WWW.EPRAVO.

BA

Pojam i vrste ugovora*

Meunarodni ugovor se sastoji u saglasnosti volja dva ili vie subjekata meunarodnog prava, s ciljem da postigne odreeni uinak po meunarodnom pravu, stvarajui odnos prava i dunosti izmeu njegovih stranaka. Ugovori mogu biti: 1.dvostrani i mnogostrani 2.sastavljeni u jednoj ispravi(s moguim dodacima) ili u vie meusobno povezanih isprava; 3.sklopljeni u pisanom ili u nekom drugom obliku. Da bi ugovor mogao ostvariti namjeravani pravni uinak, potrebno je ispuniti vie uvjeta: 1. Sve ugovorne strane moraju biti subjekti meunarodnog prava, tj.drave, meuvladine organizacije ili priznati ustanici; 2. Da bi ugovor bio pravno valjan, njegov predmet ne smije biti pravno nedopustiv. Pravno nedopustiv je ugovor koji je materijalno nemogue izvriti, ili ugovor koji je u sukobu sa nekom imperativnom normom opeg meunarodnog prava. 3. Izraena volja ugovornih strana mora odgovarati njihovoj stvarnoj volji. Zbog toga su, prema opim naelima prava nitavi ugovori koji sadre mane pri oitovanju volje neke od strana. Neke od tih mana su uzrok apsolutne nitavosti sukob sa ius cogens, prisila izvrena nad predstavnikom neke drave i prisila izvrena na samu dravu ugovornicu.Ostale mane su uzroci relativne nitavosti (zabluda, prevara, korupcija predstavnika drave, te druge mane koje predvia Konvencija). 4. Ope meunarodno pravo ne propisuje nikakvu odreenu formu ugovora. Najvei broj ugovora se sklapa u pismenoj formi ali ugovori koji nisu sklopljeni u pisanoj formi ne gube zbog toga na svom pravnom znaaju. U naelu ne postoji hijerarhija izmeu ugovora koja bi bila slina hijerarhiji pravnih normi i akata u unutranjem pravu. Djelomian izuzetak od tog naela je Povelja UN, zbog derogatorne klauzule date u l.103, prema kojoj se u sluaju sukoba izmeu obaveza lanica UN prema Povelji i njihovih obaveza prema bilo kojem drugom meunarodnom sporazumu prevlauju njihove obaveze iz ove Povelje.

Ugovori se mogu podijeliti po razliitim kriterijima: a)Ugovori sklopljeni u pisanom ili u nekom drugom obliku. Prva podjela ugovora odnosi se na oblik(formu) u kojoj su sklopljeni. Mada su danas izuzetno rijetki, ugovori sklopljeni npr. u usmenom obliku, pravno jednako obavezuju sve njihove stranke kao i pisani sporazumi. Beka konvencija iz 1969. ne primjenjuje se na meunarodne sporazume koji nisu sklopljeni u pisanoj formi. Meutim, Konvencija izriito propisuje da ta injenica nije na tetu pravne snage takvih sporazuma, kao i primjene svih pravila Konvencije koja su na njih primjenjiva.

WWW.EPRAVO.BA

b)Dvostrani i mnogostrani ugovori. Postoje znaajne razlike kad je u pitanju primjena i prestanak ove dvije vrste ugovora. Neki mnogostrani ugovori predviaju vlastita pravila o naknadnoj izmjeni(reviziji)njihova teksta. Kod dvostranih ugovora sve je to nepotrebno jer se tekst ugovora ne moe izmjeniti ako se druga stranka tome suprotstavi. Dvostrani ugovor okonava se otkazom jedne stranke, dok se kod mnogostranih ugovora radi samo o jednostranom povlaenju jer ugovor po pravilu ostaje na snazi izmeu preostalih stranaka. Bitna povreda dvostranog ugovora jedne od stranaka ovlauje drugu stranku da se na tu povredu pozove kao na razlog prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene. Kod mnogostranih ugovora propisi o prestanku i suspenziji ugovora zbog bitne povrede jedne od stranaka mnogo su sloeniji. Posebnu podvrstu mnogostranih ugovora ine viestrani ugovori ograniene prirode. Ako neka od stranaka takvog ugovora prestane postojati, sve nove drave nasljednice moraju posebno pristupiti tom ugovoru, poput svake tree drave. Dakle, nema sukcesije drava povodom tih ugovora. c)Ugovor-zakon i ugovor-pogodba. Ugovor-zakon se sastoji u stapanju volja njegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju. Radi se o jedinstvenoj volji svih stranaka. Takvim ugovorima sve njihove stranke preuzimaju iste pravne obaveze. Prema uenju Hajnriha Tripela krajem 19.vijeka, samo takvi ugovori su izvor objektivnog prava i izvor meunarodnog prava uope. Oni su slini (ali ne isti) zakonima u unutranjim pravnim porecima drava. Temelj ugovora pogodbe su volje njegovih stranaka razliitog sadraja, ali koje su usmjerene ka istom cilju i uzajamno se dopunjavaju, poput kupovine i prodaje. d)Ugovori-ustavi meunarodnih organizacija. Ovi ugovori imaju 2 razliite funkcije: Za drave-stranke nisu bitno razliiti od bilo kog drugog ugovora. Svaki od njih izvor je prava i dunosti za sve njegove stranke, a gotovo svi ti ugovori sklapaju se bez ogranienja njihovog trajanja. Istovremeno, ugovorom te vrste stvara se novi subjekat meunarodnog prava. Za taj novi subjekat, ugovor je od temeljnog, tj. ustavnog znaaja. Veina tih ugovora propisuje postupak njihove naknadne izmjene i dopune. Da bi te izmjene stupile na snagu, ne trai se jednoglasnost ve kvalificirana veina. Nezadovoljna lanica, ako ne eli pristati na te izmjene, moe samo napustiti organizaciju. e)Politiki sporazumi (gentlemens agreements). Raireno je miljenje o postojanju sporazuma posebne vrste koje drave sklapaju u pismenom ili drugom obliku, s namjerom da ih obaveu samo moralno ili politiki, ali da one tim putem ne preuzmu nikakve pravne obaveze. Takvo otro razlikovanje sporazuma drava na istinske ugovore i pravno neobavezujue sporazume u praksi najee nije opravdano.

WWW.EPRAVO.BA

Sposobnost sklapanja ugovora*

1.Sve suverene(neovisne) drave su subjekti meunarodnog prava i to njihovo svojstvo ne zavisi od priznanja drugih drava. S tim u vezi one imaju sposobnost sklapanja svih vrsta ugovora koja niim nije ograniena. 2.Kad je u pitanju ugovorna sposobnost federalnih jedinica, one mogu imati sposobnost sklapanja meunarodnih ugovora ukoliko se na tu sposobnost pristaje u saveznom ustavu, i u granicama koje su tim ustavom propisane. 3.Vatikan je danas openito priznat kao poseban subjekat meunarodnog prava. Svi konkordati i drugi ugovori koje Vatikan sklapa sa treim dravama su meunarodni ugovori na koje se neposredno primjenjuju propisi Beke konvencije iz 1969. Jednako se tako i sudjelovanje Vatikana kao stranke mnogostranih ugovora uzima kao sudjelovanje bilo koje druge drave. 4.Nevladine organizacije nemaju ugovornu sposobnost, ali je nesumnjivo da gotovo sve meuvladine organizacije imaju objektivni meunarodni subjektivitet ne samo u odnosu na njihove drave lanice, ve i prema treim dravama. Meunarodne organizacije se ravnaju naelom specijalnosti, tj. drave koje su ih osnovale daju im odreena ovlatenja ije su granice odreene funkcijom zajednikih interesa. Zbog toga je ugovorna sposobnost ak i same OUN ogranienija od sposobnosti sklapanja ugovora bilo koje njene drave lanice. Te granice mogu biti izriito odreene u ugovoru ustavu organizacije. U nedostatku ali i izvan takvih propisa smatra se da svaka organizacija ima implicirane ovlasti bitne za vrenje njezinih dunosti. Ali izvan takvih impliciranih ovlasti i, i izvan njenih funkcija, ni jedna organizacija nema pravo sklapati ugovore s dravama ili s ostalim meunarodnim organizacijama. Ukoliko ustavni akt neke organizacije ne propie drugaije, ugovor koji neka organizacija sklopi u svojstvu posebnog subjekta meunarodnog prava i u granicama svojih funkcija ne stvara neposredna prava i dunosti za njene lanice. 5.Ustanici u nekom oruanom sukobu ne uivaju objektivnu meunarodnopravnu osobnost erga omnes. Ogranienu meunarodnu osobnost i ogranienu sposobnost sklapanja ugovora ustanici stiu tek aktom priznanja, i to samo u odnosu na dravu koja ih je priznala. Priznanje im moe dati bilo ustanovljena, tj. legitimna vlast protiv koje se bore u vlastitoj zemlji, ili vlada neke tree drave.

WWW.EPRAVO.BA

Postupci sklapanja ugovora*

U meunarodnoj praksi postoje 2 postupka sklapanja ugovora: pojednostavljeni i sloeni postupak. 1.Pojednostavljeni postupak se sastoji u razmjeni isprava (pisama, nota) i tada se ugovor sastoji od 2 ili vie meusobno povezanih isprava. Beka konvencija iz 1969 nalae da te isprave moraju predvidjeti da e njihova razmjena imati za uinak izraavanje pristanka na ugovor obje ili svih stranaka. 2.Sloeni postupak sklapanja ugovora moe se sastojati od vie odvojenih radnji: Pregovori ukljuivi usvajanje i ovjeravanje(autentifikaciju,tj.utvrivanje vjerodostojnosti) teksta ugovora;Davanje pristanka stranaka da budu vezane ugovorom koji se moe izraziti na vie naina(ratifikacijom,pristupanjem ali i potpisom,pa i razmjenom pisama koja ine ugovor); Razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji;te Registracija ugovora kod Glavnog tajnika i njihovo objavljivanje. 1. Pregovori i usvajanje teksta ugovora. Pregovore, usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora obavljaju ovlateni predstavnici drava. Predstavnik drave iskazuje se punomojem koje je izdalo nadleno tijelo. Punomo ne trebaju: -dravni poglavar,ef vlade, ministar vanjskih poslova; -ef diplomatske misije(za pregovore i usvajanje teksta ugovora s dravom u kojoj je akreditiran); -akreditirani predstavnik drave: -na meunarodnoj konferenciji -u meunarodnoj organizaciji ili njenom organu Sami pregovori mogu se voditi na razliite naine:pismenim putem,putem redovnih diplomatskih kanala,na sastanku posebno opunomoenih predstavnika,u okviru djelatnosti neke meuvladine organizacije. Po trajanju pregovori mogu biti kratki ali i veoma dugotrajni. Da bi se nacrt nekog ugovora usvojio, po pravilu je potreban pristanak svih drava koje uestvuju na pregovorima. To vai kad se radi o dvostranom ugovoru ili ugovoru ogranienog znaaja. U sluaju da se pregovori vode na meunarodnoj konferenciji uz uee velikog broja drava, Beka konvencija iz 1969. predvia da se tekst ugovora usvaja dvotreinskom veinom prisutnih drava, osim ako drave istom veinom ne odlue da se primjenjuje neko drugo pravilo. Ovjeravanje (autentifikacija) teksta vri se na nain predvien u samom ugovoru. Ovjeravanjem pregovarai ustanovljuju i posvjedouju da je text ugovora vjerodostojan i konaan. Ako ugovor ne predvia nain ovjeravanja, ovjeravanje se moe izvriti: potpisivanjem, potpisivanjem ad referendum ili parafom predstavnika drava. Nako to se neki tekst usvoji i ovjeri, prestaje biti nacrtom ugovora. On postaje ugovor koji jo nije stupio na snagu. 2. Pristanak drave da bude vezana ugovorom moe se dati: 4

WWW.EPRAVO.BA a)Ratifikacijom,prihvatom ili odbrenjem. Ratifikacija ima za svrhu da se ugovor prije njegovog mogueg stupanja na snagu, razmotri u nadlenim tijelima drave prema njenom unutranjem pravu. b)Potpisivanjem ugovora. Beka konvencija predvia da se pristanak drave da bude vezana ugovorom izraava potpisom predstavnika drave u slijedeim sluajevima: a) ako ugovor predvia da e potpisivanje imati taj uinak; b) ako se na drugi nain ustanovi da su se drave sporazumjele da potpisivanje ima takav uinak ili c) ako namjera drave da potpisivanju da takav uinak proizilazi iz punomoi njenog predstavnika, ili je izraena tokom pregovora. c)Razmjenom isprava koje ine ugovor d)Pristupanjem ugovoru (akcesija,adhezija). Pristupanje ugovoru je nain izraavanja pristanka na ugovor u ijem sklapanju neka drava nije uestvovala, ili je uestvovala ali ga je propustila ovjeriti u predvienom roku. Mogunost pristupanja nije jednaka za sve ugovore. U tom smislu postoje zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni ugovori. Zatvoreni ugovori ne predviaju pristupanje treih drava, ili ga ak izriito zabranjuju. Tu spadaju svi dvostrani ugovori, te viestrani ugovori ograniene prirode. Pristup je mogu samo ako sve stranke tog ugovora na to pristanu. Poluotvoreni ugovori sklapaju se u okviru regionalnih organizacija ili imaju regionalno obiljeje. Takvi ugovori predviaju pristup samo dravama regiona (npr.Vijee Evrope, Organizacija afrikog jedinstva i sl). Otvoreni ugovori kao jedan od ciljeva imaju da okupe to vei broj zemalja. To se posebno odnosi na konvencije o ljudskim pravima. 3.Razmjena i polaganje isprava o ratifikaciji. Ako ugovor ne odredi drugaije, drave uesnice dvostranog ugovora razmjenjuju isprave o ratifikaciji ugovora. Mnogostrani ugovori u tu svrhu predviaju depozitara. Kod depozitara svaka drava pohranjuje isprave o svom potpisivanju ili pristupu ugovoru. Dunost depozitara je da uva originalni tekst ugovora, te da ovjereni tekst ugovora, kao i ovjerene prepise svih isprava o potpisivanju, ratifikaciji ili pristupu ugovoru dostavi svim strankama ugovora, kao i dravama koje imaju pravo da postanu stranke. 4.Registracija ugovora kod Generalnog sekretara UN i njegovo obavljivanje. Depozitar registruje ugovor kod Generalnog sekretara UN (ukoliko se ne radi o istoj osobi). Prema l.102 Povelje, sve drave lanice UN obavezne su da svoje ugovore (nastale nakon donoenja Povelje) registruju u Sekretarijatu OUN, koji ih potom objavljuje. Povelja nije propisala rok za registraciju ugovora. Ugovor stupa na snagu. Ugovor stupa na snagu na nain i na dan koji su utvreni odredbama ugovora ili sporazumno izmeu drava pregovarateljica. Ugovorne strane preuzimaju izvjesne obaveze i prije samog stupanja na snagu ugovora. One nisu dune izvravati ugovor, ali su obavezne da se uzdre od radnji koje bi mogle osujetiti predmet i svrhu ugovora. To pravilo se zasniva na naelu dobre vjere. Ugovor se moe i privremeno primjenjivati dok ne stupi na snagu. 5

WWW.EPRAVO.BA Privremena primjena se moe odnositi na cio ugovor ili neke njegove dijelove. Sporazum o privremenoj primjeni obavezuje sve drave ugovornice.

Potivanje i primjena ugovora*

Obvezatna snaga svih ugovora zasniva se na naelu pacta sunt servanda . U tom pogledu najautoritativniji je l.26 Beke konvencije iz 1969, koji navodi: Svaki ugovor koji je na snazi vee stranke i one ga moraju izvravati u dobroj vjeri. Naelo pacta sunt servanda ne odnosi se na tree drave i ostale meunarodne osobe koje nisu stranke nekog ugovora. Ono ne vrijedi za ugovore koji su okonani ili je njihovo izvrenje privremeno suspendirano. Ono se ne odnosi ni na ugovore koji su nitavi,bilo da su radi o apsolutnoj ili relativnoj nitavosti. Navedeno naelo odnosi se na ugovore koji su u nekom trenutku na snazi. Ovo naelo vai u pogledu nekog ugovora ili njegovog dijela koji se sporazumom njegovih stranaka privremeno primjenjuje,dok ne stupi na snagu. Sa stanovita meunarodnog prava, svaki meunarodni ugovor je instrument koji stvara prava i dunosti za njegove stranke. S tim u vezi naelo pacta sunt servanda odnosi se na sve organe svake od drava stranaka. Stranka se ne moe pozvati na odredbe svog unutranjeg prava da bi opravdala neizvrenje ugovora. Njena obaveza je da otkloni smetnje u svom unutranjem pravu kako bi svi njeni organi mogli u dobroj vjeri izvravati svaki ugovor koji je za tu dravu na snazi. U pogledu toga u mnogim dravama nastaju problemi. Sudovi i organi izvrne vlasti nekih drava se ponekad uputaju u ocjenu ustavnosti nekog ugovora koji obvezuje datu dravu! Meutim, o ustavnim ogranienjima treba voditi rauna u toku pregovora i svakako prije nego to ta drave dadne svoj pristanak da njime bude vezana! Moe se desiti da je neka ugovorna obveza jako dugo na snazi, ali naknadnim promjenama ustava postane neustavna. Tada ta drava moe ili otkazati taj ugovor ili pokrenuti postupak za njegovu izmjenu. Ali, ni tada ne smije kriti ili odbaciti svoju ugovornu obvezu pod izgovorom da je neustavna, sve dok je ona na snazi. I kada se ugovori pretoe u domae zakone, sudska i izvrna tijela nekih drava ih nekada ne tretiraju kao sastavni dio domaeg prava. Ranije je u mnogim dravama bio jako istaknut dualistiki princip odnosa meunarodnog i unutranjeg prava! Po tom principu prava i obveze iz ugovora se primjenjuju samo na subjekt meunarodnog prava koji je potpisao ugovor! Ako se radi o dravi, da bi se ugovor primjenjivao i na unutranje organe i graane, on se mora transformisati u domai zakon ili podzakonski akt. Kad su u pitanju uinci ugovora u odnosima izmeu njegovih stranaka, Konvencija iz 1969. predvia neka opa pravila: a) Ugovor nema retroaktivnog uinka. Njegove stranke obavezuje od dana stupanja na snagu, ali stranke mogu ugovoriti retroaktivni uinak, bilo u samom ugovoru ili na drugi nain. b) Ugovor vee svaku stranku za itavo njeno podruje (teritoriju), ukoliko drugaija namjera ne proizilazi iz ugovora ili ako takva namjera nije izraena na drugi nain.Od ovog pravila postoje izuzeci jer se neki ugovori obzirom na njihov predmet i svrhu ne mogu primjenjivati na itavom podruju drava-stranaka (npr.ugovori o meunarodnim vodama, iskoritavanju svemira i sl). c) Krenje obaveza iz bilo kojeg ugovora koji je na snazi povlai meunarodnu odgovornost drave stranke u pitanju. Stranka koja je pretrpjela tetu se moe pozvati na to krenje kao na uzrok prestanka ili suspenzije ugovora, ili primijeniti dozvoljene mjere represalija kako bi 6

WWW.EPRAVO.BA kriteljicu natjerala da nastavi izvravati ugovor i da naknadi priinjenu tetu.Ali drave su slobodne uglaviti u svojim ugovorima i dopunske naine osiguranja njihova izrenja.Najrasprostranjeniji nain osiguranja izvrenja ugovora danas je stipuliranje odredbe kojom se predvia obavezna nadlenost nekog stalnog sudskog ili arbitranog tijela da odluuje o svim sporovima,o njihovu tumaanjei primjeni.

Ugovori i tree drave*

Ugovor je iskljuivo izvor partikularnog meunarodnog prava i kao takav obavezuje samo njegove stranke. Izuzeci od tog naela su: a) Pristanak tree drave na ugovor. Beka konvencija iz 1969. predvia da za treu dravu nastaje obaveza na osnovu odredbe ugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom stvoriti obavezu i ako trea drava izriito, u pisanoj formi, prihvati tu obavezu. Strogo posmatrano, trea drava tada prestaje biti trea. Propis Beke konvencije iz 1969.koji ureuje pitanje prava za treu dravu navodi: 1.Za treu dravu nastaje pravo na osnovu odredbe ugovora ako stranke tog ugovora namjeravaju tom odredbom dati pravo treoj dravi, skupini drava kojoj ona pripada ili svim dravama, i ako trea drava na to pristane. Njen pristanak se pretpostavlja sve dok nema suprotnih naznaka, osim ako ugovor odreuje drugaije. b) Djelovanje pravila iz ugovora na tree drave po obiajnoj osnovi. Na ovom izuzetku zasnivaju se sva nastojanja na progresivnom razvoju i na legislaciji opeg meunarodnog prava putem kodifikacijskih konvencija. Takvi propisi stipilirani u konvencijama u obliku bezlinih normi imaju za cilj da se transformiraju u novo obiajno pravo i da po obiajnoj osnovi budu izvor prava i dunosti za sve subjekte meunarodnog prava na koje se mogu primjeniti. Ukoliko do toga doe tada ta pravila obvezuju i stranke ugovora po obiajnoj osnovi. c) Ugovori koji stvaraju objektivne reime erga omnes. Beka konvencija izriito ne predvia,iako ni ne otklanja tzv.ugovore kojima se ustanovljuju objektivni reimi erga omnes. Takvi ugovori ine posljednji i moda najznaajniji izuzetak od opeg pravila da ugovor stvara prava i obaveze samo za njegove stranke. Jedan od primjera je Konvencija o miroljubivoj saradnji u naunom istraivanju Antartika sklopljena u Vaingtonu 1959. Ta konvencija koja je imala samo 12 izvornih stranaka propisala je u pogledu Antartika izvjesne dunosti za sve drave svijeta. d) Klauzula najveega povlatenja. Ta klauzula kada se izriito uglavi u nekom ugovoru predvia za svaku od stranaka tog ugovora prava koja je druga stranka priznala treim dravama i njihovim graanima. Odnosi se na prava iz ve postojeih ugovora s treim dravama,kao i ona koja e se naknadno uglaviti u buduim takvim ugovorima. U takvim odnosima razlikuju se temeljni ugovor koji predvia tu klauzulu(koji moe predviati prava i dunosti sano za njegove stranke),te ugovori svake od njegovih stranaka s treim dravama. Klauzula najveeg povlatenja najee se stipulira u dvostranim trgovinskim ugovorima i odnosi se na uvozne carinske pristojbe. Ali se ona ugovara i u pogledu pravnog poloaja graana jedne drave u drugoj.

WWW.EPRAVO.BA

Naknadna nemogunost izvrenja ugovora

Nastupa usljed naknadnih dogaaja koje stranke pri sklapanju ugovora nisu predvidjele, a usljed kojih dalje izvrenje ugovora postaje nemogue. Uslovi mogueg prestanka (ili suspenzije) ugovora: 1. Stalni ili privremeni nestanak ili unitenje predmetaprijeko potrebnog za izvrenje ugovora . Moe se npr. raditi o potonuu nekog otoka, unitenju hidrocentrale, isuenju rijeke itd. Neophodnih za izvrenje ugovora. Ako su nastanak ili unitenje tog predmeta trajni,stranka se u pitanju moe samo pozvati na nemogunost izvrenja ugovora kao na uzrok njegova prestanka. Stranka ne moe jednostrano okonati ugovor, ve mora potivati pravila postupka data u Bekoj konvenciji. Ako je nemogunost privremena, onda se na nju moe pozvati samo kao na uzrok suspenzije primjene ugovora. Stranka se na nemogunost izvrenja ne moe pozvati ako je takva nemogunost posljedica njenog krenja obaveze iz ugovora ili bilo koje druge meunarodne obaveze preuzete prema svakoj drugoj stranci ugovora. 2. Temeljna (bitna) promjena okolnosti. Radi se o promjeni okolnosti koje su postojale u trenutku sklapanja ugovora, a stranke tu promjenu nisu predvidjele. Prema Bekoj konvenciji, na takvu promjenu okolnosti se ne moe pozivati kao na uzrok prestanka ugovora, osim u 2 sluaja: a) ako je postojanje tih okolnosti bilo bitna osnova za sklapanje ugovora; b) ako uinak te promjene predstavlja korjenitu promjenu dometa obaveza koje prema ugovoru jo treba izvriti. Uz navedeno, Beka konvencija iskljuuje primjenu tog propisa u 2 sluaja i to: a) ako se ugovorom ustanovljava granica; b) ako je bitna promjena okolnosti nastupila kao posljedica krenja neke obaveze od strane stranke koja se poziva na tu promjenu. Prvi izuzetak potvruje naelo nepovredivosti postojeih granica drava. Drugi uzuzetak je izljev naela dobre vjere. 3.Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa. Prekid diplomatskih ili konzularnih odnosa izmeu stranaka ugovora ne utie na pravne odnose izmeu tih stranaka,osim ako je postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa prijeko potrebno za primjenu ugovora. 4. Uinci oruanog sukoba izmeu stranaka ugovora. Ovo pitanje nije rijeeno Bekom konvencijom iz 1969. Danas nema pravnog pravila koje bi u sluaju izbijanja oruanog sukoba okonalo bilo koju vrstu ugovora.

WWW.EPRAVO.BA U sluaju izbijanja sukoba zasigurno postaju primjenjivi ugovori koji se obzirom na njihov predmet i svrhu moraju smatrati primjenjivima u vrijeme tih sukoba (enevske i hake konvencije o zatiti rtava rata i kulturnih dobara). Izbijanje oruanog sukoba ipso facto ne okonava niti suspenduje primjenu dvostranih ugovora izmeu uesnice sukoba i treih drava. Isto se odnosi i na ugovore-ustave meunarodnih organizacija u sluaju sukoba izmeu bilo kojih njegovih stranaka. 5. Novi ius cogens . Ako nastane nova imperativna norma opeg meunarodnog prava, svaki ugovor koji je suprotan toj normi postaje nitav i prestaje njegova dalja primjena. Ako ugovor postaje nitav i prestaje tada on: 1.oslobaa stranke obaveze da nastave s izvravanjem ugovora; 2.nije na tetu nikakvog prava,obveza ili pravnog poloaja stranaka nastalih izvrenjem ugovora prije njegovog prestanka, osim ako zadravanje tih prava nije samo po sebi suprotno novoj imperativnoj normi opeg meunarodnog prava.

Krenje ugovora kao uzrok njegovog prestanka

Krenje ugovora povlai meunarodnu odgovornost kao i svaki drugi meunarodno protupravni in. Po opem meunarodnom pravu, postoji tzv.rezidualno pravo svake drave koja pretrpi tetu da protiv kriteljice preduzme nenasilne mjere represalija i da je na taj nain natjera da naknadi priinjenu tetu i nastavi izvravati svoje ugovorne obaveze. Ne postoje pravila postupka za izvrenje prava na represalije. Pravo na represalije je Bekom konvencijom ogranieno i ne primjenjuje se na odredbe ugovora o zatiti ljudskih prava. Dakle, njegovim ostvarenjem se ne mogu pogaati prava pojedinaca, koji najee nisu krivi za krenje ugovornih obaveza njihove drave. Ovo pravilo je ius cogens. Bitna povreda dvostranog ugovora od jedne stranke ovlauje drugu stranku da se pozove na tu povredu kao na uzrok prestanka ugovora ili suspenzije njegove primjene u cjelosti ili djelimino. Bitna povreda mnogostranog ugovora od jedne od stranaka ovlauje ostale stranke da jednoglasnim sporazumom suspendiraju primjenu ugovora u cjelini ili djelomino, ili da ga dokinu, i to: u odnosima prema dravi koja je povrijedila ugovor ili izmeu svih stranaka.

Osim toga, stranka koja je posebno oteena povredom mnogostranog ugovora moe se na tu povredu pozvati kao na uzrok suspenzije primjene ugovora u odnosima izmeu nje i drave koja je povrijedila ugovor. Ova suspenzija se moe odnositi na cio ugovor ili njegov dio. Dakle, radi se o jednostranoj akciji, ali drava koja je preduzima mora potivati pravila postupka. Beka konvencija u l.60 st.3 definie bitnu povredu nekog ugovora: Bitnu povredu ugovora ini: (a) odbacivanje ugovora koje nije predvieno Konvencijom; (b) povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe ugovora.

WWW.EPRAVO.BA

Sukcesija drava glede meunarodnih ugovora*

SUKCESIJA DRAVA je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju sva postojea pravila meunarodnog prava. Pri svakoj teritorijalnoj promjeni mogue je ustanoviti dravu prethodnicu (ili vie njih) koju su prilikom sukcesije zamijenile jedna ili vie drava nasljednica. Pravilo pozitivnog meunarodnog prava potvreno Bekom konvencijom iz 1978. je da sukcesija drava kao takva ne utie na granicu ustanovljenu ugovorom, na obaveze i prava koja se odnose na reim granica, kao i na druge teritorijalne reime. Sve ostale meunarodne ugovore drave prethodnice mogue je podijeliti u 3 skupine: (1) mnogostrani ugovori otvoreni na pristup dravama iz svih dijelova svijeta (2) viestrani zatvoreni ugovori kojima je pristup treih drava ogranien ili uvjetovan pristankom svih postojeih stranaka (3) dvostrani ugovori Ako identitet drave prethodnice nije doveden u pitanje, ili je kontinuitet neke nove drave openito priznat, takva drava ostaje strankom svih ugovora i lanicom svih organizacija. Sve ostale drave nasljednice nastale iz teritorijalnih promjena drave prethodnice, nove su drave! Beka konvencija iz 1978. dijeli te nove drave nasljednice na: (a) novonastale neovisne drave za njihovo podruje je prije datuma sukcesije bila odgovorna drava prethodnica (b) ostale nove drave nastale bilo odvajanjem od drave prethodnice ili njenim raspadom. Na nove drave nasljednice se primjenjuju sljedea pravila: 1. Mnogostrane otvorene konvencije trebaju se automatski primjenjivati na sve nove drave nasljednice bez ikakve notifikacije depozitaru, neovisno o datumu njihova meunarodnog priznanja i primanja u UN i druge meunarodne organizacije! U praksi ovo ne funkcionie kao to je zamiljeno. 2. Viestrane zatvorene konvencije Ako tekst neke konvencije predvia postupak pristupanja, one se moraju podvrgnuti tom postupku. U nedostatku takvih propisa moraju o svom pristupu pregovarati sa svim postojeim strankama tih konvencija. 3. Dvostrani ugovori Ukoliko nema protivljenja bilo koje zainteresirane strane, takvi se ugovori privremeno primjenjuju izmeu novih drava nasljednica i treih drava njihovih stranaka, sve dok one ne postignu sporazum o njihovoj sudbini.

10

WWW.EPRAVO.BA

Sukcesija drava*
To je stanje (ili novo stanje), nastalo teritorijalnim promjenama na koje se primjenjuju sva postojea pravila meunarodnog prava. Pri svakoj teritorijalnoj promjeni je mogue ustanoviti dravu prethodnicu (ili vie njih) te jednu ili vie drava sljednica. Sukcesija drava ne nastupa kada se u nekoj dravi u njenim postojeim granicama dese i duboke politike promjene. 1) Ustup (cesija) postojea drava prethodnica ustupa dio svog podruja nekoj ve postojeoj dravi sljednici i to najee mirovnim ugovorom kao rezultat poraza u ratu. Niti stara drava nestaje, niti nastaje nova drava. 2) Prisajedinjenje (pripajanje, asimilacija) - Drava prethodnica u potpunosti postaje dijelom druge, ve postojee drave sljednice (DDR i SR Njemaka). Drava prethodnica prestaje postojati. 3) Ujedinjenje Dvije ili vie drava prethodnica ujedinjuju se u novu dravu sljednicu, i time gube svoju dravnost. (npr. Arapska Republika Jemen + Demokratska Narodna Republika Jemen Republika Jemen). Nastaje sasvim nova drava sljednica. 4) Odvajanje (secesija) Na dijelu ili na dijelovima podruja drave prethodnice koja i dalje postoji, nastaju jedna ili vie novih drava sljednica. (primjer ovoga je proces dekolonizacije nakon II svj. rata). Drava prethodnica i dalje postoji na umanjenom podruju, ali nastaju jedna ili vie novih drava sljednica. 5) Raspad (disolucija) Drava prethodnica se raspada i prestaje postojati na njenom podruju nastaju dvije ili vie novih drava sljednica. (SSSR, SFRJ, Osmansko carstvo, Austro-Ugarska itd.) 6) Podjela (partition) vie susjednih drava sljednica u cjelosti podijeli itavo podruje drave prethodnice koja time prestaje postojati. Takav tip teritorijalnih promjena danas je teko zamisliv. (npr. 1939. nacistika Njemaka i SSSR su podijelili Poljsku, ali to nisu priznale druge drave). Ove razliite situacije zahtijevaju razliita pravna pravila za rjeavanje nastalih problema. Svaki od ovih oblika dovodi do sukcesije drava. Godine 1983. je potpisana Beka konvencija o sukcesiji drava glede dravne imovine, arhiva i dugova (Beka konvencija iz 1983.) ini se da ona nikad nee stupiti na snagu jer je potrebno da bar 15 drava postane njenim lanicama. Ali uputno je izloiti temeljna pravila sadrana u toj konvenciji u vezi sa: (a) DRAVLJANSTVO: Nove drave sljednice slobodne su da ureuju pitanja u vezi sa svojim dravljanstvom i to putem vlastitih zakona. Pri tomu moraju voditi rauna o tomu da se primjenom svih tih zakona ne smiju stvarati osobe bez dravljanstva (apatridi). (b) PENZIJE: Svaka osoba koja je stekla pravo na penziju u dravi prethodnici zadrava to svoje pravo. Drave sljedcie moraju sklopiti ugovore o isplati penzija iz penzionih fondova bive drave, te o isplati penzija koje su graani neke nove drave sljednice stekli na podruju koje je postalo drugom dravom. U ovom pogledu je zabranjena diskriminacija! (c) VLASNIKA PRAVA: Privatna imovina fizikih i pravnih lica nije predmet sukcesije drava!

11

WWW.EPRAVO.BA (d) DRAVNI ARHIVI: Dravne arhive drave prethodnice ine dokumenti (uklju. filmske, elektronske i druge zapise) to su ih organi drave prethodnice izdali ili primali u obavljanju svojih funkcija, a koji su na datum sukcesije pripadali dravi prethodnici. Dakle, nisu predmetom sukcesije: - dravni arhivi federalnih jedinica koje su postale dravama sljednicama - arhivi opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina na podruju svake od drava sljednica - crkveni, privatni i slini arhivi Dravni arhivi koji jesu predmet sukcesije, dijele se u tri skupine: (1) dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji radi redovitog upravljanja podrujem na koje se odnosi sukcesija drava moraju biti u dravama sljednicama, moraju se svim tim dravama predati u kopijama. (2) Dijelovi dravnih arhiva drave prethodnice koji se direktno odnose na podruje jedne ili vie drava sljednica treba u originalima predati tim dravama (npr. ureenje granica itd.) (3) Kada se radi o raspadu i o nestanku drave prethodnice, svi ostali dravni arhivi drave prethodnice prelaze na drave sljednice na pravian nain, vodei pri tomu rauna o svim relevantnim okolnostima. Ipak, sve drave sljednice se mogu sporazumjeti da ti najbrojniji dijelovi dravnih arhiva ostanu tamo gdje su se otprije nalazili, ali pod zajednikom skrbi. (e) DRAVNA IMOVINA: Dravna imovina drave prethodnice oznaava imovinu, prava i interese, koji su na datum sukcesije drava, prema unutranjem pravu drave prethodnice pripadali dravi prethodnici. Predmet sukcesije nije: - imovina bivih drava lanica federacije - imovina opina, gradova i dr. teritorijalnih cjelina - cjelokupna pirvatna imovina Predmet sukcesije jeste: - Nepokretna dravna imovina ostaje dravama sljednicama na podruju kojih se nalazi. Ako je veoma neravnomjerno rasporeena, postoji mogunost njene procjene i uzajamnih pravinih kompenzacija. - Pokretna dravna imovina ukoliko se nalazi na podruju drave sljednice, trebalo bi da pree u njeno vlasnitvo, uz mogunost pravinih kompenzacija ako je neravnomjerno rasporeena. Ovaj zahrtjev je nemogue potovati u uslovima agresivnog rata.

Imovina koja se nalazi u inostranstvu, dijeli se u pravinim razmjerima. To je uvijek faktiko pitanje.
(f) DRAVNI DUGOVI: a. Alocirani dug dug koji je podigla neka biva federalna jedinica, ili neka opina ili poduzee s njenog podruja, ili ga je podigla (garantirala) drava prethodnica, ali je u cijelosti utroen na podruju koje je postalo podrujem drave sljednice u potpunosti prelazi na tu dravu sljednicu. b. Nealocirani (opi) dug dijeli se izmeu svih drava sljednica po kljuu koji vrijedi za podjelu dravne imovine drave prethodnice. (g) SUKCESIJA U LANSTVU MEUNARODNIH ORGANIZACIJA: 12

WWW.EPRAVO.BA Ne postoji nikakvo ope pravilo meunarodnog prava glede sukcesija drava u lanstvu u meunarodnim organizacijama. Osim ako je drava prethodnica ili drava nasljednica ouvala identitet u svojoj meunarodnoj osobnosti (cesija i dekolonizacija), u svim ostalim sluajevima odluujua je politika volja veine drava lanica zastupljenih u tijelu odnosne organizacije da prime novu dravu u lanstvo.

Organi drave u meunarodnim odnosima

Drave u meunarodnim odnosima mogu djelovati samo putem ovlatenih organa, a najvii organi u tom pogledu jesu: 1. 2. 3. 4. poglavar (ef) drave predsjednik vlade ministar vanjskih poslova vojni zapovjednici samo iznimno ovo su tzv. unutranji organi koji djeluju u dravi1

1. Poglavar (ef) drave: u meunarodnom pravu, on je najvii organ vanjskog zastupanja drave. Kada se nalazi u stranoj dravi, ukazuju mu se najvie poasti, ali se smatra da one nisu namijenjene njegovoj osobi, ve dravi koju predstavlja. Kada se nalazi u drugoj zemlji, ukazuje mu se i posebna zatita. U stranoj dravi uiva potpuni sudski imunitet u krivinim stvarima. Ne smije biti uhapen, sasluavan, pozvan pred sud da svjedoi, niti suen. On uiva imunitet i u graanskim stvarima, ali ga se moe odrei. Za voenje pregovora i za sklapanje ugovora, poglavar drave ne treba posebnu punomo. Izjave poglavara drave i ugovori koje on potpie obvezuju njegovu dravu u okviru njegovih optepoznatih ustavnih ovlatenja. 2. Vlada i njen predsjednik: U nekim zemljama funkcija predsjednika vlade ne postoji, jer je poglavar drave sam na elu svog kabineta (npr. SAD). Suprotno tomu, u parlamentarnim monarhijama i drugim demokratskim dravama, uloga poglavara drave u odluivanju je simbolina. U tim zemljama je teite vlasti u parlamentu, a svu izvrnu vlast ima vlada koja ovisi od podrke parlamenta. Tada sve najvanije vanjskopolitike odluke donosi vlada i njen predsjednik. U inostranstvu, on ne simbolizira svoju dravu i njenu suverenost, te osobno ne uiva poasti koje se ukazuju poglavaru drava. On se za vrijeme slubenih boravaka u inostranstvu smatra efom specijalne misije uiva iste povlastice i iumnitete kao i lanovi stalne diplomatske misije.

3. Ministar vanjskih poslova: MIP koordinira i upravlja radom diplomatskih, konzularnih i drugih stalnih i povremenih predstavnitava u svojoj zemlji. Podinjen je i za svoj rad odgovara vladi ili direktno parlamentu ili poglavaru drave. Ministar vanjskih poslova je redovno i lan vlade. Neposredno je nadreen cjelokupnom diplomatskom osoblju u inostranstvu, koje djeluje po njegovim uputama. S njim stalno kontaktiraju i efovi stranih diplomatskih misija akreditirani u njegovoj zemlji.

vanjski organi su diplomatska i konzularna i druga predstavnitva u inostranstvu

13

WWW.EPRAVO.BA 4. Parlament: Ni do danas nema ire pravo u odluivanju, nadzoru i uvidu u vanjske poslove svoje zemlje, mada je esto najvii organ vlasti. Razlog tomu je veliki broj zastupnika, a postoji potreba ouvanja tajnosti pregovora, dravnih i vojnih tajni itd.

Temeljna prava i dunosti drava

Ideja o temeljnim pravima i dunostima drava jeste prizvod prirodnopravne kole. Po njenom uenju drave lanice meunarodne zajednice samim svojim nastankom i postojanjem stjeu i uivaju neka neotuiva, nedjeljiva i neprenosiva prava. 2 Prva zadaa Lige naroda, osnovane nakon I svj. rata, bila je sprjeavanje svih buduih ratova, i u tu svrhu organizacija kolektivnih sankcija rotiv svake njene drave lanice koja prekri svoje obaveze iz njenog Pakta. Taj novi cilj odravanje meunarodnog mira i siguronsti je zahtijevao nove dalekosene pravne obaveze drava. Da bi postigla svoju svrhu, naela o temeljnim pravima i dunostima moraju nuno prerasti u pravila opeg meunarodnog prava i biti izvorom prava i dunosti za sve drave svijeta. Najznaajniji ugovorni tekst kojim su ta prava i te dunosti drava postala pravilima pozitivnog meunarodnog prava jeste Povelja UN-a iz 1945.g. (l. 2.) Opa skuptina je 1970.g. konsensusom usvojila Deklaraciju o naelima meunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji izmeu drava u skladu sa Poveljom UN-a (Deklaracija iz 1970.). Ona sadri sedam naela opeg meunarodnog prava, koja obavezuju sve drave svijeta: 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. naelo zabrane sile naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sorova naelo neintervencije dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda naelo suverene jednakosti drava naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri.

1. Naelo zabrane sile U meunarodnom pravu je rat postao protupravan tek tzv. BriandKelloggovim paktom iz 1928.g. Do izbijanja II svj. rata (1939.) sve tada neovisne drave svijeta postale su strankama tog Pakta, izuzev Argenitne, ilea, Bolivije i El Salvadora. Time je zabrana rata propisana u njemu ve bila prerasla u pravilo opeg obiajnog meunarodnog prava. Povelja UN tu zabranu znatno proiruje u l 2. Potom se agresivni rat oznaava kao zloin pritv mira koji povlai odgovornost po meunarodnom pravu. Istie se da su drave dune uzdravati se od svake propagande u korist agresivnog rata. Podruje neke drave ne smije biti predmetom vojne okupacije, predmetom sticanja od strane neke druge drave, koje je rezultat prijetnje silom ili upotrebe sile.
2

Tokom 19. st. to uenje nije imalo nikakvog utjecaja na pravne odnose izmeu drava.

14

WWW.EPRAVO.BA Napokon, Deklaracija iz 1970. zabranjuje i neke oblike posredne (indirektne) agresije. Na ostale vrste prijetnje silom ili upotrebe sile (npr. privredni ili politiki pritisak), drava ima pravo uzvratiti istom mjerom. Pravo na kolektivnu samoodbranu nekog vojnog saveza protiv navodnog agresora postoji jedino kada drava lanica tog saveza koja je rtva napada, ima u gornjim granicama i prema definiciji agresije pravo na individualnu samoodbranu.

2. Naelo mirnog rjeavanja meunarodnih sporova ovo je korelat naelu zabrane sile. Deklaracija iz 1970. u ovom smislu predvia slijedee: Drave moraju traiti pravovremeno i pravino rjeenje svojih meunarodnih sporova pomou pregovora, istrage, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim ustanovama ili sporazumima, ili pomou drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru. dakle, meunarodne sporove treba rjeavati na temelju suverene jednakosti drava i u skladu sa naelom slobodnog izbora sredstava. 3. Naelo neintervencije Nedoputena intervecija jeste diktatorsko (nasilno) mijeanje neke drave, skupine drava ili meunarodne organizacije u poslove koji spadaju u unutranju ili vanjsku nadlenost neke drave (ili vie njih) bez njenog (ili njihova) pristanka. - Vanjska nadlenost pravo drave da pripada ili ne pripada meunarodnim organizacijama, da bude ili ne bude stranka dvostranih ili mnogostranih ugovora (vojnih saveza i sl.), pravo drave na neutralnost. - Unutranja nadlenost *pravo stanovnitva neke drave da slobodno izabere i razvija svoj politiki, drutveni, privredni i kulturni sistem bez mijeanja izvana pravo drave da slobodno raspolae svojim prirodnim bogatstvima Drava se ne moe pozvati na svoju iskljuivu nadlenost ukoliko je slobodnom voljom prihvatila neku ugovornu obavezu i time pristala na neke oblike nadzora nad njenim izvrenjem. Ulanjenjem u organizacije supranacionalnog karaktera (npr. EU), drave prenose i svoje znatne iskljuive nadlenosti na zajednike organe. Ne smatraju se nedoputenim mjere kolektivne intervencije koje Vijee sigurnosti EU naloi u vrenju svojih nadlenosti iz glave VII Povelje, a u sluajevima prijetnje miru i naruenja mira ili ina agresije. Te mjere mogu biti ak i oruane naravi. 4. Dunost drava da meusobno sarauju u skladu s Poveljom UN-a Deklaracija iz 1970. navodi spisak podruja poeljne saradnje izmeu svih drava svijeta radi zajednike koristi. Tim navodnim dunostima drava odupire se pravo svake od njih da sama odluuje hoe li ili nee priznati neku drugu dravu ili vladu u njoj, hoe li ili nee s drugom dravom uspostaviti diplomatske i konzularne odnose, te sklopiti ugovore o datimp odrujima saradnje. 5. Naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda Ovo naelo je u trajnoj suprotnosti sa naelom teritorijalne cjelovitosti i politike neovisnosti postojeih drava u svijetu. Naime, kada bi svi narodi pribjegli tom pravu, teritorijalna cjelovitost i granice mnogih drava dole bi u pitanje. 15

WWW.EPRAVO.BA Deklaracija iz 1970.g. navodi: Svi narodi imaju pravo da slobodno, bez mijeanja izvana, odrede svoj politiki status, te da slijede svoj privredni, socijalni i kulturni razvoj, i svaka drava je duna potovati to pravo. Bilo kakav dravni oblik koji se silom namee narodu nekog podruja, i koji ga time dovodi u neravnopravan i podinjen poloaj, predstavlja krenje naela samoodreenja i jednakih prava tog naroda.

6. Naelo suverene jednakosti drava ovo su u biti dva naela: - o suverenosti i - o (pravnoj) jednakosti svih drava. Drave se meusobno mnogo razlikuju. Unato tim razlikama, sve su suverene drave pravno jednake. Pravna jednakost drava proizilazi iz svojstva drave da je suverena i da je subjekt meunarodnog prava. Posljedica naela o pravnoj jednaksoti jeste da kod pitanja koja se moraju sporazumno urediti, svaka drava ima pravo na glas.Ako nema drugaijeg sporazuma svaka drava ima jedan glas. Deklaracija iz 1970.navodi da su sve drave ravnopravni lanovi meunarodne zajednice,bez obzira na razlike ekonomske,socijalne,politike I dr.prirode. Sve drave uivaju suverenu jednakost. Suverena jednakost ukljuuje:pravnu jednakost,uivanje prava koja ine punu suverenost,te dunost potivanja osobnosti drugih drava. 7. Naelo ispunjavanja prihvaenih meunarodnih obaveza u dobroj vjeri. Povelja UN navodi:Da bi svim lanovima osigurala prava I blagodati koja proistiu iz lanstva,lanovi moraju u dobroj vjeri ispunjavati obveze koje su preuzeli u skladu s ovom Poveljom. itavo meunarodno pravo zasnovano je na naelu pacta sunt servanda, te na dunosti svih drava da se pridravaju pravila meunarodnog prava koja su dio pozitivnog meunarodnog prava.

16

WWW.EPRAVO.BA

Priznanje drava i vlada*

1.Priznanje nove drave. Nova drava nastaje kada se steknu tri uslova:dravni teritorij,stanovnitvo i organizirana politika vlast tj.suverenost. O uincima priznanja nove drave u nauci postoje 2 suprotstavljena gledita. Po jednom, meunarodno priznanje ima konstitutivne uinke i ono je ustvari etvrti uslov samog postojanja drave. Zastupnici tog gledita smatraju da nova drava tek po njezinu priznanju postaje subjektom meunarodnog prava i ulazi u meunarodnu zajednicu kao njezin ravnopravan lan. Po drugom, prihvaenijem stanovitu, priznanje ima samo deklaratorni uinak, jer postojanje nove drave, sa svim pravnim uincima koji iz njega proizilaze, nee biti dovedeno u pitanje ako je jedna ili vie drava odbiju priznati. Ipak se moe rei da je pitanje priznanja suvie sloeno da bi se moglo rijeiti prihvatanjem jednog ili drugog stanovita. Priznata drava moe sklapati neophodne ugovore,slati i primati diplomatske predstavnike i koristiti se sudskim imunitetom u pogledu svojih dravnih akata pred sudovima dreve koja ju je priznala. Nasuprot tome,iz nepriznavanja proizilaze znatne anomalije u dvostranim odnosima. Teritorija nepriznate drave koja ispunjava sve uslove dravnosti, a pogotovo efektivnu vlast, ne moe se smatrati niijim podrujem slobodnim za sticanje putem okupacije od bilo koje druge drave. Njeno podruje se ne smije prelijetati bez njenog odobrenja,a brodovi koji plove pod zastavom nepriznate drave ne mogu se smatrati brodovima bez nacionalne pripadnosti, a jo manje piratskim brodovima. Priznanje nove drave moe se dati u razliitim oblicima. Ono se moe dati izriito ali i na preutan ili implicitan nain. Zakljuenje dvostranog ugovora s novom dravom,razmjena diplomatskih predstavnika ili upuivanje slubenog izaslanstva na sveanost proglaenja nezavisnosti najee se tumae kao implicitni akti priznanja te nove drave. Akt priznanja neka drava moe dati pojedinano i sama za sebe,ali priznanje moe biti i kolektivno od skupine drava. Priznanje nove drave moe se smatrati preuranjenim ili zakanjelim. 17

WWW.EPRAVO.BA Ono se smatra preuranjenim ako uslijedi jo dok je proces stvaranja nove drave u tijeku ili dok nije sasvim dovren raspad drave predhodnice. Zakanjelo priznanje moe komplicirati dvostrane odnose s novom dravom nakon to je ona poela djelovati. Neki razlikuju priznanje nove drave de jure i de facto.

2.Priznanje nove vlade. Ukoliko u nekoj dravi doe do smjene vlade na nain propisan ustavom ostale drave se nemaju pravo u te promjene mijeati. Meutim, ako u nekoj dravi doe do promjene vlasti neustavnim putem (dravnim udarom ili revolucijom),dolazi u pitanje priznanje nove vlade od drugih zemalja. Strane drave nisu dune produiti odnose s novom vladom. Prema opem meunarodnom pravu, kao i priznanje nove drave, priznanje nove vlade je in slobodne volje svake drave. Priznanje novoj vladi redovno se daje kad se ustalila i kad efektivno obnaa svoju vlast na itavom dravnom podruju. Priznanje nove vlade moe se izvriti na formalan nain dakle putem pismene ili usmene izjave o priznanju,ali se ono moe izraziti i preutno ili konkludentnim inima. Nova vlada moe biti priznata de jure i de facto. Priznanje de jure je potpuno,konano i djeluje retroaktivno,dakle od stvarnog preuzimanja vlasti po toj vladi a ne od trenutka davanja priznanja. Priznanje de facto moe se uzeti kao privremeno,kada se nova vlast u drugoj dravi(iako djeluje nezavisno)nije jo sasvim ustalila i nije uspostavila potpunu kontrolu nad itavim dravnim podrujem.

18

WWW.EPRAVO.BA

Konzularno pravo*
1.Porijeklo Ustanova konzula nastala je u ranom srednjem vijeku u trgovakim gradovima Italije,panije i Francuske. Tamo su trgovci izmeu sebe birali jednog ili vie konzula sudaca ili (konzula trgovaca) koji su u svojstvu arbitara presuivali njihove trgovake sporove. 2.Pravo na konzularne odnose Kao i kod diplomatskih odnosa, sve suverene drave imaju pravo na uzajamno odravanje konzularnih odnosa. Uspostavljanje tih odnosa zasnovano je na uzajamnom pristanku. Ako drugaije nije odreeno, pristanak na uspostavu diplomatskih odnosa ukljuuje i pristanak na ustanovljavanje konzularnih odnosa. Prekid diplomatskih odnosa ipso facto ne povlai i prekid konzularnih odnosa. Konzularni ured se moe otvoriti na podruju drave primateljice samo uz njen pristanak. Konzularni ured drave iljateljice moe obavljati konzularne funkcije u dravi primateljici u ime neke tree drave,ako se tome ne protivi drava primateljica. 3.Kumulacija diplomatskih i konzularnih funkcija. U dravi u kojoj drava iljatejica nema diplomatske misije i u kojoj ju ne zastupa diplomatska misija neke tree drave,konzularni dunosnik moe, uz saglasnost drave primateljice, biti ovlaten da obavlja diplomatske radnje. Ali obavljanje tih radnji ne daje mu pravo na diplomatske privilegije i imunitete. S druge strane,u prijestolnicama drava diplomatska misija drave iljateljice moe obavljati konzularne funkcije a u takvom sluaju osoblje diplomatske misije zadrava diplomatske povlastice i imunitete. 4.Konzularne funkcije. Konzul obavlja mnotvo nepolitikih i tehnikih funkcija koje su vrlo znaajne za odravanje meudravnih odnosa. Njegove funkcije se prvenstveno sastoje u: - zatiti interesa drave iljateljice u dravi primateljici, a posebno interesa njenih dravljana(fizikih i pravnih osoba) u granicama koje doputa meunarodno pravo; - unapreenju trgovakih, ekonomskih, kulturnih i naunih odnosa drave iljateljice i drave primateljice i u unapreenju uzajamnih prijateljskih odnosa; - izdavanju viza i odgovarajuih isprava osobama koje ele putovati u dravu iljateljicu;

19

WWW.EPRAVO.BA zatiti raznovrsnih interesa vlastitih dravljana u dravi primateljici(iseljenika,radnika na privremenom radu,turista idr.) pravu nadzora i inspekcije nad morskim i rijenim brodovima,nad zrakoplovima, koji imaju pripadnost dreve iljateljice.

5.Konzularno podruje. Je podruje u dravi primateljici odreeno konzularnom uredu za obavljanje konzularnih funkcija. Ako postoji samo jedan konzularni ured na cijelom podruju drave primateljice, onda njegovo podruje obuhvata cjelokupni teritorij drave primateljice. Ako konzularnih ureda ima vie,tada se uz odobrenje drave primateljice za svaki ured odreuje konzularno podruje. 6.ef konzularnog ureda i drugi konzularni funkcioneri. Prema obiajnom meunarodnom pravu potvrenom Konvencijom iz 1963, efovi konzularnih ureda dijele se na 4 razreda (klase) i to: 1. generalni konzuli; 2. konzuli; 3. vicekonzuli 4. konzularni agenti. efa konzularnog ureda imenuje drava iljateljica, uz odobrenje drave primateljice. Drava iljateljica izdaje efu konzularnog ureda patentno (ili proviziono) pismo u kome potvruje njegovo svojstvo efa konzularnog ureda. To pismo se dostavlja dravi primateljici. Po prijemu patentnog pisma drava primateljica izdaje egzekvaturu, tj. odobrenje imenovanom efu konzularnog ureda da obavlja svoje funkcije. Svi efovi konzularnih ureda u jednom gradu ine konzularni kor (zbor) kojeg predvodi duajen (doyen) prilikom ceremonijalnih funkcija. Doyen je ef konzularnog ureda u najviem razredu u tom mjestu, koji tu funkciju obavlja najdue bez prekida. Funkcije lanova konzularnog ureda prestaju: (a) notifikacijom drave iljateljice dravi primateljici da su funkcije osobe u pitanju prestale; (b) povlaenjem egzekvature od strane drave primateljice; (c) notifikacijom drave primateljice dravi iljateljici da je dotinu osobu prestala smatrati lanom konzularnog osoblja. 7.Konzuli po zvanju i poasni konzuli. Konzuli po zvanju su osobe kojima je to iskljuivo zanimanje. To su prema klasinom konzularnom pravu consuli misi. Oni pruaju zatitu interesa graana drave iljateljice i obavljaju druge konzularne funkcije kao svoje sporedno zanimanje. Beka konvencija iz 1963. priznaje kategoriju poasnih konzula. Poasni konzularni dunosnik moe se imenovati za efa konzularnog ureda u bilo kojem od etiri razreda Obavljanje konzularnih funkcija njima nije glavno zanimanje, niti iskljuivi izvor prihoda. Poasni konzularni dunosnici su preteno osobe slobodnih zanimanja, a za konzularnu slubu ne moraju dobivati naknadu od drave koja ih je imenovala. 8.Konzularne prostorije, arhive i dokumenti. Drava primateljica duna je preduzeti sve mjere zatite prostorija konzularnog ureda od nasilnog ulaska i uznemiravanja. Konzularni arhiv i dokumenti su nepovredivi u svako vrijeme i bez obzira na mjesto na kome se nalaze. Konzularne prostorije i imovina u njima, kao i prevozna sredstva konzularnog ureda, ne mogu biti predmetom bilo kakve rekvizicije. 20

WWW.EPRAVO.BA 9.Sloboda komuniciranja. Drava primateljica osigurava svim lanovima konzularnog ureda slobodu putovanja i kretanja na svom podruju. U openju s vladom,s diplomatskom misijom i drugim konzularnim uredima drave iljateljice,konzularni ured moe koristiti sva pogodna sredstva,ukljuujui diplomatske ili konzularne kurire,valizu i kodirane ili ifrirane poruke. Konzularni dunosnici imaju pravo na svom konzularnom podruju u dravi primateljici kontaktirati sa dravljanima svoje zemlje i do njih dolaziti. 10.Povlastice i imuniteti konzularnih dunosnika. Konzularni dunosnici i radnici ne podlijeu krivinoj nadlenosti sudskih i upravnih organa drave primateljice za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija. To se odnosi i na poasne konzule. Ali za sva ostala djela, uz odreena ogranienja, konzularni dunosnik je krivino odgovoran. Moe biti uhapen i pritvoren samo u sluaju poinjenog tekog krivinog djela i to samo u provoenju odluke nadlenog suda. Konzularni funkcioneri i radnici, ukljuujui i poasne konzularne dunosnike, izuzeti su i od nadlenosti graanskih, sudskih i upravnih organa za djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija.

Diplomatski zastupnici*
1.Uvod Povremeno slanje poslanstva(misija)u druge zemlje radi pregovora i ugovaranja od 15.stoljea postupno smenjuje praksa stalnih diplomatskih predstavnika. Na Bekom kongresu 1815. bio je usvojen Pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika. 2.Pravo poslanstva. Svaka suverena drava ima aktivno i pasivno pravo poslanstva. Aktivno pravo je pravo upuivanja diplomatskih predstavnika u druge drave,a pasivno je pravo primanja stranih diplomatskih predstavnika. Po opem meunarodnom pravu ne postoji nikakva dunost drava da stupaju i odravaju diplomatske odnose. 3.Funkcije diplomatskih misija se prema Bekoj konvenciji iz 1961.godine izmeu ostalog sastoje se u: a) Predstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici; b) Zatiti interesa drave iljateljice i njenih graana u granicama dozvoljenim meunarodnim pravom; c) Pregovaranju s vladom drave primateljice; d) Prikupljanju obavjetenja svim dozvoljenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i izvjetavanju o tome vlade drave iljateljice; e) Unapreivanju prijateljskih odnosa i razvijanju ekonomskih, kulturnnih i naunih odnosa izmeu drave iljateljice i drave primateljice. 4.Diplomatski predstavnik (ef misije). Beka konvencija iz 1961. efove diplomatskih misija dijeli u 3 klase i to: a) Ambasadori (veleposlanici, poklisari) ili nunciji akreditirani kod efova drava i drugi efovi misija jednakog ranga. U tom rangu su visoki komesari koje meusobno razmjenjuju lanice Komonvelta. b) Poslanici, ministri ili internunciji, akreditirani kod efova drava; c) Otpravnici poslova akreditirani kod ministara vanjskih poslova. 21

WWW.EPRAVO.BA Svi efovi misija akreditirani u jednoj dravi ine diplomatski kor (zbor), na ijem elu se nalazi duajen (doyen). Diplomatski kor kao posebno tijelo nije spomenut u Bekoj konvenciji iz 1961. On ima preteno protokolarnu funkciju. efa misije imenuje drava iljateljica, u skladu sa vlastitim propisima i na vrijeme koje ona odredi. Prije zvaninog imenovanja konkretne osobe, mora se obezbijediti pristanak od drave u koju e ta osoba biti upuena u svojstvu efa misije. Drava primateljica moe odbiti taj pristanak bez navoenja razloga za to. Nakon to ef misije dobije pristanak, njegova funkcija poinje tei od trenutka predaje vjerodajnice efu drave primateljice. Dunost efa misije prestaje njegovim opozivom od strane drave iljateljice (zbog penzionisanja, ostavke, bolesti itd) smru, ili proglaavanjem za persona non grata od strane drave primateljice. Notifikacija o tome ne mora navoditi razloge. S druge strane, drava iljateljica moe privremeno ili stalno opozvati svog efa misije u sluaju pogoranja politikih odnosa u dravi primateljici. Blai oblik je njegovo pozivanje na konsultacije ili na odmor. 5.Ostalo osoblje diplomatske misije. Iz Beke konvencije iz 1961.g. proizilazi podjela cjelokupnog osoblja diplomatske misije na slijedee 4 skupine: 1. ef misije; 2. diplomatsko osoblje, tj. lanovi misije koji imaju diplomatski status; 3. administrativno i tehniko osoblje (pisari, arhivari, prevodioci, ifranti itd); 4. posluno osoblje (vratari, uvari, vozai, istai i sl), te u nekim sluajevima i privatna posluga lanova misije. 6.Specijalne misije. Pod specijalnim misijama se podrazumijeva tzv. diplomatija ad hoc, koja se naroito rairila nakon II sv.rata. Radi se o posjetama efova drava, ili delegacija na elu sa premijerom, ministrom vanjskih poslova ili drugim odgovornim ministrom. To mogu biti i delegacije strunjaka radi pregovora o nekoj posebnoj vrsti saradnje (ekonomskoj, vojnoj itd). Pojam specijalnih misija obuhvata i dravne delegacije koje uestvuju na diplomatskim konferencijama. 7.Misije drava pri meunarodnim organizacijama. Beka konvencija iz 1975.godine sadri posebna pravila o stalnim misijama pri meunarodnim organizacijama, te posebne odredbe o delegacijama drava u organima i konferencijama koje imaju obiljeja specijalnih misija. a)Stalne misije pri meunarodnim organizacijama. Drave lanice i nelanice mogu otvarati stalne misije ako to dozvoljavaju pravila organizacije. Za to nije potreban poseban pristanak organizacije niti drave domaina, ali je organizacija duna notificirati dravi domainu osnivanje takve misije prije njenog otvaranja. Ove misije nemaju nikakve redovne odnose sa vladom drave domaina. b)Delegacije drava u tijelima i na konferencijama organizacije. Sastav delegacije, vrijeme njegovog dolaska i odlaska, lokacije boravka itd. notificiraju se organizaciji, ali ni organizacija niti drava domain nemaju pravo stavljati primjedbe u tom pogledu, niti mogu nekog lana delegacije proglasiti za persona non grata. 22

WWW.EPRAVO.BA

Pretee i osnivanje ujedinjenih nacija

1.Pretee. Najstariji i do danas najvaniji cilj meunarodnog organiziranja bio je i ostao osiguranje trajnog mira meu drava sudionicama. Neki od tih nacrta bili su usmjereni i na suzbijanje ekspanzije neke strane sile i religije. Takvi nacrti i planovi javljaju je u Evropi ve u 13.stoljeu. 2.Sveta alijansa. To je savez najveih evropskih sila osnovan na Bekom kongresu 1815.godine. Obuhvatao je Rusiju, Austriju, Prusku i Britaniju, da bi 1818.godine primio i Francusku. To je bio etatistiki savez evropskih vladara koji je za cilj imao ouvanje njihovih dinastikih interesa. 3.Liga naroda.(1920-1946) Liga naroda bila je prva moderna organizacija. SAD nije nikada postala njenim lanom jer je Senat odbio ratificirati mirovne ugovore. Glavna svrha Lige naroda bilo je ouvanje svjetskog mira. Imala je 3 stalna organa: Skuptinu, Vijee Lige i stalni Sekretarijat. Skuptina i Vijee su imali nerazgraniene nadlenosti u svim pitanjima svjetskog mira. U oba ta organa odluke su se morale donositi jednoglasno. Glavnog tajnika je imenovalo Vijee na prijedlog veine u Skuptini. Sjedite Lige bilo je u enevi. Liga je formalno bila dokinuta na svojoj posljednjoj Skuptini odranoj u enevi u aprilu 1946, nakon to je Povelja UN ve stupila na snagu. Sva imovina Lige prenesena je u vlasnitvo nove OUN. 4.Osnivanje UN. Da bi se izbjeglo loe iskustvo nesudjelovanja Sjedinjenih Drava u Ligi naroda,l.110.Povelje UN predvidio je njeno stupanje na snagu tek nakon polaganja ratifikacije kod drave domaina svih 5 stalnih lanica budueg Vijea sigurnosti(Kine,Francuske,Sovjetskog Saveza,Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Drava),te veine njezinih drava potpisnica. 23

WWW.EPRAVO.BA Taj se uvjet ispunio 24.10.1945. i taj se datum danas slavi kao Dan UN.

lanovi UN i poloaj drava nelanica

1.Iskonske i naknadno primljene drave lanice. Iskonske (prvotne) lanice UN su sve one drave koje su uestvovale na osnivakoj konferenciji u San Francisku i potom ratificirale Povelju. Njih je sa Poljskom bilo 51. Iskonske lanice su odluivale o prijemu svih novih drava u lanstvo. Prema Povelji, lanovima UN mogu postati sve ostale miroljubive drave koje prihvate obaveze sadrane u Povelji i koje su po ocjeni Organizacije sposobne i voljne izvravati te obaveze. Sve drave lanice prema Povelji imaju jednaka prava i obaveze, s tim da 5 stalnih lanica Vijea sigurnosti imaju i neka posebna prava u odluivanju. Povelja predvia da se svaka drava prima u lanstvo UN odlukom Generalne skuptine na preporuku Vijea sigurnosti. U stvarnosti, Vijee sigurnosti je organ koji odluuje o prijemu u lanstvo, a Generalna skuptina potom donosi konanu odluku koja je gotovo redovno potvrdna. 2.Prava i dunosti drava lanica UN. Sve drave lanice imaju pravo uestvovati i glasati na zasijedanjima Ope skuptine o svim pitanjima koja su na dnevnom redu. One u njoj mogu birati i biti birane za lanice drugih organa koje ona imenuje (nestalne lanice Vijea sigurnosti i sve lanice Ekonomskog i socijalnog vijea). U Opoj skuptini one biraju lanove Meunarodnog suda u Hagu, glavnog sekretara UN, te lanove pomonih organa, npr.Komisije za meunarodno pravo. Istovremeno, drave lanice UN su Poveljom preuzele i niz posebnih ugovornih obaveza, i to posebno na osnovu glave VII Povelje, koja predvia djelovanje u sluaju prijetnje miru, naruavanja mira ili ina agresije. Ugovorna obaveza lanica UN je i da snose svoj dio trokova UN kako ih rasporedi Opa skuptina.

24

WWW.EPRAVO.BA 3.Posebni poloaj stalnih lanica Vijea sigurnosti. U lanu 23. Povelje izriito je propisano da su stalni lanovi Vijea sigurnosti SAD,Ujedinjeno Kraljevstvo V.B. i Sjeverne Irske , Francuska, SSSR (danas Ruska federacija) i Kina. Dalje je propisano da se odluke Vijea sigurnosti o svim pitanjima,osim pitanja postupka, donose potvrdnim glasovima devetorice lanova, ukljuujui glasove svih stalnih lanova. Odluka se ne moe donijeti ako je neka stalna lanica glasala protiv nje, tj.ako je uloila veto. Posebna prava stalnih lanova Vijea sigurnosti se ne mogu mijenjati ili dokidati bez njihovog pristanka. Stalna lanica praktino ne moe biti ni iskljuena iz UN, jer za to prema Povelji treba prijedlog Vijea sigurnosti, a taj prijedlog stalna lanica moe sprijeiti svojim vetom. Stalne lanice mogu spreavati ili ometati donoenje ne samo odluka koje spadaju u nadlenost Vijea sigurnosti,nego i onih za koje je potrebna preporuka Vijea sigurnosti, npr. o prijemu neke drave u lanstvo UN. Njihovi dravljani se redovno biraju za lanove Meunarodnog suda u Hagu.

4.Suspenzija, iskjuenje iz lanstva i povlaenje iz UN. Prema Povelji, lanica UN koja ne plaa svoje finansijske doprinose Organizaciji tokom pune 2 godine gubi pravo glasa u Opoj skuptini. To je tzv.mala suspenzija koja dravu liava samo prava glasa u Opoj skuptini, ali ne i prava na uee u raspravama Ope skuptine. Ipak Opa skuptina toj lanici moe dozvoliti glasanje ako je neplaanje uzrokovano okolnostima koje ne ovise o njegovoj volji. Opa skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti suspendirati vrenje lanskih prava i povlastica lanici UN protiv koje je Vijee sigurnosti preduzelo preventivnu ili prisilnu akciju. Radi se o tzv.velikoj suspenziji, koja se odnosi na sva lanska prava u svim organima UN. Vrenje tih prava moe ponovno uspostaviti samo Vijee sigurnosti, nakon to obustavi takvu akciju. Opa skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti iskljuiti iz Organizacije lanicu UN koja uporno kri naela sadrana u Povelji. Povelja ne sadri propise o povlaenju iz lanstva UN, ali je to suvereno pravo svake drave. 5.Poloaj drava nelanica prema Povelji UN. Povelja predvia pravo drave koja nije lanica UN da upozori Vijee sigurnosti ili Opu skuptinu na svaki spor kojemu je stranka ako za taj spor prihvati obaveze o mirnom rjeavanju propisane u Povelji. Iako je Statut Meunarodnog suda jednog od glavnih organa UN sastavni dio Povelje,Povelja doputa da neka drava nelanica moe postati strankom Statuta(uz uvjete koje za svaki poseban sluaj odredi Opa skuptina na preporuku Vijea sigurnosti). Odluke Vijea sigurnosti usvojene temeljem glave VII.Povelje pravno ne obvezuju drave nelanice UN. Poveljom je predvieno da Organizacija osigurava da drave koje nisu lanice UN postupaju u skladu sa njenim naelima koliko je to potrebno za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. Dakle, Organizacija i njene drave lanice mogu neku dravu nelanicu prisiliti na potivanje rezolucija Vijea sigurnosti. 25

WWW.EPRAVO.BA Dravama nelanicama moe se priznati poloaj promatraa u Opoj skuptini. Taj poloaj imaju vicarska i Sveta Stolica.

Organi UN*
Povelja predvia 6 glavnih organa UN:Opu skuptinu, Vijee sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijee, Starateljsko vijee, Meunarodni sud u Hagu i Sekretarijat. 1.Opa skuptina je plenarni i demokratski organ u kome su sve drave lanice zastupljene sa najvie po 5 predstavnika, a svaka lanica ima po 1 glas. Generalna skuptina ima opu nadlenost. Moe raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir Povelje ili se odnose na ovlatenja ili funkcije bilo kojeg drugog organa predvienog Poveljom. O svim tim pitanjima ona moe davati preporuke dravama lanicama i drugim organima UN. Ona prima i razmatra izvjetaje ostalih organa UN. Ako neko pitanje koje prema Povelji spada u nadlenost UN nije izriito dato u nadlenost nekog drugog organa, za njegovo razmatranje je nadlena Generalna skuptina. Od ope nadlenosti Generalne skuptine postoji 1 izuzetak, a to je u sluaju kad Vijee sigurnosti povodom nekog spora ili situacije vri funkcije predviene Poveljom,tada Generalna skuptina svoju preporuku moe dati samo ako Vijee sigurnosti to od nje zatrai. Ako ima opu nadlenost Generalna skuptina donosi rezolucije, koje naelno imaju znaaj neobavezujuih preporuka. Od toga su izuzetak odluke o raspodjeli trokova UN koje su obavezujue, ili o izboru drava ili pojedinaca u druge organe OUN. Odluke o vanim pitanjima donose se dvotreinskom veinom glasova prisutnih lanova. Meu vana pitanja spadaju preporuke koje se odnose na odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, izbor lanova drugih organa UN, primanje novih lanova u UN, suspenzija i iskljuenje lanova, te pitanja prorauna. Generalna skuptina ima 3 vrste zasijedanja: redovna, vanredna i hitna vanredna. 26

WWW.EPRAVO.BA Redovna se sazivaju svake godine, po pravilu u septembru, i po potrebi se produavaju u narednu kalendarsku godinu. Vanredna saziva generalni sekretar na zahtjev Vijea sigurnosti ili veine lanica UN. Sazivanje hitnih vanrednih zasijedanja ne predvia Povelja, ve rezolucija Generalne skuptine Ujedinjeni za mir iz 1950.godine. Ukoliko usljed nedostatka jednoglasnosti stalnih lanova Vijee sigurnosti nije u stanju izvravati svoje obaveze na odravanju meunarodnog mira i sigurnosti, Generalna skuptina odmah mora razmotriti taj problem. U sluaju naruenja mira ili ina agresije, ona moe dravama lanicama preporuiti i upotrebu oruanih snaga. Ukoliko u to vrijeme Generalna skuptina ne zasijeda, moe se u roku od 24 sata sazvati hitno vanredno zasijedanje. Taj zahtjev moe postaviti Vijee sigurnosti veinom od bilo kojih 9 lanova, ili veina lanova UN. Generalna skuptina ima vie stalnih i ad hoc organa za razliite djelatnosti. Ima 6 glavnih komiteta (odbora) i to: za razoruanje i meunarodnu sigurnost, za ekonomska i finansijska pitanja, za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja, za posebna politika pitanja i dekolonizaciju, administrativni i budetski komitet, te pravni komitet.

2.Vijee sigurnosti je neka vrsta izvrnog organa UN. Uz 5 stalnih lanova, Generalna skuptina bira jo 10 nestalnih lanova na mandat od 2 godine. Svake godine bira se polovina od toga broja,dakle Vijee sigurnosti ima ukupno 15 lanova. Glavna nadlenost i odgovornost Vijea je odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. U obavljanju svoje nadlenosti ono moe, osim preporuka, donositi i obavezujue odluke za sve drave lanice. Osim toga, Vijee preporuuje Generalnoj skuptini prijem, suspenziju i iskljuenje drava iz lanstva UN, te imenovanje glavnog tajnika. S Generalnom skuptinom uestvuje u paralelnom postupku izbora sudija Meunarodnog suda u Hagu. Odluke i preporuke o svim pitanjima, osim pitanja postupka donose se veinom od najmanje 9 glasova, pod uslovom da ni jedan stalni lan ne glasa protiv, tj.da ne uloi veto. 3.Ekonomsko i socijalno vijee obavlja znatan dio poslova UN u irokom krugu ekonomskih i socijalnih pitanja. Najcjenjenija njegova djelatnost je unapreenje potivanja i odravanja ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve. Ono koordinira djelatnosti svih specijaliziranih ustanova UN, ali ne donosi odluke, ve ih samo preporuuje na usvajanje Generalnoj skuptini. Dakle, ovo vijee djeluje kao neka vrsta pomonog organa Generalne skuptine. Eknomsko i socijalno vijee sastoji se od 54 lana koje bira Generalna skuptina na mandat od 3 godine. Pri izboru se osigurava zastupljenost svih dijelova svijeta. Odluke se donose prostom veinom glasova prisutnih lanova. Zasijedanja se odravaju 2 puta godinje, u proljee i jesen, u enevi. 27

WWW.EPRAVO.BA U vrenju svojih nadlenosti, Ekonomsko i socijalno vijee osniva stalne odbore, tzv.funkcionalne komisije i regionalne komisije. 4.Starateljsko vijee je osnovano radi provoenja meunarodnog sistema starateljstva iz poglavlja XII Povelje UN. Nakon to je posljednje starateljsko podruje Palau na Pacifiku steklo nezavisnost 01.10.1994.godine, Starateljsko vijee je suspendiralo svoje djelatnosti. 5.Meunarodni sud u Hagu je glavni sudski organ UN I ima stalno sjedite u Palai mira u Haagu(Nizozemska). Nasljednik je Stalnog suda meunarodne pravde, koji je osnovala Liga naroda 1920.godine. Meunarodni sud u Hagu osnovan je Poveljom UN, a Statut suda je sastavni dio Povelje. Praksa oba ta suda uzima se kao jedinstvena. 6.Sekretarijat se sastoji od glavnog tajnika i pomonog osoblja. Glavnog tajnika imenuje Generalna skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti. On je najvii administrativni dunosnik UN, ali obavlja i znaajne politike funkcije. On moe upozoriti Vijee sigurnosti na svaki predmet koji bi po njegovom miljenju mogao dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti.

Dravljani i stranci*
1.Pojam dravljanstva. Dravljanstvo je pravna veza koja neku osobu vezuje za neku dravu. Svaka drava u naelu ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno dravljanstvo. 2.Dravljanstvo steeno roenjem. Veina ljudi stie dravljanstvo roenjem i ne mijenja ga do smrti. Dravljanstvo se roenjem stie: -na osnovu porijekla nekog od roditelja (ius sanguinis) ili -injenicom roenja na teritoriji neke drave (ius soli). 3.Dravljanstvo udate ene. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979.godine predvia da e drave stranke te Konvencije enama priznati jednaka prava kao i mukarcima u pogledu sticanja, promjene ili ouvanja dravljanstva supruga. Drava stranka garantuje da niti brak sa strancem, niti promjena dravljanstva od strane supruga dok brak traje, ne mijenja automatski i dravljanstvo supruge, niti je ostavlja bez dravljanstva. 4.Priroenje(naturalizacija) i otpust iz dravljanstva(ekspatrijacija). Naturalizacija je postupak u kome drava po svojoj diskreciji dodjeljuje dravljanstvo nekoj osobi na njenu molbu. Otpust iz vlastitog dravljanstva moe se podvrgnuti nekim uvjetima,poput prethodnoh odsluenja vojne obaveze ili izmirenja dunikih obaveza i sl. 5.Osobe bez dravljanstva i osobe sa vie dravljanstava (apatridi i polipatridi). 28

WWW.EPRAVO.BA Poloaj osoba bez dravljanstva(apatrida)vee je zlo od poloaja onih koji imaju dva ili vie dravljanstava. Bez dravljanstva mogu ostati mnoge osobe koje naputaju svoju domovinu iz politikih razloga. Osim toga, mogue je da pripadnici neke etnike skupine ne ele primiti dravljanstvo na koje jedino imaju pravo, a drava u kojoj borave odbija im dati svoje dravljanstvo. to se tie polipatrida, Konvencija o sukobu zakona o dravljanstvima iz 1930.godine predvia neka pravila u pogledu poloaja osoba sa vie dravljanstava, a koja se danas mogu smatrati pravilima opeg obiajnog meunarodnog prava: svaka od drava iji je dravljanin ta osoba, moe je smatrati samo svojim dravljaninom; drava ne moe toj osobi pruati diplomatsku zatitu u dravi iji je takoer dravljanin; u treoj dravi ta osoba e se tretirati kao da ima samo jedno dravljanstvo, i to po pravilu dravljanstvo one drave u kojoj obino ili uglavnom boravi, ili sa kojom je najdue vezana, uzimajui u obzir okolnosti sluaja; ako drave putem sporazuma ne urede drugaije, osoba sa 2 dravljanstva duna je sluiti vojsku i plaati poreze u obe drave.

6.Pravni poloaj stranaca. Pristup stranaca u neku dravu. Drava moe strancima zabraniti pristup na svoju teritoriju, ili ga ograniiti uvjetima koje sama propie (npr. u zakonima o useljavanju). Mnoge drave dozvoljavaju dolazak turista ili studenata na krai rok (najee do 3 mjeseca), bez formalnosti i bez ulazne vize. Ali su propisi o uvjetima useljenja u novije vrijeme i o dolasku na privremeni rad podloni brojnim ogranienjima. Stranac koji namjerava putovati u drugu dravu mora biti snadbjeven putovnicom izdanom od nadlenog organa svoje drave,i ako je potrebno ulaznom vizom koju mu izdaje konzulat drave u koju putuje. Putem sporazuma,drave mogu meusobno ukidati vize za neke vrste putovanja,pa i dopustiti putovanja samo temeljem line karte. 7.Izgon stranaca. Svaka drava ima pravo da uskrati dalji boravak stranca kojeg smatra nepoeljnim na svojoj teritoriji. Drava protjeranog stranca ima pravo traiti razloge zbog kojih je ta mjera preduzeta. U sluaju objavljenog rata, svaka zaraena strana ima pravo sa svog podruja protjerati sve graane druge zaraene strane. Izgon se ne bi smio vriti uz povredu dostojanstva protjerane osobe i sa nepotrebnom brutalnou. Osobi treba dati razuman rok za naputanje drave i da sama izabere dravu u koju e otii. Stranac kojem se uskrati ulazak u neku dravu vraa se u zemlju svog posljednjeg boravita. Ako ga ta drava ne eli primiti,on se vraa u svoju domovinu. 8.Prava stranaca.

29

WWW.EPRAVO.BA Meunarodno pravo ne dozvoljava ni jednoj dravi da strancima uskrati prava sklapanja graanskih ugovora, sticanja linog vlasnitva, sklapanja braka i uivanja porodinih prava. Strancima se obino uskrauju politika prava, ukljuujui tu birako pravo i obavljanje javnih funkcija. 9.Eksproprijacija imovine stranca. Privatna imovina stranih fizikih i pravnih osoba moe se eksproprirati samo uz ispunjenje slijedeih uvjeta: 1.eksproprijacija je doputena samo u javnom interesu; 2.ne smije biti diskriminacije glede imovine koja je predmet eksproprijacije,kao ni njezinih vlasnika;drugim rijeima predmet eksproprijacije mora biti odreena vrsta imovine, bez obzira da li je njen vlasnik domai graanin ili stranac; 3.za ekspropriranu imovinu mora se platiti naknada. Drava koja bi danas jednostrano izvrila eksproprijaciju strane imovine(bez sporazuma s njezinim vlasnicima ili s njihovom dravom),iskljuila bi se iz svjetskog trita kapitala. 10.Dunosti stranaca. Stranac koji boravi u odreenoj dravi podvrgnut je pravu te drave, kao i njeni graani. Od stranaca se moe zahtjevati da vre graanske dunosti radi zatite zajednice u kojoj ive. Osim ako drugaije nije propisano ugovorom ili zakonom, stranci se ne smiju uplitati u politiku drave u kojoj borave. Stranci ne mogu traiti izuzee od plaanja poreza i carina osim osoba s diplomatskim poloajem.Stranac sa stalnim boravkom duguje lojalnost dravi u kojoj ivi i moe biti optuen za zloin izdaje. Openito je prihvaeno da se stranci ne smiju prisiliti da slue u oruanim snagama domae drave.

11.Azil (utoite). Svaka drava naelno ima pravo da primi na svoje podruje kojeg god eli stranca. S druge strane, drava iji je on draljanin, nema pravo fizike kontrole nad njim sve dok se on nalazi na podruju druge drave. Ta drava moe izvriti izreenu presudu tek kada se krivac vrati u domovinu, ili joj bude izruen. teritorijalna suverenost je jaa od personalne! Dakle, svaka drava moe bar privremeno dati azil nekom strancu koji je izgnan ili je pobjegao iz svoje domovine. Ne radi se o meunarodno protupravnom djelu. U pravilu se obinim zloincima ne prua azil! 12.Poloaj izbjeglica i osoba bez dravljanstva. Izbjeglica je svaka osoba koja se zbog utemeljenog straha od progona zbog svoje rase, vjerske ili nacionalne pripadnosti ili pripadnosti nekoj drutvenoj skupini ili zbog politikog miljenja, nae izvan zemlje ije dravljanstvo ima i koja ne eli ili zbog tog straha nee traiti zatitu te drave. Osoba bez dravljanstva (apatrid) je osoba koju primjenom svojih zakona ni jedna drava ne smatra svojim dravljaninom. Pravo na zatitu nemaju osobe koje su poinile zloine protiv mira,ratne zloine ili zloine protiv ovjenosti.

30

WWW.EPRAVO.BA Drava boravka duna im je osigurati tretman koji je barem jednak tretmanu svojih graana u pogledu slobode vjeroispovjesti,vjerskog obrazovanja njihove djece,osnovnog obrazovanja,javne pomoi,poreznih tereta. Drava boravka duna je osigurati izbjeglicana I apatridima makar jednak tretman s ostalim strancima u pogledu stjecanja pokretne I nepokretne imovine,sklapanja ugovora o iznajmljivanju I o vlasnitvu,prava bavljenja poljoprivredom,trgovinom idr. Izbjeglice i apatridi se ne smiju izloiti progonu zbog svoje rase, vjeroispovijesti ili politikog miljenja. 13.Pojam ekstradicije. Pod institutom ekstradicije podrazumijeva se formalno izruenje neke osobe od jedne drave drugoj koja ga je zatraila, a radi suenja i kanjavanja. Ekstradicija bjegunca nikada nije postala obavezom drava po opem meunarodnom pravu. Smatra se opeprihvaenim da drava kojoj je odobren zahtjev za ekstradiciju ne smije, osim uz odobrenje drave koja je osobu izruila, suditi joj za druge zloine osim onih zbog kojih je izruena. To naelo specijalnosti predvia se ugovorima o ekstradiciji, ali se potuje ak i ako nije izriito propisano. 14.Osobe podlone ekstradiciji i zloini koji podlijeu izruenju. Ujednaena je praksa da drava kojoj je zahtjev za ekstradiciju upuen izruuje dravi koja ekstradiciju trai graane te drave ili graane treih drava. Kao uvjet ekstradicije mnogi ugovori predviaju da djelo za koje je bjegunac optuen mora biti krivino djelo prema zakonima obe drave. Ekstradicija se ne odobrava nakon to je bjeguncu u dravi u kojoj se nalazi ve izreena konana presuda za to djelo. Naime,goto svi ugovori o ekstradiciji predviaju naelo non bis in idem,po kojem se ni jednoj osobi ne moe suditi vie puta za isto djelo.

Meunarodna zatita ovjeka

1.Uvod Danas je svaka drava u postupanju sa svim osobama koje borave na njenoj teritoriji vezana mnogim pravilima opeg obiajnog meunarodnog prava, od kojih veina ima karakter ius cogens. 2.Zatita ljudskih prava prema opem obiajnom meunarodnom pravu. Povelja UN iz 1945.ne predvia odreene obaveze za njezine drave lanice o zatiti ljudskih prava. Ali ona tu zatitu formulira meu ciljevima te svjetske organizacije. Tek koncem 1994. ustanovljen je Ured Visokog komesara(povjerenika) za ljudska prava koji djeluje uz podrku Centra UN za ljudska prava u enevi. Opa skuptina UN usvojila je 10.12.1948.godine Opu deklaraciju o ljudskim pravima u kojoj su definirana graanska, politika, kao i neka ekonomska, socijalna i kulturna prava. Radi se o katalogu neotuivih prava svakog pojedinca,i to: 1.pravo na ivot,slobodu i sigurnost; 2.priznanje svakoga kao osobe pred zakonom; 31

WWW.EPRAVO.BA 3.jednakost svih pred zakonom; 4.posebna jemstva u kaznenom postupku poput potenog i javnog suenja,pretpostavke nevinosti i zabrane kanjavanja primjenom ex post facto zakona; 5.sloboda kretanja u dravi,njezino naputanje i vraanje u nju; 6.utoite(azil); 7.dravljanstvo; 8.pravo na vlasnitvo; 9.sloboda misli,savjesti,vjeroispovjesti,mirnog okupljanja i udruivanja; 10.socijalno osiguranje; 11.rad uz pravine i povoljne uvjete; 12.prikladan ivotni standard i obrazovanje 13.sloboda vjeroispovjesti. Nakon Ope deklaracije, 1966.godine usvojeni su: -Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i -Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima. Danas se smatra da je obaveza potivanja ljudskih prava obaveza erga omnes. 1.U prvu skupinu spadaju neka temeljna prava svakog ovjeka na ivot, tjelesni integritet, slobodu i dostojanstvo, ije je krenje itava meunarodna zajednica drava priznala meunarodnim zloinom. 2.Na drugom mjestu je sloboda od diskriminacije ljudi po bilo kojoj osnovi koju zabranjuju odgovarajui meunarodni instrumenti. 3.U treu skupinu meu pravilima ius cogens spadaju ona graanska i politika prava koja se, prema konvencijama na snazi, ni pod kojim okolnostima ne smiju derogirati. Ni pod kakvim okolnostima ne mogu se privremeno derogirati slijedea prava: 1. pravo na ivot, uz izuzetak izricanja smrtne kazne za najtee zloine u sudskom postupku; 2. zabrana muenja ili neovjenog postupanja; 3. zabrana ropstva i ropstvu slinih oblika; 4. zabrana hapenja samo zbog neizvrenja ugovorne obaveze; 5. zabrana kanjavanja za djela koja u vrijeme injenja nisu bila krivina djela po unutranjem niti meunarodnom pravu; 6. pravo na pravni subjektivitet; 7. sloboda misli, savjesti i vjere. 4. Bekoj konvenciji o pravu ugovora iz 1969. valja uvrstiti jo neka. Tu prema Meunarodnom paktu o graanskim i politikim slobodama iz 1966.spadaju: -pravo svakog na slobodu i osobnu sigurnost i slobodu od samovoljnog uhienja ili dranja u pritvoru; -pravo osoba lienih slobode I na izdravanje kazne na ovjeno postupanje; -jednakost svih pred sudovima; -pravo na poteno I javno suenje I pretpostavka nevinosti. 5.U sljedeoj skupini su neka imperativna pravila o slobodama i pravima pojedinaca,koja meutim ne odgovaraju sasvim odreenju jus cogens prema Bekoj konvenciji iz 1969. Te slobode i prava podlona su izvjesnim ogranienjima koja moe propisati dravna vlast. Spomenut emo sljedea prava i slobode: sloboda kretanja, sloboda izraavanja miljenja, sloboda sindikalnog udruivanja, sloboda od mijeanja u privatni ivot, sloboda stupanja u brak, posebna prava djece, pravo uea u voenju javnih poslova, pravo na pristup javnim slubama pod jednakim opim uvjetima, te aktivno i pasivno birako pravo.

32

WWW.EPRAVO.BA 6.U slijedeu grupu spadaju veina ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. 7. ljudska prava tree generacije:pravo na mir; pravo na ekonomski razvoj; pravo na zdrav okoli i sl. 3.Obaveze drava iz meunarodnih konvencija o ljudskim pravima. Kada se radi o ugovornim obavezama glede potivanja i zatite prava i sloboda ovjeka,vano je za svaku dravu pojedinano utvrditi sve konvencije kojih je ona stranka,s moguim rezerva koje je uloila. Tim konvencijama svaka drava stranka preuzela je i mnogobrojne ugovorne obaveze. Neke od univerzalnih konvencija sklopljenih u krilu UN predviaju obveznu nadlenost Meunarodnog suda u Haagu u sluaju sporova o njihovom tumaenju i primjeni. Drava stranka koja bi tuila drugu dravu stranku za krenje neke od tih konvencija ne mora dokazati da je ona sama,ili da su njeni graani pretrpjeli tetu od tog krenja. Drave se naprosto uzdravaju od takvih tubi,ako nemaju vlastitog interesa. Ali su mnogo znaajnije mogunosti koje stoje na raspolaganju pojedincima da postave zahtjeve pred unutranjim sudskim i drugim organima ili pred meunarodnim tijelima ukoliko smatraju da su im ta prava iz neke od tih konvencija povrijeena. Pravo takve tube nije ogranieno na dravljane svake od drava stranaka. Osim graana,svaki stranac i osoba bez dravljanstva ima pravo na takvu tubu ako smatra da je slubeni organ drave stranke povrijedio neko njegovo pravo koje takva konvencija jami.

Meunarodna zatita manjina

1.Historijski razvoj Mirovni ugovori iz 1947. s Italijom, Finskom, Maarskom, Rumunijom i Bugarskom sadre odredbu koja garantira jedino slobodu od diskriminacije. Svaka od pobijeenih drava se obvezala da svim osobama pod svojom jurisdikcijom bez razlikovanja rase, spola, jezika ili vjere, osigura uivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukljuujui slobodu izraavanja miljenja, slobodu tampe i objavljivanja, slobodu vjerskih obreda, slobodu politikog uvjerenja i javnih skupova. Dravni ugovor s Austrijom iz 1955. predvia posebnu manjinsku zatitu slovenske i hrvatske manjine u Korukoj, Gradiu i u tajerskoj (pravo na osnovno obrazovanje na maternjem jeziku israzmjeran broj srednjih kola) Sva se ta prava nisu nikada u cjelosti ostvarila. Zanimanje za manjinsku zatitu u Evropi je poraslo tek u vrijeme raspada socijalistikog sistema, kojim je dolo do nastanka niza drava u kojima su stvorene manjine.

33

WWW.EPRAVO.BA Najopirniji instrument koji definie sadraj manjinskih prava kao dio univerzalno priznatih ljudskih prava jeste Dokument sa sastanka u Kopenhagenu o ljudskoj dimenziji KESS-a3 iz 1990. KESS se nastavio baviti pitanjem zatite etnikih skupina, i u 1994. je u Evropi ustanovljena dunost Visokog komesara na nacionalne manjine. Za opi obiajni process od veeg je znaaja Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama iz 1993. (usvojila Opa skuptina UN) 2.Pravila opeg i regionalnog meunarodnog prava o manjinskoj zatiti. Manjina je skupina brojno manja od ostatka graanstva neke drave, u nedominantnom poloaju; graani te drave koji imaju etnike, vjerske ili jezike karakteristike razliite od ostatka graanstva i koji makar implicitno iskazuju osjeaj (uzajamne) solidarnosti usmjeren ka ouvanju svoje kulture, tradicije, vjere ili jezika. Jedina ugovorna odredba koja propisuje obavezu svih drava na zatitu manjina je l.27. Pakta o graanskim i politikim pravima iz 1966.koji glasi: U dravama gdje postoje etnike, vjerske ili jezike manjine ne smije se osobama koje pripadaju takvim manjinama uskratiti pravo da, zajedno s ostalim lanovima svoje skupine, imaju svoj vlastiti kulturni ivot, da ispovijedaju i obnaaju vlastitu vjeru ili da se slue vlastitim jezikom. to se tie regionalnih dokumenata, Vijee Evrope je usvojilo 2 dokumenta o manjinama: a. Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima (1992.) b. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1995.)

3.Mogu dalji razvoj pravila o manjinskoj zatiti Postoji 5 temeljnih prava koja trebaju uivati sve skupine i svi njihovi pripadnici na teritoriji svake drave svijeta. Neka od tih pravila ve su se afirmirala kao propisi opeg meunarodnog prava: 1. Pravo na opstanak; 2. Pravo svih skupina i njihovih pripadnika na jednakost (sloboda od diskriminacije); 3. Pravo na odgovarajuu zastupljenost u politikom odluivanju. U etniki izmijeanim podrujima naelo jedan ovjek jedan glas je pravilo koje nije dovoljno za sve svrhe. 4. Pravo na slobodnu upotrebu jezika u privatne i javne svrhe; 5. Pravo na vlastite institucije, da bi se odrale posebnosti pojedinih skupina (obrazovne i kulturne ustanove, uee u javnim RTV programima i sl).

Krivina odgovornost pojedinca*

3

KESS - Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji od 1995. se zove OESS Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju

34

WWW.EPRAVO.BA

1.Uvod.
Glede odgovornosti drava,u znanosti i praxi je prihvaena razdioba na njihovu odgovornost za obine meunarodne delikte i za meunarodne zloine. Moe se smatrati sigurnim da za poinjenje meunarodnih zloina koje je takvim priznala itava meunarodna zajednica drava,uz dravu,odgovornost snose i one fizike osobe koje su njihovi poinitelji. Drave mogu putem ugovora predviati odgovornost pojedinca za neke meunarodne delikte koji e se moda u budunosti transformirati u meunarodne zloine u tom smislu. To su ini se danas:meunarodni terorizam i nezakoniti promet opojnih droga. Manji broj meunarodnih zloina pojedinac poinjava gotovo redovito u vlastitom interesu ili iz vlastitih pobuda a ne kao agent neke drave. To su npr.zloini piratstva i ropstva,nezakonit promet opojnih droga. Neke druge zloine pojedinac ili skupina pojedinaca mogu poiniti bilo u vlastitom svojstvu ili kao agenti svoje drave. To su npr.zloini genocida,zloini protiv osoblja UN ili zloini protiv ovjenosti. Ima meunarodnih zloina koje pojedinac moe izvriti jedino kao agent svoje drave. U tim sluajevima uz njegovu uvijek je angairana i kaznena odgovornost drave u ije ime djeluje. To su npr.zloin agresije ili teka krenja enevskih konvencija iz 1949. Drugi zloini vezani su za postojanje oruanog sukoba koji moe imati meunarodno ili nemeunarodno svojstvo(zloini protiv ovjenosti,krenja zakona i obiaja rata). Odgovarajue meunarodne konvencije redovno propisuju jurisdikciju i dunost nacionalnih sudova drava stranaka da kanjavaju zloine i druge meunarodne delikte koje one zabranjuju. Nakon nekog vremena po okonanju II.svj.rata nametnulo se pitanje zastarjevanja meunarodnih zloina. Ta dilema okonana je usvajanjem u Opoj skuptini UN 1968.Konvencije o nezastarivosti ratnih zloina I zloina protiv ovjenosti.

2.Jurisdikcija domaih sudova u pogledu kanjavanja meunarodnih zloina i drugih delikata. Da bi se neki domai sud proglasio nadlenim za suenje osobama okrivljenim za meunarodne zloine,nije dovoljno da je odnosna drava postala strankom konvencije koja taj zloin zabranjuje. Sudovi e strogo tumaiti ope naelo prava koje je izriito potvreno I u konvencijama o ljudskim pravima,po kojem se niko ne smije osuditi za ine ili propuste koji nisu kaznena djela u trenutku poinjenja(naelo nullum crimen sine legem,et nulla poena sine legem). 3.Meunarodna kaznena sudska tijela. Stalni Meunarodni kazneni sud. Na diplomatskoj konferenciji u Rimu 17.07.1998.godine Meunarodnog krivinog suda sa sjeditem u Hagu. Za taj Statut je glasala 121 drava.

potpisan

je

Rimski

statut

35

WWW.EPRAVO.BA Sud e biti nadlean za kanjavanje pojedinaca zbog zloina protiv ovjenosti, ratnih zloina, genocida i agresije. Postupak e pred Sudom moi pokretati drave, samostalni tuilac i Vijee sigurnosti UN. Sud e imati ovlast izdavanja naloga za uhienje I privoenje okrivljenih osoba. Najvea kazna koju e Sud moi da izrekne je doivotni zatvor. Na poetku svoje djelatnosti Sud e se sastojati od 18 sudija izabranih na rok od 9 godina. Radni jezici Suda bie engleski i francuski. Finansirae se iz doprinosa drava stranaka Statuta, doprinosa iz budeta UN, te dobrovoljnih priloga. Da bi Statut stupio na snagu I Sud se ustanovio potrebna je ratifikacija 60 drava.

Dravne granice*
1.O meudravnim granicama. Granica neke drave ini crtu koja je na kopnu dijeli od teritorije njoj susjednih drava. Na moru je to vanjska granica teritorijalnog mora te drave. Granice se esto dijele na prirodne i vjetake. Prirodna granica oslanja se na neki prirodni oblik tla, poput rijeke ili planinskog masiva. Ako neka neplovna rijeka dijeli podruja dvaju drava, njihova granica po pravilu slijedi crtu sredine izmeu obala te rijeke. Ako rijeka ima vie rukavaca, usvaja se crta sredine glavnog rukavca. Kod plovnih rijeka za graninu crtu moe se usvojiti thalweg. To je crta koja neprekinuto spaja najdublje take u koritu rijeke i objema dravama omoguava plovidbu na rijeci. 36

WWW.EPRAVO.BA Kod niskog vodostaja, kad se na rijeci pojave ade (rijena ostrva), uvijek se pouzdano zna koje od tih privremenih otoia pripadaju kojoj od susjednih drava. Ako granina rijeka postepeno mijenja svoj tok, a ako se ugovorom drugaije ne odredi, dravna granica se pomjera sa crtom sredine ili thalwegom njenog glavnog rukavca. Ako rijeka naglo napusti ranije korito i stvori novi, granica ostaje tamo gdje je bila, ukoliko se ugovorom ne odredi drugaije. Ako dvije susjedne drave izgrade most preko granine rijeke, svoju granicu najee odreuju na sredini mosta, i to neovisno od granice na samoj rijeci. Kad su 2 susjedne drave povezane planinskim masivom ili lancem, granina crta moe povezivati vrhove planina ili slijediti njihove grebene, a moe slijediti i vododjelnicu Vjetaka granica je imaginarna geometrijska prava crta koja slijedi neki geografski meridijan ili paralelu, ili je to dugaka ravna crta povuena na drugi nain. Neke su granice nastale obiajnim putem, na osnovu dugotrajne prakse i ne osporava ih ni jedna od susjednih drava, ali se i veina takvih granica potvruje i precizira ugovorom. 2.Naelo uti possidetis znai da ako izmeu novih drava slijednica nema drugaijeg sporazuma, izmeu tih teritorijalnih cjelina koje su stekle nezavisnost crta razgranienja unutar drave prethodnice koja je bila na snazi na dan sukcesije, postaje njihova dravna granica po meunarodnom pravu. Isto naelo primjenjuje se i na vanjsku dravnu granicu nove drave slijednice sa podrujima susjednih, ve postojeih drava. Ovo naelo nema domet ius cogens, ve nove susjedne drave mogu i drugaije odreivati granice, ali pod uslovom da o tome postignu obostran i slobodan sporazum. Ukoliko se sporazum ne postigne, ovo naelo se uvijek namee kao obavezno. 3.Postupak utvrivanja granica sastoji se od vie faza: Prva faza sastoji se u nastojanju postizanju ugovora o granicama. Druga faza se sastoji od demarkacije (zacrtavanja) granice na terenu. Zavrna faza je podizanje trajnih graninih stubova. 4.Pravni uinci ugovora o granicama. Bekom konvencijom o sukcesiji drava povodom ugovora iz 1978. potvreno je pravilo pozitivnog meunarodnog prava da sukcesija drava kao takva ne utie na granicu ustanovljenu ugovorom, na obaveze i prava ustanovljena ugovorom koja se odnose na reim granica, kao i na druge teritorijalne reime. Naelo nepovredivosti postojeih granica drava je jedan od osnova meunarodnog mira i sigurnosti u svijetu. Ovo naelo potvreno je i u Bekoj konvenciji o pravu ugovora iz 1969, koja predvia da je, ako se ugovorom ustanovljava granica, iskljuena mogunost pozivanja neke stranke na bitnu promjenu okolnosti kao uzrok prestanka ili suspenzije tog ugovora. Na kraju, imperativna norma opeg meunarodnog prava, koja je rezultirala iz Povelje UN, zabranjuje svaku prijetnju silom ili upotrebu sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike nezavisnosti bilo koje drave.

Unutranje morske vode*

1.Vanjske granice unutranjih voda Unutranje morske vode su oni dijelovi mora koji su s kopnom u najuoj vezi. U unutranje morske vode spada: more do crte niske vode 37

WWW.EPRAVO.BA luke ue rijeka zaljevi more unutar ravnih polaznih crta

Vanjske granice unutranjih morskih voda su: (a) Dijelovi mora izmeu crte visoke i crte niske vode (plime i oseke) spadaju u unutranje vode, ali su od malog znaaja jer su nestalni, nepogodni za plovidnu i od male su privredne vrijednosti. (b) U lukama su to crte koje spajaju najisturenije stalne luke graevine koje su sastavni dio lukog sastava i ine dio obale. (c) Kod ua rijeka (ukoliko se rijeka direktno ulijeva u more) to je pravac preko ua rijeke izmeu taaka na crti niske vode na obalama.Ako ue rijeke ini deltu, onda se primjenjuju pravila koja vae za zaljev (d) Da bi neki zaljev spadao u unutranje morske vode, potrebno je da ispuni neke uslove: i. Sve obale, ukljuujui ulaz u zaljev, trebaju pripadati samo 1 dravi ii. Zaljev se smatra istaknutom uvalom koja zadire u kopno iii. Ulaz u zaljev ne smije biti iri od 24 morske milje, tj. od dvostruko najvee doputene irine teritorijalnog mora, raunajui od crte niske vode. (e) More unutar ravnih polaznih crta je tekovina novijeg razvoja. U krajevima gdje je obalna crta duboko razuena i usjeena ili se uzdu obale u neposrednoj blizini nalazi niz ostrva, obalna drava moe povui ravne polazne crte koje spajaju prikladne vanjske take.U tim krajevima vanjska granica unutranjih morskih voda ne mora slijediti sve zavojitosti obale (ali se ne smiju od njih znatno udaljiti) Obalna drava ne smije primjeniti system ravnih polaznih crta tako da time odvoji teritorijalno more druge drave od odtvorenog mora ili gospodarskog pojasa. 2.Reim mora do crte niske vode, luka iskljuenih iz meunarodnog prometa, ua rijeka i zaljeva: Ti dijelovi unutranjih voda potpadaju pod potpunu suverenost obalne drave. Jedino u tim dijelovima unutranjih voda vlast obalne drave potpuno je izjadnaena s onom koju uiva u svom kopnenom podruju. Ona moe u neke od tih prostora priputati brodove samo odreenih drava, a zabranjivati pristup drugima. Prema obiajnom pravu, obalna drava je duna dopustiti pristup u bilo koju svoju luku ili sidrite brod koji se nalazi u nevolji zbog elementarnih nepogoda ili neke druge vie sile.

3. Reim luka otvorenih za meunarodni promet U interesu meunarodne plovidbe i prometa, svaka drava odreuje svojim propisima vie svojih luka otvorenim za meunarodni promet. Te luke moraju imati odgovarajue obale, lukobrane, ureaje i postrojenja za pristajanje, sidrenje i zatitu brodova itd. U tim lukama se nalaze policijski, carinski, sanitarni i drugi nadzorni organi obalne drave. Glede pristupa i poloaja stranih trgovakih brodova i danas je na snazi Opa konvencija o morskim lukama sa Statutom kao njezinim dijelom,sklopljena u enevi 1923. Ta Konvencija obavezuje znatan broj drava, Pod uslovom reciprociteta ona osigurava pristup i jednak poloaj trgovakih brodova drugih ugovornica u lukama otvorenim za meunarodni promet svake njene stranke. Pravo pristupa stranim lukama otvorenim za meunarodni promet ogranieno je, meutim, samo na trgovake brodove, bilo da su u privatnom ili dravnom vlasnitvu. 38

WWW.EPRAVO.BA Za sve druge brodove,obalna drava moe zabraniti pristup svojim lukama, usloviti ga prethodnom dozvolom ili bar prethodnom najavom. 4.Poloaj stranih brodova u lukama Strani trgovaki,ribarski ili dr.brod koji se ne moe pozvati na imunitet,dok se nalazi u luci u naelu je podloan vlasti obalne drave ali se u nekim sluajevima uzdrava od vrenja svoje sudbenosti. Kada su u pitanju prava putnika i dr.osoba koje nisu lanovi posade,obalna drava vri svoju graansku sudbenost. Ako obalna drava dopusti pristup u neku svoju luku stranom ratnom brodu ili dravnom netrgovakom brodu podrazumijeva se da je time pristala da e potivati njegov imunitet. Imunitet podrazumjeva nevrenje kaznene sudbenosti za sva djela poinjena na brodu,ali i za djela izvrena u slubenoj dunosti u vezi s brodom i na kopnu. 5.Reim mora naknadno zahvaenog ravnim polaznim crtama enevska konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu iz 1958 izriito je propisala da kada se odreivanjem ravne polazne crte u skladu s njenim odgovarajuim propisima kao unutranje morske vode obuhvate prostori koji su se prije toga smatrali za dio teritorijalnog ili otvorenog mora,u tim e vodama postojati pravo nekodljivog prolaska. Stoga je u tim dijelovima unutranjih voda, koje su nekad ranije bile dio teritorijalnog ili otvorenog mora ili gospodarskog pojasa prema propisima Konvencije iz 1982, u biti jednak pravni reim kao i u teritorijalnom moru.

Teritorijalno more*
1. Prostor i reim teritorijalnog mora. Terit.more je pojas mora uzdu itave obale, u kojem obalna drava uiva suverenost. Ta suverenost se protee i na zrani prostor iznad teritorijalnog mora, kao i na njegovo dno i podzemlje. Obalna drava ima iskljuivo pravo nad svim ivim i neivim prir.bogatstvima koje se nalaze u vodama njenog terit.mora,na njegovu dnu i u podzemlju. Obalna je drava duna trpjeti nekodljivi prolazak stranih brodova kroz svoje teritorijalno more, ali ne i prelijetanje zrakoplova iznad njega.

39

WWW.EPRAVO.BA Konvencija iz 1982. po njoj, svaka drava ima pravo odrediti irinu svog teritorijalnog mora do granice koja ne prelazi 12 morskih milja. irina teritorijalnog mora se mjeri od polaznih crta koje mogu biti crte niske vode, ili ravne polazne crte, ili ravne arhipelake crte. Vanjska granica teritorijalnog mora je crta kojoj je udaljenost svake take od najblie take polazne crte jednaka irini teritorijalnog mora. 2. Nekodljivi prolazak stranih brodova Dunost trpljenja nekodljivog prolaska se odnosi na bodove svih drava, obalnih i neobalnih, kao i na sve vrste brodova trgovake, ratne, ribarske itd. Prolazak se mora obaviti neprekinuto i bez odgode. Prolazak je nekodljiv sve dok ne dira u mir, red ili sigurnost obalne drave. Znaajnu novost u Konvenciji iz 1982. ini i pravo obalne drave da u svom teritorijalnom moru (kao i arhipelakim vodama) propisuje plovne puteve. Ova Konvencija naelno daje pravo i ratnim brodovima na nekodljiv prolazak teritorijalnim morem. Podmornice i druga podvodna prevozna sredstva su duna u teritorijalnom moru ploviti povrinom i vijati svoju zastavu. Obalna drava ne smije za prolazak kroz teritorijalno more od stranih brodova naplaivati nikakve takse i sl. Moe privremeno radi sigurnosnih razloga potpuno obustaviti nekodljiv prolazak stranih brodova u tano naznaenim dijelovima teritorijalnog mora. 3. Nauna istraivanja i zatita od zagaivanja - obalna drava ima iskljuivo pravo da ureuje, odobrava i obavlja nauna istraivanja u svom teritorijalnom moru. Niko nema pravo vriti znan.istraivanja u terit.moru neke drave bez njenog izriitog pristanka i izvan uvjeta koje ona propie. Obalna drava moe donositi zakone i druge propise radi spreavanja,smanjenja i nadziranja zagaivanja mora sa stranih brodova,uz ogranienje da ti propisi ne smiju ometati nekodljiv prolazak stranih brodova. Kada obalna drava ima razloga da vjeruje da je brod koji plovi u njenom terit.moru prekrio te propise,ona moe pregledati taj brod i kada dokazi to opravdaju,moe povesti postupak,ukljuivi i zadravanje broda. To se pravo ne odnosi na strane ratne brodove i zrakoplove,niti na druge brodove i zrakoplove koji pripadaju stranoj dravi.

4.Sudbenost obalne drave u teritorijalnom moru. Tu postoje znatne razlike izmeu trgovakih i ratnih brodova. TRGOVAKI BROD: kad plovi kroz teritorijalno more iz pravca unutranjih morskih voda obalne drave, ona ima pravo nad tim brodom poduzimati sve mjere radi kanjavanja krenja njezina zakonodavstva poinjenog u luci i u drugim djelovima unutranjih morskih voda. ako je samo u prolazu, ovlasti obalne drave su znatno manje.

40

WWW.EPRAVO.BA Kaznena sudbenost obalne drave nad trgovakim brodovima dozvoljena je u sljedeim sluajevima: ako se posljedice kanjivog djela proteu na obalnu dravu ako kanjivo djelo remeti red i mir u teritor. moru ako su te mjere nune radi suzbijanja nedoputene trgovine narkoticima ako zapovjednik broda ili diplomatski agent ili konzularni dunosnik drave zastave broda to zatrai

STRANI RATNI BROD uiva jednak imunitet u teritorijalnom moru obalne drave kao i u njenoj luci. Nad tim brodovima i osobama na njima se ne moe vriti ni graanska, ni krivina sudbenost. Ukoliko ratni brod ne potuje zakone i propise obalne drave,ona ga moe pozvati da im se pokori. Ako se ratni brod ne odazove pozivu,obalna drava moe zahtjevati da on odmah isplovi iz njenog teritorijalnog mora.

Gospodarski pojas(iskljuiva ekonomska zona)*

1. Prostor i reim gospodarskog pojasa. Vanjska granica tog pojasa se mjeri od polaznih crta ili ravnih arhipelakih crta, od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora, do ukupne irine od 200 morskih milja. Konvencija iz 1982. o njemu donosi detaljne propise. Obalna drava nema pravo na gospodarski pojas ipso facto. Da bi ga stekla,obalna drava ga mora IZRIITO proglasiti. Ali dok ga ne proglasi ona ima pravo na epikontinenski pojas(morsko dno i podzemlje). 41

WWW.EPRAVO.BA Kada sve drave (ili bar veina) iskoriste to svoje pravo, mnogi prostori mora i okeana u kojima je vladala sloboda mora, doi e pod nacionalnu jurisdikciju obalnih drava. Ova radikalna promjena posljedica je naraslih potreba ovjeanstva za hranom, energijom i drugim sirovinama. Gospodarski pojas je pod posebnim pravnim reimom (sui generis). On nije dio teritorija obalne drave, ali ni dio otvorenog mora. Obalna drava u tom pojasu ima veoma vana suverena prava i jurisdikciju,i to u prvom redu glede tzv.resursnih prava.Odatle mu i njegovo ime. 2. Prava treih drava u gosp.pojasu- sve drave, obalne i neobalne, i dalje uivaju u gospodarskom pojasu sljedee osnovne slobode: 1. sloboda plovidbe 2. sloboda prelijetanja 3. sloboda polaganja podmorskih kablova i cjevovoda 3. Suverena resursna i druga prava, te dunosti obalne drave Obalna drava u tom pojasu ima suverena prava radi istraivanja, iskoritavanja, ouvanja i gospodarenja ivim i neivim prirodnim bogatstvima nad morskim dnom, morskog dna i podzemlja mora. Obalna drava nije duna s bilo kim dijeliti neiva, tj. mineralna bogatstva u svom gospodarskom pojasu. Isto tako ima iskljuiva prava nad ivim biima koja pripadaju tzv. vrstama od dna(alge,koljke,koralji i dr.). Situacija je znatno drugaija u pogledu ostalih ivih bia (prvenstveno morskih sisara i riba). Drava ija privreda preteito ovisi o iskoritavanju ivih bogatstava njenog gospodarskog pojasa (npr. Island), nije duna u njega pustiti ribarske brodove bilo koje druge drave. Obalna drava ipak ima najvea prava glede iskoritavanja ivih bogatstava svog gospodarskog pojasa. Ona odreuje dopustivu lovinu za sve ostale drave, kao i vlastite mogunosti njihovog lovljenja. Tek ako ona sama nema mogunosti za ulov cjelokupne dopustive lovine, ona e dati drugim dravama pristup viku dopustive lovine (prvo neobalnim dravama iz iste regije ili subregije, pa tek onda drugim obalnim dravama). Ona odreuje sezonu lova, eventulanu naknadu za ribolov, alate za lov itd. Obalna drava uiva i neka druga suverena prava - u pogledu drugih djelatnosti radi gospodarskog istraivanja i iskoritavanja te zone, npr.: - proizvodnja energije,koritenje vode,struje i vjetrova

4. Jurisdikcija obalne drave glede umjetnih ostrva i naprava Obalna drava ima iskljuivo pravo da sama gradi ili doputa i regulie izgradnju, rad i upotrebu tih ureaja. U svim sluajevima ona ima iskljuivu jurisdikciju nad njima glede svojih carinskih, fiskalnih, zdravstvenih, sigurnosnih i useljenikih propisa. Na njima moraju neprestano funkcionisati sredstva signalizacije. Umjetna ostrva, ureaji i naprave nemaju status ostrva. 5.Jurisdikcija u sprjeavanju zagaivanja. 42

WWW.EPRAVO.BA Obalna drava je duna da titi i uva morsku sredinu i u tom cilju ostvaruje meunarodnu saradnju. Za svoju ekonomsku zonu moe donositi vlastite zakone i druge propise radi spreavanja, smanjivanja i kontrole zagaenja, samo ako su ti propisi usklaeni sa opeprihvaenim meunarodnim standardima. Od ove jurisdikcije izuzeti su strani ratni brodovi i drugi strani brodovi koji uivaju imunitet.

Epikontinenski pojas
1.Konfiguracija dna mora i oceana. Epikontinenski pojas je uz Zonu jedini prostor u moru koji obuhvaa samo morsko dno i njegovo podzemlje. Geografi su davno uoili posebnu konfiguraciju dna mora i oceana. Ono se najee od ruba morske obale blago sputa u dubinu do otprilike 200m dubine (kontinentalna ravnina). Nakon te dubine morsko dno sputa se do veih dubina od 1500do3000m(kontinentalna strmina),a potom do dubine od oko 4000m(kontinentalna kosina). Sve te dijelove morskog dna zajedno nazivamo kontinentalne orubine. 2.Pravo obalne drave na epikontinentski pojas. Konvencija iz 1958.propisala je,a taj propis je preuzela Konvencija iz 1982,da svaka obalna drava ima pravo na svoj epikontinentski pojas neovisno od bilo kakvog proglasa,te od stvarne ili fiktivne okupacije. Stoga,svaka obalna drava i dalje ima pravo na svoj epikontinentski pojas,ak ako i ne proglasi gospodarski pojas. 3.Vanjska granica epikontinentskog pojasa. Po enevskoj konvenciji iz 1958. epikontinentski pojas se prostirao do dubine od 200m. Nova je Konvencija iz 1982.pomaknula tu granicu. Ta se granica protee do vanjskog ruba kontinentalne orubine,ili do udaljenosti od 200 morskih milja od polaznih crta tamo gdje vanjski rub kontinentalne orubine ne see do te udaljenosti. 4.Posebne dunosti obalne drave u epikontinenskom pojasu izvan 200 milja. Konvencija iz 1982.propisu da je obalna drava duna dati obavijest o granicama svog epikontinentskog pojasa,kada prelazi 200 milja,posebnoj Komisiji za granice epikontinentskog pojasa. Komisija daje preporuke i ako obalna drava utvrdi granicu na temelju tih preporuka,one postaju konane i obavezuju. Za iskoritavanje neivih(mineralnih)bogatstava samo u tom djelu pojasa,one e biti duna da Meunarodnoj vlasti uplauje godinje doprinose. Obalna drava nee moi uskratiti pristanak na projekte naunog istraivanja u njenom epikontinentskom pojasu izvan 200 milja.

5.Reim epikontinentskog pojasa. Suverena prava obalne drave u njenom e.pojasu odnose se na istraivanje i iskoritavanje njegovih neivih(mineralnih)prirodnih izvora,a u pogledu ivih bia samo onih koja pripadajuvrstama od dna. Sve druge drave imaju pravo polagati podmorske kabele i cjevovode na e.pojasu neke drave,ali je novost u Konvenciji iz 1982. da za odreivanje njihovih pravaca one moraju dobiti saglasnost obalne drave. 43

WWW.EPRAVO.BA To znai da i u prostoru e.pojasa obalna drava ima dalekosenu jurisdikciju u podizanju i upotrebi tih otoka,ureaja i naprava. 6.Razgranienje epikontinentskog i gospodarskog pojasa. Konvencija iz 1982.predvia propis za razgranienje ova dva pojasa. Po tom propisu razgranienje se ostvaruje sporazumom izmeu zainteresiranih drava u skladu s meunarodnim pravom,radi postizanja pravinog rjeenja.

Otvoreno more*
1. Prostor otvorenog mora Konvencija iz 1982. pod otvorenim morem podrazumijeva da su to svi dijelovi mora koji nisu ukljueni u gospodarski pojas, teritorijalno more, ili unutranje morske vode neke drave, ili u arhipelake vode neke arhipelake drave. Po dananjem pravu mora, otovreno more obuhvata samo vodeni stup iznad morskog dna, povrinu mora i zdrani prostor iznad njega. Dno i podzemlje ispod otvorenog mora, pak, najveim dijelom ini ili epikontinentski pojas neke obalne drave ili Zonu.. 2. Miroljubive upotrebe otvorenog mora Konvencija iz 1982. izriito proklamira da je otvoreno more rezervirano za miroljubive svrhe. To treba uzeti kao dugoroni cilj meunarodne zajednice za ije su ostvarenje nuni dalji ugovorni propisi s detaljnim obvezama drava. 3. Pregled sloboda otvorenog mora Otvoreno more slobodno je za sve drave i obalne i neobalne. Konvencija iz 1982. nabraja 5 sloboda od kojih neke sadre ogranienja : sloboda plovidbe,prelijetanja,polaganja morskih kabela i cjevovoda,podizanja umjetnih otoka i dr.ureaja,ribolova,znanstvenog istraivanja. 4. Prava neobalnih drava Da bi neka neobalna drava mogla uivati navedene slobode otvorenog mora,njoj se treba osigurati slobodan pristup moru. Tranzitne drave su optereene nekim dunostima u korist neobalnih drava. Tranzitna drava je drava s morskom obalom ili bez nje,koja se nalazi izmeu neobalne drave i mora,preko ijeg se podruja obavlja promet u tranzitu. Neobalne drave uivaju slobodu tranzita preko podruja tran.drave svim prevoznim sredstvima. 5. Poloaj brodova na moru Svaka drava,obalna i neobalna,odreuje uvjete pod kojima dodjeljuje brodovima svoju dravnu pripadnost,ukljuujui i uvjete upisa u svoj upisnik (registar) brodova i pravo na vijanje njene zastave. Konvencija iz 1958.i ona iz 1982,propisuje da mora postojati stvarna veza izmeu drave I broda. Brodovi plove pod zastavom samo 1 drave. Ta zastava se moe promijeniti samo ako je izvren prenos vlasnitva, odnosno izmjena upisa u registar brodova. Brodovi mogu ploviti i pod zastavom UN, neke specijalizirane ustanove UN ili agencije za atomsku energiju, naravno ako su u slubi tih organizacija. Dunost je svake drave da djelotvorno vri jurisdikciju i nadzor nad brodovima vlastite zastave. 6. Pravo progona Nastaje ako je strani brod povrijedio one propise obalne drave u nekim dijelovima mora pod njenom jurisdikcijom koje ona u njemu ima pravo provoditi i njihove povrede kanjavati. . Pravo 44

WWW.EPRAVO.BA progona poinje nakon to je osumnjienom brodu dat znak za zaustavljanje, a on mu se ne odazove i nastoji pobjei. Progon mora biti kontinuiran, a moe se naizmjenino vriti sa vie zrakoplova ili brodova. Pravo progona prestaje kad progonjeni brod uplovi u teritorijalno more svoje ili neke tree drave. Pravo pregleda ili pravo progona moe vriti samo ratni brod, vojni zrakoplov ili propisno oznaeni i ovlateni brod ili zrakoplov u dravnoj slubi.

Slobode otvorenog mora*

Konvencija iz 1982. nabraja 5 sloboda od kojih neke sadre ogranienja:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

sloboda plovidbe sloboda prelijetanja sloboda polaganja morskih kablova i cjevovoda sloboda podizanja vjetakih ostrva i drugih ureaja sloboda ribolova (uz neka bitna ogranienja) sloboda naunog istraivanja (takoer uz odreena ogranienja)

1.SLOBODA PLOVIDBE sva drava, obalna i neobalna, ima pravo na to da otvorenim morem plove brodovi pod njenom zastavom. Na otvorenom moru nijedna drava ne moe vriti iskljuivu nadlenost. Ovdje u pravilu svaka drava vri jurisdikciju samo nad brodovima koji plove pod njenom zastavom. Od tog pravila postoji niz izuzetaka. Konvencija iz 1982. propisuje 5 sluajeva kada se jurisdikcija na otvorenom moru moe vriti i nad brodovima pod stranom zastavom, i to onda kada postoji opravdana sumnja: a. da se brod bavi piratstvom b. da se brod bavi trgovinom roblja c. da se brod bavi neovlatenim emitiranjem d. da je brod bez dravne pripadnosti e. da je brod, iako vije stranu zastavu ili odbija istaknuti zastavu, ustvari brod iste dravne pripadnosti kao i ratni brod

2.SLOBODA PRELIJETANJA:Prelijetanje otvorenog mora,ukljuujui tu i zrani prostor ureuje Vijee Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo svojim meunarodnim standardima i preporuenom praksom. Prilikom prelijetanja otvorenog mora svi zrakoplovi podloni su propisima prava mora o zabrani piratstva i pravu progona. 3.SLOBODA POLAGANJA MORSKIH KABELA I CJEVOVODA:Sve drave imaju pravo polagati svoje podmorske kabele I cjevovode na dno otvorenog mora izvan epikontinenskog pojasa neke obalne drave. Na e.pojasu to pravo vrijedu uz uvjet,da odreivanje njigovih pravaca podlijee saglasnosti obalne drave. 4.SLOBODA PODIZANJA VJETAKIH OSTRVA I DRUGIH UREAJA: ova sloboda se odnosi samo na dijelove otvorenog mora koji se ne nalaze iznad epikontinentskog pojasa neke obalne drave. Na dijelu otvorenog mora iznad epik. pojasa, strane drave smiju postavljati samo one ureaje koji nisu uvreni za morsko dno. 5.SLOBODA RIBOLOVA (uz neka bitna ogranienja): Nju uivaju sve drave obalne i neobalne. Ta sloboda je podlona veim ogranienjima negoli bilo koja druga sloboda otvorenog mora.Ta ogranienja posljedica su porasta ribolovnih djelatnosti na moru. Sve drave koje ostvaruju i uivaju slobodu ribolova na otvorenom moru podvrgnute su nekim ogranienjima: 45

WWW.EPRAVO.BA Moraju potovati interese drugih drava prilikom ostvarivanja ove slobode Moraju se pridravati svojih posebnih ugovornih obaveza koje se odnose na ribolov na otvorenom moru Moraju saraivati meusobno ili sa obalnim dravama u sluajevima propisanim u Konvenciji iz 1982. Pravo ribolova je podlono odredbama Konvencije iz 1982.

6.SLOBODA NAUNOG ISTRAIVANJA (takoer uz odreena ogranienja) Po prvi put je izriito afirmirana konvencijom iz 1982.godine, mada se podrazumijevala i ranije Mora se obavljati iskljuivo u miroljubive svrhe! Obavljaju se uz potivanje svih odgovarajuih propisa donesenih u skladu s Konvencijom,a posebno onih o zatiti I ouvanju morskog okolia.

7.ZLOUPOTREBE SLOBODA OTVORENOG MORA: Mogu se svrstati u tri najvanije skupine: A.Nuklearni pokusi u moru i u atmosferi -1963.sklopljen je u Moskvi ugovor o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi,u svemiru i vodi. B.Pokusi sa raketama dugog dometa-1960.Sovjetski Savez vrio je pokuse svojim raketama dugog dometa sa svog podruja u smjeru nekih udaljenih dijelova sredinjeg Pacifika. C. Pomorski manevri irokih razmjera-Neko 2 najjae sile SAD i bivi Sovjetski Savez povremeno na veim prostorima otvorenog mora obavljali pomorske manevre.

Meunarodna zona
1. Oblast meunar.zone - prema Konvenciji iz 1982. Zona obuhvata dno i podzemlje otvorenog mora ali umanjeno za epikont.pojas svih obalnih drava do najvee doputene irine. 46

WWW.EPRAVO.BA 2. Naela prav.ureenja meunar.zone - Zona je pristupana radi upotrebe u miroljubive svrhe svim obalnim i neobalnim dravama. Nauna istraivanja u Zoni,prema Konvenciji iz 1982. obavljaju se u miroljubive svrhe i radi dobrobiti ovjeanstva. Neka dobra koja se nalaze na morskom dnu u Zoni a ne spadaju u prir.bogatstva,podvrgnuta su posebnim propisima,a ne onim koji se odnose na otv.more. Svi arheoloki i historijski predmeti koji se nau u Zoni se uvaju i njima se raspolae u korist cijelog ovjeanstva, imajui posebno u vidu prednosti u pravima zemlje porijekla. 3. Vlast i njeni organi sve drave stranke Konvencije iz 1982. su lanice Vlasti. Njeno sjedite i sjedite svih njenih organa je na Jamajci. Glavni organi Vlasti su : Skuptina,Vijee i Tajnitvo. Skuptinu ine sve drave lanice Vlasti. Vijee je izvrni organ Vlasti s veom nadlenou od Skuptine. Ima 36 lanova koje bira Skuptina na rok od 4 godine. Svaka od 4 skupine drava u Vijeu moe uloiti veto na odluke koje ono donosi. Organi Vijea su : Ekonomsko-planska, te Pravna i tehnika komisija,Finansijka komisija. Tajnitvo ine glavni tajnik i pomono osoblje. Glavnog tajnika bira Skuptina na rok od 4 god. Poduzee je organ Vlasti. 4. Dananje stanje u Zoni dolazilo je do prisvajanja komercijalno isplativih nalazita polimetalikih nodula u Zoni. Pripremna komisija za ustanovljenje Meunarodne vlasti za morsko dno i Meunarodnog suda za pravo mora sa svoje je strane registrirala 7 tzv.pionirskih investitora,tj.drave ili njihova poduzea. Tako su sva nalazita polim.nodula konano rezervirana i u biti prisvojena. Nema izgleda da u narednih 10-20 godina pone komercijalna exploatacija tih nalazita. Tako nema ni prihoda Vlasti,a trokove snose ili lanice UN ili lanice Konvencije iz 1982. 5. Sporazum iz 1994. njegov lan 4 spreava za ubudue pristupane Konvenciji iz 1982. bez pristupanja i tome Sporazumu. Mada preambula formalno potvruje da su morsko dno i podzemlje izvan nacionalne jurisdikcije ope dobro ovjeanstva,od tog naela nije ostalo gotovo nita. Ovim sporazumom su industrijski razvijene drave, a posebno SAD, dobile satisfakciju za sve svoje zahtjeve.

Arbitraa*
1. POJAM 47

WWW.EPRAVO.BA Meunarodna arbitraa je rjeavanje sporova izmeu drava i drugih meunarodnih subjekata odlukom arbitara koje su strane izabrale i koji izriu obveznu i u pravilu konanu presudu. 2. ARBITRANA TIJELA Od poetka 19.vijeka, ulogu arbitra vre slijedea tijela i pojedinci: a) Jedinstveni arbitri su bili vladari, odnosno predsjednici treih drava ili kolegijalni efovi drava, a koje su za arbitra imenovale strane. esto je ulogu arbitra pojedinca vrio ugledan strunjak iz reda diplomatskih agenata, sudija, profesora prava i sl. b) Mjeovita vijea najprije su se pojavila u obliku paritetnih diplomatskih vijea, u kojima je svaka strana imenovala po jednog predstavnika. Oni su vie teili nagodbi nego odluci zasnovanoj na pravu. Ako se nisu mogli nagoditi, spor su upuivali arbitru pojedincu. Zatim je dolazilo do mjeovitih arbitranih vijea sastavljenih od neparnog broja lanova. Svaka strana imenovala je po 1 ili 2 predstavnika, a oni su imenovali predsjednika. Ako su same drave imenovale predsjednika, njegov naziv bio je "nadarbitar". c) Arbitrani tribunali, sastavljeni od nezavisnih strunjaka, redovno se sastoje od neparnog broja lanova (3 ili 5, a rjee vie), a koje imenuju strane uz meusobnu saglasnost. Potom se o linosti nadarbitra strane direktno sporazumijevaju, ili njegov izbor preputaju ve imenovanim lanovima. d) Pokuaji organizirane arbitrae. Stalni arbitrani sud osnovan je Hakom konvencijom o mirnom rjeavanju sporova iz 1899. Danas djeluje po propisima istoimene Hake konvencije iz 1907. Sjedite mu je u Hagu. Suprotno njegovom nazivu, to ustvari nije stalni sudski organ, a posljednju presudu izrekao je 1931. 3. OSNOVA ARBITRAE Meunarodna arbitraa se zasniva iskljuivo na dobrovoljnom pristanku strana. Taj pristanak podrazumijeva i preuzimanje obveze na izvrenje presude. Pristanak na arbitrau moe biti dat za neki ve postojei spor (prigodna ili izolirana arbitraa), ili za potencijalne budue sporove izmeu stranaka nekog ugovora (institucionalna arbitraa). Pristanak se moe dati i u obliku tzv.arbitrane klauzule. Pristanak na arbitrau za ve postojei spor izraava se arbitranim kompromisom. I sam kompromis je meunarodni ugovor, koji podlijee naelima Beke konvencije iz 1969. Njime strane odreuju predmet spora i nain imenovanja arbitra ili arbitranog tribunala. Osim toga, kompromis moe sadravati i pravila postupka, kao i osnovu po kojoj e arbitar presuditi spor. Pravovaljanost arbitrae zavisi od valjanosti kompromisa ili ugovora o arbitrai.. Nitavost ili prestanak vanosti kompromisa moe uzrokovati nitavost arbitrae. 4. MJERODAVNA PRAVILA ZA ODLUIVANJE U SPORU A. kompromis moe propisati materijalna pravna pravila ad hoc,primjenom kojih e arbitar presuditi spor. To se deava rijetko. B. kompromis moe uputiti arbitra na primjenu meunarodnog prava. C. kompromis moe uputiti na naela pravinosti,naela pravinosti i prava,na apsolutnu pravinost ili na odluivanje ex aequo et bono. Arbitar e pri odluivanju potivati imperativna pravila opeg meunar.prava i steena prava treih drava. D. kompromis moe od tribunala traiti da propie budue pravno ureenje za odnose meu stranama E. ako kompromis ne predvia nikakve odredbe o osnovi odluivanja,to podrazumijeva da su ga strane ovlastile da njihov spor rijei na temelju opeg meunar.prava. 5. PREDMET SPORA Se odreuje kompromisom i arbitar ga ne smije prekoraiti. Arbitar u presudi mora donijeti odluku o svim spornim pitanjima. Pritom, ukoliko prije ili tokom postupka uoi saglasnost strana u nekim takama spora, tu saglasnost e utvrditi u svojoj presudi. 48

WWW.EPRAVO.BA Arbitru nije doputeno davati stranama preporuke glede predmeta spora. 6.POSTUPAK Postupak se moe sastojati od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio je obavezan, a usmeni samo po sporazumu strana ili ako arbitar odlui o njegovoj neophodnosti. Svaka strana je pred tribunalom zastupljena putem agenta. Agent je slubeni predstavnik svoje vlade. Osim agenta, svaka strana moe biti zastupljena potrebnim brojem savjetnika i advokata. U sluaju institucionalne arbitrae, postupak se moe pokrenuti tubom koja se upuuje tribunalu nakon to ga strane ustanove, te suprotnoj strani. U sluaju prigodne arbitrae, same strane ili tribunal mogu odluiti koja e od njih podnijeti prvo parnino pismo.Tribunal odreuje rok za odgovor. U pismenom dijelu postupka strane su dune formirati svoje zahtjeve i protuzahtjeve. Naelno su dune predoiti sve dokumente u potporu svojih zahtjeva u ovjerenom prijevodu na jezik postupka.Strane mogu predloiti tribunalu popis svjedoka i vjetaka radi sasluanja,kao i uviaj na nekom mjestu. Usmeni postupak, ukoliko do njega doe, vodi predsjednik ili nadarbitar. U naelu se ovaj dio postupka vodi uz iskljuenje javnosti, osim ako tribunal uz pristanak strana ne odlui drugaije. O toku usmenog postupka vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik i sekretar tribunala. Nakon objanjenja i predoenja dokaza obje strane,predsjednik tribunala okonava usmenu raspravu. Tribunal potom u tajnom vijeanju pristupa odluivanju o sporu i sastavljanju teksta presude. 7. PRESUDA Donosi se veinom glasova lanova tribunala. Potpisuju je predsjednik i svi lanovi tribunala. Mora sadravati obrazloenje. Izrie se na javnoj sjednici u prisutnosti strana. Ako ne ,slubeno se notificira stranama. Arbitrana presuda rjeava spor konano osim ako se strane nisu unaprijed dogovorile o mogunosti priziva nekom drugom tijelu. Strane su dune u cjelosti izvriti presudu. 8. SPOREDNI (INCIDENTNI ) POSTUPCI U toku arbitranog postupka ili po njegovu okonanju,tribunal moe uz pristanak strana doputati neke sporedne postupke. Uz pristanak strana tribunal bi mogao dopustiti intervenciju treih drava u parnicu. U tom sluaju presuda bi obvezivala i dravu interventa. Haka konvencija iz 1907. o rjeavanju sporova predvia pravo na intervenciju svih stranaka nekog mnogostranog ugovora koje nisu parnine strane,kada se u postupku radi o njegovu tumaenju. Strane mogu unaprijed predvidjeti mogunost revizije presude na temelju naknadno utvrenih injenica koje strana koja se na njih poziva nije znala do izricanja presude,a neznanje se ne moe pripisati njezinu nemaru.Nove injenice moraju biti takve naravi da se pretpostavlja da bi uticale na odluku tribunala. 9.ARBITRAA KAO NAIN SPREAVANJA SUKOBA. Jo od prve polovice 19.stolj. u nekim su zemljama djelovali mirni pokreti koji su zagovarali obaveznu arbitrau izmeu svih drava svijeta za sve njihove sporove,kao siguran nain odranja trajnog mira.

MEUNARODNI SUD U HAGU I OSTALI STALNI SUDSKI ORGANI*

49

WWW.EPRAVO.BA I.Pregled stalnih meunarodnih sudskih organa. 1. Sudovi osnovani za rjeavanje svih vrsta meunarodnih sporova. a)Prvi takav sud bio je Centralnoameriki sud, koji je osnovan Konvencijom iz 1907. b)Stalni sud meunarodne pravde osnovan je 1920, na osnovu l.14 Pakta Lige naroda. c)Meunarodni sud u Hagu osnovan je Poveljom UN iz 1945. Statut tog Suda je sastavni dio Povelje. 2. Sudovi sa specijaliziranom nadlenou a) Evropski sud za ljudska prava sa sjeditem u Strazburu, osnovan Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.godine,sklopljen u okviru Vijea Evrope. b) Meuameriki sud za ljudska prava sa sjeditem u San Joseu,osnovan je Amerikom konvencijom za ljudska prava iz 1969. c) Sud evropskih zajednica osnovan 1951.Sjedite mu je u Luxemburgu. d) Meunarodni tribunal za pravo mora sa sjeditem u Hamburgu predvien je Konvencijom o pravu mora iz 1982, a osnovan 1996.godine. 3.U okviru meunar.organizacija djeluju administrativni tribunali . Najvaniji su Administrativni tribunal UN i Administrativni tribunal meunar.org.rada. 4.Dva meunarodna kaznena tribunala osnovana rezolucijom Vijea sigurnosti UN:Meunarodni kazneni tribunal za bivu Yugoslaviju i Meunar.kazneni tribunal za Runadu.

II.Meunarodni sud u Hagu

1.SASTAV I FUNKCIJE SUDA Sastoji se od 15 sudaca izabranih na rok od 9 godina u sloenom postupku izbora paralelno u Opoj skuptini i u Vijeu sigurnosti. Izabrani su oni kandidati koji dobiju apsolutnu veinu glasova. Kandidati za suce moraju imati preduvjete koji se trae za imenovanje na najvie sudake slube u zemlji koja ih predlae ili da uivaju ugled pravnika na polju MP. Svake tree godine obnavlja se treina sudakog zbora od po 5 sudaca. Po isteku mandata od 9 godina ista osoba moe ponovo biti birana za suca. U vrenju svoje slube suci uivaju diplom.povlastice i izuzea. Sud bira svog predsjednika i potpredsjednika izmeu svojih lanova na 3 godine. U naelu Sud vri svoje djelatnosti u punom sastavu. Kvorum od devetorice dostaje za sastav Suda. Na zahtjev obiju strana,Sud moe ustanoviti vijee za rjeavanje odreenog spora. Presuda koju izrekne vijee vrijedi kao da ju je izrekao Sud. Sjedite suda je u Hagu. Sud ima 2 funkcije: suenje u parnicama i davanje savjetodavnih miljenja o nekim pravnim pitanjima. 2. PARNINI POSTUPAK Strane u parnicama mogu biti samo drave. Bez pristanka strana ,Sud nema nadlenost u sporovima izmeu drava stranaka njegova Statuta. Sve drave lanice UN u isto vrijeme su i stranke Statuta. Sud moe odluivati u parnicama u kojima jedna ili obje drave nisu stranke Statuta. Takva drava duna je kod tajnika Suda deponirati pismenu izjavu kojom prihvaa nadlenost suda u skladu s Poveljom UN i pod uvjetima propisanim Statutom i Poslovnikom Suda. Ta drava duna je snositi dio trokova parnice u kojoj je strana.

50

WWW.EPRAVO.BA lan Statuta predvia i jednostrano prihvatanje nadlenosti suda za budue sporove sa svakom drugom dravom koja je prihvatila istu obavezu. Rije je o tzv.fakultativnoj klauzuli. Postupak pred Sudom moe se otpoeti notifikacijom Sudu kompromisa obje strana ili tubom. U tubi se mora naznaiti tuitelj,tuena strana,predmet spora te koliko je mogue osnova nadlenosti Suda. Tajnik Suda e tubu odmah proslijediti tuenoj dravi. Svaka od strana mora imenovati svog agenta kojem Sud upuuje sve spise o sporu i koji pred Sudom zastupa odnosnu dravu u toj parnici. Postupak se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

3. INCIDENTNI POSTUPCI PRIJE ILI U TOKU PISMENOG POSTUPKA Strane mogu na samom poetku postupka postavljati neke zahtjeve Sudu u tzv.incidentnim postupcima. a. Svaka strana moe pisanim putem zahtjevati od suda izricanje privremenih mjera. b. Svaka strana moe Sudu izloiti prethodne prigovore kojima osporava njegovu nadlenost ili opravdanost tube. 4. INTERVENCIJA U POSTUPKU Statut Meunarodnog suda predvia intervenciju treih drava u nekoj parnici po dvije osnove: Ako neka drava smatra da je u toj parnici za nju u pitanju interes pravne naravi,ona moe uputiti Sudu zahtjev za intervenciju. Kad god se radi o tumaenju ugovora kojeg su stranke i druge drave osim parninih strana,svaka od njih u parnici ima pravo intervenirati.

5. PISMENI POSTUPAK Taj dio postupka obuhvata priopenje Sudu i stranama spomenice,odgovora i prema potrebi protuodgovora,kao i svih dokaznih spisa i isprava. Sva priopenja dostavljaju se putem tajnika Suda suprotnoj strani. Svojim zakljucima Sud utvruje rokove za podnoenje svakog parninog pisma. U svakom trenutku Sud moe odluiti da spoji 2 ili vie parnica u jednu. To se dogaa kada 2 drave tue treu,a predmet spora je u biti isti. Tada se vodi jedinstvena rasprava,a parnica se okonava jedinstvenom presudom. Tada oba tuitelja imenuju zajednikog suca ad hoc.

6. USMENI POSTUPAK U usmenom postupku Sud sasluava svjedoke,vjetake , agente,savjetnike i odvjetnike. Rasprave su javne osim ako Sud odlui drukije ili ako obje strane zahtjevaju iskljuenje javnosti.. O svakoj se raspravi vodi zapisnik koji potpisuju tajnik i predsjednik. Prije otvaranja rasprave svaka od strana priopuje tajniku Suda dokazna sredstva koja e predloiti Sudu,sa spiskom svjedoka i vjetaka. Kopija tog priopenja dostavlja se suprotnoj strani. U tijeku usmenog postupka strane izlau svoje teze. Nakon to su agenti,savjetnici i odvjetnici pod vodstvom Suda zavrili izlaganje,predsjednik objavljuje okonanje usmene rasprave.

51

WWW.EPRAVO.BA 7. PRESUDA Po okonanju usmene rasprave Sud se povlai na tajno vijeanje da bi usvojio presudu. Presuda se donosi veinom glasova sudaca koji su sudjelovali u parnici. U sluaju podjele glasova odluuje glas predsjednika ili onog ko ga zamjenjuje. Presuda mora biti obrazloena i izrie se u javnoj sjednici. Potpisuju je predsjednik i tajnik suda. Presuda je konana i bez priziva ali je obavezna samo za strane spora i za sluaj koji je rijeila. Ako bilo koja strana ne izvri obaveze koje joj namee presuda,druga se strana moe obratiti VS UN. 8. INCIDENTNI POSTUPCI NAKON IZRICANJA PRESUDE Tumaenje presude - u sluaju spora o znaenju i domaaju presude,Sudu pripada pravo da je tumai na zahtjev svake od strana. Zahtjev Sudu moe uputiti svaka strana jednostrano ili ga obje mogu podnijeti putem kompromisa. Revizija presude moe se zahtijevati samo na temelju naknadnog otkria neke injenice takve naravi da bi odluno djelovala u odluivanju Suda ,a koja je prije izricanja presude bila nepoznata Sudu i stranci koja trai reviziju,a da pri tome ona to neznanje nije skrivila. Zahtjev za reviziju valja postaviti najkasnije u roku od 6 mjeseci nakon otkria nove injenice. Zahtjev se ne moe postaviti po isteku roka od 10 godina od izricanja presude.

9. SAVJETODAVNI POSTUPAK Savjetodavna miljenja od Suda ne mogu traiti drave,a mogu Opa skuptina i VS. Pisani podnesak mora precizirati pravno pitanje koje se postavlja Sudu. Upuuje se putem glavnog tajnika UN ili najvieg dunosnika u ustanovi koja je ovlatena uputiti ga. Sud pazi je li savjetodavno miljenje zatraeno glede nekog pravnog pitanja koje je predmet nerijeenog spora izmeu 2 ili vie drava. Sav.miljenja usvajaju se u tajnom vijeanju. Sud moe odbiti dati miljenje na pitanja za koja on ocijeni da nisu pravne naravi,ali tu odluku mora obrazloiti pravnim argumentima.

52

WWW.EPRAVO.BA

Kolektivne mjere prema Povelji i mirovne operacije*

1.Vijee sigurnosti: a. Prvenstvena odgovornost za mir:Drave lanice UN povjerile su Vijeu sigurnosti prvenstvenu odgovornost za odravanje meunarodnog mira I sigurnosti.Odluke koje ono donosi pravno su obvezujue za sve drave lanice. b. Kvalifikacija nastalog stanja: prije nego to usvoji mjere koje smatra potrebnim, Vijee sigurnosti mora utvrditi postojanje svake prijetnje miru, naruenja mira ili ina agresije. c. Privremene mjere: Prije utvrivanja injenica i njihove kvalifikacije, Vijee sigurnosti moe odnosne strane pozvati da se pridravaju mjera koje ono smatra potrebnim i poeljnim. Svrha tih mjera je sprjeavanje pogoranja nastale situacije. d. Preporuke i odluke: Vijee sigurnosti moe u situacijama opasnim za mir svojim rezolucijama davati preporuke dravama u pitanju ili svim lanicama UN-a. e. Mjere koje ne ukljuuju upotrebu oruane sile: Vijee sigurnosti ima iroku slobodu izbora takvih mjera, da bi provelo svoje odluke. One mogu biti ekonomske ili politike prirode. f. Oruana akcija: Ako Vijee sigurnosti smatra da mjere koje ne ukljuuju upotrebu oruane sile ne bi odgovarale, ili ako se ve pokazalo da ne odgovaraju, Vijee moe poduzeti pomou zranih,pomorskih i kopnenih snaga takvu akciju koju smatra potrebnom za odravanje ili uspostavu meunarodnom mira i sigurnosti. Ta akcija moe obuhvatiti demonstracije,blokadu i dr. operacije zranih,kopnenih i pomorskih snaga lanova UN: 2.Opa skuptina: Povelja UN je Opoj skuptini namijenila supsidijarnu nadlenost u odnosu na onu Vijea sigurnosti, kako u pogledu rjeavanja sporova, tako i u pogledu svih drugih mjera za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. Meutim, Opa skuptina moe raspravljati o svim pitanjima koja ulaze u okvir Povelje,I moe preporuivati mjere za mirno ureenje svake situacije.Ona moe davati preporuke dravama lanicama ili Vijeu sigurnosti. Godine 1950. je Opa skuptina usvojila rezoluciju Ujedinjeni za mir kojom je predvieno da ako zbog nedostatka jednoglasnosti stalnih lanova Vijea sigurnosti ono nije u stanju vriti svoju odgovornost za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, Opa skuptina mora odmah razmatrati taj problem. U sluaju naruenja mira ili ina agresije ona moe dravama lanicama preporuiti upotrebu oruanih snaga. Ukoliko u to vrijeme Opa skuptina ne zasjeda, moe se sazvati u roku od 24h u hitno vanredno zasjedanje. 3.Promatrake i mirovne misije UN-a: Promatrake misije su relativno malobrojne i imaju za zadau promatranje i obavjetavanje. Sastoje se od oruanih snaga koje se postavljaju izmeu sukobljenih snaga na nain da bi ponovno izbijanje neprijateljstava bilo mogue jedino ako se te snage napadnu i time agresor sam sebe otkrije. Osim razdvajanja sukobljenih snaga, mirovne misije imaju za cilj smiravanje napetosti na terenu. One meutim, mogu dobiti u mandat i raznovrsne druge zadae kao npr. nadgledanje izvravanja sporazuma o potivanju ljudskih prava i povratku izbjeglica, nadzor nad provoenjem izbora, obuka lokalnih policijskih postrojbi itd. Svaka promatraka I mirovna misija pomoni je organ bilo Ope skuptine ili Vijea sigurnosti. Program njigovog upuivanja na neko podruje sastavlja glavni tajnik pod nadzorom Vijea sigurnosti ili Ope skuptine.UN imenuje njihova zapovjednika. 53

WWW.EPRAVO.BA U 1990.glavni je tajnik izradio Uzorak sporazuma o poloaju snaga za mirovne operacije. Te odredbe predviaju da su snage UN dune potovati lokalne zakone I propise. Nadalje se predviaju odredbe o olakicama,opskrbi,privilegijama I imunitetima osoblja I imovine tih snaga,te o rjeavanju sporova. 4.Regionalne i multinacionalne snage. Povelja UN nalae:Vijee sigurnosti upotrebljava,gdje je prikladno,regionalne sporazume ili ustanove za provoenje prisilne akcije koju je ono odredilo.Ali se nikakva prisilna akcija ne poduzimabez ovlatenja Vijea sigurnosti. Druga odredba Povelje nalae:Vijee sigurnosti treba da u svako doba bude potpuno obavjeteno o djelatnostima koje se poduzimaju ili namjeravaju poduzeti na temelju regionalnihsporazuma ili od strane regionalnih ustanova za odravanje meunarodnog mira I sigurnosti.

Izvori ratnog i humanitarnog prava*

1.Uvod. Pravna pravila o ratovanju razvijala su se kroz stoljea kao pravila nepisanog obiajnog prava. 2.Kodifikacija ratnog prava putem ugovora. Tek polovinom 19.v. otpoeo je pod uticajem javnog mijenja pokret za kodfikacijom meunarodnog ratnog prava putem pisanih ugovora. Najznaajniji dokumenti u tom smislu su: - etvrta haka konvencija iz 1907. i njen Haki pravilnik o ratovanju na kopnu. Godine 1949. u enevi su usvojene i potpisaneetiri konvencije i to: 1. Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu; 2. Konvencija za poboljenje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru; 3. Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima; 4. Konvencija o zatiti graanskih lica u vrijeme rata. Godine 1977. usvojena su i dva dopunska protokola na navedene konvencije, na osnovu iskustava iz vijetnamskog rata i oslobodilakih ratova protiv kolonijalne dominacije: 1. Protokol I, o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba 2. Protokol II, o zatiti rtava nemeunarodnih oruanih sukoba Prvobitni cilj pokreta kodifikacije ratnog prava bio je da po mogunosti sve drave svijeta postanu strankama tih konvencija u pisanom obliku i da po ugovornoj osnovi obvezuju sve zaraene strane u svim buduim ratovima, kao i da se preciziraju prava i dunosti strana u oruanom sukobu, da bi se sprijeilo da svaka za sebe i za suprotnu stranu proizvoljno tumai pravila ratnog prava ovisno o svojim trenutnim interesima. 3.Humanizacija ratovanja ograniena vojnom potrebom. U svim konvencijama iz te oblasti bila je izraena elja za donoenjem pravila ija je svrha humanizacija ratovanja. Prema pozitivistikom uenju cjelokupno pravo je bez iznimke proizvod volje drava,I stoga sve suverene drave navodno nisu podlone nikakvom viem pravu,koje bi im protiv njihove volje nalagalo kako da se ponaaju. Odbacivanje pozitivistikog pristupa izraeno je u tzv. Martensovoj klauzuli iz uvoda u etvrtu haku konvenciju o zakonima i obiajima rata na kopnu iz 1907. Ta klauzula predvia izvjesnu hijerarhiju u prvenstvu primjene pravnih pravila o ratovanju, s ciljem da nikad ne doe do pravnih praznina:

54

WWW.EPRAVO.BA i.Najprije se primjenjuju pisane odredbe uglavljene u toj i u drugim konvencijama. ii. U nedostatku pisanih propisa, moraju se primijeniti naela meunarodnog prava koja proizilaze iz obiaja ustanovljenih meu civiliziranim narodima. iii. Ako ni takvih pravila nema, strane u sukobu moraju primjenjivati naela meunarodnog prava koja proizilaze iz zakona ovjenosti i zahtjeva javne svijesti. Humanizacija ratovanja znai uklanjanje nepotrebnih okrutnosti i spreavanje najstranijih oblika ratovanja. Nastoje se sprijeiti mjere represalija protiv tzv.zatienih osoba ,kako ne bi stradali nevini borci. Civile i njihovu imovinu valja zatiti od svake pogibije,ranjavanja i ratnih razaranja. Ali ni ta humanizacija putem propisivanja pravnih pravila ne moe ii preko neke mjere. Potpuna humanizacija znaila bi dokidanje rata. Stoga je mjera humanizacije ograniena svrhom rata. 4.Ope obiajno pravo primjenjivo na oruane sukobe. a)Danas je openito uvjerenje da materijalna pravila iz mnogih konvencija po obiajnoj osnovi obavezuju sve drave svijeta. b)Takoe se smatra da veina ogranienja ratovanja propisanih u njima predstavlja imperativne norme opeg obiajnog meunarodnog prava to ih je prihvatila i priznala itava meunarodna zajednica drava. c) Teke povrede enevskih konvencija iz 1949. i Protokola iz 1977. predstavljaju meunarodne zloine, a meunarodni zloini povlae meunarodnu odgovornost, i to kako drave koja je za njih odgovorna, tako i pojedinanu krivinu odgovornost poinitelja tih djela. 5.Ostali izvori prava oruanih sukoba. Vaan pomoni izvor ratnog prava ine tzv.vojni pravilnici pojedinih drava, a po potrebi i propisi iz njihovog krivinog zakonodavstva koji se primjenjuju na zloine poinjene u oruanim sukobima.

55

WWW.EPRAVO.BA

Rat i druge vrste oruanih sukoba*

1. Uvod oruani sukobi su stalni pratilac ljudske povijesti. S pravnog stanovita mogua su 2 extremna pristupa ratu moe ga se osuivati ili ga uzdizati. 2. Pravedni i nepravedni ratovi ove podjele su bila prva nastojanja da se poduzimanje ratova na neki nain ogranii pravnim pravilima ili da se i njihovo voenje podvrgne pravu. 3. Sudionici u oruanim sukobima tokom povijesti ovjeanstva oruani sukobi su imali razne znaajke ,a njihovi sudionici su bili razliiti. Po okonanju 30.-godinjeg vjerskog rata u 18. st. uslijedili su ratovi uz sudjelovanje veeg broja evr.drava s malim plaenikim vojskama. Koncept meunarodnog rata se izmijenio od kraja 18.st. Ratno pravo od 19 st. zasniva se na jasnom razlikovanju izmeu oruanih snaga i civilnog stanovnitva,izmeu branjenih i nebranjenih mjesta,a u zranim napadima izmeu vojnih i nevojnih ciljeva. Neprijateljsko civilno stanovnitvo ne smije biti objektom napada osim ako se ukljui u neprijateljstva. I svj.rat dobija odlike totalnog rata. To znai sudjelovanje u ratnom naporu cjelokupnog stanovnitva svake od zaraenih drava s ciljem da se porazi neprijatelj. 4. Podjele oruanih sukoba i primjenljiva pravna pravila MP na snazi do iza II svj.rata dijelilo je sve oruane sukobe u 3 skupine : a)*RAT za rat se smatralo da makar jedna od sukobljenih strana mora imati namjeru ratovanja. Otpoinjanje rata se nastojalo urediti obvezom formalne objave,adresirane protivnikoj dravi i svim treim dravama. Ako se u tom ratu nisu svrstale uz neku od zaraenih strana,tree su drave uivale prava ali i dunosti neutralaca. b)*UPOTREBA ORUANE SILE OD DRAVE KOJA NISU DOVODILA DO RATA I RATNOG STANJA nisu dovodila ni do neutralnosti treih drava. Tu su spadale i oruane represalije,ini samoobrane koje nisu dovodile do ratnog stanja. c)*GRAANSKI RAT odlikovao se u tome to se vodio na podruju jedne drave. U pravilu se nije smio ticati stranih drava. enevske konv. iz 1949. i dva Protokola iz 1977. razlikuju 3 skupine sukoba : i.Meunarodni oruani sukobi tu spadaju: a. svi sluajevi objavljenog rata kojih nakon 1945.vie nije bilo b. svaki drugi oruani sukob koji izbije izmeu 2 ili vie drava,stranaka enev.konv., ak i ako jedna od njih nije priznala ratno stanje. c. svi sluajevi okupacije itavog ili dijela podruja jedne drave,ak ako ta okupacija ne naie ni na kakav vojni otpor zajednikoga. d. meunar.oru.sukobi neke vrste koje su se prije smatrale gra.ratovima. To su oni sukobi u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije,protiv rasistikih reima,koristei se pravom naroda na samoodreenje. ii.Nemeunarodni oru.sukobi oni u kojima neprijateljstva izbiju na podruju jedne drave. 56

WWW.EPRAVO.BA iii.Unutarnji nemiri i zategnutosti Protokol II iz 1977. se nee primjenjivati na situacije kao to su pobune,izolirani i sporadini akti nasilja i sl,jer to nisu oruani sukobi. Osim dravne vlasti tu nema druge strane u sukobu,nema ni stvarnih neprijateljstava,ni ratnog stanja,a ni neutralnosti treih drava. iv.Uplitanje Vijea sigurnosti UN u meunar. ili nemeunar.oru.sukob pravila prava oruanih sukoba primjenjuju se na jednak nain. Ali sve dok Vijee sig. jasno ne oznai agresora,u oru.sukobima izmeu drava mogue je da tree drave lanice UN proglase neutralnost. Neutralnost treih drava prestaje biti moguom nakon to Vijee sigurnosti usvoji mjere i nametne dravama lanicama UN dunost sudjelovanja u njima protiv neke strane u sukobu. Ako Vijee sigurnosti ili po njegovu odobrenju neki vojni savez poduzme oruanu akciju bilo u meunarodnom ili nemeunarodnom oruanom sukobu,oruane snage UN ili meunarodne organizacije dune su u svim situacijama potivati sva pravila prava oruanih sukoba. Zbog intervencije UN neki meunar.oru.sukob moe prerasti u nemeunar. ako se tom intervencijom okona oruano mijeanje treih drava u njemu. Dolazak i prisutnost meunar.snaga po ovlatenju VS UN moe dovesti do potpune obustave i neprijateljstva.

Ogranienja ratovanja obavezna u svim oruanim sukobima*

Radi se preteito o pravilima ius cogens koja obavezuju sve strane u svim vrstama oruanih sukoba,ukljuujui i snage UN ili meunarodne organizacije koje djeluju po ovlatenju Vijea sigurnosti. 1.Ratnici i civilno stanovnitvo. Osnovu prava oruanih sukoba ini razlikovanje izmeu civila i ratnika. U svim vrstama oruanih sukoba neophodno je poduzeti sve mjere da se civilno stanovnitvo zatiti,osim ukoliko sudjeluje u neprijateljstvu. U svim prilikama treba potovati temeljna ljudska prava kako civila,tako i ratnika,koliko to objektivno dozvoljavju uvjeti oruanog sukoba. 2.Ogranienja s obzirom na metode i sredstva ratovanj i upotrebe oruja: a)Ratna lukavstva su se uvijek smatrala dozvoljenim, s tim da ne smiju prei u perfidiju. Perfidija je strogo zabranjena, a podrazumijeva akte kojima se ulijeva povjerenje protivniku, navodei ga da povjeruje u to da ima neko pravo ili obvezu u pogledu zatite po meunarodnom pravu, s namjerom da se to povjerenje izda. Protokol I iz 1977.godine navodi neke od primjera perfidije: (a) pretvaranje da se ima namjera pregovarati pod parlamentarnom zastavom iil pretvaranje da se ima namjera predati; (b) pretvaranje nekoga da je nesposoban za borbu usljed rana ili bolesti; (c) pretvaranje nekoga u civila da bi imao poloaj neborca; (d) pretvaranje nekoga da ima zatieni poloaj koristei oznake ili uniforme UN ili neutralnih drava, zloupotreba oznaka crvenog kria, crvenog polumjeseca itd. b)Izdajniko ubijanje ili ranjavanje neprijatelja predstavlja meunarodni zloin. Ranjavanje ili ubijanje protivnika koji je poloio oruje nakon poziva da se preda je barbarski in i nije dozvoljeno ak ni kao protivmjera na takve radnje protivnike strane. c)Izjava da se nee davati milost, tj.naredba da nee biti preivjelih (ako se ne predaju), te u tom smislu prijetiti protivniku i ratovati na toj osnovi je takoe samo po sebi meunarodni zloin. d)Unitenje, pljaka ili pljenidba imovine protivnika je takoe meunarodni zloin, osim kad to imperativno nalae vojna potreba.

57

WWW.EPRAVO.BA e)Precizne odredbe o postupanju sa padobrancima usvojene su tek 1977. Ni jedna osoba koja u nevolji iskae padobranom ne smije biti predmetom napada za vrijeme sputanja. Ako se spusti na protivniku teritoriju, osobi u nevolji se treba pruiti mogunost predaje prije nego to postane metom napada. Izuzetak su zrano-desantne jedinice, na koje se ova ogranienja ne odnose. f)pijunaa ne predstavlja meunarodni zloin, ali pijun uhvaen na djelu nema poloaj ratnog zarobljenika i podlijee strogom kanjavanju, ali nakon prethodnog pravinog i nepristrasnog suenja. 3.Ogranienja ratovanja s obzirom na objekte: a)Nebranjena mjesta i vojni cilj. Zabranjeno je bilo kojim sredstvima napadati nebranjene gradove,sela, naselja ili zgrade.Bombardiranje iz zraka je zabranjeno u svrhu teroriziranja civilnog stanovnitva,razaranja ili oteenja privatne imovine koja nema vojni karakter. Bombardovanje iz zraka zakonito je samo ako je usmjereno na vojni cilj: vojne snage, utvrenja, vojne ustanove ili skladita, fabrike oruja i vojne opreme i sl. Nenamjerno oteivanje drugih objekata smjetenih u blizini vojnih ciljeva, pa i stradanje civila u njima, ne povlai nikakvu odgovornost jer se radi o tzv.kolateralnoj teti. b)Zatita kulturnih objekata i hramova. Noviji propisi izriito zabranjuju vrenje bilo kakvih neprijateljskih akata prema historijskim spomenicima, umjetnikim djelima ili hramovima koji predstavljaju kulturno i duhovno naslijee naroda. S druge strane, ova dobra je zabranjeno koristiti za podrku vojnim akcijama. c)Zatita objekata nunih za preivljavanje civilnog stanovnitva. Zabranjeno je napasti, unititi, ukloniti ili uiniti nekorisnim objekte koji su neophodni da bi civilno stanovnitvo preivjelo, kao to su namirnice, poljoprivredne oblasti za proizvodnju hrane, etva, iva stoka, postrojenja za pitku vodu i rezerve i postrojenja za navodnjavanje. d)Zatita graevina i instalacija koje sadre opasne sile. Ove graevine, kao to su brane, nasipi, nuklearna postrojenja i sl, ne smiju biti objektom napada ak ni ako su vojni ciljevi, ako takav napad moe uzrokovati oslobaanje opasnih sila pa prema tome i velike gubitke meu civilnim stanovnitvom. e)Zatita prirodne sredine. Protokol I iz 1977.godine predvia openitu pravnu obavezu da se prirodna sredina zatiti od obimnog, dugotrajnog i ozbiljnog oteenja. f)Zatita bolnikih i kartelnih brodova koji prevoze ratne zarobljenik 4.Zabranjene vrste oruja: a)Naboji teine ispod 400 grama koji se rasprskavaju ili su napunjeni goruom ili zapaljivom tvari. Ova zabrana ne vai za rat u zraku; b)Naboji koji se u ljudskom tijelu lako ire ili spljosnu(dum-dum naboji); c)Otrov i otrovno oruje; d)Svako oruje namijenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se ne mogu otkriti rentgenskimzrakama; e)Odreene vrste mina, mina iznenaenja i nekih drugih sredstava f)Napalm i druge vrste zapaljivog oruja i municije; g)Zasljepljujue lasersko oruje (zabranjeno 1996); h)Protivpjeadijske mine (zabranjene Konvencijom UN iz 1997, koju nisu prihvatile SAD, Kina i jo neke zemlje); i)Bakterioloko (bioloko), toksino i hemijsko oruje zabranjeno je jo na osnovu enevskog protokola iz 1925. j)U pomorskom ratu openito su dozvoljene samo usidrene mine. Sve ostale se smatraju zabranjenima. 58

WWW.EPRAVO.BA Upotreba nuklearnog oruja je prema nepodijeljenom miljenju pravne nauke zabranjena ve postojeim pravnim pravilima.Uz drugi ubojiti ili razorni uinak ono djeluje otrovno i zarazno.

Pravila humanitarnog prava primjenjiva u nemeunarodnim oruanim sukobima*

1.Elementarni obziri ovjenosti(humanosti). Za sve sluajeve nemeunarodnih oruanih sukoba zajedniki je l. 3. iz etiri enevske konvencije iz 49. propisuje neka minimalna pravna pravila kojih se sve strane u sukobu moraju pridravati. Ti elementarni obziri ovjenosti ije teko krenje predstavlja meunarodni zloin,obvezuju sve strane u svim sukobima izvan svake ugovorne osnove. Radi se prije svega o dunosti ovjenog postupanja kako prema civilima, tako i prema pripadnicima oruanih snaga koji vie ne sudjeluju u neprijateljstvima,I to bez ikakve dickriminacije tih zatienih osoba.U tu svrhu su prema tim osobama u svako doba i na svakom mjestu zabranjene slijedee radnje: a. b. c. d. nasilje protiv ivota i tijela uzimanje talaca povrede linog dostojanstva izricanje i izvravanje kazni bez prethodnog suenja pred redovno ustanovljenim sudom.

2.Protokol II. iz 1977. Protokol II.primjenjuje se samo na drave njegove stranke,i ukoliko se ostvari relativno visok prag njegove primjenjivosti. Pravila iz Protokola razvijaju i dopunjavaju l.3.Konvencije iz 1949: -Ranjenici,bolesnici i brodolomci-sa svima njima e se u svakoj prilici postupati humano I pruit e im se sva potrebna medicinska pomo. -Sanitetsko i vjersko osoblje-bit e potovano,zatieno i pomognuto u obavljanju njihovih dunosti. -Sanitetske jedinice i transporti-moraju se potivati na jednak nain kao i sanitetsko osoblje. -Civilno stanovnitvo-uiva opu zatitu od opasnosti koja proistie iz vojnih operacija. 3.Ratni zloini u kontekstu nemeunarodnih oruanih sukoba. Rimski statut Meunarodnog krivinog suda iz 1998. pored navedenih djela(a-d) nabraja i ostala teka krenja zakona i obiaja rata primjenjiva u oruanim sukobima koji nisu meunarodnog znaaja: i. Namjerno usmjereni napadi protiv civilnog stanovnitva koje neposredno ne sudjeluje u neprijateljstvima ii.Namjerno usmjereni napadi protiv zgrada, materijala, medicinskih jedinica i transporta, te osoba koje koriste u skladu s meunarodnim pravim ambleme enevskih konvencija iii.Namjerno usmjreni napadi protiv osoblja, instalacija, materijala, jedinica ili vozila ukljuenih u humanitarnu pomo ili u mirovnu misiju u skladu s Poveljom UN-a 59

WWW.EPRAVO.BA iv.Silovanje, seksualno ropstvo, nasilna prostitucija, nasilna trudnoa i bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja v. Novaenje djece mlae od 15 godina u oruane snage ili skupine; vi.Nareivanje premjetanja civilnog stanovnitva iz razloga vezanih za sukob; vii.Podrvrgavanje osoba koje su u vlasti druge strane u sukobu fizikom sakaenju ili medicinskim pokusima koji nisu opravdani i izazivaju smrt ili ugroavanje zdravlja.

Poetak i kraj meunarodnog oruanog sukoba. Pravne posljedice ratnog stanja*

1. Neprijateljstva i ratno stanje Pod ratnim stanjem podrazumijeva se odsutnost miroljubivih odnosa izmeu zaraenih drava. Ratno stanje nije uvijek identino sa stvarnim neprijateljstvima izmeu drava koje su se nale u sukobu. Naime, neprijateljstva mogu prestati kapitulacijom pobijeene drave ili na drugi nain, ali se ratno stanje produuje do sklapanja i stupanja na snagu mirovnog ugovora ili dok pobjednika drava jednostano ne okona ratno stanje. Najvanija znaajka nepriznatih oruanih sukoba je postojanje stvarnih neprijateljstava. Ali u njima ni jedna strana nije priznavala postojanje ratnog stanja. 2.Poetak meunar.oru.sukoba Predvianjem pravne obaveze prethodne objave rata nastojalo se za ubudue utvrditi trenutak izbijanja svakog rata. Time se nastojalo da objava rata prethodi stvarnim neprijateljstvima. Nakon to je Briand-Kelloggovim paktom iz 1928. rat postao meunarodnim pravom zabranjem,nakon II svj.rata vie nije bilo poznatih primjera objave rata jedne drave drugoj. Meunarodni oruani sukob moe poeti na jedan od slijedeih naina: a. objavom rata b. izbijanjem oruanog sukoba izmeu drava, ako je makar jedna od njih priznala ratno stanje c. okupacijom dijela ili itavog podruja druge drave d. u sluaju borbe naroda protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije i rasistikih reima koristei se pravom naroda na samoodreenje 3.Pravne posljedice ratnog stanja. Izbijanje rata ima znaajne posljedice na: 1. prekid diplomatskih odnosa izmeu zaraenih strana 2. dvostrane ugovore i. izbijanje rata ponitava dvostrane ugovore izmeu zaraenih drava o vojnom ili politikom savezu ili saradnji ii. za vrijeme trajanja rata svaka od zaraenih strana je slobodna suspebdirati izvrenje dvostranih ugovora o trgovini, prometu, ekstradiciji i drugim oblicima saradnje iii. mnogostrani i dvostrani ugovori, ije odredbe predviaju da e se izvravati u oruanim sukobima, tek se tada poinju stvarno primjenjivati iv. oruani sukob ne utie na vanost ugovora o granicama i onih koji ustanovljavaju objektivne reine 3. poloaj neprijateljskih dravljana koji ive ili se zateknu na podruju druge zaraene strane 4. trgovinske i druge sline odnose izmeu zaraenih strana i njihovih pravnih i fizikih osoba. 4. Prestanak meunarodnog oruanog sukoba-mogu je na neki od sljedeih naina: 60

WWW.EPRAVO.BA a) Prostim prestankom neprijateljstava, bez posebnog ugovora ovaj nain nije pogodan za savremene uvjete u kojima treba ugovoriti repatrijaciju izbjeglica i ratnih zarobljenika, pitanja sukcesije drava itd; b) pokorenje (debelacija, subjugacija) radi se o osvajanju cjelokupne teritorije druge zaraene strane. Slijedi aneksija, pod uslovom da prestane svaki otpor u zemlji i inostranstvu, te da svaka vlast osvojene drave nestane, ak i u izbjeglitvu. Anektirana drava prestaje postojati kao subjekat meunarodnog prava. Ovakav nain prestanka rata nije mogu, imajui u vidu sadanje propise meunarodnog prava; c) Mirovnim ugovorom ovaj nain se smatra normalnim nainom okonanja ratnog stanja. Tim se ugovorom ureuju sva pitanja koja proizilaze iz rata i promjena koje su se u ratu desile. U nedostatku drugaijih propisa u mirovnom ugovoru, primjenjuje se naelo postliminium. To znai da se za osobe koje su se zatekle bilo u neprijateljskoj dravi ili na okupiranoj teritoriji, ponovo uspostavljaju sva prava kakva su postojala i prije rata. d) Neki se rat moe okonati i ugovorom druge vrste. e) Sporazumom o primirju sklapa se sa namjerom okonanja neprijateljstava u oekivanju konanog mirovnog ugovora. Ako ugovor izostane, a izostane i obbnova neprijateljstava, sporazum o primirju se stvarno primjenjuje kao ugovor o prestanku ratnog stanja; f) Jednostranom izjavom na ovaj nain pobjednika drava okonava ratno stanje sa pobijeenom dravom ako primirje nije na vidiku. Ova praksa nastala je nakon II sv.rata u odnosu na Njemaku, Austriju i Japan.

5. Naelo postliminium neki meunar.pravnici ga uzimaju kao naelo temeljem kojeg se poloaj osoba i stvari nakon osloboenja od neprijatelja vraaju u prijanje stanje. Danas ima 2 znaenja : -moe se odnositi samo glede posljedica akata koje je okupant poduzeo bilo u prekoraenju ili u krenju svojih ovlasti -drava koja je kroz krae razdoblje bila upokorena i anketirana od druge drave,nakon to se oslobodi i ponovo stekne neovisnost nastavlja sa svojim postojanjem kao da te aneksije nije ni bilo. 6. Neprijateljstva se mogu okonati na jedan od slijedeih naina: primirje obustavlja ratne operacije uzajamnim sporazumom zaraenih strana. Moe biti: lokalno-obustavlja ratne operacije samo izmeu odreenih dijelova zaraenih vojski i na odreenom podruju. ope na svim frontovima!

opa bezuvjetna kapitulacija jednostran in poraene drave popraen sporazumom o predaji svih vojnih postrojbi i dokidanjem svih civilnih vlasti u njoj. prekid neprijateljstava ili primirje po nalogu ili po preporuci Vijea sigurnosti UN-a. ostale vrste ugovora o prekidu ili suspenziji neprijateljstava. Do takvih ugovora dolazilo je na diplomatskim konferencijama posredovanjem treih drava ili organa UN.

61