vritelj radnje pitanje tko? to?

pade: uvijek NOMINATIV izreen, neizreen reenica moe biti i bez subjekta najee: imenica, zamjenica moe ak i glagol u infinitivu ili broj

SUBJEKT ili PODMET temeljni dio reenice, srce reenice kazuje to subjekt ini otvara mjesto SUBJEKTU, OBJEKTU i PRILONIM OZNAKAMA moe biti glagolski i imenski GLAGOLSKI izreen glagolom (jednostavnim ili sloenim glagolskim oblikom) IMENSKI pomoni glagol biti (spona) + imenska rije u N ili I (predikatno ime)

PREDIKAT ili PRIROK

PRILONA OZNAKA

OBJEKT

*SLAVENSKI GENITIV je genitiv uz zanijekane glagole i moe se zamijeniti akuzativom: npr. Nisam jeo kruha. (kruh) *DIJELNI GENITIV oznauje dio cjeline i moe se zamijeniti akuzativom: npr. Ponudi mu sira. (sir)

predmet radnje imenica, zamjenica ne moe biti u nominativu i vokativu uvijek je u kosim padeima (zavisnim) moe biti: - izravni:uvijek u A bez prijedloga (koga? to?), u slavenskom* genitivu i u dijelnom* genitivu - neizravni: u svim ostalim kosim padeima: G koji nije slavenski ili dijelni, D, A s prijedlogom, L i I ako je izreen imenicom, uz njega se mogu uvrstiti atribut ili apozicija

izrie okolnosti vrenja radnje: mjesto, vrijeme, nain, uzrok, namjeru, drutvo, sredstvo, koliinu, posljedicu, pogodbu, doputanje dodatak predikatu jedna ili vie rijei prilog, prilog+imenica, imenica s prijedlogom, imenica bez prijedloga, zamjenica

DOPUNE IMENICAMA u reenici:

ATRIBUT ili PRIDJEVAK

APOZICIJA

dodaje se imenici ili poimenienom pridjevu u reenici moe biti: - pridjevski (izreen pridjevom, zamjenicom, brojem) - imeniki (imenica u G ili kojem drugom kosom padeu, s prijedlogom ili bez prijedloga)

imenica koja poblie oznauje drugu imenicu u reenici uvijek se slae se s njom u padeu uz vlastito ime izrie to je tko ili to

1.

Podcrtajte u reenicama sve predikate. Kraticom oznaite je li rije o glagolskom predikatu (P gl.) ili o imenskom predikatu (P im.).
Pgl.

Iznosim pred tebe, prijatelju hrvatske knjige, malenu sliku burne nae davnine. Nadam se da e ti biti mila, jer je naa, nadam se da e i mojemu peru oprostiti gdje je pogrijeilo, jer da je peru bilo toliko vjetine koliko je bilo ljubavi za nau stvar, knjiga bi ova bila bez prigovora. O tom je tebi suditi. Nu, ne mogu da ti ne dokaem kako je knjiga postala.
(A. enoa, tiocu, Predgovor romanu Zlatarovo zlato)

2. U reenicama podcrtajte i kraticom (S) iznad rijei oznaite sve subjekte.

S

Ivan voli kolu. Mi se ne volimo rano buditi. Stari nam stalno neto prigovaraju. Drugi se vole aliti na na raun. Obojica su mi prijatelji. I je veznik. Nikomu se taj nije ispriao. Plesati je uitak.

3. Napiite kojom je vrstom rijei izreen subjekt u reenicama u prethodnom zadatku. ___________________ ______________________________________________ ___________________ ______________________________________________ ___________________ ______________________________________________ ___________________ ______________________________________________ ___________________ ______________________________________________ ___________________ ______________________________________________ ___________________ ______________________________________________ ___________________ ______________________________________________

4. Ispiite objekte i kraticom oznaite je li u pitanju izravni (0 i.) ili neizravni (0 n.) objekt. Imam bogatu zbirku knjiga i filmova. ___________________________________ ujem ga kako se slatko smije. __________________________________________ elite li moda malo torte ili okolade? ___________________________________ Uitelj uenicima tumai gradivo. ________________________________________ Juer smo uili dijelove reenice. ______________________________________ Pomogao mi je u razumijevanju sintakse. ________________________________ Volim razmiljati svojom glavom._______________________________________ 5. Napiite kojom je vrstom rijei izreen objekt u prethodnim reenicama. ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________ ______________ ______________________________________________

6. Ispiite prilone oznake i odredite im vrstu (PO naina, PO mjesta itd.) Svakoga jutra ustajem vrlo rano. __________________________________ Hoe li ti biti teko isplesti tu kapu? _______________________________ Plesao je bolje nego ja. __________________________________________ Cijeli dan razmiljam o toploj okoladi. _____________________________ Za nekoliko dana zavrava prvo polugodite. __________________________ Smijala se kao luda. ________________________________________________ Zabezeknuto me promatrao._________________________________________ Stresla se od hladnoe i produila dalje.______________________________ Zbog bolesti je ostao u krevetu.________________________________________ Ovdje smo radi zabave._______________________________________________ Triput sam ti to rekao.________________________________________________ Rijeio sam sve, osim prvoga zadatka.___________________________________ 7. Podcrtajte atribute i razvrstajte ih u tablicu. Kada se ueprtljie Zagrepani radi onijeh grbova na zgradi dravne financije, zovne usplahirena vlast u pomo vojsku. Bijae to trei dan bune. Jutro toplo, sunano. Nebom se nepomino pruio samo jedan, crni duguljast oblaak: mni e je kroz pukotinu modrog plata nebeskoga prokuljao dim.
(A. G. Mato, Kip domovine leta 188*)

IMENIKI ATRIBUT

PRIDJEVSKI ATRIBUT

8. Podcrtajte apozicije u sljedeim reenicama.

Moj prijatelj Marko i ja svake godine obiavamo ii na neki izlet. Ove emo godine proputovati Jadranskom obalom i otocima. Planiramo posjetiti grad Rijeku, otoke Krk i Rab, a nekoliko emo dana provesti na Hvaru, rodnomu otoku velikih hrvatskih pjesnika Hanibala Lucia i Petra Hektorovia.

9. Analizirajte gramatiko ustrojstvo reenica. Kraticama (S, P, O, AT, Ap, PO) iznad teksta oznaite reenine dijelove.

Slavonac ljubi tu svoju hrastovu umu nadasve. On je u njoj kao u svojoj kui. Pozna svako drvo, svaku pticu, svaki glas. U listopadu poinje lov na srne.
(prema J. Kozarac, Slavonska uma)

RJEENJA ZADATAKA 1. Podcrtajte u reenicama sve predikate. Kraticom oznaite je li rije o glagolskom predikatu (P gl.) ili o imenskom predikatu (P im.).
P gl. 5

Iznosim pred tebe, prijatelju hrvatske knjige, malenu sliku burne nae davnine.
im. P im. P se P gl. P gl. Nadam se da e ti bitiPmila, jer je naa, nadam gl. da e i mojemu peru oprostiti gdje je P gl. P gl. P gl.

pogrijeilo , jer da je peru bilo toliko vjetine koliko je bilo ljubavi za nau stvar, knjiga bi ova bila bez prigovora.
P gl. O tom je tebi suditi. P gl. P gl. P gl.

Nu, ne mogu da ti ne dokaem kako je knjiga postala.

(A. enoa, tiocu, Predgovor romanu Zlatarovo zlato)

2. U reenicama podcrtajte i kraticom (S) iznad rijei oznaite sve subjekte.

S S S S S S

Ivan voli kolu. Mi se ne volimo rano buditi. Stari nam stalno neto prigovaraju. Drugi se
S

vole aliti na na raun. Obojica su mi prijatelji. I je veznik. Nikomu se taj nije ispriao.
S

Plesati je uitak.

3. Napiite kojom je vrstom rijei izreen subjekt u reenicama u prethodnom zadatku. Ivan imenica mi zamjenica stari pridjev drugi broj obojica (brojevna) imenica i veznik taj zamjenica plesati glagol

4. Ispiite objekte i kraticom oznaite je li u pitanju izravni (0 i.) ili neizravni (0 n.) objekt.
O i.

Imam bogatu zbirku knjiga i filmova.

O i.

ujem ga kako se slatko smije. ____

O i. O i.

elite li moda malo torte ili okolade?

O n. O i.

Uitelj uenicima tumai gradivo.

O i. 6

Juer smo uili dijelove reenice. Pomogao mi je u uenju.

O n. O n. O n.

Volim razmiljati svojom glavom. 5. Napiite kojom je vrstom rijei izreen objekt u prethodnim reenicama. zbirku imenica ga zamjenica torte - imenica; okolade imenice uenicima imenica; gradivo imenica dijelove imenica mi zamjenica uenju - imenica glavom - imenica

6. Ispiite prilone oznake i odredite im vrstu (PO naina, PO mjesta itd.) Svakoga jutra ustajem vrlo rano. Hoe li ti biti teko isplesti tu kapu? Plesao je bolje nego ja. (svakoga jutra PO vremena; vrlo rano PO vremena) (teko PO naina) (bolje nego ja PO naina)

Cijeli dan razmiljam o toploj okoladi. (cijeli dan PO vremena) Za nekoliko dana zavrava prvo polugodite. (za nekoliko dana PO vremena) Smijala se kao luda. Zabezeknuto me promatrao. Stresla se od hladnoe i produila dalje. Zbog bolesti je ostao u krevetu. (kao luda PO naina)
(zabezeknuto PO naina) (od hladnoe PO uzroka; dalje PO mjesta) (zbog bolesti PO uzroka; u krevetu PO mjesta)

Ovdje smo radi zabave. Triput sam ti to rekao.

(ovdje PO mjesta; radi zabave PO namjere) (triput PO koliine) (osim prvog zadatka PO izuzimanja)

Rijeio sam sve, osim prvoga zadatka.

7. Podcrtajte atribute i razvrstajte ih u tablicu.

7

Kada se ueprtljie Zagrepani radi onijeh grbova na zgradi dravne financije, zovne usplahirena vlast u pomo vojsku. Bijae to trei dan bune. Jutro toplo, sunano. Nebom se nepomino pruio samo jedan, crni duguljast oblaak: mni e je kroz pukotinu modrog plata nebeskoga prokuljao dim.
(B. G. Mato, Kip domovine leta 188*)

IMENIKI ATRIBUT bune

PRIDJEVSKI ATRIBUT onijeh dravne usplahirena trei toplo sunano jedan crni duguljast modrog nebeskog

8. Podcrtajte apozicije u sljedeim reenicama.

Moj prijatelj Marko i ja svake godine obiavamo ii na neki izlet. Ove emo godine proputovati Jadranskom obalom i otocima. Planiramo posjetiti grad Rijeku, otoke Krk i Rab, a nekoliko emo dana provesti na Hvaru, rodnomu otoku velikih hrvatskih pjesnika Hanibala Lucia i Petra Hektorovia.

9. Analizirajte gramatiko ustrojstvo reenica. Kraticama (S, P, O, AT, Ap, PO) iznad teksta oznaite reenine dijelove. S P AT p. O PO Slavonac ljubi tu svoju hrastovu umu nadasve. S P PO PO On je u njoj kao u svojoj kui. P At O At O At O Pozna svako drvo, svaku pticu, svaki glas. PO P S O U listopadu poinje lov na srne.
(prema J. Kozarac, Slavonska uma)