Sie sind auf Seite 1von 33

Prof. dr. sc.

Vedrana Kozuli

GRAEVINSKA STATIKA 1

Predavanja

Akad. god. 2007/08

Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci

Literatura

V. Simovi: Graevna statika I, Graevinski institut, Zagreb, 1988. I. P. Prokofjev: Teorija konstrukcija I, Graevinska knjiga, Beograd, 1966. I. P. Prokofjev: Teorija konstrukcija II, Graevinska knjiga, Beograd, 1968. V. Andrejev: Mehanika II - kinematika, Tehnika knjiga, Zagreb, 1973. W. Wagner, G. Erlhof: Praktina graevinska statika I, 1979. H. Werner: Tehnika mehanika, 1986. M. uri: Statika konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1979. M. uri, P. Jovanovi: Teorija okvirnih konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1977. J. C. McCormac: Structural Analysis, 1966. S. P. Timoshenko, D. H. Young: Theory of structures, McGraw-Hill, New York, 1988.

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

ZADAA GRAEVINSKE STATIKE


Graevinska statika jedan je od kolegija mehanike konstrukcija. Osnovni zadatak - projektiranje stabilnih graevina nosivi sklop - konstrukcija

Pretpostavka da su vanjske i unutranje sile u ravnotei na nedeformiranom nosau linearnost uvjeta ravnotee Pretpostavka o malim pomacima linearnost veza deformacijskih veliina i pomaka

Postupci prorauna:

analitiki grafiki grafo-analitiki

Konstrukcija: geometrija + optereenja Proraunski modeli (sheme) konstrukcije

VRSTE KONSTRUKCIJA
(1) Podjela konstrukcija prema obliku nosivih dijelova: - Linijske (tapne) konstrukcije: lananice, lanani poligoni, reetke, grede, stupovi, okviri, lukovi, rotilji - Plone (povrinske) konstrukcije: stijene (zidovi), ploe, membrane, ljuske, naborane konstrukcije - Masivne konstrukcije

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

(2) Podjela konstrukcija prema nivou kinematike stabilnosti: - Geometrijski promjenljivi sustavi - Geometrijski nepromjenljivi sustavi: Statiki odreene konstrukcije Statiki neodreene konstrukcije Za rjeavanje statiki odreenih sustava koriste se samo jednadbe ravnotee: x = 0 ; y = 0 ; M = 0

Za rjeavanje statiki neodreenih sustava koriste se: jednadbe ravnotee + dodatne jednadbe (3) Podjela konstrukcija prema poloaju konstrukcije u prostoru:
ravninske konstrukcije

prostorne konstrukcije

VRSTE OPTEREENJA
1) Po promjenljivosti u vremenu:
statika optereenja dinamika optereenja

2) Po nainu prijenosa na konstrukciju:


koncentrirano optereenje kontinuirano optereenje

3) Statika optereenja dijele se na:


Stalno optereenje mrtvi teret Pokretno ili povremeno optereenje: ivi teret na cestovnim mostovima, ivi teret na eljeznikim mostovima, pokretni teret u zgradama, teret snijega i leda i dr. Dopunska optereenja: optereenja vjetrom, temperaturna optereenja, djelovanje skupljanja i puzanja materijala, slijeganje ili pomicanje leajeva, potresne sile i dr.

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

STRUKTURA KONSTRUKCIJE
Konstrukcija = tijela + veze
Unutranje veze: veze kojima se jednostavna tijela meusobno spajaju u sustav tijela Vanjske veze: veze tijela s podlogom

Unutranje veze
etiri osnovna tipa: a) tapna veza tap b) zglobna veza zglob c) kruta veza ukljetenje d) kruta pomina veza pomino ukljetenje
a) tapna veza tap

- kinematika karakteristika veze: oduzima 1 stupanj slobode; sprjeava translacijski pomak dva tijela u smjeru tapa, omoguava translaciju u drugom smjeru i rotaciju tijela - statika karakteristika tapne veze: preuzima jednu unutranju silu (na pravcu tapa)

II

II

b) zglobna veza zglob Jednostruki zglob


I II

- kinematika karakteristika veze: oduzima 2 stupnja slobode; sprjeava translacijske pomake dvaju tijela, omoguava samo rotaciju tijela - statika karakteristika zglobne veze: preuzima dvije unutranje sile

materijalni zglob

nematerijalni zglob

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

Viestruki zglob

Kolikostruki zglob:

i = n 1 ; n je broj zglobno spojenih elemenata

Broj stupnjeva slobode koji oduzima viestruki zglob: O s = 2 ( n 1) = 2 i


c) kruta veza ukljetenje
I II

kinematika karakteristika ukljetenja: sprjeava sva tri pomaka statika karakteristika ukljetenja: moe prenositi silu bilo kojeg pravca djelovanja kroz toku spoja i moment
V M H V H M

Kruta veza dvaju elemenata ekvivalentna je vezi s tri tapa. Ako je kruta veza viestruka, onda je ekvivalentna vezi s 3 ( n 1) tapova, n broj prikljuenih elemenata

d) kruta pomina veza pomino ukljetenje


kinematika karakteristika pominog ukljetenja: oduzima dva stupnja slobode kretanja statika karakteristika veze: moe prenositi silu okomito na pravac mogueg pomaka i moment

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

Pomino ukljetenje ekvivalentno je vezi s dva paralelna tapa.

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

Vanjske veze
Oslonac ili veza Reakcija Broj nepoznanica

Valjci

Valjkasti oslon sa zglobom

Glatka povrina

Sila s poznatim pravcem djelovanja

1
Kratko ue Kratki tap Sila s poznatim pravcem djelovanja

ili

2
Osovina bez trenja ili zglob Hrapava povrina Sila s nepoznatim pravcem djelovanja

ili

3
Nepomini oslonac Sila i moment

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

Najei tipovi leajnih veza:

F
Fx Fy
M Fx Fy

Pomini zglobni leaj (klizni leaj) - dva stupnja slobode, jedna sila veze Nepomini zglobni leaj - jedan stupanj slobode, dvije sile veze Upeti nepomini leaj - nema niti jedan stupanj slobode, tri sile veze (dvije sile i moment upetosti)

Upeti pomini leaj - jedan stupanj slobode (translacijski), dvije sile veze (jedna sila i moment)

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

KINEMATIKA STABILNOST Vezivanje toke i tijela s podlogom i meusobno


Vezivanje materijalne toke M M

U ravnini

U prostoru

Treba paziti na raspored veza! Npr., vezivanje toke u ravnini:

nuan uvjet kinematike stabilnosti: dovoljan uvjet kinematike stabilnosti:


C

toka se mora vezati sa 2 tapa tapovi ne smiju leati na istom pravcu


C

ispravno Vezivanje tijela

neispravno mehanizam - geometrijski promjenljiv sustav

U ravnini

U prostoru

Treba paziti na raspored veza! Npr., vezivanje tijela u ravnini:

nuan uvjet kinematike stabilnosti: dovoljan uvjet kinematike stabilnosti:

tijelo mora imati 3 tapne veze s podlogom tapovi se ne smiju sjei u istoj toki

Primjeri neispravno vezanog tijela (geometrijski promjenljivi sustavi):

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

10

Geometrijski promjenljivi sistemi

mogu imati pomake tj. mogu mijenjati oblik bez deformacija elemenata

Geometrijski nepromjenljivi sistemi moe doi do pomaka samo uslijed deformacije elemenata

Sluaj geometrijske promjenljivosti:

Vezivanje dva tijela (diska) u ravnini

a) trima tapovima;

b) kombinacijom tapa i zgloba;

c) krutom vezom

II

II

a)

b)

II

c)

Treba paziti na raspored veza!

nuan uvjet kinematike stabilnosti: dovoljan uvjet kinematike stabilnosti:

tijela se moraju meusobno vezati s 3 tapne veze tapovi se ne smiju sjei u istoj toki (ne smiju biti tri paralelne veze)

- geometrijski promjenljivo povezivanje dvaju diskova:

II

II

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

11

Postupno spajanje diskova

II

III

IV

Utvrivanje geometrijske nepromjenljivosti konstruktivnih sustava


Da bi sustav meusobno vezanih tijela inio konstruktivni nosivi sustav, mora biti vezan s podlogom. jedno tijelo (disk) 3 stupnja slobode 3 veze s podlogom geometrijski nepromjenljiv sustav
C

B A

dva diska 23 = 6 stupnjeva slobode 4 vanjske veze (po dvije u svakom osloncu A i B) i 2 unutranje veze (jednostruki zglob u toki C); ukupno 6 veza geometrijski nepromjenljiv sustav statiki odreen sustav jedan disk 3 stupnja slobode 4 vanjske veze (po dvije u svakom osloncu) geometrijski nepromjenljiv sustav jedna veza vie od minimalno potrebnog broja statiki neodreen sustav

I D A E

II

dva diska meusobno spojena zglobom C i tapom DE 3 stupnja slobode 3 veze s podlogom geometrijski nepromjenljiv sustav statiki odreen sustav
B

I
E F

II
B

dva diska su meusobno spojena samo sa dva tapa CD i EF geometrijski promjenljiv sistem

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

12

Provjera geometrijske nepromjenljivosti moe se provesti pomou formule: s = 3n d + 2n n 2 i n zi n l s - broj stupnjeva slobode konstruktivnog sustava n d - broj diskova; n - broj vorova; n - broj tapova; n l - broj leajnih veza; n zi - broj zglobova (i oznaava koliko-struki je zglob) 2 i n zi = 2 n z1 + 4 n z 2 + 6 n z3 + K
i =1 n

s = 0 : sustav ima minimalno potreban broj veza statiki odreen sustav


s < 0 : sustav ima suvinih veza statiki neodreen sustav

s > 0 : sustav ima manjak veza geometrijski promjenljiv sustav (mehanizam)


Napomena:
s0:

ispunjen je nuan uvjet geometrijske nepromjenljivosti (ali ne i dovoljan); treba provjeriti raspored veza

geometrijski promjenljivi sustavi (kinematiki labilni)

s = 1

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

13

Primjer 1:
A D

B E

Analiza 1.

broj diskova broj vorova broj tapova broj jednostrukih zglobova broj leajnih veza Broj stupnjeva slobode:

nd = 2 n = 2 (toke F i G) n = 5 n z1 = 1 (toka B) nl = 3
s = 3 2 + 2 2 5 2 1 3 = 0

Analiza 2.

broj diskova broj vorova broj tapova broj jednostrukih zglobova broj dvostrukih zglobova broj trostrukih zglobova broj leajnih veza Broj stupnjeva slobode:

nd = 7 n = 0 n = 0 n z1 = 2 (toke D i E) n z 2 = 2 (toke F i G) n z3 = 1 (toka B) nl = 3


s = 3 7 2 2 4 2 6 1 3 = 0

Primjer 2:
B
2 1 3 4

II

A
III

broj diskova broj vorova broj tapova broj jednostrukih zglobova broj leajnih veza Broj stupnjeva slobode:

nd = 3 n = 0 n = 4 n z1 = 3 ( toke A, B, C) nl = 3
s = 3 3 4 2 3 3 = 4 (sustav ima etiri suvine veze)

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

14

Primjer 3:
3

E
1 2

A
I

B
II

C
III

broj diskova broj vorova broj tapova broj jednostrukih zglobova broj leajnih veza Broj stupnjeva slobode:

nd = 3 n = 2 (toke E i F) n = 5 n z1 = 2 (toke B i C) nl = 3
s = 3 3 + 2 2 5 2 2 3 = 1 (nedostaje jedna veza)

Primjer 4:
i

n = 8 n = 13 nl = 3
k P

s = 2 8 13 3 = 0

s = 0 ispunjen je nuan uvjet geometrijske nepromjenljivosti Statiki postupak ispitivanja geometrijske nepromjenljivosti sistema:
vor i vor k
V

V=0

V=P

Zakljuak: Ako u nekom statikom sustavu s minimalnim brojem veza nije mogue odrediti vanjske i/ili unutranje sile pomou jednadbi ravnotee, sustav je geometrijski promjenljiv.

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

15

KLASIFIKACIJA RAVNINSKIH TAPNIH KONSTRUKTIVNIH SUSTAVA Statiki odreeni sustavi


s=0
Statiki odreeni sustav je geometrijski nepromjenljivi sustav koji moe ostati u stanju ravnotee za proizvoljno optereenje u ravnini sustava, a sve vanjske i unutranje sile mogu se odrediti iz uvjeta ravnotee. Prema strukturi elemenata mogu biti: punostjeni: sastoje se od vrstih tijela, greda, diskova reetkasti : sastoje se samo od tapova kombinirani: grede (diskovi) + tapovi
Vrste statiki odreenih sustava Konzola
Konzolni stup Konzolna greda Konzola proizvoljnog oblika

Prosta greda

Greda s prepustom

Greda spojena s podlogom s tri tapa

Greda s dva prepusta

Poluokviri

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

16

Okviri

Trozglobni tapni sistemi

trozglobni luk

trozglobni okvir
Indirektno optereena greda

Gerberov nosa

Ojaana greda

Ojaana greda s prepustima

Okvir sa zategom

Luk sa zategom

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

17

Okviri sa zategama

Poduprte grede

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

18

Statiki neodreeni sustavi


s<0
Statiki neodreeni sustav je geometrijski nepromjenljivi sustav koji moe ostati u stanju ravnotee za proizvoljno optereenje u ravnini sustava, a sve vanjske i unutranje sile ne mogu se odrediti iz uvjeta ravnotee. Da bi se odredile sve reakcije i rezne sile, potrebne su dodatne jednadbe.
Vrste statiki neodreenih sustava

Obostrano upeta greda Obostrano upeti poluokvir

Obostrano upeti okvir Obostrano kruto spojen luk, ili obostrano upeti luk, naziva se i samo: upeti luk

Kontinuirana greda

Kontinuirani okvir sa zglobnim leajevima

Kontinuirani okvir s upetim stupovima

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

19

Ojaane grede

Okviri i lukovi sa zategama

Poduprte grede

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

20

OPE KARAKTERISTIKE STATIKI ODREENIH NOSAA


1. 2. Kod statiki odreenih nosaa rjeenja za reakcije i unutranje sile su jednoznana. Kod statiki odreenih nosaa reakcije i unutranje sile ne ovise o obliku i veliini poprenog presjeka elemenata niti o materijalu iz kojeg su napravljeni pojedini elementi nosaa. Kod statiki odreenih sustava ne pojavljuju se reakcije i unutranje sile zbog djelovanja promjene temperature, poputanja oslonaca ili uslijed netono izvedenog pojedinog elementa u sustavu. Ako se kod statiki odreenog sustava optereenje na dijelu jednog diska zamijeni statiki ekvivalentnim optereenjem, nee doi do promjene reakcija kao ni unutarnjih sila na ostalom dijelu sustava izvan tog podruja.
P A p B

3.

4.

5.

Statiki odreeni nosai nemaju rezervu u pogledu stabilnosti ako doe do raskida neke vanjske ili unutranje veze. Ako doe do poputanja na mjestu jedne veze, dolazi do gubitka stabilnosti sustava ili dijela sustava.

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

21

SILE U KONSTRUKTIVNIM SUSTAVIMA


Vanjske sile: vanjske aktivne sile i vanjske reaktivne sile
P1
C

q2

P2 P3 P4

q1

AH

AV

BH BV

Unutranje sile: - unutranje sile u vezama ili reakcije veza - unutranje sile u osnovnim nosivim elementima ili sile u presjeku

q
A I D

III

P2

F II E

P1
B

q AH
A

DV
D

P2 DH DH D DV

AV
C

CH S

CV

CH P1 BH
B

CV
C

S
E

BV

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

22

Odreivanje reaktivnih sila


Sustav F
A C B A

tapni model F
C B

Prosta greda Zglobni leaj (dvije veze) Klizni leaj (jedna veza)

L1 L2

L3

F
B B

Trokut sila

Grafiko uravnoteenje

Analitiko rjeenje

Fy Ax Ay a
L

Fx B

1. X i = 0 A x = Fx 2. M B = 0 : L A y b Fy = 0 A y = b Fy L 3. M A = 0 : L B + a Fy = 0 B = a Fy L

---------------------------------------------------------------Kontrola: Yi = 0

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

23

Unutranje sile u presjecima


Unutranje sile u presjeku predstavljaju ukupnu silu kojom u jednom presjeku jedan dio sustava djeluje na drugi.
1

F2

Trokut sila F1 F2 F3 F2 M1-1 F3 F1-1 F2 M1-1 N1-1 N1-1 T1-1 F3

F1
1 Presjek

F3

F1-1

F1

M1-1

T1-1

F1

M1-1

Tri unutranje sile u presjeku:

uzduna sila (N) - normalna sila poprena sila (T) - transverzalna sila moment savijanja (M)

Veliine unutranjih sila dobivaju se iz uvjeta ravnotee dijela sustava.


Definicije unutranjih sila u presjeku

U z d u n a s i l a u presjeku jednaka je algebarskoj sumi projekcija svih sila koje djeluju s jedne ili s druge strane presjeka na tangentu na os elementa u toki presjeka. P o p r e n a s i l a u presjeku jednaka je algebarskoj sumi projekcija svih sila koje djeluju s jedne ili s druge strane presjeka na okomicu (normalu) na os elementa u toki presjeka. M o m e n t s a v i j a n j a u presjeku jednak je algebarskoj sumi momenata svih sila koje djeluju s jedne ili s druge strane presjeka na toku presjeka u osi elementa.

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

24

Dogovor o predznacima unutranjih sila (konvencija)


Klasina (na elementu):

M N T
Pozitivni smjerovi

M N T

Uzduna sila N smatra se pozitivnom ako u presjeku elementa izaziva vlak. Poprena sila T je pozitivna ako dio sistema na koji djeluje nastoji zaokrenuti u smjeru kretanja kazaljke na satu. Moment savijanja M je pozitivan kada izaziva vlak u donjim rubnim vlakancima a tlak u gornjim vlakancima elementa.
Suvremena (u presjeku): (kompjutorske metode)

Os elementa

Presjek

u skladu s orjentacijom desnog koordinatnog sustava

Pozitivni smjerovi: u smjeru pozitivnih koordinatnih osi

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

25

Dijagrami unutranjih sila


To su grafiki prikazi promjena unutranjih sila uzdu elemenata sustava. Dijagrami unutranjih sila crtaju se ili uzdu osi elemenata sustava ili na njihovim projekcijama.
F2
1 2 3 4 5 6

F1x F1

F3x F3

F1y

F3y

Nx

F1x

F3x

F1y

F2
Tx

F3y

Mx +

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

26

OSNOVNE JEDNADBE GRAEVINSKE STATIKE


Za svaki presjek treba nai:
tri unutranje sile moment savijanja M, poprenu silu T i uzdunu silu N tri deformacijske veliine relativnu promjenu kuta odnosno zakrivljenosti , relativno produljenje i relativno klizanje odnosno deformaciju uslijed posmika tri pomaka translatorni pomak uzdu osi u, popreno na os elementa v i kut zaokreta

jednadbe ravnotee jednadbe uzajamnosti deformacija i pomaka fizikalne jednadbe

Jednadbe ravnotee sadravaju statiki dio zadae graevinske statike - veze izmeu unutranjih sila i optereenja:

dN x dx

= n x ;

dTx dx

= px ;

dM x dx

= Tx

Jednadbe uzajamnosti geometrijske jednadbe veze izmeu deformacijskih veliina i pomaka:

du ; dx

dv ; dx

d dx

Fizikalne jednadbe veze izmeu sila i deformacijskih veliina:

= N ; EA
Pretpostavka da vrijedi Hookeov zakon.

M ; EI

=k T GA

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

27

Diferencijalne jednadbe ravnotee grede


q m
ds dy

j Rj

Mj

Mi

i Ri

dx

q kontinuirano optereenje; m kontinuirani momenti Ri, Rj, Mi i Mj sile i momenti na krajevima promatranog dijela zakrivljene grede Diferencijalno mali element grede duljine ds:
1.
M H V . qx
1 dx

qy m
2

V+dV M+dM . H+dH


dy

2.
M N T .
1

qn m qt
2

M+dM . T+dT N+dN

Uvjeti ravnotee postavljaju se na nedeformiranoj gredi uz zanemarivanje beskonano malih veliina drugog reda. 1. Uvjeti ravnotee x = 0 , y = 0 , M 2 = 0 :

x = 0 y = 0
M2 = 0

dH + q x dy = 0
dV + q y dx = 0

dM H dy V dx m = 0

2. Iz sume projekcija sila na pravac sile N + dN dobiva se:


N + dN N cos d T sin d + q t ds cos (d 2) = 0 cos d = 1 ; sin d = d dN T d + q t ds = 0 Iz sume projekcija sila na pravac sile T + dT dobiva se: T + dT T cos d + N sin d + q n ds cos (d 2) = 0 dT + N d + q n ds = 0 Iz sume momenata na toku 2 dobiva se:

M + dM M T ds m ds = 0

dM T ds m ds = 0

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

28

Ako se tri gornje jednadbe podijele sa ds dobivaju se ope jednadbe ravnotee grede:
dN T + qt = 0 ds dT N + + qn = 0 ds dM Tm = 0 ds

Veza izmeu komponenata sila N i T i komponenata sila H i V:


T M V N

M H

H R N

. V

M N T

M V

T .

N = H cos V sin T = H sin + V cos

ili

H = N cos + T sin V = T cos N sin

Jednadbe ravnotee elementa ravne grede


Mx Nx Tx
1

mx

px
2

i
1 dx 2

j Ri Rj

Mx+dMx Nx+dNx Tx+dTx

nx dx

ds dx ; q t n x ; q n p x ; = dN x + nx = 0 dx U sluaju da nema optereenja mx: Diferencijalna veza izmeu poprene sile i optereenja: dTx + px = 0 dx dM x Tx m x = 0 dx

dTx = px dx dM x = Tx dx
d2Mx = px dx 2
29

Diferencijalna veza izmeu momenta savijanja i poprene sile:

Diferencijalna veza izmeu momenta savijanja i optereenja:

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

Tangens kuta nagiba tangente na funkciju poprene sile u nekoj toki grede jednak je negativnoj vrijednosti intenziteta kontinuiranog optereenja u toj toki. Tangens kuta nagiba tangente na funkciju momenta savijanja u nekoj toki grede jednak je poprenoj sili u istoj toki.

Veza izmeu poprene sile i optereenja kada je optereenje koncentrirana sila


Mi Ni
l l

Pi

Mi

Ni Ti
l

Suma projekcija sila na pravac djelovanja sile Pi mora biti jednaka nuli:
Ti Ti Pi = 0
l d

Ti

Ti Ti = Ti

Ti = Pi

Skok u dijagramu poprenih sila pojavljuje se samo na mjestu djelovanja koncentrirane sile. Na tom mjestu u dijagramu momenata savijanja pojavljuje se lom.
P P P

T
+

T P M
+ + +

T P P

M
+

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

30

Skok u dijagramu momenata savijanja pojavljuje se samo na mjestu gdje djeluje koncentrirani moment.
MO MO

T
+

T
+

M
+

M
+

MO MO

U podruju konstantnog vertikalnog kontinuiranog optereenja ( p x = konst. ):


q
a

T
+

q. a

Mmax

Lom u dijagramu poprenih sila pojavljuje se samo na mjestu na kojemu se mijenja intenzitet kontinuiranog optereenja.
pL pD

pL pD
TL = TD ML = MD

dTL dTD dx dx
dM L dM D = dx dx

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

31

Integralne veze izmeu optereenja i sila presjeka


1.

dTx = p x dx

x=x2 x = x1

dTx = Tx = x 2 Tx = x1 = Tx 2 Tx1 = p x dx
x1

x2

T2 = T1

x2 x1

p x dx

povrina ispod dijagrama p x

1 24 4 3

2.

dM x = Tx dx

x=x2 x = x1

dM x = M x = x 2 M x = x1 = M x 2 M x1 = Tx dx
x1 x2 x1

x2

M 2 = M1 +

Tx dx

povrina ispod dijagrama Tx

1 24 4 3

Razliiti sluajevi optereenja:

px = 0 :

Tx = T0 = konst.
M x = M0 + c x

konstanta, funkcija 0. stupnja pravac, funkcija 1. stupnja (linearna funkcija)

p x = p (konstanta, funkcija 0. stupnja):

Tx = T0 + b x
M x = M 0 + c1 x + c 2 x 2

pravac, funkcija 1. stupnja (linearna funkcija) funkcija 2. stupnja (kvadratna parabola)

p x = p 0 + a x (pravac, funkcija 1. stupnja - linearna funkcija):

Tx = T0 + b1 x + b 2 x 2

funkcija 2. stupnja (kvadratna parabola)

M x = M 0 + c1 x + c 2 x 2 + c3 x 3 funkcija 3. stupnja (kubna parabola) p x = p 0 sin x (trigonometrijska funkcija):

Tx = T0 + p 0 cos x
M x = M 0 + T0 x + p 0 2 sin x

Vedrana Kozuli

Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

32

Primjer: Na gredi AB zadan je dijagram momenata savijanja. Potrebno je nai optereenje.


M
d/2 MB D MD b E

MC
A C

B parabola 2 d
0

+
c

ME

T
TC TA
d

TD

TC

TB

PA

PC

PD

PB MB

Prvo treba nai dijagram poprenih sila. -- na dijelu AC: -- na dijelu CD: -- na dijelu DE: TA = TC =
TC = TD =
d l

MC a

MC + MD b

TDE = 0
ME + MB M + MB = 2 E d2 d

-- na dijelu EB poprena sila je linearna funkcija:


TE = 0 , TB =

Optereenje grede: -- u tokama A, C, D i B djeluju koncentrirane sile: PA = TA ; PC = TC + TC ; PD = TD ; PB = TB -- na dijelu EB djeluje jednoliko kontinuirano optereenje q:
q= TB d
l d l

-- u toki B djeluje koncentrirani moment M = M B


Vedrana Kozuli Graevinska statika 1 Uvod. Struktura konstrukcije

33