Sie sind auf Seite 1von 6

ETIKA Pitanja i odgovori 1. Sta je predmet etike? Predmet etike je dobar zivot/moral. 2. Sta se podrazumeva pod sretnim zivotom?

? Pod sretnim zivotom se misli na obogacenje i zastita zivota uzajamnim primanjem i davanjem bez obzira sta se i koliko dobilo ili primilo u konkretnoj situaciji. 3. Odnos pravde i zakona u etickoj perspektivi? Pojam dobrog u drustvenom zivotu naziva se pravda. Prava je uslov dobrog zivota na nivou drustva. Stoga je pravda u etickoj perspektivi ono sto drustveni zivot cini srecnim i ono sto je fundamentalnije od zakona koji se odnosi na uspostavljanje poretka medju gradjanima. 4. Uloga sopstvenog JA u etici? Moje ja kao autonomna volja predstavlja moj odnos prema vlastitoj zelji da zivim. Ona pretpostavlja s jedne strane odvajanje od drugih na osnovu cega ja nisam samo tek pripadnik gomile, a sa druge strane povezaost sa drugima na osnovu cega drugi ljudi prepoznaju moje ja kao autonomno. 5. Sta je dostojanstvo? Potreba jedne osobe za drugom izrazava se kroz uvazavanje njenog dostojanstva. U nasoj kulturi ovo dostojanstvo implicira da vrednost osobe pociva u njoj kao pojedincu, na njenu nezamenljivost na takav nacin da je njena smrt gubitak koji se ne moze nadoknaditi. 6. Intristicna (apsolutna) vrednost po Kantu? Kant smatra da nema tog ljudskog bica sposobnog da rasudjuje koje bi imalo ekvivalent, te shodno tome ono nema svoju cenu. Ovo je ono sto predstavlja intristicnu vrednost. 7. Sta je eudaimonija? Eudaimonija je delatnost duse u skladu sa vrlinom. 8. Iz kakavog saznanja je izrasla moderna moralna filozofija? Izrasla je iz saznanja da su ideje vrhovnog dobra, kakve pripoveda hriscanstvo, sve manje u stanju da pomognu ljudima u svakodnevnom delovanju. 9. Faze moderne moralne filozofije? Prva faza predstavlja udaljavanje od tradicionalne pretpostavke da moralnost proistice od nekog bozanskog autoriteta; Druga faza filozofija je zaokupljena razradom i odbranom stanovista da se svi mi individualno samousmeravamo; Treca faza paznja filozofa se pomera sa problema autonomnog individuuma ka javnoj moralnosti.

10. Kako je Montenj gledao na postojanje univerzalnih etickih principa? Montenj je smatrao da ne postoje jasne norme koje upravljaju drustvenim i politickim zivotom, a koje bi vazile izvan zakona vlastite zemlje, koji su po njegovom misljenju morale da se postuju. 11. Kakvo je pocetno tvrdjenje modernog prirodnog zakona? Moderni prirodni zakon poceo je tvrdjenjem da su pojedinci ti koji treba da odrede svoje vlastite svrhe, a da moralnost treba da odredi uslove pod kojima ce te svrhe biti ostvarene na najbolji nacin. 12. Kako je Hugo Grocijus gledao na odnos PRAVA i DOPRINOSA? Prava su prirodni atribut pojedinca nezavisno od doprinosa koji pojedinac cini zajednici. 13. Kako je Hobs gledao na ...? On porice prirodnu drustvenost i naglasava nase sebicne interese. PO njemu ne postoji vrhovno dobro jer ljudi tragaju za sve vecoj moci kako bi se zastitili do smrti. Posto su svi slicni prema svojoj sposobnosti to bi prouzrokovalo rat svih protiv svih. 14. Zelja za dobrobit prema Hjumu i gde je ukorenjena moralnost? Nastojao je da pokaze da teorija koja se zasniva na vrlini moze da pruzi najbolje objasnjenje nasih moralnih stavova. Moralnost mora da bude ukorenjena u nasim osecanjima. 15. Sta je etika i sta oznacava rec etika? Etika predstavlja filozofsko istrazivanje ,orala. Rec etika se obicno upotrebljava kao si sinonim za moralnost kako bi oznacila predmet svoh istrazivanja, a nekad se upotrebljava u uzem smisli da oznaci moralne principe jedne posebne tradicije, grupe, pojedinca. 16. Podela etike? Etika se deli na: - opste proucavanje dobra - opste proucvanje ispravnog ponasanja - primenjena etika - metaetika - metafizika moralne odgovornosti - moralna psihologija 17. Sta je perfekcionizam? Perfekcionizam je stanoviste da je samo ispravno postupanje ili tezna ka stvarima koje su same dobre, ono sto predstavlja sustinu blagostanja. 18. Sta je hedonizam? Hedonizam je stanoviste po kome osecati se dobro ili prijatno predstavlja sustinu ljudskog blagostanja.

19. Sta je egoisticki hedonizam a sta univerzalni hedonizam? Egoisticki hedonizam je stanoviaste da su samo vlastita iskustva zadovoljstva, ono sto je intrisicno dobro, a univerzalni hedonizam je stanoviaste da je zapravo bilo cije iskustvo zadovoljstvo, bilo kog osetljivog bica koje ima skustvo zadovoljstva, ono sto je intrinsicno dobro. 20. Ispravno postupanje tri modela uspostavljanja autoriteta princia? INTUICIZAM prihvatanje bez dovodjenja u pitanje, kao aksiomi u geometriji, ne dovode se u pitanje jer onda ne bi bili prvobitni, jer bi njihovom objasnjkavanjem dosli do nekih drugih pojmova; PRAVNO SHVATANJE principi su dosli od neke suverene volje i prihvaceni su kao takvi, principi se ne vrednuju vec se prihvataju kakvi jesu; TEHNICKI MODEL na osnovu razmatranja neki princip treba prihvatiti kao osnovni tj prvobitni ako deluje pozitivno. 21. Zbog cega je teoriji duznosti potrebna moralna psihologija? Moralna psihologija je potrebna teoriji duznosti buduci da ova teorija u modernoj filozofiji na karakteristican nacin podrazumeva jaku doktrinu o INDIVIDUALNOJ ODGOVORNOSTI. 22. Sta su osnovni eticki pojmovi? Osnovni eticki pojmovi su kategorijalni aparat etike kao filozofske discipline, uslov da se moze govoriti o etickim pitanjima, a sami su temelji buduci da prethode nauci etike i izbegavaju filozofsku analizu. 23. Sta znaci stepenasta hijerarhijska postavljenost? To je skala vrednosti, koja sadrzi ideju usaglasavanja ili podredjivanja jednih vrednosti drugima. Na taj nacin olaksana je ocena vrednosti u odredjenim situacijama. 24. Sta je vrednost? Vrednost je filozofska kategorija koja oznacava ENTITET kojim iskazujemo svoje odobravanje ili neodobravanje prema nekom svojstvu predmeta, radnje ili neke druge osobe. 25. Koja nauka se bavi istrazivanjem bica, a koja istrazivanjem razuma? U pogledu nacina njihovog postojanja u filozofiji pravi se razlika izmedju podrucja bica i podrucja vazenja. Prvim podrucjem se bave iskustvene nauke, a drugim aksiologija i duhovne nauke. 26. Zasto je definisanje etickih pojmova uvek predstavljalo problem? Oduvek je predsravljalo problem zato sto je bilo tesko, skoro i nemoguce, razlikovati moralnu od van moralne upotrebe termina. 27. Sta je norma? Norma je pravilo, propis, standar, merilo u sferi slobodnog moralnog delovanja koje treba dostici, opsti nacin ponasanja ili odnosenja koji obavezuje, ono sto treba da se dogodi ako se zeli ostvariti odredjeni cilj.

28. Odnos izmedju moralnih sudova i moralnih principa? Moralni sudovi se odnose na pojedinacnu situaciju i po pravilu su nestabilni i retko se slazu. Sami moralni principi su opstijeg karaktera, jer su nepristrasni i ne vode racuna o licnostima vec nam daju direktive opsteg znacenja. One nam pomazu da u konfliktnoj situaciji orjentisemo nase ponasanje, onda kada su moralni sudovi nesigurni i kontraverzni. 29. navesti vrste dobra i objasniti ih? - intrinzicno dobro dobro samo po sebi - instrumentalno dobro sredstvo dolazenja do cilja - doprinosece dobro doprinose kao delovi celine njenoj dobrobiti - inherentna dobra ima neko svojstvo - relaciono dobro kada u nama izaziva reakciju, zadovoljstvo - dobro kao govorni akt preporuka 30. Sta je jeste treba problem? jeste treba problem se odnosi na to da cinjenice o nekom slucaju ne diktiraju same po sebi zakljucke o tome kakve stvari treba da budu; to zahteva ubacivanje misljenja o cinjenicama. 31. Sta je naturalisticka greska? Naturalisticka greska predstavlja gresku sto nesto hocemo da saznamo a ne moze da se definise. 32. Sta je Hjumova giljotina? Hjumova giljotina je razdvajanje saznajnog od moralnog. 33. Deskriptivizam i preskriptivizam? U etici deskriptivizam se odnosi na glediste po kome moralne vrednosti mogu biti izvedene iz cisto cinjenickih iskaza, a preskriptivizam na glediste da se moralni principi izvode iz neupitnog autoriteta (opis i propis). 34. Sta je pozitivna a sta negativna sloboda? Negativna sloboda predstavlja odsustvo prinude ili ogranicenja i gleda se kao sloboda od, dok pozitivna sloboda oznacava sposobnosti ii resurse da bi se ostvarili svoji snovi i ambicije i gleda se kao sloboda za. 35. Sta je zlatno pravilo? Ne cini drugima ono sto ne zelis da tebi bude cinjeno. 36. Sta su subjektivne pretpostavke moralnosti? Subjektivne pretpostavke moralnosti su one koje podupiru moralni fenomen snagom svesnog htenja, slobodne volje, svrsishodnim delovanjem, tj. onim oblicima covekovog ponasanja koji predstavljaju aktivan odnos prema drustvenim zahtevima.

37. Moralni pojmovi: sloboda, savest, svest, volja? SLOBODA je ideal koji celokupan ljudski prakticni zivot postavlja sebi kao svrhu u moralu, politi i pravu. SAVEST je jedan od centralnih pojmova u etici, oznacava skup normi, stavova, kriterijuma ili nacela na osnovu kojih pojedinac prosudjuje svoje ranije ili buduce postupke kao pozeljne ili nepozeljne. SVEST je kategorija koja spaja individualne postupke sa podrucjem eticko-politickog i tako pojedinacno moralno bice sa drugim osobama i celinom zajednice. VOLJA obuhvata psihicke procese razlicitog inteziteta i prirode, vezana je za smisljeno i ciljno delovanje. Motivacija i odluka su kljucni momenti voljnog procesa; sloboda volje nije isto sto i samovolja. 38. Filozofski smisao istorije etike Kakav je odnos izmedju moralnih pojmova i zivota? Posedovanje nekog pojma ukljucuje ponasanje ili sposobnost ponasanja pa menjati pojmove znaci menjati ponasanje. 39. Kakav je odnos izmedju moralnih pojmova i drustvenog zivota? Moralni pojmovi su u oblicima drustvenog zivota i delimicno su za njih konstruktivni. 40. Sta se moze reci o danasnjem interesu za bavljenje primenjenom etikom? Za danasnji interes bavljenja primenjenom etikom moze se reci da predstavlja povratak pitanjima o ciljevima i idealima, kao i sredstvima i nacinima kojima se to ostvaruje. Takodje se moze sagledati kao povratak humanistickim pristupima koji su bili potisnuti od strane scijentizma, koji je bio orjentisan na eksperiment i manipulaciju materijalnim svetom. 41. Sta je scijentizam u filozofiji? Ideja da se filozofija formira kao prirodna nauka. 42. Cime se bavi TEORIJSKA etika? Ona se voi u pravcu teroije, svedeno na opisivanje, objasnjavanje i razumevanje. 43. Cime se bavi PRAKTICNA/NORMATIVNA etika? Ona na osnovu materijala koji vec ima od teorijske etike, ulazi u postupke formulisanja principa kojima ljuddi treba da se vode. 44. Sta je opsta normativna etika? Disciplina koja se bavi opstim normama ili principima za sve ljude. 45. Sta je posebna normativna etika? Disciplina koja formulise pravila za posebne situacije i uloge, kao npr. medicinska etika, poslovna etika ... 46. Sta je filozofsko normativna etika? Predstavlja kriticku procenu moralnih normi i predlaganje nove lestvice vrednosti.

47. Agrument koji gleda u buducnost? Opravdava preferencijalni tretman zbog njegovoh pretpostavljeno dobrih posledica. 48. Argument koji gleda u proslost? opravdava preferencijalni tretman kao nadoknadu za prethodne nepravedne povrede. Argument koji gleda u proslost pociva na principu jednakih sansi. 49. Sta je princip jednakog uvazavanja interesa? To je moralna osnova principa jednakih sansi. Kakva god razlika da postoji medju ljudima jednaka tezina treba da bude data njihovim interesima.

Das könnte Ihnen auch gefallen