KOPNENE VODE I MORE

KOPNENE VODE
ukupno 2,815% led 1,8% podzemne vode 1% rijeke i jezera 0,015%

JEZERA PO POSTANKU:
1. Glacijalna jezera (Lago di Garda) 2. Tektonska jezera (Tanganyika) 3. Rijena jezera (billabongs Australia) 4. Krka protona jezera (Plitvice) 5. Vulkanska jezera (Crater Lake) 6. Umjetna jezera (Perua, Butoniga)

PREMA MIJEANJU:
1. MONOMIKTIKO 2. DIMIKTIKO 3. POLIMIKTIKO 4. MEROMIKTIKO

PREMA TROFIJI:
1. OLIGOTROFNA 2. MEZOTROFNA 3. EUTROFNA 4. HIPERTROFNA DISTROFNA JEZERA

ivotna podruja i struktura zajednice

LIMNION

BENTAL

PERIFITON

litoral

sublitoral

profundal

MOVARE

morske (priobalne movare, ukljuuju i stjenovite obale) estuarijske (delte rijeka) jezerske (movarna stanita uz jezera) rijene (movarna stanita uz rijeke i potoke) movarne (movare u uem smislu rijei i cretovi)

FUNKCIJA I ZNAAJ
1. znaajno utjeu na hidroloke prilike itave regije; vezivanje i oslobaanje podzemne vode, vane su u zatiti i ublaavanju poplava 2. zadravanje hranjivih soli, tekih metala i sedimenata; koritenje u sistemima za proiavanje voda 3. opstanak mnogih biljnih i ivotinjskih vrsta ovisi o movarnim stanitima

TEKUICE
1. slivno podruje 2. brzina strujanja (lotiki i lentiki biotop) 3. unos tvari velik: CPOM (krupne estice organske tvari) FPOM (sitne estice organske tvari) DOM (otopljena organska tvar) 4. funkcionalne grupe (grabeljivci, usitnjivai, strugai, procjeivai, sakupljai) 5. drift

 tekuice - longitudinalni gradijent temperature

REGULACIJA TEKUICA pretvaranje korita potoka i rijeka u kanale radi obrane od poplava, opskrbe vodom i navodnjavanja

POSLJEDICE: Smanjenje duine toka Poveana brzina strujanja vode Promjene u hidrografiji tekuica Homogenizacija stanita i smanjenje bioraznolikosti Nestanak prirodne vegetacije uz korita tekuica

KARAKTERISTIKE salinitet temperatura i tlak morske struje morska doba

ZONACIJA I STRATIFIKACIJA plankton nekton bentos

kationi Natrij Kalij Magnezij Kalcij Stroncij

g/kg
10,752 0,395 1,295 0,416 0,008

anioni Klor Brom Flour Sulfat Bikarbonat Borna kiselina

g/kg
19,345 0,066 0,001 2,701 0,145 0,027

LITORALNO PODRUJE supralitoral: pojas izloen udaranju valova mediolitoral: pojas plime i oseke infralitoral: pojas fotofilnih algi i morskih cvjetnica

HIDROTERMALNI ODUCI

bradnjaci (Pogonophora) (Riftia pachyptila)

gigantske koljke (Calyptogena magnifica)

KORALJNI GREBENI
Cnidaria, Anthozoa zooxanthellae neto primarna u rasponu izmeu 1500 i 5000g C/m2/god. produkcija okolnog mora 15 do 50g C/m2/god. ovako visoka produkcija podrava i raznoliku faunu. koraljni grebeni podruja su najvee bioraznolikosti u morima.