BIOLOGIJA DUBOKIH MORA

(AFITALNI SUSTAV)

90% VOLUMENA OCEANA

PODIJELA PELAGIJALA (OTVORENE VODE)

MORSKO DNO

TIPOVI SEDIMENTA MORSKOG DNA

1.

GLINA OLIGOTROFNA PODRUJA

BIOGENI MULJEVI SILIKATNI MULJEVI (DIJATOMEJE I RADIOLARIJA)

2.

VAPNENAKI MULJEVI (FORAMINIFERA I KOKOLITOFORIDA)

POVIJEST ISTRAIVANJA DUBOKIH MORA

EKSPEDICIJA CHALLENGER (1873-1876)

J. J. COUSTEAU A. I J. PICARD BALLARD

EKSPEDICIJA CHALLENGER

PLATFORMA BRODA ZA UZIMANJE UZORAKA

BIOLOKI LABORATORIJ

CRPCI ZA UZORKOVANJE MORSKE VODE

UZORKOVANJE FAUNE DNA

DANAS

EKOLOKI IMBENICI

SVJETLOST TLAK SALINITET TEMPERATURA KONCENTRACIJA OTOPLJENOG KISIKA HRANA

SVIJETLO

1. DISFOTIKA ZONA ILI MEZOPELAGIJAL

2. AFOTIKA ZONA ILI ZONA TAME

HIDROSTATSKI TLAK

NAJVEI DIO DUBOKIH MORA IMA TLAK OD 200 DO 600 atm

KAKO TLAK DJELUJE NA BIOLOKE SUSTAVE? POKUSI NA BAKTERIJAMA POKUSI NA TKIVNIM IVOTINJAMA (PROTEINI I BIOLOKE MEMBRANE; OMJER NEZASIENIH I ZASIENIH MASNIH KISELINA; EGZOSKELET)

1. 2.

TEMPERATURA, SALINITET I GUSTOA MORSKE VODE

HRANA

ODNOS KISIKA I ORGANSKE TVARI U EPIPELAGIJALU, MEZOPELAGIJALU I DUBOKOM MORU

ORGANIZMI MEZOPELAGIJALA I DUBOKIH MORA OVISE O MNOINI PLANKTONA I PRODORU SVIJETLA

1. BOJA

ADAPTACIJE DUBOKOMORSKIH ORGANIZAMA

(SREBRNKASTE LJUSKE)

ARGYROPELECUS SP.

NOTOSTOMUS SP.

OPENITO SE MOE REI: 1.RIBE MEZOPELAGIJALA SU SIVKASTE ILI CRNE 2.BESKRALJENJACI MEZOPELGIJALA SU PURPURNE ILI CRVENE BOJE 3.ORGANIZMI NA VEIM DUBINAMA SU PRLJAVO SIVE BOJE ILI BEZBOJNI (POSEBICE ORGANIZMI KOJI IVE NA DNU)

ZATO???? 1. ZATITA OD PREDATORA I ZA RIBE I ZA BESKRALJENJAKE

2. VELIINA OIJU I GRAA OIJU

Photo Credit: Paul Yancey, Biology Dept., Whitman College, Walla Walla WA

SYMBOLOPHORUS BARNARDI
(VELIKE OI U ODNOSU NA VELIINU TIJELA)

(MALE, ALI DOBRO RAZVIJENE OI)

BATHYPTEROIS LONGIPES

(REDUCIRANE OI I VELIKA USTA)

SACCOPHARYNX SP.

2007 Monterey Bay Aquarium

(OI RAZLIITE VELIINE)

HISTIOTEUTHIS SP.

(photo by Dhugal Lindsay)

(a) OKO RIBE SCOPELARCHUS SP. (b) I (c) SLIAN TIP OKA EVOLUIRAO JE I KOD HOBOTNICE (AMPHITRETUS PELAGICUS) I RAIA

STYLOCHERIRON SUHMII

OPENITO SE MOE REI:

1.RIBE KOJE IVE NA DUBINI OD 2000 m i NA MANJIM DUBINAMA IMAJU DOBRO RAZVIJENE I VEE OI 2. RIBE KOJE IVE NA DUBINAMA VEIM OD 2000 m IMAJU MALE OI, DEGENERIRANE ILI SU BEZ NJIH

3. VELIINA USTA I ZUBI

ANOPLOGASTER CORNUTA

ARGYROPELECUS PACIFICUS

ZATO??? PLIJEN JE RJETKOST! NE SMIJE GA SE ISPUSTITI!

(a) CHAULIODUS SP. IMA ELJUST KOJU MOE PRILAGODITI VELIINI PLIJENA
(b) MALACOSTEUS SP. IMA SLINU ELJUST

VEINA ORGANIZAMA MEZOPELAGIJALA PODUZIMA VERTIKALNE MIGRACIJE RADI HRANJENJA NOU SE HRANE U POVRINSKIM SLOJEVIMA RIBE KOJE MIGRIRAJU IMAJU DOBRO RAZVIJENE KOSTI I MIIE, PODNOSE KOLEBANJA TEMPERATURE, IMAJU PLIVAI MJEHUR

4. MAMCI

IDIACANTHUS SP.

5. VELIINA TIJELA
1.

DUBOKOMORSKE RIBE SU MANJE OD SRODNIKA PLITKIH MORA

DUBOKOMORSKI PELAGIJALNI BESKRALJENJACI VEI OD SRODNIKA PLITKIH MORA

2.

3.

DUBOKOMORSKI BENTOSKI ORGANIZMI MANJI OD SRODNIKA PLITKIH MORA

RIBE MEZOPELAGIJALA I ODNOS VELIINA

6. KAKO NAI PARTNERA ZA RAZMNOAVANJE?

LINOPHRYNE ARGYRESCA

picture (Liarg_u0.gif) by Pohl, R.E.

7. BIOLUMINISCENCIJA

TO JE BIOLUMINISCENCIJA I KOJA JE NJENA ULOGA?

BIOLUMINISCENCIJA SVJETLOST PROIZVODE ORGANIZMI KEMIJSKIM PUTEM

1.U MEZOPELAGIJALU SVJETLOST PROIZVODI 90% ORGANIZAMA 2. SVJETLOST VALNE DULJINE OD 460 DO 480 nm 3. FOTOFORE (POSEBNI ORGANI)

ZATO???
1. ZATITNA OBOJENOST

POLYPINUS SPINOSUS

http://www.britannica.com/eb/art-4526

HETEROTEUTHIS DISPAR

Ellis, Richard Hanlon R.T. and Messenger J.B. 1996. Cephalopod Behavior. Cambridge University Press. 232 pp.

2. SVJETLEI MAMCI

earthguide.ucsd.edu/.../anglerfish.htm

3. OSVJETLJAVANJE RADI PRONALAENJA PLIJENA 4. PREPOZNAVANJE

Stiassny, Melanie L.J. 1997. Myctophidae. Lanternfishes. Version 01 January 1997 (under construction). http://tolweb.org/Myctophidae/15174/1997.01.01 in The Tree of Life Web Project, http://tolweb.org/

ZOOPLANKTON

KOPEPODA

CJEVNJACI

REBRA

Census of Marine Zooplankton Sargasso Sea Cruise (10-30 April 2006)

DUBOKOMORSKI BENTOS
S EKOLOKE TOKE GLEDITA BENTOS JE PODIJELJEN NA
1.

EPIFAUNA
INFAUNA

2.

SASTAV DUBOKOMORSKOG BENTOSA

CRUSTACEA 30-50% FAUNE DNA

people.whitman.edu/~yancey/midwater.html

2. POLYCHAETA (40-80% FAUNE DNA)

3. ECHINODERMATA

people.whitman.edu/~yancey/midwater.html

4. SPONGIA 5. CNIDARIA 6. RIBE

STRUKTURA DUBOKOMORSKIH BENTOSKIH ZAJEDNICA

NEMA PRIMARNIH PRODUCENATA

BILJOJEDI (VRLO MALI POSTOTAK) MESOJEDI (VRLO MALI POSTOTAK) STRVINARI I OMNIVORA DERAI DETRITUSA OKO 80%

ODNOS BIOMASE NA RAZLIITIM DUBINAMA

OSNOVNE BIOLOKE OSOBINE DUBOKOMORSKIH ORGANIZAMA 1.REPRODUKCIJA I RAZVOJ MALO VELIKIH JAJA BOGATIH UMANJKOM SPORA GAMETOGENEZA SPOLNO SAZRIJEVANJE SPORO REDUCIRAN VOLUMEN GONADA SPORI EMBRIONALNI RAZVOJ OBINO SE RAZMNOAVAJU SAMO JEDNOM 2. FIZIOLOGIJA NIZAK STUPANJ METABOLIZMA NIZAK STUPANJ AKTIVNOSTI NISKA KONCENTRACIJA ENZIMA VISOKI POSTOTAK VODE NIZAK POSTOTAK PROTEINA MALA VELIINA

3. EKOLOGIJA SPORI RAST DUGOIVEI SPORA STOPA KOLONIZACIJE MALA GUSTOA POPULACIJE NISKA STOPA MORTALITETA ZBOG MALOG PRITISKA PREDATORA

DUBOKOMORSKI IZVORI TOPLE VODE

GEOGRAFSKI POLOAJ ISTRAENIH IZVORA

PRIMARNI PRODUCENTI SU KEMOAUTOTROFNE BAKTERIJE

JEDINSTVENA ASOCIJACIJA ORGANIZAMA

hmsc.oregonstate.edu/.../NeMO/page08.html

PODMORSKE PLANINE

GEOGRAFSKI POLOAJ PODMORSKIH PLANINA

(from Kitchingman and Lai 2004).