom aktivnosti planiranih Programom rada Bonjake zajednice kulture Preporod Opinskog drutva Travnik za 2008. godinu, kako ga je utvrdio Izvrni odbor. Osim realizacije planiranih aktivnosti, odrano je i niz vanrednih sastanaka zbog nemiloga dogaaja, kada je u noi izmeu 22. i 23. decembra 2007. godine u poaru izgorjela kua i cjelokupna imovina jedne travnike porodice, to je ponukalo lanove Preporoda na pokretanje humanitarne akcije u koju smo pozvali i u koju su se ukljuili: Udruenje privrednika opine Travnik, tamparija Borac Travnik, Humanitarna organizacija Merhamet, Udruenje ena Bonjakinja Sumejja, Mjesna zajednica Centar i Nezavisni radio TNT. Akciju smo vodili do 20. marta 2008., kada smo prikupljena sredstva (za koja smo otvorili namjenski raun) uruili lanovima postradale porodice. Cijenimo da je ova aktivnost do382 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

prinijela uvezivanju travnikih organizacija i udruenja te je, takoer, dala dobre efekte budui da je travniki Preporod u ovoj akciji prepoznat kao respektabilno i ozbiljno udruenje. Poetkom 2008. godine nabavili smo novi raunar te televizor i DVD, ime smo osigurali uvjete za kvalitetno savremeno djelovanje (videoprezentacije, projekcije i sl.). U naoj ediciji DIVAN objavljena je knjiga Smaila Dautovia Pet godina ahovskog drutva Veziri, kao svojevrsna hronika travnikoga aha. Iziao je 50. broj lista Divan, redizajniran, vizuelno dotjeran i bogat kvalitetnim prilozima, u kojem je na 100 stranica objavljeno 35 priloga 28 autora. Redakcija podlista Divana za mlade pripremila je novi broj koji je prilog 50. broja Divana i u kojem je 9 autora objavilo 12 priloga. Takoer, kao prilog 50. broja Divana je i Bibliografija priloga objavljenih u Divanu, od 44. do 50. broja. Biblioteka travnikog Preporoda je i u 2008. godini obogatila svoj fond novim knjigama koje su nabavljene iz vlastitih sredstava te knjigama koje smo dobili na dar. Na inicijativu Opinskog drutva epe, u toku 2008. godine ostvarili smo prve kontakte, a zatim i dobru saradnju s Opinskim drutvom epe, ali i s Opinskim drutvom Zenica. lanovi Opinskog drutva epe dolazili su u dvije posjete u Travnik, i to u januaru i u aprilu. Takoer, lanovi travnikog Preporoda su ili u uzvratnu posjetu u epe te u Zenicu, to je poetak budue dobre saradnje. Ta saradnja je rezultirala naom odlukom da kulturna manifestacija Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka izie iz lokalnih okvira. Naime, manifestaciju u 2008. godini koncipirali smo tako da se, osim u Travniku, odreeni sadraji odvijaju i u epu (Ilhamijinom rodnom mjestu) te na Vranduku, u Zenici i u Vitezu (mjestima kroz koja je Ilhamija prolazio na svome putu u Travnik). Realiziranjem odreenih programskih sadraja na podruju i tih gradova, postigli smo da kulturna manifestacija Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka postane spona izmeu Preporodovih opinskih drutava, kao i to da Preporod postane spona izmeu tih gradova. I u okviru ovogodinje manifestacije, Preporod je meu srednjokolskom omladinom raspisao Konkurs za literarni rad. Takoer, kurs arapskog jezika, koji vodi na lan Abdulkadir Indi, profesor arapskog jezika i knjievnosti, nastavio je rad u II, odnosno III. stepenu. Budui da su odreeni sadraji u okviru Preporodove kulturne manifestacije postali ve tradicionalni, a travniki Preporod stekao odreena iskustva, i ovogodinja naa manifestacija je bila centralno kulturno deavanje u gradu Travniku tokom jeseni. U toku 2008. godine, u organizaciji travnikog Preporoda, kulturna javnost Travnika obogaena je sljedeim sadrajima: Godinjak 2008 / 383

Aktivnosti opinskih drutava...

6. marta u Preporodu je odrana sveanost na kojoj su dodijeljene diplome polaznicima koji su uspjeno zavrili I. stepen kursa arapskog jezika. 16. marta, u saradnji s Nezavisnim radijem TNT, u travnikom Hotelu Lipa, odran je humanitarni koncert, a u sklopu ve spomenute humanitarne akcije. 28. marta, u saradnji s travnikim Merhametom, lanovi travnikog Preporoda su prisustvovali sveanoj akademiji povodom 90 godina rada Merhameta, odranoj u Narodnom pozoritu u Sarajevu. 11. aprila u Preporodu Suad Bahtijarevi je odrao videoprezentaciju putopisa iz Maroka. 1. jula u Preporodu je odrana sveanost na kojoj su dodijeljene diplome polaznicima koji su uspjeno zavrili II stepen kursa arapskog jezika. 4. septembra organiziran je zajedniki iftar za lanove Izvrnog odbora Preporoda i Travniane koji svojim djelovanjem pomau rad Preporoda. 13. oktobra u Preporodu je odrana pres-konferencija na kojoj je novinarima predstavljen program kulturne manifestacije Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka. 15. oktobra odrana je sveanost povodom poetka ovogodinje manifestacije Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka. U prepoznatljivom bosanskom ambijentu, ispred Ilhamijinog turbeta u travnikoj Potur-mahali, uz uee lanova Hora Eli Ibrahim-paine medrese i uenika travnikih srednjih kola, manifestaciju je sveano otvorio opinski naelnik gospodin Tahir Lendo. 16. oktobra u Zaviajnom muzeju Travnik otvorena je izloba slika efika Patkovia. Izlobu je otvorila direktorica Zaviajnog muzeja Fatima Masli. 17. oktobra u holu Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku predstavljena je knjiga Riznica mudrosti muslimanskih velikana, Ibrahima al-Namaha, u prijevodu mr. Hamida India te profesora Saliha India i Abdulkadira India. Promotori su bili mr. Nusret-efendija Abdibegovi, muftija travniki, i prevodioci mr. Hamid Indi te profesori Salih Indi i Abdulkadir Indi. 18. i 19. oktobra u Preporodu je organizirana Likovna radionica slikanje na staklu i vitra, u saradnji sa Alenom Glucem i Elvisom Hajdareviem, apsolventima Likovne akademije u Sarajevu. Kao organizator cjelokupne manifestacije, Preporod Travnik je 18. oktobra u epu upriliio Okrugli sto o Ilhamiji, na kojem su uestvovali profesori Eli Ibrahim-paine medrese mr. Ahmed-efendija Adilovi, profesor Nermin ui i mr. Hamid Indi. 19. oktobra u prostorijama ahovskog kluba Travnik odran je ahovski turnir na kojem su uestvovali ahisti iz Travnika, epa, Zenice i Viteza, nakon ega su proglaeni postignuti rezultati, a pet prvoplasiranih dobili su prigodne nagrade. 384 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Takoer 19. oktobra, u Kazamatu na Starom gradu, prof. dr. Enver Imamovi, historiar i arheolog, predstavio je porodinu lozu Kotromania. 20. oktobra u amfiteatru Fakulteta Apeiron predstavljena je knjiga Smaila Dautovia: Pet godina Muslimanskog ahovskog drutva Veziri, a u izdanju Preporoda Travnik. Promotori su bili recenzenti gosp. Mustafa Redepovi, predsjednik ahovske unije Bosne i Hercegovine, gosp. Edhem Ekmei, novinar i ahist, i mr. Senid Gerin, glavni i odgovorni urednik knjige. 21. oktobra u Preporodu je postavljena izloba radova nastalih tokom Likovne radionice. Autorica izlobe je ga Jasmina Hopi. 22. oktobra u Kazamatu na Starom gradu gosp. Demal Jaki i gosp. Enver Veletovac predstavili su rad novotravnikog Preporoda na zatiti kulturnoga naslijea. 23. oktobra u Osojskoj tekiji u Travniku prouen je zikr, a mr. Hamid Indi odrao je predavanje sa nazivom Obrazovanje i odgoj. 24. oktobra u Eli Ibrahim-painoj medresi u Travniku odran je koncert Sufijskog ansambla Neidu-l-huda, iz Sarajeva. 25. oktobra krenuo je Preporodov karavan u okviru kojeg je Duhaki orkestar Travnik odrao promenadni koncert u epu, zatim su uesnici karavana posjetili ehidsko mezarje i spomen-sobu, smjetenu u kui Nedada Ibriimovia, te prisustvovali sveanom proglaenju najboljih radova pristiglih na konkurs za najbolji literarni rad, raspisan meu omladinom epakih srednjih kola. Na putu karavana iz epa za Travnik, uesnici su posjetili Vranduku tvravu, gdje su prisustvovali historijskom asu (u organizaciji zenikoga Preporoda), zatim, nakon promenadnog koncerta Duhakog orkestra Travnik u Zenici, uesnici Preporodovog karavana su se, uz zakusku, druili u Preporodu Zenica. Preporodov karavan je kasno poslijepodne stigao u Travnik, gdje je nastavljeno druenje u Preporodu, te su, kao zavrna sveanost u okviru ovogodinje manifestacije, proglaeni najbolji radovi pristigli na konkurs za najbolji literarni rad, ijim su autorima dodijeljene nagrade, a njihovim profesorima urueni su skromni darovi. I ove godine plakat za manifestaciju Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka dizajnirao je akademski dizajner mr. Asim elilovi, a pojedini programi odvijali su se u saradnji s Likovnom akademijom u Sarajevu, Eli Ibrahim-painom medresom u Travniku, Zaviajnim muzejom Travnik, ahovskim klubom Travnik, Duhakim orkestrom Travnik i Fakultetom Apeiron. Napominjemo da su svi programski sadraji bili medijski praeni. I u toku 2008. godine u Preporodovoj kancelariji svakog radnoga dana radi sekretar Drutva (pola radnog vremena). Godinjak 2008 / 385

Aktivnosti opinskih drutava...

Kao i prethodnih godina, nastavljena je dobra saradnja s opinskim i kantonalnim organima vlasti, kao i s Radiotelevizijom Travnik i Nezavisnim radijem TNT, te s odreenim institucijama iz oblasti kulture i obrazovanja, od kojih posebno istiemo saradnju sa studentima Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, sa Zaviajnim muzejom Travnik, s Osnovnom kolom Travnik, Eli Ibrahim-painom medresom u Travniku i Mjeovitom srednjom kolom Travnik te Duhakim orkestrom Travnik. Naroito, kao poseban kvalitet u svome djelovanju, istiemo ostvarenu saradnju s opinskim drutvima epe i Zenica. Predsjednica Amra Loli

bzk preporod opinsko drutvo Tuzla Program rada Opinskog drutva BZK Preporod Tuzla zasniva se na osnovnim programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod BiH, usklaen sa osnovnim zadacima Drutva utvrenim Statutom. BZK Preporod OD Tuzla svoju aktivnost ostvaruje u razliitim oblicima kulture i umjetnosti, izdavakom djelatnou, javnim manifestacijama, naunim tribinama, promocijama i drugim segmentima Drutva (saradnja sa drugim Preporodima u okviru Preporoda BiH, saradnja sa drutvima koja imaju cilj ouvanja kulture i kulturnog identiteta). Osim osnovnih zadataka Drutva, u 2008. godini smo nastojali ostvariti kulturnu saradnju Drutva, to je realizirano ostvarenjem meunarodne saradnje sa bonjakim institucijama kulture u Republici Turskoj, te saradnjom sa BZK Preporod Velika Kladua i intenziviranjem saradnje sa BZK Preporod Banja Luka, Rijeka, Zagreb i Mostar. 1. Izdavaka djelatnost Godinjak Drutva za 2007. godinu; asopis Pogledi; Fotomonografija; Zajednika zbirka Preporodovog literarnog stvaralatva.

386 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

2. Tribine i promocije 21. mart 2008. godine Tribina i literarno obraanje povodom Svjetskog dana poezije; 3. juli 2008. godine Tribina Hasan Kaimija ivot i djelo, prireivai Mr. Kemal Bai, Mustafa Muharemovi, Esaf Levi, Azra Gazibegovi, Jasna Hadiselimovi. Tribina Srebrenica, da se ne zaboravi Uesnici: Izet aboti, Nura Begovi, Murat Hurti, Jasna Hadiselimovi, Azra Gazibegovi. 12. novembar 2008. Promocija asopisa Pogledi Uesnici: prof. dr. Kadrija Hodi, prof. dr. Izudin Keetovi, dr. sci Midhat Jai, mr. Jasna Hadiselimovi. 3. Manifestacije Koncert U susret Ramazanu 13. 8. 2008. godine Uesnici: Tamburaki orkestar BZK Preporod OD Tuzla, Kulturni krug SAZ-a i sevdaha, FA Panonija, glumci Narodnog pozorita Tuzla i specijalni gost Hanka Paldum. Dani Muje Hrnjice Uesnici: lanovi BZK Preporod Velika Kladua KUD Vrnogra Velika Kladua 5. 12. 2008. Bajramska akademija Podrunica Gornja Tuzla, u Domu kulture Gornja Tuzla. 4. Kontakti i saradnja Napomena: Cijenei kulturne potrebe tuzlanskog naselja Gornja Tuzla u skladu sa Statutom Preporoda BiH, 14. 5. 2008. godine odrana je Osnivaka skuptina Podrunice BZK Preporod Tuzla Gornja Tuzla sa pripadajuim prinadlenostima Skuptine, konstituiranjem tijela Podrunice i prezentiranim ciljevima i zadacima kao i okvirnim planovima rada podrunice. Do rjeavanja finansijskog statusa Podrunice, shodno rasporedu Budeta TK, rad Podrunice e se dijelom finansirati iz Budeta Opinskog drutva Tuzla. Od Osnivake skuptine Podrunice organizirano je est manifestacija u Gornjoj Tuzli, ukljuujui izlobe, okrugle stolove i bajramsku akademiju. Sve manifestacije su uraene u saradnji sa BZK Preporod OD Tuzla. 4. 8. 2008. godine petodnevna posjeta Republici Turskoj (Udruenjima Bosna Sandak, predsjednik Maruf Arslani, Bosna-Hersek dostlari vakfi, predsjednik Safet Erdem). Posjeta BZK Preporod Velika Kladua Tribina i izloba Srebrenica, da se ne zaboravi Uesnici: Izet aboti, Azra Gazibegovi, Jasna Hadiselimovi, Murat Hurti i Nura Begovi. (Posjeta je realizirana u saradnji sa Arhivom TK). Godinjak 2008 / 387

Aktivnosti opinskih drutava...

5. Sjednice, sveane sjednice Savjeta IO Januar redovna sjednica Savjeta i IO April redovna sjednica Savjeta i IO Juni Sveana sjednica Savjeta i IO Decembar redovna sjednica Savjeta i IO Tokom 2008. godine Knjievni klub BZK Preporod OD Tuzla imao je nastupe irom kantona (BZK Preporod Graanica, Kalesija, Teoak; nastupe u javnim ustanovama irom Kantona). Predsjednica se odazivala pozivima iz opinskih drutava u sastavu ZOD TK u svojstvu promotora, a lanovi Drutva su se odazivali na zajednikim smotrama kulturnog stvaralatva (zajednika smotra u Doboj-Istoku, Graanici i Gradacu). Predsjednica i lanovi Drutva su se odazivali na pozive medija kako tampanih, tako i elektronskih. Predsjednica Jasna Hadiselimovi

bzk preporod opinsko drutvo vitez Devetog januara 2009. godine Izvrni odbor BZK Preporod Vitez odrao je prvi redovni sastanak u 2009. godini, koji je imao dvije take dnevnog reda: analiza rada Drutva za 2008. godinu, plan rada za 2009. godinu U sklopu prve take dnevnog reda analizirane su sve aktivnosti Drutva u protekloj godini i donesen je zakljuak da su postavljeni zadaci uspjeno realizirani, te da je Opinsko drutvo BZK Preporod Vitez i dalje jedan od najveih promotora i glavnih oslonaca kulturno-zabavnog ivota opine Vitez, posebno u aspektu ouvanja i unapreenja kulturne batine Bonjaka. Rad Drutva u 2008. godini bio je povezan sa djelovanjem sekcija (folklorna, dramska, literarna, sekcija vokalnih solista, hor ilahija i kasida), ali i za promociju knjievnih djela i koordinaciju u nekoliko vanih kulturnih projekata. Jedna od najvanijih aktivnosti u 2008. godini svakako je bio projekt gostovanja Preporoda Vitez u gradu Edirne, Turska, na Meunarodnom festivalu folklora koji je odran u periodu od 29. 6. do 3. 7. 2008. godine. Naime, na poziv organizatora ovog prestinog festivala Preporod Vitez je odluio uestvovati na spomenutoj meunarodnoj kulturno-zabavnoj manifestaciji. Drutvo se predsta388 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

vilo sa folklornom sekcijom koja je zabiljeila jedan od najzapaenijih nastupa na festivalu i kao rezultat toga ve smo dobili poziv da i 2009. godine uestvujemo na istom dogaaju. U realizaciji ovog projekta Preporod Vitez je maksimalno angairao sve svoje raspoloive finansijske i druge resurse, tako da su lanovi Drutva za odlazak u Tursku imali minimalne trokove. Zajedno sa dijelom Izvrnog odbora grad Edirne posjetilo je ukupno 35 lanova Preporoda Vitez. Osim spomenute Meunarodne smotre folklora u Turskoj, folklorna sekcija Preporoda uestvovala je na svim znaajnijim smotrama u zemlji, a kao posebne izdvajamo: Meunarodnu smotru folklora Jablanica 2008., Meunarodna smotra folklora Konjika sehara 2008., Meunarodna smotra folklora Karaula 2008., itd. Bili smo i organizatori nekoliko slinih manifestacija. Naravno, BZK Preporod Vitez kao jedan od osnovnih zadataka za svaku godinu, pa tako i za 2008., postavlja organizaciju kulturno-zabavnih manifestacija u sklopu obiljeavanja dva najvea praznika muslimana, Ramazanskog i Kurbanbajrama. Tako smo i ove godine upriliili graanima Viteza, ali i drugima, dvije izuzetno kvalitetne i lijepe manifestacije. U sklopu obiljeavanja Ramazanskog bajrama organizirali smo kulturno-zabavnu manifestaciju sa nazivom Bajramsko posijelo Vitez 2008. godine, na kojoj su, osim naeg drutva, uestvovali i BZK Preporod Doboj-Istok, BZK Preporod Busovaa i BZK Preporod Zenica. Takoer u sklopu obiljeavanja Kurban-bajrama, gostovali smo u gradu Jablanica, gdje su nai domaini bili lanovi KUD-a Neretva da bi samo nekoliko dana poslije mi svoje gostoprimstvo pokazali njima gdje su zajedno sa lanovima BZK Preporod Busovaa bili nai gosti na manifestaciji koju smo organizirali u sklopu obiljeavanja Nove Hidretske godine. Uestvovali smo i na svim bitnijim kulturnim i drugim dogaajima na podruju opine Vitez, od kojih izdvajamo: obiljeavanje Dana opine Vitez, Godinjicu osnivanja 235 brdske brigade, promociju knjige Volim Vitez, koja je izdata pod pokroviteljstvom opine Vitez, u koju je ukljuena biografija Drutva kao i svi znaajniji rezultati od njegovog osnivanja. Da rad Preporoda Vitez nije vezan samo uz folklornu i druge sekcije koje djeluju u Drutvu, pokazali smo ueem u realizaciji izdavanja knjievnog djela pod nazivom Dan u neuvehloj nadi autorice Ajle Hrusti. Takoer, 15. 10. 2008. godine upriliili smo promociju knjige Breme vremena nosim autora Emsudina Paanovia, a uklapajui se u projekt Put Abdul Vehaba Ilhamije od epa do Travnika, u kojem su uestvovali skoro sva bratska drutva Travnik, Vitez, Zenica, epe. Preporod Vitez bio je glavni koordinator u projektu izdavanjem muzikog materijala jednog od naih lanova Sakiba Peskia, koji je uz pomo Opine Vitez, Vlade SBK i drugih pravnih i fizikih lica izdao muziki CD ilahija i kasida.

Godinjak 2008 / 389

Aktivnosti opinskih drutava...

U 2008. godini brojnost Preporoda bila je izmeu 200 i 250 aktivnih lanova uz napomenu da smo formirali jo jednu podrunu folklornu sekciju na podruju opine Vitez. BZK Preporod je u skladu sa svojim mogunostima pomogao u osnivanju bratskog drutva na podruju opine Busovaa, gdje smo sa svojim dugogodinjim iskustvom bili na usluzi ljudima iz Busovae koji su pokazali elju i entuzijazam za osnivanjem Preporoda u ovom gradu, tako da od 2008. godine kua Preporoda broji jo jednog lana. I tokom 2008. godine nastavili smo edukaciju naih lanova u domenu folklorne tradicije i obiaja naroda Bosne i Hercegovine. Tako su nai lanovi uestvovali na etiri vrlo jaka seminara za koreografe i umjetnike rukovodioce, koji su odrani u Sarajevu, Srebreniku i Donjem Vakufu. Predavai su bili neki od najeminentnijih ljudi iz struke i moemo rei da smo poslije ovih seminara dobili na kvalitetu i samoj interpretaciji folklornog izraaja koji gajimo u Drutvu. Sa ovakvom praksom planiramo nastaviti i u 2009. godini, jer smo zastupnici kvalitetne prezentacije folklora koja umnogome zavisi od educiranosti koreografa i umjetnikih rukovodilaca. Zbog limitiranosti finansijskim sredstvima, jer smo veinu toga s im smo raspolagali uloili u odlazak u Tursku, tokom 2008. godine vrlo malo smo mogli uloiti u nabavku materijalno-tehnikih sredstava. Ipak, uspjeli smo na prostor obogatiti novim raunarom i dodatno uloiti u ureenje prostorija. Predsjednik Fejzulah Beo

bzk preporod opinsko drutvo zavidovii Mi smo, kao i svake godine, organizirali dvije bajramske akademije u saradnji sa Opom gimnazijom i sa Islamskom zajednicom, i taj projekt je postao prepoznatljiv u gradu pa i ire. Osim toga, uradili smo dvije promocije knjiga i imali namjeru uraditi jo dvije, ali nismo uspjeli, dijelom zbog nedostatka finansijskih sredstava, dijelom zbog nezainteresiranosti druge strane. Imali smo i nekih manjih projekata sa Asocijacijom mladih SDA, u vidu organiziranja akcija kao to su literarni radovi o temama Bosna i Bonjaci, Srebrenica i Armija BiH. U proloj godini imali smo najbolju saradnju sa Islamskom zajednicom koja nam je uvijek pomagala i izlazila u susret pa nikad nije bio problem da koristimo njihove sale za sastanke ili promocije, na emu smo im veoma zahvalni. Za kraj elim naglasiti da je bilo raznih pokuaja da se nae aktivnosti obogate sa vie razliitih 390 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

sadraja, ali sa godinjim sredstvima od 2000 konvertibilnih maraka jednostavno to nije bilo mogue. Mi smo u pregovorima sa vlastima Opine Zavidovii oko planiranja veih i stalnih sredstva za svaku godinu, ali nismo optimisti u vezi s tim pregovorima, jer nikada za sve ove godine nakon rata nisu nam bila sigurna sredstva i nikad nisu bila iznad dvije hiljade, ak su vrlo esto bila i manja. Nadam se da vas nisam razoarao sa naim tekim stanjem i da e ono u skorijoj budunosti biti bolje. Predsjednik Samir Hasii

bzk preporod opinsko drutvo zenica Januar 10. 1. Izvoenje kulturno-umjetnikih sadraja u sklopu programa obiljeavanja Nove hidretske 1429. godine u organizaciji Medlisa IZ Zenica Dom penzionera. 11. 1. Organizacija kulturno-zabavnog programa za ene povodom obiljeavanja Nove hidretske 1429. godine (neposredni organizator Sekcija za ouvanje bonjake tradicije, kulture i obiaja) Dom penzionera. Februar 22. 2. U domu Preporoda odran program Veer etenije. Mart 2. 3. Kulturno-umjetniki program povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u domu Preporoda izveli lanovi ansambla Bosnia folk Zenica. 3. 3. Odran sastanak sa voditeljima sekcija Preporoda o temi Realizacija programa rada BZK Preporod za 2008. godinu i aktuelna pitanja unutranje organizacije, rada i djelovanja sekcija. 14. marta U Domu Preporoda odrana tribina s videoprojekcijom: Palestina ispit za ovjeanstvo. Organizator tribine: Koordinacioni odbor za pomo Palestini. Na tribini su govorili: hafiz Kenan Musi, Sulejman ef. elikovi i prof. Midhat Kasap. Sainjen projekt: Zeniki vodi za kulturno-historijske znamenitosti sa kojim je aplicirano na opinski konkurs grantovi za mlade.

Godinjak 2008 / 391

Aktivnosti opinskih drutava...

16. marta Odrana akcija ienja vanjskog prostora doma Preporoda, a u okviru akcije Proljetno ureenje grada. U ovu akciju ukljuilo se oko 30 lanova Preporoda BZK Preporod ukljuio se kao partner u realizaciji projekta U borbi protiv baba-droge ijeg je nosilac Udruenje Crveni polumjesec ZE-DO kantona. U okviru ovog projekta lanovi dramskog studija Preporoda uestvovali su u kolanim programima za omladinu u Kaknju (25. 3.) i u Brezi (27. 3.). April 2. 4. U velikoj sali doma Preporoda odrana je promocija knjiga za djecu Alise Trtak Na nama ostaje svijet i Muharema Omerovia Uz priu pjesma. 4. 4. Opina Zenica dodijelila je BZK Preporod specijalno priznanje za doprinos u akciji proljetnog ienja i ureenja grada pod sloganom Zenico, volimo te. 6. 4. U ljetnoj bati Preporodaodran kolani program pod nazivom Zenica oka moga, a u sklopu kulturne manifestacije Zeniko proljee. U okviru programa izvrena je i promocija nove pjesme o Zenici, autorski rad lanova Preporoda. 8. 4. Odrana sjednica Savjeta BZK Preporod. 8. 4. Odran sastanak sa lanovima Sekcije za ouvanje bonjake tradicije, kulture i obiaja. 14. 4. U velikoj sali opine Zenica prireen prigodan kulturno-umjetniki program u sklopu sveane akademije povodom obiljeavanja Dana Armije RBiH (u programu uestvovali hor i orkestar Zenica Sevdah Junior). Obavljene zavrne pripreme za izvedbu scenskog prikaza Tradicionalna bonjaka svadba u realizaciji Sekcije za ouvanje bonjake tradicije i obiaja. Multimedijalna sekcija bila ukljuena u realizaciju 13. Kantonalnog takmienja iz matematike za osnovce u O Musa azim ati u Zenici (24. 4.) i realizaciju press-konferencije Odbora za obiljeavanje znaajnih datuma odbrambeno-oslobodilakog rata 1992.-1995. u opini Zenica (27. 4.). Izvrena priprema za tampanje knjige karikatura slikara Alije Kulenovia. Maj 3. 5. Kulturno-umjetniki program u Visokom povodom Dana otpora agresiji (uestvovali hor i orkestar Preporoda i multimedijalna sekcija). 3. i 4. 5. Probe predstave Svadba u BNP Zenica 4. 5. Multimedijalna sekcija popratila program sjeanja na rah. Reada alkia Reu, komandanta 303 viteke brigade, groblje Crkvice. 5. 5. U velikoj sali Preporoda izveden prigodan program folklornog ansambla Yalova Turska i ansambla Bosnia folk. 9. 5. Uee foklornog ansambla u kulturno-umjetnikom programu povodom obiljeavanja Drugog kolosijeka pruge Doboj-Zenica.

392 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

13. 5. Odrana press-konferencija povodom premijere pozorine predstave Svadba. 16. 5. Kulturno-umjetniki program u krugu spomen-obiljeja ehidima i poginulim borcima eljezare Zenica a povodom godinjice Prve brigade Zenica 303 viteke (uestvovali hor i orkestar Zenica Sevdah Junior). 17. 5. U BNP Zenica odrana premijera obnovljene pozorine predstave Svadba. 17. 5. Malonogometna ekipa sastavljena od lanova BZK Preporod i udruenja Orijent-Istok uestvovala na Memorijalnom turniru Read alki-Reo i zauzela III mjesto. 21. 5. Promocija knjige Mirnese Begovi iz Visokog. 29. 5. Uee u projektu posjete uenika podrunih odjeljenja O amil Sijari zenikim kulturnim institucijama 31. 5. Uee u kulturno-umjetnikom programu pod geslom Majski zov slobode na Smetovima (folklorni ansambl, hor i orkestar) Juni 8. 6. Uee na estom festivalu folklora Zenica 2008 (folklorna sekcija, orkestar, vokalna grupa, multimedijalna sekcija) defile uesnika Festivala ulicama grada i nastup na Plivskim igrama u domu HKD Napredak u Zenici. 18. 6. Projekcija ekog djeijeg filma u okviru Dana ekog djeijeg filma u BiH velika sala doma Preporoda. U okviru humanitarne opinske akcije Vratimo osmijeh mladima Podrinja BZK Preporod je darovao mladima Podrinja 80 knjiga, a u svrhu formiranja biblioteke povratnika Bonjaka u opinu Zvornik. 26. 6. 29. 6. Boravak u Puli, R. Hrvatska, na poziv Nacionalne zajednice Bonjaka Istre i izvoenje kulturno-umjetnikog programa u okviru III Festivala bonjake kulture u Istri. Program odran 28. 6. u ljetnoj bati Doma hrvatskih branitelja. Uestvovali: folklorni ansambl; vokalna grupa; bend Zenica Sevdah Junior; vokalni solisti: Nadina Memagi, Afan Smajlovi; Enver Terzi i Munir Durmi; multimedijalna sekcija). 28. 6. Odran prigodan djeiji program povodom Dana borbe protiv droge u izvoenju UG Naa djeca velika sala doma Preporoda. Ostale aktivnosti: 3. 6. Odrana sjednica Festivalskog odbora II Omladinskog festivala ilahija. 4. 6. Odrana V sjednica Upravnog odbora. 6. 6. Odran sastanak sa voditeljima sekcija BZK Preporod. Od 16. 6. do 25. 6. obavljani poslovi razvrstavanja i klasifikacije knjinog fonda biblioteke BZK Preporod. Na ovim poslovima angairani su bibliotekari Gradske biblioteke, O Skender Kulenovi i O Musa azim ati.

Godinjak 2008 / 393

Aktivnosti opinskih drutava...

Juli 12. 7. U Ljetnoj bati Preporoda odrana sveana promocija pilot epizode prve zenike humoristike TV serije Gajba sluajno, autora Fee Imamovia i Mirze Begovia partnerstvo sa UAS Budunost-ZE Zenica. Prisustvovalo oko 300 posjetilaca. Pozdravne rijei zahvalnosti za ovaj kulturni dogaaj uputili su Haris Burina, popularni bh. glumac i Zdenka Merdan, ministrica u Vladi ZEDO kantona. 18. 7. U velikoj sali Preporoda, u organizaciji Foruma graana Zenice i BZK Preporod Zenica, odrana koncertna promocija knjige Muzika mog vremena autora Huseina Kurtagia. Promotori knjige bili su: Irfan Durmi urednik radija-M Sarajevo; Omer Pobri, direktor Instituta sevdaha; prof. Zijad Softi, pomonik naelnika Opine Zenica za drutvene djelatnosti, i sam autor Husein Kurtagi. U muzikom dijelu programa nastupili su: Emina Zeaj, Husein Kurtagi, Hari Jaganjac, Afan Smajlovi, Denis Alispahi i orkestar Rima bend. Promocija je odrana u okviru Festivala sevdaha Vranduk 2008, koji organizira Forum graana Zenice. 19. 7. Uee u organizaciji Festivala sevdaha Vranduk 2008, kao partneri Forumu graana Zenice. Festival je odran u drevnoj tvravi Vranduk, a uesnici su bili mladi izvoai sevdalinke kao i estradni izvoai. Na Festivalu su uestvovala i tri lana Preporoda, izvoai sevdalinke: Enver Terzi, Sejad Podojak i Afan Smajlovi. 25. 7. Uee na Festivalu folklora u Ustikolini. Program folklorne sekcije odran je u veernjim satima. Kao vokalni solista nastupio je i Enver Terzi. Uslovi smjetaja su bili izuzetno loi, tako da se boravak u Ustikolini, umjesto planirana dva sveo na jedno noenje. Ostale aktivnosti: Raspisan javni poziv za uee na II Omladinskom festivalu ilahija i kasida (poziv dostavljen za objavljivanje listu Naa rije). August 28. 8. U susret Ramazanu kulturno-umjetniki program povodom Ramazana. Nastupili lanovi nae horske sekcije. U sklopu ovog programa promovirana ilahija Amin ja Rabbi, autorsko djelo Nedima Talia i Ikbala Smajlovia. Septembar 12. 9. Izloba slika o temi: Stara Bosna u saradnji s BZK Preporod Kalesija. Slikari: Kalesija, Tuzla, Buim, Zenica. Pozdravno obraanje Amne Sofi i Fahrudina Sinanovia, predsjednika Preporoda Zenice i Kalesije, a osvrt na izlobu dao je Muhamed Bajramovi, akad. slikar iz Zenice. Postavka je bila izloena u Domu Preporoda Zenica, trajala je do 19.09., a posjetili su je uenici nekoliko zenikih O i ostali graani Zenice. Ukupno je bilo vie od 200 posjetilaca. Za autore slika i goste nakon otvaranja izlobe pripremljen je iftar. 18. 9. U prostorijama BZK Preporod prireen je iftar za lanice Preporoda i ene koje obavljaju istaknute funkcije u privredi, zakonodavnoj i izvrnoj 394 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

vlasti, obrazovanju, kulturi, medijima i dr. Karakteristika ovog druenja je da su pozvane ene same spravljale jela za iftar, to je bila i svojevrsna promocija bonjakih i bosanskih jela i ramazanskih druenja. 14. 9. Odrana audicija za uee na Drugom omladinskom festivalu ilahija i kasida. Na audiciju se prijavilo gotovo 30 takmiara, a struni iri izvrio je izbor 13 uesnika za takmiarski dio. Festival je odran 4. 10. 2008. godine u BNP-u. 30. 9. U prostorijama BZK Preporod, u saradnji s Medlisom IZ Zenica, organizirali tradicionalni bajramski prijem za uzvanike iz privrede, politike, zakonodavne i izvrne vlasti, obrazovanja, nauke, kulture, sporta, medija i svih vjerskih zajednica grada. U sklopu prijema prireen je i prigodan kulturno-umjetniki program u izvoenju sekcija Preporoda. Tokom Ramazana na TV Zenica promovirana je ilahija Amin ja Rabbi i video spot uz ovu ilahiju, iji je producent BZK Preporod Zenica. Ostale aktivnosti: Pripreme za Drugi omladinski festival ilahija i kasida. Pripreme za realizaciju projekta Zenica 50 godina u koloru, retrospektivna izloba slika autora Abdulaha Hodia. Sastanak organizacionog odbora Bajramskog malonogometnog turnira zenikih mahala, na kojem je odlueno da se ovogodinji 12. po redu turnir odri za Kurban-bajram. Oktobar 1. 10. Finale ramazanskog radijskog kviza odrano u velikoj sali Preporoda. Organizator je bio BM radio Zenica, a BZK Preporod partner. Finale kviza prenoeno je direktno na BM radiju.U muzikom dijelu programa uestvovali su mladi sazlija Zanin Berbi iz Modrie i poznata interpretatorka sevdalinki Hasiba Agi. 1. 10. U Bosanskom narodnom pozoriu odran prigodan bajramski koncert u partnerstvu sa Udruenjem muzikih pedagoga ZE-DO kantona. U programu su uestvovali: Kamerni simfonijski orkestar, Kamerni mjeoviti hor, Hor i orkestar SM, Hor i vokalni solisti BZK Preporod Zenica, Instrumentalni ansambl duhovne muzike Dah ljubavi Sarajevo. 4. 10. U Bosanskom narodnom pozoritu odran je II Internacionalni omladinski festival ilahija i kasida. U takmiarskom dijelu festivala uestvovalo je 13 takmiara iz BiH i Srbije. 9. 10. U Sinagogi odrana izloba slika Abdulaha Hodia u okviru projekta Zenica 50 godina u koloru. Za ovu jubilarnu izlobu tampan je i prigodan katalog izdava BZK Preporod. Otvaranju izlobe prisustvovalo je otprilike 150 posjetilaca. 10. 10. u velikoj sali BZK Preporod odrana promocija romana Mirzin dnevnik, knjievnika Bajruzina Hajre Planjca, lana Drutva pisaca Bosne i Her-

Godinjak 2008 / 395

Aktivnosti opinskih drutava...

cegovine. Organizator promocije su nezavisne novine Naa rije Zenica, a BZK Preporod je bio partner. 10.10. U velikoj sali odran prigodan program u okviru djeije nedjelje. Organizator UG Naa djeca, partner BZK Preporod Zenica. 11.10. U BKC Kalesija odrali smo predstavu Bonjaka svadba. Predstava je odrana u sklopu saradnje sa BZK Preporod Kalesija. Od 13. 10. Pristupilo se realizaciji projekta Radionica rukotvorina za mlade. Za struni rad su odabrane Jasminka Preldi i Mubera Grci, a voditeljica radionice je Nejira Serdarevi. U ovaj projekt ukljueno je 14 uenica zenikih osnovnih kola. 18.10. Pristupilo se realizaciji projekta Zeniki vodi kulturno-historijskih znamenitosti. U projekt ukljueno 15 lanova, meu kojima je i osam uenika III i IV razreda Ekonomske kole turistikog smjera. 25.10. U okviru kulturne manifestacije Ilhamijini dani, a kao plod saradnje sa travnikim i epakim Preporodom za uesnike karavana Ilhamijinog puta u drevnoj tvravi Vranduk priredili smo as historije o Vranduku i kazivanje Ilhamijinih stihova. Po dolasku karavana u Zenicu uesnici ove manifestacije, meu kojima su bili i lanovi puhakog orkestra grada Travnika, prodefilirali su ulicama grada Zenice. Tom prilikom puhaki orkestar je na trgu Alije Izetbegovia odrao krai promenadni koncert. Ostale aktivnosti: Zavrena je procedura izbora najpovoljnijeg ponuaa za izvoenje radova na projektu adaptacije Doma Preporoda putem konkurentskog zahtjeva. Zakonom propisanu proceduru proveo je Nadzorni odbor BZK Preporod, a za najpovoljnijeg izvoaa radova izabrana je firma Konstruktor No 1 d.o.o. Zenica, sa kojom je zakljuen i ugovor o izvoenju radova. Vrijednost ugovora iznosi 58.333,40 KM, ukljuujui PDV. Radi se o koritenju planiranih budetskih sredstava Opine Zenica kapitalni grant-oprema i adaptacija domova iz oblasti kulture. Nakon predoenja potrebne dokumentacije, naelnik Opine Zenica svojim zakljukom broj: 02-35-18555/08 od 23. 10. 2008. godine odobrio je ugovorena sredstva. Poetak radova planiran je za poetak novembra 2008. godine. Osnovnoj muzikoj koli Zenica ustupljen je jedan termin koritenja velike sale za nastavne aktivnosti bez naknade a na bazi sporazuma o saradnji ove kulturne institucije sa BZK Preporod. Na traenje Pravnog fakulteta u Zenici data je na koritenje jedna prostorija za potrebe Univerzitetskog muzikog orkestra u svrhu priprema za brucoijadu. Plesnom studiju Udruenja 4-H klub Zenica ustupljeno je koritenje velike sale u dva sedmina termina (srijeda i nedjelja) uz naknadu od 200 KM mjeseno, o emu je zakljuen ugovor. Novembar Programi: Nastavljena realizacija projekta Radionica rukotvorina. 396 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Nastavljena realizacija projekta Zeniki vodi za kulturno-historijske znamenitosti.Teite rada projektnih timova bilo je usmjereno na obilazak planiranih lokacija na prigradskim i seoskim podrujima Opine. Ostvarene brojne aktivnosti u organizaciji 12. Malonogometnog bajramskog turnira zenikih mahala. Izvrena je medijska prezentacija turnira i izraen plakat. Formirana su struna tijela za takmiarski dio turnira i vrena je prijava ekipa. 24.11. U Domu Preporoda odran kolani program o temi: Dravno-pravni kontinuitet BiH u svjetlu ZAVNOBiH-a. Predava je bio prof. Hikmet Krkali, a u kulturno-umjetnikom programu uestvovali su uenici O Musa azim ati i Osnovne muzike kole u Zenici, kao i lanovi BZK Preporod. Organizator programa bilo je Udruenje antifaista i boraca NOR-a opine Zenica, a BZK Preporod bila je suorganizator. 27.11. U Muzeju grada Zenice odran kolani program pod geslom Stihom i rijeju u odbrani domovine. Program je odran povodom Dana dravnosti, te 16-godinjice osnivanja 314 Slavne brigade i III Korpusa Armije RBiH. Organizator programa bio je Opinski odbor za obiljeavanje znaajnih datuma, a suorganizatori BZK Preporod i Muzej grada Zenice. U programu je promovirano stvaralatvo knjievnika Almira Zalihia iz Sarajeva uz osvrt Adnadina Jaarevia, knjievnika iz Zenice. Takoer, izvreno je proglaenje pobjednika nagradnog konkursa za izbor najboljih literarnih radova o temi: Volim Bosnu i Hercegovinu, svoju domovinu, kao i prezentacija nagraenih literarnih radova uenika. U muzikom dijelu programa uestvovali su uenici Osnovne muzike kole iz Zenice. Ostale aktivnosti: 6. 11. Odrana VI sjednica Upravnog odbora na kojoj je, osim razmatranja realizacije programskih sadraja i finansijske problematike, usvojen i izvjetaj o organizaciji II Internacionalnog omladinskog festivala ilahija i kasida, zatim su donesene odluke o formiranju: knjievnog i likovnog kruga, sekcije za rukotvorine, te razmatrana i druga aktuelna pitanja iz domena rada i djelovanja. U maloj sali odrana skuptina Udruenja za zatitu tekovina borbe za BiH ZE-DO kantona (19. 11.). Izvoeni radovi na adaptaciji Doma Preporoda iz budetskih sredstava Opine za 2008. godinu.Planirani radovi trebali bi se zavriti do kraja tekue godine. Sredstva u iznosu od 5.000 KM, dodijeljena od BZK Preporod Sarajevo utroena su za izmirenje duga firmi Dom tampe Zenica u iznosu od 14.412,00 KM sa kojom smo zakljuili sporazum o odgodi plaanja duga. Ostatak duga sada iznosi 4.500,00 KM koji emo izmiriti dijelom iz kreditnih, a dijelom iz vlastitih sredstava. Decembar Programi: Godinjak 2008 / 397

Aktivnosti opinskih drutava...

9.12. U velikoj sali Doma Preporoda povodom Kurban bajrama odran sveani bajramski prijem za uzvanike predstavnike dravnih organa, politikih stranaka, privrede, obrazovnih, naunih, kulturnih i sportskih institucija i organizacija, vjerskih zajednica svih konfesija, medija i dr. Prigodna obraanja imali su gospoa Amna Sofi, predsjednica Preporoda, i mr. Ejub ef. Dautovi, muftija zeniki. Kulturno-umjetniki program izveli su lanovi sekcija Preporoda. Prijem je organiziran u saradnji sa Medlisom IZ Zenica. Odran 12. Malonogometni bajramski turnir zenikih mahala. Turnir se odravao u dane 9., 10., 12., 13. i 14. decembra u dvorani Bilmie. Na turniru su uestvovale 52 ekipe sa gotovo 500 uesnika, to je rekord svih dosadanjih turnira. Najboljim ekipama i pojedincima dodijeljene su novane nagrade, pehari i priznanja. Prema tradiciji, i ovaj turnir izazvao je veliki interes i panju sportske javnosti i publike. Tokom pet dana trajanja, turnir je posmatralo vie od 3500 gledalaca. 20. 12. u velikoj sali Preporoda odrane su predstave u okviru 10. Festivala filma djece i omladine. Na Festivalu je prikazano est filmova nominiranih za nagrade. Organizator Festivala bili su: Zajednica tehnike kulture BiH, Udruenje tehnike kulture ZE-DO kantona i Fondacija za kinematografiju BiH, a BZK Preporodse ukljuila kao partner Festivala. 26.12. U klubu Preporoda odrana je izloba runih radova izraenih u Radionici rukotvorina, koju je pohaalo 15 mladih ena. Na izlobi je prezentirano 45 runih radova u tehnici veza i keranja. Izlobu je otvorila gospoica Zdenka Merdan, ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZE-DO kantona.Izloba je bila dobro posjeena (prisustvovalo gotovo 80 posjetilaca). Ovim inom u cijelosti je realiziran projekt Radionica runih radova. Osim toga, formirana je sekcija za rukotvorine Preporoda, koju ine polaznice ove radionice. 26. 12. predstavnici Preporoda prisustvovali tradicionalnom boinom prijemu u HKD Napredak Zenica. 26. 12. U velikoj sali Preporoda odran novogodinji program za djecu i podjela paketia u organizaciji agencije Tropik Zenica. 29. 12. U velikoj sali Preporoda odran novogodinji program za djecu u organizaciji UG Naa djeca. 30. 12. U Muzeju grada Zenice, u okviru izlobe Udruenja likovnih umjetnika ZE-DO kantona, sa likovnim radovima predstavili su se Alija Kulenovi i Amna Sofi, lanovi Preporoda. Ostvarene zavrne aktivnosti i radnje na realizaciji projekta Zeniki vodi za kulturno-historijske znamenitosti u 2008. godini. Ostale aktivnosti: Zavreni radovi na adaptaciji Doma Preporoda. U okviru ovih radova izvrena je adaptacija velike sale, hola, biblioteke i kancelarije drutva (postavljena PVC stolarija, trakaste zavjese, postavljena nova elektroinstalacija i rasvjeta, molerski radovi i dr.). Dodijeljena sredstva iz budeta Opine u iznosu od 58.333,41 KM u cijelosti su isplaena odabranom izvoau radova. 398 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

Sainjena tri projekta i aplicirano sa istim na javni poziv resornog ministarsta Kantona za kulturne aktivnosti u 2009. godini (Stara Zenica u fotografijama II dio; Likovna kolonija Stara Bosna; III Omladinski festival ilahija i kasida). Odran sastanak sa dramskom i folklornom sekcijom. Tokom ovog mjeseca uplatili smo iznos od 1.000 KM na ime duga firmi Dom tampe, tako da ostatak duga prema sporazumu sa 31.12.2008.godine iznosi 3.500,00 KM. U cijelosti isplaena ugovorena cijena sa KUD eljezara u iznosu od 2.560 KM na ime kupovine koritenih muslimanskih folklornih nonji. Predsjednica Amna Sofi

bzk preporod opinsko drutvo epe Svakoga petka bili smo na usluzi posjetiteljima Spomen-sobe i Bosanske sobe koja se nalazi u gradu u porodinoj kui knjievnika Nedada Ibriimovia. U ovoj godini Spomen sobu posjetio je veliki broj posjetitelja, a posebno nas raduje injenica da je to bila veinom omladina. Hor ena koji njeguje sevdalinku i starogradsku pjesmu (Preporodov hor) uestvovao je u obiljeavanju Dana nezavisnosti BiH, u epu. Djeiji hor ilahija osvojio je 1. mjesto na takmienju duhovne muzike Kajde iz Nejistana u Kaknju. Ovaj hor ostvario je zapaene nastupe u Kaknju, Vitezu, Busovai, Zenici, epcu, a solista ovoga hora Latif Muhamed osvojio je 1. mjesto na Omladinskom festivalu ilahija u Zenici. Bili smo domaini 14. Zbora predsjednika opinskih drutava Preporoda BiH. Zajedno sa BZK Preporod Travnik organizirali smo dane ejha abdulvehaba ilhamije epaka, a u okviru ove desetodnevne manifestacije u epu smo organizirali: 1. Predavanje o ejhu Ilhamiji, Godinjak 2008 / 399

Aktivnosti opinskih drutava...

2. Takmienje u literarnom stvaralatvu meu srednjokolcima o temi Ne idi malen ispod zvijezda, 3. Izlobu slika epakog likovnog umjetnika Ismeta ahtarevia, 4 . Karavanu od epa preko Vranduka i Viteza do Travnika, 5. No zikra u epu. Pripremili smo izdavaki projekt o Ilhamiji, koji namjeravamo objaviti u narednoj godini, zajedno sa BZK Preporod Travnik. Organizirali smo 1. smotru bonjakog folklora u epu, Zajedno sa Medlisom epe organizirali smo priredbu u povodu Kurban-bajrama. Predsjednik Suvad Hadi

bzk preporod opinsko drutvo ivinice U protekloj 2008. godini OD Preporod ivinice, izmeu ostalog, imalo je sljedee aktivnosti: Organiziralo je promociju knjige Gornja Sprea, koju je napisao Devad Tosunbegovi. Promocija knjige odrana je 25. 2. 2008. godine u maloj sali BKC-a ivinice i prenosila ju je Televizija ivinice. Promotori knjige bili su prof. dr. Salih Kulenovi, prof. dr. Adib ozi i mr. Redo Butkovi. Posjeenost je bila na nivou, pred punom salom. 15. 5. 2008. godine OD Preporod ivinice je organiziralo Poetsku veer u maloj sali BKC-a ivinice. Uesnici poetske manifestacije bili su pjesnici Mehmed Mea edovi iz Kalesije, Fikreta Selimovi, aban Fejzi obi, uenici JU O Via, uenici O iz sela Graanice i uenici Gimnazije iz ivinica. 17. 5. 2008. godine u prostorijama Drutva odrana je sveana sjednica povodom Dana osloboenja ivinica. Sveanosti su prisustvovali: Azra Gazibegovi, predsjednica ZOD TK Preporod, Refka aji i Alija Dervievi, oboje iz OD Preporod Graanica, glavni imam ef. Mehmed Butkovi i drugi domai gosti i lanovi Preporoda. Sveanost su uveliali pjesnici Fikreta Selimovi i aban Fejzi obi. 17. 5. 2008. godine, u prostorijama Drutva, otvorena je izloba slika i levhi autora Refke aji i Alije Dervievia. Izloba je trajala sedam dana i bila je otvorenog tipa.

400 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

22. 5. 2008. godine u ivinicama je od TV TK vreno snimanje emisije sa nazivom Ljetopis. Izmeu ostalih, u emisiji su uestvovali lanovi Drutva Preporod iz ivinica sa programom domaica obuenih u narodnu bonjaku nonju, koje su prezentirale raznovrsnu hranu koja se priprema u naim domovima od davnina. OD Preporod ivinice je za lanove Drutva organizovala jednodnevnu ekskurziju u Travnik, 7. 6. 2008. godine. Uzet je u zakup autobus Litvatrans iz Banovia i ukupno je na ekskurziju ilo etrdeset lanova. Predsjednik Drutva je 9. 6. 2008. godine na poziv iao u posjetu OD Preporod Zvornik, gdje se odravala manifestacija sa nazivom Kaimijini dani u Zvorniku. 25. 6. 2008. godine u ivinicama je od TV TK vreno snimanje emisije sa nazivom Ljetopis. Izmeu ostalih, u emisiji su uestvovali lanovi Drutva Preporod iz ivinica. 8. 7. 2008. godine u prostorijama Drutva je odrano sveano sijelo zbog uspjenog nastupa naih lanova u emisiji Ljetopis na TVTK. Poetkom augusta (u periodu od 6. 8. 2008. do 9. 8. 2008. godine) u organizacijij ZOD Preporod TK, predsjednik Drutva je iao u slubenu posjetu u Tursku. Posjetu su zajedniki inili svi predsjednici drutava Tuzlanskog kantona, upriliena je na poziv Bonjake zajednice u Istanbulu. Trokove posjete snosio je ZOD Preporod TK. 25. 10. 2008. godine lanovi Drutva uestvovali su u promociji knjige Antiterorizam autora Fatmira Alispahia. Promocija je odrana u BKC-u ivinice. 25. 10. 2008. godine, na poziv OD Preporod Graanica, nae drutvo uestvovalo je na poetskoj veeri u Graanici. Poetskoj veeri su prisustvovali pjesnici sa prostora Tuzlanskog kantona. 7. 11. 2008. godine OD Preporod ivinice je organizovalo promociju knjige Steci na podruju opine ivinice. Autori ove knjige su domai profesori historije Seudin Muratovi i Zehudin Masli. Promotori su bili dr. Izet aboti i mr. Midhat Spahi. Promocija je odrana pred punom salom BKC-a ivinice. Cijeli tok promocije prenosila je ivinika televizija. 9. 12. 2008. godine OD Preporod ivinice je organiziralo centralnu i svoju najvaniju manifestaciju tokom godine sa nazivom Bajramska akademija. Akademija je odrana u Gradskoj dvorani u ivinicama pred gotovo 800 gledalaca. Cijeli tok Akademije prenosila je Televizija ivinice. Na Akademiji su uestvovali uglavnom domai uesnici iz naih kola i lanova Drutva. Ocijenjena je kao najvaniji i najkvalitetniji kulturni dogaaj u ivinicama. OD Preporod ivinice je tokom 2008. godine s vremena na vrijeme kupovalo pojedinane knjige za svoju biblioteku. U toku 2008. godine odrana su etiri sastanka Izvrnog odbora OD Preporod. Predsjednik Sakib Alji Godinjak 2008 / 401

Aktivnosti opinskih drutava...

bzk preporod opinsko drutvo zod Tk U toku 2008. godine BZK Preporod ZOD TK je ostvarila raznovrsne aktivnosti u skladu sa Programom rada, koji se zasniva na osnovnim programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod ZOD TK, usklaenim sa osnovnim zadacima Zajednice utvrenim Statutom. Promocije: asopis Ostrvo, broj: 7, 8, 9 i 10, izdavaa BZK Preporod ZOD TK. Promocija organizirana na Univerzitetu u Tuzli. Promotori: Vedad Spahi, glavni urednik, i Azra Gazibegovi. Godinjak Avlija, izdavaa Opinsko drutvo BZK Preporod Graanica. Promotori su bili: Azra Gazibegovi, Jasna Hadiselimovi i Rusmir Djedovi. Sjednice organa Zajednice: - Sjednica Izvrnog odbora, odrana dana 18. 1. 2008. godine - Obiljeen je Dan nezavisnosti, 1. 3. 2008. godine - Sjednica Izvrnog odbora, odrana 2. 4. 2008. godine - Sjednica Izvrnog odbora, odrana 18. 5. 2008. godine - Sjednica Izvrnog odbora, odrana 12. 7. 2008. godine - Sjednica Izvrnog odbora, odrana 24. 9. 2008. godine - Dana 25. 11. 2008. godine obiljeen je Dan dravnosti i odrana sjednica Izvrnog odbora i Savjeta ZOD TK - Sjednica Izvrnog odbora, odrana 17. 12. 2008. godine Manifestacije: U organizaciji BZK Preporod ZOD TK odrana je manifestacija u Opinskom drutvu Doboj Istok. Uprilien je bogat kulturno-umjetniki program, u kome su uee uzela sljedea Opinska drutva: Doboj Istok, Tuzla, ivinice, Gradaac, Graanica i Gornja Tuzla. Kontakti, saradnja: Delegacija u sastavu predsjednika svih Opinskih drutava u sastavu ZOD TK, na elu sa predsjednicom ZOD TK, Azrom Gazibegovi, prof., primljena je u Istanbulu 6. 8. 2008. godine, od predstavnika navedenih organizacija u Turskoj, gosp. Refika Akove Sijaria, potpredsjednika Asocijacije Bosna-Sandak u Istanbulu, te gosp. Zahita Bujukbayraka, predsjednika Asocijacije Bosna-Sandak, koja radi i djeluje u evropskom dijelu grada, Marufa Arslanara, predsjednika istoimene asocijacije koja djeluje u azijskom dijelu grada u opini Pendik i Safeta Erdema, predsjednika Fondacije prijatelja Bosne i Hercegovine. ast nam je ukazao gosp. Husein Kancu, poslanik u Dravnom parlamentu Republike Tur-

402 / Godinjak 2008

Aktivnosti opinskih drutava...

ske i direktor Arhiva grada Istanbula. Gostoprimstvo nam je ukazala i direktorica agencije Meridian, g-a Sabahat Memnun. Misija posjete se odvijala u smjeru ostvarenja kulturnih kontakata, sve sa ciljem ouvanja kulturnog identiteta Bosne i Bonjaka u Turskoj. Upriliena posjeta izazvala je oduevljenje domaina, odvijala se prema utvrenom protokolu domaina, medijskim predstavljanjima rada i misije BZK Preporod ZOD TK te pojedinanih opinskih drutava. Nakon posjete znamenitostima Istanbula, uslijedile su posjete drutvima u evropskom i azijskom dijelu. U prvom dijelu posjete ugovorene su promocije knjige g-dina Huseina Kanca, koja je posveena misiji i djelu rahmetli predsjednika Alije Izetbegovia, zatim prijevod knjige sa turskog na bosanski jezik, zamjenika direktora Arhiva grada Istanbula, koja govori o historiji Osmanskog Carstva. Potom, ostvaren je protokol o kulturnoj saradnji koja e se realizirati u periodu od decembra 2008. godine a rezultirae posjetama opinskih drutava Istanbulu, Alanji, Erdemu i Jedrenima. Trei dan posjete je uprilien u opini Pendik, u azijskom dijelu Istanbula i takoer je rezultirao protokolom o saradnji, bazirajui se na tradiciji ouvanja maternjeg bosanskog jezika, uzajamnim posjetama koje bi sadravale fakultativno uenje bosanskog jezika u gradu Tuzli i opinama Tuzlanskog kantona, gdje postoji BZK Preporod O.D. Takoer, realizirale bi se uzvratne posjete, nastupi kulturno-umjetnikih sadraja naih Drutava u Turskoj. Medijsku panju upriliio nam je gosp. Bekim Muftarevi, urednik RTL-a, koji je porijeklom Bonjak i lan Institucije domaina. Smatramo da je ova posjeta rezultirala naznakom kvalitetne saradnje, koja e biti realizirana na obostrano zadovoljstvo BZK Preporod ZOD TK i svih bonjakih institucija u Turskoj. Posjeta je trajala do 10. 8. 2008. godine Posjeta Velikoj Kladui, gdje je odrana tribina i izloba Srebrenica da se ne zaboravi; Posjeta manifestaciji Gradaaki knjievni susreti, kada je uprilieno otvaranje izlobe ivot i djelo knjievnika Alije Nametka; Posjeta otvaranju izlobe likovnih radova Opinskog drutva BZK Preporod Graanica, odrane u prostorijama Opinskog drutva BZK Preporod Gradaac; Muzika zabavna veer Pod lipama Graanice, pri emu su svoje likovne radove izloili umjetnici Opinskog drutva BZK Preporod Graanica, kada je odrana aukcija i prikupljeni novac bio je prilog za pomo Opinskom drutvu BZK Preporod Zvornik; Posjeta manifestaciji Dani Djevojake peine, koja je odrana u Kladnju, gdje je uee u kulturno-umjetnikom programu upriliilo vie opinskih drutava; Godinjak 2008 / 403

Aktivnosti opinskih drutava...

Kulturna manifestacija Ikre u Opinskom drutvu BZK Preporod Kalesije, kojom prilikom je odrana tribina i pripremljena izloba Srebrenica da se ne zaboravi, ovom prilikom smo ugostili i delegaciju iz Turske; Posjeta manifestaciji kulturno ljeto Sapna ; Predramazanski kulturno-umjetniki program BZK Preporod Gornja Tuzla; Bajramski kulturno-umjetniki program Opinskog drutva BZK Preporod Tuzla, u kome je uestvovala i estradna umjetnica Hanka Paldum; Knjievni susreti Opinskog drutva BZK Preporod Srebrenik; Prisustvo sveanoj sjednici povodom Dana osloboenja ivinica; Bajramska akademija u Opinskom drutvu BZK Preporod ivinice (ast otvaranja Akademije pripala je predsjednici ZOD TK, Azri Gazibegovi, prof. ); Uee na radnom sastanku predsjednika BZK Preporod u epu; Posjete i radni sastanci u Matinom odboru; Tokom 2008. godine ostvareni su dobri i stalni kontakti sa elektronskim i printanim medijima. Za Vladu TK Ministarstvu za finansije, pripremljeno: Izvjetaj o aktivnostima opinskih drutava i ZOD-a TK za 2008. godinu; Program aktivnosti opinskih drutava i ZOD-a TK za 2009. godinu; Izvjetaj o utroku finansijskih sredstava za 2008. godinu opinskih drutava i ZOD-a TK; Izvjetaj o planiranim sredstvima za 2009. godinu opinskih drutava i ZOD-a TK. Posjete Matinom odboru Sarajevo: Dogovor sa predsjednikom, prof. dr airom Filandrom o ureenju radnog prostora Opinskog drutva i ZOD-a TK. Uprilien iftar za lanove Izvrnog odbora ZOD-a TK i drugih lanova BZK Preporod u restoranu arijska esma u Tuzli. Obavili razgovor sa predstavnicima Skuptine TK i Ministarstva za finansije, u vezi sa finansiranjem BZK Preporod na podruju Tuzlanskog kantona za 2009. godinu. Predsjednica Azra Gazibegovi

404 / Godinjak 2008

BONJAKI MERHUMI (2008)

Sudionici nae povijesti umrli 2008. godine

Isma Kamberovi

S
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

vjedoci smo zlog vremena i potrebe uvanja sjeanja na nae znaajne linosti. Ova rubrika, koja obrauje biografsko-bibliografske podatke znaajnijih Bonjaka je, na neki nain, produena grana Bonjakog biografskog leksikona, Preporodovog dugogodinjeg projekta. Za njeno pisanje potrebno je praenje i briljivo sakupljanje podataka tokom itave godine. Duni smo za budue generacije zabiljeiti umrle slikare, knjievnike, muziare, glumce, historiare, ljekare, stomatologe, knjievne kritiare, karikaturiste, historiare umjetnosti, muzeologe i dr. Njihov ivotni stvaralaki opus svakako e posluiti mlaim generacijama u njihovim buduim istraivanjima. Zabiljeili smo da se u 2008. godini zatvorila ovozemaljska knjiga za 28 znaajnih linosti iz nae sredine. Svakog mjeseca odlazilo je po dvoje, to je, ako smijemo primijetiti, previe... Ali, Omer Arifhodi, Fuad Baki, Hamza Beirbegovi, Edah ampara, Avdo engi, Fadil olakovi, Zlatan Demirovi, Dalija Drino, Mehmed Daka, Beir Hadipai, Ahmet Harai, Hajrudin Hurem, Rasim Ibrulj, Hamo Karamehmedovi, Muhamed Kebo, Alija Godinjak 2008 / 407

Sudionici nae povijesti

17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. Konstantinovi, Mirsad Mujagi, Mubera Mujkanovi, Nedret Muzaferija, Gordana Nezirovi, Muhamed Numi, Refik Redepagi, Sanela Rizvanbegovi, Izet Sokolovi-Bertok, Semka arac, Nedim Voljevica, Ismet Ico Zulfikarpai, Adil

omer ali (1929-2008) Prof. dr. Omer Ali, roen je 29. 3.1929. godine u Komaru kod Donjeg Vakufa. Diplomirao je 1954. godine na umarskom fakultetu, Odsjek drvne industrije u Sarajevu. Doktorsku disertaciju odbranio je 1972. godine na Mainskom fakultetu u Sarajevu, na kojem je bio jedan od njegovih prvih profesora. Na Odsjeku za mehaniku tehnologiju drveta, proao je sva zvanja, od asistenta, docenta, vanrednog, do redovnog profesora. Objavio je sljedee knjige: (sa Skopal Bogdanom) Finalna mehanika obrada drveta. 1, Principi obrade na mainama. Sarajevo: Univerzitet, 1964.; Ispitivanje materijala za povrinsku obradu drveta u fabrikim laboratorijama. Sarajevo: Zavod za tehnologiju drveta, 1966.; (sa Skopal Bogdanom) Konstrukcije proizvoda od drveta. Sarajevo: Univerzitet, 1966; Povrinska obrada drveta. Sarajevo: Mainski fakultet, 1997. i dr. Autor je brojnih naunoistraivakih projekata, od kojih izdvajamo: Istraivanje mogunosti vjetakog suenja domaih lakova za povrinsku obradu drveta infracrvenim zracima: naunoistraivaki projekat. Sarajevo: Zavod za tehnologiju drveta, 1971.; Istraivanje metoda i postupaka pripreme povrine za povrinsku obradu drvnih proizvoda te eksploatacionih odlika razliitih lakova za drvo. I-II: naunoistraivaki projekat. Sarajevo: ipad, 1977.; Kvalitet i mjere poboljanja povrinske obrade u industriji namjetaja BiH: naunoistraivaki projekat. Sarajevo: ipad-Institut za istraivanje, razvoj i projektovanje, 1981. i dr.

408 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

Potjee iz porodice koja je kolovala svoju djecu, i muku i ensku. Bio je ponosan na uspjehe svoje sestre, knjievnice Jasmine Ali udate Musabegovi. Bio je lan Drutva ininjera i tehniara. Umro je 25. 8. 2008. godine u 79. godini ivota. Fuad arifhodi (1914-2008) Slikar Fuad Arifhodi roen je 1.12. 1914. godine u Sarajevu, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Jedan je od rijetkih ljudi koji je preivio tri rata u Bosni, ali ipak na njegovim slikama nema uasnih prizora iz ratova, sve je bajkovito. Sa svojih 29 godina prikljuio se 1941. ilegalcima i borio se protiv okupatora svoje zemlje. Nakon zavretka rata postao je direktor hotela Evropa. Iako nije zavrio Akademiju likovnih umjetnosti, njegove slike plijenile su maginou i ljepotom, jer je bio veoma talentiran za slikanje. U poetku mu je slikanje bilo hobi, a kasnije je postalo neto bez ega nije mogao i to ga je odravalo u dugogodinjem ivotu. Zaljubljenik u svoj rodni grad, Arifhodi je slikao Sarajevo i sve ono to ga ini arobnim: Baarija, Begova damija sa sahat-kulom, ulice u starom dijelu Sarajeva, starinske kue sa muepcima, krovovi kua i naikanih duana, mezarja, zimski pejzai rodnog grada i dr. Na njegovim akvarelima Sarajevo je grad iz bajke, koji izgleda drugaije ujutro, drugaije u podne a najljepe kada sunce zalazi. Slikao je akvarele i drugih bosanskohercegovakih i svjetskih gradova. U svom dugom ivotu ostvario je dvadeset samostalnih izlobi, a uestvovao je i na mnogim kolektivnim izlobama u Bosni i Hercegovini, Turskoj, Francuskoj, Kanadi, Austriji, vicarskoj i dr. U bivem Radnikom univerzitetu uro akovi odrao je izlobu Sarajevo u akvarelu 1978. godine, koja je imala i popratni katalog sa predgovorom knjievnika Zuke Dumhura. Dao je svoj umjetniki doprinos u opkoljenom Sarajevu organiziranjem dviju samostalnih izlobi: u Galeriji Gabrijel 1993. i u Galeriji Mak 1994. godine. U povodu pedesetogodinjice umjetnikog rada, organizirao je posljednju samostalnu izlobu u 1999. godini. Njegove ilustracije se mogu nai u mnogim knjigama: Tihi, Smail: Sarajevo: turisticeskij putevoditel. Beograd: Turistika tampa, 1967.; Pai, Bahra: Nedopjevani grad. Sarajevo: Blicdruk, 1999. godine i dr. Izbor iz njegovog stvaralakog opusa sakupljen je u likovnoj monografiji: Sarajevo: akvareli. Sarajevo: Autor, 2003. Godine 1952. postao je lan Udruenja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Dobitnik je mnogih nagrada: estoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2001), Nagrade na Meunarodnom konkursu za izradu UNICEF-ove estitke za djecu. Umro je u Sarajevu, 15. 2. 2008. godine u 94. godini ivota. Godinjak 2008 / 409

Sudionici nae povijesti

Hamza baki (1939-2008) Novinar Hamza Baki roen je 8. 4.1939. godine u Ljubinju. Kao djeak sa roditeljima je doao u Bosnu. Radio je novinarske poslove na Televiziji Sarajevo, gdje je jedno vrijeme bio glavni urednik, a zatim je vrio funkciju direktora. Autor je dokumentarnog programa Zavjesa od zelene ohe, Kuda vode mostovi, Dobra planina i dr. Iskazao se i u printanim medijima. Ureivao je list Komunist za BiH, bio je glavni urednik nedjeljnika Svijet, zatim kolumnist i komentator u listu Osloboenje i urednik Radija Slobodna Evropa. Bio je tokom rata u Sarajevu i preivljavao zajedno sa ostalim Sarajlijama strahote opsade. Uredno je vodio ratni dnevnik, koji je objavio u publikaciji Sarajeva vie nema. Sarajevo: Osloboenje, 1997. Ovaj dnevnik je ujedno i hronika ratnih deavanja u Sarajevu i predstavlja veoma vrijedno djelo za prouavanje posljednjeg rata. Baki je svojim radom prokrio put mnogim mlaim kolegama novinarima. Objavio je prirunik za novinare, koji je doivio nekoliko izdanja: Ja, novinar. Sarajevo: Nezavisna unija profesionalnih novinara, 1995.; 2. dopunjeno izd. Banja Luka: Nezavisno udruenje novinara Republike Srpske, 1998.; 3. izd. Sarajevo: Rabic, 2002.; Izmeu mita, pamenja i zaborava. Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1996.; Knjiga novinarskih tekstova Kraj stoljea. Sarajevo: Svjetlost, 1997. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja: Godinje nagrade Udruenja novinara Bosne i Hercegovine, Zlatne znake RTV Sarajevo, Nagrade za ivotno djelo lista Osloboenje i dr. Umro je 29. 9. 2008. godine u Sarajevu u 69. godini ivota. edah beirbegovi (1932-2008) Dugogodinji predsjednik Muslimanskog dobrotvornog drutva Merhamet i advokat Edah Beirbegovi, roen je 12.12. 1932. u Bugojnu. Srednju kolu zavrio u Sarajevu. Godine 1959. diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Od 1959. do 1962. godine bio je zaposlen u Opinskom sudu u Sarajevu, kao pripravnik, zatim je preao u Energoinvest, gdje je radio od 1962. do 1966. godine. Posao advokata obavljao je od 1966. godine. Od 1943. godine bio je lan organizacije Mladi muslimani, a hapenje je uslijedilo 1949. godine. Potpisnik je deklaracije za osnivanje Stranke demokratske akcije. Godine 1992. postavljen je za predsjednika Muslimanskog dobrotvornog drutva Merhamet, na ijem elu je bio za vrijeme opsade Sarajeva, a i kasnije. Umro je 22. 9. 2008. godine u 76. godini ivota, a ukopan je u haremu damije Ferhadije.

410 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

avdo ampara (1937-2008) Politiar Avdo ampara roen je 25. 5. 1937. godine u Gacku. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, a srednju u Mostaru. Godine 1962. diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a pripravniki sta obavio je u Opinskom sudu u Gacku. Politiku karijeru poeo je u rodnom Gacku, koja ga je kasnije odvela u Sarajevo. Godine 1964. postavljen je za sekretara Opinskog komiteta SKJ u Gacku. Zatim slijedi funkcija predsjednika Skuptine Opine Gacko, na koju je imenovan 1969. godine. Izabran je za lana Izvrnog vijea Bosne i Hercegovine 1974. i preselio se u Sarajevo. Imenovan je za izvrnog sekretara Predsjednitva CK BiH 1979. godine. Na dunost javnog tuioca Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine izabran je 1986. godine. Zatim je, nakon montirane afere, smijenjen s funkcije tuioca i ostao je bez posla. Nakon viestranakih demokratskih izbora, imenovan je za generalnog sekretara Skuptine Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine. Nakon rata, obavljao je sljedee politike funkcije: poslanik Skuptine Kantona Sarajevo, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, prvi predsjedavajui Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine iz reda Bonjaka. Od 2002. do 2006. godine obavljao je funkciju savjetnika predsjedavajueg Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. Na amparinom primjeru poemo vidjeti kako politika zna biti nemilosrdna prema politiarima. Svaka politika karijera ima uspon i pad. Zavisi koliko ste sposobni kao ovjek da se ponovo pridignete i izaete svijetla obraza. Dobitnik je Zlatne povelje mira Internacionalne lige humanista (1998). Umro je 4. 4. 2008. godine u 71. godini ivota, a ukopan je u haremu Ali-paine damije u Sarajevu. Fadil engi (1929-2008) Profesor emeritus Medicinskog fakulteta Fadil engi roen je 20. 5. 1929. godine u Foi. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1956. godine. Doktorirao je s temom Kontrastna laringografija u dijagnostici tumora larinksa u Sarajevu 1977. godine. Bio je zaposlen na Radiolokom institutu u Sarajevu. Puno je doprinio razvoju i osposobljavanju Radiolokog instituta u ultrazvunoj i CT dijagnostici. Bavio se izuavanjem primjene ultrazvuka u raznim oboljenjima. Bio je profesor na Medicinskom i Stomatolokom fakultetu i Vioj medicinskoj koli. Objavio je brojne radove, od kojih izdvajamo sljedee: Digitalne tehnike u radiologiji i njihovo koritenje u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zatiti. Kongres ljekara BiH, 3. Zbornik radova. Sarajevo. Drutvo ljekara BiH, 1985.; Diagnostic possibilities of echography realting to other radiographic techniques and metods. (sa S. Miri, M. Bajgori, M. Klanevi, E. Buuk), European Godinjak 2008 / 411

Sudionici nae povijesti

Congress of Radiology, 6th. Abstracts book. Lisbon: European Association of Radiology, 1987.; (sa M. Klanevi, S. Miri, E. Buuk, M. Bajgori), Kombinovano sonografsko-mamografsko-termografska procjena tumora dojke. Simpozijum o ultrazvunoj dijagnostici u radiologiji. Zbornik saetaka. Beograd, 1987.; Ehinokok jetre: dijagnostike mogunosti ultrazvuka: kompjuterizovana tomografija. (sa L. Licender, S. Miri). 17. Kongres hirurga Jugoslavije. Knjiga apstrakta. Sarajevo: Udruenje hirurga, 1988, str.178; Ehinokokna cista jetre - upotreba UZ i CT nalaza. Kongres radiologa Jugoslavije, 13. Kongres radiolokih tehniara, 5. Zbornik rezimea. Ohrid: Udruenje radiologa Jugoslavije, 1988. i dr. Uestvovao je u radu brojnih simpozija i kongresa, od kojih izdvajamo sljedee: 13. Kongres radiologa Jugoslavije, Ohrid:1988.; Simpozij o ultrazvunoj dijagnostici u radiologiji, Beograd, 1987; Kongres hirurga Jugoslavije, Sarajevo, 1988. i dr. Bio je lan Udruenja radiologa Bosne i Hercegovine. Dobitnik je Ordena rada sa zlatnim vijencem. Umro je 27. 11. 2008. godine u 79. godini ivota. zlatan olakovi (1955-2008) Knjievni kritiar i folklorist dr. Zlatan olakovi roen je 13. 2. 1955. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1979. godine na Odsjeku za komparativnu knjievnost i filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, magistrirao je 1982. godine, a doktorsku disertaciju s temom Mythos: Mimesis Anagnorisis Katharisis odbranio je 1984. godine na istom fakultetu. Nakon doktoriranja, dobija stipendiju Fulbrightove fondacije i odlazi na Harvard, gdje ostaje etiri godine (1984-1988). Radio je u Slavistikom odjelu biblioteke Widener na Harvardskom koledu. Detaljno se upoznao sa poznatom zbirkom The Milman Parry Colection i njenim kustosom Albertom Lordom Batesom, prouavaocem Homerovog djela. Ova Parryjeva zbirka sadri bonjake epske pjesme koje je M. Parry sakupio prilikom svojih terenskih istraivanja tridesetih godina 20. vijeka od poznatog sandakog epskog kazivaa Avde Meedovia. Objavio je sljedee knjige: Tri orla tragikoga svijeta. Zagreb: Cekade, 1989.; (sa Marinom Rojc-olakovi) Mrtva glava jezik progovara. Podgorica: Almanah, 2004.; Epika Avda Meedovia = The Epics of Avdo Meedovi. Knj. 1. enidba Smailagi Meha. Podgorica: Almanah, 2007.; Epika Avda Meedovia = The Epics of Avdo Meedovi. Knj. 2. Izabrane epske pjesme Avda Meedovia. Podgorica: Almanah, 2007. Zlatan je sin poznatog bonjakog knjievnika Envera olakovia. Priredio je i objavio posthumno neke olakovieve knjievne radove iz njegove rukopisne ostavtine: Izabrane pjesme, Zagreb: Hrvatsko knjievno drutvo sv. irila i Metoda, 1990.; Lokljani. Iz Bosne o Bosni, Zagreb: Islamska zajednica, 1991.; 412 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

Jedinac: roman u stihovima, Zagreb: Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske, 2005. Bio je lan Hrvatskog drutva knjievnika i PEN-a. Umro je 20.12.2008. godine u 53. godini ivota u Bostonu. dalija demirovi (1937-2008) Profesor emeritus Stomatolokog fakulteta Dalija Demirovi roen je 5. 5. 1937. godine u Jajcu. Diplomirao je na Stomatolokom fakultetu u Beogradu 1963. godine. Magistrirao je s temom Udio hipodoncije u morfolokim i strukturalnim promjenama zuba i vilica 1973. godine, a doktorsku disertaciju s temom Okluzalna, Rtg-kefalometrijska i EMG valorizacija funkcionalnog lijeenja disto-okluzije I/1 odbranio je 1977. na Stomatolokom fakultetu u Sarajevu. Godine 1965. zaposlio se na Stomatolokoj klinici u Sarajevu, gdje je izabran za asistenta na Katedri za Ortodonciju 1966. godine. Proao je sva nauna zvanja od asistenta, docenta, vanrednog do redovnog profesora, a na kraju je poaen izborom u zvanje prvog profesora emeritusa na Stomatolokom fakultetu. U toku svoje karijere, obavio je brojna studijska putovanja: est mjeseci je proveo na Gys-hospital u Londonu, kod profesora Tulleya (1975), gdje je izvrio pripreme za doktorsku disertaciju. Mjesec dana je bio na Stomatolokom fakultetu u Pragu 1979. godine, a 1982. godine boravio je u Erfurtu u Njemakoj kod profesora Eismana. Brojnim posjetama i obukama na stomatolokim fakultetima u svijetu, stekao je bogato iskustvo, koje je veoma uspjeno primjenjivao kod nas. Prvi je uveo fiksne tehnike u lijeenju raznih nepravilnosti zuba. Objavio je sljedee knjige: Osnovi fiksne tehnike u ortodonciji, Sarajevo: Stomatoloki fakultet: Arka Press, 2005.; Koautor je u knjizi: Ortodoncija, Beograd: Zagreb: Medicinska knjiga, 1989. Objavio je brojne nauno-strune radove, od kojih izdvajamo sljedee: Terapija kod karijes profunda, Zbornik radova studenata medicine i stomatologije, (1962); Ekstrakcija drugih stalnih molara u gornjoj vilici, Bilten ortodonata Jugoslavije, 8, (1975); Prevencija i lijeenje djece sa rascjepima. Acta Cr (5), (1986); Ortodoncija u perspektivi, Bilten Udruenja ortodonata Jugoslavije; 23, (1990); Tretman malponiranih zuba pomou pokretnih ortodontskih aparata. Bilten Udruenja ortodonata Jugoslavije; 42:39-45 (1971); Sluaj hemihipertrofije lica, Kongres Udruenja ortodonata Jugoslavije, 1, (1973) i dr. Koautor je u izradi mnogih naunoistraivakih projekata, od kojih izdvajamo: Medicinski, socijalni i ekonomski aspekti preventive najfrekventnijih dentofacijalnih defektnosti: naunoistraivaki projekat. Sarajevo: UMC Stomatoloki fakultet, 1984. Uestvovao je u radu mnogih seminara, simpozija i kongresa u Briselu, Beu, Pragu, Istanbulu, Kuwaitu, Ohridu, Beogradu i dr. Godinjak 2008 / 413

Sudionici nae povijesti

Bio je lan Udruenja ortodonata Jugoslavije i Evropske asocijacije ortodonata (EOS). Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom (1980), Priznanja Dr. Jurica Bucak jugoslavenskog priznanja za doprinos razvoju naune misli iz ortodoncije (1990), Plakete Univerziteta; nagraen je visokim Kuwaitskim priznanjem za unapreenje strunog rada od Ministarstva zdravstva Kuwaita (1999) i dr. Umro je 22. 12. 2008. godine u 71. godini ivota. mehmed drino (1930-2008) Privrednik, generalni direktor GIK Hidrogradnja Mehmed Drino roen je 17.1. 1930. godine u Gornjem Vakufu. Diplomirao je na Graevinskom fakultetu u Sarajevu. Kao diplomirani graevinski ininjer, radio je na gradilitima u Libanu, Iranu i Libiji, te tako stekao bogato radno iskustvo u graevinskim poslovima. Kasnije je obavljao funkciju direktora OOUR-a Graenje pri Hidrogradnji, a na funkciji generalnog direktora Graevinsko-industrijskog preduzea Hidrogradnja je od 1992. godine. Zasluan je za opstanak preduzea Hidrogradnja tokom rata i u postratnom vremenu. Ova graevinska firma je puno uradila na obnovi poruene Bosne i Hercegovine. U procesu privatizacije zalagao se da radnici i borci postanu vlasnici Hidrogradnje, ali u tome nije uspio. Zbog svoga potenja i morala, stekao je velike simpatije radnika i boraca. Drinu spominju kao vrlo moralnog, potenog i sposobnog ovjeka. Zajedno sa JOB-om, Opinom Stari Grad i Unioninvestom, pokrenuo je izgradnju motela sa 60 soba za borce, invalide i ehidske porodice Hidrogradnje na obronku aklje iznad Barica nedaleko od Sarajeva. Obavljao je funkciju predsjednika Suda asti pri BZK Preporod (2005). Dugo godina je bio predsjednik ahovskog kluba Bosna i lan Savjeta BZK Preporod (1997). Umro je 11. 11. 2008. godine u 79. godini ivota. beir daka (1937-2008) Iranist, prof. dr. Beir Daka roen je 28. 2.1937. godine u Bukovici kod Pljevalja. Godine 1961. diplomirao je na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za orijentalistiku u Sarajevu. U zvanje asistenta na predmetu perzijski jezik izabran je 1963. godine. Kao prevodilac arapskog jezika boravio je nekoliko mjeseci u Jemenu pri Misiji Ujedinjenih nacija za nadgledanje primirja. Bio je na specijalizaciji u Teheranu od 1964. do 1968. godine. Doktorirao je s komparativnom temom Jugoslovenska narodna epika i Firdusijeva ahnama na Fakultetu za knjievno-humanistike nauke Univerziteta u Teheranu 1968. godine. Proao je sva 414 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

zvanja od asistenta, docenta, vanrednog do redovnog profesora na Filozofskom fakultetu. Objavio je sljedea djela: Naa narodna epika i Firdusijeva ahnama, Sarajevo: Veselin Maslea, 1976.; Historija perzijske knjievnosti: od nastanka do kraja 15. vijeka, Sarajevo: Ibn Sina, 1997.; Bosanski jezik: poetni kurs za Perzijance, Sarajevo: Ibn Sina, 1997.; Manihejstvo, bogumilstvo i islam, Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1997. Preveo je sa perzijskog jezika sljedee knjige: Iranske narodne bajke, Beograd: Narodna knjiga, 1978.; Savremena poezija Irana, Kruevac: Bagdala, 1979.; Bahtijarnama: klasino djelo perzijske knjievnosti, Sarajevo: Veselin Maslea, 1989.; Nasr, Seyyed Hossein: Tri muslimanska mudraca: Ibn Sina Suhrawardi Ibn Arebi, Sarajevo: El-Kalem, 1991.; irazi: Divan, Sarajevo: Ibn Sina, 2006. Radove je objavljivao u mnogim asopisima: Radovima Filozofskog fakulteta, Analima Gazi Husrev-begove biblioteke, Islamskoj misli, Prilozima za orijentalnu filologiju i dr. Uestvovao je u radu mnogih naunih skupova, simpozija i konferencija u zemlji i inozemstvu. Bio je lan Savjeta BZK Preporod. Umro je u 25. 4. 2008. godine u 71. godini ivota. ahmet Hadipai (1952-2008) Bivi premijer Federacije BiH, prof. dr. Ahmet Hadipai roen je 1. 5. 1952. godine u Cazinu. Srednju kolu zavrio je u Sarajevu. Diplomirao je na Metalurkom fakultetu u Zenici. Magistrirao je, a kasnije i doktorirao na Mainskom fakultetu u Zenici 1990. godine. Bio je zaposlen u eljezari u Zenici, Agrokomercu u Velikoj Kladui, Tehnoprojektu u Zenici, RMK Inenjering u Zenici, a predavao je na Mainskom fakultetu u Zenici, Sarajevu i Bihau. Od 1993. godine radio je u Metalnom u Zenici, gdje je deset godina obavljao funkciju direktora. Funkciju premijera Federacije Bosne i Hercegovine obavljao je u vremenu od 2003. do 2007. godine. Objavio je strune knjige: Materijali u mainstvu, Zenica: Dom tampe, 2000.; Termika obrada metalnih materijala, Zenica: Dom tampe, 2006. Bio je lan Glavnog odbora Stranke demokratske akcije, predsjednik KK Zenica Metalno i predsjednik NK elik u Zenici. Umro je 23. 7. 2008. godine u 56. godini ivota, a ukopan je u mezarju Crkvice u Zenici.

Godinjak 2008 / 415

Sudionici nae povijesti

Hajrudin Harai (1920-2008) Publicist, bibliotekar i vakif Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod Hajrudin Harai roen je 10.10. 1920. u Gornjem Vakufu. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1943. godine. Studirao je kao vanredni student na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za orijentalistiku u Sarajevu. Radio je u vjerskoj slubi, zatim u umskom gazdinstvu, pa u Opini Gornji Vakuf. Kao lan drutva Mladost, uestvovao je u osnivanju drutvene biblioteke u Gornjem Vakufu, gdje je radio kao bibliotekar. Godine 1965. preselio se u Sarajevo i zaposlio u Studentskom servisu Univerziteta, gdje je radio do odlaska u penziju. Harai je svoje 24 penzionerske godine proveo kvalitetno. Posvetio se istraivanjima i prouavanjima svog rodnog zaviaja, biografskom i bibliografskom radu. Objavio je monografiju Gornji Vakuf u prolosti: monografski prikaz ivota i rada Bonjaka do Drugog svjetskog rata, Sarajevo: Dematski Medlis Gornji Vakuf, 2004.; Priredio je knjigu o islamskom alimu Derviu Korkutu: Dervi ef. A. Korkut Ibnul-Ajn: ivot i djelo, Sarajevo: El-Kalem, 2005. Kada smo formirali Preporodovu biblioteku, poetkom 1992. godine, poklonio nam je prve knjige i tako postao prvi vakif nae biblioteke. Tokom ovih 16 godina, koliko postojimo, gospodin Harai je redovno navraao u nau biblioteku, podravao nas i radovao se sa nama naem radu. Bilo nam je drago druiti se sa nekim ko zna sve o biblioteci. Ostao je u sjeanju kao tihi i fini gospodin, dobronamjerni savjetnik sa bogatim iskustvom u bibliotekom radu. Bio je saradnik na Preporodovom projektu Bonjaki biografski leksikon, za koji je obradio nekoliko natuknica. Umro je 14. 11. 2008. godine u 88. godini ivota. rasim Hurem (1927-2008) Historiar, prof. dr. Rasim Hurem roen je 15. 12. 1927. godine u Rogatici. Osnovnu kolu zavrio je u Rogatici, a Uiteljsku kolu u Mostaru. Godine 1958. diplomirao je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Radni odnos zasnovao je 1959. godine u Institutu za prouavanje historije radnikog pokreta u Sarajevu, iste godine kada je Institut i osnovan. U Institutu je proao sva nauna zvanja. Doktorsku disertaciju Kriza narodnooslobodilakog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i poetkom 1942. godine odbranio je na Filozofskom fakultetu 1970. godine, pred Komisijom koju su inili prof. dr. Hamdija Kapidi, prof. dr. Ferdo Hauptman i prof. dr. Milorad Ekmei. Disertacija je objavljena 1972. godine u izdanju Svjetlosti, a dobila je i nagradu Svjetlosti za najbolje godinje izdanje. Meutim, nakon toga su uslijedili napadi na knjigu doktora Hurema. U Institutu za istoriju je pod raznim pritiscima organizirana Diskusija 416 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

o Huremovoj knjizi, a esto su ga i prozivali na raznim naunim skupovima u negativnom kontekstu. Do tada se samo afirmativno pisalo o NOP-u, a Hurem se usudio pisati o krizi u partizanskim redovima, zbog toga je bio partijski kanjen. Sve je ovo bitno utjecalo na Huremov nauni opus, mislimo da zbog tih napada nije dao svoj maksimum u historijskoj nauci. Bavio se historijom Drugog svjetskog rata, a rezultat tih istraivanja su sljedei radovi: Koncepcije nekih muslimanskih graanskih politiara o poloaju Bosne i Hercegovine u vremenu od sredine 1943. do kraja 1944. godine, Prilozi Instituta za istoriju radnikog pokreta, br. 4 (1968); Neke karakteristike ustanka u Bosni i Hercegovini 1941. godine, Godinjak Drutva istoriara BiH; knj.18 (1968-69); Prilike u istonoj Bosni sredinom 1942. godine, AVNOJ i narodnooslobodilaka borba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Institut za istoriju, 1974, str. 49-64.; Neposredni uticaj Skendervakufske konferencije na razvoj NOP-a u Bosanskoj krajini, Zbornik radova Skendervakufska konferencija 42, Banjaluka: 1983.; Politika orijentacija ustanika u Bosni i Hercegovini 1941. godine i uloga KPJ, Godinjak Drutva istoriara BiH; god. 28-30 (1977-79); Rogatica za vrijeme narodnooslobodilakog rata: 1941-1945. godine, U: Rogatica. Sarajevo: Svjetlost, 1966. Uestvovao je u kritici historijskih tekstova u separatu o Bosni i Hercegovini: Istoriografski tekstovi u separatu Bosna i Hercegovina II izdanje Enciklopedije Jugoslavije, Prilozi Instituta za istoriju; br. 22 (1986). Uestvovao je sa referatima u radu mnogih naunih skupova: Naa historiografija o Bosni i Hercegovini: 1941-1944, U: Savjetovanje o istoriografiji Bosne i Hercegovine: 1945-1982, Sarajevo: ANUBiH, 1983; Historijski pogled na vezanost Sandaka sa Bosnom i Hercegovinom, U: Drutveni i dravno-pravni kontinuitet Sandaka: zbornik radova, Sarajevo: Udruenje Bonjaka porijeklom iz Sandaka, 1996.; Bosna i Hercegovina i Sandak u okviru novovremenih zbivanja, U: Istona Bosna i Sandak, Sarajevo: Udruenje Bonjaka porijeklom iz Sandaka, 1996.; Ideja i praksa borbe za Veliku Srbiju u 19. i 20. stoljeu, U: Genocid u Bosni i Hercegovini: 1992-1995. Sarajevo: Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, 1997. Doktor Hurem je penzioniran u februaru 1992., a ubrzo su ga srpski agresori protjerali iz njegovog doma koji se nalazio na Grbavici. Nakon prelaska u slobodni dio Sarajeva, angairan je u Ministarstvu odbrane Republike Bosne i Hercegovine sve do 1996. godine. Posljednje godine svoga ivota proveo je u Karlovcu, radei na svojim naunim istraivakim poslovima, a drao je i nastavu kao gostujui profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Uestvovao je u radu mnogih naunih skupova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je Ordena za rad drugog reda i Godinje nagrade za najbolje izdanje Svjetlost. Umro je 9. 7. 2008. godine u Zagrebu, gdje je i pokopan.

Godinjak 2008 / 417

Sudionici nae povijesti

Hamo ibrulj (1946-2008) Slikar Hamo Ibrulj roen je 5. 9. 1946. godine u Ljubukom. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1975. godine. Bio je na specijalizaciji u Parizu 1981. godine. Izlagao je na mnogim samostalnim i kolektivnim izlobama u Hrvatskoj i inozemstvu. Motivi na njegovim slikama su tipini hercegovaki: ipci, smokve, steci, hercegovaki pejzai, konji i dr. ovjek moe otii daleko od svoga zaviaja, ali ono to ponese iz djetinjstva, ostaje u srcu, zauvijek. Nekoga zaviaj ini pjesnikom, a nekoga slikarom. U Ljubukom je imao kuu na brdu Goul, gdje je okupljao svoje drutvo i odakle je uivao u prizorima svoga zaviaja. Izlagao je na izlobama irom svijeta: u Evropi, Americi, Africi i Japanu. Bio je lan Udruenja likovnih umjetnika Hrvatske i International Association of Art UNESCO. Umro je 19. 10. 2008. godine u 62. godini ivota. muhamed karamehmedovi (1924-2008) Akademik, prof. dr. Muhamed Karamehmedovi roen je 28. 12. 1924. godine u Trebinju. Na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku istorije umjetnosti, u Beogradu, diplomirao je 1956. godine. Doktorirao je s temom Umjetnika obrada metala turskog perioda u Bosni i Hercegovini na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1967. godine. Od 1960. godine zaposlen je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Jedan je od osnivaa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je bio docent, pa vanredni, zatim redovni profesor, a obavljao je i funkciju prvog dekana, od 1972. do 1983. godine. Svojim dugogodinjim rukovoenjem i razvojem Akademije, ostavio je snaan lini peat u oblasti likovnih umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Predavao je historiju likovnih umjetnosti, osim na Akademiji likovnih umjetnosti, i na sljedeim fakultetima: Arhitektonskom, Akademiji scenskih umjetnosti i Muzikoj akademiji. Obavljao je i funkciju direktora Narodnog pozorita u Sarajevu. Znaajne su njegove likovne kritike naih slikara: Mersada Berbera, Devada Hoze, Mehmeda Zaimovia, Juse Nikia i Romana Petrovia. Objavio je sljedee knjige: Likovna umjetnost: udbenik za I razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Sarajevo: Svjetlost, 1984. (s M. Unkoviem), koji je doivio desetak novih izdanja; Umjetnika obrada metala, Sarajevo: Veselin Maslea, 1980.; Likovna umjetnost od prahistorije do savremenog doba, Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti BiH, 2006.; Kritiki je obradio sljedee nae slikare: Mersad Berber, Sarajevo: Svjetlost, 1979.; Devad Hozo, Mineapolis: A Control Data Arts Book, 1981.; Jusa Niki, Sarajevo: Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, 1983.; Mehmed Zaimovi, Tuzla: Galerija jugoslovenskog portreta, 1978.; 418 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

Uestvovao je u organizaciji i realizaciji sljedeih veih izlobi: Umjetnost na tlu Jugoslavije od praistorije do danas, Sarajevo, 1971.; Likovni umjetnici dobitnici estoaprilske nagrade Sarajeva: 1956-1983, Sarajevo: Collegium artisticum, 1985.; Grafike i crtei: koji nose nagradu Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu sa Bienala grafike u Ljubljani i Bienala crtea u Rijeci, Sarajevo, 1986. Dao je svoj doprinos kulturnim deavanjima u okupiranom Sarajevu, organiziranjem izlobi: Ratna grafika mapa mladih autora, Sarajevo: Festival Sarajevska zima, 1993.; Pokloni likovnih umjetnika galeriji Merhamet: organizirana u okviru 80 godina Muslimanskog dobrotvornog drutva Merhamet, Sarajevo: Kamerni teatar 55, 1993. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja: Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine, estoaprilske nagrade Grada Sarajeva, Ordena rada sa srebrnim vijencem i dr. Umro je 5. 6. 2008. godine u 84. godini ivota. alija kebo (1932-2008) Knjievnik i novinar Alija Kebo roen je 18. 4. 1932. godine u Bivoljem Brdu kod apljine. Srednju Poljoprivrednu kolu zavrio je u apljini, a diplomirao je na Vioj pedagokoj koli u Mostaru 1957. godine. Sa svojih 16 godina pristupio je SKOJ-u i KPJ. To njegovo lanstvo u Partiji bilo je njegova vodilja kroz itav ivot. Zalagao se za zajednitvo i jednakost svih. U svojim uvodnicima u knjievnom asopisu Most, osuivao je ruitelje Starog mosta, ubice suivota i zagovornike razdora. Bio je protiv dijeljenja Mostara i zalagao se za ponovno spajanje dviju obala i uspostavljanje novih mostova meu Mostarcima. U svom ivotu iskazao se kao novinar, pjesnik, urednik i organizator kulturnih aktivnosti. Ureivao je asopise Mlada Hercegovina i Most, a dugo godina bio je saradnik lista Osloboenje. Kao plodni knjievnik podario nam je desetak zbirki poezije i nekoliko knjiga proze: Lopoi, Mostar, 1958.; Zvjezdana utopija, Mostar, 1967.; Izvor zagonetke, Mostar: Prva knjievna komuna, 1980.; Hercegovina. Mostar: Udruenje knjievnika Bosne i Hercegovine, 1985; Olistalo trnje, Mostar: Udruenje knjievnika Bosne i Hercegovine, 1987.; Odronjeni znakovi, Mostar: Udruenje knjievnika Bosne i Hercegovine, Podrunica za Hercegovinu, 1990.; Mostari i barbari, Zagreb: Wuppertal: Kaj: Bosanska rije, 1995.; Amrina kletva, Mostar: Vlastito izdanje, 1996.; Hiljadu malih Mostara, Mostar: Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine, Podrunica HNK, 1999.; Zvjezdana utopija, Mostar: Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine, Podrunica HNK, 2002.; Od Uborka do Njujorka, 2002; Nepremost, Lukavac: Kujundi, 2004.; Knjige proze su: Nevidljivi front, Mostar: Optinski odbor SUBNOR-a, 1983.; Kebini uvodnici u asopisu Most objavljeni su u publikaciji Knjiga mostopisca, Mostar: Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine, Podrunica HNK, 2004. Godinjak 2008 / 419

Sudionici nae povijesti

U tekim godinama, nakon rata, bio je pokreta raznih kulturnih aktivnosti u Mostaru. Godine 1995. obnovio je izlaenje knjievnog asopisa Most, oko koga su se okupljali knjievnici i kulturni radnici, a ljubitelji lijepe rijei su se radovali svakom novom broju. Svi Kebini uvodnici u Mostu nose teki peat vremena u kojem su nastajali, a ujedno predstavljaju borbu za ljudsko dostojanstvo. Bio je aktivan u drutvenom i kulturnom ivotu. lanstvo je ostvario u Udruenju novinara, Udruenju knjievnika Bosne i Hercegovine, Podrunici Udruenja knjievnika HNK i RKUD Abraevi. Dobitnik je Ordena rada sa srebrenim zracima (1971), Srebrene medalje Saveza amaterskih drutava Bosne i Hercegovine (1972), Zlatne plakete Udruenja novinara Bosne i Hercegovine i Nagrade grada Mostara 14. februar. Umro je 18. 1. 2008. godine u 76. godini ivota. mirsad konstantinovi (1957-2008) Likovni umjetnik Mirsad Konstantinovi roen je 27. 7. 1957. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio je u Sarajevu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek grafike, 1995. godine. Godina 2008. je bila jako vana u Konstantinovievom ivotu. Odbranio je magistarski rad na Akademiji likovnih umjetnosti 2008., a zatim nas je napustio. Imao je talent za grafiki rad, ali mu je put do sticanja titula, koje su neophodne za rad na Akademiji, bio veoma trnovit i usporen. Bavio se izradom grafika i ilustriranjem raznih publikacija. Ilustrirao je sljedee udbenike: Kusturica, Gordana: Ruski jezik: udbenik za I razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, Sarajevo: Svjetlost, 1989. (s J. Dautbegoviem); Kreho, Fahrudin: Francuski jezik: za I razred srednje kole, Sarajevo: Svjetlost, 1991. ( s J. Dautbegoviem) i dr. Svoje radove izlagao je na samostalnim i kolektivnim izlobama u zemlji i inozemstvu. Samostalne izlobe organizirao je 1991. u Collegium artisticumu, na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 2000. i u Galeriji BZK Preporod 2001. godine, sa katalogom izlobe. Spomenut emo samo neke od kolektivnih izlobi na kojima je Konstantinovi uestvovao: 1. Bienale jugoslovenske studentske grafike, Beograd, 1982., 16. zagrebaka izloba jugoslovenske grafike, 1990., Mlada grafika u BiH, Sarajevo, 1991., Majska izloba grafike Beogradskog grafikog kruga, Beograd, 1992., Promotivna izloba ratne mape grafika Sarajevo 1992, Izloba ratne mape drvoreza, Sarajevo 93, Izloba ratne mape grafika Sarajevo 1992 u Strasbourgu, 1994., Izloba ratne mape drvoreza Sarajevo 93 u Berlinu 1994., Crtei i grafike sarajevskih likovnih umjetnika, Collegium artisticum, 1996., Dani bosanskog otpora u Domu armije, 1996., Izloba grupe 10+, Galerija Roman Petrovi, 1999., Bosanskohercegovaka grafika XX stoljea, u Collegiumu artisticumu, u organizaciji BZK Preporod, 2003. i dr. 420 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

Bio je lan Udruenja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Umro je 27. 5. 2008. godine u 51. godini ivota. Safet krki (1941-2008) Prof. dr. Safet Krki roen je 8. 9. 1941. godine u Kozarcu. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, a srednju kolu u Prijedoru. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Godine 1980. doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu s temom Specifinosti trita strune knjige. Godine 1983. postao je saradnik Ekonomskog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru. Tokom rata 1992-1995, svojim boravkom i radom u Mostaru, doprinio je ouvanju Univerziteta u Mostaru. Godine 1997. pokrenuo je studij informatike, a smrt ga je zatekla na funkciji dekana Fakulteta informacionih tehnologija Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru. Objavio je sljedee knjige: Knjiga roba, da ili ne, Banjaluka: Glas, 1985.; Knjiga kroz vrijeme, vrijeme kroz knjigu, Sarajevo: Veselin Maslea, 1987.; Marketing: teorija i primjena, Sarajevo: Mostar: Drugari: Univerzitet Demal Bijedi, 1989.; Marketing u meunarodnoj razmjeni, Sarajevo: Mostar: Drugari :Univerzitet Demal Bijedi, 1992.; Marketing: prirunik, Mostar: Univerzitetska knjiga, 1995.; Uloga vakufa u razvoju gradova BiH, Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1999.; Zapadna civilizacija uzor razvoja u 21. vijeku, da ili ne? Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1999.; Ekonomija Bosne u turskom periodu: polovi rasta, Mostar: Univerzitetska knjiga, 2000.; Osnove ekonomije: anatomija ekonomije, Mostar: Univerzitetska knjiga, 2001.; Menadment: planiranje, organizovanje, voenje, kontrola, Mostar: Univerzitetska knjiga, 2003.; Elektronsko poslovanje, Mostar: Univerzitetska knjiga, 2005. Dobitnik je Priznanja za razvoj, ouvanje i rad Univerziteta Demal Bijedi. Umro je 13. 11. 2008. godine u 67. godini ivota, a ukopan je u haremu aria damije u Mostaru. mubera mujagi (1943-2008) Knjievnica Mubera Mujagi roena je 29. 9. 1943. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje kolovanje zavrila je u Sarajevu. Uz rad je diplomirala na Vioj pedagokoj koli, Odsjek srpskohrvatskog jezika i knjievnosti u Sarajevu 1971. Kasnije je diplomirala na Filozofskom fakultetu, Odsjek srpskohrvatski jezik i knjievnost u Beogradu 1982. godine. Od 1973. godine bila je zaposlena kao nastavnica u Osnovnoj koli Razija Omanovi u Sarajevu. Iste godine je njena prva zbirka pjesama Trenutak sa dva postojanja osvojila prvu nagradu na Trebinjskim veerima poezije. Postala je lan Udruenja knjievnika Bosne Godinjak 2008 / 421

Sudionici nae povijesti

i Hercegovine, i sve bi bilo dobro da se nije, kao nastavnica srpskohrvatskog jezika, usudila progovoriti o mrnji prema muslimanima, koju nalazi u djelima Njegoa i Maurania, ija su djela bila zastupljena u kolskim udbenicima. Traila je da se njihova djela izbace iz udbenika. Od tada poinje njeno ivotno stradanje: stavljena je na crnu listu i ivot joj je krenuo nizbrdo. Na poslu je dobila otkaz, a zatim su uslijedili pritisci i izolacija. Mubera se teko nosila sa svim tim pritiscima. U tadanjoj njenoj tekoj situaciji, Adil-beg Zulfikarpai joj je pomogao i objavio knjigu pjesama Budi drvee pod nebom: zbirka pjesama. Zrich: Bosanski institut, 1987. Kasnije je Mubera hodala naokolo i molila za hljeb, sama, bez djeteta, mua, sestre i prijateljice. Bila je poniena i razoarana ivotnim udesom. Svojom smru se spasila od silnih ponienja na ovom svijetu i preselila se na bolji svijet. Objavila je sljedee knjige poezije: Trenutak sa dva postojanja, Sarajevo: Svjetlost, 1973.; Budi drvee pod nebom: zbirka pjesama, Zrich: Bosanski institut, 1987.; Kalem moje ruke, Sarajevo: Udruenje Bonjaka porijeklom iz Sandaka u R BiH, 1995.; Mo moga bitisanja ili usidrena moja olovka u tintu vjenosti, 1997.; Ogledalo od magle, Sarajevo: Vlastito izdanje, 2000.; Knjiga eseja Pjesnik o pjesnicima: metodiki pristup knjievnoumjetnikom tekstu knjievnojezika interpretacija, jezikostilska analiza knjievnog djela Antuna Gustava Matoa, Zije Dizdarevia, Branka Miljkovia, Sarajevo: Bosanska knjiga, 2001. Umrla je u maju 2008. godine u 65. godini ivota. nedret mujkanovi (1961-2008) Doc. dr. Nedret Mujkanovi roen je 30. 5. 1961. godine u Brkom. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Tuzli 1989. godine. Magistrirao je 2001. godine s temom Izbor hirurke metode u lijeenju duktusnog karcinoma in situ dojke. Doktorsku disertaciju s temom Prognostiki znaaj morfolokih parametara kod malignih tumora dojke i prijedlog odgovarajuih hirurkih intervencija odbranio je 2004. godine na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Obavio je specijalizacije iz plastine i rekonstruktivne hirurgije u Zagrebu, Ljubljani, Austriji, Italiji i dr. Poetkom 1992. godine mnogi Bosanci su pobjegli to dalje od rata i Bosne. Nedret Mujkanovi, ljekar, pokazao je svoju humanost i otiao u opkoljenu Srebrenicu da pomogne ranjenicima. Ovaj svjedok srebrenikog pakla, hirurko iskustvo je stekao u najgorim moguim uslovima. Tamo je devet mjeseci bez medicinskih instrumenata, anestezije i higijenskih uslova, uradio 1.400 operacija. Amputacije ruku i nogu su se vrile obinim pilama, a za dezinfekciju se koristila slana voda. Nakon tekog srebrenikog iskustva teko je bilo nastaviti sa normalnim ivotom, i sigurno je to sevep njegovom traginom zavretku. Smrt ga je zatekla na funkciji direktora Javne zdravstvene ustanove Univerzitetskog klinikog centra u Tuzli.

422 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

Objavio je sljedee radove: Kourednik je (sa Osmanom Sinanoviem) Bibliografije Univerzitetskog klinikog centra Tuzla, Tuzla: Univerzitetski kliniki centar, 2003. Koautor je sa kolegama u sljedeim strunim radovima: Korelacija nalaza preoperativne kompjuterizovane tomografije i intraoperativnog nalaza kod tumora kraniofacijalne regije. Knjiga saetaka Drugog kongresa radiologa BiH sa meunarodnim ueem, Tuzla, 2003.; Hirurki tretman poglavine i lica. Zbornik radova Prvog kongresa Udruenja plastino-rekonstruktivnih i maksilofacijalnih hirurga BiH sa meunarodnim ueem, Sarajevo, 2003.; Palijativna hirurgija dojke. Zbornik radova Prvog kongresa Udruenja plastino-rekonstruktivnih i maksilofacijalnih hirurga BiH sa meunarodnim ueem, Sarajevo, 2003. i dr. Bio je politiki angairan kao lan Stranke za BiH. Obavljao je dunost poslanika u Skuptini Tuzlanskog kantona i Zastupnikom domu Parlamenta FBiH. Dobitnik je Zlatnog ljiljana u ratu 1992-1995. godine. Umro je 25.12. 2008. godine u 47. godini ivota. Gordana muzaferija (1948-2008) Redovna profesorica Filozofskog fakulteta, lanica Matinog odbora BZK Preporod Gordana Muzaferija roena je 27. 2. 1948. godine u Otarijama kod Ogulina u Hrvatskoj. Osnovnu i srednju kolu zavrila u rodnom mjestu. Godine 1973. diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistrirala je 1984. godine s temom Savremeno dramsko stvaralatvo u BiH od 1945. do 1983. Doktorirala je 1990. godine s temom Narodna pjesma kao inspiracija u jugoslavenskom dramskom stvaralatvu. Od 1973. do 1984. godine radila kao profesorica knjievnosti u Gimnaziji u Visokom, gdje je osnovala amaterski teatar Total. Od 1984. godine predavala je na Akademiji scenskih umjetnosti, a od 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Gordana je kerka naeg poznatog glumca Zaima Muzaferije, pa je gajila posebnu ljubav prema umjetnosti. Osnivanjem amaterskog teatra Total, itava porodica Muzaferija bila je ukljuena u igru i glumu. Ostavila je buduim generacijama plodove svoga prolaznog ivota: knjigu ogleda initi za teatar: izabrani ogledi iz drame i teatra, Teanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2004.; Kazaline igre Mire Gavrana, Zagreb: Hrvatski centar ITI-UNESCO, 2005. Priredila je sljedee knjige: Isakovi, Alija: Drame, Sarajevo: KDB Preporod, 1995. (Bonjaka knjievnost u 100 knjiga; knj. 68); Isakovi, Alija: Hasanaginica, Sarajevo: Svjetlost, 1996.; Antologija bonjake drame XX vijeka. Sarajevo: Alef, 1996.; Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici. Knj. 5. Novija knjievnost, Drama, Sarajevo: Alef, 1998.; Antologija bosanskohercegovake drame XX vijeka (s. F. Rizvanbegoviem, V. Vujanoviem), Sarajevo: Alef, 2000.

Godinjak 2008 / 423

Sudionici nae povijesti

Dobitnica je Sedmoaprilske nagrade grada Visokog i Srebrene znake i povelje SSRN Visoko. Umrla je 5. 8. 2008. u 60. godini ivota, a ispraena je sa ilahijom Kad procvatu behari. muhamed nezirovi (1934-2008) Prof. dr. Muhamed Nezirovi roen je 17. 5. 1934. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, Odsjek za romanistiku, 1960. godine. Bio je zaposlen kao profesor francuskog jezika u srednjim kolama u Gradacu i Konjicu. Godine 1968. izabran je u zvanje asistenta na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Boravio je na specijalizaciji u Francuskoj, gdje je i doktorirao 1975. godine s temom Etude compare du vocabulaire dans deux versions du Roman de Thbes na Faculte des lettres Clermont-Ferrand II, u Clermont Ferrandu. Proao je sva zvanja, od asistenta, docenta, vanrednog, redovnog do profesora emeritusa na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Obavljao je funkciju ambasadora Bosne i Hercegovine u Kraljevini paniji od 1994. do 1998. godine. Objavio je sljedea djela: Le vocabulaire dans deux versions du Roman de Thbes. Clermont-Ferrand: Faculte dess Lettres et Sciences humaines de lUniversite de Clermont-Ferrand II, 1980.; Jevrejsko-panjolska knjievnost u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Institut za knjievnost, 1992.; Bavio se prevoenjem sa francuskog, italijanskog, panskog i jevrejskopanjolskog jezika: Duras, Marguerite: Ljubavnik, Sarajevo: Svjetlost, 1985.; Patin, Louis: Bosna oima francuskog konzula, Sarajevo: Altermedia, 1992.; De Clerval Massieu: Putovanje u Bosnu 1855., Sarajevo, 1999.; sa jevrejskopanjolskog jezika preveo je knjigu: Papo-Bohoreta, Laura: Sefardska ena u Bosni, Sarajevo: Connectum, 2005.; Priredio je sljedee knjige: Moliere: Tvrdica, Sarajevo: Svjetlost, 2000.; Krajinika pisma, Sarajevo: BZK Preporod, 2004. (Bonjaka knjievnost u 100 knjiga; knj. 5) i dr. Radove je objavljivao u mnogim naim asopisima, te francuskim, njemakim i panskim. Uestvovao je na brojnim kongresima i naunim skupovima u zemlji i inozemstvu: Belgija, Njemaka, Turska, panjolska, Italija, Austrija i Portugal. Dobitnik je nekoliko meunarodnih priznanja: odlikovan je ukazom predsjednika Republike Italije Sandra Pertinija stupnjem Cavalliere dellordine Al Merito della Reppublica Italiana za kulturne zasluge i razvijanje kulturnih odnosa izmeu Italije i Jugoslavije (1979). Ukazom panjolskog kralja Juana Carlosa dodijeljen mu je najvii panjolski orden Isabel la Catolica 2003. godine.

424 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

Bio je lan nekoliko udruenja: La Societe de la linguistique romane Strasbourg, Udruenja prevodilaca, lan Savjeta BZK Preporod, lan Redakcije asopisa na engleskom jeziku Bosnian Studies koji izdaje BZK Preporod i dr. Umro je u Sarajevu 2. 6. 2008. godine u 74. godini ivota. refik numi (1936-2008) Profesor emeritus na Poljoprivrednom fakultetu Refik Numi, roen je 13. 8. 1936. godine u Sarajevu. Poljoprivrednu kolu zavrio u Banjoj Luci. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu 1957. godine. Magistrirao na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu 1969. godine s temom Bakterioze soje u Bosni i Hercegovini. Doktorirao je s temom Bakteriofag fitopatogenih bakterija soje na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu 1970. godine. Obavio je niz specijalizacija u inozemstvu: Japanu, Francuskoj, Italiji, Holandiji, Rusiji, paniji i Bugarskoj. Bio je zaposlen kao poljoprivredni tehniar u Kalinoviku, Oraju, direktor Vonog rasadnika u Fojnici, zatim je radio u Opini Olovo kao referent za poljoprivredu i umarstvo, ali najvei dio radnog vijeka proveo je na Poljoprivrednom fakultetu, na kome je zaposlen od 1959. godine, na kome je proao sva zvanja, od asistenta, docenta, vanrednog, redovnog, pa do profesora emeritusa. Objavio je sljedee knjige: Fitofarmacija, Sarajevo, 1974.; Proizvodnja ita i ostalih poljoprivrednih kultura u brdsko-planinskom podruju Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988.; Fitopatologija: opi dio, Sarajevo: Poljoprivredni fakultet, 1995.; Fitopatalogija: specijalni dio, Sarajevo: Studentska tamparija Univerziteta, 1996.; Fitofarmacija, Sarajevo: Studentska tamparija Univerziteta, 2000.; Uredio je zbornik radova Jugoslovensko savjetovanje o primjeni pesticida, Sarajevo: Savez drutava za zatitu bilja Jugoslavije, 1984. Autor je brojnih naunoistraivakih projekata koji su se realizirali na Poljoprivrednom fakultetu: Ispitivanje rezidua pesticida iz grupe karbamata u namirnicama namijenjenim za ljudsku ishranu: naunoistraivaki projekat, Sarajevo:UMC Institut za higijenu, socijalnu medicinu i medicinu rada, 1977.; Prouavanje kompleksne primjene pesticida u proizvodnji soje i odreivanje donje-tolerantne granice rezidua: naunoistraivaki projekat. Sarajevo: Poljoprivredni fakultet, 1979.; Ispitivanje optimalnog modela zatite kotiavih voaka: naunoistraivaki projekat. Sarajevo: poljoprivredni fakultet, 1982. i dr. Bio je lan Mediteranskog drutva za fitopatologiju, Drutva biologa, ekologa i biosistematiara BiH, Drutva za zatitu bilja, predsjednik Dravne komisije za pesticide i dr. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja: Spomen plakete grada Sarajeva, Ordena zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, Velike plakete Univerziteta u Sarajevu i Povelje Saveza za zatitu bilja Jugoslavije. Bio je saradnik Preporodovog projekta Bonjaki biografski leksikon, za koji je napisao nekoliko natuknica. Uestvovao je u radu okruglog stola Kriza Godinjak 2008 / 425

Sudionici nae povijesti

svjetske ekonomije, na kome mu je, nakon to je diskutirao, pozlilo. Preselio je onako kako bi poelio svaki ovjek da preseli, brzo, bez muke. Umro je 14. 5. 2008. godine u 72. godini ivota. Sanela redepagi (1971-2008) Operska pjevaica Sanela Redepagi roena je 1971. godine u Zenici. Muziku kolu zavrila je u Beogradu. Na Muzikoj akademiji u Sarajevu diplomirala je 2002. godine, u klasi profesorice Pae Gacki. Od 1992. do 1997. godine boravila je u Sloveniji i bila je lanica ansambla SNG Opera in Balet u Ljubljani. Muziki se usavravala kod mentora Boene Glavak i Olivere Miljakovi. Odrala je pet solistikih koncerata u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Saradnja sa Sarajevskom operom donijela joj je uloge u predstavama: Cavalleria rusticana Mascagni (Mamma Lucia), Proljee u operi, Knjeginja ardaa Kalman (Kontesa Stasi), Figarov pir Mozart (Cherubino), Nabucco Verdi (Fenena), Seviljski berberin (Rosina) i dr. Nastupala je sa Sarajevskom filharmonijom i na koncertu Srebrenica New York u oratoriju Srebreniki inferno, kompozitora ele Jusia. Ovu mladu, lijepu i talentiranu umjetnicu u ivotu i radu prekinula je opaka bolest. Umrla je 3. 7. 2008. godine u 37. godini ivota. izet rizvanbegovi (1923-2008) Muzejski savjetnik Izet Rizvanbegovi roen je 2. 10. 1923. godine u Stocu. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Zavrio je Viu pedagoku kolu. Godine 1963. diplomirao je na Filozofskom fakultetu, Odsjek za historiju. Prvo je bio je zaposlen kao uitelj u Osnovnoj koli u Kaknju, a zatim je preao u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Objavljivao je radove iz historije i muzeologije. Navest emo neke od njegovih radova: Razvojni put Muzejskog drutva BiH, Muzeolog; br. 20 (1976); Osnivanje Pedagokog muzeja Bosne i Hercegovine potreba prakse i teorije , 100 godina uiteljstva u BiH: zbornik radova, Sarajevo, 1989; Vidoki grad Stolac: njegov znaaj u neposrednom zaleu Jadrana, Urbano bie Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1996.; Muzejsko drutvo Bosne i Hercegovine i njegova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva, Prilozi historiji Sarajeva: radovi sa znanstvenog simpozija Pola milenija Sarajeva, odranog 1993., Sarajevo, 1997; Stari jevrejski nadgrobni spomenik na Krajini kod Stoca, Slovo Gorina; (1997); ivot i djelo uitelja Ibrahima Vrebca, Slovo Gorina, 25 (2003); Vakufname i vasijetnama Ali-pae Rizvanbegovia Stoevia, Prilozi za orijentalnu filologiju, 52/53(2002/2003); Huso Sali revolucionar, radnik, 426 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

knjievnik i borac NOR-a, Slovo Gorina, 27 (2005) i dr. Njegov posljednji rad Misija muzeja (osnivanje muzeja Bosne i Hercegovine i njihova nauno-muzeoloka i edukativna misija u vremenu od 1888. do 1995. godine) objavljen je u naem Godinjaku BZK Preporod za 2007. godinu. Robijanje na Golom otoku ostavilo je duboke posljedice u Rizvanbegovievom ivotu. Djevojka ga nije saekala, ve se udala za drugog. Naruenog zdravlja, izgubljenog povjerenja u ljude, on se nikada nije oenio. Tuno ga je bilo gledati kako sam odlazi i kako se sam vraa iz Bolnice u Podhrastovima, iz koje se nakon nekoliko mjeseci boravka nije nikada vratio. Umro je 13. 6. 2008. godine u 85. godini ivota. nedim arac (1926-2008) Historiar, prof. dr. Nedim arac roen je 25. 5. 1926. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Vioj pedagokoj akademiji, Odsjek historije 1948. godine i na Filozofskom fakultetu 1960. godine. Odbranio je doktorsku disertaciju o estojanuarskom reimu sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu 1974. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prvo je bio zaposlen kao profesor historije u srednjim kolama u Banjoj Luci i Sarajevu. Od 1949. do1951. radio je u Institutu drutvenih nauka u Beogradu. Bio je profesor Visoke kole politikih nauka (dananji Fakultet politikih nauka) od 1961. do 1972. godine, gdje je utemeljio predmet Politika istorija naroda Jugoslavije sa osnovama opte historije 19. i 20. vijeka. Funkciju direktora Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine obavljao je od 1972-1975. godine. Od 1975. godine radio je u Institutu za istoriju sve do penzioniranja 1988. godine. Aktivno je uestvovao u drutvenom i politikom ivotu. Bio je poslanik u Skuptini SFRJ od 1963. do 1967. godine i predsjednik i lan Komisije CKSKBiH za historiju. Bio je lan redakcije mnogih asopisa: Pregled, Godinjak Drutva istoriara BiH, Glasnik arhiva i arhivskih radnika, i dr. Njegov naunoistraivaki opus je veoma obiman. Objavio je sljedee knjige: Poloaj radnike klase u Bosni i Hercegovini pod austro-ugarskom okupacijom: (1878-1918), Beograd: Rad, 1951.; Sindikalni pokret u Bosni i Hercegovini do 1919. godine: (hronika), Sarajevo: Narodna prosvjeta, 1955.; Gojko Vukovi, Mostar: List Sloboda, 1959.; Politika istorija naroda Jugoslavije, Sarajevo: Fakultet politikih nauka, 1967.; Uspostavljanje estojanuarskog reima 1929. godine: sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo: Svjetlost, 1975.; Teme nae novije istorije: (istoriografski prilozi), Sarajevo: Svjetlost, 1981. Objavio je sljedee radove: O nekim karakteristikama idejne usmjerenosti prvih radnikih udruenja u Banjoj Luci, Banja Luka u novijoj istoriji (18781945). Sarajevo: Institut za istoriju, 1978.; Idejno-politika strujanja i borba KPJ tokom 20-tih godina (1921-1929), Istorija Saveza komunista Bosne i HercegoGodinjak 2008 / 427

Sudionici nae povijesti

vine, 1. Sarajevo: Institut za istoriju, 1990.; Koncepcija KPJ o narodnoj autonomiji Bosne i Hercegovine u svjetlu istorijskih dokumenata, etvrta i Peta konferencija KPJ za Bosnu i Hercegovinu u istorijskom razvitku revolucionarnog pokreta 1938-1941., Sarajevo: Institut za istoriju, 1980. i dr. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja: Spomen-plakete Grada Sarajeva (1965), Plakete SUBNOR-a Jugoslavije (1976), Dvadesetsedmojulske nagrade (1977), Nagrade ZAVNOBiH-a (1988) i dr. Profesor arac je sin prvog predsjednika Preporoda Zaima arca. Gajio je simpatije prema Preporodu, ak je razmiljao o poklanjanju svoje kune biblioteke naoj biblioteci, ali nam je za uspomenu, ipak, ostavio nekoliko knjiga sa posvetom. Umro je 18. 4. 2008. godine u 82. godini ivota. Semka Sokolovi-bertok (1935-2008) Glumica Semka Sokolovi-Bertok roena je 22. 12. 1935. godine u Sarajevu. Iz rodnog mjesta otila je u Zagreb, gdje je diplomirala na Kazalinoj akademiji. Pozorinu karijeru zapoela je u Zagrebakom dramskom kazalitu. Ostvarila je brojne pozorine i filmske uloge. Igrala je likove iz Krleinih, Nuievih, Marinkovievih, Breanovih, Shakespearovih, ONeillovih, Williamsovih, ehovljevih i drugih pozorinih djela. Navest emo nekoliko filmova u kojima je Semka ostvarila uloge: Slubeni poloaj (1964), Majstori, majstori (1980), Variola vera (1981), Miris dunja (1982), Pismo-Glava (1983), U raljama ivota (1984), Obeana zemlja (1986), Strategija vrake (1987), Azra (1988), Praznik u Sarajevu (1991), Kod amide Idriza (2004) i dr. Igrala je u TV-serijama: Kuda idu divlje svinje (1971), Marija (1976), U registraturi (1976), tefica Cvek u raljama vota ( 1984), Bitange i princeze (2005), Vratie se rode (2007) i dr. Njen fiziki lik i prodorni glas odgovarali su karakternim ulogama. Igrala je stroge, hrabre, otresite ene bez dlake na jeziku. I u stvarnom ivotu bila je otvorena i iskrena. Inteligentna i prodorna, sve je radila prema svojoj intuiciji. Njeni biografski podaci su vrlo zanimljivi. Nije se obazirala na sarajevsku sredinu: otila u Zagreb, postala glumica i udala se za ahovskog velemajstora. Sve je to bilo neuobiajeno za ono vrijeme. Bila je veoma samostalna i jaka osoba. Kada nije glumila, odmarala se uz igranje aha. Igrajui ah, upoznala je i supruga, ahovskog velemajstora. Bila je osam puta ahovska prvakinja Hrvatske. Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja za svoj glumaki rad: Nagrade Gavellinih veeri, Nagrade na Festivalu u Niu (1984) i dr. Umrla je 6. 3. 2008. godine u 73. godini ivota.

428 / Godinjak 2008

Sudionici nae povijesti

ismet ico voljevica (1922-2008) Karikaturist, slikar i novinar Ismet Voljevica roen je 18. 7. 1922. godine u Mostaru. Srednju kolu zavrio je u Sarajevu. Studirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Prvo je bio zaposlen kao crta napisa filmova i araner u sarajevskom kinu Dubrovnik. Nakon rata odlazi studirati u Zagreb. Postao je saradnik humoristikog tjednika Kerempuh, gdje je objavljivao karikature o poznatom Grgi. Kasnije je saraivao sa mnogim listovima Globus, Vjesnik, Veernje novine i Privredni vjesnik, gdje je nastavio objavljivati karikature o Grgi, kao komentar na trenutna zbivanja u drutvu. Mnogi su odrastali uz Grgu i njegove humoristine komentare, koje je smio samo on javno kazati. Objavio je rad: Mala retrospektiva drutveno-politike privredne karikature: Muzej za umjetnost i obrt Zagreb, Zagreb: Privredni vjesnik, 1989. Njegove ilustracije ukras su mnogih djeijih knjiga: Franca Bevka: Crna braa; Molnara Ferenca: Junaci Pavlove ulice, i drugih publikacija: Hadi, Fadil: Carstvo smijeha; Ivkovi, Branko: Ilustrirani bonton: pravila lijepog ponaanja u kui, izvan kue, na putu, i dr. Uestvovao je na meunarodnim izlobama karikature: u Beu, Londonu, Anconi, Berlinu, Istanbulu, Tokiju, Ankari i dr. Bio je lan Hrvatskog novinarskog drutva i Drutva karikaturista Hrvatske. Jedan je od osnivaa Kulturnog drutva Bonjaka Preporod u Zagrebu, te likovni urednik i lan Redakcije u asopisu Behar to ga izdaje spomenuto drutvo. Karikaturist mora dobro poznavati politike prilike i zbivanja u drutvu, da bi mogao praviti efektne karikature, a Voljevica je to odlino radio. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja: Grand-prix na Svjetskom festivalu karikature u Montrealu (1974), Tri nagrade Hrvatskog novinarskog drutva (1950. 1965. i 1967.), Nagrada Otokar Kerovani za ivotno djelo (1980), odlikovan je Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom (1977), Nagrada grada Zagreba (1978), Zlatna plaketa Vjesnika (1984), Nagrada Pjer, Beograd (1985); Zlatna povelja ZAVNOH-a (1986) i dr. Umro je 30. 10. 2008. godine u 86. godini ivota. adil zulfikarpai (1921-2008) Politiar i vakif Bonjakog instituta Adil Zulfikarpai roen je 23. 12. 1921. godine u Foi. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a srednju kolu zavrio je u Sarajevu. Sa svojih dvadeset godina pristupa antifaistikom pokretu, branei zemlju od okupatora. Nakon rata, bio je pomonik ministra za industriju i trgovinu u Vladi Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Zbog politikih sukoba, napustio je Jugoslaviju 1946. godine i otiao preko Italije u Austriju. Od 1954. godine ivio je u vicarskoj. Bavio se novinarstvom i izdavatvom. Pokrenuo je asopis Bosanski pogledi 1960. godine. Pristupio je Demokratskoj alternativi, grupi politiara emigranata, koja se zalagala za demokratske procese Godinjak 2008 / 429

Sudionici nae povijesti

u komunistikoj Jugoslaviji. Godine 1988. osnovao je Bonjaki institut u Zrichu, koji je domainski primao mnoge nae ljude, koji su iz razliitih razloga posjeivali ovu ustanovu. Neki su bili samo u posjeti a neki su i honorarno radili u Bonjakom institutu, i to u vremenu kada se zbog svakog kontakta sa Adilbegom i ostalim emigrantima moglo zavriti na policijskom propitivanju ili ak u zatvoru. Godine 1990. Zulfikarpai se vratio u Bosnu i Hercegovinu i zajedno sa Alijom Izetbegoviem osnovao Stranku demokratske akcije. Kasnije je dolo do raskola u SDA, nakon ega Zulfikarpai osniva novu politiku stranku Muslimansku bonjaku organizaciju. Bio je propagator ideje bonjatva. Ratni period 1992.-1995. provodi u Zrichu. Nakon rata ponovo se vraa u Bosnu i 1998. godine osniva Bonjaki institut, u koji je preseljena graa iz cirikog Instituta. U vremenu nakon rata, siromanom i ispaenom narodu Bosne, ova Zulfikarpaieva odluka je bila neka vrsta moralne podrke za ostanak u zemlji. Ljudi ne pamte kada je ranije napravljena takva raskona zgrada koja je posveena nauci, kulturi i umjetnosti, oblastima koje su uvijek bile nekako na marginama, a sada im je dato poasno mjesto. U radu Instituta uveo je red, disciplinu i odgovornost svakog pojedinca, osobine koje fale naim ljudima. Tokom proteklih deset godina djelovanja Instituta, Zulfikarpai je pomagao mnoge kulturne projekte. I nas je u Preporodu pomilovala Zulfikarpaieva topla ruka. Finansirao je izdavanje jednog kola iz Edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga. Objavio je sljedee knjige: Adil Zulfikarpai: lanci i intervjui, Zrich: Bonjaki institut, 1991.; Povratak u Bosnu: razgovori sa Adilom Zulfikarpaiem, Ljubljana: Karantanija, (s.a.); Bonjak Adil Zulfikarpai, Zrich: Bonjaki institut, 1994. (knjiga je doivjela nekoliko izdanja); Okovana Bosna, (A. Zulfikarpai, V. Gotovac, M. Tripalo, I. Banac), Zrich: Bonjaki institut, (s.a.); Bosanski Muslimani: imbenik mira izmeu Srba i Hrvata: interview Adila Zulfikarpaia, Zrich: Bonjaki institut, 1986.; Sudbonosni dogaaji: historijski presjek presudnih zbivanja i propusta, Sarajevo: Bonjaki institut, Fondacija Adila Zulfikarpaia, 2001.; Adil Zulfikarpai: panorama pogleda, pojmova, pojava i miljenja, Beograd: Tersit, 2001.; Misao, pogledi, sjeanja, Sarajevo: Bonjaki institut, Fondacija Adila Zulfikarpaia, 2005.; Osvrti, Sarajevo: Bonjaki institut, Fondacija Adila Zulfikarpaia, 2005. Dobitnik je estoaprilske nagrade Grada Sarajeva (2002). Postao je poasni lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 2003. godine, i poasni doktor Bihakog univerziteta. Umro je 21. 7. 2008. godine u 87. godini ivota. Turbe sa njegovim mezarom se nalazi u dvoritu Bonjakog instituta.

430 / Godinjak 2008

autori priloga: BEKRI, Ismet, knjievnik, Ilirska Bistrica, Slovenija CERI, dr. Mustafa, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini AMO, mr. Merima, Fakultet politikih nauka, Sarajevo II, Husaga, politiar i publicista (1878-1956) DUMAN, Hatida, BZK Preporod, Sarajevo DURANOVI, Amir, asistent, Filozofski fakultet, Sarajevo DURI, Raid, knjievni kritiar, Njemaka EMIRHAFIZOVI, Mirza, asistent, Fakultet politikih nauka, Sarajevo FEJZI, Elvis, asistent, Fakultet politikih nauka, Sarajevo FEJZI - ENGI, dr. Fahira, Fakultet politikih nauka, Sarajevo FILANDRA, dr. air, Fakultet politikih nauka, predsjednik BZK Preporod Sarajevo FILANDRA, Zulfikar, student HADIOSMANOVI, dr. Lamija, Filozofski fakultet, Sarajevo IBRAHIMKADI, Enver, prevodilac sa turskog jezika, Turska IBRAKOVI, dr. Delal, Fakultet politikih nauka, Sarajevo JAHI, dr. Adnan, Filozofski fakultet, Tuzla KALEOLU, Muzaffer, knjievnica, Turska KAMBEROVI, Isma, BZK Preporod, Sarajevo KUJUNDI, Atif, knjievnik, Lukavac KUNI, mr. Mirsad, Filozofski fakultet, Tuzla LAVI, dr. Senadin, Fakultet politikih nauka, Sarajevo MAHMUTEFENDI, Kemal, knjievnik, Zenica MUJKI, dr. Asim, Fakultet politikih nauka, Sarajevo MUSAGI, Mujo, knjievnik, Sarajevo PAALI, Enes, publicista, Vlada Brko distrikta, Brko REBRONJA, Nadija, orijentalista, Novi Pazar SMAJLOVI, Mustafa, knjievnik, Sarajevo EMSOVI, mr. Sead, Filozofski fakultet, Sarajevo TRAVANI, Melida, pjesnikinja, Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj TUN, Ayfer, knjievnica, Turska ZALIHI, Almir, knjievnik i knjievni kritiar, Izdavaka kua Zalihica Sarajevo ZOLI, dr. Hasan, Fakultet politikih nauka, Sarajevo

432 / Godinjak 2008