STJEPAN ANTOLJAK

ZADARSKI KATASTIK 15. 8T0LJEA

Ovaj katastiik ili zemljinik Zadra i njegove okolice iz 15. stoljea sa prepisima nekih isprava, iji *se~ zasada jedini prijepis iz II. polovice 17. stoljea uva u Dravnom arhivu u Zadru, bio je i otprije poznat. Dodue je ve I. Kr. Tkali jo 1875. godine vidio u bivem arhivu zadarske porodice. Filipi jedan svezak pisan na pergameni iz 15. stoljea, koji je sadravao possessiones Jadre, None et Novigradi 1 , ali ipak prvi Bidermann znade, da se taj katastik nalazi u zadarskom arhivu i iz njega je crpao neki podatak o Vlasima ili Morlaeima na gore spomenutom podruju^ Preko njega je doznao i Lopai za kataster kneevine zadarske iz poluviee 15. vijeka, te je iznio, kako i o n eka uz ostale sline spise to se u zadarskom namjestnikom i u dubrovakom arhivu nalaze, da se na svijetlo iznese.3 Tri godine zatim Sabalich. se obilnije posluio ovim katastikom za svoju Guida areheologica di ara, koja i danas ima izvjesnu vrijednost za lokalnu historiju Zadra. On je ak odanle donio' neke pasuse, koji se odnose na ipalaeu zadarskog kapetana i kneza. Ujedno je naznaio, da je spomenuti katastik uinjen u doba duda Tome Moceniga. Naveo je ak i pod kojim su se brojem kopije katastika inalazile Dravnom arhivu i bivoj biblioteci Paravia"" (sada Nauna biblioteka) u Zadru. 4 Jeli se takoer posluio prijepisom toga katastika sa .poznijim doP'Umjcima za svoju radnju Povjesno-topografske crtice o biogradskom primorju. 5 ,..'' ' ' God. 1901. "izdao je E. Bttner, tada arhivar zadarskog arhiva, po sebni kronoloki (pregled spisa' biveg samostana sv. Dominika, koji su se nalazili u istom arhivu. Tom prilikom je pod naslovom: Copia del Catasticum possessionuim Venetarum in districtui Jadrae naznaio, da se pod brojem Ad 203.nalazi ovaj katastik. 6
* Meutim prema popisu manuskripata ove biblioteke, uinjenom 1924. godine, nije se nalazila kopija ovog katastika pod naslovom, koji navodi Sabalich, ve stoji naznaeno: Beni camer.ali nella. citta. di ara, negli seogli, a Vrana ecee, beni dei cittadini ecc; carte I J . s^ec. XV (cx>pie)<< (I manoscritti della Biblioteca Conimunale Paravia di ara, 79, 8.0). Uostalom kada dou u Zadar spisi i odneseni rukopisiii iz ove biblioteke u Italiju u rujnu 1943. godine, onda e se moi to. tonije ustanoviti.
:

371

I dok se Skok posluio samo rukopisnim (biljekama ipoik. dr. L. Jelia o imenima mjesta zadarskog i ninskog kraja, ispisanih iz ovog katastika, :za svoju radnju Priloi k ispitivanja! srpsko-hrvatskih imena mjesta7, pak. don Kazimir Perkovi dao je jo 1922. godine prepisati cijeli ovaj katastik iz zadarskog arhiva, ali ga nije nikada objelodanio. Prouavajui prijepis istoga katastika, 8 koji je sluajno ostao u zadar skom dravnom arhivu:, iz kojega su tolika vrijedna arhivaliia u (rujnu :I 943- godine Talijani naprosto odnijeli u svoju zemlju, odluili smo se da ga objelodanimo ne samo radi njegove naroite vanosti, ve i zbog toga, to iz njega dobivamo jasnu sliku ekonomskih prilika 15. stoljea u Zadru i njegovoj blioj i daljoj okolici, kojom je takoer od 1409. godine zavladala grabeljiva Venecija i svu vlast u tom kraju predala u svojih ljudi, dovedenih iz Italije. - Ovaj' katastik je nastao na osnovu naredbe duda Tome Moceniga. Naime, prigodom potvrde imenovanja izabranog gradskog kancelara Teo dora die Prandino, stavio mu je dud u zadau preko zadarskog kneza Nikole Venerio i kapetana Marka Dandola, da sastavi unum inventarium de omnibus bonis et possessionibus nostri communis exlstenti ms in districtu nostra Jadre, None, A u r a n e e t Novigradi i da uva kod sebe ureeni obraun o svim navedenim posjedima (30. IX. 1421.)9 Ovar je kancelar taj katastik doista i sastavio, dodavi mu sam od sebe i Ijubaoki istrikt., ali ga je datirao s 18. X. 1420."" godine, navodei, da je tada bio zadarski knez Nikola Venerio, a kapetan. Marko Dandola, to ne odgovara istini, jer je ba tada bio knez Andrea Zane 10 , a ona dvojica se spominju u izvorima istom 5. IX. -14211. godine.11 Stoga se Prandino, koji te godine nije bio ni izabrani ni potvreni kancelar, pa prema tome nije ni mogao tada dobiti u zadau, da naini katastik, zabunio u godini, koja treba glasiti 18. X. 1421,** kako je to stavio Sabalich12 ili je pak prepisivao nepanjom ispustio ono primo, Jeli13 i Bttner 14 pak stavljaju uz datum 18. X. godinu 1420., koja iz gore navedenih razloga nikako ne moe biti nego 142 . godina. Svakako je znaajno, to je Venecija odmah, i to ba u Zadru, dala nainiti ovaj katastik, poto je 1420. godine dobila dio Dalmacije u svoje kramarske i nezasitne ruke. Ovai nas katastik upuuie ne samo u ekonomske i; socijalne, ve i u topografske prilike u samom Zadru, gdje je bilo sjedite vrhovne mletake
* Taj datum imaju i dva prijepisa nekolikih pasusa iz zadarskog katastika iz kraja 18. stoljea. (Dravni arhiv u Z a d r u Arhiv nekadanjeg samostana sv. Domi nika tar. 73 i 203). ** Taj datum stoji i u prijepisu onog pasusa toga katastika, koji se odnosi na poisijed u Paikoistamirfta (Dravni arhiv u Zadru Arhiv obitelji Borelli i Galitakini Feudalni spisi od 1563. * 7 S 4 - ^ 1 - godina) kao i str. 14. Per abbatia di Rogova C. II cotmmuin < Toon assuntor di giuditio,- gdje je r u k o m dodana ta godina (Dravni arhiv u Zadru - Arhiv nekadanjeg samostana sv. Kuzme i Damjana -b'r. 206). ts i u prijepisiu onog dijela istog katagtka, koji govori o imanjima porodica Saiadinis i Matafari (Dravni arhiv u Zadru Spisi plemike porodice de Ponte I. tar. 1).

372

vlasti za Dalmaciju. Ona je dodue ispoetka zadrala ono dotadanje poli tiko ureenje-, koje je nala, ali je zato konfiscirala sav imetak prema njoj neprijateljski raspoloenih zadarskih plemikih porodica, pristaa hrvatsko-ugarske vladavine i dala ga sebi naklonjenim domaim posjednicima u zakup. N a taj je nain republika sv. Marka odmah na poetku svoga gospodarenja u ovim krajevima pokazala svoj tipini feudalni karakter i dala do znanja, kako1 e postupati sa svima svojim dotadanjim a i budu im protivnicima, koji se budu neekali, da priznaju njen novi poredak i da se.s njime pomire. Nadalje se indirektno upoznajemo s time, kako su ivjeli u svojim kuama i na posjedima feudalci, a kako ostali puk, koji je morao za svoje drvene nastambe i za zemljite plaati najamninu ili zakupninu. U razdoblju, na- koje se odnosi ovaj katastik imao je Zadar 1410. godine 7540 stanovnika, a 1460. 7280,15 a kako jeba te godine zavladala u gradu jaka kuga,16 ne treba se uditi,.da je Zadar 1500. godine imao samo 5740 stanovnika. 17 Golema veina ovog stanovnitva u tom srcu Dalmacije bila je, kako se to oito vidi iz navedenih prezimena i imena u katastru, hrvat skog podrijetla. Stoga je i razumljiva drastina odluka mletake vlade, motivirana iz straha, da ovaj grad ne dobije sasma hrvatsko obiljeje," u kojoj se nalaze zadarskim rektorima, da zabrane tamonjim plemiima, da imaju za ene ili konkubine Slavenke t. j . Hrvatice (1424/5. g.). God. 1428. zapovjeeno' fe ak zadarskom knezu, da otpusti Slavene (t. j . Hrvate) iz gradske* posade i neka ne prima u nju seljake.18 Nadalje nam isti katastik daje mnogo dragocjenih podataka za dosta neistraenu i nepoznato topografiju i toponomastiku zadarske okolice i susjednih otoka, koji su bili u njegovu istriktu. Ovdje nam je iznesen i toan odnos izmeu^kmetova-seljaka i seoskih zajednica prema njihovim 'svjetovnim i crkvenim feudalnim gospodarima. U tom katastiku se nalaze ne samo tono propisane i, naznaene odredbe, to je sve duan seljak davati svome gospodaru u naravi i novcu, ve i to mu je ak zabranjeno initi. Samo one zadarske (feudalne) porodice, koje su bile slijepo privrene Veneciji, zadrale su ogromne posiede na otocima: i poblioj i daljoj okolici toga grada, t e su za neke od njih ipilaali opinskoj blagajni dosta malu zakupninu. Spomenuli smo, kako mletaka vlada ispoetka dodue nije dirala u gospodarsko pa. i politiko ureenje zadarske okolice, batinjeno iz prolih stol ^ea, ali ]e zato budno i neprekidno pazila t>reko svoga kneza u tom gradu na odnose izmeu tamonjih feudalnih gospodara i njihovih obveznika-kmetov. l

373

at as tic o de stabil! che dopo la dedizione possedeua la serenissimma signoria di Veneria in Zara, o nel suo distretto. 20 Copiia estratta dal libro catastico, esistente nella cancellaria della magnifica communita di Zara. 21 Anno milessimo quadriingentessimo vigesimo22 die 18 mensis octobris. Tempore Serenissimi pncipis* et excelientissimi domini Thome Mocenigo Dei gratia inclijti ducis Venetiarum 23 nee non magnificorum et generosoram dominorum dominorum Nicolai Venerio honorabilis comitis24 et Marci Dandulo bonorabilis capitanei 25 civitatis Jadre. Hoc est catastrum omnium, et singularom possessionem, introytuum et proventuum spectantium et pertinentium camere illustrissime ducas dominationis Venetiarum positarom et existentium in civitate et districtu 28 Jadrensi, Auranensi 27 , Nonensi28, Novigrad! 28 , e Glube30 incoatum per me Theodorum de Prandino de Vincentia communis Jadrensis canoellarium 31 per prelibatam illustrissimaim et gloriosissimam ducalem dominationem gratiosissime deputatom et confirmatum. Una, domus undique murata, cuppis coperta, cum canipis, magacenis, cancellaria, duabus mansionibus pro cavallerys et carceribus de subtus, posita Jadre in confinio sancti Stephan!32 prope plateam magnam 33 a parte orientali infra bos confines: de trauers a est via publica34, Oriente est domus ser Nicole de Sloradis35 partim, et partim est domus .ser Zoilll de Ferra 38 , que tenetur ad affictem37 pro ducatis' octo auri in anno pro stabulis equorum et hospicioi famulorum domini comiitifs. ac pro feno et paleis collocandis, et partim est qviedam domus, que fuit ser- Simeonis de Begna3a, data ducalidomindtioni in concambiurrf* puncte Insule Magne*0, d e m e ridie partim est domus ser Simonis de Saladinis 41 , et partim sunt loca monaster!] sancti Piatonis42 de Jadra, et partim est domus commissarie48 quondam domine Marchete de Matafaris 44 , et partim sunt loca domine Fantine de Soppe45 da ponente partim possidet ser Lombardinus de Soppe 46 , et partim ser Simon de Pechiaro 47 , et partim ser Laurentius de Pechiaro Nobilis Jadre, et forte ali] rant confines veriores. Una domus undique murata, cuppis coperta, raiis cameris, camino, coquinis . . . canipis, et 'Cum muraleis copertis et curia a parte meridionali, in quibus sunt stabula equorum et femum collocatur, posita Jadre in con finio sancte Marie de Bongaudio 48 prope portam magnam 49 infra hos con fines: de ponente est via publica, de trauersa est domus domine Zuvice de
* Od str. 374375 ima prijepis ovog dijela iz iS. stoljea, dok drugi mnogo krai prijepis dona.a samo onaj dio, koji ide i zavrava gore s data (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Dominika br. 73 i 203-1). . '** In m(argine): II ipallazo del magnifico ser conte. (Nalazio se u dananjoj ulici 1. novembra 1944. Njen oipis i historija gl. G. Sabalich, Guida, 288295.) *** In. m.: Habitazion del magnifico capkanio. (Dananja poruena zgrada Caipkan Grando. Njen, opis i historijat gl. G. Sabalich, Guida, 264271.)

374

Berberio50, de lev ante est murus 'civitatis Jadre, et de meridie partim sunt loca domine Margarite de Cucilla 51 , uxoris ser Gerardini de Carnaruto 82 , et partim sunt loca monasterij sancti Nicolai 53 de Jadra, et partim sunt loca communis. Que domus fuit quondam *er Cressi'f* de Ciualellis55, pro qua domo idem ser CresHus habuit et habet in concamhium insulam juncti omunis} que solebat affictari omni anno pro lihris ducentis parvorwn.69 Item ulna domus: undique rnurata, cuppis coperta et partim planehis * cum curia, hortulo, cameris, caminis,, saletta, ballatorijs et canipis, posita Jadre in confinio sancte Marie de Bongaudio infra hos confines; de traversa est domus ser Nicole de Sloradis nobalis1 civis Jadre, de levante est via publica, de meridie est domus ser Simeonis de Begna nobilis civis Jadre, de ponente est zardinus comitatus Jadre. Que domus fuit suprascripti ser Simonis de Begna data in concamhium pro puncta Insule Magne ^ ut continetur in instrumento scripto et publicato manu ser Xristopbori de Tarsia de Justinopoli 57 , cancellarij magnifici et generosi damini domini Nicolai Venqrio honorabiEs eomitis Jadre in 1421. indietione XV., die. Item una domus undique murata, coperta partim cuppis et partim ** planehis cum curia, cisterna^ camiinis, sala, .ballatorijs, et tribus magazenis seu\ st'ationibus existentibus d'esubtus versus viam, posita Jadre in confinio porte magne Terre firme58 infra hos confines; de levante est via publica, de meridie est domus ser Nicole de Sloradis nobilis civis Jadre, de ponente et de traversa sunt stationes> et' loca illustriissime ducaliis dominationis par tim, et partim est dbmus ser Zoilli de Ferra. Que domus similiter est data in concamhium per dictum set Simonem de Begna pro puncta Insule Magne ut supra oroxime continetur in instrumento. scripto et publicato manu supraserioti ser Xristophori de Tarsia de Justinopoli cancellarij tunc domini Nicolai Venerio honorabilis eomitis Jadre. Due domus undique murate, cuppis coperte, cum suis; . . . . . . . . . . . . . . . ; posite Jadre in con finio isainete- Marie m Organis 59 prope muros civitatis Jadre: de levante est muruis civitatis Jadre, de ponente est via publica, de trauersa est locus vacuus communis, et de meridie est dicta ecclesia sancte Marie in Organis, et forte alii sunt confines veri ores. Que domus sunt date similiter in concambium illustrissime ducalis dominationis per suprascriptum ser Simonem de Begna pro puncta Insuala Magne ut supra proxime continetur. Item una domUs undique murata, cuppis coperta cum curia, cameris, caminis, ballatorijs, sala et canipis, posita Jadre prope portam magnam Terre firme* infra hos confines; de leuante est domus domine Cathe de
*' In. m.: Habitazion del canceller del magnifico conte. ** In m.: Habitazion del magnifico camerlengo. (On je bio predstojnik javne (opinske) blagajne sa tono opredijeljenim dunostima. God. 1421. odredio je dud za stanovanje predstojniku javne blagajne, koji je bio poslan direktno iz Venecije u Zadar, kuu rebela Filipa de Georgiis ili Zoilla de Nassis. Ovu kuu mu je imala urediti zadar ska opina (G. Alcevich, o. c. Tabularium /3, 46). Stan toga predstojnika nalazio se u bivoj Galle C a m e r a od fcbr, 3d do 7a, ulica Lole Ribara. O toj palai gl. i G. Sabalich, Guida, 340343-)

375

Begna, de meridie est domus domine Zuvice de Berberio, de ponente et de: traversa sunt vie publice, et forte alij sunt confines veriores; Que domus similiter data fuit in concambium illustrissime ducalis dominationis per suprascriptum ser Simonem de Begna pro puncta Insule Magne ut superius continetur. Item . . . domuncule . . . . . . '. . . . . . . infra hos confines: de traversa via publica, de leuante est etiam via publica, de meridie est domus illustris'sime ducalis dominationis, habita in concambium a ser Simone de Begna pro puncta Insule Magne, de ponente est domus ser Zoilli de Ferra,. que tenetur ad affictum pro stabulis domini comitis. Que domuncule sunt et fuerunt deputate pro marescaleo equorum, magistratis armorum et alijs offieialibus communis. Item ooto domuncule lundique imitate, cuppis coperte, posite Jadre in confinio sancti Stephani ante comitatum. Jadrensem, infra hos confines: de meridie est via publica, de trauersa et leuante possidet ecclesia sancti Stephani predicti, et de ponente est via convicinalis. Que domuncule sunt deputate pro plaeatija. 60 Item una statio umdique murata, cuppis eoperta cum duobus balconibus, posita Jadre prope ecclesiam sancti Petri de Platea 61 a parte orientali, infra hos confines: de ponente et meridie est 'dicta ecclesia, de traversa et de leuante sunt vie publice, et forte alij sunt confines veriores. Item una domus undique murata, cuppis eoperta cum . . . . .. . . . canipis, posita Jadre in confinio . . . . . . infra hos confines: de levante est domus ser Guidonis de Grubogna62, de ponente est domus ser Marci de Nosdrogna 63 , de, meridie sunt loca heredum quondam domini CressiJ! de Zadulinis 64 et ser Damiani de Cipriano 65 , nobilium civium Jadre, et de trauersa est via publica, et forte alij sunt confines veriores. Que domus fuit ser Gaibrielis de Nosdrogna66,, et data in concambium pro domo prioratus Avrane, 67 in qua ad presens; habitat idem ser Gabriel, posita Jadre in confinio sancti Viti. 68 Item una domus undique murata, cuppis eoperta cum curia, hortulo, cameris, ooquina, ballatorijs, sala, puteo-, magazenis, canipis, posita Jadre in confinio porte Becearie69 infra hos: confines: de ponente est via publica, de traversa est domus domini Georgij de Georgs, 70 de levante partim possidet MatheuiS sipeciarius71, et partim sunt loca eccllesie sanete Marie presbiterorum 72 de Jadre,, et foirte sunt alij confines veriores. Que quondam Philippi de Georgiijs73, confiscata eamere illustrissime ducalis; dominationis propter rebellionem ejusdem domini Philippi. Item una domus .. . ., '. . . . . -

. posita Jadre in confinio sancti Laurentij 74 , infra hos confines: de meridie est via publica, de leuante est domus Martini Stibor merearij 75 , mediante ambitu et 'Curia convicinale, de trauersa est do76

mus domini Simonis de Detrico 76 , de ponente est domus: sear Jacobi quondam joannis draparij 77 de jadra, et forte lij sunt confines veriores. Que dooms fuit quondam 'domini Johannis de Nassis78, conf iscata camere illustrissime ducalis dommationis. Item una statio a mere ari a cum duobus blconibus, et una porta posita subtus supraseriptum domum infra illos confines, infra quos suprascripta domus posita est: que etiam fuit.dicti quondam domini Johannis de Nassis, conf iscata ait supra, et de per se semper affictatur. Item una domus undique murata, cuppis. eoperta, cum curia, puteo, cameris, coquina, ballatorijis, canipis, magaceno, posita Jadre in confinio sancti Demetrij 79 , infra hos confines: de ponente est via publica, de meridie est domus Jaoobi quondam protomagistri Andree civis Jadre, de leuante est domus Milci becarij 80 de Jadra, et de trauers a domus ser Simonis de Begna, que fuit diet! quondam domini Joannis de Nassis, conf iscata ut supra. Item umus locus terre . . . . . . super quo habet edificium de lignamine Damianus Brix . . . . . . . . . . . . . positus Jadre in confinio sancte Marie . . . infra hois confiino's: de meridie est via publica, de trauersa sunt stabula domini capitanei, de ponente sunt loca monasterij sancti Nicolai de Jadra, et 'de leuante etiam sunt dicta loca, et solvit pro affietu dieti loci omni anno in festo sancti Michaelis81 libras 2, soldos82 2 parvorum. Item umus terre, super quo habet edificium de lignamine Medos83 Dumonich, positus in confinio Bebarum84, infra hos confines: undique sunt loca comunis, et solvit pro affietu in festo sancti Michaelis: omni anno libras 2 parvorum. Item unus locus terre, super quo habet edificium die lignamine Catta Bersanica, posituis in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loca communis, et solvit pro affietu omni anno* in festo sancti Michaelis libram i 1 soldos 10 parvorum.. Item tria loca, super quibus habet edificium Staphanus Radoscich faber, posita in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loca communis, et solvit pro affietu omni anno in festo sancti Michaelis de mense septembris libras 7 parvorum. litem unus: locus terre, super quo habet' edificium de lignamine Jocobus S .., . . , . lich zapatoir85 de Jadra, positus in confinio Baibarum,. infra hos: confines:: undiique sunt loci communis, et solvit omni anno in festo sancti Michaelis libras 4 soldos 9 parvorum. Item unujs locus terreni, super quo habet edificium de lignamine Petrus Jur^anieh zapator de Jadra, positus Jadre in conf inio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis et solvit pro affietu iomni ainno in festo* sancti Michaelis libras 2 soldos 10 parvorum. Item duo loci terreni, super quibus: habet edificium de lignamine Rusa Radina vendricola 86 , positi Jadre in confinio Bebarum, infra, hos confines, undique sunt loci communis:; et solvit pro affietu in festo sancti Michaelis de mense septembris omni anno libras: 4 parvorum. 377

Item unos locus terreni, super quo habet dificium de lignamine Laitrentls Zanini de Obrovatio 87 , positus in confinlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis; et solvit pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis librae 2 soldos 4 parvorum. Item unus locus terreni, super quo habet edificium de lignamine ser Simon Philipp! de Rosa88, positus Jadre in confinlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis; et solvit omni anno pro affictu in festo sancti Michaelis libras 2 parvorum. Item unus locus terreni, super quo habet edificium de lignamine Butchus Bradas . . . .. . . . . positus in confinlo Bebarum, Infra bos confines : undique sunt loci communis, et solvit omni anno pro affictu In festo festo isanctii Michaelis libras 2 parvorum. Item unus locus terreni, super quo habet edificium de lignamine commbsaria quondam domine Thomasine de Cigallis89, positus Jadre in confinlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis libras 2 soldos 11 parvorum. Item unus locus terreni, super quo- habet edificium de lignamine Steohanus Musinich zapator de Jadra, positus in confinlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis libra 2 soldos 16 parvorum. Item unus locus terreni, super quo habet edificium de lignamine Stoija reliicta MUossii piliparij 90 , positus Jadre In confinlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit omni anno pro affictu in festo sancti Michaelis de mense septembris libram 1 soldos 6 parvorum Item unus: locus terreni, super quo habet edificium de lignamine Jurchus. cavallarius 91 de Selmonlco92, positus Jadre in confinlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit omni anno pro affictu in festo sancti Michaelis die mense septembris libram 1 soldos 12 parvorum. Item unus locus terreni,- super quo habet edificium de lignamine Stoija Pribchus de Captaro 93 zapator habitator Jadre, positus in confinlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro affictu omni anno libram 1 soldos 12 parvorum. Item unus locus terreni, super quo habet edificium de lignamine Grubissa films Marci de Pergliane 94 , positus in confinlo Bebarum, Infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis libram 1 soldos 10 parvorum. Item unus locus terreni, super quo habet edificium de lignamine Milssa Marcotiich, positus in confinlo Bebarum, infra hos confines: lundique sunt loci communis, et solvit omni anno pro .affictu in festo sancti Michaelis libram 1 soldos 12. Item unus locus terreni, super quo habet edificium die lignamine Jacobus Slatarich zapator de Jadra, positus Jadre in coniflnlo Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit omni anno in festo sancti Michaelis libras 2 parvorum.
378' ': :

; I

i-. '

; .

Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra bos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Johannes Radoslavich, et solvit pro affictu amni anno libras 2 soldos 5 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in conf inio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Joannes Radinioh, et solvit pro affictu omni anno libram 1:15 parvorum. Item unus locus terre, super quo habet edificium de lignamine Blasius Jurgevich zapator de Jadra, positus Jadre in conf inio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro affictu omni anno libras 2 soldos 2 parvorum. v . Item unus locus terre, positus Jadre in conf inio Bebarum, infra hos confines: undique sunt1 loci communis, super quo habet edificium de lignamine Catta Graridigna, et solvit pro affictu1 omni anno libras 2 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Simon filius quondam Ifchi 05 ,piscator de Jdra, et solvit omni anno pro affictu: libras 5 soldos 2 parvorum. Item unus locus terre, super, quia habet edificium Matheuis Savich zaippator 'de Jadra, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro affictu omni anno libram 1 soldos 19 parvorum. . Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci conruinis, super quo habet edificium de lignamine . . . . . . . . .1 . . ', . . . et respondet pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis libras 3 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium Micovillus fDiscator de Jadra, et solvit omni anno pro affictu in festo sancti Michaelis libras 3 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadire in confinio Bebarum, Infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine magister Ellias faber, et solvit pro affictu omni anno libras 3 parvorum. Item unus locus t'erre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine magister Ellias faber, et solvit pro affictu omni anno libras 3 parvorum. . . . Item unus locus terre, positus. Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis super quo habet edificium de lignamine Petrus Martinovich faber, et solvit pro affictu omni anno libram 1 soldos 13 parvulos 6. Item duo loci terre, super quibus habet edificium de lignamine magister Simon Milgostich96 faber, posit! Jadre in confinio Bebarum, infra 379

hos confines: de traversa sunt loci olimi Ratchi Limnaz fabri, et ab alijs tribus partibus sunt loci communis, et solvit pro affictu omni anno libram i soldos 13 par vor um 6. Item duo loci terre, super quibus habet edificium de lignamine magister Marcus Stipanieh faber, positi Jadre infra hos confines: - undique sunt loci communis. Et respondet omni anno pro affictu libras 4 parvorum. Item unus locus terre:, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de ligna mine monasteriuim sancte Catharine 97 et fratalia saneti Silvestri98, et re spondent omni anno pro affictu libras 2 soldos 18 parvorum. Item duo loci terre, super quibus habet edificium de lignamine Mchus Gignasto faber, posita Jadre in confinio Bebarum, infra hos con fines: undique sunt loci communis, et solvit omni anno- pro affictu libras 4 soldos 10 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium Stoija Gincova et respondet omni anno in fes to sane ti Michaelis pro affictu li bram i soldos 10 parvorum-. - * Item unus locus .terre, positus in confinio Bebarum in Jadra, infra hos confines: undique sunt loci communis, super'quo habet edificium de lisnamine ser Girardinus de Canaruto, et respondet omni anno pro affictu libras 2-" soldos 8 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra, hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium Anto nius Vesselich, et respondet pro affictu omni anno libras 2 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: de ponente possidet domina Cecilia de Grisogonis", ab alijs tri bus partibus sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Cuitcus Stansich, et respondet. pro affictu omni anno libras 2 soldos 5 parvorum. , Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de ligna mine Vladislavus faber de Jadra, et respondet pro affictu omni anno libras. 6 iparvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium Micovillus Crassich zapator de Jadra, et 'respondet pro affictu libras 3 soldos 15 parvorum. Item unus.locus terre-, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines:,undique sunt loci communis, super quo' habet edificium de ligna mine Bellica relicta Martini faibri, et respondet omni anno pro affictu libram 1 soldos 15 parvorum. , Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de ligna mine Jacobus 'Vesselich, et respondet omni anno pro affitu libram 1 soldos 15 parvorum.
380

Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: umdique sunt loci communis; super quo habet edificium de lignamine Mrtinus Prasich, et respondet omni anno pro affictu libram i parvorum. Item unus locus terre, super quo habet edificium de lignamine Juraij Magonaz faber de Jadra, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro- affictu omni anno in festo sancti Michaelis libras 4 soldos 5 parvorum. Item unus locus terre positus Jadre in confinio Babarum infra hos confines: undique sunt communis super quo habet edificium de lignamine Petrus Lucich faber, et solvit omni anno pro affictu in festo- sancti Michaelis libram 1 soldos 10 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo- habet edificium de lignamine, et solvit pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis Simon Stanetich libram 1 soldos 1 f parvorom. Item unus- locus terre, super quo habet edificium de lignamine Radoslava relicta Juraij de Icrcici1100, positus Jadre in confinio Babarum, et solvit omni anno pro affictu in festo sancti Michaelis libras 2- parvorum. Item unus' locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines, undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Stanislava Bokova, et solvit pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis libras 2 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis super quo habet edificium de lignamine Millenoii Veleich faber et solvit pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis soldos. 13 parvorum. Item unus locus terre super quo habet edificium de lignamine Radaz Zauarissich, positus Jadre in confini/01 Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et solvit pro affictu omni amno/in festo sancti Michaelis libras 2 parvorum. Item unus locus terre positus Jadre in confinio Bebarum, infra hos confines: undique sunt loci communis super quo habet edificium de lignamine magister Marcus grebanarius 101 , et solvit pro affictu1 libras 4 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: lundique sunt loci communis, super quo habet edific'iim de lignamine Matheus Vlatchouich, et respondet omni anno pro affictu in festo sancti Michaelis libram 1 soldos 15 parvorum. Item unus locus terre, super quo* habet edificium de lignamine Dimitrius piscator, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt' loci'communis, et respondet omni anno in dieto festo sancti Michaelis libras 3 parvorum.
381

Item unus locus terre, posituis Jadre in confinio Babar"um, infra Has confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Dimincha relieta quondam Mathei marangoni 102 , iet solvit pro affictu omni anno libras 2 soldos 6 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Baibarum,. infra hos confines, undique sunt loci communis, super quo habet edificium de ligna-mine Stoijcus Juanich zappator, posituis Jadre ut supra, et respondet pro affictu omni anno in dicto festo sancti Michaelis libfas 2 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra confines: undique sunt loci communis, super, quo habet edificium de lignamine Jacobus Becussius, et respondet omni anno pro affictu in dicto festo sancti Michaelis libram 1 soldos 10 parvorum. Item unus locus vacuus terre, positus Jadre in confinio- Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Cuntissa103 de Meglacicha, et 'respondet omni aruno libram 1 soldos 10 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Smiiluis Sopcovaz znapator de Jadra, et respondent pro affictu omni anno libram 1 soldos 10 parvorum.. ' Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super qo> habet edificium de lignamine Volcina 104 Jadrievich de Jadra, et respondet pro affictu omni anno in festo sancti Michaelis libras 2 soldos 15 parvorum,. Item unus locus terre, super quo habet edificium de lignamine Bellota105 de Bibano106, positus Jadre in confinio Babarum infra hos confines: undique sunt loci communis, et respondet omni anno pro affictu in festo sancti Michaelis libras" 2 soldos 16 parvorum. Item unus locus terre, super quo habet edificium de lignamine Paulus Ghercota faber, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, et respondet omni anno pro affictu in dicto festo libras 5 soldos 5 parvorum. Item unus locus terre, super quo habet edificium de lignamine Damianus Mersotich, posifus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci, communis, et respondent pro affictu/ omni anno in dicto festo sancti Michaelis libram 1 parvorum. Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Ratca Petrova, et irespondet omni anno pro affictui libram 1 soldos 10 'parvorum. ~ Item unus locus terre, positus Jadre in confinio Babarum, infra hos confines: undique sunt loci communis, super quo habet edificium de lignamine Ratcus Grecovaz107, et respondet omni anno pro affictu libram 1:10 parvorum. > '-' ;':.';/
382

Item uinus locus vacuus, ^positus Jadre in eorafinio porte Beccarie, * infra hos confines: de quirina est via publica, de borea possidet Georgius Guercevich, de sirocco ser Laurentius de Pechiaro, et de traversa est murus civitatis, qui locus affictatus est Georgio Guercevich pro libris . . - . . . solvendis in festo sancti Michaelis. Item unus locus, super quo Rada Comorica habet edificium domus, et solvit annuatim libras 2 parvorum pro affictu dicti loci, quern emit a Lavriolo Magoneich fabro. sunt possessiones, que fuerunt quondam domini Philippi de Geargijs camare confiscate. ( . Primo una villa vocata Cherbaffca Luca108 sortium109 viginti vel ** circa, 'posita in /districtu Jadrensi, infra hos confines: de quirina est villa vocata Vissocane110 magna partim, et partim villa yocata Lovignaz 111 , de borea est villa, vocata Chiacaffci 112 partim, et partim villa vocata Staaiichia sello113, et de traversa se protendit cum suis pasculis usque ad mare, de sirocco est villa vocata Snogiaci114 partim, et partim villa vocata Ptemudich116, et partim villa vocata Camignane116, et partim villa vocata Poricane 117 , et partim est quedam terra ecclesie sancti Petri 118 mediante maceria. '"''" Item una pecia lls terre, posita prope dictanr villam parte siroccali, infra hos confines: de sirocco et quirina est villa Snogiaci, de borea est ecclesia sancti Petri, et de traversa est quedam terra dicte ecclesie: et forte ali i sunt confines veriores; que peci a terre est partim arra tori a, et partim pasculatoria, et partim carso. _ J_ ._ Item una pecia terre vineate, locate ad terraticum ad quartam partem omnim fructuum, conductam in Jadram gognalium120 11, posita in Babindon121, infra hos confines: de sirocco possidet ser Blaslus de Soppe122, de traversa est via publica, de borea possidet monasterium sancti Nicolai, et de quirina est Potochus 123 et forte alij sunt confines veriores,
.* In m.: Pos'seduto per Giacomo Valsasena fa ^serradure a liuello. ** In, in.: 1434. die 7. augusti in executionem litterarom ducalium Venetiis tada je bio dud Francesco Foscari, koji jie vladao od 1423. do 1457. godine (S. Romanin, 0. c. IV. 95286) d a t a r u m sub die 8. martii 1434/indictione XII. mandatum fuit per magnificos et generosos viros dominum comitem, et dominum capitaneum za darski knez je bio te godine Jacobo da Pesaro, a kapetan Victor Bragadine (. Ljubi, Listine IX. 66). quod aff ictus hujus ville vocate Cherbavaz lugh amodo in antea respondeatur ser Jacobo de Lubavaz civi nobili Jadrensi. zadarski plemii odi 14. stoljea dalje (C. Jireek, o. c. III. 31) Jacobus de Lubavacius obnaao je 1428. godine ast predsjednika gradske blagajne, a 1434. (sada se zove u dokumentima de Glubavaoiis) zamijenio je p o dudovoj elji svoj posjed Grifno za Cherbazlugo. Spominje se jo 1436. (. Ljubi, Listine . . . IX 30, 66, VIII. 129) te 1444. i 1447 godine k a o gradski vijenik (Dravni arhiv u Zadru Libri consiorum . . . I . 19, , 4S> 70).

Infrascripte

383

Item una peci a terre vineate, locate *ad terraticum ut supra, posita ad Babindon gognalium undecim, infra hos confines: de sirocco possiident heredes quondam Blasij de Sappe, de quirina est Potoehus, de borea et traversa monasterium sancti Nicolai de Jadra. Item una pecia terre vineate, locate ad terraticum ut supra, posita ad Babindon districtius Jadre, infra hois confines. Item una petia terre vineate, locate ad terraticum ut supra, posita ad Babindon infra hos confines. Item una pecia terre arratorie gognalium oeto vel circa, posita ad Stenicas124 districtus Jadre, infra hos confines: undique sunt paseula dicta petie terre spectantia, et forte alij sunt confines veriores. Que quidem possessiones suprascripti quondam damini Philipi de Georgijs: affictate sunt Donato quondam Zanini de Calcina125 pro decern annis ineepturis in festo sancti Michaelis de mense septembris 1418. pro affictu et nomine affictus du.eatorum centum auri in anno. Infrascripte* sunt insule et sco\puli, positi in aquis Jadrensibus,

et qui sunt affictati, et que spectant et pertinent camere Jadrensi, Primo una insula vocata Sancta Maria 126 , posita in aquis Jadrensibus versus meridiem, super qua sunt terrena arratoria et pasculatoria tantum, et affictata est presentialiter set Nicole 'Radussich 127 .et ser Petra Venturini civibus Jadre pro libris mille. Item una insula vocata Vergaida/128, posiitai in aquis Jadrensi districtus versus orientem, super qua sunt terrena airiratoria, paseulatoitia, et vtneata; que affictata est ser Nicole de Sloradis nobili civi Jadrensi oro libris dueentis quinquaginta una iparvomm omni anno persolvendis in festo sancti Michelis: de quibus; vigoire ilittetatutm dcailis domina ti oni s dehent sibi defalcari omni anno libri centum quiinquaginta parvorum pro utilitate duarum partium ducatorum ^00 auri, olim mutuatarum commuini Jadre pro pretio oujusd'am sue ville sibi aecepte per dictum commune. Item una insula vocata Silue120, posita in aquis Jadrensibus versus occidenttem, super qua sunt terrena arratoria, et pasculatoria, que est affictata domino Simoni de Detrico nobili civi Tadre pro libris septfgentis parvorum in anno, solvendis in festo sancti Michaelis.
* - O d str. 384. db 387. uz neke (manje ifcmjene u nazivima irnena i stvari kao i isputanja u tekstu, a 'bez izraza margine, tampan je ovaj dio katastika u 18. sto ljeu pod naslovom Copia tratta 'rta un Liibro in Bergaonina intitolaLO Catastiouim Patrocinum Serenissimi Principi Venetiarum esistente nella Cancellaria della Magnifica Camera dj ara (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Kuzme i Damjana: br. 206 Per l'Abbatia 'dj Rogovo C. II Coimmun di Tcon assuntor di gi'uditio, str., 2429). . ** In, m.: Santa Maria della Toretta.

384

Item una insula vocata Melata130, posita in aquis Jadrensibus versus occidentem, super qua sunt terrena airratoria et pasculatpria, que est affictata domini Cressio de Zadulinis et ejus nepoti pro libris mille quadran-, gentis viginti duabus parvoruni in anno, solvendis in festo sancti Michaelis. Item una insula vocata Allco.ijibo131, posita in aquis jadrensibus a parte occidentali super qua sunt terrena arratoria et pasculatoria et nuperrime sunt vinee plantate super ipsa, que affictata est ser Thome de Petrieo132 pro libris mille trecentis undecim parvorum, persolvendis omni anno in festo sancti Michaelis. Item tres insule vocata Rivan 133 , Sestruign134, e Suirun 135 , posite in aquis Jadrensibus a parte occidentali, super quibus sunt terricoriia arratoria et pasculatoria, que affictate sunt ser Vittolo de Zadulinis pro libris 5 parvorum in anno, solvendis in dicto festo sancti Michaelis. Item tres scopuli136, positi in aquis Jadrensibus iprope dictas tres insu!as, super quibus sunt pascula solumodo, qui affictati sunt dicto ser Vittolo de Zadulinis pro libris 5 parvorum in anno, solvendis in dicto festo. Item quinque scopuli137, positi in aquis Jadrensibus prope insulam Silue suprascriptam, super quibus sunt tantum pascula, qui sunt affictati domino Simoni de Petrico pro libram 10 parvorum in anno, solvendis in dicto festo sancti Michaelis. Item due insule vocate Labdare 188 (prekrieno u tekstu/) et Cathene 138 , posite in aquis Jadrensibus a parte rneridionali, super quibus sunt terrena arratoria, .et pasculatoria, que sunt affictate ser Zanino quondam ZoroHi drapperio de Jadra pro libris centum decern parvorum in anno, solvendis in dicto festo. . Ex margine, Nota quod dicta insula Labdare fuit, et est data per dominum eapitaneura Jadre vigore litterarum ducallum in 1429. commisarijs quondam domine Xuvice de Berberio in concambium unius sue domus conti gue domui domini caoitanei, accepte pro com odo. dicte domus domini Caoetanei, et ideo eaneellata de mandato magnifici domini Marci Lipomano 140 honorabilis capitanei Tadre. ' Item tres scopuli vocati Barolli141, positi in aquis Jadrensibus prope suprascriptas duas insulas, qui affictati sunt suprascripto ser Zamino draperio pro libris 25 parvoruim in anno, persolvendis im dicto festo sancti Michaelis. Item tres scopuli142, positi in aquis Jadrensibus prope Insulam Magnaoi a parte traversali, qui affictati sunt Georgio Strasinich de Insula Maena pro libris 47 parvorum in anno, persolvendis in festo sancti Michaelis. . . Item unus scopulus vocats Brbignach143, positus in aquis Jadrensis districtus prope Tnsulam Magnam a parte traversali, qui affictatus est ser Lombardino de-Soppe, pro Libras 3:10 in anno, solvendis in dicto festo sancti Michaelis. > Item unus scopulus vocatuis Mercognach1'44, positus in aquis Jadrensis districtus prope Insulam Maenam a parte traversali, qui affictatus est ser Lombardino de Soope pro libris 3 parvorum in anno, persolvendis in festo sancti Michaelis,
25 Starine knjiga 42 , o.

Item unus seopulus vocatus Mencignach145 positus in aquis Jadrensis districtus prope insulam Egij4-46 a parte orientali, qui affictatus est ser Francisco de Grabogna nobili civi Jadre pro libras 4 .parvorum omni anno, fpersolvendis in festo predieto sancti Michaelis de mense septembris. Item septem scopuli vocati Tbmasgnach 147 , Dragofschiak148, Flia149s, Cudica 150 , Bebuin151, Srignum152 et Sluravich153, positi in aquis Jadrensis districtus prope insulam Egij, qui sunt affictati ser Donato de Fanfogna154 pro libris 26 parvorum in anno, persolvendis in festo sancti Michaelis.. Item unus seopulus vocata Barie155, positus in aquis Jadrensis districtus prope Insulam Magnam a latere traversali, qui affictatus est heredibus quondam ser Simonis de Fanfogna 156 pro libris 5 parvorum in anno,, solvendis in dieto festo sancti Michaelis 'de anno 1421. ' ' Item due insole vocata Scherda157 et Premuda 158 , posite in aquis Jadrensis districtus a parte meridionali, super quibus sunt terrena arratoria. et pasculatoria, que sunt affictate ser Cressio de Cressava159 pro libris 350 parvorum in anno. Item unus scopulus vocatus Mecen160, positus in aquis Jadrensis districtus prope Insulam Magnam a parte traversali, qui affictatus est ser Zanino de Carbono 161 pro libris 19 soldos 10 parvorum in anno, solvendis ut supra. . Item quatuor scopuli vocati Idolle162, et Golubice168, positi in aquis Jadrensis districtus prope Insulam Magnam a parte traversali, qui affictati sunt domino Lodovieo de Matafaris 164 pro libris 8 parvorum in anno. Item tres scopuli vocati Babacz165, Fermigne166, et Comornich 167 (prekrien cijeli ovaj pasus u tekstu). Die 9. mensis octobris 1453. indictione II. mandato magnificorum dominorum dominorum rectorum Jadre videlicet domini Laurentij Lauredano honorabilis comitis168, et domini Benedicti de Mula honorabilis capitanei 169 cassata fuit ista posta, contrascripta istorum trium scopulorum communis videlicet Babac, Fermigne, et Comornich, quoniam die supradieta fuerunt data in concambium, et permutationem cum aliquibus alijs terrenis incantus Avrane ser Marino de Sappe nobili Jadre nomine domine Urse uxoris sue pro uma ejus domo, posita Jadre penes logiam capitaneatus Jadre, ot apparet instrumento scripto instanti die manu mei Antotnij Campolongo cancellarij170 prefati magnifici domini comitis, et hoc vigore et in executione duicalium litterarum datarum in ducali palatio die 7. mensis Martij indictione I. 14$3. prout in eis litteris continetur, et ego idem Antonius Campolongo canoellarius seripsi. Item unus scopulus vocatus Mengatich 171 , positus in aquis Jadrensis districtus prope Insulam Magnam a parte traversali, qui affictatus est ser Zoijllo de Ferra pro libris 3 parvorum in anno. Item onus scopulus vocatus Tatioignaeh 172 , positus in aquis Jadrensis districtus prope Insulam Magnam a parte traversali, qui affictatus est ser Zoillo de Ferra ipro soldis viginti parvorum in anno, persolvendis omni anno in festo sancti Michaelis de mense septemibris. '
; .. . ' ;!'". ![: II H R

* Ova ispravka u prijepisu dodana kao marginalna biljeka.

386

Item una insula vocata Scherda parva17, posita in aquis Jadrensis districtus, super qua est modicum terre arratorie, et reliqua sunt terrena pasculatoria, que affictata est Paulo Repeich pro libris 30 parvorum in anno. Item duo scopuli vocati Planete 174 , positi in aquis Jadrensis districtus prope Insulam Magnam a parte traversali, qui affictati sunt Jacobo Salomon175 pro libris 3 in anno. Item onus scopulus vocatus Ricolli176, positus in aquis Jadremsis districtus prope villam Tuchlecane 177 a parte meridionale, qui affictatus est villnis de Tuclecano p>ra libris 12 parvorum in anno, solvendis in festo sancti Michaelis. Item duo scopuli vocati Cosad178 et Masl'inac179, positi in aquis Jadrensis districtus pTOpe Insulam Magnam a parte traversal!, qui affictati sunt pro libris 10 parvorum in anno, solvendis in dicto festo sancti Michaelis. i i ' >I Item unus lacus vocatus Blata180, positus in districtu Jadrensi versus civitatem None. Item certa terrena arratoria et pasculatoria, posita in Insula Ugliani181 que affictata sunt ser Zoillo de Ferra pro libris 4 soldos 10 parvorum in anno, solvendis in festo sancti Michaelis. Item una terra arratoria circa duo gognalia, que vocatur Rovea182 muri antiquis circumdata, po-sita extra Jadram in confinio omnium Sanctoftrai188, infra hos confines: de sirocco possidet partim ser Colanuis184 de Vitchor 185 , et partim ser Simon Pechiaro, ab alijs tribus partibus sunt vie publice. 1454. die 16. mensis juni) unus scopulus vocatus Lagan 186 , positus in aquis Jadrensibus prope Insulam Magnam a parte boreali affictatus Luce Dissiimir vocato farovano pro annis 10 inceptoiris die festivo sancti Michaelis de mense septembris proxime futuri pro soldis 12 parvorum quolibet anno, solvendis domino camerario Jadrensi. Item una domus cum curia, Cameris, ballatorijs, coquina, canipis, undique murat'a, cuppiis: ciofperta, posita Jadre, infra bos confines: de borea est via publica, de quirina domus domini capitanei, de sirocco- murus civitatis, de traversa una domus quondam ser Cose187 , de Begna188 nunc posses sa per dominum capitaneum habita in concambium cum alijs domibns pro puncta Insule Magne a ser Simone de Begna. Que, domus fuit quondam domine Zuvice de Berberio et data per commissarios suos domino Marco Lipomano honorabili capitaneo in 1429., die mensis maij in concambium insule Labdare, oujusdam possessiones posite in ville Lovinec 189 districtus Jadre, que fuit Simonis Popassinich rebelis, et hoc vigore litterarum ducaliuim prefato domine Marco destinate. ^Itern una domus undique murata, cuppis coperta cum curia, cameris, caminis, ballatorijs, posita Jadre prope portam magnam, infra hos confines: de trauersa est via publica partim, et partim dicta porta magna, de sirocco murus civitatis, de quirina supradicta domus quondam ser Cose de Begna,' et de borea etiani idiota domus olrai ser Cose, que fuit ser Er387

molai190 de Begna191 nobilis civis Jadre, data per ipsum domino Marco Lipomano honorabili qapitaneo Jadre in 1428. in concambium trium sortium terre cum dimidia positarum in villa Lovinci in pluribus clappis} que fuerunt ser Simonis Popassinich -rebelis. Joannes Mocenigo dei gratia Venetiarum etc. dux192 nobilibus pientibus viris Danieli Barbadicho de suo mandato comiti193, et Jeronimo Ferro capitaneo 194 Jadre et sucoessoribus suis fidelibus dilectis salutem, et dllectionis affectum. f Significamus vobis, quod in nostro consllio rogatorum adi 28. novembris proxime elapso capta fuit pars t e n o m infrascripti videlicet: La camera nostra de Zara talmente desordinata, che li soldati depu tati, a quella: custodia non puolono haver da quella danari, et sei non se prouede essi soldati saranno astretti abbandonar le sue custodie, et andar zerchar el viver altrove, impero i'andera parte, che il siai suspexo 11 pagamenti di tutte bollett'e comprade, et chel se debla prima pagar li sol dati mensualiter, et de quello sopra ibondera se ipaghi ditte bollette: Consi der ato che quelli, che le hanno guadagno de quelle 50 per 100 et mol to meglio' ipol eno expectar auer el suo denaro, che li soldati nos tri, i qul senza quello viver non poleno. Ancora - perche li dai]' de quella. terra se affictano de 6 mexi in 6 mexi, et li daciarii nui dano in camera nostra danari de 6 mexi in 6 mexi -et tarnen loro scodono de zorno in zorno el denaro, pero sia statuido, che ditti dacij si debiano affitar juxta el consueto, tna che i daciarij siano tenuti de exbursar el denaro de 3 mexi in 3 mexi, affine che li soldali nostri abiano meslio el denaro per le SU necessitadi. Ma perche el sono alguni provixionadi ereditori de la signoria nostra, che convengono auer con sua incommodita pazientia, per auttorit de questo conseglio sia ordenato, che de cetera algun. oriotionato ouer cadauino ailtro creditor de la signoria nostra che tolesse dazij, ouer altri vltegali nostri, non possa scontar el deblto suo con el credito, sotto pena al al . . . . . capitanio et camerlenghi per zaschedu.no che/ consetisseno a tal sconti de ducati 500 da esser scossi per le altre pene del suo offizio senza algimo conseglio. Insuper mandamus vobis, quod omnes pagas mortuas caissare debeatis sicut alias vobis scripsimus. Quare autoritate dicti consllij' mandamus vobis quatenus dicta.m par tem et in ea contenta observare et observari facere inviolabiliter debeatis. Datum in nostro dueall palatio adi 12 decembris indictione X I I . 1478. Joannes Maceni^o de! gratia dux Venetiarum nobilibus et sapaentibus viris Marco Barbo de suo 1 ,mandato comiti195, et Jeronimo Ferro ca pitaneo Jadre et successoriibus suis fidelibus dilectis salutem, et dilectionem affectum. Mandamus vobis cum nostro consilio rogatorum. ut posthec non d'eliberetis alicui stipendiario vel iprovixionato nostro aliquod dazium nostre istius civitatis, nec aliquem ex predictis stipendiariis, provixionatisque
* In m.: 1478. 12. decemibris. ** In am.: 1479. 25. maggio.

388

nostris admittatis, admittatique permittatis in fidejussorem alicujuS' daziarij nostri ullo pacto sub pena ducatorum 1000 in propriis bonis cuilibet vestrum, exigenda a vobis per nostras advocatores si contrafezeritis. Volumus pretetea, et mandamus vobis cum dicto consilio, ut non permittatis stipendiarios aut provixionatos nostras habentes in presentiarum dazia nostra retinere in se pecuniae nostroram daciarum, imo providere, et cum effectu eficere, ut page suorum dacioram temporibus debitis fiant in camera nostra. Datum in nostro> ducali palatio adi 25 mazo- indictione X I I . 1479. Infrascripte sunt possessioties posite in eivitate None 196 et ejus districtu. Primo una possessio vocata Punctadura 107 in districtu Ndnenisi versus et contra insulam Pagi 198 , infra hos confines: de sirocco, et meridie sunt pascula et terrena illorum. de Nona, ab alijs duabus partibus est circumdata mari; in qua puncta sunt terrena arratoria, vineata et paseulatoria, et in ea habitant. ad presens que affictata est ser Gregodo Marganich pro decern annis pro librls mille pairvorum in anno', persolvendis in festo sancti Michaelis. Item, pascula posita in comitatu Nonensi -a parte oriental:!, que spectant1 et pertinent communi, que omni anno affictantur Vlachis199 comnraniter pro ducatis 205 auri, octo vitellis, et 10 castronis200. Item sunt quam plurima terrena arratoria posita circumcirca civitatem None, que partim sunt cultivata et partim non, et quilibet potest super ipsis seminare, et cultivare, et laborantes respondent. POSSESSIONES S P E C T A N T CASTRO' AVRANE Primo una villa Craschiane 201 sortium viginti quatuor, de quibus Georgius Gueroevich tenet et possidet quatuor"" Sortes, et ser Matheus de Firmo202 tenet et possidet alias quatuor1" sortes, relique quindecim* laborantur per villicos, et respondent omni anno* quartam et decimam partem omnium fractuum. Die 9, octobris 1453.indictione II. mandatO' magnificorum domino- ** rum rectorum Jadre videlicet domini Laurentij Lauredano honorabilis comitis, et domini Benedicti de Mula honorabilis capkanei vigore, et in executione ducalium litterarum dataram in ducali palatio die 7. mensis martij 14J3. extracta fuerunt de communi, et de eontrascripta posta due sortes terrarum cum duabus pecijs terrarum pascuorum que fuerant infrascripti Mathei de Firmo, que tarnen due sortes sunt extra confines ville Chraschiane, et date fuerunt cum tribus scopulis vocatis Babaz, Comornich, et Fermich in concambium et permutationem ser Marino' de Soppe nobili Jadre nomine domine Urse uxoris sue pro una ejus domo accepta in commune, posita Jadre penes logiam capitaneatus Jadre, ut apparet instrumento
* 4 + 4 + 15- = 23, a ne 24 k a k o to -neto ispred toga stoji. ** Ova isprava nalazi se u prepisu kao marginalna biljeka,

389

publico iscripto manu mei Antoni; Campolongo prefati magnifici doniini comitis cancellarij de supradicta 9. octobris. Et ego idem Antonius Gampolongo mandato subscripsi. Item una villa vocata Tign 023 sortium viginti quatuor vel circa terreni arratorij et vineati cum suis pasculis, et villani residentes in dicta villa respondent omni anno Castro quartam et decimam partem omnium fractuum. Item una villa vocata Sablagna204 sortram quadraginta terre arratorie et vineate cum suis pasculis, et villani residentes super ipsa villa .respondent omni anno dicto castro Aurane quartam et decimam partem omnim fructuum. 1 .' Item una villa vocata Blagnane205 sortium decern Septem, de quibus Matheus de Firmo tenet et usuf ructat duas sortes sibi donatas per dominum regem Ladislavum,. et villani labo-raintes ireliquais quindecim sortes respondent dicto castro Avrane quartam et decimam partem omnium fructuum. Item una villa vocata Scordbich208 sortium viginti quatuor terre arratorie, vineate cum suis pasculis. Et villani labor-antes terrena ipsrs ville respondent omni anno dicto castro Avrane nquartam partem et decimam omnium fractuum. Item una villa vocata Boyscha207 sortium 12 terreni vineati et arratorij cum omnibus suis pasculis, et villani laborantes terrena dicte ville respondent quartam et decimam partem omnium fructuum recolligendorom omni et singulo anno temporibus debitis. Item una villa vocata . . almavas 208 sortium sex terre arratorie et vineate cum suis pasculis que fuit ser Gabrielis de Nosdrogna, et per ipsum ser Gabrielem data dicto castro Avrane in concambium pro domo in qua ipse ser Gabriel habitat posita Jadre. Et villani laborantes dicta terrena respondent omni anno temporibus debitis quartam et decimam partem omnium et sraguloram fructuum. Item sunt quam plurima terrena arratoria in confinio bursi Avrane, que comode mensurari non possunt1, et aliqua sunt laborata, et aliqua sunt inculta, in quibus sunt quam plurimi pedes olivarum. Et omnes qui laborant de dictis terrenis respondent 'Castro omni anno quartam et decimam partem omnium fructuum. Item sortes terre arratorie, que sunt posite in vocata Poscaglina209, pro quibus villani et habitatores dicte ville respondent omni' anno dicto castro Avrane in festo samcte Marie de mense augusti libras 20 parvorum eti non aliud. Feudatarij castri Avrane, qui tenent terras infrascriptas et debent sasire ut infra P'rimoin Joannes Bertonich tenet et po'ssidet in pertlnentij.s burgi quatuor sortes cum dimidia terre arratorie et vineate. Item quatuor sortes cum dimidfa in villa vocata Scorobich. Item unam sortem terre in villa vocata Bristich210, pro quibus tenetur servire dicto castro cum duobus equis.
390

Nota quod ser Theodoras Prandino notarius et caneellarius communis Jadre erravit seribendo infrascriptam postam, ubi dicit: Item quatuor sortes terre cum dimidia in villa vocata Scorobich, quoniam vult dicere sortes quatuor d&cim integre sicuti apparet per litteras ducales primas die 12 martij 142$. indictione I I I . et secundas datas die 12. septembris 1434Indictione X I I I . secundum partes captas, concessiones, et gratias factas, ac ordines in ipsis litteris eontentO'S; ideo ad futurorum memoriam et ad levandum omne dubium magnifici w i domini rectores Jadre, dominus Moijses Grimano honorabilis comes211, dominus Antonius de Cha de Pesaro honorabilis capitaneus 212 , dominus Paulus Vallaresso honorabilis provisor ad partesi Dalmatie 213 , et dominus Bernardus Nani honorabilis camerarius Jadre declaraverant et determjnaverunt, quod illa posta ville Scorobich ubi dicit sortes quatuor cum dimidia, dicat et intelligatur de sortibus quatuordecim integre juxta mentem et irttentionem predictarum litterarum dcalium. Et mandaverunt mihi Antonio ' Campolongo- cancellario ipsis domini comit'Is predlcti hane notaim fieri. Actum sub lbgia ipailatij comitatus Jadre die 6. Juni) 1439. indictione IL presentibus domino Aloljsio Rosa de Venetiis cancellario predlcti domini provisoris, et ser Guererio Novello cancellario preifati domini capitanei testibus habitis et voeatis. Ego Anthonius Campolongo caneeMarius predictus mandato subscripsl. Fiorenza tenet, et possidet in pertinentijs dicti burgi Septem sortes. Item in villa Pristichi viginti quinque sortes, pro quibus tenetur servire cum duobus equis. Ortius tenet et possidet in pertinentijs dicti burgi quatuor sortes terre. Item in villa vocata Baseognane214 sortes sex deeim terre arratorie. Item penes lacum circa viginti gognalios terre, et tenetur servire cum' duo! "bus equis. Demetrius -tenet et possidet in pertinentijs predict! burgi -sortes Septem. Item in villa vocata Ritignano 215 sortes dupdeeim, et tenetur servire cum duobus equis. Joannes Detnetrij tenet et possidet in pertinentij's dicti burgi sortes -quinque, et debet servire dicta Castro cum uno equo. * Bassanus de Laude tenet et possidet in pertinentijs dicti burgi quatuor sortes cum dimidia, et tenetur servire cum uno equo. Thomasius Dodricich tenet et possidet in pertinentijs dicti burgi tres sortes terre arratorie, et tenetur .servire dicto Castro Avrane cum uno equo. 147j. indictione IX. die 13. mensis februarij, presentibus speetabili domino Francisco Mauroceno' gubernatore lanzarum spezatarum, et ser Petro de Venturino interprete et eiue Jadre testibus. Magnifici et generosi domini Jeronijmus Diedo oomes216, et Nicolaus Boldu capitaneus 217 Jadre pro ilustrissimo ducali dominio Venetiarum auetoritate officij sui, informaiti de fide et obedientia Gregoriji, et Joannis fratram et filiorum quon* ** *** =**** U (prvotnomu teikstu kao 'marginalna biljeka. In m.: Zorzi Cudiglia per noime di sua donna. In rn.: Cipriano. j n m _. Zorzij Miga.

'

91

dam Georgij Magas feudatarij nuper defuncti subrogaverant dictes Greigorium et Juanuim in feudatarios loco dicti Georgij patris sui cum iiiis modis, condicionibus et prerogativis, quibus erat dictus eoram pater, assignantes eisdem ex nunc possessum pheudi possessi per dictum quondam Georgium predictum eorum patrem, positum in pertinentijs burgi castri Aurane, cum hoc qubd dicti fratres teneantur servire dicto castro Aurane cum uno bono equo. In quorum fidem etc. Pauulus Butchi tenet et possidet in pertinentijs dicti burgi du as sortes cum dimidia terre. Item in Blata218 duas sortes terre. Item in villa Tino tres sortes terre, et tenetur servire cum uno equo. Vocatius tenet et possidet in pertinentijs dicti burgi duas sortes terre,. et tenetur exercere officium placarij pro dicto castro. Martinus Dancevioh tenet in pertinentijs dicti burgi sortes tres, et tenetur exercere officium pristaldi pro dicto castro. Ex margine. 1450. indictione XIV. die 15. oc tob ris magnifici domini Georgius Georgio comes219 et Franciscus Minoto capitaneus220 jadre posuerunt loco dicti Martini Stephanum Druscouich de Avrana, qui Stephanus tenere debeat dictas tres sortes terre, et exercere dictum officium oristaldi pro dicto castro prout tenebat ipse Martinus, et cum alijs modis, et con-, ditionibus cum quibus erat ipse Martinus. Johannes de Martijs cancellarius221 pref ati domini comitis mandato etc. In qualibet villa dicti eaistri debent esse duo judices222, qui debent possidere duas sortes terre, videlicet unam sortem pro quoque, et tenentur facere solicitare et procurare negoeia dicti castri, ac recolligere introijtus 223 dicti castri in villa in qua sunt judices. Ilnfrascripte possession es, et primo sortes quatuor cum dimidia in burgo Avrane siue ejus pertinentijs, in quibus sunt septem gognalia et tres ' quart! terre vineate. Item super dictis sortibuis 231 pedes olivarum. Item una curia undique murata, cum septem doimmculis copertis paleis, de quibus sunt due coperte terra cum uno hortulo ptope domum. Item capita vituum circa unum1 gognale cum 13 pediibus olivarum,. positorum super terreno ser Johannis Demetrij delavrana. 224 Item sexdecim sortes terre aratorie et vineate, posite in villa vocata Pachoscbiane225 pertinentijs dicti Castri Avrane, de quibus presbijter tenet unam, et super alijs ad presens habitant nov em villici. Item super dictis. sortibus terre sunt 4 gognalia vineata. Item duo gognalia, que dictus quon dam ser Ocilius226 fecit plantare suis expensis. Item in dictis sortibus terre stmt centum quadraginta unus pedes oli-uarum, quos dictus quondam ser Ocilius laborabat suis omnibus expensis. 1431. Indictione X. die 27. mensis novembris.maignificus et generosus vir dominus Lucas Trono 227 p.ro illustrissiima ducaili diotminatione Venetia rum comes civitatis Jadre, sedens pro tribunali sub logia magna228 Jadre, ut moris est, attenta, et consider ata ingenti utilitate communis Venetiarum
* In m.: Ser AlesLus. ** In,- m.: La fiola. 92

et pro tollendo1 dubia et' differentiae, que quotidie oriumtuir, et que oriri possent inter conductores introijtuum castri Avrane1 et ipsius1 castri villicos, habita matura et diligenti informatione a quam pluribus nbilibus et popularibus 229 civitatis Jadre determinavit et declaravit, quod omnes villici isubditi dicto Castro Avrane omni anno teneantur et debeant pro quolibet pario bovum arantium laborare et eultivare unum gognale terre sgono230, videlicet medietatem cultivate isiiue 'mechotare, prout universaliter observatur in districtu Jadrensi. 1444. die vS. mensis marti] indictione VII. Magnifici et generosi viri domini Marcus Geno honorabilis comes231 et Georgius Lauredano horabilis capitaneus232 civitatis et districtus Jadre pro nostro illustrissimo ducali dominio Venetiarum etc. Sedentes sub logia magne Jadre, visis et intellectis litteris spectabis domini Jacobi Diedo honorabiliis castellani233 Aurane datis ibidem die hesterna, quibus continetur Joannem Buschia de Aurana judicem dicti judicatus234 Avrane propter senilem etatem qua deductus est ipsum judicatum renunciasse, et loco ipsius Joannis Alegretutm285 filium ipsius Joannis loco dicti patris sui elegisse et deputasse, dumodo ipsis magnifiers dominis reem ribus placeret. Idcirco prefati magnifici domini habita prius optima informatione de fama dicti Alegreti, qui semper compertus est fidelissimus ac devotissimus cum dicto patre suo nostro illustrissimo ducali dominio, et jam per elapsum eidem exoellentissimo domino nostro ipse Alegretus in partibus Lombardie bene, viriliter servivit sub probo viro ser Marino de Canamto236 alias conduetore arceriorum237 mbo Concordes elegeruni, assumipserunt, et creaverunt eundem Alegretum presentem, et supplicantem assumi, et deputari ad ipsum officium, election em dicti domini castellani confirmando' in judicem loco dicti patris sui, cum modis, condictionibus et -prerogativis, ac honoribus solitis et consuetis; mandantes in-super ut prefato domino castellano notificetur electionenr predietam in personam dicti Alegreti fore per zpsos confirmatam. Qui Alegretus illico juravit corporaliter mian taotis criip-tuniis coram ipsis dominis rectoribus ad saneta dei euangelia, se bene, fideliter, et secundum deum, justitiam, et propriam' oonscientiaim exereere dictum officium, et hoc presentibus ser Gregorio Tetrico quondam domini Simonis238 ser Nicolo de Nas-sis, nobilibus. dvibus Jadre testibus haibitis et alijs. Nos Georgius Georgio p r o nostro serenissimo et excellentissimo ducali dominio Venetiarum etc. comes et Franciscus Minoto capitaneus civitatis Jadre et ejus districtus, audita requiisitine et supplicatione -Vucse Cosmich iudici'S ville Tini districtus Avrane supplicantis se confirmari per nos officio suio1 predicti sui judicata; ad futurorum memoiriam et pro maiori dicti sui officii' firmitate, habita informatione se optima fama fidelitateque predicti Vucse per litteras domini Xristophori Arimondo 239 castellani Avrane, et per alios, ipsum Vucsum tenore presentium assumpsimus* et assumimus, ac eonfirmamus judicem in dicto suo officio predicti sui judicatus, cum condictionibus, modis, immunitatibus, jurisdictionibus, honoribus, et prerogativis solitis et consuetis. 393

In ouorum testimonium presences scribi jussiirms sigillo nostro sancti Marci munitas. Ex Jadra die ultimo mensis mai-j 14JI. Possessiones et introijtus Novigradi 240 . Primo una villa vocata Dolaz 241 , in qua sunt sortes terre arratorie vineate et pasculatorie, de quibus ad ipresens sortes viginti sex laburantur, et eultivantur, et de quibus 26 sortibus . sunt sex sortes, ex quibus percipitur quarta pars omnium fructuum. Et reliquarum viginti sortium labo ratores sunt Feudatarj442, et respondent infraseriptas honorancias omni anno dicto castro et pbeudatarijs, videlicet: Primo quartas 4 grani Item quartas 4 hordei Item quartas 4 vene, seu spelte Item quartas duodecim de vino Item soildos1 22 in festo sancti Marini 243 . Item tre honorantias valoris soldorum 8 proi qualibet. Item una villa vocata Cerinei244, in qua sunt sortes terre arratorie vineate et paseulatorie., quarum laboratores omni anno respondent dicto castro supraseripta pheuda et 'honorantias. Item una villa vocata Chassich245, in qua sunt decern sortes terre arra torie et vineate, et laborantes ipsarum respondent omni anno dicto castro quartam oartem omnium fructuum. Item una villa vocata Paprecniane 248 , in qua sunt quinque sortes terre arratorie et vineate, et laboratores ipsarum respondent omni anno predicto castro quartam partem ut supra. Item una villa vocata Termovo247, in qua sunt decern sortes terre, et laboratores ipsarum respondent omni anno dicto castro quartam partem ut suora. ,' ' ,'; ; : [ I ! 248 Item una villa vocata Domacofci , in qua; sunt tres sortes terre aratorie et vineate, et laboratores ipsarum respondent omni anno dicto castro quartam oartem ut supra. Item una villa vocata Prlticevcich 240 , in qua sunt pheudatarij sortes terre arratorie et vineate, et laboratores ipsarum respondent omni anno dicto castro. Item una villa vocata Stupich250, in qua sunt pheudataril sortes terre arratorie et vineate, et laboratores ipsarum respondent omni anno dicto castro. . ' ' I 4 ! 'I ' N' 1 '! !1 " ! Item in villa Coruplie 251 sunt pheudatarij', et respondent ut supra. Item sunt sortes pheudatarii in villa vocata Nadino 252 , quarum labo ratores respondent predict castro omni anno, Item seotima t>ars omnium et singularum decimarum, que colligantur nomine et vice episcopatas Nonensis in. Item in villa vocata Cognassioe258 sunt quinque sortes, et respondent quartam partem ut supra. Item centa paseula, subpoisita dicto castro Novisradi, que solent affictari Vlachis omni anno pro ducatis duoentis'vel 1 circa. 394

Item, ona petia terre vineate, que fuit comitum de Corbavia 254 cujus Jaboratores respondent quartam partem "umaram, prout comprehenditur ex tenore infrascripte loeationis. Nos Nicolaus 255 , Thomas 256 et Butcho257, filij quondam comitis Budislavi258, ac Paulus259 films quondam comitis Karol 260 ; nee nbn Karolus 261 films quondam comitis Gregorij 262 , comites Corbavie memorie eommendantes significamus univarsis tarn presentibus, quam futuris presentium paginam inspecturis, seu etiam audituris, quod ad nostram accedens presentiam Dragissa jobagio263 de villa Ternovo nobis instanter supplieauit, ut sibi vineas plantandi libertatem dare dignaremur. Nos igitur ad instantiam ' precium Dragossi inclinati, prout juris ordo pdstulat fidelium petitionibus annuere duximus hane gratiam eoneedendaim, ut ipse valeat in villa nostra sepedicta plantare ulgo quatuor vinearum in vulgari sclavorum gognalia voeatos, talis modo, ut quolibet anno nobis quartam hidriam vini de vineis quasplantaverit, solvere teneatur. Et si contigeret sibi recedere a nostra possessione, ut stando val-eat tenere vineam suam, "ac vendere, et donare tanquam suam propriam 'ipse,'et ejus heredes, et heredum successores perpetuo possidendam, salvo jure nostro. Et hec omnia nos firma et rata volentes in perpetuum observare dicto Dragossio, et ejus heredibus, et nere dom sucoessoribus dedimus tenendam, gaodendam et posidendani sine aliqua molestia. Et ad memoriam, et uberiorem cautelam, et perpetuam rei firmitatem coneessimus nostras litteras sigillo nostro pendenti nuiminime roboratas. Datum Corbavie 264 die 6 mensis tnadij anno domini 1377. , , .

43.

Magnificus et generasuis vir dominus jacobus Barbadico 265 pro' illustrissima ducal i dominatione Venetiarum honorabilis comes Jadre pro tribunali sedens in platea juxta logiam inagnam Jadre loco consueto cum ser Cressio de Cressava nobile Jadre consiliario suo, alijs tribus absentibus. Audito gravamine et intellecta requisitione ser Lombardini de Soppe nohilis Tadrensis, conduetoris presentialiter datiorum et intratarum omnium castri seu loci Gliube266 districtos Jadre, postulantis per justitiam ipsius domini comitis, ut cum oonduotO'r dictorum jurium communis Venetiarum silt providere, et sibi succuri, ut ipse conductor jura et utilitates contra ho mines de Gliuba habentesi arativos boves, et habitantes in Gliuba, et territorio suo consegui possit, et eonsequenter in facto gognalis terre pro sgono amnuatim pro medietate laiborandi et culturandi, seminandique et opera que anno singulo prestare tenentur, ut fit, et servatur qoque in Lavrana pro juribus communis Venetiarum. Alia ex parte audita responsione negativa ad predicta dictorum de Gliuba et eorum advocati ser Donati de Calcina eausidici Jadre: quia etiam per dominum comitem interrogati et iussi suas in scriptis exhibere immunitates et libertres, ouas contra oredicata allegabant. Respondentes dixerant nullas alias habere aut exhibere posse, nisi quod examinati per regimen Jadre super his que tene-' 395

bantur 'Secundum mores antiques conferre castro Gliuibe credit! fuerunt, et postea ita semper conservati quod non fueront obligati neque astricti ad petita d'icti ser Lombardini, et ita pro debita justitia manuteneri debere juxta eorum antiqua jura petebant, cum adversus et umquam nihil in contrarium verum invenietur. Post hec habita etiam per dominum comitem diligente informatione atque consideratione super predictis, tum etiam maxime visa et intellecta quadam determinatione olim circa similia per dominum Lucam Trono honorabilem tunc comitem jadre facta et inter alia jura communis1 conseripta manu ser Theodor! de Prandino notarij et cancellarij communitatis Jadre, notata sub die 27. novembre 1431. Indictione X. cujus determinationis tenor fuit per hec verba. Magnificus et generosus vir dominus Lucas Trono pro illustrissimo ducali 'dominatione Venetiarum honoraibilis comes Jadre sedens pro Tribunali sub logia magna Jadre, ut moris est, attenta et eonsidereta ingenti . uti-litate communis Venetiaram, et pro tollen do dubia, 'differentia que quotidie oriuntur, et que odri possent inter conduetores intrijtuum castri Avrane et ipsius castri villicos, habita matura et diligente informatione a quampluribus nobilibus et popularibus civitatis Jadre, determinavit et declaravit, quod omnes subditi vilHci dic'tO' castro Aurane omni anno tene an tur et 'debeant pro quolibet pari bovum arantium laborare et cultivate unuin igognale. lerre pro sgono, vrdelicet medietatem "clicti sgoni seminare omni anno, aliam medietatem eultivare siue inechotare prout umiversaliter observatur in districtu Jadrensi. Vis is etiam quibusdam litteris circa Inf ormationem predietorum responsivis, eidem domino comiti re dd itu's a ser Manf redino- Lugnano nobile Justinopolitano castellano Avrane datis quinto septembris; 1436., que sunt registrate in libro albo in controversia suprascriptia partes predietas pro justitia miniistranda, et ut'ilitatibus debitis communi Venetiarum sequens ad instar declarationis diet! domini duee (sie) determinavit et mandavit prefatus dominus comes quod omnes vilici subditi dicto castro seu loco Gliube teneantur, et debeant pro quolibet pari bouum arantium laborare, et eultivare unum gognale terre pro< sgono, videlicet medietatem dicti sgoni seminare omni anno, et aliam medietatem cuiltivare et mechoitare, prout universal!ter observatur in districto Jadrensi; Et insuper quod teneantur qisque annua tim duodeeim diebus agentium habendo tarnen expensas ovls juxta morem, prout similiter obligati sunt, et faciunt Uli dell5 Aurana. Presentibus dictis hominibus Gliube Paulo judice, Micovillo Raidossij, Radossio267 Beloich, Jadria 268 Herzegouieh, Stephano pellizaro 269 , Nicoiao Drascouich270, Juane 271 Urmiza, Micovillo Postrossich, ae domino ser Donato eorum advocato predietam determinationem aud'entibus, atque presentibus ser Georgio de Grubogna nuneupato de Ellia 273 nobile Jadrense, ser Theodoro de Prandino cancellario communitatis Jadre, ac Stephano gastaldione preconum273 curie 274 Jadre testibus ad predieta specialiter adhibitls. Possessiones et introitus Glube olim possessi per dominos Guidonem et Ludovicum de Matafaris 275 eisdem donati per illlustiriissimum regem La396

dislaum in eorum vita tantum. Et post ipsoram amboirum mortem in com mune Venetiarum reducti per maignificum et generosum virum dominum Vitum de Canali 276 honorabilem comitem et capitaneum Jadre in 1422. die 8. mensis; martij. 277 Primo omnia et singula terrena tarn arratoria quam vineata, prativa, et pasculatoria posita, et existentia in districtu Glube sunt et spectant dicto castro Glube. litem omnes laboratores et seminantesi super dictis terrenis tenentur dare et respondere omni anno quartam partem et decimam partem omnium bladoram 278 recollectoram super ipsis terrenis in manipulis conductam su1per aram, ubi Iblada excuciuntur, excepto de fasolHs. Item omnes laborantes vineas super dictis terrenis tenentur dare quar tam et decimam partem uuaraim oondutam in dicto castro Glube omni anno, ap ipsam uuam conductam torculare. Item quod omnes seminantes linum super dictis terrenis teneantur dare et respondere quartam et decimam partem li-ni sine semi'ne. Item omnes habentes pecudes et capras tenentur dare et respondere decimam partem aignoram et capretorum omni anno. Item habitator quilibet dicti loci Glube, vel in ejus districti tenetur omni ammo dare et iffespondere infrasoriptasi honorantias videlicet: Primo tres bocolatos270, et luganegam280, seu spalam 281 castroni in festo Nativitatis. . , Item tres bocolatos, et septem ova in festo paschalis dominice resurrectionis. Item tres bocolatos, unam gallinam, et tres quartuicos vini in festo sancti Michaelis. Item omnes habitatores dicti loci deb ant arrare, eultivare, et seminare quatuor gonalia terre pro sgono, expensis domini dicti loci. Item zappare unam vineam omni anno 2 gognaliorum expensis dicti domini. Item tenentur, et debent portare, et conducere bladum et vinum do mini dicti loci ad marinam 282 sine aliqua olutione expensis dicti domini. Item quilibet habens asinum tenetur dare unam somam lignorum dicto domino in festo Nativitatis. Item dominus dicti loci habere debet omnes et singulas condemnationes factas per judices dicti loci Iten quilibet habitator dicti loci occidens animalia, et faciens carnes ad vendendum, solvere debet urnum soldum pro quolibet capite parvo et pro quolibet capite magno duos soldos, et quilibet f orensis faciens carnes predictas solvere <deibet duplum. Item quod a festo sancti Georgi}283 usque ad vendemias 284 , nullus potest vendere vinum ad tabernam nisi dominus dicti loci. Item dominus; dicti loci habere debet soldos sex parvorum pro quo libet medio vini forensls conducti in dicto loco. 397

Item unuim rnolendinum fuleitum ad masinandum blada, positum. in pertinentijs dicti castri Glube, infra has confines: undique sunt terrkoria dicti castri Glube, quod affietatur annuatim pro libris duoentis parvorum in anno. Item saline septuaginta, posite in pertinentijs dicti castri Glube supra marinam a parte traversal! dicti castri, infra hos confines: undique sunt terrena dicti castri. Item una puncta se extendens versus Pagum a partibus tribus mari circumdata 285 , super qua sunt solumodo terrena pasculatoria, et affietatur omni anno Vlaehis pro ducatis septuaginta auri Rados Radossich Joannes Lecouich ) / . - , . tenentur servire domino

dicti castri uterque cum una equo, et boe pro tribus sortibus terre vocata Gramoglavaz, 286 dicte Budomirisgna, qua tenent, et usufructant a dicto castro. Item quilibet villanus, quando sibi precipitur per dominum dicti locis tenetur ire Jadram, Nonam, Auranam, Novigradum, et Pagum sine aliqua sohitione, expensis tarnen domini. In Christi nomine. Amen, Anno* alb incarnatione ejusdem 1422. mdictione prima die 8. mensis martij. Cum hoc sit quod serenissimus princeps, et excellentissimus dominus dominus rex Ladislaus dei gratie Hungarie, Jerusalem, et Sicilie ac Dalmatic,' et Croatie etc. illustrissimus rex donaverit castrum Glube. cum omnibus, et singulis suis juribus, jurisdict'ionibus, et pertinentijs nobilibus et egregijs militibus domino Guidoni, et domino Ludovico fratribus de Mataf aris civibus Jadrensibus suisque heredibus: masculis de eorum corporibus legitime desoendentibus. Et predictus dominus Guido primo decesserit sine f ili is masculis, et deinde dictus dominus Ludovicus similiter decesserit sine fill is legit'imis masculis, idcirco egregius miles dominus Simon de Detrico, ser Zoillus de Ferra,, ser Lombardinus, nobiles cives Jadre, et dominus Martinus de Recanato 287 ci vis Jadre, omnes eommissarij testamentarij dicti quondam domini Ludovici de Mataf aris, personaliter comparoerunt coram magnifico et generoso domino Vito de Canali honorabili comite et capitaneo civitatis Jadre, et eidem presentaverunt regale Privilegium dicti domini regis Ladislai de predieta donatione dicti castri Glube cum omnibus, et singulis suis juribus, jurisdictionibus, et pertinentijs prefato domino comiti et capitaneo Jadre, ibi presenti, et nomine, et vice illustrissimi et potentissimi communis Venetiarum recipienti gratiose, et spontanea voluntate dederunt, et consignaverunt, tanquam rem plenissim jure spectantem et pertinentem prelibato icommuni Venetiarum). Quam quidem presentationem et consignationem privilegij, atque castri Glube prefatus dominus Vitus 'nomine et vice intitolati communis Venetiarum, prout de jure tenebatur gratiose admiisit, et acceptavit: eomniittens, et mandans nobili, et egregio vlro domino Ursato Justiniano 288 camerlengo Jadre, quatenus nomine et vice prelibati communis Venetiarum accedere 398

debeat ad dictum locum Glube, et ipsius tenu tarn, et corporalem possessio nem accipere, et apprehendere debeat. Qui quidem dominus Ursatus personaiiiter acoessit ad dictum locum Glube. Et in presencia nobilium viro^rum ser Lombardini de Seppe et ser Petri de Detrico civium Jadrensium, ac Christophoiri de Tarsia, de Justinopoli, et ser Petri de Ursis de Noma, nee non mei Theodori de Prandino cancellarij Jadrensis tenutam, et cor poralem possessionem de dicto Castro aeeepit nomine et vice prelibati com munis Venetiarum nee non ab Omnibus incolis et habitatoribus -dicti loci aeeepit corporaliter, tactis manualiter sacris scriptum juramentum perpetue et inviolate fidelitatis. De quibus omnibus rogavit me Theodorum de Prandino cancellarium antedictum, ut publicum conficerem instrumentum ad perpetuattn rei memoriam. Bona.""

* Po ovome se ini, da ovaj katastik' ili njegov prijepis nije zavren.

399

BILJEKE
1 I. Tlkali, Izvjetaj o arhivskih potraivanjah u Dalmaciji, Rad Ja XXXV, Zagreb 1876, 174. 2 H . J. Bidermann, Zur Ethnographie von Dalmiatien II, Oesterreichisch-unga rische Revue 6 Bd., 3 Heft, "Wien 1888, 146. 147. 3 R. Lopai, Hrvatski urbari, MHJSM V, Zagreb 1894, VI. 4 G. Sabalich, Guida archeologica di Zara, Zara 1897, 268, 289, 290. 5 Pretampana iz Viestnika hrvatskoga arheolokoga drutva N S III, Zagreb 1898, jj, 88. e E. Bttner, L' Archivo del sopresso monaster d i San Domeni* in Zara, Tabularium I/3, ara 1901, 20. 7 Rad JA 224, Zagreb, 1921, 98167. 8 Signatura mu je: St. Domenico ad JVJo 203/2 (a stara sign,. 25. I.) 9 . Ljubi, Listine o odnoajih izmeu junoga Slavenstva i Mletake repu blike VIII, MSHSM XVII, Zagreb 1886, 115, 116. io . Ljubi, o. c. VII. MSHSM XII, Zagreb 1882, 279, 298, VIII, 86, 92, 116; Dravni arhiv u Zadru Indice del Registro delle Affitanze e Livelli del sopresso Monastero di San Domenico> br. 783, 786; G. Alacevich. I libri Ducali e Tenminazioni, Tabulariium /3, Zara 1902, 44. 11 . Ljubi, o. c. VII, 109. 12 G. Sabalich, o. c , 290. 13 L. Jeli, o. c. jj, 88. - 1 4 E. Bttner, o<. c , Tabukriuim I/3, 20. 15 G. Sabalich, Curiosit storiche zarafcine. Zara 1906, 91. 13 G. Sabalich, Monografiie storiche zaratine, Zara 1911, 16, 17 17 G. Sabalich, Curiosit storiche zaratine, 91. 18 . Ljubi, o. c. VIII, 126, 136, IX MSHSM XXI, Zagreb 1890, 31. . Ljubi, 0. c. IX, MSHSM XXI, 31. 20 Godine 1409. kupilla je Venecija Zadar, Vranu, Novigrad, Nin, Pag. Rab, Osor i Cres od hrvatsko-ugarskog kralja Laidislava Napu'ljea (1386. 1409.V 21 Zgrada ove opinske ustanove nalazila se je u bivoj Calle Carriera do same gradske loe (danas ul. Ive Lole Ribara). 22 udno je, da iza ove godine, koja bi: zapravo trebala glasiti 1421., nema i uobiajene indakcije. 23 Vladao* od 1414. d o 1423. godine (S. Roimanin, Stoiria docuimentata di Venezia IV, Venezia 1855^ 6j92). Inae je Moee>nigo> podjeljivao^ Zadranima obilne povlastice i iao im dosta na ruku (. Ljubi, o. c. VIII, 4, 92, 93, 104, 109, 11 j , 116, 119, 120,

1 4 7 1 5 1 * 1 5 3 1 5 6 . 178, 179, 1 8 1 1 8 8 , 2 0 0 2 0 2 ) .
24 Zanimljivo je, da se Nioolaus Venerius spominje 1414. i 1416. godine kao zadarski kapetan, kao knez prvi p u t tek $. IX. 1421., a zadnji p u t 30. XI. 1422. godine ( Ljubi, o. c. VII, 182, 221, VIII, 109, 202). Prije toga nalazimo* u tom svojstvu Andreu Zanea i t o : 10. 19. i 24. VIII. (Dravni arhiv u Zadru Spisi zadar skog notara Theodora de Prandino sv. VI, f. 1/8, 200, a i Spisi zadarskog notar Bartolomeusa de Sercana, sv. I, f. II), 4. i j . IX. 1419. (S. Ljubi, o. c. VIII, 279, 298), 3. VII. 1420. (Dravni arhiv u Zadru Indice del Registro* delle Affitanze e Livelli del sopresso Momastere di San Domenico br. 783), 19. IV. 2. V., 28. VII.J (. Ljubi,

400

o. c. VIII, 86,.92, n o ) i 30. VII: 1431. (G. Alacevich, o. c , Tabuiarium /3, ara 1902, 44); Fondra takoer donosi prvoga pod 1421., a drugoga pod 1419. godinom (L. Fondra, Istorua della insigne r e l i q u i a d i San Simeone profeta che si venera in ara, ara 18J5. 290). 25 Prethodnik Marka Dandoila Paulus citiran je u izvorima samo u dva navrata i t o : 23.III. i 5. IX. 1419., dok se sam Dandolo prvi i zadnji p u t javlja kao kapetan kada i Venerius (. Ljubi, o. c. VII, 279, 298, VIII, 109, 202). Fondra tako er stavlja Correra pod 1419., a Dandola pod 1421. godinu (L, Fondra, o. c , 293). 26 O tom 'tumaenje: Hrvatska enciklopedija V, Zagreb 1945./98. 27 Gl. C. F. Biianchi, ara Cristiiana II, ara 1879, 360366 i S. Zlatovi, T o p o grafike crtice o starohrvatskim upanijama u Dalmaciji i starim gradovima na k o p n u od Velebita do Neretve, Starohrvatska prosvjeta I, Kniin 1895., 214. 28 Gl. opig i granice: L. Jeli, Dvorska kapela sv. Kria u Ninu. Zagreb 1911., 13 ti L. Zlatovi, o. c.,( Starohrvatska prosvjeta I, 7983, 138, 139. 29 Gl. C. F. Bianchi, o. c. II, 290298. 30 Gl. C. F. Bianchi, o. c. II, 276. 31 Zadarski notar -iz Vicenze od 1403. do 1441. godine (Dravni arhiv u Zadiru Serie cronologica dei, notai di ara). On je bio iza podvrgnua Zadra pod Veneciju tek u srpnju 1421. godine za kneza Z-nea izabran od opinskog vijea za gradskog kancelara, kojega je dud potvrdio dne 30. IX. 1421. godine (. Ljubi, o. c. VIII, 115, 116). God. 1446. nalazimo Theodora de P. u svojstvu zadarskog opinskog k a n celara za kazneno pravo (G. Sabalich, Vecchie storie zaratine, ara 1913. (Appendice). 32 Danag | ! t o crkva sv. ime (C. F. Bianchi, o. c." I, ara 1877, 334). 33 Sada Narodni trg 34 Nekadanja Calle C a m e r a (G. Sabalich, o. ~c. 291), a danas ulica Ive Lole Ribara. 35 Ova porodica se isponiinje u Zadru jo 12. stoljea (C. Jireek. Die Romanen in den Stdten Dalmaitiens whrend des Mittelalters III, Denkschriften der kaiserlichen Akademie der Wissenschaft 49 Bd, "Wien, 1904, 61). Nikola de S. se javlja samo jo i 1416. godine (. Ljubi. o. c. VII, 223). Te godine je dobio- po dudevoj odluci u zakup otok Vergadu (Indice del Regigtro delle Affitanze e Livellii del sopresso' Monastero di San Domenico br. 780). 36 T a feudalna zadarska obitelj poznata je takoer od 12. stoljea: i t o isprva kao onda od 15. stoljea Fera (C. Jireek, o. c. III, 26), od 1-8. stoljea nosi ime FondraFerra (F. Heyer von Rosenfeld,'Wappenbuch des Knigreichs Dalmatien, N r n b e r g 1873, 43, 10). Palaa ove porodice nalazila se je ondje, gdje je dananji dio zgrade suda. Zoillus de F., kojega 1427. godine nalazimo pod imenom Ser : Coiolum de Feria, nosi tada ast zadarskog fcomornika (. Ljiubi, o. c. IX, 18). O n se spominje jo kao sudac i 1437. godine (Indice del Registro . . . br. 794, 796). Inae ime Zoilus-se u p o trebljavalo samo u Zadru (K. Jirieek, o. c. II, 64). 37 Zakupnina, najamnima. ' 38 Vrlo- poznata i istaknuta plemika porodica u ovom gradu od 12. stoljea dalje (Jireek, o. .c. III.. 6). Palaa de Begna nalazila, se ondje, gdje je neko bioi k o n v i k t Niikole Tommasea i Banca Disconto. Danas je poruena od bombardiranja, a neki fragmenti kortila preneseni su u arheoloki muzej u Zadru. Simon de B. bio je meu prvim zadarskim plemiima, koji je odmah po okupaciji ovog grada sa strane Venecije (1409.) .dobio iste godine mletako graansko* pravo, a i kasnije (1423.) je bio u velikoj milosti republike sv. Marka (. Ljubi, o. c. VI, MSHSM- 9, Zagreb 1878, 12, VIII, 228). God. 1426. kupio je od zadarskih dominikanaca neku zemlju, a jo 1473. godine se spominje kao sudac (Indice del Registro . . . br. 2242, 794, 796). 39 Zamjena. 4o _Ovako se zove od 1280. godine Dug otok, kojega nailaizimo u .sredr vjenim spomenicima i pod imenom Tilagus (C. F. Bianchi, o. c. II 62 i A. M. Strgai, Cella Sancti Iohannis'in Tilago, asopis za Hrvatsku povijest I/4, Zagreb T943., 321, 322). Ovdje se zove o v a k o Veli rat. . ': 41 Prvi spomen ove porodice imamo 125-1. .godine. Jireek nema pravo,, kada tvrdi da e javlja samo d o .1350. godine (C. Jireek, o. c. II, 56) jer i m a m o o njoj vijesti i 1382. i 1384. godine (F. ii, Memoriale Pauli de Paulo patritii jadrensjs
26 Starine knjiga 42

4OI

(i3711408), Vjesnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatmskog zemaljskog arkiva VI/1, z, Zagrabiae 1904., 5.5), a i 1420., t. j . zapravo> 1421. na osnovu ovog katastika. 42 Ovaj samostan i crkva je u sklopu nekadanjeg samostana sv. Dominika, a za francuske, austrijske i talijanske ere pretvoren je u kasarnu (C. F. Bian,chi o. c. I, 415, 416 i G. Sabalich, o. c , 295, 301). Danas je od crkve i samostana sv. Platona ostala jedino got_ka apsida s ostacima renesanskih fresaka na vodu. Nalazi se na uglu ulice Edvarda Kardelja.i bive Calle Ferrari-Cuppilli.. 43 Izvritelj(ica) Oiporuke, testamenta. 44 Jedna od najuglednijih zadarskih plemikih porodica od prve polovice 13. do 15..stoljea. (K. Jireek. o. c. III, 40). 45 Jedna od najstarijih feudalnih porodica u Dalmaciji (F. Hey er von Rosenfeld, o. c. 21).. U Zadru se spominje od druge polovice 12. d o 19. stoljea (C. jireek, o. c , III, 61). Palaa im se nalazila u bivoj Calle Carriera_ a danas, u ulici Lole Ribara i to uz sadanju kuu Kreki. Fantina je bila kerka Lombardina de Saladinis i ena Blaa, sina Georgia de Soppe, koja je 1394. godine nainila oporuku (Dravni arhiv u Zadru Popus oporuka zadarskih notara od XIV. d o XVIII. stoljea). 48 Lombardinius de S. se javlja 1429. (S. Ljiubi, o. c. IX, 35) te 1442., 1444. i 1446. kao gradski vijenik (Dravni arhiv u Zadru Liber consiliorum magnificae comunitatis Jadrae I, 7, 25, 39, 43). 47 Zadarski plemii od 13. do 16. stoljea (C. Jireek, o. c. III, 48, 49). Simon de P. je spominje u buni Paana (1394), koji su ga uhvatili na svom otoku (F. ia, o. c , 19). 48 Ova se crkva nalazila nasuprot Kopnenim vratima (Porta Terraferma) i to ba na uglu nekadanje naijmjesmke paiae prema dananjoj ulici E. Kardelja (prije sv. Dominika). Sruena je 1704. godine radi proirenja spomenute palae (C. F. Bianclv^ o. c. I, 456). 49 Dananja Kopnena vrata (Porta Terraferma). 50 Ona je bila rodom iz poznate zadarske; plemike porodice Cuciila, koja se javlja u listinama jo od 12. stoljea dalje (K. Jireek, o. c. III, 22), a udala se za kneza Dobrula Brib : rskog, plemia i graanima Zadra (Popig. oporuka zadarskih notara od XIV. do XVIII. stoljea). Dne 25. XI. 1404. (Indice de Registro . . . . .br. 2263^ i 11. X. 1427. spominje se ve kao udova (Popis1 oporuka zadarskih notara od XIV. d o XVIII. stoljea). uvica (nastalo od Joannes 1 gl. C. Jireek, o. c. II, 40) (Civice de Chuzilla) je bila poklonila sav svoj imetak fratrima samostana sv. Platona, zbog ega je izbio spor, koji se vodio pred zadarskim knezom 1437. godine. N o tada je ve bila mrtva (Indice del Registro . - : br. 794). 51 Svakako* roakinja, ako ne ak sestra spomenute uvice. 52 Vrlo istaknuta zadarska plemika obitelj, poznata ondje od 13. stoljea daJje (K. Jireek, o. c. III, 13). Gerardinu s de C. spominje se 1419. kao gradski sudac (Indice del Registro . . . br. 782), kao i 1445. (Libri consiiliorum . . . I, 37"), a 1446, je jo iv. > Budui da se odlikovao kaot vojnik u mletakoj slubi, iza njegove smrti je vlada od 1 redila njegovoj udovici i djeci neku plau (. Urli, Prilozi za biografiju Brna Krnarutia, Graa JA VIII, Zagreb 1915., 343). 68 Ovaj samostan benediktinki stajao' je izmeu nekadanje crkve sv. Dominika (Nediljica) i ulice E. Kardelja. (gl. C. F. Bianchi. o. c. I, 401). 54 Diminutiv od Chrysogonus (C. Jireek, o. c. II, 30). 55 Vrlo ugledna zadarska plemika porodica,, koja se ve javlja u dokumentima 13. stoljea p a dal je, (C. Jireek, o. c. III, 17). N a t o m mjestu, gdje je stajala njihova palaa, bilo je sjedite prizivnog s u d a ( G . Sabailich, Guida, 325), koje se nalazilo u ulici sv. Mihovila. Cresisius de C. se spominje meu onim zadairskim plemiima, kojima je dud 1409. godine dao mletako graansko pravo (. Ljubi, o. c. VI, 12). 56 Dinar se zvao parvus i parvulus, a onda i libra (lira) parvo'rum, kojia je bila glavni ii vrlo vani novac od kraja 10. stoljea do propasti mletake republike (P. Molmenti, La storia di Venezia nella vita privata dalle origin! alia caduta"'ella republika I. Bergamo 1905,, 163). O upotrebi toga novca u Dalmaciji napose u Zadru gl. Index rerum personarum et locorum in voruminibus I Ljubievih Listina, MSHSM XXIV, Zagrabiae 1893., 253. 402

Iz Kopra (Capodiscria), nekada zvanog Justinopolis. 58 Dananja ve spomenuta Kopnena vrata (Porta TerrafermaV . 5 Nalazila se negdje uz istone zidine grada. 69 U b i r a o poreza. Ona je danas ondje, gdje je Narodni trg. O njo-j gl. c F. Biaaichi-, o. c. I. 82 Ugledna zadarska plemika porodica, koja se spominje u dokumentima o d 13. stoljea dalje (C. jireek. o. c. III, 32). . v , 63 Takoer poznata zadarska (feudalna) obitelj od 13. stoljea dalje (K. Jirecek. o. c. III, 46). Marcus de N . javlja se 1432., 1436., 1446. (. Ljubi, Dva popisa listina gl'a s ovitoga manastira sv. Krevana u Zadru, Starine XIX, Zagreb 1887., 142, 144, 146). 1459. godine (. Ljubi, Listine X. MSHSM XXII. Zagrabiae 1891.,146 4 ). Zajedno sa svoiim bratom posjedovao je selo Biljane, a sestra mu je bila opatica samostana sv. Marije u Zadru (. Ljubi, Dva popisa listina . . . Starine*XlX, 142). 64 Zadarsko plemstvo, koje se javlja od 13. do 17. stoljea (C. Jireek, o. c, III, 69). Palaa de Zaulinis nalazila se ondje, gdje je neko bila gradska bolnica (G. Sabalich, Guida. 457). Danas ugao Splitske ulice i ulice 1. novembra 1944., dakle diagonalno od nekadanje biblioteke Paravia. Jo 1391. godine Cressius quondam Gregorii de Z. je nainio oporuku (Popis oporuka zadarskih notara od XIV. do XVIII. stoljea), 14.06. je on jedan od zadarskih rektora (F. ii, o. c , 41), 1414. je Cressolus de Zudolinis miles bio ubrojen meu taoce, koji su se imali otpremiti u Veneciju (. Ljubi, Listine VII, 183), a 1421. godine se ve spominje, da je mrtav (Popis oporuka zadarskih notara od XIV. do XVIII. stoljea). 65 Ve od 12. stoljea javlja se ova plemika porodica u Zadru (C. Jireek. o. c. IIII, 19). Domianus de C. spominje se jo 1387. godine kao> jedan od zadarskih posla nika,^ odreenih da p o u na (kraljevski dvor. God. 1390. nalazimo ga kao posrednika za m i r meu svojim sugraanima (F. ii, o. Q,, 12, 14). GB Otac Gabriela de N . zvao se Filip, a majka Cecilija de Fumati (Popis zadarskih notara od XIV. do XVIII. stoljea4). Gabriel de N . $e javlja ti dokumentima jos 1397., 1398. i 1402. godine kao examinator, a kao- rektor 1402., 1405. i 1406. (F. ii, o. c , 23, 2 j , 34, 40,^41). God. 1411. spominje se kao veleposjednik (. Ljubi, Listine VI, 148), a 1422. kao vijenik (Statuta Jadertina, Venetiis 1564. 118a). 67 Kad je kralj Ladi-slav Napuljski prodao svoja prava na itavu Dalmaciju Vene ciji^ doao je i grad Vrana, sjedite istoimenog priorata, u njene ruke (1409.) Ve 1413. godine Mleani potpuno gospodare tim gradom, koji su dali uskoro iznova popraviti utvrditi i naoruati. Tako je ovaj posjed bio za vranski priorat. due vrijeme izgubljen (I. Kukuljevi Sakcinski, Priorat vranski sa vitezi 'templari i hospitalci sv. Ivana u Hrvatskoj, Pv.ad Ja LXXXII, Zagreb 1886., 7. 9); priorat je imao svoju kuu u Zadru. 68 Ova vrlo- stara crkva je smjetena gotovo u'sredini grada i p o njoj je nosila nekad ime ta ulica (danas Pavlinovieva ul.) (C. F. Bianehi. o. c. I, 448450). Po veliini i obliku je bila vrlo slina sv. Kriu u Ninu. 6fl . Isprva su se ova vrata zvala Porta Arsenale. Zatim Porta Beccaria, jer je blizu obale bila javna klaonica. Mnogo pak kasnije prozvala siu se Porta S. Rocco po crkvi, koja je leala u blizini (A. Nani, ara et suoi contorni, ara 1878, 13).. 70 Od 13. stoljea, dalje vrlo istaknuta zadarska plemika obitelj, koja je za vri jeme hrvatsko-ugarske vladavine u t o m gradu (13581409) obnaala najvee asti (C. Jireek, o. c. III, 29). Georgius de G. spominje se 1399. godine k a o gradski vijenik (F. ii, o. c , 28, 294)^ a 1411. bio je odreen s ostalim lanovima svoje obitelji! da kao (talac poe u Veneciju (. Ljubi, Listine VI, 197). 71 Spomenuti Matija bio je ljekarnik. . 72 _To_ je bila nekadanja crkva Velike.Gospe, .nazvana i Sancta Maria Presbiterum, koja je leala tik dosadanjih vrata sv. Roka. Ali ve 1570. godine iz stratekih razloga je bila) veim dijelom poruena (C. F. Biainchi, o>. e. I, 390393). 73 Filipov otac zvao se Georgius de G., kome je zajedno s Franjom de G. ugarsko-hrvatski_ kralj Ludoviik darovao sela Carbauaclug et Vissozane (G. Praga, Atti e diplomi di N o n a (12841509)^ Estratto dell'Archivio Storico per-la Dalmazia, vol. XXIXXII, R o m a 1936, ^). Filip de G. bio je admiral kralja igimiunda (1396.) i on

57

403

je doekao u zadarskoj luci austrijskog vojvodu Albrechta IV., kada se vraao iz Pa lestine (24. XI. 1438.). Za vrijeme pfijestolnih borbi u Ugarskoj i Hrvatskoj,. Filip de G. opredijelio se za igmunda it nije htio n,a zahtjev zadarskih rektora izruiti Vranu vojsci napuljskog kralja Ladislava. Zbog toga je bio proglaen vjerolomnikom i od metnikom i zadarska opina mu zaplijenila sva dobra (10. IX. 1402.). Kada se Vrana ipak morala predati, tadanji Ladislavov namjesnik u Dalmaciji i Hrvatskoj, Alojzije Aldemarisco useli se u kuu Filipa de G. u Zadru, koja je bila kraj crkve sv. Stoije, a onda je na nalog svoga kralja daruje bosanskom vojvodi Hrvoju (F. ii, o. c. 21, 26, 35, 36). Ovu konfiskaciju izvrila je i mletaka vlada, koja je i onako drala opasnima po poredak sve lanove kue de Georgs i stoga je zatraila od zadarskih rektora, da se poalju u Veneciju (. Ljubi, Listine VI, 197). Usto je ista vlada zbog rebelstva oduzela Filipu i Garbauaclug (G. Praga, o. c , 79). Stoga je udna tvrdnja Kukuljevieva, da je Aldemarisco, poto m u je izruena Vrana od tadanjeg priora i hrvatskog bana (?) Emerika Bubeka povjerio zapo-vjednietvo- grada Vrane Filipu Gjorgjiu (I. Kukuljevi Sakcinski, o. c,. Rad JA L X X X , 4).
74 I danas se nalazi u ruevnom stanju na N a r o d n o m trgu. Spominje se ve u 10. stoljeu (C. F. Bianchi, o. c. I, 447, 448), a Brunelli stavlja, da je sagraena u 9. stoljeu (V.Brunelli, Stor-ia della citt di ara I, Ven-ezi-a 19-13, 235).

Trgovac. . Vrlo- poznata zadarska plemika porodica od 13. stoljea dalje, izumrla u 18. stoljeu. Ona je imala svoju palau- u bivoj, Calle del Duomo (K. Jireek, o. c. III, 23 i G. Sabalich, Guida 3942"), nasuprot stolnoj crkvi (u dananjoj ulici Lole Riba ra). Simon de D. je bio 1. X. 1396. izabran za zadarskog rektora. Idue godine poslan je \ izaslanstvo kralju Zigmundu u Knin i zatim se uskoro zahvalio na slubi rektora. I on je prisustvovao dolasku austrijskog vojvode Albrechta IV. (1398.). God. 1402. meu prvima je takoer doekao- u Zadru predstavnika napuljskog kralja Ladislava, na ijoij je -stra- kao zapovjednik zadarskih eta posjedao Vranu. Krajem iste godine odabran je od Aldemariska u poslanstvo, koje j e otilo- u Apuliju kralju Ladislavu i od njega postiglo potvrdu svojih privilegija (F. Sii, o. c. 2224, 26, 3436). Ujedno je za.vrijeme b o r a v k a u Napulju i njemu taj kralj dne 27. XII. 1403.-.godine podijelio u nasljedno leno neke posjede u lukoj upaniji (L. Jeli, o. c , 52). God. 1405. spo minje se kao lan 'tajnog gradskog vijea, a 1408. k a o rektor (F. ii, o. c. 40, 42). God. 1409. dobio je meu prvima mletako graansko- pravo. Jo se javlja u par navrata (1410.1412., 1417., 1433-1436.)- God 1414. mletaka ga je vlada zbog vjer nosti- posebno nagradila, a 1420./21. daje m u jednu misiju ,i alje ga u Trogir, gdje postaje knez. God. 1422./23. je opet u poslanstvu svoga rodnoga grada, a 1448. se spominje kaio pokojnik (. Ljubi, Listine VI, 12, 8/, 148; G. Alacevich., o. c, Tabuk r i u m 2/2, Za-ra 1901, 19; . Ljubi, Listine VII, 237, VIII, 129, VII, 149, 150, VIII, *9> 33' 3 5, 45, , 6j, 106, 124, 147, IX, .280, 281). 77 Tkalac. 78 O d 13. stoljea dalje javlja se -ova vrlo- ugledna zadarska plemika obitelj, izumrla u 19. stoljeu (K. Jireek, o. c , III, 45V Njihova kua s lijepo sauvanim gotikim proeljem nalazila se nasuprot nekadanjem samostanu sv. Dominika (G. Sabalich, Guida, 309), a danas u ulici E. Kardelja, Johannes de N . oenjen kerkom Franje de Georgs (Popis oporuka zadarskih notara, od XIV. do XVIII. stoljea), krajem 1402. godine sudjeluje u poslanstvu kralju Ladislavu u Apuliju, a 1405. se spominje k a o lan gradskog tajnog vijea (F. ii, o. c , 36, 40). God. 14.11. i on je sigurno- s ostalim lanovima svoje obitelji morao- poi kao talac u Veneciju. Iz ovoga je dakle razumljivo samo po sebi, zato su m u mletake vlasti konfiscirale kuu.
76 ? 9 Vrlo stara crkva, koja je u toku stoljea -doivjela razne peripetije (C. F. Bianchi, o. c. I, 435442). Nalazila se iza biveg >%rsenala uz zidine na nekadanjoj staroj -obali (danas Radnika obala). 80 Mesar. 81 29. IX. Na taj -dan bilo je u Zadru uobi-caijeno plaati ve nekoliko stoljea (gl. L. Jeli, Zadatski biljeniki arkiv, Vjestnik k r . hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva I, Zagreb 1899., 167 i dalje).

75

404

82 O vrijednosti i kolanju solda u Palmaciji u i j . stoljeu gl. N . Papadopoli, Monete Dalmatiae, Venezia 1889. ' 83 Ovo je ime dosta rijetko i- nalazimo ga samo jo u dokumentima iz 13. sto ljea .u Kotoru (K. Jireek, o. c. II, 73). 84 Gdje se danas die tvravica (cittadella"), zvalo- sie mjesto Babie ili Bebe (O t o m opirno: L. B., A proposito delle Babe, II Dalmata, ara 1886, br. 96100). Danas je n a toim mjestu p a r k ibiveg enskog internata sv. Dimitrija. 85 Kopa. 86 Prodavaica, sitniar-ka. 87 Obrovac (O t o m opirno: M. Klari_ Obrovac sredovjenih isprava (od X. do XIV. vijeka), Vjesnik Hrvatskog .arheolokog drutva NS XV, Zagreb 193 5-, 195 6 )88 Zadarska plemika obitelj poznata od 14. do 16. stoljea (K. Jireek, o. c. , III, 56). Filip de R. bio je oenjen sa Luom de Buchia iz Kotora i imao je uz Simona i ker Bielciu. Simon se pak oenio Katarinom Cressiusa de Cressava (Popis oporuka zadarskih notara od XIV. do XVIII. stoljea). Spiominje se 1442. kao judex examinator (Libri consiliorum I, 8), a 1443. godine kao' gradski sudac (Indice del Registro . . . b r . 798). 89 Zadarska plemika porodica od 12. stoljea dalje K. Jireek o. c. III, 18). 90 Krznar. 91 Opinski ili gradski slubenik-konjanik, sa preteno imilicijslkim djelokrugom, kao i pratilac rektora. 93 Zemunik (gl. C. F. Bianchi, o. c. I I , 382388. 93 Iz Kotora. 94 Nekad selo Perljane, koje se spominje u dokumentima i j . , u 16. stoljeu ak kao crkvena upa (C. F. Bianchi, o. c. II, 411). Iz jednoga dokumenta od 1421. godine doznajemo, da je ondje postojala crkva S. Martini de Perglane (Popis oporuka zadar skih notara od XIV. do XVIII. stoljea). God. 1527. ima ovo mjesto ak 101 stanovni ka (. Ljubi, Commissiones et relationes venetae I, 219). Iz kopije nacrta Sukosana Galovca i Gorice od 10. XI. 1727., uinjene dne 26. VIII. 1786. godine, vidimo, da su se Perljani zajedno sa crkvocn sv. Martina nalazili u blizini Sukosana. Ali iz kopije nacrta od 24. II. 1757.^ nainjene dne 28. VIII. 1786. godine, vile nema toga sela (Dravni arhiv u Zadru Arhiv obitelji; Borelli i Galbiani). 95 Ivko od Joannes. 96 God. 1464. sastavio je svoj testament (Popis oporuika zadarskih notara od XIV. d o XVIII. stoljea). 97 Crkva i samostan sv. Katarine, koje je Austrija pretvorila u kasarnu, doivjeli su u toku stoljea razne peripetije (C. F. Bianchi, o. c. I, 442444). Gdje je danas kavana Zadar (ulica Lole Ribara), nalazili su se ondje ova crkva i samostan (gl. G. Sabalich, Guida, 425427). 98 Ova bratovtina spominje se ve u 13. stoljeu i njoji je pripadala crkva sv. Silvestra, koja se nalazila blizu Kopnenih vrata. Po Bianohievom miljenju ova je crkvica bila razorena 1412. godine i spomenuta bratovtina preselila se u crkvu sv. Tome, koja se uzdizala .blizu .morske obale i crkve sv. Krevana, te je malo pomalo dobila ime crkve sv. Silvestra (C. F. Bianchi, o. c. I. 493, 428, 493). Meutim pusti mo da dokumenti govore. T a k o se 1388. godine navodi in confinio S. Silvestri Batt u t o r u m ad Bebas in Jadra. God. 1432. spominje se Sancti Silvestri Veteris proxiraam domui Conventus Sancti Dominici, 1482. in Confinio Sancti Silvestri in Civitate Jadre, 1549. Frataliam Sancti Silvestri de Jadera, a 1570.-posessus Gapellae Sancti Antonu qua est Sacristia cofratum sive Ecclesive Sancti Silvestri alias Sancti Thomae de Jadera (Indice del Registro* . . . br. 144, 1830, 768, 1448, 2129). Iz ovih izvora dobivamo toan poloaj crkve ove bratovtine i vidimo da se jo 1432. godine spominje stara toboe poruena crkva sv. Silvestra kraj samostana sv. Dominika. Prema tome se ova bratovtina preselija u crkvu sv. Tome istom 1541., kako- to pra vilno pie na jednom drugom mjestu svoga djela Bianchi (C. F. Bianchi, o. c. I, 428). Inae je ova bratovtina imala svoj neki posjed in loco- vocato Gasenize (indice del Registro . . . br. 1448.) vjerojatno Gaenice izmeu Jeleniee i Arbanasa.

405

90 Od 12'. stoljea dalje vrlo istaknuta porodica u Zadru (C. Jireek. o. c. III, 32). 100 Xercic je u susjedstvu' Kamenjana i u par navrata se spominje u dokumen tima (C. F. Bianchi, o. c. II, 413). Pod imenom villa Tricici ili Tricice nalazimo ga ve u ispravama iz 1289. god. (L. Jeli, Zadarski biljeniki arkiv, Vjesnik . . . III, Zagreb 1900., 12, 16, 114, III, Zagreb 1901., z^j), a onda i u 14. stoljeu pa sve do 1560. god. (C. F. Bianchi, o. c. II, 413"). Inae je ovo selo pripadalo ninskoj biskupiji (. Ljubi, Listine IX, 90). Na osnovu neobjelodanjene isprave ^ 1 3 9 8 . (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Krevana sv. XVIII. br. 39) i Coronellijeve karte zadarske okolice (V. M. Coronelli, Citt fortezze, ed altri luoghi prin cipal} dell'AIbania, Epiro, e Livadia, e particolarmente i posseduti da Veneti, Venezia 1689) Tercica. Hi Tercice ili Terzi su se nalazili izmeu Gorice i Vreva., 101 On se spominje jo 1404. godine u jednom kupoprodajnom ugovoru (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice o biogradskom primorju, 46). Inae grebenarius znai onaj koji pravi grebene za prireivanje vune. 102 Stolar. 103 O t o m gl. K. Jireek, o. c. II, 31. 104 Gl. K. Jireek, o. c. II, 79. 105 Gl. C. Jireek. o. c. IL 65. - loe B:'binje kraj Zadra (C. F. Bianchi, o. c. II, 165168). Ve 1289. godine nala zimo ime Bibano u dokumentima (L. Jeli, Zadarski biljeniki arkiv, Vjestnik . . . I, 189) kao i 1292. (E. Bttner. o. c. II, Tabularium I/4, ara 1903, 10), a onda dalje (M. Klari, o. c. Vjesnik . . . XVI, 27). God. 1527. imalo je Bibmje veliko 42, a Bibinje malo 49 stanovnika (. Ljubi, Commissiones et relationes venetae I, 219). 107 Prezime nastalo valjda od Grecus (gl. C. Jireek, o. c. III, 31). 108 Jo 1322. godine nalaz'mo ovo mjesto u dokumentima pod imenom Kerbavaz Lua, koje je bilo vlasnitvo Nobilium de Bribir (E. Bttner, o. c. II, Tabu larium I V / 1 , if). Ono se nekad nalazilo na podnoju breuljka Radovina (C. F. B ; anchi. o. c; II. 422 i Dravni arhiv u Zadru Arhiv obitelji Borelli i Galbiani Nacrt Visoana i Radovina br. 486III). God. 1434. naziva se Cherbavazlugo (S. Ljubi, Listine IX, 66), 1435. Carba.uaclug, a 1482. Cherbauazlugh. Ovo mjesto je pripadalo neko vrijeme porodici Georgiis, kok>j ga je oduzela Venecija (G. Praga, o. c. je),- 8). God. 1527. broji, 47 istanovnika (. Ljubi, Commissiones et relationes venetae I, 219). 109 dr-'jeb t o m : M. Medini, O postanku i razvitku kmetskih i teakih odnoaja u Dalmaciji. Zadar 1920., 29, 30). 1 10 Kraj Radovina. Ovo' se mjesto ne spominje od 15. stoljea-, kako to tvrdi Bianchi (C. F. Bianchi, 0. c. II, 332, 3 ^ ) ve jo u 14. stoljeu. Visoeani n a m e su neko vrijeme pripadali knezu Grguru Krbavskom, kojemu ih je oduzeo zbog rebelstva kralj Ludovik i predao porodxi Georgiis (G. Praga, o. c , 79). God. 1527. imalo je ovo selo 144 stanovnika (. Ljubi, Commissiones* et relationes venetae I, 219). 111 Danas Lovinjac kraj Polenika. 112 Nekad selo Kiakavci (C. F. Bianchi, o. c. II, 414), koje se javlja i u doku mentima iz 15. stoljea pod imenom villa Chiacafci magna . . . Chiacafci parva . . . districtus N o n e . . . (1461), te Chiachafci (1473), . . . i n villa Chiacafci districtus Jadre . . . (1489^ i . . . Chiachafci versus marinam . . - (1490) (G. Praga, o. c , 97, 108, 126, 128. 129). Iz toga zakljuujemo, da ie ovo mjesto lealo blizu morske obale u ninskom kraju. God. 1527. brojalo je selo Chiacanci samo 35 stanovnika (. Ljubi, Commissiones et relationes venetae I, 219), a prema jednoj kopiji nacrta o v o g m j e s t a iz i6o9 : , uinjenoj 1803. godine, koja se 'nalazila sve do rujna 1943. godine u bivoj Paravii (I Manoscritti della Biblioteca Comunale Paravia di ara 150, br. 15315 X X I X IV, II) moemo slobodno zakljuiti, da je ovo mjesto j tada postojalo. Prema drugoj kopiji nacrta sela Chiacafci od 16. V. 1609., koja se sada nalazi u Dravrom arhivu u Zadru (Arh'V obitelji Borelli i Galbiani). imamo naslikano cijelo ovo _ naselje, sastavljeno od 9 kua. Iz drugog pak nacrta (1725. g.) vidimo, da su Chiakavzi ve porueno selo, koje se'nalazilo u blizini Raanca (Dravni arhiv u Zadru Nacrt Raanca br. 350).

406

O v o se selo nalazilo u blizini Kiakavaca. God. 1527. Stachiesello broji 18 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 219). 114 Ovo selo je pripadalo neko vrijeme 'knezu Grguru Krbavskom, kojemu ga je zbog odmetnitva oduzeoi kralj Luovik (G. Praga, o. c , 794). Ono se spominje jo i 1434., 1435- (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Nikole II, br. 60, 64, 65). a 1436. godine se nalazi u ninskoj biskupiji (. Ljubi, Listine . . . IX, 90). Nadalje ih nalazimo i u ispravama iz i486, i 1494. godine (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Nikole br. 74). God. 1527. Snoiaci imaju samo 36 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 219). 115 Svakako se to mjesto nalazilo u blizini Snojaka i Kamen jama. 116 Ovo nekada vrlo staro mjesto Kamenjane nalazilo se po Bianchiu na susjednoj ravnini kod Zemunika (C. F, Bianchi, o. c. II, 404) i spominje se ve od 1070.1078. kao Chamennani, 1085.1095. Chelmennani (S. Ljubi, Libellus Pollicorion qui Tipicus vocatur. Starine XXIII, Zagreb 1890, 161, 162), 1166. Camenane (E. Bttner, o. c , Tabularum I/2, 15), 1188. godine Cameniani (. Ljubi, Libellus . . . Starine , 200), a onda i od 1191. u par navrata dalje (C. F. Bianchi, o. c. II, 404). N o 'Klari pobija Bianchia i dokazuje, da su Kamenjani bili svakako oko dananjeg Prkosa i moda neto blie Galovcu (M. Klari, o. c , Vjesnik . . . XVI., 32). God. nalazimo Kamenjane u sklopu ninske biskupije (. Ljubi, Listine IX, 90), a 1440. je ve crkvena upa s novoosnovanom bratovtinom. (C. F. Bianchi, o. c. II, 404). Meutim ni Bianchi ni Klari ni jesu opazili da mi u ispravama imamo dvoje Kamenjana na dva razna poloaja. Ponaiprije ve na Coronnellijevoj karti zadarske okolice nalazimo Kame njane 1689. godine u blizini Pobrana i Islama (V. M. Coronelli, o. c ) , a 1683. vidi mo da je o v o mjesto u vlasti turskog feudalca Muhameda Durakbegovia (G. Alacevich, La guerra della sacra lege detta pure la guerra di Morea dal 1684 al 1699, Tabularium I / i . Zara 1901, 23) i ono je jo u II. polovici 16. stoljea za rata sa Turcima prelo iz ruku samostana sv. Dominika u vlast Porte. (Dravni arh : v u Zadru nekadanjeg samostana sv. Dominika br. 121570 i 9. III. 1579- godina1). Iz jednog pak rukopisa iz 17. stoljea nalaz'mo Kamenjane ubrojene meu posjede samostana sv. Kuzme i Damjana (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Kuzme i Damjana br. 202, str. 8393). to ve time dokazuje opsto janje dvaju Kamenjana. Da je t o m u tako, svjedoi jedna isprava (godina izradirana), u kojoj stoji . . . confinio sancta Luce de Camegnane . . . (Dravni arhiv u Zadru Arhiv neka danjeg samostana sv. Krevana svez. XVIII. br. 38), a u drugoj ispravi bez datuma ima zajedno . . in villa Camegnan . . . in villa Camegnane picolo . .. (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Nikole I/b br. 3). 117 Poricane po miljenju Bianchia su nekada leali u okolici Radovina i pri padali su krbavskim knezovima. Spominju se u par navrata u dokumentima 14. i 15. stoljea (C; F. Bianchi. o. c. II, 422). God. 1463. javlja se ak illa P o r c a n e nel Babcicha (Popis oporuka zadarskih notara od XIV. do XVIII. stoljea). Po Ljiubavcu ovo je mjesto bilo smjeteno na sjevernoi obali rjeice na hrvatskom zvane 4ia, pot kojoj je i dobilo ovako ime. Ova rjeica ie skretala oko 4 milje prema jugu od Hadovina i onda je tekla opet prema jugu i ulijevala se u more (S. Gliubavaz, Storica Disscrtaziome Del Conrado e T e r t i t o r o di Zara, La Domenica, 2 a r i 194, br. 2 str. 15). T a rjeica ulazi ispod Posedarja u Novigradsko more. God. 1527. broji selo Pori cani 44 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 219).
118 Klari dri, da dananja Petrina nedaleko Babinduba je ostatak nekadanjeg sela, tako prozvanog po drevnoj crkvi sv. Petra (M. Klari, o. c , Vjesnik . . . XVI, 25, 27. 4, 47). 119 Komad. ' 12,0 Stara hrvatska mjera za povrinu zemljita (VI. Maurani, Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rjenik, Zagreb 1909., 326). U zadarskom statutu od 1305. godine bilo je odreeno, da gognay ima 20 koraka u duinu i isto toliko u irinu, a mjeri se p q o n o m koraku, koji je oznaen na vratima crkve sv. -Petra u Zadru (Statuta Jadertina, 69). U glagoskim ispravama iz okolice Zadra od 15. stoljea, naziva se ova mjera gomai (K. Jireek, o. c. I, Denkschriften . . , 4 8 Bd. 'Vieri 1902, 90). Zadarski gonjaj je imaoi oko 2370 m 2 (M. Medini, o. c , 115) ili tonije 2369, 5476 84 m 2 .

1,3

407

121 A ne Bafaindou, kako je t o prepisao iz ovog katastra pak. Jeli (P. Skok, Prilozi k ispitivanju srpsko-hrvatskih imena mjesta, Rad JA 224, 101). Babindub lei nedaleko Draevca u okolici Zadra (C. F. Bianchi, o. c. II. 405), a spominje se od 1326. godine dalje. Danas ga narod zove i Dubina (M. Klari, o. c , Vjesnik . . . XVI, 25, 26). 122 God. 1394. Blasius de S. vodi ratnu galiju protiv buntovnih Paana, a 1404. je zadarski rektor (F. ii, o. c , 19, 39). 123 Nalazi se u bibinjsko-sukoanskom kraju i esto se spominje u ispravama pod tim imenom (M. Klari, o. c . Vjesnik . . . XVI, 51). U ispravi od 1313. godine se spominje jedan Potoch u blizini Nina (G. Praga, o. c , 26), a iz jedne neobjelodanjene isprave od 1. II. 1463. doznajemo,- da se posjed Potoch nalazio blizini Blaana (L. Jeli, Povijesno-topografske crtice . . ., 48). 124 Po dokumentima od 15. V. 1321. (T. Smiiklas, Codex diplomaticus IX, Za greb 1911, 13), a napose p o onome) od 17. II. 1371. godine, gdje se navodi . . . ad Stinice sub Uarceua . . . (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 44), nalazilo se ovo mjesto ba ispod dananjeg brda Vreva, koje se prostire izmeu Galovca i Ratana (O poloaju Vreva: S. Zlatovi, o. c._ Starohrvatska Prosvjeta I, 213). 125 Istaknuta zadarska plemika porodica od 13. do< 18. stoljea (C. Jireek, o. c. III, 12). Kua ove obitelji nalazila se u nekadanjoj Calle Brini (danas ulica Lole Ribara), a mala palaa nasuprot palai Cedulini (G. Sabalich, o. c. 12, 93, 460462). Dortat de C. se spominje 1419. godine u vezi s nekim parnienjem (Indice del Registro . . . br. 782), te onda. 1424., 1425. i 1429. u vezi s iznajmljivanjem nekog panja ka (. Ljubi, Listine VIII, 126, IX, 6, 35). Njegov sin Ivan.(Johannes) bio je zadarski notar od 1432. d o 1492. godine' (Serie cronologica dei notai di ara). 126 Biaachi na osnovu gornjeg dokumenta, koga starija u 1430. godinu (mjesto Radui daje prezime Vudussich), zakljuuje, da je t o . Turan] kraj Biograda n/m (C. F. Bianchi, o. c. II, 159161), ne obazirui se to stoji ispred toga ono insula. Meutim nas vode tragovi na Kornate i t o ba tamo, gdje se sada nalazi mjesto Tarac (Torrette). T u i danas stre ostaci ruevina poznatih pod tim imenom. Na jugoistonom obronku i ve u ravnici, nadomak pristanitu, nalazi se jedna crkvica posveena Gospi od pohoenja. Ona je iz novijega doba. ali poiva u glavnom brodu nekadanje velike crkve, od koje su ostali samo izvanjski zidovi svetita. Na lijevo od te crkve proteu se ostaci neke zgrade, koja je bila s njom spojena. Premda nema nikakvih historijskih dokaza o toj gradnji, Ivekovi zakljuuje da ona po obliku i tehnici spada u 11. ili 12. stoljee (C. Ivekovi, Dugi otok i Kornat, Rad JA 235, Zagreb 1928., 276279). Stoga je kud i kamo vjerojatnije, da su se Kornati zvali neko vrijeme Insula Sancta Maria, koja se javlja pod tim imenom u dokumentima 1361. i 1364. godine (. Lju bi. Listine IV, MSHSM IV, 33, 66, 6j) bez ikakvog poblieg ubiciranja, nego li dananji Turanj, kako to hog Bianchi. T o nije nita neobino, jer Imamo primjera, da se mjesta zovu otoci k a o insula Telagi (T. Smiiklas, Codex diplomaticus VIII, Zagreb 191 o, io8) y de insula Cale (1442) (Popis spisa zadarskih notara od XIV. do XVIII. stoljea), . . . in insula Cale . , . (1504 (Indice del Registro . . . br. 2144), . . . de insula Sale . . . (1446, 1460). (Popis spisa zadarskih notara), te in insula Sale (1529) (Indice del Registro . . . :br. 2103). O v o m naem miljenju idu u prilog i ostaci one crkve, koja je takoer valjda bila posveena sv. Mariji, kao i sam naziv Torette. U ulomcima zbornika isprava od u . d 14. stoljea napose nekadanjeg rogovskog samostana, koji se nalaze u Dravnom arhivu u Zadru, imamo i imena Toretta ponental . . . Torretta scirocal . . . (L. Jeli Povjesno-topografske crtice 51), 1527. kao Pisola Toreta de levante . . . l'isola Toreta de ponente . . . (. Ljubi, Commission es I. 200), a 1611. godine spominje se Scoglro, detto Torretta nella Grarisdizlone di ara (E. Bttrier, o. c , Tabularium I/4, 49). Usto ba na jugu zadar skih voda nalazili su se na kraju Kornati, a Insula znaci ipak malo vei otok, pa budui da ni jesu nigdje na drugom mjestu ovog katastra oni spoimenuti, mislim, da bi se svakako ovaj izraz onda odnosio direktno' na Kornate. 127

God. 1456. se spominje da je mrtav. Po zanimanju je bio bojadisar (G. Praga,

; ,

- c.. 9 3 ) .

408

128 Krajnji o t o k nekadanje zadarske nadbiskupije, udaljen od toga grada 25 milja. U staro doba nazivan je Lumbricata. O d 1409. godine mijenjao je razne feudal ne gospodare (C. F. Bianchi, o. c. II, 137139). God 1527. broji 133 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 220). 129 O Silbi opirno: C. F. Bianchi, o. c , II, 5055. God. 1527. imala je 175 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 220). 130 Molat (gl. C. F. Bianchi, o. c. II. 5860). God. 1527. ibrojio je ovaj o t o k 180 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 220). 131 Olib (gl. C. F. Bianchi, o. c; II, 4550). U ulomcima zbornika isprava na pose rogovskog samostana od 11. do 14. stoljea zove se Unbo (L. Jeli, Povjesnotopografske crtice, 51). God. 1527. imao je otok (Lovbo^ 444 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 220). 132 .Zadarska plemika porodica, koja se javlja u dokumentima ve od 12. sto ljea (K. Jireek. o. c. III, 50). Kua ove obitelji nalazila se nasuprot crkvi sv. Pla tona, a kada je bila iprisajedinjena providurskoj palai, stanovali su de Petrico blizu crkve sv. Stjepana u nekadanjoj ulici Calle del Monte (G. Sabalich, Guida, 381), koja je paralelna s ulicom Lole Ribara. Tome de P., koji je bio oenjen sa Marom iz odline kotorske plemike porodice Bua (Popis oporuka zadarskih notara), spo minje se 1392., 1395., i 1399. kao zadarski rektor, koji se 1402. godine odrgkao te asti i opredijelio za kralja Ladislava Napuliskog (F. ii. o. c , 16,20, 28, 33, 34). God. 1409. i on je dobio meu prvima mletako graansko pravo, te je ak do smrti nagraen od te republike zbog iskazanih joj usluga:. Idue godine istakao se u borbi protiv ibenika, pa ga je opet dud nagradio. God. 1411. i 1413. samo se spominje u listinama (. Ljubi, Listine'VI, 12, 22, 106, 107, 149, VII, 123 i L. Jeli, Povjesnotopografske crtice. 46), a 1419. dan m u je u zakup dohodak od otoka Oliba (G. Alacevich, o. c. Tabularium I/3, 42). . 133 Rivanj (C. F. Bianchi, O. c. II, 85). God. 1527. imao je ovaj o t o k (Rugiano) 40 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 220).. 134 Sestruni (C. F. Bianchi, o. c. II, 84, 85). Iste godine taj otok- broji 87 sta novnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 220). 135 Zvirinac (C. F. Bianchi, o. c. II, 6j, 68). Jo u ulomoima zbornika; isprava napose rogovskog samostana od r r . d o 14. stoljea nalazimo ga pod limenom Suirinaz (L. Jeli,. Povjesno-topografske crtice, 51). Otok Suirinac 1527. godine je ,imao 12 stanovnika (. Ljubi, (. Ljubi, Commissiones . . . , 220). 136 T r i Sestrice (Vela, Sridnja i Mala) spominju se i u navedenim ulotncirna zbornika isprava (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 51). 137 Grebeni (Pettini) izmeu Premude i Silbe. 138 ' Lavdara Vela ispred Sali. Ima i Lavdara Mala koja je do nje. U . v e nave denim ulonio'Jma zbornika isprava od u . d o 14. stoljea nalazimo ih pod imenom Laudara piccolo, Laudara grande (L. Jeli, Po v jesno -topografske crt:'ce, 51), a u dokumentu iz 1505. godine samo- pod Labdara (C. F. Bianchi, o. . II, 82). 139 Katena lezi izmeu Dugog otoka, uvale Telaice i Kornata. Ona se krije u navedenim- ulomcima zbornika isprava pod imenom Cattini (L. Jeli, Povjesnotopografske crtice, 51). 140 U dokumentima se on spominje kao zadarski kapetan i od 1426. do 1428. godine (. Ljubi,. Listine VIII, 127. IX, 20, 27, 28, 29, 31, 34). Benvenuti ga stavlja u godinu 1426.1429. (A. de Benvenuti, ara nella cinta delle sue fortificazioni, Mi lano 1940, 255), a Fondra ga nema u svom popisu (L. Fondra,, o. c. 293). 141 Moda danas Trimali (Trimoli) ispod Lavdare Male. 142 Krknata, Vaka i Pohlib iznad mana i Zaglava. 143 Moda U t r a n (zvan i samo kolji) iznad Birbinja. \ 144 Valjda Mrtenjak (Mertovnjak) iznad Lavdare Vele. 145 Valjda Mertovnjak k o d Rave Male. 148 I (o njemu gl. C. F. Bianchi, o. c. II, 8284). God. 1527. cijeli I je imao 309 stanovnika (. Ljubi, Commissiones I, 220). 147 Tomejak. 148 Dragojeafc..

149 Fulia. U ulomcima isprava navedenog zbornika zove se ovaj otoi Julia (L. jeli, Povjesno-topografske crtice, 51). 150 Kudica. U ulomcima isprava istog zbornika stoji Cudiza (L. Jeli, Povjesnotopografske crtice, 51). U ispravama iz 1407. i 1423. godine' naziva se taj otok i Codica (Popis isprava zadarskih -notara). 151 Valjda Beli (Belo). I ovaj se otoi spominje u ulomcima isprava toliko puta navedenog zbornika pod imenom Beli piccolo e grande (L. Jeli, Povjesno-topograf ske crtice, 5 1 ) . - 152 Valjda Sridnji. 153 Sigurno Glurovi. 154 Vrlo istaknuta zadarska plemika porodica, koja se javlja od druge polovice 13. stoljea dalje (K. Jireek, o. c. III, 26). Imala je svoju palau blizu nekadanje hrvatske gimnazije u bivoj Calle del Sale (G. Sabalich. o. c , 477) i kod bive crkvice sv. Marcele. 155 B a r je (Boria), krajnji rt gornjeg dijela Dugog otoka. 156 Simon de F. se spominje ve 1399. kao gradski vijenik. God. 1402. je rektor, koji se opredijelio za kralja Ladislava, a 1408. vri opet istu ast. (F. isi, o. c , 29, 33, 42). God. 1409. dobio je meu p r v i m zadarskim plemiima od duda mletako graansko pravo (. Ljubi, Listine VI, 12), 1410. je gradski sudac (Indice de Regi stro . . .. br. 775), a 1412. je napravio svoju oporuku (Popis oporuka zadarskih notara). " 1 5 7 Skarda (C. F. Bianchi, o. c. II, 56, 57). U ulomcima isprava navedenog zbor nika robovskog samostana takoer se spominje (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 51). God. 1527. Scherda je brojila (tek 19 stanovnika (. Ljubi, Commissiones I, 220). 158 Premuda (C. F. Bianchi, o. c. II, 55, 56). I ona se nalazi u ulomcima istoga zbornika (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice_ 51). God. 1527. imala je Premuda 182 stanovnika . Ljubi, Commissiones I, 220). 139 Poznata zadarska plemika obitelj od druge polovice 13. stoljea dalje (K. Jireek, o. c. III, 21). Crescolo de Cressavis bio je 1406. godine rektor Zadra. (F. ii, o. c , 40). God. 1414. otpremljen je zajedno sa svojim sinom kao nepoudan mletakoj vladi u Veneciju. Jo i 1422. godine spominje se, d.a je u tom gradu u zato enitvu i po posebnom nalogu dudevu niega. je morao izdravati odsada njegov sen, opat sv. Krevana u Zadru, a ne vie mletaka vlada (. Ljubi, Listine VII, 183, VIII, 178). God. 1427. javlja se kao gradski sudac (Indice de Registro . . . br. 790). 160 Meani (Taler) ispod Dra.gova. , 1G1 Zadarski plemii, koje nalazimo < izvorima ve od poetka 13. stoljea dalje u (K. Jireek, o. c. III, 14). 103 Idole se spominie dapae <u prepisu ulomaka isprava onoga zbornika od u . do 14. stoljea (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 51). Po svoj prilici je to dananji otoi Idol, na kraju gornjeg dijela Ugljana. 163 U -ulomcima isprava istoga zbornika stoji Galebignach i Golubac (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice. 51). Usto postoji na Sestrunju vis Golubinka, meu Kornar'ma otoi Golubnjak, a na o t o k u utu Goluninka Stan. Stoga je teko odre diti poloaji ovih otoia. 184 Ludovicus de M. se spominje ve 1397., a 1402. kao oduevljeni pristaa kralja Ladislava. O njemu imamo k r a t k u vijest i 1404. (F. ii, o. c , 24, 34, 38), kada je sastavio1 oporuku, a novu pak 1421. godine (Popis oporuka zadarskih notara). 165 Babac je nasuprot mjestu Pamanu (otok Paman) u Turnju (gl. C. F. Bianchi, o. c. II., 161). God. 1527. brojio je taj otoi 44 stanovnika (. Ljubi, Commis siones I, 220). 166 Fermi uz donji dio Bapca. 167 Komornjak uz gornji dio Bapca. 168 Fondra stavlja kao godinu njegova vladanja 14 51. (L. Fondra, o. c , 290), a to potvruju i Libri Consiliorum . . . (I, 56, 59). U ostalim mletakim izvorima spominje se kao comes (a ak jedamput i kao vicecapetaneus) 1452. i 45}. (. Ljubi, Listine IX, 412, 445, 451, X, 4, 5, 9, 14, 23), t e dapae i 11. IV. 1454. godine (Indice del Registro . . . br. 803).

410

169 Dok. ga Fondra stavlja ak u 1454. (L. Fondra, o, c , 293), Benvenuti opet u 1452. godinu (A. de Benvenuti, o. c , 255). U ostalim mletakim izvorima se spo minje kao capitaneus 1452. i 1453. (. Ljubi, Listine IX, 451, X ; 4, 5, 9, 14, 23), t e dapae i 11. IV. 1454- godine (Indice del Registro . . . br. 803). 170 U popisu zadarskih notara ga nema, a kao ibenski notar se javlja od 1440. do 1483. godine (Dravni arhiv u Zadru ibenski notarski arhiv), dok ga zaudo u jednom popisu nalazimo, da je 1451. godine bio opinski kancelar za kazneno* pravo u Zadru (G. Sabalich, Vecchie storie zaratine (Appendiee). 171 Moda Magari kraj Dragove. .?. 172 Na Dugom otoku postoji i jedna uvala, koja se zove Tatinja (gl. Hrvatska Enciklopedija V, 405) i Teteviica. . 173 kardica kraj otoka Paga. :: 174 Valjda Veliki i Mali Planik ispod, Dragove. U ulomcima isprava navedenog zbornika zovu se Planich, Planicich (L. Jeli, Povj.esno-topografske crtice, :-51). 175 God. 1443. spominje se Jacobus quondam Slovigne dictus Salamon u Po pisu oporuka zadarskih notara. 176 RIul iznad otoia Komornika. 127 Nekadanje Tukljuane (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 49, JJ, 85) ili Tukleane, koje se spominju! u ispravama ve 1249. kao posjed zadarskih fratara sv. Dominika (E. Bttner, o. c. II, Tabularium I V / i , ara 1903, 5). te od 1349. dalje (C. F. Bianchi, o. c. II, 401 i G. Praga, o. c , 118). Iz jednog', dokumenta od 1378. godine doznajemo, da je porodica de Slorado imala svoj posjed in Tuclicano (Po pis oporuka zadarskih notara). Po miljenju dr-a A. M. Strgaia na osnovu crpljenih izvora Tukljaam su dananji T u r a n j (A. M. Strgai, Index posjeda sv. Kre (ru kopis), 16). 178 Moda Koara na kraju otoka Pamana. 179 Maslinjak na kraju otoka Pamana, koji se u prijepisu ulomaka isprava zbor nika rogovskog samostana navodi pod imenom Maslignach (L. Jeli, Povjesno-topo grafske crtice, 51). 180 H u n jako vo ili Bokanjako Blato. 181 Ugljan (gl. C. F. Bianchi, o. c. II, 8693). Gcx *- 1527. imao je ovaj otok 457 staovnika (. Ljubi, Commissiones I, 220). 182 Svakako su t o na Ruuine, koje nalazimo u oporuci Mihaeledi Martinussio od 2. I. 1389. (Dravni arhiv u Zadru Spisi zadarskog notara Articutiusa" di Rivignano 13831416, svez V/III,, a p o svoj-prilici su to ba one Rovinje blizu Zadra, koje se spominju i 1456. godine, dok je vrlo malo vjerojatno, da su to Rovere prema Babindubu, ikoje se javljaju tek i486, godine (gl. C . Bianchi, o. c. II, 245). Svakako bi Rovea muris amtiquis cireumdata posita extra Jadram mogla biti ondje negdje, gdje se jo u prvoj polovici 17. stoljea nalazila arena ili amfiteatar sa ostacima velikih zidina izmeu bive Forte (danas park Vladimira Nazora) i Spianata (danas Ravnice) (gl. g. Sabalich, Cronistoria aneddotica del teatro nobile de Zara, Fiume 1904, I,' II, i V. Brunelli, Giovanni Lucio. Rivista Dalmatica I I / i , Zara 1900, 4244).

183 p r v j t r a g ovoj crkvi nalazimo jo u doba narodne dinastije. Naime, god. 1042. ban Stjepan sagradio je crkvu u ast sv. Nikole, sv. Petra, sv. Stjepana, sv. Dimitrija, sv. Krevana, bi. Djevice Marije i Svih Svetih, koju je darovao samostanu sv. Krevana (F. Raki, Documenta historiae croaticae periodum antiquam illustratia, MSHSM VII, Zagrebiae 1877, 46). Iz dokumenta pak od 23. IV. 1324. godine dozna jemo, da je crkva Svih Svetih pripadala samostanu sv. Kuzme i Damjana u T k o n u (Paman) i da se zajedno sa svojim vrtom nalazila izvan gradskih zidina (. Ljubi, Libellus Policorion, Starine XXIII, 202). Prema opisu u navedenom izvoru iz 1324. godine, te ako se; uzme da je poloaj Rove, do kojih se groblje spomenute crkve protezalo, toan, crkva Svih Svetih bi se nalazila u predjelu oko dananje Industrijske kole i parka Vladimira Nazora. Svakako je i ova crkva stajala na svom mjestu ak do poetka druge polovice 17. stoljea, a onda je i ona sruena, kada i arena ili anfiteatar sa starim zidinama, i kamenje je upotrebljeno za' dovrenje utvrda (gl. G. Sa411

balich, Cronistoria, I, II,).. T. zv. pak moi Svih Svetih p o svoj prilici su prije toga ruenja prenesene ili u crkvu v. Nikole ili u sv. Dimitrija (gl. V. Ponte. Historia ecclesiae jadrensis, Rvista Dalmatica V / i , ara 1904, 104). 184 Skraeno od Nicolaus. Ovo itme su nosili vrlo mnogi zadarski plemii od sredine, 14. stoljea (K. Jireek, o. c. II, 31). 185 Zadarska plemika porodica od druge polovicg 13. stoljea dalje (K. Jireek, o. c. III, 68, 69). Kua ove obitelji nalazila se na malom prostoru sv. Krevana nasu prot apsidi hrama (G. Sabalich, Guida, 484) Colamis de V. bio je takoer 1414. godine po odredbi mletake vlade otpremljen kao talac u Veneciju (. Ljubi ' Listine VII, 183). Inae je ova porodica izumrla ve u 15. stoljeu (G. Sabalich, Guida, 485). 185 Lagan; (Mali i Veli) sjeverno o d Velikog Rata i ispod Molata. 187 Diminutiv valjda od Cosmas. Inae se o v o ime upotrebljava vrlo esto samo u Zadru (K. Jireek, o. c. II, 31). 188 Cosa de B. je meu ostaliim zadarskim feudalcima i vlastodrcima izrazio na kon smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika svoju vjernost njegovoj nasljednici Ma riji (1382). God. 1384. .bio je zadarski rektor, 1393. sudjeluje u sklapanju mirovnog ugovora sa hrvatskim banom Ivanom, knezom Krka i Senja, a 1394. sa novim banom Butkom Kurjakoviem. Iduih godina (1395-i397-> i399-> 1401., 1405.) vri samo neke upravne funkcije u gradu. (F. ii. o. c , 5, 9 , 4 8 , 20, 21, 23, 29, 33, 40). Nje gova kerka Margarita bila je uata za Pavla de Georgs (Indice del Registro . .
b r . 779). _ -

189 Lozinci se spominju u jednoj ispravi iz 1474. godine kao Louenzi (G. Pra ga, o. c , n i ) , a god. 1527. imali su 37 stanovnika (. Lhibi, Commissiones . . . I, 2IQ) Svakako su se nalazili u blizini nekadanjeg mjesta Baice, Koruplja i Polenika (Polisana) (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Nikole, svez. IV. 15:43. g ) , od kojih su ovi zadnji -urisani .u CoronellijevoJ k a r t i zadarske okolice kao porueni. , iso o d Hermolaus (C. Jireek, o. c. II., 39). 191 Zbog .zemlje sa redovnicima sv. Dominika i redovnicama sv. Dimitrija (Indice del Registro . . . br. 900). 1442. je gradski sudac (Libri consiliorum I, 8), a 1461. go dine ve se navodi da je mrtav. (E. Bttner, o. c , Tabularium I/3, ara 1901, 23). 192 Vladao od 1478, d o 1485. godine (S. Romanin, o. c. IV, 379-418). 193 Knez od 1476. do 1479. godine (L. Fondra, o. c , 290). 104 Kapetan od 1478. do 1480. godine (A. de Benverruti, o. c. 255). 195 1479. do 1483. godine (L. Fondra. o. c. 290). Upadljivo j e samo, to se u ispravi od 7. IX. 1481. spominje kao knez Marco Lano, 21. X. iste godine Marco Balbi, a ve 9., 28. II, 28. VII. i 18. X. 1482. i Federico Valaresso (Indice del R e gistro . . . br;- 2249, 2474, 2475, 1112, 830, 83, 768), kojega pak Fondra stavlja istom u 1483. godinul (L. Fondra, o. c , 290). 196 Gl. C. F. Bianchi, o. c. II, 183273'. 197 Danas otok Vir (C. F. Bianchi. o, c. II, 180183). 198 Gl. C. F. Bianchi, o. c. II, 9, 10. 199 Q njima gl. p. gisi, Povijest H r v a t a u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925., 275, 276 (sa naznaenom literaturom) i I. Lovri, Biljeke o putu p o Dalmaciji opata Alberta Fortisa i ivot Stanidava Soivice, Zagreb 1948. 57 str. i dalje. 200 Ovan. / 2/01 Nekad Hraane (gl. C. F. Biamchi, o. c. II, 380, 406), ,a ! sada Ratane izmeu Gorice i Tinja. U ispravi od 1058. zovu se Chrastani, u onoj od 1070.1078. Crastani (. Ljubi, Libellus . . . , Starine XXIII, 158, 159, 163, 165), 1470. opet se javljaju pod Chrasciane (G. Praga, o. c , 102). 1479. Chraschiane (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 49), a 1482. Chrasthiane (G. Praga, o. c , 118V God. 1527. ovo je mjesto (pod imenom Chraschianis) imalo- 97 stanovnika (. Ljubi, Commis siones I, 219). 202 Firmo u Markama. 203 Danas Tinj (gl. C. F. Bianchi, o. c. II, 371373). 412

204 Valjda nekadanje selo Zablae, za koje misle Bianchi i. Jeli, da je moda bilo na sjeverozapadnoj obali Vranskog jezera (C. F. Bianchi, o. c. II, 411 i vrlo opirno: L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 8590, 41, 52). Meutim ,u ulomcima zbornika isprava od XI. d o XIV. stoljea, spominje se 1284. godine, kako templarski metar daruje zadarskom graaninu Luki Deinu quandam particulam terre incultam et desolatam in territorio de Sablata Poscalina uocata sicuc continua in, metis de Rogoua usque ad mare et usque ad p o t t u m Sablata (L. Jeli, Topografsko-povjesne crtice, 52). dok u ispravi sa istim datumom, koja je objelodanjena iz originalnog pre pisa od 1291. godine, koja se nalazi u budimpetanskom narodnom muzeju, glasi ovaj pasus ovako: quandam particulam terre otre -.ineukam, desolatam et vcuam skam in territorio de Zablata Pzkaligna- oiocatam, sitcut continuatur cuim . . . usque ad mare et usque ad predium de Zablata (T. Smieiiklas, Codex diplomaticus VI,-Zagreb 1908, .509). Kako vidimo ipak je sadrajno dosta oita razlika. Jo neto. God. 1527. imali su Paco'schiane et Xablachia ukupno 164 stanovnika (. Ljubi, Commissi ones . . . I, 219). Ako sada uzmemo da je podatak u ulomcima isprava zbornika toniji od onog u budimpetanskom narodnom muzeju, te i. ovu usku povezanost Pakotana i Zablaa 1527. godine, onda je jasno,-da je t o 'mjesto lealo na moru, gdje je imalo ak svoju luiku i t o uz same Pakotane. A taikva luka ba i postoji nasuprot otoiu Babul jau. 205 Valjda Blaane, za koje dri Bianchi p o jednom dokumentu iz 1390. godine, da bi moda bili na mei Polae ( C . F. Bianchi, o. c. II, 411). Iz jedne isprave od 1463. godine (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 48) oito je, da se to mjesto, nala zilo blizu toliko spominjanog Potoka, i sela Vrbice. God. 1289. spominju se Blaani ak p o d im-enorm de Blacamo (L. Jeli, Zadarski biljeniki arhiv, Vjesnik I, 179), a iz isprave od 21. IX. 1394. godine vidimo, da se ovo- mjesto uistinu nalazilo u bli zini Polae i Jagodnje (Dravni arhiv u Zadru Notarski spisi Petra de Sercana omot I/III, 38a). 206 Skorebi (Skorobi) 'kraj Stankovaca ili. Radoinovaca postoji jo i danas (C. F. Bianchi, o. c , II, 412). God. 1527. Scorobichio je imao 169 stanovnika (. Ljubi, Commissiones I, 219). 207 Boijscka a ne Boyscho, kako je to itao iz navedenog ovog katastra Je li, a preuzeo Skok; moda je to mjesto nekada bilo kod dananje kule Atlagi, kako to tvrdi Skok (P. Skok o. c. Rad JA 224, 105, 106). 208 T o se mjesto zvalo. Malinauas, a nalazilo se u blizini Skorebia i Dobra vode (Dravni arhiv u Zadru Notarski spisi Petrus de Sercana (137511416) 1/, str. 18a). 29 Nekadanja Pokaljina, koja se spominje jo 1284.. godine pod imenom Posca lina (L. Jeli, Povjesno-topografske crtice, 52) ili .Pozkaligna (T. Smiiklas, o. c. VI, 509) i jo 1456.. (C. F. Bianchi, o. c. IL, 412) te 1492. godine (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Dominika br. 842). God. 1527. Poschaline je brojala 27 stanovnika (. Ljubi, Commission es I, 219). Po o n o m dokumentu iz 1284. godine moemo zakljuiti, da se ona nalazila u predjelu o k o Zablaa. 210 Danas Pristeg (C. F. Bianchi, o. c. II, 412) ispod Ceranja. 211 On je bio 143 f. godine ibenski knez i kapetan, a Ljubi donosi, da je od 1438. do 1440. bk> zadarski knez <(. Ljubi, Listine IX. 47, 110, 113, 239). Fondra ga pak stavlja ve u 1437. godinu (L. Fondra, o. c , 290), a imamo isprave od 17. I. i 14. III. 1437,^ t e ' 2 3 . i 31. III. 1438. godine, u kojima se nalazi njegovo ime k a o ime kneza (Indice del Registro . . . br. 795, 794, 796, 2151, 797). 213 God. 1435.. nalazimo- ga kao kneza i kapetana Kotora, a 1438. i 1439. je zadarski kapetan (. Ljubi, Listine IX, 80, 110, 113). Benvenuti ga stavlja _od 1438do 1440. godine (A. de Benvenuti, o. c. 255). God. 1445./6. je ibenski knez (. Ljubi, Listine IX, 216, 235). 213 Vallare-ss-o i Pasquale Maripetro bili su odreeni za sindike i pro-vizore Zadra i dijelova Dalmacije u razdoblju od 1428..do 1430. 1437. do 1440. godine. (. Ljubi, Listine VIII, 128, IX. 41, 43, VIII, 131, IX, 96, 98, 114). 214 Nepoznat je poloaj ovog sela, ali svakako e biti negdje u okolini .Vranskog jezera. 215 Zapravoi se ovo mjesto zove u jednoj ispravi iz 25. IV. 1396. Ritichiane i o n o se prema tome nalazilo svakako u blizini Skorobia i Pristega (Dravni arhiv u Zadru Notarski spisi Petra de Sercana (13751416), I/III, str. 34 a, 18 a, 19).

413

216 Od 1472. do 1474. godine (L. Fondra, o. c. 290). God. 1474. nalazimo ga navedena u Statuta Jadertina (str. 120 a) te u ispravama iz 1474. i 1475. godine (G. Praga, o. c , 109, 112) i u onima od 30. IV. 1475. i ak 3. II. 1476. godine (Indice del Registre . . . br. 822. 2021, 2022). 217 Od 1475. do I 47^- godine (A. de Benvenuti, o. c , 255). 218 Po Bianchiu nalazilo se selo Blata idi Blato, koje se po njegovu miljenju spominje od 1355. do 1518. godine, u blizini Bokanjakog Blata (C. F. Bianchi, o. c , II, 407). Meutim dokumenti o tom selu seu ve od 1059. godine dalje i na osnovu njih moemo nesumnjivo zakljuiti, da su se Blata, koja su bila i neko vrijeme podupanija, nalazila tik do nekadanjeg krunskog dobra Rogovo, a ispod Tinja (gl. F. Raki. Documenta, 53, 54, 146'; . Ljubi, Libellus, Starine XXIII, 157159, 188, 190, 91, 216218; G. Alacevich, II Monastero e la ehiesa dei Ss. Cosma e Damiano sulPisola di Pasmano, Bullettino di areheologia e storia dalmata XIII, Spalato 1890, 78, 94)219 Ve od 8. II. i 3. III. 1448. javlja se u ispravama kao zadarski knez (Indice del Registro . . . br. 2472, '802). U Ljubievim Listinama dolazi tek 1449./1450. (. Ljubi, Listine IX, 312, 346, 353, 355), isto tako i kod Fondre (o. c , 290), a u tom svojstvu ga nalazimo i u travnju 1451. godine (Statuta Jadertina, 120 a). 230 Spominje se u tom svojstvu u listinama od 1449. i 1450. (. Ljubi, Listine IX, 3i2,_ 346, 353, 355), tako' ga stavljaju i Fondra (o. c. 290) i Benvenuti (o. c , 255), dok se uStatuta jadertina (str. 120 a), javlja i 145-1. godine. 221 p U i n o m u je ime Baptista Marci de Venetiis i bio je zadarski kancelar od 1439. do 1546. godine (Serie cronologica 'dei notai di ara, 2). 222 Isto to i comes terrestris. 223 Dohodak, prihod. 824 = de la Vrana. ' 225 Pakotane (C. F. Bianchi, o. c. II, 140; 141). God. 1527. ovo selo sa Zablaem ima 164 stanovnika (. Ljubi, Commissiones . . . I, 219). 228 Johannes Ozile i njegova ena Rada uivali s u ' u z izvjesnu novanu odtetu i obavezu neka feudalna imanja u vranskom distriktu (. Ljubi, Listine IX, 254, 255). 227 Fondra stavlja, da je ve 1431. zadarski knez (L. Fondra, o. c , 290), a u dvjema isprava ( 6 . 1 . 1432., 8. X. 1432.) je u istom svojstvu naveden (Indice del Re gistro . . . br. 1088, 1830), dok se u ostalim mletakim ispravama, koje donosi Ljubi, spominje t e k dne 10. V. 1432. i 13. III. 1433. Ve 1437. i 1449. godine javlja se kao mletaki vijenik (. Ljubi, Listine IX, 55, 108, 305). 228 Gradska loa na Narodnom trgu (gl. G. Sabalich, Guida, 3944)229 T o su t. zv. puani ili puk, koji su u gradu sainjavali poljodjelci, obrt nici, trgovci, ribari, pomorci i drugi (G. Novak, Prolost Dalmacije I, Zagreb 1944-, 207, 208). Oranica. 231 Dok Fondra stavlja, da je zadarski knez ve 1442. (L. Fondra, o. c , 290), u mletakim izvorima, koje donosi Ljubi, Geno je te godine provizor u Albaniji, a tek se 1443./4. .spominje kao zadarski knez (. Ljubi, Listine IX, 156, 160, 166, 169, 178, 179 i Indice del Registro . . . br. 798, 799). Meutim u Liber Consiliorum_ (I, 6. 9, 10, 12, 16, 18) spominje se on ve 29. VI, 30. X. 1442. i 31. III., 30. IX. 1 9. XII. 1443. godine. S32 u mletakim se izvorima javlja u t o m svojstvu 1443./4. godine (. Ljubi, Listine IX, 169, 178, 179). Fondra ga stavlja u 1443. (L. Fondra, o. ., 293), a Benve nuti ve u 1442. godinu (A. de Benvenuti, o. c , 255). 233 Obino znai zapovjednik tvrave. 23 Kotar. 235 Dosta rijetko ime u tim krajevima (gl. K. Jiree'k. o. c. II, 21, 22). Po svoj prilici prijevod imena Radovan. " ' 236 Marinus de^ C. za vrijeme svoga vojevanja u Italiji na strani Venecije bio je zarobljen i oslobodio se ipak uz veliku otkupninu. Budui da je nije mogao za ivota isplatiti, to je onda kasnije uinio njgov sin Bernardin (. Urli, o. c , Gradja JA VIII, 342). U izvorima izmeu 1437. i) 1440. godine spominje se Marinus de

414

C. jo dva puta. Po smrti spomenutog Ozile i njegove ene predak m u je mletaka vlada na uivanje za vjernu slubu ona njihova zakupljena imanja u z iste uvjete (. Ljubi, Listine VIII, 131, IX, 154, 255). 237 Strijelac sa lukom. 238 Gregorius T . bio je izabran god. 1450. i 1451. u poslanstvo svoje opine u Veneciju, da isposluje ondje neke pogodnosti (. Ljubi, Listine IX, 346, 370). 238 Ovamo doseljeni mletaki plemi iz porodice, lanovi koje su vrili razne slube u Dalmaciji (gl. . Ljubi,' Listine VI. 71, 78, 147, VIII, 56, IX, 86, 315, 317, 318).. 240 Novigrad je 1527. godine brojio (tvrava sa vojskom i varo) 1059 stanovni ka (. Ljubi, Commissc'ones I, 219). .24i Tako se u prijanjim stoljeima zvala Pridraga (C. F. Bianchi, o. c. II, 308, 309). Ovo se mjesto spominje u ispravama kao Dolac 1453. (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Krevana svez. XV. br. 43), 1472. (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. -'ominika br. 223), 1482. i 1483. (G. Praga, o. c . 118, 121), te 1555. i 1557. godine (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Dominika br. 219 i 220 C 15551557). E42 Jobagiones. , 243 Taj je dan u studenom. 244 Nekad selo Cerenci. U jednoj pak ispravi iz 1482. godine zove se Cerinzi (G. Praga, o. c , 118). a spominje se i 1491. godine i imalo je svoju crkvenu upu (C. F. Bianchi, o. c. II, 420). Cerenci su leali u neto veoj udaljenosti od Kaica i neka-; danjeg Ferletia (I. Glubavaz, o. c , La Domenica, ara 1891, br. 12). Jo 1689. go dine nalazimo' ih na Coronellijevoj karti zadarske okolice pod imenom Cerensi (V. M. Coronelli. o. c ) . 245 Danas selo Kai, dvije milje od Smilia (C. F. Bianchi, o. c. II,- 413, i S. Zktovi, o. c , Starohrvatska prosvjeta I, 217). 246 Papraane (ili Paperane) spominju se jo 1461. godine (C. F. Bianchi, o. c. II, 406), 1536. kao . . . in villis Cassichi et Paporchianie^.. . (Dravni arhiv u Zad.ru Arhiv nekadanjeg samostana s.v. Dominika br. 2497)., 1543. kao Cassichi et Paperchkne Villis Territorii Jadre (Ladice del Registro . . . br. 2500), 1579. samo Paprachkne (E. Bttner, o. c , Tabularium I/4, 42). Po' svemu ovome mogli bismo zakljuiti, da su se Paperani ili Papraani nalazili u predjelu oko Kaica. 247 Ternovo se spominje jo 1377. godine kao posjed knezova krbavskih (u ovom katastiku ta listina na str. 57, 58) a jo se javlja 1403. (C. F. Bianchi, o. c , II, 421). 1482. (G. Praga o. c. 118) i 1491. godine. Imalo je svoju crkvenu upu (C. F. Bianchi, o. c. II, 421). Na osnovu dvaju dokumenata iz 16. stoljea,, moemo zakljuiti, da se Ternovo nalazilo u blizini nekadanjih Priticevia (Dravni arhiv u Zadru Arhiv nekadanjeg samostana sv. Dominika br. 219 i 220 c, str 36, 42 1536, 1556. i 1557godine), koji su opet bili u dananjoj Pridrazi. 248 Klari misli da su Domagovci bili negdje o k o dananjih Biljana (M. Kiari, o . c , Vjesnik XVI. 31). 249 p 0 dokumentima iz 1483. godine, gdje se navode vile Praticeuchii et Sperquilauici po-sitarum in D o k t i o districtus Novigradi . . . (G. Praga, o. c , 120), sigurno je, da se ovo mjesto nalazilo- u dananjoj Pridrazi i pripadalo je ninskoj plemikoj porodici Priticeuich ili de Priticiis, koja se spominje u izvorima od 1297. godine dalje'(G. Praga, o. c , 2 1 . 66, 95, 126, 119, 120). 250 God. 1425. spominju se ville Stupich e Bigliane, koje su pripadale porodici Nosdrogna (. Ljubi, Dva popisa lisrna, Starine XIX, 141). N a temelju ovoga po datka mogli bismo staviti, da se Stupich nalazio u trokutu izmeu Nadina, Smil ia i Zemunika. Zanimljivo je, da je postojalo pleme Stupi ili Stupici u bukoj upa niji (Vj. Klai, H r v a t s k a plemena od XII. do XVI. stoljea. Rad JA 130, Zagreb 1897. 72, 73). - 251 Nekad Koruplje (Veliko i Malo), p o miljenju Bianchk blizu Babinduba, koje se javlja u listinama poetkom 15. stoljea (C. F. Bianchi, o. c. II, 406). God. 1436. nalazimo ga u ispravama pod imenom Horupalce i Malo Horupale, 1446. Horuplo -magnum (Popis oporuka zadarskih notara), a 1474. Horaple Magne (G.

415

Praga, o. c._ ) . God. 1527. brojalo- je Veliko i Malo Koruiplje zajedno 84 stanovnika (. Ljubi, Commissiones I, 219). Na osnovu pak triju dokumenata iz 16. stoljea, vidimo, da Bianchi nema pravo-, te da se Koruiplje Veliko nalazilo u blizini Suhovara, koje i Coronelli ima na ve toliko puta svojoj navedenoj karti, a susjedi su mu bili Baica, Lovinci Poliani. Nedaleko od njega je lealo i Malo Koruiplje (Dravni arhiv u Zadru -- Arhiv nekadanjeg samostana sv. Dominika br. 2499 1541- g- Arhiv nekadanjeg samostana sv. Nikole IV. 1543. godine Arhiv nekadanjeg samostana sv. Dominika br. 12 1570. g.). 253 Nadin (gl. C. F. Bianchi, o. c. II. 345347). God. 1527. imalo je t o mjesto 830 stanovnika (. Ljubi, Commissiones I, 219). 253 Nepoznat nam je poloaj ovog mjesta. 254 Osniva ove dinastije krbavskih knezova .od plemena Gui, koji su imali svoje posjede gotovo do zidina Zadra, bio je knez Kurjak, p o kojemu je i dobila itava ta porodica patronimino ime Kurjakovii (gl. Vj. Klai, Rodoslovlje knezova Krbav skih od plemena Gusi, Rad JA 134, Zagreb 1898, 190214). 255 Njega stavlja Klai u vremensko razdoblje od 1380. do 1388. (Vj. Klai, o. c. Rad JA 134, 204), ali .se naravno' na osnovu- ove isprave u naem katastru pomie da tum o Nikoli u 1377. t. j . , 1374. godinu (gl. Lj. Thalloczy, Istraivanje O postanku bosanske banovine s naroitim obzirom* na povelje krmendskog arkiva, Glasnik ze maljskog muzeja u Bosni i Hercegovini XVIII, Sarajevo 1906., 442). -. 256 Isto tako i Tornu mee- Klai u razdoblje od 1380. do 1393. godine (Vj. Klai, 6. c , Rad JA 134, 202, 203), te se na osnovu spomenute isprave pomie prva vijest o njemu u 1377. t - i1- x 374- godinu (gl. Lj. Thalloczy, o. c , Glasnik zemaljskog muze ja . . . XVIII, 442). . 257 Kako i Butka ili Budislava stavlja -u razdoblje od 1380. do 1396- (Vj. Klai, o. c , Rad JA 134, 203, 204), naravno da se' automatski i o" njemu prva vijest prebacuje u 1377. r - ') I 374- godinu (gl. Lj. Thalloczy, o. c , Glasnik zemaljskog muzeja . . . XVIII, 442) , -. 258 Klai ga stavlja u razdoblje o d 1304. do- 1346. godine (Vj. Klai, o. c , R.ad JA 134, 195). Preima ispravi od 22. XI, 1374. godine on je jo i tada iv (gl. Lj. Thal loczy, o. c , Glasnik zemaljskog muzeja - . . XVIII, 442). 259 I hrvatsko-dalmatinskog bana Pavla (1410.1411.) mee Klai u 1380. godinu (Vj. Klai, o. c , Rad JA 134, 207, 208), i t u godinu na osnovu ve spomenute isprave mora pomai pred 1377. 260 Klai zakljuuje, da je Karlo mrtav ve prije 15. IV. 1380. (Cj. Klai, o-. c , Rad J A 134 (rodoslovlje), 205, 206), a to nije tono, jer iz nae isprave od 6. V. 1377. godine doznajemo, da je on ve i prije ovoga d a t u m a umro-. 261 I ovoga Karla Klai stavlja u 1380. godinu, a njegovo banovanje u 1409^ do 1411. (Vj. Klai, o. c , Rad JA (rodoslovlje), 206). Meutim prva vijest 0 -njemu potjee iz 1377. godine.. udno je pak, to je isi, oito zabunom, stavio- grofa Ivana Krbav skog mjesto njega za bana i sudruga strieviu im Pavlu (F. ii, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb 1916, 360), kada Klai na osnovu izvora izriito- navodi ba Karla Kurjakovia. 283 Klari ovog Gregorija ili Go-rgia stavlja ve u 13^5. godinu, a umro m u je prije 1380. (Vj. Klai, o. c. Rad JA 134 (rodoslovlje, 202). Meutim p o naoj ispravi on je m r t a v ve prije 6. V. 1377. godine. 263 Ovdje seljak k m e t (gl. Vi. Maurani, o. c , 468). 264 Danas Udbina (Vj. Klai, Graa za topografiju 'liko-krbavske upanije u srednjemu vijeku, Vjesnik hrvatskoga arheolokoga drutva N . S. VII, Zagreb 1904. 135). 265 Fondra ga stavlja u vrijeme d 1435. d o 1437. godine (L. Fondra, o. c. 290), a isto tako! se i u mletakim izvorima javlja (. Ljubi, Listine IX, 79, 87, 89, 94). 266 Ljuba ili Ljuba k r a j Nina. God. 1527. imalo je to mjesto 150 stanovnika (. Ljubi, Commissiones I, 219). 267 Rado (K. Jireek, o. c. II, 76). 268 Od Andreas (K, Jireek, o. c. II, 22). 289 Krznar. 416"

Moda lan plemenitih ljudi Draskovic iz 2aina Doljnjega, koji se zapravo spominju 1490. godine tri puta (Vj. Klai, Hrvatska plemena, Rad JA 130, 4749, 51 i Hrvatska Enciklopedija V, 245). 271 Od Joannes (K. Jireek, o. c. II, 40) 272 Spominje se jo 1397. i 1405. godine (F, ii, Memoriale Pauli de Paulo, 23, 40). 273 Glasnik. ' -274 Ovdje znai gradsko imalo vijee. 275 Oba ova brata s.e spominju prvi put 1397. godine kao pristae kralja igmunda. God. 1402., 1404. i 1406. je ak prvi zadarski rektor i obojica su se ba 1402. opre dijelili zaudo za kralja Ladislaya (F. ii, Memoriale Pauli de Paulo, 24, 33, 34, 38, 41). Krajem 1401. je /ak Ludovik de M. uime bosanskog vojvode Sandalja Vukia Hrvatinia poao k a o njegov poslanik u Veneciju. Inae su oba brata jo 1408. bili u velikoj milosti mletake republike, koja je 1409. pristala da Guido uiva posjed Novigrad, darovan miu od kralja Ladislava. Iste godine je od duda on, prvi dobio 'mletako [graansko pravo, a 1410. ak i Zemunik. Te godine imao po nalogu mletake vlade povesti pregovore to se tie otkupa tvrave Ostrovice, koja je bila u vlasti njegova prijatelja Sandalja Hrania, bosanskog vojvode. I zbilja m u je uspjela ova pogodba, sklopljena u Zadru u njegovoj prisutnosti, po kojoj su Mleani postali njeni gospodari. God. 1419. spominje se da je Guido de M. ve mrtav (. Ljubi, Listine IV, MSHSM IV, Zagreb 1874, 451, V, MSHSM V, Zagreb 1875, 134, 169, 173175, 177, 206, VI, 12, 70, 71, 124, 149, VII, 289.) Ludovik de M., koji je posjedovao Visoane jo je iv 1421. godine, kada je ostavio svoju oporuku u (kojoj je bogato obdario crkvu sv. Marije u Ljubau (C. F. Bianchi, o. c. II, 278). 276 Istom od 30. VI. 1422. do 19. V. 1424. godine spominje se samo u listinama kao zadarski kapetan, a 22. V. 1425. kao mletaki vijenik. Ali i 1430.1433. i 10. V. 1432. opet se javlja kao zadarski kapetan, dok 16. I. 1435. kao mletaki vijenik . Ljubi, Listine VIII, 178, 179, 181, 18$, 190, 191, 200, 228, 241, 242, 253, 255, 268, 270, 272, IX, 2, j , VIII, 128, IX, 55, JJ). Benvenuti ga pak stavlja takoer u 1422. godinu (A. De Benvenutu o. c. 255), dok ga Fondra nema u popisu. 277 Tada nije de Canali k n e z i kapetan, ve je Nikola Venerio bio' knez, a Marko Dandolo kapetan., , 278 Ljetina, ito. 279 Hljeb. 280 Kobasica. 281 Pleka. 282 Ovdje znai morska obala. 283 T o je 23. IV. 284 Berba groa. 285 T o je dananji R t (Punta) Rtina (Artina kod Raanca). 28 < Svakako je ovo mjesto bilo negdje u blizini Ljubaa. God. 1527. se spominje pod iskrivljenim imenom O'ramoglevaz i tada je imalo 105 stanovnika (. Ljubi, Commissiones I, 219). 287 Porijeklom iz talijanskog gradia Recanati u Markama. 288 God. 1438. spominje se kao mletaki poslanik, koji je imao poi rimskom caru i hrvatsko-ugarskom kralju Albertu Habsburgovcu. God. 1461. se javlja kao mletaki vijenik i p r o k u r a t o r sv. Marka, a 1463. izabran je za vrhovnog pomorskog kapetana (. Ljubi, Listine IX, 189, 290).

270

4'7