1

01 Lirika (karakteristike) Knjievni rod

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Naziv je dobila prema starogrkom instrumentu lira (lyra). Povezanost izmeu glazbe i lirike Subjektivnost i osjeajnost Nema opisivanja Kratka i naizgled jednostavna

02

Klasificira se prema tematici na: ljubavnu, domoljubnu, refleksivnu, pejzanu, religioznu, socijalnu i intimnu liriku. Strukturu lirske pjesme sainjavaju: tema, motivi, jezik, ritmika organizacija (izbor duine stiha, ritam, rima i sl.). Versifikacija Znanost o stihu Nastala u antikoj Grkoj (kvantitativna) Danas poznajemo 3 versifikacijska sustava: Kvantitativna versifikacija: Nastala u antikoj Grkoj Temelji se na izmjeni dugih i kratkih slogova poredanih u stope Dugi slog se biljei znakom - (arza), a kratki slog znakom U (teza) Stope: Trohej: Jamb: Daktil: -U U-UU (arza pa teza) (teza pa arza) (arza pa 2 teze)

Spondej: - (dvije arze) Stope su obrasci dugih i kratkih slogova Stope se slau u stihove i stihovi nose naziv prema broju stopa Stihovi: Heksametar (Ilijada, Odiseja, Eneida) (6 stopa) Pentametar (5 stopa) Elegijski distih (spoj heksametra i pentametra) Alkejska strofa (dobila naziv prema pjesniku Alkeju) Safika strofa (dobila naziv po pjesnikinji Sapfi ) Silabika versifikacija: Temelji se na broju slogova u stihu Stihovi: Osmerac, deseterac, dvanaesterac, ... Akcenatska versifikacija: Zasniva se na broju naglaenih slogova u stihu, pa stihovi ne moraju biti iste 03 Tradicionalni lirski oblici Nastaju u samim zaetcima lirike (naslijedili smo ih iz antike tradicije) Himna: Najsveanija pjesma Prvobitno upueno bogovima, a danas nacionalni simbol Ima uzvien ton i polagani ritam Oda: Sveana pjesma Napisana u slavu neke osobe ili pojave Poznata hrvatska oda: Rodu o jeziku

o o

duine.

o
o o o

o o

Elegija: U antici to je bio naziv za svaku pjesmu pisanu elegijskim distihom (heksametar + pentametar), a danas oznaava pjesmu sjetnog sadraja koja oznaava aljenje za neim. o Elegije su pisali hrvatski latinisti: Juraj igori i Ivan esmiki, a u novijoj knjievnosti Franjo Ciraki.

2
o

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Ditiramb: Prvobitno posveena bogu Dionizu Zanosna pjesma koja slavi ivot i prirodu (npr. Cvrak V. Nazora) Epigram: Kratka lirska forma Obino duhovita i satirina Popularna u vrijeme humanizma Epitaf: Kratka misaona forma este teme: ovjekova sudbina, prolaznost i sl. 04 Tematska podjela poezije Pogledati pod pitanje broj 1. Ditiramb (V. Nazor Cvrak) Pogledati pod pitanje broj 3. Himna (A. Mihanovi Horvatska domovina) Pogledati pod pitanje broj 3. Karakteristini stihovi hrvatske knjievnosti Deseterac: Najstariji stih hrvatske usmene knjievnosti 10 slogova Lirski deseterac ima cezuru iza 5. sloga (stanku), njime su obino kazivane ljubavne pjesme Epski deseterac ima cezuru iza 4. sloga, njime su obino kazivane epske junake pjesme Dvanaesterac: 12 slogova Cezura iza 6. sloga

o o o o

o
05 06 07

o o

o o o

(Hasanaginica)

o o o o
o

est je u renesansnoj lirici kada se obino vezivao u dvostruko rimovane distihe (rimuju se slogovi iza cezure i slogovi na kraju stiha; Judita, M. Maruli) Stih bugartice: Nema tono odreen broj slogova (15-17)

Koristi se u narodnim pjesmama bugarticama (bugariti - tuno pjevati, tuiti) Ritam je polagan o Poznata je bugartica O kraljeviu Marku i bratu mu Andrijau; Petar Hektorovi u djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje (on je to samo zapisao, to je narodna pjesma) 08 Strofe Vee cjeline u koje su povezani stihovi Tercina: 3 stiha Popularizirao ju je Dante Alighieri u svom djelu Boanstvena komedija Katrena: 4 stiha Obino rimovani, a rima moe biti razliita: Parana: aabb Ukrtena: abab Obgrljena: abba Sonet: Najzahtjevnija lirska forma Talijanska rije: snonare zvuati, zvoniti (jer mora ostvariti sklad znaenja i zvuanja) Dvije vrste soneta:

o o o

o o

o o

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Petrarkin ili talijanski sonet: 2 katrena i 2 tercine. Gdje su katreni meusobno povezane rimom (npr. abba, abba), a u tercine se ne prenosi rima iz katrena ve one imaju zasebnu rimu (abba, abba, ccd, ccd). Shakespeareov ili elizabetinski sonet: 3 katrena i 1 distih. Rima se ne prenosi iz jednog katrena u drugi (abab, cdcd, efef, gg). o Sonet je popularizirao F. Petrarca u svom kanconijeru (14. st.)

o 09

A. G. Mato hrvatski majstor soneta Figure dikcije

Figure su stilska sredstva, tj. utvreni naini izraavanja koji se mogu izdvojiti i oznaiti jer odstupaju od uobiajenog naina govora. Dijelimo ih na: o Figure dikcije o Figure rijei ili tropi o Figure konstrukcije o Figure misli

Asonanca ponavljanje samoglasnika u stihu ili strofi ime se ostvaruje osobita zvunost Aliteracija ponavljanje suglasnika u stihu ili strofi ime se ostvaruju posebni zvuni efekti Anafora ponavljanjem istih rijei na poetku nekoliko uzastopnih stihova Epifora Ponavljanje istih rijei na kraju nekoliko uzastopnih stihova 10 Figure rijei ili tropi Sve figure rijei nastaju promjenom osnovnog znaenja

Metafora figura prenesenog znaenja, a mnogi je opisuju kao skraenu poredbu u kojoj se ne kazuje to se sa ime usporeuje nego se samo iskazuje drugi lan poredbe. npr. Zato ti je tijelo odjedanput plamen? A. B. imi Personifikacija figura u kojoj se stvarima i pojavama daju ljudske osobine. npr. Livade su me voljele... J. Pupai

Alegorija moe se shvatiti kao produena metafora, tj. preneseni smisao koji se protee na cijelo djelo. Na alegoriji se zasniva itava jedna knjievna vrsta - basna. 11 Figure konstrukcije One nastaju osobitim rasporedom rijei u reenici ili stihu. Nazivaju jo i sintaktike figure.

Retoriko pitanje pitanje koje se ne postavlja da bi se na njega dobio odgovor. Slue da svojim upitnim oblikom naglase neki osjeajni stav. npr. I, da li bih imao dosta snage u svom glasu kada bi pred tobom branio svoj svijet? N. op - Isus ita novine

Asindeton nastaje nizanjem rijei bez gramatikog povezivanja npr. Topovi, bombe, damije, torpeda, sistemi suhi, kumiri od mjedi, plemii lani carski svodnici, mranjaci tusti, vragu svodnici. A. G. Mato 12 Figure misli

Antiteza zasniva se na opreci, tj. suprotnosti. Na oprekama se zasniva itav jezini sustav jer upravo uzajamnim odnosom suprotstavljanja pojedine rijei dobivaju odreena znaenja. Saetim antitezama obiluju poslovice. npr. Sit gladnom ne vjeruje Tijesan mi bijae vijek a velebna bijae mi dua J. P. Kamov

U naim narodnim pjesmama postoji vrsta antiteze koja se zove slavenska antiteza, a sastoji se od pitanja, odgovora, negacije odgovora i na kraju pravog odgovora na pitanje (poetak Hasanaginice). Gradacija figura stupnjevanja. Ona nie pojmove od slabijih ka jaima i tada je nazivamo klimaks, a ako nie pojmove od jaih prema slabijima nazivamo je antiklimaks. npr. Naite me, veite me, spalite moje sjeanje... J. Vrkljan Oksimoron posebna vrsta antiteze u kojem se spajaju imenica i pridjev njoj suprotan znaenjem. Npr. stara mladost, zimsko ljetovanje, buna tiina. 13 Epika Pripovjedaki knjievni rod Objektivnost i irina pripovijedanja

4
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Epika opisuje i pripovijeda o dogaajima i likovima 3 elementa strukture epike: Pripovjeda sveznajui, autorski, u 1.licu, u 3.licu, skriveni... Likovi Dogaaji Pripovijedanje moe tei kronolokim slijedom ili retrogradno

1.
2. 3.

irina epskog pripovijedanja trai sredstva usporavanja radnje ili sredstva retardacije, to su: digresije, epizode, ponavljanja.

o o
14

Epika se dijeli na: Epiku u stihu (ep, epska pjesma, ) Epiku u prozi (roman, novela, ) Lirsko-epske vrste

Balada, romanca, poema. Balada i romanca mogu pripadati usmenoj narodnoj knjievnosti, a poema je uvijek umjetniko djelo. Ove vrste su lirsko-epske jer imaju epsko pripovijedanje, likove, dogaaje, a lirsku osjeajnost. Balada obino govori o traginim dogaajima i tunog je tona, a romanca ne zavrava tragino, iako obino tematizira neki sukob (npr. Hasanaginica). Romanca panjolska narodna vrsta (Lorca) Poema javlja se u baroku (Suze sina razmetnoga I. Gunduli; Jama I. G. Kovai)

15

Drama gr. Drahma radnja 3. knjievni rod, namijenjen prikazivanju na pozornici.

Zasniva se na nekom sukobu i prikazuje radnju koja traje od poetka preko zapleta do vrhunca i preokreta do raspleta, to se zove jedinstvo radnje u drami. Postoje jo jedinstvo mjesta i vremena. Drama je pisana u dijalozima i monolozima, podijeljena je po ulogama (likovima), a sadri i didaskalije, tj. upute glumcima i redatelju. Kao rod dijeli se na 3 vrste: tragediju, komediju i dramu u uem smislu. 16 Postanak i razvoj tragedije Prema tradiciji tragedija je nastala u 6. st. pr. Kr., a njenim osnivaem smatra se Tespis. Razvila se iz obreda bogu Dionizu kada se korovoa odvojio od kora i s njim uspostavio dijalog.

Naziv je dobila prema gr. rijeima tragos - jarac i ode pjesma, jer su lanovi kora bili odjeveni u jaree koe. Tragediju obiljeava: tragini junak, tragina krivnja, tragini zavretak i uzvieni stil. Tragediju su unaprijedili i razvili Eshil, Sofoklo i Euripid koji su proirili radnju i dodali vie glumaca. Zlatno doba tragedije je bilo 5. i 4. st. pr. Kr. kada su djelovali dramski pisci Eshil, Sofoklo i Euripid. 17 Postanak i razvoj komedije Razvila se iz veselih pukih ophoda Temeljna njena znaajka je humor i smijeno Njeni likovi su redovito obini ljudi, puani i seljaci Stil nije uzvien ve dapae ponekad grub. Najznaajniji antiki pisac komedija je Plaut:krtac (Aulularija). Komedije se mogu podijeliti na: Komedije karaktera koje ismijavaju neke karakterne mane i nedostatke Komedija intrige zasnovana na zapletu proizalom iz nesporazuma

o o o o

Komedija situacije humor gradi na temelju neoekivanih i ne predvienih situacija u koje se likovi dovode tijekom radnje o Komedija konverzacije zasniva se na duhovitim razgovorima Komedija dell arte zasnovana na improvizaciji (srednji vijek)

5
o
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Komedija erudita uena komedija (srednji vijek) Pisci komedija U renesansi M. Dri, W. Shakespeare U klasicizmu Moliere 18 Diskurzivni rod (knjievni oblici) U njima se ispreplee znanstveno i umjetniko. Najpoznatiji je esej (ogled), iji je osniva Michel de Montaigne (16.st.).

o o -

U eseju se obrauje razliita tematika esto iz podruja kulture, umjetnosti i znanosti ali te se teme oblikuju na umjetniki nain. Pod diskurzivne rodove takoer jo spadaju: putopis, biografija (ivotopis), autobiografija, memoari (sjeanja) te takoer i publicistike vrste kao reportaa i feljton.

19

Biblija Na papiru [1]

20

Antika grka knjievnost (po razdobljima) Zapoinje s Homerom otprilike 9. ili 8. st. pr. Kr. Traje do 529.god (kad je car Justinijan zatvorio posljednju filozofsku kolu u Ateni) Dijeli se na 4 razdoblja: Pretklasino ili Arhajsko Traje do kraja 6. st. pr. Kr. U tom razdoblju razvile su se epika i lirika a osobito monodijska lirika Najvaniji predstavnik epike je Homer Najvaniji predstavnici lirike su: Alkej, Sapfa i Anakreont U 6. st. pr. Kr. ivio je Ezop, otac basne Klasino Traje kroz 5. i 4. st. pr. Kr. Sredite kulture je Atena (Periklovo doba) U knjievnosti se najvie razvija drama zbog dramskih natjecanja u vrijeme svetkovina Najvei dramski pisci tog razdoblja su: Eshil, Sofoklo, Euripid (tragiari) i Aristofan Razvija se i filozofija (Heraklit, Sokrat, Plaut, Aristotel...) Helenistiko Traje od poetka 3. st. pr. Kr. do 30. god. pr. Kr.

(Dionizija)

(komediograf)

U ovo vrijeme sredite kulture je Aleksandrija (aleksandrijska biblioteka izgorjela 47. pr. Kr. za vrijeme graanskog rata izmeu Cezara i Ptolomeja) Najvaniji knjievnici: Kalimah (pisac elegije); Teokrit (tvorac idila); Apolonije (napisao najvei ep ovog razdoblja: Zgode Argonauta) o Rimsko razdoblje Traje od 30. god. pr. Kr. do 529. Rim osvaja helenistike drave, kulturni ivot u provincijama se slabo razvija pa umjetnici odlaze iz Grke u Rim. Razvija se proza (pojava romana) Pisci su: Harifon, Longo, Heliodor (pisali su ljubavne romane) 21 Homer i Homersko pitanje

Homersko pitanje odnosi se na dvojbe nastale u 18. st. glede toga da li je Homer uope postojao i da li je on tvorac epova Ilijade i Odiseje.

o o

Istraivai se dijele na pluraliste i analitiare, te unitariste: Pluralisti i analitiari vjeruju da su pojedine dijelove tih epova sloili razliiti pjesnici. Unitaristi vjeruju da su epovi djelo jednog stvaraoca.

6
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Po predaji Homer je bio slijep i pjeva, rodom najvjerojatnije iz Smirne, a povjesniar Herodot smjeta ga u razdoblje od 900. 700. god. pr. Kr.

22

Ilijada Na papiru [2]

23

Odiseja Na papiru [3]

24

Sapfa (melika, safika strofa) Roena u Erezu na otoku Lezbu ivjela u gradu Mikeni Osnovala kolu za djevojke Thiasos

Na eolskim otocima kojima pripada i Lezb u 7. i 6. st. pr. Kr. razvila se tzv. monodijska lirika, koja se pjevala uz pratnju glazbenog instrumenta Subjektivna lirika ljubavne, svadbene, poasne, gozbene i politike tematike Razvoju te kulture pridonijele su ureene gospodarske i drutvene prilike, te vea sloboda i obrazovanost ena

Safika strofa: Prevedena na silabiku versifikaciju se ustalila u obliku katrena od 3 jedanaesterca i jednog Bila je vrlo popularna u srednjovjekovnom, latinskom i crkvenom pjesnitvu Sofoklo: Kralj Edip Na papiru [4] 26 Euripid: Elektra Na papiru [5] 27 Plaut (Tit Makcije Plaut 254. 184. pr. Kr.) Pripisivalo mu se vie od 100 komedija ali autorstvo je potvreno za 21. Najpoznatije: krtac (Aulularija, Komedija o loniu) i Hvalisavi vojnik

peterca o

25

To su komedije karaktera, obrauju scene iz porodinog ivota obinog puka, vjeto voene intrige, ivih dijaloga i sonog narodnog govora. Presudnu ulogu esto igra rob. U Plautovim komedijama ima elemenata grube komike, plesnih i glazbenih elemenata, prilagoenih ukusu rimske publike.

Komedija krtac govori o starcu Euklionu koji je u svom ognjitu pronaao aru sa zlatom i sada se mui jer strahuje da mu ga tko ne ukrade, a odvie je krt da bi potroio i novi. Starac ima ker i pristaje je udati za starog susjeda koji ne trai miraz, ali susjed ima neaka koji je ve ljubavnik stareve keri. U pripremama za pir zlato bude ukradeno (ukrao ga je rob koji je htio kupiti svoju slobodu). krtac je izbezumljen, a stari susjed odrekao se djevojke u korist neaka. Mladi dolazi prositi djevojku i tu nastupa situacija qui pro quo (tko o emu). Komedija ostaje ne dovrena ali naznake su radnje da je zlato vraeno, mladi je dobio djevojku, a rob svoju slobodu.

Ova komedija je utjecala na M. Dria prema kojoj je napisao svoju komediju Skup, a i na Molierea koji ju je obradio u svojoj komediji krtac.

28

Ovidije: Metamorfoze Na papiru [6]

29

Vergilije: Eneida Na papiru [7]

30

Srednjovjekovni epovi Srednjovjekovna epika na narodnim jezicima nastaje od 9. 13. st. osloboena antikih uzora. Stvaraju se narodni stihovi.

Teme su junake, glavni junaci pripadaju legendarnoj prolosti i bitni su za uspostavljanje nacionalnog identiteta.

7
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Oni pronose moralna naela vitekog sloja feudalnog svijeta Najstariji je Beowulf staroengleski spjev iz 8. st.

Zatim Pjesan o Rolandu francuski ep iz 12. st. o Roland je neak Karla Velikog koji pogiba u Pirinejima branei odstupnicu napadnut od Saracena. Predaja ga je pretvorila u idealnog viteza bez mane i straha.

o o o

Pjesan o Cidu panjolski ep iz 12.st. Cid je panjolski nacionalni junak iz borbi protiv maura koji su mu i dali ime El Cid to znai

gospodar. Kalevala finski ep iz 12.st. Tema mu je borba Finaca s Laponcima, a obrauje fantastine motive i pretkranska vjerovanja finskog naroda. Pjesma o Nibelunzima Pjesma obrauje temu vezanu uz germansko pleme Burgunda od ega prvi dio opisuje podvige enidbu i smrt Siegfrieda, a u drugom tema je vezana uz dvor hunskog kralja Atile i propasti burgundskih vladara. o Oba djela su povezana likom Kriemhilde 31 Trubaduri i Minezigneri Na papiru [8] 32 Prvi pisani hrvatski spomenici Na papiru [9] 33 Baanska ploa

34

Pronaena u Jurandvoru kraj Bake na otoku Krku kao dio crkvenog namjetaja (plutej, tj. oltarna pregrada). Nastala oko 1100. godine. Povijesni, pravni i jezini spomenik koji se danas uva u palai Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Povijesni spomenik - jer spominje kralja Zvonimira Pravni spomenik - jer je to darovnica (kralj je dao zemljite crkvi sv. Lucije)

Jezini spomenik - jer pokazuje stanje jezika i oblik pisma kojim su se u ono vrijeme sluili tj. staroslavenski jezik hrvatske redakcije i prelazak s oble glagoljice na uglatu glagoljicu To je zapis opata Drihe koji svjedoi o darovanju zemljita crkvi od strane kralja i navodi ostale svjedoke: upana Desimira Krbavskog, Martina Likog, poslanika Vinodolskog (ime mu je bilo Pribinea). Nadalje stoji kako je crkvu zidao opat Dobrovit s 9 ostalih redovnika u dane kneza Kosmata. Dante Alighieri: Boanstvena komedija Na papiru [10] 35 Francesco Petrarca: Kanconijer Roen 1304., a umro 1374. godine.

Rodom iz Firence. Dio ivota proveo u Avignonu. Tamo se upoznao sa provansalskom trubadurskom lirikom i upoznao svoju inspiraciju Lauru. Slavu je stekao svojim Kanconijerom iako je napisao i brojna djela na latinskom jeziku (Kanconijer je napisan na talijanskom)

o o

Kanconijer: Intimni lirski dnevnik ljubavi prema udatoj gospoi Lauri u kojem je oita pjesnikova rastrganost izmeu udnje prema tuoj eni i srednjovjekovnih moralnih naela. o Kanconijer je podijeljen na 2 djela. Prvi dio je nastao za ivota gospoe Laure. Drugi dio je nastao nakon njezine smrti. Sadri 366 pjesama od ega su najveim djelom soneti (njih 317), uz nekoliko kancona, sestina, balada i madrigala.

8
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Petrarkina poezija izvrila je velik utjecaj na razvoj sveukupne kasnije ljubavne lirike pa biljeimo i pojavu petrarkizma tj. nastajanje pjesnikih kola oponaatelja Petrarke. U Hrvatskoj poznati petrarkisti su bili: Dore Dri i iko Meneti. 36 Giovanni Boccaccio: Decameron Rodio se 1313., a umro 1375. godine. Podrijetlom iz Firence ali roen u Parizu i kolovan u Napulju. Ostavio je veliki broj knjievnih djela i na latinskom i na talijanskom jeziku.

Decameron Knjiga deset dana: Zbirka od 100 novela uokvirenih s priom o kugi koje je 1348. harala Firencom (od nje je umrla Petrarkina Laura) pa su sedam djevojaka i tri mladia odluili napustiti grad i povui se na osamljeno imanje gdje su se zabavljali pripovijedajui svaki dan svatko po jednu priu. o Svaki dan su izmeu sebe birali kralja ili kraljicu koji je odreivao temu. o Teme su bile vrlo raznolike ali najee je to ulna (osjetilna) ljubav, stjecanje bogatstva, izrugivanje ljudskoj gluposti i religioznom licemjerju. o Kao likovi pojavljuju se svi drutveni slojevi: seljaci, graani, plemii i sveenstvo.

Smatra se utemeljiteljem novele jer je u ovom djelu ta vrsta definitivno uobliena kao kratka pria s malo likova s zanimljivom radnjom i efektnim zavretkom.

37

Humanizam Na papiru [11]

38

Renesansa Na papiru [12]

39 Miguel de Cervantes: Don Quijote Cervantes na poetku svog romana istie da mu je glavna namjena napisati satiru na viteke romane koji su bili popularni u ono vrijeme i puni besmislica.

Osmislio je glavnog junaka kao ishlapjelog starca naoruanog zahralim orujem, pomuenom pameti i dobrim namjerama. Konj mu se zvao Rosinante (Kljusina). Don Quijote je proao bezbrojne dogodovtine: borbu s vjetrenjaama (mislei da su divovi), borbu s mjehovima vina (mislei da su razbojnici). Iz svih pustolovina izaao je poraen i pretuen, ali nije izgubio hrabrost, ni volju da ispravlja nepravdu, titi slabije u ast svoje dame Dulcine od Tobosa koja je zapravo bila neka nepoznata seljanka.

Na njegovim putovanjima prati ga titonoa Sancho Pansa, jer mu je Don Quijote obeao uiniti ga guvernerom nekog otoka, a Sancho ima brojnu obitelj i brojne materijalne potrebe. Sancho je glas razuma koji pokuava prosvijetliti svoga gospodara (on jasno vidi da su vjetrenjae vjetrenjae, a ne divovi), ali ga Don Quijote ne slua. Ipak Sancho je vjeran sluga i ne naputa Don Quijotea, a i privlai ga ideja o otoku na kojemu bi bio guverner. Roman zavrava tako to se Don Quijote osvijesti neposredno pred smrt.

Don Quijote i Sancho Pansa su nerazdvojni, dvije strane iste medalje, ludost i razum, mata i stvarnost, idealizam i materijalizam. Tako si i portretirani, pa je Don Quijote visok, mrav, izduen, a Sancho malen, bucmast, prizemljen. Obojica predstavljaju ljudsku stvarnost, jer je i svaki ovjek pun suprotnosti.

Cervantes je Don Quijotea poeo pisati u zatvoru. Napisao je i jo neke drame i pripovijetke kojima se nije proslavio. 40 William Shakespeare: Hamlet Na papiru [13] 41 Renesansa u hrvatskoj knjievnosti Na papiru [14] 42 Hrvatski petrarkisti Oni su Dore Dri (1461. 1501.) i iko Meneti (1457. 1527.) Pjesnitvo dubrovakih petrarkista ostalo je sauvano u rukopisnom zborniku Nike Ranjine.

9
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Pjesme hrvatskih petrarkista nisu pisane u formi soneta ve najee u dvostruko rimovanim dvanaestercima, ali su po uzoru na Petrarcu ljubavne tematike, prikazuju razne faze udvaranja, emotivni odnos prema voljenoj i motive njene ljepote. iko Meneti napisao je vei broj pjesama, a posveene su raznim enama ija imena otkrivamo u akrostihu. Pisao je gotovo iskljuivo dvostruko rimovanim dvanaestercima. Dore Dri napisao je manji broj pjesama, njegova je lirika dublja i iskrenija, a u akrostihu se pojavljuje njegovo ime. Osim dvostruko rimovanim dvanaestercem, koristio se i drugaijim stihovima (desetercima, etrnaestercima, itd.). U ljubavnu liriku uplee i refleksivne motive o prolaznosti, smrti, itd. Dore i iko su prvi pjesnici iji radovi su nam ostali sauvani. Inae u zborniku Nike Ranjine nalaze se i pjesme jo nekolicine danas nepoznatih pjesnika. 43 Marin Dri (1508. 1567.): Novela od Stanca i Dundo Maroje Roen u Dubrovniku, u graanskoj obitelji. Neko vrijeme je proveo u Sieni (Italija). Tamo je upoznao talijansku renesansnu komediju. Bavio se idejom da puani trebaju preuzeti vlast u Dubrovniku. Nakon toga je ivio u Veneciji gdje je umro i pokopan. Knjievno djelo obuhvaa mu komedije, pokladne igre, pastorale i tragediju.

Novela od Stanca: Pokladna jednoinka u dvanaesterakim stihovima gdje je Dri suprotstavio svijet grada i svijet sela, te starost i mladost, te na tom sukobu gradio komiku. o Radnja se zbiva u pokladnoj noi kada starog seljaka Stanca prevari i izruga obijesna dubrovaka mlade uvjeravajui ga da e doi vile i pomladiti ga. Vile su zapravo dubrovake makare koje mu zagarave lice aom i ukradu kozle i sir koje je doao prodati.

Dundo Maroje: Komedija sa dva prologa, prvi je autorski, a drugi prolog Negromanta Dugog Nosa, koji u prenesenom znaenju iskazuje Drieve poglede na suvremeno stanje u Dubrovniku. o Radnja se temelji na sukobu oca i rastronog sina koji je otiao s kapitalom u Italiju da zasnuje posao (trgovinu), ali umjesto toga provodi se s najskupljom rimskom kurtizanom Laurom. Otac polazi za njim iz Dubrovnika u Rim da spasi to se moe. o Radnja je puna peripetija i zapleta, a glavni intrigant je Pomet, sluga Nijemca Uga Tudeka koji je takoer zaljubljen u Lauru. o Pomet je detaljno okarakteriziran lik prikazan kao vjet, okretan i snalaljiv ovjek koji manipulira svoga gospodara i ostale u svoju korist. On je nositelj renesansne filozofije da cilj opravdava sredstva, da se treba znati prilagoditi svakoj situaciji i da ovjek treba ovaj ivot iskoristiti za uivanje. 44 Petar Zorani (1505. ?): Planine Roen u Zadru Od njegovog knjievnog rada ostao je sauvan samo roman Planine. To je prvi hrvatski roman. Za druga dva Zoranieva djela Ljubveni lov i Vilenica znamo samo po naslovu.

Planine: Pisane u prozi i stihovima. Opisuju putovanje pastira Zorana (Petar Zorani) po zaviaju preko Velebita do Dinare, Krkom do mora s povratkom u Zaton Ninski. o Pastir Zoran trai lijek nesretnoj ljubavi. o Na svom putovanju susree vile, pastire koji mu pripovijedaju prie i pjevaju pjesme. Jedan od takvih susreta je onaj u Perivoju od Slave gdje Zoran susree vile Kaldejku, Grkinju, Latinku i Hrvaticu koje su alegorije kulture i knjievnosti tih naroda. o Planine su nastale pod utjecajem talijanskog pisca Jacopa Sanazzara i njegovog romana Arcadia. U njima je vidljiv i Ovidijev utjecaj, jer mnoge prie u Planinama nalikuju na metamorfoze, tj. prikazuju nekakvu preobrazbu ili legendarni postanak nekog lokaliteta. Osim pastirske i ljubavne tematike, javljaju se i druge teme: problem opasnosti od Turaka, problem odnaroivanja, problem hrvatske kulture na narodnom jeziku, itd. 45 Petar Hektorovi (1487. 1572.): Ribanje i ribarsko prigovaranje Hvarski vlastela ije je najznaajnije djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje. Ribanje i ribarsko prigovaranje odreuje se i kao pjesnika poslanica jer je upuena Hektorovievom prijatelju Jerolimu Bartueviu i kao ribarska ekloga jer opisuje idilian ugoaj dalmatinske obale i dokumentarni pjesniki putopis jer opisuje stvarno putovanje od Hvara do Braa i olte na koje je pjesnik poao u pratnji svoja dva kmeta ribara Paskojem i Nikolom.

10

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

U djelu se osjeti uitak u putovanju i ljubav prema prirodi, slave se ljepote zaviaja, ali se i detaljno opisuje nain ribolova i ribarski alati.

Hektorovi je u tom djelu zabiljeio nekoliko narodnih pjesama (dvije bugartice i tri poasnice) koje su Nikola i Paskoje pjevali, pa ga moemo smatrati i prvim hrvatskim folkloristom.

46

Barok

Na papiru [15] U europskoj knjievnosti razvilo se nekoliko baroknih podstilova: o U panjolskoj kulteranizam i gongorizam (prema pjesniku Luisu de Gongori) to je bogat i raskoan pjesniki stil smione metaforike i mitoloke simbolike, a time je nedostupan neobrazovanom itatelju (Gongorin osnovni pjesniki motiv je prolaznost). o U Italiji se naziva marinizam (prema pjesniku Giambattisti Marinu), takoer raskoan jezik i pjesniki stil prenatrpan ukrasima, te izraavanje postaje samo sebi svrhom. Osobito postaje popularna figura concetta koja se temelji na pronalaenju slinoga meu pojavama koje su naizgled potpuno razliite. Paradoksi, kontrasti, metafore i hiperbole su najee figure. o U Francuskoj preciozni stil (prema Molierovoj komediji Precioze ili uene ene). U vrijeme renesanse forma i sadraj nastojali su se odrati u skladu, a u baroku forma nadvladava po vanosti sadraj, koji pada u drugi plan. 47 Pedro Calderon de la Barca (1600.-1681.): ivot je san panjolski pisac, posljednji od autora zlatnog vijeka panjolske knjievnosti (kako se naziva 16. i 17. st. u panjolskoj).

Pisao je drame, crkvena prikazanja, a najpoznatije su mu: Zalamejski sudac i ivot je san.

Njegovo kazalite je dvorsko, raskono, bogate scenografije, a teme njegovih drama su moralne i univerzalne. ivot je san: o Drama u stihovima. o Govori o kraljeviu Sigismundu kojega je njegov otac zatvorio u nekoj dalekoj tvravi jer mu je proreeno da e Sigismund biti tiranin i upropastiti dravu. Da bi to provjerio kralj ga jednom uspava i dovede na dvor gdje je Sigismund pokazao da je odgojno zanemaren i sklon tiraniji. o Kralj ga je opet uspavao i vratio u tvravu gdje mladi nije siguran to je san, a to je java. Kasnije ga vojska oslobodi i dovede na prijestolje i Sigismund vlada pravedno jer je u meuvremenu spoznao svoje pogreke, ali nikad nije stekao sigurnost i nije siguran to je san, a to je java. o Drama postavlja pitanje o ulozi odgoja u ljudskom ivotu, o sudbini, o slobodi, o snazi razuma koji se jedini moe suprotstaviti usudu, te o prolaznosti i nestalnosti svega. 48 Ivan Gunduli (1589.1638.): Suze sina razmetnoga Dubrovaki plemi koji je u mladosti pisao pjesme i melodrame, ali ih nije objavio. Sauvane su etiri: Arijadna, Prozerpina, Diana i Armida. Autor je i pastirske igre Dubravka, te velikog epa Osman, a napisao je i tipinu religioznu poemu Suze sina razmetnoga. Poema je sloena od tri dijela (plaa): o Sagrjeenje (pokajnikovo sjeanje na grijehe)

o o
-

Spoznanje (spoznaja grijeha, ivota i smrti, te puta k spasenju) Skruenje (pokajanje, preobraenje i povratak Bogu) Motiv je preuzeo iz Biblije, iz evanelja po Luki. Napisana je u obliku monoloko ispovjednog govorenja u strofama od 6 stihova. U njoj je vidljiv tipino barokni stil, mnotvo ukrasnih figura: concetta, antiteza, poredbi i metafora. 49 Ozaljski knjievni krug

inili su ga Petar i Nikola Zrinski, Ana-Katarina Frankopan-Zrinska, Fran-Krsto Frankopan i Ivan Belostenec. Osobitost je ovih autora da su u svojim djelima koristili sva tri hrvatska narjeja mijeajui akavske, kajkavske i tokavske izraze.

Nikola Zrinski napisao je na maarskom jeziku zbirku Adrijanskoga mora sirena koju je Petar Zrinski preveo na hrvatski. Fran-Krsto Frankopan napisao je lirsku zbirku Gartlic za as kratiti, te ciklus pjesama u narodnom tonu Dijake junake, te Zganke (zagonetke, pitalice i poslovice).

11

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Ana-Katarina Frankopan-Zrinska napisala je knjiicu s molitvama Putni tovaru. Ivan Belostenec autor je rjenika Gazophylacium (hrvatsko-latinski rjenik) u kojem se takoer nalaze rijei akavskog, kajkavskog i tokavskog narjeja. Ozaljski knjievni krug formira se u 12. st. 50 Klasicizam i prosvjetiteljstvo

Klasicizam je pokret u knjievnosti i drugim umjetnostima koji traje od prilike od sredine 17. do sredine 18. st. o Suprotstavlja se baroku, knjievnici se ponovo vraaju antikim uzorima, esto biraju teme iz antike, oponaaju antiku strogost forme, pridravaju se jedinstva radnje, mjesta i vremena u drami. o Najznaajnije knjievne vrste su ep i tragedija (one se piu u stihovima). o Temelji se na racionalizmu kojega je glavni predstavnik Rene Descartes (1596.-1650.). o Razum kao vrijednost stavlja se ispred osjeaja, a klasicisti prikazuju ovjeka kao moralno bie. o Glavni teoretiar klasicizma je Nicolas Boilean koji je ustvrdio da knjievnost mora biti:

didaktina (pouna), jer pouava da je vrlina trajna, a zlo prolazno. racionalistika, jer se sve mora odvijati po razumu. moralistika, jer se ispravnost nagrauje, a zaslijepljenost strastima kanjava.

Prosvjetiteljstvo je ope europski pokret ka uenosti i racionalizmu. To je graanski pokret koji se oslanja na uenja engleskih empirista (Issac Newton, Thomas Hobbes, John Locke) i racionalista (Rene Descartes, Baruch de Spinoza, Wilhelm Leibnitz). o Pokret su podupirali i tzv. prosvijeeni apsolutisti Josip II., Katarina Velika i Friedrich II. o To je razdoblje ope znanstvenog duha kada nastaju mnoge znanosti (npr. politika ekonomija, statistika, sociologija, ). o Pokret je rezultirao Enciklopedijom. Glavni joj je urednik Denis Diderot, a na njoj su radili brojni prosvjetitelji kao Montesquieu (osniva ustavne znanosti), Voltaire (najznaajniji francuski knjievnik i filozof 18. st.), Rousseau i d'Alambert. 51 Jean Racine (1639.-1699.): Fedra Najslavniji predstavnik francuske klasicistike tragedije. Redovito prikazuje sukob izmeu dunosti i razornih strasti. Drame pie u stihovima (aleksandrincima) i pridrava se klasicistike poetike. Bira antike teme i stvara uzvienim stilom. Fedra: Tragedija u 5 inova, a govori o keri kretskog kralja Minosa koja je postala 3. Tezejeva

supruga.

Zaljubila se u Tezejeva sina Hipolita, odbacila razum i prepustila se strastima, te tako izazvala tragediju. o Iako je Hipolit odbacuje, otac ga prokune, pa Hipolit pogine, a Fedra poini samoubojstvo. Racine je elio prikazati do ega dovodi preputanje strastima, pa ne samo da je Fedra na kraju stradala, ve je sa sobom povukla i Hipolita sluajui sluavku Enonu. Po tome je djelo didaktino i moralistino. 52 Voltaire (Francois Marie Arouet) (1694.-1778.): Candide Francuski knjievnik i filozof po kojemu se 18. st. naziva Voltaireov vijek.

Autor brojnih povijesnih spisa, filozofskih djela, te niza knjievnih ostvarenja: ep Henrijada, 50 klasicistikih tragedija, niz filozofskih pripovjedaka i romana meu kojima su najvaniji: Zadig, Mikromegas i Candide.

Candide: Satirian roman u kojem Voltaire parodira Leibnizovu filozofiju optimizma, te ismijava dogmatizam u svim drutvenim institucijama: izruguje plemstvo, Crkvu i inkviziciju, vojsku. o Glavni junak Candide je mladi odgojen da vjeruje kako ivi u najboljem od svih svjetova, ali se mnogo puta grubo sudari sa stvarnou. o Proputuje cijeli svijet u pratnji svog uitelja Panglosa u potrazi za svojom ljubljenom Kunigundom. o Na kraju romana svi nalaze smirenje na imanju koje su kupili, a odgovor na pitanje kako treba ivjeti daje posljednja reenica: Obraujmo svoj vrt, to znai da smisao ivota nije u traenju filozofskih teorija, ve u estitom i odgovornom obavljanju svoga posla. 53 Romantizam Knjievno razdoblje koje svoj vrhunac ostvaruje od 1800.-1830. godine.

12
o o o -

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

On je u opreci prema klasicizmu: Klasicistikoj ideji reda suprotstavlja se romantino naelo nemira i nereda. Klasicisti su oponaali vrijedne uzore, a romantiari nude originalnost. Klasicistikom oboavanju razuma romantiari suprotstavljaju osjeajnost.

Glavne znaajke romantizma su: o zanimanje za srednjovjekovlje, istraivanje narodne predaje i folklora o ljubav prema mistinom i fantastinom o politiki angaman romantiara u stvaranju nacionalnih jezika i drava (npr. Hrvatski narodni preporod).

o
o

Njemaki romantizam: Zapoinje pokretom Sturm und Drang koji u prvi plan stavlja osebujnost pojedinca. Najvaniji njemaki romantiari su Johann Wolfgang Goethe i Friedrich Schiller. Engleski romantizam: Razvija se kroz jezerske pjesnike Wordswortha i Coleridgea, te pjesnika Georgea Gordona Ruski romantizam: Ostvarivali su pjesnici: Aleksandar Sergejevi Pukin i Mihail Jurjevi Ljermontov. 54 Johann Wolfgang Goethe (1749.-1832.): Patnje mladog Werthera Bio je na elu pokreta Sturm und Drang. Stvaralatvo mu se dijeli na tri faze: 1. faza: Nastaje roman Patnje mladog Werthera, te pjesme s temom boraca za slobodu ideja. 2. faza:

o o -

Byrona.

o o

Obiljeena je odlaskom u Weimar gdje pie lirske pjesme, tragedije u stihu i prozi, te roman Naukovanje Wilhelma Meistera. Prijateljuje sa Schillerom. o 3. faza: Nakon Schillerove smrti pie autobiografsku prozu i dovrava ivotno djelo: dramsku pjesmu Faust.

Patnje mladog Werthera: o To je epistolarni roman ime postie intiman odnos s itateljima, ispovjedni ton i uvjerljivost osjeaja. o Glavni lik je mladi, pripadnih graanskog sloja, vrlo senzibilan, zaljubljen u djevojku koja se udaje za drugoga, te poini samoubojstvo. o Werther je u velikom raskoraku izmeu mate i ideala, te zbilje, a vano mjesto u romanu (i uope romantizmu) ima priroda na ijim opisima se prikazuju drutvena stanja junaka.

55

Edgar Allan Poe (1809.-1849.): Gavran

Ameriki pjesnik i pripovjeda koji je nasljeujui engleske gotske romane napisao 70ak fantastinih pripovijesti punih tajanstvenih i jezovitih zbivanja i mistine atmosfere. Okupio ih je u zbirci Groteskne pripovijesti i arabeske. Smatra se takoer i rodonaelnikom moderne detektivske prie. Osim toga pisao je i pjesme, a najuvenija mu je poema Gavran, mistinog i romantinog ugoaja (18 strofa od 5 stihova, a 6. polustih zapravo je refren koji uvijek zavrava rijeima nikad vie). 3. i 4. razred 02 Pitanja i odgovori.

Ljudevit Gaj: Horvatov sloga i zjedinjenje Povjesniar i pjesnik, voa ilirskog pokreta. Nije imao knjievnih pretenzija, nego je vjerovao da pjesme moraju sadravati politiku ili drutvenu

poruku.

Autor je i prve hrvatske budnice Horvatov sloga i zjedinjenje, a po uzoru na nju pisale su se i brojne druge. Budnice su ule u svagdanji ivot graana, jer su budile vjeru u snagu naroda, te jaale nacionalnu svijest i osjeaj sloge i zajednitva.

13
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Obino su se uglazbljivale, te se brzo i lako irile osvajajui svojim jednostavnim melodijama (Jo Hrvatska ni propala stih iz Gajeve budnice). 03 Ivan Maurani (1814.-1890.): Smrt Smail-age engia Roen u Novom Vinodolskom. Pjesnik i politiar. Prvi ban puanin. Najvanija knjievna ostvarenja: Najbolja dopuna Gundulieva Osmana (14. i 15. pjevanje). Smrt Smail-age engia

o o

Smrt Smail-age engia: o Ep nastao 1846. na temelju jednog stvarnog dogaaja, o ubojstvu turskog plemia. o No, pjesnik nije doslovno obraivao tu grau, ve ju je u umjetnike svrhe izmjenio. o Sastoji se od 5 pjevanja: Agovanje, Nonik, eta, Hara, Kob. o Izmjenjuju se osmerci i deseterci (osmerci u dinaminim prikazima akcije, a deseterci u smirenijem pripovjedanju). o Radnja je smjetena u Crnu Goru gdje Smail-aga mui zarobljenike, stvarajui sliku o sebi kao okrutnom i nepopustljivom vladaru. Stari savjetnik Durak tvrdi da to nije pametno, jer bi se Crnogorci mogli pobuniti, pa Smail-aga ubija i njega. o Durakov sin Novica bjei u Cetinje k Crnogorcima i zajedno s njima u pjevanju eta vraa se Smail-agi da se osveti. To je pjevanje moralno sredite epa, jer u njemu stari sveenik ispraa etu i dri im propovijed o vjeri i domoljublju. o Pjevanje Hara najdue je i opisuje prikupljanje haraa od siromane raje kada upada eta i ubija Smail-agu. o Pjevanje Kob najkrae je i govori o prolaznosti svake tiranije. 04 Stanko Vraz (1810.-1851.): ulabije Pravim imenom Jakob Frass je Slovenac koji se zanio ilirskim pokretom i doao u Hrvatsku.

Pisao je domoljubnu i ljubavnu liriku u zbirkama: Narodne pjesme ilirske, ulabije, Glasi iz Dubrave eravinske i Gusle i tambura. Smatramo ga utemeljiteljem hrvatske knjievne kritike, jer je pokrenuo prvi hrvatski asopis Kolo (1840.). Zbirka ulabije iz 1840. je kanconijer ljubavne lirike u etiri dijela. Posveene su Ljubici Cantildi i u njima Vraz spaja dva osnovna motiva: ljubav prema dragoj i ljubav prema domovini. Pjesme su pisane u formi krakovjaka koju ine dva katrena stihova esterca. 05 Petar Preradovi (1818.-1872.) (domoljubna lirika)

Odgojen u austrijskim vojnim kolama. U karijeri dospio do ina generala. Gotovo zaboravio materinji jezik. U vrijeme ilirskog pokreta oduevio se tim idejama pa ponovo ui i pie na hrvatskom jeziku. Pisao je domoljubnu i ljubavnu liriku, a bio je i glavni urednik asopisa Zora dalmatinska (1844.) u Zadru, za koji je i napisao uvenu budnicu Zora puca. Osim toga napisao je i odu hrvatskom jeziku Rodu o jeziku, a uvena je i njegova rodoljubna pjesma Putnik. 06 August enoa (1838.-1881.) (znaenje u hrvatskoj knjievnosti)

Hrvatski domoljub, knjievnik i publicist koji je svojim stvaralatvom i publicistikim radom obiljeio razdoblje od 1860.-1881. i tih 20 godina naziva se enoino doba ili protorealizam. Pie pjesme i povjestice (npr. Propast Venecije), povijesne romane: Zlatarevo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogene, itd.; brojne pripovijetke Prijan Lovro, Prosjak Luka, te niz lanaka i feljtona (npr. Zagrebulje). Uz to ureivao je i pisao za knjievni asopis Vijenac.

1865. objavljuje programski lanak Naa knjievnost gdje iznosi svoje misli o knjievnosti za koju vjeruje da mora osnaiti nacionalni ivot, da se mora temeljiti na domaim temama, te da mora privui italaku publiku. Tako je svoje povijesne romane pisao i kao pouna dijela o nacionalnoj prolosti, ali i umeui u njih romantine likove i zaplete privukao je brojne itatelje koju su do tada gutali njemake herc romane. U svojim pripovijetkama ostvario je put k realizmu u naoj knjievnosti, jer je uzimao teme iz suvremenog ivota i likove koje je ponekad i osobno poznavao.

14

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Sadraj pripovjedaka esto obrauje drutvena pitanja. Sva enoina knjievna djela nose istinski nacionalni i domoljubni karakter, a njegov knjievno-kritiki i publicistiki rad usmjeren je ka podizanju kvalitete nae knjievnosti. 07 Realizam (karakteristike) Pravac u europskoj knjievnosti koji obuhvaa razdoblje od oko 1830.-1870. To je vrijeme kada je graanska klasa ostvarila svoja prava i formalno potvrdila svoju vlast.

Predmetom knjievnosti postaje sva irina graanske svakodnevice i detaljni uvid u psihiki ivot ovjekov. Najii izraz realizam je naao u romanu i pripovijetci, a stvoren je i drutveni roman, jer se interes kree drutvenim pitanjima. Psiholoka analiza iri se za psihologiju drutva i sredine. Realisti su opisivali pokretaku snage koje vladaju drutvenim ivotom: novac, ekonomska zavist, konvencije, drutveni uspjeh, itd. Realisti ele prikazati stvari onakvima kakve jesu, pa matanje zamjenjuju istraivanjem. Grau za svoja dijela nalaze u svojoj sredini, u svijetu kojeg najbolje poznaju. Realistiki pripovjeda najee je objektivan, iskazan u 3. licu. Fabula slijedi kronoloki red zbivanja, a dogaaji su povezani uzrono posljedinim odnosima. Motivacija likova proizlazi iz njihovog karaktera i skupa socijalnih okolnosti u kojima djeluju, pa se ta motivacija naziva socijalno-psiholoka. 08 Honore de Balzac (1799.-1850.): Otac Goriot Balzac je u Parizu pokuao ostvariti brzu knjievnu karijeru i drutveni uspjeh, ali je nagomilao dugove koje e otplaivati neumornim knjievnim radom.

U 20ak godina stvorio je oko 90 romana, 45 drama i niz pripovijesti, te stvorio galeriju od priblino 2000 knjievnih likova. 1842. objedinjuje svoja djela u ciklus pod naslovom Ljudska komedija (parafraza Danteovoj Boanstvenoj komediji). Tu je dao zaokruenu sliku francuskog drutva. Zamislio je podijeliti ciklus na studije iz drutvenog ivota, analitike studije i filozofske studije. Ali najvie dijela spada u studije iz drutvenog ivota, pa je te studije podijelio na: o prizore iz privatnog ivota o prizore iz provincijskog ivota o prizore iz parikog ivota o prizore iz politikog ivota o prizore iz vojnikog ivota o prizore iz seoskog ivota

Najitaniji njegov roman pripada prizorima iz parikog ivota i nosi naziv Otac Goriot. o Djelo je tipino za patetiku realizma. o Opisuje razne drutvene slojeve, od sirotinjskog pansiona gospoe Vanquer u kojem ivi osiromaeni tvorniar Goriot i siromani mladi plemi iz provincije Eugen de Rastignac; do aristokratskih salona baruna de Nucingena i grofa de Resanda za koje su bile udane Goriotove keri Delphine i Anastasie. o Glavni motiv likova je novac, uspon na drutvenoj ljestvici, te bezobzirnost prema moralnim vrednotama, pa keri zanemaruju i naputaju oca koji im je sve pruio ne sauvavi nita za sebe o Mladi Rastignac djelomino prihvaa takve putove i naine da se i sam probije u drutvu. Ipak, odvie je osjeajan i moralan da bi prihvatio kriminalni put koji mu nudi jo jedan vaan lik ovog romana, kriminalac Vantin. o Opisi interijera i eksterijera su brojni i detaljni. 09 Gustave Flaubert (1821.-1880.): Madame Bovary Francuski pripovjeda i romanopisac, boleljiv i osjetljiv. Nastoji u svom radu postii krajnju objektivnost i analitinost. Veliki stilist, brusio je svaku rije i reenicu. Najpoznatije mu je djelo Madame Bovary, a ostali romani su mu: Sentimentalni odgoj, Jednostavno srce, Salambo, Iskuenje sv. Antuna, itd.

Madame Bovary: o Ideju je dobio iz novina koje su objavile priu o samoubojstvu zbog financijskog kraha supruge nekog lijenika. o Tako je prikazao ivot i psihu Emme Bovary, kerke provincijskoga zemljoradnika koja se udala za skromnog i neambicioznog lijenika Charlesa.

15
o

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Emma je svoj ivot zamiljala mnogo raskonijim i uzbudljivijim nego to je to mogla ponuditi francuska provincija u 19. st. i skromna zarada njena mua. o Romantina rjeenja trai u izvanbranim vezama (Leon, Rudolfo), a osim toga se i zaduuje da bi se okruila luksuznim ozrajem. o Charlesu raa dijete koje zanemaruje, a kada dugovi i kamate pristignu na naplatu arsenom poini samoubojstvo. o Prema imenu glavnog lika nastao je pojam bovarizam to oznauje raskorak izmeu mate i stvarnosti, i poriv da se zamiljamo vrjednijim nego to jesmo, te miljenje da nam pripada vie nego smo zasluili. 10 Nikolaj Vasiljevi Gogolj (1809.-1852.): Kabanica Gogolj je zaetnik realizma u ruskoj knjievnosti koji se zapoinje razvijati u vrijeme vladavine cara Nikolaja I., tj. 40-ih godina 19. st. U to vrijeme knjievnost je bila u Rusiji jedino mjesto gdje su se mogla pretresati drutvena pitanja. Gogolj otvara 1. fazu ruskog realizma koju upravo zbog njegovih djela nazivamo grotesknom (groteskni realizam).

Gogolj je autor nekoliko zbirki pripovjedaka: Veeri na Mojuru kraj Dikanjke, Mirgorod, Petrogradske pripovijetke; romana: Taran Buljba, Mrtve due; komedije: Revizor.

Kabanica: Pripovijetka kabanica pripada zbirci Petrogradske pripovijetke i u njoj prikazuje smijeno-tunu sliku petrogradskog inovnika Akakija Akakijevia. Osamljenog i siromanog, nikome potrebnog ovjeka kojemu je najvee ivotno postignue bila nabavka nove, tople kabanice. o Kad mu kabanicu isti dan ukradu, Akakije trai pravdu kod visoke linosti, ali u Rusiji za male ljude pravde nema, pa je Akakije prisiljen povampiriti se da bi tek s onu stranu groba doao do pravde. Gogolj prikazuje stanje ruskog drutva grotesknim slikama to izazivaju smijeh kroz suze. 11 Ivan Sergejevi Turgenjev (1818.-1883.): Lovevi zapisi Predstavnik 2. faze ruskog realizma (poetski realizam) Autor romana: Oevi i djeca, Ruin, Plemiko gnijezdo; zbirke pripovjedaka: Lovevi zapisi.

U tim pripovijetkama nema mnogo fabule i zbivanja, ve je naglasak na opisu portreta i pejzaa. Pripovjeda obilazi rusku provinciju kao lovac, susree se s ljudima, upoznaje njihove probleme i pribliava nam ljepotu prirode. Likovi seljaka i kmetova prikazani su s mnogo humanog razumijevanja to je u ono vrijeme bio neobian pogled na taj drutveni sloj (Turgenjev je imao problema u privatnom ivotu, jer je oslobaao i pomagao svoje kmetove). Poetski realizam dobio je svoj naziv upravo po njegovim lirskim opisima u kojima je naglaena upotreba epiteta i koji ostavlja dojam pjesme u prozi. Turgenjev je imao veliki utjecaj na hrvatske realiste. 12 Fjodor Mihajlovi Dostojevski (1821.-1881.): Zloin i kazna S Dostojevskim ruski realizam sazrijeva do faze koju nazivamo psiholoki realizam.

Njegovi najvaniji romani: Bijedni ljudi, Ponieni i uvrijeeni, Zloin i kazna, Idiot, Zapisi iz mrtvog doma, Braa Karamazovi. Zloin i kazna: o Roman je smjeten u Petrograd i u vremenski okvir od 9 dana. o Glavni lik je siromani Rodion Romanovi Raskoljnikov, koji je osmislio teoriju o tome kako ubojstvo poinjeno s namjerom da se ostvare vrijedni i plemeniti ciljevi nije zloin. o On vjeruje da je dovoljno snana linost koja bi tu teoriju mogla provesti u djelo. o Obiteljske i drutvene okolnosti pokreu Rodiona: Prima pismo od sestre u kojem ga obavjetava da e se udati za imuna ovjeka samo zato da bratu omogui studij. Upoznaje obitelj Marmeladovih, oca alkoholiara, majku na psihikom rubu i Sonju koja se prostituira da prehrani mlau brau i sestre. o Sve to utjee na Rodiona i on isplanira ubojstvo stare lihvarice Aljone Ivanove, jer je ona drutveni parazit, a njenim novcem moe se mnogima pomoi. o Radio ubojstvo izvri, ali nije dovoljno bezobziran da podnese teret krivice i savjest. Danima se mui u psihikoj krizi, a istraitelj Porfinije Petrovi stee obru oko njega. o Na kraju, na Sonjin nagovor priznaje ubojstvo i zajedno s njom odlazi u Sibir gdje doivljava katarzu i kransko prosvjetljenje.

16

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

o Roman obrauje brojan moralna, filozofska i religiozna pitanja, to je tipino za Dostojevskog, a svijest glavnog junaka prikazana je tehnikom unutranjeg monologa to je tehnika koja je usmjerila europsku knjievnost 20. st. 13 Lav Nikolajevi Tolstoj (1828.-1910.): Ana Karenjina Autor romana: Djetinjstvo, Djeatvo, Mladost (ova tri romana ine trilogiju o moralnom i psihikom razvoju mladog ruskog plemia), Rat i mir (roman o Napoleonovom osvajanju Rusije), Ana Karenjina.

Ana Karenjina: o Roman Ana Karenjina analizira rusko visoko drutvo, a osobito problem braka i obitelji. o Tolstoj paralelno prikazuje obitelj Oblonskih koju ine Stive i Doli, a zatim obitelj Karenjinih koju ine Aleksej i Ana, te razvoj ljubavi izmeu Levina i Kiti. o Ana Karenjina, roman u 4 dijela prikazuje isprepletene sudbine nekoliko brakova. o Anin brak s Karenjininom je hladan, ali po mjeri onodobnog drutva. Brak Stive i Doli je prosjeno neuspjean, a brak Levina i Kiti ima mogunost da uspije jer se razvija na zdravim temeljima. o Sredinji lik romana, Ana, suprotstavlja se drutvenim konvencijama, naputa mua i ostvaruje izvanbranu vezu s Vronskim. o Drutvo joj to ne oprata ve je odbacuje i izolira kod Vronskog i dalje prihvaaju. Takvo stanje, te grinja svijesti zbog sina kojeg je napustila razaraju Anu (postaje nerealno ljubomorna na Vronskog) i na kraju se baca pod vlak. o Tolstoj je dao vrlo bogatu fresku ruskog drutva, njihovih konvencija i obiaja osudivi moralno licemjerje veine. o Osim toga je dao i duboku psiholoku analizu glavne junakinje. 14 Naturalizam i Emile Zola (1840.-1902.) Razvija se iz realizma. Traje od 1880. do otprilike 1900. Polazi od pozitivistikih znanstvenih zasada. (vjera da se moe otkriti sve to se poeli) Temelji se na teoretskim postavkama Hippolytea Tainea, da ovjeka odreuje njegovo bioloko nasljee, rasa, drutvena sredina kojom je okruen (milje), te trenutak u kojem ga promatramo. Naturalisti ele u knjievnosti preuzeti eksperimentalne metode prirodnih znanosti. Emile Zola (1840.-1902.) o Najvaniji predstavnik naturalizma o Napisao teoretsko djelo Eksperimentalni roman i lanak Naturalizam u kojem zastupa teoriju da pisac mora promatrati ivot poput znanstvenika, a ovjeka promatrati podinjena fizikim i kemijskim zakonitostima. o Romani: Therese Raquin, Germinal Grau za svoja djela naturalisti nalaze u svakodnevnom ivotu, medicinskim i novinskim lancima, a junaci takvih djela esto su degenerirane osobe optereene nasljednim tekoama ili zarobljenici svojih nagona. Naturalizam se slui estetikom runoe i u njemu je opisano ono to do tada nije nalazilo mjesta u knjievnosti, tj. ovjek u svom najvulgarnijem i najodvratnijem oitovanju. 15 Hrvatski realizam Na papiru [16] 16 Ante Kovai (1854.-1889.): U registraturi Roen u Oplazniku pokraj Sutle. Prelazi u grad na kolovanje. Zavrio studij prava. Bio vatreni pristaa stranke prava. Uzdravao brojnu obitelj i ivio prilino siromano. Bio je feljtonist, romanopisac Poznat i po travestiji Mauranieva djela: Smrt Smail-age engia; Smrt babe engikinje.

U registraturi: o Poluautobiografski roman. o Glavni junak Ivica Kimanovi prolazi slian ivotni put kao i sam autor; iz seoske sredine prelazi u grad na kolovanje gdje se nikada do kraja nije uspio ukorijeniti. o Prvi dio romana ispripovijedan je u 1. licu, pripovijeda Iviino djetinjstvo i prikazuje slike sela u svijetlim i vedrim bojama, iako ukazuje i na drutvene probleme (pojava zelenatva, siromatvo i zaostalost, te zavist). o Nakon dolaska u grad upoznaje mecenu (karikiranog Strossmayera), te ulizice i poluinteligente i naroene seljake poput kumordinara ora.

17

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

o Tu susree i Lauru, svoju zlu kob, a grad je prikazan tamnijim bojama. o Fabula nije ispripovijedana kronoloki, pripovjeda se mijenja, a u romanu postoje i romantini dijelovi, npr. Laurina i mecenina prolost. o Kovai sve gleda pesimistiki, ne vjeruje da prosvjeta pomae seljaku, jer i sam u sebi osjea iskorijenjenost iz jedne sredine, a neukorijenjenost u drugu. o Roman je zamiljena kao dnevnik glavnog junaka, a pripovijeda ga upravo personificirani taj spis u samoj registraturi gdje na kraju glavni junak tragino skonava u poaru to ga je sam izazvao. 17 Vjencislav Novak (1859.-1905.): Posljednji Stipanii Osim to je bio knjievnik, bio je i glazbenik i muzikolog. Ostavio je veliki broj pripovjedaka i romana, npr. romani: Pavao egota, Tito Dori, Pod Nehajem, Posljednji Stipanii. Prvi je uveo gradski proletarijat u nau knjievnost, u pripovijetkama Iz velegradskog podzemlja, Nezasitnost i bijeda,

Posljednji Stipanii: o Roman pripada Senjskom tematskom krugu. o Prikazuje propadanje patricijske obitelji Stipani na bogato oslikanoj drutvenoj pozadini propadanja samoga grada Senja kao luke, jer je ekonomsku vanost dobila Rijeka, te preporodnih previranja u kojima se glava obitelji Ante Stipani ponaa oportunistiki. o Obitelj je promatrana u svom razvoju i postupnom padu preko oca Ante, krutog i umiljenog ovjeka koji se eli nametnuti sredini, ali nema za to sposobnosti, pa svoju tiraniju usmjerava na obitelj: suprugu Valpurgu, poniznu i samozatajnu koja nikad ne propituje njegove odluke; sina Jurja u kojem Ante vidi svoju budunost, pa ga odgaja pogreno u uvjerenju da je bolji od drugih; te keri Lucije koju emotivno zanemaruje. o Svo bogatstvo obitelji rasulo se na kolovanje i kartake dugove sina Jurja koji kolu nikad nije zavrio, ve je nakon oeve smrti zanemario majku i sestru, i promijenio ime u maarsko. o Lucija koja se jedina suprotstavljala oevoj tiraniji umrla je naputena i prevarena ne ostvarivi ljubav za kojom je eznula, a Valpurga je na kraju bila prisiljena prositi. 18 Ksaver andor Gjalski (1854.-1935.): Pod starim krovovima Pripovjeda i romanopisac, feljtonist i kritiar. Potjee iz ugledne plemenitake zagorske obitelji. Djela su mu: Romani: U noi, Na roenoj grudi, Za materinsku rije, Osvit Pripovijetke: Pod starim krovovima, Bijedne prie, Iz varmeinskih dana

o o -

Pod starim krovovima: o Njegovo literarno najkvalitetnije ostvarenje u kojem s mnogo nostalgije govori o zagorskoj plemenitakoj sredini, nainu ivota i obiajima koji propadaju pod utjecajem novih vremena. o On je emotivno povezan s tom tradicijom, ali eli nacionalno ui u problematiku suvremenog drutvenog i politikog ivota, o Najizrazitiji likovi ove zbirke su: Ilusstrissimus Batorych, vlasnik dvorca Brezovice u kojem ne doputa nikakve promjene, slijepo se drei tradicije; i Perillustris Cintek, pomalo karikiran lik siromanog plemia koji je prisiljen prihvatiti bijednu dravnu slubu da bi preivio. U stilu K. . Gjalskog oituje se utjecaj Turgenjevljevog poetskog realizma. Proze su mu protkane bogatim lirskim opisima. 19 Silvije Strahimir Kranjevi (1865.-1908.): Mojsije Roen u Senju. Najizrazitiji pjesnik razdoblja realizma.

o o o

Autor zbirki: Bugarkinje s domoljubnim motivima (bugarenje nad sudbinom hrvatskog naroda) te socijalnim motivima otpor tiraniji i divljenje radniku. o Izabrane pjesme Trzaji Pjesme objavljena posthumno On se lirskim nadahnuem, vidovitou i astralnim (zvjezdanim) vizijama izdigao iznad dotadanjeg hrvatskog pjesnitva. Postao je pjesnik ovjekova usuda i poloaja u svemiru sa snanim osjeajem za gaeno ovjeanstvo. Prvenstveno je refleksivni pjesnik.

18

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Sluio se biblijskom i antikom simbolikom, te opjevavao temeljna ljudska pitanja o ivotu, neskladu ideala i zbilje, smislu ovjeka i prirode, o ljubavi, smrti, pravdi i slobodi.

Mojsije: o Poema koja nosi biblijski motiv. Prikazuje dramu genija razapetog izmeu ljubavi prema svom narodu i ljubavi prema Bogu. o Mojsije se trudi duhovno uzdii svoj narod, nudi mu ideale pravde i slobode, ali narod to ne prihvaa, jer ideale ne moe pojmiti, ve se zadovoljava prizemnim i materijalnim (zlatno tele). o Poema ima dramsku kompoziciju. Ostvarena je kao dijalog izmeu Mojsija i Jahve i u njoj se 3 puta ponavlja Jahvino upozorenje: mrijeti ti e kada pone sam u ideale svoje sumnjati. 20 Josip Kozarac (1858.-1906.): Tena Rodom iz Vinkovaca. Pripovjeda i romanopisac. Pripovijetke: Prie djeda Nike, Oprana, Tena. Romani: Mrtvi kapital, Meu svjetlom i tminom. Teme su mu uglavnom vezane za ivot slavonskog sela i ivot u patrijarhalnoj obitelji.

Tena: o Pripovijest religiozne tematike koja prikazuje propadanje slavonskog sela, propadanje seljakih zadruga i poetke prodiranja stranog kapitala koji do kraja iscrpljuje sirovinu umu, a ne donosi napredak, ve, dapae moralno propadanje sela. o Tena je alegorija Slavonije, lijepa i poeljna ali nesvjesna svoje vrijednosti, pa se olako preputa tuim utjecajima. Umjesto seoskog mladia izabrala je ekog vojnika, nakon toga ljubavnica je zakupnika koji je doao u selo, u nju se zaljubio i cigan ore, ena ciganova zarazila je Tenu boginjama. o Tena je porunjela na kraju je ostala na svom imanju koje je otkupio eki vojnik.

21

Modernizam Na papiru [17]

22

Charles Boudlaire: Cvjetovi zla Pjesnik kojeg nazivamo pjesnikim raskrijem i jednim od zaetnika simbolizma. Odaje se nesreenom boemskom ivotu i senzualnim uitcima. Tei za ljepotom, istoom i idealom, a suoava se s ljudskom bijedom, nagonima i smru.

Poznat je kao pjesnik spleena, tj. tjeskobe modernog ovjeka i njegovih munih depresivnih stanja. U svojoj poeziji se kree i u onim podrujima koja su do tada bila zabranjena, prezirana ili neistraena. U pjesme unosi svijet osjetilnih uitaka (okus, miris). Opisivao je scene s parikih ulica, scene smrti i fizikog raspadanja ali i idealizirao svoju potragu za ljepotom i skladom. Potovao je kult forme, pisao vezanim stihom, vrlo melodioznim, esto u formi soneta. U pjesnitvo je uveo pojam sinestezije (mijeanje osjeta), kad npr. boje ujemo, a mirise vidimo.

Cvjetovi zla: Izdana 1857. i odmah dospjela na sud zbog nemorala. o Sadri oko 200 pjesama; podijeljena na 6 ciklusa: Spleen i ideal, Parike slike, Vino, Cvjetovi zla, Pobuna, Smrt. o Sam naslov simbolizira temeljnu dvojnost cvjetova kao ideala lijepog i zla, tj. munine stvarnosti ivota iz kojeg izrastaju. o itava zbirka temelji se na sukobu dobra i zla, Boga i sotone, ljubavi i grijeha, ljepote i runoe. o U razvoju europskog pjesnitva, ova zbirka je izvrila ogroman utjecaj. 23 Anton Pavlovi ehov (1860.-1904.): Tri sestre Ruski pripovjeda i dramatiar, koji je zavrio razdoblje realizma i zapoeo novu epohu u razvoju ruske knjievnosti. Najznaajnija njegova djela su drame: Galeb, Ujak Vanja, Tri sestre i Vinjik. Njegove drame nazivamo lirskim teatrom jer ne potuju klasinu dramsku strukturu, ne temelje se na kakvom konkretnom sukobu ve prikazuju likove ispunjene neodreenim matanjima o boljoj budunosti i tenjama koje se nikad nee ostvariti. On prikazuje kako ivot postupno dehumanizira ovjeka, rastae njegovu volju. U dramama je naglaeno ozraje u kojem se taj ivot odvija, te duge vjeite tiine, pa je vrlo teko te drame postaviti na pozornicu i glumiti, jer je potrebno ostvariti taj lirski ugoaj na sceni. ehovljeve drame publika je teko prihvatila, a postavljane su u Moskovskom Umjetnikom Kazalitu (redatelj Stanislavski, koji je danas po njima upravo najpoznatiji).

19
-

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Tri sestre: o Drama u 4 ina. o Radnja traje nekoliko godina i prikazuje ivot obitelji Prozorovih. o Oni su Moskovljani, ali su s ocem generalom, zbog njegove slube preli u provinciju i sada nakon njegove smrti sanjaju da se vrate u Moskvu, ali to se ne ostvaruje. o 3 sestre:

Olga: najstarija, nastavnica, a kasnije i ravnateljica u koli, osamljena i umorna, eljna braka, ljubavi i vlastite djece. Maa: nesretno udana za gimnazijskog profesora, pa zbog toga sve vie pije i ljubuje s nesretno oenjenim komandantom garnizona. Irina: najmlaa, jo puna ideala i zanosa, trai ljubav, ali je ne pronalazi, trai smisao u radu, ali ga ne pronalazi i konano se odluuje na udaju za nevoljenog ovjeka. o Brat Andrej matao je o znanstvenoj karijeri, ali je nije ostvario, ve se oenio prostom i glupom enom. 24 Henrik Ibsen (1828.-1906.): Nora ili Lutkina kua Norveki dramatiar. U njegovom stvaralakom radu razlikujemo 3 faze: Romantina drama u stihovima. Realistina otra kritika malograanskog drutva i lanog morala. Toj fazi pripada i Nora.

1. 2. 3. -

Simbolistika u djela unosi lirska raspoloenja i udaljuje se od drutvene problematike i produbljuje psihologiju likova. Drame: Hedda Gabler, Divlja patka, ena s mora. Nora ili Lutkina kua: o vrsto strukturirana obiteljska drama s aktualnom drutvenom temom poloaja ene u braku i obitelji. o Zaplet ini sukob linosti Nore i Helmera po pitanju odgovornosti i povjerenja. o Nora je krivotvorila mjenicu da bi muu osigurala lijeenje, a kad on za to sazna najprije pomisli na svoj graanski ugled, a ne na njene osjeaje, pa ga Nora naputa to je skandaliziralo onovremenu publiku, ali i potaklo niz pitanja o poloaju ene u obitelji i braku. 25 Hrvatska knjievnost moderne Moderna u hrvatskoj knjievnosti zapoinje 1895. paljenjem maarske zastave ili 1891. kad je objavljena prva moderna novela Misao na vjenost Janka Leskovara. To razdoblje traje do 1914. tj. do Matoeve smrti. Studenti koji su zapalili zastavu morali su otii na strana sveuilita u Be i Prag i tamo su se upoznali s europskom modernom knjievnou. Te su stilove i pravce uspjeli prenijeti i u nau knjievnost, zato ovo razdoblje i nosi naslov hrvatska moderna (impresionizam, simbolizam, esteticizam, larpurlartizam, muzikalnost stiha i strofe, osjeajnost i senzibilnost). U Beu i Pragu studenti su se organizirali oko svojih asopisa. o 1897. u Pragu izlazi asopis Hrvatska misao, a urednik mu je Milan ari.

1898. u Beu izlazi asopis Mladost, a urednik mu je Milivoj Demaj Ivanov. Mladi okupljeni u bekoj i prakoj skupini bez obzira na meusobne nevelike razlike imali su jednak odnos prema starima, tj. realistima i naturalistima. Mladi su se odupirali tradiciji, traili slobodu umjetnikog stvaralatva, naglaavali pojedinca, individuu, psihu, senzibilitet, a zanemaruju se drutvena i gospodarska pitanja. Moderna je i vrijeme kada se ponovo budi interes za dijalektalnu knjievnost. Pisali su je: Dragutin Domjani, Fran Galovi i Vladimir Nazor. Sredinja okolosnot hrvatske moderne je Antun Gustav Mato oko kojeg su se okupljali pjesnici Vladimir Vidri, Ljubo Vinzner, Nikola Poli i mnogi drugi. 26 Antun Gustav Mato (poezija) Matoev pjesniki opus nastao je na podlozi njegova poznavanja francuske simbolistike lirike, posebno Boudlairea od kojeg je preuzeo strogu formu soneta istananog osjeaja za zvuk i boju u jeziku, te sinesteziju. Krajnji cilj i smisao pjesnitva Mato vidi u postizanju jedne vie Ljepote kao jedine i stvarne vrijednosti. Raspon motiva protee se u njegovu pjesnitvu od izrazito intimnih, tj. ljubavnih pjesama, kao npr. Utjeha kose, preko karakteristinih pejzanih npr. Jesenje Vee ili Nokturno (Notturno), pa sve do domoljubno socijalne lirike kao npr. 1909. ili Gnijezdo bez sokola.

20
27

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Openito: lirika mu je simbolistika i impresionistika, tei savrenstvu forme. Preuzeta iz franc. lirike. Antun Gustav Mato (novele)

Matoeve novele dijele se na dva tematska kruga: Prvi ine realistine novele s temama iz domae zagrebake i zagorske sredine, a inspiraciju za njih izvlai iz vlastitog ivotnog iskustva, kao npr. novela Nekad bilo, sad se spominjalo. o Drugi krug ine simbolistike novele romantinog sadraja kojima nas vodi u tajnovite predjele vlastite due i koje ostvaruje tehnikom lirskoga. U tim novelama vie nije rije o domaoj kozmopolitskoj sredini. Takve su novele npr. Camao, Balkon, Cvijet sa raskra.

Matoev pripovjedaki opus okupljen je u tri zbirke: Iverje (1899.), Novo Iverje (1900.) i Umorne prie (1909.). O samom Matou: osim to je bio liriar i pripovjeda, vaan je u razvoju hrvatske knjievne kritike. Razvio je impresionistiki stil u kritici, a esto su njegove kritike bile knjievno vrjednije od djela koja je obraivao. Kao boem proputovao je Europu, ivio u enevi i Parizu, a bio je i glazbenik (violonelist). 28 Vladimir Vidri (1875.-1909.): Pejza I i Pejza II U studentskom prosvjedu 1895. Vladimir Vidri bio je na elu studenata. Studij je nastavio u Pragu i Gratzu, a umro je ve 1909. godine. Svoju jedinu zbirku pod nazivom Pjesme objavio je 1907. i ta nevelika zbirka pravi je dragulj hrvatske moderne lirike. Vidrievo pjesnitvo je impresionistiko, on pjeva oko slikara, prepuno boja i zvukova.

Njegove teme nisu samo pejzai ve i svijet daleke prolosti (antiki motivi, kao u pjesmi Pomona ili Dva levita), a dotaknuo se i najdubljih filozofskih tema kao u pjesmi Mrtvac. Pejza I: o Dnevni pejza obasjan suncem, i tako intenzivnih boja da pjesnik koristi glagolske, a ne pridjevske oblike. Ugoaj je spokojan, nadahnut i podnevnim zvonom koje doziva iz sela. o 3 katrena u kojima se rimuju 2. i 4. stih. o Lirska minijatura , nabijena slikovitou, gotovo kao haiku.

o od kie.

Pejza II: Nokturalan, ali takoer spokojan i osvijetljen mjeseinom, te ureen blistavim kapima zaostalim

29 Ivo Vojnovi (1857.-1929.): Dubrovaka trilogija Najprije je objavio duu pripovijest Geranium (1880.) i roman Santa (1886.), ali najvie je ostao zapamen po svojim dramskim djelima vezanim za Dubrovnik, a to su drame: Ekvinocio (1895.), Dubrovka trilogija (1902.) i Makerate ispod kuplja (1923.). Vaan je i njegov ciklus soneta Lapadski soneti.

Dubrovaka trilogija: o Sastoji se od tri jednoinke koje prikazuju propast Dubrovake republike i dubrovake vlastele tijekom 19. st. o U sve tri drame izrazite su lirske didaskalije, govor je lokalni dubrovaki i osjea se pieva nostalgija, te emotivna ukljuenost u problematiku o kojoj pie. o Allons enfants:

Prva drama Allons enfants (poetne rijei Marseljeze, francuske himne) prikazuje radnju iz 1806. godine kada su Francuzi pred vratima Dubrovnika i Veliko vijee, tj. dubrovaka vlastela na elu sa knezom raspravlja da li ih pustiti u grad ili se braniti. Prikazana je njihova izgubljenost i neslonost, te nesklonost da svoj ljubljeni grad izloe topnikoj vatri. Glavni lik je Orset, plemi koji poziva na otpor, ali ostaje osamljen i neshvaen i svojoj elji da se ukrcaju na svoje brodove i trae novu hrid na kojoj e izgraditi svoju slobodu.

U posljednjoj sceni, on i njegova zarunica, Dea donose sudbonosnu odluku, kakvu e donijeti jo mnogi plemii. Odluuju se ne vjenati i ne raati djecu tuem gospodaru. o Suton: Druga drama koja prikazuje radnju koja se odvija 1832. Radnja je smjetena u kuu plemkinje Mare (Mara Benea), u kui plemkinje u kojoj je sve vrijedno rasprodano, a ona sa tri neudate keri ivi na rubu gladi. Najvie ega one imaju je ponos na svoje podrijetlo i volja da propadnu dostojanstveno, ne prodajui se puanima, te potujui zavjet da s propau republike treba propasti i plemstvo.

21

Materijali za maturu: Hrvatski Knjievnost

Najmlaa ki Pavle ima 27 godina i zaljubljena je u puanina kapetana Luju Laria koji jo nudi brak i pomo njenoj obitelji, ali Pavle mora ii protiv svoga srca i odbiti ga, te radije odlazi u samostan nego da uvrijedi majku i zanemari tradiciju. o Na taraci: Trea drama ija se radnja odvija 1900. Prikazuje posljednje dane posljednjih starih gospara. Glavni lik je Luka grof Meneti koji pie povijesnu raspravu o uzrocima propadanja dubrovakog plemstva. Sad je ve na scenu stupilo i novo plemstvo, koji je svoje titule kupilo (novcem). Luka saznaje da ima nezakonitog sina u Konavlima, i razmilja da li mogue nastaviti lozu, ali kad tog mladia upita to bi on da mu netko pokloni tu vilu s taracom, mladi odgovara da bi je on prodao. Tada Luka preuuje oinstvo i puta da se loza Menetia ugasi s njim. o Trilogija je uokvirena dvama sonetima iz ciklusa Lapadski soneti. Prvi se zove Preludij, a drugi koji slui kao epilog nosi naziv Na Mihajlu, to je naziv groblja na koje su pokapani plemii.

30

Milan Begovi: Bez treega Prekrieno/Nee biti na maturi

31

Dinko imunovi (1873.-1933.): Muljika

Pripovjeda i romanopisac. ivio u dalmatinskoj zagori, gdje mu je otac bio uitelj, a kasnije i on sam, pa su njegove teme vezane uz Bukovicu i Cetinsku Krajnu gdje je proveo najvei dio ivota. Pisao je pripovijetke od kojih su najpoznatije: Muljika, Duga; i krai roman Alkar. Ostali romani su mu Tuinac i Porodica Vini. U njegovim djelima nalazimo brojne lirske opise pejzaa i psiholoki produbljene likove, a oita je njegova elja da oslika mentalitet ljudi dalmatinske zagore, mentalitet tvrd i krevit kao i zemlja sama.

Najdirljiviji su mu prikazi enskih likova, osobito senzibilnih i osjetljivih ena, koje se ne uklapaju u sredinu, kakve je i glavna junakinja pripovijetke Muljika, njena i krhka djevojka koju je sredina odbacivala ba zbog toga. Sve one zavravaju tragino, jer se ne mogu uklopiti u sredinu.