Domadi uzgoj egzotinog voda i povrda

Povoljni agroekoloki uvjeti u cijeloj Hrvatskoj, osim u planinskim podrujima s nadmorskom visinom iznad 1000 m, omogudavaju proizvodnju raznovrsnog kvalitetnog kontinentalnog (jezgriavo, kotiavo, jezgrasto i jagodasto vode) i mediteranskog voda (juno i suptropsko vode: maslina, smokva, agrumi, roga, kaki, ipak ili nar, iula, nespola itd.). Bududi da hrvatsko vodarstvo idudih godina oekuju novi izazovi, od meunarodne konkurencije, ali i velikih klimatskih promjena, koje de uzrokovati sve vie problema u toj proizvodnji, neminovno je razmiljati o novim mogudnostima i drugaijem pristupu vodarstvu. Od egzotinih vodnih vrsta, za koje se sve vie upotrebljava marketinki izraz supervode, s obzirom na ekoloke uvjete, u kontinentalnoj Hrvatskoj mogu uspijevati razne vrste jagodastog voda (uvrijeeni naziv bobiasto vode), a u priobalnoj Hrvatskoj razne egzotine suptropske vodne vrste. Iz gastronomskih i iz zdravstvenih razloga dobro je ponekad kuati hranu koja potjee iz najudaljenijih krajeva zemlje. U tom je smislu zanimljivo egzotino vode i povrde, koje je posebno omiljeno u vodnim salatama, sokovima i koktelima, a gotovo svim vrstama zajedniko je da su bogate zdravim vodnim ederima, vitaminima i mineralima (posebno antioksidansima jer mnogi antioksidansi imaju i osobinu da hrani daju boju od ute i zelene do naranaste, crvene i ljubiaste).

Physalis peruanska jagoda Physalis peruviana znana kao ljubav u kavezu, poznata jo kao cape ogrozd ili divlja trenja. Takoer je poznata kao Inka vode. Peruanska jagoda jejednogodinja biljka iz porodice pomodnica u kojoj se nalaze mnoge poznatije vrste (rajica, krumpir). Vrlo je pogodna za uzgoj u zatidenom prostoru i podnosi temperature do 0 C. Sadi se rano u proljede, radi ranije cvatnje i obilnijeg roda, te da stignu dozoriti plodovi do mraza. Jedna biljka daje ak 100-150 plodova. Cvatnja poinje u lipnju/srpnju, a cvjetidi su uto-crni. Nakon cvatnje na mjestu cvijeta se formira zeleni lampion unutar kojeg se razvija plod. Kad lampion pouti, plod je zreo i naranaste je boje, te izvrsnog okusa. Plodovi su zatideni malim lampionima udkaste boje. Unutra je udkasta vrsta bobica veliine trenje pomalo reska, kiselkasta no ipak vrlo ugodnog okusa. Peruanska jagoda je omiljeno vode latinsko-amerike kuhinje, a koristi se za pripremu umaka koji se posluuje uz tortilje ili zelene ili papriice prene u tijestu. Plod sadri puno vitamina C, moe se jesti sirov ili se ukuhava u marmelade, ali svjeeg se ne preporuuje pojesti vie od 6 odjednom. Slatkaste

bobe jedu se svjee i sastavni su dio vodnih salata u kombinaciji s ostalim vodem. Sadri vitamine A, C, B1, B2, B6, B12 i puno fosfora, te 16% proteina, to je vrlo visok postotak za vode. Znanstvena istraivanja pokazala su da sastavni dijelovi ploda, polifenoli i/ili karotenoidi, pokazuju protuupalna i antioksidativna svojstva.

Carambola Carambola je vode bjelogorinog drva, vrste Averrhoa carambola. Takoer je poznata kao Starfruit. Porijeklom je iz Indonezije, Indije i ri Lanke. Vode je u presjeku petokraka zvijezda, pa je zbog toga dobila svoje ime. Koa je zelena do udkasta, malo votana i jestiva. Sono meso je uto, prozirno s jednom crnom jestivom sjemenkom. Okus voda je svje, soan i osvjeavajudi i usporediv s mjeavinom okusa papaje, narane i grejpa. Plod moe biti ute ili zelene boje, ovisno o sorti. uto vode ima kiseli okus, a zeleno slai. Bogato je ugljikohidratima, vlaknima, vitaminom C i vodom. Carambola se jede svjea i potpuno je jestiva. Takoer se esto koristi u salatama, kolaima, marmeladi, eleima, koktelima ili je ukras raznih jela. U naim uvjetima pogodna je za uzgoj u zatidenom prostoru jer podnosi temperaturu do 5 C. Cherimoja Potjee s Anda, uzgajali su je jo Inke. Raste na visinama od 1000 do 2000 metara nadmorske Nazivaju ga i ljubavnim vodem jer ima oblik srca. Kora mu je smee-zelena, vrlo tanka i ima are sline ribljoj ljusci. Ispod kore je meso bijele boje bogato vitaminom C i crne kotice. Vrlo je pogodna za uzgoj u zatidenom prostoru, a podnosi tem-perature do 5 C. Nedovoljno zreli plod dozori za dva do tri dana u papirnatoj vredici, na sobnoj temperaturi. Plodovi koji se u ruci ine tekim za svoju veliinu su najsoniji. Najbolje je da se jede svjea, presjeena na pola i licom, premda se moe od plodova praviti i ele ili dem.

Granadilla

Passiflora ligularis, poznatija kao sweet granadilla ili granadilla raste kao penjaica. Granadilla je porijeklom iz June Amerike i ima jaku, ali krhku, naranastu kou. Plod je oblika i veliine ljive, a ljuska je tvrda i sjajna. Plod je slatkokiselog okusa i sadri uto meso, nalik na ele s crnim jestivim sjemenjem. Suptropsko je vode, a pulpa je jestivi dio voda, vrlo je aromatino i sadri vitamine A, C i K, fosfor, eljezo i kalcij. Konzumira se svjee te, kuhano ili pretvoreno u sok. Koa ploda se ne jede. Chayote meksiki krastavac Meksiki krastavac se tradicionalno uzgaja u Srednjoj i Junoj Americi, izmeu 800 i 1000 m nadmorske visine. Postoje dvije vrste chayote, s bodljama i bez njih, dok razliite sorte definiraju boja i veliina. Biljka raste puzedi kao loza na visinu do 12 m. Koristi se uglavnom za ljudsku prehranu. Iako je vedina ljudi upoznata samo s plodom, jestivi su listovi i korijen. Meksiki krastavac, poznat i pod nazivima indijska tikvica, ajot ili ajot biljka, u naim krajevima pojavio se prije nekoliko godina. U naim kontinentalnim krajevima ponaa se kao jednogodinja biljka (zbog toga to ne podnosi hladne zime, a nadzemni dio biljke smrzne se i pri najmanjem mrazu), dok je u svojoj domovini viegodinja biljka. Plod namijenjen za sadnju bere se s biljke prije punog dozrijevanja te se pohranjuje (npr. zamotan u novine) na suho i hladno mjesto (5-10 stupnjeva Celzijevih). Nakon zime pojavljuje se mladica iz ploda. Sadi se u proljede, kad proe opasnost od kasnih mrazova, dakle, na obali ved u travnju, a na kontinentu od poetka do kraja

svibnja. Kod sadnje treba paziti da se ne oteti mladica te da se plod poloi u zemlju pod blagim kutom, tako da mladica ide prema gore, u zrak, a vrak ploda treba viriti iz zemlje 2-3 centimetra. Trai dosta dobro, hranjivo tlo i dosta vode, to je u skladu s njegovom tropskom prirodom. Kao i kod svih tikvica treba raunati na to da de se biljka dosta rairiti. U prirodnom okoliu (Srednja Amerika) puzavice mogu narasti i do 20 metara, ali za nae krajeve je realnije oekivati 3-5 metara, to opet znai da joj trebamo osigurati potporu. Idealna je za kakvu pergolu, brajdu i slino jer brzo izraste i radi lijepi hlad, no ajot je biljka kratkog dana i ne moe ostvariti svoj "maksimum" na naim zemljopisnim irinama. Kako bismo joj pomogli da nam to bolje rodi bilo bi korisno da se 6-8 tjedana nakon sadnje pone sa skradivanjem dana. To znai da bi od tog razdoblja pa kroz kojih 4-6 tjedana biljku trebalo prekrivati tamnom folijom (moda i jutena tkanina ili karton) od 16 sati poslijepodne do 8 ujutro. Takvo skradivanje dana na 8 sati potie kod biljke bre cvjetanje i nastanak plodova. im biljka procvjeta, vie nema potrebe za skradivanjem dana. Meksiki krastavac u naim podnebljima (jo) ne pati od znaajnijih oboljenja ili napada tetoina. Moguda je pojava lisnih ui. Kao tikvice, cvjetovi na biljci su muki i enski, a iz enskih se razvijaju plodovi. Jedna biljka moe donijeti oko sto plodova, a kako im teine variraju od oko 150 do 250 grama to znai oko 20 kilograma. Jestivost: Plod upotrebljava se kao tikvica, dakle, sve to vam je palo na pamet raditi s njima, to se moe i s meksikim krastavcem. Gomolji navodno jestivi, ali o tome ako de biti zainteresiranih. List kao pinat i kopriva ili za aj. Gomolji biljke se jedu kao i krumpir i ostalo korjenasto povrde, a mogu se koristiti i kao stona hrana. Plod se koristi sirov ili kuhan. Kada je kuhan, s ajotom se obino postupa kao i s tikvicama, opdenito se lagano kuha da zadri svje

okus, ali moe se i priti i pedi. Sirov ajot moe se dodati salatama ili salsama, a esto je mariniran s limunom ili limeta sokom. Zbog svoje mekode plod se koristi za djeju hranu, sokove, umake i tjestenine. Bilo sirov ili kuhan, dobar je izvor aminokiselina i vitamina C te ima vrlo malo kalorija. Ljekovita je korist aja od lida za razbijanje bubrenih kamenca i za lijeenje ateroskleroze i hipertenzije, dok lide i plod imaju diuretska, kardiovaskularna i protuupalna svojstva.

Goji Goji (Lycium barbarum), zaslueno nosi komercijalni naziv "crveni dijamant". Plodovi su naranasto-crveni, veliine 1-2 centimetra, sadravaju 10-60 sjemenki, a sueni okusom i teksturom podsjedaju na groice. Ta bobiasta biljka, porijeklom iz Kine vrtoglavom brzinom osvaja svjetske ljestvice "supervoda", s obzirom na svoja antioksidativna i terapijska svojstva. Ljekovita svojstva goji plodova bila su prepoznata ved prije nekoliko tisuda godina, kada su bobice bile upotrebljavane kao ljekovito sredstvo u sklopu kineske, tibetanske i indijske tradicionalne medicine. Osim to im se pripisivalo svojstvo "eliksira mladosti", smatralo ih se univerzalnim lijekom za bolesti cirkulacijskog, imunolokog, probavnog i mokradnog sustava. S obzirom na nevjerojatan porast zanimanja posljednjih godina, spomenuto "supervode" prolazi kroz sve vedi broj znanstvenih studija, istraivanja i strogih procjena. Istraivanja su tako pokazala da osim regularnim makro- i mikro-nutrijentima, plodovi ove vrste obiluju i znatnim koliinama mnogih drugih spojeva, to ih smjeta na prijestolje funkcionalne hrane. Njihova energetska vrijednost iznosi 370 kcal/100 g, a grubi nutritivni sastav bio bi otprilike 68% ugljikohidrata, 12% proteina, 10% vlakana i 10% masti. U njima se krije bogatstvo vitamina C, E, B1, B2, B6, 18 aminokiselina, te 21 element u tragu: eljezo, cink, bakar, germanij, selen, kalcij, fosfor, karotenoidi (beta-karoten, zeaksantin, lutein, likopen, kriptosantin ksantofil), fitosteroli (betasitosterol), ciperon, solavetivon, fizalin i betain. Goji je vrlo pogodan za uzgoj na otvorenom jer podnosi hladnodu i temperature i do -30 C. Najedi komercijalni oblik je sueni plod, ali esto je dostupan i u obliku sokova i aja, te kao dodatak nekim vinima. A osim to se sve ede konzumiraju kao "supervode", pa ak kao suplement, goji bobice ulaze i na jelovnike kao sastojak mnogih recepata s riom, piletinom i svinjetinom.

Tamarind Tamarindus indica ili Tamarind je mahunarka porijeklom iz Afrike. Plod sadri meku kiselu pulpu crvenkasto-smee boje, dug je 6-10 cm sa 1-6 teko-obloenih sjemenki, a izvana je smea vrsta ljuska. Pulpa nezrelog voda je jestiva, ali jako kisela. Zreli plod je manje kiselo i neto slai. Sjemenke su spljotene, smee i sjajne. Vrlo je vrijedan izvor kalcija, kolina, vlakana, folne kiseline, magnezija, niacina, fosfora, kalija, thiamina, vitamina C i K. Zrelo vode se koristi u desertima kao dem, u sokovima ili zaslaenim pidima, ili kao snack. Od njega se mogu napraviti bomboni. Tamarind takoer moe biti dodan u juhe, variva i druga jela. Vrlo je pogodan za uzgoj na otvorenom u Dalmaciji i otocima. Casana Casana (Cyphomandra casana) je stablo iz porodice Solanaceae, porijeklom s visoravni Ekvadora. Brzog je rasta i naraste do visine od 2 m. Cvijede biljke je dvospolno, samooplodno. Raste na pjeanom, ilovastom i glinenom tlu, ali je vano da je tlo dobro drenirano i na sunanom poloaju. Plodove poinje davati u roku od 2 godine od sadnje iz sjemena. Plodovi su ovalni i zlatno uti kada su zreli, a konzumiraju se kao sirovi ili kuhani, slatkog su i sonog okusa kao spoj breskve i rajice. Pogodna je za uzgoj u zatidenom prostoru i moe podnijeti temperature do 0 C. NAPOMENA: Nezreli plodovi su toksini

Gorka dinja karela Gorka dinja (Momordica charantia) je biljka koja raste u tropskim i suptropskim podrujima srednje i june Amerike, Afrike i Azije. Uzgaja se kao hrana i lijek. Biljka raste kao loza s dugim rascjepkanim listovima i utim cvjetovima. Plod izgleda kao bradaviasta tikvica izduena oblika i nalik je krastavcu. Mladi plod je zelen, te se pretvara u naranastout kada je zreo. Zreo plod puca, rastvori se na tri dijela i otputa brojne crvene sjemenke. Svi dijelovi biljke su gorki i jestivi list, plod i sjeme. Nezreli plodovi vrlo su dobar izvor vitamina C, kalija i fosfora. U kulinarstvu dinja se moe

pripremati s krumpirom, kuhana, peena i prena. Sueni listovi koriste se za aj. Gorka dinja sadri glikoprotein lektin koji je po aktivnosti slian inzulinu i sniava koncentraciju glukoze u krvi, te djeluje kao imunomodulator tj. ekstrakt biljke pojaava imunoloke stanine funkcije u ljudi koji boluju od raka i HIV infekcije (dovodi do smrti stanica karcinoma i sprjeava njihovo umnoavanje). Od lida se pravi aj koji je koristan u prevenciji i lijeenju malarije, te potie probavu i djeluje antibakterijski. Napomena: Konzumacija se ne preporuuje trudnicama i dojiljama, zbog tvari iz biljke koje djeluju na kontrakcije maternice i prenose se putem mlijeka.

Babaco Babaco ili planinska papaja je vrsta Carica pentagona, porijeklom iz Ekvadora i gornjeg toka Amazone. Babaco je bogat vitaminom A i C i niski u ederu. Sadri enzim papain koji pomae probavu masti i proteina. Ovaj vrijedni enzim je najrasprostranjeniji u koi, tako da vode treba jesti s koom da dobije punu vrijednost. Takoer sadri betakaroten, kalcij, vlakna, magnezij i kalij Vode raste u grozdovima na stablu. Babaco ima atraktivan torpedo ili cilindrian izgled, ute koe i sonog utog mesa bez sjemena. Vode je najbolje jesti svjee, kada je u potpunosti zrelo.Okus je svje i slatki, a moe se definirati kao kombinacija jagoda i dinja. Nezrelo zeleno vode se koristi kao zeleno povrde u umacima kariju i chutneyu. Plodovi su obino kuhani ili pirjani kao povrde. Meso babaco plodova je takoer dobro u vodnim salatama. Vrlo je pogodna vrsta za uzgoj u zatidenom prostoru i podnosi 0 C. Sibirske ili medene borovnice Porijeklom ova vrste je iz Rusije, sjeveroistone Azije i Japana. Nije samooplodna pa je obavezno imati barem dvije biljke, koje daju plodove u drugoj godini. Listopadni je grm visok do 2 m, cvate u oujku, a cvjetovi su mali, bijeli i mirisni, te mogu izdrati do -7 C. Zrele su u svibnju, plodovi su plave boje s votanom prevlakom, duguljasta oblika duine 2 cm, a meso je crvene boje sa sjemenkama kao u kivija. Okus varira od kiselog do blago slatkog ili gorkastog. Mogu se konzumirati kao svjee vode ili u raznim pitama i kolaima, demu, vodnim sokovima i jogurtu. Vrlo su ljekovite zbog svojeg antioksidativnog svojstva i visoke koncentracije vitamina C i D.

Guava Guava je malo tropsko vode, vrste Psidium guajava, porijeklom iz Srednje i June Amerike. Oblikom moe biti okrugla, ovalna ili krukolika, te zelene ili ute boje koe, ovisno o vrsti. Koa je tvrda, esto gorka okusa, ili meka i slatka. Meso moe biti u rasponu od bijele do tamno ruiaste boje i sadri male tvrde sjemenke. Guava je slatkog ili kiselog okusa kao kombinacija kruke i jagode. Ima tipian miris, slian kori limuna, ali manje otar. Bogata je bakrom, vlaknima, folnom kiselinom, eljezom, manganom, kalijem, i vitaminima A i C. Kao i tamarind vrlo je pogodna za

uzgoj u Dalmaciji i otocima na otvorenom, a podnosi temperature do 0 C. Daje plodove ved u prvoj godini. Guave sadre vie antioksidansa likopena od bilo kojeg drugog voda ili povrda. Likopen titi zdrave stanice od slobodnih radikala koji mogu uzrokovati sve vrste otedenja, ukljuujudi i blokirane arterije, degeneraciju, probleme sa ivanim sustavom, pa ak i rak. Guave se mogu jesti sirove kao vode, ili rezane sa sjemenkama u salatama. Takoer se moe koristiti u pitama, demovima, eleima, umacima, sokovima i ajevima.

Pitahaya Kaktus ili zmajevo vode cvjeta nekoliko puta svake godine. Cvijet je prekrasan, dug oko 15 cm i irok 30 cm u promjeru, cvjeta nodu i odumre uz prve zrake sunca. Daje prinos nakon uspjenog opraivanja nodnih opraivaa moljaca i imia. Kora ploda nije jestiva, ved samo meso u unutranjosti. Plod se preree na pola i unutranjost se pojede liicom ili se naree na krike kao lubenica. Moe se i piti kao sok. Kod nas je uzgoj mogud jedino u zatidenom prostoru jer ne podnosi temperature ispod 12 C i trai vrlo nisku relativnu vlanost zraka. Ovo vode se preporuuje zbog svoje bogate nutritivne vrijednosti za: poboljanje zdravlja oiju karoten poboljanje probave u organizmu i smanjenje masnoda vlakna poboljanje metabolizma tijela proteini kao pomod u formiranju zdravih zubi i vrstih kostiju kalcij za poboljanje apetita vitamin B2, B1 poboljavanje izgleda koe B3 poboljavanje opdeg imunolokog sustava tijela vitamin C kao pomod u formiranju tkiva fosfor

Pepino Ovo vode je porijeklom iz Perua, ali se danas uzgaja i u drugim krajevima s umjerenom klimom. Pepino pripada rodu papaje, ima okus slian krastavcu i dinji. Ovalnog je oblika, ima utu koru s prugastim ljubiastim arama. Plodovi su veliki kao ljiva, mada ima i onih koji dostiu veliinu ploda papaje. Zreli plod je zlatnoute boje, i vrst. Jestiv je cijeli plod, ak i sjemenje Sprema se na razne naine, a najpoznatije jelo je PEPI: pepino ispren na margarinu i dobro

zainjen. Pepino je prijatnog okusa, a sadri vitamine A, C, kalcij i dobar je za dijabetiare. Pepino je pogodan za uzgoj u zatvorenom i otvorenom prostoru do temperature od 0 C. Kiwano vode s najvie vitamina C Kiwano (Cucumis metuliferus) je jedinstveno vode izgledom nalik vodu iz znanstveno-fantastinih filmova,

a poznato je vie od 3000 godina. Ima sjajno zlatnouto-naranastu koru i bodlje. Obasut je malim bodljama koje objanjavaju zato kiwano nazivaju bodljikavom dinjom. Iznutra je elatinasto meso koje je ispunjeno jestivim sjemenkama i sjajne je limeta zelene boje. Osvjeavajuda aroma njenog okusa banane, dinje, limete i maracuje, neto je sasvim novo i totalno egzotino. Kiwano je vrlo bogat mineralima, ugljikohidratima i vitaminima, a nazivaju ga jo i zlatnom naranom. Kiwano se koristi za konzumiranje kao: osvjeavajude pide ili svjee vode u kombinaciji s drugim vodem ili sokovima, kreira ukusne egzotine napitke i koktele kao desert, s vodnim kolaima od sira, s pudingom, sladoledom i raznim preljevima i kremama kao atraktivno iznenaenje za goste, prijatelje poslovne partnere koje odaje originalnost, mogudnost posluivanja vodnih salata ili deserta u izdubljenim polovicama kiwana moe se koristiti kao vrhunska dekoracija drugog voda ili cvjetnih aranmana te je neizostavan u cocktail barovima. Vrlo je pogodan za uzgoj na otvorenom i daje izvrsne prinose u plastenicima.

Passion fruit Maracuja Passion fruit je trajnica, autohtona na tropskim regijama Amerike. Poznata je po svojim prekrasnim bijelo-ljubiastim cvjetovima. Dvije glavne komercijalne sorte su ljubiasta passion fruit (Passiflora edulis L.), i uta (P. f. flavicarpa edulis). Ljubiasta se uglavnom uzgaja u Africi i Indiji, a uta u Peruu, Brazilu i Ekvadoru. Svjea maracuja je bogata vitaminom A, kalijem i dijetalnim vlaknima. Njen sok je izvor askorbinske kiseline (vitamin C). Passion fruit ima okrugle ili ovalne plodove, sone unutranjosti ispunjene brojnim sjemenkama. Vode se moe jesti sirovo ili koristiti za proizvodnju sokova, esto se dodaje u ostale vodne sokove za poboljanje arome. Kod nas se u kontinentalnim uvjetima moe vrlo uspjeno uzgajati tako da biljka svojim velikim zelenim mesnatim listovnim pokrije povrinu od 69 m2 sa stotinama prekrasnih cvjetova i vrlo ukusnih plodova. Potrebno je dvogodinje sadnice posaditi na sunano

mjesto uz odgovarajudu konstrukciju kao za vinovu lozu te trai dosta zalijevanja. Vrlo je pogodna za uzgoj na otvorenom, daje izvrsne prinose u plastenicima i moe se uzgajati u Dalmaciji i otocima na otvorenom.

Papaja Papaja se jo naziva i tropska dinja, jer po okusu podsjeda na dinju. Uzgaja se najvie u Junoj Americi, Indiji i junoj Africi. Stablo papaje slino je palmi, a plodovi mogu biti teki i do deset kilograma. Kora zrelog ploda je ute ili naranaste boje, sa smeim mrljama. Plodovi koji nisu zreli kuhaju se kao povrde. Zrela papaja sadri vie vitamina. Kada se priprema za jelo, papaju treba presjedi uzdu na dvije polovice, licom izvaditi sjemenke, kao kod dinje, i oljutiti koru. Ovo vode je idealno za pravljenje salata, ali je ukusno i kada se poslui isjeeno na krike i preliveno limunovim sokom. Vrlo je pogodna za uzgoj u zatidenom prostoru i podnosi 12 C uz vrlo nisku relativnu vlanost zraka.

Jeju dinja Orijentalna dinja (Cucumis melo var.makuwa) na korejskom chamoe krastavac velike kakvode. Dinja se razvila od divljih vrsta u Aziji, a njezin uzgoj i povijest su prilino dugi. U Indiji i Kini, orijentalne dinje se koriste jo od prije Krista, a u Europi su se pojavile u 5. stoljedu. Orijentalna dinja sadri vitamin E, kalcij, kalij, vitamine i folne kiseline, te znatne koliine vode. Tijekom ljeta kad se ljudi puno znoje, ovo vode je dobro za gaenje ei. Egzotina dinja ima velik sadraj edera i vrlo malu sjemenu lou koja se lako odvaja od ploda. Iznimno je sona, tvrdog bijelog mesa i slatkastog mirisa. Vrlo je tanke kore i iznimno dobro podnosi transport, ne puca i moe se dugo uvati. Pokazala se izvrsnom u lijeenju utice, zaepljenja, ima antikancerogeno djelovanje i koristan je laksativ.

Plavi krumpir Plavi krumpir (Solanum vitelotte) podrijetlom je iz peruanskih Anda, a bio je omiljeno jelo tadanjih kraljeva. Prirodno snano obojeni krumpiri su ujedno i prvi pronaeni krumpiri, pa moemo redi da njima unosimo duh tradicije drevnih civilizacija Maja i Inka star nekoliko tisuda godina u nae domove. Plava boja krumpira potjee od pigmenta antocijana iz skupine fitonutrijenata nazvanih flavonoidi. Ne radi se o genetskoj manipulaciji niti umjetnim bojama. Antocijani su u vodi topivi biljni pigmenti koji se na svjetlu reflektiraju od tamnocrvene do plaviaste boje, te daju boju borovnicama, kupinama, vinjama, brusnicama i ukraavaju jesenske plodove i lide vatrenim bojama. Poznato je da su antocijani snani antioksidansi koji veu i neutraliziraju visoko reaktivne, slobodne radikale,

sprjeavaju tetno djelovanje UV zraenja te imaju i antibakterijska svojstva. Jaina boje ima direktan utjecaj na nivo antioksidativne aktivnosti. Krumpir ima tamnoplavu, gotovo ljubiastu koru i jednako tamnoplavo meso. Kora je glatka, oi su plitke, a okus izvrstan. Priprema se na uobiajene naine, kao i svaki drugi krumpir. S plavim krumpirom mogude je nainiti zanimljiv peeni krumpir, pire (gnjeeni krumpir) i vrlo interesantnu krumpir salatu. Sadnja gomolja obavlja se krajem oujka, poetkom travnja, a tlo mora biti lagano, bogato humusom.

Nashi Nashi izgleda kao jabuka. Nastala je u Aziji krianjem jabuke i kruke. Ima oblik jabuke, a okus kruke. Priprema se jednako kao jabuka. Jede se svjee vode ili se od njega prave kompoti, vodne salate ili se jede suena. Cvjetovi nashi kruke su vrlo privlani pelama, i razliite vrste nashija se oprauju meusobno, dok se opraivanje moe obaviti i s krukinim cvjetovima. Cvjetni nastavak je obilan, kao i brzi urod, zato je plodove potrebno prorijediti. Rodnost nashija je izvanredna, stoga se moe oekivati kako de se navedena nova vodna vrsta kod nas brzo rairiti.

Kabocha tikva Izvrsna delicija koja dolazi iz Azije. Vjeruje se da su portugalski pomorci donijeli ovu vrstu tikve iz Kambode u 16. stoljedu u Japan, gdje je naziv skraden u Kabocha. Ima vrlo suho, ali ukusno "meso", debljine 2-3 cm, glatko uglaeno, tanke kore koja je takoer jestiva. Izvanredne je kvalitete, okusa i specifinog mirisa, koji najvie podsjeda na miris lubenice. Najvedi dio sorti ima plod ovalno spljotenog oblika. Meso tikve je odlino za kuhanje i peenje u fazi kada je tikva zrela, ili za pirjanje, pohanje dok su plodovi mladi. upljina je vedinom ispunjena koticama koje su takoer jestive kod mladih plodova. Meso je debelo, sono, slatko, fine konzistencije i tamno naranasto. Sadri 15 mg bkarotina na 100 g ploda, to iznosi 24.000 internacionalnih jedinica A vitamina (u mrkvi 9.000). Biljka ima vrlo dekorativne duge vrijee, obrasle lidem na dugim drkama. Lide je najede proarano bijelim mrljama, a cvjetovi su srednji, s lijepim naranastim kruninim listovima. Tikve se dobro uvaju u relativno toplim prostorijama, oko 16 C. Za dugo uvanje plodova vana je relativna vlaga u zraku i najbolje se uva u prostoru s oko 70% vlage u zraku. Skladini uvjeti i veliina skladita, jedan su od najvanijih imbenika za ozbiljnu proizvodnju tikve. Kabocha tikva danas je prisutna na hrvatskom tritu kroz cijelu godinu. Ljekovitost Kabocha sadri velike koliine pektina koji vee otrove iz probavnih organa i tako isti organizam te olakava izbacivanje mokrade, to pospjeuje rad bubrega, srca i krvnih ila. Upravo je odlina hrana i lijek za bolesnike s bubrenim i unim kamencima, kroninim hepatitisom, cirozom jetre, smetnje u radu srca, smetnje u radu guterae.

Tamarilo Tamarillo (Solanum betaceum syn. Cyphomandra betacea) je porijeklom iz Perua, ilea, Ekvadora i Bolivije. Vrlo je pogodna za uzgoj u zatidenom prostoru i podnosi 0 C, pa se u Dalmaciji i otocima moe uzgajati i na otvorenom. Tamarilo daje plodove u obliku jajeta i jestivo je vode. Ima pojedinane plodove ili u grozdovima od 3 do 12 jajolikih plodova. Razliitih je veliina od 4,5 8 cm dugih i 3 4 cm irokih. Povrinska boja ploda moe biti tamno ljubiasta, zagasito crvena, naranasta ili uta, mogude je da su plodovi proarani tankim uzdunim tamnim linijama. Boja mesa varira od naranasto-crvene ili naranaste do ute ili krem ute. Dok je koica dosta vrsta i neugodna okusa, vanjski sloj ploda je soan i blag. Meso je meko, sono i slatko kiselkasto okrueno sjemenom sa dva podua odjeljka. uti plodovi su obino i malo slai. Plodovi iznutra mogu biti tamni, tamno ljubiasti, crveni i uti u utim i naranastim plodovima. Jestivo sjeme je tanko, gotovo plosnato, okruglo, vede i tvre nego kod obine rajice. Tamarillo je bogat kalcijem, karotenom, niacinom, fosforom, eljezom, proteinima, vitaminom C i tiaminom. Tamarillo se esto jede sirov. Plod je slatko-kiselog okusa i stoga je popularan za salate, variva, demove,elee, sokove i kao nadjev za kolae. Koa se moe jesti, ali ima vrlo gorak okus. Curuba Curuba ili Passiflora tarminiana je vrsta iz roda Passiflora, obitelji Passifloraceae. Curuba plod je do 10 cm dug i irok 3 cm. Jestivo je meso i sjemenke, a okusa je blago kiselkastog slinog okusu jabuke, narane i krastavca. Koa je glatka, uta i mekana. Zemlja porijekla je Juna Amerika. Biljka raste kao loza i kad cvate ima prekrasne rozo-crvene cvjetove. Bogata je kalcijem, eljezom, niacinom, riboflavinom, natrijem, te vitaminima A i C. Curuba se obino jede kao vodka, ali se konzumira i kuhana ili pretvorena u sok. Koa se ne jede.

Plantana banana Plantana banana je zeljasta biljka iz roda Musa. Raste najbolje u podrujima sa stalnim toplim temperaturama i zatitom od jakih vjetrova. Glavna su hrana u tropskim regijama svijeta, a tretira se na isti nain kao i krumpir. Neutralna su okusa i teksture pa se kuhaju ili pre, imaju puno kroba, a malo edera. Vrsta je koja se mora skuhati prije posluivanja jer je neprikladna sirova. Koristi se u mnogim jelima poput krumpira, obino kuhana, prena ili peena. Unutranja boja ploda je kremasta, udkasta ili lagano ruiasta. Kada je koa zelena do uta, okus mesa je

blag i njegova tekstura je krob. Kako se mijenja na smeu ili crnu, ona je slaeg okusa i vie banana arome, ali jo uvijek dri vrsto oblik kada je kuhana. Plod u prosjeku ima oko 65% vlage, koristi se kao povrde, dulji je od klasine banane, te ima deblju kou i grublju povrinu. Ne postoji formalna botanika razlika izmeu poznate banane i plantana banane, te koritenje bilo kojeg pojma temelji se iskljuivo na tome kako se vode konzumira.

Avokado Naziv avokado-aligator kruka, dali su mu Englezi, koje je ova vodka asocirala na aligatora. Avokado se stoljedima uzgaja na prostorima June Amerike, a danas se najvie uzgaja u Kaliforniji. Ova vodka u sebi sadri vitamine A, B, C, E i eljezo. Smatra se da smanjuje razinu kolesterola u krvi. Poznata je njegova iroka upotreba u kozmetici. Preporuuje se kod dranja dijeta: dva avokada zadovoljavaju dnevnu potrebu odraslog ovjeka za vodem. U trgovinama avokado moete nadi tijekom cijele godine. Da biste provjerili je li dovoljno zreo, trebate ga blago stisnuti, i da vam se njegova unutranjost uini meka poput maslaca. Avokado treba prvo noem presjedi na pola, zatim odstraniti sjemenke, isjedi na etvrtine i oljutiti koru. Jede se uvijek sirov, i to odmah nakon skidanja kore jer brzo potamni. esto se koristi kao prilog jelima, posoljen i zaliven limunovim sokom ili maslinovim uljem. Moete napraviti i umak tako to dete u sokovniku izmiksati avokado, bijeli luk i razne zaine. Mangosteen Mangosteen je plod zimzelenog stabla. Tono podrijetlo je nepoznato, ali je vjerojatno iz Azije. Plod je ljubiaste vrste kore i veliine je male jabuke. U njoj je obino pet do sedam sjemenki svaka sa slatkim sonim bijelim mesom. Pulpa ima okus ananasa ili breskve, koji je vrlo jedinstven i egzotian, te se zato mangosteen naziva "kraljicom voda". Vrlo je dobar izvor antioksidanasa, kalcija, vlakana, eljeza i fosfora. Da biste konzumirali mangosteen, kora treba biti uklonjena. To se lako moe obaviti runo ili noem. Slatko bijelo meso moe se jesti kao vodka, ali se koristi i u demovima, sirupima, sokovima i sladoledu. Kora i sjemenke nisu jestive.

Jalapeno chily paprika Jalapeno (Capsicum anuum) je zelena paprika Srednje Amerike, veliine 5-9 cm, irine 3 cm i intenzivno se uzgaja u cijelom svijetu. Bere se kada je zrela zelena, ali moe biti i crvena. Kada cvate, cvjetovi su bijeli. Jalapeno ima 25008000 Scoville toplinskih jedinica, po kojima se mjeri ljutina. Moe biti blagog do ljutog okusa ovisno o uzgoju i pripremi. Dobar je izbor za salsu i jela u kojima je oeljan blai ili. Vrlo je dobar izvor vitamina B, B6, kalija, magnezija i eljeza. Aktivne tvari iz ploda djeluju stimulirajude na eludac i crijeva, tj. poboljavaju probavu. Djeluju korisno na srce i krvne ile smanjivanjem kolesterola u krvi i razrjeivanjem krvi. Viegodinja je biljka i moe ivjeti mnogo godina u posudama na odgovarajudoj temperaturi. Raste u visinu 1-5 metara sa zelenim srednje velikim i naboranim listovima. Kad cvate cvjetidi su bijeli do zelenkasti s ljubiastom unutranjodu. Bogata je vitaminom A, kalijem, magnezijem i eljezom, te je modan antioksidans koji potie imuni sustav i djeluje na ubrzanje metabolizma (spaljivanje kalorija).

Lii Azijska trenja, vrlo omiljeno vode u Kini gdje se inae i uzgaja ved preko 4000 godina. Prva knjiga napisana o vodu bila je posvedena upravo liiju. Na Tajlandu postoje ak i festivali posvedeni ovom vodu. Ako vam netko u toj zemlji pokloni lii, znai da vas mnogo voli i spreman je ponuditi brak. Kora liija je crvenkastosmee boje, a ispod je prozirno meso koje obmotava koticu. Kada se ovo vode priprema za jelo, mora se noem zasjedi kora i napraviti mali rez, tada je koru lako oljutiti prstima. Prozirno meso isjee se na pola i iz njega izvadi kotica. Najbolje je kada se lii jede svje, a ne iz konzerve ili suen, jer tada gubi dragocjeno eljezo i vitamin C.

Plavi krastavac Plavi krastavac (Decaisnea fargesii) je na istoku omiljena poslastica, posebno u Kini, odakle potjee. Raste kao listopadni ili polulistopadni grm i do 5 metara u visinu. Plodovi plavosive boje podsjedaju na mahune boba, dugi su oko deset, a iroki dva do tri centimetra. Sazrijevaju u listopadu. Meso je bijelo, elatinozno i slatko, s crnim sjemenkama veliine oko centimetar. Dekorativnom izgledu drva pridonose veliki perasto sloeni listovi neobine plavozelene boje, duine 60-90 centimetara. Cvjetovi su zvonasti, utozeleni, promjera tri do est centimetara, grupirani u cvatove duge i do pola metra. Cvjeta od svibnja do lipnja. Vodka ne bira tlo, ali joj najvie odgovara plodno, rastresito i ocjedito. Voli sunane poloaje, premda uspijeva i u polusjeni. Najvie joj smetaju hladni vjetrovi te je treba saditi na zaklonjenim mjestima. Ne zahtijeva orezivanje, razmnoava se sjemenom. Nicanje traje 1-4 mjeseca, a najbolja temperatura za nicanje je oko 18 C. Lijepo lide grma moe dosedi duljinu od 1 m u jesen i ute je boje, te u kombinaciji s plavim vodem neobian je prizor u svakom vrtu. Japanska jabuka kaki Potjee iz Japana, gdje se mogu nadi stabla stara i po 500 godina. Od devetnaestog stoljeda uzgaja se i u Europi. Biljka je najljepa zimi, kada otpadnu listovi, a na golim granama kao lampioni ostanu naranasti plodovi. Plodovi dostiu teinu do pola kilograma. Opna ploda je prozirna, a ispod nje se krije mekano meso puno vitamina C. Najbolji je onaj plod koji je pod rukom mekan. Tvrdi plodovi za nekoliko dana sazrijevaju na sobnoj temperaturi. Od kakija se moe praviti sok, dem, sirup i vodna salata.

Batat slatki krumpir

Batat (Ipomoea batatas) mnogima poznat kao slatki krumpir, ustvari je viegodinja suptropska povrtna kultura porijeklom iz June Amerike, Afrike i Azije. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena (koja se esto pogreno nazivaju gomoljima), te mladi listovi. I korijen i vrijee se mogu koristiti kao ivotinjska hrana. Nazivaju ga riznicom antioksidanata, u prvom redu beta-karotena, ali i vitamina C i E. Od sveg povrda batat sadri najvie kljunih nutrijenata. Tako npr. 150 g peenog batata sadri pet puta vie vitamina A od preporuene dnevne koliine. Smatra se namirnicom br. 1 u prehrani dijabetiara jer ima nizak glikemijski indeks, dakle, uzrokuje mali i spori porast glukoze u krvi i smanjuje otpornost organizma na inzulin. Osim svega navedenog ima nisku kalorijsku vrijednost. Dakle, moete uivati u njemu u neogranienim koliinama! Moe se koristiti sirov, kuhan, pren, peen, na aru, kao pire ili ips.

Maca Biljka maca (Lepidium meyenii) je neugledna, vrlo otporna biljka, crvenkastog korijena slinog rotkvici. Korijen mace obino se sui i uskladiten moe trajati 7 godina. Tijekom vremena Inka, legenda kae, Inke ratnici prije bitke uzimali bi ovu biljku koja bi im dala ogromnu snagu, no nakon pobjede u bitki ne bi je smjeli uzimati zbog jakog djelovanja na seksualni nagon. Tako, ved prije 5000 godina, maca je ved imala reputaciju da jaa snagu, libido i da je dobra za povedanje plodnosti. Maca je danas sve popularnija zbog svojih blagotvornih afrodizijakih svojstava i opdenito jaanja organizma. Naziva se jo i peruanski korijen. Razmnoava se sjemenom. Nakon sadnje poinje klijati od roku 5 dana. Mace se razlikuju u veliini i obliku korijena, pa moe biti trokutasta, spljotena, kruna, sferna ili pravokutna. Moe biti zlatna, crvena, ljubiasta, crna i zelena. Raste dobro samo na hladnijoj klimi na zemljitima koja su siromanija solima. Ali kako sve tako je i ova biljka prilagoena da raste u niim predjelima i u toplijim krajevima. Moe se uzgajati zajedno s krumpirom. Treba joj 8 do 10 mj. da postigne zrelost za branje. Koristi se za jelo (brano, sok, prenje, suenje) i kao hrana za ivotinje. Predstavlja izvor energije, jer je bogata bjelanevinama, vlaknima, ugljikohidratima, sadri oko 10% kalcija i znaajnu koliinu magnezija i kalija. Sadri i eljezo, silicij, magnezij, jod, a od vitamina tiamin, riboflavin i askorbinsku kiselinu. Jedu je kao peeni korijen ili ga sue, melju i spravljaju kao kau ili kao prah piju s mlijekom. U svijetu postaje poznata tek 60-ih godina 20. stoljeda, nakon istraivanja botaniara iz Lime, gdje je potvrena i njena ljekovitost. Za razliku od kemijskih preparata, nema nikakvih tetnih nuspojava, pa se moe uzimati svakodnevno i u vedim koliinama. Maca ublaava simptome menopauze i hormonalnih poremedaja, moe lijeiti i sterilnost kod mukaraca jer povedava proizvodnju i pokretljivost spermija, jaa spolnu mod prirodna Viagra, sprjeava pojavu rahitisa i osteoporoze, podie energiju i jaa imunoloki sustav, pomae u borbi protiv sindroma kroninog umora. Maca se ne smije uzimati za vrijeme trudnode i dojenja. Osobe koje imaju bolesti ui i jetre, ili ako imaju visoki tlak, svakako se trebaju konzultirati s lijenikom prije koritenja mace. Na tritu se moe nadi u obliku praha, kapsula ili svjea.

Kumato rajica

Kumato je sorta rajica vrste Lycopersi - con lycopersicum. Sije se u proljede na dobro dreniranom tlu i sunanom mjestu. Boja ploda varira od tamno smee do zlatno zelene. Plod je slatki uz uravnoteenu kiselost, ima intenzivan jedinstven i nevjerojatno ugodan okus, te sonu i vrstu teksturu. Podrijetlom je s Galapagos otoka, a uzgaja se dobro i na obalama Mediterana. Razvijena je krianjem divlje i domade rajice bez genetske modifikacije. Ne preporuuje se uvati u hladnjaku zbog gubitka koncentracije fruktoze, a time i okusa. Koristi se u juhama, umacima i salatama. Vrlo je zdrava i preporuuje se esta potronja kao dio zdrave prehrane. Posebno je bogata kalijem, magnezijem, vitaminom A i C. Niske je energetske vrijednosti u kalorijama u 150 g sadri 31 kcal, nema kolesterola ni masti. Zbog znatna udjela kalija, rajica je odlian diuretik jer ubrzava izluivanje suvine tekudine iz tijela. Likopen je prirodni antioksidans koji sudjeluje u prevenciji nekih karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Bolje se apsorbira jede li se s maslinovim uljem, a osobama osjetljiva eluca preporuuje se da je ipak ogule. Dobra je za anemine osobe jer potie stvaranje crvenih krvnih zrnaca, kao i za dijabetiare jer u njih potie rad guterae. Sok od rajice dobar je protiv premorenosti i prijevremenog starenja, jer isti i osvjeava organizam. Ljubiasta mrkva (Crna kraljica) Mrkve se mogu svrstati u dvije klase, istone i zapadne. Istone mrkve potjeu iz Azije i to su obino ljubiaste ili ute s razgranatim korijenjem. Ljubiasta boja u mrkvi dolazi od pigmenta antocijana. Zapadne mrkve potjeu iz Nizozemske i naranaste su boje. Boja proizlazi iz bogatstva karotena u njima. Mogu biti i bijele, ute, ljubiaste i crvene. Mrkva je bogata prehrambenim vlaknima, antioksidansima, mineralima (Mg,K,Ca) te vitaminima C i B kompleksa. Sadri visoku koliinu edera,u prvom redu saharozu, ali vrlo malo kroba ili masti. Tijekom prvih pet mjeseci skladitenja u mrkvi de se povedati sadraj vitamina A i ako je zatidena od izvora topline ili svjetlosti taj sadraj se moe ouvati jo iduda tri mjeseca. Pohrana mrkve u blizini jabuka ili drugog voda koji dozrijevanjem proizvodi plin etilen potie razvoj terpenoida u mrkvi i zbog toga postanu gorke. Mrkva se moe konzumirati na razliite naine,kuhana, peena ili sirova (juhe, variva i kolai). Sok od mrkve u kombinaciji s ciklom koristi se kao proidiva krvi i sprjeava proljev. Ostale terapijske koristi ukljuuju olakanje od astme, nervoze, vodene bolesti i konih bolesti. Crna Kraljica mrkva je kod koje se ne radi o novom uzgoju, ved krianju stare vrste crne mrkve sa poznatom nam naranastom. Ona je po okusu slaa i posjeduje vie betakarotena od nama poznatih vrsta mrkve. Sadri antocijan koji je biljni sastojak zasluan za sve ljubiaste i plave boje na koje nailazimo u prirodi; crnom vinu, crnom grou, plavom krumpiru, patlianu, itd. Antocijan koji se nalazi u Crnoj Kraljici oslobaa tijelo otrovnih radikala iz stanica i sudjeluje u procesu izmjene energije u tijelu, reguliranju krvnog tlaka i preventivno djeluje na bolesti poput raka i sranih bolesti. Visoka koncentracije beta-karotena daje vrlo vaan doprinos zdravlju, bistre oi, glatku kou i zdrav izgled kose,te usporava i sprjeava kancerogeni rast.