Sie sind auf Seite 1von 22

Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za arheologiju Ivana Luia 3

Seminarski rad:

Aplike kulture polja sa arama

Aplike
Tutulusi Gumbi Falere Ukrasne ploe

Zagreb, 2009 Student: Mentor: ime parica Daria Dizdar-Lonjak

Tablica sadraja

Uvod............................................................................................. .........................3 TUTULI........................................................................................... ........................6 GUMBI.......................................................................................................... ..........8 FALERE/UKRASNE PLOE................................................................................... ...10 Brodski Varo...................................................................................... ..............12 Ostava Veliko Nabre.......................................................................................14 Ostava iz Makovca..........................................................................................15 Ostava Jarak II..................................................................................................16 Ostava iz Malike................................................................................... ...........17 Ostava Marina kod Trogira................................................................................17 POPIS LITERATURE..............................................................................................19

Uvod
2

U seminaru u se baviti aplikama tzv. kulture polja sa arama na prostoru Karpatske kotline (slika 1). Okosnica i glavni temelj seminara e biti nalazi sa podruja Hrvatske, kojima u traiti vremensku i tipoloku poveznicu sa prostorom Karpatske kotline.

Slika 1: Karpatska kotlina

Karpatska kotlina (Panonski bazen) obuhvaa iroki luk to ga ine Karpati, Dinaridi i Alpe. Razdoblje o kojem je rije je srednje (kraj) i kasno bronano doba Aplike u obraivati u kontekstu nonje populacija srednjeg i kasnog bronanog doba kp-a. to se tie konteksta samih nalaza koje u obraivati podjela je zapravo jako jednostavna i zanimljiva. Sa prostora Republike Hrvatske skoro svi nalazi potjeu iz ostava, dok su u irem kontekstu Karpatske kotline poznati takoer i nalazi iz grobova kao i naselja. Bitno je za naglasiti da je glavni oblik tretiranja posmrtnih ostataka pokojnika bilo spaljivanje. Ovo zasigurno ne udi s obzirom da je cijela jedna kulturna pojava o kojoj je ovdje rije (kultura polja sa arama) dobila naziv upravo po nainu pokapanja. Shodno tome kada je pokojnik bio spaljen, nestala je i veina predmeta koji su inili njegovu nonju, pa nam jedina pomo mogu biti nalazi iz ostava, naselja kao i analogije sa
3

nalazima na irem podruju Karpatske kotline. Geografsko podruje koji obuhvaa ovaj rad, odnosno lokalitete je prostor Karpatske kotline, a vremenski je to razdoblje kasnog bronanog doba. U terminima relativne kronologije to bi bilo kraj bronca D vremena do Ha B vremena, to bi u apsolutnim datumima znailo 13. st. pr. n. e. do oko 1000. g. pr. n. e. (T-1). Prema Muller Karpeu Virovitika grupa Grupa Zagreb Grupa Velika Gorica Grupa Dalj Kp sjeverne Bosne Od Ha B Br D do Ha B2 (Ha B3-Donja Dolina) Prijelaz Br. C na Br. D do kraja Br. D Kraj Br. D do Ha A1 i HaA2 Ha B1 i HaB2 Prema Kseniji Vinski Gasparini Kraj 14. i po.13. st. pr .n. e. 12. i 11. st. pr. n. e. Prijelaz 11. u 10. st. pr. n. e.- kraj 8 st. Pr.n. e. Oko 1000. g. pr. n. e.- 3 st pr n e 13 st. pr.n. e. 8. st. pr. n. e . Faze ostava (prema K. vinskiGasparini) Faza I- Peklenica, Bronca D Faza II Veliko Nabre, Ha A1 Faza III Klotar Ivani, Ha A2 Faza IV Miljana, Ha B1/Ha B2 Faza V Matijevii, Ha B2/Ha B3

Tabla 1: Kronologija kulture polja sa arama prema Kseniji Vinski Gasparini i Muller Karpeu

Prije nego krenem obraivati nalaze aplika na prostoru Karpatske kotline u vrijeme kulture poja sa arama, treba definirati to zapravo podrazumijeva naziv aplika. Moda bi najjednostavnije objanjenje bilo, da je aplika svaki onaj predmet koji ima uicu na poleini pomou koje se aplicira kao npr. gumb, za razliku od npr. privjeska gdje se uica nalazi na vrhu predmeta. Funkcija aplike je jednako praktina kao i estetska. Sam naziv aplika se upotrebljava za vie vrsta predmeta sukladno miljenju autora koji obrauje odreenu tematiku. Upravo zbog toga sam se odluio aplike podjeliti u etri skupine (T-2), prvenstveno radi radi lake obrade matrijala i preglednosti. Prema toj podjeli aplike ukljuuju: tutule, gumbe, falere i ukrasne ploe.

Skupina

APLIKE
4

1. 2. 3. 4.
Tabla 2: Podjela aplika

Tutuli Gumbi Falere Ukrasne ploe

U nastavku seminara u dakle prezentirati nalaze aplika kroz prethodno navedene etri skupine, na osnovu nalaza s podruja Karpatske kotline (sl 1). Za kraj ovog uvodnog dijela samo bih jo htio rei da mi je osnova (literatura) za izradu seminara bila knjiga Ksenije Vinski Gasparini Kultura polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj Zadar 1972. Upravo su ti nalazi koje je objavila bili osnova, na temelju kojih sam traio pripadajue paralele u Karpatskoj kotlini, sa ciljem pokazivanja relativne bliskosti/slinosti nonje jedne velike grupacije ljudi koje poznajemo pod zajednikim nazivom kulture polja sa arama.

TUTULI
Prije nego se osvrnem na samu funkciju tutula potrebno je naglasiti da je tutul predmet koji se javlja tijekom cijelog bronanog doba, te u shodno tome u kontekstu nae srednje bronano dobne ostave Lovas i Vukovar pokazati paralele sa ranijim i kasnijim (kp) razdobljima.
5

Funkcija tulula je bila ukraavanje odjee, bilo da ih se priivalo na konati pojas (Naue, 1894), bilo da ih se priivalo na odjeu (Schranil). Razlog to sa sigurnou moemo odrediti njihovu funkciju je slijedei. Osnova za Naue-ovu tvrdnju da su se nosili na konom pojasu je potkrepljena njegovim nalazom enskog skeletnog groba U Muhlthal-u u Bavarskoj. Schranil svoju tvrdnju takoer zasniva na nizu in situ nalaza tutula iz grobnog humka erna Myt u ekoj. Osnovno tip tutulusa je uvijek raen od iskucanog lima, svaki sa dvije rupe za priivanje valja izrazito luiti tip izrazitog gumba s jednom ili dvije uice na poleini, koji je rairen uglavnom u kasno bronanom i haltatskom vremenu, a prije toga rijetko u zatvorenim nalazima (Coblenz, 1952). U srednjem bronanom dobu ( u koje spada naa ostava Lovas i Vukovar) postoje zapravo dva osnovna oblika tutulusa i to kalotasti jednostavniji i glatki a poredjih manje ili vie stoasti od kojih se razvijaju vei stoasti oblici s izvuenim obodom (poput klobuka) esto ukraeni. Svi su ti oblici zastupljeni u vukovarskoj/ lovakoj ostavi, pa u ih zajedno prikazat tim vie jer se slino pojavljuju i u drugim nalazima srednje Europe tog vremena. Ono to je takoer vano je i injenica da su oni u upotrebi sve do Kulture polja sa arama. Imamo dvije osnovne vrste koje su paraleno u potrebi. Prvi su kalotasti i iljato-stoasti neukraeni primjerci (Slika 2) koje datiramo stupnjem broca B, dok su drugi vei stoasti primjerci s izvuenim obodom i punktiranim ukrasom (slika #3) koje datiramo Br B-C stupnjem, iako je mogue da nisu stariji od stupnja bronca C vremena (Vinski 1958).

Slika 2. Bronca B

Slika 3: Bronca B-C

Vezano uz paralele koje nam se javljaju, u Maarskoj se pojalvjuju njihovi prethodnici koji su obino manji glatki tutulusi, poput malih jednostavnih gumbiju za priivanje ve u rano bronano doba u kulturama Perjamos i Kisapostag, kao i u kulturi Vayta koja pripada i srednjem bronanom dobu (). Iz ovog viidmo iroki vremenski i tipoloki raspon ovakvih oblika i predmeta. to se tie njihove rasprostranjenosti (prisutnosti) u razdoblju kulture polja sa arama izvan Hrvatske spomenut u nalaz tutula u enskom grobu iz Dedinke (Slovaka) koji datiramo u Br D/Ha A1 (sl 4).

Slika 4: Tutuli iz enskog groba iz Dedinke

GUMBI
Kao slijedeu grupu unutar aplika, osvrnuti u se na gumbe. Za razliku od tutula, kojima je osnovna funkcija u pravilu bila estetska, gumbi su imali kao i danas sasvim praktinu upotrebu. Gumbi su relativno esti inventar ostava (pogotovo druge faze) i tipoloki se kroz vrijeme ne razlikuju previe. Stoga sam se odluio prezentirati nalaze gumbiju sa podruja Hrvatske na osnovu dvije ostava. Prva je ostava Jarak u Srijemu, a druga je ostava Malika na prostoru Korduna. Ostava Jarak sadri gumbe razliitog kalotastog oblika, kao to je primjerak prikazan na Slici..5.

Slika 5: Pimjer kalotastog gumba iz ostave Jarak II

Vrlo dugo ne mjenjaju oblik pa ih u razdoblju kasnog bronanog doba o kome je ovdje rije nalazimo ne samo u ostavama drugog horizonta ve se kontinuirano javljaju sve do ostava petog horizonta pa i dalje (Balen-Letuni 1988, 9). Ovakve nalaze gumbiju takoer nalazimo i u nalazima ostava koje je objavila Ksenija Vinski Gasparini: Otok Privlaka, Poljanci I (sl. 6), Brodski Varo (Vinski-Gasparini 1973). Takoer est nalaz ostava drugog horizonta sjeverne Hrvatske su gumbi kao to je i nalaz bronanog gumba iz ostave Malika sa dvije petlje na poleini (slika 7) (Balen-Letuni 1965).

Slika 6: ostava Poljaci, nalazi gumbiju

Slika 7: vei bronani okrugli gumb s dvije petlje na poleini

FALERE/UKRASNE PLOE
Iako sam podijelio aplike na etri skupine (T-2), odluio sam se falere i ukrasne ploe zbog niza slinosti, ali i nedoreenih razlika obraditi zajedno. Falera kao dio konjske (ornamentalne) opreme i ukrasne ploe kao dekorativni element koji se vjerojatno nosio oko vrata ili pojasa imaju vie slinosti nego ralika. Ralike su (ovisno o autoru koji definira) npr. nain izrade (lijevanje/iskucavanje) i konstrukcija za privrivanje, poto su falere primarno dio konjske opreme. Tako da falere imaju na vrhu u pravilu uvijek rupu za provlaenje zakovice, oblikovane ili poput trna ili savijene u petlji (Vinski-Gasparini 1973, 95). Bitno je naglasiti da Falere praktiki u potpunosti nedostaju u kontekstu nalaza KP-a sjeverne Hrvatske, to opet moe biti posljedica prepoznavanja/definiranja falere nasuprot ukrasne ploe. Zapoeo bih sa primjerom est ukrasnih ploica srednjeg bronanog doba iz ostave Lovas i Vukovar. U ostavi Lovas je pronaeno ukupno est komada bronanih okruglih ukrasnih ploica u dvije varijante. Jedna promjera 3.9cm s bradavicom (sl 8), i pet promjera 6-4.5cm s trnom po sredini (sl 9)

10

Slika 8: ukrasna ploica s bradavicom ploica s trnom

Slika 9: ukrasna

Rub svake ploice produen je na jednom mjestu i zavinut prema natrag u cjevicu za privrivanje. Ukraene su udubljenim koncentrinim krugovima, koji su na nekim primjerima gui, dok je poleina glatka (Vinski 1958). Vjerojatno su ove ploice sluile kao privjesak na odjei ili kao ukras oko vrata, s obzirom na njihov promjer. Analogije za ploice prve varijante su ostave Nagy Hangos i Rakospalota u Maarskoj. U Slovakoj ostava Vykovce u ekoj grobovi Nova Hospoda, u Njemakoj ostava Buhl i vicarska grob iz Cresta Petschna. Ukrasnim ploicama druge varijante nalazimo analogije u Maarskoj grob u SzegeddBogarzo. Ova varijanta se javlja i u razdoblju kulture polja sa arama s paralelama u npr. ostave Bonyhad. Kao nastavak svega prethodno reenoga vezano uz ukrasne ploice iz ostave Lovas i Vukovar srednjeg bronanog doba, sada u obraditi ukrasne ploice iz ostava sjeverne Hrvatske: Brodski varo, Bizovac, Gornja vrba, Veliko Nabre. Ukrasne ploice iz ovih i ostalih ostava sjeverne Hrvatske pripadaju grupi srednjeg Podunavlja, odnosno one su se razvile od srednje bronano dobnih ploica sa trnom (sl. 8) porijeklom u Transdanubiji to se oituje po istom tehnolokom postupku izrade i meusobnoj srodnosti oblika (Vinski Gasparini, 1973). U nastavku u obraditi falere ukrasne ploe KP-a kroz materijal ostava sjeverne Hrvatske (sl.10).

11

Slika 10: popis i lokacija ostava kulture polj sa arama Sjeverne Hrvatske

Brodski Varo
Sve ukrasne ploe iz Brodskog Varoa raene su tehnikom lijevanja a ne iskucavanja bronanog lima. Moemo ih svrstati u tri skupine: Prva skupina s trnom na sredini i s jednom ili dvije petlje na poleini. Ukraene su ili narebrenjima ili koncentrinim plastinim krunicama, a po sredini imaju katkad na proboj izvedeni motiv kria (sl 11) i uvijek su raene od bijele bronce.

12

Slika 11: prva skupina ukrasnih ploica iz ostave Brodski varo

Najvea rasprostranjenost ovih ploica je u Transdanubiji i u meurijeju Drave, Save i Dunava. Ova se rasprostranjenost uglavnom poklapa sa podrujem rasprostranjenosti ploica s trnom srednjeg bronanog doba, to npr. vidimo u Maarskoj ostavi Kurd. Druga skupina (sl 12)- ine ukrasne ploe koje su inae karakteristine za teritorij kulture Knovize-to su ploice tipa Trebnitzhm koje se datiraju u bronca D stupanj i Jeniovice koje se datiraju u Ha A.

Slika 12: druga skupina ukrasnih ploica iz ostave Brodski varo

Trea skupina- Ova skupina zasigurno zasluuje svu moguu panju s obzirom da je specifikum iskljuivo meurijeja Save, Drave i Dunava sa pripadajuim radionicama. Predstavlja regionalne oblike karakteristine iskljuivo za teritorij sjeverne Hrvatske. Ove ukrasne ploe su ovalnog oblika s nasuprotnim ovalnim urezima i petljom na poleini (sl. 13). Ovakve primjerke imamo i u ostavi Veliko Nabre (sl 14).
13

Slika 13: trea skupina ukrasnih ploica iz ostave Brodski varo

Slika 14: prmjer iz Velikog Nabra

14

Ukrasne ploe iz Gornje Vrbe, Bizovca i Otok Privlake kao i druge varijante poput onih iz Velikog Nabra raene su prema starijim srednje bronano dobnim uzorcima, iji su utjecaji oiti ne samo u najstarijem razdoblju Kp-a unutar faze jedan, ve i u kasnijem matrijalu ostava druge faze kp-a. Zanimljivo je meutim da se tradicija izrade ovakvih ukrasnih ploa u vrijeme starije faze Kp-a zadrala i to u Slavonji u navedenoj varijanti koja se moe smatrati jednom od karakteristika tog radionikog kruga. Njihova pojava na drugim susjednim podrujimanapose u nekim ostavama Balkana kao ona u Marini kod Trogira i ostave iz Vine kod Beograda, pokazuje koliko su teritorijalno daleko stizali impoti bronanih izraevina iz radionica oko Slavonskog Broda i Osijeka- odnosno iz Slavonije u vrijeme druge faze ostava kp-a.

Ostava Veliko Nabre


Sadri matrijal tipian za drugu fazu ostava sjeverne Hrvatske. Ovdje je pronaena vea okrugla falera s trnom na sredini i valovitim krunim narebrenjima, od bijele bronce (sl 15). Razvile su se iz slinih ali manjih ploica srednje bronanog doba, koje su prisutne u ostavama sredje bronanog doba Maarske. One su u to doba bile karakteristine za iri prostor Karpatske kotline, odnosno i srednjeg Podunavlja, odakle su se radijalno irile prema sjeveru i preko Panonskog prostora na jug. Takoer slinosti sa bronca B razdobljem srednje Europe pokazuje falera iz Bizovca (sl. 16)

15

Slika 16: falera iz Bizovca

Slika 15: falera iz Velikog Nabra

Ostava iz Makovca
Ova se ostava takoer datira u drugu fazu kulture polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj i predstavlja jo jedan dokaz bogate metalurke djelatnosti kasnog bronanog doba koja se odvijala u naseljima u Slavonskoj Posavini. U ovoj ostavi je pronaena velika falera od podebljeg bronanog lima koja je u sredini imala koncentrine krugove i gumb, a ispod toga uicu (sl 17).

16

Slika 17: Falera iz Makovca

Jedan od prijedloga kao rijeenje emu su sluile rupe na obrubu je da su na njih stavljani odreeni privjesci. Sukladno tome na slici broj 18 moemo vidjeti faleru iz groba u Hostomicama (eka) koji nam pokazuje emu su sluile rupe na obrobu falere. Sukladno tome moemo pretpostaviti da je i na primjerak iz Makovca bio rijeen na isti nain. Meu predmetima slinog karaktera iz ostava KP-a u sjevernoj Hrvatskoj najslinija joj je falera iz ostave Veliko Nabre, ali se slini cijeli ili fragmetirani predmeti javljaju jo u ostavama Bizovac,Gornja Vrba, Brodski Varo, Struga, Topliica i Budinina. U Maarskoj je najblia analogija u ostavi Biatorbagy koja se datira u horizont Gyermely ali se pojavljuje jo u ostavama Kurd i Bonyhad (Karavani-Mihaljevi 2001).

17

Slika 18: falera iz Hostomice Ha B3 vremena

Ostava Jarak II
Kao to je bio sluaj ranije tako i ovdje inventar sadrava karakteristine elemente ostava drugog horizonta kp-a sjeverne Hrvatske meurijeja Save, Drave i Dunava. Okrugla ljevana falera (sl 19) iz ove ostave je izraena tehnikom lijevanja od bijele bronce s plastinim koncentrinim krugovima. Ovakav je oblik esto zastupljen u ostavama na podruju Slavonije odnosno Brodskog Posavlja te kako je ve prije navedeno, specifian su oblik ovog radioninkog kruga. Tipoloki je dakle povezana sa oblicima kasnong Br D i Ha A1 stupnja. Poput veine Srijemskih ostava uz elemete specifine za Slavonski radioniki krug, sadri i elemente sline ostavama Cicu-Suseni u Transilvaniji te Kisapati-Lengveltoti Transdanubije (Balen Letuni, 1988,10).

18

Slika 19: Falera iz ostave Jarak

Ostava iz Malike
Njezin inventar takoer sadri karakteristine elemente ostava horizonta II-Veliko Nabre, starije faze kp-a sjeverne Hrvatske, odnosno pripada HaA1 stupnjnu. Primjerku iz ostave Malika (sl 20) nalazimo analogije u ostavi Gornja Vrba, Otok-Privlaka, Bizovac, Veliko Nabre, Brodski Varo i Punitovci, dok nam slini primjerci van navedenog areala iz ostava Vina i Marina kod Trogira pruaju uvid u rasprostanjenost utjeca Slavonskog radionikog kruga.

Slika 20: falera iz ostave Malika

19

Ostava Marina kod Trogira


Nije sauvana u cijelosti. Sadri faleru veliki ravni disk s koncentrinim zadebljanjem i zrakastim zonama narebrenja po rubu tip je koji dolazi u mnogim ostavama. Ima izdanak u obliku slova T koji je i sam narebren (sl. 21) (Glogovi 2000) . Kao to je i prije u vie navrata napomennuto, bitna nam jel jel zajedno sa falerom iz Vine pokazuje koliko su geografski daleko stizali proizvodi (utjecaji) Slavonski metalurkih radionica.

Slika 21: falera iz ostave Marina kod Trogira

20

POPIS LITERATURE
Balen-Letuni D., Nekoliko ostava iz kasnog bronanog doba, Vjesnik arheolokog muzeja u Zagrebu, XXI 5-16, 1988

Balen-Letuni D., Ostava kasnog bronanog doba iz Malike, Vjesnik arheolokog muzeja u Zagrebu, 1985

Glogovi Dunja, Maevi s jeziastim rukohvatom iz Dalmacije u svjetlu nalaza iz rijeke Cetine, Vjesnik arheolokog muzeja u Zagrebu, 1995-1996

Karavani S.-Mihaljevi M., ostava iz Makovca, Vjesnik arheolokog muzeja u Zagrebu, XXXIV 7-36, 2001
21

Vinski-Gasparini K., Kultura polja sa arama u sjeveroj Hrvatskoj, Zadar, 1973

Vinski Zdenko, Bronanodobne ostave Lovas i Vukovar, Vjesnik arheolokog muzeja u Zagrebu, 1958

22