2011

,
, ,

:
, ; ,
; , ; ,
; , ; , ;
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ;
, ; , ; , ;
, ; , ; ,
, ; , ;
, .
:

, ,

:
,

:
,

, 6, 37000 ,
e-mail: istor_arhiv_ks@ptt.rs

:

:
500
ISBN

2011

Jer od malog do velikoga svi se dado{e na lakomstvo, i prorok i

sve{tenik, svi su varalice.
I lije~e rane k}eri naroda moga ovla{ govore}i: mir, mir; a mira nema.
Eda da li se postidje{e {to ~ini{e gad? Niti se postidje{e niti znaju
za stid; za to }e popadati me|u onima koji padaju; kad ih pohodim, popada}e,
veli Gospod.
Jeremija 6. 13 - 15

 IV

,
,

IV

: -
,
IV.
.
: , , , ,
IV, Scheibenhenkel
-
,
IV.1

.
,
IV (Scheibenhenkel ). , ,
;

: , , , .

.

,
.2
.


( 218) .3
1
, - -

,
; --: Tasi,
N., 1979, 87-114.
2
. .
3
, ., 1997, ,
13, 71-77; , ., 2004, , 105, 109-

1,2 m, ,
2,57 ( ) x 1,8 m. ,
, (. 1).

, (
), .
, , , ,
, .
,
. ,
.

.

.4
.5
, ,
. , , , ,
, S .
. ,
.

. , S
,
. .
,

. S
, .
.
.
.
.
( ?).6 ,
.7
, ,

.
,

, (. 2-3).

,
116, 247, 275-277
4
, ., . 260.
5
., 109-116, . XC-XCI.
6
., T. XCI/21.
7
., T. XCII-XCV.

KAPIJA POMORAVQA

 IV

;
. : ,

,


.

.
.
. ,
,
.


; ,
,
.
,
1,5 km
.
,

. ,
, , .

,
.
,

.
. .8
,

,
.
,
(. 4),
( 0,3 m).
,

(. 5).
.
,


8

Jovanovi, B. i ostali, Metal eneolitskog doba, u Praistorijski metal Pomoravlja, 15, Kat. br. 7.

10

( ).9 ,
.

0,35 m,
.
,
.
,
( ).
,

.
, .
,
,
. :
,

(.6-7) .
. ,
, .
,
,
, ( )

.
.

.
,
,
, .
.


(. 8).
,

,

(. 9).
,

.
,
9

, ,
, .

KAPIJA POMORAVQA

 IV

11

, .
.
( )
(. 10).10
.
, ,
,
, ,
.

. (. 11),
.
,

.
,
(. 12).
.

10

() .
;
. -,
- , , , .
.
.
( R), , , .
;
90 , .
,
, .
( ).
, ,
( R), ( ) (
N ). , ,
, , ,
. ,


N () . ,
,
.
,
B .
, , (
), ( ), (
), ( I, .
) ( II, . ).

12

IV
,


IV.11
(Scheibenhenkel)-(. 13),

,
,
.
(. 14-16).
,

,
Scheibenhenkel (. 17),
IV.
, ,
.

, , ,
.
; .
*

:
-
,
.
- ,
.
- .
- 0,5 ha.
- (, )
.
-
(
.
- , (1)

( ,
, , ,
, , ,
, ,
) (2)
(
, ).
11

IV . 1968. .

KAPIJA POMORAVQA

 IV

13

IV (Scheibenhenkel
)
.
*

,
. ,

,


. ,

.
,

, ,


?
( ,
) , ,

, (
,
), ,
, , , ,
.


. ,
,
,
,
,
,
.
,
.
,
, , , ,
, ,

(, , ),
, .

,
, , ,

14

.
IV

III
. ,
(, , ,
) IV
III ,
(, ,
I),
, Ib-d, .
Summary
In the Middle Morava Great Morava plain - part of the attitude of Western
Morava and South Morava to Bagrdan gorge, registered several housing Culture
Bubanj and Salkuca IV. At this stage of exploration from the early Eneolithic
cultures in the Middle Morava may be presented to the following conclusions:
- Cities of Culture Bubanj in a number are located on the northern half
of Middle Morava, in the part of the region in which are recorded the
settlement of the Vinca culture.
- Excluding the settlement Panjevac marsh, all other cultures settlements
are located on the drum rim region.
- Cities are single layer.
- Cover the area between 0.5 and one ha.
- Based on the differences in pottery (forms, decorating techniques) can be
made approximately chronological classification of the site.
- The oldest settlement is Alova cave from which encourages ceramics
decoratedwith graffits (this is the only locality in the Middle Morava also
decorated with ceramics.
- Other settlements can be classified into two groups, (1) the settlement,
which is characterized by pottery decorated with relief decoration
sporadically (rit Panjevac, sites in Jagodina Hill into shares, the river
in Bagrdan, Zbegovite in Milosevo, Turkey Baljnac tower, Arnauts
fields in Ribnik, Gajin mill, Kandovac , Bukovac fountain, Gradina in
Bukovac, the old village Lozovik and Guy), and (2) settlements with
pottery decorated with fluting and kanells (Padalite sites in Belica, Savin
stream, Damljan fountain and Cair in stock).
- Deposits of pottery, characteristic of the culture Salkuca IV
(Scheibenhenkelhorizon) indicate the continuity of development in the
Middle Eneolithic in Morava valley.

KAPIJA POMORAVQA

15

.
,

1
:
-
- .

. , . , .
, ,
, .
: , , - III, ,
, .
,

..

. ,
,
,
, .

.

, , .
, ,
,
,
. , ,
IV ,
.
, , .
, . .
II
.., :
I, Br ;
1

: , ,
(. 177020).

16

II, 2-C
III, Br C-D
.2
.
(- III), 2000. ,
( 1900-1700. . .).

( 1700-1400. . .),
, ,
, .3
,
,
, - ,

.
,
-
.
***
,
, ,
. ,
,
, , .
,
.


.

. . , . , ,
.
-
III . ,
.
. .4 .
,

.5
,
.6
2

Grnin D. 1967, 203-208; , ., 1973, 291-292.

Stoji 1996, 247-256.
4
Garaanin M. 1951, 5-8; 1956/57, 37-38; 1980, 11.
5
1986, 9-10.
6
, ., 1958, 297309; , ., 1959, 374-375.
3

KAPIJA POMORAVQA

17

- III .7
, ,
-
- III , ,
,
.
- III

( ), , , .
( )

.
.

,
.8
,

, ,
3x3 4x4 m, 2-3 m .
.
.9
.
- III
(. 2, 5-8),
(. 4),
(. 1).
, ,
,
(. 6).


,
,
(. 9-12).
( ,
) , . ,
(. 13, 14).10
,
7

Garaanin M. 1951, 5-8; 1980, 10-11, Stoji 1996, 248-249.

1980, 10-11.
9
1986, 29-30, 62
10
1980, . 35, 36; eravica 1993.
8

18

.11

, ,
(. 3).

, .

, .
.12
,
.13
, ,
,
(. 15-18).
, (. 15, 17, 18,
23).
(. 15-18, 24),
-
(. 19, 21, 22, 25).

(. 27),
, ,
, ,
, (. 25, 26).14
.


.
,
,
, ,
.15
,
(),
( ).
, .16
11

2008, 128.
, . 1973, 321, X; 1980, 11-12.
13
1980, 11-12.
14
, ., 1954, 11, . IV.
15
2004, 18; Pekovi 2007, 33; Bulatovi 2008, 122-125
16
Pekovi 2007, 34.
12

KAPIJA POMORAVQA

19

,
, , , ,
. ,
, (. 28-31).


(. 32-35).
(. 36-39).

(. 4043).
(. 43).
,
(. 44).
, (. 37),
(. 28, 30-32, 34, 38-40, 42),
(. 33, 39, 40, 44).
,
.
, ,
, ,
, (, , ) (. 45).

.
, ,
(, , , , ,
) (, ).
***
,
- III .
, .
.
, , .
, ,
.
,
, .
( III ),
( , -) ,
(
). - III,
,
o .17
,
17

Grnin ., 1983, 720; Romn 2006, 459 .

20

.

,
,
. . - I.
,
,
.


.
, ,
,
Ic2-Ic3,
Ic4, o III
.18
, ,
,
( ) (Beba Veche, Semlac, Ostrovul
Corbului) , ,
.
,
. ,
(, , ,
.), vi pehari
. .,
.19
,
2600/2500-2300. . ..,
- III
.20

, ,
( ),
, .21
.
, ,
,
, ,
18

Gimbuts 1965, 458-463, Fig. 299, 300.

et al. 1986, 17-63; et l. 1979, 497-514; Boydziev 1995, tb. 5; Nikolov
1999, 226-227; Aslnis 1985, 317-318, Tf. V/15
20
ulcsar 2009, 232.
21

.
19

KAPIJA POMORAVQA

21

, , ,

- III ,
- III.
,
, , ,
,
, - III.
,
,
, ,
, . ,

.22 ,
XX .23
,
. ,
. .
, , . . .
.24
,
,
Br B (XVI-XV ...25
( ),


. , ,
, - III ,
, ,
,
, , - III
.

( , I),
.
,

I, - .
,
( , ),
. ,

22

Gimbutas 1965, Fig. 120.

1986, 70.
24
Tsi, N. N., Tsi, N., 2003, 96; 1986, 71-72; 1992, 216-219; Stoji 1998,
88-92.
25
1973, 380-381.
23

22

.
,
.
,
- .
,
Br B2/C-D , XV/XIV-XIII ..26

I , , ,
a .27
,
a , .28
,
,
.29

,
,
Ha A1
Ha A2, XII ..30

.

( ):
(- III
)
1. , 31; 2. , 32; 3.
, ;33 4. , 34; 5. , (

26

, ., 1958, 297309; , ., 1959, 374-375; Garaanin, M. 1983a, 727-735.

1998, 133-146, . 34.
28 : 1959/60, 83-135; 1996;
2001, 15-94; Stoji 2008, 73-84.
29
. .
(, 1997, 225-248),
(Jovnovi 1999, 71; Tsi, N. N., Tsi, N., 2003, 98;
2010, 58-60).
30
2010, 89-108.
31
Stoji 1986: 13; Svilar 2007, T. XII/5-9; T. XIII/1.
32
Stoji 1986, 24; Svilar 2007, T. XVII/1-3.
33
Svilar 2007, T. XII/4.
34
1986, 145-152.
27

KAPIJA POMORAVQA

23

)35; 6. , ;36 7. , 37; 8. ,

38; 9. , -39; 10. , .
, 40
( )
11. , 41; 12. , 42; 13.
;43 14. 44; 15. , 45; 16. ,
46; 17. , 47; 18. 48; 19.
49; 20. 50; 21. , 51
( )
4. , 52; 8. , ,
53; 10. , . , 54;
12. , 55; 16. , 56; 17. ,
57; 22. 58; 23. , 59; 24. , 60;
25. , 61 26. , 62
35

1989, 172-189, . 15-20.

Svilar 2007, T. XIV/1, 2.
37
Svilar 2007, T. XVII/4.
38
, . 1959, 374-375; 1992: 215; Stoji 1998, 85, T. XIII/2-3.
39
, 2006, 234, .CXXIX
40
, 2006, 206; 2008, 128, . 25, 5. .
41
Stoji 1998, Pl. IV/3,4. .
36

42

Stoji 1998, Pl. IV/5

1980, . . 37.
44
, ., 1954, 11, . IV.
45
Stoji 1998, Pl. IV/6-12.
46
Stoji 1998, Pl. IV/13, 14.
47
1980, . . 39.
48
1980, . . 35.
49
Stoji 1992, sl. 12.
50
Stoji 1998, Pl. V/1; 2009, 161-179.
51
1992, 215, T. XIII/4.
52
Stoji 1986a, T. IV/7, V/2.
53
1958, 297-309; , 1994, 1-8; Stoji 1997, 53-61.
54
, 1959: 267; , 2006, 203-205; 2008, 126-127,
. 10-11.
55
1980, . . 41, 42; Stoji 1994, 219-230.
56
2004.
57
1980, 14; 1981, Stoji 1986a, . 1-4.
58
Ta 2001, 7-20.
59
, 2006, 163-173.
60
T, T 1987, 129-136.
61
1963, 187-192.
62
Stoji 1986, 24; Stoji 1997, 53-61
43

24

Aslanis, I. 1985, Kastanas, die Fruhbronzezeitlichen Funde und Befunde, Berlin.

Boyadziev, Y., 1995, Chronology of Prehistoric Cultures in Bulgaria, Prehistoric

Bulgaria, Monographs in World Archaeology No. 22, Madison Wisconsin, 149191.

, M., 1986, , ,
.

, ., 2008, ,
K 13, , 125-136.

Bulatovi, A. 2008a, Nastanak i razvoj kultura bronzanog doba u basenu June

Morave, neobjavljena doktorska disertacija odbranjena na Filozofskom fakultetu u
Beogradu.

, ., 2010,

, .. LIX, , 89-108.

, ., 2009,
, XIV, , 161-179.

, ., 1954, I, .

, ., 1958, ,
I, , 297309.

, ., 1959, :
, IX - X, , 374-375.
Garaanin, D., 1967, Periodizacija bronzanog doba Srbije, Materijali IV sa VIII
Kongresa arheologa Jugoslavije, odranog u Herceg Novom 1966. godine, 203 - 208.

Garaanin, M., 1951, Ka problemu poetaka bubanjsko-humske grupe,

Arheoloki vestnik
II/1, Ljubljana, 5-8.

, M., 1973, , 1973.

Garaanin, M., 1983, Grupa Bubanj-Hum III, Praistorija jugoslavenskih zemalja

IV, ur.. A. Benac, Sarajevo, 719-722.

Garaanin, M., 1983a, Parainska grupa, Praistorija jugoslavenskih zemalja IV,

ur. A. Benac, Sarajevo, 727-735.

, . ., , . ., , . ., , . ., (eds.),
1979, E, , , .

Gimbutas, M. 1965, Bronze Age Cultures in Central and Eastern Europe, Hague.

, ., 1956/57, , , VII-VIII,
,
35-38.

eravica, Z., 1993, xte und Beile aus Dalmatien und anderen Teilen Kroatiens,
Montenegro, Bosnien und Herzegowina, Prhistorische Bronzefunde, Ab. IX, band 18,
Stuttgart.

Jovanovi, B., 1999, Funerary Rites and Tomb Constructions in Necropoles of

the Parain and Donja Brnjica Cultures, Macedonia and the Neighbouring Regions from
3rd to 1st milenium b.c., Papers presented at the International Symposium in Struga 1997,
Skopje 1999, 6772.

, . 2010,
, .. LIX, , 53-69.

., Bankoff A., ., Winter F., 1986,

, XII 1, , 17-63.

Kulcsr, G., 2009, The beginnings of the Bronze Age in the Carpathian basin,
Budapest.

, ., 1996, , ,

KAPIJA POMORAVQA

25

Nikolova, L., 1999, The Balkans in Later Prehistory, Periodization, Chronology

and Cultural Development in the Final Copper and Early Bronze Age (Fourth and Third
Millenia BC), BAR International Series 791.

Pekovi, M., 2007, Parainska kulturna grupa, Zadubina Andrejevi, Beograd.

Roman, P., 2006, Preuves concernant les mouvements ethno-culturels de lest

louest et du sud au nord, dans la haute priode de lage du bronze, rsultes des recherches
faites Ostrovul Corbului, In: Homage to Milutin Garaanin, Belgrade, 455468.

Srejovi, D., 1959/60, Praistorijska nekropola u Donjoj Brnjici, Glasnik Muzeja

Kosova i Metohije IV-V, Pritina, 83135.

, ., , ., 1997,
, : , , 225 247.

, . 1980, ,
.

, ., 1981, ,
.. XXXII, , 33-39.

, ., 1986,
, .. XXXVII, , 145152.

Stoji, M., 1986a, Gvozdeno doba u basenu Velike Morave, Beograd

Svetozarevo.

, M., 1989,
, Balcanica XX, Belgrade, 1989, 171183.

, ., 1992,
, XIV-1, , 213-220.

Stoji, M., 1994, Le bassin de la Morava entre 1200 et 700 avant J. C., The Early
Hallstat period 1200-700. in South-eastern Europe, Alba Iulia, 219-230.

Stoji, M., 1996, Le Bassin de la Morava a lage de bronze et a la periode

de transition de lage de bronze a celui de fer, The Yougoslav Danube basin and the
neighbouring regions in the 2 nd millennium b.c., Beograd-Vrac, 247256.

Stoji, M., 1997, Gobelets ornes du motif de spirale incrustee dans la vallee de
Jagodina-Parain et leur rapport avec des gobelets semblables dans dautres parties des
vallees de Morava et Vardar, Starinar n.s. XLVIII, Beograd, 53 61.

Stoji, M., 1998, Lieux de trouvaille de la ceramique de type Vatin en Serbie au

sud de la Save et du Danube, Die Kulturen der Bronzezeit in dem Gebiet des Eisernen
Tores, Kolloquium in Drobeta Turnu Severin, November 1997, Bukarest, 81104.

, ., 1998,
: -,
, , 133146.

, ., 2001, ,
XLI, , 1594.

, . 2004, , .

Stoji, M., 2008, Regional Characteristic of the Brnjica cultural group,

. . LVI, , 73-84.

, ., , ., 2006, ,
,
2006.

Svilar, M., 2007, Poetak bronzanog doba u Pomoravlju, master rad odbranjen
na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

, ., 1963, ,
.. XIII-XIV, 1962-1963, Beograd, 187191.

, ., 2001, ,

26

, , 719.

Tasi, N. N., Tasi, N., 2003, Serbian Prehistoric Archaeology in the 1990s,
Recent Research in the Prehistory of the Balkans, Ed. D. V. Grammenos, Thessaloniki,
73-128.

T, ., T, ., 1987,
,
4, , 129136.

, J., , A., 1959,

, .. IX-X, 1958-1959, , 267 271.

, ., , ., 1994,
, 1, , 1-8.

Summary
The main topic in this article is cultural-chronological aspect of the each
period of the Bronze Age in Middle Morava basin. During the analyze of many
factors like distribution and topographic of settlements and stylish-typological
characteristics of pottery and metal finds we have used earlier authors results as
well as new data from newer researches in Morava valley and surrounding area.
We establish the Bronze Age began in the beginning of the last quarter of third
millennium BC and finished by penetration of Gava typ ceramics carriers in Ha
A1/A2, respectively at the end of XII century.
The Early Bronze Age in Morava basin is known after appearance of two
handled beakers which were main characteristic of Bubanj-Hum III group,
while pottery of vinkovci group were detected only at one site. Some of ceramic
shapes from previous period remain in the Middle Bronze Age with new pottery
forms which defined as Morava variant of vatin culture. On the local tradition
with strong influences by cultural group from central Europe and Danube basin
(Belegis, Tumulus grave culture) in the Late Bronze Age was formed paracin
group.

KAPIJA POMORAVQA

27

1. , 2. , , 3. , , 4. , ,
5. , , 6. , , 7. , , 8. ,
, ; , , 9. , -, 10.
, . , ; , , 11. ,
12. , , 13. , 14. T, 15. , 16.
, , , 16. , ,
; , , 16. , 19. , 20. , 21. ,
, 22. , 23. , , 24. , , 25. ,

28

1-3 -, , 4-5 ,
, 6 , , 7-10 , 11-12 ,
, 13-14 , ,
KAPIJA POMORAVQA

29

30

KAPIJA POMORAVQA

31

. ,
,
,
,

E
1
:

,
.
15
..
. III
.. , II I ..
e .
I ..,
.
, .
,
.
: , , , ,
, .
, ,

, .

, ,
.

775 m .
: , , ,
, ,
.
,
. ,

1

: , ,
(. 177020).

32

,
, .

,
, Via militaris,
.
, , , ,
, ,
, .
,
.
,
. ,
,
-.
,
.
15
.
( 1, 1)
.2
,
, , , , , ,
(. I/1-5), 101. ..,
I .. (T. I/6).
. ( 1, 2)
I ..3 S ,
, ,
, ,
(T. I/7-12).
I ..
( 1, 3),4
aucissa ,
.5
( 1, 4)

.6
S
. 2008.

2

, 2006, 64-69, 269-275.

, 2006, 203-205, 306-312
4
, 2006, 213.
5
Vasi 1999, Taf. 30/357, 370; 2003, .10.
6
, 2006, 163
3

KAPIJA POMORAVQA

33

, .7
,
(MENISKOS, ARCIPPOU),
II I ..8
( 1, 5)
.9
( 1, 6),
.10
, ,
375 , , ,
, , , ,
, S (T. II/1-5).11
II I
.
( 1, 7)
, , ,
(. II/6, 7).12
I ..
( 1, 8)
1962.
I . I
..13 ,
,
. (T. III/1-3).
, ( 1,
8-11) S , , ,
, , ,
, , , ,
(. III/4-8).14
I . I ..
( 1, 12)
I ..
68 m. ,
,
(T. III/9-12).

7

. .
. .
. : 1978, 10; 1990, 8, .II/4.
9
, 2006, 56.
10
Stoji 2003, 9 .
11
Stoji 2003. ,
,
.
12
, 2002, 133
13
Garaanin D. 1964, 79.
14
, 2002, 127-131.
8

34

(T. III/13).15
( 1, 13)
S
(T. III/14).16
I ..
(
1, 14) I ..17
S , ,
,

oj (T. IV/1-14).
( 1, 15)

, I u .. (T. IV/15).18
***


, ,

, .19


,
.
.20


, ,
. ,
,
, ,
,
.21 ,
,
15

1980, 17-18, . 68-69.

1980, 17, . 66.
17
2004, 180, . 15/1-6.
18
1980, 17, . 67. .
19
1980, 17.
20
Todorovi 197, 2-46.
21
Sladi 1986; , -, 1987; Popovi 2001, 83-12, Pl. 1/13, Pl. 4/12, 14; Jovanovi, B., Jovanovi, M. 1988, T. I/4-7, T. VI/1, 3, 6, T. XX/1-3; Sladi 1986,
T. XVI/9, 10, T. XVII/7, T. XXXIV/7; 2000, . 1/1-3; Popovi 2009, Fig. 2/5-9, Fig.
5/11-13.
16

KAPIJA POMORAVQA

35

II .. .22
, ,
,


,
, . .23
-
,
.
. ,
,
.
,
III-I ..24
,
.
, ,

.25

. aucissa sa ,
, ,
,
.26
,
I .., ,
.27
, , ,
.28
I .. (.
Lucilius Rufus), 101. ..29
. ,
, (Q. Antonius
Balbus), 83-82. ..,
I ..30
22

Todorovi J. 1972, 50; Jovanovi B., Jovanovi M. 1988, 83-89, Pr. 5.

Todorovi 1972, 86, T. II, III. .
: 1979, 9-18.
24
Mikuli I., 1984, 74-76.
25
1978, 9-21; 1990, .II/4.
26
2000, .2/1; Jovanovi B, Jovanovi M., 1988, T.XLVI/18.
: 2011, 163-188.
27
, -, 1987, .VI-X; Gutin 1984, 52, sl.78.
28
Stoji 2003, kat. br., 147-148; Majnari-Pandi 1970, T.II
29
Bori-Brekovi, Popovi 2006, 166-167, kat. br. 606-613.
30
Bori-Brekovi, Popovi 2006, 203-205, kat. br. 908-926.
23

36

, , , I
., , ,
.31
II ., a ,
, , , .32
, ,
I
..33

- .

, ,
, ,
.
, , . , ,
.
(, )
, II
I ..
. ,

,
(, ,
), .34
, ,
I
.. I ..
***

III ..
.35 , ,
,
. II , , ,
, ,
.36 ,
,
,
31

Boi, Bakari 1984, sl.77; , -, 1987, T.XXVI/4, 7;

1971, . ., 26 27.
32
, 1997, . 6/1, 2, 4, 7; Todorovi 1972, T. I/grob 4, T. XII/grob 29, T. XIII/grob
35; Jovanovi 1987, 827-828, T. LXXXVI/7.
33
Stoji 2003, 85.
34
: , -,
1987.
35
2010, 20-26.
36
: Papazoglu, 1969, 221.

KAPIJA POMORAVQA

37

.37
,
III-I .. S .
, ,
,
.
( ), ,
, ,
. ,
,

. I
.. ,
,
.
.38
I ..
,
.

Boi, D., Bakari, L., (ur.) 1984, Kelti i njihovi savremenici na tlu Jugoslavije,
Ur. D. Boi, L. Bakari, Ljubljana-Beograd.
Bori-Brekovi, B., Popovi P., 2006, Coins of the Roman Republic, ,
.
., -, ., ., 1987,
, .
, A. 2000, -
, , XL, , 323 - 333.
2010, ,
L, 15-32.
, ., 1979,
, (..) 28-29 (1977-1978): 9-18.
Jovanovi, B., 1987, Istona grupa, Praistorija jugoslovenskih zemalja V, ur. A.
Benac, Sarajevo, 815-854.
Jovanovi, B., Jovanovi, M. 1988, Gomolava - naselje mlaeg gvozdenog doba,
Novi Sad Beograd.
Vasi, R., 1999, Die Fibeln im Zentralbalkan, Prhistorische Bronzefunde XIV/12,
Stutgart.
Garaanin, D., 1964, Osvrt na problem kontinuiteta na Dako-Getskoj nekropoli
Glodak u Parainu, Materijali 1, Materijali VI kongresa jugoslovenskih arheologa,
Beograd, 79-87.
Gutin, M., 1984, Kelti i njihovi savremenici na tlu Jugoslavije, Ur. D. Boi, L.
Bakari, Ljubljana-Beograd, 50-53.
, ., , ., 2002,
, 18, 125-136.
Majnari-Pandi, N., 1970, Keltsko-latenska kultura u Slavoniji i Srijemu,
Gradski muzej, Vinkovci.
37
38

: Popovi 2001; 2010.

(III 5), Papazoglu 1969, 241-255.

38

Mikuli, I., 1984, Kelti i njihovi savremenici na tlu Jugoslavije, Ur. D. Boi, L.
Bakari, Ljubljana-Beograd, 74-76.
Papazoglu, F., 1969, Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba, Sarajevo.
, ., 1978, ,
1, , 9-21.
, ., 1990,
, 13, , 5-18.
Popovi, P., 1994, The territories of Scordisci, .. XLIII-XLIV, 13-21.
Popovi, P., 2001, La ceramique de La Tene finale sur les territoires des Scordisques,
.. L, , 83-101.
Popovi, P., 2009, Scordisci on the Fringes of the Hellenistic World. In: Tiefengraber,
G., Kavur, B., Gaspari, A. (eds.), Keltske studije II. Studies in Celtic Archaeology. Papers
in honour of Mitja Gutin, Edition Monque Mergoil, Montagnac, 247258.
, ., , ., 1997, ,
, . . , , 101-113.
, ., 2003,
, ,
, 2, , 31-55.
Sladi, M. 1986, Keramika Skordiska, Beograd
, ., 1980, ,
.
Stoji, M., 2003, Veliki vetren, Beograd.
, ., 2004, , .
, ., , ., 2006, ,
,
-.
, ., 1971, , . .
, , .
Todorovi, J. 1972, Praistorijska Karaburma I, nekropola mlaeg gvozdenog doba,
Beograd.
, ., 2011, ,
- 25, , 163-188.

Summary
The investigations made so far in the area of the Middle Morava in the La
Tne period were based on the papers or monographs that have perceived one
specific site or basic archaeological material. There was no detailed analysis of
the problems of settlement or ethnic composition in the period of several last
centuries BC. In this paper is presented and collected archaeological material
from 15 sites that can be related to several last centuries BC, and ethnically is
linked to Paleobalkanic tribes. So far, there is no secure confirmation of the Celtic
presence in this region during the 3rd century BC, and yet in late 2nd and early
1st century BC we can notice the some intense occupation of this area. Roman
campaigns in the area of Morava and Danube regions began during the first
decades of the 1st century BC, which is noted on the findings from Veliki vetren
and Boljevac sites. In the end of the 1st century BC and first decades of the new
era in the Middle Morava sites there is significant number of rough, so-called
Dacian ware. This appearance some authors associate with the deportations of
the north of the Danube population on this territory during the reign of the first
Roman emperors.

KAPIJA POMORAVQA

1.

39

40

. 1
1-6 ,
7-12 . ,

KAPIJA POMORAVQA

2
.
1-5 ,
6-7 ,

41

42

. 3
1-3 ,
4-8
,
,
9-13 ,

14
,

. 4
1-14 ,

15 ,

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

43

: IDIMUM
NAISSUS 1
: je ,
73 ,
. mansio Idimum
Naissus- .
- ,
.
, ,
, .

I . ., (Moesia superior) I
. ., . Horreum Margi Naissus-, .
,
.
, ,
.
: , , Moesia superior,
Moesia prima Dacia mediterranea, , , ,
, fabricae, I V .
,
-
, ,
, ,
. I
. ., (Moesia superior),
.
III ,
, (Moesia prima)
(Dacia mediterranea) finis Mysiae et Daciae,
Itinerarium Burdigalense (Hierosolimitanum) 333. .
e
1

a
: ,
, (.
177007).

44

. 1.
(: Papazoglu 1969).

(Horreum Margi).2
,
, III IV ,
, a e e,
(Itinerarium Antonini, Itinerarium
Burdigalense, Tabula Peutingeriana).

V ..
, IV III ..
, ,
,
(. 1).3

. ,
2
3

Petrovi 1979: 19.

Papazoglu 1969: 48-50.

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

45

, ,
.4 III II . . ,
.5 I
. . , 76. . .
, (bellum
Dardanicum, 75-73. . .), .6
I . .,
, ,
.
:
cohors I Cretum cohors I Cilicum I , II
( 169. ) cohors I Aurelia
Dardanorum, III
- VII Claudia IV Flavia.7
,
III . .,
279. ,
.8
,
-, .9
A
,
: , -, -
, , , , ,
, -, -, -, ,
, , , .10
148. ,

.
, 119-101.
. ..11
.12

84 . ., ,13
,
4

Mirkovi 1977: 828.

Papazoglu 1969: 143.
6
Papazoglu 1969: 137-140; Petrovi 1979: 29.
7
Petrovi 1979: 31-32.
8
Popovi 1994: 13-21.
9
Popovi 2009: fig. 7.
10
2010: 38; 2001: 11-18; Popovi 1994: 17, map 2; Popovi 2009: fig. 7;
2004: 180; , 2002: 124-136.
11
Papazoglu 1969: 226-233.
12
Papazoglu 1969: 241.
13
Papazoglu 1969: 241-254, 246-247; ael Kos 2005: 492.
5

46

I . .

, I II . .,

.14

148. . .
,

332-27 ( ) 9.
. . ( ),

9. . .

,
,

15. ..

(
( 86. ..).15

. 2.

(: 1981, 73).
I . . I
. ., , ,
, ,
, , .
,
, ,
,
.16

,
terra sigillata-,
, ,
, ,
.17 ,
II-I . .,
, 14

Mirkovi 1977: 815.

1981: 70-74
16
ovanovi 1985: 128-129.
17
, 2002: 127-135; 2007: 206-208, 210, .
15

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

47

Praesidium Pompei.18
I ,
civitates peregriane.
, Iulium Carnicum-
Venetia et Histria (Regio X), (4154). ,
V Macedonica,
praefectus c[i]vitatium Moesiae et / Treballia[e].19


(. 2).20
(Singidunum, Margum, Viminacium,
Ratiaria) , (Naissus, Municipium
Dardanorum, Ulpiana, Scupi).21
Horreum Margi Naissus , , ,
.
,
M. Aurelius Iustus domo Horrei Margensis mu(nicipio) Moesiae
superioris,22
, M. Aurelius Posidonius dec(urio) m(unicipii)
N(aissi).23

,
.
Idimum-, ,
Naissus- 73 ,
Horreum Margi,
.24
16 (Itin. Ant., Tab. Peut.), 17 (Itin. Hieros.), Ad octavum
,
,25 , , .26
,
, 119. ,
, compen[dio ] / [facto per m. p. ---] Ma[rgo
18

2007: 207, . 1, 1.
CIL V, 1838; Papazoglu 1969: 418, T. 61.
20
Mirkovi 1977: 814.
21
Mirkovi 1977: 813-814.
22
CIL III, 7591; Petrovi 1979: 58.
23
Petrovi 1979: 50-51, 72, no. 10.
24
Ibid.: 22.
25
Ibid.: 23.
26
,
-
. Vasi, Miloevi 2000: 156 i nap. 168-170.
19

48

flumine] in Dardania[m] [direxit? et munivit? ita ut vehicula?] commeare.

compendium commeare .27
73 , ,
, ,
, ,
25 .28
, ,
, , , , , ,
., ,
(mansiones, tabernae, mutationes).29
, via publica-e, III
,
, , 244249. 253. .
244. (- -),
249. ( , Praesidium Dasmini)
253. (-Horreum
Margi).30
,
,
. ,

, , ,
. ,
Timacum Minus, ,
,
251-253. .31

O
, a
.
, .
, ,
-Praesidium Pompei,
, .32

II III .
27

Mirkovi 1986: 85-86, no. 50.

Vasi, Miloevi 2000: 133.
29
Petrovi 1979: 20-21, n. 8.
30
Ibid.: 129-132, no. 123-127.
31
Petrovi 1979: 131-132, no. 127.
32
Ibid.: 67-93, 109-116.
28

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

49

, miles strator legati, VII Claudia.33

: Aurelius, Aurelius
Aurelianus, Marcianus, P. Aurelius Marcianus, Victorinus, Valerius Victorinus,
Marcus Aurelius Rufinianus, Aurelius Vitalis.34
: ,
(222-235), M. Aurelius Lucius,
IIII Flavia.35 ( )us Bassus
Aurelius Bitus, ,36
, ,
.37
,
, 160 77 : Iulii,
Claudii, Ulpii, Flavii Aurelii, cognomina
.38
, : Plannius,
Andia, C. Iulius Annus, Ruffus Anni Annus Dasius.39
Cocaius, Mide, Tzitzis, Rhoimetalkes, Dizo.40
, ,
(Nica, Hermes, Hermocora, Nicias, Zosimus),
, Posidonius
Plato.41
.
,
, :
Aurelia Marcia, Aurelia Rufina, Aelia Fabricia, Mal ( ) Iulia, Mal( ) Iuliana,
Ulpia Navia.42
: Aelia Claudia, Aurelia Candida.43
:
Dalmana ,
, ,44 Vet(t)iola
.45
33

Ibid.: 109-111, no. 84-86.

Ibid.:109-112, no. 83-91.
35
Ibid.:113, no. 92.
36
Ibid.:115-116, no. 96, 97.
37
Ibid.:113-114, no 93.
38
Petrovi 1979: 35.
39
Ibid.: 88-89, no. 42.
40
CIL VI, 32937; Petrovi 1979: 34 et no. 21, 37, 59, 61, 93, 96.
41
Petrovi 1979: 35.
42
Ibid.:109-110, no. 84-85; 112, no. 90.
43
Petrovi 1979: 114-115, no. 95-96.
44
Delminium
(Dalmion/Delmion), Delmatae, . ael Kos 2005:
292-295.
45
Petrovi 1979: 112, no. 89.
34

50

, , -
, .

, Horreum Margi .
, ,
.
-.
1953. ,
(. 3).46
(, , ) (,
, , ).
24 x 17,30 m, -, ,
, ,
(praefurnium) .47
, .48
,
,
.

,
IV .49

1955. ,50 a
(. 4).

horreum,

. ,
, 2 km
.51
. 3. , villa
rustica (: 1966, . 5).
46

1966: 253-256.
1966: 253, . 5.
48
1966: 254.
49
Ibid.: 255.
50
1958: 410.
51
1983: 35.
47

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

51

.
(. 4), 420,2 m2 (38,2 x 11 m),
, ,
, 1,1 x 1,1 m.52 ,
.
, .53
, 42 ,
IV , IV (
I), 80- .54

. 4. , (: 1983, . 1).

, :
(, ), ( ),
(, , ), - ( ),
( ), -
( ), () ().55
, ,
,
, fabricae
, j magister officiorum:
(Scutaria Horreomargensis) (Notitia dignitatum, Or., XI, 39),
, (Naissatensis),
52

1983: 36, . 1.
, ,
.
,
. -Mediana,
, , 1440 m2.
, .
54
1983: 37.
55
1988: 34, 1, . 2 6; 37, 3, . 3; 40, 4, 4 14; 41, 4,
. 5; 43, 4, . 2; 55, 10, . 3; 56, 10, . 2 7; 73, 14, . 5 6; ,
103, 23, . 5; 145, 38, . 2.
53

52

(Notitia dignitatum, Or., XI, 37).56

,
: 5060 km (, , ) () ,
, (,
), 70-90 km.57 ,
VI (Procop. De aedificiis, IV, 4, 122, 36)
: E / Aeraria,
, / Ferraria,
.58

.
IV-VI , ,

,

.

,
.59

, , ,
,
,

. 5. ,

.60
(: 2006, 147, . 11)

, ,
, . ,
III
V (. 5),
.
,
, ,
56

Petrovi 1979: 40.

Duani 1977: fig 3.
58
Duani 1977: 73-74.
59
2006: 17-18.
60
2006: 19.
57

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

53

,
, ,

.61


, ,
.
,
, .62

, ,
. ,
.

IIdimum (. 6).
(via publica), 6,2 m,63

00,5 ha (70 x 72 m),

.64

396 m2,65

,

.66 M
,

.67
,

. 6. Mansio Idimum , mansio

,
Idimum I,
(:
Vasi, Miloevi 2000, sl. 46).

317. ,
378. ,
61

2006: 169-170, . 19; Popovi 1997: 134-138; Ista, 113-126.

, .: 2002: 29-73; 2007:
205-226; 2009: 9-34; , 2010: 7-34.
63
Vasi, Miloevi 2000: 74-79, sl. 43.
64
Ibid.: 229.
65
Ibid.: 45.
66
Ibid.: 67.
67
Ibid.: 67-74.
62

54

.68

(. 7-8).

,



.

II ,
III

,

IV , ,
,
378. 443.
. 7. Horreum Margi ,
XIX
(: Kanitz 1892, Fig.
44).

. 8. Horreum
Margi,

1990.
(: ,
2010,
. 5).

68

Vasi, Miloevi 2000: 41.

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

55

, .69
, 14 m,
.70
,
,
XIX .71

, , ,
.72 ,
, .
22 (. 9),73
, ,
(via cardo
decumana).74 , ,
, 775 m2 (31 x 25 m),
IV .75

. 9. Naissus ,
( . )

, ,
I III,
31669

. 2009: 134-136; , 2010: 20-21.

Kanitz 1892: 69-70, Fig. 44.
71
Ibid., 70.
72
1976: 13-17; Idem 1979: 43-48; 2005: 151-160.
73
2005: 157.
74
2005: 152, .
75
2005: 158-159.
70

56

. 10. Naissus,
,

(?)
(

, ).

317. ,
I , II, ,
I,76 ,
, .
intra muros, 1988.
(. 10). ,
.77 ,
,
,
,
(Gallia Belgica).78 ,
fabricae,
:
, ,
, a
.79 ,
, ,
( - ),

( ,
, , ),

.80
76

1976: 36-41; 1974: 145-150; Vasi 2008: 9-23.

2007: 140-148.
78
Popovi 1997: 134-138; Ista 2006: 113-126.
79
1983: 10.
80
1996: 298-300.
77

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

57

. 11. Naissus, ,
( , ).

,

( ),
.
,
,
, III
. ,
, ,
. III
III ( , , ),
I (247. - ),
252/253. , ,
I ( , -, , ,
, ), 253/254. ( , ,
).81
, ,
III ,
. , (Margus)
K, 285.
.82
IV ,
. IV
,
311. ( , ), 328/329. (
81

1995: 200; 2004: 227; , 2004: 235-236; 2005: 50-51.

82
Historia Augusta III. 445. 18; Barnes 1976: 177.

58

) 334/335. ( ), , ,
, ,
.83 I
, .
,
, : Constantinus, natus in oppide Naiso
atque eductus, quod oppidum postea magnifice ornavit.84
,
( , ,
),85
,
( ,
), ,
(. 11),86
.
, , ,
378. 380.
, .
,
.
, ,
441-443. , , ,
, .
I VI ,
, , ,
.

2004
, ., III . .
, 20, 2004, 225-234.
, 2004
, ., , .,
, 20, 2004, 235-250.
Barnes 1976
Barnes, T. D., Imperial campaigns, A. D. 285-311, Phoenix 30-2, 1976, 174-193.
2010
, ., , :
, , . . , . ,
8, : , 2010, 35-42.
Vasi 2008
Vasi M., Prolasci i boravci rimskih imperatora kroz Ni krajem III i u IV veku, Naissus
83

- 2005: 53-54, 57.

1976: 37.
85
1977: 91-96; 2006: 145-158; 2007: 87-97.
86
1956: 53-72; Mirkovi 1956b: 85-100; Zotovi, Petrovi 1960: 130- 133; ,
1968; Zotovi, Petrovi, Petrovi 1967: 115-116; , 2008: 102-104.
84

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

59

I, Ni 2008, 9-23.
. 2009
, ., , ., -, ., , .,
Horreum Margi-- 1989.
, 36, 2009, 133-143.
, 2010
, ., , ., Horreum
Margi-- 1990. , 37, 2010, 9-25.
1977
, ., , 4, 1977, 9196
1983
, ., Naissus, : . , : ,
1983.
Duani 1977
Duani, S., Aspects of Roman minig in Noricum, Pannonia, Dalmatia and Moesia
Superior, Aufstieg und Niedergang der rmischen Welt II. 6 Principat, Berlin, New York
1977, 52-94.
, 2002
, ., , .,
, 18, 2002, 124-136.
Zotovi, Petrovi 1960
Zotovi, Lj., Petrovi, N., Ni - kasnoantika nekropola, Arhloki pregled 2, 1960,
130- 133.
, 1968
, ., -, ., . , : ,
[1968].
Zotovi, Petrovi, Petrovi 1967
Zotovi, Lj., Petrovi, N., Petrovi, P., Ni, Jagodin mala - kasnoantika nekropola,
Arholoki. pregled 9, 967, 115-116.
- 2005
-, ., ,
() 13-14, 2005, 49-60.
2006
, ., . , : .
, 3-5. 2005, IV, . . , 2006,
145-158.
2007
, ., , :
. , 3-5. 2006, V, . . ,
2007, 87-97.
Jovanovi 1985
Jovanovi, A., Dake forme sahranjivanja u Gornjoj Meziji, u: Sahranjivanje pokojnika
sa aspekta ekonomskih i drutvenih kretanja u praistoriji i antici. Materijali XX. Referati
odrani na kongresu u Mostaru 1980. godine, Beograd: Savez arheolokih drutava
Jugoslavije, Arheoloko drutvo Bosne i Hercegovine, 1985, 127-138.
Kanitz 1892
Kanitz, F., Rmische Studien in Serbien. Der Donaugrenzwall, das Strassennetz, die
Stdte, Castelle, Denkmale, Thermen und Bergwerke zur Rmerzeit im Knigreiche
Serbien, Denkschriften der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften in Wien,
Philosophisch-historische Classe XLI, Wien 1892.

60

2005
, ., 1719.
, : .
, 3-5. 2004, III, . . ,
2005, 149-162.
1956
, ., , . . 5-6 (19541955), 1956, 53-72.
Mirkovi 1956b
Mirkovi, L., La ncropole palochrtienne de Ni, Archaeologia Iugoslavica II, 1956,
85-100.
1974
, ., ,
12-1, 1974, 145-150.
Mirkovi 1977
Mirkovi. M., Einheimische Bevlkerung und rmische Stdte in der Provinz
Obermsien, Aufstieg und Niedergang der rmischen Welt II-6, Berlin 1977, 811-847.
1981
, ., , :
I, 1981, 66-88.
Mirkovi 1986
Mirkovi, M., Viminacium et Margum, Inscriptions de la Msie Suprieure vol. II,
Beograd: Centre dtudes pgaphiques et numismatiques de la Facult de philosophie de
lUniversit de Beograd, 1986.
Papazoglu 1969
Papazoglu, F., Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati,
Dardanci, Skordisci i Mezi, Sarajevo 1969.
2001
, ., ,
() 10, 11-18.
1966
, ., , . . 15-16
(1964-1965), 1966, 253-256.
1976
, ., , : , 1976.
Petrovi 1979
Petrovi, P., Naissus Remesiana Horreum Margi, Inscriptions de la Msie
Suprieure VI, Beograd: Centre dtudes pigraphiques et numismatiques de la Facult
de philosophie de lUniversit de Beograd, 1979.
1996
, ., . , . . 47, 1996, 295300.
Popovi 1997
Popovi, I., Les productions officieles et prives des ateliers dorfvrerie de Naissus et
de Sirmium, Antiquit tardive 5, 1997, 134-138.
Popovi 2006
Popovi, I., The activity of the Naissus workshop in the fourth century and the finds
of the valuable objects from the western provinces of the empire, : .
, 3-5. 2005, IV, . . ,

KAPIJA POMORAVQA

 :
IDIMUM NAISSUS

61

2006, 113-126.
Popovi 1994
Popovi, P., The territories of Scordisci, . . 43-44 (1992-1993), 1994,
13-21.
Popovi 2009
Popovi, P., Scordisci on the fringes of the Hellenistic world, in: Keltske tudije II.
Studies in Celtic Archaeology. Papers in honour of Mitja Gutin, eds. G. Tiefengraber,
B. Kavur, A. Gaspari, Montagnac 2009, 247-258 (Collection Protohistoire Europene 11,
ed. M. Py).
1995
, .,
, : . 15.
18. 1994. , . . , .
, . -, 9, : , 1995,
197-206.
2002
, .,
, : ,
10-13. 2000, . 25,
. 2, - 2002, 29-73.
2007
, ., Praesidium Pompei -
, : . , 3-5. 2006,
V, . . , 2007, 205-226.
2009
, .,
, 14, 2009, 9-34.
, 2010
, ., , ., , :
, , . .
, . , 8, : , 2010, 7-34.
1983
, ., , Balcanica 13-14 (1982-1983),
1983, 35-43.
1958
, ., , . . 7-8 (1956-1957), 1958, 410.
2006
, ., .
, , ,
19, : , 2006.
, 2008
, ., , .,
55, , . . 4
(2006), 2008, 102-104.
ael Kos 2005
ael Kos, M., Appian and Illyricum, Ljubljana: Narodni muzej Slovenije, 2005.

62

The Middle Morava Valley in Roman and Late Roman period: the Road
Line Idimum Naissus in the light of archaeological evidence
Summary
This paper reffers to the Middle Morava valley, which means both left and
right bank of the Great Morava with its lesser tributaries. The road line, long
73 Roman miles, was running from the station mansio Idimum on the North to
the Dardanian metropolis Naissus on the South. Although this area have been of
great importance to economic development and trade from prehistoric period,
it is only partially archaeologically invastigated. At the end of Early Iron Age,
this area was inhabited by Tribalian tribes, as it is confirmed by written sources
and archaeological finds. Their movement towards East provided habitable space
for celtic tribe of Scordisci to occupy, which marks the start of La Tne period.
Dardanians lived in the area southern of Scordisci, and thus they represented
buffer zone for Scordiscian penetration to the South, into the Roman province
Macedonia.
Roman conquest of the Middle Morava valley was ended in the 15. A.
D. and resulted in establishment of province of Moesia, later Upper Moesia,
Moesia Superior (from 86. A. D.). However, it was preceded by contacts of
autochthonous people and Romans, probably merchants, which are confirmed
from II century B. C. After the Roman conquest of the area, network of settlements
and roads was established in order to be incorporated in the Roman system. In
the beginning, settlements were organized as civitates peregrinae, while only two
of them - Horreum Margi (uprija) and Naissus (Ni) acquired municipal status.
According to the votive and funeral monuments, there was a considerable number
of romanized inhabitants. The deceasedes usually carried the gentil names of
the Emperors: Iulii, Claudii, Flavii, while name Aurelii is very common during
III century A. D. However, autochthonous names are also confirmed (Tracian,
Illyrian, Celtic, Dardanian), just as the names of immigrants from Crete, Greece
and Asia Minor.
Economics was based on agriculture, but also crafts, especially metal
craftsmanship. Due to favorable geographic position and a strategic importance of
the area, two workshops (fabricae) for production of military gear were organized
in the urban centres (Scutaria Horreomargensis and Naissatensis). Urban
structures are partially known due to archaeological investigations of Idimum,
Horreum Margi and Naissus. Idimum was established during IV century A. D. as
a station. Fortification of Horreum Margi is known only in limits, while more data
have been collected about Roman settlement of Naissus, its public facilities and
private houses and cemetery.
During III century, the area of the Middle Morava valley was often exposed
to barbarian assaults. Furthermore, it is mentioned as the place where the strugle
between Diocletian and Carinus in A. D. 285 (who was murdered in the battle
on the Morava river - Margus) took place. Economic increase during IV century
did not last for long, but it was broken by the incursion of Goths (378-380).
Consequently, many settlements were destoryed, as Idimum was. Only few of
them survived until Hunss penetration (441-443) when they were devastated
(Horreum Margi, Praesidium Pompei). The area was in a very poor economic
state during next century and it was Iustinianus I who reversed circumstances and
commenced restoration in the North Illyricum.
Translated by Teodora Matkovi
KAPIJA POMORAVQA

 HORREUM MARGI

63

. ,
,

spetkovi@ai.sanu.ac.rs

HORREUM MARGI

: Horreum Margi
.
.
Horreum Margi-.
: Horreum Margi, Moesia Superior, , , Moesia
Prima, ,
Horreum Margi ,
.
, .
Horreum Margi
.
(Moesia Superior),
, (Pannonia) ,
(Dacia) (Moesia Inferior) ,
(Macedonia) (Dalmatia) . ,
:
- , (Margus) , Via
militaris, , , (Singidunum)
(Viminacium) Horreum Margi,
(Naissus), .
,
, ,
.1 , Horreum Margi
,
( IIII Flavia) ( VII
Claudia) , ,
(Ulpiana) (Scupi).
, ,
Horreum
Margi, .

1

Petrovi 1979, 20 22.

64

,
.2

.3
,
civitas peregrinae .
, Viminacium Naissus, 56. 61. ,
Horreo Margi, Horrea Margi, mansio Oromargo, Orea Margi.
2. ,
. ,
Novae ,
I Italica Severiana ... M. Aurel. Iustus domo Horreo Margensis mu (nicipio)
Moesiae Superioris.... Horreum Margi

.
, Horreum Margi je o (Moesia Prima,
Moesia I). , Notitia Dignitatum
(Scutaria
Horromargensis). Horreum Margi
,
I.
Horreum Margi
,
19. . 1861.
,
.4 1904. ,
: 5
,
, ,
, .
, ,
,
, ,
,
.
1861.
Horreum Margi...
, ,
, Horreum Margi. 6 ,
.
2

Vasi et al. 1989; et al. 2009; , 2010.

Horreum Margi Petrovi
1979, 57 58
4
Kanitz 1892, 68 .
5
Kaniz 1904, 227.
3

Horreum Margi Petrovi 1979,

57 58.

KAPIJA POMORAVQA

 HORREUM MARGI

65

, .
, 18. 19.
, 1924. 1936.
, ,
.7 ,
Horreum Margi
.8

20. .
,
,
.
.

1963. .

Horreum Margi.
, ,
4. .9
Horreum
Margi ,
1962 1964. ,
, .10

, ,
. ,

,
Horreum Margi. 11
1978 1979. . . ,
,
,
. . 6
, , .12
1986.
, ,
4 5. , ,
.13
7

Vasi et al. 1989,

Petrovi 1979, 58, ref. 9.
9
Jordovi 1963, 90 93, T. XXII XXIV.
10
Pileti 1969, 9 i dalje; Pileti 1989, 86 101.
11
Vasi et al. 1989, 8; et al. 2009, 137.
12
Vasi et al. 1989, 10 - 12.
13
Vasi et al. 1989, 15 18; Vasi 1990.
8

66

II

Horreum Margi, 1987.

Horreum
Margi - - . 14
,
. , 1987
- 1990. ,
.
,
,
Horreum Margi, :15
D 1 2.
,
. Horreum Margi
2 .
, 4. ,
XII.
D.
3. .
.
14

, ,
- , ( ),
, - ,
, , , ,
, , ,
, , , .
15
1986 1990.
(Vasi et al. 1989; et al.; , 2010.)

KAPIJA POMORAVQA

 HORREUM MARGI

67

c, ,
XIV. D.
2 3. ,
3. 4. .
.
.

( c).
2. 4. ,
332 341. .
4. . , Horreum Margi
, .
, .

, ,
.
b , je III, IV,
XII XIV . XII b ,
, ,
. XIV b ,
. 3
4. .
b , ,
, 4. 5. .
Horreum
Margi, , ,
.
, 3 5, .
3 5 5. .
,

, 5. .

Horreum Margi
2. , 3. .
4. ,
.
, 270
m 200 m.16 O 4.
, , (, , )
( , ).
4. , ,
378. ,
Horreum Margi.17
16
190 m. ( et al.
2009, 139; , 2010, 10 11, . 5)
17
Vasi et al. 1989, 32 35; et al. 2009, 135 136; , 2010, 21

68

5. , 441 443. .18

Horreum Margi,
.
, 1987
- 1990. .19 ,
, Horreum Margi
6. . ,
5. .20
, Horreum Margi , 1991.
.

1986 1990. ,21
Horreum Margi:
Horreum Margi ,

. , Horreum Margi,

, .
(municipium) Horreum Margi
, ,
, .
Horreum Margi
(Naissus),
territoria metallorum ( ,
, )
Horreum Margi

, ,
.
(Margus)
Horreum Margi.

, , ,
Horreum Margi, , ,
, .
22.
18
: Vasi 1988, 63 ; Vasi 1990, 55 - 56.
19
Vasi et al. 1989, 13 23; et al. 2009, 133 139; , 2010, 9
.
20
,
,
6. .
10 11. ,
( et al. 2009, 139 141.)
21
Horreum Margi ,
.

KAPIJA POMORAVQA

 HORREUM MARGI

69

XI.
Insignia viri illustris
magistri officiorum.
pictura ei, quam occ. IX
proponimus, similis est.
Fabricae

Notitia Dignitatum
magistri officiorum-
(Fabricae)

Sub dispositione viri illustris

magistri officiorum:
Scola scutariorum prima.
Scola scutariorum secunda.
Scola gentilium seniorum.
Scola scutariorum sagittariorum.
Scola scutariorum clibanariorum.
Scola armaturarum iuniorum.
Scola gentilium iuniorum.
Scola agentum in rebus
et deputati eiusdem scolae.
Mensores et lampadarii.
Scrinium memoriae.
Scrinium epistolarum.
Scrinium libellorum.
Scrinium dispositionum.
Officium ammissionum.
Fabricae infrascriae:
Orientis V:
Scutaria et armorum, Damasci.
Scutaria et armorum, Antiochiae.
Clibanaria, Antiochiae.
Scutaria et armamentaria, Edesa.
Hastaria Irenopolitana Ciliciae:
Ponticae quatuor:
Clibanaria, Caesarea Cappadociae.
Scutaria et armorum, Nicomediae.
Clibanaria, Nicomediae.
Asianae una:
Scutaria et armorum, Sardis Lydiae.
Thraciarum duae:
Scutaria et armorum, Hadrianopolis
Haemimonti.
Scutaria et armorum, Marcianopoli.
Illyrici quatuor:
Thessalonicensis.
Naissatensis.
Ratiarensis.
Scutaria Horreomargensis.

,

.22
,
Horreum Margi,
:
1. /
(mutatio, mansio).23 Via militaris


, Horreum
Margi. ,
,
,
(thermae) , , mansio Idimum.24
mutatio Ad Octavum,
. Horreum Margi
e mutatio Sarmatae, 12
Praesidium Dasmini, 17 .
,
22

Horreum Margi
: ,
Horreum Margi ,

.
23
mansia mutatia Viminacium Horreum Margi Vasi, Miloevi
2000, 129 158.
24
Vasi, Miloevi 2000.

70

, mutatio Sarmatae
, Praesidium Dasmini .
, 23
Horreum Margi, Cametae,
, .25
2. (castrum, castellum).
Horreum Margi. ,
,

, ,
.26
3 4. , , ,
,
, Horreum Margi

, , .
3. , (vicus, pagus,
villa rustica).
, .27 ,

.
, , Horreum Margi,
, , 28 ,
, .
.
.29


, .

, 1 2. ,
, .30

Horreum Margi ,
, .31
Horreum Margi
,
25

Petrovi 1979, 22 24.

Stoji 2003, 103 105.
27

, ,
,
.
28
Vetni 1967 a, 116 118.
29
Vetni 1967, 111 112.
30 1995, 80 - 82; 2002
31 1963, 119 - 125; 1992, 379 385
26

KAPIJA POMORAVQA

 HORREUM MARGI

71

,
.

- 1963 - . -,
, VII/1,
1963, 119 125.
Jordovi 1963 . Jordovi, Horreum Margi, uprija II, Arheoloki pregled 5,
Beograd 1963, 90-93.
Kanitz 1892 F. Kaniz, Rmische Studien in Serbien, Wien 1892.
Kanitz 1904 F. Kaniz, Knigreich Serbien und das Serbenvolk, Band I, Leipzig
1904.
Petrovi 1979 P. Petrovi, Inscriptions de la Msie Suprieure, Vol. IV, Naissus
Remesiana Horreum Margi, Beograd.
Pileti 1969 D. Pileti, Rimski kastrum uprija Horreum Margi, Vesnik vojnog
muzeja 15, 1969, Beograd, 9 55.
Pileti 1989 D. Pileti, Rimske fortifikacije na teritoriji Srbije, Vesnik vojnog
muzeja 33, Beograd, 79 104.
2002 . , , (I.
Popovi, Jewelery from Juhor.Hoard or Sacred Treasure), .
1995 . ,
, : (Silver Workshops and Mints),
. . , , 77 82.
Stoji 2003 M. Stoji, Veliki Vetren, Beograd.
1988 . , II IV i V
Horreum Margi (), (Summary: Finding II of Bronze Coins dating
from the IV and V Centuries from the Municipium of Horreum Margi),
11, , 63 83.
Vasi 1990 M. Vasi, Nalazi rimskog bronzanog novca IV i V veka iz municipijuma
Horreum Margi, (Trouvaille des monnaies de bronze de IVme et Vme sicle en municipe
Horreum Margi), Beograd.
1992 - . , Horreum Margi ()
(Summary: The New Mytra Relief from Horreum Margi (uprija)),
XIV/1, , , 379 385.
Vasi et al. 1989 - M. Vasi, J. Kavajin Mundri, S. Popovi, Horreum Margi
Ravno uprija (iskopavanja 1979. i 1986 1988. godine) (Summary), Vesnik Vojnog
Muzeja 33, Beograd, 7 36.
Vasi, Miloevi 2000 M. Vasi, G. Miloevi, Mansio Idimum, rimska potanska
i putna stanica kod Medvee, Beograd.
et al. 2009 - . , . , . , .
, Horreum Margi
1989. (Summary: The results of the archaeological research into
multilayer site Horreum Margi Ravno uprija in 1989) , 36,
, 133 143.
, 2010 . , . ,
Horreum Margi 1990. (Summary:
The Results of Research on Multilayer Site Horreum Margi Ravno uprija in 1990),
37, , 9 - 25.
Vetni 1967
S. Vetni, ula, Ostrikovac, Svetozarevo kasnoantika nekropola, AP 9/1967,

72

Beograd 1967, 111 112.

Vetni 1967 a
S. Vetni, Ilinjaa, Dragovo, Svetozarevo antiki period mitrej, AP 9/1967,
Beograd 1967, 116 118.

ROMAN TOWN HORREUM MARGI AND ITS SURROUNDINGS

Summary
The archaeological research of Roman town Horreum Margi had begun in
1861 when Felix Kanitz saw and drew the remnants of Roman fortification in
uprija. In following decades there was no interest for this archaeological site,
placed in the center of recent uprija, below the military casarne. Although, it
was mentioned in the articles of Mihailo Valtrovi and Nikola Vuli in connection
with epigraphic monuments.
In 1962 1964 the first systematical excavations of the archaeological site
Horreum Margi were led by Military Museum from Belgrade, under the leadership
of Dragtoslav Pileti, the custodian of this museum inside the military camp
Miodrag Novakovi Duda in uprija. Also, during the construction works
in military base in 1963, a part of Roman necropolis was discovered containing
twenty cyst graves built of tegulae, dated in 4th century AD.
In the period from 1986 to 1990 Archaeological Institute and Military
Museum from Belgrade have continued the systematical archaeological
research of Roman fotification and medieval settlement in the site of Horreum
Margi Ravno uprija, directed by Miloje Vasi, senior scientific fellow of
Archaeological Institute.
On base of this research it could be assumed that the town of Horreum Margi
was established in the beginning of 2nd century AD and surrounded with ramparts
in the first half of 3rd century AD. The earlier fortification was enlarged to the
West in the beginning of 4th century AD. The later fortification had a polygonal
layout, with the northern rampart 270 m long and the eastern wall approximately
200 m long. The Hunic invasion in 441/443 finally had destroyed the Roman
town Horreum Margi. In the next few years after this date the life had continued.
Above the Roman town, in the period of 9th 12th century, medieval town
of Ravno had raised. In the same place the Turkish palanka was constructed as
well as the baroque fortress of star like layout was erected in 1738 by Alexander
von Wittenberg.
In the surroundings of Horreum Margi a number of Roman archaeological
sites were found. They could be divided in three categories:
1. mansia and mutatia on the road from Viminacium to Horreum Margi (Via
Militaris), like mansio Idimum in Medvea ,
2. castra and castella on the mountain Juhor or along the roads leading to the
mining districts in the East and the South and
3. settlements (vici, pagi, villae rusticae) and necropolis. Among these
settlements the site of Dragovo Ilinjaa with a Mithreum, as well as Late La Tne
- Early Roman villages in Majur and Crvene Livade Jagodina are outstanding
examples. They show the early Romanization of the Morava Basin, but also a
very strong autochthonous component creating a new Roman provincial culture.
Translated by author
KAPIJA POMORAVQA

73

: ,
, I
.

.
: , , I, ,


.
1981.

.1


. 1994.

.

. ,
, .
,
, ,
188 .

.
,
.

. ,
. (
1.). ,

, 4 X 4 .
1

. , , 22, 187

74

.
220 .


.

60 .

80 .

20 . .
90 .
. ( 2.).
e e je
eee
.
, e
. e
e e ,
, , e e e
e . ( I, . 1, 2.). e

, . e :


;
; ee
ee
. e e
e
, ,
e e. e e
3 .
e e ( . I, . 8 ), e e
ee e.
e
e e e 90 e ee e e
e. e e (20 - 90
) e . e
KAPIJA POMORAVQA

75

e
e.

.


,

,

. .

e (. I, . 3 - 7 ). e
e e ,
e .
e. e e e e
e, , (. II, . 1, 2). e
- e
. e, e e
e . e e ee e
. (. II, . 3). e
e e . e e
e e e e e e e
e e. e
e e e e e.
e e e e e e
e e e e e
e . e e e e .
e e
e ee
ee e , ,
e e . (. II, . 4, 5).
e .
ee
e e e e.

.
(. III, . 2 - 4).
. (.
III, . 5).
.
.
U. (. III, . 7).

76

, .
. (. III, . 8).
.
,
,

,
,
. 1.

.
5. ,

1.2

.3

3. .4

I .


.5
1.

, ,

.
Summary
This paper deals with the excavation of prehistoric settlements probing, on
the site Kneselac fountain, which can be attributed to the Iron Age and that is the
transition period from the Bronze to the Iron Age. In this area, a village on the
Kneselac fountain in the Middle Morava would be a direct evolution of the early
Bronze Age settlement that belonged Paracin cultural group.

2
. , ,
VII 1986, 1986, 151
3
, 149, 150
4
. , , , 1986, 90,
1-3.
5
, 90

KAPIJA POMORAVQA

77

78

KAPIJA POMORAVQA

79

,

,

:
.
, , .

.
.
: , , , ,
,
,


,
,
, ,
,
, ,
.

. ,
,
.
,
,

.

2. 24.
2011. .
10 x 10 m,
.
, ,
.

80

20 cm.
,
.
2.
24 x 12 cm
.

3.
,

.

,
.
,
,1
,2
3
, ,
,
,
, XV XVIII .
6 x 2 m .
,
.
XV ,
XVIII .
11
. ,
, ,
24 x 12 x 3 cm.
,
.
30 x 15 cm, 4
6 cm. 30 .
.
,
10 - 15 cm.
1 . . , , , 2002, 401
2 . , , , 2011.
3 . , , IV-V,
, 2011, 132-134; . , . ,
. , , ,
, 1999, 55-86; . , , ( )
, , , , 2004, 130

KAPIJA POMORAVQA

81

160 cm,

30 cm.

.

120 cm,

, ,

, ,
,

.



,
,

,
,
,
, je .

82

,
,


XV - XVI ,
, 1863.
,
.

, ., ., .,
, , , 1999.
, ., , ( )
, , ,
, , 2004.
, ., ,
IV-V, , 2011.
, ., ,
, , 1997.
, . ., ,
, , 2002.
, ., , , New press, ,
2011.

Summary
The paper provided the first information from the excavations at the site in
Milosevo Ceran. Mined the stove that was dug into the ground and which was
used for baking bricks, tiles, and pottery vessels likely. Frequent brick is coated
with enamel may be surmised that it may be used for melting glass and making
mass glazed ceramics and other objects. The furnace is probably from the late
Middle Ages.

KAPIJA POMORAVQA

83

. .

( - XI .)

: -
.
1512 .
,
.
, ,
- ,
XIV .
: , ,
II, , , , , ()
,
XV-XVI ., - -
.
1512 .

, .
: ,
, , , , ,
. 1453
. - -.

, ,
- ,
XIV .
,
XVI-XVII .
.. ,1
.. ,2
: 1512 . ( .1512)
1

.. . .1. ., 1866; .2. 1869.

.. 1) . ., 1975; 2) - //
. .2 ( XIV-XVI .). 2.
1989 .
2

84

. .

( . ) 1617 . ( .
1617). , .
, . 1512 . ,
, ,

. . 1617 ,
.

( XVII .). ,

:

.
, -
- XI . [
- ,
.]
(1018 .) . 1512 . .
.
,3
.4
.
,
, ,

,
(VI .), (IX .) (X .),
(XII .) ()
(XII .) (XIV .).
.5
,
. ,
,
.
: . 1512, . .1617.
.6 . 1617 ,
3

.. //
: . . ., 1984.
4
.. 1)
1512 .: ( - XIV- XVI
.) // : . ., 1976; 2)
1512 . //
. , 1978.
5
, :
...
6
: 1512 //. .22, .1. ., 1911.
: // . .22, .2. ., 1914.

KAPIJA POMORAVQA

85

.7
,
,
, ,
- .
.1512 178 ,
, .
:
, .
, .

, .
, .
, ,
, .
, , , ,
. . ,
.
, . ,
(. - ..), .
,
,
. - .
. :
, . -
. ,
. , ,
. ,
, .
, .
, .
, , .
, , .
,
. ,
,
. ,
. . , ,
. .
, ,
,
. ,
7

1617 ., ,
, 118.
. , , ..
. . .:
.., .. - XIV-XVII
( 1964-1984 ). ., 1986.

86

. .

.
, .
, . , ,
.
. ,
, .8

. -
.
, , .1512,
, , .
, ,
, ,
.
, (XI .),9
(XI .)10 (X .).11
.1512
976 . ( II)
1018 .,
. , 976 .

II. -
:
. :
,
II (972 .).
(972976). ,
. .
973 . I
, .
(XVIII .) :
I 972 . , - 23 973 . ( )
,
.12 973 . .13
II (976 .)
8

.1512. .365-366.
Iohannis Scylitzae Synopsis Historiarum / Rec. I Thum. Berolini et Novi Eboraci, 1973.
:
. . 6. , 1966.
10
. . , .. . ., 1978.
11
.. : .
., 1883.
12
1761 . . .
, , 1977.
13
, .: .
. .1. 4.2. , 1971. .610.
9

KAPIJA POMORAVQA

87

:
.
.
II . . ,
, , 70- .
,
.14 . - ,
, ,
, .
. - ,
, ,
. , ,
, ,
.
.15 ,
.,
70- .16
.1512 , ,
: II . ,
90- . ,
, II (989
.)
. 995 .17
.1512 ,
(989 .) ,
( 90- .).

( ). .1512 ,
(1003 .)
. , ,
991-995 .
.1512
-
, .
, ,
1001 ., - 1003 ., - 1004 . ,
, II ,
.18 , , ,
.
14

. : , , //
. .2. , 1981. .401-402.
15
- . - .
, X-XII . , 1976. .53-54.
16
... .88.
17
.. ... .34.
18
... .280-283.

88

. .

. ? , ,
, 998 .
,
, ,
, .19 90- .
.
.
II .
1014 .
, ,
.1512, , .
,
15 ,
.
, (6
1014 .). .1512 ,
, ,
I (1188 .).20
, ,
(. )
. ,
. ,
. . -
(XII .) , .21
:
54 .
. , ,
.1512, ,
.
:
: , , ,
, . ,
, . ,
. , ,
. .

.
, .. . ,
... ,
19

. 279.
.1512. . 366.
, ,
: .
. , 1988.
. .. ,
, .
21
. // . 1847. 1.
20

KAPIJA POMORAVQA

89

. (.
- ..) - ,
. .
.
, , ,
, .
... .
, 15 , ,
, .
. , .
, , ,
,
.
. ,
, .
. ,
, .
, ,
35. , , ,

. . , ,
, - . ,
, , . , ,
.22
.
, , ,
, ,
, .

- . ,
,
, .
, .. ,
, ,
- 969 .23 .
, ,
.
( 970 .).
- ,
- ( )
. .
. ,
.
. , . (
22

.. . 165-166.
.. V: , //
. . .1987. . 91-92.
23

90

. .

) ,
,

, . .24
, , 80-
.25 ,
(976 .).26 976 . 27
.
(976 .), (977 .),
, , ,
. .
, ,
. 1002 .
,28 1003 . ,29 , .
( .1512), ,
.
. . ,
, 200 ( , .1512) 15
.30
.
, ,
, ,
. .
:
(6 1014 .) (),
, 1014-1015 .
, .
.
() 1018 . - II
, .
,
.
, , .
, (
),
.
.
.31 , ,
24

.. . 165.
. . 8.
26
. ., 1988. .220.
27
... .275.
28
Ta e. C.280-282.
29
. .282.
30
. . . 166
31
.. - // . .22, .2.
25

KAPIJA POMORAVQA

91

,
,
. ,
.
,
1617 . (.1617) .

,
. , .1512
. .1617
, .1617.32
, .
( II. - ..).
. ,
, , , ,
.
. .
, ,
. , .
. ,
, .
, , .
, , ,
.
, .
.
, ,
. .
, I,
.33
.1617, , .1512,
, -
.
.1617 .
.
,
, -
. -
,
. ,
- XI .
. , , ,
. ,
, ,
1918.
32
. 1617 , 118, .372, 372 ., 373.
33
, . 373.

92

. .

. ,

, .
,

-
.

, ,
.
1453. .

.

.
.
.

(989) ( 990.).
1003.
. 1001. , .
1004.
, .
1014. 6. 1014. .
(1014 15)
, .
1018. .
.

KAPIJA POMORAVQA

93

,
Graduate School of History of the University of Szeged

1
:
,
.
-
,
: , , ,
II, ,
,
955
.2

, .3
963 . ,
,
,
.4
1

MAKK FERENC, MAGYARORSZG

S KELETI SZOMSZDAI SZENT ISTVN KORBAN // SZENT ISTVN S KORA. Szerk.
Glatz Ferenc, Kardos Jzsef. Budapest, 1988, 81. 89.l.

.
2
, 960-
, ...
. .: Becker J. Die Werke Liudprandis von Kremona. Hannover Leipzig,
1915 (: Becker. 1915). S. 6 7. . : Pauler Gy. A magyar nemzet trtnete
Szent Istvnig. Bp., 1900. 88 89.l.; Magyarorszg trtnete tiz ktetben. I. Elzmnyek s
magyar trtnet 1241-ig. Fszerk. Szkely Gy. Bp., 1984. (
., : Gyrffy, 1984) 693.l.; Krist Gy. Az rpdkor hbori. Bp., 1986. (:
Krist, 1986). 44. l.
3
A magyar nemzet trtnete. I. Fszerk. Szilgyi S. Magyarorszg a kirlysg megalapitsig.
Bp., 1895 ( , : Marczali. 1895). 192
194.l.; Hman B. Szekf Gy. Magyar trtnet. I. Bp., 1939 (: Hman. 1939). 147.l.;
Moravcsik Gy. Biznc s magyarsg. Bp., 1953. (: Moravcsik. 1953) 48.l.; Gyrffy Gy. Istvn
kirly s mve. Bp., 1977. (: Gyrffy. 1977). 49 50.l.
4
. -
. // . . II. , 1973 (: . 1973). .
464, 465 466.

94

.
965 . :
, ,
.5
, 963 .,
, 967 .
.6
968 .
, -
. 969
. .

.7 ,
- :
, ,
, , .
.8
, 970 .
,
--- ,
.
,
,
.9 ,

,10 ,
, ,
. , , ,

.
.
,
5

Szab K. A magyar vezerek kora. Bp., 1869 (: Szab. 1869). 320.l.; . 1973. .
465, 467.
6
Moravcsik Gy. Az rpdkori magyar biznci forrsai. Bp., 1984 (: Moravcsik. 1984).
86., 100.l.; Jirecek K. A bolgrok trtnete. Nagybecskerek, 1889 (: Jirecek. 1889). 173.l.;
. 1973. . 466.
7
Niederhauser E. Bulgria trtnete. Bp., 1959. 39 40.l.; Vilgtrtnet tiz ktetben. III. Felels
szerk. Szidorova N.A. Bp., 1963. 248.l.; .. . .,
1968 (: . 1968). . 89; Osrogorsky G. Histoire de l tat byzantine. Paris, 1969.
(: Ostrogorsky. 1969). P. 317; Koszev D. Hrisztov H. Angelov D. Bulgria trtnete.
Bp., 1971. 32 33.l.
8
Cambridge Medieval History. IV. Szerk. Hussey J.M. The Byzantine Empire. Part I. Byzantium
and Its Neighbours. Cambridge, 1966 (: CMH). P. 159; . 1968. . 71; Ostrogorsky.
1969. P. 319.
9
Moravcsik. 1984. 86 89., 100.l. ,
,
.
10
, 968 .
, 300, 200 . .: Becker. 1915. P. 199.

KAPIJA POMORAVQA

95

, , 967 .11
, , , 971 972 .
.12

.
, , ,
. 970 .
.13 ,

971 972 . -.
971 . , ,
. -
- 988 . - - , -
972 .
. ,
965 .
.
971
.14
, , ,
, ,
, ,

.15
: , ...
,
.16
11

. . .: Makkai L.
Erdly trtnete. I. A kezdetektl 1606-ig. Bp., 1986. (: Makkai. 1986). 278.l.;
.: Vajay Sz. Gza nagyfejedelem s csaldja // Szkesfehrvr vszzadai. I. Szkesfehrvr,
1967 (: Vajay. 1967). 71.l.
12
.
: Krist Gy. rpd fejedelemutdai // Acta Universitatis Szegediensis de Attila Jzsef
nominatae. Acta Historica. LXXXIV. Szeged, 1987. 18 20.l..
.: Vajay. 1967. 64.l.
13
. , .,: Marczali. 1895. 194.l.; Gyrffy. 1977. 53.l.; Krist. 1986. 45.l.; Bogyay
Th. Ungarnzge gegen und fr Byzanz: Bemerkungen zu neueren Forschungen // Ural-Altaische
Jahrbcher, 1988. S. 38.
14
971 972 . ., ., . 162 163. l.; . 1968.
. 72; Ostrogorsky. 1969. P. 321; Obolensky D. The Byzantine Commowealth. Eastern Europe 500
1453. London, 1971 (: Obolensky. 1971). P. 158; Labuda G. Lengyel-magyar kapcsolatok
a X. szzad msodik felben // Vilgtrtnet, 1973 (: Labuda. 1973). 5 6.l.; Zakythinos
D.A. Byzantinische Geschichte. 324 1071. Wien Kln Graz, 1979. (: Zakythinos.
1979). S. 213, 224; Biskup M. (szerk.). Historia dyplomacji Polskiej. I. Warszawa, 1982. (:
Biskup. 1982). S. 88 89; Gyrffy. 1984. 727.l.
15
.: Gyrffy. 1977. 68.l.; Bakay K. A magyar llamalapits. Bp., 1978 (: Bakay.
1978). 44.l.; Herczegh G. Magyarorszg klpolitikja. Bp., 1987 (: Herczegh. 1987). 16.l.
16
Gombos F.A. Catalogus Fontium historiae Hungaricae. I III. Bp., 1937 1938 (:
Gombos). P. 1754; Szentptery E. Scriptores rerum Hungaricarum. I II. Bp., 1937 1938

96

. ,
I
972 .
, . ,

.17
:

.18
,
. ,
, ,
- .19
,

985 .20 ,
987
I .21

980- ,
- .22
, ,
, 995 996 .,
.
,
.
.
,
.23
(: SRH). II. P. 379.
17
Szab. 1869. 348 350.l.; Hman. 1939. 174.l.; Gyrffy. 1977. 68 71., 82.l.; Herczegh. 1987.
16.l.
18
., .,: Marczali. 1895.
231.l.; Der J. A magyar trzsszvetsg s patrimonilis kirlysg klpolitikja. Kaposvr,
1928 (: Der. 1928). 36.l.; Hman. 1939. 174 176.l.; Ripoche J.P. Biznc vagy Rma?
Magyarorszg vallsvlasztsi krdse a kzpkor-ban // Szzadok, 1977 (: Ripoche. 1977).
79., 91.l.; Krist Gy. Levedi trzsszvetsgtl Szent Istvn llamig. Bp., 1980 (: Krist.
1980). 472 473.l.; Gyrffy. 1984. 727.l.
19
Gyrffy. 1977. 90.l.
20
970 .,
987 . .: Vajay. 1967. 65 67.l. - .. .: Feher G. A
bolgr egyhz kisrletei s sikerei haznkban // Szzadok, 1927 1928 (: Fehr. 1927
1928). 11.l.; Zlatarski W.N. Wer war Peter Dljan? // Annales Acad. Scientiarum Fennicae, 1932. S.
361; Gyrffy. 1984. 812.l.
21
Vajay. 1967. 69., 85.l.;Labuda. 1973. 9 11.l. . : Wertner M. Az rpdok csaldi
trtnete. Nagybecskerek, 1892 (: Wertner. 1892). 33.l.
22
Der. 1928. 36.l.; Bnis Gy. Istvn kirly. Bp., 1956 (: Bnis. 1956). 26.l.; . Gyrffy.
1977. 99.l.
23
SRH. II. P. 408. . : Balogh J. Szent Istvn kirly a bkefejedelem // Magyar Nyelv,
1927. 452 460.l.; Gyrffy. 1977. 276.l.

KAPIJA POMORAVQA

97

, ,
. , ,

( ),

.24 ,
.25
,
.
997 .
,
.
, .26
.
1000 .
27 .

.
,
.28 ,
,

. ,
,
.
, .
,
, ,
.29
- : , ,
, .30


, .
1003
.31 - .
24

Der. 1928. 46 47.l.; Bnis. 1956. 51.l.

Krist. 1980. 485.l.; Krist Gy.. Magyarorszg trtnete 895 1301. Egyetemi jegyzet. Bp.,
1984 (: Krist. 1984). 63.l.
26
.: Hman. 1939. 174.l.; Krist. 1980. 479 480., 482.l.
27
Gombos. . 2203.
28
., .,: Der. 1928. 45.l.; Gyrffy Gy. Istvn kirly emlkezete. Bp., 1971. 8.l.; Gyrffy.
1977. 147.l.; Krist. 1980. 485.l.; Herczegh. 1987. 18.l.
29
Hodinka A. Az orosz vknyvek magyar vonatkozsai. Bp., 1916 (: Hodinka. 1916). 51., 53.l.
30
SRH. I. P. 344. , ,
-, , 1000 . .:
Hodinka. 1916. 53.l.
31
Gombos. P. 141; SRH. I. P. 314. , ,
(),
25

98

, :
,
. , -
.32 ,

. , de
facto
.33 ,
, , .34
, ,
, . ,
,
, -
, II.35
, 1008
. . ,

.36

.
, 1010 .

.37

32
SRH. I. P. 65, 69, 291, 314 315. .: Krist. 1986. 51.l., Marczali. 1895.
274.l.; Ripoche. 1977. P. 89, 91; Gyrffy. 1984. 764.l.
33
,
. ,
(. , .: Gyrffy. 1984. 764 765.l.; Makkai.
1986. 273 284.l.). ,
- (Krist. 1980. 448., 449.l.).
,
.: Krist Gy. A X. szzadi Erdly politikai trtnethez // Szzadok, 1988 ( ).
34
,
- . ,
(SRH. II. 492). ,
: 1010- -
1020- ,
, ,
1003 .
.
35

(.: Der. 1928. 47.l.; Hman. 1939. 179.l.),
- ,
(.: Gyrffy. 1977. 284 285.l.; Makkai. 1986. 279 280.l.). .: Jirecek. 1889. 182 183.l.; Ostrogorsky. 1969. P. 334; Zakythinos.
1979. S. 228.
36
.: Krist Gy. A fekete
magyarok s a pcsi pspksg alapitsa // Acta Universitatis Szegediensis de Attila Jzsef nominatae.
Acta Histrica. LXXXII. Szeged, 1985. 11 16.l. Cp.: Makkai. 1986. 280 281.l.
37
Krist. 1986. 63., 69., 71.l. . : Wertner. 1892. 24.l.; Vajay.

KAPIJA POMORAVQA

99

1009 . ,
, , ,
, ., . ,
, 1009 .
,
, ,
,
.
.38 , , ,
1010-
, ,39

,
, .
.

.
1003 .
.
, .40
1015 . I II
- .
.41
,
1967. 99.l.; Gyrffy. 1977. 100.l.; Gyrffy. 1984. 838 839.l.
38
Gyrffy. 1977. 286 287.l.; Gyrffy. 1984. 813.l.; Krist. 1984. 73.l.; Herczegh. 1987. 20.l.
.: Zakythinos. 1979. S. 216, 220 222.
39
SRH. I. P. 172, 315 316, 317. .: Karcsonyi J. Szent Istvn kirly lete. Bp., 1904
(: Karcsonyi. 1904). 20.l.; Belitzky J. A trzsfi hatalom elsorvadsa s fejedelmi hatalom
kialakulsa // Szent Istvn Emlkknyv. I. Bp., 1938. 587.l.; Krist. 1980. 465., 485.l. O . : Krist Gy. A X. szzadi Erdly
politikai trtnethez // Szzadok, 1988 ( ). , .,
.. .: Makkai. 1986. 591. l.
, .: Hman. 1939. 179.l.; Vczy P. Gyula s Ajtony // Szentptery Emlkknyv.
Bp., 1938 (: Vczy. 1938). 504 505.l.; Gyrffy. 1984. 814.l.
40
SRH. II. P. 490. ., .: Moravcsik. 1953. 56.l.; Obolensky. 1971. P. 158; Szegf
L. Az Ajtony-monda // Acta Universitatis Szegediensis... Acta Historica. XL. Szeged, 1972. 11
12.l.; Bakay. 1978. 54 55. l.; Krist Gy. Ajtony s Vidin // Studia Turco-Hungarica. V. Bp.,
1981 (: Krist. 1981). 133 134.l.; Gyrffy. 1984. 765.l.
. , .: Fehr. 1927 1928. 10.l.; Kulcsr P. A
magyar llamszervezs nehny problmja. Istvn s Ajtony harca // Acta Universitatis Szegediensis.
Sectio Historica. III. Szeged, 1958. 32.l.; Bogya T. Stephanus rex. Wien Mnchen, 1976 (:
Bogyay. 1976). S. 24.
41
. , .
.: rszegi G. rpd-kori legendk s intelmek. Bp., 1983. 124.l. 1015 .
, 1007 .,
. . :
Moravcsik Gy. Grgnyelv monostorok Szent Istvn korban // Szent Istvn Emlkknyv. I. Bp.,
1938. 414 415., 416.l.; Bnis. 1956. 33.l.; Szkely Gy. La Hongrie et Byzance aux Xe XIIe
sicles // Acta Histrica Acad. Scientiarum Hungariae, 1967. P. 302; Bogyay. 1976. 36 37.l.;
Gyrffy. 1984. 815., 819.l.

100

1015 .
.42
, ,

1015 .

.

, - .
1003 . .
,
, . 1015 1016
.
- .
, ,
,
,
,
. 1016 1017 .
,
.43 1017 . -
,
.44 - 1018 .
- ,
- .45
42
;
1003, 1004, 1015, 1017, 1018,
1014 1018 . ., .: Hman. 1939. 179.l.; Der. 1928. 47.l.; Vczy. 1938.
506.l.; Obolensky. 1971. P. 158; Gyrffy Gy. Zur Geschichte der Eroberung Ochrids durch Basileios
II // Actes du XIIe Congrs International dEtudes Byzantines. II. Beograd, 1964. 151., 154.l.;
Karcsonyi. 1904. 22.l.; Vkony G. A nagyszentmiklsi kincs grg feliratanak olvasathoz //
Antik Tanulmnyok. 19 (1972) (: Vkony. 1972). 120.l.; Gyrffy. 1984. 814.l.; Bogyay. 1976.
35.l.; Bakay. 1978. 54.l. , , ,

(.: Gombos. P. 969),
1015 .
II, 1018 . ,
. .:
.. . I. 2. , 1971.
. 716 717, 734 735; Zakythinos. 1979. S. 229, 230. -
. .: Divky
A. Magyar-lengyel egyhzi kapcsolatok Szent Istvn korban // Szent Istvn Emlkknyv. I. Bp.,
1938. 476.l.; Moravcsik. 1953. 59.l. ; Gyrffy. 1977. 305 306.l.
43
- .: Gombos. P. 2203.
44
() (SRH. II. P.
389, 423). ., .: Karcsonyi.
1904. 22.l.; Gyrffy. 1984. 811.l.; Krist. 1986. 55 56.l.; Herczegh. 1987. 20.l.
45
1003 1018 . .: Pauler. 1899. 69 70.l.; Der. 1928. 49 50.l.;
Pernyi J. Lengyelorszg trtnete. Bp., 1962. 13 14. l.; . 1968. . 51; Gyrffy. 1977.
276 284.l.; Biskup. 1982. S. 96 97; Krist. 1986. 55 56.l.; Herczegh. 1987. 20.l.
- 1031 . .:

KAPIJA POMORAVQA

101

. ,
.
,46 c -
.47
1018 1019 .,48
, 1023
.49 ,
.
. - .50
, .
,
, .51
, ,
.
, . 1025 .
II,52 ,
.53 :

, .
1027 1028 . ,
.54
Biskup. 1982. S. 98
46
.: Marczali. 1895. 296.l.; Pauler. 1899. 68.l.; Der. 1928; Bogyay. 1976. 49.l.
47
.: Margetic L. Vjerodostojnosti vijesti Andrije Dandola o
Dalmaciji u XI st. // Zbornik Radova Vizantoloskog Instituta XIX. Beograd, 1980. 124 125.
48
.: Luttor L. Szent Istvn egyhzi
kapcsolatai Rmval, Montecassinval, Ravennval, Velencvel, Jerusalemmel s Biznccal
// Szent Istvn Emlkknyv. I. Bp., 1938. 443.l.; Bogyay. 1976. 40.l.; Gyrffy. 1977. 293.l.;
Gyrffy. 1984. 815 816.l.; Herczegh. 1987. 20.l.
,
. .: SRH, II. P. 386, 396, 419.
49
, , 1030 .
, ,
1023 . . : Vajay. 1967.
91.l.
50
,
1020 ., ,
. .: SRH, II. P. 487. .: Karcsonyi.
1904. 23.l.; Ripoche. 1977. 89.l.; Gyrffy. 1984. 764., 765., 767.l.; Krist. 1986. 52.l.
51
. . 189 190.
52
Ostrogorsky. 1969. 340.l.; CMH, P. 192.
53
CMH, P. 189 190.
54
: 1003 . (.: Der.
1928. 47.l.; Vczy. 1938. 501.l.; Hman. 1939. 179.l.), 1008 . (Gyrffy. 1977. 173.l.; Makkai.
1986. 591.l.), 1014 1015 . (.: Vkony. 1972. 120.l.; Ripoche. 1977. 89.l.), 1018 .
(Bakay. 1978. 54. l.) 1028 . (, .: Pauler. 1899. 44.l.; Krist. 1981. 135.l.).
, ,

II, . ,

102

,
, (de iure),
(de facto) , .55

,
, ,
.

955.

. 963.

.
, 965.
.

970. . ,
971/972.
. 971.
972.
.
,

.
985. .
, , 997.
1000. .
1007.
.
1010.
. II
1015.
.

. .: Pauler. 1899. 70.l.; Bnis. 1976. 55.l.; Gyrffy.
1977. 131.l. , ,
(.: Bakay. 1978. 54 55.l.).
55
.: Krist. 1984. 65. l.; Krist Gy. Makk F. Az rpd-hzi uralkodk. Bp., 1988. 48.
l. ( . ).

KAPIJA POMORAVQA

103

: ,
, .
,
,
, .
, ,
. ,
- ,
. 70- XIII .
80- .
: , , , , ,
VIII, -

XIII . -
,
.
XIII .
. ,
,
.
,
, .
-

. ,
, . ,

. 1266 . ,
. ,
,.1 .

( )
1

, M., 1962, . 2, . 863.

104

.

, , .2
,
. -
,
,
-.
.
,
, .
, ,


, .

. ,
, ,
-
. ,

.
-
. ,

. ,
2

. . . . ,
1974, 8.

KAPIJA POMORAVQA

105

80- XIII .
. ,
.3 ,
.
1298 . ,
,
,.4
( . . ),
: , - .5
, , .
,
, .

.
.

, ,
4 . .6

. 1327 , , - . ,
,
.
-
1300 ., .
.8 ; ,
,
.

. ,
,
.9
,
.
,
(- ),
.
,
3

. . , . .. 1884.
. I.e., . 106108.
4
, . 111.
5
, . 159.
6
, . 1.
7
, . 112.
8
, . 114.
9
, . 115117

106

,
,

70- XIII .

80-

, ,

,
.
,
Saray Album
.

(Bildarchiv Preussischer Kulturbesitz)

.
70- XIII . - ,10

.
VIII 1271, 1277 1278 .11

, ,
.12
, .13 ,
90- XIII . ,
.14

10

. . 1, ., 1954, . 144.
.
. In: . - .
. 1921, . 15/16, . 14.
12
, . 1, . 146;
. .: ,
. ., 1862, . 7, . 484489.
13
. . ., . 15.
14
, . 23.
11

KAPIJA POMORAVQA

107

, 1300 .,

- .


.

, ,
XIII .



.
XIII .
,


XIII .
. 1265 ..15
.
,

. (1263
1265 .) 20-
,16 .
, .17

.18 , ,
-.
.
1270 .19
-
.94 ,
15

. . . .; ., 1940, . 4243, . 5.
. .: ,
. ., 1862. . 6, . 96.
17
. . , . ..
1884. . I.e., . 190191.
18
..., . 97.
19
. . . ., . 43.
16

108

.
,
. ,
,
70- XIII .

, .

.

.

, , .
.
1266.
.
, .

.

. 1265.
.
1270.
.
.
1290.
.
. VIII
1271, 1277. 1278. .

, .
,
. , 1290.
.

1298. 1300.
1300. .


.

KAPIJA POMORAVQA

109

,

18 20
simisic@f.bg.ac.rs

188/18,
ndjokic05@gmail.com

: ,
, .
,
.
.
: , , ,
, , , , ,
, , , , , , ,

.1


( )
.

.
,
, .
.

.
, ,
.

. ,
(, )
.2
1
2

. , () , 1881, 105
. . , I ,

110

, , , . , .

.
(
) , ,
.
,
(
)

.

.

.3
.
300

: ,
.

.
.4


.
( )
, ,
.5
, , .
, ,
.

.
1922, 10 11; . . , . . , , ,
1954, 210
3

.
.

. ,
. . , ()
, 1881, 103 - 122
4

1914.
. . . ,
I , 1922, 11 12
5

.

KAPIJA POMORAVQA

111

a . ,
.
, ,


, .
.

.6
XIX 1915.


. (via publicae)
.7
.

, ,8
( ).

.9
.


.

.

.10 1805.

1809.
. 1815.
6

. , () , 1881, 151 - 155

viae publicae : . Cuntz,
Itineraria Romana vol. I: Itineraria Antonini Augusti et Burdigalense ( 1929.
. G. Wirth), Stuttgart, 1990; P. Arnaud, LItinraire
dAntonin: un temoin de la litterature itineraire du Bas - Empire, Geographia Antiqua 2, 1993, 33
47; M. Vasi, G. Miloevi, Mansio Idimvm, Beograd 2000, 127 158.
.
8
.
9
XVIII
. 4 ,
. . . . ,
- . 25, 1928, 29 169;
. , , CLIII, 1933, 129
10
,
. ,

.
7

112

. 1915.

. , 1918.

.11


.
1689. .



12,
.



. ,

. 10.000
,
.

.13
.

90% via publica via militaris.
.

.

.
()
.
(, , ) .
, .
()
,
11

. , () , 1881, 151 - 155

.

. 1821. 1822.
.
13
: H. Bender, Rmischer
Reiseverkehr. Cursus publicus und Privatreisen, Aalen 1978 Alfred Michael Hirt, Imperial
Mines and Quarries in the Roman World, Oxford 2010. a Travel and
Geography in the Roman Empire, (Ed. Colin Adams Ray Laurence), London New York, 2005.
.
12

KAPIJA POMORAVQA

113

,
. ,
,
.14 .
.
.
.15
. ,
.



.
.

.


.

1876.
.
( )
.
1809. 1810. .

16 :
, ,
, .
1413.
, 1810.
, 1944.
( 7 )

.

1876.
.


.

14

Vojni renik, operativno taktiki, Beograd 1967, 116 117

.
16
(
) (
).
15

114

,
.
,

.

.
.

.
,
( ) -
.17


.

XII .
.

.
-
(
).

.
.
.18 XIV
XV ,

.

,
, .

, , ,
. 1389.
, ,
.
,
17

. . , , 1924, 10-11 26-28; . ,

, 96-97. . , 18061813 - , : 1806-1876,
(ed. . ), , 2007, 150-151.
18
. , - , , 1954, 86-87; Vojni renik Operativno taktiki, Beograd 1967, 276.

KAPIJA POMORAVQA

115

- . , 1389.
20 .

- .
, .

. ,
-

, , .

, . ,

.

.21

,
.

.



.
.
,
, .

. ,
, , ,
.22

( ) ( )

, 1876.
.
, 23
.
-
.
, ( ),
19

19

. , - , , 1954, 87
.
21
. , - , , 1954, 87-88.
22
Vojni renik - Operativno taktiki, Beograd 1967, 360.
23
.
20

116

,
. ,

.
(
1809. )


.

. ,
( )
.
, ,
, .

:
. ,
, . ,
, . :
.24

, , .
, ,
.
, 20 .
100 ,
2 3 . ,
.25
- .26 ,
.
,
.
, ,
( ) (
).27 ,
,
. :
, .
.
24

. . , . . , - , 1935, 97
. . , . . , - , 1935, 98, 208
26
. , , 1958, 1
27
. , , 1958, 1; 149; . , .
, , 34, 2007, 14
25

KAPIJA POMORAVQA

117

.
- - .
. -. 5 ,
, .28
,
. , 900
(1566 ).
, ,
. ,
. ,

. .
, , .
.
( ) .
, ,
.
, , , .29
, .


19. .

. .
, .
.
, .30
, .31
, 1190.
, .
28 . . , . . , - , 1935, 100 131;
. , , 1958, 1 36; . . , .
. , , , 1954, 172 - 173;
,
, , ( ).
,
( )
. . , 1806-1813 -
, : 1806-1876, (ed. . ),
, 2007, 150.
29 . . , . . , - , 1935, 69-70.
30 . , . 1, 1928, 152; ,
, . . , 2, 1986, 97
( , ).
31
, , 97.

118

. ,
,
, .32 .
.33

, ,
1382.
. ,
, , : ...
, ,
, ... ...
...34 ,
, .
, .
.35
,
, .36
, , ,
.
, . -

, .
, , .........
.... XIX
, .
37
32

. ,
. .,
, 1998, 93-105.
33
. , , 35 (1996) 197-211.
34
. , . ,
24, 1868, 264.
35

, .
, , , , , ,
, , .
36
1:50000, 3, 7554/4822.
37
, ,
XX
. . XII ,
X XI ,
. . ,
, II-2 1907, 1908, 154-158. ,
1912.
. , . .
, , I
, . ,
.
. ,

KAPIJA POMORAVQA

119

.
. ,

,
, .39
, .

,
.
.40

.
.41

(), , .
,
,
. ,

- (
). (
) ( )
.42
38

.
.
(1536.
), .
1566. , ,
. . ,
1, 1984, . 654, 1566. .
1536. , 63 ;
1575/6, 1583. 1584. 250 ,
. 567
1575/6. . (Babakanlk Arivi, Istanbul - Defter-i Mufassal-i Liva-i Alacahisar, Tapu defteri No 567).
299 1583 . (Babakanlk Arivi, Istanbul - Defter-i
Mufassal-i Liva-i Alacahisar, Tapu defteri No 299). 95 (Tapu ve Kadastro Ankara, Tapu defteri No 95) III. ,
1683, , 1984, 65.
38
. , , . 3, 284-286; . ,
, .6, 140-145
39

XVI .
.
40
, 202.
41
. , XVI
, , 1972, 49-73 ( . , ). .
. ., , 3,
2005, 44-62.
42

.

120

,
,
. 12. 13.
.
1183, 1190. .
1207. .43
( ) ,
: , ,
, , . 15. 16.
.44
12. ,
,
( ),
, ,
.
,
1190. ,
1207.
, 1215. .45
1190.
.

. 1190.
.
,
(, ...) ( )
( )
( ).
1536.
. , 1444.
, , .
1444.
.

.
. ,
, .
1444. 1453.
. , ,

.
1718.
.
43
1, 1981, 260 (. ); . ,
. ., 96-98.
44
. . . , 1498.,
131/7 (1992), 97-148; 1, 1983, 107 (. ); .
, , 2002, 21.
45
. , , 2,
1939, 73; , , . .
, 3, 1988, 100-101

KAPIJA POMORAVQA

121

.46
,

12. 15. . ,
I . 1150.
, 14.
.
, .47
(1154) ,
.
,
.48
XII .49

. 12.
,
,
. ,
.
(), .
,
. 11.
12.
.50
().
,
, ().
14. 15. ,
- . ,
,
, .51
,

. 15. 16.
46

. , .
. , 95-99.
47
4, 1971, 27-29 (
.). . , , ,
17 (1976) 65-75.
48
4, 51 (.). . , XII , 14-15
(1973), 29-38.
49
. , ,
via publica, 20, 1997, 111 112
50
. , ,
1, 1959, 126, 132.
51
. , 1371. 1459., 1-2 (1987)
35, 37, 38.

122

, .52 1516. 95
, 43 , 1536.
74 .53 , ,
.
()
.
, 14. ,
, .
.
,
.54
,
.
. ,
,

, .55 ,
.
, ,
.
.
, ,
. (1427)
(),
.56 (1407)
, , .57
.58 ,
, ,
.
.
. (),
12. 13., ,
, .59
52 . . , ,
II (1444-1446), 4, 1968, 383, 384, 387, 401 ; . ,
, 49-73 ; . -, 1476-1560.
, 2004, 124, 139.
53
. , , 51.
54
. , , 54, 94.
55
. , (XII XV ), :
I . 3 (ed. ), 2006, 11 - 18
56
. , , 56 (1922) 14.
57
, 12.
58
. , ,
, 1972, 25-48.
59
. , , 52, 92 ; . ,
, 29,
1980, 97-112 ; . , ,

KAPIJA POMORAVQA

123

. ()
(-)
.60
. 1398.
, .
.
, .
, .61
,
.
, .
1380.
.62 ,
( )
.
.
11 , ,
.63 ,
.
.64
.
.

, ,
. , ,
,
( ).
12.
13.. 14.
. , 12. 13.
, , , .
. 11. 12.
. ,
, 1981, 83-100. . . ,
, 1805. , 1979, 85-169.
60
. , , 8, 9.
61
, 11 ; . , , 42.
62
. , , 1927, 113, 214 ; . ,
, 208. ,
-. ,
(. . , , ,
1925, 356, 357). ? ,
.
.
, ( . , ,
99 ; . , , 97).
63
. , , 53, 93; . , ,
90 .
64
, 88.

124

.65 ,
14., , ,
,
. ,
, ()
. ,
14. ,
.
,
( ),
.66 ,
. , ,
, .67
(
),
.68 ,

.
, ,
.
, .


.69
,
.
, .70 ,

. ,
.71

, . XI XII ,
je . XIV XV
, . ,
, ,
65

. , , 133, 134
II, 1959, 62 (. ); .
, 1371. 1459., 1-2 (1987) 29.
67
. , 1349. 1354, 1898, 112
232 (. 145); , , 1975, 116, 117, 194, 195.
68
. , , 143 (. 49); . ,
, 31.
69 . , , 56 (1922) 14.
70 . , , 177, 231, 232; . ,
, 31.
71 , 34.
66

KAPIJA POMORAVQA

125

, .
, . ,

.72

,
,

; ,
( ).
XIV ,

.73 , ,
, ()
.
, () ,
() , ( )
, .
100 , 30 , 12 ,
(1360) , ,
.74 6 4 ,
,
XIV
.75
, .
.76 ,


XII .


77
XI .
.78
72 . . , ,
II (1444 1446), 4, 1968, 383, 384, 387, 401; . ,
, 49 73; . , , 3.
73 . , , ,
1-2 (1976) 104.
74 . , , 437 439 ; . ,
, 2 (1927) 288 290. : . ,
, 4 (2005) 151 160. . ,
, , 1972, 25 48
75
. , , 6 7.
76
. .
, . .
, 8, 1972, 387 - 398
77
. , . , 390 . 2
78
,

126

,
;
.79
,
;80
.
.81
XII,
XIII ,
XIV . , ,
, XIII .82
,
( )
. ,
(), (
, , ),
( ), ( ),
( )
.83 , ,

.84 , ,
. ,

: ,
, , ,
.85
, ,
( ),
. ,
, (),
, .
- II , 1956.
79
. , . , 390; . ,
, 1962, 46
80
,
. - II ,
1956.
81
.
. ,
, 64 72. .
82
. , . , , :
, (. ), 2010, 148 - 150
83
. , , 104, 105. .,
, 25 48.
84
. ,
, 2007, 89 101.
85
. , , 105 ; . ,
, 10 11.

KAPIJA POMORAVQA

127

. ,
, 1718.
, , .87
, .

.
,

.88
1380, ,
.89 , ,

.90
.
, ( )
.

, 1398/99, .91
1402
1405. , ,
1407. ,

.92 , .
; ,

, , .
, ,
. ,
.93
1411. .
1413.
.94
86

86

, 9 ; . , , 36.
. , , 1948,
.
88
. , , 9.
, . . ,

, (2001/2002) 225 235.
89
. , , 1927, 113, 214 ; . ,
, 6.
90
, 3, 4.
91
, 4. ., , ,
39, 1999, 79 100 ; . ,
, 34 (2002), 2003, 157 177.
92
. , , 13.
93
F. Miklosich, Monumenta Serbica, 569 571 ; . , , 465 467.
94
. ,
87

128

(),

. ,
1407. 1427.
. 1407.
(, 5 ),
( 13 ), ()
().95 ,
()
. ( )
( ),96
.
, , ,
( ), ,
.97 60
20 .
( 1444), ,
11 .
1428. (
), 120 .98

, 1428. .
1427.
,
1409,
.99
.
()
1427. ;
.
1427. ,
,
, ;
,
,
,
.
, .100
,
, .
1413. - , 1-2 (1987) 75 88.
95
. , , 12. : .,
, 44, 45.
96
. , , 14.
97
, 14.
98
, 16, 17.
99
. , , 39, 40.
100
. , , 84, 85.

KAPIJA POMORAVQA

129

, . ,
. ,

, .101
1427.
,
.
, 1427. 1428.
.102
. 1427.

,
,
.103
1444. , .

1428.
.104 ,
1428. .
1444. ,
.105

1444,

.
1444. ,
1409. .
, ( ) .
,
, .106
,
,
.107 , ,
.
,
.
101

. , , 67.
., ,
1994, 90, 92 112, 119. 1428. . ,
1428. 1439. , 1-2 (1995) 23 36.
103
, 31.
104
. . , , , 383, 384, 387, 401;
. , , 31, 32.
105
2, 1982, 254 267 (. ).
106
. , , X 1, 1968, 237 243 (=
, 2003, 220 227).
107
. , , 41, 42.
102

130

;108
, ,
.
1459. .


, ,
. ()
, .
,

, .
109 1413.
.110 ,
.111 ,
,
;112
. , ,
,
;113 .
( ) ,
.
,
.
1395.
( );114
,
, .

.115
, , ,
1398. .116
XV
.
108

, 40.
. , , 78; . , 1413. ,
1, , 2002, 23-38 . ,
, - 6 (
), , 1999, 164-174. .
110
. , , 78.
111
. , , 4.
112
N. Jorga, Notes et extraits II, Paris 1899, 139.
113
. , ?, 34, 3 4 (1968) 264 267.
114
, .
, 7/24 (1868) 273.
115

. .
116
. , , 10 11.
109

KAPIJA POMORAVQA

131

. , ,
; ,
, ,
. (
) .
,
XIV . XI XII
,
XIV ,
.117
XIV
,
.
, ,
.118
, ,
. ,
XIV ,
XV .
,
, 100
.119 1516. , 95
3.000 43 2.200 ,120

.

1516 1536.
900 1.300,
41%, 56%.
,
1516. 1521. ,
.121 ,
.
1536.
.122
.
,
, -
117

. , , 52, 92 ; . ,
, 29,
1980, 97 112 ; . , ,
, 1981, 83 100.
118
. , , 104.
119
. , , 38.
120
. , , 51, 52.
121
B. Hrabak, Kuga u balkanskim zemljama pod Turcima od 1460. do 1600, 1-2 (1957) 27, 29.
122
. , , 54.

132

.123
50 60 XIV
( ) 1516. ( 1536)
, .
,
.
XII
II
.124
, ,
( 1198. 1199. )
: ...
,
, :
, ,
, , , , , , .125
.126

, : ...

, , ,
, , , , , , , ,
, , , .127

. .128 , ,
,
, , .129 ,

123

, 57 .72.
: . ,
II , :
, (. ), 2010, 65 - 72
125
: . ,
II , :
, (. ), 2010, 65 - 72
126
, ( ),
, 1939, 161-162
127
, ,
( ), , 1939, 110. . ,
. , . , 1928.
128
: . , ,
. , , 1901, 181-187; Pavel Josef afarik, Pamtky Listini, Psan, v Praze, 1873, 6-10;
. , . 1828, , , 9-22; Fr. Miklosich,
Monumenta Serbica, Viennae 1858, 11-16; . ,
, , 1912, 571-575; . ,
XII XV , , 1926, 17-23.
: . . , ,
. 2 3, VII, , 1932, 6-25 . , ,
IV, , 1954, 164
129
. , , , 1912, 572
124

KAPIJA POMORAVQA

133

- . 1381.
, ,
, :
, , , .130

.131 , , 1473.
.132 1395. .
.133
1411. ,
,
,
. ,
-
,
,134 .
, ,
1413. .135
24. 1412. ,
. , ,
.
. .
.
.
. .

. : , ,
, , .
, .
.
. ,
( )
130

. , , , 1912, 770;
. , , , 1978, 76; . ,
, , , 1981, 90
131
. , , , 1912, 770; .
, , , 1978, 76
132
. , , , 1952, 61
133
, 1395,
. . , ( . . ),
24, 1868, 273; . ,
, , 1912, 518; . ,
, , , 1972, 41
134
. , , 1912, 465-467
135
. , , 53, ,
1883, 79-80. . , , , 1960, 51.
1413. . ,
1413. - , .
1-2/1987, 78-88; . , 1413. ,
1, , 2002, 23-38.

134

(
). , ,
( ).
1413.
.136 ,
10. , .137
1425. .

.138 1426. 1427.
1426. 1427.
.139 1428.
. ,
.

. 140:
,
.
, ,
50000 . ,

()
, .
, ,
, .
, , 80 100
,
. 300 ,
,
, ,
.
() 100 . ( )
,
x .
136

8. 1413.
. , , XIV XV ,
I, , 1959, 454; . , ,
, 1927, .620, 223; ; N. Jorga, Notes et extraits pour servir lhistoire des croisades au
XV sicle, II, Paris,1899,1899, 140; . , 1413. , 31-32
137
. , , ,
1927, . 621, 224; . , 1413. , 33-34
138
. , , - , 1927,
226; . , , ,
42 (1875), 317; . , , 161 (1934), 190
193; . , II, , 1962,
48; . , XIV XV , , , 1971, 13-14
139
. , XIV
XV , , , 1971, 14 . 34
140
, , , 1950,129; . ,
1413. , 34

KAPIJA POMORAVQA

135

. ,
4
XVIII .
.

( ).
300
.
.

.

(, , )
.
.
( )
, 1448. 1459. . ,
(stalaci) (crusenaci).141
, ,
, 19.
1437.
21. .
.
. 22.
23. .
, 24. ,
.142

,
.
,
. ,
1516. . 128 .

. ,
.143 ,
, . 1570. 1571. ,

141

. , Fra Mauro, il Mappamondo, 12-13 (1963), 164

E. Fermendzin, Acta Bosnae potissimum ecclesiastica, Zagrabiae, 1892, 143; L. Thallczy A. ldsy, A Magyarorszg s Szerbia kzti sszekttetsek okleveltra (1198-1526), Monumenta
Hungariae historica, Diplomataria 33, Budapest, 1907,119-120; . ,
, , 1927, 230; . ,
XV , , 1905, 78-79; . ,
(1435-1437),
, XII/1, , 1969, 107. : . ,
, , 1997, .
143
Babakanlik Arivi - Istanbul, Tapu defteri TD No 1007 ( 1516. ), 58
142

136

,
. .144
XVII ,
- (16041606),
- . ,
, ( )145,
, ( ),146 147 148
.149 - 1605.
( 1595. ). -
16641665.
.150
(17371739. ),
1740. .

- 1739. .
1741.
, .
. 1741.

-
. 84 390
37 ( 160 , ).
,
1. 1743.
. , ,
, 1.
1743. o.
1742. . 1. 1742.
x ,

. 1741.
, ,
, , .
. :
144

,
. Babakanlik Arivi - Istanbul, Mhimme defteri
XII, 109, Mhimme defteri XIV, 422, 707, 691, 1020, 1137, 1674.
145
.
146
XIX
. , .
147
.
148
. .
149

.
150
. , , XXIX-XXX,
1982-1983,137-138; . , ,
, 1931, 47-48

KAPIJA POMORAVQA

137

, ,
. , .
-
XVIII .
,
, .151

.
.
,

.152 , ,
. (
, ) ( )
.
(, , , , .)
.153

(, ).
, . ,
.
,
.
.
:
,
.154
.
.155

151

. . , , VI, 3, , 1905,
245; , , . XXIX-XXX,
, 1982-1983,137 141; . , . , ,
. 5, 2007, 149-152
152
, , 1951, 342.
153
( ,
), ,
. . , . ,
, 34, 2007, 12-13.
154
, , 1952, 160.
155
,
. ,
.
. , , 1951, 334.; .
. , XIX , 1896, 50-51.

138

,156 ,157
,158
, ,159
,160 .

( ) . ,
.
,
.
,
,
. ,
.161
,
. .
, ,
. ,
.
, .162

.163
( I ): ,
(
)


.
156

. , , 1951, 335.;
. . , XIX , 1896, 47.
157
, .
, , 1951, 335.
158
.
159
. . . ,
XIX , 1896, 53
160
, . , ,
1951, 338.
161
, , 1951, 332-333. . ,
1806-1813 - , : 1806-1876,
( . ), , 2007, 147; .
, . , , 34, 2007,
13. : Ph D Aron Alexander Burke, The
arhitecture of defense: Fortified settlements of the Levant during the middle bronze age Volume
one, The University of Chicago, 2004. .
162
, , 1951, 333; . , . ,
, . 3, , 2005, 49; . ,
. , , 34, 2007, 13
163

. . . ,
, 1924, 9-37

KAPIJA POMORAVQA

139

,
.164
( ), (
), ( )
( ).165

.
, :
( 1,5
),
4 5 .
, X-XI XII .

.
, ,
, ,
( ,

XIII ). , 20
30 40 ( ).
X-XIII .166
164

. . , XIX , 1896,
54-61; . , 1806-1813 - , :
1806-1876, ( .
), , 2007, 148.
165
: Hugh Elton, Warfare in Roman Europe ad 350425, Clarendon press Oxford, 1997, 155-175; S. Johnson, Late Roman Fortifications, London,
1983; J. Lander, Roman Stone Fortifications, BAR S206, Oxford, 1984; M. Kandler and H. Vetters,
Der rmische Limes in sterreich, Vienna, 1986; C. Scorpan, Limes Scythiae, BAR S88, Oxford,
1980; Z. Visy, Der pannonische Limes in Ungarn, Stuttgart, 1988; J. Hobley and B. Maloney,
eds., Roman Urban Defences in the West, London, 1983. : J. Percival,
The Roman Villa, London, 1976. .
: E. N. Luttwak, The Grand Strategy of
the Roman Empire, London, 1976.
Pseudo-Hygini, DE MUNITIONIBUS CASTRORUM.
(. . ) :
. 5, , 2000. . , (
): Grillone A., Hyginus de Metatione Castrorum, Leipzig, 1977; Lenoir
M., Pseudo-Hygin, Des Fortification du Camp, Paris, 1979; Gilliver C. M., The de munitionibus
castrorum: Text and Translation, JRMES 1993. 4, p. 33-48.

: Romanization?, edited by A. D. Merryweather & J. R. W. Prag, The Institute
of Classical Studies - University of London, 12. novembar 2002.
- XX
( Hugh
Elton, Warfare in Roman Europe ad 350-425, Clarendon press Oxford, 1997).
- Later
Roman Military Operations In Europe: A Theory, (Perry Gray)
.
166

140

.

, , ,
.

. ,


.

. , , ,

() . ,

.
.
,

(, , )
(, , , , ,
).167 ,
, ( ),
, VII X .168
, ,
.
169
.170
( )
, , ( )
. ,
, . . , . ,
, 34, 2007, 15
167
, 21
168
, , . , ,
, . , 22
169
950. (C. Wescher,
Poliorctique des grecs. Traits thoriques rcits historiques, Paris, 1867, 197-279.
). Parangelmata
Poliorcetica u: Denis F. Sullivan, SIEGECRAFT - Two Tenth-Century Instructional Manuals by
Heron of Byzantium, Dumbarton Oaks (Harvard University), 2000.
De obsidione toleranda (Anonymus de obsidione tolerand, ed. H. van de Berg, Leiden: E. J.
Brill, 1947). 65. 1010. (Ed. J.
A. de Foucalt, Douz chapitres indits de la Tactique de Nicphore Ouranos, Travaux et mmories
5 (1973), 281-312 ) ,
1075. (. . . , i i
, : , 1972. , 134-188 ). . , .
, , 34, 2007, 22
170
Eric McGerr (Harvard University), Byzantine Siege Warfare in Teory and Practice, : The

KAPIJA POMORAVQA

141

.

XI .
X .
, .
IX
,
.
900. .

.



.172
, ,

Keep & bailey castle
()

.
( ) .
,
. XII
XIII , XII .
.173
, ,
. , .
. - .
.

. .
IV

.174 XV
. ,
171

Medieval City Under Siege (1995), 123-129.

171
. . , i i , : , 1972. , 168-170; Eric
McGerr (Harvard University), Byzantine Siege Warfare in Teory and Practice, : The Medieval
City Under Siege (1995), 129; . , . , ,
34, 2007, 22
172
:
Eric McGerr (Harvard University), Byzantine Siege Warfare in Teory and Practice, : The Medieval
City Under Siege (1995), 123-129 Whittow Mark, Rural Fortifications in Western Europe and
Byzantium, Tenth to Twelfth Century, u: Byzantinische Forschungen v.21 (1995), 57-74.
173
Walter Janssen, The International Background of Castle Building in Central Europe, : Danish
Medieval History: New Currents, (ed. Niesl Skyum-Nielsen and Niels Lund), 1981, 195-197. . ,
. , , 34, 2007, 22
174
Hugh Elton, Warfare in Roman Europe ad 350-425, Clarendon press Oxford, 1997, p. 160-175

142

. , .
,
,
, , . ,
.

: ,
II XIX ,
XVI XVII , ,
.
1550. .
1850. . ( 1835. 1840.
.).
.175 ,
, (
)

Keep & bailey castle .
,

. . ,
, .

( )
.
, XV ,
. ,
, , -
1200. .
,
.

.
-
, XIII
XIV .
XIV .
( 100 )
30 .176 , ,
.
VII X .

175

. , . , , . 34,
2007, 12
176

,
, , 1982.

KAPIJA POMORAVQA

143

. ,
(
) ,
.

.
19 18
. 5

. .

. 9
. .

. .
Keep & bailey castle.177


, , ,
. - .

.
XV
.
XVII, XVIII XIX
.
1688. 1689. ,
.
XIX
.
.
1810.

.

II
1453. .


.178
, 1 1,5 . ,
( ) 1000

177

. , ,
, 1982, 132 133, 138 140
178
. . ,
, 1951, 5
, 13, 1951, 338-340.

144

.
:179 I, I I
I
IV VI
.180
: S ,181
V , V
VI .182
.
VI
.
.
.183
,
400 80 100 .
4 .
( )
, .
, . ,
, ,
() X XI .184

X XII
.
179

. , I
2000. . . ,
, :
( 10-13. 2000.), 2002, 51; . ,
,
21, 1998, 103-110; . , . , ,
34, 2007, 15
180
. , (), 3, 1988, 281-282.

.
. . . , . , ,
34, 2007, 15
181
. ,
, : , III , , 3-5. 2004, 2005, 189-190; . ,
. , , 34, 2007, 15
182
5 (. 325; . XXXIII)
VI . D. Bojovi, Rimske fibule Singidunuma, Beograd 1983, 20. .
. . , .
, , 34, 2007, 15
183
. , , 1999, 114. . , . ,
, 34, 2007, 16
184
. , (), 3, , 1988. , 281-282;
. , . , , . 3 (
2005. .), , 2005, 50-51; . , . ,
, 34, 2007, 16

KAPIJA POMORAVQA

145

(IV VI ) .
.
.

( I
).185
.186 37
. ,187
188 ( )
.
. 1998. .
.
1905. .189
. . 1951. .190

, .

. ,
I (921-927).191 .
,
. 1836. . :
.192
X XI
185

D. Bojovi, Rimske fibule Singidunuma, Beograd 1983, 20.

4 (. 5; . I)
I . . . . I . . . . . ,
. , , 34, 2007, 16
186
. ,
, : ( 1013. 2000.), 2002, 50; . , . ,
, 34, 2007, 16
187
. . , , ,
XXV, 1912, 200; . , . , ,
34, 2007, 16
188
. , , XL-XLI, 1988-1990, 312-313; . ,
. , , 34, 2007, 16
189
. . , ,
XXVI, (1912), 198; . , . , ,
34, 2007, 16
190
. . , , 1951, 58; . , .
, , 34, 2007, 16
191
. , ,
, 1980, 70 . 45.
. . , . , ,
34, 2007, 16
192
. , , , 1891, 86-87; . ,
,
via publica, 20, 1997, 111-112; . , . ,
, 34, 2007, 16

146

.193 ,

. X
XI .194
, ,
,
.195 1891. ,
156x132
, 12 , 18
1,25 .196
130 130 .197
,
.198
,
. ,
, .
, ,
X
.
. ,

(, , ).

IX-X .199
193

. , . , , . 3,
, 2005, 51; . , . ,
, 34, 2007, 16
194
. , ,
XI, 10; . , , , ..., : ,
5, 2001, 26.
195
. 1891. . , .
17/29. 1890. ,
.
, , 100 .
.
.
. . . , - I , 18. 1890 ,
2/1890, 1890, 57; . , . , ,
34, 2007, 17
196
. , , 8 (1891), 71; . , .
, , 34, 2007, 17
197
. ,
, : ( 1013. 2000.), 2002, 36; . , . ,
, 34, 2007, 17
198
: . , . ,
,
13 (1997), 135-146; . , . , ,
34, 2007, 17
199
. ,

KAPIJA POMORAVQA

147

2001. .
. .
. ,
,
,
.
.

.
I, I, .200
.


.
XI XII
( X
XII ).
-
1996.

. ,
, ,
, ,
.
,
,
,
.
,
,
.
. 1,5
.
,
, XXV, , 1978, 88; . - ,
VII - X , ,
1980, 19-24, 49-51, .XXXV/25, .XXXVI; . - ,
, . XXXIX, , 1992, 39; . , .
,
, 13, ,1997, 137-139, .1 .2; . ,
, . 1 ( 2003. .),
, , 2003, 77; . , . ,
,
. 3/ 2004, 91-93: . , . ,
, 34, 2007, 17.
200
. , . , . , 163-1

148

.
, ,
,
. 1958.
.
,
.
VI 201
, . . 1958. ,
,
.
. ,
, 1943.
, . .
1958. .
.

,
. .202
-
. ,
.203

. ,
, .
,
.
,
. ,
: 5 % (IV ), 90 % (VI VII )
5 % (X-XII ).204
- 300
- .205
201

. , , ,
1995, 86, II, . 406
202
. , , 1999, 100; . ,
, :
(. . ), 2002, 53
203
: . , . ,
. , , 2006.
204
-
,
, - 1876.
.
.
205
.

KAPIJA POMORAVQA

149

, , 32x26 , ,
, ,
, .
, .
.
- ,
,
. ,
( II, ...),
IV ( ), VII
.
,206 25 VI .207
, ,
. , 800 . ,
1950.
50 35 , .
.

. , ,
, :
:
, , , .
( , ) . .
,
, . .
.
,
.
. .
.
1905. .
, . .
.208
1933. .
. 5
16.. .209
.
- - , .
, ,
. ,
, .
206
,
.
207
.
, .
208
.
, . , 8-9
209
, 8-9

150

.210

. .211
IV , VI ,
, .

, .
,
. ,
. ,
, ,
. , ,
.
,
( )
.
,
.
, , ,
, , .
.212
,

.
X XII .
, X XI
, , ,
.213
, ,
.
, XIV ,
( ) 5 6
-
.214 1876. , ,
, .215
210

. , , II-2 1907, 1908, 152

. , - ,
VIII 3, 1891, 85
212
. , . ,
213 . , , . 3, 281-282; . ,
,
14, , 1998, 180.
214 . , , 3, 284-286; . ,
, 6, 140-145
215 , 1876, 1806-1876, ,
1997, 230-232
211

KAPIJA POMORAVQA

151

, ,
,
. .
.

.

XI XIII .
.216

() , ,
, , .
.
,
. .
. 80 50 .
.
( )
. (
)
.
. ,
30 40 20 .

,

.
.
30 40 .
.


.


.
.
. ,

. .

216 . ,
, : (. .
), 2002, 62

152

.


.217
IV
(IV ), (VI ) X XII
.
Summary
Zhupa* (*Zhupa-term for feudal land in Serbia, usually consisting of city or
fortress and the land that sorround it, it is ruled by zhupan-prince) Pomoravlje is
mentioned only in hagiography of Stefan Nemanja (St.Simeon), written by St.Sava.
It occupied territories on right side of rivers South and Great Morava, from the mouth
od river Veljepoljska in south, to Ravno (uprija) in north. It was early-feudal zhupa,
and after the start of XIII century, there is no mentioning of it in historical sources.
On the same space in XIV and XV century we have Lipovako krajite* (*krajite
is term for lands that are spreading near the border), sprading from Raanj to Stala,
whit the capitol in Lipovac, and later in Bolvan. Further north to Bargdan gorge,
by right banks of Great Morava river, there was zhupa Dubravnica, made in XIV
century. Going further east from it, and further north from Raanj, and than all way
north to Ravanica, was famous Petrusko krajite.
The word krajina (frontier) was the Old Slavic origin, while the Serbs are
primarily occurs in the form of the name (travunian jupan of Krajina), and later as
the name for the toponym or all district. According to Duans Code, the national
territory was divided into smaller or larger territorial-administrative units. In the
first place, as most countries are mentioned, and for them the importance of coming
from surrounding towns, parishes and then at the end krajita. Krajite could
be composed of two or more-parish (Krajina between the rivers), and under the
provisions of Dushans Code is operated by frontier lord krajinik.
The took, nobles frontiersmen they received from the ruler of a particular area
on the state - which is usually a lifelong administration. They were obliged to take
care of law and order in krajina, to chase the robbers, but above all to prevent the
enemy that attracts national territory. To prosecute thieves are organized pursuit, and
to fight the enemies are gathering kraji[na army. The Charter of despot Stefan
Lazarevic Lavras Saint Athanasius the village of Petruka frontier are said to be
obliged to go to poteice and krajina army with duke of krajita. If the robbers
went through krajite and robbed somewhere in the interior and back again over the
frontier, a nobleman krajinik had to compensate sevenfold. If it did so, the enemy
army, it was required to compensate caused demage. So krajite a secured border
territory and provide security inside the country. Squires and smal nobleman were
performed military service on the frontier, a prominent place belonged to vlasi.

217 . , , 6, 1990,
140 145; . ,
, : (. .
), 2002, 52

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

153

1809.
( )
:
,
:
(), ; , , ;
.
()
. .
, ,
.
: , , ,
, , , .

.
,
, ,
, , .

.
, ,
,
.
,
.1
, (
, -, , )
( , , ,
, ),
, . ,
1

, , ,
, , 2000.

154

, :
, .
,
, ,
.2 , ! , ,
1846. ,
, , ,
.3 :
, ,
4 , ,
. , ,
.
,
, ()
,
, , ,
, .
, ,
() . ,
, ,
. , ,
, .
, , , ,
,5 .
.
, , ,
, .
:
, ,
,
.
.6 ( . )

, 1805. ,
.
, 1806. ,
(1806-1809).
() 19/31. 1809.
. ,
2

, 155.
, , -, 2003, 49-50
4
, 63.
5
, .
6
. , , , , 1930, 101.
3

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

155

,
,
. :
-
.
.
, ,
.
.
. 3000
, . ,
,
, 7 ( . )
:

.8
( . )
, ,
:
,
,
,
. ,
; , ,
, .
, ,
, ,
;
, 6000; 3000
, , ,
,
, , ,
, ,
,
; .9
( . )
, :
.
, 10
, .
7

,
, ,
, 29. 2001, , 2002, 112.
8
, , , 1999, 174-175
9
, , II, , , 1988,
1899, 567.
10
, 1809. .

156

.
,
.
,
. ,
3000,
.11 ( . )
,
, , ,

. , ,
, .
,
. ,
, , ,
, .
,

12 .
I
,
, ,
,
.13 ,
14,
..15 ,
,
,
11

: , . , 67.
, 1809, :
, , , , 1994, 90-98.
13
. . , , , 4/
2006, , 13-14.
14

15. 1809. . (
). :
- ,
,
, : , !
, ,
, , 400,
. ( , :
, ( V XIX ), , 1997, 113; ,
1809. , , . 7-8/ 1971, 111-120.
15
, , ,
, (,
1809. , 118)
12

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

157

,
. ,
. 24. ( )
, ,
.16 , ,
,

, ,
,
, 3
,
.17 :
, ,
. 1000
.18 1000

.
,
, 5/17. 1809.
, ,
:
,
;
, .

7 . 1000
, .
,
, ,
, .
, 19 ( . .)
,
: ,
( . .), .20
,

.
,
.
16

,
, VI, . 192, -
: , I, , 1977. (
: , . , 93).
17
26. 1809. , VI, . 199.
18
, , . 345, . 557.
19
, . , 95
20
, . , 66.

158

, ,
, .
.
II
,
. ,
3000 ( ),
, 3000 ().
, , ,
. , ,

.
, ,
. ,
:
,
. .21
, , ,
,
.
.22
, ,

, , , .

.23 ,
24, :
, , , ,
.25
,

( ). ,
.
21

, , 112:
, ,
,
, . ( , ,
, , 2/ 2004, , 60)
22
, .
23
, . , 118)
24
, ,
.
, ,
, ).
.
. ( , . , 116.)
25
, . , 111.

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

159

. , ,
,
, ,27

, ,
.
,28 () ,
.
, (
) , .
,
.
. 400
.29
,
, (21. V)
, .
: ,
, .30
. :
, : ,
, , .31
: ,
, 75 .
, .32
110. , 1919.
100
,
.33
, , 3000
( ), ,
, ,

.
.
26

26

, , , , 2003, 25:
3000 1000 .
27
, . , 60.
28
: ,
, . , . , 59
29
,
, .
104-1813, . II, . 111, 196.
30
. , , , 2003, 322.
31
, , 2006, 49.
32
, 50
33
, . , 175, 225

160

( , , ,
, 34),
35,
36, .37
,
, ,
, ,38
, , , .
.
,
,
1790. 1814. .39

, , ,
1826. .
,
: ,
, , ,
( ) , ;
, () ,
, .40
, : ,
, , ,

, ,
, ,
13 , ,
, 700 ,
.41
III
, ,
, ,
,
:
34 , . , 103-110.
35 . , . , , Via militaris, ,
1977, 26.
36 , 28.
37 , ,
1995, 216.
38 , . , 97-110.
39 . , , 1994, 305-310.
40 , , , ,
1969, 86.
41 , 87.

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

161

,
,
. (. )

(.
)
,
(. )
(. . )
, ( )
. ,
,
,
(),
().
.
, .
, , ,
. , .
.
, ,
. ,
. ,
.

(
;
; .).
,
, , ,
.42
:
.
1809.
.
500-600
. 1808.
, .
,43 ,
. ,
.
42 , . , 455-461
43 , ,
, ,
,
,
( , . , 455).

162

.
, , ,
.
.

, .
, ,
. ,
.44
,
, ,
. , , ,
,
.
. ,
(, , ).
Summary
Authors dealing with historiography aimed at establishing the historical
truth, must be avoided mits and poetic elements of discourse, or enter their works
in the dictionary that sign mit and poetcs (art) true. In several statements from the
historiographical discourse, we have shown that in the quest for the truth of her
drift. Expressions of personal Stevan Sineli, which is as much historical, as,
even more, mits and poets, given us a suitable example. We have shown in this
way, events and personalities of the importance attached to the dimensions that
they had, not only when it comes to individual, no matter how important he was,
but also social groups. Not only Resav nahiya was exterminated, and were to
Raanj and Aleksinac. Historiography can only be detrimental to any event and
under dimensions taking into account the more precise vocabulary for describing
the events in writing.Used the occasion to point out on behalf of the abbot of
the monastery Ravanica Nikanor, as one of the killed in the famous egar battle
as it does in the existing Pomenic I might also mention, except in a historical
document from 1826. year.

44 , . , 108.

KAPIJA POMORAVQA

163

,
-

:
.
.
, ,
.
, ,
. ,

.


.
: , , ,
, ,

.
.
,

.


. ,

,
.
,
( ) ( ).

. . ,
. , ,
, /
/ , .

, ,
, ,
.

164

,
.
.
,
,
, , .
, .

, .

, , , -.


.

, :
,
, ,
?

. .
.
,
( ), , ,
: ,
, , .
. ,
.

, -. ,
.
,
. -
.
,
, , ,
, .1

. ,
,
, ,
.
, .
,

1

, -, , , ,
1996.

KAPIJA POMORAVQA

165

.
.
, ,
.


.
.
, ,
.3
2

-
. ,
, , ,
.
, ,
.4 ,
, ,
, ,
, .
, ,
.
( ). ,
,
.
, ,
.
,5
.
, , :
, .6

, , , ,
, 1988.
3
, III, , , 1978, . 745
4
, . , . 29.
5
,
(. 31), (17, 23)
(16, 18), .
, ,
.
. ,
. .
,
.
, , .
, , , ,
.
. ,
, .
6
. (5, 12), , . . ,

166

,
, ,
.
.
,
.
,
, .
,
, ,
7, ,
XIX ,
.
,
,

, :
, ,
.8
, , ,
- 25
, -, 56
17 , 952 ,
.
,
,

.
,
,
.

, .
.
XIX .
, ,
,
, ,
.
, , 1992, . 136.
.
7

. ,
,
. ( : ,
, , , 1997, . 194.
8
, , , , , 1972, .
XIX. ,
.

KAPIJA POMORAVQA

167

XX
(1972),
-.

.
, -,
,

, XX .

,
1991. , 1996.
.
, ,
.
, , , ,
. ,

, ,
,
.

,
.
,
.
,
.
XIX ,
, XX
.
,
, .


.
,
.
,
,
.

.
, XX , ,

.
- .

168

.
, . ,
1950-1971.
,
,

, ,
.
,
. ,
, ,


, .
,
1972. , ,
-, . ,

.
- ,
, ,
, ,
, .


.


, ,
, ,
, .


,
.
-,
,
,
. :
, , , -,
, , -.
, ,
-
. , ,
,
.
.
KAPIJA POMORAVQA

169

,
1997. ,
, -,
1991. ,
. 9

. ,
, , -, .
,
.

-
.
,
.
,
1809.
,

,
(2000). ,
- ,
.

.10 ,
, ,

,
9

: -, , , ,
, , -
, , - ,
, ,
, ,
, , (
) . . ,
1809. , ( ),
, . ,
, ,
-, ,
, ,
, , -
, , ,
,
, . ,
, ,
, , - . , -
. , ,
.
10
,
. : ,
, 2003, . 243-244.

170

. , ,
.
,
.
, ,
, , ,
(, , ) .
,
, ,
,
, ,
. ,
, ,
,
.
Summary
In this paper we determine the quantity of Stevan Sinelia character
representation, as a central motif, as in popular literature and in art literature.
Next, determine the reasons that contributed to a lesser representation Sineli
figure in folk literature in relation to the representation of his character in artistic
literature. In this paper we determine and to what extent can we speak of the
aesthetic and semantic completeness of this motive as an independent poetic
totality struktur acting on the motive of the First Serbian Uprising in fiction
covers. Stevan Sineli today all inspired to the historic character of the fictional
treatment. This character is present in the life of the people, by the name of public
institutions, monuments, few folk songs, often works of art (paintings, busts,
monuments) and the poetic treatment of the verse and prose. All this suggests that
the figure of Stevan Sinelia present in literary work, but due to the sporadic use
of his image as poetic motifs, probably because of the controversial ethical and
religious nature, his character was not developed to the cult, as it was with the
characters Mark Prince, Prince Lazar and others. That could contribute to both
the closeness being time, and cruelty being historical realities, both those who
came as a result of Turkish reprisals, and those who came by the discord and the
arrogance of Serbian warlord.

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

171

1809.

: , 1809.
, .
, ,
.
: , , , ,
, , , , , , ,

1809.
.
, ,

.

.
1808. .
1808. .


- .
I . 1809.
-
, .

, .1
1808.
,
1
A. Ivi, Dokumenti o ustanku Srba pod Karaorem Petroviem, Vjesnik Kraljevsko Hrvatsko Slavonsko - Dalmatinskog arhiva, god. XXI i XXII, Zagreb, 1920., 349,(dalje - .Ivi, Dokumenti
o ustanku Srba pod Karaorem Petroviem); .,
, . VI, , 142 ( 17. 1809.);
1809-1817. 1953, 3 (
II 1809); . , XIX (1804-1878),
, 1987, 54.

172

( )
, .2
1808.
.3
1809.
:
.
: ,
!4
1809.
, 1807. ,

.
-
.


.
.5
:
, ,
, , .
,
.6

1809. ,
, .

.
,

.
,

, .
, ,
, ,
.7
2

., I, , 1869, 484 - 485; . , .. 115

. , .. 115 , 54.
4
. , , 23, 1902, 395.
5
. , , , 1904, 400 (
18. 1809); 405 ( 1. 1809.); . ,
, 1-2/1954, 138, (
- . , )
6
., .., 115.
7
. Ivi, Dokumenti o ustanku Srba pod Karaorem, 324, 326, 330 ,
3

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

173

, .
, .
, ,
, , .
, ,
, , .8
, 1806.
,
.
, , ,
. , ;
. .
, ,
. ,
.
,
.
; ;
, ;
.
, , ,
.
, .9
.10 . 1806.
. .
, ,
, .,
, ,
.
,
.
, , .
,
., . .
, , ,
, .
,
.
1809. ; .,
, 138.
8
, ,
, 9, -, 2003, 45 - 60.
9
, ( ),
, , 1949, 155 - 161.
10
, , . 2,
2004, 7-20

174

, :
,
, .11
, .

, .
, -
, !- .12 ,
. ,
. ,
,
, .
, ,
, .13
,
.
,
.14
, ,

, po.
, . , ,

.15
, 1808.
. 1808. ,
.16

. 22. ,
:
, 250 .
.
, ,
. , ;
...17
11
. , ,
, 1898., 254 - 257.
12
. , , ,
1961.,67
13
, 78.
14
, 165, , , 5.
, 1809.
15
, 82, 83.
16
, , , 2002.,
182; 128-129.
17
, ,
1804 - 1813., , 1994, 40.

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

175

, ,
- .
, ,
.
. ,
.
, , .18
,
, ,19
. ,
, .
, .
, 1809.
,
, ,
. 1809.
1849. : ,
, ,
. ,
, 500 - 600
, , , .
,
. ,
,
, , ,
, , 3-4
, .
,
. ,
, . ,
. -
.
, ,
, ,
, .
,

. ,
, ,
.
.
18

, , ,
. 1/2003., , 57.
19
. , , ,
.2/2004, 38.

176

,

.
, , , .

.20 , , , ,
, , .21

1809. ( ).
, ,
.22
. , 1809.
, .
.
, ,
. ,
, .
.

, . , ,
,
. .
.

, .
, ,
, ,
.23
, ,
.
,
.
, , .
1809.
. 800 ,
.
, , .
.
2000 .
, , .
.24
20

. , . I, 1898, 455 - 460.

, . , 80.
22
. , ., 461.
23
. . , - , II 1809., 1961, .54, .102-103; . 61, . 119; . 62, . 120, . 70, . 129.
24
, 1806 1810, . 1, , 1866, 143-144
21

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

177

1809.
1809.
. ,
.
. ,
.
.
, , , ,
. ,
, :
, , .
, .

, .
, , ,

. ,
.
11-12000 ,
:
; ;
;
. 3000
.
, . .
, .
,
1000 , 5 , ,
12 .
,
.
20-21. .
, .
, 28060
. ,
. ,
. ,
, ,
.
. ,
.
,
.
. ,
. 25
25

, ., 41 - 48.

178

, .
.

. , .

, , , 3000
. ,
.
, .
, 30 - 35000 .26 , 14. ,

. .
,
. 27
, 19. , , - ,
, .
. .
,
, ,
.28

, . ,
:
, , . ,
, . . 2000
4000. , .
, 36000 . , ,
.
, ,
,
, ,
. ,
, . , ,
. ,
7000 , , ,
, ,
.

. ,
,
.29
26

13000, 20000 . , .. . 136

, ., 41 - 48.
28
- , . , 555
29
.., - , .
27

KAPIJA POMORAVQA

 1809.

179

.
-
,
.

.30 ,
, , ,
( )
,
.
,
, 2000 .
, ,
, .31

, .
,
. , 4000
, ,
. ,
.
. .
, , , .

.
, ,
, 1809.
.
,
.32

-
,
, ,
.33
-
, , ,
.
II-1809, 1961, XVII
30
, 1804 - 1813., 2004, 206.
31
, 1815 - 1915., 1971, 18. 6000
,
, , .
.
32
, . , , 148
33
, . , 177

180

, 34 ,

.
, .
( , ,
, ), ,
, .
,
, .
1809. .
,
,
. 1809.
.
,
,
, .
, :
, , .
1809. ,35
, ,
, .
, , , , , .
, , , , , ,
. .
.36
, . .
, , ,
. , 25. , ,
, 13.
, , ..37
Summary
The 1809th years is a milestone in the history of the First Serbian Uprising. It
was the biggest and boldest year plans rebels, and attempt to realize the aspirations
to liberate Belgrade and the Serbs outside pashaluk. After a large insurgent victory
and justified hope for liberation from Turkish oppression, the Serbian people,
led by chief almost did not, after the heavy defeat of the 1809th , again fell into
heavybondage, what will happen the 1813th year.
34
, ( ),
1953, 6.
35
, , 2002, 112
36 , . , 142
37 , 1804-1813.
, 2003, 92.

KAPIJA POMORAVQA


(1737-1739)

181

`
.

(1737-1739)

:
(1737-1739).
, 1735.
,
,
.
, ,
.
, ,
.
, , ,
( - ) .
7. 1736.
40 .1
1000 ,
.
2
. ,
, ,
26. 1736. , .3
1726. ,

(1683-1699),
. ,
,
1

95,25-I -1736, . 759.

(1664-1751), , 1704-1732. ,
1742. .
3
(1674-1736), , 1730. ,
-.
2

182

,

1718. .4 26. 1737.
5 60000
. ,
2. ,

.
,
.
1737. . 6. 13.

, ,
. 3000 ,
, ,
.6
, 14.
,

. 1737.
- ,
,


. .
.
28. 1737. ,
.7
-
,

.
; 1737.
-,8 2.
,
1738. .9 ,
4
, VIII
, 1, 1986, . 91-96.
5
(1673-1763), , , ,
, .
6
, 35 2. 1737. , . 279 . 36 5.
1737. , . 287.
7
, . 39, 19. 1737, . 310; . 57, 18 . 1737. . 64
8. 1737. .
8
() - (1702-1787).
9
. , - 1737-1738. ,

KAPIJA POMORAVQA


(1737-1739)

183

,10
,
- , .
1737.

.11
(1683-1699).
(1691-1692).

,
.
.
(1691) (1697),
.12
1688.
.
. ,
, . ,
, .
,
.
15 .
- ().
-
. ,
, ,
.
, , , .

, .
, , .
(1690) ,
.
. ,

.
, .
( ,
17, 1988, . 181-189.
10
. ,
1738. , 63 - 64, 2001, . 187-190.
11

, - 1737 ., 1-2.
( 1658-1730), . ,
, , , ,
.
12
(1663-1736), .

184

), ,

. ,

, ,
.
, . .
,
. , 1690. .13
1737. ,
,
. , 29.
1737. ,
600
.
1738.

.
, 24. ,
21. 1738. , , 18
, 3 .
,
,
. 5.
8000
. .
, ,
. 10
, .
,
. 22.
, .
26.
150 , , ,
,

200 , . 45 23 ,
,
. 30 , ,
, .14
, 1.
1738.,
13

(
1768 - 1774 i 1787 - 1792).
14
, . 20 9. 1738. , .154, . 28 6.
1738.

KAPIJA POMORAVQA


(1737-1739)

185

, 1738. ,


. , 21.

.
, - ( ),
.

, 20 , .
.
,
, .
.
, .
, .
, .
, 7
. , .
7 .15
18.
.
15

, . 41 22. 1738; . 44 1. 1738; . 49 19.

1738.

186

, . -
100, 200 300 ,
4000 .
,
.
28. ,

. .
12.

.
60000 .
, 12000 ( 15000)
() (
12. ). 27. 7000
,
2000 .
16. . ,12.
-
. , 15000 .

.
, ,
, .
. ,
, ,
. ,
.16
1.
.
, , .
,
,
. 18.

,
.17
,
14. 1739.
: . 7.

. 18
16

, . 57 17. 1738; . 61,31. , . 62 3. ,

. 63 7. 1738; . 74,14. 1738.
17
, . 84 19. 1738. . 90 9.
1738.
18
(1673-1744), , ,

KAPIJA POMORAVQA


(1737-1739)

187

, .
100 70 ().
.
,
. , ,
,
. 14.
:
.19 4.
200
.

.
, .
. 6 ,
6. , ,
, 3 .
.
. ,
,
, .
, .
, 8. , 6
. , 90 ,
100 , 40 .
.
.
.
.20
4.
.
8000 , , .
15. ,
15000 .
. ,
, .
4000 , 1000
,
, ,
. 2000 4
. ,
1737- 1739.
1739. .
19
,.10 2. 1739;.11 6. 1739.
20
, . 27, 3. 1739, . 29, 10. 1739. 37
8. 1739. 59 24. 1739.

188

.21
.
, 18 , 22.
1739. ,
, ,
.

.

- (1737-1739)

- (173 7-1739).
, 1735
,
,

.

. , ,
, ,
, ,
.

21

, 61, 31. 1739. , . 62 3. , . 63

7. 64, 10. 1739.

KAPIJA POMORAVQA

 XIX

189

67/18,

XIX

: XIX
.
.
.
: , , , , , ,
, , , ,

CRKVA
(. , . ecclesia, )
,
: - 1. . 2,10;
- . 12,4; 1. . 12,13,27; - 1. . 3,15; .
2,19; 1. . 3,16; - 1. . 2,9; . 21,2.
(. 1,23) .
, ,
() (. 5,25-27),
.

( 2,1; 2,42).
(. 15,26);
, (1. . 12,3)
( 9,31),
(1. . 12,11). (.
25,1; . 2,1; . 21,2).
. , (2.
. 4,6) ,
.
,
.
,
, , ( 15,4-34),
( 1,5; . 1,1).

190

.
; -.
, ,
, .
( 14, 23; 20,17,28) .
(1. . 2,9; 15,16).
().
,

.
(. 22,8-34).

.
,
.

. ,
.
, , ,
, .
,
,
.
(
, . 65),
. ,
,
: ,
.
.

.
. ( )
, ,
. ,
;
? ,
,
. ,

,
, . , ,

.1
1

II , .
.
, .

KAPIJA POMORAVQA

 XIX

191

- .
.
XIX
.
.

.
- .
1817.
1925.
.

.

XIX
.
1777. ,2 1823.
51 .3 27. 1829.
/8. 1830. .4
5/17. 1852. . 6/18.
1852. .5 9/21. 1843.
.
.6 .
-

.
XIX . 1783.
.7 , .
2

52 1829.
78.
3
, 1823. , 8
4
.
5
, 1845-1853
6
. .
, 1837-1861.
7
. ,
, 1809. . ,
1740. 1750.
. , 1815-1915, ,

192

25. /5. 1805.

25

.8

() 1809.
(
. ,

1813.

, ,

25 (12.500 )
, .
, . ,
400 . ,
1816. , /, 60
- . , , .
30 ,
, , ,
. ,
.
.9
, ,
1817. ,
.10 .
1823.
73 .11
1971, 56
8
- - 196/837,
1836. , 174, 65
9
. , , , , 1959; ,
1815-1915, 1971, 53-54
10
, . 498,
1/13. 1817. .
11
, 1823. , 8

KAPIJA POMORAVQA

 XIX

193

.
,
1847. .12
1847. ,
.13 18/30.
1854. 19. /1. 1854.
.14
1837.
1850. ( ) 6.
1838. 15
.16 .
,
. , 28. 1847.
.17

, , ,
. 1754.
1836. , .
,
.
, ,18 1831.
: , , .19
12

22. /4. 1846.

7/19. 1847.
13
, . - , 18371850. ; , . - ,
1837-1853.; , . - ,
1837-1861. .
14
, . - 1854-1862
15
, , 8/20. 1831.
. 1836.
. - - 196/837,
1836. 76. 79
16
, , 8/20. 1831.
. , 1836. . - 196/837,
1836. 74. 79. .
.
, ,
.
17
27. 1847. . . - ,
1837-1853
18
1780. . 11/23. 1843. , 12/24.
1843. . . - 18371853. : . ()

11. 1843 . 63. ( )
19
- . .565 . . -
1831., 20; . - 1837-1853.

194

. ,
XIX .
26. /8. 1829. .20

.21 1836.
.22
.23
1842. ( )
.
25. /6. 1869.
26. /7. 1869. .24

1818. .25
III . 26
1840. . 26. /8. 1841.
. .27 6
. 29. /11.
1841. .28 14/26. 1844.
.29
1/13. 1847. , .30
28. /9. 1847. .31 1851. 6
20

- - 196/837,
1836. , 181, 65;
21
. 430, . 475 -
, III .
22
- - 196/837,
1836. , 181, 65;
23
. - , 1837-1850.
24
. - 1862-1870
25
. - , 1876-1892,
1891. . 73 .
1818. .
26
22./3. 1820. . 08/20. 1886.
.
27
. 9/21. 1841..
. . - , 1837-1850..
28
VIII/ 1891. , 729
29
9/21. 1844.. .
. . - , 1837-1850. .
30
, 6,
.
31
. - , 1838-1861. .

KAPIJA POMORAVQA

 XIX

195

. 7/19. 1862.
. ,
.
1867. 250 . 1868.


.32
6/18. () 1868.
, , .33
1858.
.34


.35
,

, , .
. 1891. 50
.36
18/30. 1891. . 19/31.
.
,37 .38
- ( ).

1851. . 10/22. 1851.

.
, 1818. .
. 20. /1.
1836. . , 1836.
.

. 1842.
.

39 1842. .
32

. 17 28. /10. 1868. , 270

. 28 14/26. 1868. , 446
34
- 1858 - . 8
35
- 1858 - . 771
36
VIII/ 1891. , 729
37
.
38
. - , 1876-1892..
39 .
33

196

1853. 40
1868.
, 1868.
. 1867. 200 .
1875.

14/26. 1844.
, .41
4 .
, 22. /3. 1862. ,
, , .
.
.42 15/27. 1862.
. 7/19. 1862.
. 1867. 100
. 2/14. 1891.
10/22. 1891.
.43
1874.
: ( - 168
- 49 , 217 ), ( 200 ) ( - 150 - 48
, 198 ).44
. :
( - 60 , - 17 , - 73
, - 73 - 56 , 279 )
( - 242 , - 42 , - 51
- 26 , 361 ).
: ( - 282 ) ( - 130
, - 139 - 100 , 360 ).
1879.
, ,
. . 1880.
,
, .
.
100 .45
40

1853., , 1853, 228

9/21. 1844.. .
. . - , 18371850..
42
. - , 1861-1877. .
43
, 6
44
, , , 1874, 30
45
. 3 1. 1880, 94
41

KAPIJA POMORAVQA

 XIX

197

. 1891.
,
. 2/14. 1891. .
3/15. 1891. .
.46
20. /1. 1873. .
. . , .
25. 1895.
, .
10/22. 1850. .
. , ,
, .47
- ().
1848. .
. .
18/30. 1866.
. .
.48 o ,
.
46

. - , 1876-1892..
. - ,
48
. - , 1861-1877.
47

198

6/18. 1868.
.49
, , 14/26. 1868.
22. /4. 1868. . 1868.
,
. ,
. 1876.
,
, .
1892. .50
. , , 16/29. 1911.
. 18/31. 1911. ,
. . , .51

8/20. 1864. .52
.53
.
, , 10/22.
1891. . 1893.
.54 1895.
: I
( 230 ) (120 ), 350
2150 II (300
) (50 ) 350 2140 .
I II
.55 11/23. 1900.
.56
,
( 1914. 1915. ),
.57
49

, . 28 14. 1868. , 446

, .
.
51
. - , 1903-1914
52
. - , 1863-1869..
1865. .
53
, 16/28. 1864. ,
. . - , 1863-1869..
54
, . V () 1893, 493
55
, , , 1895.
, 50.
1824. .
56
, 6
57
6/19. 2/15. 1914. , 28.
/13. 1915. . . - , 191450

KAPIJA POMORAVQA

 XIX

199

1919. .
1920. .59
. . 17. 1925.
,
, I II 8.
1800 .60
58

, XIX XX,
,
. 15/27.
1866. . , .
, ,
12/24. 1837.
, ,

. ,
. 1857.
1860/1861. ,
16/28. 1861. , ,
.
. 2/14. 1863.
, , 2/14. 1865. ,
( ). 13. 1865.
, 15/27. 1866. .
.
, 15/27. 1884. , 8 .
, .
,
.61 .
1895.
, , , , ,
, , 450
2200 .
.
.62 22. /5.
1905. . 23 /6.
1925.
58
26. 29. 1919. . . - ,
1914-1925.
59
,
. 1 1/14. 1921, 18
60
, , , ,
. 7 1/14. 1925, 98
61
, .
62
, , 1895, 76

200

1905. .
.
, .
1894. 1895.

. ( 1871. ).
1901. ,
. , , .63
, , 8/21. 1916. , 1/14.
1918. . , ,
. 1/14.
1918. , .
. 29. /12. 1925.
. 1943. .
- ()
. .
8./20. 1893.
. .
21. /6. 1911. . 589 .
.64
16. 1915. .
. 1918.
Summary
The paper gives an overview of the priest at the church in Varvarin in the XIX
century and their short biographies. It is the priests who followed the Varvarin and
Katun parish. Special attention is given to the most famous Varvarin priests of that
era - a father and son Miladin and Stojan Milievi. Stojan Milievi was of the
1805th to the 1817th a priest in ievac and after that until the death of the 1854th
in Varvarin. His son Miladin Milievi was a priest in Varvarin of the 1841st until
the death of the 1891st year. Miladins son Aksentije was a priest in Varvarin of
the 1862nd to the death of the 1891st year. Aksentijes son Michael has served in
Varvarin of the 1891st by the end of the 1900th when he moved to Belgrade. Since
the beginning janauar of the 1901th until the 1916th and since liberation in 1918th
to death of the 1925th in Varvarin served Sergius Popovi. Basil Popovi served
on Katun parish from 1829th until his death 1842nd. Jeftimije Popovic served in
Katun from 1842nd to the death. Meanwhile, from the 1868th at the Katun parish
served Jeftimijes son Lazar Popovic until the death in the 1911th year. Ljubomir
Lazars son began to serve in the pasture lands of the 1893rd first as a chaplain and
from 1911st to the internment at the end of the 1915th as a priest in the same parish.
63

.
64
, . 5 1. 1911, 69

KAPIJA POMORAVQA


1853. 1880.

201

1853. 1880.
: , ,
1853. 1880. ,
.
: , , , , ,
. , . ,
,
, .
, , , , .
.
.
,
.
, .
,

, , .
, , , , ,
, . ,
.
,
.
, 17-19. , ,
, . 19.
, ,
. ,
, , ,
, , 19.,
.

, ,
.

.

202

. ,
, .1
,
,
.2
.
, , .
,
. ,
.
. ,
, , 19.,
.
, , , ,
,
, ,
: , , , ,
, . ,
3, .
21. 1836.,
.4
, .
, .5
, (1833-1859)
, ,
,
.6 , ,
.
. ,
.
1 . , 19., 1958, 27-28.
2 . , 19.
, 1991, 8-9, (: ).
3 :
, ; .
, 1861 ,
1861; . , 1868
- , 1868; . ,
1869 , 1870; . , . 1 2, 1892, 1899; . , ,
. (1833-1859), 1911; . 1-3,
1922-1923; 1870 1873 1877
1880, 1931; . . ,
, 1933.
4 . , , .
, 1909.
5 . . , . -, 1924, 195-215.
6 . , , . (1833-1859),
1911, 125.

KAPIJA POMORAVQA


1853. 1880.

203

, , .
.
;
; ,
.7
(1859-1881, 1889-1898)
.
.
.
.8 .
1871.
,
,
, .

.
,
.
, .
,
.
. 1892.
.9
.

.
,
. ,
( ) .
,
.10 , ,
.
,
.
, 1853-1880.
: , ;
, ( 1374),
; ,
; , ; ,
; ,
.
7 , 212; . , , 341-342.
8 , 372.
9 ,
(1839-1900), 1900, 182, 183, 184-185,186, 187, 201, 207 (:
) ; . , , 374.
10 , 197.

204

1853.

: , :
, . (226)

(226)

: , : ,
, (226)

(226)

: , :
. : , ,
. (232.)

: ,
(232)
1855.

: , : , (41)

: (41)

: . , : , . (41)

: (41)

: , : , :
, , . (51)

: , : (51).
1856.

: . , : , ,
(40)

: . , : , :
(40)
-
: (41)

: , : , : ,
-, : (50)

KAPIJA POMORAVQA


1853. 1880.

205

XX

: , (50)
1857.

: . , : , , ,
(42)

: (42)

: . , : , :
(42)

: (42)
.
: . , : , :
(52)

: , : (52)
1858.

: , : , , ,
(42)
.
: (42)

: , : , :
(42)

: , : (42)
.
: , -: , ,
: (52)

206

, : (52)
1859.

,
:
, , ,

. (47)

.
.
((47)

: ,
, (47)

: (47)
.
: , :
, , , :

(58)

: , (58)

1860.

: , : -,
(62)
.
: (62)

: . , : , (62)

: (62)
.
. , : -,

, (78)

:
(78)
1861.

,
: , ,
. (66)

, .
. : , .

: . , (66)

KAPIJA POMORAVQA


1853. 1880.
.
: , : (66)
.
, : , , (83)

: (83)
1861.

: , : , : (69)

: , (69)

: . (69)
.
: , : (69)
.
. , : , , (86)

: (86)
1862.

.: , : , : (69)

: , : (69)

: .
.
: , : (69)

: , : , (86)

: (86)
1863.

: , :, (41)

: , : , : (42)
.
: , : (42)

: . (42)
.
: , : (58)

: , :

207

208

1864.

: , : , : , :
, : (75)

: , : (75)
.
: , : (76)

: . , : (76)
.
: , : , (79)

: , : , : (79)
1865.

: , : , : , ,
: (76)

: , : , , : (76)
.
: , : , : (76)

: . , : (76)
.
: , : , , , (79)

KAPIJA POMORAVQA


1853. 1880.

209

: , : (80)
1866.

. . , , : , :
(72)

: , : , , (73)
.
: , : , : (73)

: . , : (73)

: , : , (76)

: , : (76)
1867.

. . , .: , : , (67)

: , : , : (67)

: , : (67)

: . , : (67)

: , : , , : (69)

:, , : (69)
1868.

. . , : , : (77)

: , : (77)

: , : (77)

: . , : (77)

: , : , (78)

: , : (78)
1869.

. . , : , : (77)

210

: , : , (77)

: . , : , : (77)

,: , : (77)

: , : , , : (79)

: , : (79)
1870.

. . , : , : (76)

: , : , (76)

: . , : , : (76)
:
: , : , : (76)

: , : , , :
(78)

: (78)

1871.

. . , : , (81)

: , : (81)

: . , : , : (81)
:
: , : (81)

: , : , , : (83)

: , : (83)
1872.

. . , : , , (96)

: , : , (96)

: . , : , (96)

: , : , : (96)

: , : , : (98)

KAPIJA POMORAVQA


1853. 1880.

211

: , : (98)
1873.

: , : , (99)

: (99)

. , : , : , ,
. (99)

: , : , (99)

: , : (100)
.
: , : , : , :
(100)
1874.

. . , : , , , : (84)

: , : (84)

: , : (84)

. , : , (85)

: , : , , : , :
(85)

: , : (85)

212

1875.

. , : , (88)

. . , : ,

: , : , (88)

: , :

: , : , , : , :
(89)
1876.

. , : , (110)

. . , : , , (110)

: , : ,

: , : , , : , :
(112)

: , , : (112)

KAPIJA POMORAVQA


1853. 1880.

213

1877.

. . , : , , (124)

: (124)

. , : ,

: , : , , : , :
(127)

:
1878.

. , : , , (99)

: , : , (99)

. , : , (99)

: (99)

: , : , : , :
(100)

: , (100)
1879.

. , : , , (146)

: , : ,

. , :

: , : (147)

: , . , : , :
. (147)
1880.

. , : , (146)

214

: , : ,

. . , :

: (146)

: , , : , :
(147)

Summary
The church is a building designed for performing Christian religious rites,
traditionally painted figures of the biblical prophets and New Testament apostles,
saints , biblical scenes. The monastery was deserted fort, where he lived the
monastic life in asceticism, fasting, prayer, chastity, obedience and poverty.
Neither the church nor monastery there would be no believers. In Orthodoxy
is considered sacred objects that should not become the only purpose of such
buildings, but that they musthelp the faithful to build a spiritual connection with
God. From the work we see who lived and worked in the period from 1853 to
1880: Holy Roman monastery, one of the oldest in Serbian territory; Miljkovo
monastery (which was first mentioned in 1374), the place and gathering areas
Resava Sumadija rebels; Ravanica the founder of the Moravian school, Lipovac
the magnificent aristocratic endowment; Manasia, the center Resava school;
monastery St. Petka in Paracin, famous for the source of healing power.

KAPIJA POMORAVQA

FRANJEVAKI SAMOSTAN
SV. IVANA KRSTITELJA I ANTUNA U ZEMUNU

215

veleasni Marko Kljaji,

upnik upe Sv. Ivana Kapistranskog, Novi Beograd

FRANJEVAKI SAMOSTAN
SV. IVANA KRSTITELJA I ANTUNA U ZEMUNU
Apstrakt: U radu je dat kratki istorijski pregled rada franjevaca u Zemunu i
okolini. Franjevci se u Zemunu prvi put pominju u XIV stoljeu ali ga naputaju sredinom
XV stoljea. Ponovo dolaze u Zemun 1739. iz Beograda. Podiu samostan 1752. koji je
izgoreo u poaru 1790. godine. Nakon toga osim nekoliko franjevaca ostali naputaju
Zemun da bi se u njega vratili 1807. godine. Zapoinju zidanje novog samostana koji
dovravaju tek 1839. godine i u njemu borave do danas.
Kljune rei: franjevci, Zemun, samostan Sv. Ivana krstitelja u Zemunu, kapicini,
upa Zemun
Franjevaki samostan u Zemunu se nalazi na uglu ulica Svetosavske
i trosmajerove sa crkvom posveenom Svetom Ivanu Krstitelju. Prema
nepouzdanim izvorima franjevci su ovdje bili ve potkraj 13. stoljea. Sa
sigurnou se njihova prisutnost u Zemunu moe pratiti od 1344. godine, kad
tzv. Vatikanski kodeks spominje zemunske franjevce; bili su u sastavu Srijemske
kustodije Ugarske provincije.1 Braa zemunskog samostana prihvaaju 1453.
godine opservantska shvaanja i ulaze u sastav vikarije presvetog spasitelja,
ali zatim naputaju Zemun koji su opustoili Turci neposredno prije odbrane
Beograda, koju je s Ivanom Hunyadijem vodio sv. Ivan Kapistranski (1456).
Braa se nakon osloboenja dijela Srijema nisu vraala u Zemun koji je
ostao pod vlau Osmanlija i nakon Kralovakog mira 1699. godine. Tek kada je
u tzv. Prvom turskom ratu 1716. do 1718. osvojila je kranska vojska Beograd,
a mirom u Poarevcu taj grad pripao Habsburkoj carevini dolaze braa iz
Petrovaradina u Beograd. Franjevci Bosne Srebrene pretvorili su tursku damiju
Imareth u crkvu. Uskoro su 1728. godine izgradili crkvu i samostan na jedan
kat, nie dananjeg parka na Studenstkom trgu. Ostali su u Beogradu do Drugog
turskog rata (1736-1739) u kojem su Turci ponovno osvojili Beograd.
To je prisililo brau da bjee zajedno sa vjernicima prijeko Save u nedaleki
Zemun, ali tek nakon to su im Turci zapalili samostan (kri pod kojim su preli u
Zemun se i danas uva u Zemunskom samostanu). U Zemun su preli 3. 12. 1739.
predvodei poslijednju grupu katolika iz Beograda.
No po nekim podacima oni se javljaju u Zemunu i neto ranije. Naime,
duhovnu pastvu nad doseljenim katolikim puanstvom u Zemunu preuzeli su
1

Zajedno sa samostanima u Bau, Iloku, Mitrovici, Tordincima, Manelosu, Irigu i Iniji. B. de

Pisa, De conformitate u: Analecta franciscana, lib. V, 528; 554 .

216

Marko Kljaji

Franjevaki samostan Sv. Ivana krstitelja i Antuna u Zemunu

kapucini. Njihova misija zapoela je u srpnju 1721. godine.2 Vrijeme njihovog
djelovanja bilo je tempus missionis (doba misije), a ne redovite pastve. Prvo
krtenje zabiljeeno je 28. srpnja 1721. godine. Toga dana je roen i krten
Kristofor Eder, sin Matije Edera krmara, a kum na krtenju bio mu je Ivan
Kristofor Smidth, pivar. Prvo vjenanje zabiljeeno je tek u studenom 1727.
godine. Kapucini su zadrali misiju u Zemunu sve do uvoenja redovite pastve
1744., kada su pastvu predali prvom zemunskom upniku uri Adamu Bttneru.
No, njihovo vrenje duhovne pastve, koje je trajalo od 1721. do 1744., imalo je
prekid jer je 1727. godine, kapucinima iz nepoznatih razloga bila oduzeta pastva
te je predana franjevcima konventualcima. Matice do studenoga 1727. vodili su
kapucini, a u studenome su ih poeli voditi redovnici konventualci, p. Anacletus
Schefftschik i p. Johannes Mathias Masser, ordinis conventualis. U maticama
krtenih, vjenanih i umrlih za mjesec rujan 1728. godine, nalazi se ova biljeka:
Hoc anno diei 8. septembris, in festo Nativitatis B. Virginis Mariae ex gratia
promovente Domino per illustri domino, de Kollhund pleni potentiario honorum
Zemlinensium altafatae excellentiae nobis capucinis iterum cappella haec cum
honore restituta est, i od te godine kapucini su opet nastavili voditi matice upe.3
U kanonskim vizitacijama srijemskog biskupa Ladislava Szrenyja (1733
1752) postoji popis katolikog iteljstva iz 1735. iz kojeg saznajemo da je u
2

Josip Bsendorfer navodi da su kapucini u Zemun doli 1738., no po istraivanjima dr.

AlojzijaVincetia oni su zapravo doli za vrijeme grofa Schnborna nakon Poarevakog mira
1718. kada su preuzeli pastvu i u nekim mjestima u Srbiji. Kronika upe Zemun, 1925. godina, 5.
3
Kronika upe Zemun, 1925. godina, 6. 7.

KAPIJA POMORAVQA

FRANJEVAKI SAMOSTAN
SV. IVANA KRSTITELJA I ANTUNA U ZEMUNU

217

Zemunu tada bilo 30 katolikih obitelji. No ve 1743. bilo je 185 njemakih

obitelji, 8 katoliko slovenskih, 8 armenskih i 4 maarske obitelji. Dakle moda
i do 1500 katolikih dua.4 Biskup Szrenyj je nakon svog kanonskog pohoda
1743. godine nameravao kapucinima ostaviti vodstvo zemunske upe no oni nisu
bili voljni preuzeti je a s druge strane biskup nije htio franjevcima ponuditi upu.
Zato je na upu doveden uro Adam Bttner Nemac iz okolice Wrzburga to je
u potpunosti bilo u skladu sa etnikim sastavom stanovnitva u Zemunu.5
Po dolasku u Zemun 1739. godine franjevci u Zemunu najprije stanuju u
privatnoj kui koju im je ustupio neki kranin, a kasnije u rezidenciji u kojoj su
prije prebivali kapucini. Izgradnju samostana i crkve poinju 1750. godine. Crkva
je bila posveena Svetom Ivanu Krstitelju, a uz pomo vojnih vlasti do 1752.
dovreni su najveim delom radovi na crkvi i samostanu. Do 1755. g. su dovrena
i tri pokrajna oltara posveena Svetom Antunu, alosnoj Gospi i Blaenoj Djevici
Mariji Beogradskoj, u koji je stavljena slika enstohovske Gospe, koja i danas
stoji u crkvi. Pater Cirilus Fridlain 1764. g. se pobrinuo da Filip Binder tiskom
umnoi sliku iz samostana. Taj otisak je veoma znaajan pre svega jer se u
njegovom donjem dijelu moe vidjeti tadanji izgled sve etiri zemunske crkve:
obe pravoslavne, katolike na pijaci i naravno, samostanske franjevake.
Prekosavski franjevci odijelili su se zajedno s dalmatinskima 1735. godine
od bosanskih franjevaca pod Turcima, ali su se prekosavski opet ujedinili i ivjeli
zajedno do 1757. godine kada su franjevci u Slavoniji, Srijemu i Bakoj formirali
novu Provinciju sv. Ivana Kapistrana.6
Od 1741. godine franjevci su u Zemunu drali i osnovnu kolu za njemaku
decu. kola je od 1759. godine je imala tri odeljenja. Meutim, zemunski
naduitelj Josif Rotterse se 25. 06. 1780. godine potuio da franjevci dre
nedozvoljenu kolu u koju bee nevaspitana deca. Franjevci su vrili i dunost
vojnih kapelana za vojnike katolike stacionirane u Zemunu. Tako je fra Bernard
Pavkovi bio vojni kapelan 1785. godine.7
Poto je upa jo uvek koristila staru pregraenu moeju i Bttner i njegov
naslednik Toma Miklaui su nastojali sagraditi novu katoliku crkvu u Zemunu.
Sa druge strane biskupi su savetovali da se zbog cjene, samo proiri postojea
crkva. Meutim, novi upnik Miklaui je bio uporan da sagradi novu crkvu.
im se dogovorio s franjevcima kako e obavljati upske dunosti u franjevakoj
crkvi odmah je pristupio ruenju stare crkve. Tree nedelje po Uskrsu 2. svibnja
1784. poslednji put je u staroj crkvi obavljena sveana Sluba Boja. Nakon mise
je u procesiji u franjevaku crkvu prenesena udotvorna slika blaene Djevice
Marije, Pomonice krana. No sa izgradnjom nove crkve e ii vrlo sporo.Tek 5.
kolovoza 1785. obaljen je sveani blagoslov temeljnog kamena u koji je stavljena
spomenica na latinskom. Meutim, odmah nakon toga izgrdanja je stala. U jesen
1786. godine je izgraena sakristija (osveena tek 1788) a i onako spora izgradnja
nove crkve je, zbog rata, ponovo potpuno obustavljena od 1788. do 1790. godine.
Tek krajem 1794. upna crkva je stvaljena pod krov i ostao je da se podigne
4

M. Kljaji, Surin kroz povijest, Vinkovci 2010, 194

Kronika upe Zemun, 1925. godina, 25
6
Brevis memoria Provinciae Capistranae, Budae 1857, 30-31.
7
D. imunovi, Delovanje franjevaca u Srijemu u 17. i 18. stojeu, Identitet Srijema u prolosti i
sadanjosti, Nijemci 2008, 404; L. elap, Zemunski vojni komunitet (1717-1881), Beograd 1967, 65
5

218

Marko Kljaji

jo toranj to je uraeno slijedee 1795.

jjo
godine.
ak ni 1798. godine crkva nije
go
bila
bi u potpunosti dovrena.8 Zbog svega
ovog
ov od 1784. do 1790. godine upna
crkva
u Zemunu je bio franjevaki
cr
samostan
a nakon to je samostan izgoreo
sa
u poaru koriena je sakristija.
Krajem XVIII stoljea, bilo je
neuspenih
pokuaja gradskih vlasti da
ne
se franjevci isele iz samostana. Postoji
dokument
iz 1787. godine u kojem zedo
munski
Magistrat zahteva da se samostan
m
pretvori
u vojnu bolnicu, a da se franjevci
pr
isele.
is
Udar groma 1. 8. 1790. godine je
izazvao
poar koji je tokom sledeeg dana
iz
teko
otetio crkvu i samostan. Na molbu
te
franjevaca
da im se dodijeli pomo,
fr
gradonaelnik,
kapetan Seribeli, je pregr
dloio
da se preostale cigle upotrijebe za
dl
izgradnju
a ddva ffranjevca
bi mogla pomagati u duebrinitvu i
d j upske
k crkve,
k
j
stanovati u upnom stanu. To je i uinjeno, i ostali franjevci su napustili Zemun.
Biskup Krtica pohodio je 30. svibnja 1798. Srijem po deveti put. Tom prilikom
doao je i u Zemun, gdje ga nije bilo sedam godina. Pozvao je upnika Quesara
i njegova kapelana Celia s nakanom da razrijei spor izmeu njih dvojice.
Celia je premjestio u Karlovce, a Quesaru je dopustio da sam nae duhovnog
pomonika. ini se da je to Quesar i elio. Brzo se nagodio s franjevcima, koji
su mu obeali pomagati uz nagradu od 160 forinti. Biskup Krtica je jo dva puta
obiao Srijemsku biskupiju, 1800. i 1803. godine ali u Zemun nije dolazio jer
njegove odredbe Quesar nije izvrio.9
Biskupa Krticu, nakon njegove smrti 1805. naslijedio je biskup Antun Mandi.
Namjesniko vijee ga je u jesen 1806. pismeno izvijestilo o zanemarenoj pastvi
u Zemunu, s pitanjem je li ondje potrebno zadrati franjevaki samostan. Biskup
se odluio na licu mjesta uvjeriti u tamonje prilike te je poao u Zemun, gdje je
stigao uoi Sv. Tri Kralja 1807. godine. Odsjeo je u carinarnici. Ozbiljniji upljani
su ga upoznali s problemima u upi. Biskup je potom pozvao ugledne Zemunce i
upozorio ih na potrebu njihove dareljivosti kako bi dobili kapelana. upljani su
se obvezali u tu svrhu izdvojiti 150 forinti godinje, o emu je i sklopljen ugovor.
Biskup Mandi je osobno uruio upniku Quesaru nalog u kojem je tono odreen
red Slube Boje, kojeg se odsad imao strogo pridravati. upnik se ispriavao
da ne moe drati kapelana, jer nema sredstava za njegovo uzdravanje. Tuio se
na zemunski magistrat da mu ne ide na ruku. Odmah po biskupovom odlasku iz
Zemuna, upnik se obratio naelniku te je od njega ishodio svjedodbu koju su
potpisali i mnogi graani, a koja potvruje da je zduno vrio pastvu u Zemunu
i da njemu, pokraj franjevaca, ne treba kapelan. Vrativi se u akovo, biskup je
8

Kronika upe Zemun, 1925. godina, 110; M. Kljaji, Surin kroz povijest, Vinkovci 2010, 218
9 Kronika upe Zemun, 1925. godina, 115. - 116.

KAPIJA POMORAVQA

FRANJEVAKI SAMOSTAN
SV. IVANA KRSTITELJA I ANTUNA U ZEMUNU

219

izvijestio Namjesniko vijee

iz
o potrebi da se zadri franjevaki samostan u Zemunu.
nj
Takoer
je zahtijevao da se
Ta
iz upne kue isele stanari.
Tom
To njegovu zahtjevu bilo
je udovoljeno. Cijela kua
predana
je upniku. Ve u
pr
veljai
1807., biskup Mandi
ve
je za zemunskog kapelana
poslao
Andriju Filipovia.
ppo
upnik
ga je zlovoljno priu
mio,
m postupajui s njim kao
s prethodnim kapelanima
dok
do su upljani prigrlili su
kapelana.
Doznavi za sve to
ka
biskup Mandi je ondje poslao generalnog vikara Ivana Wittmanna i dekana Franju
Kolunia da provjere stanje i o tome naprave zapisnik.10 Wittmann je poetkom
oujka 1807. naredio Quesaru da po biskupovom nalogu odmah poe u akovo.
Biskup Mandi je Quesara zatoio (internirao) u bogoslovnom sjemenitu 9.
travnja 1807., ali je parnica protiv Quesara trajala godinama. Na prvoj instanci je
dovrena 1808. a u Kaloi kao drugoj instanci otegla se od svibnja 1809. do 1812.
godine. Quesar je, na kraju, po kazni penzionisan. Od oujka 1807. do 1813.,
dok nije okonana parnica protiv Quesarova i dok zemunska upa nije postala
kanonski ispranjena, biskup je u Zemun poslao za upravitelja upe Ignaca
Achtera, prebendara stolne crkve u akovu.11
U meuvremenu, Franjevci se zvanino vraaju u Zemun 1807. godine pod
vostvom gvardijana Simona Kranca i sa 8000 forinti koje im je izdejstvovao
biskup u cilju gradnje samostana. Do tada su, kao to smo vidjeli, pomagali
upniku u radu. Samostan i crkvu su obnovili 1830. godine tako da se u njoj
moglo sluiti. Meutim, zbog nedostatka finansijskih sredstava samostan nikako
nije bilo mogue dovriti. Naroito je bilo problema sa izgradnjom tornja
na crkvi i opravkom manastirske zgrade. Zbog toga se franjevci u leto 1836.
godine obraaju srpskom knjazu Milou molei ga da im pomogne u izgradnji
tornja i popravci manastirske zgrade. Knjaz je uvaio ovu molbu i izdao nalog
da se franjevcima uputi pomo.12 Odmah zatim, par mesjeci kasnije, stareina
franjevakog samostana je zamolio knjaza da im se dozvoli nabavka kamena u
Srbiji za opravku manastira a to im je knjaz rado odobrio.13 Tek 1838/9. godine
10
Wittmann je ustanovio da se Quesar nije drao biskupove naredbe glede sveenikog odijela
ni poslije 18. sijenja, zatim da je upotrijebio Magistrat protiv biskupa i graana koji bijahu s
biskupom, a koje sada zbog toga Magistrat progoni. Napose je naelnik navalio na crkvenog oca
Antuna Bergera koji je sazivao graane prijetei da e mu kuu prodati i iz Zemuna ga protjerati.
Kronika upe Zemun, 1925. godina, 117.
11
Isto, 130.
12
Arhiv Srbije - KK XXXV - 608, Nalog knjaza Miloa da se izae u susret molbi stareine
Francinsanskog manastira u Zemunu u vezi sa graenjem tornja i opravkom manastirske zgrade
13
Arhiv Srbije - KK XXXV - 764, Stareina manastira iz Zemuna moli kamen iz Srbije za opravku
crkve i manastira

Marko Kljaji

220

su u potpunosti dovrene nova crkva (toranj crkve podignut je 1838. godine) i

samostan ali su poslijednje adaptacije na crkvi i samostanu su zavrene ak 1883.
godine.
Vikar Venceslav Edinger otvorio je 1870. godine pri franjevakom
samostanu privatnu kolu koja je prve godine imala 8 a druge godine 21 uenika.
Organizovanje privatnih kola je bilo zabranjeno i osnovna kola je trabalo da
bude zatvorena. Meutim, Odjel za bogotovlje i nastavu u Zagrebu dozvolio je
uvaiv Edingerovu inteligenciju i zasluge, da moe u Zemunu odravati privatnu
kolu s tri odjela i s nastavnim jezikom hrvatskim.14
Krajem 19. i poetkom 20. stolea, u samostanu su, jedno vreme, postojale
dve kole. Jedna kola je bila dravna i drala je nastavu na nemakom jeziku, a
druga je bila privatna i u njoj je nastava bila drana na hrvatskom jeziku.
Za sam samostan vezana je povijest ne samo zemunskih, ve i beogradskih
katolikih redova. On je jedini preostali samostan od mnogih koji su postojali
u Zemunu, a i u Beogradu u prvoj polovini 18. stoleu. Viestruka je djelatnost
franjevaca u Zemunu, od duobrinikih dunosti, lekarskih, a dugo vremena je,
kao to smo vidjeli, u samostanu djelovala i kola.
akovako-srijemski biskup Stjepan Bauerlein osnovao je 1970. godine
u Novom Beogradu upu sv. Ivana Kapistranskoga i povjerio je samostanskom
bratstvu. Na podruju upe pribavljen je stan sa eljom da slui kao pastoralni
prostor nove upe. Kako namjeru graenja nove crkve vie od trideset godina nije
bilo mogue ostvariti na Novom Beogradu, franjevci 2004. vraaju upu sv. Ivana
Kapistranskoga akovako-srijemskom biskupu Marinu Srakiu na dan sv. Ivana
Kapistrana 23. 10. 2004. godine. Devedesetih godina 20. veka, u samostanu se
uvalo preko 6.000 knjiga i umetnikih dela iz Vukovara, koji je tada bio pogoen
ratnim dejstvima.
Samostan i crkva su spomenici kulture pod zatitom drave.
Summary
The paper gives a brief historical overview of the Franciscans in Zemun and
the environment. The Franciscans in Zemun, first mentioned in the XIV century,
but abandoned it mid XV century. Again come to Zemun 1739th from Belgrade.
Erected a monastery 1752nd which burned in the fire 1790th year. After that, apart
from several other Franciscans leave Zemun to return to it the 1807th year. Start
building a new monastery, finishe thtat in 1839th year and staying in it until today.

14

M. Dabii, Prilog istoriji zemunskih kola od tree decenije XVIII stolea do 1918.
godine, Godinjak grada Beograd knj. XXVI, Beograd 1979, 80

KAPIJA POMORAVQA

 :
.

221

:

.
:
. .

.
: . , , ,
, , ,
,
, , ,
.

,
.1
, ,
,
. ...
.
,
. ,
.2
,

,
1745, . .
: ,
, ,

1
Olga Popovi, Stojan Proti i ustavno reenje nacionalnog pitanja u Kraljevini SHS, Beograd 1988;
Dejvid Mekenzi, Stojan Proti: srpski novinar i dravnik, Beograd 2008; . ,

1921. , , 1971, 734; ,
19201923. ,
. 24, 1981, 105136; , .
: (16. 2. 1857 28. 10. 1923): ,
: , 2000, 211222.
2
, 2, 1987, 160.

222

1814, ( ),
. , ,
, , ( )
, .3
,

.
. 19.
. , .
,
1750. .
, 1740. , ,
. , .
, .
: , 1783, .4
,
, .
, , ,
.
1804, ,
. 1809, ,
, .5
,
. , 1812.
, .
, .
, 1813. , ,
, ,
, .
,
:
,
.
.6
,
, 25. (5. ) 1805. ,
.7 ,
, ,
3
. , 1914: , ,
1971, 97.
. D. Mekenzi, . ., 7.
4
. , , 1959, 204;
, : 18151915, 1971, 56.
5
. . , . ., 204; . , . ., 53, 56.
6
. . , . ., 204205; . , . ., 56.
7
(: ) - 196/837,
1836., 174, 65.

KAPIJA POMORAVQA

 :
.

223

. , .
, , ,
,
, -
. , ,
.
, ,
.
(25 , 12 500 ),
, , ,
: 400 ,
.8
, - .
, ,
, 60 , . , ,
.9
, 1815. , 30
, .
, ,
, .
, ,
,
8
9

. . , . ., 205; . , . ., 54.
. . , . ., 205; . , . ., 56.

224

, . ,
,
.10
, ,
. ,
. ,
, 1817. , , .11

1847.
,12
. 1847. ,
. :
. 14. 24. (6.
) 1848, , 13 (25) 1849.
( ) , , 1849.13
:
3 (15) 1852.
22. (4. ) 1853.14
10

. . , . ., 205206; . , . ., 54.
, . 498:
, 1 (13) 1817. 1815,
, 73 . ,
1823. ., 8.
12
22. (4. ) 1846,
7 (19. ) 1847.
13
(: ), . ,
18371850.
14
, . , 18371853.
11

KAPIJA POMORAVQA

 :
.

225

.
1837. 1850 (
), 6. 1838.
16 .17
,
, , . , 28.
1847. .18
.
.
17. (1. ) 1837.
( )
.19
18 (30) 1854. ,
, . ,
- ,
, ,
: 1754. 1836. .
,
.
, ,20 1831. ,
: , , .21
15

15

16 (28) 1851 (1 ), 11 (23)

1851 (4 ), 13 (24) 1851 (5 ), 23. (4. ) 1852 (1
), 26. (7. ) 1852 (1 ) 27. (8. ) 1852 (9
). 7 (19) 1851. 7 (19) 1852.
, . , 18371861.
16
, , 8 (20) 1831.
. 1836. ,
. 196/837,
1836, 76, 79.
17
, , 8 (20)
1831. . 1836. .
196/837,
1836, 74, 79. .
.
, , ,
.
18
27. 1847. , . ,
18371853.
19
, . , 18371861.
20
1780. . 11 (23) 1843, 12 (24) 1843.
. , . 18371853.
: ()
11.
1843 . 63. ( ).
21
, (
8/20. 1839, 9/21. 1839) ( 14/26. , 15/27.
1841).
, . .
. 565 , 1831, 20;

226

1836. , , .22
, ,
.
, , .
, . ,
,
,23 , ,
.

: , 16 (28) 1837,24 ,
6 (18) 1838. , 28. (9. ) 1843.25
, , 1 (13) 1862, 2
(14) 1862.26
, 8 (20) 1840. .27
,28 , ,
1824. 29 .
3 (15) 1843,30 13 (25)
1845.31 1856.32 , ,
: .33
1 (13) 1857, ,
, 16 (28) 1857.34 1864.
, . 18371853.
22
, 1836, 18.
23
, . , 18371861.
24
, 9. (21. )1837. , .
, .
25
, 4. (16. ) 1843. , .
, .
26
, . , 18541862.
27
, . , 18371850.
28

, , .
, . 5573, 29. 1923, 1.
29
1864,
40 . . , . ., 700.
30
, . , 18371853.
31
, . , 18371853.
32
18491856,
. 1856,
1857.
33
. , . ., 700.
34
, , 18531861.
,
, ,
. ,
, ,
, (
), ,

KAPIJA POMORAVQA

 :
.

227

, 1861.
,
. 1818. ,36
37 1840. , ,
, . 1840.
1841. .
, 26. (8 ) 1841.38 , 29. (11. ) 1841,
.39 14
(26) 1844, .40
1 (13) 1847, .41
28. (9. ) 1847.42 7 (19)
1862, . ,
, :
1868. , ,
, , ,
.43 , 6 (18) 1868.
, .44
, 16 (28) 1856.
, 17 (29) , .45
1858. ,
.46

,
, .47
35

? , , ,
.
35
. , . ., 700.
36
: , . , 18761892,
1891. 73 . -
1818.
37
22. (3. ) 1820. 8 (20) 1886.

38
. 9 (21) 1841.
. , . ,
18371850.
39
, . VIII/ 1891, 729.
40
9 (21) 1844. .
. , . ,
18371850.
41
, . 6, ,
,
42
, . , 18381861.
43
, . 17, 28. (10. ) 1868, 270.
44
, . 28, 14 (26) 1868, 446.
45
, . , 18541862.
46
1858 . 8.
47
1858 . 771.

228

. , ,
,
, .48 , 18
(30) 1891. , 19 (31) .
,49
.50
, ,
.51
,
, ,
.
.

( ,
), ,
,

.
Summary
Although one of the most prominent Serbian politicians of the late 19th
and 20thcentury, Stojan Protic not sufficiently studied the historical figure.
Although it belonged to one of the most reputable and deserving families, the
case studies of historical science has not yet been, among other things, the issue
of his family of origin. Archives and provide relevant scientific literature to
establish certain important data from the past Protic family, who say that he was
the direct descendant of Thomas Deanac. Thomas son Milic, tragically the killed
raanj Prince, was one of the top fighters Serbian Revolution. His grandfather
Stojan was one of the most prominent Serbian prots in XIX century. Documents
provide some details aboutProtic ancestors, such as exact dates of birth and death,
occupation and more. These basic facts are not only support for his biography of
the radical politicians, but also support the research of family history and family
ties in the 19th century.

48

, . VIII/ 1891, 729.

.
50
, . , 18761892.
51

.
49

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

229

. ,

IX (1833-1878)
:
.
, ,
, ,
,
.
1833. 1878. .
, , ,
( ),
, , .
.
1878. , ,
, .
: , , , ,
, , .
,
.
- .
, .
, .

. .1
(Via militaris),
( Preasidium
Pompei Rappiana .).2
, .
e
1

:
A , , :
, (. ), 2010, 35 - 44.
. .
2
,

, : - 6 , 1999, 144 - 162.
. . .

230

.3 XV
4. XIX
, , , .
1516. , ,
5.
(1804-1813),
.
, 1805. 6.
,
1806. , 7.
,
. 1813. ,
,
.

, .
8.
(1815),
,
.
1820. .
.

.
.
9. , ,
3

,
, : - 1806 - 1876, (.
) 2007, 1 - 8.
4
: ,

, : - 1806 - 1876, (. )
2007, 9 - 18.
5
: ,
, 1995; ,
1839. -
1876-1877. . , 2004; ,
- 1876-1877.
1889. XIX .
, 2006; , , 1978.
: 1806 - 1876, (.
) 1997; - 6 , 1999;
- 1806 - 1876, (. ) 2007;
, (. ), 2010.
6
, ,
1995, 205 (: , ...).
7
, 219-222.
8
, V-1, 1981, 64.
9
, .., 242;
.

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

231

, . 1826,
()
VIII
(V )10.
,
.
1829. . VI

. 1830.
,
1812. , . , ,
.

.
. ,
11.
:
.12 .
29. (10. ) 1833. .

-. ,
.
, .
,
, 13.
... ,
....14
.


: - ; -
; - ; -
; - ; -
; - ;
; -
; - ;
- ;
- ;
- ; - ; , ; -
; -
10

, V-1, 1981, 118.

(), (KK), (K)/XVII, 60;
, , 1833-1858, 1957, 32;
, V-1, 1981, 127-129.
12
, .., 261.
13
, 263.
14
.
11

232

- .15 ,
, ,
, ,
, ,
, ,
.
1833. -
1878. .
, .
-

. ,
,
.
1833.
, 16.
1832. . ,
1833. , ()

17: ... ,
, ()
.18 1834.
: (
), , , , , , ,
, , , , , , , ,
, , , , , , .19
,
.20 : , , ,
, , , , , ,
, , (), , , ,
, , , , , , ,
, , , , , , , ,
, , , , , , , ,
, , , , , , ,
15

, 265.
1834.
, , .

. 1835.
.
. - 1837. .
17

.
18
, , 1833-1858, 1957, 55-56.
19
, 1834. ,
, 13, 1984, 45-52.
20
, .., 293.
16

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

233

, , , , , , , ,
, , , 21.
1838.
17 . .
.
: - 22.
1856. : -
, : , ,
.23
1859.
.24
: , , , , ,
, , , , ,
, , ( ), , , ,
, , , , , ,
, , , , , , , ,
, , , , , , , ,
, , , .25
1859.
,
, .
.
1832. , ,
.26 , ,
.
1836. .
:
.27 ,
, ,
28
.29 -
()
. ,
.30
.
- 1839. :
21

, . , 45-52
, 294.
23
, , 1978, 897-902.
24
, (1815-1915), 1971, 627-628
25
, 628.
26
, .., 292.
27
, , ()/I, 58; , , /I, 59; , , /I, 60.
28
, .., 296-297; , ,
1978, 367.
29
, , 1978, 368.
30
, .., 300; 1836.
.
22

234

, , , , , ,
, , , , , , ,
, , , , , ,
, , , 31, : , ,
, , , , , ,
, , , , , , ,
, , , .32
,
, , .
1833.
.
.
, 1833. 1834/35.
1836. .33
, , , .
, ,
.
. .

.
, 34.
, ( ),
,
35. .
,
, .
.
1842. ,
36. 1845.
.37
, .38
,
. 1860.
- 14.70339, 1865,
15.83040, 1867, 17.183.41 1860. 10. 939 ,
31

, (), ()/IV, 76/1839.

, , /IV, 76/1839.
33
, .., 267.
34
, 274.
35
, 277.
36
,
1839. - 1876-1877. . , 2004,
48. (: , ... II).
37
, , / XI, 2/1845.
38
, , 1978, 839-880.
39
, 998-999.
40
, 1138-1140.
41
, 1155-1156.
32

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

235

1865. , 9.175, 1867.

12.207.42 , ,
- 1876-1878. .

, ,
, ,
,
. :

, ,
, ,
. ,
, ,
.43
,
, ,
. 1833. , .
.
.
( , ).
,
. .
,
,
. ,
,
, , .
, 1837. , ,
, , , .44

. - , , 1861.
22 , 13, 36.45
.
XIX -
.
42

.
, , 1833-1858, 1957, 146.
44
, (), 4/66; , , /I, 345; , , /I, 418; , , /I,
147; :
, , , , .
: , ,
, . :
.
,
,
( ,
, .)
45
, , /XXII,1/1863.
43

236

:
1856.


...
...46 1865. .47
. ,
.
,
. -
, .
,
,
, .
,
, . ,
.

.
40 .
.
.
, .
,
.48
,
: , 1833. 49.
, ,
.
.
50.
-, .

.
.
, , , 51.
XIX ,
.
,
, . .
. .
46

, ... II, 44.

, 306-314.
48
, .., 287.
49
.
50
,
, .
51
, VI-1, 1981, 266-267.
47

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

237

.
,
, .52 ,
.53 - 1855.
,

, .54

.55 , ,
.56 1837.
1855. . , .
1841. 1869. 57.
, , 1833.

. ().
1834. .
, . ,
, ,
.
, : , , , ,
, .58 ,

. , ,
. :
-
- ,

.59
XIX
, .
1834. ().
60. ,
(1836), .
. :
(
52

, , ()/III, 118/1840.
, , 1978, 325-336.
54
, ... II, 42.
55
(1829),
, , ,
.
56
, , /I, 329; ,
,
( ), .
57
, .., 291-292
58
, , 1978, 274.
59
, , 1833-1858, 1957, 101.
60
, (), ()/VIII, 78/1851.
53

238

): (

, . )
. ,
,
. ,
( )...
( ) 4 2
, ...
.
, ... -
.
() .
.
. .61
24 ,
.62 , ,
5 42 63.
XIX .

.
, 1838.

.64 1839.

65.
(
). 1842.
,
, . 66. ,
.
.
, ( 1837.
) ,
.
(
, ).
,
.67 ,
XIX
.
61

, .., 310.
, , /I, 123.
63
, , /I, 134; , , /I, 206.
64
, .., 280.
65
, , /, 4/1839.
66
, , 1978, 655-656.
67
, .., 285-286.
62

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

239

, , 1848. ,
.
.

,
, , ,
.
- 1876. .

1833.
, - 1876-1878.
, , .

. ,
, , ,
, , ,
.
, - ,
,
.
. - ,
.

- , 1876-1878.
.
, - 1876. .
1833. ,
.
, ,
- 68.
.
,
, ,
.
69. ,
, ,
. .
.
. , , ,
().70 ,
. , ,
. .

68

, .., 255.
, 255-259.
70
, 262.
69

240

. 1833. 1834/35.
, 1836, 1836-1837.
1836, ,
,
, .

.
,
1834. : , ,
. , ,
, : , ...
, ... , ...
, , , .
, . , ;
...71 ,
,
. ,
, ,
.
.

1859. .72
,
. , ,
19. (31.) 1859. 73.
1862. ,
. ,
, , . 4.
1862. .74 ,
, .
, .
, ,
13 75. .
.
,
. ,
71

, 273.
, ... II, 68;
: , , ,
, . :
, ; -: ,
, , , ,
, , ; ,
: , , ,
, , , ,
, .
73
, 69-78.
74
, 93.
75
, 1861-1864, 1984, 67.
72

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

241

.
, 1871.
, 1874.
,
.77
.

-
1876. 1877/78. .

.

. 1875.
.
, ,
.
, , , ,
,
78. .
.

79.
18, 13 .80
. 1876.
,
.
.
. ( )
68.000

, , , 81.
:
(12 , 1 , 2
)
(15 , 6 , 7 , 1
)
(20 , 7 , 5 , 1
)
, (3 ,
1 , 1 )
(4 , 1 ,
)
76

76

, V-1, 356.
, 366-367.
78
, ()/VII, 7/1876.
79
, ... II, 138-139.
80
, 139.
81
, 142.
77

242

(8 , 2 , 1 )82
18. (30.) 1876. .
,
, 83.
30. (2. ). ,
.
2. (14.) 1876.
. ,
8. (20. ) ,
, 9. (21.) .
7. (19.) , 8. (20.) .
84.
, , 11. (23.) 1876.,
.
. , ,
. ,
.85
. 20. (1.
) 1876. ,
86. , ,
.
30. (11.
)87. , 1619. (28. -1. ),88
7-11. (19-23.) , 89.
17. (29.) .
48 .
, 18/19. (30/31.) .
. 19. (31.) .90
20. (1. ) 1876.
. 16. (28.) 1877. ,
23. (7. ) 1877.91 .
- . , ,
1. (13.) 1877. . -
82 , - , . ,
1806-1876, , 1997, 215-216; ,
1876. , . 37,
2010, 55 - 58
83 , 1876. ,
. 37, 2010, 63 - 64.
84 , 64.
85
86
87 , 66.
88 , 67 - 68.
89 , 68.
90
, 67 - 68
91
, 70 - 72

KAPIJA POMORAVQA

 IX (1833-1878)

243

,
. 1878.
, .

.

.
1835/36. .92 ,
93.
, 1839.
, .
. 1857.
()
25 .
, 1858. 94.

, , ,
95.
(1860) ,
.96 XIX
. , ,
, .
9. 1865. , .
1865/66. ,
97. 1866.
, .
.
1861. 36. .
. 8 , 12
16 .
, 98.
,
. ,
30. 1857. ,
, .99
. 2 , 1
, 1 , 1 , 1 , 1 , 3 , 2
, 1 , 1 , 1 , 1 100.
92

, , ()/XXXVIII, 140.
, .., 333.
94
, ... II, 40.
95
, 102-103.
96
, 103.
97
.
98
, 102.
99
, 52.
100
, , /II, 1/1863.
93

244

, 1830.
.
,
. 1832.
.
, .
1833,
. 1833.
.101
, .
, , .
1837. .
.102 1836.
, , .103
.104
1836,
1837. 105. ,
, 106.
, , ,
,
.
Summary
The period since 1833rd to 1878th he was important, so called. transitionalperiod
inthe history of Serbian statehood. Then gradually fought for Serbian independence and
expanding the economic, cultural and politically mature. Space Aleksinac Morava was
during this period played an important role. As the southern most border area, in addition
to the strategic and important place, Constantinople road that connected Europe with
the Middle East, experienced a rapid economic and social raising. Immediately after
joining the six districts 1833rd year, Prince Milos has devoted special attention to this
area, especially Aleksinac which then grew into apolitical, economic and administrative
center of the area. The overall progress of Aleksinac Pomoravlje continued until the
beginning of the Serbo-Turkish wars of the 1876th and 1877/78. In the time of the First
Serbian-Turkish war, this area suffered quite. After gaining the state independence and
expansion into South Serbia, Aleksinac and its surroundings are losing at the strategic,
economic and political importance.

101

, , ()/V, 161/1835.
, .., 339.
103
, ()/II/I, 3/1836
104
, , / V, 122.
105
, , / I, 71.
106
, , / V, 323.
102

KAPIJA POMORAVQA

245

:


:
, ,
.
: , , , ,
, ,

- 18761878.
, .

, XIX .
: ,
,
.
,
, ,
...
,
.

,
.

.
, .1
*

(. 47027), .

.
II (1444-1446),
.
, ( ,
, 1995,
. 35, 36 ,53, 81). ,

246

XIX ,
.

, 8/20. 1832.
.2
: ,
1858. ,
.3
19/31. 1859. XIX
:
, ,
,
.
,
.
(XIX XX ) : .
, . . ,
.4

.

, , 16/28.
1876. .5 ,
. .
,
-.
2

, .
,
, ,
(. , . , . 256, 292, 296).
3
,
1839. - 1876-1877. , 2004, . 68-70).
4
(1913-1942) (
1935. ). 1938. -
,
. 1942. ( ,
, 1974, . 200-201).
, ,
( , 9. 1942).
,
( -), .
( , 1911-1942),
. 26.
1942(. , . , . 95). . .
, .
5

,
.

KAPIJA POMORAVQA

247

.
, .7
1902. ,
(Guillaume Budes).8
,
,
,

.
1902.
I . ,
1904. , 31. 1905.
. ,
,
.
XX
.
6

,

.
,
.
, ,
1914. ,
,
.9
6

,
.

( , 1927).
7

, .
2.
1899. : ,
.
,
. !
; , ,
.
. ( , . . 10282).
8
,
. . .
. (1868-1939) .
, : ,
,
. ( , :
/200/ V, 73/1921).
9

248

, (
) ,
,
. 1916. ,


.10
, 1917.
,
.
,
.11 1917.
, .


, New York Times New York Tribune.12



. 1919. , 5. 1922.

.13 , ,
,
.
: , ,
1986.
10
, , 1986, 125126.
11
1916-1918.
-.
, .
. ,

, ( ,
, 1986, 126).
12
Le role de la Bulgarie (Le Messager d Athenes,
24.2.1916), Bulgarian Treachery (New York Tribune, 20.01.1917), The hope of the Jugoslavs
(New York Times, 17.6.1918) The Serbian Army in the World Struggle (The Tank, december
1918).
, ,
.
13

, 3. 1921. .
29. 1921.
. , , ...
, ,
, ,
, ,
(, 200-V-73/1921).

KAPIJA POMORAVQA

249

(1927. 1940. ).

.14
,

.15

.16
() 1939. .17
,
1927.
.
,
.
,
.18
14

.
.
: ,
! ( ,
, 06.03.2010).
11. 1920. ,
( . )
,
(, 200-V-73/1921).
15

, .
( , . XI .7,
, 1924) ,
,
,
,
( , ,
), ,
, ,
.
16

(1935-1939) ,
. ,
(Milan M. Stojadinovi, Ni rat ni pakt, Rijeka 1970, str. 28).
17
16. 1939. .
, .
26.
1942. 10. 1944 (www.sanu.ac.rs).
18
:
( 28. ), , ( 12.
1927). ,
, , 25
. ,
,

250

.

( )
,
( ) ,
.19
,
.
(), ,
, ,
.
. ,
( ),
.20
, :
(, 1908), (1914), :
(, 1921), (, 1931) .21
, ,
, , .22

, (,
1937), (, 1927)
(, 1927).


. 1912. (, 1912)

,
.

.
,
(, 200-IV-39/1927).
19
,
.
,
,
(, ).
20
,
, .
.
21

,
: Goethe et les Yougoslaves, Revue de Littrature compare,
numro consacr Goethe, janvier-mars 1932, Paris 1932; Goethe und die serbokatische Literatur,
Germanoslavica, erstes Goetheheft, Brnn, Prag, Leipzig, Wien 1932; Das Goethejahr in
Jugoslavien, Germanoslavica Jahrgang II, No1/1933, Brnn, Prag, Leipzig, Wien 1933.
22
(, 1906),
(, 1930), (, 1936), (,
1936), (, 1929).

KAPIJA POMORAVQA

251

,
.23 , XX ,
, ,
.

O ,

.24
,

, .
,
,
.25


.
,
, ,
, .26

,

. ,
,
.27 (
23

, 1941-1944, 2009,
. 166-167.
24
- ,
( ,
1918-1941 III, 1997, . 353).
25
19. 1925. ,
.

, ,
( -,
1919-1929, : 1838-1988,
1988, . 157,158).
.
26

,
.
27. 1932, ,
. .
,
, ;
(, 200-VII-116/1932). .
27
( )
.

252

)
,
.28
, ,
,
1939-1941.29

,
()
.
,
,
,
.30
(. 1 1966, . 2 1974),
.
1838-1988 (, 1988)
I ( 1989).

1944-1952 (D. Bondi, Beogradski Univerzitet 1944-1952,
Beograd 2004).
28
XX

.
.
120. 000 ,
,
(. , , 8, 1926).
,
.
, ,
, ,
.
29
1928. (
),
1931. ( ,
, ).
,
.
.
,
,
.
30
9. 1935. (
)
. ,
- , .
, ,
( ).
( -) ,
. ,
( ,

KAPIJA POMORAVQA

253

,
.
()
, ,
,
29. 1939.
,
,
.

.

,
,

,
.
,
,
.31

- 23. 1940. ,
.
,
.
.32

.
13. 1941. .

,
.
,
.
1941.
.33
1921-1941, : 1838-1988, 1988, 97-125).
31
,
. ,
. , ,
.
32
17. 1940. ,
, . (, 200-XIII-103/1940).
1941.
33

254

,
.
.
,

,
.

,

,
.
,
, ,
.34
1941.
,
,
.
XIX
.35
,
. -,
.36
,
, .

,

.
.
, ,
, ()
.
( ,
,
)
- ( ,
1941-1944, 2009, . 166-167).
34
(), : , (-87).
35
... , ,
, ,
. ,
,
,
(. , , , 12.3.1942).
36
. . ,
(, . .), -,
.
, , .

KAPIJA POMORAVQA

255

.

1944.
(-), ,
, ,
() .
,
.

.

, 27.
1944. , 105
.37 , ,
. ,
.
, 30/31.
1944. . 4. 1945,
.38

. ,

- ,
.
,
, - ,
-
. ,
- ,
.

, ,
37

, :
. , , ,
, - (Sran
Cvetkovi, Ko su 105(104) streljanih ? prilog istraivanjudivljeg ienja u Beogradu 1944,
Istorija XX veka, 1/2006, str. 81-102). -
1944. 1945.

,
, (M. Trenji, Vreme razlaza,
Beograd 1988; Inetrvju majora OZN-e Milana Trenjia, Krug br. 8, 1999).
38
,
.
( , , , 4.
1945).

256

.
,
(
)
.
- ,
,
,
, .

.

.
Summary
Dr Milos Trivunac was born in Subotinac, small village in Aleksinac area. His
family was one of the most respected families in Aleksinac, and many of his relatives
and predecessors were holding functions of national representatives, members of
parliament and town mayor, likewise judicial and religious functions. Trivunac was
schooled in Aleksinac and Ni, while he took his University studies in Belgrade,
Leipzig and Munich. He completed his PhD. disertation in Munich, and returned
to Serbia to work in high scool. From 1904 to 1944 Trivunac worked on Belgrade
University, in department for German language and literature, which he founded and
formed during the teaching years. During the Great War Trivunac was mobilized
to work in military censorship, but was later send to USA, to conduct national
propaganda among Serbian immigrants. During the inter-war period Trivunac was
one of the most respected Serbian professors and intellectuals, member of Serbian
Royal Academy of science and member of German Academy of science. He was
involved in work of many University societies. During that era, Trivunac was part of
a small group of professors that were fighting against politic and communist agenda
among students. His conservative behavior and attitude were well-known among
Belgrade students and intellectuals. In 1939 Trivunac was co-founder of Serbian
culture club (SKK), alongside Slobodan Jovanovi, Slobodan Draskovi, Vladimir
orovi and others, but he took no part in Clubs political and public activity.
During the Nazi occupation in World war II Trivunac was minister of education
and religions in government of general Nedi for short period of time, but has been
replaced by Velibor Joni, a man more eager to transform Serbian education system
toward Nazi means and requests. After withdrawal from government, Trivunac
published an article Sudbonosni as (Faithfull/Crucial moment), and criticized
communism, Soviet Union and UK war politics, asking from Serbian people not to
fight the occupation forces and to work toward regaining German friendship. From
that moment until the liberation of Serbia he was passive. Trivunac was arrested
in November 1944, and later executed (probably in the night between 30th and 31st
December of 1944). He was sentenced by Military court, and was found guilty for
treason. In light of all known historical sources considering this case, conclusion is
that Milos Trivunac was charged and executed for ideological and political reasons.
Most citizens of Aleksinac today have no idea who was Milos Trivunac.

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

257

Mirko (Vid) Mlakar

Kikieva 7, Zagreb (Republika Hrvatska)

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA
JEROMONAHA NIKOLAJA VELIMIROVIA
Saetak lanak se poglavito bavi velikim ljudima koji se spominju u beogradskim
knjigama jeromonaha Nikolaja Velimirovia, najznaajnijega srpskog religioznog
mislioca 20. stoljea. U Religiji Njegoevoj (1911.), Besedama pod gorom (1912.) i Iznad
greha i smrti (1914.), djelima koja su u izvornicima ukupno imala 950 stranica, sv. Sava
Nemanji izrijekom se spominje dva puta, manje nego, primjerice, Zaratustra, Augustin
ili Dositej Obradovi. Znakovito je i to to se u tri knjige rijei s osnovom pravoslav
pojavljuju samo tri puta. Analiza upuuje na to kako se Velimirovievi radovi nastali prije
Prvoga svjetskog rata teko mogu stavljati u kontekst svetosavlja, nego je opravdano
govoriti o dva Nikolaja (D. Stojanovi).
Kljune rijei Nikolaj Velimirovi, Sava Nemanji, Petar II. Petrovi Njego,
pravoslavlje, religiozni velikani
Naunik je hladan i trezven, on sve hladnokrvno, sa
nepoverenjem, esto cinizmom, posmatra i klasifikuje; pesnik je
polu-bog, demiurg, koji stvara ili kroz koga Bog stvara
(Velimirovi, Religija Njegoeva)
Nikolaja Velimirovia (18811956) ije je ime 2003. uneseno u diptihe svetih,
tj. slubeno je proglaen svecem; teolog i filozof Justin Popovi jo je 1929. godine
pridruio svetom Savi Nemanjiu (oko 11741236) i drugim slavensko-pravoslavnim
velikanima. Piui u Vesniku Srpske Crkve, mjesenom organu Srpskog Pravoslavnog
Svetenikog Udruenja o tome kako zenice due nae pee ognjeno pitanje:
evropski ovek ili svetosavski Bogoovek?, tadanji jeromonah (kanoniziran 2010.
godine) poruuje da tko izabere Isusa Krista stat e u red najboljih i najveih Slovena,
u red glavnih neimara pravoslavne kulture: Sv. Save srpskog i Sv. Sergija ruskog, Sv.
Simeona Mirotoivog i Sv. Dimitrija Rostovskog, Sv. Prohora Pinjskog i Sv. Tihona
Zadonskog, Sv. Gavrila Lesnovskog i Sv. Serafima Sarovskog, Velikomuenika
Tihona Patrijarha Sveruskog i Nikolaja Ohridskog, Gogolja i Dostojevskog, Fjedorova
i Florenskog.1 Velimirovi je, dakle, u drutvu ruskih i svetaca s Balkana, te istaknutih
ruskih pisaca i religioznih mislilaca 19. i 20. stoljea.
Publicist Milan Jovanovi Stoimirovi u svojim je uspomenama napisao kako
misli da je Velimirovi, kojega je dobro poznavao, bio najvei hrianski pisac,
besednik i mislilac u celome hrianstvu XX veka; celo pravoslavlje, sav katolicizam
i sve protestantske crkve XX veka nisu imale nita slino njemu, ni po duhu, ni po
1

Usp. [Popovi], Na kulturnoj raskrsnici, 111-112.

258

Mirko Mlakar

snazi, a moglo bi se ak rei da je on bio tako veliki hrianski pisac, besednik

i mislilac kao Avgustin, Zlatoust ili Akvinac.2 Ako je tako, onda je i razumljivo
zakljuivanje da Srpska crkva e posle njegove smrti moi moda ak i da se nazove
svetosavsko-nikolajevska crkva!3 Slina se misao u zaotrenom obliku nalazi i u
teologa i filozofa Amfilohija Radovia: Kao to je u prethodnim vjekovima svako
novo srpsko pokoljenje stajalo pred izborom: Za ili protiv Svetog Save; za ili protiv
Kosovskog zavjeta, tako e i u budunosti stajati pred istim izborom, s tim to e izbor
biti istovjetan sa dilemom: Za ili protiv Vladike Nikolaja.4 To je mitropolit Radovi
napisao u predgovoru Izabranih dela u 10 knjiga, kojima je kao autor oznaen
Vladika Nikolaj, a meu tim djelima su, naravno, i ona stvorena prije nego to je
Velimirovi 1919. godine zareen za episkopa.
U ovome susretu s Velimiroviem najznaajnijim srpskim religioznim
misliocem 20. stoljea cilj je istraiti kako je u prvim godinama sveenike slube
prikazivao sv. Savu, te njegov odnos prema najveem srpskom svecu usporediti s
odnosom prema drugim religioznim velikanima. Pretpostavka je bila da je Velimirovi
mnogo govori o sv. Savi i odmah nakon to je, na smjeni 1909. i 1910. godine,
postao jeromonah, ali i da su na njega sigurno trebala utjecati i djela drugih (srpsko)
pravoslavnih i nepravoslavnih autora. Hipoteza bi se provjerila analizom svih triju
jeromonahovih knjiga izdanih u Kraljevini Srbiji. Religija Njegoeva (1911.), Besede
pod gorom (1912.) i Iznad greha i smrti (1914.) dostatna su graa za zakljuivanje o
Velimirovievim stajalitima. Rasprava o religioznosti tvorca spjevova Gorski vijenac
i Lua mikrokozma i dvije (uglavnom) homiletike knjige u izvornicima su imale
ukupno oko 950 stranica; odnosno u spomenutim Izabranim delima zauzimaju vie od
500 stranica.5 Za razliku od impresionistikih pristupa u percipiranju, pa i strunom
recenziranju Velimirovievih publikacija; govorit emo i numeriki potkrijepljeno.6
Velimiroviev je odnos prema Savi potrebno promotriti ve zato to se njih
dvojicu uobiajilo gotovo ili ba izjednaavati. Primjerice, 1976. godine, na predavanju
u Manastiru sv. Save u Libertyvilleu povodom 20. obljetnice Velimirovieve smrti,
istaknuto je da bi on s pravom mogao rei: Sveti Savo, ja do Tebe. Ne drugi, ve
ja do tebe.7 Za Velimirovia je u razliitim prigodama i tipovima tekstova reeno
da je Ravnoapostolni Vladika iki; Sveti Sava XX veka; Novi Sveti Sava;
2
Usp. Jovanovi Stoimirovi, Portreti [], 22. (U biljekama se reference u pravilu prikazuju
skraeno, pa, primjerice, pri citiranju Velimirovievih radova Religija Njegoeva i Iznad greha i
smrti, stoji Religija i Iznad greha. Puni su bibliografski podaci u Literaturi na kraju ovoga lanka.)
3
Isto, 68.
4
(Radovi), Predgovor, 9.
5
Prvo izdanje Religije Njegoeve imalo je XIV plus 223 stranice; Besede pod gorom VII plus 367;
a Iznad greha i smrti 342 stranice (usp. Proti, Bio-bibliografija, 612; 618; 624). Prva su dva djela
u prvoj su knjizi Izabranih dela (33-182. i 183-352), a tree se nalazi u estoj knjizi (73-286).
6
Primjerice, u radu Mlada propoved Nikolaja Velimirovia Dimitrije Najdanovi se ogradio
da se dotie razdoblja Velimirovievih mladih propovijedi vie impresionistiki, ali
impresionizam je toliki da prikaziva ne spominje ni naslov neke besjede, te nije jasno iznosi
li nekoliko karakteristika samo Beseda pod gorom ili su u najranijem periodu i besjede iz
zbirke Iznad greha i smrti (usp. Najdanovi, Mlada propoved, 201). itatelj treba (po)vjerovati da
invencija je uvek istonjaki izdana i odaje ivu imaginaciju; odnosno, ne upuuje se na mjesta
na temelju kojih se moe govoriti i o sholastici ranih propovijedi, nema argumen(a)ta za tvrdnju
da ve su, tamoamo u ideoloku kompleksnost uprskane estice pravoslavnog misticizma, itd.
(isto, 203; usp. isto, 204, 206).
7
Usp. Stanii, Nikolaj, 11.

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

259

novi Sveti Sava; itd.8 Zato se nametnulo vidjeti koliko je i njegove rane radove
opravdano promatrati u kontekstu svetosavlja. Istrait emo kako se u tri navedene
rane knjige odnosio prema elementima svojega kratkog predstavljanja ili moda
ak definiranja svetosavlja. Svetosavlje nije drugo do Pravoslavno Hrianstvo
srpskog stila i iskustva, izraeno u bogougodnim linostima, prvenstveno u svetom
Savi Nemanjinom, stoji u Velimirovievu pregovoru Popovieve knjige Svetosavlje
kao filosofija ivota.9 Episkop je te 1953. godine pisao iz Amerike da termin, koji je
potekao od mlaih profesora i studenata Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, ve je
uao u optu upotrebu kod Srba, te je tvrdio da se u Popovievoj knjizi svetosavlje
prvi put predstavlja u sistemu kao jedna potpuna i zaokrugljena filosofija ivota.10
Slino episkopu pisao je 1952. godine Dimitrije Najdanovi, suosniva Svetosavlja,
prijeratnog asopisa studenata Bogoslovskog fakulteta, koji je, kao i Popovi, bio
Velimirovia uenik i jedno vrijeme suradnik. U lanku u kome je istaknuo kako je krajnje
vreme da se sutina i smisao svetosavlja bar priblino odredi; taj teolog i filozof tvrdi da
ko se nosi i ponosi svetosavljem on stoji u velikoj obavezi i prema Bogu i prema narodu.
Naroito prema Svetom Savi. U emu se, uglavnom, sastoji ta obaveza? U sveukupnoj
primeni pravoslavlja.11 Drugih rijeima, ako svetosavlje neto naroito i osobeno znai
ono znai strogu i celokupnu primenu pravoslavlja u svim granama narodnog i linog
ivota.12 Najdanovi zakljuuje da svetosavlje nije neki novi princip, ve samo i
iskljuivo metod prilaska Hristu naeg oveka, odnosno ono je metod, postupak, nain
i odnos, a nikako neto u naelu novo.13
Prema rijeima nizozemskog istraivaa Geerta van Dartela, krug oko Svetosavlja
naglaavao je da se Sava treba slaviti kao sveca, odnosno od kulturolokog simbola sv.
Sava postaje sve vie eklezioloki simbol; pa nadilazi narodno-dravno znaenje.14
Pozadina je svetosavske ideje u kulturolokom kultu u Karlovakoj mitropoliji u kojem
su bile isprepletene religiozno-crkvene i nacionalno-politike dimenzije, a sama se
svetosavska ideja iz 30. godina 20. stoljea predstavlja kao osvjetenje pravoslavlja, pri
emu se stavlja naglasak na religiozni i eklezioloki znaaj sv. Save umjesto kulturolokog
8
Usp. [Popovi], Rei, 100; usp. Jani, Hadija venosti, 235; usp. (Jevti), Sveti Sava, 9;
Dimitrijevi, Oklevetani svetac, 250.
9
[Velimirovi], Predgovor, 176.
10 Usp. isto, isto. Inae, u Popovievoj su knjizi poglavlja o svetosavskoj filozofiji svijeta, progresa,
kulture, drutva, vrijednosti i prosvjete. Primjerice, u poglavlju Svetosavska filosofija vrednosti i
merila pie da svetosavska filozofija vrijednosti znai ustanak protiv osnovnog naela zapadne
filozofije da je ovjek mjera svih stvari, te prevrat humanistikom principu suprotstavlja se
svetosavski evanelski princip: Bogoovek je mera svih bia i stvari (usp. [Popovi], Svetosavlje,
250-251). Sve to je istinski veliko, besmrtno i veno, i u istoriji naeg naroda i u ivotu svakog
pojedinca, veliko je, veno je, samo zato to je ovaploenje svetosavskog duha i u mrtvom moru
evropskom nema ivota niemu svetosavskom, stoji u zavrnom poglavlju (usp. isto, 265).
11
Usp. Najdanovi, Svetosavlje, 439; isto, 439. Pojam svetosavlje desetak godina prije rata
skovala je grupa tada mlaih teologa koji su bili na putu da svestrano obogate nau nacionalnu,
bogoslovsku i religioznofilosofsku misao i da proprte put do trajnih hrianskih osnova naeg
narodnog bia i sudbine. Mnogi su tu kovanicu prihvatili, te je i danas upotrebljavaju da se
ograde od tuinskog duha i uticaja ma s koje strane dolazili i da omee granice onoga to bi bilo
svojstveno pravoslavlju svetosavskog kova. Ali, sve se, poglavito, svodi na frazeologiju
svetosavski put, svetosavsko naznaenje, i sl., te su ti izrazi bez utemeljenja esto vrlo prazni
i svjesno ili nesvjesno zloupotrebljeni (isto, 438-439).
12
Isto, 440.
13
Usp. isto, 441.
14
Usp. Dartel, irilometodska ideja, 82; usp. isto, 83.

260

Mirko Mlakar

i nacionalnog, pisao je poetkom 80. godina 20. stoljea taj katoliki ekumenski teolog,
koji je dometnuo da je pri izradi svetosavske koncepcije jo bila prisutna isprepletenost
religiozne s kulturolokom, nacionalnom i ak dravnom sferom.15
Ako u knjigama jeromonaha Velimirovia objavljenim u Srbiji jo nema termina
svetosavlje, to on kae o sv. Savi i drugim bogougodnicima te o pravoslavlju? To
je bilo pitanje s kojim je zapoeto istraivanje, a tokom iitavanja triju knjiga sve se
ee postavljalo pitanje: Gdje je nestao sv. Sava?
I. Zaratustra i Dositej Obradovi
Religija Njegoeva poinje rijeima: Vladika Petar II Petrovi Njego oznaava
veliki praznik u ivotu Srpstva. On stoji usamljen meu ostalim znamenitim Srbima,
bez prethodnika i bez sledbenika. Njegov jedini prethodnik jeste donekle velika dua
srpskog naroda, izraena u narodnoj poeziji.16 Nakon poziva itatelju da u mislima
pusti neka pored nas prou svi oni Srbi, koje mi nazivamo znamenitim, prolaze
Dositej Obradovi, Vuk Stefanovi Karadi, ura Jaki, Jovan Jovanovi Zmaj,
Ljubomir Nedi, svi e oni biti pozdravljeni i pohvaljeni, a kad pored nas bude
prolazio vladika Rade [Njego], mi emo morati, itaoe, zautati i ustati.17 Navedeni
su uglednici stvarali uglavnom u 19. stoljeu, i svi su knjievnici odnosno u vezi s
knjievnou (filozof Nedi kao knjievni kritiar).
Velimirovi veli da u novoj srpskoj istoriji nema linosti, koja bi se u pogledu
religioznosti mogla i izdaleka ravnati s Njegoem; pa se prihvaa analiziranja misli
i osjeaja, odnosno religije, velikog cetinjskog pustinjaka.18 Primjerice, Velimirovi
pie: Vera Njegoeva jeste vera u svetlost, njegov moral sastoji se u ljubavi prema
svetlosti, njegova genijalnost u svetlosnom entuzijazmu. Njego je vrlo slian velikom
persijskom vero-osnivau Zaratustri.19 To to je Zaratustra proveo u pustinji 20 godina
pre nego je postao obasjan, a Petar II. Petrovi (18131851) ivio samo 39 godina,
sve u pustinji, meu njima je dvojicom razlika, i izgleda sva, izuzev onih razlika
koje je razvitak oveanstva u toku nekoliko hiljada godina sobom doneo.20 No da
je Njego iveo u vreme Zaratustre, oni bi obojica bili apostoli jedne i iste vere; a
da se Zaratustra rodio sluajno pod Lovenom, on bi prvi postao uenik cetinjskog
tajnovidca. No vreme ih je podelilo svojim gigantskim, hiljadugodinjim koracima, i
oni se nigde vie ne dodiruju do u hramu Boga svetlosti.21
15

Usp. isto, 109.

[Velimirovi], Religija, 35.
17
Usp. isto, 35.
18
Isto, 37; usp. isto, 46.
19
Isto, 59.
20
Usp. isto, 59. Zaratustru (Zarathutru) neki istraivai smjetaju i 15 stoljea prije Krista, ali
najizglednije je da je prorok ije je uenje bilo kombinacija dualizma i monoteizma (u nekim
aspektima vrlo blisko judaizmu, kranstvu i islamu), ivio oko 600. godine prije nove ere (i to
vjerojatno 77 godina, znai dva puta due od Njegoa). Reformom (indo)iranske mnogoboake
religije u sredite je stavljen Ahura Mazda (na pehlevijskom: Ormuzd), Spenta Mainyu je sveti duh,
a Angra Mainyu (pehlev. Ahriman) je zloduh odnosno bog mraka. U mazdaistikoj je religijskoj
praksi najvanije odravanje svetog ognja u hramovima vatre, koje je zamijenilo rtvovanja
ivotinja (usp. Veljai, Razmea, 87-114, te leksikonska izdanja: Enciklopedija zoroastrejci,
806-808 (autor natuknice: W. G. Oxtoby); Elijade i Kuliano, Vodi zoroastrizam, 294-303; The
Wordsworth Zoroaster, Zoroastrianism, 1081-1082; Cvitkovi, Rjenik mazdaizam (276) i
Zaratustra (487), itd.).
21
[Velimirovi], Religija, 59-60.
16

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

261

Slijedi ulomak: Pa ipak, vreme koje sve pobeuje i biva samo od vere pobeeno,
uinilo je da Ormuzd Zaratustrin nije vie sasvim Bog Njegoev, niti Ariman
persijskog proroka sasvim Satana hrianskog vladike. Jer ljudi se menjaju zajedno
sa svojim bogovima, samo Bog ostaje neizmenljiv.22 U sljedeem ulomku stoji da je
bitna razlika izmeu dva stalno verujua oveka u tome to je autor spjevova Gorski
vijenac i Lua mikrokozma umjetnik, njegovo je gledite na prirodu i na njenog
Tvorca poglavito estetiko, a Zaratustra je moralist. Ali, i Njego je bio sposoban
etiki promatrati ivot, inae ne bi on mogao reprezentovati ni potpuna oveka ni
potpunog hrianskog episkopa; kao to je i Zaratustra zasigurno imao umjetnikog
dara, inae ne bi mogao i posle tri hiljade godina onako mono umetniki nadahnuti
jednog uvenog modernog umetnika (Nie).23
Religija Njegoeva je najzaokruenija te religioloki, filozofski i teoloki
najznaajnija knjiga jeromonaha Velimirovia ne samo u srbijanskoj fazi, od 1910.
do 1915. godine (u to je vrijeme posjetio i Rusiju), nego ukljuujui i atlantsku fazu,
od 1915. do 1919., to su godine njegova odlaska u London i povratka iz misije u
tome velegradu.24 U toj se svojevrsnoj intelektualnoj ispovijedi, u kojoj je jeromonah
vrlo otvoreno pokazao svoje preokupacije i dvojbe; naslovni junak i glavni srpski
svetac dodiruju, ako nismo to nehotice preskoili, samo jednom.25 To je poimenino
spominjanje Save pri kraju poglavlja Vera i vere, gdje stoji i da je samobitni genije
Njego stvorio svoje Vjeruju, u kome nijedan lanak nije pozajmio, nego ih je sve
putem sopstvenog munog i istrajnog razmiljanja izvojevao.26
Otac ike arhiepiskopije, zametka Srpske pravoslavne crkve, nalazi se u
reeninom nizu o Njegou: Da je ovaj episkop iveo u vreme velikih crkvenih sabora,
on ne bi pripada ni jednoj verskoj partiji, on bi se uzdizao nad svima partijama; da je iveo
pod [papom] Inokentijem III bio bi spaljen; da je bio savremenik Sv. Save bio bi ovome
najneumorniji i najrevnosniji satrudnik na delu narodnog prosveenja; da nije umro 1851.
god. od tuberkuloze, umro bi 1870. od gneva, kad je Kantova i Dekartova otadbina
priznala nepogreivost jednog smrtnog oveka.27 Pitanje je koliko je delo narodnog
prosveenja u onome smislu o kome je poslije pisao arhimandrit Popovi: Sveti Sava
je najvei srpski prosvetitelj, jer je najvei srpski svetitelj. Prosveta je samo projekcija
22

Isto, 60.
Usp. isto, 60.
24
Sada ostavljamo po strani niz Velimirovievih manjih djela u kojima se velikim dijelom posvetio
sveovjetvu, bitnom za njegovo stvaralatvo ne samo dok je bio jeromonah, nego i u prvim
godinama nakon to je zareen za episkopa (Rei o Sveoveku tiskane su na smjeni 1919. i 1920.
godine).
25
Velimirovi je piui o Njegou kao religioznom oveku pisao o sebi i svojim religioznim
shvatanjima, ustvrdio je jo Jovan Skerli. Knjievni kritiar navodi Velimirovia koji kae da mu
nije do kritike nego do sustavne slike Njegoeve misli, te nije mi bilo do nasilnog kategorisanja
i kvalifikovanja njegovih oseaja, no pre svega do sopstvenog preivljavanja tih oseaja. Arbiter
elegantiae tadanje Srbije ocjenjuje da odista u ovoj knjizi ne vidimo toliko Njegoa koliko
Velimirovia, te da i sa gledita religiozne filozofije, ili gledita religiozne kritike, mladi
beogradski profesor bogoslovije nije manje interesantan od cetinjskog vladike (usp. Skerli,
Nikolaj, 327; navod: usp. [Velimirovi], Religija, 36).
26
Usp. [Velimirovi], Religija, 140.
27
Isto, 159. Nepogreivost je nezabludivost (infallibilitas) papa kad slubeno (ex cathedra)
nauavaju neku doktrinu koja se tie vjere ili morala, to je bila dogma proglaena na Prvom
vatikanskom koncilu. Na onim koncilima koje priznaju i pravoslavci i katolici kad Njego ne bi
bio u nekoj verskoj partiji odluivalo se o kristologiji, tovanju ikona te o drugim za kransku
zajednicu vanim pitanjima.
23

262

Mirko Mlakar

svetosti, zraenje svetlosti; svetitelj svetli, i time prosvetljuje, prosveuje. Prosveta je svim
svojim biem uslovljena svetou; pravi prosvetitelj je u stvari samo svetitelj.28
Mnogo je vie prostora u Religiji Njegoevoj posveeno drevnom i prostorno
dalekom Zaratustri nego od toga proroka mnogo mlaem i Velimiroviu prostorno
bliem sv. Savi. Toga sveca, dakle, nema ni meu onima koji prolaze kad se prizovu svi
oni Srbi, koje mi nazivamo znamenitim.29 Ali, meu tim je velikanima i Obradovi,
koji je meu Srbima irio ideje prosvjetiteljstva, intelektualnog pokreta u doba
drutvenog preokreta (izrastanja kapitalizma) u kome se (pokretu) naglaava uloga
kritikog razuma i u religijskoj sferi. Prema Velimiroviu, Obradovi je u religioznosti
srednji talent; daleko do genija.30 Ipak, kad bi se kalendarskim jezikom htela
okarakterisati priroda ova dva oveka, za jednoga, koji ni na minut ne oseti na sebi
pritisak vasione sa svim njenim nerazreivim vorovima, moglo bi se rei Blaeni
Dositej, a za drugoga, koji je stalno oseao nametljivo prisustvo vasione moglo bi
se rei Njego Velikomuenik.31 S obzirom na visoki naslov koji je u slobodnoj
interpretaciji jeromonah dodijelio ne samo Njegou nego i Obradoviu, znai li
to kako bi i ovaj drugi mogao biti meu bogougodnim linostima iz episkopove
skice svetosavlja?32 Ne bi smio budui da je, kao izraziti deista, a kao mason i
nije mogao drugo biti, on izdao svoju veru u Pravoslavlje i u ivog Boga, te je,
kako stoji u jednom prikazu razvoja srpskog bogoslovlja, nigde ni reju ne osuujui
rimokatoliko haranje i otimanje srpskih dua u Austriji, aplaudirao svim antisrpskim i
antipravoslavnim reformama iz doba terezijanizma i jozefinizma.33
Za razliku od tako negativnih ocjena iz Crkve, koje je dijelio i episkop Velimirovi,
jeromonah Velimirovi kae da dobro je to imamo Dositeja; premda ustvruje da
dositejevska vera znai (i): Malo vie uitelja, malo manje kaluera i Srem bi bio
drugi Edem.34 Prema ranom Velimiroviu, moglo bi se gotovo rei da Obradovi je
putovo od jutra do podne naeg ivota, a Njego od podne do veera, odnosno on
je potreban kad mladalaka, dositejevska vera u oveka pretrpi iskuenja, te kad se
osjeti potreba za viom verom, za religijom koja tei sjedinjenju s jednim monijim
od nas saveznikom.35
Obradovi je poboan pozitivist, no ne mistik kao ostareli Avgust Kont.36
28
[Popovi], Svetosavlje, 258. Meu ostalim, Popovieva svetlost nije, kao u Velimirovievoj
interpretaciji Njegoa i Zaratustre, difuzna, neodreena u svojoj openitosti, nego je kranski
strogo usmjerena: Evanelska svetost, evanelska pravednost i ivi, i die, i zrai, i dela svetlou
i Da, prosveta u stvari znai prosvetljenje, i to prosvetljenje kroz osveenje Duhom Svetim, Duhom
Hristovim, kao tvorcem, nosiocem i razdavaocem svetosti i svetlosti (isto, isto).
29
Usp. [Velimirovi], Religija, 35.
30
Usp. isto, 38.
31
Usp. isto, isto.
32
Velikomuenici su sveci koji su pretrpeli najtea stradanja za pravoslavnu veru i Srpsku
pravoslavnu crkvu (usp. Mileusni, Sveti Srbi, 7), pa meu njih, prema svemu sudei, Njego ne
bi spadao. Drugi je strunjak objasnio da se blaeni upotrebljava u ruskih i srpskih pravoslavaca
za trojicu poznatih crkvenih mueva koji se u Pravoslavnoj crkvi molitveno ne priznaju (zapadni
sveci Augustin i Jeronim te antiohijski teolog Teodoret Kirski), dok se u Grka taj naslov ne
upotrebljava ni u tim sluajevima (usp. [Stojevi], Da nam budu, 128). Blaenici su u (rimo)
katolika nii sveci, koji se truju samo u mjesnoj Crkvi, a u protestantizmu nema tovanja svetaca.
33
Usp. [Jevti], Duhovnost pravoslavlja, 263.
34
Usp. [Velimirovi], Religija, 39; isto, 38.
35
Usp. isto, 40.
36
Usp. isto, 38.

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

263

Velimirovi oito misli na razdoblje kad Auguste Comte, prvi filozof znanosti u
modernom smislu, stvara Sustav (Systme de politique positive, ou trait de sociologie
instituant la religion de lhumanit, Pariz, 18511854). Jedan od osnivaa sociologije
i otac pozitivizma, ije su ideje prije Prvog svjetskog rata bile rairene diljem svijeta,
primio se i osnivanja religije s ovjeanstvom kao najviim biem, ali Velimiroviu je
on (samo) mistik. Obradovi je, pak, pre pozitivist najnovijeg amerikog kova; on
je trezveni pragmatist, koji veli: postoji jedan drugi, zagrobni ivot, no mi se sad zasad
nalazimo u ovome i treba da se o njemu staramo; pa njemu pitanje o manastirskoj
ekonomiji u Frukoj Gori vanije je od pitanja o nainu ivota anela na nebu, i pitanje
o prosveivanju naroda znaajnije od pitanja o preegzistenciji due.37
Jeromonah tvrdi da Dositej je poboan, jer veruje u Boga, Njego je religiozan,
jer je svojim umom i srcem relegiran s Bogom.38 U svim narodima ima vrlo malo
pravih, nadahnutih, religioznih ljudi, to znai da Thomas Carlyle, Ralf Waldo
Emerson, Alfonse de Lamartine i Fjodor Dostojevski spadaju u ove najree ljude,
ili, sa jo njih nemnogo, ine ove najree ljude u cijelom 19. stoljeu, smatrao je
Velimirovi.39 A mi Srbi imamo Njegoa. On je jedan, no i jedan on je u stanju da
svojom visokom i irokom religioznou demantuje miljenje o nereligioznosti naega
naroda. Jer ma koliko da su veliki ljudi samobitni, ne moe se ipak odrei, da oni ma u
kolikoj meri ne reprezentuju duu onoga naroda, u kome su roeni.40
Znai, Carlyle, Emerson, Lamartine i Dostojevski, bili su, uz Njegoa, meu
Velimirovievim religioznim junacima. Britanskog esejista i povjesniara, koji prirodu
naziva zvezdanim domom Bojim; Velimirovi spominje i u poglavlju Teologija
Njegoeva, u kome iznosi jedno od glavnih pitanja u apologiji Njegoa (odnosno
sebe): Ako cela priroda nije teologija, onda teologija nije nita ili priroda nije nita.
Ako cela priroda ne govori o Bogu, ko e onda verovati Isaiji i Pavlu, i Karlajlu i Boi
Kneeviu?41 U pozitivistikom djelu Kneevia, filozofa povijesti s prijelaza 19. u
20. stoljea, mnogo je misli o religiji. On je vaan u kontekstu, kako veli povjesniar
srpske filozofije, prvih pokuaja samostalnog mislilatva vieg nivoa, koji su vrhunac
dosegli u Branislavu Petronijeviu i njemu.42 Na poetku 21. stoljea moe se ocijeniti
da Kneevi ostaje u vrhu srpskih filozofa koji nisu ostvarili sveuilinu karijeru pa
i uope, ali, ma kako i koliko on bio znaajan za mladoga Velimirovia, teko da bi
spadao u bogougodne linosti iz episkopova prikaza svetosavlja.
Kako je Velimirovia, pak, dojmio Emerson, otac amerikog transce-ndentalizma,
zagovarnik nedogmatske, slobodne religioznosti, vidi se i iz drugih jeromonahovih
radova. Jeromonah 1913. godine u jednom prikazu pie da je mudrac Emerson, koji
je, poput Lao Cea, govorio o jedinstvu ovjeka i Boga, zenit amerikanske misli.43
Poslije, u Engleskoj, jeromonah odbacuje Carlyla, ali i dalje ima visoko miljenje
37

Usp. isto, 38; 39.

Isto, 39.
39
Usp. isto, 37.
40
Isto, 37-38.
41
Usp. isto, 91; isto, 111. Fidija je otkrio sebe u svome Apolonu, Avgustin u svojim Ispovestima,
Milton u Izgubljenom Raju, Pukin u Poltavi Bog u prirodi; kae Velimirovi ija je teza da
teologija znai govor o Bogu (isto, 115; isto, 111). Budui da sve je teologija, od ovjeka preko
Dunava i Kopaonika do svake zrake svjetlosti; teolog je i svaki znanstvenik jer govori o Bogu,
govorei o delima Bojim, odnosno, uzalud neki znanstvenici govore protiv Boga kad njihova
znanost govori o Bogu (usp. isto 111; usp. isto, 112.).
42
Usp. Stojkovi, Srpski narod, 173.
43
Usp. [Velimirovi], U harmoniji, 339.
38

264

Mirko Mlakar

o Emersonu, kao i o Dostojevskom, koji je njegova snana i trajna simpatija.44

Velimirovi jo 1912. godine suprotstavlja Dostojevskog, vie kao navjestitelja
kranskog sveovjeka nego samog pravoslavlja, te Friedricha Nietzschea, zastupnika
nadovjeka. Kraj predavanja odranog za blagdan sv. Save, glasi: Potujmo, gospodo,
i Niea i Dostojevskog, potujmo jednoga kao proroka Zapada, a drugoga kao proroka
Istoka, potujmo ih zbog njihovog genija i zbog njihove plemiske iskrenosti i smelosti,
potujmo ih obojicu no u odsudnom trenutku stanimo uz Dostojevskog!45
S popisa osoba izraene religioznosti na poetku Religije Njegoeve preostao je
francuski romantiarski knjievnik, koji je Velimiroviu velikan osobito zbog nalaenja
Boga u prirodi.46 A u odnosu prema prirodi Njego broji u svoje jednomiljenike ne
samo Lamartina, nego i itave ljudske generacije ranije kulture, koje su zvezde
kao iva mislena bia oboavale, te itav niz genija veliine Platonove, Brunove,
Njutnove i Fehnerove, za koje svemir nije groblje i ivot sluajna plijesan, nego udna
graevina sastavljena od ivih cigli.47 Primjerice, Velimiroviu je Gustav Fechner genij
zasigurno zato to mu je blisko stajalite toga suosnivaa eksperimentalne psihologije i
oca psihofizike, koji se okuavao i knjievnosti, da sve postojee, od biljki do zvijezda,
ima duu. Velimirovi kae da je knjievnik Maurice Maeterlinck pisao o inteligenciji
cvijea, a pre njega i jae od njega Fehner, da bi dometnuo zato se ne govori o
inteligenciji kristala, svjetlosti, elektrine energije, zraka i etera, kao da se u njima
manje pojavljuje inteligencija Boja nego u ljubiici i krinu.48
II. Milo Obili i drugi Srbi
Dosad smo se upoznali s dijelom Velimirovievih religioznih i drugih genija,
te smo utvrdili da na jednom mjestu poimence spominje sv. Savu, dok o Obradoviu
govori u cijelim ulomcima Religije Njegoeve. No, moda navodi druge srpske
(kandidate za) bogougodne linosti? To bi po definiciji trebali biti sveci.
Njego je imao zajedniku osobinu sa papom: obojica su, naime bili naslednici
svetog Petra, i ako dva razliita Petra duhovito e Velimirovi aludirajui na to da je
Njego naslijedio svojega strica Petra I. Petrovia. Sv. Petar Cetinjski tu se spominje
samo uzgred, odnosno ve u sljedeoj reenici prelazi se na njegova neaka, koji je
trebao da postane kaluer i on je to postao, a tradicije kaluerske nisu govorile, kao
ni danas to ne govore, u korist Ormuzdovu, tj. u prilog onako izdanog oboavanja
44

Meu ostalim, Emerson se navodi kao jedan od najduhovnijih i najdarovitijih ljudi europskog
i amerikog kontinenta slijede Victor Hugo, Charles Dickens, Lav Tolstoj, Henry Longfellow
i Dostojevski, a svi oni zastupaju kransko-sveovjeanski ideal koja se sve vie predstavlja kao
slavenska filozofija suprotna politikom nieanstvu (usp. Velimirovi, The Soul, 33-34).
45
[Velimirovi], Nie i Dostojevski, 346.
46
Ali, nije li u Jocelynu mladi sveenik, lik u koji je Lamartine projicirao svoju vlastitu duu,
do sri antiliturgijsko bie, odnosno ne eli li se oboavatelj prirode Jocelyn uzdii k Bogu
bez posrednitva hladnih pravila bogotovlja? (usp. Merz, Utjecaj liturgije, 211). Ili, Lamartine
gledajui Sveti grob ne donosi ba nita od liturgijskog znaenja obreda i molitava oko tog mjesta,
nego njegovo pjesniko nadahnue ostaje jednako kao da je prisustvovao nekom dirljivom prizoru
u prirodi (usp. isto, 214).
47
Usp. [Velimirovi], Religija, 50.
48
Usp. isto, 118. Jeromonah Fechnera spominje i u propovijedi O vaskrsenju mrtvih, u kojoj
kae da stotine tisua primjera pojava duhova, od pojave Samuila caru Saulu pa do spiritistikih
pojava naeg vremena, koje su prouavali i objavili naunici i filosofi: Kruks, Fehner, Lombrozo,
Dems i drugi, znae jaku empiriku i naunu podlogu za veru u besmre (usp. [Velimirovi],
Iznad greha, 236).

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

265

svetlosti, kakvom se cetinjski gospodar predavao.49 Drugi se svetac spominje u vezi

s legendarnim Miloem Obiliem: Obili, vitez bez mane, stajao je verno uz svetog
Lazara, to znai: stajao je verno uz politiku nacionalnu. Intrigantska vlastela nisu ga
ljubila, i to mu je sluilo za pohvalu.50 Velimirovi istie da na kosovskoj veeri, koja
predstavlja upravo traginiji in srpske drame od sutranjeg boja, jedan od vlastele,
ije je ime meu Srbima poznatije od Judinog, Vuk, pokuao je da okalja velikog
viteza pred carem i saborom.51
Ne manje nego dvanaest puta u samom Gorskom vijencu pominje se Obili.
Posle imena Bojega niije se ime u ovom delu, izuzev uesnika drame, ne pominje
ee od imena Obilia, u(s)tvruje Velimirovi.52 Obili je jedan od glavnih junaka
i Religije Njegoeve. A kako ne bi bio kad Obili je ideal Njegoev, i vie nego ideal
oveka: ovaj vitez je za naeg pesnika jedna vrsta boanstva; zato mi i govorimo o
oltaru Obilia.53 To jeromonah pie nakon to je rekao da, kad bi svekoliko zlo u
svetu imalo samo jednu glavu, ne zna to bi uinio s tom glavom Lav Tolstoj, glavni
zastupnik etike teorije o neprotivljenju zlu, ali je siguran da bi je Njego, prorok
protivljenja zlu posjekao.54 Posekao bi je, i, ako bi je i na ijem oltaru sagoreo
sagoreo bi je na oltaru Miloa Obilia.55
Obiliev je kult toliko vaan da monah Valerijan Bonjakovi 1911. godine
obrazlae svoju tvrdnju kako dublje prikazivati Isusa Krista, to bi elio Velimirovi,
Njego do sad najjai psiholoki predstavnik, posle Sv. Save, nae srpske religioznointuitivne misli nije mogao, da je i htio, zato to je smrt Miloeva na Kosovu
polju mnogo dublja rana na dui Njegoevoj, nego li smrt Hristova na Golgoti.56
Velimirovi istie da Kosovo osveuje ime Obilia; te jedina zvezda, koja je sijala u
tami mnogovekovnog stradanja potomaka zbog greha predaka, bila je sveta Miloeva
pravda.57 Prema Velimiroviu, prostorno mala Crna Gora bila je Njegou velika
49

Usp. [Velimirovi], Religija, 61.

Isto, 168. Oklevetani je vitez poginuo nakon to je, izvravajui svoj zavjet, ubio protivnikog
vladara. Ubojica sultana Murata bit e identificiran kao Milo Kobili, Kobila ili Kobilovi,
sto godina nakon Kosovske bitke, da bi se njegov podvig vremena bogatio sve novim i novim
detaljima (usp. Zirojevi, Kosovo, 10).
51
Usp. [Velimirovi], Religija, 168. Jo uoi proslave pola stoljea Kosovske bitke povjesniari
(prota) Ilarion Ruvarac i Ljubomir Kovaevi, neovisno jedan o drugome, znalakom analizom
izvora i primenom kritikih naela tadanje historiografije odbacili su brojne ivopisne
pojedinosti o Kosovu 1389. godine, meu kojima je najvea ona o Brakovievoj navodnoj izdaji
(usp. Zirojevi, Kosovo, 20). Ali, jeromonah se dri crkvene verzije, zapravo uvjerenja irenog
narodnim pjesmama. Inae, Nikola Velimirovi je 1909. u Bernu (u kome je godinu dana prije
doktorirao teologiju na starokatolikom fakultetu) stekao i doktorat iz filozofije na temelju
historiografskog rada Franzsisch-slavische Kmpfe in der Bocca di Cattaro 1806-1814 (usp.
Arks, Episkop, 11-13).
52
[Velimirovi], Religija, 167.
53
Isto, 167.
54
Usp. isto, 165-166.
55
Isto, 166.
56
Usp. [Bonjakovi], D-r Nik., 1315. U Njegoevoj dui, kao i narodnoj, Krist je na Kosovu
pretrpeo krah i zapravo je izmeu grobova Hrebeljanovia i Obilia sahranjen onaj Hristos koji
je vaskrsao iz groba (usp. isto, isto). Meu ostalim, u Njegoa je kult nacionalizma i oveanstva
vei od kulta bogoovetva, te Obili nije samo imao da osveti svetsku pravdu, nije samo heroj
kome nema ravna u svetskoj istoriji, nego i Bog, bar srpske rase, stoji u zavrnom nastavku
Bonjakovieva osvrta na Religiju Njegoevu (usp. isto, 1314).
57
Usp. [Velimirovi], Religija, 168; isto, 170.
50

266

Mirko Mlakar

svojom povijesnom ulogom, koja poinje Kosovom, do Kosova ona za vladiku nema
istorije; Kosovo je poetak njene istorije, jer je poetak heroizma.58
Njegoeva je dua, koja je udela za najviim heroizmom, svoj ideal pronala u
Obiliu, ali heroj je i Karaore; jedan od onih koji su Bogom spleteni bi tiranstva.59
Karaore je postalo ime tako veliko kao ime kakvog mitskog junaka, muzika
samog ovog imena kao da je naroitom sudbinom sastavljena, kako bi ulivala strah
krivima i hrabrost pravima; te herojstvu Karaorevu nedostaje nita; i kraj njegova
ivota je herojski, tj. tragian kao Obiliev ili Skenderbegov.60
Voa Prvoga srpskog ustanka susree se sa Savom u besjedi Orgija na groblju.
Jeromonah kae da je za Balkanskih ratova (19121913) u dui svakog srpskog vojnika
bila iva tradicija narodna, koja sadravala je narodne zavete, koji su kao najvea
relikvija predavani s oca na sina.61 Kosovo je u toj tradiciji bilo najrazumljivija i
najzvunija re, koja se nije mogla izgovoriti a da ne nae odjeka poev od jednog
do drugog kraja Srpstva. Kosovo je bilo neisplaena obligacija, koja je, kao i svaki
drugi dug, pritiskivala svakog Srbina, kao dunika. Objava rata 1912. god. znaila je
poziv na sud, da se dug isplati. Tako je narod i shvatio. Veliki je bio sud i velike sudije,
pred koje je naa generacija bila pozvana. 1912. g. mi smo bili pozvani na sud pred
Nemanju i Sv. Savu, pred Duana i Lazara, i Miloa i Karaora.62
Navedeno je mjesto jedino koje smo pronali u obje preteno homiletike
jeromonahove knjige koje imaju pedesetak jedinica na kome se Sava izrijekom
spominje.63 Taj je svetac sigurno meu onima koje jeromonah spominje u propovijedi
O junatvu, govorenoj u Topoli uoi Prvog balkanskog rata: Ako ste zdravi i bogati
i ueni, pa se ipak iz malodunosti alite, znajte da u ovoj crkvi stoje likovi velikih
hrianskih junaka, koji vam slue za prekor.64 Isto tako, Savine su ikone sigurno bile
u zadubinama Nemanjia po kojima se nou okupljalo roblje kojima su pastiri
govorili da Svanue, deco, jedan dan veliki kao Vidovdan, no svetliji od Vidovdana,
to je poruka koju su na Kosovu polju svojom krvlju zapisali Hebeljanovi i Obili.65
Propovijedajui u Skoplju, jeromonah je osloboditeljima i osloboenima meu
ostalim rekao da su krv mone i svee slovenske rase naslijedili od Svetog Cara
58

Usp. isto, 179-180. ak ako je istina da istorijska uloga Crne Gore, dakle, jest u heroizmu, tj.
u njenoj borbi protiv nepravde, u osveti pravde u svetoj osveti (isto, 179-180); za nau je temu
zanimljivo kako Velimirovi previa da Crna Gora ima povijest i prije Kosova. Ta je povijest i
crkvena, i to u vezi sa sv. Savom. Tako, prvi zetski episkop koga je postavio Sava Nemanji, bio
je po svoj prilici Ilarion; a tamonji je episkop Jevstatije 1279. godine postao srpski arhiepiskop
(Kratka istorija; 19; usp. isto, 20). I u predkosovskoj povijesti, budui da su, valjda, postojale
nepravde, trebalo je biti i malih, svakodnevnih junatava, ali nije bilo potrebe za svetom osvetom
(nad) Turcima i tzv. poturicama.
59
Usp. [Velimirovi], Religija, 170; usp. isto, 171.
60
Usp. isto, 171; isto, 173.
61
Usp. [Velimirovi], Iznad greha, 125.
62
Isto, 125.
63
Besede pod gorom sastoje se od predgovora i 13 besjeda; a zbirka Iznad greha i smrti sadri
uvodno slovo, u poglavlju Otadbini sedam je besjeda u vezi s Balkanskim ratovima, dvije
su jedinice u poglavlju Slovenima, u Svim pravednim i grenim osam je, uvjetno reeno,
standardnih besjeda, dok se Propovedi nad jednim mravinjakom, to je posljednje poglavlje,
sastoje od 18 meditativnih jedinica.
64
[Velimirovi], Iznad greha, 81.
65
Usp. isto, 108.

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

267

(Lazara) i od Velikog Cara (Duana).66 Ali, u skopskoj O slobodi, O narodnom

proroanstvu, to je naslov izrazito vidovdanske propovijedi drane u zimu 1912.
godine, te u ostalim besjedama, Velimirovi ne uspostavlja barem krvnu ako ve ne
neku religijski relevantn(ij)u vezu izmeu sv. Save te, konkretno, toga to se Lazar
privoleo nebesnoj pravdi, koja uvek pobeuje pravdu zemaljsku i toga to je Milo
pokazao junatvo, koje je uvek jae od tiranije.67
Moto posljednjega, sedmog poglavlja Religije Njegoeve citatat je Ljubomira
Nenadovia, prosvjetiteljski orijentiranog pisca koji se druio s Njegoem, o vioj
pobonosti vladike-pjesnika.68 I ostali Srbi, koje Velimirovi uglavnom uzgred
spominje u beogradskim knjigama edomir Marjanovi, Jovan Skerli, Vojislav Ili,
Branislav Petronijevi, itd.; nisu relevantni za ovo istraivanje.69
III. Malo pravoslavlja
U natuknici o Velimiroviu u beogradskoj Enciklopediji pravoslavlja stoji da
nakon razdoblja u kome jasno je bila prepoznatljiva uglavnom svetovna Nikolina
orijentacija, drugi period Nikolajevog duhovnog uobliavanja poinje od njegovog
monaenja u manastiru Rakovici na samom kraju 1909. godine (kad Nikola dobiva
redovniko ime Nikolaj), dalje se nastavlja njegovim odlaskom u Rusiju gde je poeo
da se kupa u istim vodama pravoslavlja, od 1915. boravio je u Engleskoj, poslije
rata u Ohridu je nastavio sa svojim duhovnim preobraajem, doavi u neposredni
dodir sa svetim ocima, ija je dela i bogoslovlje poeo temeljito da prouava, itd.70
Vanosti se Velimirovieva boravka u Rusiji spominje i u, primjerice, njegovoj
biografiji u pregledu Sveti Srbi, u kome stoji kako je Velimirovi jo za studija u
zapadnoeuropskim zemljama svuda je sabirao znanje kako bi ga preneo svom narodu
i bio na koristi svojoj Svetosavskoj crkvi, a kao (jero)monah odlazi u jednovernu
Rusiji gdje provodi godinu dana prouavajui duhovnost ove pravoslavne zemlje, ali i
vrstinu vere obinog ruskog oveka.71
Ali barem sudei prema tome koliko se puta u knjigama izdanim od monaenja
do odlaska u London spominju rijei s osnovom pravoslav trebalo bi ozbiljno
posumnjati u kvalitetu Velimirovieva kupanja. Odnosno, ini se da je loe prouio
ruskopravoslavnu duhovnost osim ako se ona ne svodi na Dostojevskog kao njegovog
omiljenog medija.
U Religiji Njegoevoj rijei s korijenom pravoslav pojavljuju se tri puta. U dva
se navrata upuuje na asopise: Glasnik pravoslav. crkve za 1908. god. i Glasnik
Pravoslavne Dalmat. crkve za 1909. god. Naime, tu Velimirovi navodi da je tvrdnja
moskovskog profesora Alekseja Ivanovia Vedenskog kako su Srbi nereligiozniji od
drugih naroda prevedena u beogradskom i osporavana u zadarskom glasilu.72 Trei se
put rije s osnovom pravoslav navodi u vezi s pismom koje su crnogorski glavari
u doba vladike Petra I. Petrovia uputili ruskom Svetom sinodu. Crnogorci kau da
nee dopustiti da mu Sinod presuuje, a i kad bi njihov vladika u neemu bio kriv,
66

Usp. isto, 114-115.

Usp. isto, 108-109.
68
Usp. [Velimirovi], Nikolaj, Religija, 160.
69
Usp. isto, 37, 39, 71, 171-172.
70
Usp. A. T. R., Nikolaj, 1322.
71
Usp. Mileusni, Sveti Srbi, 242.
72
Usp. [Velimirovi], Religija, 37.
67

268

Mirko Mlakar

kao to je oklevetan, mogli bi mu sami suditi ne kao nadpastiru nego kao obinom
graaninu.73 Celo je pismo napisano tim tonom i u tom duhu slobode i prostodune
otvorenosti. Mi ga spominjemo ovde kao najbolji utuk onima koji bi mislili, da je
Njego morao skrivati svoje versko ubeenje iz bojazni od predstavnika pravoslavne
Rusije, crnogorske mone pokroviteljice, rijei su Velimirovieve.74
Pismo je, inae, ilustracija Velimirovieve tvrdnje da u Crnoj Gori nikad nije
postojao nikakav sacerdotalni tribunal, koji bi sudio verske krivice, nego su vjerski
slubenici odgovarali za svoja verska ubeenja pred jednim istim tribunalom, pred
sudom naroda i sudom svoje savesti.75 U tom smislu, za vojvodu Batria bie ona
vera bolja, koja u krvi ne potone, prepriava jeromonah Gorski vijenac, te pie: To
je njegovo sopstveno merilo, i s njim se svi Crnogorci saglaavaju, bez obzira, da li se
to s pisanom verom slae.76 Prema Velimiroviu, crnogorski je crkveno-dravni prvak
dijelio takva stajalita. Naime, u jednom narodu, gde se tako misli i govori, jedan
zavezan vladika, dresiran po vatikanskom tipiku, bio bi nesravnjeno vee udo nego
jedan vladika, zapojen duhom slobode svoga naroda.77
Sudei (i) prema Velimirovievom prikazu, cetinjski mitropolit nije bio ni po
carigradskom ili moskovskom tipiku, premda je u oba sluaja rije o pravoslavnim
pravil(nic)ima. Jeromonah kae da je Njegoeva vjera individualna kakva je uopte
vera jakih i velikih duhova, tj. vera izuzetna, svoja, samostvorena, samoosnovana, za
razliku od one komunalne, zajednike; te je shematina u velikim, obimnim
potezima, dok je komunalna vjera minuciozno razraena i do sitnica na sve
mogue simboline naine izraena.78 Kranska je vjera, nastavlja Velimirovi, i
individualna i komunalna. Komunalna je u milijardama vjerujuih, a individualna
u Hrista, Pavla, Origena i Franciska, te napominje kako individualnost vere moe
da poslui i kao najpouzdaniji put ka najboljem Hrianstvu, ali i kao najpouzdaniji
put ka potpunom otuenju od svakog Hrianstva.79 Ovdje je zanimljivo i to da je
meu osobama s individualnom vjerom i Franjo Asiki. Taj je katoliki svetac
bio suvremenik sv. Save, onoga o ijem tipu vjere i uope o religioznosti i drugim
kvalitetama iz jeromonahovih knjiga izdanih prije Prvog svjetskog rata u Srbiji gotovo
nita ne moemo saznati.
Velimirovi ima puno razumijevanje za to to se Njego u svom individualnom
verskom samoobrazovanju od poetka uputio jednom naroitom Hrianstvu.80
U njegovoj je interpretaciji Njegoeva vjera hrianska, no samo shematino
hrianska, to znai da njegovi vjerski pojmovi jesu i verski pojmovi hrianski,
samo ne tako razraeni i definisani.81 Jeromonah kao primjer navodi razliku izmeu
toga to je Crkva numeralno definirala Boga (Sv. Trojica), a cetinjski je vladika
73

Usp. isto, 145-146.

Isto, 146.
75
Usp. isto, 145.
76
Usp. isto, 146; isto, isto.
77
Isto, 147.
78
Usp. isto, 142.
79
Usp. isto, 142. Uzgred: budui da je, prema Velimiroviu, Krist jedan od velikana s osobitom
osobnom kranskom vjerom, znai li to da i On moe prispjeti na put otuenja od kranstva?
Oito je autor htio istaknuti samosvojnost Isusa Krista, ali proizlazi kako je On potencijalni prvi
otpadnik (od) sama sebe.
80
Usp. isto, 142.
81
Usp. isto, 142-143.
74

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

269

boanski pluralitet shvatio simboliki.82 Velimirovi navodi vie mjesta u Njegoa

koja su, zapravo, sporna sa stajalita kranskog, znai i pravoslavnog. Primjerice, da
Adam nije stvoren poslije nego mnogo prije stvaranja svijeta jedna je od ideja o kojoj
nema pomena ni u Bibliji ni kod Miltona, autora religioznog epa Izgubljeni raj.83
Prema Velimiroviu, u Njegoa je vazda bio iv oseaj duhovnu nadmo nad
ostalim ljudima, i otuda vazda i saaljiv pogled na sve tvorevine ljudi, pa sledstveno i na
njihove verske institucije.84 Osim toga, njega nikad nije ostavljala misao o nitavnosti
oveka i svih njegovih dela prema Bogu i Bojim djelima. ta su svi simboli ljudi,
kojima se oni napreu da izraze Boga, prema monim delima, kojima je Bog sam sebe
izrazio? ta je [rimski] hram sv. Petra prema hramu koji je Bog sam sebi podigao, pita
Velimirovi, vrlo slobodni interpretator Njegoevih stihova.85 Tu i lei razlog, zato
Njego nije mnogo mario za ceremonijalno, kultno u veri, i zato nije osobito voleo
da kao episkop liturgie.86 I to premda je liturgija najvee delo Crkve; jer Crkva je
pre svega Liturgija, crkvena zajednica okupljena na Liturgiji sa Episkopom na elu
i prezviterima i akonima oko njega.87 S druge strane, Velimirovi je racionalizirao
i tvrdnjom da je Njego bio hladan prema kultu i kultnim ceremonijama zato to
crnogorski muslimani i krani savesno vre sve kultne ceremonije svoje vere ali
zaboravljaju pravdu Kurana i Evanelja, odnosno hladnu molitvu Bogu na plameni
pesnik nije mogao ljubiti.88
Da je ivio u Velimirovievo vrijeme, Njegou bi moda vie odgovarala
doksologija u hramu religije koju je predlagao jeromonah. Vi ete doneti novi kult
svetu. Vaa kultura bie jedan kult Bogu. No vi ete, sem toga, doneti i naroiti kult,
koji e biti iskren kao nauka, lep kao umetnost, uzvien kao Bog, i prostran kao dua
svih sinova Nebesnog Oca.89 Jeromonah u Snu o slovenskoj religiji uoi Prvog
svjetskog rata Velimirovi pie: Dokle e se sitniti velika Boja religija na sekte?
Dokle e sektanti razarati duhovnu graevinu Boju na zemlji i time poniavati rod
ljudski? Dotle dokle vi ne ponete propovedati religiju sveta.90 Na svoja pitanja
dokle e se mrnja jednog oltara prema drugom oltaru smatrati za slubu Bogu,
dokad e hramovi Boji biti ispunjeni hladnim rijeima i srcima te dokle e se
ljudi ne bez srca i ne bez pameti spasavati od sektake svae o Bogu na ostrvo, koje se
zove Ateizam dakle, do kada e religiozni postajati ateisti Velimirovi odgovara
da e to biti dokle vi ne doete i ne proglasite sabornu religiju; koja e sabrati, i
82

Usp. isto, 143.

Usp. isto, 95-96.
84
Isto, 157.
85
Usp. isto, 157.
86
Usp. isto, 157. Slijedi upuivanje na radove Milana Reetara i Pavela Rovinskog.
87
Usp. [Jevti], Bog Otaca, 327; 326. Episkop tek kao arhijerej, kao liturg, jeste predstojatelj i glava
Crkve, glava pre svega u tom smislu to kao liturg vozglavljuje liturgiuu Parikiju [episkopiju], to
naalstvuje u slubi (=liturgiji) bogosluee, liturgiue molitvene zajednice, tj. Crkve. Sve ostale
njegove funkcije, dunosti i prava, sva vlast i poloaj koji ima u Crkvi, izviru i proizilaze iz ovog
njegovog poloaja i sluenja u svetoj Liturgiji usred naroda Boijeg, u radu Liturgijski ivot sr
hrianskog ivota istie vladika Jevti (isto, 326).
88
Usp. [Velimirovi], Religija, 158. Na istom mjestu jeromonah kae da je kult molitva Bogu, a
kult bez razuma i srca hladna je molitva. Vladika nije prezirao kult kao takav, no samo hladan i
nerazumljiv kult, te nije bio protiv tradicionalnih verskih obiaja, to znai da je slavio krsno
ime, praznovao Boi celivajui se po obiaju s Crnogorcima, itd.
89
[Velimirovi], Iznad greha, 149.
90
Isto, 143.
83

270

Mirko Mlakar

ujediniti i od poluljudi uiniti bogo-ljude.91 U zagovaranju nove religije Velimirovi

je napisao: Jedinospasavajue crkve jo nema; sve su poluspasavajue. Vi ete doi
i sazdati meu ljudima i meu narodima crkvu sabornu, jedinospasavajuu.92 Dakle,
i Pravoslavna je crkva poluspasavajua. To Velimirovi otvoreno ne kae. U tekstu
nema rijei koja poinje s pravoslav, kao ni s katol i protestant.
Prema svemu sudei, svjetska saborna religija vie je od reformiranog
pravoslavlja. Velimirovi kae da sam Zapad, koji vlada svijetom, oekuje
novo apostolstvo sa Istoka. A vi ste na Istoku.93 Dakle, na Istoku su Slaveni
pravoslavne i nepravoslavnih vjeroispovijesti. Nakon spominjanja crkve saborne,
jedinospasavajue, Velimirovi im poruuje: Vi ete uzeti ono to je glavno. U
tome glavnome ljudi e moi biti saglasni. A ono to je glavno, ono stoji iznad greha
i smrti. im se ovek zavrze u sporednosti, zavrzao se u greh i smrt. Vi ete pokazati
sektantima daleki horizont sveta, i oni e osetiti ozon, bez koga se gue u svojim
teskobnim krovinjarama.94 U potleuicama se oito ne gue samo sektai, to bi bili
otpadnici i/ili pripadnici malih sljedbi, nego se moe shvaati da je ozon potreban i
(u) crkava poput Pravoslavne i Katolike.
Navedeni su neki izvodi iz Sna o slovenskoj religiji da bi se vidjelo kako je
Velimirovi znao imati u najmanju ruku slobodan odnos prema pravoslavlju. Toliko
slobodan da pravoslavlja u obliku imenice, pridjeva ili glagola nema ni u drugim
jedinicama zbirke Iznad greha i smrti, a ni u Besedama pod gorom. Pritom su obje
knjige stvorene nakon povratka iz Rusije, zemlji u kojoj je navodno poeo da se kupa
u istim vodama pravoslavlja; a gdje je bio poslan da se opravoslavi.95
A navodi li Velimirovi barem religiozne velikane koje bi se moglo klasificirati
kao pravoslavne? Od 16 osoba koje poimence spominju u propovijedi O Bojem
imenu, pravoslavni bi bili samo vojskovoa Aleksandar Suvorov i knjievnik
Tolstoj.96 Pritom, kad jeromonah kae da s ovim [Bojim] imenom uzimali su pero
u ruke slavni Dante i Milton i iler i Tolstoj, sigurno zna da je posljednjeg jo 1901.
godine Sinod bio izopio.97
Mnogo je imena i u besjedi O omladinskom pesimizmu; u kojoj Velimirovi
kolskoj mladei poruuje da cijeni svaku filozofiju po mogunostima njene etike i
po kulturi koju inspirira.98 Nasuprot pesimizmu Arthura Schopenhauera stoji slijepa i
gluhonijema Helen Keller, najvei demant pesimizma u nae vreme, a kao primjeri
91

Usp. isto, 144.

Isto, 144.
93
Usp. isto, 145.
94
Isto, 144. Reklo bi se da je (i) u ovom jeromonahovom radu uzor prvotna kranska zajednica,
odnosno Crkva iz doba apostola.
95
Usp. Ili, Moji doivljaji, 389, usp. Velimirovi, Jovan, Rukopis, 12. Velimiroviu nenaklonjen
crkveni vrh poslao ga je na Duhovnu akademiju u Sankt Peterburg ubrzo nakon to je na Sv. Stefana
1910. godine odrao vrlo uspjenu prvu propovijed u beogradskoj Sabornoj crkvi. Uope, do Prvoga
svjetskog rata duhovni razvoj i angaman mladog monaha Nikolaja se kretao, reeno politikim
renikom, na levici Srpske pravoslavne crkve (usp. Jani, Hadija, 205).
96
Usp. [Velimirovi], Besede, 333-334. Isus i sv. Pavao nisu samo pravoslavni.
97
Isto, 334. Tolstoj i Suvorov su Rusi, i jedni Slaveni, a Velimirovi, koji je pomno pripremao
svoje nastupe, na istom mjestu navodi i dvojicu veana: kralj Karlo XII. meu primjerima je za
vojskovoe koji su s Bojim imenom ili u boj; a s ovim imenom na jeziku zavrio je svoj ivot
nedavno umrli slavni vedski knjievnik Strindberg. Uzgred, nije li od generalismusa Suvorova
mnogo religiozniji bio njegov suvremenik admirala Fjodor Uakov?
98
Usp. isto, 342.
92

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

271

optimista navode se jo Carlyle (veliki optimistiki mislilac, u isto je vreme veliki

propovednik neumornog, neprestanog rada), Napoleon (radio 18 sati iz dana u dan)
i Dostojevski (imao padau bolest i uope je bio slaba zdravlja, ali je svakog meseca
pisao po etiri tampana tabaka najliterarnije i najsadrajnije proze, kakve ima na ruskom
jeziku).99 Velimirovi kae da se mladi trae u rodoljubima kao to su Epaminonda i
Obili, pjesnici Vergilije i Goethe, znanstvenici Newton i Faraday, drutveni reformatori
Solon i Petar Veliki, glazbenik Mozart, itd.100 Popis uzora Velimirovi ne dopunjuje
nekim svecima i/ili uope osobama koje bi mogle biti uzorom u prvom redu zbog vjere
ili religioznosti. Da govori kranski sveenik prepoznaje se po spominjanju biblijskih
slika, ali ono je u strukturi govora uzgredno.101 Da govori srpski sveenik vidi se u
vezi sa umadinaca koji su poetkom 19. stoljea ostavili rala i od seljaka postanu
heroji.102 Ne bojte se!, poruuje Velimirovi, te na primjerima Napoleona, Platona,
Franklina i Vuka Karadia, koji nije imao vremena da bude pesimist, istie da ako
mladi ovjek ne moe biti Napoleon, Platon ili Vergilije, ne znai da ne moe postati
veliki vojskovoa, mislilac ili pjesnik.103 Kao protuargument konstataciji da Velimirovi
u promatranim knjigama gotov ne spominje pravoslavlje i ne istie srpske i druge
pravoslavne religiozne osobe, moglo bi se rei da su u gotovo jednokonfesionalnoj
Srbiji kransko i pravoslavno bili gotovo izjednaeni.104 Ali, logino je pretpostaviti
da bi na stotinama stranica autor, osobito u propovijedima, morao vie puta spomenuti
svoju vjeroispovijest ili naznaiti vjersku zajednicu kojoj pripada, a koja se u to
vrijeme slubeno zvala Pravoslavna crkva u Kraljevini Srbiji. Uostalom, Srbija je bila
dominantno pravoslavna i u doba mitropolita Mihaila Jovanovia, koji je, pak, izdao
etiri knjige pod naslovom Pravoslavni propovednik (18661871), meu njegovim je
besjedama i Pravoslavni narode srpski, seaj se Boga, itd. No, primjerice, u besjedi
o uskrsnuu mrtvih Velimirovi kae da je pozvan govoriti u ime Hristove vere.105
Ne naziva li drukije svoju vjeroispovijest i vjersku zajednicu premda nije jasno
zato bi to radio? Ali kad, primjerice u zbirci Iznad greha i smrti, govori o naoj veri
(konfesiju ili veroispovest ne spominje) rije je o kranstvu.106
IV. Zakljuno razmatranje: Nikolaj Prvi
Pronali smo da se u knjigama jeromonaha Velimirovia stvaranim u Beogradu,
sv. Sava izrijekom spominje samo dva puta; manje nego, primjerice, Zaratustra, Platon,
99

Usp. isto, 343-344.

Usp. isto, 347.
101
Izraelci plau u ropstvu, Jeremija i Job kao pesimisti i nerazumni sluga iz prispodobe o talentima
(usp. isto, 339, 342, 350).
102
Usp. isto, 348-349. I prije nego to su pobijedili silu koja je pobijedila Bizant, te postali politiari,
reformatori i kneevi, seljacima u umadiji vera je zagrevala njihove grudi, i pesimizam se nije
doticao due njihove (usp. isto, isto). Naa srpska prolost ne zna za pesimizam. Nae najcrnje
vreme u istoriji inspirisalo je jednu svetlu herojsku poeziju (isto, 349).
103
Usp. isto, 348-349.
104
Velimirovi je poeo propovijedati na samom poetku 1910. godine, a te je godine odran i popis
stanovnitva u Kraljevini Srbiji. Postotak pravoslavaca iznosio je 98,6, muslimana 0,5, katolika 0,3,
a idova/idova je bilo 0,2 posto; da bi nakon proirenja u Balkanskim ratovima udio muslimana,
uglavnom albanskih, bio povean na 18 posto (usp. Dimi, Srbija 18042004, 32; 48).
105
Usp. [Velimirovi], Iznad greha, 233.
106
Primjerice: ivi Hristos je garantija nae vere i ovaj drugi Hristos upravo i zasnovao je
Hrianstvo (isto, 236).
100

272

Mirko Mlakar

Obradovi ili Napoleon.107 U tim se radovima od Srba brojem pojavljivanja i vanou

koja im se pridaje izdvajaju, uz Njegoa, Obili i u neto manjoj mjeri Karaore. Ta
su dvojica u prvom redu ipak ratnici a ne religiozni junaci. U religioznom je smislu
Velimiroviu daleko najvaniji Njego stalno religiozan teist-pesnik koji je toliko
sam regulator svoje vere da, premda crkveni predvodnik, ne voli da liturgie.108
Jeromonahu Njego nije velikan zbog mitropolitove crkvenosti, nego zbog religioznosti
preteno u psiholokom smislu, koja je sa simpatijama interpretirana kao nerijetko
incidentna u odnosu prema kranskim dogmama.
Da srpska crkva dosad nije imala literarnijeg pisca, i neortodoksnijeg teologa,
to je Skerliev zakljuak o Religiji Njegoevoj; vrijedi i za Velimirovieve homiletike
knjige, u kojima se pravoslavlje uope ne spominje.109 Svetosavlje je, najjednostavnije
reeno, pravoslavlje srpskog stila, ali je osnova pravoslav u sve tri knjige pronaena
tri puta.110 Analiza upuuje na to da se glavna Velimirovieva djela nastala prije Prvoga
svjetskog rata teko mogu stavljati u kontekst svetosavlja kako ga je 1953. godine oznaio
sam Velimirovi, odnosno ini se upitnim na temelju njegovih ranih knjiga smatrati ga
preteom svetosavlja.111 Ve s obzirom na estotnost pojavljivanja, jeromonahu u njegovoj
prvoj, srbijanskoj fazi, do odlaska u Englesku i SAD, od sv. Save vie znai mitski heroj
Obili, odnosno uope Kosovo. Kod tebe, Boe, nalazi se naa budua srena nebeska
otadbina, u kojoj caruje ljubav i mir. Na sveti car privoleo je se tome carstvu nebeskom;
mi, potomci njegovi, stojimo uza svog svetog cara-muenika. Samo kroz muenitvo
dolazi se na nebo, podri nas, Boe, u muenitvu. Samo e heroji pravde videti lice
Tvoje, ah, Boe, ti jedini moe udahnuti ivot u mrtve kosti i herojstvo u male due!112
I ovaj navod iz propovijedi O buduoj srenoj otadbini pokazuje kako je car Lazar i
Velimiroviu bogougodna linost.113
Njegoa, svoju glavnu bogougodna linost, jeromonah stavlja u drutvo
sa, prema njegovom smatranju, religioznim junacima kao to su Carlyle, Emerson,
Lamartine i Dostojevski.114 Drame Njegoeve religioznosti Velimirovi usporeuje
s mukama redom zapadnih velikana. Primjerice: Avgustin je uzalud traio Boga u
vidljivom svetu; on ga je naao u sebi. Tako i Paskal; no ne sasvim, tako i Njego.115 Ili:
Njego je proao kroz najtee faze skepse, rezignacije i agnosticizma, dok nije doao
do svoga Vjeruju, a i Augustin je tako postao hrianinom.116 Ali, prema svemu
sudei, za naslov zbirke Iznad greha i smrti posluila je misao potaknuta istonim ocem
107

Usp. [Velimirovi], Religija, 159, usp. [Velimirovi], Iznad greha, 125.

Konstrukcija na temelju usp. [Velimirovi], Religija, 181, 129, 144, 157.
109
Usp. Skerli, Nikolaj, 330.
110
Usp. [Velimirovi], Religija, 37 (dva puta), 146.
111
Naravno, u percepcijama upitnog religiolokog i/ili teolokog utemeljenja mogu se svetosavskim
smatrati njegovi iskazi tipa onog u realpolitiko-polemikoj besjedi Meu Scilom i Haribdom:
Krvavi Islam, brao, i crno-uto hijensko hrianstvo Zapada, to je jedna ista vera ([Velimirovi],
Iznad greha, 100).
112
Usp. [Velimirovi], Besede, 331.
113
Ako samo kroz muenitvo dolazi se na nebo, to je s podvinitvom koje bi oliavali Sava
i drugi religiozni velikan koji nisu bili u prilici svoje opredjeljenje za carstvo nebesko dokazati
muenikom smru, poput kosovskih heroja pravde?
114
Usp. [Velimirovi], Religija, 37.
115
Isto, 120.
116
Usp. isto, 142.
108

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

273

Ivanom Zlatoustim.117 Naime, nakon to citira sv. Ivana, koji veli da kao to je grijeh
hrana smrti, tako je i pravednost unitenje i iezavanje smrti, Velimirovi primjeuje
da iskustvo ui kako je obratno pravilnije rei, da je smrt hrana grehu, i unitenje i
ieznue pravednosti.118 No, glavno je: greh i smrti se uzajamno podravaju. A za
ljude glavno je: izdii se iznad greha i smrti. Bojati se greha i ne bojati se smrti. To je
najvie junatvo i najspasonosnija dogma, zakljuuje jeromonah.119
Prema zanimanju odnosno vokaciji osoba koje spominje, moe se zakljuiti da
su Velimiroviu od teloga religiozniji knjievnici, i to nerijetko oni koji su bili sporni
crkvenim instucijama (Lamartine, Tolstoj, Maeterlinck). Vie se pokazuje utjecaj
knjievnika, poglavito romantiarskih, nego pravoslavne teologije i/ili duhovnosti
osim one posredovane Dostojevskim. Ako se ve bio vratio iz Rusije, gdje je poslan da
se opravoslavi, opravdano bi se oekivalo da Velimirovi ne samo da vie spominje
pravoslavlje nego da istie primjere osoba izraene pravoslavnosti. Znakovito je da
Velimirovi u motima Beseda pod gorom koristi est citata iz De imitatione Christi,
djela koje se u pravilu pripisuje katolikom redovniku Tomi Kempencu; ali u sve tri
analizirane knjige, ako smo dostatno pozorno itali, ne spominje Philokalia ton hieron
neptikon, zbirku tekstova istonih otaca i drugih asketa objavljenu i u ruskoj varijanti.120
A vanost Filokalije (Dobrotoljublja) za pravoslavnu duhovnost izjednaava se s
vanou koju je Sveto pismo imalo za cijelo kranstvo, odnosno ona je nedvojbeno
Biblija pravoslavne duhovnosti.121
Kao da se Velimirovi trudio da ne spominje pravoslavlje, konkretno, ne samo
u onim propovijedima koje se mogu klasificirati kao religiozno-humanistike (poput
besjede O velikom imenu), nego i u onim koje su izrazito nacionalno-religiozne (O
buduoj srenoj otadbini i poglavlje Otadbini u Iznad greha i smrti). Jeromonah
naglaava kranstvo, ali vrijedi razmisliti o Najdanovievoj tvrdnji da predohridskim
oratorstvom mogao je Vladika govoriti svuda gde se veruje: u pagodi, sinagogi, damiji
i u svakom drugom templumu sveta.122 Radovan Bigovi, autor najsustavnijeg djela
o Velimirovievoj kranskoj filozofiji, smatra kako rane besjede u kojima svako
pronae neto za svoju duu ne samo to su mogle biti izgovorene svuda gde se
veruje nego su one ba i bile namenjene svima koji veruju.123
Za te dvije ocjene, koje su prihvatljive cum grano salis, mogu se pronai
argumenti u tome to su neto za svoju duu mogli pronai i spiritisti. Jer, spiritizam
nita drugo nije do pokuaj, da se opitom dokae glavna istina vere hrianske, i svake
vere, besmrtnost. To zahteva moderno vreme.124 Premda nisu Velimirovieve rane
besjede bile podobne za sinagoge ili damije, u njegovim je tadanjim radovima
vidljiva tenja za sveovjeanskim iskoracima. Tako u Sna o slovenskoj religiji
poruuje: Vi morate doi s jednom religioznom filosofijom, koja e biti razuman i
117

Zlatousti je jedan od pravoslavna Sveta tri jerarha, te je, kao i Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski,
nauitelj Katolike crkve (Doctor Ecclesiae).
118
Usp. [Velimirovi], Iznad greha, 76.
119
Isto, 76. Formulacija je otvorenija od one da samo kroz muenitvo dolazi se na nebo.
120
Usp. [Velimirovi], Besede, 187, 227, 238, 246, 261, 291. Svaka od 13 besjeda u pravilu ima
biblijske i nebiblijske citate.
121
Usp. Corneanu, Isusova molitva, 17.
122
Najdanovi, Tri, 145.
123
Usp. Bigovi, Od Sveoveka, 83.
124
[Velimirovi], Iznad greha, 236.

274

Mirko Mlakar

prirodan osnov jednoj opteoveanskoj kulturi.125 Oita su jeromonahova ekumenska

nastojanja: Saberite sve one, koji se u malome razilaze, a u velikome slau, i vi ste
sabrali sve crkve i sve sekte. Saberite sve one, koji su se ravo poznavali i zbog ravog
poznanstva omrznuli, i nauite ih boljem poznanstvu i boljoj ljubavi.126 Autor kao da
cilja i izvan granica kranstva: Vi ete sabrati brau razjedinjenu svojom sabornom
religijom. Vi ete izbrisati granice meu ljudima, meu narodima i rasama, meu
verama i filosofijama. Svaija vera nai e jedan ton na vaoj harfi, i u svaiju veru vi
ete uneti po jedan zvuan i dubok ton.127
Ekumenizam je samo jedna od dimenzija Velimirovieve sveovjeanske
usmjerenosti koja se gubi u kasnijim radovima. Prikazujui ranog Velimirovia,
teolog i filozof Atanasije Jevti napisao je i kako treba priznati da u to vreme on
ispoljava slabije poznavanje Svetih Otaca Crkve i njihovo bogoslovlje o pravoj veri i
pravoj Crkvi (episkop misli na svoju, Pravoslavnu crkvu).128 No, prije bi se reklo da je
jeromonah imao ba tendenciozno slab odnos prema njima. Uspjeli smo pronai da se
izrijekom spominje samo Zlatousti, konkretno u dva od 18 nebiblijskih citata u motima
zbirke Iznad greha i smrti.129 Pitanje je koliko je uope smatrao vanim svoje sluatelje
i itatelje i elementarno upoznavati s ocima-svecima. Uostalom, vidjeli smo kako se
vrlo slabije odnosio i prema sv. Savi. Jednostavno, to je bilo doba Nikolaja Prvog.
Analiza tekstova upuuju na opravdanost podjele na dva poglavlja u Vladiinom
ivotu doohridsko i poohridsko budui da tek s dubokim prelomom u
Ohridskoj eparhiji maloshimnik Nikola postaje velikoshimnik Nikolaj.130 Premda
se o promjene u Velimirovia poele pisati jo poetkom 20. godina 20. stoljea;
pregnantno ih je izrazio Duan Stojanovi izjavom da postoje dva Nikolaja. Taj je
filozof i teolog 1926. godine u prikazu Omilija ponudio nerazraeno ali inspirativno
razlikovanje u Velimirovievu djelovanju. Velimirovi je u prvom razdoblju religiozni
mislilac svetskog [svjetovnog] tipa u kojega je oigledan neposredni uticaj Zapada
i zapadnog shvatanja hrianstva. Tada je kod njega religioznost i religija bila ak pre
starozavetna i zoroastrijanska: Bog treba da ima svoje mesto u ivotu ovekovu. Onda
je u njemu bilo vie literature nego li religije, vie filosofiranja nego li religioznosti.
Velimiroviu je hrianstvo kao ogromna injenica u izgradnji kulture, a njegovo
hriansko saznanje bilo je vie istorijsko nego li spiritualno (duhovno).131 Za razliku
od vremena Religije Njegoeve i Besedama pod gorom; u drugog Nikolaja, pisca
Omilija, koje su potpuno u duhu najdubljih hrianskih spiritualnih tumaenja,
odraava se hrianski i pravoslavni odnos prema ivotu.132 Drugim rijeima, tek
je tada Velimirovi, koji je ve postao episkop, bio na putu u razdoblje koje bi se
uvjetno moglo oznaiti kao svetosavsko.
125

Isto, 146.
Isto, 145.
127
Isto, 144.
128
Usp. (Jevti), Hristologija, 69. Jevti istie da je Velimirovi Omilije (1925.) pisao molitveno
usamljen u Hilandaru, srpskom samostanu u Svetoj Gori, a i Ohridski prolog (1928.) stvaran
je po grai i iskustvu s Atosa. Ti radovi zato odskau od svih dotadanjih, pre svega po svom
jevanelsko-crkvenom duhu, po pravoslavnom, svetootakom sadraju i iskustvu, pa izlagati
Hristologiju Omilija i Ohridskog Prologu znailo bi prosto prepriavati Svete Oce, iroko koriene
i navoene (isto, biljeka na str. 72).
129
Usp. [Velimirovi], Iznad greha, 195, 206.
130
Usp. Najdanovi, Tri, 119.
131
Usp. Stojanovi, Episkop, 201.
132
Usp. isto, 201-202.
126

KAPIJA POMORAVQA

GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE

U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA

275

LITERATURA
Arks, Urs fon [Arx, Urs von], Episkop Nikolaj Velimirovi (1880-1956) i njegove
studije u Bernu u okviru starokatolikih i srpsko-pravoslavnih odnosa, u: Srpska teologija
u dvadesetom veku: Istraivaki problemi i rezultati II., prir. Bogoljub ijakovi, Beograd:
Pravoslavni bogoslovski fakultet, 2007.
A. T. R. [Atanasije Rakita], Nikolaj iki Velimirovi; u : Enciklopedija pravoslavlja,
knj. 2 (I O), gl. ur. Dimitrije Kalezi, Beograd: Savremena administracija, 2002.
Bigovi, Radovan, Od Sveoveka do Bogooveka: Hrianska filozofija vladike Nikolaja
Velimirovia, Beograd: Drutvo Raka kola, 1998.
[Bonjakovi], Valerijan, D-r Nik. Velimirovi: Religija Njegoeva: (Svretak), Vesnik
Srpske crkve 12/1911, XXII, Beograd
Corneanu Nicolae, Isusova molitva i poboanstvenjenje, Svesci 93/1998, Zagreb
Cvitkovi, Ivan, Rjenik religijskih pojmova, drugo, dopunjeno i proireno izd., Sarajevo:
DES, 2005.
Dartel, Geert van, irilometodska ideja i svetosavlje, Zagreb: Kranska sadanjost,
1984.
Dimi Ljubodrag, Srbija 18042004: Suoavanje sa prolou, u: Dimi Ljubodrag [i
drugi], Srbija 18042004: Tri vienja ili poziv na dijalog, Beograd: Udruenje za drutvenu
istoriju, 2005.
Dimitrijevi, Vladimir, Oklevetani svetac: Vladika Nikolaj i srbofobija, Gornji Milanovac:
Lio, 2007.
Elijade, Mira [Eliade, Mircea] i Kuliano, Joan [Couliano/Culianu, Ioan], Vodi kroz
svetske religije, Beograd: Narodna knjiga Alfa, 1996.
Enciklopedija ivih religija, glavni urednik Kit Krim [Keith Crim], Beograd: Nolit, 1990.
Ili, Aleksa, Moji doivljaji, Beograd: tamparija Sv. Sava, 1931.
Jani, ore, Hadija venosti, Beograd: Hrast, 1994.
[Jevti], Atanasije, Duhovnost pravoslavlja, (2. izd.), Beograd: Hrast, 2001.
(Jevti), Atanasije, Hristologija Sv. Episkopa Ohridskog i ikog Nikolaja, Vidoslov
29/2003, X, Manastir Tvrdo (Trebinje)
[Jevti], Atanasije, Bog Otaca naih: Rukoveti sa njive Gospodnje, Hilandar (Sveta Gora
Atonska): Manastir Hilandar, 2000.
(Jevti), Atanasije, Sveti Sava i Vladika Nikolaj, Hrianska misao 1-4/2003, XI, Beograd
Jovanovi Stoimirovi, Milan, Portreti prema ivim modelima, prir. Stojan Treakov i
Vladimir ovljanski, Novi Sad: Matica srpska, 1998.
Kratka istorija Mitropolije Crnogorsko-primorske: (1219-1999): sa ematizmom za
1999. god., Cetinje: Svetigora, 1999.
Merz, Ivan, Utjecaj liturgije na francuske pisce od Chateaubrianda do naih dana, <http://
www.ivanmerz.hr/sabrana-djela/dizertacija-hrv/36-II-3.pogl..htm> 21. 8. 2011.
Mileusni, Slobodan, Sveti Srbi, tree dopunjeno izd., Birmingham: Lazarica Press,
Beograd: Milica-pres, 2003.
Najdanovi, Dim. [Dimitrije], Mlada propoved Nikolaja Velimirovia, Vesnik Srpske
Crkve 3-4/1929, XXXIV, Beograd
Najdanovi, Dimitrije, Svetosavlje; Filosofija istorije Imanuela Hermana Fihtea i drugi
spisi iz filosofije, bogoslovlja i knjievnosti, prir. eljko Jeli, Beograd: Jasen i Fond istine o
Srbima, 2003.
Najdanovi, Dimitrije, Tri srpska velikana, Minhen: Sveanik, 1975.
[Popovi], Justin, Na kulturnoj raskrsnici, Vesnik Srpske Crkve 3-4/1929, XXXIV,
Beograd
[Popovi], Justin, Rei u vremenu o venosti: Izabrane besede, izbor: Slobodan Kosti,
Valjevo: Manastir elije, 2001.
[Popovi], Justin, Svetosavlje kao filosofija ivota, (Sabrana dela svetog Justina Novog u
30 knjiga, knj. 4), Beograd: Naslednici Oca Justina, Valjevo: Manastir elije, 2001.
Proti, Milisav, Bio-bibliografija; u: Jankovi, Milan, Sveti Episkop Nikolaj: ivot, misao
i delo, knj. III, Beograd (abac): Eparhija abako-Valjevska, 2003.
(Radovi), Amfilohije, Predgovor; u: [Velimirovi], Nikolaj, (Izabrana dela u 10 knjiga,

276

Mirko Mlakar

knj. I, prir. Ljubomir Rankovi i Radovan Bigovi), Valjevo: Glas Crkve, 1996.
Skerli, Jovan, Nikolaj Velimirovi: Religija Njegoeva; Pisci i knjige, knj. I: Prikazi i
lanci (Izabrana dela Jovana Skerlia, knj. II, prir. Jovan Peji), Beograd: Zavod za udbenike
i nastavna sredstva, 2000.
Stanii, Milomir, Nikolaj: Kratak osvrt na ivotni put i filosofiju Vladike ikog Nikolaja,
Vest Lafajet : autorovo izd., 1977.
Stojanovi D. [Duan], Episkop Ohridski Nikolaj: Omilije na nedeljna i praznina
jevanelja, Bogoslovlje 2/1926, I, Beograd
[Stojevi], Pavle, Da nam budu jasnija neka pitanja nae vere, knj. 1, Beograd: Izdavaki
fond Arhiepiskopije beogradsko-karlovake, 1998.
Stojkovi, Andrija, Srpski narod na razmeu Istoka i Zapada: Prilozi istoriografiji,
istoriologiji i istoriozofiji, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 1999.
The Wordsworth Encyclopedia of World Religions, Ware: Wordsworth Editions; 1999.
Velimirovi, Jovan, Rukopis; u: Jankovi, Milan, Episkop Nikolaj: ivot, misao i delo,
knj. I, Beograd (abac): Eparhija abako-valjevska, 2002.
Velimirovi, Nicholas [Nikolaj], The Soul of Serbia: Lectures delivered before the
universities of Cambridge and Birmingham and in London and elsewhere in England, 2.
edition, London: The Faith Press, 1916.
[Velimirovi], Nikolaj, Besede pod Gorom; (Izabrana dela u 10 knjiga, knj. I, prir.
Ljubomir Rankovi i Radovan Bigovi), Valjevo: Glas Crkve, 1996.
[Velimirovi], Nikolaj, Iznad greha i smrti; (Izabrana dela u 10 knjiga, knj. VI, prir.
Ljubomir Rankovi i Radovan Bigovi), Valjevo: Glas Crkve, 1996.
[Velimirovi] Nikolaj, Nie i Dostojevski; (Izabrana dela u 10 knjiga, knj. II, prir.
Ljubomir Rankovi i Radovan Bigovi), Valjevo: Glas Crkve, 1996.
[Velimirovi], Nikolaj, Predgovor; u: [Popovi], Justin, Svetosavlje kao filosofija ivota,
(Sabrana dela svetog Justina Novog u 30 knjiga, knj. 4), Beograd: Naslednici Oca Justina,
Valjevo: Manastir elije, 2001.
[Velimirovi], Nikolaj, Religija Njegoeva; (Izabrana dela u 10 knjiga, knj. I, prir.
Ljubomir Rankovi i Radovan Bigovi), Valjevo: Glas Crkve, 1996.
[Velimirovi], Nikolaj, U harmoniji s Beskrajnim; (Izabrana dela u 10 knjiga, knj. III,
prir. Ljubomir Rankovi i Radovan Bigovi), Valjevo: Glas Crkve, 1996.
Veljai, edomil, Razmea azijskih filozofija, knj. 1, Zagreb: Sveuilina naklada Liber,
1978.
Zirojevi, Olga, Kosovo u istorijskom pamenju: Mit, legende, injenice, (separat u:)
Republika 111/1. 3. 1995, VII, Beograd

WHERE IS ST. SAVA?: GIANTS AND ORTHODOXY IN BELGRADE

BOOKS OF HIEROMONK NIKOLAJ VELIMIROVI
Summary
The article mainly deals with the great people mentioned in Belgrade books of
hieromonk Nikolaj Velimirovi [Nikolai or Nicholas Velimirovic] (1881-1956), the
most important Serbian religious thinker of the 20th century. (He was consecrated a
bishop in 1919 and canonized in 2003). In Religija Njegoeva [The Religion of Njego]
(1911), Besede pod gorom [Sermons or Speeches under the Mount] (1912) and Iznad
greha i smrti [Beyond Sin and Death] (1914), works which in the original editions had
a total of 950 pages, St. Sava Nemanji, the medieval founder of the Serbian Orthodox
Church and the most important Serbian saint, is explicitly mentioned twice, less than,
for example, Zoroaster, Augustine or Dositej Obradovi. It is also significant that in
three books the words with basis Orthodox appears only three times. The analysis
suggests that the Velimirovis works created before the World War I could hardly
be put into context of svetosavlje [Saint-Savaism], but it is justified to speak of Two
Nikolajs (D. Stojanovi).
KAPIJA POMORAVQA

277

,
,

:
,
,
,
..
: , , ,
, , .
98
, 329
1.986 . , ,
, ,
, 98
, 346 2.087 . ,
20. ,
, ,
323
2.003 .1
,

, , , ,
//
,
.
, ,
,
.
: ,
, ., ,
, ,
.
(), ,
1

, 1918-1941, . I, , 2005, . 110.

278

.2 , 21
373 , 48 , 98 , 33
74 . 45
, .3

, ,
, 6. 1921. 173.333
.

351

6.233

12.600

18.833

106

2.010

4.500

6.510

29

1.160

3.000

4.160

1.600

3.000

4.600

300

1.200

1.500

800

1.200

2.000

360

3.600

5.000

8.600

400

600

1.000

150

6.000

10.000

16.000

12

360

700

1.060

12

2.800

5.000

7.800

14

920

2.500

3.420

750

1.000

1.750

30

600

1.200

1.800

20

1.000

2.500

3.500

700

1.200

1.900

12

240

500

740

500

500

1.000

500

500

1.000

1.000

2.000

3.000

500

500

1.200

1.700

200

500

700

500

600

1.100

, (: , 66), -1.773;
,
, , 2010, . 28.
3
,
, , 2010, . 34.

KAPIJA POMORAVQA




: ,
,

, ,

2100

279

160

600

760

300

600

900

10.000

15.000

25.000

1.000

2.000

3.000

20.000

20.000

40.000

4.000

6.000

10.000

: , ,
-1.286.
,
, , ,
,
, .
(9,90 8,10), , ; 18
, , , , , ,
, , ,
, (5
4), ,
12.000 , 150
351 12.233,
20.000 .4
,
, ,
93 , 1921. ,
1.042.805 , 11.213
.
, ,

. , 15.689 , ,
, , 9.109
.

19

156.735

8.249

10

100.011

10.001

17

203.109

11.947

19

298.091

15.689

, 66, -1.286.

280

16

145.738

9.109

12

139.121

11.593

93

1.042.805

11.213

: , ,
-1286.

, , ,
, . ,
, 1.770 ,
33.500 . ,
40.378 , , ,
2.500 . 83.850 ,
,
, 577 . , ,
. 68.133
, ,
650 .
38.137
, , 2.318 .
, 22.720 , ,
2.020 .

9.250
7.940
5.400
2.700
8.030
3.030
8.450
3.735
4.220
3.270
6.550
33.500
29.000

KAPIJA POMORAVQA

281

8.900
3.690
7.720
4.040
5.540
1.770
5.790
40.378
2.450
8.000
5.450
5.000
17.230
10.000
2.500
3.213
22.130
7.000
3.293
5.500
8.806
1.500
577
3.063
2.750
28.690
7.900
10.870
1.880
8.000
4.420
2.880
83.850
1.556
32.000
8.388

282

4.740
22.500
1.035
13.630
65.431
12.000
4.999
1.538
40.300
8.000
1.580
4.667
28.000
4.189
650
6.755
68.133
11.120
5.263
10.610
5.845
2.318
11.756
4.175
13.000
2.700
3.548
5.937
17.123
3.616
7.260
38.137
3.330
8.071
5.700
19.000
KAPIJA POMORAVQA

283

7.824
7.070
15.400
7.150
2.020
16.010
12.480
15.676
22.720

: , ,
-1286.

,
.
1921.
. , ,

10.000 , 65 69,89%
, 250
500 ,
5.000 .

, ,
. ,

,
.

1919. 1920. ,
1914-1920. 21.
1920, 22.
27. 1920. . .
1) 2) .

, .
.
, ,
-
.
1914.
. ,

284

.5
15. 1921,
1. 1921. .
1921. 1922.
,
. 9. 9. 1921. ,
28 , 1.
1921. 7. 1922. 18 ,
, 24. 1921.
.6

503.146 , 17.969 .
51.500 ,
1.500 .
906.172,35 , 45.307,62
, , 116.710
, , 6.000 ,7
71,30%
, 32,67%
,
78,57% , .

4.050

+2.280

+128,81

4.960

+2.260

+83,70

11.930

+6.390

+115,34

13.350

-15.650

-53,96

14.250

+10.515

+281,53

14.600

+10.910

+295,66

15.000

+13.000

+650,00

16.800

+8.770

+109,21

20.968

+12.218

+139,63

22.400

+17.000

+340,00

32.415

+23.165

+250,43

32.530

+28.310

+670,85

34.760

+27.040

+382,46

5
,
, , 2010, . 59.
6
.
7
, . 60

KAPIJA POMORAVQA

285

42.400

+34.460

+434,00

79.608

+73.058

+1.115,39

160.045

+126.545

+377,75

14.389

+8.939

+164,02

4.960

+3.080

+163,83

5.160

-340

-6,18

5.540

-1.460

-20,86

6.150

+3.270

+113,54

6.300

-1.700

-21,25

6.410

+3.660

+133,09

10.000

-870

-8,00

11.518

+7.098

+160,59

13.400

+5.500

+69,62

13.570

+10.507

+343,03

13.949

-14.741

-51,38

+19.000

-3.130

-14.14

19.955

+16.662

+505,98

21.333

+12.527

+142,25

51.550

-32.300

-38,52

10.000

+8.462

+550,19

12.360

+10.780

+682,28

12.609

+4.609

+57,61

13.500

+8.760

+184,81

18.000

+16.965

+1.639,13

22.700

+14.312

+170,62

23.000

+21.444

+1.378,15

28.150

+23.483

+503,17

30.900

+5.400

+21,18

48.850

+42.075

+622,87

53.090

+48.091

+962,01

60.000

+48.000

+400,00

64.000

+32.000

+100,00

66.500

+52.870

+387,89

76.000

+71.811

+1.714,28

92.000

+64.000

+228,57

116.710

+48.577

+71,30

118.206

+77.906

+193,31

24.572

-43.859

-62,44

11.520

+4.450

+62,94

286

17.171

+10.021

+140,15

19.400

-3.320

-14,61

21.850

+13.780

+170,73

32.580

+16.904

+107,83

35.040

+19.640

+127,53

37.410

+24.970

+200,72

42.000

-1.000

-2,32

50.000

+42.176

+539,05

8.850

+3.150

+55,26

: ,
, , 2010, .62-71
11
,
10 ,
17, 18
, . ,
26. 1922.
. , ,
. 28 , 18
,
1921. .
.8
, ,
, , , ,
,
. ,
. 1924,
29. 1922,
, ,
50 2,5%,
.9
, , ,
, .

,

, , ,
, .
19.
1904. ,
8
,
, , 2010, . 72.
9
, . 74.

KAPIJA POMORAVQA

287

5. 1929. ,
,10 : 1(
,
,
; 2)
, ,
,
, ,
, , , ;
3) ; 4 ( ,
, ; 5)
; 6) ,
; 7)
, ;
8) , , ,
.11
je, , o ,
o .12 ,
,
,
.
, : 1)
, ;
2) , ,
; 3) ;
.13
,
.
o 1919. ,
, 1920.
, , ,
,
,
.
,

,
, , ,
10
,
,
.
. 13. 19. 1904. .
11
19. 1904. , , 1904, . 7.
12
: ,
, , , ,
.
13
19. 1904. , , 1904, . 9;
, 1918-1941, . 1, , 2005, . 70.

288

, .
,
.14 , ,
,
, , ,
, ,
, , .
, 1920. ,
,

. , 1920.

. 157
, ,
.15
, 14,
1920. , . 21.107,
,
,
. 157 ,
,
. ,
20. 1920. , . 43.113, ,

.16
, ,
1920. ,
.
.
. , 570.832
1920.
304.153 53,28%,
172.930 105.183
61%, 57,09%,
68,25%.17
1920. , :
, , , , ,
, , ,

, 1.203.000
50.000 .18
14

, , , 1928, . 104.
16
, . 109; , 1918-1941, . 1, ,
2005, . 72.
17
, . 75.
18
, . 139.
15

KAPIJA POMORAVQA

289

1921.
.
,
68,19% . , ,
, ,
1924. :
.
.
, ,
150 ,
,
6.000 , .19
,
,
. 1922/23.
37 26,43% ,
. 43,90%.
, 85 60,71%
, 36
25,71%, , .
,
75,71% , 22 15,71%
, 12 8,57% .
, , , 26 18,57%.

1922/23.

21

16

14

20

10

19

24

35

27

12

28

11

33

37

24

19

11

26

24

22

23

18

23

18

30

11

30

11

31

10

103

37

85

55

104

36

106

22

12

114

26

: , 1918-1941, . 1,
, 2005, . 148,149.

19

, . 80.

290

,
,
.
, , , ,
,
, .
1919/20 , , ,
.20
1922/23. 58,16%,
64,54%,
.
, .
, 129 91,49%
. 89 63,12%
, 102 72,34% .
, 113
80,14% .
,
, ,
, ,
,
. ,
, ,
. ,
.21
1922/23.
8.371 , 60 , 32
28 .
, 25 31
,
69 ,
, , ,
.

, , ,
, , ,
, .
, ,
.
1924/25 ,
: .
. ,
, .
.
20
21

, 66, -1.775.
, 66, -1773.

KAPIJA POMORAVQA

291

1922/23.

843

887

1.730

28

30

58

1.100

1.210

2.310

28

31

59

2.069

812

2.881

69

27

96

414

1.036

1.450

10

25

35

4.426

3.945

8.371

32

28

60

: , 1918-1941, . 1,
, 2005, . 207.
, :
,
. ()
, ,
.
. ,
, . ,
. , ,
, :
, ,
, , . 22
,
,
1925/26 :
. , ,
, , . .
1919, ,
.
1925/26 :
.
, ,
. .
, ,
, , ,
, , 23
22 , . 154, 201,202, 205.206.
23 , 66, -1.313; , 1918-1941, . 1, ,
2005, . 207.

292

,
, ,
1921. 1.042.805 ,
11.213 . , ,
,

,
.

, ,
,
,
,
,
.
Summary
In World War I elementary school in the district of Moravia, and in most
parts of Serbia, suffered material destruction, which in March the 1921st year
was estimated at 1,042,805 dinars prewar valueswhich amounted to 11,213 dinars
on average at one school. It is a pity, however, was significantly higher than the
compensation required showing, since a large part of local primary schools had
anxiously and poor quality school buildings and a very modest equipment, making
them not much destruction and devastation is not anticipated, a large financial
compensation. Difficult economic conditions and lack of political stability in the
district, after the First World War, with insufficient foundation primary school
popular among the broadestlayers, but also in local government - municipal
governments, caused bad paying for primary schools, which resulted in slow
recovery old and rarely raising new quality of school buildings and equipping
them notsatisfatede a long post-war period.

KAPIJA POMORAVQA


1862.

293

,
,
110,

1862.

:
1862. 1915. .

.
: , , , ,
, , ,

. ,
.

.

.

, , ,
,
, .
31. /12. 1857.

. 11/23.
26. /8. 1857.
1700 : 2 , 2
, 20000 ,
, .1
1860.
. ,
,
1
- - 11. 1857 1256,
11. 1857 1094, 26. 1857,
1355.

294

() .
:
, .
. ,
27. /9. 1862.
.
,
. 1862.
-
( ). 1863.
.
20
. 1863.
20.000 40.000
300 1000 .2
1863.
36200 1845 3000
1854 ( 3000 ).
, , ,
.3 ,


.
, 1866.
27.000
(Lorenz) 13,9 1854 ( 18,1
.1849). 1867. 28.000
14,7 1850/56
5000 ( 500
). 1850/56
55.000
.4
1877.
39.276 , 24.573 71.521
( ), .
. 9000
13,9 1000 11 ,
28. /10. 1878.
2

1853 - 1973, 1973, 15: . Spasi, Kragujevaka fabrika

oruja, Beograd 1973, 62; . , . ,
1804. 1915. , : , 2008, 476
3
31000 . . Spasi, Kragujevaka fabrika oruja,
Beograd, 1973, 60; . ,
1862. , .
XLVIII, 1939, 198-200; . ,
III, -, 1925, 119; . , . , . , 477.
4
. , XVIII XX ,
31, 2003, 152 -154; . , . , . , 478
.

KAPIJA POMORAVQA


1862.

295

. 1877/8.
2308 .5

.
.

.
1876.
1877-1878. .

, . ,
1,820.742 , 2,913.000
2,855.096 , 136.800 331.480
, 133.200 104.950
, 57.000 700 14050 300
, 8163 12 , 46129 4
, 4610 12 , 9711 4
( ), 2146
4 , 515 12 , 790
15 , 63100 .
3,629.000
, 100.000 , 100.000
, 47861 2000 24
. 35276
1310 4 2000
24 .6
20. /1. 1881. .
6,000.000
100.000 . 19./1.
1881. . 100.000 10,15 1880
. .
.

.
10.000 10 90.000
5000 .

8/20. 1883. . 5/17.
1883. . 1/13.
1884. . .
. 80 , ,
. , 4000 10,15 .
1884 ( ) 4000
5
, 1877 1878 - III
, 1878, 4, 13-14, 19.
. . , . , . , 478 -9.
6
, 1877 1878 - III
, 1878, 18

296

. 1884 ( ).7 ,
- .
31. ,
, 16/28. 1897. .
110.000 .99, 1,000.000 ,
90000 .99.
31. /13. 1904. 193565
( ) I II
90015 99.8 1907. 30000
99/07 1910. 34000
154000 . 1911.
9000 1910.
( ) 32000
1910 4800 1910. .
1911.
195000
, 10%.
-
1908. , x .9
-

.
30. 1906.
47 75 . 907
3000 (2400 600 )
188 141000 (112800 28200 ).
1909. . x
1910. . 40
75 . 907,
. ,
, 600
645 .
1907. .
1910. 47 53
.10 1906. ,
.
7

, . 23 6. 1881, 488-492; 1503

19. /1. 1881. ., . 27 1. 1881, 583/4; 19.
1885; . , - . II
1862-1898, , 1952, 419. . , . , . , 479 480.
8
, . 14, . . 5 ,
31. 1904. .
9
9.
19. /1. 1909. . .
1908. . , , 1908.
10
1907 1907 . 75 , 1915; . ,
, 1930, 481 482; ., , III/1932, 17

KAPIJA POMORAVQA


1862.

297

.
.
,
.
, 200
, .
1909.
1910. 1911.
20000 .
.
, .11
.
20000 31. /13. 1911.
( 80%) .

. ,
(26. /9. 1910. )
, ,
. x 19. /1. 1910.
160000 40000
. .12


80000 .

.
.
16/29. 1910. .
1911.
1912.
.
1912. .

.13
16/29. 1910.
26.
/8. 1910. ( )

907.14 -
.
75
325000 49000 1310 197
11

. Spasi, . , 108
,, 14, 8, . 19; . , 75
-1907 -1907
1907-1916. , Museum 3/2002, 2002, 132.
13
. Spasi, . , 108
14
, 14, 8, . 19
12

298

1507 . 172874
,
651 .15
4/17.
1914. 220 .
18/31. 1914.
75836
16600 75 .16
, .
,
. , 3000
12 . 24 250 260
200 .
,
, 120.000.
5000 20.000
. .
80 100
.
6500 , 12000
.17


.18
1914.
.
,
10/23. 1914.
20000 75 . , 15000
.
1910/11.

( 1907, 1911).
18500 5 6 15000
. 3500

.
10/23. 1914.
20000 75 .
10000 10000 75 .
15

., , III/1932, 15 18
., 1914. , VII/1933, 53
17
., , III/1932, 22
18
: . ,
XX , : 1912.
, , 2007, 75-89; . ,
1915. , . 55, 1997, 183196; . , 1901-1915, -
. 2, 2000, 6-20;
16

KAPIJA POMORAVQA


1862.

299

12/25. 13/26.

. , 1897
( ,
350 280 ). ,
.
,

.
15/28.
4000 18. /1. 24
11000 .19
1915.
1915.
9
1915. .
.

- 1915.


. ,
16/29. 1914. I
. 20 ,
-
.

, .
,
,
. 25. /7.
1915. -
, , 100 16
300 .
10 . 1915. .
,
(Gnie) . 28. /11.
-
,
. 99
. . 99 3. 1915.
19
, , V,
1922, 60, 62-63
20
,
I , 16./29. 5./18. 1914. .; .
, 1901-1916. , (
), . 35-41; . , 1915. ,
2, , 2004, 59-60

300

100 150
. 10.
,
.
, 19. , 50 40 .
-
1915. . 1915. ,
-
( ). ,

. 16/29.

.
. 1.
,
.
, 10.
. ,
. 99, 6
200 . ,
,
. ,
200 . 500 , 200
50 40 . 100 150
, 3. . 22. ,
- 144 5
, 2 40 , 2 60 , 8 , 2 22 .21

Summary
In Serbia, the infantry and artillery ammunition produced before the first
Serbian uprising, but in the form of craft. Only the construction of the Gun Foundry
in Kragujevac and ranges from the production of ammunition, although the cannon
cannonballs manufactured in Majdanpek not in Kragujevac. Yet from the 1862nd
The beginning of the industrial production of infantry and artillery ammunition in
Kragujevac. Military facilities in pragujevcu have played a very important role in
supplying ammunition to the Serbian Army during World War II. Kragujevac is the
Serbian army received quite enough ammunition shooting but was not negligible
contribution to the supply of artillery ammunition, especially during the critical
period in the fall of the 1914th year.

21
, . 846; N. oki,
Bombe pukovnika Vasia, Oruje br. VIII, 38; . , 1915.
, 2, , 2004, 60, 78 79; 92 93.

KAPIJA POMORAVQA

301

,
,

:
-

19121918. .
, .
: , , ,
, , ,
, , ,
1876.

XIX . ,
.1
.
,
,
, ,
.2
, .
.3

, , 1876. . ,
24./8. 1876.
. 2
1
- :
1877-1878. , . , 1879; .
, - , 1876, 1877. 1878. , . I-II,
1907; . , 1876-77, 1925; . , . ,
- 1876-1878, 1981.
2

. . , 1835.
1883. , (), , I, 1896, 63.
3
. , 1876. , .
9, 1978, 139; . , 1861-1883,
, . 4, 1951, 78.

302

2 , 8 4 ,
.
6 : , , , ,
. ,
I ,
.
3 8 4 .
. , ,
4 4 4.
,
,
. ,
: , , .5

. 12./24. 1876.
,
, I I II (
), I II (
) I II ( ).
15./27. 1876. ,

.6 25./6. 1876..

. 30./11. 1876.
-
I , II III .7
-
.
( 12/24. 14/26. 1876..) I
( 4 ) ( ), II
( 6 ) (
) III ( 8 ) (
).8
II , II III
, . j
. .9
4

, , 1876.., , 1881,
61-71.
5
, .1, .3, ..10, .6; .16, .28, ..4/1, 312; . ,
, . 6, 1953, 70; . , . , .., 30.
6 . . , .., 68-69; (
,
, ).
7
. . , .., 70.
8
, 16-18. 1876. , , II,
1898, 140.
9
, 1876. , , IV, 1898, 398;

KAPIJA POMORAVQA

303

10./22. 1876. ,
, .
.
I
II III .
4 : , , .

, , ( 23.
1876./4. 1877. ),
, .10
1876.
, 1877/78.
. 1877/78
.
.
I
.
.
,
1876. , . .
10
. . , .., 72-73

304

.

() .
: I
( ), III (
), IV (
), (
) (
). : II
( ), V
( II ), VI
( ), I (
II ) II (
II ).11

.

1876. 1877-78. ,
3/15 , 31. /12. 1883.
, .
,
.
, ,
.12


, 5
I , 5 II 60 III .
, , ,
I II .13
3 ,
I . I
3 ( 4 ), (
4 ), 8 ,
.14
11

1877-78..
. -, 1878-1903, 2007, 113.
13 ,
, ; ,
, ; ,
, ;
, , ;
,
, . ( , ,
.5 6. 10. 1883, 263-282).
14
, , .5 6. 10.
12

KAPIJA POMORAVQA

305

1883. 15 , 6
, 20 , 3 ,
(
: , ),
, ,
.
3 (
, ), (
), 4 ,
, ,
. ,
.
.15

.
.
.
III .

.
16.
.
1 3 : 1. ,
2. 3. .
.
1. 2.
. .

III .17

. ,

, .

: 1. 5., 2. 6.,
3. 7. 4. 8.; 1.
4., 2. 5. 3. 6..
1. 3. 2. 4..
,
. ,
.18
1883, 263-282.
15
.
16
,176-177.
17
,177.
18
, 180-181.

306

.
. ,
, - .
,
III .

. -
.
,
.19

4 .
1883. ,
1912-1918. .

,
. ,
, ,
,
1883. .
,
.
Summary
The paper gives the development of South Moravian Artillery Regiment and
its transformation through organizational and formational change of the Serbian
Army in the artillery brigade and finally in the Moravian artillery regiment that
will make its full contribution to the liberation struggle given by1912-1918.
year. Through organizational changes the Army in particular attention is paid
to the formation of this unit including the command staff, as well as peacetime
deployment.

19

, 181.

KAPIJA POMORAVQA

 . (1855.-1913.),
E 1877-1878.

307

. (1855.-1913.),
E
1877-1878.

:
I . (, 1855.-, 1913.),
- 1877/78.
I .
: . , , ,
- 1877/78.
13. 1855. ,
, .
,
. .
,
.1

, ,
2.

. ,
,
(, ) ,
, , ,
. , 1830.
, .
, ,
, ,
, . (, 1822.
, 1916.) , (,
1839. , 1904.) , ,
, ( ) ( ).

1
1838-1898, 1898, . 117 ; ..
, , 1937, . 66
2
, 1903. ,
(. , ,
, 1980, . 61)

308

, ,
, ,
.3

, ,
, , - ,
.
, ,
, ,
- 1877/78. .
17.
1874. , .
1. 1875., 5. 1875. 1. 1876.
. - 1876/77.
,
.
,
II , 20. 1876. .
, 1.
1877. , , 1.
I .
,
.4
3

. , . , 1984, . 18 ; . ,
, 1965, . 6 ; . . , ,
1997, . 17-18, 21
4
... . 118-119 ; , ,

KAPIJA POMORAVQA

 . (1855.-1913.),
E 1877-1878.

309

- , 1. 1877. ,
,
I ,

, .
16, 19. 22. 1878.
, , 23. .
, ,
, 20. 1878.
I , 1.
II .
20. 1882. ,
.
, ,
1885. .5
11. 1887.
V
. .
, ,
. II ..
1. 1888. , 1.
.
II 6. 1888. .
, 1889.
IV , 1890. III
, 1891. III I ,
. III
17. 1893., , 6. ,
I . VI 27. 1896.,
1. 1897. .
, 20. , .
,
, 1890. .
, 9.
1890. ,
, .
1. 1898. ,
, .
, . . 243, 595/25 (
, .
, ,
. 15/11 1877. .() .
() .(). ) ; . ,
, , VI, 2008, . 63, 67
5
..., . 119 ; . , -
1877/78. , , . 3, 1986/87, . 209, 214-217 ;
, 1877-78,
1879, . 327

310

,
,
IV - ,
.
, I ,
14. 1913. .6

Summary
Tracing images of a young cavalry lieutenant Peter . Nui from
1877, our research the collection of images stored in the Regional Museum
in Jagodina, came to the basic biographical data of the Serbian officers. We
believe that the above-exposed short biography of Peter . Nusic (London,
1855 Belgrade, 1913), enriched with his war and peacetime engagements
career worthy contribution to military history of Serbia in the second half
of the nineteenth century.

6
, . 105, 14. 1887, 428 ; . ,
, , 1991, . 24-25 ; ...; . 118119 ; , . 156, 18. 1913, , 622

KAPIJA POMORAVQA

311

: .
.
1820. 1807.
.
: , . , , ,
- ,

. .1

1818. .2 1821.
.3 1807.
.4 . ,
, ,
1820. 1821.
1807. .5


(9. ) 1820. .6
12/24.
1832. , 3523 9/21.
1832.
. :7
1

. , , . 3-5 (, ) 1942;
. , ,
. 10/1960.
2
, i, , 1874, 32
3
. , (1798-1848), V, , 1966, 25 .
4
2003, , 2003, 198
5
. , . , XIX , 2005,
149
6
- - II 130/836
- 5. 1836 7. 217-218
7
. . ,
(1815-1839) - . 22, - , 1926, 218; . ,
. , . , 149

312

.
.
- 1827. ,
(9. ),
- , 1831. ,
(9. ),
- , 1821. ,
(9. ).
, ,
1818. 1821. . ,
()
1820.
.

1820.

1807. ( ).
, 1976. ,
,
,

1807. . .

. .
, 1814. 1815.
. . . ,
, , 1820.
.
KAPIJA POMORAVQA

313

- .
1972. .
.
. , .8

.
. , ,
, ,9 ,
,
.
.
1820.
- . 9/22. .
. 1888.


.10
8

, , 239 - 240

.
10
, , 10
9

314

.
17/29. 1826.


.11
1836.
.12
Summary
One of the most important wooden church in Serbia in the village Gloan,
near the Svilajnac. Milosav Zdravkovic was the 1820th renovated old existing
church, built probably the 1807th year or maybe a little earlier about the 1780th
year. On the church is interesting the founders inscription Milosava Zdravkovica
from 1820th year, which is rare for that time.

11
12

--3790
. , . , . , 150 151, 268 269

KAPIJA POMORAVQA

315

-


: -
,

.
,
.
,

- .
: , , ,
, , ,
( 1969)
(), (),
(), () (),
.

.

, ,
1880. .
, ,
.
,

1892. .
,

(1990, 1994, 1996, 1998).

*
178009
,

316

1.1. 1
,
. ,
,
,
.
( , ,
)
.
- 2

( 1996: 7).
3,
4.
,
, , ,
,
. , ,
,
, .

. ,

.
- 5 (.
1

, . ,
.
2
.
1976.
( ) , ;
.
2007. ( ),
; , .

, .
, ,
(. , , . . ). , ,
, (, ,
, , ) .
3
.
- : ,
- .
4

( 2008: 15).
5
-
- , .
.
.
- (.

KAPIJA POMORAVQA

317

: , , ).
(.
, , , ).
( )

.
1.2.
.

- . ,

. ,
,
.
6
7 :
- : , , ,
, , , , , , ,
, ;
- : , , ,
, , , , , ,
, , , , , , .
1.3.
, -8 .
Margus *Maragus ( 1972, Morava),
March, .
-gus -.
, .
( 1972, mulj) (
)
( , ) ( ),
, (-/-), ,
(). ( ), ( /)
*ou *mou ( )9.
()/ ,
(, ,
10.

, , , ( 1996: 8).
2004: 4244).
6
http://www.hidmet.gov.rs/ciril/hidrologija/naslovna_mreza.php
7
(
1996: 17-358).
8
- ( 1971, -),
, (. , .
). (. < . Naisus).
9
1972: mulj
10
o

318

2.
( ):
*bl, .
,
* ,
(. . baluoti balti, ). ( 1971,
bio, bijel)
*bh||*bh, .11
- -,
.12 ,
,13 ,
.
,
( 1990: 404). (.
1973: 58), .14
(, 1975: 7)
.
( ):
, ( 1971, griza gristi)
(3. 4. ). ,
,
, , ( 1971, griza).

greiza grisa, ,
. -
grs grso, ,
.
,
,
(. : ).
( ):
( Fraxinus l)
- .
,

,
1868. 1872. : , ,
,
11

,
(), .
12
. , , , , ,
( 1, 1971; , 1), .
13
, ,
(, 2).
14

.
, ( 1990: 404).
( 1885: 201).

KAPIJA POMORAVQA

319

( 187215: 315). ( 1971, jasen)

(. dictamnus albus),
. ,
- .
( ):
( ,
16).
(
> : ,
). .
( ):
.17 *kal18,
, ( 1972, kal), , ,
( )
.
( ):
Nymphaeaceae,
(,
19). ( 1972, lepen) -
lepen- , : 1.
, 2. ( ), . .. , ,
,
20, .


.
( ):
21.
( ):
*ravn,
22 1. .
15

-
, 2. ,
LVI (1), 2008 ( 2:
)
16

http://www.nis.okrug.gov.rs

17

(), , ( 1973: 192)

(-/-)(), ,
, (
).
kal- . ( 2, 1972)

*kalu , ,
).
19
( 3, 1976).
20
, , ; , , ; , , (
1973: 230)
21
, , ( 1973: 287).
22
: rovny
18

320

, ( ) . ,
, (). ( 1973, ravan2)
-
. ,
.

,
,
23.
( ):
,
. ( 1973, raca2)
rac, utva (, ).
u , -,
24. rac, ,
ratis, f., , , , ,
25
. -
/
.26
( ) ( ):
14.
, , , ( 1973, resavac).

*resa ( ), ,
-av *resav ( 1973, resavac).
, , , (
1973, resavac),
.
-
(. < ,
< ).
( ): (
-) - ,
. ,
( ) , ,
(
), , , .
,
(, ), ().
23
-
(. 1953 1951).
24
(, - . . . ).
25
ratis -arius
Ratiaria ( 3, 1973: raca2)
26
: , , ; , , ; ,
, ( ); , , ; , , (
1973: 328)

KAPIJA POMORAVQA

321

(. 2006).
3.
( ): .27

( 1996: 47)
.
( ): ( 1892: 4)
.
.
( 1994: 38),
,
. ,
,
,
300 ( 1963: 190). ,
, ,
. ,

,
, - .
, ( 1973: vijati2)
, vetar
. -n vetr-
vetrni, , ,
. - :
, , ,
.
( ):
-
. , , 28,
29.
.
, ,
.
27

j
*bhere-, , . oba
umska drveta onomasiologijski nazvana po belini drvne sastoine ili kore ( 1971, breza).
28
- (. 1973, Vlah)
,
, .
15. .
, (Vlach)
(Wioch). (Wooh) ,
(Olasz).
29
,
. ,
( 1969).

322

( ):
( 2006:
75) , , .

30, -, - , , . ,

, .
( ):
(: . ; .
Carpinus betulus). ,
*grabr31,
. :
() : (; . ),
( : ).
,
. , -

( 1996: 14).

, 32 .
( ):
e *jaboln, (
, . Populus nigra33),
.
( 1971, jablan)

.
, ( 1971: 742),
, 34 .
30
vrletan (h)vrlati,
, vrl: > , (
1973, (h)vrlati).
31
( 1971, grab)
*grabr *-r (. . , bratr, .
frater, . brother).
32

- (. . , , ),
.
33
( 1, 1971: jablan)
, . 1252.
: ad arborem - jablan id est ponerium (. ponerium = . pommier, ;
. pomus malus). . Populus nigra, Pyramidalis
, (. 1971,
jablan).
34
9 ( , , , ,
, , , ), 7 ( , ,
, , , , ), 2 (
, ) 1 ( ) ( 1973: 181).
-
.

KAPIJA POMORAVQA

323

( ):
.
, ( 1990: 6)

. ,
, ,
,

. ,
()35.
( , ):
,36 37. ,
.38
( ,
) ( ).

( < ; < ).
( ):
( 1994: 73) , -,
-, , ,
, 17. ( 1972: kos1) .
,
,
. ,
.
( ):
, .
( 1972, kriv)
kriv39 ,
(, , , , ). (
1996: 176177) 24 .
( ):
40.
35

(1990: 6-7)
( 1990: 6) ,
, ().
36
kozar (nomina agentis, / )
*koza o (. 1972, koza).
37
, , ( 1973: 212)
38
(. -)
. <
< . ( 1996: 164)
.
39
, ,
, ,
(. . obliquus, , , , , ),
, .
(. . kreivas).
40
, , ( 1973: 253)

324

( ): -
.
- *lg,
, . -41
(. , ),

.42
( ):
- 43. ( 1971, -ava)
- ,
(. , ),
(. ).
( ):

.
,
, . ,

, ,
37.000 ,
( 1880: 64).
. , :

1878. , ,
(
1884).
.
( ):
.44
( ):
, , (. , ),

( ).
*topl-,
( 1973, topal1) o,
(, 12. ), ().
( ):
41

-, ( 1971, -ava)
-
-.
42
- , .
16. luan, lug- (. 1971,
lug2). , ,
(. 1971, lug1), (. :
, ).
.
43
, Naissus.
44
, , ( 1973: 393)

KAPIJA POMORAVQA

325

,45
.
( ):
46.
jep(i), jneapn, ,
( 1990: 76, . 1965).

( 1990: 8788). ,
- .
4.
,

, , , ,
, .
4.1.
,
.

, -
.
4.2.

, , ,
, , .
, ( ) ,
, ,
, (. - 2004:
2122). , , ,
, ,
. ,
.
,
,
.
, ,
, .
, -
:
,
. , ,
, , , , .
,
. . , ,
, ;
45
46

, , ( 1973: 397)
, , ( 1973: 134)

326

, .
, : . ,
, , ;

, . : . , , , .

: . .
,
,
/ , ,
/.
, ,
.
, ,
: / .
4.3.
,
- .
,
.
4.4. , ,
,
- (. , , .)
- (. , , , .).
-
(. < , < , < ,
< /), (.
< , < , < , < ).

+ -
- . -

,
. , + -
,
:
.
-
(. ).
,
,
(. , , ),
(. ).
,
- , ,
(. ).

(. , .). (
1998: 105)

KAPIJA POMORAVQA

327

.
, , ,
.
,
, .
4.5.
, .


: ( ),
( )
(
). ,
,
.
, ,
, ,
(. > ,
> ).
4.6. ,
.

,

. (.), (.),
. (. Naissus), (.).

:
1963: ,
, IV,
, 1963.
: , , 1973.
1990: ,
, XI, ,
, 1990, 118.
1892: ,
, I, . 1, 124, , 1893.
1953: , ,
, . XXVI, . 4, , 1953.
2006: , ,
, . 56, , , 2006.
1884: . , ,
, 1884.
1951: , ,
a , . XV, . 3, , 1951, 164.
1880: , ,
, . 1: , 1880, 1226.
1885: , ,
, . 64, , 1885, 190224.
2004: ,

328

, , ,
2004.
1990: ,
, XI,
, , 1990, 73-89.
1994: , ,
, , ,
. 10, , 1994.
1996: , ,
, , , . 13, ,
1996.
1998: , (
), LIV, , 1998, 105110.
1990: , ,
XI, , , 1990, 399450.
: , IVI, :
, 19671976.
: , IXVIII,
, , 1959.
: , , , 2007.
1969: Rihard Simeon, Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva, Matica
hrvstska, Zagreb, 1969.
1971-1973: Petar Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika.
Knjige 13, Jugoslovenska akademija znanosti i umetnosti, 1971-1973.
2008: , ,
, , 2008.

Formational and semantic analysis of some nouns denoting rivers in

Pomoravlje in Serbian language
Summary
The paper is dealing with the formational, etymological and semantic analysis
of the nouns denoting rivers in Great and South Pomoravlje. This research aims to
indicate the origin of the names of some rivers in this geographical area, as well as
to describe most common methods in derivation these words in Serbian language.
Our analysis shows that most of the names of rivers in this region are motivated by
some characteristic of the flora or relief surrounding river, while some rivers are
evidently named after toponym denoting a nearby village. This research points out
that there are primary and secondary designated rivers in our language and their
nomination can often be determined by diferent non-linguistic criteria.
Jovana Jovanovi

KAPIJA POMORAVQA

329

188-18,
ndjokic05@gmail.com

:
.

.
.
: , , . , .
, , , ,


.
. .

-
().
.
XIX .
.

.
,
, , ,
.
. ,

.1
1476.
1
. . , , VI, 1905, . 329; . ,
XVIII ,
1999 - , , 2000, 194.

330

.
2
( . ).3
,

.

.
.
. SD No MXT 632 (
1536.) 100
. XVI 20
( 166).4
,
,


. .
.5
.6

.
.
.
.
, ,
.
XVII ,
- (16041606),
2

.
,
. . , ,
1986, 109 110.
4
. , 1683, ,
1984, . 149; . ,
XVIII , 1999 , , 2000, 194; . , 1476 1560,
2004, 284
5

.
XIV . ,
, : ( ),
2010, 203 - 205
6


.
. . ,
II , :
( ), 2010, 65 - 73
3

KAPIJA POMORAVQA

331

.
- . ,
, ( ),
, ( ),
. - 1605.
( 1595. ). -
16641665.
.7
. . ,
XVII .
XVIII
, (. )
.
(), .8
1725. , .9
7

. , , . XXIX-XXX, ,
1982-1983,137-138; . , ,
, , 1931,47-48; . , . , , .
5, , 2007, 149-152
8
1698. . 12
. 1718. 1719.
, , .

.
1725. . . ,
1735. , XLII, 1905,191
9
. , ,
. . ,

332

.
1729.
. 1696.
. , 12 , ,
. ,
, ( )
1712. , ,
.
. ,
. 1729.
, ,
,
.
(21 ), (8 ), (5 ),
(8 ) ( 18 )
(14 ).10 12 .
, , 7
. , 1736.
, . ,
. 7/18. 1736.
1735. , XLII, 1905, 191
10
, ,
. . , 1735.,
XLII, , 1905, 190 202

KAPIJA POMORAVQA

333

.

,
.12 , 1784.
13 1796/7. .14
,
. ,
:
.
4000 5000
, , 20.000 30.000
. .
, , 10.000
.
.
300
.

.

8. 1812. .15
. .
XVIII XIX .

( ) . .

,
.16

.
1813.
11

11

( , 8 ,
).
. , , ,
, , , .
, 4 , 3 6 ,
10 , 3 , 4 , 4 , 8 , 100 10 . . ,
1735. , XLII, 1905, 190-191
12
. , 1735. , XLII, 1905,
191
13
. . , , LXXXII, 1936, 71
14
. , , :
( ), 2010, 205
15
. , , : , , 1990, 193
16
: . , .
, 1804 -
. 9 - 10 2011, 28-30

334

.

1815. .
. .
: .
, . ,
; ,
. ,
.
. , , .
, ,
, ,
, ,
. ,
, .17

.
1836.
. 21.
1797. .18
. ,
, 1819. .
.
.
19/31. 1836.
17/29.
.
: , ,
: ,19 ,
.20
1836. , ,
.
.

. ,
. ,
, , ,
, , 3 , 3 ,
17

. , , 1, 1901, 133
- - 196/837,
1836. 175. 65
19
.
. ,
.
.
20
II Io 30/836, 279
18

KAPIJA POMORAVQA

335

, , ,
, ,
, ,21 8 .
,
. ,
, , , ,
, , .
( ).
6 , , , ,
, , , 150
400 .
, ,
, , ,
, 160 .
. 30.
/12. 1838.
.22


13 12 .
.
, .
1830. .23
1836. . 1838.

. .
1842.
.

1842.
.
1867.
: .
216 (351
1344 ). .
(120 ), (85
) (119 ). 324 , 463
2010 . 1830.
, . .
1852. . 1825.
21

basma (tur.) , , . Abdulah kalji,

Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Srajevo 1966, 121
22
- 1835-1839, . 1102, .
. . 30. 1838. . .
1231 - . 2
23
. , , : , , 1990, 194

336

. ,
. 1845. .24
1869.
.
.
.
. .
. ,
.
.
.
. .25
1874.
: ( - 282 ) (
- 130 , - 139 - 100 , 360 ).

. :
( - 168 - 49 , 217
), ( - 200 ) (
- 150 - 48 , 198 ).
: ( - 60 ,
- 17 , - 73 , - 73 - 56
, 279 ) ( - 242 , - 42
, - 51 - 26 , 361 ).26
,
1879. e 6
.
. 3 1. 1880.
.27 1879.
.
.28
1895. : I
(172 ), (125 )
(145 ) 442 3110 II
320 3520 .
1895. () .29
24

. , 1867. ,
4, 2006, 235 36 240
25
. , XIX ,
IV, 2006, 235
1869. .
26
, i, 1874, 30
27
, . 3/1880, 72
28
. , XIX ,
IV, 2006, 248
, 1879. .
29
, , 1895, 51

KAPIJA POMORAVQA

337

,
.
.
.
.
.

. , , .
.
.
.
.

,
1907. . 30
.
.
: J. G. v. Hahn, Reise von Belgrad nach Salonik, Wien,
1861, 131 Kloster Sweti Nikola. ( )
. . , II, 1876, . 720-721

.
.
.31 ,
1900. , 1899.
. XIX
XX .
, 1891.

- , VIII, , 1891. .
,
, II 2 1907. . , , 1908, 149165. .
.
,
, 32 ,
, .
.

30

. , , II-2 1907, 1908, 149-165

, i, 1874.
, , 1895.
32
. , , , 1973,
11-14; . , , :
, , 1980, 65-73
31

338

.
. , ,
, ,
, 1971,
. ,
1683, , 1984,
.
, 1996.
.33
. ,
2
. (
) 5 7 .
1833.
.
o 1389.
. .
.
+ -34
.35 ,
,
,
33

. , , 1996, 47 229.
, , 1981, 258
35
Fr. Miklosich, Monumenta serbica, Vienne 1858, 197
34

KAPIJA POMORAVQA

339

. , .
, .36
.
( ). 1530.
( ) 124 . 1575/6.
, 200 ( ).
1583. 1584. 300 .37
XVII .
1718. , ,
.
,

.38
.

XVIII XIX
XVIII .
,
.
XIX
. 1820. .39
1899. .40
:
. 1820. .
1907. .

1907. :
, .
, ()
;
. ,


.
8000 .41 .
36

. , , 1996, 47. .
1826. (. 1820.
) . , 229
37
. , 1683, 1984,
140-141
38
. , 1733. , . 56, ,
1884.
39
, i, 1874, 98
40
1900. , 1899, 65
41
, -
4. 1907. ., . 15 1. 1907, 436-437

340

1836.
1826. .
1820.
. ,
,


.

1821. 1828. .

1828. .

.
.42
42

. . .

KAPIJA POMORAVQA

341

1836. .
.
, .
1826. .
, .
. .
.
, , , ,
, , , ,
, 3 , ,
, , , , 2
, 8 , 2 , 5 , 3
.
2 , 2 , 2 , 2
, 2 , 2 2 .
, , , ,
.
290 .
15
, 30 , 15 , 20 , 19 ,
, , , , , 2 ,
, , , 2
, , , ,
, , , 10 , 30
, , 2 , 2 , 1000 , 2
, 2 , 2 , 4 , 2 , 4
200 .
, , ,
, 50 , 30 , 5 , 15
6 .

.43
. 1836.
, 6 (
2 ) .
:44
1836. :
, , 12/24. 1814.
. . 1836.
. , ,
24. /5. 1830.
. 1836. .
43

- - 196/837,
1836. 1. 268-269. 22.
1836. .
44
- - 196/837,
1836. 70. 79

342

, , 20.
/1. 1836. . 1836.
.
1836. : ,
, 16/28. 1817.
. 1836.
. , ,
8/20. 1831. . 1836.
.
1836. :
, , 12/24. 1814.
. . 1836.
. , ,
8/20. 1831. . ,
1836. . ,
, 25. /9. 1833.
. 1836.
.
. 1853. . : ,
. (
) 1853. . .
.45
, ( 1836.
) .

.
7/19. 1871, 76.
.46 ,
, 26. /10. 1871.
28. /12. 1871. .47
. ( )
1844. . ,
.
1868. .
28. /12. 1871.
.
18 . 1888.
. 8/21. 1911. 67.
, .48
45

1853., , 1853, . 223

:
76 7
1871
47
, .
1900. , , 1899, 65
48
, ,
1888. .
46

KAPIJA POMORAVQA

343

, , .
(6/19. ) 1874. . : ,
. : (48
), (82 ) (110 ) 240
. (108
), (73 ) (32 ), 213 .
(157 ), (45 )
(18 ), 220 .49
. 1890. . , ,
( 60 ), (36 ),
(92 ), (36 ), (36 ),
(10 ) (10 ).
.
.50

1893. .
60 .
. VII.51
1898. . 4 : (24 ),
(32 ), (83 ) (264 ).
.
1820. . ,
, 37 ( 1861. .). 6.
7. ( 18. 19. ) 1888. .
, . .52
1900. .53
, -
, 1910. ,
.54 , 1911.
.55
1826.
.

.
1903. . ,
.
, . . ,
. , . 4 () 1911, 365
49
, i, 1874, 98
50
IV/1890, 405 6
51
. VII 1893, 728
52
1900. , 1899, 65
53
. .
54
, . 5 1.
1910, 2
55
, , . 6 15.
1911, 85

344

.
:
.
.56 .

.

. ,
.
.
1826. .
,
.
.
,
.
. .
,
,57 XIV
.
.
XIX .
Summary
In the area Morava Gate there are a number of medieval churches and
monasteries, most of which was hardly known to our professional community.
Most of them located on the Mojsinjske Poslonskim mountains and the valley
of the Crnica river. Significantly fewer of them in Temni. In this paper are two
churches dedicated to St. Nicholas and to the monastery and church in Svojnovo
Braljini. Monastery in Svojnovo was built in the reign of Prince Lazar and
Ottoman defters occurs renewed in the 1812th year. Church in Braljini mentioned
in the founding charter of the monastery Ravanica. It occurs Ottoman defters.
Renovated in the 1826th year.

56
. . . ,
. , . 17. .
. . , . . . 1
57
. , ,
, , 1980, 68

KAPIJA POMORAVQA

345

,
,

:
.
,
.
: , ,
, ,


.
.
.


.

. ,
, . .
.1 .
.

1844. , .
14/26. 1865. . ,
. ,
1869. . .
,
. 1872. .
.2
, ,
.3
1
. , . , ,
, 2006, .
2
e, . 1 1909, 30.
3
- u j ej, e e ee 1834-

346

1870. . IV
,
. , , -
.4
, 1868. 1869. ,
. 1871. ,
, . 1872.
. . ,
1873.
1880. .5 ,
, , , 1881.
6
, 10/22. 1881. ,
. ,
1884. .
7/20. 1903. . (. 29),
, .7 1905. .
. IV ,
. ,

. , ,
. 1905. .
.
11/24. 13/26. 1908. .

.
.8


. ,
.
, , .
.
1866. ,
. : , , ,
, , (), , , ,
, , , .
1934, 1934, 36.
4
e, . 1 1909, 30.
5
e e e je 1869. , e 1869, 77;
e e e je 1873. , e 1873, 98; e
e e je 1874. , e 1874, 84.
6
e . 1 1881, 48; e, e e 17. e/1. 1881. .
e . e . 6 1881, 301.
7
e . 10 1881, 558; e e . 5 6 - 1903, 278.
8
e, . 1 1909, 30 - 31; - u
j ej, e e ee 1834-1934, 1934, 36.

KAPIJA POMORAVQA

347

, , .

.9 ,
, .
.
, ,
.
( ) , ,
,
.

,
.
1899. 1000
.10

() . 1853.
, .
1872. . , ( ),
.11 1872/3. .
( , ), 1874/5. .
I II ( ,
).12 , ,13 .
1875. .
( ),14 - 1876. ,
.
-
II .
, ,
, ,
. , 1879.
, . , 1879.
9

e, . 1, 1909, 30; - j
ej, e e ee 1834-1934, 1934, 36.
10
e, . 1, 1909, 30; - u
j ej, e e ee 1834-1934, 1934, 36.
11
. . , eee e . ee ee e
e ee ee - 1876-77 1878
I, e 1879, . I.
12

e e e e 1873, e 1873, 122; e

e e e 1875, e 1875, 113.
13
e e e . . . , eee e .
ee ee e e ee ee -
1876-77 1878 I, e 1879, . III.
14
e e e je u 1876, e 1876, 117. e
ee e e ee e e e.

348

,

, , ,
. , 1874. .
, .
,
. 3 1/13. 1885. . -
1/13. .
,
, .
,
8 , 4 (
1885. 5 ).
.15 ,
1908. . , , .
1908. ,
,
. 1909. ,
1911.
.16
.
.
,
. ( 1924 (?)
1926. .),
. .
, 6/19. 1933. 80. .
,
.17

Summary
Radicals in Svilajnac and Aleksinac in the Kingdom of Yugoslavia had a dominant
role but not as dominant as in some other Serbian lands, especially not in the beginningof
the Kingdom of SHS. Because of the substantial number of rural population and a series
of unsolved problems in agriculture, the opposition has had a lot of success in relation to
the radicals. Membership and leadership of radicals consisting mainly farmers, although
there were other social structures, artisans, traiders, clerk. Dominated by prominent party
leaders of which depended on the whole Radical party in these areas.

15
. . , ee e . ee ee e
e ee jc ee -u u 1876-77 1878 .
I.- e 1879, II, III 57; e . 17 1. ee 1879, 432; e
, e . 18 25. ee 1879, 432; , . 3 1.
1885, 96.
16
. 1 1933, 63-64; e , ee e
, , 1985, 37; . 4 5 (-) 1908, 167.
17
. 1 1933, 63-64.

KAPIJA POMORAVQA

IV .... 7
.
..................................... 15
. ,
E .................................................. 31

:
IDIMUM NAISSUS ............... 43
.
HORREUM MARGI ...................................... 63


................................. 73
,

...................... 79
. .

( - XI .) ........................................... 83

........... 93

.................................................................................................... 103
,

................................................................. 109

1809. ...................................... 153

............ 163

1809. .................................. 171
.

(1737-1739) ...................... 181


XIX ....................................... 189


1853. 1880. ................................................................... 201
Marko Kljaji
FRANJEVAKI SAMOSTAN SV. IVANA KRSTITELJA I ANTUNA U ZEMUNU .... 215

:
. ............................. 221
.
IX (1833-1878) ....................................... 229

:
...................... 245
Mirko (Vid) Mlakar
GDJE JE SV. SAVA?: VELIKANI I PRAVOSLAVLJE
U BEOGRADSKIM KNJIGAMA JEROMONAHA NIKOLAJA VELIMIROVIA ...... 257


................... 277


1862. ....................................................... 293

.............................................................................301

. (1855.-1913.),
E 1877-1878. ...................................... 307

................................... 311

-
.......................... 315


.............................. 329

....................................................345