POVIJEST

Srednjovjekovni vitezovi bili su moni ratnici koji su se

borili za svoga kralja i za svoju zemlju. Borili su se na konjima kako bi branili kraljeve posjede i utvrene dvorce.

 Srednjovjekovno vitetvo utemeljio je franaki vladar

Karlo Veliki. Drava Karla Velikog obuhvaala je velik dio zapadne Europe, ukljuujui Francusku i znatna podruja Italije i Njemake. Srednjovjekovni vitezovi potjecali su iz zemalja koje su podpadale po Karlovu dravu i stotinama su godina bili vrlo utjecajni u Europi.

 U mirnodopska vremena vitezovi su morali ostati u

dobroj tjelesnoj formi i sauvati steene ratnike vjetine. Zato su sudjelovali na turnirima.

 Turniri su poeli kao borbe za alu pri kojima su

vitezovi mogli pokazati svoje ratnike vjetine. U takvim borbama, koje su se zvale turniri, dvije ekipe vitezova borile su se jedna protiv druge na irokoj livadi. Prvi turniri odrani su poetkom 11. stoljea. Pobjedniki vitezovi imali su pravo zadrati konje i oklope od svojih protivnika. Poraeni vitezovi su ih mogli otkupiti.

 S vremenom su turniri postali omiljeni i meu

obinim pukom. U 13. stoljeu postali su popularna zabava i smatrali se sportom. Posljednji viteki turnir odran je tijekom 17. stoljea.

 Kriarski ratovi bili su vojni pohodi zapadnoeuropskih

krana protiv muslimana na Bliskom istoku radi podruja koje se tada zvalo Sveta Zemlja. Na tom se podruju nalaze Jeruzalem i Kristov grob. Obje su strane eljele imati nadzor nad Svetom Zemljom.

 Svetu Zemlju su 1040. godine zaposjeli muslimani.

Njihove su vlasti prisilile krane da napuste Svetu Zemlju. Europski kranski vladari prestraili su se da e muslimani htjeti osvojiti i neke dijelove Europe, zbog ega je 27. studenoga 1095. papa Urban II. Pokrenuo prvi kriarski pohod. Planirao je pobijediti muslimane u Siriji i Palestini i zatim zahtjevati od njih da predaju Jeruzalem.

 Vitezovi kriari nisu nikada uspostavili nadzor nad

Svetom Zemljom unato dugogodinjim borbama. U prvom kriarskom pohodu krani su pobjedili muslimane i zauzeli mnoge gradove. Meutim, muslimani su poeli uzvraati udarce i 1144. godine preoteli su grofoviju Edessu koju su kriari osnovali u tadanjoj Siriji.

 Tijekom kriarskih ratova ustrojile su se posebne

skupine vitezova. Ti su se vitezovi zavjetovali Bogu i svoje oklope ukrasili krievima. Postojale su tri glavne takve kriarske skupine: hospitalci, Njemaki ili Teutonski viteki red i templari.

 Rikard I. bio je jedna od najveih ratnika meu

engleskim kraljevima. Vladao je od 1189. do 1199., ali je kroz tih deset godina u Engleskoj proboravio samo est mjeseci. Veinu vremena svoje vladavine proveo je borei se u kriarskim ratovima.

 Kada je vitez navukao pun oklop, bilo ga je teko

prepoznati na bojnom polju. Zato su se vitezovi sluili svojim grbovima kako bi ih se moglo idetificirati. Sustav pravila koji odreuju izgled i uporabu grbova zove se heraldika.

Bitka kod Hastingsa

Bitka kod Azincourta

Opsada Jeruzalema

Bitka kod Boswortha