Sie sind auf Seite 1von 30

HRVATSKI HUMANIZAM (poetak 15.st.

) - U sreditu umjetnikog stvaranja je ovjek, a uzori su antiki - Drutvene i politike prilike u to doba: - u prvoj polovici 15. st. Hrvatska je teritorijalno i politiki razjedinjena: - Dalmacija je od 1420. pod mletakom vladu - Habsburgovci su u Banskoj Hrvatskoj - Turci prodiru u junu i sjevernu Hrvatsku (nakon Krbavske bitke) - jedino je Dubrovnik uspio sauvati slobodu - Humanizam de se razviti u junim priobalnim krajevima i u vedim centrima sjeverne Hrvatske zbog: - utjecaja Italije - gospodarske razvijenosti i razvijenosti gradova - patriciji (pripadnici gradske trgovake aristokracije) i imudni puani nosioci su kulturnog ivota - razvija se svjetovno javno kolstvo - Zadar, Split, ibenik, Trogir, Hvar, Korula i Dubrovnik povezani su s talijanskim humanizmom i renesansom, naime, nai se pisci obrazuju na talijanskim sveuilitima (Rim, Padova, Firenza, Siena) te po povratku u domovinu ire napredne humanistike ideje (Ivan esmiki, Antun Vranid) - talijanski humanisti, obrazovani profesori i pravnici stiu u nae krajeve razmjenom trgovakih i kulturnih dobara te poduavaju hrvatsku mlade - Humanizam de se razviti i u vedim centrima sjeverne Hrvatske gdje je: - humanistika djelatnost vezana uz plemstvo i crkvene dostojanstvenike, od kojih mnogi djeluju izvan domovine (dvor ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina je istaknuto arite europskog humanizma) - jo uvijek prisutna srednjovjekovna glagoljaka i latinika tradicija - otvaraju se tiskare u Veneciji, Rimu, Rijeci, Pazinu, Senju, Kosinju i Varadinu - razvija se graditeljstvo, slikarstvo i kiparstvo humanistiki krugovi sredita: - ZADAR: Juraj Benja, Juraj Divinid (ninski biskup), Jerolim Divnid (gradski biljenik) - IBENIK: Juraj igorid Tri knjige elegija i lirskih pjesama, 1477. prva hrvatska pjesnika inkunabula (prva tiskana zbirka pjesama), Faust Vranid (prvi hrvatski tiskani rijenik), Antun Vranid (Putovanje od Budima do Drinopolja putopis knjievno-znanstvena proza) - SPLIT: Marko Marulid (Davidijada, ep) - HVAR:Vinko Pribojevid (povjesniar i knjievnik) - TROGIR: Fran Trankvil Andreis (pisao lirik, govore, poslanice i filozofske rasprave) - DUBROVNIK: Ilija Crijevid prvi hrvatski pjesnik okrunjen lovorovim vijencem (poznat po elegijama upudenim djevojci Flaviji), Karlo Pucid (lirski pjesnik), Jakov Bunid (epski pjesnik), Ludovik Crijevid Tuberon (povjesniar) - ISTRA - Labin: Matija Vlaid Ilirik teolog i crkveni povjesniar - SJEVERNA HRVATSKA (panonska): Ivan esmiki (pjesnik, elegije U smrt majke Barbare), Ivan Vitez od Sredne (epigrami, epitafi, ode) - KOTOR: Nikola Modruki Kotoranin (biskukp, autor najstarije prozne inkunabule hrvatskoga autora) knjievnost: - hrvatski humanisti nazivaju se i latinistima jer su pisali djela na latinskom jeziku (jeziku tadanje kulturne Europe) i na taj nain ukljuili su se u europski kulturni krug (latinski jezik bio je jezik knjievnosti, kulture, uprave i politike) - latinizam = stvaranje na latinskom jeziku zapoelo u 9.st Trpimirovim natpisom - krajem 16.st zamire knjievnost na latinskome jeziku (iznimka je Dubrovnik) - nastoji se obnoviti antiki duh priroda, ljepota, istina, sloboda; (oponaaju se uzori) - od epskih knjievnih vrsta dominira ep, a piu se i knjievno-znanstvena prozna djela (putopisna i etnografska djela, proza s diplomatskih putovanja) - najeda je lirska poezija: - piu se elegije, epigrami, epitafi i ostale lirske pjesme - teme: tipino antike (npr. mitoloke), intimne, ljubavne, domoljubne, religiozne i moralistike
1

Elegija (tuna eznutljiva pjesma) - pisana po uzoru na antiku - strofa je elegijski distih - teme: bol zbog potresnih dogaaja (nesrede, gubitak najbliih, razaranje domovine, ljubavna bol...) - esta je i domoljubna e. (protuturska tematika)

Epigram (kratka satirina duhovita pjesma) - esto obrauje autobiografske motive - teme: od obradanja modnom zatitniku preko ljubavne teme do komentara o vlastitom ivotu - esti su satirini epig. u kojima se ismijavaju razliite ljudske osobine

Epitaf (kratka pjesma o prolaznosti ivota) - saeto i jezgrovito izriu razmiljanja o ivotu i smrti

GLAVNI PREDSTAVNICI HRVATSKOG HUMANIZMA

IVAN ESMIKI (1434. 1472.) Janus Pannonius - podrijetlom je iz esmice kod azme (nadimkom Pannonius elio je istaknuti svoj rodni kraj, Panoniju) - rodom je iz plemidke, ali siromane obitelji, poslan na kolovanje u Padovu - doktor prava koji postaje biskupom na dvoru u Budimu - tematika u njegovim djelima povezana s vremenom i prostorom u kojem je ivio - djela podijeljena u 3 skupine: - Heroica pjesme u heksametru - Dvije knjige elegija pjesme u elegijskom distihu (U smrt majke Barbare) - Dvije knjige epigrama JURAJ IGORID IBENANIN (1420. 1509.) Georgius Sisgoreus - pjesnik, svedenik, pravnik, potomak stare plemidke obitelji, studirao pravo u Padovi - prva hrvatska tiskana zbirka pjesama: Elegiarum et carminum libri tres Tri knjige elegija i lirskih pjesama, 1477.g. - O smjetaju Ilirije i gradu ibeniku rukopisno djelo u kojem s ljubavlju opisuje rodni ibenik ANTUN VRANID (1504. 1573.) - Rodom iz ibenika, studirao u Padovi, diplomatska karijera po zavrenom studiju - Putovao Europom, postao biskup - Politika misija u Carigradu postaje kraljem namjesnik u Ugarskoj, pred smrt kardinal - Epistolae Pisma poslanice u kojim se odraava njegov ivot i rad zapaanja s putovanja MARKO MARULID (1450.-1524) ELEGIJE Humanistika elegija pisana po uzoru na antiku Vrsta strofe elegijski distih = heksametar+pentametar jedna misao u dva stiha takoer antiki uzor Teme koje izraavaju bol zbog potresnih dogaaja (nesreda, gubitak najbliih, razaranja domovine, ljubavna bol) Elegijom se mogu izraziti emocije pojedinca, ali i kolektivne emocije (Elegija o pustoenju ibenskog polja) Za humanizam je esta i autobiografska elegija humanistika svijest o ovjeku kao pojedincu, njegovom individualnom JA temom postaju prizori i dogaaji iz pieva osobnoga ivota (U smrt majke Barbare)

Elegija o pustoenju ibenskog polja Juraj igorid - u zbirci Tri knjige elegija i lirskih pjesama - domoljubna lirska pjesma domoljubna elegija - tema: rasute badine turski napadi tema karakteristina za hrvatski humanizam - elegija u distisima (tuan ton) - tuga, oaj, bol, bijes zbog razorenog zaviaja elegino raspoloenje - na poetku pjesnik govori o sebi i razmilja o tekodama u vlastitom ivotu: Vjerovah da du za tolikim zlima u mojemu idu / Napokon modi svoj mirno proivjeti vijek. - Elegije katkad se preklapaju 2 gledita ova je primjer: dogaaj iz autorovog ivota ima znaenje u ivotu zajednice iznosi vlastite osjedaje ali govori i kao predstavnik puka
2

- Iskazuje osjedaje slika tragedije hrvatskog puka u ibenskom zaleu pjesnikova odluka da se uklji u obranu domovine 1.dio - Spominje Tibula i Nazona (rimski elegiari) usporeuje ih sa sobom njegova bol je jaa bol zbog razorene i opustoene domovine jaa je od bilo koje druge - mitoloki motivi: muze (pjesnitvo), Feb (Apolonov epitet umjetnost), Mars (rat) 2.dio - odvoenje ljudi u roblje, zloini, spaljene i sruene kude i crkve, otimanja, ubojstva - zgranut i zaprepaten onime to je doivio-vidio - visoka kula metafora za sigurni svijet sebe smatra zatidenim ali tragediju ibenana na polju kao svoju - Biblijski motivi: hrvatski vojnici pradke (snaga: duh, pravda), turski vojnici koplja, strelice, konji 3.dio - Odluuje se ukljuiti u obranu - ostavlja liru ostavlja pjesnitvo, ostavit pravnike svenje ostavlja pravo . = ostavlja svoj ivot, sebe kao pjesnika i sebe kao pravnika - Za te, o vjero mi sveta, za te, o moj mili dome, ivot rtvujem svoj, divlji to vreba ga rod. Tei se zaklinjem, za te svoje sad izlaem grudi, Pripravan za te mrijet, krvav i izranjen sav. U smrt majke Barbare Ivan esmiki - autobiografska elegija posvedena majci; pisana je latinskim jezikom - tema: smrt majke - u ovoj lirskoj ispovijedi pjesnik opisuje majinu dobrotu i sve to je za njega inila te posljednje trenutke njezina ivota - posljednje rijei su joj bile: uz ilo mi dijete slatko du umrijeti - raspoloenje u pjesmi je tuno, pjesnik izraava bol jer majina je smrt za njega veliki gubitak: Evo mi mrtve majke oplakane mojim suzama. - kompozicija, jezik i stil: - pjesma je ispjevana elegijskim distihom karakteristinim za elegije - stihovi aforistinog znaenja, npr: to ti je drago, ini ti se, ne stari nikada - ispreplitanje subjektivnog (vlastite tuge) i univerzalnog (svatko moe u pjesnikovoj boli prepoznati i vlastitu) - 1. distih izraavanje razloga vlastite boli (smrt voljene osobe) - 2. distih 10. prosinac dan je majine smrti (obnavljanje tuge) - 3. distih o alosti - 4. distih o majinoj ulozi u vlastitom ivotu - 5. distih nada u ponovni susret u nekom novom obliku postojanja - analiza (iz itanke): izraavanje razloga vlastite boli (smrt voljene osobe), 10. prosinac dan je majine smrti (obnavljanje tuge), o alosti, o majinoj ulozi u vlastitom ivotu, majina smrt i nada u ponovni susret u nekom novom obliku postojanja - u pjesmi ima mnotvo aluzija na antiku knjievnost

EPIGRAM - Tema humanistikog epigrama moe biti sve od obradanja modnom zatitniku, preko ljubavne teme, do komentara o vlastitom ivotu - esti autobiografski motivi (kao kod elegije) - esti satirini epigrami ismijavaju razne ljudske osobine Tri epigrama Ivana esmikog - O promjeni svoga imena plavokosa Talija (muza) nagnala ga je da promijeni ime iz Ivan u Jan (nije ih oholosti nego umjetniki nadahnut) - Pjesnik Ivan o sebi o svojim stihovima - Odu prija mu kad ga smatraju dobrim pjesnikom iako kae da zna da lau - Satirini, sva tri KNJIEVNO-ZNANSTVENA PROZA - Novele i romani ne pojavljuju se na latinskom jeziku u doba humanizma - Vedina hrvatskih humanista bili su javne osobe (svjetovne ili crkvene funkcije) upoznavali su razne ljude i razne krajeve te o tome pisali u svojim djelima - Putopisi, etnografska djela, proza s diplomatskih putovanja. O smjetaju Ilirije i o gradu ibeniku Juraj igorid ibenanin - S mnogo ljubavi opisuje ibenik - Iako latinist, daje prednost narodnim pjesmama i poslovicama pred antikim djelima - Opisuje narodne obiaje i usporeuje ih s antikim, odnosno kako bi ih doivjeli antiki mislioci, umjetnici i filozofi - Usporeuje antiki i krdanski svijet usporeuje obiaje antike Saturnalije (sedmodnevni narodni blagdan u ast Saturna) i ibensku najvedu svetkovinu u ast Roenja Gospodinovog (Boid) s ljubavlju opisuje taj blagdan ovdje jedan cjeliva drugoga javljajudi time kako zalogom mira da je dolo vrijeme spasenja i da se rodio tvorac mira, za kojim je silno eznula itava zemlja i ijoj se ljepoti divi sunce i mjesec Putovanje iz Budima u Drinopolje Antun Vraniid Razgovor Antuna Vranida s bratom Mihovilom o carigradskom putovanju i poslanstvu Antun Vranid - Putopisi koji svjedoe o Vranidevom prvom izaslanstvu u Carigrad - Opisuje ljude i obiaje, komentira tune i nepravedne obiaje (trgovina zarobljenicima, odnos prema siromanima, ivot siromanih, utjerivai danka. HUMANISTIKA ODA - Oda Dubrovniku Ilija Crijevid - U prve dvije strofe antiki uzori - Slijedede strofe autobiografski motivi (nezadovoljstvo svojim poloajem zapovjednik utvrde u Stonu) ton postaje ironian HUMANISTIKI EPITAF - Petrarkin grob Ivan esminski - Narcisov epitaf Juraj igorid

MARKO MARULID (1450. 1524.) Marcus Marulus najvedi hrvatski humanistiki pisac otac hrvatske knjievnosti roen je u Splitu (ugledna i bogata plemidka obitelj), kolovao se u rodnom gradu i Italiji (Padova) - pravo iroko obrazovani humanist, vrstan poznavalac krdanske tradicije i literature, moralist i teoloki pisac krdanstvo i domoljublje temeljne znaajke njegovog stvaralatva kronologija nastanka djela nije u potpunosti poznata strunjaci pretpostavljaju da je najprije pisao na hrvatskome jeziku nastojedi praktino djelovati u svojoj sredini, a da je tek nakon toga pisao na latinskome jeziku obradajudi se uenim ljudima i dajudi im tekstove za potrebe uvrdivanja krdanstva djela na hrvatskome jeziku: - Ep: Judita najvede i najznaajnije uvod u renesansu, kraj srednjeg vijeka - Spjev: Suzana, - Moralistiko-didaktine pjesme: Anka Satira, Spovid Koludric, Poklad i korizma (aljivo-satirine) - Prozno djelo: Od naslidovanja Isukarstova djela na latinskome jeziku: - 2 skupine djela religiozno-moralistikoga sadraja i pjesnika djela - europsku slavu stekao je djelima na latinskom jeziku - Davidijada najvede i najznaajnije latinski pjesniki ep - Upudivanje u estit ivot po primjerima svetaca - Evanelistar temelj Marulideve moralne teologije - Pedeset pria zbirka priica s moralnim poukama - Poslanica papi Hadrijanu VI. pismo Papi, upozorava na opasnost od Turaka Upudivanje u estit ivot po primjerima svetaca prva bestseler knjiga nekog hrvatskog autora; do danas je to najvie objavljivana hrvatska knjiga u inozemstvu europska slava pisac kojemu nije namjera razonoditi itatelja, nego koristiti itatelju poukom, stoga pie djela religiozno-moralistikog sadraja praktine upute za dobar krdanski ivot krdanski moral je jedini siguran temelj za ivot ovjek je u Marulidevim djelima grean, podijeljen izmeu due i tijela, ali zahvaljujudi Bojoj pomodi i uz osobno zalaganje, moe se ivjeti kao pravi krdanin i spasiti se domovina u opasnosti (turci) on bodri nad narodom koristi primjere iz povijesti drugih naroda pouka kako se narod spaava uz Boju pomod, uz krdansku misao

DAVIDIJADA (Davidias) Kompozicija - krdansko-vergilijanski ep u 14 knjiga (pjevanja) ispjevanih u heksametrima, a prije svakog pjevanja nalazi se kratak sadraj u prozi, uz oznaku biblijske knjige iz koje je preuzet - grau za ep Marulid je preuzeo iz Biblije (Stari zavjet) dogaaji iz Davidova ivota - ep kao vrsta tipian je za antiku, ali u oblikovanju krdanskog junaka Davida oit je utjecaj srednjovjekovne kulture i knjievnosti, iako u njemu pronalazimo mnoge el. humanizma (snaga, odlunost, hrabrost, ali i pristao fiziki izgled) - ep ima trodijelnu unutranju kompoziciju (ima tri dijela): - 1. dio prikazuje Davidov ivot prije nego je postao idovskim kraljem - 2. dio opisuje se razdoblje njegove vladavine u kojem je David pravedan kralj - 3. dio opisuju se nevolje koje su ga snale zbog nj. grene ljubavi prema udatoj eni Bat-ebi ijeg je mua prijevarom poslao u smrt odao se grijehu kanjen vrada se vjeri - u invokaciji se Marulid odrie antike inspiracije, a zaziva pomod Boga - David je prikazan kao antiki junak, ali svoje pobjede ostvaruje zahvaljujudi bojoj pomodi (Bog je taj koji ga je postavio za kralja) - iza epa nalazi se prozni dodatak Alegorijsko tumaenje Davidijade u kojem Marulid, izmeu ostalih djela i likova, razotkriva da se pod likom Davida krije Krist, a u liku aula Kristovi progonitelji, idovi (Golijat je simbol vraje sile, itd.) Pjesniki postupak - kao uzor posluio mu je vergilijanski ep: niz dogaaja iz Davidova ivota isprian je linearno, a fabula ima dvostruki smisao: - doslovni (opis Davidova ivota) i - alegorijski (Isus Krist i nj. progonitelji) - David (drugi idovski kralj) u 10.st.p.n.e. esta tema u renesansnoj knjievnosti, pripisuju mu se psalami - pripovijedanje je isprekidano digresijama u kojima se pisac bavi moralnim pitanjima i daje itatelju krdansku pouku, to epu daje refleksivan karakter; ideja vjera daje pojedincu snagu da postigne naizgled nemogude (vjera je mod)
5

- opisi su slikoviti, pjesnik se slui metaforama i razvijenim poredbama - djelo je ispjevano u heksametrima (poput Ilijade i Odiseje) 1.pjevanje (1.ulomak) str.91 - mitoloki (antiki) motivi (grka mitologija) Apolon, Lijej, propast Troje, Nisa, Perijada, Troja - iako ga spominje, ne priziva antikog boga (Apolona bog sunca, pjesnitva i glazbe) nego krdanskoga Boga - krdanska invokacija - krdanski svjetonazor ti to si jedini tvorac toga - ispreplide antike motive i krdanski svjetonazor tipino za humanizam 1.pjevanje (2.ulomak) str.91-92 - prorok Samuel dolazi Davidovu ocu Jiaju s vijedu da de jedan od njegovih sinova postati izraelskim kraljem. Otac misli da je izabran sin Elijab. - Prorok Samuel dolazi u ime Boga ( !!! moralni autoritet) i u ime idovskoga naroda - Dijalog i pripovjedanje (naracija) - Opisivanje (Davida) - Nije odabran najstariji sin jer je ljepota prolazna, treba gledati djela Bog procjenjuje duu (srce) i djela - Otac ne eli predstaviti Davida jer je najmlai i jer je pastir - Ljupka izgleda i lijep, ali hrabar (udarit spreman) harmonija unutarnje i vanjske ljepote najava renesanse sklad fizikog i duhovnog - Samuel Davida premae boanskim uljem David simbolizira Krista (i on je bio pomazan)

JUDITA prvi umjetniki ep u hrvatskoj knjievnosti s religioznom tematikom prvo renesansno djelo u Hrvatskoj hrvatski jezik ponosan to pie na hrvatskom jeziku djelo je prvi put objavljeno u Veneciji, 1521. (ep je napisan 1501.) tema: starozavjetna pria o Juditi (uzeta iz Biblije Starog zavjeta) zainjavci renesanse u Hrvatskoj anonimni autori srednjeg vijeka ideja djela naglaen domoljubni osjedaj paralelne prie nekada Asirci, sada Turci Juditin in pokazuje da se uz Boju pomod i vlastitom vjerom moe spassiti od svake opasnosti ova opasnost prijetila je krdanstvu

kompozicija: - ep zapoinje invokacijom biblijsko-vergilijanski ep biblijska pria, krdanski duh, renesansna obiljeja - na poetku se nalaze 2 prozna priloga: - Istorija sva na kratko ka se uzdari u ovih knjigah saeto prepriana biblijska knjiga o Juditi - posveta don Dujmu Balistrilidu, svom kumu (po uzoru na zainjavce i antike pjesnike) obrazlae svoju namjeru pisanja epa - Nakon priloga najavljuje sadraj svakog pjevanja a iza najave slijedi 6 pjevanja: 1. pjevanje (libro): Knjiga, str.96 - u ime vladara Nabukodonozora (babilonsko-asirskog kralja) vojskovoa Oloferno krede u osvajaki pohod s namjerom da osvoji cijeli svijet - krdanska invokacija (krdanski pjesnik) obrada se Bogu da mu pomogne u pisanju Judite - Juditine vrline: kripost (duhovna krepost - bezgrenost), lipost (ljepota), presveta, dika (slava), smina (smjela, smiona) - Idealizirao je Juditu iznosi samo vrline fizike i duhovne renesansa (sklad unutarnje i vanjske ljepote) - jazik da pomene a misal pripravi trai pomod od Boga da ono to misli napie na hrvatskom jeziku elja da pie na hrvatskom jeziku i da to bude lijepo - Dvostruko rimovani dvanaesterac s aabb unakrsnom rimom rima se s kraja strofe prenosi u slijededi red (u sredinu reda) 2. pjevanje: - Holofernova je vojska okrutna pale gradove, ubijaju i napreduju u svom osvajakom pohodu; u cijelom svijetu vlada strah pa tako i u Jeruzalemu; Ahior govori Olofernu da je nemogude osvojiti grad koji uva Bog 3. pjevanje: - Oloferno protjera Ahiora u Betuliju koju namjerava osvojiti tako da zatvori dovod vode u grad; misli da de se, vremenom, Betulijani predati 4. pjevanje: Knjiga, str.97

- kad grad ostane bez vode i zaliha hrane, graani se ele predati ukoliko im Bog ne pomogne u roku od 5 dana; uz Boju pomod udovica Judita postaje prelijepa ena te sa svojom slukinjom Abrom odlazi iz Betulije u Holofernov tabor; govori mu da zna kako se Betulija moe osvojiti bez rtava; Oloferno je oduevljen njenom ljepotom - Opisuje kako se Judita spremala za odlazak Olofernu - Judita lik petrarkistike ljepotice i gospe (zlatna vrpca, naunice, pletenice u kosi), odjeda renesansne gospe (zlato, rubin-prsten, biser, safir) predodbe o renesansnoj ljepotici i tome kako njena ljepota djeluje na ljude 5. pjevanje: ulomak teksta - Judita uspijeva opiti i odsjedi glavu asirskom vojskovoi Olofernu, dola mu u tabor s Abrom - Zavela ga ljepotom, opila vinom - Svi straari spavaju - Prije ubojstva neprijatelja obrada se Bogu trai da je osnai, da joj pomogne digni ruku moju ubojstvo doivljava kao Boju volju umanjuje svoju krivnju - Odnos zloina i krivnje: - Marulid predstavlja krdanski svjetonazor Juditin in (ubojstvo) je Boja volja = paradoks - Iznalazi opravdanje za Juditin in Oloferno misli da moe osvojiti cijeli svijet, da moe to hode, da moe biti jai od Boga; on je ohol smrtni grijeh opet krdanska interpretacija krivnje 6.pjevanje: - ujutro Betulijani stavljaju Olofernovu glavu na tvravu a u njegovom taboru nastaje panika i mete; Betulijani napadnu i poraze Olofernovu vojsku; Judita je ivjela 105 godina, a puk je sedam dana oplakivao njezinu smrt - kalala je jidra plavca moja nova metafora na kraju djela brod je njegovo knjievno djelo zavrio sam dvostruko rimovanim dvanaesterci (cezura i rima iza 6. sloga i rima na kraju stiha) preuzeo ga od zainjavca narodni jezik splitska akavtina 15. stoljeda kontrast dobro zlo (Judita Oloferno) realistiki i naturalistiki elementi (Olofernovo opijanje, blud koji ga odvodi u propast), domoljubni osjedaji Judita je simbol borbe i otpora protiv osvajaa, ona budi vjeru i nadu u spas pred turskom silom (Turci su doprli do Klisa, u blizini Splita) opkoljena Betulija (u Bibliji) Turci opkolili grad Split domoljubni razlozi htio je ohrabriti Hrvate da se oslobode Turaka Bog de im pomodi Betulija oznaava sve gradove koji se nalaze pred napadom grube sile prikazana je kao svetica i kao ena: svetica (duhovne vrline) biblijski el: moralna i kreposna udovica, hrabra spasiteljica, simbol pobonosti Judita je sveta ena izvriteljica pravde

renesansni elementi: - opis Juditine ljepote (po naelima petrarkistike poezije) i oduevljenje junakim podvizima ena (uzviena ljepota) idealna gospoja, ljepotica tjelesnu ljepotu iskoritava da bi pobijedila Oloferna; inteligentna, samosvjesna, odluna; - dogaaji su prikazani kako slijede - pjesnike slike i usporedbe najede su iz domadeg ivota (seoski, mornarski, ribarski, graanski) - zatvorena forma - simetrinost pravilnost oblika epa: u prva tri dominira Oloferno i njegova vojska (osvajai), a u druga tri Judita i njen narod (pobjeda vjere nad silnicima) - svako pjevanje moe, kao zaokruena cjelina, stajati samostalno - jasnoda svi su dijelovi epa jasni, naime, Marulid je ep pisao za neobrazovan puk krdansko-vergilijanski ep - ima simetrinu i harmoninu kompoziciju, bogate opise, poredbe i pjesnike slike te snano psiholoki portretirane likove - slijedi biblijsku jednostavnu priu i obogaduje ju vlastitim komentarima i pjesnikim ukrasima odraava Marulidevo humanistiko obrazovanje stilska obiljeja proizlaze iz razliitih tradicija: - starohrvatska srednjovjekovna poezija (zainjavci oni temu obrauju u stihovima s alegorijskim znaenjem) - antika epika (Homer, Vergilije) - petrarkizam, renesansna tradicija - ideja: vjera i hrabrost skromnih pobjeuje ohole i porone (nadmodnog neprijatelja) - iako je Judita utemeljena na biblijskoj prii u njoj Marulid progovara o svom vremenu - osvajaki Olofernov pohod podsjeda na turska osvajanja koja pjesnik prati i proivljava - u opasnosti je bio i njegov rodni Split pa je Judita trebala posluiti kao primjer hrabrog ponaanja Marulidevim sugraanima koji su strepili od turskih osvajaa Juditu je pisao za obini puk a ne za intelektualce morali su shvatiti poruku s
7

Tuenje grada Hjerozolima Marko Marulid - domoljubna pjesma Jeruzalem se tui na svoju nesretnu sudbinu zaziva Boju pomod - srednjevjekovna lamentacija Molitva suprotiva Turkom Marko marulid - domoljubna pjesma aktualne teme pjesnik se ali na turska razaranja narie nad sudbinom hrvatskoga naroda zaziva Boju pomod srednjevjekovna lamentacija

RENESANSA U HRVATSKOJ 15. i 16. st. drutvena i povijesna situacija: - hrvatski krajevi pod nekoliko vladara primorski krajevi pod mletakom vladu, Turci na jugu do Klisa a na sjeveru do Poege, Banska Hrvatska u sastavu je Habsburke Monarhije - Dubrovnik je i dalje slobodan grad (sve do 1806., tj. do ulaska Napoleonovih trupa kada je ukinuta Dubrovaka Republika) trgovake veze s Mlecima - podlogu renesansnoj knjievnosti stvorili su hrvatski latinisti (humanisti) u svojim djelima oivjeli su interes za antiku knjievnost - u razdoblju renesanse hrvatska knjievnost doivljava pravi procvat pogotovo na jugu Hrvatske i gradovima koji su imali doticaj s talijanskom knjievnodu Hrvatska se tako ukljuuje u europski kontekst - plemidi i bogati trgovci odlaze na kolovanje u Italiju pod utjecajem talijanskog humanizma i renesanse u naim se gradovima razvija bogata renesansna knjievnost - sve vie jaa znaaj grada i gradske kulture: dok je srednjovjekovna knjievnost nastajala u samostanima, renesansna je knjievnost vezana uz svjetovne knjievnike i gradsku sredinu - Istona obala Jadrana pomorski putovi i trgovina razvoj gradova kao gospodarskih i kulturnih renesansnih sredita: - Split M. Marulid epovi antiturske teme znati 2 latinska djela !!!!!! (Davidijada i Upudivanje u ivot) - Dubrovnik . Menetid i D. Drid (petrarkisti), M. Drid, M. Vetranovid (lirika) - Hvar H. Lucid (petrarkist), P. Hektorovid, M. Pelegrinovid (lirika) - Zadar P. Zoranid (roman), B. Karnarutid - ibenik - Otoci, Hvar - latinski i talijanski bili su jezici politike i uprave Knjievnost: - obnavljaju se knjievni rodovi lirika, epika, drama po uzoru na antiku knjievnost - piu se djela na narodnom (hrvatskom) jeziku, pogotovo na akavskom i dubrovakom tokavskom (kajkavski jo nema tako bogati knji. opus) (danas je akavtina narjeje, a u 16. st. bila je jezik june Hrvatske) - javlja se svijest o rasutoj badini svijest o domovini (domoljubna tematika) - renesansna knjievnost je spoj srednjovjekovne, humanistike, narodne knjievnosti i modernih renesansnih strujanja - pri kraju 16. st. zamire knjievnost na latinskom jeziku

PREDSTAVNICI HRVATSKE RENESANSE SPLIT MARKO MARULID (1450.-1524.) - Sredinja linost splitskoga kruga otac hrvatske knjievnosti - Kako stvara i na latinskom i na hrvatskom jeziku svojim djelima povezuje humanizam i renesansu DUBROVNIK IKO MENETID (1457.-1527.) Svjetovni lirski pjesnik Plemid i knez Umro od kuge Radovi u Zborniku Nike Ranjine DORE DRID (1461.-1501.) Pjesnik i dramatiar (pisao je pastorale) Jedan od najstarijih dubrovakih lirskih svjetovnih pjesnika Puanin koji se kasnije zaredio, stric od Marina Drida Radovi u Zborniku Nike Ranjine Pisac prve hrvatske pastorale Radmio i Ljubmir

MAVRO VETRANOVID (1482.-1576.) - Lirski i epski pjesnik, te dramatiar


9

Utjecaj srednjovjekovne lirike ali i poezije Dore Drida Roen kao puanin kolovao se za svedenika vedina ivota u samostanu Lirske refleksivne pjesme izraava svoj odnos prema svijetu Pjesanca u pomod poetam, Moja plavca Religiozna (duhovna) poezija najvedi dio spaja refleksivnu temu s odnosom prema Bogu Pjesanca turku, Pjesanca o pokori, Remeta Satirina lirika ukazuje na drutvene i moralne probleme svoga vremena Poslanica lakomosti Satirino-politika lirika proziva europske vladare za neslogu pred turskom opasnodu te za mletaka osvajanja Pjesanca slavi carevoj, Tuba grada Budima Domoljubna poezija Poslanice izraava ideju o potrebi za slobodom umjetnikog stvaralatva Pjesanca Marinu Dridu upomod podrka MD kad je bio optuen za plagijat Dramatiar autor prve hrvatske mitoloke drame Orfeo i biblijske drame (prikazanja) Posvetilite Abramovo (pria o Abrahamu i sinu) Ostavio nedovren fantastino-alegorijski ep Piligrin (hodoasnik) alegorijsko putovanje hodoasnika kroz zagrobni ivot Prevoditelj

MARIN DRID (1508.-1567.) - Komediograf HVAR HANIBAL LUCID (1485.-1553.) Iz plemidke obitelji obavljao razne javne dunosti (sudac) O njegovom ivotu znamo iz poslanica prijateljima Za ivota nije objavio niti jedno djelo Sin Antun nakon smrti izdao zbirku Skladanje izvarnih pisam razlicih.: Lilrske pjesme, drama Robinja, poslanice, prijevod Ovidijeve heroide Pari Eleni Lirski kanconijer Pisni ljuvene sadri samo 22 pjesme u kojima pjesnik slavi ensku ljepotu i pjeva o neuzvradenoj ljubavi - U njima se vidi odmak od lirske poezije naih prvih petrarkista on pie u duhu novije talijanske lirike 16. st. Koja se zalae za povratak izvornome Petrarki, a to spaja s narodnom tradicijom - Jur ni jedna na svit vila smatra se remek-djelom hrvatske renesansne poezije PETAR HEKTOROVID (1487.-1572.) - Plemidka obitelj - ivio za vrijeme burnih dogaanja buna puana, turski prodori gradio Tvrdalj utvrdu u kojoj je nastojao ostvariti renesansni sklad prirode i ovjeka - Pisao poslanice kojima se dopisivao s renesansnim piscima putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje MIKA PELEGRINOVID (oko 1500.-1562.) - Pokladna pjesma Jeupka izvodila se pod maskama (maskerata) ZADAR PETAR ZORANID (1508.- prije 1569.) - Planine jedino sauvano djelo u ovom djelu postoji podatak o njegovim drugim djelima (Ljubavni lov, Vilenica) ali ona nisu sauvana BRNE KARNAUTID (izmeu 1515.i 1520.-1573.) - Zasluan za uvoenje dvaju renesansnih anrova u hrvatsku knjievnost: - Povijesni ep Vazetje Sigeta grada - Ljubavna pripovijetka u stihu Ljubav i smrt Pirama i Tizibe

10

LIRIKA - ljubavna petrarkistika lirika - druga polovica 15. i poetak 16.st - piu je dubrovaki lirski pjesnici ija je poezija sauvana u Zborniku Nike Ranjine (bio je knez Dub. Rep.) to je najstarija rukopisna zbirka petrarkistikih pjesama - pisanje po uzoru na Petrarku (i talijanske petrarkiste 15. st.) zove se petrarkizam - naglaeni sklad tematsko-motivskoga svijeta i jezinoga izraza. Prozranost, sveanost i uzvienost izraajne su osobitosti njegova stila. Petrarkisti su uzimali ljubavne motive Francesca Petrarce prema Lauri, no njihova idealizirana ljubav, za razliku od Laure, nije bila stvarna osoba - motivi: prvi susret, enska ljepota, udvaranje, razoaranje, bol zbog neuzvradene ljubavi tjelesnoj ljubavi daje se prednost pred duhovnom - stih je dvostruko rimovani 12-erac, antiteza (neuz. ljubav), hiperbola (naglaavanje ljubavne boli), est je i akrostih poetna slova stihova daju neko ime, pojam, ili misao - u 16.st. 2.generacija dubrovaki i dalmatinski lirski pjesnici razlika: variraju petratkistiki motivi i postupci, iri se raspon tema i oblika, dvostruko rimovani 12-erac i dalje dominantan iako ne i jednim stihom - nisu soneti dvostruko rimovani dvanaesterac (1.generacija) i osmerac (2.generacija) - petrarkisti (epigoni): - 1.generacija: Dore Drid, iko Menetid - 2.generacija: Nikola Naljekovid, Hanibal Lucid, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarid - refleksivna lirika (odnos prema svijetu) Mavro Vetranovid - religiozna lirika (spaja reflek. temu s odnosom prema Bogu) - M. Marulid, M. Vetranovid - satirina lirika (drutveni i moralni problemi tog vremena) M. Vetranovid - pokladna lirika izvodila se u doba karnevala, a stihovi su se govorili pod maskom pa se takve pokladne pjesme zovu maskerate - najpoznatija je maskerata Mike Pelegrinovida Jeupka (u njoj Ciganka prorie bududnost i daje ljubavne savjete gospoama) - nastala u Toscani - javlja se u tal. renesansnoj lirici u 15. st.; u pokladnim povorkama, posebno popularnim u Firenzi, na jednom su se mjestu nali ljudi pod razliitim maskama: pov. i mit. bida, Ciganke, trgovci, gusari, robovi, vragovi...; oni su se obino u obliku monologa predstavljali pozdravljajudi grad u kojem su se nalazili - maskerate su se izvodile u drutvu za zabavu sluatelja - pjesnike poslanice ili epistule - imaju ulogu dananjih pisama; pjesnici razmjenjuju razmiljanja o djelima, ivotu, zalau se za slobodu umjetnikog stvaranja - Petar Hektorovid, Mavro Vetranovid, Nikola Naljekovid

11

ZBORNIK NIKE RANJINE (Dubrovnik 1507.) 1. generacija hrvatskih petrarkista

Nika Ranjina (oko 1494.- 1582.) - skuplja i zapisiva petrarkistike poezije, a moda i pjesnik; RANJININ ZBORNIK - rukopis zbornik preko 800 pjesama - zapoeo zapisivat pjesme dubrovakih pjesnika jo kao djeak - rukopis nestao za vrijeme drugog svjetskog rata, tiskan 1037.g. - U 2 dijela: - Pjesme M (512 pjesama) i DD sloene abecednim redom - Pjesme ugl. anonimnih autora toga vremena - Posebna skupina pjesme na narodima slie narodnima - Temeljni motiv Zbornika enska ljepota i neuzvradena ljubav u Petrarkinom stilu - Nisu soneti iko Menetid Dore Drid Stvaraju lirske pjesme pod utjecajem Petrarke i talijanskih petrarkista 15.st Tipini petrark. motivi: prvi susret, enska ljepota, udvaranje, razoarenje, bol zbog neuzvradene ljubavi Opisujudi neuzvradenu ljubav koriste se antitezom, a za naglaavanje ljubavne boli hiperbolom esto se pojavljuje akrostih kao ime autora ili ene kojoj je pjesma posvedena Dvostruko rimovani dvanaesterac Uz par religioznih pie uglavnom svjetovne ljubavne - Pjesme su ljubavne tematike pjesme - enu i njenu ljepotu doivljava na duhovan nain, - Odnos prema eni i njenoj ljepoti je svjetovan, a enska usporeujudi ju s nezemaljskim (aneo, suce,vila) se ljepota opisuje tipino petrarkistikim izjavama - U izboru rijei i metaforama ponekad utjecaj narodne pjesme -

Blaeni as i hip iko Menetid - tema: prvi pogled trenutak kada je prvi put ugledao voljenu enu - motivi: ljepota voljene ene, ljubavna bol i enja, umjetniko stvaranje koje je potaknula voljene ena - blagoslivje: - vrijeme i mjesto prvog susreta - svoj jad i bol, pla i suze - njenu ljepotu, mladost - ali za neostvarenom ljubavi - pjesma je parafraza Petrarkinog 61. Soneta isti motivi, isti sadraj - razlika zavrni stihovi Petrarka krivi Lauru a Menetid pjeva o uzvradenoj i radosnoj ljubavi - dok Petrarkin sonet diskretno i povueno otkriva dubinu pjesnikove ljubavi, ali i bola koji je izvor inspiracije, Menetid svoje boli i patnje blagoslivlja jer mu se djevojka na kraju darovala - Menetidevi stihovi odiu tugom i svijedu o prolaznosti trenutaka i to je lijepo izrazio u stihovima o uskoj dubrovakoj ulici na kojoj se odigrao taj as i hip; - ponavljajudi i nabrajajudi sve rane koje mu je ljubav zadala, vodi nas do poante tipine za renesansnog pjesnika koji tjelesnoj ljubavi daje prednost pred duhovnom - ijekavski oblici (ljepost, boljezni), ikavski oblici (vidil, slidih) - arhaizmi: hip=as, najprvo=najprije, dni=dani itd. - supstitucija - Pjesma je ispjevana u distisima i to dvostruko rimovanim dvanaestercima rime u sredini i na kraju Blaen as i vrime najprvo kada uh Ljeposti tve ime kojoj dah vas posluh - Stilska sredstva: epiteti, metafore
12

slinosti razlike

- Opda mjesta petrarkistike lirike kod nas: - aneoska ljepota drage koja je od Boga poslana - zlatne kose, slatki govor, aneoski hod - pjesnik za njom uzdie i ne nalazi prave rijei da opie njenu ljepotu - opisivanje ljubavne boli: lirski subjekt prolazi kroz vie stadija - zaljubljenosti od trenutka kad je ugledao gospoju

Leute moj mili Dore Drid - ljubavna lirska pjesma - tema: ljubav i ljubavna patnja - osjedaji: tuga i jad zbog neuzvradene ljubavi renesansna obiljeja, pjesnikova plahost i stidljivost; - kompozicija, jezik i stil: - lirska minijatura (kratak vanjski oblik), jednostavnost izraza - utjecaj narodne poezije: emerno, srdace, moj mili - dvostruko rimovani dvanaesterac - pjesnika mui emocionalni problem kako pridobiti voljenu; - moli leuta da bude posrednik izmeu njega i odabranice, da probudi (osvoji) srce njegove drage; - leut vrsta instrumenta (lutnja) uz koji su petrarkisti pratili svoje pjevanje pod prozorom drage; slian je tamburi; - za razliku od D. Drida, . Menetid je bio leuta, tj. njegovi su stihovi doista pjevani po ondanjim trgovima i ulicama; - s druge strane Drid je napisao jednu od najpopularnijih renesansnih pjesama; Prvi pogled iko Menetid - jedna od najoriginalnijih i umjetniki najvrednijih Menetidevih pjesama - on nije pjesnik ljubavi, on je pjesnik zaljubljivanja - ljubavna lirska pjesma - tema: velianje enske ljepote - motivi: - prvi pogled osnovni motiv pjesme - pejzani simboliziraju buenje ivota, ljubavi i same prirode - ljepota voljene ene enska kosa kojom se ona poigrava izazivajudi pjesnika - osjedaji: divljenje, ljubav, enja, tuga, gorina, patnja - kompozicija, jezik i stil: - dvostruko rimovani dvanaesterci, dubrovaki jezik (akavski) s ijekavskim, ekavskim i ikavskim elementima - motivi su personificirani (zora doziva dan); kontrast (vatra led), epiteti - idilina slika prirode, idealiziran lik ene (bijela odjeda, kao vila je) - akrostih poetna slova stihova daju ime pjesnika (Zismundo Sigismund) z j s m v n d o - renesansni pjesnik, petrarkist, sebe doivljava vatrom koja izgara od ljubavi, a odabranica je led, koja ne mari za njegovu patnju - s jedne strane pjesnik velia, slavi ensku ljepotu, a s druge osjeda gorinu zbog neuzvradene ljubavi (patnja lirskog subjekta) - ushiden, zadivljen gospojinom ljepotom, zaljubljen - tipino za petrarkiste - vidi gospoju kako se elja na prozoru - gospa vila petr.motiv - petrarkistika frazeologija - idealiziranje gospe tipina slika petrarkistike ljepote: - gospou sjediti u rucu pribilu deminutiv vjenost gospe - dva prama od zlata venac lip kosice sve prosu(tipina renesansna frizura) - bijelo grlo bijelo podsjeda na anela - Osnovni motiv prva ljubav - Na poetku pjesme pejzani motivi, odreivanje doba godine i dana - Zora, proljede (simboli pjesnikove ljubavi) ljubav je vezao uz poetak dana i ivota - Ja kad bih uhiden od ove gospoje trenutak kad se zaljubio - uhiden metafora ona ga je zarobila (kao Laura Petrarcu) svojom ljepotom, ne moe se osloboditi - pasivni aorist nemodan je, kao da ga je zarobila - zadnja 2 stiha razoaran jer se ona okrenula i otila s prozora, on joj je nevaan - njen brzi pokret ozriv se jak jelen pokret jelena to to je djevojku usporedio s jelenom je karakteristika narodne usmene knjievnosti renesansa - gori neg pelin i emer ostah ja. razoarenje - Prva i zadnja 2 stiha okvir pjesme utjecaj usmene narodne lirske poezije (pelin) pejzani detalji - Forma: - kod hrvatskih petrarkista nema soneta - dvostruko rimovani dvanaesterac, rima NIJE unakrsna rima nakon estog i nakon dvanaestog sloga ab ab
13

Grem si, grem Dore Drid - Drid se smatra zaetnikom hrvatskog petrarkizma i pastoralnog pjesnitva - dok Menetid blagoslivlje, Drid proklinje on hip najpri kad te vidih, osjeda aljenje i tugu zbog gospojine nemilosti - njegova patnja je refleksivnog karaktera: on razmilja nad ljubavlju, filozofira o naravi ovjeka i ivota, govori o prolaznosti i smrti - ovo je jedna od najljepih i najoriginalnijih Dridevih pjesama; - tema: neuzvradena ljubav - sredinji motiv: ranjeno srce - osjedaji: ljubavna bol, tuga, melankolija, nemir, srdba, udnja, nemod - kompozicija, jezik i stil: - pjesma je strofina 6 strofa po est stihova (sestine) - jezini idiomi akavsko-tokavski (vie akavskih elemenata) - refren + katrena dvostruko rimovani dvanaesterac s unakrsnom rimom - akrostih GIORETA (Dorin stih) - prva dva stiha svake strofe jednaka refren gdigodir misal mi pozae misli o svemu, samo da nae utjehu i mir - pjesnik ezne za mirom, spokojem, i zaboravom (da ga ne boli, da vie ne pati) svjestan injenice da je najtee pobijediti vlastite osjedaje - pjesnik udi za promjenom, odlaskom (daleko od oiju, daleko od srca) - ponavljanje stihova ne nalazi mir - misao ne moe biti jaa od ljubavi, ljubav se ne moe racionalizirati - trai lijek - ljekovite trave nemogude - za srce koje je snala ljubav lijeka nema (nu protiv ljubavi vidim da ni lika) - srce metafora za ljubav; - antizeza = ranjeno srce ranjeno djevojinim pogledom - paradoks = veseo pogled od vile izazvao je njegovu smrt (veseo, ali ne zbog njega) (ke pogled veseli njemu na smrt pride) - metafora = njen pogled strijele misli na Amorove strijele ( ah, gorku t' smrt zada sam pogled od vile) - usporedba = ranjeni labud njegovo srce (Ter kako kuf bili od lovac ustriljen) - ranjeni labud krhkost, njenost, bespomodan - cvili i tui ranjeni labud pjeva pred smrt - u pjesmi je ljubav doivljena kao opsjednutost, srdba i potpuna nemod da se bilo to uini sa svojim ivotom, osim da se vlastita nemod opjevava i prieljkuje smrt koja jedino donosi smirenje; - dolazi do spoznaje da je ivot bez srca jednak smrti: ...bez srca iviti ar lovik ne ima vlas. - Zadnja strofa eli da ga ranjeno srce ostavi, da ode van njega ovdje srce vie nije metafora, misli na organ - Ali srce je organ bez kojeg se ivjeti ne moe neka ostane i kao organ i kao metafora radije nesretno voljeti i biti ovjek bolje ivjeti i nesretno voljeti nego ne voljeti uopde - Renesansna misao: bez ljubavi ovjek ne moe ivjeti, ivot nema smisla - turobno raspoloenje i elegina intonacija

Dore Drid: Draa je od zlata - pjesma je zapisana u zborniku NR - tema: savrenost pjesnikove "vile" - fizika i duhovna ljepota ene (njene osobine) - petrarkistiki motivi: crna dva vlasa (obrve), oi koje sjaje poput zvijezda, rumena usta, zlatna kosa, lice - rua i ljiljan, aneoski osmijeh i prekrasni stas... odnos prema eni = idealizacija usporedbe: - djevojka proljede (najljepe doba) draa je od zlata, lipa ned prolitje proljede je najljepe doba naglaava sklad naravi i izgleda - djevojka vila (idealizacija gospe petrarkizam) - djevojka aneo (boansko bide) idealizacija, ona je savrena, lijepa, draga - narav joj je s nebesi usporedba djevojke s neim nadnaravnim sklad duevnog i tjelesnog (harmonija) renesansno obiljeje - pjesnik svoju dragu smatra savrenom, ljepom od svih vila, draom od zlata, ljepom od proljeda - rajska milost religiozni motiv - na kraju je slika iz prirode: pjesnikova enja slina je ei jelena u prirodi naglaava svoju potrebu za njom koliko je jaka njegova ljubav - kae da je Bog nju stvorio za njega - dvostruko rimovani dvanaesterac - akrostih: poetna slova stihova, itana okomito, daju ime, poruku GIORETA kao i u pjesmi Grem si, grem
14

Jur ni jedna na svit vila Hanibal Lucid (1485. 1553.) 2. generacija hrvatskih petrarkista - jedna od najljepih renesansnih pjesama - ljubavna lirska pjesma - tema: ljepota voljene ene - motivi: - velianje i divljenje enskoj ljepoti (motiv ela, kose, lica, vrata, prsa, prstiju, usta) - refleksije o prolaznosti - osjedaji: ushidenost, zanesenost, radost i sreda koju izaziva njena ljepota pjesnik je oaran njenom ljepotom - vila gospa (za njega je ona vie od ljudskog bida savrena je) idealizacija (petrarkizmi) - oparala ga je ljubav vilinska i magina ne moe joj se oduprijeti - portretira gospu kroz pjesmu svaka strofa ima svoj motiv dio njenog tijela (oi, kosa, usta zubidi, vrat, prsti, hod, lide) - oi i obrve tanke, arne (tipino za hrvatsku narodnu poeziju) - rumeno lice rua u polju u proljede (lice ljepe od rue) - usne koralji, zubi biseri, prsti slonovaa -- usporeuje detalje djevojake ljepote s najvedim dragocjenostima, ali dragocjena je i sama ljepota - prsti njenost obli, dugi, ravni nabrajanje epiteta - tanci, duzi c,z,s sibilarizacija zvukovne asocijacije njenosti, ljepote, krhkosti - enja za uivanjem u ljubavi renesansni duh pjesme Blaen tko joj bude garlit - umanjenice: lice, kosica, zubidi - njenost, krhkost gospe - kompozicija, jezik i stil: - strofa: oktava (10)
1 2 - stihovi se ponavljaju okvir strofe portreta

2 1

- stih: osmerac (simetrini) - rima: a b a b a b b a (dosljedno provedena) - epiteti: vedra, vridna, arni, drobni, obli, duzi, tanci, zlatna kosa - usporedbe: usporedba zlata i gospe ne mogu se usporeivati, kosa ljepa od zlata petrarkistika metaforika: kruna (od kose) vijenac od kose (tipina renesansna frizura), kuralj (usta), biser (zubidi) elementi narodne poezije: jednostavnost, naivnost, lirski ugoaj (arni, parsi bilji sniga i mlika...) svaka je strofa znaenjski zaokruena ponavljanjem uvodnog dvostiha (ali u obrnutom slijedu) u sredinjem dijelu pjesme iznose se motivi enske ljepote i to u duhu petrarkistike lirike akavski govor s ijekavizmima i ikavizmima pjesmu odlikuju simetrinost, sklad i harmonija u formi i sadraju u zavrnoj strofi motiv enske ljepote prerasta okvire petrarkistike pjesme: pjesnik upuduje Bogu molitvu za ouvanjem te savrene ljepote od prolaznosti zadnja strofa poanta sve to je dobro kratko traje eli da ljepota bude vjena (trajna) grijeh bi bio da ta fizika ljepota proe renesansa - taj grije je u srednjem vijeku znaio protivljenje Bogu, u renesansi oznaava prolaznost ljepote - moli Boga da ta ljepota ostane vjena - pjesmu je napisao da ovjekovjei njenu ljepotu diskretno i nenametljivo moli za ljubav a isto tako djevojci savjetuje da uiva u ivotu i ljubavi

REFLEKSIVNA LIRIKA Moja plavca Mavro Vetranovid - temeljna pjesnika slika plavca (laa) njegov ivot alegorija pjesnikova ivota kroz cijeli ivot - more (ivot) uzburkano, nemirno eli plavcu odvesti u luku u porat na on kraj blaeni priene - prieti=dovesti, porat=luka siguran, miran, umoran (trudan) od ivota eli se izbaviti od jada - laa nosi obilje pjesama i stvaralatva (cijeli ivot je stvarao) - sumnja da li je to to je stvorio dobro, jesu li te pjesme stvarno obilje dvojbe i samokritinost - misao ga vara - nije siguran u svoje stvaralatvo tipina sumnja pjesnika u svoje stvaralatvo - nema pjesnikih uzora i temelja nema kormilara, mornara, ne moe spustiti sidro, ni podignuti ni spustiti jedra
15

- kormilar pedut, timunijer dubrovaki pomorski rjenik - distih (dva stiha u jednom redu), dvostruko rimovani dvanaesterac s unakrsnom rimom Pjesanca u pomod poetam Mavro Vetranovid - zalaganje za pjesniku slobodu - misaona lirska pjesma - tema je neobino moderna sloboda umjetnikog stvaranja, tj. vanost nesputanog umjetnikog izraavanja - motivi: (vjetine) - lonarstvo - slikarstvo - pjesnitvo - katreni, narodni osmerac, naglaena refleksivnost; - pjesma osvaja svojim neposrednim tonom i jednostavnim izrazom - za renesansnog pjesnika pjesnitvo je vjetina, a sloboda preduvjet knjievnog stvaranja; pjesnitvo sadri pjesnikove misaone preokupacije o ivotu, o potrebi smirenja i o potrebi pravih uzora da bi ivot bio ispravan - tako je Vetranovid, svedenik koji je pobono i pustinjaki ivio na otoku Sv. Andrija napisao ovu pjesmu kao odgovor svima onima koji su prigovarali pjesnicima zahtijevajudi od njih da svoju umjetnost stave u slubu ideologije Jeupka Mika Pelegrinovid POKLADNA LIRIKA - maskerata ili pokladna pjesma, sastoji se od uvodne pjesme i 6 maskerata pjesama (srijeda) koje Ciganka upuduje pojedinim dubrovakim gospoama - Ciganka se zove Jeupka (ena iz Egipta jer se mislilo da su Cigani doli iz Egipta); ona je zapravo maska jednog mladog ovjeka koji se eli dopasti gospoama te im prorie sudbinu u pokladnim danima - Uvodna pjesma: - Dolazi u drutvo 6 dubrovakih gospoa, krede od jedne do druge, eli da joj dopuste da im gata iz dlana - Treba ih na to nagovoriti pria im tunu priu o svoja 4 sina (3 je izgubila) - Prvog sina (Danul) odnio je gusar, drugog (Alver) je s lae odnio vjetar, tredeg (Elez) je dala za brodarinu ostavila ga da bude rob - pria, filozofira, savjetuje i uvjerava dominira situacijom, sigurna je u nastupu - obedaje gospama da de im bez lai proredi sredu (es i sridu) - estoj gospoji: - najmlaa i najljepa kod nje se ciganka najdulje zadrava - ciganka u ovoj pjesmi skida masku otkriva tko je to zapravo - obradajudi se 6oj gospoji ona istie njene vrline lijepa, mlada zdrava (zdrava poput ribe fraza iz narodnog govora) - savrena, razumna (ima previe razuma za svoje godine) nema nekog tko joj je ravan - petrarkistiki elementi idealizacija gospe - petrarkistike slike utjecaj narodnog pukog govora - zamjera toj gospi to je tvrdoglava (ne eli prihvatiti ljubav jednog mladida, ne eli mu uzvratiti - Tko te ljubi er ne ljubi) - hiperbola on umire - on ne smije to njoj redi, ne smije joj se otkriti Ciganka joj kae da je netko potajno voli - potajno je slijedi (ljubavna muka), a potom vene, ezne (iskazuje koliko ga to boli) asindeton - u stilu petrarkistike poezije nagovara je da prihvati ljubav onoga koji je u nju zaljubljen - traenje dara za usluge (uzdarje): prvo zlato, pa srebro, pa koprena (veo) svilena koprena koju je ona vezla, pa pineze (novide) --- gradacija od vedeg prema manjem - ..sladak pogled, slatku riicu . Toj ti srce moje pita, ved ner biser, srebro, zlato pjesnik je skinuo masku, on je taj koji voli otkriva se zaljubljeni mladid - Kraj zdravica neka joj ivot bude sretan polisindeton (neka joj je sretan ivot, laka smrt i neka ode u raj) - u prolom stoljedu javila se dilema oko njezina autorstva neki su povjesniari pripisivali Jeupku Andriji ubranovidu, ali knji. povjesniari 19. st. uoili su da se njegovo ime nigdje ne spominje - Jeupka je drutveni i kulturno-povijesni fenomen jednog vremena i jednog drutva jer je nastala u razvijenom renesansnom sreditu u kojem se tijekom pokladnih dana slobodno govorilo ono to bi u obinim prilikama bilo nepristojno, a to je onda zabiljeeno u zanimljivom i duhovitom djelu - onda kad ne igra ulogu stereotipne vraare, ona de nekad diskretno i toplo, a nekad rjeito i dvosmisleno pokazati o emu sanja i za im ezne srce sakriveno ispod maske i otrcanih haljina - Raznovrsnodu gospoa i izborom lica i problema Ciganka otkriva itavu galeriju likova jednog drutva, itavu lepezu branih odnosa i sluajeva, a pogotovo itav zbir ena i djevojaka iz bogatijih plemidkih i graanskih slojeva. (S. P. Novak) - pisac dobro poznaje ensku psihu laskanje, naivnost, praznovjerje - ist narodni jezik bez tuica, katreni, osmerci
16

*prvi ep na hrvatskom jeziku **prvi povijesni ep ***prvo djelo (putopis) s realistikim opisom putovanja

17

EPIKA - U hrvatskoj se renesansi javlja nova knjievna vrsta roman pod utjecajem talijanskoga pastoralnog romana (prvi hrvatski roman Planine Petar Zoranid - Ep knjievna vrsta u stihu u kojoj se pripovijeda o vanim dogaajima (uglavnom religioznog ili povijesnoga karaktera) u drutvenom ivotu zajednice - Renesansni ep razvija se pod utjecajem antike knjievnosti (Vergilije), humanistike knjievnosti na latinskome jeziku i suvremene talijanske knjievnosti (L. Ariosto). Prvi hrvatski ep Judita napisao je Marko Marulid 1501.g. 1556.g. Par godina nakon sigetske bitke MM: Judita - prvi ep na hrvatskom jeziku PH: Ribanje i ribarsko prigovaranje - prvo djelo s realistikim opisom putovanja BK: Vazetje Sigeta grada - prvi povijesni ep Biblijsko-religiozni ep Ep, putopis, ribarska ekloga, poslanica Povijesni ep

PLANINE PETAR ZORANID - prvi hrvatski (pastirski) ROMAN datiran 1536. g., a tiskan 1569. - nastaje pod utjecajem talijanske renesanse - Planinama je uzor Sanazzarov psastoralni roman Arcadia u idilikoj poeziji to je zemlja sretnih pastira (u tom romanu on opisuje sretan ivot pastira daleko od ratova) - pisan je dijelom u stihovima i dijelom u prozi, dvostruko rimovanim dvanaestercem i podijeljen u 24 poglavlja - roman ima oblik autobiografskog zapisa o pievoj nesretnoj ljubavi, obitelji, povijesnim osobama, nacionalnoj knjievnosti i kulturi, o turskoj opasnosti, o rasutoj badini o aktualnim problemima - nae su planine rasuta badina, poprite neprestanih borbi i tragedija, gdje svakim danom stradaju stada i pastiri, a posljednji preivjeli pastiri, iz potovanja prema batini, uvaju ostatke stada koja su ved gotovo posve unitili vukovi (Turci) s istoka - badina izraz za zaviaj ali i za domovinu u cjelini u romanu se ne predstavlja kao plemid (pripadnik drutvene klase) ved kao ovjek koji je zabrinut za bududnost domovine kojoj prijete Turci jedan od naina kojima titi svoju domovinu je briga za hrvatski jezik - roman moemo itati u doslovnom smislu kao putovanje zaljubljenog pastira Zorana po stvarnim hrvatskim krajevima, ali i u alegorijskom smislu da ovjeka na putu do spoznaje (Istine) vodi Boja Milost - ispreplitanje stvarnog i fantastinog sadrajno roman je obogaden biblijskim tekstovima, umetnutim priama o postanku pojedinih lokaliteta (Nin, Zadar, Velebit) i prirodnih pojava (npr. bura) - glavni lik, pastir Zoran, ujedno je i pripovjeda naravno on je nesretno zaljubljen - glavna tema: njegov zamiljeni put u planine (ali stvarna mjesta zaviaj, zadarska okolica, Nin, Velebit) te potraga za vilom koja bi ga izlijeila od nesretne ljubavi - pastoralna, putopisna tema: pastir odlazi traiti lijek za svoju bol izlijeit de ga vila Dejanira novi problem nastaje na povratku vidi osvajanja Turaka to vodi u slijededu temu - domoljubna tema: tursko osvajanje razbijaju idilinost svijeta planina pastiri Marcel i ?? pjevaju tualjku (prvi koji je o turcima govorio bio je Marko Marulid) - glavni motiv: nesretna ljubav Zoranova nosi sa sobom ranjeno srce krede na put da pronae travu koja bi ga izlijeila od nesretne ljubavi - zamiljeno putovanje kroz stvarni svijet - putovanje traje 7 dana, a dogaaji su ispriani kronoloki (1. l. autorski pripovjeda; 3. l. pastirske pjesme) - Zoranid susrede nekoliko skupina pastira koji mu pripovijedaju o postanku naziva zaviajnih lokaliteta (Nin, Zadar,Velebit), o raznim pojavama (bura) i o metamorfozama (pritvorima) ili mu pjevaju razliite pjesme - vila Dejanira (Dinara) oslobodila ga je ljubavnog bola pomodu arolije te mu omogudila da (zahvaljujudi Bogu) vidi sebe i svoje srce iznutra, odnosno da spozna prave ivotne vrijednosti - akavsko-ikavski jezik; reenice su opteredene latinskom i talijanskom sintaksom to oteava komunikaciju s tekstom - domoljubni elem: Zoranideva namjera je bila proslaviti zaviaj i domovinu, ukazati na tursku opasnost, ukoriti pisce zbog nebrige za materinski jezik (mletaka je vlast blagodat u usporedbi s turskom - na povratku s planina susrede vilu Krku, a ona ga prolazedi krajevima Knina, Skradina i ibenika dovodi do Zadra - na kraju romana pojavljuje se oblak na kojemu je vila Istina, sv. Jeronim i biskup Divinid (zadarski biskup) na drugoj strani
18

- roman zavrava njihovim savjetom pastiru Zoranu da prestane pjevati o smrtnoj eni, a da u svojim djelima pie o vanijim, Bogu ugodnim temama - na putu po planinama stie do vile Dejanire (Dinare; tu ga je poslala vila Zorica ukazala mu se iz vode nakon to mu je ispriala povijest svoje nesretne ljubavi), koja ga oslobodi ljubvenog betega pomodu arolije te mu omogudi da vidi sebe i svoje srce iznutra, odnosno da spozna prave ivotne vrijednosti - nakon ozdravljenja Zoranid utone u san i sanja Perivoj od slave koji slii zemaljskom raju; - negdje u sredini postojao je dub a u sjeni njegovoj sjedahu vile Latinka, Grkinja, Kaldejka i Hrvatica koje gledaju jabuke u svom krilu na kojima piu imena autora i djela - alegorija simboli kulture i pismenosti naroda - prve tri su ponosno uvale mnogobrojne jabuke, a Hrvatica je s tugom prebirala nekoliko sitnih neuglednih i nezrelih plodova - objasnila je pjesniku simboliko znaenje vila i njihovih jabuka, apelirajudi na nehaj Hrvata za svoj jezik - zapisala je ime P. Zoranida i njegova 3 djela - osjeda aljenje, zavist prema ostalim vilama - gnivna (bjesna, gnjevna) jer hrvatski pisci ne piu na hrvatskom jeziku mudri i naueni ali na tuim jezicima - Hrvatski pisci se srame i stide te vile, tj. hrvatskoga jezika i knjievnosti - tako je Zoranid ukazao na gorudi problem domovine: dok se ostali narodi ponose knjievnostima na svojim jezicima, njegovi ueni zemljaci piu tuim jezikom i svojim znanjem obogaduju tuu knjievnost - Prepoznah u njezinu krilu jabuku na kojoj bijae ime PETAR ZORANID, a uz ime natpis spominjae Ljubavni lov i Vilenicu; i upravo na toj jabuci bijae poela pisati PLANINE.

Ribanje i ribarsko prigovaranje Petar Hektorovid - vanost djela: - ovo je prvo djelo hrvatske knjievnosti koje opisuje stvarno, a ne zamiljeno putovanje (putopisni ribarski ep, poslanica hrvatskom pjesniku Jeronimu Bartuevidu) - prvi se put pojavljuju likovi teaka o kojima pisac govori s divljenjem i potovanjem (realistini elementi) - Hektorovid je prvi zapisiva narodnoga blaga prvi su put zapisane narodne pjesme, zagonetke i izreke - zabiljeio je tekstove narodnih pjesama bugardica = to su epske narodne pjesme vrlo dugoga stiha, uglavnom esnaesterca (zabiljeio je bugardice dva stoljeda prije no to se znanost poela za njih zanimati) - prvi put su zapisani notni zapisi lirskih pjesama - ovo djelo ne moe se jednoznano odrediti kao knjievnu vrstu: - putopis - idilini ep - ribarska ekoga (ribarski razgovor) - poslanica - pisan u dvostruko rimovanom dvanaestercu refleksivno-didaktikim tonom - opisano je trodnevno ribarenje i ribarsko razgovaranje pjesnika (Petra) s dvojicom ribara, Paskojem i Nikolom (sin od Paskoja) od Hvara do Braa i olte i natrag - pripovijedanje slijedi kronologiju putovanja, a ispresijecano je dijalozima dvojice ribara - pisac s ponosom govori o badini zemlji i ljudima i naglaava svijest o vrijednosti narodnog (pukog) stvaralatva - tonodu kroniara Hektorovid opisuje sve detalje tokom triju dana provedenih na ribanju: - prikazuje ribare u radu i razgovoru - nema statinih trenutaka opisuje izgled korablje (jedrenjaka), ribarskog alata, vrste ulovljene ribe, nain na koji ribari tijekom vonje zabavljaju gospodara rjeavajudi zagonetke, govoredi narodne poslovice, pjevajudi bugardice i druge pjesme - nailazimo i na ekloge idiline pjesme o ivotu pastira u kojima se velia priroda i skladan, radostan ivot u njoj (ovdje su pastiri zamijenjeni ribarima) - u razgovoru s ribarima iznosi se narodna mudrost i moralne pouke svoja pa djelo ima pouni karakter - jednostavan stil, akavsko narjeje (puki govor otoka Hvara) - djelo je podijeljeno u tri dijela (Parvi dan, Drugi dan, Treti dan): prvi dan ulomak u knjizi - snaan vjetar im je omeo ribolov pa su se morali skloniti u mirnu uvalu (Luide imanje J. Bartuevida); nakon ruka ribari su pjesniku zapjevali narodnu pjesmu Na gospodin poljem jizdi - obradanje Jeronimu
19

- navodi razlog putovanja neka me doma ni ponekad je vano napustiti posao i trud i odahnuti teko raditi donosi tijelu i ivotu (zdravlju) tetu - zadnji stihovi siti zaspali i rano ustali - gledali zaviaj badinu u suton (sumrak) Oh lipa li je! uzvik, zadivljen ljepotom zaviaja, uiva u njoj renesansni svjetonazor domoljubni motivi ponosan je to ivi u tako lijepoj zemlji - razgovarali su dok su hodali po luci pjesme i poslovice etnografskog sadraja biljei narodne poslovice i , izreke i pjesme 3 lirske pjesme, 2 narodne epske pjesme (bugartice) - nabrojeno je pedesetak vrsta ribe koje su ulovili - hedonizam uivanje u razgovoru, ribolovu, vinu, jelu, putovanju drugi dan - nastavili su plovidbu prema otoku Brau; ribari krate vrijeme pjevajudi bugardice; Paskoj je otpjevao bugardicu o Marku Kraljevidu i bratu mu Andrijau, a Nikola o Radosavu Siverincu i Vlatku udinskome vojvodi; posjetili su Bra i potom krenuli ka uvali Neujam na olti; shvatili su da su zaboravili Hektorovidevu uturicu i pehar te se vradaju na Bra pa ponovo put olte; usput krate vrijeme zagonetkama koje Paskoj postavlja Nikoli; obilaze okolicu Neujma u kojemu su prenodili; tredi dan - posjetili su crkvicu i krenuli u ribolov; nakon objeda susredu galiju Hektorovideva poznanika koji hvali pjesnikov rad na Tvrdlju (njegov posjed u Starom Gradu); daruju ribu,a zauzvrat dobiju limune i narane koje galija prevozi iz Splita; otputili su se ka Hvaru, zabavljajudi se mudrim izrekama to su ih naizmjence pjevali ribari; pristali su uz rt Kabel, veerali i nakon nodnog ribolova uplovili u starogradsku luk - djelo zavrava pjesnikovim obradanjem prijatelju Bartuevidu; posveduje mu stihove koji de pronijeti njegovu slavu i omoguditi vjeni ivot - na kraju dana pjesnik je sretan, razmilja o smrti, prolaznosti i kratkotrajnosti ivota kao para iz zemlje i magla koju nosi vjetar metafora - retoriko pitanje: sve to je lijepo kratko traje odluio je ispunjavati svoj ivot lijepim trenucima - realistinost ovog djela vidljiva je u ljubavi prema prirodi, domovini i narodu, u uvoenju likova teaka - ako zanemarimo refleksivno-didaktike dijelove koji u biti ine najvedi dio spjeva, Ribanje je zanimljiv putopis utemeljen na promatranju i zapaanju - prema ribarima se odnosi s potovanjem u razgovoru s njima iznosi se narodna mudrost i moralne pouke oni su mudri, odmjereni i ueni ljudi - dvije teme putovanje + ribarska mudrost fiziko + duhovno stapaju se u cjelinu - u vrijeme kad je postojao jaz izmeu obespravljenog puka i gospode, Hektorovid kao pripadnik vlastele cijeni i istie vrijednost ljudi iz puka; on ih naziva svojom bradom, milim drugovima i prijateljima - sklad prirode i ovjeka donosi smirenje i odmor, ljubav prema nacionalnoj batini i narodnoj tradiciji

Vazetje Sigeta grada Brne Krnarutid - epopeju Sigetske bitke opjevali su Petar Zrinski, Pavao Ritter Vitezovid, Andrija Kaid Mioid njihova djela obuhvadena su pojmom ZRINIJADE i u svima je izraena domoljubna crta - operu Nikola ubid Zrinski skladao je Ivan Zajc - prvi povijesni ep u hrvatskoj knjievnosti, napisan izmeu 1568. i 1572. - tema: borba kod Sigeta i junaka smrt hrvatskog bana Nikole ubida Zrinskog i sigetskih branitelja, 1566. - spjev je posveden sinu sigetskog branitelja Jurju Zrinskom - djelo je pisano prema poznatoj kronici o dogaajima to ih je napisao Ferenc rnko, komornik Zrinskoga, pod Sigetom zarobljen i kasnije otkupljen - sadraj: Turci su preli Dravu, stigli do Peduha u Sveti Lobenac kraj Sigeta, a o tome glas stie Zrinskome, koji sazove svoje vitezove i odri im govor apelirajudi na njihovu hrabrost; Sulejman, turski car eli uzeti njihovu zemlju, njihova imanja i tjera svoju vojsku sve dalje i dalje; vitezovi moraju braniti svoje bolje je umrijeti hrabro se boredi, nego dopustiti Turcima da zauzmu poloaje - 1. pjevanje pripovjeda predstavlja glavne sudionike povijesnog dogaaja, sultana Sulejmana i N. . Zrinskoga te silnu tursku vojsku - 2. pjevanje pripovijeda se o pripremama turske vojske za napad - 3. pjevanje tijek Sigetske bitke (vano: obradanje Zrinskoga vojnicima koji ih u svom monologu hrabri da izdre te ih priprema za asnu smrt zbog obrane domovine i krdanstva)
20

- 4. pjevanje smrt starog sultana Sulejmana Velianstvenog, opis novog vojskovoe Mehmed-pae Sokolovida, opis faza borbe za sigetsku utvrdu; prije zavrne bitke Zrinski svojim vojnicima dri govor u kojem tursku opsadu tumai kao kaznu za grijeh, za moralne propuste krdana u cijeloj dravi; slijedi opis posljednje bitke u kojoj Zrinski pogiba;ep zavrava sahranom Zrinskog u akovcu - kronolokim redom iznose se dogaaji od poetka opsade grada do nj. pada i tragine pogibije njegovih branitelja - akavtina, dvostruko rimovani dvanaesterac

HRVATSKA RENESANSNA DRAMA poeci Dore Drid: Radmio i Ljubomir prva hrvatska pastorala Hanibal Lucid: Robinja prva hrvatska drama sa svjetovnom tematikom Mavro Vetranovid: Orfeo prva hrvatska mitoloka drama Mavro Vetranovid: Posvetilite Abrahamovo dramsko prikazanje

ROBINJA HANIBAL LUCID - prva hrvatska svjetovna DRAMA izvedena je na pozornici 1530. g. - vrijednost drame nije u njenoj dramskoj ili knjievnoj snazi nego u tome da je to prvi pokuaj moderne drame u hrvatskoj knjievnosti - radnja se zbiva nakon Krbavske bitke, a mjesto radnje je Dubrovnik (gradski trg) simbol slobodnog grada - glavni junaci su iz sjeverne Hrvatske, potomci (unuci) hrvatskih banova koji su se proslavili u borbama s Turcima bana Derenina (poznatog iz Krbavske bitke i opjevanog u narodnoj pjesmi) i bana Vlaska - ?? preuzeti iz povijesti - ban Derenin (vitez) i Robinja (kdi bana Vlastka) - motiv je poznat u narodnom stvaralatvu u cijelom Sredozemlju: oslobaanje zatoenice (gusarska otmica) koje zavrava brakom - sadraj: - Robinju, kder bana Vlaska koji je poginuo u borbi s Turcima, zarobili su turski gusari - ugarski kralj, njen zatitnik, ponudio je veliku nagradu onome tko je pronae i oslobodi - za njom krede u potragu i mladi plemid Derenin, ali ne zbog novca, ved zbog toga to je u nju otprije zaljubljen - nakon mnogo lutanja pronalazi je u Dubrovniku, gdje ju gusari nude na prodaju - prije no to je oslobodi, eli se uvjeriti kakav je njezin odnos prema njemu, pa dolazi preodjeven u trgovca, a ona mu pria svoju sudbinu - Derenin Robinji obedava da de je otkupiti - turskim gusarima plada otkupninu, a sljededeg se dana slavi njihova svadba na koju dolaze dubrovaki plemidi - drama zavrava Dereninovom zahvalom Dubrovniku kraj tredeg ina posveden slobodi Dubrovnika - kompozicija, jezik i stil: - dvostruko rimovani dvanaesterac, Lucideva rodna akavtina (hvarska) u kojoj se, pod utjecajem dubrovakih pjesnika, pojavljuju i tokavski elementi - zaviajni jezik - hvarska akavtina vokalizirano R parsti - vanjska je komp. sastavljena od proslova prologa (isklad) i tri ina (skazanja) - iako nema didaskalija, iz dram. teksta vidljivo je da se radnja odvija na jednom mjestu u jednom danu - dugi monolozi likova iz kojih doznajemo prethodne dogaaje i u kojima nalazimo sve motive ove drame: ljubavne, viteke, rodoljubne i nacionalne - jednostavnost ove drame uinila je da ona prodre u iroke slojeve te da stoljedima ivi u obliku puke predstave - skazanje drugo - kad je prije zatraio njenu ruku odbila ga je jer je bila ohola - kad ju je ponovno pitao isto pitanje preruen u trgovca rekla mu je da ga voli i da bi se udala za njega - Derenin 2 retorika pitanja: - Ne vjeruje da ga voli jer ga je prije odbila - Sretan, eli se uvjeriti da ga ne lae - Dereninov monolog rjenik zaljubljenog ovjeka a ne trgovca: - Obrada se gospoji estitoj (! petrarkizam) - Prosi njenu ruku zato ja evo grem ruke ti oprostit (osloboditi)
21

Nudi svoju ljubav zlat parsten da nosi zlat venac da vee (vijenac na glavi) Trebala bi imati svite zlate a ne runu svitu Obrada joj se kao vili plemenitoj (petrarkizam) Obedaje joj svadbene darove zlatni pojas, biser i dragi kamen, zlato (nakit) Odvest de je u Senj korabljom (laom)

22

MARIN DRID (1508. 1567.)

- Roen u Dubrovniku, podrijetlom iz puanske trgovake obitelji - Prvo razdoblje - boravio u Sieni upoznao suvremeno talijansko kazalite, Veneciji i Firenci buntovnika narav, brani studentska prava - Drugo razdoblje - dubrovako razdoblje novana oskudica pie djela po narudbi bogatih Dubrovana i organizira kazaline predstave - Trede razdoblje - Iz Firence alje urotnika pisma toskanskom vladaru Cosimu I. Mediciju - poziva ga da mu pomogne u ruenju dubrovake aristokratske vlade manjinskog dijela vlastele koja je nesposobna i unitava dubrovaku mornaricu i njen udio u obrani Zapada od turske sile - po Dridu, senatori su nepravedni upravljai, nasilnici i budale koje narod mrzi, s kojima su nezadovoljne i dvije tredine plemstva i sva mlade - vlast bi se trebala podijeliti izmeu puana i vlastele - Vidra Dridev nadimak oznaavala bi lukavu zvijer to priprema urotu dubrovakim gospodarima to nije nadimak ved pseudonim koji je navodno Drid mogao uzeti kao lan neke kazaline druine - njegov je komediografski rad vrhunac hrvatske renesansne drame najvedi hrvatski komediograf - svojim komediografskim umijedem osigurao je sebi jedno od sredinjih mjesta u povijesti hrvatske knjievnosti - u svojim je djelima realistiki prikazao dubrovako drutvo 16. stoljeda, tj. predstavnike razliitih drutvenih stalea i tako stvorio veliku galeriju tipova ljudi, od starih krtaca i zaljubljenih, rastronih mladida preko razumnih, sposobnih slugu do rimskih kurtizana ukazujudi na njihove mane - izvanredan je poznavatelj ljudi pokazuje simpatije prema malom, jednostavnom i neizvjetaenom ovjeku, a prezir prema onima koje je novac i povlateni poloaj deformirao; - svjestan je vrijednosti ovjeka bez obzira na klase ( i stoga hvali ljudsko u ovjeku) - u idilini svijet pastorale uvodi nove likove: seljake iz dubrovakog zalea koji se zaljubljuju u vile i u sreditu su smijenih prizora zbog svojeg govora, naina razmiljanja i navika. Na taj nain nastaje zaplet u kojem se ispreplidu dva svijeta: izmiljeni svijet vila i mitolokih bida i realni svijet
(Pastorala u europskoj knjievnosti i umjetnosti djelo koje prikazuje idilian ivot pastira u prirodi. U 16.st. Pastorala pastirska drama vrlo popularna i zabavna publici zbog zanimljive radnje, ljubavnog zapleta, pjesme i plesa te sretnog zavretka.)

- Plautovska komedija Drid preuzima strukturu plautovske komedije, ali u njoj slika dubrovake prilike svoga vremena: prostore, sredinu, razliite tipove ljudi plemide, trgovce, sluge, seljake, pomorce, strance, kurtizane.
(Commedia erudita ( ucena, plautovska komedija) vrsta je renesansne komedije stvarane prema antickim uzorima. Spojivsi osnovne stavove anticke poetike i iskustvo starih komediografa, renesansni autori dosli su do novih zakonitosti i stvorili imitatorsku komediju , koja je poznata kao eruditna. Iz antickih izvora preuzimani su: fabula, tipovi, karakteri, zapleti i nacin organiziranja radnje. Eruditna komedija je bila podredjena nizu pravila koji su obrazovali njenu poetiku: predstavljala je dogadjaje iz svakodnevnog zivota, imala je zapletenu radnju u kojoj je sudjelovao obican svijet i prikazivao se u nedolicnim situacijama. Njen cilj je bio da zabavljajuci poducava. Uvazavala je zakonitosti o tri jedinstva- radnja, mjesto i vrijeme. Imala je idealnu semu(prolog i 5 cinova) ,mogla je biti u stihu ili u prozi. Tema eruditne komedije je ljubav s peripetijama, a osnovu radnje cine intrige. Likovi su tipizirane licnosti, dijelom preuzete iz anticke komedije( starac tvrdica, sin rasipnik, sluga...), a dijelom iz renesansne stvarnosti.)

- Renesansne antiteze : Mladost starost Selo grad Razum ludost djela: - knjievnu djelatnost zapoeo je petrarkistikom lirikom Pjesni ljuvene; - Pastirske igre pastorale: - Tirena, Venera i Adon u stihu - Plakir kombinacija stiha i proze - Duho Krpeta - Tragedije: - Hekuba politika dimenzija zabranjena je - Komedije: - Novela od Stanca - Pokladna igra - drama komedija farse - Pomet (izgubljena) spominje se u prologu Dunda Maroja
23

Pjerin (izgubljena) Skup Arkulin Dubo Krpeta Tripe de Utole Dundo Maroje

NOVELA OD STANCA - novela ala ala sa stancem (dubrovaki lokalizam) - drama (rod), komedija (vrsta) farse (podvrsta) s elementima pastorale - farsa jednostavni, grubi humor (vrsta francuske srednjevjekovne komedije u kojoj se na temu ljudskih slabosti i nastranosti razvija zaplet temeljem najede za nesporazumu, a izvedba obiluje grubim humorom, pa i elementima groteske) - Mjesto radnje Dubrovnik jedna nod (par sati) kasna zima (karneval) nodni ivot u Dubrovniku - Likovi: Vlaho, Miho, Divo (dubrovaki mladidi) i Stanac (vlah iz zalea seljak) - Kompozicija: - Kratka scenska igra napisana u 1 inu i 7 prizora - Dramska radnja zapoinje naglo, bez uvoda direktan uvod u atmosferu nodi - U daljnjem tijeku niu se dinamini dijalozi odvija se smijena radnja utemeljena na antitezama grad i selo, mlado i staro - Realizam aluzije na stvarne dubrovake prilike - Jedina komedija u stihovima dvostruko rimovani dvanaesterac - Realistiki prikazuje Dubrovnik toga vremena Prvi prizor - Mauju se drvenim maevima po nodi na dubrovakim ulicama karneval je, likovi su maskirani - Ogovaraju roditelje, razgovaraju - Iskrali su se iz svojih kuda kako bi se zabavili renesansno obiljeje, hedonizam - Sukob mladih (ele se zabaviti i uivati) i starih (ne razumiju potrebe mladih za zabavom) Drugi prizor - Pojava Dive Peice zaplide radnju njegova je ideja da se idu naaliti sa Stancom - Stanac se odmara na fontani, nije naao kudu gdje de spavati (nitko mu nije htio stan dati) - Divo se eli naaliti sa Stankom jer je on seljak, star, nespreman na alu - Vidjeli su da ga mogu prevariti jer je naivan - Sukob gosparskog mentaliteta (oholog, bahatog) i seljake naivnosti - Stanac ne spava jer ga je strah da mu netko ne ukrade ono to je htio prodati u Dubrovniku - elementi seljakog govora: brae, kam, sinodka, vodica (deminutivi oaran gradom, misli da de mu ponuditi smjetaj) - Stanac se eli pomladiti jer ima mlau enu - Divo predstavlja se kao trgovac, govori jezikom Stanca, prilagodio se odjedom da bi mu starac povjerovao - Ponudio mu da de ga vile pomladiti rekao mu da je bio kao on (starac) kad je doao u grad i da su mu kod fontane dole vile - karama su mu odrezali bradu, uzeli njegove stvari (ostavili novac) oholi su i obijesni takvi su mladi ljudi njegovog vremena sebini i sami sebi u centru panje - Vile ljudi koje su pokupili na ulici + njih trojica maskirani - Vile oznaavaju pastoralnu dramu

DUNDO MAROJE (1551.) komedija intrige (plautovska komedija); commedia erudita uena komedija ismijavanje ljudske pohlepe, sukob oca i sina; (dundo = barba) radnja se odvija u Rimu gradski prostor i trg pred Laurinom kudom, druga pol. 16. st. u komediji se prikazuje Dridev renesansni svjetonazor u liku Pometa te njegov negativan stav prema dubrovakoj vlasteli
24

- klju za njezino razumijevanje predstavlja 1.prolog negromanta Dugog Nosa u kojem se objanjava postanak ljudi nahvao i njihovo mijeanje s ljudima nazbilj - u 2. prologu (autorskom) najavljuje se dramska radnja (sadraj komedije) - likovi su utemeljeni na kontrastu (antitezama): - sposoban glup sluga gospodar - bogati siromani selo grad - starost mladost naijenci stranci - ludost razboritost - obijesni (rasipni) mladid krti starac - ljudi nazbilj pravi ljudi, tihi, mudri, razumni, tolerantni, iskreni - ljudi nahvao loi, zli, nerazumni, oholi, pokvareni, zavidni, glupi, nesnalaljivi, tvrdoglavi, lakomi; otkrivaju se u likovima gospodara (ljudima nahvao Drid smatra plemstvo, dubrovaku vlastelu koja je sebina, nesposobna i pohlepna) - razum odnosi pobjedu nad ljudima nahvao Gospodari - Maroje - Maro - Laura - Ugo Tudeak Sluge - Bokilo - Popiva - Petrunjela - Pomet naijenci - Pera, Gulisav Hrvat - Tripeta Kotoranin - Divulin Lopuanin - mladi Dubrovani Rimljani - Sadi, Kamilo - rimski trgovac - biri, kapetan - Kamilo, krmari

- borbe za gospodare vode sluge koji rade za njih a misle na sebe, lukavi su, dosjetljivi i snalaljivi Dundo Maroje: - star i krt, sumnjiav, grub, proraunat, egoistian, lukav to znai i pametan - svojim iskustvom nadmudrio je vlastitog sina - uiva u gomilanju novca, tedi u svemu (otkida od usta sebi i svom slugi) - novac mu je ispred oinske ljubavi Maro: - tim je likom Drid najbolje oslikao dubrovaku patricijsku mlade - naivan, lakovjeran, lakomislen i rasipan mladid, sklon uicima, sve radi na tui raun, ne razmilja o bududnosti Laura: - kurtizana, ljubav prodaje za novac - ime je dobila po Petrarkinoj pjesnikoj muzi koja je bila olienje nedostinog pjesnikog ideala: lijepa, neuhvatljiva, besmrtna dua - pohlepna, nije dosjetljiva kao Petrunjela Ugo Tudeak: - bogati plemid, Laurin ljubavnik i Pometov gospodar - pasivan i nesposoban da se sam izbori za voljenu enu - sirov, nagao, grub, ali dobar prema Pometu i iskreno zaljubljen u Lauru Pera: - naivna, njena, lijepa i zaljubljena u Mara - kri pravila i odlazi u opasnu avanturu Popiva: - lukav ali pokvaren, nedovoljno inteligentan, vjet, ali bezobziran i bezosjedajan - poznaje Pometovu mudrost, ali nije vjertuoz - Petrunjela i Pomet nazivaju ga psom, asasinom, traditurom i lupeom, jer u trenutku kad kola sve bre idu nizbrdo njemu i gospodaru, on predlae Maru da opljakaju Lauru i pristao bi na Marov prijedlog da zakolju Pometa Bokilo: - ne krase ga vrlina i razboritost, nije dosjetljiv i spretan kao Pomet, ali je iskren Petrunjela: - pojavom i karakterom odgovara Pometu, ali nema tako nametljivu osobnost kao on - oivljava likove dubrovakih slukinjica (godinica) Pomet Trpeza: - sluga, ali i filozof istovremeno - vedar, inteligentan, lukav, domiljat, realist, optimist, samouvjeren, osvetoljubiv, spletkari u korist svog gospodara (sve spletke i prijevare izvodi s lakodom) - razuman, darovit, mudar, poduzetan pojedinac koji ima vrlinu, tj. tu sposobnost da spretnodu i lukavodu uspijeva okrenuti sredu (fortunu) u svoju korist (virtuoz )(fortunu shvada kao enu)
25

- glasnogovornik Dridevih ideja u njegovom monologu sadrana je Drideva ivotna filozofija treba uivati u ivotu do kraja (renesansni el.), ali i prilagoditi se vremenu i situaciji jer samo sposobni vladaju svijetom - iz toga proizlazi renesansni svjetonazor ovjek treba biti sposoban, strpljiv iinteligentan, podnijeti ivotne nedade kako bi kasnije uivao u svom uspjehu - za njega je sreda ukupnost povoljnih okolnosti koje u pravom trenutku mogu biti korisne - shvativi da sukob oca i sina moe iskoristiti za svoju sredu, zaplide radnju, vodi likove i upravlja njihovim postupcima - voli novac jer mu omoguduje ivotne uitke - hedonist = uivama u ivotnim blagodatima (u hrani, pidu i ljubavi) - on je tuma makjavelizma cilj opravdava sredstvo, pobjeuje pojedinac obdaren vrlinom - samo onaj tko je obdaren vrlinom (Virtus) teedi prema vlastitoj koristi (utilitas), koja ujedno slui i zajednici, moe svladati ovjeku najopasniju, nepredvidivu silu, prevrtljivu sredu (Fortunu); to mu je mogude jer ga resi mudrost i domiljatost (saviezza, ingenium), pa zna u pravi as na pravi nain odabrati pravu priliku (okazijon) da bi trijumfirao nad nesposobnima, koji su najgori kad misle da su i oni mudri, a zapravo su ludi, lieni razuma i razboritosti sadraj: - 1. Prolog Dugog Nosa Negromant govori o izmiljenom putovanju u Indiju - 2. Prolog je autorski i najavljuje temu; najavljen je sukob na kojem se temelji radnja - bogati i krti dubrovaki trgovac dundo Maroje svom je sinu Maru dao 5000 dukata i poslao ga u Italiju trgovati - umjesto da ode u Firencu, Maro se u pratnji sluge Popive zadri u Rimu gdje penda (troi) oeve dukate na kurtizanu Lauru, iju ljubav nastoji kupiti skupocjenim darovima - u pratnji sluge Bokila Maroje dolazi u Rim ne bi li spasio bar neto od svojih dukata;okira ga Marova bahatost i rasipnost, koje promatra sa strane - Lauri se udvara i Ugo Tudeak, njemaki plemid, u ijoj je slubi Pomet Trpeza, lukavi i snalaljivi sluga, koji nastoji za svog gospodara osvojiti Lauru, a za sebe njezinu slukinju Petrunjelu - u Rim je u pratnji bratida Dive doputovala i Marova zarunica Pera, preodjevena u mladida, kako bi vratila odbjegloga zarunika - Maroje i Maro susredu se na ulici; starac trai svoje dukate, a sin se ponaa kao da ga ne poznaje - kad je otac u bijesu potegao no na sina, on pozove straare i starac zavri u zatvoru - lukavi Pomet prepoznaje priliku za trijumf pa oslobodi Maroja iz zatvora, a njegovog slugu Bokila nagovori da pred Popivom, Marovim slugom i Laurom slae da je Maroje donio vrijedne robe - Mara progoni lihvar Sadi traedi da mu plati dug za Laurinu ogrlicu - Popiva nagovara svog gospodara da kod Sadija uzme robe u vrijednosti 3 000 dukata kako bi ocu pokazao robu u koju je uloio novac - kad je plan uspio, Petrunjela susrede Marovu zarunicu Peru i saznaje da je Maro zaruen, to de prenijeti Lauri - kraj komedije nije sauvan, dopunio ga je M. Kombol djelo zavrava pomirenjem svih suprotnosti i Pometovim trijumfom - Pomet je iskoristio okazijon i svoju mudrost te omogudio: - povratak Mara, njegova oca i Pere u Dubrovnik - udaju Laure za Uga Tudeka - razvoj ljubavne veze s Petrunjelom - dobitak novane naknade od Laurinog oca, koji je trai da ona i ne zna (Laura je u stvari Mandalijena, Mande Krkarka, kdi bogatog Ondarda iz Augsburga) - kompozicija, jezik i stil: - vieslojna radnja u kojoj sudjeluje trideset osoba rasporeena je u 5 inova kojima prethode dva prologa - stvaranje suprotnih (kontrastnih, antagonistikih) svjetova uvjetuje nastajanje dramskog sukoba, kominosti i napetosti (ozbiljnost vedrina, starost mladost ...) - sukob na kojem se temelji radnja je sukob oca i sina, a Pomet ima glavnu ulogu u zapletima radnje - kominost se postie i intrigama, spletkama, nesporazumima meu likovima i slikovitim govorom likova (igra rijei, lokalno obojeni izriaji, poslovice i izreke narodnog i uenog podrijetla, gradske i puke pjesmarice to ukazuje na domadi kolorit i leksiko arenilo u govoru likova) - Drid je svoje likove oblikovao i jezinom karakterizacijom uz koji je povezano podrijetlo lika, pripadnost odreenom staleu te nain razmiljanja: - glavni lik Pomet esto se slui iskrivljenim latinskim jezikom (makaronskim mjeavina latinskog i talijanskog jezika + el. dijalekta) pokuavajudi se prikazati uenijim nego to jest, ali i narodnim poslovicama kada se eli pribliiti Petrunjeli - Dubrovani se izraavaju dubrovakim gradskim govorom vedina likova - rimski trgovci (Sadi, draguljar) i gostioniari govore talijanskim jezikom
26

- posebno se istie lik Petrunjele iji je govor mjeavina hrvatskog i talijanskog jezika (mjeavina nepravilnog toskanskog-mletakog govora) uplide mnotvo narodnih stihova u svoj bogati isti dubrovaki govor (tokavtina) - Laura iskrivljeni talijanski - komedija je obogadena pjesmom i plesom (talijanska kanconeta) - Dridevi su likovi ivotni, svjesni injenice da ive u nepravednom svijetu podijeljenom na bogate i siromane, gospodare i sluge, pa se takvom svijetu i prilagoavaju - u komediji se afirmiraju sposobni, pametni, jaki pojedinci, a gube nesposobni, opaki, neznalice - renesansa donosi i novi nain razmiljanja (to je ujedno i Pometova renesansna filozofija): - svijetom gospodari Fortuna, a nju mogu svladati samo iznimni pojedinci poput Pometa - pojedinac mora biti umjetnik u prilagoavanju - mora imati sposobnost okretanja srede u svoju korist - ostale kvalitete (obrazovanje, snaga, talent) nisu presudne za ivotni uspjeh - hedonizam naslada i uitak ideal su ljudskoga djelovanja - u komediji je novac glavni ideal, ono je mjerilo ljudskih vrijednosti, sredstvo koje omoguduje ivotne uitke analiza u koli: Prvi in, prvi prizor - Bokilo se ali da ga Maroje ne hrani - U Rimu (upravo stigli), 16.st. duhovni prostor Dubrovnik likovi, dijalog, jezik Dubrovana - Maroje dolazi u u Rim da spasi 5000 dukata koje je dao sinu da postane trgovac u Firenci nije otiao tamo nego u Rim gdje je spanao te dukate - Susret Maroja i Tripeta iz Kotora - Popiva i Pomet razgovaraju o Marovoj rastronosti Drugi in - Pomet Trpeza gospodar Ugo ga je poslao od stola - Pomet pomete hranu sa stola nagovara Petrunjelu (Laurinu slukinju) da izbaci Mara - Maro se pravi vaan pred trgovcima - Prvi susret Maroja i Mara Maroje napada sina Maro se pravio da ga ne poznaje (priao na talijanskom) quid pro quo nesporazum (ti meni ja tebi, usluga za uslugu) - Maroje zavrio u tamnici Pomet ga je oslobodio da ga kasnije iskoristi da istjera Mara iz Laurine kude Tredi in - Maro posudio 500 dukata od Laure - Petrunjela saznaje da je Pera Marova zarunica etvrti in - Maroje i Maro pretvaraju se da je sve u redu - Maro kae da ono na trgu nije bio on nego signor Marin Peti in - Maroje je uzeo Maru klju od skladita i uzeo sve tkanine i novac - Pomet otkrije da je Laura kder njemakog plemida - Ugo rekao da de vratiti Lauri 3000 dukata - Maro se vrada s Perom i Marojem u Dubrovnik Maroje dobiva novac - Gospodari: Ugo Tudeak i Maroje (stari), Laura i Maro (mladi) - Sluge: Pomet, Bokilo, Petrunjela, Popiva prioriteti i nain ivota (Popiva, Pomet) - Sukobi: Mladi (sinovi) -- stari (oevi) -- sukob generacija pokrede ih novac i ljubav - Gospodari iskazuju ljubav darovima, nema ljubavi bez novaca, sve izraavaju materijalno (puani iskazuju ljubav kroz pjesme, lijepe rijei, dobacivanja) - rasipaju se, rastroni su, Maro se pravi vaan pred Pometom neka kupi dijamant i rubin na balkonu iznad Pometa na kraju obrnuto Gospodari -- sluge -- sukob stalea - gospodari su bogati, rasipnici ili krti, nerazuman i neracionalan odnos prema novcu, alju sluge da rjeavaju njihove poslove - sluge siromani, spretni, vrckavi, inteligentni Dundo Maroje krtac, Maro hedonist -- hedonizam krtost Ljudi nazbilj -- ljudi navaho
27

Nazbij spretni, inteligentni, mudri Pomet sve okrede u svoju korist bez da ikome naudi Navaho Popiva, Maro, Maroje lopovi, nesposobni, prevaranti, neiskreni, laljivi (Maro i Maroje pri susretima) Maroje vaniji mu novac od sina, Maro mu je nevaan ao mi je dukata, za njega ja ne hajem, ljubav su samo novci Sluge vjerni gospodarima ako je dobro gospodarima, dobro je i njima Pomet na kraju s balkona rekao Maru da je komedija gotova Pomet Trpeza nazbilj spretan, najinteligentniji lik, strpljiv, hedonist (uiva u jelu Bokilo samo jede bez uivanja), uiva u ljubavnim osvajanjima Petrunjele renesansni lik

Drugi in, prvi prizor - Pometov monolog - Opis stola Uga Tudeka sona, privlana hrana uitak dok je gleda hedonizam (ali nije jeo jer ga je Ugo poslao Lauri) - Objanjava kako je izvrio zadatak iao rado jer zna da de dodi vrijeme kad de uivati - Treba se prilagoditi (sad ide Lauri, poslije de jesti) - Tko eli vladati svijetom mora se prilagoavati - Treba pretrpiti loe vrijeme da se doe do dobrog prilagoditi se zlu da bi se uivalo u dobrom filozofija ivota - vjertnoz (vrlina takvi ljudi vladaju svijetom) spretan, domiljat, onaj koji vlada svojim ivotom, strpljiv - Treba znati iskoristiti loe situacije i okrenuti ih na dobro (kad ti lae potonu nazovi ih podmornicama) - Macchiavelizam stav da cilj opravdava sredstvo - Fortuna (latinska boica srede) sreda vjeruje u sredu optimist renesansni svjetonazor - Maro mu prijeti, Pomet mu se klanja - Na kraju na balkonu u Laurinoj kudi Maro ispod i ne smije udi - eli Mara izbaciti iz kude, a svog gospodara uvesti u kudu zato izvlai Maroja iz zatvora nada se da de uz njegovu naklonost izbaciti Mara - Popiva neiskren, laac, navaho intrigant zaplide radnju spletkama - 4.in Pometa je Ugo izbacio iz kude .. - Prolog Dugi Nos negromant (arobnjak) obrada se publici koja oekuje komediju na placi sredite Dubrovnika - Kozimo Medici toscanski vojvoda kojemu je Drid pisao urotnika pisma protiv dubrovake vlastele Dubrovnik vodi 20 ludih staraca moli konzuma da srui dubrovaku vlast puane na vlast - Putovao prema Novim i Starim Indijama upoznao ljude nazbilj idilian svijet (arkadian) savrena zemlja ljudi su fiziki lijepi, iskreni (srce nose prid oima, ne makaravaju se) - Vidio i drugaije ljude u velikom gradu usporeuje izgled ljudi sa ivotinjama (noge od aplje, stav abe) - Ljudi nazbilj protjerali navaho prioe u ove nae krajeve u Dubrovnik preuzeli vlast ljudi na vlasti u Dubrovniku su navaho (Pomet rekao da samo vjertnozi moraju vladati) - Izrugao dubrovaku vlastelu smijali su se prologu smijali su se sami sebi nisu se prepoznali u opisu - Inspiriran slikama predrenesansnog slikara Lorencetija u gradskoj vjednici u Sienni slike dobre i loe vlasi (alegorija) - stavite pamet na komediju neka se i dalje smiju

28

SINTEZA

HRVATSKI HUMANIZAM LIRIKA Teme - Tipine antike: mitoloke, intimne, ljubavne, domoljubne, religiozne, moralistike Tradicionalni oblici - Elegija je pisana u elegijskom distihu, raznolike teme: ljubavne, autobiografske, domoljubne - Epigram uglavnom pisani u elegijskom distihu, teme aktualne i satirino obojene - Epitaf govore o prolaznosti ivota i/ili smrti Poslanice u stihu (epistule) - Pisanje heksametrom, razliite teme knjievne drutvene, politike EPIKA Ep - Epski uzor Vergilije - Marko Marulid biblijski ep Davidijada - Jakov Bunid mitoloki ep Otmica Kerbera, krdanski ep ivot i djela Kristova Proza - Na latinskom jeziku nastaju knjievno znanstvena prozna djela putopisi, poslanice, etnografska proza, proza s diplomatskih putovanja

HRVATSKA RENESANSA - Potkraj 15.st. utjecaj talijanske renesanse jaa znaaj grada i gradske kulture - Razlika od srednjevjekovne knjievnosti koja je ostajala u samostanima renesansna je vezana uz svjetovne knjievnike i gradsku sredinu - Krajem 14.st. Dubrovnik je slobodan, a dalmatinski gradovi Zadar, ibenik, Trogir, Hvar i Split, koji su pod mletakom vladu, razvijaju se u bogata gospodarska i kulturna sredita - Renesansni knjievnici, uglavnom pripadnici novog drutvenog sloja koji se razvio zahvaljujudi pomorskim putovima i trgovini, bili su klasino obrazovani. - U naim su renesansnim sreditima postojale gramatike kole u kojima se uio latinski jezik i prouavala djela klasinih pisaca - Mnogi nai renesansni knjievnici kasnije su se kolovali u drugim zemljama, najede Italiji. Iz njihovih djela vidljivo je da su, uz antike pisce, poznavali i djela talijanske predrenesanse i renesanse. KNJIEVNI RODOVI I VRSTE LIRIKA Ljubavna lirika - Prva generacije hrvatskih petrarkista - zlatno doba 1. generacija (druga polovica 15.st.) uz petrarkistike motive javlja se i utjecaj lirske narodne pjesme - Zbornik Nike Ranjine (iko Menetid, Dore Drid, anonimni autori) - Druga generacija 16.st Hanibal Lucid (Jur ni jedna na svit vila)-, Nikola Naljekovid, Marin Drid, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarid Refleksivna lirika - Zbornik NR, Mavro Vetranovid (Pjesanca u pomod poetam, Moja plavca) Pokladna lirika - Mika Pelegrinovid (Jeupka) Religiozna lirika - Marko Marulid, Mavro Vetranovid Satirina lirika - Marko Marulid (Sprovid koludric), Mavro Vetranovid (Poslanica lakomosti) Refleksivna lirika s domoljubnim motivima - Marko Marulid (Molitva suprotiva Turkom), Mavro Vetranovid (Tuba grada Budima)
29

EPIKA Dominira epska poezija poslanice, putopisi, pripovijesti u stihu Novele nema Petar Zoranid prvo djelo u prozi roman Ep nastaje u razdoblju humanizma i renesanse pod utjecajem antike knjievnosti (Vergilije) i suvremene talijanske knjievnosti (L. Ariosto, T. Tasso)

Ep - Biblijsko-religiozni - Marko Marulid (Davidijada i Judita) znaajke vergilijanskog i religiozno-krdanskog duha kompozicija je pregledna i jasna po uzoru na vergilijanski pojavljuju se digresije fabula najede ima dvostruki smisao doslovni i alegorijski - Judita prvi nacionalni ep po uzoru na zainjavce pobona ena svojom pobonodu pobjeuje oholog vojskovou Alegorijsko znaenje epa u krdanskom duhu pokazuje renesansne antiteze: oholost-poniznost, vjernici-nevjernici, dobro-zlo - Povijesni - Brne Karnarutid (Vazetje Sigeta grada) junatvo i hrabrost hrvatskih junaka asno poginulih u borbi s Turcima - Nacionalno znaenje protuturska problematika - Alegorijski - Mavro Vetranovid (Piligrin) alegorijski fantastian ep o putniku hodoasniku koji putuje ovim svijetom (za razliku od Dantea) u potrazi za spokojem svijet kojim prolazi pun je fantastinih bida koja predstavljaju izokrenute vrijednosti, izopaenost i nemoral - Mitoloki Jakov Bunid (Otmica Kerbera) - Putopisni Petar Hektorovid (Ribanje i ribarsko prigovaranje) prikazuje stvarno putovanje u formi epa Roman - Petar Zoranid (Planine) prvi hrvatski roman prvo opirnije prozno djelo utjecaji Biblije, antikih autora (Ovidija i Vergilija), srednjevjekovne knjievnosti, predrenesansnih i renesansnih autora (Dante, Petrarka, Boccaccio, Marulid) originalno djelo u kojem se ispreplidu svjetovno i religiozno, stvarno i nestvarno, narodno i umjetniko, stih i proza

DRAMA - Dramsko prikazanje - Najstarija hrvatska scenska djela razvila se postupno iz crkvenih obreda i dijalokih pjesama - U poecima vezana uz Isusa Krista, a kasnije preuzimaju motive iz Biblije i legendi o svecima - U Dubrovniku Mavro Vetranovid unosi svjetovne elemente - Mavro Vetranovid (Posvetite Abrahamovo, Suzana ista, Od poroda Jezusova) - Pastorala - Dore Drid (Radmio i Ljubmir), Marin Drid (Tirena, Griula) - Mitoloka drama - Mavro Vetranovid (Orfeo) - Komedija - Marin Drid (Pomet, Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca) - Drama sa svjetovnom temom - Hanibal Lucid (Robinja) - Tragedija - Marin Drid (Hekuba)

30