KLAVIJATURE

Poetniki teaj klavijatura

NAUITE SVIRATI

STEVE ASHWORTH

Ukljuuje besplatan CD

Nauite svirati klavijature

cx H n

Nauite svirati klavijature

Steve Ashworth

Naslov izvornika: Learn to Play Keyboards Copyright 2008 Quarto Inc. Copyright za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga d.o.o., 2010.

Sadraj
Predgovor 6 O knjizi 7

Lekcije 10

Lekcija 1: Kako sjediti za klavijaturom 12

Za izdavaa Bojan Vidmar Urednica Aleksandra Stella kec S engleskoga prevela Tonja ui Struna redaktorica i korektorica Maja Grims Nonveiller Lektorica Biserka Sinkovi Priprema za tisak ABACA studio d.o.o. Tiskano u Kini, 2010. ISBN 978-953-14-0819-6 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 743340 Sva prava zadrana. Ova je knjiga zatiena autorskim pravima i ne smije se ni u cjelini ni djelomino reproducirati, pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji nain bez pisanog doputenja autora i izdavaa.

Lekcija 2: Klavijatura 14

Lekcija 3: itanje notnog zapisa: Note 16 Lekcija 4: Akordi desne ruke 20 Lekcija 5: Note lijeve ruke 22

Lekcija 6: itanje notnog zapisa: Ritam 26 Lekcija 7: Osnovni pratei uzorak 30 Lekcija 8: Trik triju akorda 34 Lekcija 9: Dur i mol 38

Lekcija 10: itanje glazbenog zapisa: povisilice i snizilice 42 Lekcija 12: Jo prateih uzoraka 52 Lekcija 14: Pentatonika 64

Lekcija 11: Durske i molske ljestvice 46 Lekcija 13: Dominantni septakordi 60 Lekcija 15: itanje notnog zapisa: Promjena tonaliteta 66 Lekcija 16: 12-taktni blues 70 Lekcija 17: Blues ljestvica 76 Lekcija 18: Boogie-woogie 84 Lekcija 19: Rocknroll 98 Lekcija 20: Registri (zvukovi na klavijaturama) 104

H x n c
Lekcija 21: Basovske linije 108 Lekcija 22: Dijelovi za gudae 112 Lekcija 24: Puhai 118 Lekcija 23: Klavijaturska podloga 116 Lekcija 25: Latino glazba 122 Lekcija 26: Uzorci ljestvica 128 Lekcija 27: Uobiajene akordske progresije 136 Lekcija 28: Improviziranje s akordima 142 Lekcija 29: Jazz 148 Lekcija 30: Sviranje u sastavu 158

Popis akorda 160

Durski akordi 162 Molski akordi 186

Popis ljestvica 210

Durske ljestvice 214 Molske Ljestvice 220

Kratka povijest klavijatura 226 Vodi za kupce 244

Rijenik 250 Kazalo 252

Klavijature ukratko 255 Zahvale 256

Predgovor
Nauite svirati klavijature je udbenik za samostalno uenje sviranja klavijatura. Neprocjenjiv je za svakog tko eli nauiti svirati klavijature za kuno snimanje, skladanje pjesama te pogotovo za one koji ele svirati klavijature u glazbenom sastavu. Temelji se na akordskom pristupu koji je najvie zastupljen u rock i pop glazbi. Ovaj udbenik pojednostavnjuje i ini manje tajnovitom vjetinu stvaranja glazbe te itatelju daje samopouzdanje pri stvaranju i muziciranju s ostalim glazbenicima. Uvjeren sam da e vam ova knjiga dati sve informacije potrebne kako biste postali klavijaturist kakav elite biti. Nauiti svirati neki instrument ne mora nuno podrazumijevati uenje itanja nota. Mnoge kulture diljem svijeta ne koriste se glazbenom notacijom, te postoji mnogo jazz, blues, rock i folk glazbenika koji ne mogu proitati jednu jedinu notu. Ipak, prednost znanja itanja nota je nesporna, stoga se ovdje u etiri poglavlja objanjava tajna pisane note. elite li nauiti svirati klavijature? Ako je tako, kupite ovu knjigu, uite po lekcijama, vjebajte napisane primjere, pridruite se glazbenom sastavu, izaite van i stvarajte glazbu!

Predgovor O knjizi 7

O knjizi
Lekcije (str. 10. 159.)

Glavni dio ine serije kratkih, jednostavnih lekcija. Pokriveni su bitni aspekti klavijaturske tehnike te glazbena notacija, harmonija i osnovne znaajke razliitih glazbenih stilova. Sveobuhvatni akordi i poznavanje svih ljestvica uinit e itatelja ove knjige sposobnim za primjenu svojeg znanja na bilo koju pjesmu ili situaciju u kojoj smjesta mora improvizirati.
Lekcije (str. 10. 159.)
Posebno strukturirane lekcije osposobit e vas za sviranje, ak i ako nikada prije niste dodirnuli klavijaturu, a ukljuuju i prve korake u itanju nota. Krenite od poetka i strpljivo gradite svoj put. Obratite pozornost na stranice kako biste iskoristili razliite zapise i pomagala napisana u knjizi.

24

Lekcija 5: Note lijeve ruke 25

Lekcija 5: Note lijeve ruke

Trei korak, snimka br. 6
Druga mogunost variranja akorda jest sviranje razliitih tonova tog akorda u lijevoj ruci. Dakle, osim tona C, koji je temeljni ton akorda, svirajte E ili G.

etvrti korak, snimka br. 7 Najbolja metoda da zainite lijevu ruku jest sviranje oktave umjesto samo jednog tona. Oktavu moete svirati prema gore ili prema dolje. U poetku e za ruku, ovisno o tome kakve je veliine, moda biti naporno; ali vjebom e postati prirodno. Sljedei primjer je akord F dura s lijevom rukom koja svira oktavu.

G F A C

G
F

Sami ete otkriti koja vam kombinacija najvie odgovara.

Desna ruka: CG Lijeva ruka: CG

Desna ruka: FC Lijeva ruka: FC

Popis akorda (str. 160. 209.)

162 Popis akorda C dur 163

Lijeva ruka
Temeljni oblik

C dur
Temeljni oblik

C dur

Desna ruka

G E C

G E C

1. obrat

1. obrat

Popis akorda (str. 160. 209.)

Opseno izlaganje svih akorda predstavljenih u lako itljivim dijagramima i odgovarajuim fotografijama, pokazuju tri oblika akorda (temeljni i njegova dva obrata) u svim tonalitetima s odgovarajuim prstometima i pozicijama.

C G E

C G E

2. obrat

2. obrat

E C G

E C G

Popis ljestvica (str. 210. 225.)

214 Popis ljestvica Durske ljestvice 215

Popis ljestvica (str. 210. 225.)

Popis ljestvica predstavljenih u lekcijama u obliku dijagrama omoguuje vam sviranje bilo kakvoga glazbenog materijala u traenim tonalitetima.

C dur
Desna ruka
1 2 3 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 4 5

D dur
Desna ruka
1 2 3 3 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 4 5

Lijeva ruka
5 4 3 2 1 3 2 1 4 3 2 1 3 2 1

Lijeva ruka
5 4

F# G 3 2

C# D 2

F# G 3

C# D 2

F# G

C# D

F# G

C# D

G dur
Desna ruka
4 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 4 5

A dur
Desna ruka
1 2 3 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 4 5

Kratka povijest klavijatura (str. 226. 243.)

Pregled razvitka elektrinih klavira, orgulja i sintisajzera, popraen diskografijom klasinih snimki tih instrumenata.
Lijeva ruka

F# G 2

F# 2

Lijeva ruka
1 5 4

C# D 3 2

F# G# A 3 2 1

C# D 3

F# G # A 3 2 1

F# G

F# G

C# D

F# G# A

C# D

F# G # A

Vodi za kupca (str. 244. 249.)

Vodi za neogranien izbor suvremenih elektrinih klavijatura, s korisnim savjetima kako biste pronali instrument koji odgovara vaim potrebama. Takoer sadrava pogled na pojaala, stalke, kutije i ostale vane dodatke.

Kratka povijest klavijatura (str. 226. 243.)

238 Kratka povijest klavijatura Fairlight CMI E-MU Emulator 239

Fairlight CMI
injenice Fairlight CMI (Computer Musical Instrument) bile su prve polifone (vieglasne) klavijature koje su se koristile digitalnom tehnologijom uzoraka. Izumio ih je Fairlight Company u Australiji, a u prodaji su bile 1980. nakon godine istraivanja. Osim tehnologije sempliranja, CMI je imao grafiki sekvencar, sintisajzer sa softverskom bazom, te uveo koncepciju viestruke boje zvuka to su postale njegove standardne odrednice.
Glazbenici
Iako CMI klavijature zbog cijene nije ba svatko mogao kupiti, potvreni umjetnici i producenti koristili su se njima. Peter Gabriel bio je jedan od prvih u Ujedinjenom Kraljevstvu koji ih je imao, a jedna od prvih snimki bila je ona Kate Bush na albumu Never for Ever iz 1980. Producent Trevor Horn koristio je CMI u pjesmi Relax (Frenkie Goes To Hollywood) te Jan Hammer u izvedbi Miami Vice Theme.

E-MU Emulator
injenice E-MU (Elektronic Music elektronika glazba) tvrtka iz Kalifornije, proizvodila je modularne sintisajzerske sustave tijekom 1970. i bila je jedna od prvih kompanija koja je nastavila novu tehnologiju uzoraka to ju je Fairlight CMI objavio u javnosti.
Emulator I nije bio jefin. Prvi je stajao 10 000 dolara, kada je puten u prodaju 1981., a Emulator II iz 1984. bio jo jeftiniji 7.995 $. Emulator II imao je nekoliko inovacija ukljuujui multitrack MIDI (vidi rjenik na stranici 250.) sekvencer te analogne filtre. Tvrtka Digidesign razvila je software koji je podravao Emulator II i mogao se pokrenuti na najnovijem Machintoshovu raunalu. Time je otvoren put za kompjutorske i klavijaturske integrirane sustave.

Glazbenici
Stevie Wonder primio je prvi primjerak Emulatora I, sa serijskim brojem 001. Na koncertu uivo 1985. Ultravox i Dire Straitsi koristili su se Emulatorom II na pozornici, a iste godine Paul Hardcastle u hitu 19 rabi Emulator II za uznemirujue ponavljanje naslova.

Fairlight CMI je rukom raen do najmanjeg detalja i nije bio jeftin. Stajao je oko 40.000 amerikih dolara. Druga serija putena je u prodaju 1982. s poboljanom snagom procesora pa je i cijena narasla do 55.000 $. U to vrijeme, Fairlight CMI, sa svojim bijelim kuitem i grafikim kontrolnim ekranom, zaista se inio kao budunost glazbene tehnologije.

Neil Tennant (lijevo) i Chris Lowe (desno) nastupaju u emisiji The Tube, na Kanalu 4, 1986. godine.

Klavijature ukratko
Nasuprot stranici 225., nai ete korisnu presavijenu stranicu na kojoj je klju za razumijevanje glazbenog sadraja na prvi pogled. Drite je otvorenom cijelo vrijeme, sve dok ne savladate itanje glazbe.
Jan Hammer na nastupu svira na Fairlightu CMI 1987. godine.

Vodi za kupca (str. 244. 249.)

246 Vodi za kupce Digitalni klaviri Sintisajzeri 247

Digitalni klaviri
Digitalni klaviri su dizajnirani kao alternativa velikim klavirima, imaju gotovo jednaku teinu tipki te veoma realistian klavirski zvuk. Dijele se u dvije kategorije: kuni klaviri i klaviri za pozornicu.
Digitalni klaviri za kunu upotrebu imaju ugraene zvunike i napravljeni su tako da budu privlani, u drvu i s pedalima spojenima za instrument. Prednost ovakvog klavira jest u tome to zauzima mnogo manje mjesta, nikad ne moe biti preglasan i moe se svirati veoma tiho (ak i neujno ako imate slualice). Vodei proizvoai takvih klavira su Yamaha i Casio. Yamahin je Clavinova te Casio serija Roland EP. Klaviri za pozornicu nemaju ugraene zvunike, stoga trebaju pojaala ili razglas (P.A. sustav koji je zapravo sustav elektronikog pojaavanja zvuka, a sastoji se od miksete, pojaala i zvunika). To znai da su malo jeftiniji i lake nosivi za nastupe. Yamaha, Korg i Roland rade izvrsne takve instrumente. Digitalni klaviri openito imaju sekciju razliitih klavirskih zvukova te esto ukljuuju zvukove orgulja, gudaa i ostalih pomagala za ureivanje zvuka, ali glavni naglasak je na kvalitetnom klavirskom zvuku.
Roland ep-97 Digitalni klavir

Sintisajzeri
Sintisajzeri zauzimaju posebno mjesto na tritu klavijatura. Imena i izgled ovih dananjih znatno naprednijih instrumenata esto ostaju istima, kako bi se zadralo sjeanje na popularne analogne sintisajzere 70-ih i 80-ih.
Tehnologija sempliranja podrazumijeva mogunost klavijature da proizvede bogatu paletu zvukova a da ih iznova ne stvara oni ve postoje u sempliranom (odabranom) obliku i pokree ih sama klavijatura. Postoje moderni sintisajzeri koji se koriste autentinom tehnologijom generiranja zvukova u kombinaciji s tehnologijom sempliranja i mogu producirati nevjerojatan raspon i dubinu zvukova (tonova). Zahvaljujui velikom napretku tehnologije, ovakve klavijature mogu se initi preskupima s obzirom na tehnologiju koju nude, ali potranja za njima je velika. Access, Alesis, Clavia, Korg, Novation i Roland proizvode razliite sintisajzere.

CD
Nai ete popratni CD, neprocjenjivo sredstvo za rad s ovom knjigom, koji sadrava mnogo glazbenih vjebi sviranih uivo. Sve vjebe s CD-a oznaene su tonim brojem snimke.

Roland SH-201 Sintesajzer

Objanjenje slika
Lekcije
Poetnik bi trebao krenuti postupno od prve lekcije.
Ako se napisane note trebaju svirati zajedno, odnosno kao akord slika te note pokazuje kao jednu sliku, a tipke osjenane plavom bojom oznaavaju violinski klju i desnu ruku.

Imena nota piu ispod grafiki prikazanog akorda.

Glazbena notacija Ispod i iznad svakoga glazbenog crtovlja dijagrami pokazuju note svirane u lijevoj i desnoj ruci, pri emu su plavo osjenani prikazi tipki za desnu ruku, a zeleni za lijevu ruku.

Izdvojene note prikazane su u zasebnim grafikim prikazima. Zelena boja oznaavu bas klju i lijevu ruku.

Lijeva i desna ruka Ova slika prikazuje raspon lijeve i desne ruke pri glazbenoj notaciji. Razlikovat ete ih plavom i zelenom bojom.

Lijeva ruka

Desna ruka

Klavijaturski lokator Ureaj pokazuje gdje su na klavijaturi note ili pojedina nota koju biste trebali svirati, bez obzira na to odnosi li se na desnu, lijevu ili obje ruke.

Desna ruka: CG Lijeva ruka: CG

Objanjenje slika 9

Popis akorda
Akordi su organizirani po stupnjevima znanja; kreu se od lakih prema teima.
Tonaliteti koje treba svirati su obojeni kako bi vas uputili na violinski ili bas klju, te sviraju li se lijevom ili desnom rukom. Brojevi oznaavaju prstomete odnosno, kojim prstom svirate koju tipku (vidi str. 13.). Poviene note, kako ete ih vidjeti u razliitim notnim zapisima.

D dur
Temeljni oblik
3 1 5

Desna ruka

A F# D

F#

Slikovni prikaz na kojemu moete vidjeti poloaj svoje ruke dok na klavijaturi pritisnete taj akord.

Individualno izdvojene note, kako biste se snali na klavijaturi.

Popis ljestvica
Ljestvice su takoer svrstane od lakih prema teima. Poinjemo s najlakom.

b mol
Desna ruka
2
1 2 3 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 4

Dijagram klavijature pokazuje kojim prstom svirati odreenu tipku na klavijaturi. Note u crtovlju oznaene su svojim nazivima.

Lijeva ruka

Bb C
2 1

Db E b F
3 2 1

Gb A
4 3

Bb C
2 1

Db E b F
3 2 1

Gb A
4 3

Bb
2

Bb C

Db E b F

Gb A

Bb C

Db Eb F

Gb A

Bb

Ljestvice su napisane posebno za desnu i lijevu ruku (violinski i bas klju), s odgovarajuim prstometima.

Lekcije

Posebno strukturirane lekcije osposobit e vas za sviranje, ak i ako nikada prije niste dodirnuli klavijaturu, a ukljuuju i prve korake u itanju nota. Krenite od poetka i strpljivo gradite svoj put. Poslije u poglavljima isprobajte razliite glazbene anrove, ukljuujui blues, boogie-woogie, rocknroll i jazz.

H x n c

12

1 Kako sjediti za klavijaturom

Osjeamo li se udobno za klavijaturom ovisi o poloaju sjedenja. Najvanije je potpuno se opustiti i sjediti prirodno, bez gra, jer bilo kakav gr moe uzrokovati nelagodu i bol u miiima.
Veina klavijaturista svira u sjedeem poloaju, no neki vie vole stajati jer, sviraju li u nekom sastavu, lake se mogu kretati i plesati po pozornici. Ako sjedite za klavijaturom, vano je pravilno raspodijeliti teinu tijela nad tipkama. U pravilu, normalan stolac je prenizak za sviranje klavira ili klavijatura, to je i razlog zato veina klavijaturista rabi krai stolac. Ako sjedite prenisko, velika je vjerojatnost da ete dizati ramena, to nije oputen poloaj te e prouzroiti napetost i prerani umor. Uspravno sjedenje je vrlo vano, jer je najuinkovitiji nain da vaa kraljenica podupire teinu vae glave. Pri naginjanju naprijed, teina glave povlai takoer i ramena, to izaziva bol u leima te umor. Ovi savjeti odnose se prvenstveno na vjebanje, dok je na nastupu doputeno sve, samo da se dobro osjeate!

Stevie Wonder, svira u emisiji Top of the Pops u ranim 70-ima, prikazuje idealan poloaj pri sviranju klavijatura.

Lekcija 1: Kako sjediti za klavijaturom 13

Pravilan poloaj ruku

Pravilan poloaj ruku obuhvaa sve od prstiju, zgloba, ruku te cijeloga tijela. Najbolja tehnika liena je nepotrebnih pokreta te vam omoguava viesatno vjebanje u oputenom poloaju.

Vana pravila
Sjedite na sredini klavijatura. Zadrite stopala ravno na podu. Ostanite oputeni i zadrite Drite kraljenicu ravno. Sjedite s pravilno
raspodijeljenom teinom tijela noge drite ravno, neka se samo nastavljaju na ravna stopala koja su na podu, a ruke neka oputeno padaju, nastavljajui se na sputena ramena. Zadrite ravne zglobove ruku. Zaoblite prste.Tipke dodirujte jagodicama prstiju, a palac neka bude puten prirodno sa strane, okomito na tipku. Dugi nokti mogli bi poremetiti pravilan poloaj ake, stoga neka budu kratki. ramena dolje.

Prsti trebaju biti zaobljeni najbolji nain da postignete pravilan poloaj ake na klavijaturi jest da, sjedei, stavite dlanove ne koljena i prenesete ih na isti nain na klavijaturu te zadrite taj oblik svirajui.

Prstomet
Pri sviranju klavira ili klavijatura, prsti ruku oznaavaju se brojevima od 1 do 5, tako da se palac oznaava brojem 1, a mali prst brojem 5. Vano je razumjeti sustav prstometa, jer ete ga pronai u gotovo svim zapisima glazbenog teksta. Prstomet vam omoguava 3 4 najbre i najlake 2 savladavanje novoga 5 glazbenog materijala.

3 2

4 5

1 1

14

2 Klavijatura
Klavir, fortepiano, embalo, sintisajzer, ksilofon, stilofon, orgulje, spineta i elesta imaju istu klavijaturu. Ona se sastoji od crnih i bijelih tipki podijeljenih simetrino u skupine po 2 i 3.

Grupacija crnih tipki je klju identifikacije nota. Ondje gdje su dvije crne tipke, prva bijela tipka na lijevo je C. Kad ste pronali C, ostale je note lako prepoznati jer idu abecednim redom od C do G te jo A i H te ponovno C kao kraj jedne ljestvice u rasponu oktave.

A H C D E F G A H C D E

F G A H C D E

jedna oktava C1 crna tipka bijela tipka

nii registar

Lekcija 2: Klavijatura 15

Krenite od sredine klavijature svirajui redom desnom rukom prema gore te lijevom prema dolje; opazit ete kako svirajui desnom gore svirate sve vie tonske registre te lijevom obrnuto. Tako e biti i u sviranju, desnom rukom ete uvijek svirati vie tonove, a lijevom nie.

F G A H C

D E F G A H C D E F G A H C D E F G A H C

dvije oktave

vii registar

16

3 itanje notnog zapisa: Note

Dva su vana elementa pri itanju nota visina note i njezino trajanje. Ova lekcija prouava visine nota. esta lekcija, na 26. stranici bavi se notnim trajanjem.
Glazba je zapisana na pet crta koje ine jedno crtovlje. U zapisima za klavir i klavijature ta su crtovlja pisana dvostruko za lijevu i desnu ruku. Visina note ovisi o njezinoj poziciji u crtovlju. to je ton vii, to je nota na vioj crti u crtovlju.

Vidi
Klavijature ukratko Lekcija 6, str. 26

Violinski klju se koristi za zapis viih tonova i veinom za desnu ruku.

Bas klju se, koristi za nie tonove i lijevu ruku.

Lekcija 3: itanje notnog zapisa: Note 17

Prvi korak
Nemojte oekivati da ete ovo nauiti istoga trena, ali koristite se dijagramima kao podsjetnikom kad god vam zatrebaju. Na sljedeoj stranici pronai ete nekoliko trikova koji e vam pomoi zapamtiti note za oba kljua.

C D E F G A H C D E F G

F G A H C D E F G A H C

Desna ruka: CG Lijeva ruka: FC

18

Lekcija 3: itanje notnog zapisa: Note

drugi korak
U ovom violinskom kljuu note se pojavljuju kao rije FACE.

Trei korak
U bas kljuu napisane su note koje moete lako savladati.

Desna ruka: FE Lijeva ruka: AG

Lekcija 3: itanje notnog zapisa: Note 19

etvrti korak
U violinskom kljuu napisane su note E, G, H, D, F.

Peti korak
U bas kljuu napisane su note: G, H, D, F, A.

Koristei se tim notama, moete raunati gore i dolje po klavijaturi kako biste proli sve.

A
Desna ruka: EF Lijeva ruka: GA

20

4 Akordi desne ruke

Akordi nastaju istovremenim zvuanjem triju ili vie tonova razliitih imena. Svirajui razliite akorde za redom smisleno kombinirane, dobivate harmonijsku sekvencu ili progresiju, a one ine svaku pjesmu.
Prvi korak, snimka br. 1 Najee koriteni akordi su trozvuci. Kako i ime kae, to je akord koji ine tri tona.
Ovo je C dur akord:

Na CD-u
Snimke 13
Vidi
Klavijature ukratko Popis akorda, str. 160

G E C

Svirajte ton C s poloenim palcem na tipki, onda pritisnite treim prstom ton E te malim, tj. petim prstom ton G; zatim podignite ruku te pritisnite sva tri tona istovremeno. Akorde moete svirati istovremeno, kao cijelu harmoniju ili tako da zasvirate jedan, a preskoite drugi dakle, melodijski, rastavljeno; kombinirajui tri tona tog akorda, ali ne moraju se uvijek svirati redom. Gore navedeni akord je u svojem osnovnom obliku: C-E-G, a ima jo i dva obrata. Akord u osnovnom obliku zove se kvintakord. Naziv je dobio jer prvi i zadnji ton ine raspon kvinte, tj. udaljeni su za pet tonova.

Desna ruka: CG

Lekcija 4: Akordi desne ruke 21

drugi korak, snimka br. 2

S obzirom na to da akord ima tri tona, ima i tri naina kako se moe svirati: u osnovnom obliku ili u dva obrata. Prvi obrat je sekstakord i kree od tona E, tj. drugog tona u svojem temeljnom obliku. Naziv sekstakord dobio je jer je razmak od prvog i zadnjeg tona, odnosno tona E i tona C, seksta (razmak od 6 tonova). Pritisnite palcem ton E, drugim prstom pritisnite ton G te malim prstom ton C. Dobili ste sekstakord C dura. Akord ine isti tonovi, samo drukijim redoslijedom, pa se zato naziva obrat.

C G E

Trei korak, snimka br. 3

Evo jo jedne varijacije: Ponovite sve kao i dosad, ali krenite od tona G; G je peta nota C dur ljestvice te trei ton C dur akorda. Krenemo li od tona G, dobit emo drugi obrat, tj. kvartsekstakord; jer je razmak izmeu tona G i C kvarta, a od tona G i E seksta. Dok svirate akord, pozorno sluajte kako zvue akordi te obratite pozornost na poloaj prstiju..

E C G

22

5 Note lijeve ruke

esta uloga lijeve ruke je sviranje basovskog tona onog akorda koji se svirao desnom rukom.

Na CD-u
Snimke 47
Vidi
Klavijature ukratko Popis akorda, str. 160

Prvi korak, snimka br. 4 U prethodnoj lekciji prouavali smo akord C dura, stoga je oita nota lijeve ruke nota C.

Lijeva ruka: C

Lekcija 5: Note lijeve ruke 23

drugi korak, snimka br. 5

Pokuajte sad objema rukama zajedno!

G E C

Pokuajte istodobno svirati sva etiri tona tri u desnoj i jedan (basov ton) u lijevoj ruci.

Napomena za ljevake:
Ljevoruki gitaristi imaju sreu svirati gitare za ljevake ili gitare za denjake. Kod sviranja klavira ili klavijatura, toga nema; desna ruka uvijek svira vie; zato se morate vie truditi. Isto se tako denjaci moraju vie truditi pri sviranju lijeve ruke.

Desna ruka: CG Lijeva ruka: C

24

Lekcija 5: Note lijeve ruke

Trei korak, snimka br. 6
Druga mogunost variranja akorda jest sviranje razliitih tonova tog akorda u lijevoj ruci. Dakle, osim tona C, koji je temeljni ton akorda, svirajte E ili G.

G E C

G E C

G E C

Sami ete otkriti koja vam kombinacija najvie odgovara.

Desna ruka: CG Lijeva ruka: CG

Lekcija 5: Note lijeve ruke 25

etvrti korak, snimka br. 7 Najbolja metoda da zainite lijevu ruku jest sviranje oktave umjesto samo jednog tona. Oktavu moete svirati prema gore ili prema dolje. U poetku e za ruku, ovisno o tome kakve je veliine, moda biti naporno; ali vjebom e postati prirodno. Sljedei primjer je akord F dura s lijevom rukom koja svira oktavu.

C A F

C A F

C A F

F F

A A

C C

Desna ruka: FC Lijeva ruka: FC

26

6 itanje notnog zapisa: Ritam

U treoj lekciji prouavali smo visinu tona pri itanju notnog zapisa, a sada emo obratiti pozornost na trajanje ili duljinu tona, tj. tonije na ritam.
Mjera

Na CD-u
Vidi

Snimke 816
Klavijature ukratko Lekcija 3, str. 16

Glazbeni zapis podijeljen je na taktove, a broj nota u taktu ovisi o mjeri.

4/4 etveroetvrtinska mjera. Gornja etvorka oznaava broj nota, a donja etvorka dobu. Ako je 4 to znai da je etvrtinka doba te mjere te da su u taktu etiri etvrtinke.

C je kratica za 4/4 mjeru. Izvedena je iz rijei common, to znai uobiajeno; i smatra se najzastupljenijom mjerom.

Note
Nota je simbol koji oznaava ton odreenog trajanja. Uzmite malo vremena kako biste prouili i zapamtili tablicu ispod; u njoj su najee koritene note, svaka je drukijeg naziva i drukije ritamske vrijednosti, tj. trajanja.

Nota

Hrvatski naziv
Cijela nota Polovinka etvrtinka Osminka esnaestinka Tridesetdruginka

Ameriki naziv
Whole-note Half-note Quarter-note Eighth-note Sixteenth-note Thirty-second-note

Vrijednost
4 dobe 2 dobe 1 doba pola dobe etvrtina dobe osmina dobe

Lekcija 6: itanje notnog zapisa: Ritam 27

Ovdje su napisani ritmiki primjeri sastavljani od kombinacije etvrtinki, osminki i esnaestinki. Prvi primjer prikazuje etiri takta etvrtinki, koje bi se trebale svirati jednako. Odsvirajte primjer te posluajte snimku i vidite koliko ste blizu bili.

Prvi korak, snimka br. 8

drugi korak, snimka br. 9

Trei korak, snimka br. 10

Ovi primjeri napisani su na noti A iznad C1. Meutim, moete ih odsvirati na bilo kojoj noti ili samo udarcem na stol prstom ili akom bitno je da savladate ritam. U ovom sluaju, visina tona nije bitna.

Pauza
Pauza je simbol za tiinu odreene duljine, za rupu izmeu tonova. Uzmite ponovno malo vremena kako biste zapamtili tablicu ispod prikazanu u njoj ete nai najee koritene stanke, njihova imena i oznake.

Nota

Hrvatski naziv
Pauza cijele note Polovinska pauza etvrtinska pauza Osminska pauza esnaestinska pauza Tridesetdruginska pauza

Ameriki naziv
Whole-note rest Half-note rest Quarter-note rest Eighth-note rest Sixteenth-note rest Thirty-second-note rest

Vrijednost
4 dobe 2 dobe 1 doba pola dobe etvrtina dobe osmina dobe

28

Lekcija 6: itanje notnog zapisa: Ritam Note s tokom

Dosad ste ve upoznati dvanaest razliitih, najee koritenih nota i njihovih pauzi.
U nekim je situacijama potrebno proizvesti zvuk ili tiinu drukijeg trajanja od dosad navedenog. Jedan od naina da se to postigne jest koritenje nota i pauzi s tokom. Kada nota ili pauza imaju toku, njihovo trajanje se produljuje za polovinu njegove vrijednosti. Tako na primjer, ako uzmemo cijelu notu, koja traje etiri dobe i napiemo pokraj nje toku, njezino e trajanje sada biti est doba. Tablica prikazana ispod pokazuje vrijednost nota i pauzi s tokom.

6 doba 3 dobe 11/2 dobe

3

6 doba 3 dobe 11/2 dobe

3

/4 dobe

/4 dobe

Iako je mogue pisati toke i uz esnaestinke i tridesetdruginke, nije uobiajeno, stoga to ovdje neemo navoditi. Sljedei primjeri obuhvaaju gore navedeno.

Prvi korak, snimka 11

drugi korak, snimka 12

Trei korak, snimka 13

Lekcija 6: itanje notnog zapisa: Ritam 29

Ligatura (vezane note)

Na prethodnoj stranici otkrili ste kako toke slue za produljenje nota. Drugi nain produljenja nota odreenog tona su lukovi.

Metronom
Metronom je mehanika ili elektronska naprava kojom se tono odreuje brzina izvoenja nekog glazbenog djela. Izuzetno je koristan alat za vjebanje ritma, a vrlo esto zna biti i ugraen u same klavijature.

Kad su dvije ili vie nota vezane, smatraju se jednom notom ija je vrijednost zbroj obiju nota povezanih lukom. Primjerice, ako je cijela nota (etiri dobe) vezana za polovinku (dvije dobe) njihova duljina bit e est doba. Tablica ispod prikazuje uobiajene kombinacije vezanih nota.

6 doba

3 dobe

2 dobe

11/2 dobe

1 dobe

Sljedee vjebe ukljuuju vezane etvrtinke i osminke.

Prvi korak, snimka 14

drugi korak, snimka 15

Trei korak, snimka 16

30

7 Osnovni pratei uzorak

Na CD-u
Vidi

Snimke 1719

U prethodnim lekcijama obratili smo pozornost na Klavijature ukratko Lekcija 4, str. 20 oblikovanje akorda i sviranje odgovarajueg basova Lekcija 5, str. 22 tona uz taj akord. Sljedei korak je primjena akorda uz odreeni ritam. Nazovimo ga osnovnim prateim uzorkom, jer je zapravo pratnja. Ovo je veoma slino kao kod gitarista, koji sviraju odreeni akord kao pratnju glasu ili drugom instrumentu s kojim sviraju.
Za sljedei korak, trebali ste uvjebati akorde iz lekcija 4 i 5, jer je sada vrijeme da ih kombinirate.

Prvi korak,
snimka br. 17

Znak za ponavljanje (repeticiju): ovaj simbol je na kraju odreene glazbene cjeline i oznaava skladateljevu namjeru da se cijela cjelina ponovi. Moe biti na kraju reda ili stranice, nema pravila.

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

G E C

Kako bi ovo zvualo dobro, svirajte ponavljajui akord veoma ujednaeno. Uzmite vremena kako biste shvatili koje note u lijevoj ruci elite svirati uz akord sviran u desnoj ruci te svirajte koliko god polagano trebate dok to ne uvjebate.

Desna ruka: CG Lijeva ruka: GC

Lekcija 7: Osnovni pratei uzorak 31

Idui korak koristi se istim akordima, ali s raziitim uzorkom, tj. akorde vie ne svirate istovremeno nego svirate prvo note E i G u terci zajedno te dodajete osnovni ton C na drugu polovinu dobe.

drugi korak, snimka br. 18

E G C

G E

G E

G E

G E

G E

G E

G E

G E

Ovaj uzorak mora se vjebati veoma polagano i s namjerom. Pazite da trei i peti prst uvijek istovremeno pritiu tipku te da palac svira samostalno. Nakon to ste to uvjebali, dodajte i lijevu ruku.

Savjet za vjebanje
Kada poinjete uiti odreeno glazbeno djelo, prvo vjebajte svaku ruku posebno. Tek kad ste sigurni u to koja ruka svira koje note, svirajte zajedno! Ako vam ruke ne sluaju mozak, usporite. Nije to nastup i nitko vas ne slua, uzmite sve vrijeme koje vam je potrebno! Desna ruka: CG Lijeva ruka: GC

KLAVIJATURE

NAUITE SVIRATI

Ako elite nauiti svirati klavijature, upravo vam ova knjiga prua informacije koje su vam potrebne za sam poetak od biranja instrumenta i itanja glazbene notacije do osnovnih vjebi koje e vas pripremiti za ulazak u va prvi sastav.
Serije kratkih, ilustriranih lekcija grade vae znanje korak po korak, od klavijaturistike tehnike i osnova teorije glazbene notacije, akorda, ljestvice, harmonija do osnovnih informacija o razliitim glazbenim stilovima. Ovo je jednostavna knjiga za uenje s pomou koje ete brzo razviti vjetine i sposobnosti sviranja klavijatura a pritom ete se i zabavljati!
Steve Ashworth zavrio je studij klavira na prestinom Guidhall School of Music u Londonu. Ima veliko izvoako iskustvo diljem Europe i SAD-a i dio je londonske jazz scene. Steve ve mnogo godina poduava klasini i jazz klavir, kao i druge suvremene stilove klavijatura i ima temeljito znanje o trenutnim nastavnim metodama.

Fotografija na naslovnici: Klavijaturist Ben Jelen / fotografija Setha Dawesa

www.mozaik-knjiga.hr 149,00 kn
ISBN 978-953-14-0819-6