Ljubavna tematika nije inae estotom zastupljena u opsenijim strukturama jer one tad mahom tematiziraju temu obitelji

nego u manjim, pripovjednim zbirkama. Tako Miro Gavran pie zbirku Zaljubljen do uiju (1994.), a Zlatko Krili zbirke Prvi sudar (1979.) i Veliki zavodnik (1984.) koje ve naslovima podrazumijevaju nepretenciozan, svakodnevnokomunikacijski pristup s obiljem humornih odnosa, to e i inae biti uobiajen gard takvih djela; ako ubrojimo i osmeroglavi romani za najmlae Prerastao sam crva(2005.) Josipa Balaka jer se humorno, u rimovanoj prozi, predstavljaju simpatije meu mlaim osnovcima. Tinejderske ljubavne dogodovtine u svojim djelima tematiziraju, izmeu ostalih, Branka Primorac i spomenuta S. esto Stipanii.

Biljeke o piscu: Zlatko Krili je roen 1955. godine u Osijeku. Djetinjstvo je proveo u epinu, a danas ivi i radi u Zagrebu. Za djecu i omladinu objavio je vie knjiga, a meu znaajnijim su: "Prvi sudar", "udnovata istina", "Poetak plovidbe" i "Veliki zavodnik", a od knjiga za odrasle vano je napomenuti "ivi pijesak". Za svoje literarno stvaralatvo dobio je vie priznanja i nagrada od kojih valja spomenuti nagrade: "Ivana Brli Maurani", "Grigor Vitez" i "Sedam sekretara SKOJ-a". Istie se i pisanjem kazalinih igrokaza: "Uskoka kapa", "Jaje", "Gozba u pono" i dr. Dosta pie za radio i televiziju, kao i scenarije za crtane filmove.

Zlatko Krili - Zagonetno pismo Biljeke o piscu: Zlatko Krili je roen 1955. godine u Osijeku. Djetinjstvo je proveo u epinu, a danas ivi i radi u Zagrebu. Za djecu i omladinu objavio je vie knjiga, a meu znaajnijim su: "Prvi sudar", "udnovata istina", "Poetak plovidbe" i "Veliki zavodnik", a od knjiga za odrasle vano je napomenuti "ivi pijesak". Za svoje literarno stvaralatvo dobio je vie priznanja i nagrada od kojih valja spomenuti nagrade: "Ivana Brli Maurani", "Grigor Vitez" i "Sedam sekretara SKOJ-a". Istie se i pisanjem kazalinih igrokaza: "Uskoka kapa", "Jaje", "Gozba u pono" i dr. Dosta pie za radio i televiziju, kao i scenarije za crtane filmove. Mjesto radnje: Grad Zagreb Vrijeme radnje: Jesen Tema: Pljaka stana u kojem je dijete samo, a pljakai se slue podlom prijevarom u svojoj nakani da na lak nain dou do plijena. Pouka: ovjek u ivotu ne smije biti lakovjeran i u svakoj situaciji mora biti oprezan. Mora biti poten i odan prijatelj, te spreman pomoi u svakoj situaciji. Kratki sadraj: Kitra je sam doma i otvara vrata nepoznatim ljudima. Ovi se predstavljaju kao specijalna policija, no kasnije se uspostavlja se da se zapravo radi o razbojnicima. Odnijeli su iz stana sve vrijedne stvari i odvezli se kombijem RTV servisa. Policija bezuspijeno traga za razbojnicima, a Kitra od kukavnog izdajice, koji je nogometnu ekipu svog razreda ostavio na cjedilu, postaje idol cijele kole. Njegovi dobri prijatelji bezuspjeno su ga naime pozivali na vanu utakmicu, i ne slutei u kakvoj se opasnosti nalazi proglasie ga kukavicom i izdajicom. Jedino je zaljubljena Marina vjerovala u njega. Kitra esto odlazi na policiju kako bi pomogao istrazi, a istovremeno priznaje Marini da je zaljubljen u nju i poinje njihova veza. Razgovarajui o razbojnitvu u Kitrinu stanu doli su do spoznaje da je u cijelu

pljakaku akciju umijean i potar. Odnose izmeu Marine i Kitre poremetila je Lili, lijepa djevojka iz njihove kole koja je poto poto htjela hodati sa Kitrom. U trenutku kad je istragom razoarani inspektor Vidovi shvatio da je nakon niza istovjetnih pljaki ponovo ostao bez ikakvih dokaza Marina je primila preporueno pismo. Otvorila ga je i shvatila da se nalazi u velikom problemu. Odmah je nazvala Kitru molei ga za pomo. Razljueni Kitra ljutito je spustio slualicu ne vjerujui joj, a prerueni razbojnici dolaze u Marinin stan. Ona ih je odmah prepoznala, no nije uspjela sprijeiti pljaku. Pljakai odlaze sa plijenom ali ne daleko. Kod kombija ih je ekala policija i inspektor Vidovi. Iako ljut na Marinu Kitra joj je ipak povjerovao i odmah obavijestio policiju. Dok su policajci hapsili lopove Kitra je jurio u Marinin stan. Naao ju je vezanu i brzo je oslobodio. Kitra je bio junak dana i on i Marina zapoinju ponovo svoju vezu. Analiza likova: Kreimir Kovaiek zvani Kitra glavni je lik romana. Sasvim je prosjean djeak, ni po emu bolji ni loiji od drugih. Pomalo naivan i lakovjeran, no istovremeno odan i hrabar. U odreenoj situaciji pomalo hvalisav, ali ne i zlonamjeran. Zaljubljen je u Marinu no teko skuplja hrabrost da joj to i kae. Iako ljut i povrijeen pomae Marini u njenom najgorem trenutku i ujedno pomae policiji u hvatanju razbojnika. Marina je djevojica koja ide u istu kolu kao i Kitra, a stanuje u susjedstvu. Zaljubljena je u njega i nikad mu ne okree lea, pa ak ni u situaciji kad je i njegov najbolji prijatelj Traka posumnjao u njega. Pomalo je ljubomorna. U najteoj situaciji najprije trai njegovu pomo i zatitu. Pored navedenih likova tu su jo Kitrini prijatelji Traka, Silos i Anelak, prijateljica Vinja koju svi zovu Trenja, brkati i bradati prevaranti, inspektor Vidovi i njemu podreeni inspektor Mile, potar Tuna i Kitrina mama.

Filmska zbilja svrila je idealno, za stvarnu rasplet bijae fijasko. Tekst jeantologijski u suvremenoj hrv. djejoj prozi jer je dojmljivo, lepravo, krilievskiprepoznatljivo predstavljena djeci atraktivna tema.Obje ove crtice (uz ostale) Krili je objavio u zbirci Pripovijetke (1997.), u kojoj na jednom mjestu nalazimo anegdotinost, duhovite i neoekivane zavretke,dramsko intenziviranje djejih ljubavnih proivljavanja, ali i vrstu etiku porukukao glavna obiljeja Krilievog stila.Trea zbirka u tome nizu nosi naslov aljive prie i prie bez ale . Autor uglavnom naputa ljubavna djeakova proivljavanja te ini dobni pomak, naprvotno djetinjstvo, duhovito se pritom poigravajui, kako i navjeuje naslov.Zbirka je posljedak Krilievih stilskih vjebi, tj. Pored igranja dogodovtinamaautor se balogovski igra jezikom, a izmeu takve igre plasira nenametljivu,duhovitu poruku.U Zoolokom vrtu (crtica) razvija hitrecovsku temu iz

Smogovaca o susretuovjeka i majmuna, o humornoj zamjeni uloga, opetovano ironizirajui Darwina.Zbirka je na tragu prethodnih dviju, Prvog sudara i Velikog zavodnika ,ponajprije tematskim izvoritem, no ujedno predstavlja kvalitetan pomak upravo usferi jezine igre. Zbirkom se Krili iznova potvrdio kao suvremen hrvatski djejipripovjeda. Poetak plovidbe , najpoznatija Krilieva pripovijetka, uvrtavana u kolskeitanke i nagraivana (Grigor Vitez, 1982.), objavljena nakon Prvog sudara .Tema pripovijetke metaforiki je signalizirana naslovom sintagmom; u prii je,naime, rije o odrastanju, sazrijevanju. Ovo je uozbiljena proza o djejem rastu ipoetku plovidbe u ivot, ispripovijedana toplo, lirski, sugestivno. 94

Cjelini stvarnosnih, realistiko-psiholokih tema pripada i roman Zabranjenavrata . Rije je o bolnikom odjelu na kojem su mladi ljudi, tuberkulozni bolesnici,ili se za neke pretpostavlja da to jesu. Posrijedi je fenomen autsajderstva, i to egzistencijalnog za razliku od intencionalnog , kako ih klasificira Hans Mayer.Mlade ljude spojila je zajednika nesrea.Roman je potvrdio autorovu sposobnost konstruiranja napete prie u okruju kojene daje povoda za atraktivne teme. K tome, ispripovijedan je lako i itko, bezmogue lane patetike, naprosto je ivotan i uvjerljiv. C) Svoj prinos djejem krimiu Zlatko je Krili dao romanom Zagonetno pismo

.Elementi krimia maskirani lopovi, zagonetno pismo, inspektor, stan kao glavnopoprite zbivanja primjereni su u tome romanu djejoj percepciji, odnosnoiskustvu. Jednostavnost i napetost prie autor postie ekonomijom izraza, kratkimdijalozima, podatcima o dogaaju bez suvinih detalja, zagonetnim i nedovrenim,katkad dvosmislenim i duhovitim naslovima. Posebice pak su jo dva postupkakarakteristina; prvi je posuivanje filmskoga jezika, usporedno praenje dvijufabula i kadriranje i rez kada je najnapetije; drugi je element funkcioniranjaretardacije u romanu.Djelo je uzorak djejeg krimia upravo tom nenametljivo utkanom odgojnou testilom, funkcionalnom jednostavnou izriaja. Autor je njime ostvario jedan odnajboljih djejih hrvatskih krimia. D) Biblijsku nit Krili zapoinje zbirkom Krilate lutke , igrokazima Zlatno srceNikolino i Potop . Prvi je lutkarski igrokaz scenska pria o mladom sv. Nikolikoji je kadar razbojnicima dati svoje (zlatno) srce samo da spasi djecu svoje upe.Postavljanjem na scenu legende o popularnom svecu Krili je elio afirmiratiljubav, rtvovanje za blinjega, a to se postie istoom due i svetosti. 95

Uz Potop autor i navodi da je rije o scenskoj obradi biblijskog motiva, dakleo Noi i njegovoj korablji kojom je sebe, obitelj i ivotinje spasio od opega potopa.Ovi tekstovi bijahu najava za Kriliev roman Krik (2001.), zasigurno najboljenjegovo djelo. Roman predstavlja sintezu dosadanjih pristupa. Jedini lik jeprestravljen djeak koji se spasio od pljakakog, krvavog pohoda bradonja unjegovom selu. Snanim, naturalistikim, gotovo nadrealnim prizorima pisacpredstavlja djeakovo preivljavanje u umi (kua meso ubijena jea, pije vodu izblatnjave lokve, halapljivo jede napola skuhani krumpir). Preplaen je i punmrnje.Ali, zlo se moe pobijediti tako da se ne mrzi!. Kako? Bojom pomoi: one koji suu selu

sruili samo raspelo moe se nadvladati ne zlom nego ljubavlju. Krili ovukransku razvija na fabulativnoj i strukturnoj razini. Djelo uokviruje Biblijom; napoetku je ulomak iz Mudrosnih knjiga .Okvir je zadan i tad se u fabuli slau kamenii u mozaik. Prvo: djeak uopljakanoj kui, u selu na koje je sluajno naiao, ugleda raspelo i srce ponad njega, a ispod je pisalo INRI . Drugo: u kui nalazi napola izgorjelu Bibliju iz kojeita ouvane retke o stvaranju svijeta o zmiji koja zavodi prve ljude. Tree:djeaku se u snu ukaza duh iz arobne svjetiljke. Djeak bi da ga duh odnesedaleko od opasnog, bradonjama zasmraenoga mjesta. etvrto: djeak se lomi,on bi da se zlotvori smjesta kazne, a kad se to ne dogodi, baca svjetiljku i nevjeruje u Njega! Peto: djeak uzvjeruje i obavijen svjetlou postaje nevidljiv zasile mraka, izbavlja se iz obrua, dolazi konano svojima.To je svojevrsna ratna bajka, koncipirana u osnovi prema biblijskoj prii o Jobu.Ve na idejnom planu ovaj je roman pokraj hrvatske djeje proze, zasienefaktografijom posebna vrijednost. Uz to je i stilska: jedini lik je djeak, tek semjestimice javlja fingirani, zamiljeni dijalog, no ta siromana fabula kompenzirana je izuzetno napetom, ergonikom naracijom, s kojom su usklaeni naslovi poglavlja jer nisu formulirani kao samostalne sintagme nego kao prve rijei upoglavlju, ime se sugerira neprekinutost, dogaajnost koja ne zastaje.Izuzetno djelo koje se nudi i u svojoj simbolnoj polivalentnosti: ono pored jasnekranske poruke moe biti doivljeno i kao izloenost, kunja Domovine u zlu,koja se od toga mraka moe spasiti jedino iskrenim pouzdanjem u Svjetlost Boju!Onim to je dosad namijenio djeci, Zlatko Krili svakako pripada najznaajnijimdjejim perima u novijoj hrvatskoj knjievnosti. On je naao klju za poeljnodjejeknjievno tivo - u atraktivnu, lepravu ambalau umotao je plemenitost ihumanost, ono poradi ega ta knjievnost i postoji

Razgovorni stil: Danas argon dobiva posebno mjesto u jeziku. Naime, neke njegove rijei ulaze i u odreeni stil standardnoga jezika, a razgovorni jezik u dijalozima ulazi u knjievnost. Stil razgovornoga jezika obuhvaa ne samo dijalektalne razlike govornika, nego i njihov individualni izraz, za koji se poinje rabiti termin idiolekt, kao i njihov argon, po kojemu ih se razumije kao pripadnike odreene drutvene skupine.

Rijei u argonu imaju munjevito kratak ivot ukoliko ne uu u standardni jezik. No dogaa se da neke ve zaboravljene rijei ponovno oive u argonu, ba kao to se to dogaa i u knjievnom jeziku. Tako se nedavno pojavila rije provikati (poluditi, izgubiti pamet), ali je u odnosu na svoju stariju sestru dobila drugi prefiks i prela u drugu glagolsku koNeda Pintari: Tvorbeni postupci u poljskom i hrvatskom razgovornom jeziku FILOLOGIJA 55(2010), 89104 93 njugaciju (stari oblik bio je povikiti). Zbog brzine ulaska i izlaska rijei iz jezika teko je praviti rjenike argona. Problem je napraviti i argon jednoga jezika jer svaki grad ima svoju modifikaciju leksika, drukiji utjecaj okruujueg dijalekta i sociolekta i drugaije idiolekte. Osim toga, glavna metoda za prikupljanje argonskih rijei je sluanje i zapisivanje onoga to se uje na raznim mjestima, u medijima i u raznim drutvenim krugovima i situacijama, to popis ini individualnim, necjelovitim i teko dostupnim. Postoje u razgovornom jeziku i rijei koje imaju funkciju slinu dokeru ili adutu u kartama, tj. mogu zamjenjivati svaki pojam, kao npr. stvar u hrv. i sprawa u poljskom jeziku. Razgovorni jezik osiromauje se takvim rijeima koje slue umjesto mnogih razliitih rijei. Takve dokerske rijei (Kryan-Stanojevi) esto se biraju iz stranih jezika, a posebice iz engleskoga koji je danas jezik broj jedan, pogotovo u argonu mladei. Jedna od njih je npr. pridjev super koji zamjenjuje sve ostale pridjeve i superlative hrvatskoga jezika koji imaju pozitivno znaenje. Takve bi se rijei mogle prema kartakom jeziku zvati i adutskim rijeima. U ovom emo se lanku sluiti spomenutim poljskim rjenicima razgovornoga jezika, no treba priznati da nam je izbor i kontekst pojedinih rijei

olakala TV Polonia u serijama (posebice Klan) na kojoj smo uli uporabu konkretnih argonskih rijei iz usta njihovih govornika u odreenim situacijama, a za hrvatski jezik Sabljakov rjenik atre, televizijske serije, razne tiskovine i ono to smo sami uli u raznim situacijama. Kako smo do sada vidjeli mnotvo razliitih termina, eljeli bismo ih klasificirati i tako im odrediti mjesto i znaenje. Razvrstavanjem termina u nekoliko jezinih razina, od najvie do najnie, omoguujemo preglednije koritenje navedenih sinonima s podruja razgovornoga jezika. Poinjemo s terminima iz najvie razine govora, a to su: 1. nestandardni, neknjievni jezik ili supstandard (za razliku od standardnoga, knjievnoga jezika), koji do sada nema cjelovite gramatike; 2. razgovorni (ivi, svakodnevni) jezik, koji prouava pragmatika; 3. regiolekt, seoski govor pojedinoga dijalekta (polj. gwara wiejska) koji ima djelomino zapisanu gramatiku strukturu i prouava ga etnolingvistika; 4. sociolekt, gradski govor, argon, slang, atra, govor pojedinih socijalnih skupina (polj. gwara miejska), koji prouava sociolingvistika; 5. obiteljski jezik (polj. jzyk familijny, Handke 1995), koji prouava pragmatika i sociolingvistika; 6. idiolekt, individualna, autorska tvornica novih rijei, koja je predmetom prouavanja pragmatike. Pod argonizmima smatramo govorne jedinice gradskih drutvenih skupina rabljene u svakodnevnom govoru. U hrvatskom argonu razlikuju se regionalni gradski centri iji dijalekti utjeu na naglaske, fonetiku i izbor leksika. argon je dakle rezerviran samo za razgovorni stil, no u hrvatskom se govoru njime slue i odrasli, a ne samo mlade. U oba jezika zapazili smo da je zajedniko obiljeje moda posuivanja

rijei iz engleskoga jezika, pa ak i domai leksik dobiva esto engleske gramatike nastavke ili engleski korijeni dobivaju domae formante. U oba jezika vidljiva su tri postupka u tvorbi argonskoga leksika: skraivanje, proirivanje i zamjena pojedinih dijelova rijei. Za hrvatski govor specifina je zamjena slogova ili morfema u rije i, to se naziva atrovakim govorom: lima umjesto mali postala je imenicom mukoga roda enskoga sklonidbenoga tipa, a oblici lima, limaica pokazuju i proirivanje mukoga roda te stvaranje enskoga rodnog oblika. Poredbeni prilog kao fol (kao sluajno, toboe) pretvara se u atrovaki prilog olfo. Iz prikazanih primjera koje bismo jo mogli mnoiti vidi se da je najei postupak u stvaranju argonskih rijei kraenje. Uzrok tomu moemo traiti u brzini kojom danas ivimo i koja se onda odslikava i u govoru. Drugi uzrok mogao bi biti u lijenosti da se do kraja izgovori neka rije. Trei uzrok moe biti u tome da se u argonu sve mora promijeniti, da mora biti razliito od onoga u slubenom standardiziranom jeziku. Na taj se nain osvjeava i emotivno pojaava dojam to ga rijeima govornik eli ostaviti na sugovorniku. Iz istih se razloga vri zamjena jednog sufiksa drugim ili se zamjenjuje domai korijen rijei stranim. Trei proces zamjene pojedinih dijelova rijei drugaije se ostvaruje u poljskom govoru, a drugaije u hrvatskome (gdje je poseban postupak nazvan atrovaki govor). Osim toga mogu se zamjenjivati jedni formanti drugima, to dovodi samo do stilskih vrijednosti, a znaenje rijei ostaje nepromijenjeno.