Sie sind auf Seite 1von 12

Tehnike upute za obnovu drvene kue

Temelji
Danas se najee susreu dva tipa temelja graenih punom opekom starog formata: trakasti, izveden kontinuirano, ispod vanjskih, uzdunih i poprenih nosivih stijenki, te od pojedinano zidanih stupaca ispod toaka sjecita tih stijenki. iroki su 25 ili 30 cm kolika je i duina jedne opeke, a izvedeni su dijelom u zemlji, dijelom iznad zemlje (nadtemelji). U nadtemelju mjestimice su ostavljani otvori za prozraivanje. Temelji trijema redovito su izvedeni na zidanim stupcima Preko temelja postavlja se nadtemeljni drveni okvir od greda, tzv. podsek, na kojemu se od drvenih planjki formiraju stijenke kue.
GRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50 cm

23

ibra od ljeskovine
tlak (nabaaj gline s pljevom)

modanik planjka
U starije vrijeme kao temelji u poplavnim krajevima sluili su i hrastovi stupci (bapke preitak iz vremena sojenica)

zemljani pod (glina) 10 - 15 cm planjka (pod prizemlja)

podsek

Vrste oteenja
Temelji i podseki na posavskim su kuama najugroeniji dio konstrukcije, jer su izravno izloeni zemnoj vlazi. Temelji u zemlji poputaju i slijeu se zbog preplitkoga temeljenja (samo 3 do 4 reda opeke), slabog ili nikakvog veziva, zbog djelovanja podzemnih i oborinskih voda

Truljenje podseka u dodiru s vlanim temeljem

Detalj poda prizemlja iznad tla s podsekom i zidanim temeljem

(napose kad kue nemaju ljebove), potom zbog smrzavanja tla ispod plitkih temelja i dr. Podseki (grede temeljae) izloeni su truljenju u dodiru s vlanom opekom temelja. Zbog svega navedenog temelji kua poputaju, kua se naginje, tone u teren, a drvene se stijenke pritom deformiraju. Temelji se oteuju i zbog izmijenjenoga okolnog terena (gradnja ceste, nasipa i sl.), odnosno zbog promjene razine podzemnih voda, pri emu su podseki izloeniji vlazi i truljenju.
2
1. faza zamjene 2. faza zamjene 1. faza zamjene 2. faza zamjene

Kako sanirati temelje


Temelje drvene kue jednostavnije je sanirati nego temelje zidanih kua. Pri sanaciji temelja kuu je potrebno poduprijeti, u pravilu, samo na tokama krianja drvenih stijenki; po potrebi kuu podii i u kampadama (segmentima) temelje podbetonirati do propisane dubine (od oko 80 cm). Vidljivi dio temelja izvesti u opeci. Preporuuje se na vidljivim dijelovima temelja rabiti staru opeku i zidati je kvalitetnim vezivom (produenim vapneno-cementnim mortom). Pri sanaciji visinu temelja treba uskladiti s razinom ceste, koja je zbog nasipavanja i asfaltiranja via od nekadanje razine. Ujedno je nuno nivelirati i dvorite (nasipavanjem), a potrebno je izvesti i odgovarajuu drenau oko kue s odvodnjom prema vrtu, koji je obino nii od dvorita. Primjer 1 Opeka se u nadzemnom dijelu raspala no, temelj zida od opeke stabilan je i dovoljne dubine. Sanacija se izvodi u segmentima (kampadama) bez dodatnog podupiranja. a) Temeljni se zid paljivo razgradi izmeu

Sanacija nadtemelja od opeke

planjke planjke poda prizemlja podsek hidroizolacija ispod podseka prezidani nadozid umetanje hidroizolacije prije zidanja nadtemelja radi izoliranja nadtemeljnog zida postojei zidani temelj ili zamjenski od betona

viak hidroizolacije s vanjske strane odsjei

za sluaj kad izmeu podseka i opeke ostane meuprostor manji od visine opeke za prijenos optereenja s podseka, na temelj iznad hidroizolacije moe se umetnuti drveni komad ili uliti tekui cementni mort

GRAFIKO MJERILO 0 50 cm

Hidroizolacija podseka

0. FAZA: prikaz oteenog podseka ili temelja

1. FAZA: podupiranje i iskop temelja

popreni presjek kroz stijenu

uzduni pogled na stijenu

natruli podsek natruli podsek klinovi klinovi platica na tlu poprena podvlaka uzduni podmeta

2
uzduni podmeta iskopani rov za temelj nakon uklanjanja temelja

2. FAZA: zamjena natrulih dijelova

GRAFIKO MJERILO 0 50 cm

3. FAZA: podbetoniranje u zemlji i podzidavanje nadtemelja

natruli podsek klinovi klinovi platica na tlu uzduni podmeta

izrezivanje trulog dijela kutnom pilom i zamjena zdravim komadom ili zamjena dijela podseka poprena podvlaka uzduni podmeta

klinovi uzduni podmeta

umetnuti zdravi komad poprena podvlaka uzduni podmeta

klinovi

platica na tlu hidroizolacija iskopani rov za temelj nakon uklanjanja temelja

platica na tlu

temelj u zemlji u iskopanom rovu

Detalj sanacije natrulog podseka s dizanjem (niveliranjem) kue i sanacijom temelja

Podizanje stijenke kue vintama (autodizalicom) pri niveliranju

Podzidavanje nadtemelja ispod poduprtih podseka

2

Zamjena trulih greda u podseku s podzidavanjem i hidroizolacijom nadtemelja

Radi ouvanja autentinosti graevine, u vidljivoj zoni iznad terena, ne izvoditi nadtemelje od betona, nego na tradicijski nain, od opeke.

oslonaca drvenih stijenki, a upotrebljive se opeke sauvaju. b) Kapilarna se vlaga prekida u razini tla postavljanjem horizontalne hidroizolacije (ljepenka) na povrinu temelja koji je prije toga izravnan cementnim mortom. c) Sauvanom zdravom opekom uz dodatak nove temelj se ponovno zida u vapnenom mortu u omjeru 1:3 (ili u produnom cementnom mortu 1:3:9). Nova bi opeka na vidljivom dijelu temelja trebala biti istoga formata i boje kao stara. Puna opeka starog formata 30 x 15 x 7 cm moe se nai na uruenim starim graevinama, a na tritu se moe nabaviti samo opeka novog formata 25 x 12 x 6,5 cm. d) Izmeu opeke i nadtemeljne grede (podseka) postavlja se horizontalna hidroizolacija. Izolacija (ljepenka) ne smije viriti ispod grede, no moe se iriti prema unutranjosti radi eventualnog spajanja s podnom hidroizolacijom. Ako se nakon zavrenog zidanja pojavio razmak izmeu opeke i nadtemeljne grede, meuprostor iznad hidroizolacije moe se popuniti itkim cementnim mortom, a nakon njegova stvrdnjavanja viak vanjske izolacije odsjei. Primjer 2 Utonuli temelj - temelj je neravnomjerno utonuo pa je graevina horizontalno i vertikalno deformirana. Sanacija se izvodi po svim fazama kao u primjeru 1., samo uz: *prethodno podupiranje kue i podizanje (vintama, autodizalicama ili polugama) u zoni ispod podseka. *podizanje treba izvoditi polagano, po potrebi i nekoliko dana, da deformirana graa ne popuca (graa starijih kua izgubila je elastinost

pa je nije mogue dovesti u prvobitno stanje). Stoga treba prihvatiti injenicu da se pri sanaciji zgrada deformacije mogu samo djelomino ispraviti.

Drvene stijenke
Drvene stijenke kue graene su od horizontalno sloenih tesanih hrastovih planjki debljine 7-12 cm i visine 25-30 cm. Planjke su, kako je ve spomenuto, na uglovima preklopljene na hrvaki ili nemki vugel, a meusobno su spojene drvenim klinovima (modanicima). Vei broj kua graen je ve prije rabljenim planjkama, to se vidi po tragovima ranijih konstrukcija i povezivanja.

Vrste oteenja
Povrinsko oteenje stijenke (truljenje) najee nastaje zbog procurivanja vode, ako je krovite dulje oteeno ili su nedostajali zatitni krovii, a truljenje planjki uz temelje nastaje zbog zemne vlage. Stijenke u unutranjosti kua trunule su zbog kondenzacije vlage u zimskim mjesecima (isparavanje mokre odjee, kuhanje) na unutarnjoj povrini planjke ispod buke od ilovae. Vertikalno izboenje stijenke nastaje zbog izvijanja planjki pod optereenjem zbog upotrebe tavana kao spremita (ito, i sl.). Takve su deformacije najee na katnicama.

2

Sanacija temelja s niveliranjem kue

Kako sanirati oteenja planjki


Izboenje planjki sanira se pritezanjem i ubacivanjem drvenih vertikalnih stupaca s unutarnje ili vanjske strane stijenke. Takav je nain saniranja uobiajen, pa se na mnogim kuama mogu vidjeti naknadno dodani drveni stupci, koji su na planjke pritegnuti metalnim vijcima. Preporuujemo zahvat izvesti s unutarnje strane stijenke da se ne bi naruio vanj-

Obnovljeni nadtemelj od opeke sa saniranim i hidroizoliranim podsekom

Kovani vijci na ulinom proelju priteu stupac dodan s unutarnje stranje stijenke za izravnanje planjki

ski izgled graevine. Pri eventualnoj izvedbi toplinske izolacije koja se kod posavskih drvenih kua izvodi s unutarnje strane stijenke, takve je pritege mogue djelomino sakriti u termoizolacijski sloj. Zahvat treba izvesti iskusna ekipa tesara i graevinara. Prije uvrivanja trajnih pritega stijenke je poeljno izravnati pritezanjem obostrano postavljenih stupaca, koji se nakon trajnog uvrenja skidaju.
izgled druge strane karakteristini detalj uglovnog veza na spoju poprene i uzdune stijene kod starijih graevina

2

izgled jedne strane

kontura zuba na eonoj (lijevo) i na sudarnoj (desno) plohi

tlocrt

vanjska strana platica jednog i drugog kraka

aksonometrijska slika M 1:20

KARAKTERISTINI DETALJ UGLOVNOG VEZA KOD MLAIH GRAEVINA

Nemki vugel

Hrvaki vugel

Pri sanaciji povrinskih oteenja drvenih planjki najprije je potrebno procijeniti dubinu oteenja i prema tome odrediti postupak sanacije koji se provodi na sljedei nain: a) Struganjem trulih dijelova planjke alatima za obradbu drveta da bi se dolo do zdrave strukture. Potom je te povrine potrebno premazati zatitnim fungicidno-insekticidnim sredstvima (npr. lignocid). Oiene i premazima zatiene dijelove planjki zatvoriti kitom od hrastove piljevine izmijeane s razrijeenim ljepilom za drvo (npr. drvofiks), a eventualne vee rupe nadomjestiti komadom drveta. b) Budui da je cijelu planjku vrlo teko zamijeniti jer su meusobno povezane drvenim klinovima, trnovima (moenjakima), zamjena trulih dijelova izvodi se parcijalnim umetanjem zdravoga komada planjke. Takav zahvat mogu je i na gredama i konzolama. Truli dio drveta se isijee i nadomjesti zdravim komadom. Veza novog elementa s postojeim uspostavlja se stolarskim vijcima, tesarskim vijcima s glavom i maticom, po potrebi uz dodatak veznoga plosnog eljeza.

sidreni vijak zavaren za gornju povrinu plosnog eljeza

2

Sanacija oteene konzole

Obradba vanjskih povrina kod presloenih kua


Ako je potrebno kuu u cijelost presloiti, dio e se planjki pri ponovnom slaganju morati odstraniti i zamijeniti novim. Tako obraene povrine moemo prepustiti djelovanju klimatskih utjecaja i s vremenom e i nova graa poprimiti prirodni srebrnasti ton. Ako elimo da nam povrine kue budu odmah jednakoga tona, preporuuje se prije

Vano je napomenuti da vanjskim stijenkama kue, koje su najee ve zatiene krovnom strehom i zatitnim krovcima, nije potrebna dodatna zatita, a srebrnasta prirodna patina nastala djelovanjem atmosferilija, najljepi je izvorni izgled kue.

Ne preporuuje se premazivati drvo: * lakovima, koji povrini drveta daju neprirodan sjaj, a uz to vrlo ubrzo ispucaju pa se povrina premaza polako ljuti * izgorenim uljem iz automobilskih motora i slino, jer ta, neprirodna crna boja nagruje plemenitu drvenu povrinu.

Krovac (potkrovek) na zabatu karakteristina konstrukcija i oblik zatitnog krovia

ponovne montae vanjsku povrinu starih planjki preblanjati ili prebrusiti, pa e se tako boja starih i novih planjki ujednaiti. Zdravu drvenu povrinu mogue je premazati lazurama prirodne boje hrastovine ili bezbojnim lazurama.

Krovite i pokrov
podronica s ureenom okapnom stranom

30

Konzolna greda ureenog podgleda. Na konzolu se oslanja podronica, a na podronicu roii.

Krovac (potkrovek) na zabatu

Krovita posavskih kua dvostrena su, i u novije doba, kako je navedeno, u pravilu, pokrivena biber-crijepom. Strmog su nagiba (od 45 do 60), roenike konstrukcije s pajantom, s razmakom roenica najee oko 1 m. Pri takvoj se konstrukciji optereenje krova prenosi na vanjske uzdune stijenke, a drveni stropni grednik popreno ih povezuje i pritom stabilizira krovnu konstrukciju. Kod katnica, u zoni stropa prizemlja, obodno se izvode krovci, za zatitu stijenki prizemlja od oborina. Roii krovaca oslanjaju se najee na podronice, obino ukraene profilacijom na okapnoj strani. Podronice se oslanjaju na konzolno isputene stropne grede prizemlja. Isto vrijedi za zatitne krovce u zoni stropa kata. Kod skromnijih graevina roii krovaca su preko kratkih kosnika oslonjeni na stijenku kue.

Vrste oteenja
Krovac (potkrovek) na boku graevine karakteristina potkonstrukcija za bone krovce, podkroveke roii su oslonjeni na konzolne istake stropnih greda prizemlja

Najee oteenje krovita nastaje zbog neodravanja pokrova, to kao posljedicu ima truljenje krovne konstrukcije.

Kako sanirati oteeno krovite


Sanacija krovne konstrukcije provodi se izmjenom oteenih dijelova. Pri tom zah-

Krovac (potkrovek) na boku graevine

vatu treba sauvati krovne letve, koje su u veini sluajeva izvedene od tvrdoga drveta i konzervirane aom, pa ih je kadkad potrebno samo djelomino zamijeniti. Pri sanaciji krovita svakako treba sauvati karakteristine otvore za prozraivanje tavana koji se nalaze na zabatima kua. Ti su otvori na glavnome proelju vrlo dekorativni i gdjegdje iznutra zatvoreni daanim poklopcem. Ako pak na krovu jo postoje i otvori za dim (bada), i ako nisu u funkciji, treba ih sauvati kao izvorne tradicijske elemente kue.

31

Rodino gnijezdo pri sanaciji krovita


Gnijezda bijele rode, smjetena ba na krovovima tradicijskih drvenih kua, sastavni su dio identiteta posavskoga kraja. Neposredni suivot ovjeka i bijele rode ini jednu od glavnih turistikih atrakcija. Stoga gnijezdo na krovu drvene kue treba svakako zadrati, i to ne samo zbog injenice da je bijela roda zatiena vrsta, nego i radi turistikoga i ekonomskog razvoja Posavine. Kada se obnavlja krovite, a rodino se gnijezdo nalazi na njemu, svakako treba obavijestiti Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje ako se kua nalazi u parku prirode Lonjsko polje, ili ovlatenu ustanovu za zatitu prirode pri upaniji. U pravilu, gnijezdo se nikako ne smije dirati za vrijeme gnijedenja, a kada se uz prethodno doputenje mjerodavnoga dravnog tijela makne (najbolje u rujnu i listopadu), ne treba ga vratiti u cijelosti, nego treba postupiti po prikazanom nacrtu. Prikazani valjci mogu se izraditi od materijala staroga gnijezda.

ica snop od granja armirana auminijska folija

ica snop od granja armirana auminijska folija

GRAFIKO MJERILO 0 0,5 1 1,5 2 2.5 cm

Rodino gnijezdo na krovu

SLUAJ 1) kad zabatna streha prelazi preko roga, tavan je prazan (bez ureenog potkrovlja)

SLUAJ 2) kad zabatna streha prelazi preko roga, potkrovlje se ureuje

Sanacija oteenoga pokrova i krovne letve


Ako je pokrov oteen, pri pretresanju stari crijep treba zadrati, a trone crjepove, po mogunosti, zamijeniti starima (polovnima). Ako takvih mogunosti nema, pokrov se zamjenjuje novim biber-crijepom (po mogunosti ravnim - bez uzdunih ljebia). U pravilu pokrov na zabatnoj strani zavrava krovnom vjetrovnom letvom, koja titi pokrov od vjetra. Pribijena je na roenice ili na istak krovnih letava. Pokrov bez zavretka s krovnim letvama susree se samo na manjim gospodarskim zgradama. Pri sanaciji pokrova biber-crijepom posebnu panju treba obratiti pravilnom postavljanju vjetrovne letve.

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

detalj zabatnog zavretka pokrova s nevidljivim limom vjetrovna letva vjetrovna letva crijep crijep krovna letva 3 cm rog pokrovna letvica 3.0 x 2,2 cm opavna daska 2,4 cm pajanta
crijep crijep krovna letva 3 cm odizna letva 2,4 cm daana oplata po rogovima 2,4 cm mineralna vuna 10,0 cm gipskartonske ploe 1,25 cm

32

Postavljanje krovne (vjetrovne) letve


letva 3 x 5 cm

pokrovna letvica 3,0 x 2,2 cm

opav zabata daskom 2,4 cm

pokrovna letva 3,0 x 2,0 cm daska 2,4 cm krovna ljepenka mineralna vuna 10,0 cm pe folija gipskartonske ploe 1,25 cm

detalj rubnog limenog opava 2 ~5 4 1,5 5 1

NAPOMENA: u veem dijelu Posavine meusobni sudar zabatnih dasaka ne pokriva se pokrovnom letvicom (ime je bilo omogueno bolje prozraivanje tavanskoga prostora u kojem se suilo ito)

Vjetrovna letva ispod crijepa Na starijim kuama zabatni rubovi zavravaju vjetrovnom letvom koja se zabija u ela krovnih letava i uvruje ih. Crijep prelazi preko letve. Krovne letve odozdo su opivene daskom, koja titi crijep od ispadanja pod utjecajem vjetrovnih vrtloga. Tako postavljena krovna letva ne titi crijep od bonog udara vjetra i ne sprjeava pomicanje i ispadanje crjepova. Vjetrovna letva najee je ukraena trokutastim ili zaobljenim urezima na okapnoj strani. Vjetrovna letva do crijepa U novije vrijeme istak letava na zabatu kue dobiva vjetrovnu letvu, koja bono zatvara rubne crjepove. Tehniki je to dobro rjeenje za stabilnost crjepova, ali je trajnost letve

Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 1

Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 2.

ograniena. Da bi bila trajnija, na letvu s gornje strane treba dodati limeni opav. Da bi se sauvao tradicijski izgled krovnoga ruba, taj opav ne smije prijei u okapnicu.
B

33

lim dupli tefalc letve rog

Danas se vrlo esto na vjetrovnoj letvi, napose na novim kuama, za trajniju zatitu upotrebljava limeni opav s okapnicom. No, takvo rjeenje naruava tradicijski izgled krova pa ga pri obnovi starih kua treba izbjegavati.

rog poculice razuporna podronica

6-8 cm

NAPOMENA zbog suvremenosti tehnikog rjeenja ne upotrebljavati na graevinama, koje su registrirane kao kulturna batina
GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Detalj zatite strehe i poculice limom

3

Ia, velika soba.