Sie sind auf Seite 1von 541

MONUMENTA

SPEOTANTIA EDIDIT
SPEOTANTIA
EDIDIT

MEEIDIONAL1UM.

HISTORIAM SLAVORÜM

MERIDIONALIÜM,

ACADEMIA SOJENOIAKÜM ET AETIUM SLAVOBUM

VOLUMEN TRICESIMUM SEXTÜM.

ZAGRABIAE 1915.

ЕХ

OFFICINA

SOCIETATIS

TYPOGRAPHICAE.

ACTA

VOLUMES II. URE-DIO
VOLUMES II.
URE-DIO

COMITIALFA REGNI CROATIAE SLAVONIAE.

DALMATIAE

HRVATSKI SABORSKI SPISI.

FERDO ŠIŠIĆ,

PRAVI ČLAN JUGOSLAVENSKE

AKADEMIJE.

!NJIGA DRUGA: OD GODINE 1537. DO GODINE 1556. DODATAK: 1.526.—1589.

U ZAGREBU 1915.

NA

PRODAJU

U

AKADEMIJSKOJ

KNJIŽARF

(ST.

KUGLI).

UAV.

HARTMANA

PREDGOVOR. tri godine izlazi druga sveska „Hrvatskih gradja arkiva: Zagreb : a) kr. uzeta je
PREDGOVOR.
tri godine
izlazi
druga sveska
„Hrvatskih
gradja
arkiva:
Zagreb :
a)
kr.
uzeta je iz ovih
zemaljski
4
b) kaptolski
24
c) akademički
11
Beč :
a)
c.
i
kr.
tajni
državni
124
b)
u ministarstvu
zajed. fin.
24
c)
u ratnom
2
Gradac:
štajerski
zemaljski
5
52
Budimpešta:
a)
kr. ugar.
zemaljski
b)
magj.
nar.
muzeja
11

Još neobjelodanjena

Körmend:

hercega

Batthvanyja

5

Poslije

saborskih

spisa"

zapremajući razdoblje od god. 1537. do 1556

to jest vrijeme Katzianerove

neuspjele vojne i priprava za nju (1537.). banovanje Tome Nadasdyja (1537.—1539.) i Petra Keglevića (1537.—1542.) te Nikole Zrinskoga (1542.—1556.). Objelodanjena gradja najvećim je dijelom nova. jer od 317 komada prvi ih je put u ovoj knjizi štampano 262. dakle već od prije poznatih ima samo 55 komada.

komada.

?r

J)

;J

>;

в

J:

dok su 3 komada preuzeta neposredno iz štampanih knjiga, naime 1 komad

iz osobito rijetke knjige Dresser: Ungnadische Cronika. Leipzig 1602. (u

c. kr. dvorskoj biblioteci u Beču: 19. G. 32.) i 2 komada iz djela Kiss:

A magvar heljtartotanacs I. Ferdinand koraban es 1549.—1551. evi le-

veles könyve. Budimpešta 1908., u kojoj je objelodanjen jedan zbornik iz arkiva grofova Khuen-Hedervaryja u Hedervaru. Spisi, što ih je objelodanio Frakno i iz arkiva bečkih i budimpeštanskih te körmendskoga, pomnjivo

su kolacionirani s originalima (što se pokazalo veoma uspješnim i korisnim

poslom), a tako i ostali komadi preuzeti iz Turopoljskih spomenika knj. III.

Laszowskog a i Kukul j ević e vih Jura regni II. Od ovih neobjelodanjenih spisa primio sam iz Smičiklasove zbirke, koja je sezala u glavnom samo do godine 1540., znatan dio gradje iz

bečkoga državnoga arkiva (63 komada), a sve ostalo prikupio i kopirao

posao, odlučio sam

se, da odsada unaprijed ne objelodanjujem spise pisane njemačkim jezikom

u originalnoj njihovoj ortografiji (kako sam to učinio kod predanih mi

spisa u prvoj knjizi, ostavivši ih nepromijenjene u tom obziru), nego sam

ih (prema prijedlogu milnchenskoga profesora Stieve-a) približio spoljašnom

formom modernom u njemačkom pravopisu, izostavivši sva suvišna pismena,

ali ne dirajući inače

upotrebu njihovu. Kod latinskih spisa ostala je originalna ortografija ne-

u sam pravopis; to će bez sumnje znatno olakšati

sam ja. Budući da je daleko najveći dio knjige moj

VI

taknuta, tek što je tamo amo po gdjekoja pisarska pogrješka (lapsus ca­ lami. Schreibfehler) eo ipso ispravljena bez posebne opaske i naglasivanja, kako to i traži izdavanje novovjeki h spisa, prema zaključku stvorenom na istom historičkom kongresu, gdje je prihvaćen i Stieve-ov prijedlog.

Ispuštena mjesta označena su vazda

u

zagradama ([ ]), dok

crticama (—
crticama
(—

), oštećena ili

originalu nečitljiva mjesta točkama

.), dopunjena mjesta uglatim

ono etc. u tekst u ne znači, da j e ma i riječ izo­

stavljena, nego da je upravo tako (se. etc.) napisano i u originalu; sve to- vrijedi ne samo za ovaj svezak, nego i za prvi.

I u ovoj sam knjizi pored strogo saborskih spisa svratio pozornost još i na takove, koji su sadržinom svojom u vezi sa saborskim rasprav­

ljanjem, a to su: pitanje pop un jenja banske stolice i doznačivanja banske

i

to

glaviti razlog taj, što nam još uvijek nijesu sačuvani potpuni saborski spisi (zapisnici), nego tek tu tamo rastreseni fragmenti, a pored toga bez, sumnje historik treba i hoće da zna, da li su saborsk i zaključc i uistin u i proveden i bili, i uopće, как а ih je sudbin a snašla . Medjutim, trećom knjigom otvara nam se pomalo i ovaj najdra­ gocjeniji izvor hrvatskoga saborskoga života, a onda će prestati potreba objelodanjivanja takih spisa, koji nijesu upravo u najtjesnijoj vezi sa sabor­ skim radom.

ostale vojničke plaće od strane kraljeve, onda pitanje zemaljske obrane,

jest pitanje prvih početaka hrvatske i slavonske krajine. Tomu je po-

Alfabetski indeks izradjen je tako, da tumači sva geografićka. a tako

i

se: imena zemalja, gradova ili mjesta u titulama kraljevskoj, banskoj, gene­ rala krajine, velikih župana itd. nijesu uzeta u obzir, nego samo mjesta,

o kojima je govora u spisima. Stoga će indeks mnogome, a naročito ne­

hrvatskomu istraživaču, služiti kao neke ruke komentar. U „Dodatku" sa­ brao sam neke isprave, koje su utekle mojoj pažnji kod sabiranja gradje za prvu a i za ovu drugu knjigu.

Kod sabiranja i objelodanjivanja gradje pomogla su me neka gospoda

u nekim slučajevima i familijarna imena navedena u spisima. Eazumije

drugovi i prijatelji, kojima treba da se napose zahvalim, a u prvom redu

gospoda Julij e

Szekfi i

Tagany i i Sando r Horvat h u kr. zem. ugar. arkivu; Josip Holub

u arkivu magj. nar. muzeja u Budimpešti. Bogoljub Krni^ i Emilij e

Laszowsk i u Zagrebu; kolega Julij e Golik bio je pak tako ljubazan, pa mij e pomagao kod korekture. Napose još se zahvaljujem gosp. univer- sitetskom profesoru Karl u Kadlecu u Pragu na prijaznoj i pohvalnoj,

recenziji i objavi moje prve knjige ovih „SaborsJcih spisa" (gl. Sborni k ved pravnich' a statnich. Eoč. XIII. [1612.—13.] str. 478.—488.), a tako

i

onima, koji su sa mnom kolacionirali moje kopije; to su

i

Е o cl er i eh

Goos

u

c.

kr. državnom arkivu u Beču:

Karl o

i bivšem universitetskom profesoru u Budimpešti, poznatomu izdavaču hi­ storijske gradje i historiku Ivanu Karaesonyiju , sada kanoniku u

Nagyväradu, koji je toliko pohvalno ocijenio moju prvu knjigu ovoga cijela,

u magjarskom

historičkom časopisu

„Šzazadok"

191.8., str.

290.—291.

U Zagrebu

na Petrovo 1915.

Ferdo

Sišić.

8ADRŽAJ. I. SlavonsKi i hrvatshi sabori Kroz godinu 1—181 1. 3. januara 1537. U Beču.
8ADRŽAJ.
I.
SlavonsKi
i hrvatshi
sabori Kroz
godinu
1—181
1.
3. januara
1537. U Beču.
Ferdinand javlja hrvatskom i
slavonskom saboru, da je svojim dikatorima imenovao Ivana
Kaštelanovima i Emerika Bradača
8
2.
16. januar a
1537. U Beču. Ferdinand šalje kao svoje pu­
nomoćnike k Ludoviku Pekrvju pečujskoga prepošta Alberta
ocl Pereg a
i Luk u Szekelya od Ormužđa
8
3.
17. januar a 1537. U Beču. Ferdinand ovlašćuje pečujskoga
prepošta Alberta
od Perega i Luku Szekelya od Ormužđa.
da pregovaraju
s Ludovikom Pekryjem, pod kojim će uvje­
tima primiti bansku čast
4
4.
23. januar a
1537. U Varaždinu.
Pečujski prepošt Albert
ocl Pereg a i Luka Szekely od Ormužđa izvješćuju kralja Fer ­
dinanda
o svojim pregovorima s Ludovikom Pekryjem, koji
se
izjavio
spremnim prihvatiti bansku east, ali uz napose
stavljene uvjete
5
5.
31. januar a
1537. U Beču.
Instrukcija
kralja
Ferdinanda
prepoštu Albertu i Luki Szekelyu glede pregovora o imeno­
vanju za v bana s Ludovikom Pekryjem ili s JDiskupom zagre­
bačkim Simonom Erdödyjem
9
в.
4. feburara
1537. U Grabovniku. Franjo Tahy crta Ivanu
Katzianeru
nevolju
Slavonije poslije pada Požege (15. ja­
nuara), te
ga
moli, da bi
u kralja
izradio pomoći, jer da će
inače čitava zemlja pasti u turske ruke
11
7.
5. februara 1537. U Grabovniku. Franjo Tahy crta kralju
* Ferdinandu nevolju Slavonije poslije pada Požege (15. ja­
nuara), te moli pomoći, jer da će inače
u turske ruke
čitava zemlja pasti
12
8.
5. februara
1537.
U Kreštelovcu.
Mihajlo Szentivanyi
javlja Franji Batthydnyju o nasiljima Ludovika Рекгуја i o
napredovanju turskom
13
9.
Izmedju
16. i 21. februara 1537. U Passauu. Ferdinand
javlja Franji Tahyju, da šalje, Slavoniji u pomoć Ivana Ka-
tzianera
13
10.
21. februar a
1537. U Beču. Albert od Perega. prepošt pe­

čujski,

šalje kralju

Ferdinandu uvjete, pod kojima bi Lu-

VIII

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

25. februara 1537. U Sobjeslavi. Ferdinand javlja Ludo- viku Pekryju, da će primiti odgovor na njegove predloge do koji dan. čim stigne u Prag

27. februara 1537. U Nemetujväru. Franjo Batthyany piše Ivanu Kaštelanoviću o budućem hrvatskom saboru, na koji lično doći ne će

o budućem hrvatskom saboru, na koji lično doći ne će 10. marta 1537. U Pragu. Ferdinand

10. marta 1537. U Pragu. Ferdinand javlja braći Ivanu i Nikoli Zrinskomu, da je imenovao Ivana Katzianera vrhov­ nim vojskovodjom u slavonskoj vojni protiv Turaka

11. marta 1537. U Pragu. Ferdinand šalje zagrebačkom bi­ skupu Simonu kao svoje pouzdanike prepošta Alberta od Perega i Luku Szekelya

11. marta 1537. U Pragu. Ferdinand javlja Luđoviku Pe­ kryju, da će primiti odgovor na njegove predloge preko pre­ pošta Alberta

11. marta 1537. U Pragu. Ferdinand odgovara Luđoviku Pekryju na njegove uvjete od 21. februara, pod kojima bi bio voljan da se primi banske časti

11. marta 1537. U Pragu. Ferdinand šalje hrvatskom plemstvu kao svoga pouzdanika prepošta Alberta od Perega

11. marta 1537. U Pragu. Ferdinand obećaje Luđoviku Pe­ kryju gradove Medvedgrad, Rakovec i Lukavec

14. marta 1537. U Pragu. Ferdinand nalaže slavonskom plemstvu, da podupire Ivana Katzianera u njegovim vojnim poduzećima na Dravi i Savi

22. marta 1537. U Ljubljani. General Ivan Katzianer tuži se slavonskim staležima poradi zaključaka stvorenih na sa­

boru u Križevcima dne 12. marta 1537 izabran posebni kapetan kraljevstva

13. aprila 1537. U Zagrebu. Ivan Katzianer piše Ivanu Kaštelanoviću, da se nada, е će Petar Kegiević doći na sabor u Križevce

a naročito što je

15. aprila 1537. U Križevcima. Zaključci slavonskoga sa­ bora održana u Križevcima

15. aprila 1537. U Križevcima.

Adresa slavonskoga plem­

stva na kralja Ferdinanda sa sabora održana u Križevcima

23. aprila 1537. U Varaždinu. Ludovik Рекгу odgovara kralju Ferdinandu na neke njegove uvjete, dostavljene mu po prepoštu Albertu od Perega

2. maja 1537. U Pragu. Ferdinand odgovara staležima sla­ vonskim glede zaključaka, što su ih stvorili na saboru u Kri­ ževcima 15. aprila

2. maja 1537. U Pragu. Ferdinand poziva slavonske staleže,, da dadu ratnu pripomoć, potrebnu za obranu zemlje

3. maja 1537. U Varaždinu. Ludovik Рекгу javlja Ferdi­ nandu o skupljanju turskih četa i moli. da mu se isplati 3000 ugarskih, a ne renskih forinti

IX

28. 5. maja 1537. U Požunu. Prepošt Albert stavlja kralju Fer­ dinandu neke predloge s
28.
5. maja 1537. U Požunu. Prepošt Albert stavlja kralju Fer­
dinandu neke predloge s obzirom na budući sabor slavonski
39
29.
21. maja 1537.
U Pragu. Ferdinand odgovara Ludoviku
Pekryju na njegovo pismo od 3. maja i poziva ga. da krepko
podupre vojne operacije Ivana Katzianera
41
30.
10. juna 1537.
U Pragu. Ferdinand doznačuje prihode Ivanu
Katzianeru kao vrhovnom vojskovodji
skoj vojni .
u predstojećoj
slavon­
42
31.
Prije 17. juna 1537.
U Križevcima. Ivan Katzianer moli
slavonske staleže,
da
se na sadašnjem
saboru
odazovu kra­
ljevim željama
43
32.
17. juna 1537. U Križevcima. Zaključci stvoreni na saboru
slavonskoga plemstva u Križevcima
45
33.
17. juna 1537. U Križevcima. Adresa slavonskoga plemstva
sa sabora križevačkoga kralju Ferdinandu
49
33.
19. juna 1537. U Križevcima. Ludovik Рекгу moli kralja
Ferdinanda, da se ispune oni uvjeti, što ih je utanačio s pre-
poštom Albertom od Perega. a podjedno moli i grad Mali
Kalnik poradi zasluga, što ih je stekao sazvavši posljednji
sabor slavonski (od 17. juna)
50
35.
29. juna 1537. U Pragu. Ferdinand odobrava saborske za­
ključke slavonskoga plemstva, no zahtijeva, da se oni ostvare i
ispune
51
36.
29. juna 1537. U Pragu. Ferdinand odgovara na pismo
Ludovika Рекгуја od 19. juna i hvali zasluge njegove, što
što ih je sebi stekao sazvavši sabor od 1.7. juna u Križevce
52
37.
.21. septembra
1537. U Beču.
Ferdinand traži od Franje
Batthyanyja, zagrebačkoga biskupa Simona Erdödyja i Ludo­
vika
Рекгуја,
(a
tako
nesumnjivo
plemstva
slavonskoga,),
da
podupru
i od ostalih velikaša i
vojnu poduzetu proiiv
Turaka za oslobodjenje
Slavonije
58
38.
8. oktobra 1537. U Beču. Ferdinandov proglas na staleže
ugarske i slavonske poradi Katzianerove vojne
53
39.
8. oktobra 1537. U Beču. Ferdinand šalje slavonskim veli­
kašima i plemstvu kao svoje pouzdanike Trajana Auersperga
i Vilima Bumpfena
56
40.
18. oktobra 1537. U BeČu. Kraljevski nalog kancelaru
Adamu Oarolu, kako da sastavi obznanu na slavonsko plem­
stvo
i
velikaše
o imenovanju
Nikole Jurišića kapetanom
mjesto Ivana Katzianera
56
4.1.
18. oktobra 1537. U Beču. F v erdinand
javlja Franji Battya-
nyju,
biskupu
zagrebačkomu
Simonu
Erdodyju
i ostalom
plemstvu,
da je učinio slavonskim kapptanom mjesto Ivana
Katzianera Nikolu Jurišića
.
58
42.
19. oktobra 1537.
U Beču.
Ferdinand
doznačuje
Nikoli

х

43. 19. oktobra

1537. U Beču. Ferdinand javlja Luđoviku Pe­

Ivana Ka-

kryju,

tzianera Nikolu Jurišića

da je učinio slavonskim

kapetanom

mjesto

44.

45.

46.

47.

48.

49.

£0.

1537. U Beču. Ferdinand nalaže da se pokorava Nikoli Jurišiću, Ivana Katzianera kapetanom slavonskim
1537.
U Beču.
Ferdinand
nalaže
da
se
pokorava
Nikoli
Jurišiću,
Ivana Katzianera kapetanom
slavonskim
oktobra
1537.
U Beču.
Kraljevski
nalog'
Slavonije
1537.
U
Beču.
Ferdinand
nalaže
da
se pobrine
za zaštitu
Slavonije,
dok
kao svoga pouzdanika Luđoviku Pekryju

mjesto

20.

Adamu

se pobrine za zaštitu

20. oktobra

Pekryju,

nove pomoćne čete

od Perega

koga je

19. oktobra

plemstvu,

slavonskom

učinio

kancelaru

da

Oarolusu, da sastavi pismo na Ludovika Pekryja,

Luđoviku

ne stignu

23. oktobra 1537. U Beču. Ferdinand šalje prepošta Alberta

i zagre­

bačkom biskupu Simonu Erdödyju

23. oktobra 1537. U Beču. Instrukcija dana prepoštu Albertu od Perega, da pregovara s Ludovikom Pekryjem glede nje­ gova imenovanja banom

23. oktobra 1537. U Beču. Ferdinand javlja Ivanu Kašte- lanoviću, da šalje na slavonski sabor pečujskoga prepošta Alberta

28. oktobra 1537. U Beču. Ferdinand javlja staležima sla­ vonskim, da je imenovao svojim komesarima na saboru Ni­

kolu Jurišića, Franju Batthyanyja, Szekelya

Alberta od Perega i Luku

51. 28. oktobra 1537. U Beču. Instrukcija dana kraljevskim ko-

misarima Nikoli Jurišiću, Franji Batthyänyju,

rega i Luki Szekelyu za slavonski sabor sazvan u Dubravu

za 5. nuvembra

Albertu od Pe­

52. Prije 5. novembra 1537. (U Brinjama?) Vuk Frankapan

ođazivlje se pozivu

Dubravu te ga podjedno moli. da bi mu darovao budi Žum-

.

u

kralja

Ferdinanda,

da podje

(u Istri)

na sabor

.

,

.

.

berak s Uskocima, budi grad Lupoglav

59'

60

61

61

62

63

68

68

69

77

53. 6. novembra 1537. U Dubravi. Zelje slavonskih staleža

predane njihovim

bravi pred kralja Ferdinanda u Grac

1537. U Dubravi.

prepošta Alberta od Perega kralju saboru u Dubravi

poslanicima, koji će poći sa sabora u Du­

Nikole Jurišića i

Ferdinandu o slavonskom

Izvještaj

54. 7. novembra

55. 11. novembra

1537. U Gracu. Ferdinand prima na znanje

izvještaj pečujskoga prepošta Alberta

56. Od 12. do 23. novembra 1537. U Gracu.

57.

Izmedju

12. novembra

i

4.

Predstavka poslanstva

izaslana

decembra

šta­

jerskim staležima o prisutnosti slavonskih poslanika u Gracu

1537. U Gracu.

sa slavonskoga sabora u Du­

Ferdinand

79

80

81

82

XI

Izmedju 12, novembra i 4. decembra 1537. U Gracu.

predloga slavonskim saborskim posla­

nicima, što ih je otpremio pred kralja Ferdinanda sabor sa­ zvan u Dubravu za 5. novembra

Ulomak kraljevskoga

kralja Ferdinanda slavonskim što ih na želje
kralja
Ferdinanda
slavonskim
što
ih
na želje

saborskim

Izmedju 12. novembra i 4. decembra 1537.

Propozicije

nicima,

U Gracu.

posla­

je pred njega otpremio sabor sazvan u Du­

brav u za 5 . novembra

Izmedju 12. novembra i 4. decembra 1537. U Gracu. Odgovori slavonskih saborskih poslanika na kraljevske pro- - pozicije

Izmedju 12. novembra i 4. decembra 1537.

li Gracu.

Odgovor kralja Ferdinanda na odgovore slavonskih saborskih

poslanika na kraljevske propozicije Izmedju 12. novembra i 4. decembra 1537. U Gracu. Odgovor slavonskih saborskih poslanika na odgovor kralja Ferdinanda Izmedju 12. novembra i 4. decembra 1537. U Gracu.

Kraljevsko rješenje

6. novembra

istaknute po saboru u Dubravi

4.

Tomi Nädasdyju banske prihode

5.

Nadasdyju Nikolu Jurišića

decembra 1537. U Gracu. Ferdinand doznačuje banu

decembra 1537. U Aflenzu. Ferdinand šalje banu Tomi

9. decembra 1587. U Kremsu. Ferdinand javlja banovima

nalog na

9. decembra 1537. U Kremsu. Ferdinand nalaže staležima

da se pokoravaju banovima 9. decembra 1537. U Kremsu. Obrazac pozivnice, kojom je

Ferdinand pozvao velikaše na slavonski sabor u Križevce za 6. januara 1538

9. decembra 1537. U Kremsu. Ferdinand pozivlje hrvatsko

i slavonsko plemstvo, na sabor u Križevce za б. januara 1538. 9. decembra 1537. U Kremsu Ferdinand traži od gjurskoga

biskupa Franje Ujlakyja, da mu što prije pošalje instrukciju

.

15. decembra 1537. U Požunu. Franjo Ujlaky javlja kralju

Ferdinandu, da mu šalje zatražene spise za slavonski sabor, koje će neki Nadasdvjev čovjek odnijeti u Slavoniji

17. decembra 1537. U Požunu. Prepošt Albert od Perega

moli kralja Ferdinanda, da izdade rješenje o pitanju slavonske

tridesetnice, kojom je dosada upravljao Luđovik Рекгу Prije 18. decembra 1538. Predloži i želje bana Tome Na- dasdyja iznesene kralju Ferdinandu prije sastanka križevač- sabora od 6. januara 1538

za krabevske komisare, koji će poći na slavonski sabor

Tomi Nadasdyju

i

Petru

Kegleviću,

da im

šalje

staleže, da im se imadu pokoravati

.

.

87

89*

96-

98-

100

10(>

101

10¾

102

103

104

104

105

105

106

XII

74. 18. decembra 1537. U Kremsu. Ferdinand nalaže austrij­ skom vicedomu, da dade napraviti obim banovima banske

zastave . 109 •57. 18. decembra 1537. U Kremsu. Ferdinand nalaže gjur- skom biskupu Franji
zastave
.
109
•57.
18. decembra 1537. U Kremsu. Ferdinand nalaže gjur-
skom
biskupu
Franji
Ujlakyju,
da otpremi neka po njemu
potpisana
pisma, po banskom
čovjeku
u Slavoniju
.
109
76.
18 decembra 1537. U Kremsu. Kraljevska instrukcija za
kraljevske komisare Nikolu Jurišića
i Franju Batthyanija, koji
će poći na slavonski sabor, sazvan za 6. januara 1538. u
Križevce
110
77.
18. decembra 1537. U Kremsu. Ferdinand javlja službe­
nicima tridesetničarima
da je Lnđoviku Pekriju
u zagrebačkoj
i varaždinskoj županiji,
oduzeo upravu tridesetnice
117
78.
18. decembra
1537.
U Kremsu.
.
Ferdinand nalaže Luki
Szekelyu, da pred komorom u Požunu položi račun o upravi
slavonske tridesetnice, kojom je zajedno s Ludovikom Pe-
kryjem
dosada upravljao
118
79.
19. decembra 1537. U Kremsu. Ferdinand javlja hrvatsko-
slavonskim staležima, da šalje na sabor u Križevce kao svoje
komisare Nikolu Jurišića
i Franju
Batthyänyja
119
80.
23. decembra 1537. U Kremsu. Uputa Nikoli Jurišiću glede
doznake plaća banovima Tomi Ntiđasdvju i Petru Keglevicu
119
81.
24. decembra
1537. U Särväru .
Nikolu Jurišića,
da
mu
što prije
Ban Toma Nadasdy moli
posije novaca za podmi­
renje
službenika,
jer
inače ne može na sabor križevački ni
on
ni
oni;
stoga neka kralj
za slučaj,
slati novaca, odgodi sabor na zgodniji
da mu ne može po­
čas
l g
0
•82.
25. decembra
1537.
U Kisegu.
Nikola Jurišić
odgovara
banu Tomi Nadasdyju, da su zatraženi novci na putu u Ptuj
i
da
će
on doći na sabor
u Križevce
122
83.
27. decembra
1537.
U Pragu. Instrukcija slavonskim sa­
borskim
dikatorima
Pavlu
Bornemisszi
i Pavlu
Peselu
123
84.
27. decembra
1537. U Pragu.
.
Ferdinand javlja banovima
Tomi Nadasdyju
i
Petru
Keglevicu,
da šalje
svoje na križevački sabor Pavla Bornemisszu
kao dikatore
i Pavla Pesela
125
85.
27. decembra 1537. U Pragu.
Instrukcija slavonskim sabor­
skim dikatorima Pavlu Bornemisszi i Pavlu Peselu
.
126
86.
27. decembra 1537. U Gracu. Ferdinand nalaže svojim
komisarima Nikoli Jurišiću
i
Franji
Batthyanyju,
da uzna­
stoje na saboru, da se odredi sabiranje
zaostale dike
.
.
.
127
•87. 28. decembra 1537. U Pragu. Ferdinand nalaže, da se bano­
vima Keglevicu i Nadasdyju isplati svakome po hiljadu fo­
rinti iz slavonske dike
88. • 28. decembra 1537. U Gracu. Kraljevski nalozi s obzirom
127
na slavonsku
tridesetnicu
128
89.
28. decembra 1537. U Gracu. Ferdinand nalaže ženi Ludo-
vika Pekryja,
sa slavonskom
da izruči Pavlu Bornemisszi sve, što je u vezi
tridesetnicom
129

XIII

90. 29. decembra 1537. U Pragu. Ferdinand nalaže, da se banu Tomi Nadasdyju imade iz
90.
29. decembra 1537. U Pragu. Ferdinand nalaže, da se banu
Tomi Nadasdyju imade iz ugarskih prihoda isplati hiljadu
forinti
130
91.
29. septembra 1537. U Pragu. Kralj Ferdinand nalaže Aha-
ciju Schrottu. da umjesto Ludovika Pekryja nadje zgodnu
ličnost za upravu slavonske tridesetnice • . 130
92.
30. decembra 1537. U Pragu. Ferdinand nalaže Pavlu Pe-
selu. da s Pavlom Bornemisszom podje kao dikator u Sla­
voniju
131
93.
31. decembra 1537. U Pragu. 0 podmirenju banske place 132
II.
Slavonshi
i hrvatski sabori Kroz godinu 1538.
137—246
94.
3. januara 1538.
U Pragu.
Ferdinand nalaže, da se na
saboru (slavonskom)ispitaju
nedjela Ludovika Pekryja
.
137
95.
6. januara 1538. U Križevcima. Slavonski sabor daje Ivanu
Ungnadu svjedočanstvo, da se pošteno ponio u prošloj vojni
na Turke '
137
96.
6. januara 1538.
U Križevcima.
Zaključci slavonskoga
plemstva stvoreni na saboru u Križevcima
139'
97.
12 januara 1538. U Pragu. Ferdinand javlja banu Tomi
Nadasdjju,
da se nije njegovom krivnjom zgodilo, što nije za
vremena primio obećanu plaću, poradi čega nije htio, da ide
na sabor križevački
148
98.
15. januara. 1538. U Pragu. Ferdinand nalaže, da se onih
hiljadu forinti, što ih je primio ban Toma Nadasdy u Ptuju
putujući na slavonski sabor
(u Križevce), odbije od njegove
banske plaće
149
99.
24. januara 1538. U Sempti. Aleksij Thurzo javlja kralju
Ferdinandu o nasiljima Ludovika Pekryja
Početkom
1538.
benika Ludovika Pekryja
Preslušanje Antonija Nagyvatyja služ­
151
100.
30. januara 1538.
Pokraj Kreštelovca. Bani Petar Ke-
glević
i
Toma Nadasdy prikazuju
kralju Ferdinandu nepo­
voljno stanje Hrvatske i Slavonije poslije križevačkoga sabora,
od čijih zaključaka
kako je obećao
ne će biti ništa, ako i on ne pomogne,
156'
101.
1. februara 1538.
U Ptuju.
Izvještaj
Pavla Pesela o sla­
.
10*2. 2. februara 1538. U Nemetujväru. Franjo Batthyany
zauzimlje se kod kralja Ferdinanda na želju križevačkoga sa­
vonskom saboru i o varaždinskoj tridesetnici
163
bora za Ivana Katzianera i Ludovika Pekryja
16в
103.
4. februara 1538. U Pragu. Ferdinand nalaže, da se ima
Ivan Katzianer uhititi
169
104.
4. februara 1538. U Pragu. Proglas Ferdinandov, da se
imade Ivan Katzianer uhititi
169
105.
11. februara 1538. U Pragu. Ferdinand stavlja do znanja

kraljevini

Hrvatskoj, da j.e povjerio brigu oko dobrobiti

XIV

106.

15. februara 1538. U Ustilonji. Bani Petar Keglević i Toma Nadasdy javljaju kralju o akciji Katzianerovoj i kako im se slabo tko odazvao koci izgradnje Jasenovca, premda je to bilo zaključeno na križevačkom prošlom saboru

Ivana Katzianera
Ivana Katzianera

16. februara 1538. U Ustilonji. Bani Petar Keglević i

18. februara 1538. U Krapini. Vuk Frankapan Brinjski

20. februara 1538. U Pragu. Ferdinand odgovara banima

U februaru 1538. (U Zagrebu.) Neki plemić obavješćuje

171

107.

Toma Nadasdy prikazuju kralju Ferdinandu tužno stanje zemlje, jer ih unatoč saborskoga zaključka ne pomažu veli­ kaši, niti im oni daju obećanu pomoć

173

108.

uvjerava Ferdinanda o svojoj vjernosti, a naročito time, sto nije polazio ni na jedan od dojakošnja tri sabora hrvatske gos­ pode u Steničnjaku

177

109.

na njihovo pismo od 30. januara 1538. i obećaje im svaku pomoć

180

110.

Ahacija Schrota o saboru hrvatske gospode u Clvozdanskom

i

o djelovanju

181

111.

23. februara 1538. U Ustilonji. Ban Petar Keglević moli Ferdinanda, da ga oslobodi dužnosti obrane gradova Eipča

i

Bišća, jer ne dobiva u tu svrhu nužne potpore

.

183

112.

27. februara 1538. U Pragu. Ferdinand odgovara bano­ vima na njihov izvještaj od 15. februara

27. februara 1538. U Ustilonji. Banovi Petar Keglević i

184

113.

Toma Nadasdy izvješćuje kralja Ferdinanda o prilikama u Hrvatskoj i Slavoniji, a naročito s obzirom na djelovanje Ivana Katzianera

185

114.

12. marta 1538. U Pragu. Ferdinand nalaže Ivanu Zrin-

 

skomu,

da odmah podje

u pomoć, prema svojoj obvezi, ba­

 

nima kod gradnje Jasenovca

187

115.

12. marta 1538. U Pragu. Ferdinand hvali zagrebački

kaptol i Petra Erdödyja, što su se odazvali banima na njihov poziv

189

110.

26. marta 1538. U Lepoglavi. Bani Petar Keglević i Toma

Nadasdy izvješćuju

kralja Ferdinanda o prilikama u Hrvat­

skoj i Slavoniji, te ga mole, da ispuni svoja obećanja

.

189

117.

31. marta 1538. U Pragu. Ferdinand odgovara banu Petru

Kegleviću na njegovo

pismo iz TJstilonje od 23. februara .

193

118.

31. marta 1538.

U Gracu. Superintendent kraljevske ko­

 

more

Prantner

ubavješćuje

bana Tomu Nadasdyja i Petra

 

Keglevića, da je Ferdinand odredio 3000 for.

za plaću ban­

 

skih četa .

194

119.

31. marta 1538.

U Pragu.

Uputa Luki Szekelvii glede

slavonske tridesetnice

195

120.

20. aprila 1538. U Varaždinu. Sofija vojvotkinja Mazovska,

 

žena

Ludovika Рекгуја,

moli bana

Tomu Nadasdyja

za za­

 

štitu u poslu tridesetnice,

a onda

i

zato, da se na saboru

 

slavonskom, koji je upravo sazvan, zauzme za oslobodjenje nje- zina muža

196

XV

121. 26. aprila 1538. U Varaždinu. Sofija knjeginja Mazovska.

Рекгуја, bude u pomoći u njenim žena Ludovika moli bana Tomu Nadasdyja. da joj poslovima
Рекгуја,
bude u pomoći u njenim
žena Ludovika
moli bana Tomu Nadasdyja. da joj
poslovima
198
122.
29. aprila
1538.
U Kostelu.
Ban Petar Keglevic stavlja
do znanja
svome drugu banu Tomi Nädasdyju
svoje namjere
glede hrvatskih
posala
199
123.
29. aprila
1538.
U
Pragu.
Ferdinand javlja banovima
Petru
Kegleviću i Tomi Nadasdyju,
da šalje
hiljade
konjanika,
pa
da
se
stoga
nadju
sa
u pomoć dvije
Lukom Szeke-
lyem
u svrhu
razdijeljenja
istih
201
124.
29. aprila 1538.
U Pragu.
Ferdinand
nalaže
zagrebačkom
biskupu
Simonu i drugim nekim velikašima,
da se nadju
na .
sastanku
s Lukom
Szekelyem
u svrhu razdiobe u pomoć po-
slatih
2000 konjanika
/
203
125.
1. maja 1538. U Kostelu. Ban Petar Keglevic javlja banu
Tomi Nadasdyju,
da je sazvao u Zagreb za 19. maja zajed­
nički sabor i slavonskoga i hrvatskoga plemstva
204
126.
5. maja 1538. U Vinici. Pavao Bornemissza javlja kralju
Ferdinandu,
preko svojih
da će ga ukupno hrvatsko i slavonsko plemstvo
poslanika zamoliti, da pusti na slobodu Ludo­
vika Рекгуја
205
127.
5. maja
1538.
U Kaniži.
Ban Tomo Nadasdy prigovara
poslovanju
Pavla Bornemissze,
jer
ne odgovara
zaključcima
križevačkoga
sabora od 6. januara
205
128.
7. maj a
Ferdinandu
1538. U Kostelu. Ban Petar Keglevic
ističe kralju
zasluge svoje, no banske časti ne može dulje
obnašati, ako ne bude redovito dobivao plaće
208
129.
8. maja
1538. U Križevcima.
Podban Andrija Tharnöczy
javlja
banu Tomi Nadasdyju
medju ostalim političkim novo­
stima
i
to,
kako se
12.
maja
sastaje hrvatski
sabor u Kri­
žiću, a slavonski
26. maja
u Zagrebu
213
130.
10. maja
1538.
U Kaniži. Ban Tomo Nadasdy podupire
molbu
svoga druga Petra Keglevića
215
131.
IO. maj a 1538. U Pragu . Ferdinand ubavješćuje
bane Petra
Keglevića
i Tomu Nadasdyja,
da je postavio Ivana
Ungnada
ratnim svojim komisarom u Ptuju, pa ih stoga pozivlje, da
sklone staleže na slijedećem
saboru
na što veće žrtve
.
217
132.
12. maja 1538. U Križevcima. Poclban Andrija Tharnoczv
javlja
banu
Tomi Nadasdyju,
da je ban Petar Keglevic sa­
zvao sabor u Zagreb
plemstva
za 19, maja, što je opća želja cijeloga
218
133.
12. maja 1538. U Križevcima. Pavao Bornemissza javlja
banu Tomi Nadasdyju
o uspjehu
sabiranja
poreza
.
220
234.
12. maja 1538. U Kostelu. Ban Petar Keglevic pozivlje

svoga

druga

bana

Tomu Nadasdyja,

da

dodje

k njemu

u

Lobor,

otkuda će onda zajedno na sabor u Zagreb, sazvan

XVI

135.

15. maja 1538. U Križevcima.

Podban

Andrija Thar-

 

noczy javlja banu Tomi Nadasdyju. da je ban Petar Keglević

iznenada odgodio sabor sazvan u Zagreb za 19. maja

.

.

.

222

136.

21. maja 1538. U Zagrebu. Banovac Andrija Tharnoczv javlja banu Tomi Nadasdyju. će se slavonski sabor sastati 11. juna u Križevcima, a podjedno ga izvješćuje o prilikama i naročito o pobiranju ratne daće

o saboru što ga je sazvao u u Ptuj U Križevcima. 19. maja U Kaniži.
o
saboru što ga je sazvao
u
u
Ptuj
U Križevcima.
19. maja
U Kaniži.
U Ptuju.

21. maja 1538. U Zagrebu. Ban Petar Keglević

izvješćuje

kralja Ferdinanda

Zagreb na

glas o padu Dubice

26. maja 1538. U Kaniži. Toma Nadasdy saopćuje Ungnadu

31. maja 1538. U Ptuju. Ivan Ungnad pozivlje bana Tomu

Nadasdyja

na sastanak, da s Nikolom Jurišišem i

.

banom Petrom Keglevićem riješi neke važne posle

4. junija 1538.

noczy izvješćuje bana Tomu Nadasdyja o zagrebačkom saboru

223

137.

224

138.

svoje nepovoljno stanje i traži, da mu priteče u pomoć novcem

226

139.

 

140.

Banovac Andrija Thar-

 

228

držanom

228

141.

Ban Tomo Nadasdy obavješćuje

banovca Andriju Tharnoczyja, da će se odreći banske časti. ako kralj ne uredi njegove tražbine

Ivan Ungnad javlja banu Tomi

da ban Petar Keglević polazi iz Ptuj a u Kri-

ževce na sabor sazvan za 19. juna, te ga moli, da i on odmah

Nadasdyju,

7. juna 1538.

10. juna 1538.

 

230

142.

tamo podje

231

143.

13. juna 1538. U Kaniži. Ban Toma Nadasdy javlja Ivanu Ungnadu i ostalim kraljevim ratnim savjetnicima, da ne može služiti (kao ban) bez plaće

232

144.

14. juna 1538. U taboru kraj Gudovca. Podban Andrija

Tharnoozy javlja banu Tomi Nadasdyju križevačkom

o nedavnom saboru

233

145.

17. juna 1538. U Loboru. Ban Petar Keglević javlja su­

drugu svomu banu

Tomi Nadasdyju,

da obećanih novaca u

u Ptuju primio nije, te da je sabor sazvan u Križevce morao radi nezadovoljstva staleža odgoditi

236

146.

20. juna 1538. U

Grabovniku. Franjo Tahy opisuje Alek-

siju Thurzonu nevolju

Slavonije i traži obećanu pomoć za

pogranične gradove

238

147.

25. juna 1538. U Olomucu. Ferdinand poručuje slavon­

skim staležima,

da se sporazume

s njegovim

komisarima u

Ptuju

'

239'

148.

9. jula 1538. U Linču. Ferdinand hvali bana Petra Kegle-

vića, što se prihvatio one misije, kola Jurišić i Ivan Ungnad

koju su mu isporučili Ni­

239

149.

26. septembra 1538. U Linču. Ferdinand poručuje banu

Petru Kegleviću, da se sporazumi u Ptuju

sarima glede čete od dvije hiljade konjanika

s njegovim kome­

.

240-

XVII

150.

151.

152.

153.

154.

III.

155.

156.

157.

158.

159.

160.

161.

162.

163.

164.

28. septembra 1538. U Linzu. Ferdinand daje Leonardu Kubinyiju instrukciju o upravi slavonske triđesetnice

26. oktobr a 1538. U Hraščiei-Novigradu. Ban Petar Ke-

glević tuži se kralju Ferdinandu, da ne prima nikake plaće,

240

242

243

stoga ne može zemlju braniti od turskih napadaja

i Ivan Alapić pozivlju bana Tomu Nadasdyja, moli kralja Ferdinanda, 1539. U Beču. Ferdinand pozivlje
i Ivan
Alapić pozivlju
bana
Tomu Nadasdyja,
moli kralja Ferdinanda,
1539.
U Beču.
Ferdinand
pozivlje
da budu njegovim španjolskim četama,

.

15. novembra 1538. U Bisagu. Ivan Kaštelanović, Franjo

da sa­

Таћу zove sabor na vijećanje poradi turske nevolje

20. novembra 1538. U Beču. Ferdinand javlja banu Petru Kegieviću, odgovarajući mu na njegovo pismo ocl 26. oktobra, da je poprimio nužne mjere radi obrane Hrvatske od Turaka,

te

ga pozivlje, da dobro čuva gradove Bijelu Stijenu i

Ustilonju

244

145

1ј5. decembra 1538. U Devenvaru. Sofija, žena Ludovika

Pekrvja,

da joj pusti muža na slo­

bodu, a njoj da pomogne u teškoj bijedi

Slavonski i hrvatski sabori kroz godinu

247—281

.

249

249

250

251

251

252

253

253

254

255

12. januar a

staleže

hrvatske,

poslanima

u pomoć protiv Turaka, na ruku

27. februara 1539. U Beču. Ferdinand nalaže, da se banu Petru Kegieviću isplati 1000 forinti iz poreza županije va­ raždinske

28. februara 1539. U Beču. Ferdinand se obavezuje, da će banu Petru Kegieviću ili njegovim baštinicima isplatiti dužnu svotu od 20.000 ugarskih forinti (dukata)

28. mart a 1539. U Beču. Ferdinand

i slavonskih staleža u Križevce za 24. aprila

Instrukcija za kraljevske komi-

saziva sabor hrvatskih

28. mart a

sare Franju Batthyänyja i Luku Szekelya za slavonski sabor sazvan u Križevce za 24. aprila

31. marta 1539. U Beču. Ferdinand nalaže Luki Szekelyu, da isplati banu Petru Kegieviću 3225 ugarskih forinti .

.

14. april a 1339. U Brnu. Ferdinand šalje kao svoga komi- sara na slavonski sabor Luku Szekelya

14. april a 1539. U Brnu. Ferdinand šalje kao svoje komi- sare na hrvatski i slavonski sabor Franju Batthyanya i Luku

.

14. aprila 1539. U Brnu. Kraljevska vjerodajnica kome­

sarima

sabor, sazvan za 24. aprila u Križevce

14. aprila 1539. U Brnu. Instrukcija kjaljevskim komisa-

i Luki Szekelyu za slavonski sabor

.

sazvan za 24. aprila u Križevce

rima Franji- Batthyanyju

Szekelya

1539. U Beču.

.

.

.

.

Franji Batthyänyju

i Luki Szekelyu za slavonski

.

.

.

.

.

.

.

XVIII

165. 16. aprila 1539. U Brnu. Ferdinand nalaže ženi Ludovika Рекгуја, da primi u grad
165.
16. aprila 1539. U Brnu. Ferdinand nalaže ženi Ludovika
Рекгуја, da primi u grad Varaždin one ćete,
pomoć zemlji
što ih šalje u
258
166.
16. aprila 1539. U Brnu. Ferdinand nalaže (Varaždincima),
da imadu u grad primiti poslane im pomoćne čete
.
259
167.
21. april a 1539.
U Kaniži. Ban Toma Nadasdy moli kralja
Ferdinanda, da poradi prekratkoga vremena odgodi sastanak
sabora, koji je sazvan za 24. aprila u Križevce
259
168.
2. maja
1539. U Toronyu. Franjo Batthyany javlja kralju
Ferdinandu,
da bi sabor sazvan u Križevce za 24. aprila,
trebalo radi prekasno
Dubravu
stiglih pisama odgoditi
na 8. maja u
261
169.
8. maja
1539. U Dubravi. Zaključci slavonskoga plemstva
sabrana na saboru u Dubravi
263
170.
11. maja 1537. U Križevcima. Nikola Jurišić javlja Gaš-
paru Paradeiseru, da mu je ban Petar Keglević javio sa sa­
bora
u Dubravi, da v Turci kane provaliti u zemlju
.
266
171.
6. juna 1539. U Čazmi. Zagrebački biskup Simon tuži se
na kralja Ferdinanda, da su ga rđjavi ljudi oklevetali, da se
na minulom saboru u Dubravi izjavio za Ivana Katzianera .
266
172.
5. jul a 1539. U
Sračici. Ban Petar Keglević ubavješćuje
kralja Ferdinanda o pregovorima sa Zrinskim
268
173.
7. jul a 1539. U Dubravi. Ban Toma Nadasdy moli u kralja
Ferdinanda pomoć, jer će inače ovo kraljevstvo propasti .
.
269
374.
12. jula 1539. U Wiener-Neustadtu. Ferdinand hvali
bana Petra Keglevića
270
175.
12. jula 1539. U Wiener-Neustadtu. Ferdinand odgovara
banu Tomi Nädasdyju na njegovo pismo od 7. jula
$71
176.
3. oktobr a 1539. U Särväru .
Ban Tomo Nadasdy izvješ­
ćuje kralja Ferdinanda o nepovoljnim obrambenim prilikama
u Slavoniji
271
177.
12. oktobr a 1539. U Loboru. Ban Petar Keglević moli
kralja Ferdinanda za pomoć na obranu Hrvatske
276
178.
22. oktobra 1539. U Beču. Ferdinand odgovara banu Tomi
Nädasdyju na njegovo pismo od 3. oktobra i tješi ga, da će
njegovim molbama poradi obrane zemlje udovoljiti
.
278
179.
25. oktobra 1539. U Beču. Ferdinand traži od bana Petra
Keglevića, da ustraje u obrani Hrvatske i da se zadovolji sa-
danjom pomoći
,
279
180.
23. novembra 1539. U Beču. Ferdinand oslobadja posjede
crkve i kaptola zagrebačkoga od poreza
280
181.
27. decembra 1539. U Beču. Ferdinand nalaže Ivanu Ka-
štelanoviću i protonotaru Mihajlu od Eavna. da ispitaju, koji
od staleža nijesu prema zaključku sabora dali novaca ni hrane
na obranu zemlje
'280
IV,
Slavonshi i hrvatshi sabori Kroz godinu
1540.
283—300
182.
12. januara
1540.
U Beču.
Imenovanje
Ivana Ungnada

XIX

183. 12. januar a

1540. U Beču. Ferdinand imenuje Petra Ke-

Ferdinand šalje banu Petru

. U Beču. Kraljica Ana (žena Ferdinan-

glevića jedinim banom

.

184. 13. januar a 1540.

18б.

186.

187.

188.

189.

190. 2.

191.

192.

193.

U Beču.

Kegleviću kao svoga pouzdanika Ivana Kaštelanovića

29. januar a 1540.

1540. U Särvaru.
1540.
U Särvaru.

utanačio primirje sa sultanom Sulejmanom

dova) poručuje banu Petru Kegleviću, da radi u svrhu obrane zemlje sporazumno s Ivanom Ungnadom •

2. februara

Jurišiću, daje

1540. U Ivaniću. Jerolim Laski javlja Nikoli

.

2. februara 1540. U Varaždinu. Jerolim Laski javlja Ivanu Ungnadu, da je utanačio sa sultanom primirje od 1. januara.

1540

12. februara

Toma Nadasdy moli.u

kraljice Ane pomoć za svoje pogranične gradove u Slavoniji

31. mart a 1540. U Nemetujvaru. Franjo Batthyäny tuži

.

1540. U Topuskom. Ban Petar Keglević tuži se

se kraljici Ani, da se Turci ne drže primirja u Slavoniji

april a

Ivanu Ungnadn na tužne svoje prilike

14. aprila 1540. U Nemetujvaru.

Franjo Batthyäny tuži

se kraljici Ani, kako Turci ne drže primirja

19. maja

1540. U Loboru. Petar Keglević tuži se kraljici

Ani što ne dobiva pogodjene plaće za vojsku

24. maja 1540. U Beču. Kraljica Ana odgovara banu Petru

Kegleviću na njegovu tužbu, svoju četu

što ne prima

Keglevića, da glede obrane zemlje sporazumno radi

tanom Ivanom Üngnadom .

13. jula 1540.

Ü Hagenau-u.

Kralj Ferdinand imenuje

uredno plaću za

1540. U Beču. Kraljica Ana traži od bana Petra

s kape­

195:

" Jerolima Laskoga banom dalmatiusko-hrvatsko-slavonskim .

196. 18. oktobra 1540. U Wiener-Neustadtu. Ferdinand na­ laže, da se grad Ustilonja oskrbi hranom, streljivom i vojskom

Ferdinand traži od bana

Petra Keglevića, da uznastoji oko ubiranja ratne daće (dike), dozvoljene po saboru

će se postarati oko ubiranja

obriče

ratne daće, što ju je dozvolio sabor u Zagrebu

194. 23. jun a

197. 20. oktobra 1540. U Ebersdorfu.

198. 19. novembr a

kralju

1540.

U Gjurgjevcu.

da

Ban Petar Keglević

Ferdinandu,

286

287

' 287

28.8

289

290

291

292

294

295

296

297

298

299

299

BOO

V. SlavonsKi i hrvatsKi sabori od godine 1541. do 1543.

na­

laže banu Petru Kegleviću, da podje u Grac, gdje će se sa­ stati s njegovim pouzdanikom Ivanom Ungnadom

200. 27. aprila 1541. U Beču. Ferdinand nalaže Stjepanu Gyu- layu, da ima osigurati Franji Batthyanyu neku svotu iz pri­ hoda tridesetnice

199. 14. januar a 1541. U Wiener-Neustadtu. Ferdinand

303

303

XX

201.

20. septembra 1541.

U Linču.

Ferdinand sazivlje za 9.

 

oktobra vijeće

svojih

savjetnika,

da odluci

glede mirovnih

pregovora s Turcima .

,

.

.

.

304-

202.

28. septembra 1541. U Linču. Ferdinand traži od Franje Batthyänya, da mu javi, koliko mu ima platiti zaostala duga

Aleksije Thurzo izriče kralju Ferdinandu

kako je bio Pavlu Värdayju, o bojevima
kako je bio
Pavlu Värdayju,
o bojevima

14. aprila 1542.

svoje mišljenje o popunjenju banske stolice

28. novembra 1542. U Brnu. Ferdinand šalje odgovor

24. decembra 1542. U Beču. Ferdinand javlja hrvatsko-

26. decembra 1542. U Beču. Ferdinand imenuje Nikolu

30. januar a 1543. U Nemetujväru. Franjo Batthyäny

javlja Tomi Nadasdyju,

u svojstvu kraljevskoga

komesara na slavonskom saboru

31. januara 1543. U,Nemetujvaru. Franjo Batthyany javlja

ostrogonskom nadbiskupu

da je na saboru

slavonskomu s Lukom Szekelyem instalirao Nikolu Zrinskoga

kao bana, a onda još neke ratne novosti

s Tur­

25. februara 1543. U Nürenbergu. Ferdinand nalaže Lil-

 

305

203.

30&

204.

Tomi Nädasdyju glede njegova grada Steničnjaka

307

205.

slavonskim žiteljima, da je imenovao Nikolu Zrinskoga banom

307

306.

Zrinskoga banom hrvatsko-slavonskim .

308

207

 

208.

.

 

309'

cima na krajini

310

209.

genbergu, da se neki gradovi u Slavoniji po želji slavonskih staleža oskrbe svima, što im treba

312.

210.

16. jula 1543.

U Dubravi.

Kler zagrebačke

crkve moli

 

kralja Ferdinanda za zaštitu poslije smrti zaslužnoga biskupa Simona

 

312.

211.

9. oktobra 1543. U Požunu. Ferdinand nalaže Varaždin­

 

cima,, da se imađu

Ivanu Ungnađu

i njegovim baštinicima

pokoravati kao svojim gospodarima

313

212.

22. novembra

1543.

U

Pragu.

Ferdinand šalje Jurju

 

Frankapanu Slunjskom

u poslu grada Steničnjaka bana Ni­

kolu Zrinskoga, Nikolu Salma, Nikolu Jurišića, Franju Bat-

thyänyja i Tomu Kamaraya .<.

.

314

213.

1.

decembra

1543.

U

Pragu.

Ferdinand

daje

Ivanu

 

Ungnadu grad i županiju varaždinsku

.

.

315-

VI.

Slavonski i hrvatski sabori od godine 1544. do 1548.

 
 

317—142.

214.

18. januara

1544, Ü Pragu.

Ferdinand nalaže vicedomu ;

 

štajerskomu u Gracu, da odmah otpremi sedam centi pušča- nbga baruta zagrebačkom biskupu Nikoli Olahu

 

319

215.

25. januara 1544. U Zagrebu. Zaključci slavonskoga plem­ stva sabrana na saboru u Zagrebu 25. januara

319'

XXI

216.

217.

218.

219.

220.

221.

222.

223.

224.

225.

226.

227.

228

229.

230.

231.

31. marta 1544. U Speieru. Ferdinand nalaže kapetanu

Luki Szekelyu, da ne smije Zagrebčane, koji nijesu za vrijeme

posljednjega

sabora pustili njegovih četa u grad, napastovati

i zlostavljati, već štititi i braniti

koji se od njega vraćaju , ' utvrde u Sisku
koji se od njega vraćaju
,
'
utvrde u Sisku

U Beču.

28. maja 1544. U Spieru. Ferdinand nalaže Luki Sze­

.

kelyu, da naplati putni trošak Emeriku Bradaču i Mihajlu

Eavenskomu,

velikaša

do bana i hrvatskih

2. septembra 1544. U Lukavcu. Ban Nikola Zrinski piše

.

kaptolu zagrebačkomu, da se kod staleža zauzeo za izgradnju

.

20. septembra 1544. U Beču. Ferdinand javlja staležima,

utvrde u Sisku

da odobrava predlog o izgradnji utvrde u Sisku, te u tu svrhu daje i od svoje strane pripomoć

25. septembra 1544. U Beču. Ferdinand odobrava nakanu

kaptola zagrebačkoga o izgradnji

29. septembra 1544. U Beču. Biskup zagrebački Nikola Olah obavješćuje kaptol zagrebački o kraljevskom rješenju glede gradnje utvrda u Sisku

.

30. septembra 1544. U Beču. Ferdinand nalaže Tomi Nadasdy-u, da se pobrine oko obrane ostataka Slavonije

,

3. novembra" 1544. U Beču. Ferdinand naredjuje banu Ni­ koli Zrinskomu. da uznastoji oko staleža, da na saboru do­ zvoljenu novčanu pripomoć za gradnju utvrde u Sisku i ostvare

4. decembra 1544.

zagrebačkomu pripomoć za izgradnju utvrde u Sisku

5. decembra 1544. U Beču. Ferdinand nalaže banu Ni­

koli Zrinskomu, da skloni staleže na to, da kaptolu zagre­

bačkomu plaćaju desetinu u svrhu ntvrdjenja

21. februara 1545.

Ferdinand odredjuje kaptolu

Siska

U Trnavi.

Ugarski sabor odobrava

gradnju utvrde u Sisku te zagovara, da se poradi toga kaptol zagrebački podupre

18. marta 1546. U Beču. Ferdinand I. daje Krsti Bat- thyanyu i Luki Szekelyu instrukcije za sabor zagrebački od "

2. maja

20. marta 1546. U Beču. Ferdinand I. šalje Luku Sze-

kelya od Ormužda i Krstu Batthyänija na slavonski sabor od

2. maja u Zagreb kao svoje poslanike

21. marta 1546. U Beču. Ferdinand nalaže Ludoviku Pe- kryju, da podje na slavonski sabor u Zagreb, sazvan za 2. maja 1546

81. augusta 1546. U Pragu. Ferdinand nalaže banu Ni­ koli Zrinskomu, da uznastoji, da se ne oporezuju posjedi kap­ tola zagrebačkoga, kako je to nedavno zaključio slavonski sabor

7. oktobra 1546. U Zagrebu. Sabor slavonski ponovno pro- glašuje privilegij kralja Vladislava II. od 4. marta 1498. o kompentenciji banske sudbenosti

823

324

324

825

326

327

328

328

329

231

331

332

334

335

336

336

XXII

232. 25. januar a 1547. Spomen na slavonski sabor 338- 233. 24. august a 1548.
232.
25.
januar a
1547.
Spomen
na slavonski
sabor
338-
233.
24. august a
1548. U Beču. Ferdinand oslobadja kaptol za­
grebački od poreza u svrhu izgradnje
utvrde o Sisku
.
.
338
234.
13. decembr a
1548. U Požunu .
Ferdinand šalje poslanike
svoje na
slavonski sabor,
da urede
sporno
pitanje
izmedju
bana Nikole Zrinskoga i općine Turopolja
340'
23б.
13. decembra
1548.
U Požunu .
Ferdinand
nalaže
banu
Nikoli Zrinskomu.
da
se ima
pokoriti
njegovim
saborskim
poslanicima u parnici s Turopoljcima
341
VII.
Slavonski i hrvatski sabori kroz godin u
343—361
236.
12. januar a
1549.
U Beču.
Ferdinand
šalje
na
slavonski
sabor
od 1. marta kao poslanika
Krstu
Batthyänyja
i
Luku
Szekelya
34б-
237.
12. januar a
1549. U
Beču.
Ferdinand
daje Krsti Batthya-
nyju
i Luki Szekelyu
instrukcije
za
slavonski
sabor
od
1.
marta
346-
238.
15. februar a
1549.
U Ozlju.
Ban
Nikola Zrinski
pozivlje
kaptol zagrebački
na sabor sazvan
u Križevce za 10. marta
347
239.
12. mart a 1549. U Križevcima. Ban Nikola Zrinski pre­
pisuje
na saboru
u Križevcima za Petra Erdödyja dvije li­
stine, jednu kralja Ludovika II. od б. maja
1б18., a drugu
kralja
Ferdinanda I.
od
8. decembra
1б48., koje se tiču
Cesargrada u županiji varaždinskoj
348.
240.
5. april a 1549. U Gracu. Štajerski zemaljski odbor
odgo­
vara na poruku slavonskih staleža radi raspre izmedju
Petra
Erdödyja
i plemića Stubenberga
zbog Cesargrada
358-•
241.
15. aprila 1549. U Požunu. Ostrogonski nadbiskup i ugarski
namjesnik
Pavao Vardav javlja Ferdinandu, da je Krištof
Batthyany obavio zadaću svoju na prošlom slavonskom saboru
u Križevcima
Збб-
242.
15. maj a 1б49. U Pragu . Ferdinand nalaže banu Nikoli
Zrinskomu. da Turopoljcima vrati Lukavec, jer u parnici
vodjenoj na prošlom slavonskom saboru svoga prava nije do-
kazao
Збб
243.
24. jun a 1б49. U Pragu . Ferdinand nalaže ugarskoj ko­
mori, da uznastoji oko ostvarenja one ratne pripomoći, koju
mu je votirao slavonski sabor u Križevcima dne 10. marta 1549.
348-
244.
24. jun a 1549. U Pragu . Ferdinand ističe s priznanjem

rad Kristofa Batthyanyja na prošlom saboru u Križevcima 358-

24б. 4. jul a 1549. U Požunu . Ugarska kraljevska komora javlja banu Nikoli Zrinskoma, da šalje kraljev odgovor na zaključke prošloga križevačkoga sabora protonotaru Mihajlu od Ravna Зб9

246. 4. jul a 1549. U Požunu . Ugarska kraljevska komora šalje protonotaru Mihajlu od Ravna odgovore kraljeve na zaključke križevačkoga sabora

360>

XXIII

247. 18. novembr a 1549. U Požunu . Kraljevi ugarski savjet­

banu Nikoli Zrinskomu i hrvatsko-slavonskim

nici javljaju

staležima, da je kralj Ferdinand odgodio za 30. novembra sazvani sabor slavonski na 6. januara
staležima,
da je
kralj
Ferdinand
odgodio
za 30. novembra
sazvani sabor slavonski na 6. januara
1550.
361
VIII. SlavonsKi
i
hrvatsKi
sabori
od
godine
1550. do
1553.
363—287
248.
5. januar a
1550.
U Beču.
Ferdinand nalaže kanonicima
zagrebačkoga
kaptola,
da se pobrinu
Siska
.
\
.
.
.
'
za bolju obranu grada
'
367
249.
26. oktobr a
1551. U Cazinu. Kninski biskup Matija prika­
zuje kralju
Ferdinandu
stavlja
predlog o njenoj
stanje na hrvatskoj krajini, te mu
obrani
366
250.
7. april a
1552.
U Beču.
Ferdinand izuzima
posjede kap­
tola
zagrebačkoga
od
plaćanja
poreza
u
svrhu
izgradnje
utvrde u Sisku
369
251.
17. maj a
Nadasdvju
1552. U Zagrebu .
Ban Nikola Zrinski javlja Tomi
o položaju
u zemlji,
o kojem će raspraviti sabor
sazvan za 5. juna
.
.
370
>252.
1. august a
1552.
U Čakovcu.
Ban Nikola Zrinski
javlja
Tomi Nadasdvju,
da je sabor hrvatski poslao kralju Ferdi­
nandu
protonotara Mihajla
od Ravna
.
371
253.
7. august a 1552.
U Beču. Instrukcije češkoga kralja Maksi-
milijana Krsti Batthyänyju
za slavonski sabor od 10. augusta
372
254.
6. s'eptembra
1552.
U Beču.
Ferdinand upućuje kaptol
zagrebački,
da se brine oko utvrdjivanja grada Siska, te i sam
u
tu svrhu
obećaj е pomoći
373
255.
9. septembr a
1552.
U Beču.
Biskup zagrebački Pavao
Gregorianec javlja
kanonicima, da je kralj Ferdinand obećao
pružiti pomoći Sisku
i Zagrebu
374
256.
27. oktobr a
1552. U Zagrebu .
Ban Nikola Zrinski, Luka
Szekely,
Gjuro Herberstein,
Jakov Lamberg,
Ivan
Lenković
i ostali plemići kranjski,
štajerski i koruški svjetuju sa svoga
sastanka
zaključka
kralju
zaštiti
B'erđinandu, kako da se u smislu saborskoga
Zagre v b
374
257.
13. maj a
i553.
U Sopronu.
Ferdinand nalaže banu Ni­
koli Zrinskomu, da uznastoji, da staleži plate kaptolu
zagre­
bačkomu
desetinu
u svrhu izgradnje
utvrde u Sisku
.
.
.
380
258.
15. jul a
bačkomu,
1553. U Beču. Ferdinand poručuje
kaptolu zagre­
da je
Ivanu
Ungnadu,
naložio banu Nikoli Zrinskomu i generalu
da Sisak oskrbe vojskom
380
259.
11. septembr a
1553. U Beču. Ferdinand javlja komori, da
je zatražio od bana Nikole Zrinskoga, da bi sazvao sabor sla­
vonski
u svrhu
votiranja
ratne pripomoći
381
260.
19. oktobr a
Ferdinandu,
1553.
U Sisku.
kako je posljednji
Ivan Ungnad javlja kralju
sabor hrvatski u Zagrebu za­

ključio utvrdjenje Siska i Ivanića, pa kako se stoga dao na

XXIV

261. 19. decembra

1553.

U Celju.

Ivan

Ungnađ

javlja

banu

262.

IX.

263.

264.

265.

266.

267.

268.

269.

270.

271.

272.

273.

274.

275.

276.

277.

278.

Nikoli Zrinskomu o radnjama oko Siska prema saborskom za­ ključku 885 v 22. decembr a
Nikoli Zrinskomu
o radnjama oko Siska prema
saborskom za­
ključku
885
v
22. decembr a 1553. U Čakovcu . Ban Nikola Zrinski od­
govara Ivanu Ungnađu
na
njegovo
pismo
od 19. decembra,
386
SlavonsKi
i hrvatsKi
sabori
Kroz
godin u
1554.
389—419
8. januar a
1554.
U Celju.
Ivan Ungnad
tuži
se
kralju
Ferdinandu, na bana Nikolu
Zrinskoga
391
5. februara
1554. U Celju. Ivan Ungnad javlja kralju
Fer­
dinandu o radnjama
na obranu
hrvatske
krajine
393
10. februar a
1554.
U Celju.
Ivan
Ungnad
moli
Ferdi­
nanda, da nalozi banu.
da se pristupi izgradnji
da što prije sazove slavonski sabor.
nužnih
utvrda
394
4. mart a
Ferdinanda,
1554. U Celju.
Ivan Ungnad moli ponovno
kralja
da
naloži
banu
Nikoli Zrinskomu,
da sazove
što prije sabor poradi gradnja
novih utvrda
,
396
16. aprila
1554.
U
Požunu .
Ferdinand
oprašta
kmetove
zagrebačkoga,
sisačkoga, topuskoga i koštaj mekoga okružja od
plaćanja
daća u korist izgradnje
Siska
399
2. jul a
1554.
U Varaždinu.
Pavao Kattkay
daje
namiru
dikatoru Ambrozu
Gregoriancu
400
15. jul a
1554. U Zagrebu.
Ivan Ungnad moli kralja
Fer­
dinanda, da bi odustao
od svoga naloga,
da se umanji broj
konjanika
na
krajini
i javlja kralju Ferdinandu o tegotnim
prilikama na obim krajinama
401
3. august a
1554. U Zagrebu.
Izvještaj Ludovika
Ungnada
o
pregovorima s banom Nikolom
Zrinskim
o krajini
.
.
.
408
7. august a 1554. U Beču.
Ferdinand
opredjeljuje
novčanu
pripomoć slavonskoga sabora za isplatu plaće vojnika
u Sigetu
410
6. oktobra 1554. Ü Brnu. Ferdinand nalaže Krsti Batthya-
nyju,
da podje
na hrvatsko-slavonski
sabor
410
6. oktobr a
1554.
U Brnu .
Ferdinand
pozivlje
kaptol za­
grebački na sabor,
njegovom nalogu
što će
ga
ureći
ban
Nikola Zrinski po
411
15. novembra
1554. U Beču.
Instrukcija
dana Ferdinan-
clovim poslanicima Pavlu Hutinskome
i Krsti Batthyanyju
za
hrvatsko-slavonski sabor sazvan za 1. decembra
u
Zagreb
.
411
15. novembr a
1554. U Beču.
Kralj
Ferdinand
šalje Petru
Kegleviću svoje saborske komisare, biskupa
Pavla od Hutine
i
Krstu Batthyanyja
413
16. novembr a 1554. U Beču.
Ferdinand šalje na hrvatsko-
slavonski
sabor
sazvan
za 1. decembra
u Zagreb kao svoje
poslanike Krstu Batthyanya i Pavla Hutinskoga
4.14
1. decembra
1554. U Zagrebu.
Spomenica krajiškoga ka­
petana Ivana Ungnada
na staleže slavonske, sabrane na sa­
boru u
Zagrebu
415
1. decembr a
1554. U Zagrebu.
Izvadak
iz zaključaka
sla­
vonskoga sabora održana
1. decembra
1554. u Zagrebu
.
.
418

XXV

X.

279.

280.

281.

282.

283.

284.

285.

286.

287.

288.

289.

290.

291.

292.

293.

294.

295.

296.

297.

Slavonski i hrvatsKi sabori Kroz godinu 1555. i 1556.421—456

7. januar a 1555. U Vinici. Sabor slavonski nalaže župa­

u svrhu zemaljske obrane . . . . .
u svrhu zemaljske
obrane
.
.
.
.
.

nima i podžupanima i plemićkim sucima županije varaž­ dinske i zagrebačke, da utjeraju zaostalu desetinu za kaptol zagrebački

20. januar a 1555. U Augsburgu. Ferdinand hvali Krsti Batthyanyju, što je obavio poslove na hrvatskom saboru

28. januar a 1555. U Beču. Kralj Maksimilijan dostavlja ugarskoj komori zaključke slavonskoga sabora na izvršenje .

27. aprila. U Celju. Ivan Ungnad izvješćuje kralja Maksi- milijana o nepovoljnom položaju na krajini uza sve primirje

s

21 . maj a 1555. U Novim Dvorima. Ban Nikola Zrinski

Turcima i saborske zaključke

saopćuje Ivanu Ungnadu neke zaključke posljednjega sabora

u

1555. U Novim Dvorima. Ban Nikola Zrinski Ivana Ungnada na neke zaključke zagrebačkoga

Zagrebu, učinjenih

22. maj a podsjećava

sabora od 1. decembra 1554

1. juna 1555. Hrvatski i slavonski krajiški kapetani i

vojvode mole kralja Maksimilijana, da ih podupre i da im pomogne

.

2. jula 1555. U Varaždinu. Bernard od Deškovca daje

.

2. jula 1555. U Varaždinu. Petar Semoveeki daje namiru dikatoru Ambrozu Gregoriancu

4. jula

namiru dikatoru Ambrozu Gregoriancu

1555. U Varaždinu. Pavao Rattkay daje namiru

dikatoru Ambrozu Gregoriancu

1555. U Varaždinu. Ivan Puhakoveeki daje namiru

dikatoru Ambrozu Gregoriancu

15. decembra 1555. U Zagrebu. Slavonski sabor šalje palatinu Tomi Nadasdyju neke svoje pouzdanike

U Zagrebu.

daje namiru dikatoru Ambrozu Gregoriancu

U Zagrebu.

daje namiru dikatoru Ambrozu Gregoriancu za godinu 1553.

4. jula

27. decembra

27. decembra

1555.

1555.

Podban Gašpar Gusić

Podban Gašpar Gusie

1556. U Požunu.

tove

okružja od plaćanja daća poradi izgradnje Siska

4. februara

daje namiru dikatoru Ambrozu Gregoriancu

26. mart a

namiru dikatoru Ambrozu Gregoriancu

25. augusta

kralja Ferdinanda o položaju na krajini

26. januar a

Ferdinand oslobadja kme­

sisačkoga, topuskoga i koštaj ničkoga

zagrebačkoga,

1556.

U Varaždinu.

Stjepan od Fejerkewa

1556. U Varaždinu. Županija varaždinska daje

1556.

U Zagrebu.

Ivan Lenković izvješćuje

Maksimilijan, kralj češki,

javlja Krsti Batthyanyju, da je sazvan sabor u Zagreb za

19. decembra

1556.

U Gracu.

423

424

425

425

443

444

445

446

447

448

448

449

449

450

451

452

452

453

XXVI

Dodatak

(1526-1539)

.

457—481

298. 1.

januara

1526. U mjestu Cetinu. Hrvatski sabor bira

kraljem 29. maja 1532. U Zagrebu. Tomu Nadasdyja, Stenienjaku, 1532. U Dubravi. da je ban
kraljem
29. maja
1532.
U Zagrebu.
Tomu Nadasdyja,
Stenienjaku,
1532.
U Dubravi.
da je ban
a bilo
bi
bolje,
da je sazvan
moli Tomu Nadasdyja.
1532.
U Budimu.
neka svakako dodje
1532.
i Ludoviku
Pekryju
te
ih
načinom
otprave
Ibrahim

bački i ban hrvatski javlja Tomi Nadasdyju, dinskom saboru nije ništa poznato

Nadasdyju, za 28. juna.

hrvatskim

austrijskoga

Ferdinanda kralja češkoga i nadvojvodu

Nikola Zrinski moli da naloži svojim lju­

da ne zlostavljaju hrvatske ple­

, v Šimon Erdödy, biskup zagre­

.

(biskup Simon Erdödy) sazvao sabor

za kasnije

da dade nalog njegovim Ijudma.

na slavonski sabor .

moli,

299. Poslije

sa sabora u Zagrebu

dima u gradu miće

300. 9. jula

da mu o varaž­ •

.

301. 15. augusta 1532. U Virovitici. Ivan Banfty javlja Tomi

vrijeme

1532. U Stenienjaku. Kler iz okoline Stenič-

302. 20. augusta

njaka

da puste na slobodu Petra Jelačića

303. 24. augusta

Stjepan Brodarić poziva

. U Ivaniću. Stjepan Brodarić piše

da

paši pisma, koja im

Tomu Nadasdyja, 304. - 23. septembra

ponovo Tomi Nadasdyju

zgodnim

on šalje

459-

461

462

463

464

464

465

305. 1. oktobra 1532. U Čazmi. Stjepan Brodarić izvješćuje

kralja

povratku sultana

Ivana Zapoljskoga (pod adresom Tome Nadasdyja) o

Sulejmana

i turske

vojske

306. 24. oktobra 1532. U Virovitici. Ivan Bänffy zove Tomu

da dodje u Slavoniju poradi presudnih zemaljskih .

. v

307. 22. jula 1533. U Čazmi. Simon Erdödy, biskup zagrebački

saboru

Nadasdyja,

posala

v .

.

.

i ban hrvatski, Ferdinandovaca

javlja

Tomi Nadasdyju

o

održanom

u Topuskom

406

40?

468

308. 30. aprila 1534. U Stenienjaku. Provizor Gjuro javlja

Tomi Nadasdyju

neke novosti iz Hrvatske

309.

30. maja 1535. U Beču. Ferdinand nalaže hrvatsko-slavon-

skom plemstvu,

da odsada unaprijed

daje kaptolu zagrebač­

komu ,desetinu, budući da su se svi kanonici njemu pokorili

310.

9. januara 1536. U Beču. Instrukcija dana Pavlu Borne-

misszi

u

poslu dike

slavonske,

koju će raspraviti naredni

sabor

311.

19. jula 1536. U Innsbrucku. Ferdinand javlja Tomi Na­

dasdyju,

da je s Ivanom Zapoljskim utanačio primirje, pa ga

pozivlje,

da ga

se

drži

'312.

21. decembra 1538. U Velikoj. Ban Toma Nädasdy pri­

kazuje

mu

kralju

Ferdinandu

stavlja

svoje predloge

prilike u Hrvatskoj

te

o njihovoj obrani; izrijekom bavi

i Slavoniji,

409

470

470

473

XXVII

313. 20. januara 1539. U Becu.Ferđinanđ odgovara banu Tomi Nadasdyju na njegovo pismo iz Velike od 9. januara

314. 15. septembra 1539. U Beču. Ferdinand javlja banovima Tomi Nadasdyju i Petru Kegleviću, da je dao nalog gene­ ralu Nikoli Jurišiću u pogledu banskih četa . -

gene­ ralu Nikoli Jurišiću u pogledu banskih četa . - 315. 21. novembra 1539. U Zagrebu.

315. 21. novembra 1539. U Zagrebu. Ban Petar Keglević nalaže zagorskom plemstvu, da daje kaptolu zagrebačkomu desetinu

479

480

481

Važnije štamparske pogrješke. U knjizi prvoj 22. (odozgo) mjesto rex 17. subductum ?: r. и
Važnije štamparske pogrješke.
U knjizi
prvoj
22. (odozgo) mjesto
rex
17.
subductum
?:
r.
и
sub
30.
perictus
r>
n
v.
>:

Pored sve pažnje potkralo se nekoliko krupnijih štamparskih pogrje- šaka u obim knjigama ovih „Saborskih spisa", koje treba svakako ispra- viti, da ne kvare smisla kod upotrebe.

Str.

5.1. redak

151.

r>

treba da bude ex

duetu.

penitus

 

219.

7. (odozdo)

4. marta

1530.

 

4. marta

 

1529.

 

281.

23.

(odozgo)

Lad. More od Gyule

.,

 

od Csule. (Osula

u

hunyadskoj žup.)

,.

175.

6. (odozdo)

U

Grdjevcu

 

23.

(odozgo)

„comitatus Possegha bona

Grabovniku.

dominorum

 

Zempchey",

treba da bude „comitatus

Possegha,

bona dominorum

Zemchey".

Str.

U drugoj

knjizi:

11. redak

2. (odozgo) mjesto

12.

16.

U

Grabrovniku

n

r,

v

 

li

Grabovniku.

 

n

n

t:

 

U

Grabovniku

XXX

Str. 13.

,.

,.

80.

122.

150.

173.

185.

206.

2.14.

234.

238.

287.

296.

315.

redak

IB. (odozgo) mjesto Johannis

Thuriczy

treba da bude

Johannis

Thuroczy.

14. Wererocze ;: r. Werewcze. 20. Divbcyze я 1 П П Dwbycze. redak 3. (odozdo)
14.
Wererocze
;:
r.
Werewcze.
20.
Divbcyze
я
1
П
П
Dwbycze.
redak
3. (odozdo)
possed
Sossed.
,
nobilne
1.
n
;;
nobilem.
13. (odozgo)
,.
Sawrh
Sawch.
,.
,,
Markwcz
Mankwcz.
5.
(odozdo)
dt
,:
Ct.
Ц.
,
Thaniztra
thaniztra.
12.
cum
sum.
18.
Sawr
Saivc.
2.
(odozgo)
U
Grabrovnilm
U
Grabovniku.
13.
В.
Bienger
B.
Bienger.
,.
,.
,.
A.
d.
Carolus
Ad.
Carolus.
n
n
12.
(odozdo)
,.
Anno
Anna.
V.
II
10.
(odozgo)
,.
Hum

nanum.

XXXI

v>tr. 315. redak

10. (odozgo) mjesto

quern

treba

da bude

que.

., ,. 28. „ eorumquem ,. ,. ., ,. 89. ,, ,. comprobauerit „ „
.,
,.
28.
eorumquem
,.
,.
.,
,.
89.
,,
,.
comprobauerit
335.
,.
19.
,,
.,
sabor

eorumque.

,,

comprohauerint.

,,

sabor.

I.
I.

SLAVONSKI I HRVATSKI

SABORI

KROZ

GODINU 1537.

MONUMENTA

HISTOR.

XXXVI.

ACTA

OOMITIALIA

II.

1

1. hrvatskom Ivana Kaštelanovića i Emerika
1.
hrvatskom
Ivana
Kaštelanovića
i Emerika

javlja

imenovao

i slavonskom saboru, da je svojim

Bradata.

3. januara 1537. U Beču.

Ferdinand

dikatorima

Eeuerendis, speetabilibus. magnificis, egregiis et nobilibus vniuersitati nobilium regni nostri Oroacie et Sclauonie fidelibus dilectis. Ferdinandus diuina fauente clemencia Eomanorum, Hungarie, Bohe- mie etc. rex semper augustus, infans Hispaniarum, arehidux Austrie etc. Eeuerendi, spectabiles, magnifici, egregii et nobiles fideles dilecti. Non dubitamus, quin ad hoc subsidmm in publicam vestram tranquillitatem defensionemque contribuendum equo animo sitis consensuri, facturi pre- terea omnia ea, que pro conseruaeione vestra per fidelem nostrum egregium Joannem Kastellanffy de Zenthlelek, aule nostre familiarem, vobis nunciaui- mus. Ne desit autem ordo et modus, quo oblatum per vos subsidium et administrari possit et ad gencium tandem solucionem conuerti, elegimus dicatores fideles nostros prefatum Joannem Kastellanffy et Emerieum Bra- dach. Hortamur fidelitates vestras et eisdem committimus, vt eos pro di- catoribus vestris per nos constitutis recognoscere, fmita uero, ut moris est, connumeracione subsidii, pecuniam omnem ad manus dicti Joannis Kastel­ lanffy dare et administrare debeatis, per eum, iuxta informacionem sibi datam, gentibus ad defensionem regni primo quoque tempore conscribendis sub bono computo distribuendam. Secus ne feceritis. Datum Vienne. tercio •die ianuarii, anno domini millesimo quingentesimo tricesimo septimo. Ferdinandus. Albertus Scepusiensis.

Original

s kraljevskim- pečatom

u

kr.

zem.

arkivu

u Zagrebu;

Acta

congregationum

I.

(1500.1690.).

2.

16. januara 1537. U Beču.

Ferdinand

Šalje kao svoje punomoćnike

Alberta

od Perega

k Ludoviku

Szekelya

preposta

i Luku

Рекгуји

pečujskoga

od

Ormuzda.

Magnifico fideli nobis dilecto Ludovico Pewkri de Petrowyna, gentium

nostrarum

leuis armature

capitaneo.

Ferdinandus diuina fauente dementia Eomanorum ac Hungarie, Bo-

hemie etc. rex, infans

Hispaniarum,

arehidux Austrie etc.

4

Magnifi.ee fidelis dileete. Gommisimus venerabili аеаош et egregio lidelibus nobis dileetis Alberto Pereg. preposito Quinqueecclesiensi, secre- tario nostro et Luce Zeckel de Ormosd, nonnulla tibi de nouo nomine nostro referenda. Que cum ex mente et vohmtate nostra omnino proueniant, te itaque omni studio requirimus, vt eis in iis, que sic de mandato nostro tibi uel ambo uel eorum alter exposuerit, pronam et indubitatam fidem adhibeas, non aliter, quam si nos coram loquentes audires, nostram ex- pressam in eo voluntatem executurus. Datum in ciuitate nostra Vienna, die XVI mensis ianuarii, anno domini M. D. XXXVIL, regnorum nostrorum romani VII, aliorum vero vndecimo.

cardinalis Tridentinus. 1 s tragovima kraljevskoga 8. ovlašćuje pečujskoga prepošta Alberta da pregovaraju s
cardinalis
Tridentinus. 1
s tragovima
kraljevskoga
8.
ovlašćuje pečujskoga prepošta
Alberta
da pregovaraju
s Ludovikom
Pekryjem,

Ferdinandus

Ad mandatum

regie maiestatis

sacre

proprium.

arkivu

B(ernardus)

Original

pečata u c. i kr. državnom

u Beču,

Hungarica.

17. januara 1537. U Beču.

Ferdinand

kelya

od Ormužda,

od Perega i Luku

pod

Sze-

kojim će

uvjetima

primiti

bansku

cast.

Venerabili et deuoto ac egregio lidelibus nobis dilectis Alberto pre­ posito Quinqueecclesiensi, secretario nostro et Luce Zeckel de Ormosd. coniunctim uel diuisim. Ferdinandus diuina fauente clemencia Eomanorum ac Hungarie, Bohemie etc. rex, infans Hispaniarum, archidux Austrie etc. Venerabilis, deuote et egregie Meles dileeti. Visum est nobis haucl abs re esse vobis per presentes literas nostras mandare, vt in euentum, quo nondum cum magnifico fideli nobis dilecto Ludouico Pewkri de Pe- trowyna etc., iuxta eas conditiones, quas ei nomine iussuque' nostro per vos proponendas duximus, conuentum et transactum esset ipseque eas nullo modo aecipere velle, vobis videretur antequam res prorsus infecta remaneat. ei nomine et loco nostro, presertim ubi nullum aliud remedium plane reliquum esse posse sentiretis, banatus dignitate et que alioquin ad hoc munus spectant, promittatis. sub his tamen conditionibus obligandique for­ mula, vt is non solum nobis per omnia summam, ut confidimus, fidelita- tem et obedientiam prestare dictisque audiens esse, neque offitio illo vel ad minimam vltionem aut suarum iniuriarum persecutionem, vel contra emulos et osores suos, quouis modo aut quocunque tempore, uti verum etiam omnes inimicicias contra quosuis susceptas et agitatas, posthac nun- quam exercere, quin potius deponere offensasque et noxas quascunque in

1 To

je

Bernar d

Cles

„St. Stephani in Coeliö monte".

biskup

tridentinski

i

kardinal s naslovom

5

vniuersum remittere et condonare, neque quidquam de facto violenterque preterquam iuris via mediante aduersus Bathorios aut Alexium Turzonem, aut alias personas qualescunque quibuscum sibi eontentio, dissidium acris- que controuersia hactenus extitit, agere seu quomodolibet attentare debeat et possit. Preterea, quod nobis obligatus et obstrietus sit, contra omnes et singulos hostes et aduersarios nostros, nemine exeepto, pro virili et omni

Ad mandatum regie maiestatis Ad(amus)
Ad mandatum
regie maiestatis
Ad(amus)

possibilitate sua inseruire et presto esse, nominatim vero contra Valentinum Tereck studeatque Franciscum Capolnay magis magisque ad nostri deuo- tionem attrahere. Quod si ante literarum illarum. nostrarum receptionem a prefato Ludouico Pewkri. nullo tractationis secum habite effectu consecuto recessissetis. mandamus vobis firmiterque precipimus, vt vel utrique simul. vel alter vestrum cum his annexis Uteris nostris credentialibus ad eundem Ludouicum redire nostramque illi bene deliberatam voluntatem ad amussim explieare et aperire. ac nostro secum nomine, loco viceque rem totam futi prefertur) conficere et concludere sine omni mora curetis. Vbi vero iam per vos secum conclusum est, uolumus de hac nostra intentione sibi quic-

quam

omnimodam executuri voluntatem. Datum in ciuitate nostra Vienna, die

XVII

mensis ianuarii, anno domini MDXXXVII, regnorum nostrorum

indicari, vllamve mentionem fieri, nostram in his expressam et

romani VII, aliorum vero vndecimo.

Ferdinandus.

sacre

proprium

B(ernardus)

cardinalis

Oarolus.

Tridentinus.

i

kr.

Original

državnom

s tragovima

kraljevskoga

pečata;

arkivu

u Beču,

Jffungarica.

ima

još

i koncept

u

c.

4.

23. januara 1537. U Varaždinu.

Pečujski prepoŠt Albert od Perega i Ltika Szekely od Ormužda izvješćuju kralja Ferdinanda o svojim pregovorima s Ludovikom Рекгујет, koji se

uvjete.

Sacratissime regie maiestati Eomanorum, Hungarie et Boemie etc'

izjavio spremnim prihvatiti

bansku

čast, ali

uz

napose postavljene

domino nostro

clementissimo.

Sacratissime rex, domine clementissime. Humilimam seruitutis nostre commendacionem. Peruenimus hue

Warasclinum itinere satis difficili decima nona huius et quemadmodum

lussi a maiestate vestra fuimus, eiusdem

sumus dominum Ludouicum Pewkry, vt se erga maiestatem vestram in

fide contineat, пес paciatur se aliorum consiliis a pristina constancia seduci, seruiat maiestati vestre et afflicto huic regno, ea qua maiori in presenti

calamitate diligencia posset, quod si faciat, pro bonis eius meritis ехре- rietur re ipsa, maiestatem vestram fore sibi dominum clementissimum. Diximus hoc quoque, maiestatem vestram ad defensionem et conseruacio- nem huius regni copiis поп paruis ех vicinis prouinciis suis collectis ехре-

nomine

ađmonuimus

hortatique 19. j ;

6

diuisse magniftcum dominum Joannem Catzianner, quem etsi maiestas- vestra per totum regnum Hungarie et prouincias illi subiectas generalem prefecerit capitaneum, taraen vt et ipse dominus Pevvkry, suum statum, suum honorern tanquam eapitaneus penes dominum Oatzianer obtineret haberetque, mutuoque consilio et voluntate defensioni regni incumberent, cum maiestas vestra seruitoribus suis et aliis Hungaris in hac expedicione capitaneum esse vellet degissetque promotura eundem in alciorem eciam statum, vbi tandem eadem maiestas vestra generalem expedieionem cum aduersus Thurcam turn vero domestieos hostes reprimendos instaurabit, nee defutura est maiestas vestra eundem Pewkry aliis eciam elemencie sue honoribus deeorare. modo cum se in seruiciis maiestatis vestre exhibeat, quem fides et constancia vnius cuiusque boni seruitoris erga suum domi- num postulat. In hae autem expedicione quamuis visum fuisset ipsi domino Pewkry solucionem ex prouentibus huius regni ad trecentos equites fieri, sed quum intelligat maiestas vestra eum maiorem equitum numerum habere, contenta eadem esset solucionem sibi facere ad equites quadringentos et quingentos, quod quum vehementer diffieultaret, nos solucionem sibi futuram ad equites sexcentos respondimus. Demum hortati sumus eundem maies- tatis vestre nomine, ad concordiam cum reuerendissimo domino Zagrabiensi ineundam, non destitimus deinde alia eciam omnia facere et consulere eidem Pewkry, que ad leniendum eius animum. ne a fide maiestatis vestre diseederet, pertinere agnouimus, qui tandem heri hoc responsum nobis dedit.

agnouimus, qui tandem heri hoc responsum nobis dedit. Se conaturum perpetua fidelitate et seruiciis apud

Se conaturum perpetua fidelitate et seruiciis apud maiestatem vestram promereri, que de eius seruiciis per hos retroactos annos constantissime exhibitis elementer reeordaretur. nosque nuncios ad eum mittere est dignata, preterea vt deinceps quoque eius seruicio maiestas vestra vti velit cupiat- que, nam et sua in hunc vsque diem constans voluntas fuit nulli vnquam principum preterquam vni maiestati vestre seruire perpetuo, sub cuius eciam nomine, quandocunque deus volet, vitam suam terminare decreuisset. Verum non sine graui ignominia et detrimento suo factum esse queritur, eorum nun(c) istic Vienne nil ad effectum esse perductum. quod cum ipso proxime in Grecz de suo statu et promocione per maiestatem vestram fu- isset transaetum et cuius eciam rei graeia per eandem Viennam venire iussus fuisset, non enim delatorum suorum verba tam fuissent per maies- tatem vestram admittenda, quam habenda racio seruiciorum, que ipse ab ipso regiminis maiestatis vestre inicio optime et sanguinis efusione, pro- borumque seruitorum multa occisione eidem exhibuisset. qui eciam in presenti expedicione et si qua alia futura est, melius vtiliusque nouit ma- iestati vestre et regno suo seruire, quam sui delatores. qui eius promoeio- nem apud eandem inuidia pocius dueti quam vlla legittima causa extante nunc impediuissent. Turbato nimium animo hoc quoque audiuit, quod ei cum domino Catzianer in gerendo et administrando hoc bello Sclauonico parem authoritatem potestatemque non fecerit maiestas vestra velitque ilium generalem esse capitaneum, ipsum vero Hungarorum saltern, que res magnam afieret honori et statu suo iacturam. Quandoquidem optime meminisse maiestas vestra posset, hunc capitaneatus honorern sibi per eandem Uteris suis ante plures annos in hoc regno datum esse, nullo prorsus adiuncto collega, ideo cupit in presencia quoque hunc honorern capitaneatus integrum

7

šibi conseruari, neque displiceri ei capitaneatus domini Catzianner, modo ipse ei ad omnem belli administraeionem aequali potestate adiungatur, hoc est, tantum et hie valeat gentibus vtriusque nacionis imperare. quan- tum ille. Alioqui dicit, nemini honorem concedere, neque vllum admittere sibi in hoe regno superiorem, neque hoe se eupere in diminucionem honoris domini Catzianner, cui in gerendo bello et aliis exereieiis militari- bus magnam laudem tribuit, mereri tamen se a maiestate vestra, vt subr limetur.pocius quam deprimetur in statu suo et honore. Oeterum que ipse Pewkry sibi dari in presencia eupiat, si eum maiestas vestra seruitorem suum habere et in fide eontinere cupit, hec sunt. Petit ad antiqu a seruici a nunc primum, siue in pecuniis siue in panno numerar i sibi vnam certain peeuni e su-mmam. deinde ad equites (quos q u idem nondum nominauerit hac- tenus nobis, ad quos certam solucionem dari eupiat, credi- mus tamen fore contentum sexcentum equitibus, quos i am nos obtulimus) cupit mox ad vnam quartale anni fieri 1 ) solucionem. relique vero solucioni certum locum assignari, vnde infallibiliter et sine defeetu singulo quoque mense soluatur. Nihil enim se confidere dicit in futura regni contribucione, nam neminem esse dicit, qui velit de bonis suis quicquam dare, sed quisque pro se ipso illam tenebit et exiget. Preterea dicit preteriisse propemodum tres annos integros, vt bona quondam Joannis Torquati, in manibus comitum de Zrinio existencia, ex obligaeione ei reddere maiestas vestra debuisset, que et modo libentissime habere vellet. Si tamen ob causas maiestati vestre notas ilia nequeant sibi dari, petit, arcem Oomarouiensem, in insula Charlokewz sitam, viginti millibus florenorum sibi ab eadem maiestate vestra inscribi, breuemque terminum prefigere, quo areem illam manibus suis assignabit, super qua re postulat literas eeiam a maiestate vestra dari, Vltra hec optat arcem Zomzedwara et castellum Zthwbyeza in recompensam bonorum quondam Joannis Torquati eidem donati quidem, sed nondum restituti, perpetuo sibi donari, ad earum vero expugnacionem se curam gesturum asserit, absque aliquo tedio vel grauamine maiestatis vestre. Item, iniuste secum actum esse queritur, vt cognitam sentenciam in causa wlneracionis sue, siue ilia sibi suffragabitur siue erit aduersa, ad multas suplicaciones in hune vsque diem pronunciare maiestas vestra distullisset, petit itaque literas a maiestate vestra, quibus certificetur con- stituto aliquo die, quem nominari cupit, 'vt sentenciam cognitam maiestas vestra sine dilacione adueniente die nominato pronunciandam inter se et aduersarium suum Mauricium a Fyuersich dignabitur. De concordia autem cum domino Zagrabiensi ineunda dicit se nescire, quomodo paciseatur in hoc statu rerum suarum, nisi prius ad hec prescripta vltimam maiestatis vestre deliberacionem intelligat, que, si ex sentencia, sua erit, paratum se et coneordiam et solidam pacem cum ipso suscipere, alioqui si quam eciam antea faceret, rumpi necesse omnino debere. Si forte eogitur statum suum immutare et se ad alia consilia conferre, que- siturum enim se affirmat bonam et se dignam condieionem et seruieium vbieunque reperire poterit. Si maiestati vestre sua seruicia minime place-

condieionem et seruieium vbieunque reperire poterit. Si maiestati vestre sua seruicia minime place- Podcrtano u originalu.

Podcrtano u originalu.

8

bunt, nil enim aliud ab eo peti, quam quo antea per eandem maiestatem vestram sunt oblata et Uteris coniirmata, addit preterea, non eum in causa esse, si a seruiciis maiestatis vestre discedet, sed maiestatem vestram, que paruam admodmn racionem seruiciorum suorum habuisset. Quum igitur sacratissime rex, nullis nostris adhortacionibus admonicionibusque flectere animum hominis huius potuissemus, ne prescriptis suis peticionibus ma­ iestatem vestram, multis alioqui euris nunc occupatam, grauaret, rogaui- mus, esset ea saltern condicione satis honesta contentus, que sibi medio nostri per maiestatem vestram essent oblata. Seruiret maiestati vestre et regno, euitaretque amore patrie, ne authore ipso in dissensionem aliquam regnum hoc satis aflictum veniret. Pacatis tandem rebus foret maiestas vestra ei dominus clementissimus, que non solum ea datura esset, que ob- tulit queve reddi Pekry postulat, sed multo eciam plura largiretur, re- sponsum quod dedit, ad maiestatem vestram nos scribere voluimus, vt videat, quid deliberandum de hac peticione hominis censebit. Constanter dicit se minime permansurum, nisi maiestas vestra de prescriptis rebus cum eo bene deliberet. Ego autem Albertus prepositus, hac hora hine me soluam profecturus recta ad reuerendum dominum Zagrabiensem, intel- lecturusque voluntatem eiusdem tarn de pace cum Pewkry suseipienda, quam de rebus clefensionem regni eoncernentibus confirmaboque, quantum in me erit, animum eius, no in aliquam incidat desperaeionem, nam Joan­ nes Zapolyay frequentibus et Uteris et nunciis ad defeccionem vnumquem- que in hoe regno maximis quibus potest pollicitacionibus sollicitat. Vespere hue venit quidam Emerieus Thoth apud Joannem non infimum locum tenens, missus acl dominum Pewkry. Hie eciam homo prirnum eiusdem Joannis nomine adierat vxorem Pewkry in Simigio nunc agentem, deinde hue venit. Quid iste attulit, ignoramus quidem, aduentu tamen suo dominus Pekry faetus est loecior et elacior. Si quid decern ere maiestas vestra in hae re voluerit, vel nobis agendum amplius aliquid cum Pewkry iniunget, vsque duodecimum diem eadem dignetur significare. Ad eum enim diem nos hie expeetare responsum hoc poterimus. Maiestatem vestram deus optimus maximus conseruet et foelieem et incolumem. Datum Warasdini 28. ianuarii, anno domini 1537. Eiusdem sacratissime maiestatis vestre humiles

domini 1537. Eiusdem sacratissime maiestatis vestre humiles seruitores Albertus prepositus Lucas Zekelh

seruitores

Albertus prepositus

Lucas Zekelh

Quinqueeeclesiensis

'

manu propria

Oeterum dominus Paulus Bakych flagitat suppeeias ab isto Ludovico Pewkry sibi ferri aduersus Valentinum Therek, quod iste libenter se facturum promittit. Modo expectat de hac sua suplicacione quale respon­ sum maiestas vestra ei dabit et preterea wit committi sibi a maiestate vestra per literas, an auxilium dominus Bakych aduersus Valentinum Therek ferat.

Original s tragovima prstenom ustisnuta pečata u c. i kr. državnom arhivu u Beču, Hungarica.

9

5.

31. januara

1587, U Been,

Instrukcija

pregovora

kralja. Ferdinanda,

prepostu Alberiu i Luki za bana s Ludovikom Pehryjem ili s zagrebačkim Simonom Erdödyjem. etc.
prepostu
Alberiu
i
Luki
za
bana s Ludovikom
Pehryjem
ili
s
zagrebačkim
Simonom
Erdödyjem.
etc.

Szekelyu

glede

biskupom

o imenovanju

PrepositoAlberthoetLuceZeckel .

Ferdinandus

Venerabilis, deuote et egregie fideles dilecti. Ех literis vestris Wa- rasdinio ad nos datis, abunde intelleximus, que ad commissionem nostram cum magnifico fidele nobis dilecto Ludouico Pewkry de Petrowyna egistis. queque ipse contra respondent et quibus conditionibus se nobis imposterum constanter seruire velle ostenderit. Ne autem ipse aliquo modo suspicari posset, nos sernitia sua negligere minimeque grata et accepta habere, de- liberauimus ante paucos dies ei banatus dignitatem, vti benemerito, sub

per

certis paetis in proximis uteris nostris de data XVII presentis, quas

proprium nuntium et heroaldum nostrum ad vo.s mittendas duximus, elare expressis concedere, cuius copiam hisce inclusam videbitis, persuadentes nobis, quod iuxta prefatorum Hterarum nostrarum tenorem cum eodem denuo egeritis ipsumque in bonam sententiam adduxeritis. Si vero neque ilia oblatione nostra super banatum sibi dan do contentari potuerit et per- tinaciter adhuc in petitionibus suis persisteret, decreuimus eerte hominein ilium, quern pro forti semper viro et optimo seruitore tenuimus, nequaquam a nobis alienare. Quamobrem eius postulatis quamuis magnis grauibusque pro communi regni nostri Sclauonie bono conseruationeque tali modo, vt sequitur, morem gerere statuimus, vt videre nimieque et sentire possit, nos omnino cupere ipsum honoriiice et pro meritis suis tractare. Primum dabimus et concedemus ei, vt in proximis literis explicaui- mus, banatum cum conditionibus ibidem expositis: vti nobis citra omnem exceptionem vbiuis locorum et contra quoslibet nemine excepto seruire teneatur; et Franciscum Kapolnay in fide erga nos et seruitiis retineat:

inimicitias contra quasuis priuatas personas susceptas deponat et iniuriarum obliuiscatur: a contentionibus et controuersiis discedat easque prorsus re- linquat: cum Zagrabiense concordiam ineat; Paulum Bakith contra Valen- tinum Terek violentiam pro virili iuuare et defendere studeat. Deinde eonstituemus eidem intertentionem ad numerum quinque centum equitum, pro quorum solutione ipsum bene et sufficienter ex pro- uintiis nostris assecurabimus ad sex menses in loco tuto ita. quod uno quolibet mense habebit pro prefatis equitibus stipendium debitum. Quantum ad bona Ioannis Torquati, in manibus comitum de Serinio existentia, nos cum dictis comitibus agi et tractari faciemus et tentabimus. ea ex manibus ipsorum recuperare, eique ad hoc terminum dimidii anni vel quinque mensium aut ad minimum quatuor mensium prefigemus. Si vero consequi nullo pacto poterimus, dabimus eorum loco bona equiualentia dicto Ludouico Pewkri alibi, de quibus contentetur, nam de arce Oomaro- mensi cum sit opignorata et in longum tempus inscripta, pro nunc dispo- nere non possumus, vt ei inscribamus. In casu autem, quod in prefixo

17. jan.

10

termino vnius dimidii anni vel quinque aut ad minimum quatuor mensium, sibi predicta bona Joannis Torquati aut eorum loco equiualentia dare non possemus, assignabimus ei arcem Zomzedwara et castellum Zthuwbicza, sed ita tamen, vt prius omnem moueatis lapidem. ne ad hoc deueniatur et omnino cum aliter concludi non queat, ad hoc vltimum quasi descendetis, quum nulla spes sit amplius eum posse contentari. In causa sue wlnerationis, diem cognoscende sententie censtituemus

hoc ita concludi et transegi contigerit, et oportunas literas expediri curabimus. reuelare aut significare
hoc ita concludi et transegi
contigerit,
et oportunas literas
expediri
curabimus.
reuelare
aut
significare

nos ipsos

ad Martini vel ad summum Natalis domini. quia

citius fieri posse non

arbitramur propter futuram expeditionem belli, quod nos attendere oportebit.

Porro de antiquis debitis suis, confidimus ipsum hoc quidem temporis

a

concedere conclusimus, ob quas causas merito longiorem patientiam habere debet, de qua re omnem curam et studium nos adhibere uolumus. Si autem huic omnino inhereret, poteritis ei nomine nostro promittere sum- mam mille et quinque centum florenorum hungaricalium vel ad maius duorum millium, cuius quidem vnam partem in panno, alteram in parata pecunia in defalcationem debitorum suorum post vnum mensem ab eo tempore computando, quo secum ex parte nostra concordatum fuerit, et

sua petitione amoueri posse, premissorum intuitu que ei impresentiarum

ipse conditiones illas prefatas acceperit, persoluendum curabimus.

super

Et si negotium

bus iam dictis ei necessarias

omni­

et

mandabimus

ad vos transmittendas

Illud turn imprimis animacluerti ipseque de ea nulli homini quidquam

debet, vt hec res in secreto teneatur,

donee

regnieolas

velit,

nos de transactione habuerimus literas et deinde per

e t status super iis admonere possimus. Oeterum si ad hec omnia nullo pacto consentire vellet et prorsus a seruitiis nostris recedere mentem haberet, vobis harum serie firmissime committrmus et potestatem damus per presentes, vt banatum nulla videlicet

spe reliqua de Pewkry, reuerendo, deuoto, fideli nobis dilecto Simoni epi- scopo Zagrabiensi nomine nostro promittatis et super eo iis conditionibus concludatis, vt prefer regni Sclauonie debitam curam spondeat pro aliis statibus et proceribus dieti regni. qui in fide nostra mansuri sunt et coniunctis viribus saluti communi intendent. Item, qui ex vacillantibus nunc seu aduersariis quotquot poterit ad deuotionem nostram attrahere dubiosque et suspensos confirmare omnino curet nihilque prettermittat ad persequendum ipsum Pewkry suosque conatus omnibus modis debilitandos

et infringendos et quos ad hoc idoneos et vtiles esse videbit. eis inter-

tentionem

ad honestum peditum numerum

verbis nostris

promittat.

circiter tercentum aut quatuor

centum

Super quibus omnibus vos firmam орегаш et diligentiam adhibere volumus, vt vno vel altero modo de hac re transigatur, prout vos ex debito officii et fidelitatis vestre facturos esse plane confidimus et erga vos gratia nostra regia recognoscemus, nostrum in iis expressam et omnimodam executuri voluntatem. Datum Vie'nne vltima ianuarii 1537.

Pro cuius quidem

equitum

Zagrabiensi

statum

intertentionem

ordinabimus.

Koncept

u

c.

i

kr.

državnom

arhivu

u Beču,

Hungarica.

11

6.

4. februara 1587. U Grabrovniku.

čitava zemlja pasti u turske ruke.
čitava
zemlja
pasti
u turske
ruke.

Franjo Tahy crta Ivanu Katzianeru nevolju Slavonije nakon pada Požege

(15. januara), te ga moli, da bi u kralja izradio pomoći, jer da će inače

Spectabili ac magnifico domino Ioanni Koezyaner supremo capitaneo et consiliario regie maiestatis, domino et fratri amicoque nobis obseruando. Spectabilis et magnifiee domine frater et amice nobis honorande at- que obseruande, salutis et seruieii nostri commendationem. Hiis superiori- bus temporibus miseramus specialem seruitorem nostrum, egregium Vitum Sterlich erga regiam maiestatem, dominum nostrum clementissimum. causa desolacionis et ruine huius miserimi regni, turn eciam negociorum nostro- rum, cui commiseramus, vt vestre spectabili et magnifiee dominationi omnem ruinam et desolacionem huius miserime patrie de verbo ad verbum recitare debuisset, sed vestram speetabilem ac magnificam dominationem Vienne inuenire non potuit. Nunc iterum regnum Sclauonie ac tota Posega in maiorem ruinam ac periculum deuenit, ex quo castrum Sagouina per Turcas edificatum et paratum est, ex quo dietim regnum Sclauonie de- uastant. Quis enumerare potest, quot spolia, quot captiuos abducant, nisi

ipse deus. Nunc opulentissima ciuitas Posegauar feria secunda proxime post octavas Epiphanie domini capta est, ac in die eonversionis beati Pauli apostoli castrum eiusdem per machinarum ingenia expugnatum extitit; castra Posega zent Peter ac Prepostwara vitro sese ipsis Turcis subiecerunt ceteraque castra expugnare nituntur, si aliquod subsidium a serenissimo domino domino nostro Ferdinando rege, domino nostro clementissimo, cito non huic miserimo regno non subuenerit. Intelleximus autem, quod regia maiestas, dominus noster clementissimus, vestram speetabilem ac magnili- cam dominationem in medio nostri specialem capitaneum suum deputauit huic regno et nobis in auxilium, super quod maxime congratulamur et vestram speetabilem ac magnifieam dominationem cum magno desiderio venturam expectamus. Quare rogamus vestram speetabilem ac magnificam dominationem causa dei omnipotentis et fidei cristiane, eadem laborare velit apud regiam maiestatem, dominum nostrum clementissimum, vt sua maiestas huic naufraganti regno subuenire ex sua eonsueta gracia velit neque vestram speetabilem ac magnifieam dominationem retardare ab hoc saluberimo pro- posito velit, quousque hoc miserimum regnum in maius detrimentum de­ ueniet, quod si sua maiestas vestram speetabilem ac magnificam dominatio­ nem retardauerit, sue mäiestati maior expensa vestreque spectabili et ma-

gnifiee dominacioni maior labor augmentaberit 1

et regnum hoc in maius

periculum deueniet. Hoc autem facit bassa Nandoralbensis, Mehmetbegh dictus, qui castra in Posega expugnat et eundem pro se occupat, ex altera vero parte bassa Boznensis obsedit castrum Dubieha, quod si obtinuerit, quod deus auertat, totum regnum Oroacie ac regna Alemanica prope adia- cencia depopulabuntur et peribunt. Dahi 2 Perentz etc,

1 Mjesto augmentaverit. •

2 Ovako u originulu mjesto Tahi.

12