Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

USPOREDBA REZULTATA NUMERIKOG PRORAUNA ZGRADE DOBIVENIH RAZLIITIM PROGRAMIMA

Davorin Plee
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, student

Ivana Bari
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, mag.ing.aedif.

Vladimir Sigmund

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, prof.dr.sc.

Saetak: Nosiva konstrukcija 3-katne armiranobetonske zgrade je modelirana kao prostorni model s tri razliita programa za numeriki proraun: SAP2000, Tower 6 i Autodesk Robot 2011, a koji koriste metodu konanih elemenata (MKE). Iako metoda konanih elemenata moe aproksimirati stvarno ponaanje konstrukcije, neminovno se dogaaju pogreke zbog idealizacije. Ulazni podatci za sva tri programa su isti, a proraunate vrijednosti presjenih sila i deformacija se razlikuju od zanemarivih pa do onih vrijednosti koje treba provjeriti (>10%). Kljune rijei: numeriki programi; modeliranje MKE; proraun; usporedba rezultata

NUMERICAL RESULTS OF A BUILDING USING DIFFERENT FEM SOFTWARE

Abstract: A structural analysis of a common 3-story building has been performed by three different structural analysis software programs, SAP2000,Tower 6 and Autodesk Robot 2011. All three computer programs utilize the Finite Elements Method (FEM) for numerical analysis. Input data of a building structure were the same, as well as the element sizes chosen. Differences in the calculated results, shown in the form of internal forces and deformations, varied from negligible ones to the ones that should be looked upon with suspicion (>10%). Key words: numerical software; FEM modeling; analysis; results comparisson

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

37

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

Openito

Metoda konanih elemenata je numerika metoda koja se koristi za priblino rjeavanje sloenih inenjerskih problema. Osnovni koncept metode je da se realni model kontinuuma s beskonano mnogo stupnjeva slobode izdijeli na vie manjih dijelova. Pritom se svaki dio (konani element) ponaa kao samostalan, a s ostalima je povezan pomou vorova. Tako se kontinuum s beskonano mnogo stupnjeva slobode svodi na konaan broj elemenata meusobno povezanih u vorovima. Postupak definiranja konanih elemenata se naziva diskretizacija, a skup konanih elemenata mrea. Tona rjeenja parcijalnih diferencijalnih jednadbi zadaa kontinuuma se u metodi konanih elemenata dobivaju samo u vorovima, a kvaliteta rjeenja unutar elemenata ovisi o primijenjenom konanom elementu i njegovoj sloenosti. Metoda daje tone rezultate samo u konanom broju vorova, zbog ega se kae da daje priblina rjeenja inenjerskih i znanstvenih problema. Rezultati (rezne sile, pomaci i dr.) svih drugih toaka konanog elementa definirani su u odnosu na rezultate u vorovima. Vano je rei da to je mrea gua, tj. broj vorova vei, to su rezultati toniji, jer su poznati u vie toaka kontinuuma. Proguivanjem mree dobiva se vea konvergencija rezultata, te su oni blii stvarnima. Meutim, ako se proguivanjem dobiva divergencija, znai da se javlja pogreka modeliranja (npr. otvori u zidovima i slino). Pogreke koje mogu nastati primjenom MKE imaju razliite uzroke i mogu se podijeliti na grube, sistemske i sluajne. Koeficijent sigurnosti pokriva sistemske i sluajne pogreke, ali grube pogreke ne! Pogreke prouzroene nepanjom su: proraunske pogreke, krivo zadavanje podataka ili uporabe programa, zanemarivanje odreenih prorauna, nedostatak znanja i najee, projektant nije svjestan njihova postojanja. este pogreke su i u nedostatnosti prorauna koje su nastale namjerno sa smanjivanjem propisnog korisnog optereenja; ignoriranjem odreenih prorauna (proboj, oslonaki pritisci, montana stanja optereenja i slino), pogrekama u prijenosu optereenja, nepoznavanjem propisa, zanemarivanjem nekih utjecaja, itd. Pogreke vezane uz uporabu raunala su: pogreke modeliranja (sve do izvedbene dokumentacije), kriva idealizacija nepominosti/pominosti oslonaca; krivo pretpostavljena krutost; kriva interpretacija rezultata prorauna, naroito za izradu izvedbene dokumentacije. Radi smanjivanja moguih pogreki, neophodno je poznavanje teorijskih postavki prorauna, to omoguava inenjersku primjenu programa. Razmiljanje da primjena numerikih programa uklanja potrebu za znanjima iz statike konstrukcija su pogrena. Inenjer u modeliranju nekog problema mora znati u kojim granicama su idealizirani pojedini utjecaji, da bi u skladu s time znao procijeniti koliko je oekivano odstupanje njegovog modela, a time i tonost rezultata.

Opis modela

Radi ilustracije navedenog, izraen je numeriki proraun poslovnog objekta s tri razliita programa koji koriste metodu konanih elemenata i to: SAP2000, ver 14.1, Tower ver. 6.1.4, te AutoDesk-Robot 2011. Koriteni su standardni tapni konani elementi za stupove, te ljuske za ploe. Pritom se vodilo rauna da su dimenzije konanih elemenata iste, da bi dobiveni modeli imali jednaki broj stupnjeva slobode. Graevina je armiranobetonska i njezina konstrukcija se sastoji od monolitnih ploa, stupova i zidova. Horizontalna krutost zgrade se osigurava armiranobetonskim zidovima. Graevina je tlocrtne povrine 216 m2 (18x12 m) i sastoji se od podruma, prizemlja, prvog i drugog kata. Podrum je visine 2,60 m, dok su ostale tri etae visine 3 m, tako da je ukupna visina objekta 11,60 m. Izometrijski prikaz konstrukcija je na slici 1, a njezin karakteristini popreni presjek i tlocrti na slici 2. Temeljna ploa je 45 cm, krovne ploe 12 cm, a ostale ploe su 18 cm debele. Zidovi su debljine 20 cm, a stupovi su dimenzija 40x40 cm. Temeljna ploa se oslanja na tlo s pretpostavljenim modulom stiljivosti Ks u iznosu od 15 MN/m3. Konstrukcija se izvodi od armiranog betona klase C 25/30 s modulom elastinosti E = 30500 N/mm 2. Optereenja i proraun presjenih sila su provedeni sukladno europskim propisima (HRN EN 0, 1 i 2).

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

38

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

Slika 1 3D prikaz modela

a)

c) Slika 2 a) Popreni presjek graevine, b) Tlocrt podruma, c) Tlocrt prizemlja i prvog kata

b)

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

39

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

Slika 3 Modeliranja oslonca temeljne ploe

2.1 Analiza optereenja

Dodatno stalno optereenje, g, koje uzima u obzir slojeve poda na ploi, uzeto je u iznosu od 1,5 kN/m2 i korisno optereenje, q, iznosi 2 kN/m2. Vlastita teina konstrukcije, g, uzeta je u obzir pomou programa. Proraun je izraen za sljedee kombinacije optereenja: Kombinacija 1: EED =1,35( g+g ) Kombinacija 2: EED =1,35( g+g )+1,50q1 Kombinacija 3: EED =1,35( g+g )+1,50q2 Kombinacija 4: EED =1,35( g+g )+1,50( q1+q2 ). Rapored korisnog optereenja q1 i q2 napravljen je po principu ahovskog polja i prikazan je na slici 4.

a)

b)

Slika 4 Nain modeliranja korisnog optereenja na ploi 1 a) korisno optereenje q1, b) korisno optereenje q2

Usporedba rezultata numerikih prorauna

Uz istu geometriju, graevni materijal, propise i optereenja, napravljeni su numeriki prorauni s raunalnim programima Autodesk Robot 2011, Tower 6 i SAP2000. Kao mjerodavna kombinacija optereenja u sva tri programa dobivena je kombinacija 4 i njezini rezultati su usporeeni tablino. Na slici 5 vidljiva je numeracija stupova i zidova, kao i popreni presjeci u kojima su oitane presjene sile. Vrijednosti uzdunih i poprenih sila su u kN, a momenata savijanja u kNm.

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

40

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

a)

b)

Slika 5 Mjerodavni presjeci : a) Tlocrt prizemlja i prvog kata, b) Popreni presjek graevine Maksimalne vrijednosti presjenih sila u stupovima prikazane su u tablici 1. Tablica 1 Vrijednosti presjenih sila u stupovima
Element Stup 1 Stup 2 Stup 3 Stup 4 Stup 5 Stup 6 SAP 77,42 9,00 12,55 66,36 46,58 33,22 Tower Mmax 76,46 9,34 13,35 74,96 52,69 36,15 65,79 9,07 12,57 64,83 45,28 32,70 37,03 2,83 8,12 4,04 18,12 16,09 Robot SAP Tower Tmax 42,14 3,38 8,36 5,36 19,07 18,06 41,31 2,81 8,05 3,99 18,05 15,75 -379,31 -1388,68 -1595,04 -365,90 -491,46 -293,12 Robot SAP Tower Nmax -382,77 -1388,53 -1586,97 -369,79 -493,68 -294,09 -377,96 -1386,81 -1581,51 -365,20 -490,79 -292,29 Robot

Dijagrami reznih sila za zadane presjeke 1, 2 i 3, dobiveni u raunalnom programu Autodesk Robot 2011, dani su na narednim slikama, a u tablicama ispod dijagrama prikazane su pripadne maksimalne vrijednosti izraunate u sva tri raunalna programa radi lake usporedbe. Sve vrijednosti sila dane su u kN/m', a momenata savijanja u kNm/m'.

a)

b)

Slika 6 Moment savijanja My u presjeku 1-1 (a) i poprena sila Vz,y (b)

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

41

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

Tablica 2 Vrijednosti reznih sila u presjeku 1-1

My [kNm/m] Robot Tower SAP 20,18 19,32 18,33 -12,59 -13,59 -13,18 18,72 18,46 20,00 11,24 10,53 9,19 Vz,y [kN/m] -14,01 -12,19 -11,61 13,40 12,12 11,80 -11,04 -10,61 -9,95

a)

b)

Slika 7 Presjek 2-2 moment savijanja Mx (a) i poprena sila Vz,x (b) Tablica 3 Vrijednosti reznih sila u presjeku 2-2
Mx [kNm/m] Robot Tower SAP -26,69 -25,99 -26,95 22,15 21,50 21,50 -143,44 -123,67 -135,65 Vz,x [kN/m] Robot Tower SAP -27,96 -31,58 -27,66 201,97 163,47 193,17 -206,69 -161,82 -195,26 185,74 147,14 190,86 -222,49 -177,37 -224,64 141,22 176,09 104,15 23,77 22,73 22,95 -151,73 -124,14 -150,92 23,61 23,12 23,58 -79,81 -74,47 -75,28

a)

b)

Slika 8 Presjek 3-3 moment savijanja Mx (a) i poprena sila Vz,x (b)
Plee, D; Bari, I; Sigmund, V 42

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

Tablica 4 Vrijednosti reznih sila u presjeku 3-3

Mx [kNm/m] Robot Tower SAP -31,93 -30,25 -30,39 17,57 17,45 17,16 -4,37 -5,83 -5,02 Vz,x [kN/m] Robot Tower SAP -32,89 -35,44 -30,64 10,13 8,35 7,90 -9,76 -8,66 -7,62 9,62 8,66 7,76 -6,77 -4,87 -4,00 25,19 29,38 24,38 16,39 16,16 16,31 -3,66 -4,61 -4,08 9,47 9,52 9,71 -26,81 -26,35 -25,68

Dijagrami presjenih sila za presjek 4-4, dobiveni u raunalnom programu Tower 6, dani su na slikama 9 i 10, a ispod odgovarajuih slika su tablino prikazane pripadne vrijednosti pojedinih ekstremnih toaka dijagrama, gledajui odozdo prema gore, dobiveni u sva tri raunalna programa. Sve vrijednosti sila su dane u kN/m', a momenata savijanja u kNm/m'.

b) Slika 9 Presjek 4-4 moment savijanja Mx (a) i moment savijanja My (b) Tablica 5 Vrijednosti momenata u presjeku 4-4
Mx [kNm/m] Robot Tower SAP -5,95 -5,87 -5,93 2,81 3,63 3,05 -1,02 -2,15 -1,46 My [kNm/m] Robot Tower SAP -30,22 -30,44 -29,90 10,65 15,81 12,37 -6,36 -10,78 -8,12 5,17 8,00 6,10 -5,14 -7,95 -6,05 6,46 11,02 8,27 -24,05 -23,98 -24,27 1,07 1,69 1,28 -0,96 -1,61 -1,21 0,82 2,11 1,35 -4,87 -4,35 -4,70

a)

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

43

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

a)

b)

Slika 10 Presjek 4-4 poprena sila Vz,x (a) i poprena sila Vz,y (b) Tablica 6 Vrijednosti poprenih sila u presjeku 4-4
Vz,x [kNm/m] Robot Tower SAP -2,51 -6,76 -3,85 1,45 10,56 4,22 Vz,y [kN/m] Robot Tower SAP -13,98 -16,10 -13,22 12,95 15,00 12,85 7,50 8,00 6,97 16,56 18,62 15,90 -1,46 -0,99 -1,32 0,15 3,38 0,62 -0,33 -4,20 -1,40 0,95 0,97 1,33 -0,54 -1,99 -2,28

Proraunati maksimalni elastini progibi ploa, u mm, usporeeni su u tablici 4. Tablica 7 Vrijednosti najveih elastinih progiba ploa (mm) na modelima
Element Temeljna ploa Ploa 1 Ploa 2 Ploa 3 Krovna ploa Sap 2000 u 8,3 8,2 8,2 8,2 8,2 Tower 6 u 8,2 8,2 8,0 7,9 7,9 Autodesk Robot 2011 u 4,0 6,0 6,0 6,0 5,0

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

44

Broj 4, godina 2012 Usporedba rezultata numerikog prorauna zgrade dobivenih razliitim programima

Stranice 37-45

Zakljuak

Usporedbom rezultata numerikih prorauna napravljenih s tri razliita programa na istom jednostavnom objektu i uz iste pretpostavke, vidljivo je da se rezultati meusobno razlikuju. Te razlike su razliite za razliite presjene sile i idu od zanemarivih (<5%) pa do onih na koje treba gledati sa sumnjom (>14%). Kako inenjer rijetko ima mogunost usporedbe sa stvarnim rezultatima, pitanje je koji rezultat i koji numeriki program daje najmanju pogreku. U nemogunosti kalibracije prorauna na eksperimentalnim rezultatima, dobro bi bilo napraviti usporedne proraune na razliitim programima da bi se izbjegla pogreka (bug) samog programa. Svaki proizvoa numerikih programa na svojim poetnim stranicama daje izjavu da je korisnik odgovoran za sve dobivene rezultate prorauna. Uzevi u obzir i sve druge mogue izvore pogreki koji su navedeni u uvodnom dijelu rada, vidljivo je da inenjer treba obratiti pozornost na kontrolu kvalitete rezultata te na sustavnu kvalitetu modela. Stoga, bez obzira koji se raunalni program koristi pri modeliranju, nuno je rezultate uzeti sa zadrkom i napraviti kontrolu istih kako bismo znali koliko su pouzdani rezultati dobiveni putem raunala. Inenjer statiar nuno mora provjeriti kvalitetu ulaznih podataka i rezultata prorauna, a tu spadaju kontrola ulaznih podataka, kontrola sume vanjskih i unutarnjih sila (djelovanja i reakcija), te kontrola deformacija i sukladnost deformacija s djelovanjima, kontrola s pojednostavljenim nosivim sistemima, proraun s drugaijom mreom pri proraunu s MKE (ako nije mogue napraviti proraun s drugim programom).

Zahvale
Posebno zahvaljujemo studentici Kristini Cindri koja je izradila seminarski rad s proraunom u programu Tower 6. Bez njezinog truda usporedba rezultata s ostala dva programa ne bi bila mogua.

Literatura
[1] Sigmund, V.: Odabrana poglavlja predavanja iz Metode konanih elemenata, 2011. [2] Antonia Jaguljnjak-Lazarevi, Josip Dvornik, Lidija Frgi: Utjecaj pogreke zaokruivanja na tonosti prorauna konstrukcije, Graevinar 63 (2011) 11, 911-921 [3] Josip Dvornik, Damir Lazarevi: Manjkavosti proraunskih modela inenjerskih konstrukcija, Graevinar 57 (2005) 4, 227-236 [4] Sekulovi, M.: Metod konanih elemenata, Graevinska knjiga, Beograd 1984. [5] NAFEMS Quality Assurance Procedures for Engineering Analysis, NAFEMS R0064 [6] Vpi (2001), Bundesvereinigung der Prfingenieure fr Bautechnik e. V., Richtlinie fr das Aufstellen und Prfen EDV-untersttzter Standsicherheitsnachweise

Plee, D; Bari, I; Sigmund, V

45