Sie sind auf Seite 1von 500

-

.

. .

.

. . , . . .

, , , , ,
, , , , ,
,

. .
.

. .
.
. .

. .

YU 86-7377-013-0


, 22 - 24. 1983.

, 1988.

Umjesto predgovora
Pojavom Zbornika 1 posa o objavi materijala s naunog skupa Benkovaki
kroz vjekove, odranog o d 22. do 24. aprila 1983. godine u ast 40. godinjice II
zasjedanja A VNOJ-a i ZA VNOH-a, nije stao - naprotiv, jo je snanije nastavljen. Prispjeli radovi su p o m n o pregledani i sv i k o ji su p o vo ljn o recenzirani tampaju se u o vo j
knjizi - Z bom ik u 2.
Jedan broj referata nije bio predan Urednitvu na vrijeme. Pridodaju li se ovim
zakanjelim, ali valjanim napisim a o benkovakom i oni radovi koji su proitani
na tribini benkovakog skupa k oje autori, izn a m a nepoznatih razloga, nisu stigli uobliiti za tisak, onda znam o i o m oguem narednom poduhvatu - objavi i treeg Z bom ika.
N em inovno j e zahvaliti se ljudim a i institucijama koji to zasluie, a u prvom redu Republikoj zajednici za znanstveni rad SR Hrvatske bez ijeg sufinciranja ovaj
Zbornik 2 ne bi bio u Vaim .
I u naredno sm o ubijedeni: s pojavom ovog tom a jo e se snanije intenzivirati
izuavanje svekolike zbilje Ijudi k o ji nastavljaju sjevem odalm atinski region zvan benkovaki kraj. Uostalom, to je bila i nakana organizatora.
Budu li ova nastojanja pratila i itatelji - u prvo m redu itelji benkovake komune - nee se trebati brinuti o sudbini narednih zbom ika, koji bi trebalil rasvijetliti i ostale nepoznanice o benkovakom .
Urednitvo

LUCIJAN KOS

RAZVOJ PROMETNIH VEZA BENKOVAKOG KRAJA

Saetak
N aom obalom ile su rimske ceste i unutranjosti. Venecija za svog
dugog vladanja obraala j e panju sam o na , ali su j e sukobi s Turcima prisiljavali da i u zaleu uvruje svoju granicu u potpunom bespuu - u Ravnim
Kotarima i u Bukovici. N jenim padom , Austrija j e prva poela graditi ceste iz
Zadra Kninu i Obrovcu. Francuzi su iz svojih vojno-stratekih razloga nastavili s gradnjom cesta. Povratkom Austrije u Dalmaciju pokrenuto j e i pitanje
gradnje eljeznice iz Zadra i Splita Kninu i ostaloj unutranjosti. Gradnja
eljeznike pruge preko Like ostvarena j e bila izm edu dva rata, a Bosne, te
relacija Z adar-K nin za naih dana. O d posebn e j e vanosti u ovoj mikroregiji
gradnja cestovnih saobraajnica, o d kojih j e izgradeno 5 magistralnih, 21 regionalna i vie lokalnih cesta, koje su iz osnova preobrazile i unaprijedile ovaj .
Poveanjem robnog prom eta i proirenjem industrije, Bukovica i Ravni
K otari kao ekonom sko-prom etni faktor ukljuuju se sve vie u sva privredna
podruja nae zemlje.

U najstarijim vremenima zagorskim dijelom sjeverne Dalmacije ile su prve ilirske, liburnijske i rimske ceste, i to od stare Jadere (Zadra) na Nedinum (Nadin), Asseria (Podgrae), Bumom (Ivoevci) preko Scardonae (Skradina) na Salonu (S olin Split). Prve solidnije ceste na Mediteranu, a tako i u naim krajevima izgraene su bile
za dobra rimskog carstva i imale su u stvari 3 trake za konjanike, za zaprena kola sa
spurilama - udubinama kotaa i za pjeake. Dok je glavna takva cesta ila paralelno s
obalom, ostale su ile od obale u pravcu unutranjosti; na zapad prema Senia (Senju) i
Tarsatica (Rijeci), na jug prema Saloni, dotle su ostale ile od obale prema unutranjosti Siscia (Sisku), a na istok prema Sirmiumu (Sremskoj Mitrovici) i Singidunumu
(Beogradu).
Venecija za gotovo 4 stoljetnog vladanja Dalmacijom slabo se je brinula za izgradnju cesta u ovim krajevima. Jedina mletaka cesta ila je od Zadra do Zemunika
(15 km), to je i razumljivo, jer je ona svu svoju snagu kao kraljica Jadrana (otud i
naziv za Jadran Culfo di Venezia - Mletaki zaljev) obraala k moru, pa su je i interesirali samo otoci i uski primorski, obalni pojas. U ovim krajevima to je bila prvobitno prva gorska kosa nad Zadrom, Biogradom i ibenikom prema Ravnim Kotarima.
7

Njeni dalmatinski gradovi bili su joj most za obranu od turskih navala, a besue zalea
kao prirodna brana joj je i odgovaralo da se turska vojska to tee probija do njenih
posjeda. Turci su 1527 g. prvi put osvojili Benkovac (Castrum Benkovich), ali Benkovac je ve i tada bio stjecite puteva i glavni trgovaki centar ovog kraja. Granina linija izmeu Venecije i Turske pomicala se je u pravcu Ravnih Kotara i Bukovice, a ovisila je o jaini i uspjehu osvajakih pothvata zaraenih strana (linea Nani, 1669; 1. Grimani, 1699; M ocenigo, 1727, tako da je to podruje bilo stalno pod udarom jednog ili
drugog osvajaa.' Signoria drala se je krilatice to su putevi gori, nemili su gosti
rjei, tako da namjerno nije htjela graditi komunikacije sa svojim susjedima preko
Velebita i Dinare.
Poetkom 19. stolj. stanje cestovnih saobraajnica bilo je tako slabo da ih tadanja tampa ovako opisuje: Po svemu k o p n u ,... ne mogae se putovati nego zlim putem vazda muno, esto trudno, a katkad i pogibeljno ...J Poznati mletaki putopisac i
prirodnjak Alberto Fortis u svom poznatom djelu Viaggio in Dalmazia, koji je bio vie
puta u Dalmaciji opisuje, izmeu ostalog, i Bukovicu i Ravne Kotare, te istie da je to
kraj bez puteva - senza le strade .3 Na zemljak Ivan Lovri iz Sinja u djelu Biljeke
0 putu p o D alm aciji opata A. Fortisa i ivo t Stanislava Soivice4 ispravlja Fortisa u nekim opisima ivota i obiaja Morlaka, ali se oba pisca slau u tome da su Bukovica i
Ravni Kotari u ekonomsko-prometnom i kulturno-prosvjetnom pogledu vrlo zaostala
podruja. Cestovnim saobraajnicama od Zadra Benkovca do Knina, te od Zadra Zemunika, Smilia i Karina do Obrovca kretale su se jo od 1897. g. konjska i volovska zaprena kola prevozei raznu robu, a putnici i pota prevozili su se potanskim koijama. Na relacijama Zadar - Obrovac i Zadar - Knin vrio se je tada redoviti promet diliansama, a istom 1912. g. krenuo je i prvi automobil iz Zadra za Knin
1 obr. 4 puta tjedno u oba pravca zaustavljajui se u Babindubu, Zemuniku, kabrnji,
Nadinu, Benkovcu, Lianima, evrskama, Kistanju, Raduiu i Staroj Strai. Nakon
povratka Austrije u Dalmaciju, ova je 1832. g. pristupila izgradnji carske ceste Zemunik - Smili - Karin - Obrovac i dalje do like granice (Prezid) prema Graacu i Gospiu (Ova je cesta zavrena istom 1913. g.). Benkovac kao istaknuti ekonomsko-saobraajni punkt dobiva 1846. g. c. kr. preturu (sud), a 1868. g., ukidanjem dotadanjih okruja, ve je i sjedite kotara.
Osvojenjem Dalmacije od strane Austrije nakon pada Mletake Republike 1797.
g. odmah se je i pristupilo izgradnji cesta; na ovom podruju od Zrmanje do Knina i
do Raduia, kao i od Zemunika preko Benkovca i Ostrovice do Knina. Dolaskom
Francuza u Dalmaciju Pounskim mirom 1806/14. g., poto oni nisu imali dovoljno
svog brodovlja za pomorski saobraaj, a i plovidba je bila nesigurna zbog prisustva na
Jadranu Rusa, Engleza i gusara, to je glavni zapovjednik francuske vojske u Dalmaciji
general August Marmont u suradnji sa generalnim providurom Vincenzom Dandolom
- predstavnikom civilne vlasti, pokrenuo pitanje izgradnje cesta mobilizirajui iroke
narodne mase, iskljuivo iz vojno-stratekih, a ne ekonomsko-prometnih razloga. I zaista pristupilo se je ne samo izgradnji cesta koje e spajati Zadar - glavni grad Dalmacije preko Benkovca i Knina sa Dubrovnikom, poznate kao mediteranske i primorske
ceste, ve je izgradeno i vie kolnih putova na kraim relacijama sridikopni, primorski i prieci..., gdi mogu dojti na konak ljudi i ivotinje ...,5 - od Zadra do Knina, od ibenika do Skradina i dr.
1 ... povlaenje granica... nije bilo vrsto, pa su i dalje izbijali sporovi,... (iz rada Tralji,
S. M., Tursko-mletake granice u Dalmaciji u XVI i XVII stoljeu, Radovi IJAZU, Zadar, 20,
1973. str. 447-458 sa pril.).
1 Kraljski Dalmatin, Zadar, 1808, br. 31, str. 241.
1 Alberto Fortis (1741-1803), Viaggio in Dalmazia, Venezia, 1774. god., 2 svez.
4 Ovo je djelo objavljeno 1776. godine,
H.A.Z., stampe num. 570.

U cilju da se ovaj zaostali kraj i prometno povee ne samo kopnenim saobraajnicama, ve<5 i pomorskim putem, to je Senjsko parobrodarsko drutvo 1885, g. uspostavilo redovitu parobrodarsku prugu Rijeka - Senj - Obrovac za izvoz poljoprivrednih
proizvoda iz Bukovice i Ravnih Kotara, te za uvoz ostalih, industrijskih proizvoda u to
podruje, a posebno soli jer je Obrovac, pored toga to je bio i izvozna luka za drvo,
bio ve tada poznato stovarite soli za Liku i Bosnu.*
S obzirom da je Dalmacija prirodni izlaz bogatog zaleda, to je tadanja vlast zapoela gradnjom eljeznike pruge Split - Siveri (1874. g.) s ogrankom do ibenika, te
sa produenjem i do Knina (1883. g.). Razlog tome je bio to je Austrija podizala Trst,
a Maarska Rijeku na tetu naih luka. A i stara Jugoslavija je favorizirala Galac i Solun umjesto da se je okrenula svojoj obali. U meusobnim borbama za saobraajne
pravce, lika eljeznika pruga bila je dovrena nakon pola stoljea od poetka gradnje, tj. 1926. godine. Istina, sredinom prolog stoljea poelo se je razmiljati da se nai
dalmatinski gradovi, a posebno Zadar i Split, poveu eljeznicom sa svojim zaleem.
Tako je, pored niza stranih i naih strunjaka i politiara, Zadranin F. Borelli 1856. g. u
svom djelu Biljeke s koristi i vanosti Dunavsko-jadranske eljeznice... pledirao za izgradnju drugog ua Dunava na Jadranu. I zaista, 1862. g. Trgovake komore u Zadru i Splitu predloile su gradnju eljeznike pruge Osijek - Zadar preko turske Bosne
ili preko madarske Like na Karlovac i dalje s povezivanjem na tada upravo otvorenu
prugu Zidani Most - Zagreb - Sisak, kao i s naknadno izgraenim prugama Zagreb Karlovac (1865. g.), te Karlovac - Rijeka (1873. g.). Bio je ak 1909. g. izraden i projekt
za gradnju eljeznike pruge Zadar - Zemunik - Benkovac - evrske - Paene, ali izbijanjem svjetskog rata 1914. g. ta je gradnja bila odgoena. I u bivoj Jugoslaviji bilo
je vie projekata ove eljeznike veze (Zadar - Benkovac - Paene, Zadar - Benkovac
- Knin, Biograd - Benkovac - Padene i dr.7
Sve vea zakrenost naih luka s razmjerno vrlo malim kapacitetima, a posebno
tadanjih naih glavnih uvozno-izvoznih luka Suaka i Splita uz otueni Zadar pristupilo se je 1936. g. gradnji druge, nove unske pruge, ali je i ova dovrena istom za naih
dana, ljeti 1951. godine.
Poslijeratna izgradnja eljeznike pruge Zadar - Benkovac - Knin (95 km), koja
se je poela graditi 1953. g. a dovrena je bila 1968. g., donijela je preporod i u potpunosti preobrazila cijelo podruje i Bukovice i Ravnih Kotara. Ta pruga, iako prolazi
kroz pasivne krajeve, ostvarila je revolucionami preobraaj podmja kojim prolazi povezujui neposredno 3 opinska centra Zadar, Benkovac i Knin, a posredno i Obrovac,
Biograd, Drni i ibenik, a preko njih i ostala podmja nae zemlje. Iako propusna
mo ove pm ge iznosi 16 putnikih i 12 teretnih vlakova s oko 689.000 bruto tona putnikih vlakova i 2,190.000 bmto tona teretnih vlakova, to je ona, istina, u putnikom
saobraaju relativno dobro iskoritena, dok u robnom prometu znatno zaostaje, to je i
ini nerentabilnom (1970. g. veliina robnog prometa iznosila je samo 5 teretnih vlakova s 518.000 bm to tona; 1980. g. samo 4 teretna vlaka sa 309.000 bm to tona). Razlog
tome je, to luka Zadar - njena industrijsko teretna luka Gaenica nije dostigla odgovarajue kapacitete u prometu robe, koji bi pospjeili prijevozniku djelatnost pruge, a
i eljezniki vor Knin po svojim tehniko-eksploatacionim elementima premauje sadanje potrebe prometa robe i putnika (1970. g. promet robe u ovom voru iznosio je
2500 t, a 1980. g. samo 1645 t, dok su njegovi kapaciteti za preko 5000 t robe.) Kako
ova eljeznika pmga prolazi Ravnim Kotarima i Bukovicom - njihovim najnaseljeni*
Tralji, S. M., Izvoz drva preko Obrovca krajem XVI stolj. (Radovi CJAZU, Zadar, 21,
1974, str. 261-269).
1
Jelinovi dr Z., Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Zagreb, 1957 (izd. JAZU, Zagreb);
L. K., Borba za eljezniku prugu Knin-Zadar u prolosti (Glas Zadra, br. 95/1953, str. 3).
9

jim dijelom, to je ona za stanovnitvo od ivotnog znaenja, pa bi trebalo to vie aktivirati i kompenzirati nastali manjak, ispravljanjem krivina pojaati jo vie njenu propusnu mo, cestovno povezati sva naselja koja gravitiraju ovoj pruzi, te poveati dopremu i otpremu robe teretne luke Zadar, a time i ove pruge. S teretnom lukom
Gaenica u Zadru ova eljeznika pruga zauzima i zauzimat e sve veu ulogu ne samo
u privredi ove regije, ve i u opem jugoslovenskom saobraajno-privrednom sistemu.
Prednosti su ove pruge, kakva je ona sada, to je njena komercijalna brzina vlakova vea u odnosima na Rijeku za 1/3, na Kopar za 1,5 puta, a na Pulu i Split za 2 puta.
Stara Jugoslavija nije obraala naroitu panju izgradnji cesta u neposrednom
zaledu obalnog pojasa jer je, istina, imala razvijen pomorski obalni i lokalni putniki i
robni saobraaj izmeu glavnih centara i ostalih veih i manjih naselja na obali i otocima. Pored toga, ovdje je i Zadar - silom otrgnut od svog prirodnog zalea - Bukovice,
Ravnih Kotara i ostalog dijela unutranjosti, tako da se osim ibenika - glavnog centra
primorskog dijela, i Knina - glavnog centra zagorskog dijela sjeverne Dalmacije, njena
manja trgovita Benkovac, Biograd, D m i i Preko nisu mogla znatnije ekonomski-prometno razvijati. To je bio glavni razlog da su i Bukovica i Ravni Kotari ostali i dalje u
tekoj prometno-ekonomskoj izolaciji.
Istom poslije dmgog svjetskog rata, ovom najzaostalijem dijelu SR Hrvatske iz
sredstava za nerazvijene krajeve data je mogunost da se i ekonomski i prometno i kulturno uzdigne i unaprijedi. Kako je nerazvijena saobraajna mrea limitirajui faktor
ekonomskog razvoja svake regije i subregije, to se je odmah uz rjeavanje izgradnje vodoopskrbe i elektrike, pristupilo i izgradnji cestovnih prometnica, ukljuujui i izgradnju eljeznike pruge Zadar - Benkovac - Knin.
Od naroite je vanosti da 2 magistralne ceste 8 presijecaju Bukovicu i Ravne Kotare, i to ceste
- br. 2, M ASLENICA - OBROVAC - EGAR - ERVENIK - Knin .
.60 km
- br. 29, POSEDARJE - ZELENI HRAST - BENKOVAC - D R N I 10 . . .
56
Osim ovih dviju magistralnih cesta, periferno obuhvaaju Bukovicu i Ravne Kotare jo 3 takve ceste, i to cesta
- br. 13/11, OBROVAC - KARIN - Zadar, kao dio magistralne ceste na relaciji
Karlovac - Plitvice - T. Korenica - Udbina
- Graac - OBROVAC - KARIN - Z a d a r ................................................................... 44
- br. 2, MASLENICA - Zadar ............................................................................. 30
- br. 11/2, Knin - ib e n ik ................................................. .......................................... 52
Ukupno:

242 km

Za razvoj ekonomike ovog zaostalog podruja od ne manje vanosti su i regionalne ceste," koje ne samo presijecaju Bukovicu i Ravne Kotare (pod A), ve idu i periferno tim podrujem i povezuju ga s ostalom cestovnom mreom (pod B). Regionalne
ceste ovog podmja su:

* Magistralna cesta je javna cesta koja povezuje vanija privredna podruja, ije su prometne trake iroke po 3,5 m, to ovisi o konfiguraciji terena, gustoi i strukturi prometa, ali ne ue
od 3 m. Polumjeri zavoja, usponi i padovi i dr. takve ceste moraju omoguavati siguran promet za
vee brzine, ne manje od 60 km/h. Izgradnja i odravanje ovih cesta financira se iz sredstava Republikog SIZ- za ceste.
* 2/2/II Odluke o utvrivanju magistralnih cesta (Sl. I. SFRJ, br. 44/78, 5 i 13/80).
10 Cesta br. 29/12/1 ide dijelom plave magistrale, i to na relaciji Kraljevica - most kopno - Krk - Omialj - Krk - Baka - trajektom - Lopar - Rab - Minjak - trajektom Stara NovaIja, zatim Pag - Raanac - POSEDARJE - ZELENI HRAST - BENKOVAC - Drni - Mu Klis - Blato/C - estanovac - Zagvozd - Vrgorac - Prolog - Kula Norinska - Metkovi (206,0
km). - Odluka o utvrivanju magistralnih cesta... (vidi bilj. 9).
10

Broj

330
331
335
336
338
339
340
341
342
343
344
345
346
351

2913 Nin-Brievo-MURVICA-DONJI ZEMUNIK......................... 23 km


2914 BABIN DUB-GALOVAC-KAKMA................... .. .................20 km
2920 GORNJIZEMUNIK-DONJE
BIUANE-BENKOVAC-Bribirske Mostine-Skradin-Gulin . 66 km
2921 ZELENI HRAST-ISLAM LATINSKI-SMILI-DONJE
B IU A N E .................................................................................... 13 km
2923 KARIN-BENKOVAC-BIOGRAD (traj. pr.)............................ 31 km
2924 SOPOT-MIRANJE-VRANA-PAKOTANE......................... 16 km
2925 BENKOVAC-BJELINA-MACURE-KISTANJE................... 33 km
2926 BUKOVI-MEDVIA-KATEL EGARSKI...................... 32 km
2927 OBROVAC (Njivice)-MEDVIA-PARII-do c. 2925
(BENKOVAC)........................................................................... 27 km
2928 MACURE-ERVENIK ...............................................................13 km
2930 Otri(elj. stan.)-Pribudi-upkovia most-STARA
STRAA-KISTANJE-EVERSKE-Bribirske
Mostine-Mala ista-Tijesno-Murter......................................92 km
2931 IVOEVCI-Oklaj-Dmi............................................................24 km
2932 MIRANJE-STANKOVCI-do c. 2930 (O tri-...)...................... 24 km
2940 EVRSKE-Roki slap-D m i-M u-K lis..................................85 km
Ukupno:

499 km

B)
320
327
328
329
332
337
347

2820
2910
2911
2912
2915

Udbina-Gomja Ploa-Lovinac-Mali Alan-OBROVAC . . . . 62 km


Raanac-POUICA-Zadar........................................................ 26 km
POLJICA-Vrsi-Nin-...br. 2913 ( N i n ) .......................................18 km
Vir-Privlaka-Nin-Zadar...........................................................31 km
BIOGRAD-trajekt-Tkon-Paman-Ugljen-Muline-trajekt
Zadar - do magistr. c. 2 / 2 / I I .................................................... 49 km
2922 Posedarje-Novigrad-DUBRAJA............................................... 18 km
2933 C. 2930 (Otri - ...)-Zaton-do magistr. c. 2 ..............................18km
Ukupno:

222 krn

Sveukupno:

963 km

Pored magistralnih i regionalnih cesta, koje protiu Bukovicom i Ravnim Kotarima, za malu privredu od vanosti su i lokalne ceste od kojih su vanije:
- Islam Grki-Donji K ai-Sm ili-K orlat-K ula Atlagi-Benkovac,
- opot-M iranje-Pristeg-Stankovci-Velim ,
- Benkovac-Lisii-Rodaljice-Bjelina-M odrino Selo,
- Obrovac-Zelengrad-Brgud-M edvia-Pari-M odrino Selo-K olaac-K istanje,
- Ervenik-Bioviino Selo-Kolaac,
- Ervenik - Mokro Polje -Paene,
- Palvano-Radljevac-Zagrovi,
- Bukovi-Popovii-Bmka,
- Brgud-Dobrovoljci-evrske,
- Kakma-Tinj-T. Liane,
- Stankovci-Banjevci, i dr.
11
Regionalna cesta je javna cesta koja povezuje privredna podruja republike, ije su prometne trake dovoljno iroke, tako da omoguavaju siguran promet za brzine do 60 km/h.
Izgradnja i odravanje ovih cesta financira se iz sredstava Regionalnog SIZ- za ceste u
Splitu.
Odluka o utvrivanju regionalnih cesta (Nar. nov. SRH, br. 35/79).
11

Ove nove saobraajnice treba da poveu i skrate udaljenosti Bukovice i Ravnih


Kotara od osnovnih magistralnih pravaca i da priblie ovu mikroregiju privredno razvijenijim priobalnim i unutranjim regionima. Cestovna veza K arin-Benkovac-Biograd, veza Karinskog i Novigradskog mora s Pamanskim i Zadarskim kanalom je od
naroitog turistikog znaenja uz razvoj poljoprivrede u polakom i vranskom bazenu.
Ovom cestom, biogradska rivijera povezana je eljeznike stanice Benkovac s
opom eljeznikom mreom Jugoslavije, ime je na udaljenosti od 15,5 km olakan
putniki promet i transport robe u ovom njenom neposrednom prirodnom zaleu.
injenica je, da je, prema broju ukrtenih pravaca, Benkovac znaajno cestovno
vorite u Dalmaciji (Knin eljezniko), jer se u njemu uz ostale ukrtavaju asfaltne
ceste
- Biograd - BENKOVAC - Obrovac-Graac,
- Zadar-BEN K O V A C -K nin
- BENK OVAC-M iranje-Stankovci-Zaton.
Ukljui li se cestovna mrea Bukovice i Ravnih Kotara u ira podruja ne samo
opina Benkovac, Knin i Obrovac (za Bukovicu), te opina Benkovac, Biograd, ibenik i Zadar (za Ravne Kotare) s podrujem susjedne opine Drni, vidljivo je da ukupna cestovna mrea dostie blizu 2250 km duine na preko 5000 km 2 povrine. Cestovna
mrea ovog ireg podruja 7 opina je: (stanje sa 1. 1980. g .):12
C e s t e ( u km)
Opine

REGIONALNE

MAGISTRALNE
Suvre- Ostale
mene

Uk.

SuvreOstale
mene

LOKALNE

Uk.

Suvremene

Ostale

Ukupno
Uk.

Suvremene

Ostale

Uk.

3,0")

10,0

13,0

85,0

59,0

144,0

14,0

144,0

158,0

102,0

213,0

315,0

BI0GRAD

23,6

23,6

39,0

3,0

42,0

8,5

8,5

71,1

3,0

74,1

DRNI

20,0

20,0

72,0

37,0

109,0

21,7

166,3

188,0

113,7

203,3

317,0

BENKOVAC

KNIN

72,0

47,0

119,0

55,5

18,5

74,0

46,5

64,0

110,5

174,0

129,5

303,5

OBROVAC

49,0

32,0

81,0

49,5

39,5

2,5

66,5

69,0

51,5

138,0

189,5

IBENIK

95,2

95,2

79,8

67,7

147,5

77,7

123,1

200,8

252,7

190,8

443,5

ZADAR

77,3

6,0

83,3

1193

132,0

25

117,5

152,4

269,9

290,4

604,5

Ukupno:

314,1
1079,1

1168,0 2247,1

Bukovica i Ravni Kotari u poslijeratnom razdoblju doivjeli su promjene koje su


rezultati ubrzane industrijalizacije zemlje. Ali unato tome, ovom kraju - preteno Bukovici za njen ekonomski razvitak, bila je potrebna pomo ire drutvene zajednice. Izmeu ostalog, na prvom mjestu dolazi njena to bolja saobraajna povezanost opinskim sjeditima (s Benkovcem, s Obrovcem i s Kninom), te s obalnim gradovima Zadrom i ibenikom. injenica je da su saobraajnice bile limitirajui faktor razvoja
ovog kraja. Razmjerno velika udaljenost od ovih centara, dosadanje slabe saobraajne veze, mali stupanj urbanizacije, izrazitija deagrarizacija bile su uzrokom ekonomskog zaostajanja ovog kraja. Meutim, nova bukovaka cestovna magistrala koja ide
od Maslenikog mosta - stjecita s pravca Rijeke i Zadra na Obrovac - egar - Ervenik za Knin i dalje u duini od 60 km uz ostale 4 magistralne, 21 regionalne i vie lokal11 prometa na cestama SR Hrvatske, 1 dio, Zagreb, 1980, str. 620-624.
13
Tokom 1980. god. izvrena je prekategorizacija cesta i na ovom podruju, tako da je regi-

onalna cesta br. 2921 postala magistralna cesta - 29 (vidi i bilj. 9 i 11).
12

nih cesta iz osnova e preobraziti ovaj kraj; ova cestovna mrea otvorila je i otvorit e
nove prostore ovoj najnerazvijenijoj regiji u SR Hrvatskoj. Benkovac uslijed svog povoljnog smjetaja postao je najvanije prometno vorite prema Obrovcu, Zadru, Kninu i Biogradu. Druga je po vanosti magistralna cesta, koja ide od Posedarja preko Zelenog Hrasta i Benkovca za Drni i dalje, ne samo da je nastavak tzv. plave magistrale i skree ovdje ka zaleu u pravcu Mua i Klisa do Metkovia, ve je ona u stvari
za Bukovicu i Ravne Kotare cesta ivota, jer odtereuje tekim vozilima u ljetnoj sezoni Jadransku turistiku cestu na ovom potezu. Ova cesta ide ravniarskim terenom
od sela Zeleni Hrast i Islama Grkog preko isto tako ravniarskog Smilia, Benkovca,
Stankovaca i Vrane do sela Zatona pred ibenikom na Jadranskoj magistrali. Kao usporedni krak ove Jadranske magistrale prihvatit e ne samo dio njenog prometa, ve e
i pospjeiti bolju dopremu poljoprivrednih proizvoda na trite, jer se uz nju nalaze
PD Zadar i Vrana. Ova cesta skrauje putovanje od Benkovca do ibenika za 30
km. Cijelo podruje Stankovaca, Zatona i ibenika je ovom cestom najkraim putem
povezano preko Benkovca s Likom. - Trea magistralna cesta Obrovac - Karin - Zadar, takoer je od posebne ekonomsko-prometne vanosti za Bukovicu i Ravne Kotare, jer ne samo da skrauje put prema Zadru, ve i otvara nerazvijenu opinu Benkovac u pravcu Obrovca i dalje prema Rijeci. Ova cesta apsorbirat e promet robe iz
pravca Zagreba za Zadar i obr., jer sadanji pravac te robe preko Maslinikog mosta
predstavlja usko grlo. Bitna je znaajka ove ceste, to ona povezuje like i dalmatinske komune, poveava stonu proizvodnju olakanjem dopreme stoke na zainteresirana trita, aktivirat e i odredene turistike prednosti Like - Cerovake peine, kanjon
Zrmanje, nacionalni park Paklenicu i dr.
S obzirom da se Jadranskom turistikom cestom, pored tranzitnog prometa, vri
i loco-promet, to je u projektu i gradnja obilaznice u duini od 12 km koja bi se odvojila od Jadranske magistrale kod sela Musapstana, pa bi preko Ploa sjeverno zaobila
Bibinje i Sukoan - u tom primorskom dijelu Ravnih Kotara i spojila bi se sa jadranskom magistralom negdje u poetku Tustice. U drugoj fazi ova zaobilazna cesta produila bi se do iza Biograda, ime bi lokalitet Tustica - Krmina - Biograd (Kosa) bio rezerviran za turistiku i stambenu izgradnju.
Ve je studija o prostomom razvoju Projekt gomji Jadran iz 1971/72 god .14
utvrdila osnovne elemente ekonomskog modela i ovog podruja. Bukovica i Ravni Kotari kao zagorski dijelovi sjevem e Dalmacije, omeeni rijekom Zrmanjom na sjeveru,
rijekom Krkom na istoku, obalom na jugu, Novigradskim i Karinskim morem na zapadu podrobnije se mogu odrediti s morfolokog, klimatskog, hidrografskog, kulturolokog i penjanog aspekta sa znatnim zahvatom i u ekonomsko-prometnu sfem , koja je
do sada bila za njih jo nedefinirano podruje. N a njegovom uem dijelu postoje kao
kljuni parametri - cestovni i eljezniki saobraaj, a na njegovom irem dijelu i zrani
i pomorski saobraaj. Sve to treba da se uklopi u jedinstveni sistem kako bi se postigli
osnovni ciljevi
- povezivanja ovog podm ja s obalnim pojasom regije,
- iskoritavanja svih prometnih vorita ireg podmja,
- povezivanja odreenih gravitacionih podm ja i njihovih centara radi to veeg
aktiviranja ekonomsko-prometnog razvoja ovog kraja.
Realiziranjem ovih ciljeva, poveanjem robnog prometa luke Zadar i eljeznikog vora Knin uz uvodenje novih i proirenje postojeih odgovarajuih industrija u
Benkovcu, Kistanjima i Obrovcu, mikroregija Bukovice i Ravnih Kotara postat e ravnopravni ekonomsko-prometni partner ne samo na podmju ire regije Zadra, Knina i
ibenika, te Biograda i Dmia, ve i na ostalom podmju cijele Jugoslavije.
14 Koordinacioni regionalni prostomi plan Gomji Jadran, Rijeka, 1972, str. 124 sa pril.

13

Literatura:

A n d rovi, I., Po Ravnim Kotarima ikrnojBukovici, Zadar, 1909, str. 265,


A la e v i , ing. J., Cradnja eljeznica, Zagreb, 1950,
G orn ii B udovaki }., Razvitak eljeznica u Hrvatskoj do 1918. god., Zagreb, 1952,
Bero Dr. J., Zadar i Split u sreditu gradnje cesta na prelazu u 19. stoljee (Zadarska vija, br. 5/63, str. 401-406; br. 6/63, str. 529-533), Program privrednog razvoja Dalmacije
1964-1970, Saobraaj III, Split, 11/1964 (izd. Privredne komore kotara, Spht),
(Grupa aut.), Koncepcija i program razvoja Bukovice, Zagreb, X I /1972, str. 268 sa tab.
(izd. Republ. zavoda za planiranje, Zagreb),
Geografija SR Hrvatske, Knj. 6, Zagreb, 1974, str. 96-116 (Zadarska regija),
(Grupa aut.), Koncepcija i program razvoja Bukovice, Regionalni prostomi plan opina
Benkovac - Knin - Obrovac, Zagreb, 1975, str. 61 sa pril. (izd. Urbanistiki institut SR Hrvatske,
Zagreb),
Brojenje prometa na cestama SR Hrvatske, 1 dio, Zagreb, 1980 (izd. Inst. prc metnih znanosti, Zagreb).

S u m m ary
TRAFFIC C O N N E C T IO N S IN THE R E G IO N OF B E N K O V A C A N D THEIR
D E V E L O PM E N T
Num erous Rom an roads spread n o t only along coast, but towards the hinterlan d as well. During its long reign Venice was taking o f the coast only, but
frequent conflicts with Turks forced it to tum to the hinterland and fortify its borders
in the deserted regions o f R avni K otari and Bukovica. A fter the fall o f Venice, Austria
to o k over and started building roads from Zadar to Knin and Obrovac. The French as
well h ad g o o d m ilitary and strategic reasons for continuing the road construction. A s
soon as the Austrians cam e back to Dalmatia, th ey brought up the question o f possible
railroads from Zadar an d S plit to Knin andother hinterland towns. During the perio d
betw een the tw o world wars they m anaged to bu ild railroads through Lika, while those
connecting Zadar and Knin an d the one through Bosnia were built in the p o st-w a rp e riod. Num erous traffic arteries including 5 main roads, 21 regional roads and several
local roads were extrem ely significant since th ey greatly h elped im prove the whole
.
increasing the tu m o ver and industrial capacities, Bukovica and Ravni K otari
are becom ing an im portant econom ic and trafflc factor o f the whole Yugoslavia.

14

MILENKO TEI

VOJNOGEOGRAFSKA OBELEJA SEVERNE DALMACIJE S


POSEBNIM OSVRTOM NA BENKOVAKI KRAJ

Saetak
A utor raspravlja o glavnim geografskim obiljejim a sjevernodalmatinskog
prostora i o njihovom uticaju na vojne aktivnosti za vrijeme rata. On objanjava
sm isao vojne geografije kao ogranka vojne nauke uopte (taktike, operatike i
strategije), prim jenjujui veinu geografskih principa na razne ratne aktivnosti
na sjevernodalmatinskom podruju.
U vojnogeografskom smislu, cijela je sjevem a Dalmacija podijeljena na
Ravne kotare, obalu sa ostrvima, Bukovicu i doline dvaju velikih dalmatinskih
rijeka - Zrmanje i Krke. Svako navedeno podru je j e obradeno sa vojnogeografskog stanovita.
Iako j e p o d m je Ravnih kotara imalo dobre m ogunosti za eventualna slijetanja, ono samo nije zadovoljavalo potrebe, te j e bila neophodna podrka s
mora. M edutim , obala, a naroito ostrva, predstavljala su veliku prepreku pristajanju ratnih brodova. N eprijatelj j e m orao p rv o slom iti o tp o r na ostrvima i tek
onda na obali. To nije bilo nim alo lako, poseb n o imajui u vidu brojnost ostrva,
tekoe u plovidbi, mine itd.
Bukovica je planinski, izrazito krevit kraj, to naravno predstavlja znaajnu predn ost za svakog branioca. U prolom ratu partizani su uspjeno odolijevali Italijanima, Nijemcima i etnicima, velikim dijelom zb o g tog prirodnog preimustva.
Pored toga, doline Zrm anje i su predstavljale ogrom ne prepreke napadakim odredima na sjevem odalm atinskom prostom . K ro z dolinu Zrmanje je
vodio dobar put, dok j e dolina K rke bila potp u n o neprohodna.
G lavni pravci djelovanja u itavom podruju im ali su sm jer o d mora prema Kninu, naroito k ad se radilo o napadim a s mora. Postojale su, medutim, i
d m g e m ogunosti prodiranja koje su takode obradene u ovom radu.

15

U vod
Potrebno je na poetku definisati ta se eli ostvariti postavljenom temom, odnosno objasniti znaenje pojedinih segmenata teme - pojam vojnogeografskog obeleavanja, severna Dalmacija i benkovaki kraj kao regije. Time bi trebao biti predstavljen predmet istraivanja u ovom radu i ciljevi koji se postavijaju na samom poetku
obrade.
Geografsko izuavanje ima svoje razliite aspekte, saglasno sistemu geografskih
nauka, odnosno geografiju kao kompleksu naunih grana i disciplina, koje sve skupa
imaju jedinstveno usmerenje ka celovitom analitiko-sintetikom predstavljanju ogranienog geografskog prostora na kojem ive ili bi mogli da ive ljudi, upravo radi drutvenih interesa. Jedan od temeljnih interesa svake drutvene zajednice je odbrana
zemlje u celini, a posebno regije koja je predmet izuavanja, u ovom sluaju severnodalmatinske odnosno benkovake regije. Polazei od geografskog prostora u svoj njegovoj sloenosti (morfoloka, hidrografska, meteoroloka, bioloka, demografska i
ekonomska obeleja) ratna vetina prouava mogunosti odbrane geografskog prostora. To se moe vriti na taktikom (upotreba manjih snaga, njihov raspored, postupci,
. naoruanje), operativnom (snage odbrane u sklopu znaajnijih pravaca dejstava, angaovanje razliitih vidova i rodova oruanih snaga, ostvarivanje krupnijih ciljeva) i strategijskom nivou (uklapanje rejona odbrane u strategijski front, ostvarivanje ciljeva od
opteg znaaja i sl.). Vojna geografija je integralni deo ratne vetine, prema tome, taktike, operatike i strategije, a bavi se prouavanjem geografske sredine kao osnove za izvodenje borbenih dejstava bilo u odbrani ili napadu.
Kao to su geografska izuavanja odreenog prostora sloena, tako je i vojnogeografsko izuavanje sloeno. Ono je pre svega fizikogeografsko, ali moe biti hidrografsko, klimatsko, ekonomsko, demografsko i sl., zavisno od zahteva odbrane, tj. od
znaaja pojedinih prirodnih fenomena za odbranu, u pripremnom periodu (mir) ili u
toku samih borbenih dejstava.
Bilo bi pretenciozno obraivati u jednom referatu sve vojno-geografske aspekte
severne Dalmacije, posebno benkovakog kraja. U konkretnom sluaju predmet obrade je fiziko-geografska sredina, pre svega njena geomorfoloka sadrina, ali e biti
obuhvaeni aspekti geografskog poloaja radi sagledavanja geostrategijskih komponenti severne Dalmacije i posebno benkovakog kraja.
Granice Severne Dalmacije su u geografsko-istorijskom smislu arbitrarne, a u
vojnogeografskom smislu jo vie. U administrativnom pogledu u severnu Dalmaciju
se ubrajaju optine Zadar, Biograd, Pag, Benkovac i Obrovac, zatim ibenik, Drni i
Knin, s tim da prva grupa gravitira Zadru, a druga ibeniku. Nije cilj ovog rada da se
diskutuje arbitrarnost geografsko-istorijskih meda. Vojnogeografsko razgranienje je,
meutim, nuno raspraviti.
Severna Dalmacija kao vojina prostorija
Da bi se definisao geografski prostor u vojnogeografskom smislu potrebno je
sagledati kardinalne pravce koje bi potencijalni agresor mogao koristiti da bi ugrozio
taj prostor. U naelu pravci su mogui sa svih strana, ukljuujui i pravac kojim se koriste vazduno-padobranski desanti, tj. pravac iz vazduha. Od poloaja kao i od fizionomije makroreljefa zavisi kojim pravcima e biti data prednost. A pravci su upravo
determinirajui inioci za definisanje nekog geografskog prostora, naravno i prostora
severne Dalmacije.
Najistaknutije crte u reljefu su Velebit i Dinara. Ta dva orogena su prirodno razgranienje severne Dalmacije u odnosu na Liku i Bosansku Krajinu. Prema istoku gra16

2 - B EN KO V A C KI K R A J ... Z BO R N IK 2

Potencijalna desantna osnovica u sevemoj i srednjoj Dalmaciji (ograniena takicama), desantni mostobran (oznaen kosim
crtama), rejoni iskrcavanja desanta s mora (kockasto rafirani) i pravci dejstava s mora ka ciljevima u zaledu

17

nica je slabije definisana, ali je ipak reljefom jasno izraena. To je niz planina koje se
skoro meridijanski niu od severa ka jugu, bez obzira na injenicu da sve imaju dinarski pravac protezanja: Kozjak, Promina, Mose, Trtar i Vilaja; taj niz se na obali zavrava rtom Ploa. Prema tome, morfoloki bi se u severnu Dalmaciju moglo uvrstiti ibensko-rogozniko primorje, kao i polja koja se niu u Zagori, sve do Kninskog polja.
Istona granica je u vojnogeografskom smislu jo izrazitije odreena dolinom reke
Krke. Prema tome, pomenuti planinski niz sa brojnim krakim poljima to se niu od
mora sve do Dinare, zajedno s kanjonskom dolinom reke Krke ini prirodno razgranienje izmeu sjeverne i srednje Dalmacije. Taj granini pojas ima istaknuto vojno znaenje jer predstavlja prelaz izmeu relativno niskog, zaravnjenog i manevarskog podruja na zapadu (sjeverna Dalmacija) i brdovitog, planinskog, bezvodnog, krakog
podruja na istoku (srednja Dalmacija).
Prema moru granico je jo tee odrediti. Izvan obalnog mora koje obuhvata
unutranje vode (meuotona akvatorija) i pojas teritorijalnog mora (12 milja irokog
teritorijalog mora od vanjskog ruba otoka) prostire se otvoreno more na kome prestaje
jurisdikcija obalske pomorske drave. Zato je otvoreno more i u ovom sluaju prostor
preko kojeg bi agresor najpre mogao izraziti svoje namere u odnosu na severnu Dalmaciju odnosno Jugoslaviju. Kao to je prikazano na skici, preko mora su ucrtani kardinalni pravci potencijalnih dejstava kojima bi najpre mogla biti ugroena bezbednost
severne Dalmacije.
Otoni nizovi ispred obale, zajedno s obalskim pojasom koji se protee pored
obalske linije u dubini od desetak kilometara u vazdunom rastojanju, predstavljaju
prelaznu zonu od mora ka kopnu, prag preko kojeg bi svaki agresorlcoji ima pretenzije
na severnu Dalmaciju, morao da prede.
Na zapadu je Kvarnerska grupa otoka koja se prirodno nastavlja na srednjedalmatinsku, a takode na Velebitsko primorje, odnosno planinski masiv Velebita. Agresija
na sjevemu Dalmaciju preko Kvarnerske grupe otoka, odnosno sa zapada, je takode
mogua, ali pod pretpostavkom da je agresor prethodno ovladao tom grapom otoka i
Velebitskim primorjem, kao i meuotonim prolazima koje bi koristio pomorski desant.
Prostor sevem e Dalmacije je po povrini ogranien da bi se na njemu iskrcavale
jae snage agresora pomorskim ili vazdunim desantom, odnosno jednovremeno pomorskim i vazdunim desantovanjem. Razumljivo je da bi agresor nastojao da proiri
prostor na kome bi rasporeivao svoje snage. To bi teko mogao prema sevem gde su
Velebit i Dinara. Ali, podm je prema istoku koje obiluje velikim poljima i relativno niskim planinama, moglo bi lako biti aneks prostor za agresora koji bi imao radikalne
pretenzije u odnosu na integritet Jugoslavije kao oraane sile.
Razumne morfoloke granice tog aneks prostora u okvirima srednje Dalmacije
bile bi na severa opet Dinara, a na istoku dolina reke Neretve.
Ako opet poemo od logine pretpostavke da bi agresija najpre mogla da usledi
preko mora (pomorsko-vazduni desant), onda se mora konstatovati da bi prilazi s mora splitskom primorju bili oteani preko srednjedalmatinskih otoka, koji kao krupniji
od severodalmatinskih, nude braniocu vie mogunosti za protivdesantnu odbranu.
Osim toga, neposredno uz obalu srednje Dalmacije nie se planinski venac koji poinje Vilajom, pa se nastavlja prema istoku odnosno jugoistoku planinama Opor, Kozjak, Mosor i Biokovo. Taj venac predstavlja snanu protivdesantnu prirodnu prepreku.
Bilo bi ga teko savladati i sa brojno i tehniki daleko nadmonijim snagama potencijalnog agresora.
Prilazi s mora u severodalmatinskom delu obale su nesumnjivo povoljniji, pa bi
se moglo oekivati da bi desantne snage agresora sa te osnovice uz eventualno prethodno ovladavanje severnom Dalmacijom, mogle forsirati pravce prema istoku kori18

enjem prolaza izmeu planinskih venaca to se sukcesivno niu od obale ka unutranjosti.


Dakle, u vojnogeografskom smislu severna Dalmacija je tesno povezana sa srednjom. One zajedno mogu biti potencijalna desantna osnovica za agresora koji bi dolazio s mora, a imao radikalne pretenzije u odnosu na Jugoslaviju. Postavlja se geostrategijsko pitanje - koji bi cilj imao agresor ako bi uz masovno angaovanje daleko
nadmonijih snaga u odnosu na branioca, uspeo da ovlada naznaenom osnovicom.
Radikalna agresija na nau zemlju uz desant na prostoru Severne i Srednje Dalmacije pretpostavlja mogunost irenja desanta u dubinu. Kojim pravcima? Prema kojima bliim ciljevima?
Iako je definisana desantna prostorija prostrana, uzdunica od ua Zrmanje do
ua Neretve oko 180 km, a dubina od mora do grebena Dinare 50 km, ona nije velikog operativnog kapaciteta, nema mnogo manevarskog prostora. Agresor ne bi ovde
doao da bi se ovde due zadrao, npr. samo radi razdvajanja naeg primorskog fronta
na kvarnerski i junodalmatinski deo. Branilac bi osloncem na okolne planinske masive, teritoriju severne i srednje Dalmacije, na otoke, a u skladu s koncepcijom optenarodne odbrane, bio u mogunosti da nanosi agresoru neprekidne udare, manjeg ili
veeg formata, da ga nagriza i slabi. Malo je verovatno da bi agresor vezao za ovaj prostor sve desantne snage samo u cilju odravanja okupacionog reima na ovom prostoru. Njegov cilj je prodor u dubinu jugoslovenskog prostora.
Prema severozapadu iza masiva Velebita je prostrana manevarska prostorija Like. Prema njoj iz doline Zrmanje vode dve komunikacije preko prevoja Alan Veliki i
Mali. Ti pravci su vrlo ogranienog kapaciteta, s obzirom na mogunosti presecanja
komunikacije, odnosno onemoguavanja prolaza motorizovane tehnike.
Dolinom Butinice vodi pravac prema dolini Une. Doline su duboke, teko prohodne i jo tee savladive. Preko Kaldrme, prevoja na visini od oko 800 m, vodi jedina
komunikacija (putna i eljeznika) u dolinu Une. Opet pravac veoma ogranienog kapaciteta.
Preko visokih prevoja na Dinari izgraena je jedina komunikacija izmeu Kninskog polja i Bosanske Krajine (Grahova i Drvara). Takoe slabiji prelazi vode prema
severoistoku, u dolinu Vrbasa i Bosne. Tzv. rokadni pravci du krakih polja u Dalmatinskoj zagori nude neto povoljnije mogunosti za agresorovu motorizovanu tehniku,
ali ni one nisu velike, imajui u vidu mogunosti branioca na krkom terenu.
Dakle, agresor nema povoljne prirodne mogunosti za irenje svoje desantne osnovice u dubinu jugoslovenskog ratita. Vojnogeografski uslovi nude braniocu izvanredno povoljne mogunosti za odbranu.
S obzirom na izneene injenice malo je verovatno da bi agresija poinjala na
prostoru severne i srednje Dalmacije. Desant na ovom prostoru se ne moe iskljuiti,
ali samo pod pretpostavkom da je agresor ve ostvario postavljene ciljeve u dubini jugoslovenskog ratita, bez obzira da li dolazi sa Zapada ili sa Istoka (odnosno Severa).
Znai, primorski desant bi mogao biti sadejstvujui drugim pravcima u dubini jugoslovenskog ratita.
Polazei od navedenih premisa ne bi trebalo opasnosti na prostoru severne Dalmacije vezivati iskljuivo za pravce koji dolaze s mora. U dinamici rata na prostoru jugoslovenskog ratita mogue je oekivati forsiranje pravaca koji imaju obratno usmere, tj. pravaca koji bi dolazili iz unutranjosti, npr. iz Like, Bosanske Krajine, dolina
Vrbasa, Bosne i Neretve. Naravno, nisu iskljueni ni pravci koji bi bili usmereni Velebitskim primorjem, odnosno iz june Dalmacije. U svim varijantama bi vazduni desanti bili ne samo pratea ve verovatno i dominantna praksa. Zato je potrebno biti
spreman za odbranu na svakom prostoru, u primorju i u unutranjosti. To je i razlog
da se dalje bavimo analizom geografskih objekata koji se u okvirima severne Dalmaci1

2*

19

1
,

20>
*5

3
<b

.
0
Ci.
S

1s
.V)
'

mogu smatrati kljunim, to su: Ravni Kotari, obala sa otocima, Bukovica, doline
Zrmanje i Krke, najzad sam benkovaki kraj.
Ravni K otari
Nigde od Istre do Bojane na naoj obali nema tako prostrane zaravnjene povrine kao u severnoj Dalmaciji, u Ravnim Kotarima. Sredinji poloaj na jugoslovenskoj
obali Jadrana ima naglaeno vojno znaenje. Ravni Kotari su pravi izazov za potenci-

jalnog agresora na jugoslovenskoj obali. Ovde se mogu iskrcavati respektivne snage


pomorskim i vazdunim desantovanjem. Poloaj Kotara je takav da kroz njega prolaze
sve longitudinalne komunikacije u obalskom pojasu, kao i sve transverzalne koje povezuje Knin i dolinu Zrmanje sa zadarsko-biogradskom obalom.
Ravni Kotari su ravna, blago talasasta i brdovita povrina. Istiu se dva dela: severozapadni i jugoistoni.
Prvi deo je vie uravnjen, a uzvieniji delovi su blagih oblika i visine koja izuzetno prelazi 200 m. Protee se od Velebitskog kanala, Ljubakog i Ninskog zaliva do paralela 44 N, Krmine - Ivanievia Draga, odnosno izmedu Zadarskog kanala i Bukovice. Reljef se blago izdie na prilazima moru, a sve vie ka Bukovici. Relativno plodno
i zaravnjeno zemljite omoguava intenzivniju poljoprivredu i stoarstvo, posebno voarstvo (vinogradi), zatim dobru naseljenost i naglaenu komunikativnost.
Jugoistoni deo Kotara je smeten ispod paralela 44 N. Izduen je u dinarskom
pravcu protezanja. Jugoistona granica je ibenska luka (s Kanalom Sv. Ante) i Prokljansko jezero. Prema severu je prirodna granica bribirska greda koja se naslanja s
jedne strane na Prokljansko jezero, a s druge na Debelo brdo iznad Benkovca. Ovo
podruje je manje zaravnjeno od prvog. Antiklinalna bila se reaju od mora ka unutranjosti, dostiui visinu i preko 300 m. Grede su erozijom razrivene, isprekidane, poumljene niskom vegetacijom, veinom makijom. Vransko jezero razdvaja uski pojas
obale izmedu Biograda i Pirovca od relativno vieg zalea na potezu Vrana - Dazlina.
Bez obzira na morfoloke razlike za Ravne Kotare se u celini moe konstatovati
da su podesna desantna prostorija, i to za pomorske i vazduno-padobranske desante.
Ovde se mogu sputati jedrilice kao i avioni sa desantnim snagama, na izgraenim avio
pistama, ali takoe izvan njih. Blizina mora omoguava brzo snabdevanje iskrcalih
snaga materijalnim potrebama (gorivo, municija, hrana, tehnika i sl.).
Desant u Kotarima razdvaja Velebitsko primorje i ibensko-splitski region, onemoguava rokadno pomeranje snaga branioca na najosetljivijem sredinjem delu primorskog fronta. Prisiljava branioca da se koristi altemativnim rokadnim komunikacijama u pozadini (preko Knina).
Iako ima naglaene desantne pogodnosti rejon Kotara je vojnogeografski blokiran, izolovan od svoje okoline, i to morem, zatim Prokljanskim jezerom sa ibenskom
lukom, te visokim pobrem koje se brzo izdie prema severu, suavajui prostor za
eventualno nastupanje zaravnjenim delovima ka severu (Kninu). Iako je prostor komunikativan i prohodan izvan komunikacija, agresoru bi u Kotarima, pod pretpostavkom
da se ovde uspeno iskrcao, bilo tesno. Svi pravci koji bi omoguavali izlaz prema Velebitskom primorju, Lici, Kninu, ibeniku i Drniu, ogranienog su kapaciteta, lako se
mogu zatvarati, odnosno uspeno braniti.
Ni za iskrcavanje agresorovih snaga u Kotarima nije tako atraktivno kako bi se
moglo zakljuiti na osnovu prostrane zaravnjene povrine u sredinjem delu nae obale. Ako se za momenat zanemari injenica da je obala sa otocima velika prepreka, ostaje mogunost branioca da se osloncem na s;imo zemljite Ravnih Kotara uspeno odupire npr. vazdunim desantima.
U oba dela Kotara ima vie uzvienja koja omoguavaju dobru preglednost Kotara, smetaj protivdesantnih omja, izgradnju poloaja koje nije lako neutralisati. Osloncem na te tzv. mikropoloaje branilac je u mogunosti da nanosi snane udare po
vazdunodesantnim snagama. Sputanje desanata po danu je skopano s velikim rizikom po agresora zbog mogueg protivnapada na desantnim mestima. Nono sputanje
1 desantnih snaga smanjuje mogunost orijentacije iskrcalih snaga, prikupljanja radi ganizacije mostobrana. Kultivisane povrine su ogradene kamenim zidovima, brojni su
maslinjaci, vinogradi. Sve to predstavlja ozbiljnu prepreku protivniku koji bi se nou
sputao u ovakva podruja.

21

se navedenim momentima doda i injenica da je kotarski relativno gusto naseljen, da je stanovnitvo neprijateljski orijentisano prema svakom agresoru, da je
ono organizovano u jedinstvenom sistemu optenarodne odbrane, onda se mora pretpostaviti da desantnim snagama, bez obzira na brojnost, uvebanost i tehniku opremljenost, ne moe biti lako na prostoru Ravnih Kotara.
Obala i otoci
Vazduni desant u Ravne Kotare se moe pretpostaviti, ali samo pod uslovom da
on bude praen pomorskim desantom. Jer, desantne snage u Kotarima moraju biti materijalno obezbeene. U protivnom, osudene su na kapitulaciju.
Kakvi su vojnogeografski uslovi za iskrcavanje pomorskog desanta na obali od
Privlakog gaza do rta Ploa?
Prva fizika prepreka na koju bi pomorski desant naiao na putu za sevemu Dalmaciju bili bi otoci. Oni su poreani u tri niza: 1) Dugi otok - Kornati - irje, 2) Sestrunj - I - ut - Kaprije, 3) Ugljan - Paman - Murter - Zlarin. Prema obali kopna
mogue je prii sa otvorenog mora samo retkim, uskim, navigacijski nedovoljno
povoljnim prolazima: Ilovika vrata sa Sestrunjskim kanalom, Prolaz Maknare, Velika
i Mala Proversa, prilazi s juga i jugoistoka Murterskom moru.
Branilac e nesumnjivo braniti otoke i prilaze obali kopna pre svega teritorijalnim, ali i drugim snagama, artiljerijsko-raketnim i peadijskim naoruanjem, minama u
moru (na morskom dnu) i plaama podesnim za iskrcavanje, obalskim pomorskim snagama (patrolni i drugi brodovi), sistemom elektronskog i vizuelnog osmatranja. Nije
bez osnova ono to se u javnosti esto uje da su otoci nae tvrave, da su to nai bojni
brodovi. I zaista, Ravni Kotari jesu atraktivni kao desantno podruje, ali su za pomorsko-desantne snage teko dostini.
Dugi otok i Kornati predstavljaju pravi kordon za agresorove pomorske snage.
To je zid koji obeshrabruje svakog napadaa s mora. Prolazi Maknare i Proversa Velika i Mala zaista su toliko uski i plitki da se ne mogu koristiti za prolaz jaih pomorskih
snaga. ak se i u mirnodopskom periodu izbegavaju za vee brodove. Prilaz MurterI skom moru izmeu irja i Kurbevele je dovoljne irine, ali je zato hidro-navigacijski
/ krajnje nepovoljan: ima mnogo podvodnih grebena i hridi. Ni taj prolaz se ne koristi u
1 mirnodopskoj plovidbi, osim za amce i nautiki turizam.
Potencijalnom agresoru s mora se nude kao najpovoljniji prilazi kroz Ilovika
vrata (dalje Silbanskim kanalom kroz Virsko more), te prolazi kroz irjanski, Kaprijski
1; i Zlarinski kanal u Murtersko more. Virsko i Murtersko more su dovoljno prostrane
akvatorije da bi se mogle koristiti u manevarskom smislu za neposredne prilaze obali
9. izmedu Privlake i ibenske luke.
Istono od ibenske grupe otoka je obala nezatiena otocima. Prilaz obali izme| u rta Ploe i Zlarina je uglavnom slobodan s otvorenog mora, ali je delimino posut navigacijskim preprekama u vidu hridi i grebena, odnosno otoia ispred Primoi| tena i Grebatice. Upravo ovakvi prilazi obali nemau i varijante pri izboru pravaca
1 koje bi agresor koristio prilikom eventualnog desantovanja na obalu severne Dalmacije. A kakve su mogunosti za iskrcavanje na obali izmedu Privlake i rta Ploa?
U naelu, obala od Privlake do rta Ploa u celini je povoljna za iskrcavanje. Na
nJOJ je mnogo malih plaa, luica i luka koje pri pomorskom desantu imaju izvanredno
veliki znaaj. Pa i velike luke kao to su Zadar i ibenik mogu, u za agresora povoljnoj
situaciji (slaba odbrana), posluiti kao mesto za iskrcavanje, i to onih najteih tereta.
To je razlog to bi agresor pri pomorskom desantu nastojao da sauva te luke, pod tpostavkom da e mu kasnije, ako ne odmah, biti potrebne za prihvat veih brodova.
Ali, iako je obala u celini povoljna, ima nekoliko vojnogeografskih inilaca koji nameu selekciju desantnih mesta prilikom planiranja desanata veih razmera.
23

Bukoviki kras je krajnje negostoljubiv za svakog agresora. Vrlo je irok dijapazom mogunosti
branioca u optenarodnom odbrambenom ratu na ovom prostoru.
Du celog obalskog ruba na udaljenosti od stotinjak metara od obalske linije,
protee se uzvienje u vidu grebena, ali blagih strana, uzvienje ija visina izuzetno prelazi stotinu metara; delimino je raskinuto suvim dolinama du kojih su izgradene komunikacije to spajaju !uke sa svojim zaleem. To uzvienje natkriljuje potencijalna
mesta za nasukivanje desantnih brodova, pa je zato veoma podesno za smetaj elemanata neposredne (tzv. amane) protivdesantne odbrane uz primenu guste vatre peadijskog, artiljerijskog i raketnog naoruanja.
Na delu obale od Krmine do ulaza u Sibensku luku obala je manje podesna za
desante se iza nje prema severu niu topografske prepreke u vidu krakih grebena, a
ni zaravnjeno zemljite se ne moe smatrati povoljnim za npr. tenkove, jer je puno
krakih mikrooblika (krape, vrtae, ebelji i sl.). Prohodnost je ovde mnogo slabija nego u severozapadnom delu Ravnih Kotara.
Vrlo su podesne plae za nasukivanje desantnih brodova u delu obale od Zlarina
do rta Ploa. Ali, ovde su koje se niu po dubini jo izrazitije nego u tribunjskom primorju. Reaju se najee boz ikakvog reda krake planine i manja uzvienja.
Kretanje voziia izvan komunikacija je skoro u pravilu iskljueno. ak i kretanje peaka je veoma oteano. Ako je agresoru cilj desantovanje u Ravnim Kotarima, onda mu
je pravac preko Virskog mora povoljniji nego pravac preko Murterskog mora, odnosno
pravac na Rogozniko primorje. Meutim, sva tri pravca imaju svojih prednosti za agresora, u odnosu na druge pravce (npr. preko Dugog otoka i Pamana). Kao povoljna
mesta za iskrcavanje mogu se izdvojiti sledei delovi obale: 1) izmeu Privlake i Zadra,
2) izmedu Murtera i Vodica, 3) izmeu Zlarina i rta Ploa. Upravo, to bi bio redosled u
24

odnosu na desantni cilj - Ravne Kotare. Ako bi agresor imao cilj ibenik, kao i polja
istono od doline r. , onda bi prednost svakako imao pravac izmeu Zlarina i rta
Ploa.
Agresora koji vri procenu mogunosti desanta na Ravne kotare mora zabrinjavati brojnost otoka koji se nalaze na prilazu desantnom podruju. Ma koliko agresor
bio jak (brojano i tehniki), on se ne moe nikada zadovoljiti samo otvaranjem jednog
prilaza iskrcnim mestima. Branilac uvek ima mogunosti da prebacuje snage s jednog
na drugi otok, da iranevrie svojim teritorijalnim jedinicama. To znai da bi agresor
morao da zaposeda sve otoke, da na svakom dri svoje posadne snage, da raspolae i
plovnim snagama za odravanje veze meu otocima. Poseban napor je potreban da bi
se oistili morski prilazi, tim pre to su danas zaprena sredstva (minska i druga) daleko bolja nego u prolom ratu. Protivminski ronioci moraju da pretrae celokupan prostor morskog dna preko kojeg bi trebali da predu agresorove desantne snage. Sve to zahteva od agresora angaovanje krupnih snaga da bi se neutralisala samo jedna opasnost - ona koja bi dolazila sa strane otoka. A takvih opasnosti na kopnu i moru ima vie, imajui u vidu doktrinarna naela ratovanja na prostoru jugoslovenskog ratita.
Bukovica
Severoistono od Ravnih Kotara preko benkovake grede (D ebelo brdo, 341 m)
prostire se brdsko-planinski kraj Bukovice, i to izmeu dolina Zrmanje i Krke, Ravnih
Kotara i Novigradskog s Karinskim morem. Prostranstvo nije veliko, ali je veoma teko prohodno, slabo komunikativno, pasivno, divlje, slabo naseljeno.
Prosena visina je 250 m. Ali, zaravni su veoma retke. Zemljite izrazito krake
prirode veoma je ispresecano. Prisutni su svi oblici ljutog kra. Vegetacija je slaba, uglavnom ikara. Retka su naselja. Istina, ima 32 sela, ali su to manje razbacane grupe
kua koje su izgraene na starinski nain (kamena gradnja, prizemne zgrade, otvorena
ognjita, oskudni nametaj). Nema renih tokova, osim bujinjaka koji oive jedino nakon jesensko-zimskih kia slivajui se prema Zrmanji, manje prema Krki. Uglavnom
bezvodno podruje, a voda za pie se obezbeuje privatnim cistemama ili dopremanjem iz Zrmanje.
Bukovica je u prolom ratu imala veliki znaaj. Bila je stalno aktivan izvor novih
boraca u partizanskim jedinicama koje su se zadravale na terenu (bataljon Bude jan) odnosno kojima su se popunjavale dalmatinske i druge brigade. Prolazili su Italijani, etnici i Nemci ovim krajem, ali s*e nisu mogli zadravati. Upravo, nije bilo mogue pretraiti svaki kutak Bukovice da bi se otkrile partizanske baze, da bi se uguila
gnezda otpora okupatoru i njegovim saradnicima.
Velike su mogunosti pruanja otpora viestruko jaem neprijatelju u podruju
Bukovice. Pretpostavlja se da je branilac upravo stanovnik Bukovice, odnosno sused
koji taj kraj dobro poznaje. Peine, jame, vrtae i krape su ovde tako brojne da predstavljaju tipini ambijent. Njih nije mogue ni na karti krupnijeg razmera sve registrovati. Podzemne kaveme se mogu koristiti za smetaj boraca, stanovnika, naroito bolesnih i ranjenih, za skrivanje dragocenih materijala, municije, hrane, oruja. Uzviene
take su odlini vatreni poloaji. Naroito su dobra oruja za borbu na bliskim odstojanjima (automati, pitolji, bacai). Ima bezbroj mrtvih uglova, malih sklonita pogodnih za zasede za, skrivanje snajperista, za bombake akcije. Retki putevi su ranjivi zbog
useka, prelaza, mostova, odnosno dobrih mogunosti za ruenje, upotrebu mina i drugih vrsta eksploziva.
Ratovanje na ovakvim prostorima nije spojivo s krupnim jedinicama, npr. brigadnog formata. ak i skupljanje eta npr. od 150 ljudi predstavlja nepotrebno ukrupnjavanje. Najpodesnije su grupe od 5-6 boraca, koje su normalnim sistemima poveza25

ne npr. u odred. Iako malobrojan, jedan odred moe biti u Bukovici neunitiv. Naravno, sainjen od vetih boraca, dobrih poznavaoca svoga kraja. To je prvi uslov za uspjeh u Bukovici.
Bukovica je odlina u frontalnoj borbi za spreavanje prodora agresorovih snaga koje
se nalaze u Ravnim Kotarima, a pokuavaju da prodru ka Kninu preko Kistanja, odnosno dolinom Zrmanje opet ka Kninu ili prema Lici. Osloncem na masiv Bukovice
prilazi Kninu se dugo mogu kontrolisati, bez obzira na tehniku agresora.
U uslovima privremene zaposednutosti teritorije severne Dalmacije, pa i ire,
Bukovica je rejon iz kojeg se mogu preduzimati esti ispadi na komunikacije koje prolaze zapadno od doline Krke, odnosno dolinom Zrmanje, pa i u podruje Ravnih Kotara. Agresor nikada ne moe biti miran na putevima, pa i poloajima koji bi bili na
dohvat ruke snagama ONO to se naslanjaju na Bukovicu.
Helikopteri su u ovakvim sluajevima najvea opasnost po branioce na prostoru
Bukovice. Oni mogu leteti nisko, zadravati se na kritinim mestima, sputati, osmatrati, ali i tui peadijskim naoruanjem po ciljevima na zemlji. Ali, Bukovica ih moe naterati da je retko poseuju, odnosno da ne lete na malim visinama. Poznato je da su
partizanski borci u prolom ratu obarali neprijateljske avione s puanom i mitraljeskom vatrom. Danas su mogunosti za dejstva po ciljevima u vazduhu daleko vee.
D oline Zrm anje i Krke
Vojnogeografski znaaj dolina dve reke proistie pre svega iz njihovog poloaja
obodom severne Dalmacije, posebno Ravnih kotara i Bukovice, a zatim izgledom samih dolina. Ono to je zajedniko za dve doline je da su obe snane prepreke u irenju
agresorovih desantnih snaga koje bi se nale u Ravnim Kotarima odnosno Bukovici.
Imaju obe visoke kanjonske doline, strme strane. Prelaz preko njih je mogu samo retkim mostovima koji se lako mogu poruiti. Uzduni tok obe reke je strm, vertikalna
erozija naglaena. U oba toka postoji po nekoliko kaskada. Posebno su poznati slapovi
u dolini reke Krke.
Zrmanja je duga 69 km. Izgradila je kompozitnu dolinu, sa vie kotlinskih proirenja. Plovna je od svog ua u Novigradsko more do Obrovca u duini od 11 km. Du
renog toka u dolini reke izgraena je komunikacija koja povezuje naselja u njenoj dolini.
Malo je verovatno forsiranje du doline prema izvorinom delu Zrmanje, odnosno ka Kninskom polju. Iako je dolina prostrana, ima vie suenja na kojima je lako organizovati efikasnu odbranu. Sa severne strane se naglo izdiu ogranci Velebita, a s
june najvii delovi Bukovice. Zato je transverzalni smer forsiranja skoro iskljuen.
Dobra topografska zatita doline Zrmanje daje joj istaknuto vojno znaenje. Teritorijalne snage branioca mogu dolinu i u ratnim uslovima koristiti kao komunikaciju.
U bogato razuenoj dolini ima vie prirodnih sklonita, vrela, jama i peina. Kraki
oblici u reljefu mogu biti dobre prepreke svakom agresoru koji bi se uvukao u dolinu
reke.
Dolina Krke ima kanjonske strane visine katkada preko 100 m. Useena je u
krenjacima Kistanjske povri. U svom donjem toku tone tako da nastaju izraziti pragovi u uzdunom profilu. Pragovi su pojaani bigrenim naslagama, tako da se dobijaju
poznate kaskade (npr. Skradinski buk).
Reka je plovna od Prokljanskog jezera do Skradina, odnosno do Skradinskog
buka. Za razliku od Zrmanje du rene doline ne postoji izgraena komunikacija. Dolina je teko prolazna u uzdunom i poprenom smislu.
Osim u energetskom smislu, posebno u korienju voda za pie i privredu, Krka
moe u uslovima odbrane biti znaajna i kao prepreka, a i kao pregrada, zavisno od
26

poloaja snaga odnosno fronta. Njena dolina je povoljna za sklanjanje ive sile i materijala, to moe doi do posebnog izraaja u uslovima eventualne privremene zaposednutosti severne Dalmacije.
Nekoliko rei i o unutranjim morima u koja se ulivaju dve reke. Novigradsko
more sa svojim produetkom Karinskim morem, moe da primi i manje pomorske snage koje su u mogunosti da sadejstvuju u odbrani snagama na kopnu. Analogno vredi i
za Prokljansko jezero, koje se takoe duboko uvuklo u kopno.
Benkovaki
U vojnogeografskom smislu benkovaki kraj obuhvata severne delove Ravnih
Kotara i june delove Bukovice, a protee se izmeu Novigradskog mora i doline
Krke. Granice u vojnogeografskom smislu nisu vrsto definisane. Benkovaki kraj je u
stvari prelazna zona izmeu Bukovice i Ravnih Kotara, pa mu pripadaju atributi jednog i drugog podruja.
Benkovac ima posebno znaenje kao raskrsnica puteva, pre svega magistralnog
puta od Zadra prema Kninu, a zatim puta od Novigrada prema Skradinu. U blizini je
odvojak glavnog puta kroz Bukovicu, prema Erveniku. Ako bi agresor ovladao Benkovcem, odnosno benkovakim krajem, bio bi u stanju da obezbeuje rub Ravnih Kotara gde bi se nalazile njegove glavne snage.
Benkovaki kraj ima dobre prirodne pogodnosti za odbranu. Ispred Benkovca,
junije se pruaju kose koje se frontalno postavljaju prema pravcima sa mora, odnosno
iz Ravnih Kotara. Te kose su podesne za obrazovanje pretpoloaja liniji koja se nudi
kao glavni poloaj u odbrani benkovakog kraja, Bukovice, te prilaza zaravnima to se
niu od Kistanja ka Kninu. To je greben Debelog brda, koji se na zapadu naslanja na
Novigradsko more, a na istoku preko antiklinalnog uzvienja iznad puta prema Skradinu (Ostrovika Liane - Bribir) na dolinu Krke. Iznad ove prepreke nastavlja se prema
severu, posebno prema Bukovici glaviasto visoko zemljite koje nudi niz uzastopnih
poloaja za organizaciju vrste odbrane.
Kao demografsko-urbani centar na irokom unutranjem severodalmatinskom
podruju, Benkovac je prirodno predodreen i kao sredite odbrambene strukture benkovakog kraja, ali i znatno ireg podruja. Smeten skoro u geografskom sreditu severne Dalmacije, okruen uzvienjima podesnim za organizaciju odbrane, Benkovac
moe predstavljati topografski vor odbrane agresoru koji bi dolazio s bilo koje strane.
U periodu privremene zaposednutosti teritorije sevem e Dalmacije Benkovac bi
opet mogao imati znaajnu ulogu imajui u vidu da bi posadne snage agresora uvek bile nedovoljne da spree udare iz Bukovice, doline Zrmanje, novigradsko-karinske regije, Kotara i s Kistanjske povri, a posebno antiokupacione aktivnosti koje bi dolazile iz
samog naselja.

27

S
M ILITAR Y-G EO G RAPH ICAL RACTERISTICS OF THE N O R TH
D A LM A TIA WITH THE SPECIAL R E M A R K S O N THE B E N K O V A C R E G IO N
The author iz discussing the main geographicaI features in the space o f the North Dalmatia, an d the influances o f that features on the mi!itary activities in the war time. H e is explaining the sense o f the military geography as the branch o f the military
science (tactics, operatics and strategy), applying the m ajority o fth e geographical principles on the different activities in the war time, ju s t in the northdalmatian space.
The whole territory o f the North Dalmatia is devided in the military-geographical meaning on the Ravni Kotari, seacoast with islands, Bukovica, and at last the valleys o f Zrmanja an d Krka, tw o great rivers o f Dalmatia. Every part is elaborated in the
geographical a n d m ilitary view.
Ravni K otari as a region has g o o d opportunities for landing from the air. But
that landing can n o t be strong without the landing from the sea. But the seacoast and
specially the islands are great obstacle for landing assault ships. The m ust in
connection with our territory crash the real resistance on the islands, then on the shore.
That is n t so easy because there are islands, an d navigational inconveniances, besides the other obstacles, firstly mines.
Bukovica is m ountenous region with the real carst characteristics. That is the
great benefit fo r every defenders. In the last war the partizans were very successful in
the resistances against the Italians, Germans and chetnics, ju st because o f that natural
opportunities fo r defence.
A t last the valleys o fth e rivers Zrmanja and Krka are the real obstacles for every
attack echelon on the northdalmatian inner space. A long the Zrmanja vally there is a
g o o d rout. But through the Krka vally there isn t communication.
The cardinal directions o f action through the whole region have the sense from
the sea tow ard the Knin. These are the natural routs for aggression from the sea.
But there are other opportunities which are also discussed.
(preveo autor)

28

ANTIKO STAKLO ASSERIJE


IZ ARHEOLOKOG MUZEJA U SPLITU

Saetak
U Podgrau nedaleko Benkovca i danas stoje vrsti bedem i antike Asserije, lokaliteta koji j e dao mnogobrojne izuzetno znaajne nalaze iz razliitih povjesnih razdoblja, p o ev o d prapovijesti do srednjega vijeka. U svoj raznolikosti
povijesnih epoha i arheoloke grade, posebno m jesto zauzimaju veoma brojni
arheoloki ostaci antike Asserije. O d m aterijalne kulture antike, to je i tema
ovog rada, odredenu panju zavrijeduje antika staklena grada.
A rheoloki m uzej u Splitu uva, koliko j e to bilo mogue ustanoviti p o sauvanom katalogu stakla i signaturama na staklenim predmetima, 162 staklena
primjerka. O d tog broja, balsamariji su zastupljeni sa preko 50% cjelokupne grade. Unato tako velikom broju balsamarija, k o ji su m edusobno oblikovno veoma
raznoliki, u kolekciji su sauvani i ostali veoma raznorodni tipovi i forme.
Balsamariji, koje je , zb o g velike m edusobne srodnosti u formi i zb o g velike zastupljenosti irom Rim skog carstva, najtee klasificirati, preciznije kronoloki determinirati i odrediti im m jesto proizvodnje, zastupljeni su u kolekciji antikog stakla iz Asserije u Arheolokom m uzeju u Splitu s 85 primjeraka. O d tog
broja, najvie j e cjevastih balsamarija (br. 1-58, T. I, 1-26, T. 2, 1-20, T. 3,
1-12). Balsamariji zvonolikog tijela sauvani su s neto manjim brojem primjeraka (br. 65-84, t. 3, 19-24, T. 4, 1-13, sl. I), d o k su s pojedinanim primjercima
predstavljeni balsamariji jajolikog tijela (br. 59-61, T. 3, 13-15), zatim balsamariji loptastog tijela (br. 62-63, T. 3, 16-17), te balsamariji diskoidnog tijela (br.
64, T. 3, 18) i balsamariji koniko-spljotenog tijela (br. 85, T. 4, 14).
Narednu tipoloku skupinu ine staklene boce koje j e mogue klasificirati
u nekoliko formi: boce trbuastog tijela (br. 86-102, T. 4, 15-16), zatim boce konino-spljotenog tijela (br. 103-106, T. 6, 7-9, T. 7, I), te one konino spljotenog tijela i irokog vrata (br. 107-108, T. 7, 2-3), kao i boce koninog (br.
109-114, T. 7, 4-9), loptastog (br. 115, T. 8, 1) i cilindrinog tijela (br. 125-126,
T. 10, 1-2).
Posebnu panju svakako zasluuju b oce zvonolikog tijela (br. 116-117, T.
8, 2 -3 ) koje su u provinciji Dalmaciji, s obzirom na ostale krajeve Rim skog carstva izuzetno brojne i homogene. U z jed a n dosta raritetan primjerak dvojne boce
(br. 127, sl. 3), posebnu studiju zavrijeduju etvrtaste boce (br. 118-124, T. 8,
4 -5 , T. 9, 1-4, sl. 2) koje su znatno zastupljene u m uzejskim zbirkama uzdu istone Jadranske obale.

O d boica su, kao posebna skupina, izdvojene poligonalne boice, ovdje


nazvane i kvazi boicama (br. 128-129, T. 10, 3, 4), koje, p o nekim
svojim specifinostima, odstupaju o d ve atribuiranih srodnih oblika. Posebnu
formu sainjavaju vretenaste boice (br. 130-131, T. 11, 1-2).
Sasvim zasebnu tipoloku skupinu ini, svega jedan primjerak kapalice
ptijeg oblika (br. 132, T. 10, 5).
U kolekciji antikog staklenog materijala u Arheolokom muzeju u Splitu,
sauvano j e i sedam primjeraka aa iz Asserije. M edusobno su veoma razliite,
te predstavljaju sedam zasebnih formi: konina aa s reljefnim lotosovim pupoljcim a (br. 133, sl. 4), zatim aa (lampa) u obliku roga (br. 132, T. 11, 3), cilindrina aa (br. 135, T. 11, 4) i cilindrina aa zaobljenog dna (br. 136, T. 11, 5),
te aa bavastog (br. 137, T. 11, 6) i loptastog tijela (br. 139, T. 11, 5), kao i aa
s uleknuima p o tijelu (br. 138, T. 11, 7) i poluloptasta aa (br. 139, sl. 5).
Z djelice su sauvane s p e t primjeraka i tri forme: konina zdjelica razvraenog ruba (br. 140, T. 12, 1) te konine zdjelice s prstenastom nogom i rubom
(br. 141, 142, T. 12, 2, 3) i poluloptaste zdjelice (br. 143, 144, T. 12, 4, sl. 6). Plitice su predstavljene sam o s jedn im prim jerkom koji ima konino tijelo i dvije ukrasne ruice (br. 145, sl. 7).
Tipoloku raznolikost dopunjavaju i staklene urne (ollae cinerariae) s naredne etiri forme i to, urne tipa amfora (br. 146-149, T. 12, 5, T. 13, 1-3), urne s
omega rukama (br. 150, 151, T. 13, 4, T. 14, 1) te po jedna bikonika (br. 152, T.
14, 2) i loptasta uma (br. 153, T. 14, 3). Od devet poklopaca samo je jedan unjasti (br. 154, T. 14, 4), dok su ostali kupolastog oblika (br. 155-162, T. 14, 5, 6 ,
T. 15, 1-6.
Donesena staklena graa najveim dijelom potjee iz radionica istonog
Sredozemlja i datira se u 1. i 2. st. Uz staklenu gradu kojoj nije mogue odrediti
radionike centre, jer su takvi primjerci rasprostranjeni irom Rimskog carstva
tokom 1. i 2 . st. n. e., veina ostalih obraenih tipova i formi potjee iz staklarskih radionica istonog Sredozemlja, a datiraju najkasnije na poetak 3. st. n. e.
Izvjestan broj staklenih primjeraka potjee iz italskih radionikih centara, dok je
import iz galskih, odnosno galsko-rajnskih i panonskih radionica neznatan. Primjerci koji ukazuju na te galsko-rajnske i panonske radionice, kasniji su i potjeu iz 3. do 4. i poetka 5. st.
Za prouavanje antikog stakla u provinciji Dalmaciji posebno su zanimljivi pojedini oblici koji ukazuju na lokalne radionice. Na prvom mjestu ovdje bi
trebalo istai zvonolike boce (druga pol. 3. st. n. e.), te, ovdje nazvane, kvazi
Merkur boice. Zbog velike brojnosti primjeraka i zbog nekih lokalnih specifinosti mogue je pretpostaviti da su i etverokutne boce, kao i neki oblici balsamarija i boca, takoder produkt lokalnih staklarskih radionica u Dalmaciji.
Ovdje je svakako potrebno istai da je antika nekropola Asserije dala veoma bogat repertoar staklenog materijala mada nikada nije bila sustavno istraivana. Nakana da se ovim radom stvori slika o, ire shvaeno, lokalnoj produkciji
stakla u provinciji Dalmaciji, o importu staklene robe iz razliitih krajeva Rimskog carstva u ovu provinciju, te o ekonomskoj moi i ukusu asserijatskih stanovnika, svakako bi bila kompletnija nakon sustavnih istraivanja ovog prvorazrednog arheolokog lokaliteta.
Uz Podgrae nedaleko od Benkovca i danas stoje, usprkos prohujalim vremenima i razarajuoj moi ljudske ruke, vrsti bedemi nekadanje Asserije koja je dala
mnogobrojne izuzetno znaajne nalaze iz razliitih civilizacijskih epoha, poev od prapovijesti do srednjeg vijeka .1
30

Unato tome to se ovaj prvorazredni arheoloki lokalitet istraivao samo na pojedinim mjestima (na prostoru antikog foruma, na dijelu stambene gradske jezgre i
sjeverozapadnom dijelu bedema), te unato kontinuiranoj nastanjenosti kroz sve spomenute epohe i njima pripadajue arheoloke grae, posebno mjesto zauzimaju veoma
brojni arheoloki ostaci antike Asserije, koja je ve poetkom 1. st. n. e. postala rimski
municipij.2 Izlobene dvorane i depoi zadarskog ,3 splitskog 4 i zagrebakog Arheolokog muzeja5 obiluju sitnim arheolokim materijalom asserijatske provenijencije, dok
epigrafiki spomenici ispunjavaju lapidarije splitskog i osobito zadarskog Muzeja i
stranice Mommsenovog korpusa latinskih natpisa .4
Sva ta obimna arheoloka graa do danas nije dovoljno znanstveno vrednovana
ni iscrpljena, pa je namjera ovog rada da obrada antikog staklenog materijala Asserije, pohranjenog u Arheolokom muzeju u Splitu, bude daljnji doprinos poznavanju
drutveno-ekonomskih prilika antike Asserije .7
Antiki stakleni materijal s ovog veoma znaajnog lokaliteta dospijevao je u Arheoloki muzej u Splitu tokom proteklih godina, najvie, koliko mi je poznato, od
1928. do 1930. godine, kao sluajni nalaz, vjerojatno ee kao otkup n ;goli donacija,
bez ikakve arheoloke dokumentacije'.
To je svakako i razumljivo, jer antika nekropola Asserije, koja se pruala zapadno od Porte Trajane, do danas nije sustavno istraivana, pa je obrada antikog
staklenog materijala, koji nema sumnje potjee s nekropole, jedino mogua primjenom
tipoloko-komparativne metode .9
Arheoloki muzej u Splitu uva, koliko je to bilo mogue ustanoviti po sauvanom katalogu stakla i signaturama na staklenim predmetima ,10 162 staklena primjerka.
Sva ta graa je tipoloki i oblikovno veoma raznolika. Meutim, uz boice, boce, zdjelice, ae, kapalice, plitice, poklopce i staklene urne, balsamariji ine preko 50% cjelokupnog staklenog materijala (84 primjerka).
BALSAMARIJI su najbrojniji, kao to to pokazuju i ostali nalazi rimskih nekropola ranog perioda, jer su sastavni dio svake ranocarske nekropole mediteranskog prostora, a oblikovno ih je mogue klasificirati u nekoliko grupa: cjevasti balsamariji, zatim balsamariji jajolikog, loptastog, diskoidnog i zvonolikog tijela, te balsamariji konino spljotenog tijela.

'Opsean lanak o istraivanju u Asseriji dali su H. L ieb el, W. W ilberg Ausgrabungen in Asseria, 1, 11, Wien, 1988.
' M. Su i, Zadar u starom vijeku, Zadar, 1981.
Osim znatnog broja kamene skulpture i plastike, zadarski Arheoloki muzej uva i manji
broj ostale arheoloke grae s tog lokaliteta.
4
Osim staklene grae koja je ovdje objavljena, splitski Arheoloki muzej posjeduje i velik
broj keramikih uporabnih predmeta (vrevi, zdjelice, uljanice...), a u lapidariju Muzeja uva se i
nekoliko epigrafikih spomenika.
1 Zagrebaki Arheoloki muzej posjeduje veim dijelom sitnu arheoloku gradu.
CIL III, 10181,2. 13339,1. 13343,2. 15018-15038., 15041, 15106., 15107, 15110, 15112,
15129'\ 306 - 308;
7 Stakleni materijal iz Asserije koji je pohranjen u Arheolokom muzeju u Splitu ovom prilikom, zbog karaktera publikacije u kojoj izlazi (Benkovaiki zbomik) ima reducirani kataloki
dio. Isto tako, zbog obimne i nadasve raznorodne grae, obrada svakog pojedinog tipa, oblika ili
varijante dana je samo u osnovnim naznakama. Naime, ovo drugo znai da svaki pojedini oblik
moe biti tema za samostalni rad.
Grau je prikupljao muzejski povjerenik Novkovi, a vei dio grae je vjerojatno i prodan Arheolokom muzeju. U svakom sluaju, nekropola je doivjela znatnu devastaciju.
*
Po katalogu stakla AM u Splitu - katalog G, mogue je ustanoviti da nekoliko staklenih
predmeta pripada istoj grobnoj cjelini.
10
Signature na staklenim predmetima su ili kompletne, Ass. i inventarski broj, ili samo s
oznakom Ass.;
31

Unutar navedene podjele najbrojniji su cjevasti balsamariji (1,1-26; T 2, 1-20;


T 3, 1-12; br. 1-58;). To su male cjevaste" ili kako ih jo nazivaju, kapljiaste '2 boice
slobodno puhane iz prirodnog stakla plavkastozelenkaste boje ,13 kojima je tijelo neznatno ire od dugog cilindrinog vrata. Veoma su nemarno izraene, tako da u pravilu imaju znatan broj mjehuria zraka u stijenkama i tragova razvlaenja staklene smjese. Nemarnost izrade naroito se manifestira kod izrade tijela i asimetrinosti oboda.
Razvraen i ljevkast obod, koji postupno izlazi iz vrata, veoma rijetko zavrava prstenastim zadebljanjem. Dno je kod ovih primjeraka uglavnom zaobljeno ili ravno, a samo ponekad blago udubljeno.
Unutar ove forme, cjevastih balsamarija, javljaju se i inaice. To su primjerci s
naglaenim prijelazom iz tijela u vrat (suenje), odnosno primjerci kojima je odnos tijela prema vratu 1:1 do 1:3. Mada neki autori istiu mogunost postojanja kronolokih
razlika izmeu balsamarija sa suenjem na prijelazu iz tijela u vrat naspram primjeraka
bez tog suenja, davajui ovim drugim razvojnu prednost, ovdje te dvije varijante nisu
izdvojene, jer takve kronoloke razlike nisu sa sigurnou utvrene.
Dugo se smatralo da su stakleni recipijenti poput cjevastih balsamarija sluili za
sakupljanje suza pri oplakivanju pokojnika, po emu su i dobili, kako to kae M. C.
Calvi, romantini naziv lakrimariji. Njihova prava upotreba bila je pri obredu incineracije, gdje bi se bacali na lomau zajedno s pokojnikom, da bi posebne pomasti i tamjani koje su oni sadravali, spreavali irenje neugodnih mirisa. Stoga se u suvremenoj
terminologiji takav recipijent i naziva ungventarijum ili ee balsamarium.
Klasifikacija balsamarija openito, a samim tim i cjevastih balsamarija, u svrhu
preciznije kronoloke determinacije, kao i odredenja mjesta proizvodnje, zbog velike
m edusobne srodnosti u formi i zbog velike zastupljenosti irom Rimskog carstva, znatno je oteana. Sastavni su dio svake antike nekropole Mediteranskog prostora, posebno u 1., a i u 2 . st. n. e., a pojedine primjerke mogue je zatei i u grobovima s poetka
3. st. n. e .'\ Budui da su do sada u Dalmaciji pronaene izuzetno velike koliine cje-

11
U suvremenoj literaturi se uglavnom upotrebljava termin cjevasti balsamarij (vidi kod: 1.
Fadi, Tipologija i kronologija rimskog stakla iz Arheoloke zbirke u Osoru, Izdanja HAD-a 7,
Zagreb, 1982. Forma 2,112, bilj. 21;
V. aranovi - S vetek, Antiko staklo u jugoslavenskom delu provincije Donje Panonije, Novi Sad, 1986, grupa XI 3, 26; A. C erm anovi - K uzm anovi, Rimsko staklo, Beograd, 1987, 19;
15
Rijetki su primjerci iz bojanog stakla. Nekoliko ih se na primjer nalazi u Akvileji i Kelnu
(M. C. C a lv i, I vetri romani del Museo di Aquileia, Aquileia, 1968, 33, grupa E;)
14 C. Isin g s, Roman Glass from Dated Finds, Groningen/ Dakarta, 1957, 24, forma 8,
41, forma 27; M.C. Cal vi, o.c. 33, grupa E, T.A, 11-13; M .B ucovala, Vase antice de sticla la
Tomis, Constanta, 1968, 106, tip XLV d, br. 203 i dalje; N .S orok in a, Das Antike Glas der Nordschwarzmeerkuste, Annales du 4e Congres Jomoes Intemationales du Vere, Ravenne-Venice,
1967, T.3,8; F.F rem ersdorf, Das naturfarbene sogenannte blaugrune Glas in Koln, K6 ln,
1958, T. 82,40-41; J. adik, Grece-Roman and Egiptian Glass, Prag, 1970, T.8a; K .G oeth e r t-P o la sc h e k , Katalog der rdmischen GlSser des Rheinischen Landesmuseurns Trier, Mainz, 1977, forma 66a,b; M. V and erh oeven , Verres Romain (Ier - IIIme siecle) des Musees Curtius et du Verre d Liege, Liege, 1961, 11, grupa II, 5-13, T. I; O. V essberg, Roman glass in
Cyprus, Opusc. Archeol., 7, 1952, T. IX, 1729; L. B erger, Romische Glaser aus Vindonissa,
Basel, 1960, 74-75, T. XII, 185-188; D. H arden, Roman Glass from Karanis, Michigan, 1936,
Tip E, F, klasa XIII, fabrikacija IX, 797, T. XX (primjerci u Karanisu su zelene boje); A. Cerm a n o v i -K u z m a n o v i , Rimsko staklo, o.c., 19; V. a ra n o v i-K u z m a n o v i, o.c., grupa XI 3, 26, T. XIV; F. W elker, ArchSologische Reihe Antike GlSser, im Frankfurter Museum
filr Vor-und FrOhgeschichte, Frankfurt am Main, 1987, 30; Pere V illalb a i Varneda, Vidres
del Museum Biblic de Montserrat (I), Empuries, 45-46, Barcelona 1983-84, 204; I. F adi, Tipologija i kronologija..., o.c., forma 2,112-113; I. Fadi Antiko staklo u Arheolokoj zbirci Franjevakog samostana u Sinju, Izdanja HAD-a, sv. 8, Split, 1984, forma 5, 130-132; I. Fadi, Antiko
staklo Argyruntuma, Katalozi I, Zadar, 1986, forma 30, 36;

32

vastih balsamarija, opravdano je pretpostaviti da su ih proizvodile i lokalne radionice


stakla .15
Balsamariji jajolikog tijela iz Asserije zastupljeni su u Arheolokom muzeju u
Splitu s tri primjerka (, 13-15; br. 59-61).
Osnovne odlike ove forme su zaobljeno ili ravno nenaglaeno dno, jajoliko tijelo
i kratak cilindrian vrat. Vrat najee ima blago suenje na prijelazu iz tijela u vrat i iz
vrata u ljevkasti obod. Ljevkasti obod nemarno je i nepravilno rezan, ali poneki primjerak zavrava s tankim prstenastim zaobljenjem. Kao to je to sluaj i s asserijatskim
balsamarijima ove forme, gotovo u pravilu izrazito su tankih stijenki plavkasto-zelenkaste boje. Osim iz prirodnog stakla, balsamariji jajolikog tijela izraivani su i u boji,
kao na primjer od kobalt plavog, crvenog ili prljavo bijelog stakla.
to se tie rasprostranjenosti balsamarija jajolikog tijela, zapaa se da su veoma
rijetki, posebno u odnosu na ostale forme baslamarija. U naoj zemlji zastupljeni su sa
svega nekoliko primjeraka,"1 dok ih je u samoj Akvileji naeno oko desetak .'7 Meutim, za akvilejske primjerke M. C. Calvi smatra da ti primjerci nisu dovoljno ni brojni
ni homogeni da bi se mogla ustvrditi akvilejska produkcija'*. Na Cipru ih je pronaen
znatno vei broj, pa postoji miljenje da su se tamo i izraivali.19 0 . Vessberg balsamarije jajolikog tijela na Cipru datira na kraj 1. st. p. n. e. i na poetak 1. st. n. e., . a takvu dataciju potvruju i ostali datirani nalazi.21
Moe se pretpostaviti da je namjena balsamarija jajolikog tijela istovjetna s namjenom cjevastih balsamarija, to znai da su najvjerojatnije i oni sluili pri obredu incineracije za pohranu posebnih pomasti i tamjana, te kao dio kozmetikog pribora.
Karakteristika malih staklenih boica - balsamarija loptastog tijela, koji se u kolekciji asserijatskog stakla u Splitu javljaju sa svega 2 primjerka (, 16-17; br. 62, 63;),
blago su zaravnjeno ili neznatno udubljeno dno i loptasto tijelo koje prelazi u cilindrini vrat (odnos tijela i vrata oko 1:1). Obod je najee horizontalno razvraen s prstenastim zadebljanjem ili nepravilno razvraen i rezan. Primjerci s ljevkastim obodom
neto su mlai i rjei. Neovisno o kvaliteti stakla, loptasti balsamariji slobodno su puhani i veoma su tankih stijenki. Mada je veina primjeraka raena iz prirodnog stakla
plavkasto-zelenkaste boje, kao to je to sluaj i s loptastim balsamarijima iz Asserije,
primjena bojanog stakla u izradi baslamarija ove forme nije izuzetak, posebno ne u radionikim centrima sjeveme Italije odnosno Akvileje.
Budui da su balsamariji loptastog tijela temeljna forma puhanog stakla, smatra
se da je njihova proizvodnja zapoela pronalaskom lule za puhanje stakla ( 2 . st. p. n.
e.). Sjevema Italija je dugo imala primat u proizvodnji ove forme, ali izradu balsamarija loptastog tijela u 1. i 2 . st. n. e. preuzimaju i ostale staklarske radionice irom
O lokalnoj ili lokalnim radionicama stakla u provinciji Dalmaciji vidi kod: I. Fadi,
Tipologija i kronologija... o.c., 127; I. F adi, ^vntiko staklo... u Sinju, o.c., 141; I. Fadi, Antiko staklo o provinciji Dalmaciji, Dometi, '2, Rijeka, 1982, 61-66; I. Fadi, Antiko staklo
Argyruntuma, o.c., 8 ;
V. P akvalin, Antiko staklo s podruja Bosne i Hercegovine, Arheoloki vestnik,
XXV, Ljubljana, 1976, br. 20, T. IV, 2; V. D a u to v a -R u e v lja n , Ranorimska nekropola u
uvali Sepen kod Omilja na otoku Krku, Diadora, 6, Zadar, 1973, T XI; I. Fadi, Tipologija i kronologija..., o.c., forma 4, sl. 1/24-27, 114; Nekoliko primjeraka nalazi se i u Arheolokom muzeju
u Zadru.
M. C. C a lv i, o.c., grupa D, 32;
Ibid.
O. V essberg, o.c., 134, ovaj autor balsamarije jajolikog tijela naziva krukolikim (pe-shaped body), donosi ih pod grupom A III alfa;
10 Ibid.
*' M. C. C a lv i, o.c., 32;
M. C. C a lv i, o.c., 28-31, grupa I;
Mada je izrada ovakvih boica zapoela vrlo rano, datirani primjerci uglavnom potjeu s
kraja 1. st. p.n.e. i iz l.st.n.e.; O. V essb erg, o.c., 131;
3 - BEN KO V A KI K R A J ... Z B O R N IK 2

33

Rimskog carstva. Prvenstveno zbog duge primjene ovog oblika, a i zbog izrade slobodnim puhanjem, balsamariji loptastog tijela nisu medusobno homogeni. Openito se
moe kazati da su najbrojniji u 1. st. n. ,e.2i Nalazite u naoj zemlji dala su, koliko je
to iz literature poznato, samo pojedinane primjerke balsamarija loptastog tijela, a datiraju iz 1. i 2 . st. n. .!6
Posebnu grupu balsamarija, kako je to ve reeno, sainjavaju balsamariji diskoidnog tijela koji su u Asseriji predstavljeni samo s jednim primjerkom ukaste boje (T
3, 18; br. 64). Osim diskoidnog tijela koje prelazi u cilindrian vrat i horizontalno razvraen obod, karakteristika ovog oblika balsamarija su i veoma tanke stijenke, raene
najee iz bojanog stakla.
Balsamariji diskoidnog tijela najbrojniji su u Akvileji i na njenom irem podruju ,27 dok su u drugim dijelovima Rimskog carstva pronaeni samo pojedinani primjerci.1* M. C. Calvi smatra da su tipian proizvod akvilejskih staklarskih radionica 1.
pol. 1. st. n. e. .
Sasvim zasebna i uz cjevaste balsamarije izuzetno brojna kategorija slobodno
puhanih staklenih boica malog recipijenta su balsamariji zvonolikog tijela. U splitskom Arheolokom muzeju sauvano je 19 primjeraka ove forme balsamarija (Sl. 1., T
3, 19-24; T 4, 1-13; br. 65-84;). Zajednika im je osobina zvonoliko-konino tijelo i
dugi cilindrini vrat koji najee zavrava nepravilnim ljevkastim obodom bez prstenastog zadebljanja. Dno je kod ovog oblika u pravilu blago udubljeno, a prijelaz iz tijela u vrat naglaen suenjem. Izraivani su, bez izuzetka, od stakla plavkastozelenkaste boje.
Proizvodnja balsamarija zvonolikog, odnosno zvonoliko-koninog tijela, zapoela je na istonom Sredozemlju ,30 ali se zbog velike brojnosti ovakvih primjeraka na irem prostoru Rimskog carstva, moe ustvrditi da su njihovu izradu prenijeli staklari s
istoka ili su ih preuzele novoosnovane staklarske radionice .31 Zastupljenost balsamarija zvonolikog tijela prisutna je na irem prostoru Jugoslavije, ali brojni primjerci po14 V. D am evski, Pregled tipova staklenog posua iz italskih, galskih, mediteranskih i
porajnjskih radionica na podruju Hrvatske u doba Rimskog carstva, Arheoloki vestnik. XXV,
Ljubljana, 1976, 64;
11
P. la Baum e, Glas der antiken Welt, I, T. 57, N. 8 ; M. C. C alvi, o.c.,
grupa I, T. A, 19; A. K isa, Das Glas im Altertume, IIII, Leipzig, 1908, 330; J. adik, o.c., T.
8b; M. B u covala, o.c., 84 i dalje, tip XL, primjerci 137, 138, 139;
E. VVelker, o.c., 30; L. Berger, o.c., T. XII, 183, T. XX, 61 (183); C. Isin g s, o.c., 22,
23, 40, forma 6 i 26;
V. S a r a n o v i -S v e te k , o.c., 29, 30, grupa XI, 10, a, b; I. Fadi, Tipologija i kronologija..., o.c., 116, forma 5, sl. 1/28-30; I. F adi, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., 134,
forma 7, sl. 3/27-30; V. D a u to v a -R u e v lja n , o.c., T. XI, 32; V. P akvalin, o.c., 113 i 119,
T. X, 5; I. F adi, Tipologija i kronologija..., o.c., 116, forma 5, sl. 1, 28-30; I. F adi, Antiko
staklo Argyruntuma, o.c., forma 28, T. VIII, 5, 6 ;
M. C. C alvi, o.c., 28, 33, 34, balsamari discoide, frupa F alfa, T. A 14;
R Sunkovsky, Zur Entwicklung der r6 hrenf6 rmigen Balsamare, Jahreshefte des Osteneichischen Archi. Institutes in Wien, XLI, Wien, 1954, 20, T. 37 e; Za Ciparske i Kelnske primjerke vidi kod: M. C. C a lv i, o.c. 34 (Kelnski primjerak F. Fremersdorf smatra takoer sjevernoitalskim proizvodom);
Ibid.
"R . Sunkovsky, o.c., 106; V. D an ev sk i, o.c., 64, C. Isin g s, o.c.,91; I. F ad i, Tipologija i kronologija..., o.c., 112, forma 1, i drugi;
31 Ibid.
31 V. D am evski, o.c., 64; M. B ulat, Antiko staklo u Muzeju Slavonije, Areheoloki
vestruk, X X \, Ljubljana, 1976, 401, 402, T. VI; I. Fadi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma
31, br. kat. 123-131, T. IX, 11-19; 1. F adi, Tipologija l kronologija, o.c., 112, forma 1, T. 1,
1-2; I. F ad i, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci,.., o.c., 134-136, forma 8, sl. 4 33-36; V. ar a n o v i -S v e te k , o.c., grupa XI, tip. 4; V. D a u to v a -R u e v lja n , o.c., 196, T. XI, 42; I.
M ik u li, Antiko staklo iz Scupia i ostali makedonski nalazi, Arheoloki vestnik, XXV, LjubIjana, 1976,401, 402, T. VI; L. P le sn i a r -G e c , Sevemo emonsko grobie, Kataloziin monografije, 8, Ljubljana, 1972, T. XXXIII, grob 126/9, T. XLVII, grob 162, 4, T. CXVII, Grob 509, 5,
7, 9 T. CXXVI, grob 546, 9. T. CLI, grob 656, 13;

34

sebno su zapaeni na Jadranskoj obali. Velik broj primjeraka, ujednaenost kvalitete


izrade i oblika dozvoljavaju pretpostavku da su se i balsamariji zvonolikog tijela izraivali i u nekoj od lokalnih radionica na prostoru istone Jadranske obale.
Jedini oblik balsamarija koji na ravnom ili blago udubljenom dnu ponekad sadri ig, odnosno ime proizvoaa (PATRIMONI, VOLUMNI IANU ARI ...)14 je balsam arij konino-spljotenog tijela. Raeni su iz stakla zelenkasto-plavkaste, ukaste i
mlijene boje, slobodno su puhani i utiskivani na ig. Stijenke su im ee izrazito debele, posebno na konino-spljotenom tijelu koje prelazi u cilindrian vrat i uglavnom
iri horizontalno razvraeni obod.
Kao u Asseriji, tako i na drugim mjestima, balsamariji konino-spljotenog tijela ne ine brojnu skupinu, ve se javljaju samo s pojedinanim primjercima (T.4,14; br.
85). Radionice koje su proizvodile ovaj oblik balsamarija jo uvijek nije mogue sa sigurnou ustvrditi, meutim, postoji miljenje da su se prvotno izraivale na Cipru, u
vrijeme kad su ciparske staklarske radionice doivljavale svoj cvat (posebno u 2 . st.
n.e.).M Balsamariji konino-spljotenog tijela s igom proizvoaa PATRIMONI izraivali su se u Rimu.
U kolekciji antikog stakla iz Asserije, koje je pohranjeno u Arheolokom muzeju u Splitu, nalaze se i brojne BOCE. Oblikom su veoma razliite pa ih je mogue klasificirati na one trbuastog tijela, konino-spljotenog ili koninog tijela, spljotenog
tijela i irokog cilindrinog vrata, te one loptastog, zvonolikog, etverokutnog i cilindrinog tijela. Raritet svakako ini boca s dvostrukim recipijentom, odnosno dvojna
boca.
Medu asserijatskim materijalom, a i inae, najbrojnije su boce trbuastog tijela
(T.4, 15-16; T 5, 1-9; T.6 , 1-6; br. 86-102). Slobodno su puhane iz prirodnog stakla
plavkasto-zelenkaste boje a izuzetno su rijetki primjerci iz bojanog stakla. U debljim
stijenkama izraziti su tragovi razvlaenja staklene smjese i mjehurii zraka. Dno im je
ravno do blago udubljeno, tijelo trbuasto do trbuasto-konino, a vrat cilindrian.
Obod im je horizontalno izvijen i najee zavrava prstenastim zadebljanjem. Prijelaz
iz tijela u vrat samo je ponekad jae naglaen suenjem.
Za navedeni oblik boce smatra se da je produkt talijanskih staklarskih radionica.
Meutim, budui da u Akvileji boce trbuastog tijela ine gotovo izuzetak, proizvodnja
ovih boca moe se vezati, to se tie Apeninskog poluotoka, iskljuivo za prostor centralne Italije. Iznenaujue je, meutim, da su nalazi trbuastih boca na naem priobalnom pojasu [-] Bakar, Krk, Osor, Nin, Zadar, Starigrad, Podgrade (Asserija), Bribir,
Solin...] izuzetno brojni i uestali. Takva slika namee tvrdnju da su staklarske radionice u provinciji Dalmaciji s proizvodnjom boca trbuastog tijela snabdijevale i vjerojatno u potpunosti zadovoljavale lokalne potrebe stanovnitva. Za osnaenje ovakve
tvrdnje dovoljno je navesti samo to da katalog akvilejskog stakla donosi svega dva pri" Vidi bilj. 32: V. D a u to v a -R u ev lja n i I. F ad i;
14 Do sada najbolji pregled igova na staklenim proizvodima dao je A. Kisa, o.c., III.
* C. Bal uta, Considerations sur la Product;v>n et la Difusion du Verre dans la Dacie Superieure, Annales du Congres fntemational d'Etuue Historique du Verre. 7, Liege, 1978,97; L.
B arkoczi, Die Datierten Glasfunde aus dem II Jahrhundert von Brigetio, Folia Archaeologica,
XVIII, Budapest, 1966-67, 76, sl. 30,3 M. B u covala, o.c., 118, br. 244 V. D am evski, o.c., 65,
T.XI,4; A. Frova, Vetri Romani con Marchi, Joumal o f Glass Studies, XIII, Corning/New
York, 1971., 38-44; K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., forma 74; O. V essberg, o.c., Pl. IX, 14,
16; I. Fadi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 29, br. kat. 11-13; V. Saranovi-Svetek, o.c., 30-31 grupa XI, tip 16, A;
" V. D am evsk i, o.c., 64; C. Isin g s, o.c., 97; R. S unkovsk i, o.c., 106;
* A. K isa, o.c. 925,10;
" V. D am evsk i, o.c., 63, T.I,5; I. F ad i, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 2,
br. kat. 7-31; I. F ad i, Tipologija i kronologija..., o.c., 120, forma 11, sl. 2. 39-43; Arheoloki
muzej u Splitu i Zadru obiluju trbuastim bocama iz Solina, Nina i Zadra; (Antiko staklo Bribira
u pripremi za objavu u monografiji Bribir u antici);
35

mjerka trbuastih, odnosno trbuasto-koninih boca, te da od 1542 staklena primjerka koja su publicirana u katalogu stakla Muzeja u Trijeru, svega ih je 7 navedenog oblika boca .40 Nadalje, od cjelokupne do sada poznate grade antikog stakla u jugoslavenskom dijelu provincije Donje Panonije, samo je est staklenih primjeraka trbuastih
boca4'... Mada se navedeni oblik javlja s odreenim brojem i na drugim prostorima
Rimskog carstva ,42 naspram navedenom, antiki lokaliteti u provinciji Dalmaciji zaista
obiluju bocama trbuastog tijela .43
Boce trbuastog tijela mogue je datir^ti u 1. i 2. st. n.e ...44 Primjerci izraivani
nakon tog razdoblja razlikuju se od navedenih u nekoliko bitnih elemenata .45
Boce konino-spljotenog tijela brojna su forma staklenog materijala. U split.^kom Muzeju pohranjene su etiri ovakve boce iz Asserije (T. 6, 7 -9 ; T. 7, 1; br.
103-106).
Odlike konino-spljotenih boca su u prvom redu konino-spljoteno tijelo, zatim dugi cilindrian vrat koji se suava prema, u najveem broju, prstenastom obodu.
Dno je kod ovakvih primjeraka znatno udubljeno ili rjee ravno. Po kvaliteti stakla neto se razlikuju od ostalih srodnih formi boca, jer su veinom raene od gotovo bezbojnog stakla (blage ukaste, zelenkaste ili mlijene nijanse).
U osnovi se meusobno razlikuju po izradi konino-spljotenog tijela, tako da u
prvu varijantu spadaju primjerci s plitkim spljoteno-koninim tijelom 46 (T. 6 , 8), u drugoj su oni kojima konus nije izrazit ve zaobljen 47 (T. 6 , 7 i 9; T. 7,1). Treu skupinu
spomenute forme ine boce s izrazitom profilacijom spljoteno-koninog tijela .48
Boce konino-spljotenog tijela u starijoj literaturi obraduju se bez uvaavanja
spomenutih razlika. Naprotiv, esto se donose pod zajednikim terminom tipa svjenjaka ,40 zajedno s bocama i balsamarijima koji meusobno nemaju nikakve srodnosti. Stoga je datacija, kao i odreenje proizvodnog centra, boca konino-spljotenog
tijela veoma oteana. Meutim, neovisno o veoma irokom periodu proizvodnje i upot39 M. C. C a lv i, o.c., 57, grupa B;
40 K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 115, forma71;
41 V. a ra n o v i-S v etek , o.c., 26 grupa XI, 2, T. XII, 4 (doneseni su u grupi balsamari-

ju?)
42 M orin-Jean, La vererie en Gaule sous PEmpire romain, Pariz, 1922, 23, forma 26; C.
Isin g s, o.c., forma 16; O. V essberg, o.c., 131; M. B u covala, o.c., 56, tip XXIII; P. la Baum e, o.c., T, 57, N. 18; L. Berger, o.c., 75, No. 192-194; Pere V illalb a i V arneda, o.c., 70,
76, 82;
43 I u drugim krajevima Jugoslavije nailazi se na trbuaste boce, ali su veoma rijetki primjerci trbuastih boca 1. i 2. st. Kasniji primjerci koji se nalaze u kontinentalnom dijelu zemlje
imaju sasvim razliite karakteristike od navedene forme boca (drugaija kvaliteta i debljina stakla, drugaije dno, obod itd.). Rani primjerci nalaze se: L. P lesn iar-G ec, o.c., grob 320, 734;
I. M ik u li, o.c., grob 114; V. D am evski, o.c., 63; Vidi i biljeku 41;
44 Vidi bilj. 38-42;
4 Vidi bilj. 43;
44 A. K isa, o.c., T.A, 12, 14; O. V essb erg, o.c., 137, T.VIII; M. V an d erh oeven ,
o.c., T.XXVI, br. 112,113; M orin-Jean, o.c., forma 25,75; M. Grazia M a io li, I vetri d ella
n ec r o p o li rom ana de Le P a lazzette nel terito rio di C lase, F elix R aven n a, Firenza, 1974, 17, 21, sl. 11, 17; G. D a v id so n W ein b e rg , Evidence for Glass Manufacture in Ancient Thessaly, American Journal o f Arch., New York, sv. 66, br. 2, 1962., sl. 5; C. Balu ta , o.c., 103, sl. 1, 6-9; M. C. C alvi, o.c., 133-35, C alfa 2, T.21, 6 ; L. M arcando, Atti della
Accademia Nazionale dei Lincei, Notizie degti scavi di Antichota, serie VIII, V, XXVIII, Roma
1974, grob. 274, sl. 291, 371;
47 O. V essb erg, o.c., T.VIII, 17-19; M. Grazia M aioli, o.c., 21, sl. 20; M. C. C alvi,
o.c., 136, tip C beta 1, T. 22,3; R. S un kovsk i, Antike Glaser in Carnuntum und Wien, 1956, sl.
36 a; M orin -Jean , o.c., 21, sl. 20;
4' G. D a v id so n W einberg, o.c., T. 25, sl. I-; M. C. C alvi, o.c., 134, tip C beta 2,
T.22,4;
4 C. Isin g s, o.c., 97, forma 82 A 2; O. V essberg, o.c., 137 tip II, T. VIII; V. Dam evsk i, o.c., 65, T.XI,2,3,4, T.XII,3,4; V. a ra n o v i-S v etek , o.c., 30, grupa XI, tip 16,a,b,c,d;

36

rebe (od 1. do 3 . ili ak 4 . st. n. e .),50 to svakako proizilazi iz spomenutog globalnog


sagledavanja, mogue je ustvrditi da su asserijatski primjerci raeni krajem 1. i u 2 . st
n. e .51
Uz to to mnogi autori pretpostavljaju da su se boce konino-spljotenog tijela
proizvodile na istonom Mediteranu odnosno na Cipru ,52 sustavnija analiza ovakvih
boca i njihovih inaica, openito, a tako i na naem prostoru ,53 posebno na istonoj
Jadranskoj obali,54 nesumnjivo bi dala pozitivne rezultate o njihovoj dataciji i centrima
proizvodnje.
Boce konino-spljotenog tijela i irokog cilindrinog vrata, koje su u zbirci asserijatskog stakla u Splitu zastupljene sa svega 2 primjerka (T. 7, 2 -3 ; br. 107, 108), veoma su srodne bocama konino-spljotenog tijela, a posebno su srodne balsamarijima
istog oblika.
Zbog veoma malog broja objavljenih primjeraka nije mogue ustanoviti ni radionike centre a ni rasprostranjenost proizvodnje i upotrebe boca konino-spljotenog tijela i irokog vrata. Kvalitetom stakla i po izradi (debljina stijenki...) meusobno se
znatno razlikuju, pa se moe pretpostaviti da su ih izraivale razliite radionice.55 Ako
je suditi po malom broju poznatih i datiranih primjeraka, najvjerojatnije je da su se izraivale u 3. st. n. e .56
Boce koninog tijela, dueg cilindrinog vrata i prstenastog horizontalno razvraenog oboda, te ravnog ili ponekad blago udubljenog dna, u asserijatskoj zbirci stakla
zastupljene su sa est primjeraka (T. 7, 4 -9 ; br. 109-114). Kao i inae, ove boce raene
su s debljim stijenkama stakla, zelenkasto-plavkaste, zelene ili plavkaste boje.5
Na to da su se boce koninog tijela, kao i njima srodne boce konino-trbuastog
i trbuastog tijela, proizvodile i u provinciji Dalmaciji, upuuje veliki broj pronaenih
primjeraka, kao i njihova meusobna homogenost forme, kvalitete i izrade.58 Inae,
ovakve boce izraivane su u italskim radionikim centrima .50 S ne tako velikim brojem
primjeraka, nalaze se i irom Rimskog carstva.00

50 Vidi bilj. 46-49;


".. K isa, o.c., T.15; R. Sunkovsk i, o.c., sl. 36, b; A. C erm anovi-K uzm anovi,
Antika Dukla (Nekropole), (u daljnjem tekstu Duklja), Cetinje, 1975) Tip V, 2d; M. Grazia M aio li, o.c., 21, sl. 19; V. aran ovi-S vetek , o.c., tip XI, 16 b; V. D am evski, o.c., 65, .1,2;
Vidi bilj. 46-48; Za boce profiliranog konino-spljotenog tijela G. D avid son Weinberg smatra da su se izraivale u Grkoj, odnosno u Tesaliji;
53 A. C erm an ovi-K uzm anovi, Pregled i razvitak rimskog stakla u Cmoj Gori (u
daljnjem tekstu: Pregled i razvitak...), Arheoloki vestnik, XXV, Ljubljana, 1976., T. V,9 i 111,15;
A. C erm an ovi-K uzm anovi, Oblici i hronologija rimskog staklenog materijala iz nekropole Municipija S... (u daljem tekstu: Oblici i hronologija...), iva antika XXI, sv.l, Skopje, 1971,
294, 301, sl. 4, 19,21; V. a ran ovi-S vetek , o.c., tip 16; V. D am evski, o.c., 65, T.XI,2;
54 I. F adi, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., 128-130, sl. 1,4; I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 4, br. 33-49; Arheoloki muzej u Zadru i Splitu uva prilian
broj boca navedene forme;
55 Primjerak koji je pronaden u antikom Starigradu (Argyruntumu) izrazito je debelih stijenki mlijene boje, dok su primjerci iz Asserije izrazito tankih stijenki (ako se izuzme dno). Primjerak iz Asserije br. 106 je zelenkasto-fukaste boje, a primjerak br. 107 je bezbojan; Starigradska boca objavljena je kod: I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 5, br. 50);
C. B aluta, o.c. jog. 1\ Regeszeti Fiizetek, II, 11, 1962, Magyar Nemzeti muzeum, T6 rteneti muzeum, 1962, T. 6,3; O. V essberg, o.c., Pl.VIII,IX; Donekle odgovarajui primjerak nalazi se i kod: V. D am evski, o.c., 64, T. XI,4;
5 Primjerak 111, T.7,6 ima razvuene bijele niti u staklenoj smjesi.
581. F a d i, Tipologija i kronologija..., o.c., forma 11, T.2,39-43; I. F adi, Antiko staklo
Argyruntuma, o.c., forma 2, 7-31; I. F ad i, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., 130, forma 3; M. S u i, Muzeji i zbirke Zadra (Arheoloki muzej Zadar), Zagreb, 1954, 40 (u ovom Muzeju, koliko mi je poznato, nalazi se velik broj boca koninog tijela, a znatan broj istih uva se i u
Arheolokom muzeju u Splitu).
58 V. D am evsk i. o.c.. 63:

Premda boce koninog tijela neki autori poistovjeuju sa srodnim oblicima boca
i balsamarija razliitog recipijenta, moe ih se s veom sigurnou datirati u 1 . i prvu
polovinu 2 . st. n. e.4'
Boce loptastog tijela spadaju u sasvim neuobiajene oblike boca, pogotovo kad
je rije o primjercima koji su ukraeni reljefnim rebrima (T. 8,1; br. 115). Reljefna rebra okomito izlaze iz baze boce do sredine loptastog tijela iz kojeg je bez posebnog naglaenja izvuen pravilan cilindrini vrat.
Mada su analogije za boce loptastog tijela koje je ukraeno reljefnim rebrima zaista malobrojne, ovom prilikom je mogue izdvojiti dvije osnovne varijante. U prvu
spadaju boce, kao to je ova iz Asserije, s okomitim reljefnim rebrima od dna do sredine tijela ,62 dok u drugu skupinu spadaju primjerci kojima se rebra sputaju od korijena
vrata do sredine tijela .63 U oba sluaja radi se o radijalno postavljenim rebrima koja
nalazimo i na zdjelama i alicama tipa Zarte Rippenschalen .64
Za sada nije mogue govoriti o radionicama koje su primjenjivale jedan od naina izvedbi reljefnog ukrasa, ali je sigurno da primjerci, kao to je boca iz Asserije, pripadaju 1. st n. e.,6S a da su se boce kojima reljefna rebra idu od vrata ka sredini tijela izraivale u 4. st. n. e .66
Osim u provinciji Dalmaciji, izuzetno rijedak oblik staklenih boca predstavljaju
boce zvon olikog tijela (T. 8 , 2-3; br. 116, 117). Visina ovih boca u pravilu iznosi oko
15,5 cm, a irina oko 9,5 cm. Zvonoliko tijelo je neto manje od cilindrinog vrata, a
obod je gljivasto razvraen i prstenast. Dno je kod svih poznatih primjeraka vidno
udubljeno.
Naspram izuzetno slabim komparacijama,67 na prostoru istone Jadranske obale, ili tonije na obalnom pojasu provincije Dalmacije, pronaeno je preko 30 boca
zvonolikog tijela.6' Zbog izuzetne homogenosti svih primjeraka, zbog njihove brojnoti..., bez dvojbe se moe tvrditi da su se izraivale u provinciji Dalmaciji u drugoj polovini 3. st. n. e.6 Mada je o bocama zvonolikog tijela ve dosta pisano, one zaista zavreuju i jednu posebnu studiju s priloenom spektralnom analizom .70
60 C. Isin g s, o.c., 36, forma 16; L. Berger, o.c., 74,75; K. G o eth e rt-P o la sc h e k , forma 71; C. B aluta, o.c., sl. 2,7; L. P lesn ia r-G ec, o.c., Severno emonsko grobie, Katalozi
in monografije, 8, Ljubljana, 1972., grob 734:2,3; M. B u covala, o.c., 56, 57, tip XXIII i tip
XXIV; M.C. C a lv i,o.c., 57,58, grupa b, T.B,6 i T,12,7; 0 . V essberg, o.c., 131, slian tipu A 1
alfa; i ostali)
61 Vidi bilj. 58-60;
62 K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 148, forma 88, br. 894;
61 V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., 24, grupa VI, tip 7, br. 96, T.X,6 ; C. Isin g s, o.c., 90, forma 71 (ovdje su donesena svega dva poznata primjerka, jedan iz Pompeja u muzeju Napulja i
drugi iz Akvileje, meutim, skica formi nije pouzdana...);
64 I. F a d i, Tipologija i kronologija..., o.c., 122, forma 16, vidi i bilj. 124;
61 Vidi bilj. 62;
66 Vidi bilj. 63, primjerak iz Donje Panonije pripada sigumo datiranoj grobnoj cjelini67 Donekle analogne zvonolike boce nalazimo kod: M. B u covala, o.c., 110 i dalje (jedna
grupa datirana je u 2-3, a druga u 3-4 st.); R. S u n k ovsk i, o.c., 140, T. 22,1; Direktni komparativni materijal nalazimo kod: O. V essberg, o.c., pl. VIII, 24; G. D. W einberg, Evidence for
Glass Manufacture in Ancient Thessaly, American Joumal o f Arch., New York, sv. 66, br. 2,
1962, 129, 130, T. 27, sl. 10; F. Frem ersdorf, E. P olon yi-F rem ersd orf, Die Farblosen
Glaser der Friihzeit in Kln, Die Denkmaler des Rdmischen in Kdln, IX, Koln, 1984., 48,117; A.
C erm an ovi - K uzm anovi, Oblici i hronologija... o.c., 294, sl. 4 i sl. 17; A. C erm anovi
- K u zm an ovi, Pregled i razvitak rimskog stakla..., o.c., 190, T. V, 11; I. F ad i, Kasnoantiki
stakleni materijal iz Muzeja u Cresu, Histria Archeologica, (u tisku); I. Fadi, Rimsko staklo u
provinciji Dalmaciji, Dometi, 12, Rijeka, 1982., 61-66; I. Fadi, Antiko staklo u Arheolokoj
zbirci..., o.c., forma 1; I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 1, 1-6;

Vidi bilj. 67, odnosno kod: 1. F ad i, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., bilj.
16-20 i 23;
38

Problematiku koja se javlja kod izuavanja boca kvadratinog tijela na ovom je


mjestu mogue samo naznaiti. Naime, kako to pokazuje i sedam primjeraka kvadratinih boca iz Asserije (T. 8, 4 -5 ; T. 9, 1-4, sl. 2, br. 118-124), razlike i osobitosti unutar boca ove forme su brojne. Postoje na primjer primjerci koji su puhani u kalup (kao
br. 118, 122, 124), naspram onih koji su slobodno puhani (br. 119, 120, 121, 123), to se
oituje u razliitoj debljini stijenki.71 Pojedine boce, nadalje, na dnu sadre ig proizvoaa u vidu razliitog simbola (br. 118, 122, 123) ili imenom proizvoaa (br. 124; AEMILIUS BLASTIUS). Razlike su vidne i u izradi ruke, oboda, ramena, zatim u veliini, kvaliteti stakla itd .72
Zbog navedenog mada je D. Charlesvvorth o bocama kvadratinog tijela napisala jednu ozbiljniju studiju, obradivi 97 primjeraka,73 definiranje pojedinih kategorija i
njihovih radionikih sredita, kao i precizna kronologija, jo nisu rijeeni.
S
obzirom na veliku brojnost kvadratinih boca na pojedinim nalazitima na irem prostoru Rimskog carstva,74 a i zbog nepotpunog uvaavanja pojedinih specifinosti, miljenja o njihovom porijeklu su podvojena .75 Kao centri proizvodnje navode
se i Sirija, kao i Cipar, zatim Galija, a mogue i sredinja Italija.76 Ipak se vei broj autora zalae za galsko porijeklo kvadratinih boca, kao to se i openito smatra da su se
proizvodile u 1. i 2 . a mogue i 3. st n. e .77
Svakako bi detaljna obrada zaista brojnih etvrtastih boca na istonoj Jadranskoj obali (najvjerojatnije preko 200 primjeraka) i ostalog komparativgog materijala irom Rimskog carstva rijeila pitanje kronoloke determinacije pojedinih varijanti kao i
provenijenciju tih primjeraka. Takva studija bi trebala potvrditi dosadanje pretpostavke o njihovoj lokalnoj izradi.7*
Proizvodom, vjerojatno galskih staklarskih radionica, mogu se smatrati cilindrine boce koje su u Asseriji zastupljene s dva primjerka (T. 10, 1-2; br. 125, 126). Njihove karakteristike su visoko cilindrino tijelo, kratak cilindrian vrat na izrazitom ramenu, razvraen i prstenast ili ak dvostruko prstenast obod (kao bn 126), te dvorebrasta

6 Osim ve datiranih primjeraka, precizniju dataciju zvonolikih boca u Dalmaciji omoguava jedan primjerak koji je pronaen prilikom zatitnih istraivanja srednjovjekovne (i antike)
nekropole u Biljanima Donjim (Trljuge) na lokalitetu Prine. Boca je nadena u skeletnom grobu
3, zajedno s novcem Klaudija II, s glinenom svjetiljkom i prstenom.
70 Vidi bili. 67, 68 ;
71 Puhane u kalup su znatno debljih stijenki;
71 Ruke mogu biti trakaste, trakaste dvorebraste, iroke trakaste s nizom kanelira..., obod
je uglavnom prstenast, ali moe biti i dvostruko prstenast, gljivast..., rame je naglaeno ili okomito, a visine variraju od oko 5-6 cm pa do oko 30 cm visine;
71 D. C harlesw orth , Roman Square Bottles, Joumal o f Glass Studies, VIII, Coming /
New York, 1966;
74 A.D. F ra n ciscis, Vetri antichi scoperati ad Ercolano, Joumal o f Glass Studies, V.
Corning / NY, 1963 137-139; C. Isin g s, o.c., 63, square bottles, forma 50; M. Vanderhoeven, Verres Romain (1 er-II me siles) des Musees Curtius et du Verre a Liege, Liege, 1961, 50,
grupa XV; M. C. C alvi, o.c., 83, hydriae, grupa C; M orin-Jean, o.c., 59 i dalje, bouteille
prizmatique, forma 14, 15, 16; K. G orthert - P o la sch ek , o.c., 193, Vierkantige Flaschen,
forma 114; S. H. Auth, Glass at Newark Museum, Newark, 1976., 110, square bottles 128; L.
Berger, o.c., T. 13, 199, 200; N. S orok in a. o.c., 77, T. 3,30-35; F. Frem ersdorf, o.c., 51, 52,
T. 116, 117; R. S un kovsk i, o.c., T. 10, b (krivo nazvane Merkur flaama; J. adik, o.c., T.
10, a, c;D . H arden, o.c., 273, T. XX, br. 757 (primjerak s uleknutim stranama); O. V essberg,
o.c., 125, 126, T. 6, 1-5 i T. XXIV 119, grupa A III alfa i A IV, kvadratine boice ciparskog tipa;
71 N. Sorok in a, o.c., 77; V. Danevski, o.c., 64; i drugi;
76 Vidi bilj. 73 i 74;
71 M orin-Jean, o.c., 59; V. D a n ev sk i, o.c., 64 i drugi;
7 I. F ad i, etvrtaste i poligonalne boce iz Arheolokog muzeja Istre u Puli, Izdanje
HAD-a, 11/2, Arheoloka istraivanja u Istri i Hrvatskom primorju, Knjiga 2, Pula 1987. (u tisku); I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 8, 53-62; I. F ad i, Tipologija i kronologija..., o.c., 117, 118, forma 9;
39

trakasta ruica. Cesta pojava na cilindrinim bocama su i jedna ili vie horizontalno
graviranih linija uokolo tijela (br. 126).
Ovakve boce, kao i drugu varijantu, zdepaste cilindrine boce jednake irine i visine, mogue je datirati na 1. i u 2 . st. n. e .79
Veoma rijedak primjerak staklenih boca predstavljen je u kolekciji stakla iz Asserije, a iz fundusa stakla Arheolokog muzeja u Splitu, bocom s dvije - dvojna boca (sl. 3, br. 127).* Radi se naime o trbuastoj boci ije je tijelo odvojeno u dvije
komore jednom tankom okomitom staklenom stijenkom. Vrat je takoer dvostruk i
sastavljen od dvije cijevi.
Ovakve boce s dvije komore sainjavaju kategoriju recipijenata ije su forme veoma razliite. Stoga je svaki primjerak gotovo jedinstven i nema direktnih analogija.
Tako na primjer postoje kvadratine boce s dva odjeljka koje su izraivane i u glini ,81
zatim aribalosi s dvije komore *2 i dvodjelni vrevi81. Slini vrevi naeni su i s tri pregratka, odnosno s tri lijevka na vratu.84
Bliska boca asserijatskom primjerku, s dvije komore, naena je u Akvileji, 85 a jedan primjerak potjee s nekropole Duklje (Doclea) u Crnoj Gori8*. Dvodjelna boca iz
Duklje dio je grobne cjeline datirane u drugu polovinu 1. st. n. e. Mogue je da istom
periodu pripada i boca s dvije komore iz Asserije.87
Boice malog etvrtastog i poligonalnog tijela (esterokutnog i osmerokutnog), s
izrazito dugim i uskim cilindrinim vratom i horizontalno razvraenim prstenastim
obodom , ovdje su nazvane pseudo boice." To je uinjeno iz razloga to su
se pod formom tzv. Merkur boca, koje su konvencionalno nazvane tako zbog estog
prikaza boga Merkura na bazi tih staklenki, obraivale i male boice etverokutnog,
estorokutnog i osmerokutnog tijela. One oblikom nalikuju tzv. Merkur bocama,
mada su te slinosti veoma povrne. Prije svega, za razliku od Merkuv boca, malih
su dimenzija (o 10-14 cm visine), uglavno'i tankih stijenki (posebno esterokutne i os-

79 Eng. Cylindrical bottle, njem. ZyUndrische Kannen, franc. bouteilles cylindrique, rumunj. cani cu cilindric; M. C. C alvi, o.c., 82, naziva ih hidrijama?; C. Isin g s, o.c., 67,
forma 51 a; K. G oethert - P olasch ak , o.c., 200, forma 118 a; M. B u covala, o.c., 29, Tip
IV; L. Berger, o.c., 78; M. V an d erh oeven , o.c., 66-68, grupa XVI; M orin-Jean, o.c., 53,
forma 8 ; F. F rem ersdorf, o.c., 32,48; R. S un k ovsk i, o.c., 21; L. P lesn ia r-G ec, o.c. grob
744; Nekoliko ovakvih boca nalazi se i u Arheolokim muzejima u Splitu i Zadru;
* Ova forma se kod starijih autora naziva dilecythes, a taj naziv preuzela je i M.C. Calvi, o.c., 75,76, za dvojnu bocu iz Akvileje;
81 M orin -Jean , o.c., 63-64, forma 15 (donosi kao varijantu kvadratinih boca);
81 M orin-Jean, o.c., 87,88, forma 35, donosi kao varijantu aribala i smatra ih dosta ranim primjercima, a nabraja tri primjerka dvodjelnih aribala iz Muzeja u Bonu i jednog kojeg donosi A. K isa, o.c., 323, fig. 61, koji se nalazi u Zbirci Niessen u Kolnu (trodjelna);
81 M orin -Jean , o.c., 102, forma 46, donosi kao varijantu forme 45, kao analogije donosi
jedan primjerak iz Orangea u Muzeju u Avignonu, zatim jedan primjerak iz Sirije u Muzeju Luvr,
te jedan primjerak iz Arheolokog muzeja u Reimsu;
84 M orin-Jean, o.c., 120, forma 63, donosi kao varijantu forme 62 (primjerak je stri odjeljka, a analogije navodi u Muzeju u Trevesu u Bonu i u Kolnu;
M.C. C a lv i, o.c., 75, 76, kat. 187, T. C,12;
A. C erm anovi - K uzm anovi, Inventaria Archeologica, Jugoslavija, fascicule 8,
1965 Le necropole Romaine a Duklja (Doclea) per de Titograd en Montenegro, Y 68,4, tombe
323, grob je datiran u drugu polovinu 1. st. n. e.;
87 Svi objavljeni primjerci kod Morin-Jeana, koji samo donekle mogu posluiti kao komparativni materijal, nisu nam dovolini za kronologiju, tim vie to se autor kod obrade svih staklenih
predmeta sluzi veoma irokom datacijom (Romain I i Romain II);
** LF literaturi koja se bavi problematikom izuavanja antikog stakla, pod tzv. Merkur
bocama ili boicama obradivane su razliite manje ili vie srodne kategorije staklenih primjeraka.
Takav zajedniki tretman u izuavanju u biti ipak razliitih primjeraka, rezultirao je irokim kronolokim odrednicama cijele grupe staklenih predmeta, te s nemogunosti spoznaje proizvodnih
centara za svaku pojedinu kategoriju (vidi npr. B. K irigin, Merkur boice iz Arheolokog muzeja u Splitu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXIL, Split, 1980, 61-65);

40

merokutne), drugaije kvalitete stakla, a na bazi nikada nemaju reljefni prikaz boga
Merkura. Odnos tijela i vrata, kod ovdje nazvanih pseudo Merkus boica, uvijek je
1:1 do 1:2, dok je tijelo kod Merkur boca uvijek vee u odnosu na vrat.M Dakle, pseudo Merkur boice je neophodno, zbog svega navedenog, izuavati izdvojeno od
Merkur boca. ak bi se unutar ove grupe posebno trebale izuavati one etverokutnog (t. 10,3, br. 128) i izdvojeno esterokutnog i osmerokutnog tijela (T. 10,4, br. 129).
Ovo posljednje iz razloga to je primjeeno da su esterokutne i osmerokutne pseudo
Merkur boice brojne na istonoj Jadranskoj obali, dok su na drugim antikim nalazitima gotovo raritetne., To svakako jo jednom potvruje neke lokalne specifinosti
Jadranskog prostora i mogunost postojanja vlastitih staklarskih radionica u provinciji
Dalmaciji.
Oba primjerka pseudo Merkur boica iz Asserije (T, 10,3-4; br. 128. 129) objavljeni su u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku, zajedno s ostalim bocama
ove forme iz splitskog Arheolokog muzeja. Nekropola Argyruntuma (Starigrad kod
Zadra) dala je 9 primjeraka pseudo Merkur boica ,92 a jo znatan broj istih nalazi se
u Arheolokom muzeju u Zadru. Svega jedan primjerak uva se u Arheolokom muzeju Istre u Puli. 4
Uzevi u obzir sav komparativni materijal i irelevantne pokazatelje, etverokutne pseudo Merkur boice mogue je datirati na kraj 2. do u rano 4. st. n. e.,,> Za esterokutne i osmerokutne boice ove forme postoji mogunost, kako je to ve reeno, da
su izraivani u provinciji Dalmaciji, najvjerojatnije krajem 3. st...
Vretenaste boice, koje na sredini tijela imaju proirenje, javljaju se s nekoliko
varijanti. Naime, obod im moe biti prstenasto zaobljen, ljevkast s prstenastim zavretkom, profiliran ili ravno rezan. Varijacije su uoljive i u samom obliku tijela9' kao i u
veliini pojedinih primjeraka (od 12 - 60 cm visine).
U Asseriji su zastupljene dvije razliite vrste ovih boica (T. 11,1-2; br. 130, 131).
Prva je znatno ireg recipijenta i s izrazitim proirenjem na sredini tijela, a obod, koji
zavrava prstenasto, izrazito je ljevkast (T. 11,1; br. 130).
Ovakvi primjerci najvjerojatnije su sluili za isisavanje mlijeka kod upaljenih dojki dojilja, to bi se postizavalo stvaranjem vakuma u boici, naslonjenoj na bradavicu
dojke, dok bi zapaljeni predmet sagorijevao u recipijentu . Ovakve primjerke mogue
je datirati na kraj 3. i u 4. st.
I. F adi, Cetverokutne i poligonalne boce..., o.c., forma 5, a, b;
90 Ibid.
B. K irigin , o.c., 61-65, kat. 1, 3, sl. 1,1 i 3;
" I, F ad i, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., 71-79, T. V, 9-11, T. VI, 1-6;
Primjerci potjeu s nekropola Zadra i Nina;
** I. F adi, etverokutne i poligonalne boce..., o.c., forma 5b;
Trois millenaires dart verrier a travers les collestions publiques et privees de Belgiqiie,
Catalogue general de I exposition (u daljem tekstu: Trois millennaires dart verrier...), Liege,
1958, br. 80 i 81; Isti se nalaze kod: M. V an d erh oeven, o.c., br. 114, 115; K. G oethert P olasch ek , o.c., forma 105; Glass from the ancient World, The Winrield Smith collection
(Aspeciai exhibition), Coming / N.Y., 1957, 135; A. K isa, 780-786; C. Isin g s, o.c., 100, 101;
M orin-Jean, o.c.,70;L. Barkoczi, Die datierten Glasfunde aus dem 3-4 Jahrhunder von Brigetio, Folia Archeologica, XIX, Budapest, 1968, sl. 29,1; M.C. C alvi, o.c., br. kat. 142, 143, T. B
5; O. D o p e lfe ld , ROmisches und FrSnkisches glas in Kdln, Kln, 1966, sl. 57; Regeszeti fiizetek, ser. II - 11, Magyar Nemzeti Muzeum, 1962, T. XII, 1, 3, 5; E. B. D usen b ery, Ancient
Glass from the Cemeteries of samotrace, Joumal o f Glass Studies, IX, Coming / N. Y., 1967, 43,
44, sl. 29; C. Isin g s, Roman Glass in Limburg, Archaeologica Traiectina, IX, Groningen, 1971,
11, br. kat. 16, sl. 1. 16;
** Vidi bilj. 92, 94 i 95; V. D am evsk i, o.c., 65, T. VII, 4;
a) iri recipijent sa naglaenijim proirenjem na sredini tijela, b) sasvim izdueni kapljiasti recipijent s blaim proirenjem na sredini tijela, c) izrazito vretenasti oblik s uleknutim uzdunim stijenkama (oko 4 uleknua).
*' Slini recipijenti za istu namjenu sluili su i u novijim razdobljima;
" I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., 12, 31, forma 11, T.VI, 7-9, br. kat. 80-82;
41

Primjerci koji se javljaju neto ranije od spomenute varijante imaju izrazito izdueno tijelo (kapljiasti zavretak i postpuno, blae proirenje na sredini tijela). Datiraju
se od kraja 2. do u 4. st.' (T. 11,2; br. 13J). Njihova namjena nije sasvim poznata, ali
po nalazima u Egiptu, gdje im je najvjerojatnije i zapoela proizvodnja, zna se da su
bile ovjeane i omotane u pletenu slamu .101
Za vretenaste boice se openito smatra da su egipatskog porijekla, mada su najraniji primjerci pronaeni u Dura-Europosu (2. - 3. st.). U 3. i posebno 4. st. ova forma
postaje omiljena u Galiji, odnosno na rajnskom i podunavskom prostoru .102
Sasvim neobinu formu staklenog materijala predstavlja KAPALICA - infundibulum (T. 10,5: br. 132). To su obino, manje ili vie, stilizirani zoomorfni oblici, oblici
p tic e s krunim i troljevkastim obodom (na mjestu glave), a ponekad taj cblik zavrava
i u obliku ptije glave. Najee se na kraju stiliziranog repa nalazi mali otvor za ukapavanje ili isisavanje tekuine .103 Svi primjerci su slobodno puhani, u pravilu od prirodnog stakla, pa je stoga teko izdiferencirati radionice i odrediti vrijeme njihovog nastanka.10*
Namjena im je jo uvijek nejasna. Tee prihvatljiva pretpostavka je da su sluile
kao sisaljke za djecu, jer su esto pronalaene u djejim grobovima.'0S Vjerojatnije je
da su sluile u farmaciji za precizno doziranje tekuine. Openito je prihvaeno da je
ovakav zoomorfni ifundibulum bio u upotrebi od 1. do 4. st. na cijelom prostoru Rimskog carstva'06. Primjerak iz Asserije mogue je, po nekim njegovim karakteristikama,
ipak, smatrati ranijim proizvodom ( 1. do 2 . st .).107
Od tipova staklenog posua u kolekciji asserijatskog stakla, koje je pohranjeno
u Arheolokom muzeju u Splitu, posebnoj tipolokoj skupini spadaju AE (sl. 4-5, T.
11,3-7, br. 133-139). Svih sedam primjeraka aa iz Asserije meusobno se sasvim razlikuje, te ine sasvim zasebne forme.
Na neki nain, svjetski raritet predstavlja konina aa. Ovakve konine ae s
reljefnom dekoracijom tzv. lotosovog pupoljka, poznate su iz domae i svjetske litera,<> Ibid.; Antike GlSser, Kassel, Staatliehe Kunstssammlungen, 1975, 71, 72, 138-140; S.
A uth, o.c., 116, 117, br. 140, 141; L. Bark 6 czi, Die datierten glasfunde aus dem II. Jahrhundert von Brigetio, Folia archaeologica, XVIII, Budapest, 1966/67, 77, sl. 29,4; M. B u covala,
o.c., 126 i dalje, tip XLVIII, e, br. 260-271; C. C alvi, o.c., 152, grupa A, br. 323, 324; A. Cerm a n o v i-K u zm a n o v i, oblici i hronologija..., o.c., 129, fig. 3,15; A. C erm anovi-K uzm a n o v i, Antika Duklja, o.c., 169-170, Tip V/4; O. D o p p e lfe ld , o.c., 67; K. G oethertP o la sch ek , o.c., 142, forma 85; S. Petru, Rimsko staklo Slovenije, Arheoloki vestnik, XXV,
Ljubljana, 1976, Rgeszeti fiizetek, II, o.c., T. 11,9, T.III, 4,9; O. V essberg, o.c., 30-32; A. Cerm a n o v i-K u zm a n o v i, Rimsko staklo, Nauna knjiga, Beograd, 1987, 22, sl. 73; 29, tip 9,
., 6 ; E. W elker, ArchSologische Reihe Antike GlSserim Frankfurter Museum fiir Vor-und
FrOhgeschichte, Frankfurt am Main, 1987, 31, grupa 30; Pere Villalba i Vameda, o.c., 198, 201,
11, 12;
D. H arden, br. 692, i fig. 4 d;
101 V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., 29, grupa XI, 9; i drugi;
'3 O varijantama Ijevka za ukapavanje vidi kod: V. S aran ovi-S vetek , o.c., bilj. 73,
74;
4 Zbog slobodnog puhanja, stilizacija ptica je sasvim sluajna, pa je izrada oboda moda
najbolji indikator vremena i prostora nastanka.
,0 V. S a r a n o v i -S v e te k , o.c., 25, Tp IX, 1;
166 C. B aluta, o.c., 105; L. B arkoczi, o.c., 78, sl. 30,2; M. B u covala, o.c., 78, 79, tip
XXXVI, 123-126; M. B ul at, Antiko staklo u Muzeju Slavonije, Arheoloki vestnik, XXV, LjubIjana, 1976, 89, br. 10; C. C a lv i, o.c., guttus, grupa c,d; M.T.F. C an ivet, I vetri romani di cornus conservati al Museo di Cagliari, Joumal o f Glass Studies, XI, Coming / N.Y., 1969, 22, br.
7,8; E.B. D u sen b ery , o.c., 48, fig. 49; G. M ariacher, T. F o rla ti, I vetri antichi del Museo
di Zara depositati al Correr, Bollettino dei Musei Civici Veneziani, VIII,1, Venezia, 1963,76; S.
P etru, P. Petru, Seviodunum (Dmovo pri Krkem), Ljubljana, Narodni muzej, 1978, T.XXV,
5-7; Rigszeti fOzetek, o.c., XLIII,7, 9-11; O. V essberg, o.c., gutti, 4,5; V. D am evsk i, o.c.,
T.111,2; V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., 25; A. C erm an ovi-K u zm an ovi, Antika Duklja,
oc.., 173, grupa VII (grob 316); I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., 139;
107 C. Isin g s, o.c., 45, forma 31;
42

ture kao skuplje staklene izraevine, a imitiraju pupasto metalno posue . Dekoracija na asserijatskom primjerku sastoji se od pet horizontalnih nizova reljefnih ispupenja nalik bademu (lotosovom pupoljku) i od etiri niza horizontalno postavljenih krunih ispupenja koja se nalaze izmedu bademastog ukrasa 108 (sl. 4, br. 133).
Takav nain ukraavanja, s raznim varijacijama,109 nije nikakva posebitost kod
ove forme. Asserijatski primjerak konine ae od prozirnog zelenkastog stakla, moe
se smatrati svjetskim raritetom po najniem frizu ispod lotosovih pupoljaka, koji, takoer u niskom reljefu, donosi etiri muke m aske :110
1. golobradi lik s frizurom na razdjeljak,
2 . kosmati i bradati ,
3. lik s elavom glavom i velikim otvorenim ustima,
4. bradati i elavi lik.
Ispod ruba staklene ae je horizontalno usjeena linija, a na dnu su dva kruga i
toka u sredini.
Uz pojedinane, ali ipak donekle brojne analogije za ovu formu ae, ni jedan
komparativni primjerak, uz brojne varijante u izradi,111 nema prikaze maski.112 Inae,
ovakve konine ae s lotosovim pupoljcima, datiraju se u 1. st. n. e. Izraivane su na
istonom Sredozemlju, odnosno u Siriji (Sidon ) .113
ae ili lam pe u obliku roga 114(T. 11,3, br. 134) kasni su oblik staklenog pribora
i, neovisno o nainu njihove izvedbe, datiraju se u 4. i rano 5. st.115 Izraene su od razliite kvalitete i u razliitim debljinama stakla, manje i vie konine. Osim neukraenih,
kao to je to sluaj s aserijatskom lampom, ukraavane su s horizontalno graviranim linijama, razliitim graviranim ornamentima, kao i kapljiastim reljefnim aplikacijama116. Ove posljednje karakteristine su za Crnomorski prostor,11 dok ostale izvedbe
vjerojatno pripadaju rajnskim staklarskim radionicama11'
Cilindrine ae s zaobljenim i blago udubljenim dnom puhane su u kalup (T.
11,5, br. 136). Rub im je ravan i rezan. U okolo cilindrinog tijela ukraene su gravira10' Antiki teatar na tlu Jugoslavije, Novi Sad, 1979, (B. K irigin), 236, br. kat. 476;
Vidi kod: L. Berger, o.c., T.8, 129-138; zatim kod: I. Fadi, Tipologija i kronologija..., o.c., 124, forma 19; S. G lu ev i, Neki oblici staklenog materijala iz antike luke u Zatonu kraj Zadra, Arheoloki vestnik, XXV, Ljubljana, 1976, 256, forma 1, T.1,1-2,
lle. Antiki teatar na tlu Jugoslavije, o.c., (B. K irig in ), 236;
111 Vidi bilj. 109;
112 C. Isin g s, o.c., 45, forma 31; S. Auth, o.c., 78; E. D usenbery, o.c., 12-13, sl. 5; P.
La Baume, o.c., T. 45,2; N. S orokin a, o.c., 75, T.2,8; O. D o p p e lfe ld , o.c., 34, 35, T.18; A.
K isa, o.c., 647, sl. 272 d; M orin-Jean, o.c., 139, fig. 186, forma 104; Antike GlSser, o.c., br.
33,T. 8 ; M. B u covala, o.c., 52, 57a,b; Glass from the Ancient World, o.c. 58,71; G. Savage,
Glas, Stuttgart, 14; V. D am evski, o.c., 65,T.XII, 5 (primjerak iz Asserije); G. M ariacher, I
vetri antichi del Museo di ZARA, depositati al Correr, Bullettino dei Musei civici Veneziani, 8,
br. 1, 1963,5-6, sl. ll.isti primjerak objavljen je kod G. M ariacher, L'arte del vetro dallantichiti al Rinascimento, Milano, 1966,37, br. 14; I. F adi, Tipologija i kronologija..., o.c., 124, forma 19; S. G lu ev i, o.c., 256, forma 1;
1.1 Vidi bilj. 112;
114 Ovakve ae se esto nazivaju i lampama, jer se pretpostavlja da su se ili vjeale ili drale na stalcima, te su tako sluile kao jedna vrsta uljanica (1 u min): npr. kod O. V essberg, o.c.,
1., 11; D. H arden, o.c., klasa VI, pl. V, 436, 449;
1.1 Vidi bilj. 114 i C. Isin g s, Roman glass in Limburg, Archaeologica Traiectina, IX, Groningen, 1971, 72, fig. 16,47; M. V anderhoeven, Verres Romains tardifs Merovingiens..., o.c.,
61-65, grupa 15, br. 61 -68 ; A. K isa, o.c., T.E, 314,315; Regeszeti fUzetek, o.c., T.XXXIV,
XXXV; K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 74, br. 314-319, forma 54; K. Sorokina, o.c., abb.74,
11; C. Baluta, o.c., 105, fig. 55-57; N. S orok in a, Die NuppenglSser von der Nordkflste des
Schwarzen Meeres, Annales du 5e Congres Intemational d'Etude Historique du Verre, Prague
1970, Liege, 1972, 74, tip III; V. a ra n o v i-S v etek , o.c., grupa III, 8, T.IV, 1-4; M orin-Jean, forma 107;
,u Vidi bilj. 115;
" N. S orok in a, Die NuppenglSser von des Schwarzen Meeres, o.c., 74;
n* Vidi npr. kod: V. S aran ovi-S vetek , o.c., grupa III;
43

nim paralelnim horizontalnim linijama. Veina ih je izduenih, ali ima i primjeraka koji su jednake visine i irine pa nalikuju alicama .119 Naspram spomenutih cilindrinih
alica koje su, uslijed puhanja u kalup, debelih ukastozelenkastih ili zelenkastoplavkastih stijenki, javlja se i posebna skupina ovakvih aa, vjerojatno slobodno puhane.
Stijenke su im izrazito tanke i imaju izraenu nogu .120
Cilindrine ae s zaobljenim dnom i s graviranim horizontalnim linijama uokolo tijela datiraju se u 1. st. n. e., a radionice koje su ih proizvodile za sada su jo uvijek
nepoznate .121
Cilindrine ae poput primjerka iz Asserije (T. 11,4, br. 135), meusobno se zaista znatno razlikuju. Razliitog su vremena i mjesta nastanka, pa ovom prilikom nee
biti mogua njihova detaljnija komparativna obrada.
Za razliku od cilindrinih aa, aa bavastog oblika (T. 11,6, br. 13) nema ni
priblinih komparacija u dostupnoj literaturi. Donekle bi se mogla usporediti, po obliku recipijenta i reljefnim prstenastim obruima uokolo tijela, s bocama s jednom
drkom, koje se datiraju na sredinu 4. i prvu polovinu 5. st.122 ae sline navedenim,
samo s znatno manjim otvorom, datiraju se u drugu polovinu 4. st.12S a pojedini primjerci s rukom (alice) datiraju se u 2 . do 3. st .124
ae s uleknuima (depresijama) p o tijelu (T. 11,7, br. 138), koje su srodne takvim alicama i zdjelicama, raene su od prirodnog stakla plavkastozelenkaste boje.
Rub im je rezan a dno udubljeno. Stijenke su im izrazito tanke. Ovakav tip staklenog
posua datira se u 1. do 2 . st. n. e.12S
Poluloptasta aa (sl. 5, br. 139) izraena je od smede bojenog stakla i veoma je
rijedak primjerak staklenog materijala .124 Po skromnim analogijama m ogue je datirati
na sredinu 1. st. n. e .127
Sve ZDJELICE iz Asserije (5 primjeraka, T. 12,1-4, sl. 6 , br. 140-144) donesene
su u tri varijante, mada je mogunost za njihovu diferencijaciju vea. Naime, one gotovo svaka pojedinano mogu predstavljati zasebnu varijantu. Njihova je obrada ve
publicirana, zajedno s ostalim zdjelicama iz Arheolokog muzeja u Splitu ,128 pa e se
ovdje iznijeti samo osnovne naznake. Konina zdjelica s razvraenim rubom (T. 12,1,
br. 140) datira se u 2. do 3. st., a pretpostavlja se da bi mogla biti produktom Danubijskih i Rhinelandskih staklarskih radionica .12'1

* Vidi npr. kod: O. D o p p e lfe ld , o.c., grupa 2.5., sl. 31 (datacija - prva pol. l.st.n.e.);
120 Vidi kod: S. G lu ev i, o.c., 260, forma 7, T.3,7-8, T4,l;
121 C. Isin g s, o.c, 44, forma 29; M .C.Calvi, 52, 53, T.6,4; E. D u sen b ery, o.c., 46

fig.39; L. B erger, o.c., 43, T6,96; Antike GIaser,o.c., T.8,34; Regeszeti Fuzetek, T.31,4; M. Buco v a la , o.c., 45, sl. 41,42; K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., forma 58b; A. C erm anov-K uzm a n o v i, Rimsko staklo, o.c., sl. 46; S. Gluevi, o.c., 260-262, forma 6, T.3,1-6- L. Plesnia r-G ec, o.c., grob 253, 21, grob 328, 3, grob 539, 8, grob 700, U; O. V essb erg, o.c., 159;
122 M. V and erh oeven , Verres Romains tardifs et Merovingiens... o.c., 52, pl. XIV, 53;
K. G o e th e r t-P o la sc h e k , o.c., 202, forma 121, (sredina 2, do sredine IV st.; Antike Glaser, 99,
T.24, G5; i drugdje);
121 K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 149, forma 92a;
124 O. D o p p e lfe ld , o.c., grupa 3.7, 108;
,2S M. B u covala, o.c., tip XV, 88, 89, fig. III; V. D am evski, o.c, T.X,3; D. Harden,
o.c., klasa V, 391; C. Isin g s, o.c, 46, forma 32; G. M ariacher, T. F orlati, o.c, 13 fig 19
G. M ariacher, o.c, fig. 29; O. V essberg, o.c, T.IV, 13, 14; I. Fadi, Antiko staklo
Argyruntuma, o.c, forma 20, T. VII, br. 94;
U6 A. von Saldern, Ancient Glass in Split (11. finer pieces from our collection), Journal
o f Glass Studies, VI, Coming/N.Y, 1964, 44, br. 6 ; B. K irigin, Roman Glass BowIs from the
Archeological Museum at Split, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 77, Split, 1984,
127, grupa VIII, 1, br. 41, .11;
. ... M3:da forma 12 kod C. Isin g s, o.c.; B. K irigin , Roman Glass BowPs..,
o.c., bilj. 53;
,2 B. K irigin , Roman Glass.., o.c., 121-131, T.IX-XIV,2 Ibid., 127, grupa VII, T. XII, 39;
|
44

Zdjelice s prstenastom nogom i rubom (T. 12,2-3, br. 141-142) zastupljene su s


jednim ranijim primjerkom (T. 12,2, br. 141), koji se datira u 1. st. n. e .,130 dok je primjerak sa zaobljenim tijelom (T. 12,3, br. 142) u upotrebi i u 2. st. n. e .131
U poluloptaste zdjelice spadala bi dva primjerka iz Asserije. Prvi je poluloptasta
zdjelica omamentiranog tijela, gravirana polukruiima, krugovima i linijama uokolo
tijela1 (T. 12,4a, b, br. 143), koju B. Kirigin donosi u grupi hemisverinih zdjelica.1
Ovakve zdjelice mogue je datirati u 4. st. n. e., a pripadaju rajnskim staklarskim radionicama .114 U drugu inaicu poluloptastih zdjela ila bi zdjela od zelenog prozirnog
stakla (sl. 6 , br. 144).13S Zbog slabijih analogija za direktnu komparaciju, mogue je samo pretpostaviti da su se i one izraivale u 3. i 4. st.,116 najvjerojatnije u rajnskim radionicama .137
Staklene PLITICE, u kolekciji stakla iz Asserije, zastupljene su samo s jednim
primjerkom. To je konina plitica s dvije ukrasne ruke, koja je raena iz stakla blijedo
ukastozelenkaste boje. Konino tijelo zavrava razvraenim obodom , na ijem rubu
se nalaze, nasuprot postavljene, dvije valovite ruice. Dno je blago udubljeno (sl. 7, br.
145). Ovakva staklena zdjelica pripada ranim proizvodima i datira se u 1 st. n. e.13
Staklene URNE (ollae cinerariae) su imale posebnu namjenu u svakodnevnom
ivotu antike. Neovisno o tipu (urne tipa amfore, etvrtaste ili loptaste urne, urne s
omega ili M rukama, bikonine um e s izduenim vratom...) upotrebljavale su se u kuanstvu za pohranu razliitih namirnica i zimnice, kao i za pohranu posmrtnih ostataka spaljenog pokojnika. Sve su slobodno puhane od stakla plavkastozelenkaste boje, a
one etvrtaste ponekad imaju i ig proizvodaa na bazi.
U Arheolokom muzeju u Splitu sauvano je osam staklenih urni iz Asserije (T.
12,5a, b, T. 13,1-4 a , b, T.14, 1-3, br. 146-153). etiri su tipa amfore (br. 146-149), dvije
su s omega mkama (br. 150, 151), jedna je bikoninog tijela bez ruki (br. 152) i jedna
je loptastog tijela, takoer bez mki (br. 153).
Na priobalnom prostom istone jadranske obale najbrojnije su urne tipa amfore
i urne s omega rukama. One loptastog tijela bez mki smatraju se ranijim i veoma homogenim i brojnim tipom, ali se to, izgleda, to se tie.naih krajeva, moe odnositi samo na kontinentalna antika naselja, kao na primjer Emonom, Doklejom... 139 I ollae
cinerariae loptastog tijela bez mki ipak su neizostavni nalazi ranorimskih nekropola
jadranskog prostora, ali su zastupljene, u odnosu na ostale forme, u znatno manjem
broju .140 Neovisno o razliitosti formi, staklene urne su bile izraivane u 1. i 2 st .141 Po130 Ibid., 125, grupa VI, le, T. XI,30. U Arheolokom muzeju u Splitu nalazi se 7 primjeraka ovakvih zdjelica;
131 Ibid., 126, grupa VIc, .11, 36, u Arheolokom muzeju u Splitu sauvano je 6 pnmjeraka veoma srodnih zdjelica,
131 Staklena bezbojna poluloptasta zdjelica sa zadebljanim dnom l blago razvraemm rezanim rubom. U sredini na dnu gravirani krug, iznad kojeg, prema sredini recipijenta, jo dva niza
graviranih krugova (5 pa 8). Iznad krugova dvije horizontalno gravirane linije, a pod rubom polukrugovi (elipse).
133 B. K irigin , Roman Glass.., o.c., 127, grupa VIII, 2;
134 Vidi kod V. era n o v i-S v etek , o.c., 11, 12, grupa I, , b, T.I, 4,8;
131 B. K irigin, Roman Glass.., o.c., grupa VIII, , ., 49;
Ibidem;
137 V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., grupa III;
'3* C. Isin g s, o.c., 59, forma 43;
139 Na sjevernoj nekropoli Emone (L. P lesn ia r-G ec, o.c.) nalaze se 63 trbuaste urne
bez ruki, a samo su dvije naene s omega rukama (vidi kod I. F adi, Tipologija i kronologija.., o.c., bilj. 191). Na jugoist. nekropoli Dokleje nalazi se 9 staklenih umi, od kojih su sve trbuaste bez ruki (A. C erm an ovi-K u zm an ovi, Dokleja, o.c., 172);
'40 Takav je sluaj s primjercima iz zadarskog Arheolokog muzeja koji potjeu iz nekropola Zadra i Nina, a nekropola Argyruntuma (Starigrada kod Zadra) dala je slinu sliku (vidi kod I.
F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c,);
141 C. Isin g s, o.c., 81-84, forma 62-65, i drugi;

sebno primjerci s omega rukama i tipa amfore smatraju se proizvodom italskih staklarskih radionica.
Neizostavni dio staklenih umi su PO KLO PCl, koji su sluili i za poklapanje nekih drugih staklenih recipijenata ka'o to je modiolus. Datiraju se, kao i staklene ume,
u 1. i 2. st. n.e .,142 a u Asseriji su zastupljeni s devet primjeraka (T. 14,4-6, T. 15,1-6, br.
154-162).
Svi oblici staklenih poklopaca raeni su iz prirodnog stakla i slobodno su puhani, a kopija su keramikih oblika s piksida, amfora i lutrofora. 143 U kolekciji asserijatskog stakla sauvan je samo jedan unjasti poklopac (br. 154) i, to je i inae pojava,
znatno vei broj kupolastih poklopaca (devet primjeraka: br. 155-162).
Imajui u vidu da je ovdje obraena antika staklena graa samo dio antikog
materijala koji je u proteklim godinama iz Asserije dospijevao u Arheoloki muzej u
Splitu, 162 staklena primjerka koji se uvaju u ovom Muzeju izuzetan su arheoloki izvor za izuavanje ovog antikog grada.
Od ukupnog broja sauvanih primjeraka najvie je zastupljeno raznorodnih balsamarija (preko 50% cjelokupne grae, br. 1-85). Po brojnosti zatim dolaze razliiti oblici boca (br. 86-127), a u tipolokom repertoam zastupljene su i boice (br. 128-131),
kapalica (br. 132), ae (br. 133-139), zdjelice (br. 140-144), plitica (br. 145), ume (br.
146-153) i poklopci (br. 154-162). Pojedini tipovi su oblikovno vrlo raznoliki i bogati i
ukazuju na razliite proizvodne centre, kao i na razliito vrijeme njihova nastanka. Od
posebnog je znaenja, za izuavanje same Asserije, da ovaj stakleni materijal, iako nije
cjelovit, a niti je rezultat sustavnih arheolokih istraivanja, govori o veoma razvijenim
trgovakim vezama i kontaktima antikog stanovnitva Asserije s gotovo cijelim prostorom Rimskog carstva.
Pojedini rani primjerci (posebno iz 1. i 2. st.) importirani su iz Sirije, Cipra i Italije, dok je u kasnijim razdobljima (posebno krajem 3. u 4. i poetkom 5. st.) zapaena
intenzivnija trgovina s galskim i rajnskim, a mogue ak i panonskim staklarskim radionicama. U tom razdoblju od 5 stoljea, svakako su brojniji tipovi i forme koje su proizvod ranocarskih staklarskih radionica.
Kao daljnji prilog izuavanju staklarskog obrta potrebno je istaknuti da neki oblici nedvojbeno ukazuju na postojanje staklarskih radionica i u provinciji Dalmaciji
(zvonolike boce, pseudo Merkur boice, trbuaste i kvadratine boce, pa i neki oblici balsamarija).
Ovdje svakako treba naglasiti da su u kolekciji stakla iz Asserije sauvani i pojedini izuzetno raritetni primjerci, primjerice konina aa s lotosovim pupoljcima i maskama, bavasta aa, poluloptasta zdjela i dvojna boca.
Openito gledajui, ne samo kvantitetom ve i kvalitetom, odnosno skupocjenou pojedinih primjeraka u momentu njihovog nastanka, mnogi primjerci spadaju u zaista luksuzne izraevine antikog staklarstva. Sve to samo govori da su stanovnici antike Asserije, u razdoblju od gotovo pola tisuljea (od 1. do 5. st.) ivjeli na zavidnom
civilizacijskom, kulturnom i ekonomskom nivou .144

141 C. Isin g s, o.c, 85-87, forma 66 ;


145 M orin -Jean , o.c, 44;

l44. Na ustupljenoj grai i dokumentaciji zahvaljujem se kolegama iz Arheolokog muzeja


u Splitu. Posebno se zahvaljujem direktoru Muzeja Branku Kiriginu.
46

B A L SA M A R IJI
Cjevasti balsamariji:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
19)
20)
21)
22)
23)
24)
25)
26)

T 1.1, v 9,1 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 262;


T 1.2, v 10,2 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 261;
T 1.3, v 8,6 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 260;
T 1.4, v 6 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 259;
T 1.5, v 9 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 258;
T 1.6, v 8,4 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 257;
T 1.7, v 9 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 256;
T 1.8, v 10,6 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 297;
T 1.9, v 8,7 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 296;
T 1.10, v 7,2 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 295;
T 1.11, v 8 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 294;
T 1.12, v 9,1 cm, 2, cm, br. kart. AM Zadar 293;
T 1.13, v 9,5 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 299;
T 1.14, v 8,4 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 285;
T 1.15, v 9 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 284;
T 1.16, v 6,1 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 283;
T 1.17, v 7,7 cm, 1,3 cm, br. kart. AM Zadar 282;
T 1.18, v 7,2 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 281;
T 1.19, v 9 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 280;
T 1.20, v 8,7 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 292;
T 1.21, v 8,4 cm, 1,7 cm, br. kart. AM Zadar 291;
T 1.22, v 9,6 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 290;
T 1.23, v 11,6 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 289;
T 1.24, v 6,7 cm, 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 288;
T 1.25, v 7 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 287;
T 1.26, v 9,4 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 286;

27)
28)
29)
30)
31)
32)
33)
34)
35)
36)
37)
38)
39)
40)
41)
42)
43)
44)
45)

T 2.1, v 11 cm, 3,7 cm, br. kart. AM Zadar 255;


T 2.2, v 12,6 cm, 2,9 cm, br. kart. AM Zadar 254;
T 2.3, v 10 cm, 1,9 cm, br. kart. AM Zadar 253;
T 2.4, v 10 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 252;
T 2.5, v 12 cm, 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 251;
T 2.6, v 8,8 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 250;
T 2.7, v 9 cm, 3,3 cm, br. kart. AM Zadar 311;
T 2.8, v 9,6 cm, 3,5 cm, br. kart. AM Zadar 310;
T 2.9, v 8 cm, 2,5 cm, br. kart. AM Zadar 309;
T2.10, v 11,7 cm, 2,7 cm, br. kart. AM Zadar 308;
T 2.11, v 12,3 cm, 3,1 cm, br. kart. AM Zadar 307;
T 2.12, v 10,2 cm, 3,3 cm, br. kart. AM Zadar 306;
T 2.13, v 10 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 249;
T 2.14, v 8,3 cm, 1,7 cm, br. kart. AM Zadar 248;
T 2.15, v 9 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 247;
T 2.16, v 10,8 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 246;
T 2.17, v 9,6 cm, 1,4 cm, br. kart. AM Zadar 245;
T 2.18, v 12,2 cm, 1,7 cm, br. kart. AM Zadar 274;
T 2.19, v 9 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 273;

46)
47)
48)
49)
50)
51)

T 2.20, v 10,3 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 272;


T 3.1, v 8,4 cm, 2,2 cm, br.
kart.
AMZadar 305;
T 3.2, v 9 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 304;
T 3.3, v 7,3 cm, 1,8 cm, br.
kart.
AMZadar 303;
T 3.4, v 8,9 cm, 1,7 cm, br.
kart.
AMZadar 302;
T 3.5, v 8,2 cm, 1,7 cm, br.
kart.
AMZadar 301;

52)
53)
54)
55)
56)
57)
58)

3.6, v 7,7 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 298;


T 3.7, v 6,1 cm, 2 cm, br. karf. AM Zadar 300;
T 3.8, v 9,5 cm, 2,5 cm, br. kart. AM Zadar 279;
T 3.9, v 8,7 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 278;
T 3.10, v 8,3 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 277;
T 3.11, v 6,6 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 276;
.12, v 5,8 cm, 1,5 cm,br. kart. AM Zadar 275;

Balsamarijijajolikog tijela:
59) T 3.13, v 8 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 243;
60) T 3.14, v 6,9 cm, 2,7 cm, br. kart. AM Zadar 242;
61) T 3.15, v 7 cm, 3,3 cm, br. kart. AM Zadar 241;
Balsmariji loptastog tijela:
62) T 3.16, v 5 cm, 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 312;
63) T 3.17, v 5,9 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 366;
Balsamarij diskoidnog tijela:
64) T 3.18, v 7,5 cm, 5,5 cm, br. kart. AM Zadar 244, br. kat. G AM Split 1557;
Balsamariji zvonolikog tijela:
65)
66)
67)
68)
69)
70)

T 3.19, v 9,5 cm, 4,2 cm, br. kart. AM Zadar 271;


T 3.20, v 11 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 270;
T 3.21, v 9 cm, 4,7 cm, br. kart AM Zadar 269;
T 3.22, v 11 cm, 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 268;
T 3.23, v 13,5 cm, 4 cm, br. kart. AM Zadar 267;
T 3.24, v 11,7 cm, 5 cm, br. kart. AM Zadar 266;

71)
72)
73)
74)
75)
76)
77)
78)
79)
80)
81)
82)
83)
84)

T 4.1, v 7,1 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 318;


T 4.2, v 9,1 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 319;
T 4.3, v 9,8 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 320;
T 4.4, v 8,8 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 321;
T 4.5, v 9,8 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 322;
T 4.6, v 7,1 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 323;
T 4.7, v 6,6 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 240;
T 4,8, v 5,5 cm, 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 317;
T 4.9, v 9,1 cm, 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 316;
T 4.10, v 8,4 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 315;
T 4.11, v 7,9 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 314;
T4.12, v 5,9 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 313;
T 4.13, v 6,6 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 264;
Sl. 1, 13 cm, 3,8 cm, br. kart. AM Zadar 398 (1593);

Sl.l Balsamarij zvonolikog


tijela br. 84. (skica)

Balsamarij konino-spljotenog tijela:


85) T 4.14, v 10,4 cm, 5,8 cm, br. kart. AM Zadar 265, br. kat. G AM Split 1545;

BOCE
Boce trbuastog tijela:
86) T 4.15, v 15,6 cm, 8,85 cm, br. kart. AM Zadar 338, br. kat. G AM Split 1582;

87) T 4.16, v 12 cm, 8,1 cm, br. kart. AM Zadar 337, br. kat. G AM Split 1582;
88) T 5.1, v 15,5 cm, 8,8 cm, br. kart. AM Zadar 346, br. kat. G AM Split 1958;

89) T 5.2, v 14,7 cm, 10 cm, br. kart. AM Zadar 330, br. kat. G AM Split 1587;
48

konino-zbijenog tijela i irokog vrata:


107) T 7.2., v 16 cm, 8 cm, br. kart. AM Zadar 339, br. kat. G AM Split 1597;
108) T 7.3, v 5,6 cm, 7,2 cm, br. kart. AM Zadar 340;
Boce koninog tijela:
109)
110)
111)
112)
113)
114)

T 7.4, v 13 cm, 8 cm, br. kart. AM Zadar 324;


T 7.5, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 325;
T7.6, v 14,4 cm, 7,4 cm, br. kart. AM Zadar 350, br. kat. G AM Split 1591;
T7.7, v 11,2. cm, 5,3 cm, br. kart. AM Zadar 343, br. kat. G AM Split 1595;
T 7.8, v 12,8 cm, 5,4 cm, br. kart. AM Zadar 332, br. kat. G AM Split 1592;
T 7.9, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 263;

Boca loptastog tijela:


115) T 8.1, v 12,5 cm, 8,5 cm, br. kart. AM Zadar 336;
Boce zvonolikog tijela:
116) T 8.2, v 16,5 cm, 9,5 cm, br. kart. AM Zadar 353, br. kat. G AM Split 1552;
117) T 8.3, v 10 cm, 9,6 cm, br. kart. AM Zadar 354;

Sl.2 Boca etverokutnog tijela br. 124. (rekonstrukcija)


4 - B EN KO V A KI K R A J ... Z B O R N IK 2

konino-zbijenog tijela i irokog vrata:


107) T 7.2., v 16 , 8 cm, br. kart. AM Zadar 339, br. kat. G AM Split 1597;
108) T 7.3, v 5,6 cm, 7,2 cm, br. kart. AM Zadar 340;
Boce koninog tijela:
109) T 7.4, v 13 cm, 8 cm, br. kart. AM Zadar 324;
110) T 7.5, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 325;
111) 7.6, v 14,4 cm, 7,4 cm, br. kart. AM Zadar 350, br. kat. G AM Split 1591;
112) T 7.7, v 11,2. cm, 5,3 cm, br. kart. AM Zadar 343, br. kat. G AM Split 1595;
113) T 7.8, v 12,8 cm, 5,4 cm, br. kart. AM Zadar 332, br. kat. G AM Split 1592;
114) T 7.9, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 263;
Boca loptastog tijela:
115) T 8.1, v 12,5 cm, 8,5 cm, br. kart. AM Zadar 336;
Boce zvonolikog tijela:
116) T 8.2, v 16,5 cm, 9,5 cm, br. kart. AM Zadar 353, br. kat. G AM Split 1552;
117) T 8.3, v 10 cm, 9,6 cm, br. kart. AM Zadar 354;
etverokutne boce:
118) T 8.4, v 12,4 cm, 6,5 6,3 cm, br. kart. AM Zadar 359, br. kat. G AM Split 1579;
119) T 8.5, v 12,3 cm, 7,5 7,5 cm, br. kart. AM Zadar 357, br. kat. G AM Split 1580;
120) T 9.1, v 15,3 cm, 8,5 8,2 cm, br. kart. AM Zadr 358;
121) T 9.2, v 9,1 cm, 4,9 4,9 cm, br. kart. AM Zadar 356;
122) T 9.3, v 22 cm, 7,1 7,1 cm, br. kart. AM Zadar 360;
123) T 9.4, v 8,2 cm, 4,2 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 355;
124) Sl. 2, 7,5 cm, d 6,8 cm, br. kart. AM Zadar 400;
Cilindrine boce:
125) T 10.1, v 13,7 cm, 5,8 cm, br. kart. AM Zadar 361, br. kat. G AM Split 1543;
126) T 10.2, v 15,8 cm, 5,4 cm, br. kart. AM Zadar 362, br. kat. G AM Split 1758;
Boca s dvije (dvojna boca);
127) Sl. 3 v, 11,1 cm, br. kart. AM Zadar 399;

Sl.3 Dvojna boca br. 127.


(skica)

BOICE
Pseudo boice (etvorokutne i poligonalne):
128) T 10.3, v 14,4 cm, 2,6 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 363,br. kat. G AM Split 1555;
129) T 10.4, v 13,3 cm, 3,5 cm, br. kart. AM Zadar 365, br. kat.G AM Split
1554;
Vretenaste boice:
130) T
131) T
50

11.1, v 14,4 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 365;


11.2, v 12,2 cm, 5,2 cm, br. kart. AM Zadar 368;

KAPALICA (infundibulum)
ptijeg oblika:
132) T 10.5., v 8,4 cm, 6 cm, d 8,4 cm, br. kart. AM Zadar 367;

AE
Konina aa:
133) Sl. 4, v 13,5 cm, 6,3 cm, br. kart. AM Zadar 397, br. kat. G AM Split 1551;

Sl.4 Konina aa s reljefnim lotosovim pupoljcima i maskama


aa (lampa) u obliku roga:
134) T 11.3., v 16,5 cm, 7 cm, br. kart. AM Zadar 377;
Cilindrina aa:
135) T 11.4., v 11 cm, 6,6 cm, br. kart. AM Zadar 375, br. kat. G AM Split 1570;
Cilindrina aa s zaobljenim dnom:
136) T 11.5, v 7,3 cm, 6,5 cm, br. kart. AM Zadar 374, br. kat. G AM Split 1546;
aa bavastog oblika:
137) T 11.6, v 10,5 cm, 6,9 cm, br. kart. AM Zadar 376;
aa s uleknuima po tijelu:
138) T 11.7, v 8,3 cm, 7,5 cm, br. kart. AM Zadar 373;

Poluloptasta aa:
139) Sl. 5, v 6,1 cm, 8,7 cm, br. kart. AM zadar 396, br. kat. G AM Split 1571;

ZDELICE
Konine zdjelice razvraenog ruba:
140) T 12.1, v 5 cm, 10 cm, br. kart. AM Zadar 371;
Zdjelice s prstenastom nogom i rubom:
141) T 12.2, v 3,3 - 4, cm, 4,7 cm, br. kart. AM Zadar 369, br. kat. G AM Split 1598;
142) T 12.3, v 6,4 cm, 13 cm, br. kart. AM Zadar 372, br. kat. G AM Split 1548;

Poluloptasta zdjelica:
143) T 12.4, v 7,4 cm, 11,3 cm, br. kart AM Zadar 370;
144) SI. 6, v 5 cm, 11 cm, br. kart. AM Zadar - br. kat. G, AM Split, 1382
52

PLITICE

Konina plitica s dvije ukrasne ruice:


145) Sl. 7, v 2,8 , 18,3 cm, br. kart. AM Zadar 395, br. kat. G AM Split 1574;

URNE (Ollae cinerariae)


Ume tipa :
146)
147)
148)
149)

T 12.5, v 21 cm, 19 cm, br. kart. AM Zadar 387, br. kat. G AM Split 1574;
T 13.1, v 25 cm, 21 cm, br. kart. AM Zadar 388, br. kat. G AM Split 1602;
T 13.2, v 26,5 cm, 19,5 cm,br. kart. AM Zadar 389, br. kat. G AM Split 1575;
T 13.3, v 25 cm, 22,5 cm, br. kart. AM Zadar 391, br. kat. G AM Split 1573;

Ume s omega rukama:


150) T 13.4, v 26,5 cm, 22 cm, br. kart. AM Zadar 392, br. kat. G AM Split 1541;
151) T 14.1, v 25,5 cm, 14,7 cm, br. kart. AM Zadar 390, br. kat. G AM Split 1577;
Bikonine ume:
152) T 14.2, 28,5 cm, 22,5 cm, br. kart. AM Zadar 394,br. kat. G AM Split 1603;
Loptasta uma:
153) T 14.3, v 20,5 cm, 21 cm, br. kart. AM Zadar 393, br. kat. G AM Split 1576;

POKLOPCI
unjasti poklopac:
154) T 14.4, v 6 cm, 15 cm, br. kart. AM Zadar 382, br. kat. G AM Split 1602 A;
Kupolasti poklopci:
155)
156)
157)
158)
159)
160)
161)
162)

T 14.5, v 6 cm, 13,5 cm, br. kart. AM Zadar 380, br. kat. G AM Split 1603 A;
T 14.6, v 16,5 cm, 7 cm, br. kart. AM Zadar 386, br. kat. G AM Split 1574 A;
T 15.1, v 6,5 cm, 12 cm, br. kart. Am Zadar 384, br. kat. G Am Split 1575 A;
T 15.2, v 6,3 cm, 13 cm, br. kart. AM Zadar 381, br. kat. G Am Split 1574 A;
T 15.3, v 5,5 cm, 12 cm, br. kart. AM Zadar 383, br. kat. G AM Split 1577 A;
T 15.4, v 5,5 cm, 12,8 cm, br. kart. AM Zadar 383, br. kat. G AM Split 1541 A;
T 15.5, v 5 cm, 12 cm, br. kart. AM Zadar 378, br. kat. G AM Split 1541;
T 15.6, v 4,7 cm, 12,4 cm, br. kart. AM Zadar 379, br. kat. G AM Split 1576A

S u m m ary
A N C IE N T G L A S S F R O M ASSERIA IN A R C H A E O LO G IC A L M U SE U M
I N SPLIT
The solid ramparts o fth e ancient ASSERIA in Podgrae near Benkovac indicate
the im portant site throughout the history; from the prehistoric to the m edieval times.
A m on g these the ancient p erio d deserves our special attention, especially the objects
m ade o f glass.
Archaeological museum in Split has on display 162 glass specimens from Asseria as it ivas fou n d out in catalogs and after the signatures on the objects. M ore than
h a l f o f it are the b a l s a m a r i a / u n g u e n ta r ia (which differ inside the type itself) beside other types and forms.
C onsidering balsamaria which very sim ilar in form s and found throughout
the Rom an Empire, 85 specim ens from Archaeological museum in S plit can hardly
be classified a n d /o r precisely and cronologically determined.
From that num ber the m ost numerous the tube-like flasks (no. 1 - 58, T. 1,
1-26, T.2, 1-20, ., 19-24, T.4, 1-13, fig. 1) while o th ertyp e s presented individually
such as egg-bodied flasks (no. 59-61, ., 13-15) roun dbodied (62-63, T. 3, 16-17), disc o id b o d ied (64, ., 18) a n d conically flatened-bodied balsamaria (no. 85, T. 14)
Further typoIogical group consists o f bottles classified in few form s: belly-like
b o d ie d bottles (86-102, T.4, 15-16), conically-flatened b o d ied bottles (103-106, T.6, 7-9,
T.7,1), conicallv flatened and wide necked bottles (no. 107-108, T.7, 2-3) then conical
bottles (no. 109-114, T.7, 4-9), ball-like bottles (no. 115, T.8, 1) an dcylindrically bodied
ones (no. 125-126, T 10, 1-2).
Unlike other Rom an Em pire areas we frnd in provincia Dalmatia quite a numb er o f hom ogeneous bell-shaped bottles. (no. 116-117, T. 8,2-3). There is a specim en o f a d o u b led bottle (no, 127. fig. 3) and square hasks (no. 118-124, T.8, 4-5, T.9,
1-4, fig. 2) being w idely presen ted in the collections along the Eastem A driatic coast.
A s a special group o f the sm all polygonal bottles we deal with so-called M er bottles (no. 128-129, T.10, 3-4) which som ehow decline from the sim ilar shapes.
Spindle sh aped bottles m ake different form (no. 130-131, T .ll, 1-2). Entirely separated
group is that o f a bird-like d ropper (no. 132, T. 10,5).
In the sam e collection o f the ancient glass objects in Split there are seven different specim ens o f glasses from Asseria, m aking separate form s: conical lo tu s buds reliefed glass (no. 133, fig. 4), h o m sh aped g lass/lam p (no. 132, T. 11,3) cylindircal glass
(no. 135, T. 11,4) and cylindrically rounded based glass (no. 136, T. 11,5), then, barrel
b o d ie d glass (no. 137, T. 11,6) ball-like glass (no. 139, T.11,5), recessed bo d ied glass
(no. 138, T.l 1,7) an d sem i-sphered glass (no. 139, fig.5).
F iveglass bow ls can be regarded through three form s such as: conical bo w l with
outsplayed edges (no. 140, T.12,l), ringed fo o t and edge conical bow l (no. 141, 142, T.
12, 2, 3) and sem i-sphered bow ls (no. 143, 144, T. 12, 4, fig. 6). ShaIlow dishes are sen ted b y one specim en o f a conical dou ble handed object (no. 145, fig. 7).
Typological variety o f form s sh ould be com pleted with glass um s (olle cinerariae) through fo u r fol!owing form s: am phora-like um s (no. 146-149, T.12, 5, T.13, 1-3),
om egahandled um s (no. 150, 151, T.13,4, T. 14,1), a byconical um (152, T. 14,3)
From the nine specim ens o f lids one is cone-like (no. 154, T.14,4) while other have dom e-like shapes (155-162, T. 14,5,6, T. 15,1-6).
A ll these glass objects m ostly com e from the E astem Mediterranean working
centres. A s the m ajority o f glass objects is alm ost certainly o f the p e rio d extending
from 1 to 2 nd cent, there even some 3rd cent. glass materials. The latter being produced either in italic, gallo-rhineland or panonian workhouses.
54

Such few er exam ples from the northem Panonian working centres dated
in 3 r, * h or even
cent.
Dealing with the ancient glass in provincia Dalmatia we have to poin t out som e
interesting shapes which indicate the local producing centres.
In the first pla ce there the bell-shaped bottles from the second h a lfo fth e 3 rd
cent, and co-called bottles. Then som e balsamaria and bottles beside numerous square bottles having special local features.
Although the ancient necropolis o f Asseria has never been thoroughly explored
it offers a whole repertoir o f glass vessels.
intention here was to p o in t out the certainty o f local making centres in Dalmatia as well as the b etter understanding o fth e im p orted glass wares from all over the
Roman Empire. It obviously indicates the ecconom ic p o w e r and a g o o d taste o fA sse rian peo p le o fth a t time.

55

TABLA 10

5 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

65

TONI BURI

HISTORIJATISTRAIVANJA SREDNJOVJEKOVNIH LOKALITETA U


BENKOVAKOM KRAJU

Saetak
A u tor p ra ti arheoloka istraivanja k ro z tri razliite epohe, po evi od
prvih poduzetih akcija 80-tih godina 19. st. d o naih dana na terenu gd je j e je d nim dobrim dijelom i udaren tem elj hrvatske srednjovjekovne arheologije.
Istie i uvjerenje da e se tek s utemeljenjem muzeja omoguiti sustavnije
arheoloko istraivanje.

Benkovaki kraj obuhvaa sredinji dio Ravnih kotara i manjim dijelom zadire u
krako podruje Bukovice. To su veoma plodni tereni koji su od prapovijesti pruali
povoljne uvjete za boravak i nastanjivanje ljudi. Stoga cijelo podruje obiluje arheolokim spomenicima iz svih epoha, pa tako i iz sednjeg vijeka. Istraivanje srednjovjekovnih lokaliteta otpoelo je jo u prolom stoljeu, istodobno s istraivanjima u kninskom kraju. To su, ujedno, regije na ijim je nalazitima i roena nacionalna srednjovjekovna arheologija u Hrvatskoj. S obzirom na metodologiju rada i drutveno-politike
okolnosti vrijeme od prvih, pionirskih istraivanja do danas moemo podijeliti u tri
kronoloki i sadrajno razliite epohe:
I. Od prvih istraivanja 80-ih godina XIX. st. do poetka I. svjetskog rata, tj. do
sloma Austro-ugarske Monarhije;
II. Razdoblje izmeu dva svjetska rata;
III. Od 1945. g. do danas. Ta se podjela ne odnosi samo na benkovaki kraj, ve
se moe primijeniti na sve junoslavenske zemlje koje su bile u sklopu habsburke imperije.
Osnovni peat prvoj epohi daje energina linost fra Luje Maruna, arheologaamatera, ijim je zalaganjem i entuzijazmom osnovano 1887. g. Kninsko starinarsko
drutvo, a 1893. g. otvoren za javnost Prvi muzej hrvatskih spomenika (danas Muzej
hrvatskih arholokih spomenika u Splitu), dok je drutvo promijenilo ime u Hrvatsko
starinarsko drutvo (dalje HSD), koje od 1895. g. izdaje svoj asopis Starohrvatska prosvjeta na elu s glavnim urednikom, a ujedno i suradnikom, uiteljem Franom Radiem.' Time su postavljeni trajni temelji na kojima dobrim dijelom i danas lei naa na1
O historijatu HSD i djelatnosti Maruna i Radia dosta se pisalo. Vaniji radovi su: S. Gunjaa, Rad osnivaa Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika i utemeljitelja Starohrvatske prosvjete (Povodom stogodinjice roenja fra Luje Maruna 1857 - 1957), Starohrvatska prosvjeta
71

cionalna arheologija. Marun i njegovo HSD razvijaju intenzivnu terensku djelatnost


koja je rezultirala otkrivanjem brojnih, mahom nepoznatih lokaliteta i stvaranjem dragocjenog fundusa srednjovjekovnih arheolokih spomenika u zbirkama kninskog
Prvog muzeja hrvatskih spomenika.
U tim radovima po prvi put se sustavno registriraju lokaliteti i spomenici s benkovakog podruja. Iskapanja se vre u Podgradu (Asseria), Lianima Ostrovikim,
Morpolai, Ostrovici, uz brojna rekognosciranja cijelog podruja. Kao i u kninskom
kraju, otkrivaju se ruevine predromanikih crkava i njihovog kamenog namjetaja, te
starohrvatske nekropole iz kojih potjeu brojni primjerci nakita, oruja i orua, te
predmeta svakodnevne upotrebe.2
Te neospom o velike rezultate pratili su i razumljivi nedostaci pri takvim pionirskim poecima. Osnovna slabost bila je u pomanjkanju kolovanog arheolokog i tehnikog kadra, potrebnog za takva istraivanja. Glavni Marunovi suradnici bili su obrazovani laici, mahom uitelji i sveenici. Zbog toga je i metodologija istraivanja bila na
veoma niskom nivou. e prvih istraivaa za to spektakulamijim nalazima dovela je
do pravog raskopavanja znaajnih nalazita, esto voenih bez ikakve dokumentacije,
pa su tako u nepovrat izgubljeni dragocjeni znanstveni podaci, a veina lokaliteta i nije
sustavno do kraja istraena. Medutim, ono to i danas fascinira je savrena organizacija guste mree terenskih suradnika u vrijeme dok jo ne postoje institucionalizrane
profesionalne ustanove, niti stalni izvori financiranja. Preko tzv. povjerenika Marun je
redovito bio obavjetavan o svakom novom sluajnom nalazu, ali im je, naalcst, esto
i povjeravao da samostalno vode iskapanja.
Meu lanovima utemeljiteljima HSD nalazimo i ime Nike Dapara, naelnika i
narodnog zastupnika iz Benkovca. Jedan od najagilnijih povjerenika bio je i Vladimir
Ardali iz evrsaka, zasluan za brojna otkria s podmja Bribira, Ostrovice i ireg
podm ja. Povjerenik je bio i Marko Zrili, uitelj iz Polae, te Andrija Pelicari, kotarski kolski nadzom ik iz Benkovca. I u popisim a redovitih lanova HSD javljaju se imena ljudi iz benkovakog kraja. To su: prof. Josip Modri, veleposjednik; Drago Plazoni, Ivan Bakija i Luka Vuji, trgovci iz Benkovca, zatim u Stankovcima Andrija Mari
i Jure Samac, upnici, te Marko Mileti, potanski slubenik, pa Ante Peni i Rube
Hammer, upnici u Lianima; Pavao Perii, upnik u Pemiu; Antun Ratkovi, uitelj u Islamu Grkom; Grlimir Petkovi, seljak iz Budaka; Miho Broni, gvardijan iz
Karina; M iho Novakovi iz Benkovca; pop Roko Ualj iz Rodaljica i Frano Uzum,
upnik u Banjevcima. Kao Mamnovi suradnici spominju se jo Pavao Roca iz Stankovaca i Mate Lovri iz Ostrovice. Dakle, preko dvadeset ljudi, to je zaista impozantno
operativno tijelo koje se oslanja na jo iri, poimenice nepoznati km g u narodu.1
Posebno je zanimljiv socijalno-klasni sastav nabrojenih lanova. G otovo polovica ih pripada sveenikom staleu (8), a zatim slijede trgovci (3), i to svi iz Benkovca,
pa inovnici (3), seljaci (2), uitelji (2), veleposjednici (1) i trojica poblie nepoznatog
porijekla i zanimanja. Uoljiva je brojana prevaga sveenstva, a meu svjetovnjacima
dominiraju imunije i obrazovanije skupine, u prvom redu trgovci, inovnitvo i prosvjetni radnici, a i seljake zastupaju bogatiji pojedinci. Ako izuzmemo sveenstvo koje
(dalje SHP) III/6, Zagreb 1958; fra K. Jurii, fra Lujo Marun osniva starohrvatske arheologije,
Split 1979; D. Jelovina, Lujo Marun - utemeljitelj Hrvatskog starinarskog drutva, Arheoloka istraivanja u Zagrebu i njegovoj okolici, Zagreb 1981. i D. Vrsalovi, Frano Radi, znanstveni izvjestitelj Hrvatskog starinarskog drutva u Kninu i glavni urednik Starohrvatske prosvjete
(1857 - 1933), SHPIII/12, Split 1982.
Prvi radovi u kojima se obraduje materijal i lokaliteti iz benkovakog kraja objavljeni su
u goditima Starohrvatske prosvjete i Vjesnika hrvatskog arheolokog drutva koja su tiskana do
1914. g.
*
Imena lanova HSD preuzeta su iz slubenih spiskova lanstva tiskanih u Starohrvatskim
prosvjetama do I svjetskog rata.
72

pri kraju . st. ima znaajnu ulogu u drutveno-politikom ivotu Dalmacije, veinu lanstva ine tzv. srednji slojevi heterogenog sastava, ukratko sitna i srednja buroazija, koja je tada u Dalmaciji dominantna socijalno-ekonomska skupina u drutvenopolitikom ivotu. Tako brojno i aktivno uee tih elemenata u radu HSD plod je kulturno-patriotskih nastojanja koja su rezuitat pobjede Narodne stranke nad autonomaima, to je rezultiralo i znaajnim kultumo-znanstvenim preporodom.4 U tom kontekstu treba promatrati osnivanje i rad HSD. Takva nastojanja nisu naila na podrku
bekih arheolokih kmgova koji jo od poetka . st. favoriziraju klasinu, antiku
arheologiju. Ilustrativan je primjer istraivanja antike Asserije (Podgrae) koja vode
Ivekovi i Sticotti uz pomo Arheolokog instituta u Beu. Koliki im je bio interes za
srednjovjekovne nalaze pokazuje i injenica da je Mamn pred njima morao spaavati
starohrvatske grobove. To je bio dio smiljene politike guenja nacionalne svijesti, kako bi se onemoguilo sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom.
Tako je i materijalna pomo koju drava pma HSD i njegovom muzeju bila minimalna. Godinja subvencija dalmatinske vlade iznosila je 500 kmna u vrijeme kada
je, primjerice, samo iskapanje u Asseriji i Bumumu (Ivoevci) 1899. g. kotalo preko
200 kmna. U takvoj situaciji don Frane Buli je sastavio proglas kojega je Mamn uputio hrvatskom narodu i odaziv je bio velik.5 Osim redovnih lanova, ponajvie predstavnika graanske klase, iji smo sastav vidjeli i na primjem benkovakog kraja, priloge alju i brojni pojedinci i ustanove, ne samo iz Dalmacije, ve dobrim dijelom i iz
Sjeveme Hrvatske.* Zahvaljujui tako osebujnom nainu fmanciranja provedena su
brojna istraivanja oko Knina i u benkovakom kraju.
S pribliavanjem . svjetskog rata ta plodna i razgranata aktivnost sve vie jenjava da bi za vrijeme rata sasvim prestala. rata donio je znaajne politike promjene. Junoslavenski narodi u sastavu Austro-Ugarske Monarhije ulaze u sklop novoosnovane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavije. Time otpoinje i nova
faza u razvitku arheoloke znanosti uope, koja e u svemu zaostajati za prethodnom.
Aktivnost HSD obnovljena je 1926. g. ali nije uspjela dostii onaj obujam i intenzitet kakav je imala prije . svjetskog rata. Stalna sredstva su i dalje veoma skromna, a mrea povjerenika se osipa. Time se gasi i nekad znatna terenska aktivnost, to takoer umanjuje interes irih slojeva za njen daljnji razvitak. Jedina pozitivna novina je
to u tim rijetkim kampanjama po prvi put uestvuju i kolovani arheolozi i historiari,
kao Abrami, Ddggve, Ivekovi, ii i dr. ijom pomou je za kratko obnovljena i
Starohvratska p ro svjeta .7Uz Mamna na terenu sada djeluje upnik don Mate Klari,
koji iskapa u opotu kod Benkovca bez ikakvog iskustva, to se vidno odrazilo na kvaliteti radova, premda je nalaz natpisa s imenom kneza Branimira ukazao na veoma
znaajan lokalitet. Uvoenjem diktature Aleksandra Karaorevia 1929. g. prekinuta
je i inae skromna aktivnost HSD.
Duboke stmkturalne promjene na socijalno-ekonomskom i politikom planu do
kojih je dolo nakon II svjetskog rata u Jugoslaviji stvorile su do tada nesluene mogunosti i perspektive na svim segmentima dm tvenog razvitka, pa tako i na polju arheologije. U 50-im i 60-im godinama dolazi do velike ekspanzije u razvitku srednjovjekovne arheologije i iz temelja se mijenjaju uvjeti za njen razvoj. Promjene su vidne u
kadrovskoj stmkturi i ekipiranosti, a samim tim i u metodologiji rada. Veliki zaostatak
u odnosu na antiku arheologiju znatno je smanjen. Po prvi put se istraivanja temelje
na profesionalnim ustanovama (muzeji, instituti) s redovitim izvorima financiranja. U
4 O toj problematici cf. idak-Gross-Karaman-epi, Povijest hrvatskog naroda 1860 1914. g. Zagreb 1968, gdje je navedena i sva relevantna literatura.
* S. Gunjaa, o.c, 10; D. Jelovina, o.c, 42.
Cf. bilj. 3.
Izala su svega dva godita: 1927. i 1928. g.
73

njima djeluje mladi, kolovani kadar arheologa i tehnikog osoblja. Obnavlja se izlaenje Starohrvatske prosvjete, a i drugi arheoloki asopisi sve vie objavljuju teme iz
medievalne arheologije (Diadora, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Histria archaeologica itd.). Pri Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika osniva se i Institut za nacionalnu arheologiju, ime su ostvarene pretpostavke za ozbiljni znanstvenoistraivaki rad. Naalost, ta znaajna institucija je kasnije rasformirana, ime je nanesena neprocjenjiva teta za nacionalnu arheologiju u Hrvatskoj.
Suvremena m etodologija rada koja se primjenjuje u terensko-istraivakom radu
(upotreba kvadratne mree, sustavno voenje dokumentacije, postupna primjena interdisciplinarnih istraivanja, npr. uee antropologa, zatim razvoj konzervatorske djelatnosti i primjena suvremenih tehnikih pomagala) uz esta rekognosciranja terena,
omoguili su da se na osnovu brojnih istraenih lokaliteta ostvare i prve monografske
sinteze iz srednjovjekovne arheologije.*
Utjecaj prethodnih razdoblja jo se odraava u metodologiji rada, kao i u izboru
lokaliteta. Gotovo sva panja usmjerena je na nekropole, dok su istraivanja naseobinskih kompleksa i urbanih sredita tek u zaetku. Efikasna terenska mrea povjerenika,
osim rijetkih izuzetaka, kao to je Kazimir Tomi iz Smilia, vie ne postoji. To otvara
manevarski prostor za sve brojnije ilegalne istraivae i kolekcionare, koji esto potpuno devastiraju pojedina nalazita i spomenike. Takva inkriminirana djelatnost poput
nunog zla prati razvoj nae arheologije uope, to je posebice dolo do izraaja posljednjih 10-ak godina, kada opada intenzitet arheolokih istraivanja dosegnut u prethodnim desetljeima.
Uz Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u sustavnim istraivanjima ranosrednjovjekovnih slavenskih i starohrvatskih nekropola i sakralnih objekata na podruju benkovake regije uestvuje sada i Arheoloki muzej u Zadru. Muzej hrvatskih arheolokih spomenika koncentrira svoja istraivanja na podruju sela Kaia, Biljana Donjih, Smilia i Pridrage. Tim iskapanjima rukovodi S. Gunjaa, te D. Jelovina i D.
Vrsalovi. Istraene su nekropole Begovaa u Biljanima Donjim, Grede, Mastirine i
Razbojine u Kaiu, sakralni objekti na Begovai i Mastirinama, Crkvini-erinac, te
drugi znaajni lokaliteti na irem podruju Dalmacije. Istraivanja Arheolokog muzeja u Zadru otpoinje M. Sui, a dalje ih nastavlja J. Beloevi. Tako je istraen sauvani dio nekropole Glavurak i nekropola Maklinovo brdo u Kaiu, te ostaci unitenih
nekropola Kulica u Smiliu, Trljuge, Prine u Biljanima Donjim, Klaria kue u Stankovcima i Sv. Petar u Morpolai. Rezultati svih tih istraivanja uglavnom su objavljeni
u posebnim radovima u poslijeratnim goditima Starohrvatske prosvjete i u Diadori,
a cjelovit pregled moe se dobiti iz sintetskih radova D. Jelovine i J. Beloevia.
Dosadanji rezultati obavezuju na daljnja istraivanja, jer srednjovjekovna arheoloka karta benkovakog kraja jo uvijek ima velikih praznina. U buduem radu trebalo bi znatno vie panje posvetiti otkrivanju naseobinskih poloaja i njihovom sustavnom istraivanju, posebice onih iz ranog srednjeg vijeka, jer se naa dosadanja saznanja o materijalnoj kulturi tog razdoblja baziraju gotovo iskljuivo na arheolokom
materijalu iz nekropola i crkava, to prua nepotpunu i okmjenu sliku o rpnosti ivota te epohe na podruju Benkovake regije, a slina je situacija i u drugn., regijama
Dalmacije. Nadam se da e i osnivanje Muzeja u Benkovcu jo vie potaknuti rad na
sustavnom rekognosciranju i istraivanju srednjovjekovnih lokaliteta u toj regiji.

* D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, Split 1976; J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata od 7 - 9. st., Zagreb 1981.
Cf. prethodnu biljeku.

74


SU R V E Y OF THE M EDIEVAL LO CALITIES A N D RE SE A R C H W O R K S IN THE
R E G IO N O F B E N K O V A C
The author foIIows various archeological research works throughout three difTerent periods, srtating from the very flrst activities initiated in 1880s up to the present
time, in the locality representing the base o f the m odem Croatian m edieval archeo-

logy.

The author points out the urgent n eed to fou n d a museum in that region, which
would greatly im prove the quality o f the further research works.

75

VEDRANA DELONGA

PREGLED SREDNJOVJEKOVNIH ARHEOLOKIH LOKALITETA


BENKOVAKOG KRAJA

Saetak
Bogata arheoloka ostavtina ovog regiona poznata j e na temelju mnogobrojnih nalazita. Njih je, za sada, otkriveno i istraeno podosta, a datiraju se od
6. do 15. st.
U radu se kazuje o svim lokalitetim a za koje zna arheoloka znanost.

Promatrajui arheoloko-topografsku situaciju u srednjem vijeku na odreenom


kulturno-historijskom prostoru kao to je to benkovaki , dolazimo do niza vanih
saznanja u pogledu topografske rasprostranjenosti srednjovjekovnih arheolokih nalazita, njihovoj kronolokoj i kulturnoj pripadnosti kao i bitnim karakteristikama arheolokih izvora koji potjeu s odreenih lokaliteta. N a ovom mjestu kratko em o sintetizirati rezultate dosadanjih istraivanja provedenih na podruju benkovake regije na
osnovu ega se moe dobiti opa slika topografske rasprostranjenosti i osnovne znaajke srednjovjekovnih lokaliteta s ovog terena. Dosadanja arheoloka istraivanja prethistorijskih, antikih i srednjovjekovnih lokaliteta na sredinjem dijelu Ravnih kotara
potvrdila su dug kontinuitet naseljavanja u prolosti. Zbog svojih prirodnih pogodnosti ovaj teren je oduvijek pruao sve preduvjete potrebne za razvijanje sjedilakog naina ivota, to je rezultiralo bogatom arheolokom ostavtinom s mnogobrojnih nalazita na ovom prostoru. Nova istraivanja e svakako upotpuniti arheoloku sliku ovog
kraja i potvrditi specifino mjesto ove regije u odnosu na njenu kulturno-historijsku
pripadnost i povezanost s ostalim arheolokim mikroprostorima na podruju sjeveme
Dalmacije.
Period ranog srednjeg vijeka na ovom podruju moemo na osnovu arheolokog
materijala pratiti od 6. st., tj. od vremena seobe naroda. Razdoblju prisutnosti Istonih
Gota u naim krajevima pripadaju grobni nalazi istonogotskih fibula i kope s lokaliteta Glavurak u selu Kaiu,' kao i pojedinani numizmatiki nalazi istonogotske
provenijencije s nalazita u Smiliu, Stankovcima, te iz neposredne okolice Benkovca,

1
J. B e lo e v i , Nekoliko ranosrednjovjekovnih metalnih nalaza s poruja sjeveme Dalmacije, Diadora, 3, Zadar 1965; Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Kaiu Zadra,
Diadora, 4, Zadar 1968.
i

77

vjerojatno Aserije.2 Komparirajui relevantne arheoloke ostatke s navedenih lokaliteta, te one na irem podruju Ravnih kotara u Pridrazi i Ninu, s podacima iz historijskih
izvora (Prokopije, Ravenat) pretpostavilo se da se radi o ostacima manjih ili veih naselja u sklopu istonogotske provincije Libumije. Promatrajui veu koncentraciju istonogotskih nalaza i njihov karakteristian raspored na ovom podm ju, u najnovije
vrijeme se pokualo u naoj historijsko-arheolokoj znanosti, s dosta vjerojatnosti, ubicirati upravo na prostom oko Kaia Ravenatov Dan, naselje koje se navodi izmeu
N ina i Karina.3
Problematika vezana uz arheoloku ostavtinu iz vremena avaro-slavenskih provala u Dalmaciju jo uvijek ostaje nedovoljno definirana posebno u odnosu na sloeni
povijesni aspekt. Medutim, najnovija istraivanja ranosrednjovjekovnih lokaliteta u
sjevernoj Dalmaciji dala su znaajne rezultate, prvenstveno vane za prouavanje najstarije slavenske i starohrvatske materijalne kulture u vremenu od 7. do 9. st., to je
umnogome upotpunilo sliku navedenog razdoblja na tlu Dalmacije uope. Tome su u
prvom redu pridonijela istraivanja najstarijih slavenskih nekropola upravo u sredinjem dijelu Ravnih kotara kao to su groblja na Razbojinama, Maklinovom brdu i
Glavurku u selu Kaiu, te na irem podmju sjeveme i srednje Dalmacije na drijacu i Materizama kod Nina, Zduu kod Vrlike i Braia podvomici u Biskupiji kod Knina.
N a ovom arheoloki izuzetno bogatom, ali jo uvijek nedovoljno istraenom
podm ju, ubiciran je veliki broj nalazita, od ega su najvie istraivani srednjovjekovni starohrvatski lokaliteti na podmju dananjih sela Kai-Smili-Biljane Donje. U
svrhu cjelovitijeg pregleda saeto emo prikazati stanje rasprostranjenosti starohrvatskih arheolokih nalazita, osobito nekropola s kronoloki izdvojena dva horizonta:
starijim i mlaim, a koje su se ujedno i najvie istraivale na ovom podm ju sjeveme
Dalmacije, zatim lokalitete s ostacima crkvene arhitekture, uz nekoliko osnovnih podataka vezanih za istraivanja srednjovjekovnih naselja.
U proteklom razdoblju arheoloka problematika nije bila dovoljno usmjerena istraivanju srednjovjekovnih naselja iji se smjetaj neposredno dovodi u vezu s postojanjem nekropola i sakralnih objekata. Openito vrlo je mali broj ranosrednjovjekovnih, slavenskih ili hrvatskih poloaja naseobinskog karaktera ubiciran do danas, kako
na irem teritoriju Dalmacije, tako i na podmju Ravnih kotara. Potreba za istraivanjem ranijih slavenskih i starohrvatskih naselja namee se sve vie kao vaan arheoloko-historijski problem ije je rjeavanje tek u poetnoj fazi. Meutim, upravo na primjem lokaliteta gdje su se u posljednje vrijeme vodila sustavnija arheoloka istraivanja, kao to je to npr. sluaj kod istraivanja u Ninu, nailo se s istone strane crkve sv.
Kria na vrlo zanimljive ostatke naseobina iz ranosrednjovjekovnog razdoblja.4 S obzirom na karakteristinu konstantu koja se odraava u kontinuiranju odreenih naseobinskih poloaja, inae specifinu za plodna podm ja kao to su Ravni kotari, najvei
broj naseobinskih ostataka Slavena i Hrvata moemo oekivati unutar areala gdje je i
koncentracija srednjovjekovnih nekropola najvea, kao to je to npr. sluaj u kaikoj
mikroregiji. Te naseobine unutar najplodnijih enklava uglavnom nastaju na kasnoantikim gospodarskim objektima, a u ijoj su neposrednoj blizini otkrivena starohrvatska groblja, kao i ostaci kasnoantike ruralne arhitekture. Registrirani su, ali neistrae-

1
. D em o, Novac germanskih vladara druge pol. 5. do u drugu pol. 6. st. u numizmatikoj zbirci Arheolokog muzeja u Zagrebu, Arheoloki vestnik, XXXII, Ljubljana 1981, str. 454 481.
3 J. M ed in i, Provincia Libumia, Diadora, 9, Zadar 1980, str. 416.
4 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata od 7 - 9 stoljea, Zagreb 1980, str. 21; to su bile
suhozidne adaptacije ranije antike graevine, s nalazima kunih ognjita, veeg broja slavenske
keramike, neto cijelih posuda i jednog avarskog jezica.
78

ni, samo neki od takvih poloaja uz nekropolu na Maklinovom brdu u Kaiu, Biljanima Donjim na Prinama i Begovai, te Veljanima. Arheoloka ostavtina s mnogobrojnih prethistorijskih gradinskih naselja u sjevernoj Dalmaciji, od kojih su neka prerasla
u rimske municipije, ukazuje na kontinuitet naseljenosti na tim lokalitetima sve do
srednjovjekovnog razdoblja. Navest emo poznate primjere lokaliteta gdje se ulo u
trag srednjovjekovnim naseobinskim objektima u Aseriji, Bribiru, Kninu ili pak u Kaiu gdje postoje indicije da je na dominantnom platou na kojem se danas nalazi seoska crkva s grobljem postojalo gradinsko naselje s kontinuitetom do u rani srednji vijek.
Istraivanja najstarijeg horizonta starohrvatskih nekropola koja su se intenzivno
vrila u poslijeratnom razdoblju na prostoru sjeverne Dalmacije, pruila su arheoloku
grau koja je mnogo doprinijela upotpunjavanju i rasvjetljavanju brojnih pitanja arheoloke i povijesne problematike o materijalnoj i duhovnoj kulturi Hrvata u razdoblju
od 7 do 9. st. Sustavna arheoloka istraivanja starohrvatskih nekropola starijeg horizonta u benkovakoj regiji vrena su u selu Kaiu na nekoliko lokaliteta: na Maklinovom brdu, na Glavurku,5 na Razbojinama u neposrednoj blizini neto kacnijeg poloaja na Mastirinama,4 zatim u selu Smiliu na poloaju Kulica, Biljanima Donjim na
poloaju Prina-Trljuge i u krajnjem jugoistonom dijelu ove regije uz zaselak Klaria
kue u Stankovcima.7
Gledajui topografsku rasprostranjenost i smjetaj starohrvatskih nekropola od
7. do 9. st. u sredinjem dijelu Ravnih kotara, uoava se da one topiki kontinuiraju u
neposrednoj blizini prethistorijskih ili antikih lokaliteta na pjeanim uzvienjima,
kao npr. u Kaiu na Razbojinama, Maklinovom brdu, na Kulici u Smiliu, u Stankovcima kod Klaria kua i Morpolai. Pojavu da neke od nekropola preuzimaju poloaj onih iz prethodnih razdoblja imamo kod primjera nekropole na Glavurku u Kaiu gdje starohrvatsko groblje starijeg horizonta nalijee na kasnoantiko s nekoliko istonogotskih ukopa ili u Biljanima Donjim - Prine gdje kontinuira od prethistorijskih
i antikih slojeva, kao to e to biti sluaj i na irem podruju Ravnih kotara na drijacu u Ninu. Kontinuitet se takoer moe pratiti i uz grobne humke kao na Glavurku u
Kaiu ili ire u Ninu na Materizama.
Starohrvatska groblja starijeg horizonta pripadaju tipu tzv. ranosrednjovjekovnih groblja na redove od kojih su grobovi u obinoj zemljanoj raci i oni s djelominom
upotrebom kamenja najkarakteristiniji i najbrojnije zastupljeni. Nalazi iz grobova
ovog horizonta s obzirom na upotrebnu funkciju svrstavaju se u nekoliko grupa. Od
oruja zastupljeni su bojni noevi, sjekire, raznovrsni vrci strelica koji su uglavnom doviti grobni inventar nekropole na Maklinovom brdu, u Biljanima - Prine ili pak na
neto daljem drijacu u Ninu. Od predmeta dnevne upotrebe vrlo su esti, uz mnogobrojne obine noeve, i oni s ostacima okova od konih korica, eljezna kresiva, kremenje, glineni prljeni, dok su keramike posude najbrojnije.* U odnosu na navedene
grobne priloge nakitni predmeti u starijem horizontu starohrvatskih grobova su malobrojni, a i tipoloka zastupljenost je vrlo skromna: obine kariice i lijevane grozdolike
od plemenitog metala bizantske provenijencije, srebmi torkvesi i prstenje.' Posebno zanimljiva je gmpa nalaza kotanih recipijenata. Ovom horizontu pripadaju i nalazi ostmga karolinkog tipa kao dijelovi konjanike opreme. Najnovijim arheolokim istraivanjima na ovom podmju nailo se na primjerke karolinkih ostmga to je znatno

J. Beloevi, o.c. str. 44 - 48, 49 - 50.


* D. J elo v in a , Starohrvatske nekropole, Split 1976, str. 48 - 49, 47.
7 J. Beloevi, o.c., str. 50 - 52, 52 - 54, 55 - 57.
' Cf. materijal prikazan na Tab. LXVI - LXVIII u monografiji D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, 1976.
Cf. Tab. XXXV u monografskom izdanju J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata...,
1980.

79

upotpunilo sliku rasprostranjenosti kao i kvantitativne i tipoloke zastupljenosti ove


vrste nalaza openito na prostoru sjeverozapadno od , posebno u odnosu na dosadanju veu brojnost na lokalitetima srednjedalmatinskog podruja od do Cetine. Najstariji primjerci karolinkih ostruga koje karakterizira kratki tm naeni su na
vieslojnoj nekropoli Begovaa u Biljanima Donjim koje se datiraju na prijelaz 8. - 9.
st.' kao i tipoloki srodni nalazi na drijacu kod Nina, a analogije im takoer nalazimo medu laganim, ali vrlo kvalitetnim karolinkim ostmgama biskupijskih grobova (1,
4, 7). G m pa ostmga s masivnim ostmnim lukom registrirana je istraivanjem nekropole na Maklinovom brdu," te sluajnim nalazom ostm ga s pripadajuom gamiturom na lokalitetu Greblje u Ostrovici, 12 a stilsko-tipoloke analogije im nalazimo
medu primjercima ostmga na drijacu, Koljanima kod Vrlike i Biskupiji kod Knina.
Sluajni arheoloki nalazi koji indiciraju poloaje s jo neistraenim starohrvatskim
nekropolama su oni registrirani na Vlainama u Kaiu, iz same okolice Benkovca
unutar stare Aserije, u Stankovcima na seoskom groblju i u Ostrovici. Naalost, nije
nam se sauvao arheoloki materijal iz ranosrednjovjekovnih grobova s ve unitene
nekropole u Morpolai, o kojima 1906. i 1909. godine donosi vijesti Lujo Mamn, a saznajemo da su sadravali kultumi inventar karakteristian za ranosrednjovjekovne nekropole 9. st.: ma, ostmge, vjedrice, nakit.13
Na najstariji horizont starohrvatskih nekropola iz tzv. paganskog razdoblja nastavljaju se groblja mlaeg horizonta koja su ujedno i najbrojnija. Uoeno je da se ona
formiraju na poloajima uz sakralni objekt, bilo da su grobovi rasporeeni uokolo same crkve ili su smjeteni u njenoj neposrednoj blizini. Na osnovu brojnih ostataka sakralnih graevina zapaeno je da je skoro uz svaku veu ranosrednjovjekovnu nekropolu pronaena i crkva iz predromanike faze za to su vrlo ilustrativan primjer istraene
crkve i groblja s ovog podmja na Begovai i Mastirinama u Kaiu uz brojne analogne primjere na irem podmju sjeveme i srednje Dalmacije: u Biskupiji kod Knina,
Bribiru kod Skradina, Koljanima kod Vrlike, Bijaima kod Trogira, dok slinu pojavu
moem o nesumnjivo oekivati i na brojnim registriranim, ali jo neistraenim lokalitetima i na podm ju ue benkovake regije.
Po opim karakteristikama prvenstveno grobnog kultumog inventara moemo ih
okvim o kronoloki sistematizirati u dvije skupine. Prvoj pripadaju nekropole starijeg
stratuma od 9. do 12. st., a dmgoj gm pi one koje su okvim o nastale od 12. do 15. st. Za
obje skupine karakteristina je brojnost grobnih nalaza meu kojima je nakit kvantitativno najbrojniji, posebno razni tipovi naunica koje se javljaju u vie varijanti. Tako
se u grobovima prve skupine kao najei nalazi nakita javljaju naunice u obliku obine kariice, tipa s jednom jagodom u vie varijanti, s etiri jagode, s koljencima, tzv. S
kariice, naroskane itd. Najrairenija pak gm pa naunica, kako na cijelom teritoriju
srednjovjekovne Hrvatske, tako i u uoj benkovakoj regiji, svakako je tip trojagodnih
naunica unutar kojih se javlja cijeli niz raznih oblika. Samo je na nekropoli na Begovai u skupini od ukupno dvadeset grobova ustanovljeno 35 primjeraka trojagodnih
naunica.14 N e ulazei u pitanje datacije trojagodnih naunica o emu se jo uvijek u
naoj arheoiokoj znanosti dosta polemizira, zapaamo da je njihova pojava redovita i
kvantitativno najvea upravo u kultumom inventam srednjovjekovnih nekropola mladeg horizonta, i to one skupine koju okvim o datiramo u razdoblje od 12. do 15. st. Po10 D. Jelovina
- D. V rsa lo v i, Srednjovjekovno groblje na Begovai u selu Biljanima Donjim kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, III, 11, str. 84, Tab. XVII, 258.
11 J. Beloevi, o.c., str. 44 - 46, Tab. XXIX
12 Isti, str. 64, Tab. LXIX.
11 D. Jelovina,
Starohrvatske nekropole, str. 55.
14
Isti, o.c., str. 31; ovdje usputno navodimo primjer da je arheolokim istraivanjima srednjovjekovne nekropole Sv. Spasu u Cetini u ukupno 1162 istraena groba pronaeno 149 primjeraka naunica tipa s tri jagode.
80

sebno su karakteristine one varijante trojagodnih naunica koje s obzirom na kieniju


tehniku izrade (na proboj, granulacijom ili s umetnutim diskoidnim elementima) predstavljaju razvijenije tipoloke varijante i specifina su nakitna grupa karakteristina za
period 14. st.1*
Meu istraenim srednjovjekovnim nekropolama s podruja Benkovca, na primjeru groblja istraenog na Begovai u Biljanima Donjim, uoavaju se sve osnovne
znaajke karakteristine za mlai horizont srednjovjekovnih nekropola, bilo da je rije
o osnovnim odlikama i izgledu grobne arhitekture ili o raznovrsnoj zastupljenosti
grobnog inventara. Naime, groblje na Begovai, s ostacima predromanike crkve i s
ukupno 604 otkrivena groba predstavlja jednu od najveih vieslojnih srednjovjekovnih nekropola na podruju Dalmacije.16
Najstarijem stratumu grobova od kojih su neki nainjeni od ostataka antike arhitekture pripadao je arheoloki materijal karakteristian za raniju fazu ukapanja: dva
para karolinkih ostruga ranije faze, eljezni noevi, preica, kresivo. U srednjem sloju
nekropole naen je najvei broj grobova. Meu arheolokim nalazima ovog stratuma
najbrojniji je nakit: naunice s jednom jagodom (45 primjeraka), obine kariice i s izduenom jagodom, S-kariice, naunice s etiri jagode i 35 trojagodnih. Najmlaa faza
ukapanja koje se na Begovai vrilo do otprilike zakljuno s 16. st. odgovara ujedno i
najgornjem sloju grobova, od kojih su neki bili pokriveni monolitnim nadgrobnim poklopnicama, a brojni su ostaci ulomaka predromanike crkve uzidani kao spolia u grobove. Srodne karakteristike onima s nekropole na Begovai, osobito u sastavu i tipologiji grobnih nalaza, uoavaju se i u arheolokom materijalu s nekoliko srednjovjekovnih nekropola koje su sukcesivno istraivane na irem arealu kaikog polja. Rije je o
groblju koje se formiralo uokolo esterolisne crkve na Mastirinama i onom na poloaju Grede-erinac.1* Za razliku od nekropole na Begovai, iji gomji sloj srednjovjekovnih grobova kontinuira i u najmlaem razdoblju, sastav grobnih nalaza sa spomenute dvije nekropole, koji je openito karakteristian za groblja iz okvimo 9-12. st., otprilike definira gomju granicu u trajanju nekropola, kada se u kasnijem srednjem vijeku proces ukapanja vjerojatno nastavlja na poloajima Drae,1 smjetenom izmeu
Mastirina i Razbojina, zatim uokolo srednjovjekovne crkve na erincu - Crkvina ili
topiki neometano kontinuira na Begovai.
Krajem prolog i poetkom ovog stoljea, u toku istraivanja u staroj Aseriji, ulo se u trag srednjovjekovnoj nekropoli na prostom antikog fom ma s istone strane
crkve sv. Duha. Meutim, s ciljem da se istrai i sakupi to vei broj antikih spomenika istraivanja srednjovjekovnih grobova vrena su metodoloki vrlo nekorektno, a
samo djelomino sauvani grobni inventar uspio je L. Mamn prenijeti u Muzej hrvatskih starina u Kninu. Jo mnogi srednjovjekovni lokaliteti benkovakog kraja lee potpuno ili nedovoljno istraeni, dok mnogobrojni arheoloki nalazi koji potjeu s tih poloaja indiciraju postojanje srednjovjekovnih nekropola. Takvi su lokaliteti registrirani
u Korlatu, Lianima, opotu, Ostrovici, Morpolai, Budaku.

15 N. Jak i, Naunice s tri jagode u Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu,


Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 23, 1983, str. 49 - 74.
D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai u selu Biljanima
Donjim..., str. 55 - 136.
17 D. Jelovina, Starohrvatsko groblje na Mastirinama u selu Kaiu kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, III, 12, 1982, str. 35 - 66
" D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Gredama u selu Kaiu kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, III, 10, 1968, str. 69 - 92.
"5. G un jaa, Trogodinji rad Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika (1955., 1956. i
1957. godine), Starohrvatska prosvjeta, III, 7, 1960, str. 272.
" D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, str. 37, Tab. LI - LIII.
6 - B EN KO V A KI K R A J ... Z B O R N IK 2

81

Kultumo-povijesna batina Hrvata dokumentirana je arheoloki kroz brojne ostatke sakralnih graevina, a to je ujedno u neposrednoj vezi s mnogobrojnim nalazima predromanikog crkvenog namjetaja i epigrafikih spomenika. Openito se gradnja sakralnih gradevina na teritoriju ranosrednjovjekovne Hrvatske intenzivirala od
sredine 9. st. kao posljedica pokrtenja, te politiko-dmtvene konsolidacije Hrvata.
Promatrajui, pak, topografsku rasprostranjenost sakralnih gradevina uoeno je da
one svojim smjetajem u veini siuajeva topiki kontinuiraju na poloaju ranije starokranske crkve ili nasljeduju poloaje kasnoantikih, uglavnom gospodarskih objekata, kao to su npr. pokazala istraivanja lokaliteta na Begovai. Pokazalo se da je njihova najvea koncentracija u benkovakoj regiji upravo na mbnim poloajima, pribrejima najplodnijih terena ili na vrlo blagim uzvienjima u polju, a to je usko vezano uz postojanje srednjovjekovnih naselja, gdje se crkve javljaju u funkciji kultnih objekata mnogobrojnih srednjovjekovnih villa i vicusa. S obzirom na relativno bolji stupanj istraenosti srednjovjekovnih nekropola u odnosu na veliki broj registriranih
crkava, sakralna arhitektura openito se manje istraivala i to opet u sklopu istraivanja srednjovjekovnih nekropoia. Ukazat emo u kraim crtama na lokalitete s benkovakog podmja na kojima su sluajno pronalaeni arhitektonski ostaci crkvenih gradevina i ulomci pripadajueg kamenog namjetaja, kao i poloaji na kojima su vrena
arheoloka istraivanja srednjovjekovne arhitekture.
U poslijeratnom razdoblju vrena su istraivanja na sljedeim poloajima u selu
Kaiu: na Mastirinama gdje je otkrivena esterolisna predromanika crkva kojoj pripadaju i pronaeni fragmenti crkvenog namjetaja,21 a na Begovai u Biljanima Donjim longitudinalna crkva nastala na prostoru kasnoantike villae rusticae.11 Na podmja sela Smili istraivana je romanika crkva na poloaju erinac-Crkvina.23 U periodu izmedu dva rata vrena su iskopavanja crkve u opotu kod Benkovca kojom priIikom su pronaeni greda i zabast oltarne pregrade crkve iz ranog srednjeg vijeka s
imenom hrvatskog kneza Branimira. U istom periodu poduzeli su se arheoloki radovi
na lokalitetu Sv. Nediljica u Korlatu na otkrivanju ostataka crkve za koju se dugo vremena smatralo da potjee iz predromanikog razdoblja, meutim, radi se o ostacima
starokranske crkve.24 Vei broj ulomaka predromanike skulpture pronalazio se na
jednom oblinjem lokalitetu u Korlatu, na prostom uz crkvu sv. Jerolima. Moda ostatke jedne predromanike graevine moemo oekivati upravo na ovom lokalitetu, na
kojem su inae vidljivi tragovi srednjovjekovnih grobova.
Preostaje nam jo da u bitnim crtama ukaemo na brojne tragove srednjovjekovnog crkvenog graditeljstva ije ostatke moemo registrirati in situ unutar kompleksa
postojee sakralne arhitekture ili sluajnim nalazima skuipture koja indicira postojanje
sakralnih objekata. Poiazei u smjem od sjeverozapada prema jugoistoku ve se u Islamu Grkom na poloaju Crkvina ubicira ranosrednjovjekovna crkva. U Veljanima danas se vide ostaci crkve sv. Petke sagraene na prostom antikog kompleksa. Vidljivi
ostaci srednjovjekovne arhitekture, te osobito veliki broj nalaza srednjovjekovne skulpture, koji tipoloki i vremenski pripadaju razliitim fazama, potjeu iz Kule Atlagia,
srednjovjekovnog sela Tihli, s poloaja postojeih crkava sv. Petra i sv. Nikole (starog).25 Sline primjere nalazimo jo na lokalitetima benkovake okolice: npr. U Lepuri-

21 Isti, SrednjovjetoVno groblje na Begovai..., str. 55 - 62,


21
S. Gunjaa, o.c., str. 270; D. Jelovina, Starohrvatsko groblje na Matirinama u selu Kaiu kod Zadra, str. 35 - 36.
23 S. Gunjaa, o.c., str. 271 - 72.
24 N. C am bi, Problemi starokranske arheologije na istonoj jadranskoj obali, Materijali, XII, Zadar 1972, str. 272.
" I. P e tr ic io li, Pojava romanike skulpture u Dalmadji, Zagreb 1960; S. Gunjaa - D.
Jelovina, Starohrvatska batina, Zagreb 1976, str. 97.
82

ma, Budaku, pa na jugoistonom perifernom dijelu na podruju Ostrovice. Podsjetimo


se na ve spomenuti nalaz masivnih karolinkih ostruga, fragmente predromanike
skulpture i natpisa, zatim arheolokih nalaza ranogotikih ostruga iz 14. st. i keramike, gotikih natpisa, a sve iz vremena kada je Ostrovica neposredno vezana uz ime feudalne obitelji ubia i ima izuzetno znaajno mjesto u hrvatskoj povijesti razvijenog i
kasnog srednjeg vijeka.27

S u m m ary
S U R V E Y O F THE M ED IEVAL AR C H E O LO G IC A L
L O C A L IT IE S IN THE R E G IO N O F B E N K O V A C
The rich cultural patrim ony o f the region o f Benkovac has becom e weII-known
thanks to its numerous archeological sites. The remnants fou n d there date form the
6tfle to the I5th century and have all been thoroughly examined.
This work enumerates all localities im portant to the archeological science.

V.
D elo n g a , Fragmenti predromanikog crkvenog namjetaja iz Ostrovice, Starohrvatska prosvjeta, III, 12, str. 6 7 -8 1 .
17 N. K la i , Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976, str. 669 - 90.
6*

83

'

RADOMIR JURI

SREDNJOVJEKOVNI NAKIT N A BENKOVAKOM PODRUJU

Saetak
U prilogu se daje kratki p rikaz nakita jed n o g o d germanskih naroda, Istonih
Gota, iz poetka 6. st., te srednjovjekovnoga nakita o d 8. do 15. st. pronadenog na benkovakom podruju.
R a zvo j srednjovjekovnog nakita u D alm aciji m oe se, za sada, p ra titi kroz tri faze. Ista podjela vrijedi i za benkovako podruje. Jedino se ovdje nisu nali nakitni
predm eti iz 7. st. Najraniji prim jerci nakita tu se javljaju o d 8. st.
N akit I. faze (o d 8. d o sredine 9. st.) uz postojee elem ente autohtone kasnorimske kulture i specifinih avaroslavenskih elemenata sadri utjecaje bizantskog kulturnog kruga s M editerana i franake zapadnoevropske civilizacije.
N akit II. faze (o d sredine 9. do 12. st.) nastao j e prem a kasnorimskim i bizantskim uzorcima u domaim radionicama. Pojedine znaajke nakita ove faze nastavljaju
se i u narednoj III. fazi (o d 12. d o 15. st.), posebn o u 12. st. M edutim o d konca 12. st., a
osobito u 13. i 14. st. dalm atinski gradovi (Zadar, Split, D ubrovnik i K otor) postali su
vana zlatarska sredita, pa je u njim a zasigum o izraden i vei d io kasnosrednjovjekovnog nakita. U najveem broju zastupljene su naunice s tri jagode, koje zapravo, doivIjavaju najvei cvat. Openito se datiraju o d 13. d o 15. st. U uporabi su najvie bile u
14. st. Jedan dio nakita ove faze u slijedu traje i u narednom nakitu kasnijih razdoblja.
O penito se m oe istai da srednjovjekovni nakit kakav poznajem o s benkovakog podruja sadri gotovo sve glavne znaajke Lakav ima nakit iz toga doba na ostalom podruju Dalmacije.

ovjek ukrava svoje tijelo ili odjeu od najstarijih vremena, pa se moe kazati
da nakitni predmeti idu u red najstarijih i najzanimljivijih proizvoda ljudske kulture. I
u razdobljima prapovijesti, antike i kasne antike, te u srednjem vijeku imamo divne
primjerke nakita, ija je raznovrsnost i luksuznost ovisila o opim drutvnim, politikim, kultumim i estetskim poimanjima. Prouavajui i upoznavajui nakit moemo,
pored praenja razvoja gospodarstva, dmtvenih odnosa, oblika vjerovanja, saznati jo
i o poimanju lijepog, te o umjetnikom shvaanju kroz razliita razdoblja prohujalih
stoljea, od vremena kada je nakit imao magijsko-apotropejsko znaenje, pa do onog
vremena kada je imao i simboliku i uporabnu ili izrazito ukrasnu namjenu. Kroz stoljea su se mijenjali i oblici i materijal od kojeg je bio izraivan, te nain izrade.

U naem prilogu dajemo kratki prikaz nakita jednog od germanskih naroda, Istonih Gota, iz poetka 6. st., te srednjovjekovnoga nakita od 8. do 15. st. pronaenog
na benkovakom podruju.
Najvei dio nakitnih predmeta, kojima se ovdje bavimo, ve prije je poznat naoj strunoj i znanstvenoj javnosti. Tu mislimo pravenstveno na zananstvene prinose
Stjepana Gunjae, Janka Beloevia, Duana Jelovine i Dasena Vrsalovia.
N akit Istonih Gota na benkovakom podruju
Ovo podruje, kao i ostali dio Dalmacije, na koncu 5. st. osvajaju Istoni Goti i
dre ga pod svojom vlau do 552. godine.1 Nekoliko primjeraka nakita toga naroda
pronaeno je u Kaiu (Glavurak). Objelodanio ga je, kao to je poznato, J. Beloevi1 godine 1965. i 1968. Zastupljeoe su naunice, ogrlica, prstenje, fibule (spone) i vezice za pojas (tab. I, 1-7; tab. II, 1-4).
N aunice1 s privjeskom u obliku skresanih krajeva (naunice s poliedrom) iz Kaia su vrlo skromne izrade (tab. 1 ,4; tab. II, 3). Pronadena je ogrlica4 od zm a staklene
paste, jantara i kalcedona. Perla od kalcedona vezuje se uz germanski kultumi kmg,
dok su ostale autohtonog podrijetla (tab. I, 5). Zanimljiv je i nalaz dva srebma prstena,
koji su krasili mku jedne enske osobe. Na ploicama imaju N - monogram, te su sluili kao peetnjak1 (tab. I, 6, 7).
Lune spone (fibule) ukraavale su ensku nonju, a ujedno su imale i uporabnu
namjenu. Iz Kaia potjeu dvije srebrne lune spone, koje se meusobno razlikuju po
dimenzijama, po izradi i po ukrasu. Manja spona* je izradena u tehnici lijevanja s vidljivim tragovima pozlate, a ukraena je rovaenjem. Ima blie analogije, kako je to ustvrdio J. Beloevi, s istonogotskim sponama iz Plavna kod Knina, Han-Potoka* kod
1 J. M edin i, Provincia Libumia, Diadora, 9. Zadar 1980, 432-434.
1J. B e lo e v i , Prvi arheoloki tragovi Velike seobe naroda na podruju sjeveme Dalmacije, Diadora, 3, Zadar 1965,129-143, III tab. (dalje Prvi arheoloki tragovi). - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Kaiu kraj Zadra, Diadora, 4, Zadar 1968, 226-232, tab. III - V, VI, 2
(dalje Ranosrednjovjekovna nekropola).
1
J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 136-137, tab. III, 1, 2. - Isti, Ranosrednjovjekovna
nekropola, tab. III, 4,5. - R. Juri, Nakit u srednjem vijeku, Nakit na tlu sjeveme Dalmacije od
prapovijesti do danas (katalog izlobe, te posebni otisak), Zadar 1981, 52, sl. 1, br. 6 (dalje Nakit).
- D. Mrkobrad, Arheoloki nalazi seobe naroda u Jugoslaviji, Beograd 1980, 33, tab. XVII, 4, 10.
4 J. Beloevi, Ranosrednjovjekovna nekropola, 223, tab. VI, 2. - D. Mrkobrad, nav. dj.,
35, tab. XX, 5. - R. Juri, Nakit, 52, 183, sl. 1, br. 8.
* J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 133, tab. I, 3, 4. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. III, 2, 3. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XVIII, 5. - R. Juri, Nakit, 52, 183, sl. 1, br. 4, 5.
* J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 130 - 133, tab. I, I. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. III, 1. - Z. V in sk i, O rovaenim fibulama Ostrogota i Tiriana povodom rijetkog
tirinkog nalaza u Solinu, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. ser., sv. VI-VII, Zagreb
1972-1973., tab. V, 47 (dalje O rovaenim fibulama). - Isti, Archaologische Spuren ostgotischer
Anvvesenheit im heutigen Berich Jugoslawiens, Simpozij Problemi seobe naroda u Karpatskoj
kotlini, Novi Sad 1976 (1978), tab. XVI, 2. - D. Mrkobrad, nav. dj. tab. XIV, 2. - R. Juri, Nakit,
52, 183, sl. 1, br. 7.
O Istonogotskoj sponi iz Plavna vidi: S. Gunjaa Tiniensia archaelogica - historica - topographica I, SHP, ser. III, sv. 6, Zagreb 1958, 135. J. K o v a ev i , Varvarska kolonizacija junoslovenskih oblasti, Novi Sad 1960, 25, sl. 41 desno dolje (dalje Kolonizacija). - Z. Vinski, O vaenim fibulama, tab. V, 48, bilj. 97. - Isti, ArchSologische Spuren, tab. X, 5. - D. Mrkobrad,
nav. dj., tab. XIII, 5.
* Istonogotskim sponama s toga nalazita bavilu su se: W. R adim sky, Rmische GrSber bei Han Potoci nSchst Mostar, Wissenschaft!iche Mitteilungen B. u. H., I, Sarajevo 1893, 306,
sl. 6. - Z. Vinski, Ein v6lkerwanderungszeitlicher Goldschuck aus der Herzegowina, Germania,
32, Berlin 1954, 309, sl. 2, 2. - Isti, O rovaenim fibulama, tab. XIII, 72, - Isti, Archaologische
Spuren, tab. XI, 1, 2. - N. Mileti, Izvjetaj o zatitnim iskapanjima u Potocima kod Mostara,
Glasnik Zemaljskog muzeja, N. S., XVII, Su.ujcvo 1964, 153-157. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab.
XIII, 4, 6.
86

Tab. I. Istoinogotski nakit iz Kaia (Glavurak).

Mostara i Kranja, a radioniki je vrlo srodna sa sponom iz zbirke Dirgardt.10 Kajka


fibula je uvezena iz istonogotskih radionica u Italiji datira se u prvu polovicu 6. st.
(tab. I, 3; tab. II 4). Druga vea spona" takoer je izraena u tehnici lijevanja i ukraena spiralnorovaenim ukrasom (tab. I, 1; tab. II, 1). Taj ukras Beloevi objanjava kao
reminiscenciju karavukovskog stila i ispravno je datira na sam poetak 6. st. Meutim
Z. Vinski 11 tipolokom analizom zapaa da su ukrasi veih spirala u obliku povezanih
kuka (na glavi i nozi) nisu izrazito karavukovski, ve ih tumai kao neposrednu tradiciju ukraavanja svojstvenog fibulama tipa Beograd-ukarica. Prihvaa Beloevievu tvrdnju da je ta spona najstariji italsko-ostrogotski nalaz u Dalmaciji. Ova spona se
izrazito razlikuje od prethodne, te ima bliih slinosti sa sponama iz Peinske Rike11
kod Travnika i Rajlovca (Mihaljovii) kod Sarajeva.14
Od predmeta koji pripadaju istonogotskoj nonji istie se masivna vezica za
pojas (Kai, tab. I, 2; tab. II, 2), koja se moe usporediti s dvije vezice luksuznije izrade iz Uneia16 kod Dmia. Openito je poznato da su izraziti istonogotski nalazi lune spone i masivne vezice za pojas, dok su naunice, s poliedrom, prstenje i ogrlice u
uporabi i kod Gota i kod starosjedilaca. Poradi toga teko je, katkad, neke od tih nakitnih predmeta pripisati jednima ili drugima.
Ostali nakit horizonta 6. i poetka 7. st., iji je nosilac bilo domae romanizirano
stanovnitvo, ovdje posebno ne prikazujemo.
Srednjovjekovni nakit o d 8. do 15. st.
U katalogu izlobe Nakit na tlu sjeveme Dalmacije od prapovijesti do danas
(1981), te u referatu Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije, podnesenom na Znanstvenom skupu Hrvatskog arheolokog drutva u Puli 1982.17 prikazali smo srednjovjekovni nakit u Dalmaciji kroz tri razvojne faze. Kod takve podjele ostajemo, uglavnom i
za sada, premda u naim izuavanjima ima i novih elemenata koja emo iznijeti na
drugom mjestu.
*
A. R iegl, Die Krainburger Funde, Jahrbuch derZentralkomission, N. F. I, Wien 1903,
234 i d., tab. III, 7.
' J. W erner, KatalogderSammlungDiergardt, B. I, Berlin 1961,25, br. 82(584), tab. 18.
- J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 133, tab. I, 2.
11
J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 133-135, tab. II. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. IV, V. - Z. Vinski, O rovaenim fibulama, 199-200, tab. VII, 65. - Isti, ArchSologische
Spuren, 40, tab. X, 3. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XIV. Pogreno se na istoj tabli navodi (sl. 3.)
da je ta fibula iz Kaia. Meutim, ona je s nalazita Ljubljana - Dravlje. - R. Juri, Nakit, sl. 1,
br. 9, tab. 29, sl. dolje.
11 Z. Vinski, O rovaenim fibulama, 199 - 200, tab. VII, 65, bilj. 120.
15 A. H offer, Fundorte rOmischer AltherthOmer im Bezirk Travnik, Wissenschaftliche
Mitteilungen B. u. H., V. Sarajevo 1897, 257-258, sl. 4. - J. Kovaevi, Kolonizacija, 21, sl. 27. - Z.
Vinski, O rovaenim fibulama, tab. XIII, 72. - Isti, Archaologische Spuren, tab. XI, 3, 4. - D.
Mrkobrad, nav. dj., tab. XI, 3, 6.
14 N. Mileti, Nalaz ranosrednjovjekovnih fibula iz Rajlovca, Glasnik Zemaljskog muzeja,
N. S., X, Sarajevo f955, 151-154, sl. 1, - Ista, Nakit u Bosni i Hercegovini (katalog), Sarajevo
1963, 50, br. 200. - J. Kovaevi, Kolonizacija, 22, sl. 29, sredina. - Z. Vinski, O rovaenim fibulama, 199, tab. XI, 64. - Isti, Archaologische Spuren, tab. IX, 3,4. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XI,
4, 5.
15J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 134 - 135, tab. I, 5. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. III, 8, 8a. - Z. Vinski, Archaologische Spuren, tab. XII, 1. - D. Mrkobrad, nav. dj.,
37, tab. XXIV, 3, 5. - R. Juri, Nakit, 52, sl. 1, br. 2.
' A. Riegl, Krainburger Funde, Jahrbuch der Zentrakomission, N. F., Wien 1903, 225, sl.
208, 209. - J. Kovaevi, Kolonizacija, sl. 42, - Z. Vinski, ArchSologische Spuren, tab. XVI, 4;
tab. XVII, 1, 2. - J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 35. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XXIII, 5,
7.
11 Rad je ve due vremena u tisku.
89

N akit I. faze - o d 7. d o sredine- 9. st.


Nakon to je Bizant pobijedio Istone Gote, te njihova povlaenja u Italiju, Dalmacija s Libumijom se prikljuuje Istonom Rimskom Carstvu. Posljedica toga je i obnova i nagli uspon privrednog i dmtvenog ivota kao i stabilizacija crkvene organizacije. Poradi provale Avara i Slavena u Dalmaciju nastaju znaajne promjene u njenoj
povijesti, osobito doseljenjem Hrvata koji tu poinju svoj politiki i kultumi razvitak.
Na benkovakom podmju nemamo nakitnih predmeta iz 7. st., ve se najraniji
primjerci javljaju od 8. st. Pronaen je na nalazitima Kai-Maklinovo brdo, KaiRazbojine, Biljane Donje - Trljuge, Biljane Donje - Prine, te u Stankovcima, Rodaljicama (v. kartu 1.) i dr. Od nakita i ukrasnih dijelova odjee javljaju se naunice, ogrlice, privjesak, prstenje, preice i jeziac (tab. III, 1-15; tab. IV, 1-5; sl. 1-4).
Naunice su zastupljene u dva temeljna tipa: jednostavne kariice i grozdolike
naunice izraene su od bronce ili srebra. Jednostavne karice18 se u ovoj fazi javljaju
u najveem broju i zastupljene su u nekoliko inaica (tab. III, 1-5). Najzanimljivije in^ice ine kariice sa stiliziranim S-nastavkom (Kai19 tab. III, 4,5). One se razlikuju od
S-naunica koje se u velikom broju javljaju u narednoj fazi. Prema Beloeviu predstavljaju uvoz iz mediteransko-bizantskih radionica i okvim o se datiraju u 8. st.J0

Sl. 1. Primjerci naunica grozdolikog tipa. 1,4 Kai (Maklinovo brdo); 2 Nin (drijac); 3,6 Biskupija (Crkvina); 5 Ivoevci (Bumum); Mj. 1:1.
Naunice grozdolikog tipa J. Beloevi21 je izdvojio u etiri podtipa, a javljaju se
opet u nekoliko inaica (tab. III, 6-8; sl. 1). Datiraju se od dm ge pol. 8. do sredine 9.
* D. J e lo v in a , Ranosrednjovjekovna nekropola na Razbojinama u selu Kaiu kod
Zadra, Starohrvatska prosvjeta (dalje SHP) ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, 39, 45, tab. X, 3. - J. Beloevi, Materijalna kulture Hrvata od 7. do 9. st., Zagreb 1980, tab. XXIV, 8, 9; tab. XLIII, 3, 4,
9, 10 (dalje Materijalna kultura Hrvata), ISTI, La necropole paleocroate Kai - Maklinovo brdo,
Inventaria archaeologica, Yugoslavia, Fasc. 28, Beograd 1982, 271, 4, 5 (dalje KaiMaklinovo
brdo, Inventaria). - R. Juri, Nakit, 54, 186, sl. 2, br. 1.
'* J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata na jadranskoj obali od doseijenja do 9. st., Materijali, XII (SADJ), Zadar 1976, sl. 6, br. 7 i 8 (dalje Materijalna kultura Hrvata na jadranskoj
obali). - Isti, Materijalna kultura Hrvata, 86, tab. XLIII, 7, 8; tab. LXXVIII, 3, 4. - R. Juri, Nakit, 54, 186, sl. 2, br. 2.
20 J. Beloevi, navedena djela u prethodnoj biljeci.
90

12

13.

14

11

15

Tab. III. Nekiprimjerci nakita I. faze na benkovaikom podruju.


1, 2 Biljane Donje (Trljuge); 3-15 Kai (Maklinovo brdo).
91

Tab. IV. I. Ogrlica iz Biljana Donjih (Trljuge); Ogrlicc iz Kaia (Maklinovo brdo).
92

st. Srebrne naunice iz grobova 23 i 53 iz Kaia (tab. III, 6-8, sl. 1, br. 1, 4) po takvoj
podjeli idu u etvrti podtip, a skoro su identine (razlikuju se po nekom detalju i po
vrsti materijala od kojeg su izraene) s naunicama iz groba 62 (grob majke i djeteta) iz
Nina"* (drijac, sl. 1. br. 2), te s onima iz Ivoevaca24 (sl. 1. br. 5) ili iz djejeg groba (br.
112) iz Grboreza kod Livna. Inae je taj grob po inventaru paralelan s grobom 53 iz
Kaia (par grozdolikih naunica, ogrlica, prsten). Sve ove naunice kao i takve s podruja Dalmatinske Hrvatske su prema Beloeviu izravan bizantski import. Najznaajniji nalaz sa spomenutog podruja predstavljaju naunice iz groba hrvatske odlinice
iz Trilja. Taj nalaz, koji sainjava 6 bizantskih naunica, dvije puce, prsten, zlatna ogrlica i zlatni novac bizantskog cara Konstantina V Kopronima (741-775), ve od prije,
a i u novije vrijeme izaziva pozornost mnogih strunjaka. Jedna skupina znanstvenika
taj nalaz datira u drugu pol. 8. st. (Lj. Karaman, Z. Vinski, M. orovi-Ljubinkovi, D.
Jelovina, V. S. Jovanovi, J. Beloevi i dr.),2 a druga kasnije u drugu pol. 9. do 10. st.
(J. Koroec, J. Werner, B. Dost&l i dr.).Jt
Vedrana Delonga29 se je, objelodanjujui sve primjerke bizantskog novca iz Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, bavila pitanjem datiranja grobnih nalaza sa zlatnim novcem, a jo i konkretnije problemom koliko zlatni novac Konstantina
V Kopronima kao prilog u grobovima moe posluiti u datiranju druge arheologijske
grade pronaene u grobovima na Crkvini u Biskupiji, te kome kriteriju dati prednost
(novcu ili grai). Iznijevi miljenja nekih autora o tom problemu V. Delonga se pri-

2' Naunicama toga tipa pronaenih na tlu Dalmatinske Hrvatske veu pozornost je posvetio J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 86 - 90, tab. XXXV, 1, 2; tab. XXXVI, 6, 7; tab.
XXXVII, 4-7, 10, 11; tab. XLIII, 13-16, 21-28, tab. LXXXV1II, 1, 2, 6-10, 15-18. Isti autor ih
obrauje i na drugim mjestima: Materijalna kultura Hrvatana jadranskoj obali, sl. 6, br. 9-14; La
necropole paleocroate Nin-drijac, Inventaria archaeologica, Yugoslavia, Fasc. 24, Beograd
1980, 229 6,7; 231, 4-7 (dalje Nin - drijac, Inventaria); Kai - Maklinovo brdo, Inventaria
277, 5, 6; Uber einige Besonderheiten in der Entvvicklung der Keramik auf dem Gebite Dalmatiens, Balcanoslavica, 3, Prilep - Negotin 1974, tab. VIII, 6-9 (dalje Ober einige Besonderheiten).
Vidi jo: V. S. J o v a n o v i, Prilozi hronologiji srednjovekovnih nekropola Jugoslavije i Bugarske I, Balcanoslavica, 6, Prilep 1977, 152, tab. XI, 6-9 (dalje Prilog hronologiji). - R. Juri, Nakit,
54, 185-188, sl. 2, br. 2,4-6.
22 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 88.
21 Grozdolike naunice pisac je svrstao u drugu varijantu etvrtogpodtipa, J.Beloevi,
Materijalna kultura Hrvata, 88, tab. XXXV, 1, 2; tab. XLIII, 21.
Isto, tab. XXXVII, 4-7; tab. LXXXVIII, 15-18 - ISTI, Materijalna kultura Hrvata na
jadranskoj obali, sl. 6, 11, 12. - Isti, Nin - drijac, Inventaria, 233, 4-7.
24 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 88, tab. XLIII, 28.
. B e la g i - . B asler, Grborezi - srednjovjekovnanekropola,Sarajevo
1964,
68-69, tab. XIX, 4.
24
U . K aram an, Zlatni nalaz iz Trilja nedaleko Splita, VAHD, XLIV, Split 1921, 3-19,
tab. I. - Isti, Iz koljevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930, 122, 130, sl. 126. - ISTI, Iskopine drutva Bihaa u Mravincima i starohrvatska groblja, Rad JAZU, knj. 268, Zagreb 1940, 22, sl. 21
(dalje Iskopine drutva Bihaa). - L. N id e r le , Slovenske starine, Novi Sad 1954, 139, sl. 50.
- J. Koroec, Uvod v materialno kulturo Slovanov zgodnjega srednjega veka, Ljubljana 1952,334,
sl. 137. - ISTI, Podela naunica sa zvezdolikim priveskom u slovenskim kulturama Jugoslavije,
Glasnik Zemaljskog muzeja, N. S. IX, Sarajevo 1954, 81. - M. orovi - Ljubinkovi, Metalni
nakit belobrdskog tipa, Starinar, N. S. II, Beograd, 1951, 23 - 24. - Z. Vinski, Ponovno o naunicama zvjezdolikog tipa, Glasnik Zemaljskog muzeja, N. S. X, Sarajevo 1955, 232. - S. Gunjaa D. Jelovina, Starohrvatska batina, Zagreb 1976, 66, 105-106. - V. S. Jovanovi, Prilozi hronologiji, 144-145, tab. I. - J. Wemer, Zur Zeitstellung der altkroatischen Grabfunde von Biskupija Crkvina (Marienkirche), Schild von Steier, Band 15/16, Graz 1978 - 1979, 228 i d. - J. Beloevi,
Materijalna kultura Hrvata, 89, tab. LXXXIV, 1 - 1 1 .
2 Nav. dj. tih autora u prethodnoj biljeci.
2* Nav. dj. tih autora u bilj. 26 i jo B. D ost al, Slovanska pohribiti za stfedni doby hraditni na Moravt, Praha 1966, 3537.
2* V. D e lo n g a , Bizantski novac u zbirci Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, SHP, ser. III, sv. 11, Split 1981, 205-206, bilj. 30.

13

Tab. V. Neki primjerci naunica II. faze na benkovakom podruju.


1, 3, 9 Podgrade; 5, 7 Kai (Mastirine); 2, 4, 6, 8, 10, II, 13 Biljane Donje (Begovaa); 12 Kai
(Crede).
94

kljuuje onim autorima (primjerice Z. Vinski, J. Wemer), koji daju prednost arheolokoj gradi kod datiranja grobova iz Crkvine, istiui da novac iz tih grobova treba uzeti
iskljuivo kao pomono sredstvo pri datiranju arheolokih nalaza (terminus p o st
quem). Njena razmatranja nam se ine prihvatljivima, te bi ih trebalo primijeniti i u interpretaciji dm ge arheologijske grae koja je pronadena s novcem spomenutoga bizantskoga vladara na podmju Dalmatinske Hrvatske. Smatramo da mora doi do kasnijeg datiranja triljskog nakita, te ga ne smjestiti u dmgu pol. 8. st., nego vie u 9. st.30
Imajui to u vidu treba iznijeti mogunost da pojedini primjerci grozdolikih naunica
traju i u dmgoj pol. 9. st, a moda i neto kasnije.31
Ogrlice32 potjeu iz enskih i djejih grobova. Najee su od zma staklene paste
(tab. IV). Medutim, naden je i jedan primjerak (Kai tab. IV, 3) ogrlice koja pored zrna tamnoplave i ute boje ima i dvije jagode od tijetenog zlatnog lim a P o z o r n o s t zavreduje srebrna ogrlica etvrtastog presjeka kojoj je po bridu izraen niz polukmnih
izreza, a potjee iz Kaia (Maklinovo brdo,3 tab. IV, 2).

Sl. 2. Srebmi polumjeseasti privjesak iz Kaia (Maklinovo brdo). Mj. cca 1:1.
Privjesci se u manjem broju javljaju u grobovima na podmju Dalmatinske
Hrvatske. Izdvajamo polumjeseasti srebmi privjesak iz Kaia koji je kasnorimskih
301 mi smo se na taj nakit osvmuli u radu Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije (u tisku), gdje se predlae kasmja datacija. Isto smo miljenje iznijeli: R. Juri, Novi svezak Starohrvatske prosvjete, Zadarska revija, 2-3, Zadar 1983, 247.
11
Naunice grozdolikog tipa kasnije datiraju ehoslovaki arheolozi, primjerice B. Dostal,
nav. dj. u bilj. 28 naega rada. On smatra da su grozdolike naunice na tlu Dalmatinske Hrvatske
nastale pod utjecajem Velike Morave (B. Dostal, Das Vordringen der grossmarischen Materialkultur in die NachbarlSnder, Magna Morawia, Zbomik 1100 vyroi prichodu byzantske mise na
Moravu, Praha 1965, 384. i d.). Ja, kao i Beloevi, drim da su grozdolike naunice u ranohrvatskim grobljima izravan uvoz iz mediteransko-bizantskih radionica.
ire o ogrlicama: J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 90-91, tab. XXVI, 26, 27; tab.
XXXIV, 36, 47; tab. XXXV, 3, 12; tab. XXXVI, 10, 14; tab. XXXVII, 15; tab. XLIV 1-10; 12,
15,16; tab. LXXVII, 4-6. - Isti, Ober einige Besonderheiten, tab. X, 8,9. - Isti, Nin - Zdrijac, Inventaria 229, 8; 234,2; 237, 26, 27; 238, 2. - Isti, Kai - Maklinovo brdo, Inventaria, 271,
6; 274, 1; 277, 3, 4; 278, 2. - R. Juri, Nakit, 54-55, 185, 189, sl. 2, br. 21, 22, 25. Navedena su i
djela koja se odnose na benkovako podruje.
31 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 91, tab. XXXV, 3.
34 Isto, 91-92, tab. XXXV, 6; tab. LXXVII, 4. - Isti, Kai-Maklinovo brdo, Inventaria,
277, 3. - R. Juri, Nakit 185, sl. 2, br. 25.
33 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata na jadranskoj obali, sl. 6, br. 1. - Isti, Materijalna kultura Hrvata, 93, tab. XXXV, 10; tab. LXXVII, 7. - ISTI, Kai - Maklinovo brdo, Inventaria, 278, 1. - R. Juri, Nakit, 190, sl. 2, br. 19.
95

stilskih znaajki, a ima paralele s primjerkom iz Stona i s privjescima iz groblja Kalaja Dalmaces u sjevemoj Albaniji (ta nekropola pripada tzv. Koman kulturi 7. i 8. st.).
Kaiki primjerak Beloevi datira u 8. st. (tab. III, 15, sl. 2).

Sl. 3. Srebmi prsten iz Kaia (Maklinovo braoj. Mj. 2:1.


Prstenje se u ovoj fazi javlja u enskim i djejim grobovima, te je i ono (prema
Beloeviu) izravnog bizantskog podrijetla. Zastupljeni su obini neukraeni (smatram
domaeg podrijetla), lijevani ili kovani, te efektno ukraeni primjerci sa ili bez krune3*
(tab. III 9-12, sl. 3). Pronadeno je u Kaiu (Maklinovo brdo) i Biljanima Donjim
(Trljuge). U srednjovjekovnom groblju u Kaiu na poloaju Maklinovo brdo pronaden je i jedan jeziac avarskog podrijetla40 (tab. III, 14, sl. 4).

Sl. 4. Ukrasni jeziac za pojas iz Kaica (Maklinovo brdo). Mj. cca 2:1.
J. Kovaevi, Kolonizacija, 25, sl. 43, gore. - Z. Vinski, Krstoliki nakit epohe seobe naroda Jugoslavije, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. ser. sv. III, Zagreb 1968, 141, tab. IX,
51.
17 H. S p a h iu , Gjetje te vjetra nga varreza mesjetare e Kalase s Dalmaces, lliria, I. Tirana 1971, tab. VIII, 4, 6, 8.
Takvu tipologiju za podruje Dalmatinske Hrvatske donosi J. Beloevi, Materijalna
kultura Hrvata, 93-95, tab. XXXIV, 37; tab. XXXV, 5; tab. XXXVI, 5, 12, 12a, 13; tab. XXXVIII,
8, 12, 13, 13a; tab. XLIII, 29-42; tab. LXXVIII, 11-14; tab. LXXXIV, 10.
14 S oba nalazita donosi ga J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, tab. XXXV, 5; tab.
XLIII, 32, 35, 38, 40. - Isti, Kai - Maklinovo brdo, Inventaria, 271, 2, 2a, ; 277,2. - R. Juri, Nakit, 188-189. - Isti, Nakit u srednjem vijeku, Nakit na naem primorju izmedu Krke i Istre
od prapovijesti do danas, Zadar 1982, sl. 15.
40 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, tab. LXXXIII, 16, 16a.
96

Uz postojee elemente autohtone kasnorimske kulture i specifinih avaroslavenskih elemenata, nakit I. faze, kako i u drugim dijelovima Dalmatinske Hrvatske, tako i
na benkovakom podruju sadri utjecaje bizantskog kulturnog kruga s Mediterana i
franake zapadnoevropske civilizacije.
N akit II. faze - o d sredine 9. do 12. st.
Od sredine 9. st. iz hrvatske materijalne kulture se sve vie gube pretkranske
predaje, te iz grobova nestaju uporabni predmeti, a u mnotvu se javlja nakit.
Hrvati su svoje tijelo i odjeu ukraavali naunicama, ogrlicama, dijademima,
prstenjem, privjescima, vezicama za pojas, te preicama, ukrasnim naljepcima i pucama.41 Taj nakit (tab. V, sl. 8) je prema kasnorimskim i bizantskim uzorcima nastao u
domaim radionicama, kakve su primjerice postojale u okolici Knina i u Sisku. Medutim neki primjerci nakita, u uporabi kod Hrvata, mogli su biti izradeni u bizantskim radionicama na Mediteranu ili, to je vjerojatnije, u naim primorskim bizantskim gradovima (npr. Zadar).

Sl. 5. Naunica s jednom jagodom iz Biljana Donjih (Begovaa). Mj. cca 1:1.
Na benkovakom podruju42 ranohrvatski nakit je pronaen u Biljanima Donjim (Begovaa), Podgradu, opotu, Korlatu, Kaiu (Mastirine Glavurak), Smiliu i
dr. (v. kartu 1.). Najvie nakitnih predmeta se pronalo u Biljanima Donjim na poloaju Begovaa i u Kaiu na poloajima Mastirine i Grede, koje su uz ostale nalaze obje41 U prinosu u se obrauje srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije (R. Juri, rad u
tisku), donosi se i iri izbor literature o ranohrvatskom nakitu na tom prostoru (bilj. 141). Ovom
prigodom: D. Jelovina, Statistiki i tipoloko-topografski pregled naunica na podruju SR
Hrvatske, SHP, ser. III, sv. 8-9, Zagreb 1963, 101-119, tab. I - VIII. Isti, Starohrvatske nekropole,
Split 1976, 89-115 (nie tab. nakita). - D. Jelovina - D. Vrsalovi, Die materielle Kultur der altkroatischen GrSbfelder auf dem Gebiete des dalmatinischen Kroatien, Archaeoiogica Iugoslavica, VII, Beograd 1966, 92-95, tab. VIII - XIII. - Lj. Karaman, Starohrvatsko groblje na Majdanu kod Solina, VAHD, 21 (1930-1934), Split 1938, 67-100, tab. XIV - XX. (dalje Starohrvatsko groblje). - L. Marun, Popis naunica Prvog muzeja hrvatskih spomenika u Kninu, SHP,
god. V. sv. 1-4, Knin 1900; god. VI, sv. 1-4, Knin 1901, god. VII, sv. 2, Knin 1903. - R. Juri, Nakit 56-63, 190-196, sl. 3, br. 1 - 39, tab. XXXI.
7 - BEN KO V A C KI K R A J ... Z BO R N IK 2

97

lodanili D. Jelovina i D. Vrsalovi43 (tab. V, sl. 8). U ranohrvatskim grobljima najbrojnije su zastupljene naunice (tab. V, sl. 5,6). Poznate su u vie temeljnih tipova: kariice, kariice sa S-nastavkom, kariice od uvijene ice, kariice s koljencima, naroskane
naunice, te naunice tipa jedna, dvije, tri i etiri jagode.44 Svaki od nabrojenih tipova
javlja se u jo vie inaica. U manjem broju pronaeni su primjerci naunica koje se veu za karantansko, ketlaki kulturni krug (Biljanf Donje, Kai), kao i naunice iz bjelobrodskog kulturnog kruga.
/

Sl. 6. Srebma naunica iz Kaia (Mastirine). Mj. cca 2:1.


Spomenuti tipovi nakita izraeni su od bronce ili bakra, manje od srebra ili od
pozlaenog srebra ili zlata, ponekad u tehnici filigrana i granulacije. Sporadino je izraivan u tehnici lijevanja.
Od unaprijed navedenih oblika naunica razlikuju se srebrne naunice koje na
donjem dijelu karike imaju dva srcolika oblika od kojih jedan stoji u unutarnjem prostoru karike, a drugi je okrenut prema vani (tab. V, 14). One su zasigurno bizantskog
podrijetla, a pronadene su u Kaiu (poloaj Grede)41 i u Biljanima Donjim46 (Begovaa), te jo u Istri (Buzet-Mala Vrata).47
41 D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 27-32, 37, 44-48, 89-115, tab. XL, XLI1, 2-10; tab.
XLIII, tab. XLV. tab. LI; tab. LII; tab. LXII, tab. LXII1; tab. LXIV, LXV. - Isti, Starohrvatsko
groblje na Mastirinama u selu Kaiu kod Zadra, SHP, ser. III, sv. 12, Split 1982, 35-81, tab. I
- VIII (dalje Starohrvatsko groblje na Mastirinama). - D. Jelovina - D. Vrsalovi. Srednjovjekovno groblje na Begovai u selu Biljanima Donjima kod Zadra, SHP, ser. III, sv. 11, Split
1981, 55-136, tab. I-XV; tab. XVII-XLV (dalje Srednjovjekovno groblje na Begovai), - D.
V rsa lo v i, Srednjovjekovno groblje na Gredama u selu Kaiu kod Zadra, SHP, ser. III, sv.
10, Zagreb 1968, 69-90, tab. I-VII (dalje Srednjovjekovno groblje). - R. Juri, Nakit 56-63,
190-196, sl. 3, br. 1 - 39, tab. XXXI.
41 Nav. dj. u prethodnoj biljeci.
44 Prethodno je L. Niderle, Prspivky k vyvoji byzantskyh perku ze IV - X. stoleti, Praha
1930, 131, podijelio naunice ovog razdoblja na sedam temeljnih tipova, dok je LJ. Karaman, Starohrvatsko groblje, 90-91, svrstao u osam tipova. Uz manje korekture ta podjela vrijedi i danas
(D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 91, ih je svrstao u devet temeljnih tipova).
41 D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 95, tab. XIII, br.
241; tab. XXXVII, br. 549.
44 D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje, 78, tab. IV. dolje lijevo (grob 125).
47 B. M arui, Langobardski i staroslavenski grobovi na Brecu i kod Malih vrata ispod
Buzeta, Arheoloki radovi i rasprave, 2, Zagreb 1962, tab. IV, 4-6.
98

Sl. 7. Ukrasni naljepci (aplika) s privjeskom iz Biljana Donjih (Begovaa). Mj. cca 2:1.
Uz naunicep/5ten./eje najvie zastupljeno u grobljima ove faze. D. Jelovina4* je
prstenje pronaeno na podruju Dalmatinske Hrvatske svrstao u etiri temeljne skupine, koje se opet dijele u posebne inaice. Tako se i na benkovakom podruju javljaju
etiri temeljna tipa: ljebasti kovani prsteni (kanelirani), obini kovani bez ukrasa, lijevani masivni i prsteni s ukrasom. Vei broj ih je pronaden u Biljanima Donjim i Kaiu.4 (sl. 8, br. 2, 3,).
U nevelikom broju javljaju se ogrlice. Izraene su u nizovima od staklenih zmaca razliitih oblika i boja. Podrijetlo im je tee odrediti. Izdvajaju se primjerci iz Biljana Donjih*0 (sl. 8, br. 1).
Puce su pored uporabne imale i ukrasnu namjenu. Okruglog su ili poneto
spljotenog i izduenog oblika. Poznata je jedna skupina jednostavnije, a druga luksuznije izrade, koje mogu opet biti ukraene ili neukraene. Pronaeni su primjerci iz Biljana Donjih51 i Kaia (sl. 8, br. 7).
Ukrasni naljepci (aplike) ukraavali su odjeu i pojns (sl. 8. br. 4, 5). Na benkovakom podruju pronaeni su u Kaiu i Biljanima Donjim (sl. 7), a poznati su jo i
41
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 106-109, tab. XXIV, 1-5, 9-13; tab. XXXVI, 4; tab.
XXXIX, 1; tab. XLII, 2,6; tab. XLIII, 7; tab. XLVI, 6,7; tab. LXXXIV, 6,7; tab. LXXXVIII, 8.
4,1 Nav. dj. u bilj. 42 naega prinosa.
10 D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 110-111, tab. XLII, 7. - D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 124-125, tab. XXI, br. 318, tab. XXXI, br. 437. - R.
Juri, Nakit, 195, sl. 3, br. 26.
D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, tab. XXXI (gore) R. Juri, Nakit, 195.
D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje, tab. VI
11 D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 111-113, tab. XLIII, 12; tab. LXII, 15. - Isti, Starohrvatsko groblje na Mastirinama, tab. V. br. 79. - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje, tab.
VI. - D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 123, tab. XLV br. 55,
R. Juri, Nakit, 59, 195, sl. 3, br. 34. Potjeu jo s nalazita Bribir, Solin i dr.

7.

99

Karta 1. Nalazita nakita na irem benkovakom podruju.

Sl. 8. Primjerci nakita II. faze. 1-6 Biljane Donje (Begovaa); 7 Kai (Grede). Mj. cca 1:1.

s drugih nalazita u Dalmaciji (Crkvina u Biskupiji, Bribir, Solin, Mravinci i dr.).


Predice i vezice su imale vie uporabnu nego ukrasnu namjenu. Javljaju se takoder na benkovakom podruju.5*
Nakit III faze - o d 12. do sredine 15. st.
Poetkom 12. kada Hrvati dolaze u ^ajedniku dravu s Madarima, benkovako
podruje dijeli sudbinu ostaloga dijela Dalmacije. Veina dalmatinskih gradova nastavlja ivot kao samostalne gradske komune. S vremenom jaaju pojedini velikai
Hrvatske i Bosne koji se esto javljaju kao vladari dalmatinskih gradova, paktirajui
katkada s Mleanima ili ugarsko-hrvatskim kraljevima. Isto vrijedi i za gradove u zaledu.
U 13. i 14. st. dalmatinski gradovi Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor su postali vana zlatarska sredita. U njima je izradivan i vei dio kasnosrednjovjekovnog nakita.
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 126-128, tab. XXXIX, 13, 14; tab. XLIV, 12, 13.
I. P e tr ic io li, Prilozi izuavanju srednjovjekovnog zlatarstva u Zadru, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 2,1960-1961, Zadar 1963, 141-145, tab. VI. - R. Juri, Nakit, 199, tab.
XXXIII.

U povijesnim dokumentima tih i kasnijih stoljea susreu se imena domaih i stranih


zlatara.56
Kao i u prethodne dvije faze, i u ovoj III. fazi nakit potjee iz grobova. Na benkovakom podruju56' poznat je iz nalazita Biljane Donje (Begovaa), opot, Smili,
Kai, Podgrae i dr. (v. kartu 1).
Javljaju se vitice, prstenje s krunom, naunice, puce (tab. VI, 10), ukrasni naljepci, dijademi i vezice za pojas (tab.VI). Poetkom 12. st. u manjoj uporabi su naunice s
S-nastavkom (primjerice u Biljanima Donjim57 su pronaene s novcem kralja Kolomana tab.VI, 2). Isto tako dalje su u uporabi jednostavne kariice, te naunice s koljencima i naroskane58 (tab. VI, 3-5). Medutim, u najveem broju se javljaju naunice s tri jagode5 (tzv. kijevskog tipa), koje doivljavaju svoj najvei cvat. Izraene su od srebra i
pozlaena srebra, a ukraene filigranom ili granulacijom, te tehnikom a jour i na
proboj. Zastupljene su u vie inaica (tab. VI, 6, 7). Primjerice u Biljanima Donjim
je u 20 grobova pronaeno 35 primjeraka i gotovo sve su nekada ukraavale odrasle
enske osobe.60 D. Jelovina i D. Vrsalovi su ih datirali u vrijeme od 9. do 13. st. . Na
nekoliko nalazita u Dalmaciji naunice s tri jagode su pronaene u depou s novcem
(primjerice u Pridrazi s novcem druge polovice 14. i po. 15. st.) , te u grobovima u kojima je uz naunice bio poloen srednjovjekovni novac (primjerice u jednom grobu iz
Brnaza kod Sinja bio je poloen novac Ljudevita Anujskog)." Takvi nalazi nam omoguuju datiranje trojagodnih naunica u kasni srednji vijek odvajajui ih tako od ranosrednjovjekovnog hrvatskog nakita.64 Ovakav zakljuak osnauje jo i prikaz trojagodne naunice na glavi enskog lika s jedne konzole zvonika sv. Duje u Splitu (danas
" C. F isk o v i, Dubrovaki zlatari od XIII do XVII stoljea, SHP, ser. III, sv. 1, Zagreb
1949, 143. i d. - Isti, Zadarski srednjovjeni majstori, Split 1959, 107 - 131. - Isti, Dalmatinski
majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, Simpozij Srednjovjekovna Bosna i evropska
kultura, Izdanje Muzeja grada Zenice, III, Zenica 1973, 167-181. - N. K lai - I. Petricioli, Zadar u srednjem vijeku, Zadar 1976, 531-543.
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 99-102, tab. XXXVIII; tab. XXXIX 2-11; tab.
XL, 1-9; tab. XLIV, 3-5, 7,8; tab. XLV, 6-10; tab. LII, 7-12, 15,16; tab. LIII, 1, 2, 5-8; tab. LXV, 5.
- D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai tab. I - VII, IX, 161; tab.
-; tab. XIII, 245, 246; tab. XXX, 442; tab. XXXI, 444, 445, 449; tab. XXXV, 506, 517, 518;
tab. XL; tab. XLII, 16, 23; tab. XLIII. - D. Jelovina, Starohrvatsko groblje na Mastirinama,
tab. I, 26. - R. Juri, Nakit, 60-61, 196, 198, sl. 4. br. 8 i 16.
57 D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, tab. XXX, 442.
Nav. dj. u bilj 56.
Nav dj. u bilj. 56 koja se tiu trojagodnih naunica, te N. Jaki, Pokuaj odredivanja
horizontalne stratigrafije starohrvatskih nekropola, Znanstveni skup Novija i neobjavljena istraivanja u Dalmaciji, Vodice 10-13. svibnja 1976, Split 1978, 91-94.
D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 114-116, tab. I, 22,
23; tab. II, 28, 38; tab. VI, 117; tab. VII, 130, 146; tab. IX, >61; tab. X, 189; tab. XI, 228; tab. XII,
232, 235, 236; tab. XIII, 245, 246; tab. XXXV, 518;'tab. \L II, 23.
Isto, 116.
R. Juri, Nakit, 61, 98, sl. 4, br. 14, tab. XXII, gore.
S. Gunjaa, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Bmazima kod Sinja,
SHP, ser. III, sv. 4, Zagreb 1955, 126, 128.
Ovom problematikom smo se bavili u radu Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije (u
tisku). U bilj. 182 iznijeli smo razloge kasnijeg datiranja toga nakita, pa ih ovdje ne ponavljam.
Priloena je i relevantna literatura koja se bavi ovom problematikom. Kada je ovaj rad ve bio
pripremljen za tisak pojavio se je vrlo zanimljiv prinos N. Jakiia (Naunica s tri jagode u Muzeju hrvatskih arheoiokih spomenika u Splitu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 23, Split
1983, 49-74 tab. I-IV). Autor te naunice donosi u odreenom redu grupirane prema tipovima
(Tip A do Tip F) i njihovim inaicama. Izuzetno vrsta argumentacija omoguuje datiranje ovakvih naunica u kasni srednji vijek (13. do 15. st.). Vrijedno je, nadalje, Jakievo zapaanje da se
time otvara i mogunost otkrivanja proizvoaa toga nakita, jer su povijesni dokumenti zabiljeili i takve podatke koji direktno svjedoe da su naunice izradene u dalmatinskim radionicama i
bile vrlo traene daleko od gradova u kojima su proizvedene. Primjeri takvih dokumenata navode se u njegovu radu. Smatram da je pitanje krdnologija trojagodnih naunica ovim prinosom zakljueno, odnosno u potpunosti rijeeno, te uvrstilo naa ranija uvjerenja.
103

se konzola nalazi u Muzeju grada Splita) iz 14. st.5 Upravo iz toga stoljea su ovakve
naunice i najbrojnije. Openito ih datiramo od 13. do 15. st.
Vitice i prstenje (tab. VI, 11-14) s krunom zastupljeno je u veem broju.6 Primjerci jednostavnije izrade bili su u iroj uporabi, a oni luksuznije izrade i materijala
pripadali su bogatijem krugu. Spomenimo bronani prsten s krunom u obliku stepeniastog stoca iz Benkovca. Ukrasni naljepci i dijadem i67 (tab. VI, 8, 9) u uporabi su u
ovoj fazi i na benkovakom (npr. Podgrade)68 i irem dalmatinskom prostoru (dijadem
iz Biskupije69).
Jedan d\o nakita koji smo prikazali u posljednjoj III. fazi u razvitku ranosrednjovjekovnog nakita, na benkovaku podruju, tako i na ostalom podruju Dalmacije, traje uz odredene promjene i u narodnom nakitu kasnijih razdoblja.70
Zakljuujui prikaz srednjovjekovnog nakita na benkovakom podruju* moemo istai da on, zapravo, sadri sve glavne znaajke kakve ima i drugi nakit na ostalom
podruju Dalmacije, i to osobito od sredine 9. st. Naravno, primijetne su i neke, skoro
zanemarive, razliitosti.

* LJ. Kara.an, Iskopine drutva Bihaa 36. - D. Kekemet, Figuralna skulptura romanikog zvonika splitske katedrale, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 9, Split 1956, 124, sl.
17 i 18. - R. Juri, Nakit, 61, tab. XXXIV - N. Jaki, nav. dj., 73.
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, tab. XXXVIII, 9-15. - D. Jelovina - D. Vrsalovi,
Srednjovjekovno groblje na Begovai, tab. XLIII i XLIV. - R. Juri, Nakit 199.
7 Na drugom mjestu (Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije bilj. 190 - prinos u tisku)
dijademe smo datirali u kasni srednji vijek.
* D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, tab. LIII, 5-8.
* S. Gunjaa, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika od oslobodenja do danas, SHP, ser.
III, sv. 2, Zagreb 1952, 227-229, sl. 14.
70 Z. Vinski, Starohrvatske naunice u Arheolokom muzeju u Zagrebu, SHP, ser. III, sv. 1,
Zagreb 1949, 35, bilj. 31.
*
Sve crtee u naem prilogu izradila je Danica Radoji, a fotografije Franjo Nedved. I
ovom prigodom najsrdanije se zahvaljujem navedenim kolegama iz Arheolokog muzeja u Zadru.
104


MEDIEVAL JEWELR Y I N THE R E G IO N OF B E N K O V A C
This work provides a b rief survey o f the pieces o f jew elry created in the 6 th c. by
the Germanic p eople o fE a st Goths, as wel! as o fth e m edieval jew elry (from the 8 tfl to
the 15 tfl c.) found in the region o f Benkovac.
the end o f the 5 th c. the East G oths conquered this region and the rest o f
Dalmatia and ruled until 522 A. D. This p e o p le s jew elry was discovered in Kai
(Glavurak) and it consists o f ear-rings, necklaces, rings, clasps and binders. It is important to mention two curved clasps, distinguished by their guality an d beauty.
M edieval jew elry (8 th - 1 5 th c.)
The developm ent o f t h e m edieval jew elry in Dalmatia can be follow ed throughout three phases. This division applies to the pieces found in the region o f Benkovac as
well. The only om am ental objects n ot discovered there are those dating from the 7 th c.
First phase ( 7 th - m id 9 th c.)
The earliest examples o f jew elry in this area date from the 8 th c. and were discovered in the localities o f K ri (M aklinovo brdo, Razbojine), Biljane Donje, (Trljuge,
Prine), Stankovci and Rodaljice. This jew elry consists o f ear-rings, necklaces, pendants, rings, and buckles. There are tw o main types o f ear-rings: sim ple loops and
cluster shaped ear-rings m adp o f silver or bronze. These cluster ear-rings were found
in Kai. This type o f ear-rings can be com pared to the ones found in Nin (drijac)
and in G rborez (b y Livno). They are thought to date from the second half o f t h e 8 th c.
up to the m iddle o f the 9 th c. We agree with J. Beloevi that they represent a direct
Byzantine im port in Dalmatian Croatia.
The m ost exceptional o f all the necklaces is the silver one from K ai (Maklinovo brdo). Archeological literature also mentions a h a lf - m oon shaped pendant coming
from K ai as well. Briefly, besides the elem entary late Roman and specific A va ro Slav characteristics, the je w e lry from this phase shows traces o f the Byzantine culture
(coming from the Mediterranean) and o f t h e Franc culture from the west European civilization.
Second phase (m id 9 t h c . ~ 12 th c.)
The Croatians used to decorate their bodies and clothes with ear-rings, necklaces, diadems, rings, pendants, belt-binders, appliquees and buttons. These ornamental
objects were created in Croatian work shops, according to the late Roman and Byzantine eXamples. In the region o f Benkovac there are several early Croatian localities:
Biljane D onje (Brgovaa), Podgrad, Korlat, Kai, (Mastirine), Smili, etc. The m ost
frequent type o fje w e lry (ear-rings) can be d ivided into several kinds: sim ple loops, loops with an S pendant, curved wire loops, loo ps with joints, decorated ear-rings and
ear-rings with one, two, three or four straw bem es. A ll this veriety o f ear-rings has been found in the region o f Benkovac. Apart from ear-rings, the tombs in the region o f
Benkovac abound in rings. Other kinds o f je w elry are much less frequently found.
Third phase (12 th - m id 1 5 th c.)
A t the end o f the 12 th> then in the 13 th and 14 th c. several Dalmatian towns
(Zadar, Split, D ubrovnik an d K otor) became famous as centers o f skilful goldsm iths
and jew ellers. A large pa rt o f the late m edieval jew elry was created there.
In the region o f Benkovac several localities contain je w elry dating from the 3 rd
phase, like Biljane D onje (Begovaa), Smili, Kai, Podgrade, etc. The m ost frequent

typ e o f jew elry discovered there various twists, rings with crowns, -rings, diadems, buttons, appliguees, belt-binders, etc. The m ost popular ear-rings were those
belonging to the so -c a lle d K iyev type (13 th c - 15 th) which experienced its golden
age in the 1 4 th c. A trace o f this je w e lry can be observed in national costumes o f subsequent periods.
A t the end let us conclude that the jew elry from the region o f Benkovac shares
the same main traits with jew elry fou nd in the rest o f Dalmatia.
m ilitary authorities decided to institutionalize the laws, in order to sto p killing and
robbing in Benkovac, and to restore p ea ce and order. Soon after that th ey founded several m unicipal institutions o fa low er rank (including Pretura) in Benkovac which made it less inferior to other towns, but its econom ic structure remained m ainly agricultural.

106


XVI

. ( ) , . X IV .
, . , .
, ()
. - X V I
.

.

. , . ( ) ,
.
. ,
, . .
, . ,
.
- - .
107

- (1499-1503 1537-39).
30- -
. , . 1540.
1570-73.
, ,
, , ,
.
, , , . . 1573. 1601.
(), ,
- ,

( , ). , ( ) .
, -,
, , , , .
.

,
.
,
- ( , 1499. 1537).
. , .
, . 1601. , . (1537-1601)
XVI .

, , .
, -,
. - ,
, , 108


. ,
. ( ) (, , ). , . , , , , .
( , . ) , , . , ( ) ( ) .
, . -
, ; , . ,
, - . , , ( ). , ;
,
. ,
.

109

I. -
1499-1537.
1499. , , . 200 74 . , . - , ,
(?), .
20 .
6000 .
-. .
, -, ,
100 300 16 . , ,
. . . 50 . .
.'
. , , .
.
. 50 .
. 6000
,
; , , . ,
, ,
.
. .
,
, . -, , ; 30
.
( 17 ) 2000 ; 60 .
1 Rapooni della Republica Veneta coi Slavi Meridionali. Brani tratti dei Diarj manostritti
di Marino Sanudo 1496-1533, , . V ( :
V), 1859, 18, 19, 20, 22, 26. - -
1499-1503, : . ,
XVI , , XIX, 1986, 73-80.
110


. -.
220 . (22-23. ), , , .
;
. , 40 ,
. , .2 - ,
.
, . , , . -
(16 ),
. -
- . 674
1314 37.987 .3
(27. )
,
.
,
, , 1000
. . , 500
,
1500 , - 2500
. 200
40 , 600 . 200 , - , . 280 . 300-400
. -
30 , 60 .4
1499. . .
1
X, 37, 38, 40, 42,43, 44; . de B en ven u ti, Storia diZara dal 1409. a 1797, vol. I.
Milano 1944, 63.
3 B. , XIX VHV
, . IV, 1973, 257-8; V. L ago, Memorie sulla Dalmazia, vol. I, Venezia 1868,
299; C. F. B ia n ch i, Fasti di Zara, Zara 1888, 63; A. ,
, II 1953, 4, 196. -
28. - (Arkiv V,50).
4 V, 45, 46, 47, 48-50. - XV .:
G. Praga, Lorganizazzione militare dela Dalmazia nel Quattrocento e la costruzione di Castel
vecchio di Trau, Archivio'storico perla Dalmazia, vol. HH, Roma 1936, 5 II separata.
111

, ,
,
. - ,
. ,
, .
, , , . , , . ,
2000 ; .5
,
, : ,
, ,
, .
. 400
; , 200
.6 , -
, .
.
. -
(3), ;
, . 400-500 -
; ,
, . ,
, ;
, 15 .7

, , 30-40 .
, , .
, . - . , .
, ,
,
5 V, 51, 53, 53-4, 57-8.
/ diarii di Marino Sanuto, vol. II, Venezia 1879 ( : MSD), 949, 954.
B. ., , >. II,
1882, 109 (234. VII 1499).
7 v, 56-7, 59-60, 54, 63, 74, 88.
112

- . -
9000 . ,
, . ( 20.000 !) . , 60 ,
16-20.000
, . .'
1500. . 9. 13. -
700 , 452 ,
1080 2000 .
50 . 200-300
(?) 60 ; . ; ,
18 , . , , , 2000;
() . .
, , , , 47 . , , .
15 , . , ,
. (18. )
, , (17. ) (8
).
(13 ) ,
. 1400
(16. ) . . , ,
50 .9
22 400 . (
), ; . . , , .
,
. 22. . 2000
. * , 62, 74, 63, 66, 77, 84, 86, 87, 88.
* , 97, 92, 107, 112, 113-4. - ,
10. 1501.
, ( - : - Deb. pro Com. I, 100 10. I 1501). !
8 - BEN K O V A K l K R A J ... Z B O R N IK 2

113

.
.
- , .
, .
, ,
. , , 30 . 40. 20 .
.10)
, ,
, 300 ,
, ,
400 , 900 , 110 50 .
60 , . .
1500.
, 4000 , 2000
16 ; ."
, . .
- ,
, . , ,
,
, ,
. , , , , . , , . - , 5000 , . , , ,
. 30. , , , 2000 - ,
. , .
.
, . 2000 , .
, , 300
.1

v, 97, 98, 102,103, 104, 105, 112, 113-5, 116, 117, 120, 122; . F. Bianchi, n.d 68;
V. K la i , n.d., IV, 258; . : V. Lago, n.d., 300. - je
.
() V, 122).
11 V, 123, 126, 130 ( ,
); II cobte arko Draoevi, Bullettino di Archeologia e Storia
dalmata, 1861, 192.
12 V, 128, 132 (28. ), 134, 140, 142-3.

22
2000
. 13 , , , . , 3000 2500 , . (- ).
, 4000 2000
16 . ,
2500 30.000
. 200 . 31.810
71.826, , . 4500 .
, .
, . 5000 , 2500,
35.000. . 40
2000 .
,
.13
29. .
400 . , . .
-.
20 .
. - (9. ) -
9000 , ; . -
,
600 .
800 ,
. , , ,
350
.
, ,
, , 200 .14
11 , 146, 148, 150, 153, 132, 154, 155, 158. - , 1500. (Commissioner et relationes Venetae III, 1888, 239, o 1566-68).
" VI (1863), 166, 161, 162, 163-4, 166, 167, 176, 182, 189; . F. B ian ch i, Fasti,69.
115

1501.
,
.
, . 20.
, , 400
700 , ,
. , ,

. , ,
. (?) .
, .
.
. ,
.
, . ,
.
.
.
500, 200 . . , ,
- , , , .15
, ,
.16
1500
; 40 1500 .1) 1501. , , .
,
1501. . , , 3000 25.000 .
, .1*
1502.
. , . - .
, , .
, .
,
. 22. 23. 1502. , . , , 18. VI, 195, 199, 209-10; . , .., IV, 258.
16
. ia g o sto v ic h , Per una cronaca sebenicese, Rivista dalmata, anno IV, fasc. II, Zara 1908, 270 (28. III 1501).
" VI, 214.
B. , , 1969, 23; V. Miagostovich,
. ., V, . , 275 (15. 1501).

; , . .
- >, , ,
- , ().
, . 40 , 17. 18. ,
.
1499-1502. 1500 . , 5. , .
.19
1503. - .
22. , , , ; 36 2000 200 . , ,
40 . (5. ) -
, ,
, .
.
; 63 , 47 37 ; 40
, . 30
40 ;
50 , . , 1503. . (20. )
, ; ,
.
,
. ,
.

. 1480. , - .
, ,

" VI. 220, 220-1, 222, 225, 226, 228, 229.


VI, 234, 235, 236, 245, 248-9, 249, 253, 258, 263 (
). - (, 271).
117

, .21 1499. (, , ,
, , ,
).22)
.
, 1506.
.23
- .24
,25 . .26
1504. .
, , .

.2 , ,
, , , - .28 40
7. 1504, . 26. 27. , 22
4 , 300 .
300 , , , . 1504. , . 200 , .
, . 1505.
.
120 , 500 3000
. . , ,
. 200
. 70 , .
1507. 60 ,
. 200
., , .., IV, 263. - 1503.
. Allia, Turchus de partibus Croatiae,
je 4. 1503. ,
( .^. not. , 57).
. , .., 5.
2Commissiones et relationes venetae ( : CRV) 11, 173,
, 1540-1542.
, Cons. min. XXIX, 32 13. VIII 1506.
21 , Deb. not. LXVI, 163 1. IX 1508.
26 VI, 254.
21
. , , , XVIIII (1971), 350-1.
VI, 267, 271, 272, 273, 279-80.
, 275, 272, 273, 290.
118


16 . 200 ,
- . , , .
.10) 1508. ,
.31
, , . 400
, .32
1509.
. ,
, . 1509.

; .33 , .
1510. .
250 ,
.
-
.
, , . 50
. .
, .
, 300 150
, .
50 . (20. ) ,
, , . ,
.
,
.
, , .
, , , ,
.
, 294, 295, 296,299, 300. - 1505. (Archivio i stato - : ASV, Senato
I, Mar, R. XVI, fol. 87 5. VIII 1505).
VI, 303 (Martolossi et altri Croati); A. de B en ven u ti, n .d ., 73.
< v i i \ c !Jbri ,>della Republica di Venezia, . VI, Venezia 1903, 102, 176, 171
' XII 1508.

13 VI, 313, 314, 317.

119

, 20
, 30 .
1511. , , , . . , ,
II. 800
^ ,
. 1512.
. 1513. , , . ,
. - 20.000
- ;
,
. - ,
, .14 1513.
, . (24. ) . .17
1513. , 1514. .
10.000 ,
,
- . , . , 3000 10-12.000
. , . 250
; , 3000 -. 4000 . 250 3000 , , (). - . 400 . Jvoia .
,
300 .
' . , . 4000 ,

, 323, 324, 325, 326, 327, 329, 335, 339,340, 356, 355. -
.: . P reto, Venezia i Turchi, Firenze 1975, 38.
VI, 366, 371, 399, 402, 403, 404; A. de B en ven u ti, n.d., 77; B. , ..,
IV, 300.
P- K aer, Preti e frati nella guerra con Turchi, Rivista dalmatica, anno III, fasc. V, Zara
1904, 187.
17 / Libri commemorali VI, 129, 5 24. II 1515, .

.
() 3000 .
, ,
1509. 1524. 10.000 . , , .
1515. -
, 1500 23.
. ,
, . , , .
500 2000 .
10.000
.40
1516. . 12 .
. , , ,
.
.41 1518.
. 1518.
,
10 . , .
, ; ,
, .
. , ,
. , ! ,
(30. ) . 25 , ; 43
25 ; , ,

.42
. ,
.41
.

.
* VI, 4109-10, 434, 437-8, 441; . ,.., IV, 302, 307; . de B envenuti,
.., 78.
(delle cose veneziane i quali hanno scritto pubblico decreto, t. VI (III. Andrea Morosin i), Venezia 1719, 78.
3' Relazioni di meeser Andrea da Mula 1545, Venezia 1868, 14.
40 VI, 446, 447; , . ., IV, 319, 310.
4' , VIII (1865), 7, 28, 31.
41 , 33, 34, 39, 37-8, 46, 1(1878), 143.
41 . de B envenuti, .., 80; ( : ), Atti del conte di Zara, Pietro Marcello, vol. I, 11 24. X 1518 (
, ).
121

, , , . .
, , . ,
. (15. )

. 24.
;
150 12 .
, . , .
1519. ,
. . ,
,
; 44 . . ,
; ,
-
.44
1520.
.
, ( I ). ,
. 1519.
-, .
, 80
. , 40 .
, .
. 600 , 1.
, 200 600 .
800 3440 . 150 .
- 14 . .
,
, .
, . 100 200 .
20. .
21 - 22. . ,
, 80 .45 (
44 VIII, 54, 55, 56, 57-8, 58, 61, 65; . de B en v en u ti, .., 82.
41 VIII, 67, 68, 68-9, 71-3, 77; / diarii di Marino Sanuto XXIX (1890), 392; A. de
B en v en u ti, .., 82-3.
122

20. ) .
.
.46
1520. I,
.
. 500 .4

.
, . , , ,
. ,
, .
. , . , ,
100 , .4>
.
. , , .
500 . 500 - 600 ,
, . , .
. 110 , 284
961 . ( 20. ) 11
500 . 1521.
1000 50 , 300
. 20
.49
- 1521.
.
. , .
17.
, ;
, , , .50
1522. . 9.
10.000 .
20.000 .
500 . , . ,
. 1. .
. , 20.

44 , Atti del conte di Zara, Pietro Marcello, vo III, 154 od 18. VI 1520.
47 VIII, 88-89, 91, 94; C. , 351.
4* V. B ru n elli, Le opere fortificatorie e la compagnia degli artiglieri del comun di Zara,
Rivista dalmata, anno IV, fasc, I, Zara 1907, 76.
4 VIII, 93, 94, 95, 96, 97, 101; C. , , 351; A. de B envenuti, ..,

84.

10 VIII, 103, 105, 105, 104; B. , .., IV, 378; . de B en ven u ti, .., 84
123

- . . , 34 .51
300 . .
; 40 , .
, , ,
.

. ,
, . ,
, - ,
,
.51
1524. ,
, . , ,
,
. 150 ,
, , , , , .
70 . , 70 - . ;
. ,
, , . , . , 34 , . , , ,
, .
- -, . , ,
, ,
,
, . 2000 , , ,
. . ,
. -

VIII, 145, 150-1, 151, 154; MSD XXIX, 57495, 607, 643 652; CRV I, 173, 183:
. , .., IV, 382-3; . de B en v en u ti, .., 85-6.
51 VIII, 157, 157-8. 159. 165. 169, 171-2, 173; . , .., IV, 389.
124

-
-
. , , ,
, .54

. ;
;

. 561 25 ; 2200 , 2600
. ,
.

.
25 ; ,
. , . 400 ,
; ,
, 50 - 60 . ,
. ,
, , ( ) ,
. ,
; 6. 7. ,
,
, . , 500
. 300 , , . -
.
16. , - ,
, , . 16. .

,s VIII, 173-4 175, 178, 179-80, 180, 181 187; . de B envenuti, .., 86-87.
1524. (Deglistonci 54 .
, , II, 1869, 123.
" , Libri consiliorum III, carte 25-6. - . G. Prage
u Archivio per la Dalmazia, anno VIII, volXVI, fasc. 93, Roma 1933, 419-431.
CRV I, 200, 202, 219; C. , , 351. -
( II, 43, Vetora Barbadiga, 24. VI 1528).
* VIII, 193, 201, 198-99.
125

.
:
1000 2000 ; 40 ,
, , 14 ( ) 25 ;
.
- 16. ,
.
. ,
1000 500
.
, 18. , ;
( ), 800 100
.
.
, 40 ,
. 15. ,

. . 300 . 50
, . ,
, 20. , - , . 2000 , .
, 50
. 1526. , - .

. ,
, ,
5500
6400. 24 ,
. 20 ,
20 . 231 - ,
. 2630
2200 .
1525. . . , 1499.
1500, 300 ,
1499. .60
1525. ( 500 ) - -

* , 219-20, 221, 223-4, 224-5, 225-6, 226.


" , 213-14, 217, 211.
. , - XVI-XVIII
, 1870, 29-30.
126

(). , 1501. 1518. .61


1526. 45 15
, 2500
3000 ,
. ,
. , . ,
.
, , - , 600 . .
.

. - ,
, , -
( !)
,
450 , , 19 .
, , , ( )
. -
, .
, , , .
.*2 ,
, .
1526. . .
1527. - -, - . . 26.
-, 2000. 13 14 .
." , ,

*' VIII, 200; . de B en v en u ti, .., 88-89; . ,


,
, I , >. XIV, 1882, 63.
VIII, 229, 231, 234, 246.
43
XII (1873), 268, 270, 271; . , .., V (1973), 93, . de B en ven u ti, ..,
90; I, 96; II, 43; . de B en ven u ti, Foetezze venete in Dalmazia: I due Obbrovazzi, Attene veneto, anno 129, vol. 123, n2, Venezia 1938, 92.
127

.*4
( ).64
,
.67
1528. 1529.

. 1530, ,
,
.

. , .
,
1529.
.
( 1529) , . ,
( 1529) 150

, .68
1531. ,

. 1531. - ; 17
. ,
, . ,
,
.
.
15.
, , .
. , -

64 dignoto, Bullettino di Archeologia e Storia dalmata, anno V, Spalato 1882,191.


XII, 282. - je - (. , XVI ,
Adriatica maritima, II, 1974, 247.
G. . B ia n ch i, Fasi di Zara, 71.
XII, 315.
M S D li( 1898), 216; . . 1526-1533, XVI, 1884, 169, 138 144, 191-2 ( , : JIB,
328-9). - .: . ,
1465-1530, : XVl
, 1976, 20-21.
128

- ; , .*9

.70
,
1532.
23.000 , ,
.
, ,
, ; , , . , 17.
, . ,
; , ,
14 - (
, ); . . , , 500
, , .

( ). , ,
.
() . , 1.
,
;
; ,
200 . , , .

(), ,
. , 8. .
.
8. ,
1000 ,
, , . , - 1532.
, . , ,
300 , ,

* MSD LV, 34; XVI, 184, 180, 186, 191, 192.


* MSD LIV (1899), 506, 22. VII 1531.
9 - BEN K O V A K I K R A J ... Z BO R N IK 2

129

, (); , , .
, , ,
.71
.

200-300
800 ;
, ; (), , 400
,
; 15 , ,
.
,
, .
, , . ,
4000 - , , ;
700 , 1500 , 2000 ;
11 .
(), .
,
, .
28. , -, , , , .
,
.
. , ,
, , 9000 , , ,
, (!), .

; , , , . ,
,
. 20. , -

927.

71 XXI (1889), 138-139, 140, 141, 142, 143, 145, 146, 149, MSD LIV 233, 233-4,

18
. (CRV II, 82
83, , - , 26. I 1532 ..
71 XXI, 168, 163, 166-7.
130

(?) , , ; , , .
, .71
, .74
. 1532. , ;
( ), ;
( ),
.
1533. 300 . ,
, . .
. 1533.
; .76 -
. , ,
, .77
, , - .
. , , ^ .

.
1504. 1537.
- ,
? . -
. - .
: 1504. 1514, -71 , 167, 169, 171. - 1530. .
, , ,
. , (. Laszovvski, Monumenta habsburgica Regni Croatie, Dalmatie et Slavonie I, 1916, 411,
418 9 .

74 MSD LVI (1901), 233-34, - 4. V 1532.


XXI, 196-7.
74 XXV, 105, 107, 108, 116, 131; MSD LVI, 442, 498, 507-8; LVIII (1903), 46-7
77 MSD LVIII, 42, Gregorio Picamano, 1. IV 1533.

, 1514. 1527,

, 1527. 1537,

; , ."
, -
,
1536. ,
, , , ; .* , 1537-9. ."
1537. : 3700 , 500 14 .*
1537-9. . ( 1531)
.
( 1532)
. , , .

. 20.000 .
, , , , , 1537. . , .*4
30.000 ,
.*'
.
.
, , , , .
, * . , , 93.
. V. Ham m er, Geschuchte des Osmanischen Reiches, , Pesth 1834, 139.
* C. F. B ia n ch i, Fasti, 72.
. , -
(1537-1539), , . 3-4/1960, 87.
"V . B ru n elli, Le fortificatorie, 72-3.
. de B en ven u ti, Storia diZara I, 91-2, 93-4, 96. - O .: CRV II, 117-8, . 1537-9.
*4 . M o ro sin i, Degl-istorici delle cose Veneziane, III, Venezia 1718, 711; . , , 91.
Diari Udinesi dall-anno 1500 a! 1541, Venezia 1884, 5; . ,
, 91.

. 1538, 28 .* Jopra
1537. . ,
. , .
(1537) ,
. ,
. ,
, .91
, (1537) . , - .
, , .
.

. 1538,
20.000 , 400 ; 150
, 200 .94
,
,
. - ,
.
20.000 , 200 400 .
, , ;
, , ;
, . ,
. , .
, 500 . Cronaga dignoto, Bullettino VI (1883), 14-5; . Paruta, Historia Venetiana, voll, Venezta 1703; B. , , , . 3-4/1953, 61.
* . de B envenuti, Fortezze, 92-3.
N. Jorga, Geschichte des Osmaniscehn Reiches II, Gotha, 381. -
je 1537, , , (Cronaca dignoto. Bullettino
VI, I jj.

C. , ,
, V-VI, 1978, 11.
. , , 8.
*' . ,
, XV (1968), 103.
" CRV III, 20; d ignoto, Bullettino VI, 15. ,
1538. (Osszes munkai, kdzli Sza Laszlo, k. I, Pest 1851, MHH, Scr. I, 65-66). - C. F. B ianchi (Fasti, 72) oc 1537. Jozef Hamer (Geschiche desd Osmanischen Reiches II, Pesth 1834, 61) je
1527, ,
.
1
, Libri Consiliorum III, 122-3 16. IV 1538; , MS
704, n 26251, lib. II, fol. 16 65.
CRV II, 121, . .
133

, .
6.000 2000 ,
. , . , .
15 , ; , 500
, ; 5000
2000 .*
, 1504. 1537.
,
, , . ,
,
. 25 , .91'
, , 1518. ; ,
.
. .
.

. ,
. 1500 .
, . , . 1500
. ,
. ,
. .
() .
, , 150
, 400 , .
-- ( ), 8000 . 1000 , 600
, 12 12 ,

. T h einer, Vetera monumenta Slavorum Meridionalium historiam illustrantia, t. II,


1875, 54-55.
CRVII, 122-3, . ; . ,
, 95-6; . , XV XIX , 1-, (1975), 208.
CRV III, 190, . , 3. III 1567.
* . T h einer, .., II, 55.
134

, . , ,
, .
4000 500 , ,
. 1400
. ,
. 300 .
.
.100 ,
4000 500
,
. , . 25.000 , .101
-
1537-40. . , , , ,
. . ,
, 10. 1538.
, , , 20.000 , .
,
.
. 4000
2000 . . 6000 2000 .
; 360
5000 .102 . 1539.
, .101
1538. , 27. ;
8. ,
. , , .104
1539. 200
.105
( -

, 55; . de B en ven u ti, Storia di Zara, I, 96-8.


I0 . , , 95.
. T heiner, . ., II, 55-56.
I0J . M orosin i. .., ., 460, 502, 505. -
,
(, Atti del notaio: Petrus de Bassano, b. II, 2. X 1536) , 13. XII 1537 (, 30.
XII 1538 (), 17 IV 1539 () (15. VI 1543, )
. F. Bianchi, Fasti, 72.
"4 ASV, Senato secreta, Deliberazioni, P. LIX, 56 (27. IV 1538), 81-1 (12. VI 1538), 97
VIII 1538), 1156 (22. X 1538).
105 Senato Mar: Cose dellIstria: Atti e memorie della Societa istriana di Archeologia e
stona patria, vol. IX, Parenzo 1894, fol. 32, 13, V 1539.
135

) 5000 ,
; , ,
.106 1539. ,
1540. 1540.10 ,
14 ,10* .
280 1541. 19 ;

(1501).10 , .
1450. , ,
, .110
1537-39. ,

,
; 1537-39. 1499-1500. .

CRV II, 172-3, , 1540-42.


1,7 , MS 704, n 26231, 77, 86, 84.
G. S agredo, Memorie istoriche de'monarchi ottomani, Venetia 1679, 274.
P. K aer, .., 187-88.
" , , Alessandro Molin (1687-92), libro I, 131.
136

II. 1540.
, , , , ,
, . , . ,

. , . (200 ), ,
, . , , ,1
,
, ,
.
, , , , ; , , . , .
: , , , , , , .
. (1537-9, 1570-73), , , ,

, . ,
. ,
, .
,
.

1
- : . ,
XVII XVIII , , I, 1932, 141.-
: Acta comitialia, V, 427. - (1595): CRV V (1955),
133. - Ad Vallachos vel Uschoccos: E. , Acta Bosne potissimum ecclesiastica,
1892, 384. - (1599):
, ,
, . (. ,
, . 1-2/1960, 112). - , 1556. (. V. Hammer, Geschichte des Osmanischen Reiches, B. III, 1828,337-8). - , (. , , - 1879). - . : . -,
, 1973, 24-28.
137

1615-17.
.
,
. , ,

.2

. ,
, .3
, , . , , , , .

1537. 1617. .4
, . , , ,
,
30- .5 (1537) , .
,

1476. ; , ,
."
, 1487. . ,
. , , .
. (1490) ,
.* (1495)
,
1 , IX, 180.
*
. , , , . 4,
1939, 139-40.
4 . , , I, 1932, 208.
*. , , 17, 22-23 ().
4 . K eer, Preti frati nella guerra coi Turchi, Rivista dalmatica, anno III, fasc. V, Zara
1904, 184-5.
7 . , (1482-1537),
, 1-, 1976-77, 183.
*1. N agy - . N y4ri, Magyar diplomaczia emlekek mtyas kiruly korabol 1458-1480,
kfltet IV, MHH, Acta estema VI, Budapest 1878,.265.
138

( 1503), ( 1504) . 1510.


.10
,
(- 1512) ,
-." , , .
1516.

; , .12
, ,
.'3
, ( 1522). 1522. -
, ,
,15 , , .
26 , .16 ,
, .11 , .1' ,
.1

1524, (
),
. . (
), .
; . ,

- , , 182. - . la g o (.., I, 300)


1501. .
, Cons. rog. XXXI, 210 12. V 1510; . G elcic h - L. Th411oczy, Diplomatarium relationum reipublicae ragusanae cum regno Hungariae, Budapest1887,
833.
VI 1512 C nS ' 118 123, 15 29V 1512;Cons- rog XXX,I> 128 12
11
, VI, 463; A. T en en ti, I corsari in Mediterraneo dallinicio del Cinauecento, Rivista storica italiana, LXXII, fasc. II, Napoli 1960, 258, 277, . 201.; 1486. (R.
aarpi, Dominio del Adriatico della Serenissima Republica di Venetia, Venetia 1684 27
, VIII (1865), 29, 31, 33, 39, 36-7; 1(1876), 143.
, 1573. , , XI,
- 1983, 64.
15 , Cons. rog. XXXVI, 267, 9. XI 1522.
ASV, Senato I, Mar, R. XX, 28-8, 8. V 1522.
, , . V( 15181523), . 66, 1521, .
" Museo Correr (Venezia), Cod. Cic., n 2855/VII, Relazione di Segna e degl Uscocchi
tccmo Sr Filippo Pasqualigo, profeditore da Mar in Golfo et in Dalmatia del Kr Vettor Barro 1601 ( -!-. ).
" . , , 21.

. 1524. , , , , .
90% .21

.22

.
,
. .
- . 1525.

.
-
.23 ,
.24

. (1526) , , .25
, , ( 1527)
,
. , 30. ,
.24
. - , , ,
;
.2

20 VIII, 178, 181, 182; . , , 325. - ,


1524 ( , Liber Consiliorum Communitatis, liber secundus, . 16).
1524, , (ASV, Secreta, Archivi
propri Costantinopoli II, n 11,21. VII 1524).
21 C. , ,
, >. 41, 1962, 125. - ,
(ASV, Miscellanea, filza XXXVIII, Riflessioni).
12 MSD XXVI 539.
22 ASV, Archivi propri Constatinopoli, R, II, n27 31 8. VII 9. VIII 1525. - , , .
.
24 ASV, Archivi propri Costantinopoli II, n14 od 6. III 1525.
2 Annales ragusini anonymi item Nicolai de Ragnina, MSHSM XIV, Zagreb 1883, 280.
24 MSD XLIV, 415; B. , .. B (1973), 93; . de B en v en u ti, .., 90. .
, XVI , , X X I (1974), 261.
27 , Cons. rog. XXXVIII, 263 5. VIII 1527; . , ,
, 1912, 37.

,
.
1529.
-.2" , , .
(22. 1529)
.
12 . , ;
.
.
, ,
.29
. , 1530. . 1530.
- ( ) ,
- .11 , , .
1530.
,
. ;
1531. , , .
. .
.
. 1530. ,
, ,

.14
. , : , , , () . 12
, .
. (6. )

4, 12.

" CRV III, 130 131, . G. Erica, 1559


MSD LI (1898), 397; LIII, 218, 237, 257.
, Sent. canc. , 145-5 19. VIII 1530.
11 MSD LIII, 152 8. VI 1530; XVI, 167.
, XVI 170(19. VIII1530), 180(15. V 1531).
XII, 212; . Truhelka, .., 50; . ,. , 263-4.
4 . , , , , 11(1955), . 3 141

.
.
. 300 , ,
12 . .
, , . , .
, ,
130 .
, .36 , ,
.
(). (1. ) ,
.37

. 1531,
( ) , . . , , , .

.
80 , , , , - - .40
20.
. ,
. .
1532. .41
1531.
.
, ,
,

.
, . MSD LIII, 2. 36-7,93, 123, 148; , XV, 92, 163, 166, 166-7; . ,
, 263. - (MSD XIII,
148).
MSD LIII, 193, 332 396; , XV, 168.
, Cons. rog. XL, 31 1. X 1530; . T ruhelka, .., 38.
MSD LIV (1898), 553, 578, 586; LV, 542.
Cronaca dognoto, Bullettino, VI, 14.
40 , SVI, 184, 186, 202.
41 , 165,- . : A. M. , , , . 4, 954 . 1, 1955.

, , 1. , , .42 ,
. ,
, ,

.43
1531. .44 ,
, .
1531. ,
50 , , .45 ,
.
1531. , ,
.
,
( ) ,
. , , , . -
.
." , , , 1532.
. ; , 500,
, , . . ,
, ^ . 0 6
.47 , , .4*
-
-, . . ,

41 MSD LV, 34, 80.


43 , XVI, 191, 202; XXI, 138; . , , , V-VI, 1978, 11.
44 , MS n7527/(, G. S tratico, Summari sopra le cose de
confini, 97
41 MSD LV, 539.
44 , 614-5, 691.
4 MSD LVI, 294, 407, 617, 757, 850 ( - ).
4* MSD LVI, 232-3 11. V 1532.

.
, ,
; , ,
, .
,
.
, -,
. 0 6 , , ; .50
( )
,
.51 , ( )
.52

: ,
.
. 1532-33.
. , , . . ,
- , . 1533.
. . , 3000
. ,
. ,
. .55
1533. . 24 . ,
. , . , , , ;
!# .54
1533. ,
.
.
-

4 , 107, 111, 233, 390, 675, 622-3.


50 , 867; , XXI, 182 (26. V III1532).
51 MSD LV, 337-8; LVI, 124; 401-2. - .: . ,
, 1898. ,
1897.
52 MSD LVI, 380.
51 , XXV (1892), 104, 105, 107, 116.
54 MSD LVI, 442, 507-8; LVII, 521; LVIII, 73; . , , 20-1.
144

, 130 .56 12 ,
;
50 . 2-3.
13 ; , . ,
(30 ) . 8-9.
, , ,
; , ; ,
,
.5
1533. .
, .5
1535. , , .
.
(24. 1535)

.59
. 1530. ,
.60 , ,
,
. , , ^ 1527. ,*1 . 1537,
, . 1539.
. 1540. ( ) ,
. ; 10.000 ."
. ( 1538) , , . , . -

MSD LVIl, 520


57 MSD LVIII, 73; , XXV, 106, 117.
MSD LVIII, 95, 96.
, Cons. rog. XLII, 200 20. VII 1535.
" , Deb. not. LXXIX, 98.
, Deb. pro. Com. II, 57 5. I 1528.
, Cons. min. XXXVIII, 242 19. V 1539.
" . , , 235, 115, 96.
. , , 74.
0 - BEN K O V A K I K R A J ... Z B O R N IK 2

145

,
.*5
1537-39. ,
, .
. , .* 1537. ,
,
.6* 28 , . 30 . ,
; , .49
,
.70
, ,
. 1539, ,
, .
1541. , , .71
1539. , ; ,
, , ,
.
.7

. N n i Mocenigo, Storia della Mariba veneziana da Lepanto alla caduta della republica, Roma 1935, 90.
" . , , 109.
7 CRV II, 116, - . .
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LVIII, 89 8. VI 1537,
.
** . de B en v en u ti, Fortezze... I due Obbrovazzi, 92-3.
70 A. M o ro sin i, .., . V, 460.
71 . , , 109; , ,
46 51.
7 , , . VI, 42, .
.
71 R. C e ssi, La Repubblica di Venezia e il problema adriatico, Napoli 1953, 184-5.
146

III. 1540-1570.
(2. 1540) - . ,
. ,
, . - , . XVI , ,
.
, ,
.
, . .1 , , . , , ,
.2 , .
, , , .3
.
1540. , .4
, -
, , . , ,

.5 (19. ) ;
, , -

' - , , , V, 1958, 93-4.


v , - , 1537-1617. , ,
XVII, 1979, 324.
122 124
, , , . 3-4/1953,
. , , 1936, 12 14.
ic it 5' , -
1537-1539, , . 3-4/1960, 107. - ,
, 1540. ,
(G. K obler, Memorie per la storia liburmca citt di Fiume, Fiume 1896, 74-5).
10*

147

; , , .*
(, , , ) . .
1499-1503. , 1470. ,
, .
. , . , , , .

.
.
(1540-1.'70)
. ,
1540. ,
.*
.
.
.
, 1541. ,


. ( )
.
, , , , , .10
1541. -
.
(9. ) , , , ,
;

* Archivio di stato, Venezia ( : ASV), Senato I , . XXV, - 19. VIII 1540.


7 G. Praga, Storia di Dalmazia, Padova 1954, 167.
* S. R om anin, Storia documentata di Venezia, . VI, Venezia, 62; C. De F rancesc h i, L'Istria - note storiche, Parenzo 1879, 289.
* S. G ig a n te, Venezia e gli Uscocchi, Fiume 1931, 14.
C. , XV XIX >, , - , 1965; . ,
, , VI- VII, 1962, 99. -
CRVII, 1877, 175, ).
148

;
, ,
. , ,
;

."

. , , - , . 140 ,
, . , , 25
50 .12 , . 1540.

, ;
, . ,
1540. ;
, 800 . ,
( ) , .
, ,
.
.
; , ,
.11
1541. 16 . ,
.
.14 1541. *
, .
, ( 4. ),

ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXI, 9. II 1540 m. v.,


-.
11
CRV II, 172 174, ; V B runelli, Le opere fortilcatone e la campagna degli artiglieri del commune di Zara, Rivista dalmatica, anno IV, fasc. 1,
Zara 1907, 77.
11
CRV II, 172, 175, 154042. -
veniera .: . de B e n v e n u ti.il castello de Zemunico e la torre di Veniereo, La rivista dalmatica, anno XIX, fasc. I, Zara 1938.
i; . , , 99.

4 ^ , , ,

149

.16 ,
;


."
1542. .
-50 ;1' 10-12.000
;
, .
.
.
.20 ; , , ,
.21
, .
;

- ; -
, .22
1542. ; .23 , .
, ,
50 .24 , ,

14 ASV, Senato I secreta, Mar, R. XXVI, 4. VI 1541.


" , 5. VIII 1541.
* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXI, 1456 30. I 1541 m. v;
CRV II, 160, 162, 163,165,169; . X , XIII XVII , I, 1971, 70. - (CRV II, 160).
. , , 99.
21 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXI, 9. II 1541 m.v.; . , .
, , 1973, 75.
1542. ( . P uschi, Attinenze tra casa d Austria e la Repubblica di Venezia, Triste 1879, 7-8).
, 97-8.
22 CRVII, , , 7.
V 1542.
21 . , , 99.
24 , Cons. rog. XLVI, 16-6 4. VIII 1542; . , , 99.
- . (CRV II, 164).
150


, .
,
.
. 1541. 1542.
.
,
;
- , .27
1540. .
1541, .
,
, .
, ,
.2* 1542. 300 , 15 ; , (
); , ,
.
; ,
.
,
. , 60
.31 -, , ; 350
, .
. (14.
1542) 15 ,
.34 300 15 , , . ,

CRV II, 164, , 8. VI 1542.


. , , 100; . , .., 15.
CRV II, 157, . , , 7. V 1542.
. de B en ven u ti, Fortezze venete in Dalmazia: I due Obbrovazzi, Atteneo veneto anno 129, vol. 123, n2, Venezia 1938, 93.
" ASV, Senato I, Mar R. XXVI, 4. XI 1542; CRV II, 175, pe ; . , .., 48.
. , , 100
11 . , .., 16.
" ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII, 83 6. X 1542.
" C. Tp a , XVI ,
, 1974, 369; . , , , XXV (1979), 215.
14 . , , 100
** ASV, Senato I, Mar, R. XXVI, 4. XI 1542.
151

, ;

,
.

- ,
.
'
, . (
) , , .34

1542. .

, ,
; ro ;
.1
, . (4. )
;
.1* -, ;
, ;
, , , , .
;
, ;
, . ( 4. )
.40

.41 , .41 ; ; -

** CRV II, 157-8, . 7. V 1542.


ASV, Senato I, secreta, Deliberazioni, R. LXII.
. , , 100
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII.
40 . , , 100.
41 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII.
41
Biblioteca Marciana (Venezia), Ital. cl. VII, cod. XI ( 8378), Regioni con le quali si dimonstra la temeritA et ingiustitia deH'armi venetiane contra Uscocchi et archiducali, fol. 46-2.
152

300 ,
;
. , ,
.41
.44
, , , ,
,
. , , ; , ,
; , ; .45 . ,
, , ; 1543, , .
,
; ;
, .4*
.
(24. ) . - 3
82 .
,
. (3. )
. (30. ) ,
.
(29. ) ; , .4
1543.
.
4* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII, f. 95-6,
uapa 4. XI 1542.
44
CRV III, 131, 131, 256; : . , Rab und umliegende Eillande,
1974, 52; . , XIII XVI
, , 1987, 223.
4 ASV, Senato I, Mar, R. XXVI, 27. II 1542.
44 ASV, Senato I, Mar, R. XXVI, 17. V, 16. VII i 27. VIII
154 3 .

41 G. S ta n o je v i , Jedan dokumenat, 101.


153

.
;
, ;
, .48 ,
;
, ;

. 1543.
.50 1543. .51 ; ,
, , ,
.52 ,
; ,
, .
1543. .
;
.54
1543. , , .
(16. ) ,
; ,

. . (6. ), ,
.55 .56 ; 250 11 . ,
, .
,57 .

" ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 9. VI 1543


" , 28. VI 1543.
. , XVI , 1975, 209.
51 . , ( 1573. ), , XI,
- 1983, 82.
52 ASV, Senato I, Mar, R. XXVII, 17. V 1543.
51 , 20. XI 1543.
** CRV II, 172, .
. , , 102.
. , .., 16.
27
. , .., 49; . , , 85 ( , ).
154

(29. ) . , ,
,
; ;
.5
,
;
, ; , , , 30.000
.5
1543. ,
, () . 16. , , ; ,
.
,
, .61 , 1543.
. , , , ,
1552; ( ) 70- .62
, . ^,
11 250 '
. ,
. , . , .43 , , ,
, ;
.64
.
, ;
, .
( 13. ) .

ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 6. II 1543.


59 , 21. XII 1543.
.** ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e di altre cariche, busta 301,
17. VIII 1543.
Historia degli Uscochi, scritta da Minvcio Minvci, arcivescovo di Zara, coi Progressi di
quello Gente sino allanno MDCII et continuata dal P. N. Paolo dellOrdine deServi et Teologo
della Serenissima Republica di Venezia sino allanno MDCXVI, Venetia 1683, 15-6.
2 . , XVI ,
, . III . 3 (1904), 242.
ASV, Senato I, Mar, R. XXVII, 10. 15. III 1544.
4 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 15. III 1544.

(), , ;
, ,
.*1
. .**
.*7 ,
;
; , . , ,
;

; ,
.**
, . ,
.*9
1545.
.
.

, ; 11. ; 4. ;
, , ; 13.
17. .*
,
, , .
,
.
1545. . 80 , , 40
; .
(1. )
. , , 102.
** . , .., 16.
* . , .., 49.
** ASV, Senato I, Mar, R. XXVII, 16. VIII 1544, 22. VIII 1544.
** ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 182 2. VIII 1544; . ,
, 1973, 70-71.
* , Cons. rog. XLVII, 70 (29.1 1545), 75 75 (21. 23. II 1545), 83 (16. III 1545), 91
(11. IV 1545), 103 (4. V 1545), 120 (4. VI 1545), 121 (4. VII1545), 124(13. VII 1545),127-8 (17.
VII 1545).
, Cons. min. XL, 163 11. IX 1545.
* , Cons. rog. XLVII, 143 6. X 1545.
156

, .71 ,
- () - .4
. .
,
.

, ,
;
;
, . -,
, .
1545.
. (30. ) , .

. ,
, .
, .
1546. .7*

( 1545),
. 1546.
.
13.000 , .77 1543. 1500 .7* ,
, -

* . , , 103. - .: - , , , II,
1964, 579-629. - , jep
.
4 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII 21. III 1545.
* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 21. III 1545 ( ) 21. III
1545 ( -), 11. IV 1545 ( ), 21. X 1545 ( ).
* ASV, Senato I, , R. XXVIII, 30. III 1545 ( ), 31. III 1545
( 10. III 1545), 18. VII 1545 ( ),
8. VI 1545 ( ), 2 3 .1 1546 ( ).
, 20. II 1546, .
* , R. XXVII, 37 22. VI 1543.
157

. ,
, . . ;
.*0
1546. .
, . , ,
-
,
;
,
.
( 1546)

, ,
;
. -
- 30-40.000 , , , ; , -."
1546. . - .
. 2 -3
, 21. .
,
, 23. , 20. .*2
, 1546. 15 , ; 300; .*3
80 ( ) . ,
. , , ,
.
,
; , -

, R. XXIX, 23 1. IX 1546.
* ASV, Collegio, Notatorio. R. XXVI, 49-9 13. IX 1546.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIV, 24. II 1545 m.v. (
), 6. IV ( ), 11. VI 1546 ( ).
, Cons. rog. XLVII, 187-8 (16. III 1546), 206 (16. V 1546), 213 (30. V 1546), 238
239 (21. VIII 1546), 241-1 (23. IX 1546), 259 (20. XI 1546).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIV, 20. II 1545 m.v.; B. , .., 50.

158

.*4 , .
, .
;
, .'5

, ( )
, . , , ( 9. ) ,
.87 ,
( ) , ."
1546.
,
. .
, ,
, .8
. - ( ?) , ,
, .90
1546. . 1539.
.

. . , ,
.1
( 1547) ."
1547.
(8. )
. -

. , , 104.
*5 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 11. I 1546 m.v.; . ,
, 55-6. -
, . ,
16 (. , , 106).
ASV, Senato I, Mar, R. XXVIII, 28. VI 1546 ( ).
CRV II, 179, , .
ASV, Senato I, , R. XXIX, 1. IX 1546.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 81 (30. X 1546), 39.
ASV, Senato I, Mar, R XXIX, 23. XI 1546.
, Cons. rog. XLV1I, 238, 24. - ()
- - 10 (Cons. min. XL, 215 8.
VII 1546).
. C harriere, Ntgotiations de la France dans le Levant, t. I, New York, s.a., 61.

. 6. . , 22.
- .*1 .4
1547. , . .

,
,
. ,
, , ,
,
; (
) ( = ),
.
,
,
;
, , .
, , ,
. , , , .
1547. ,
. .
, . 26. , 9. ,
; 20 .** -,
(),
. , ,
.100
1547. . , . .
, ,
.101
" , Cons. rog. XLV1II, 13-14 (8. II 1547), 21 (25. II 1547), 47 (6. V 1547), 57 (21. VI
1547), 71 (22. VIII 1547).
, Cons. min. XLVII, 19 11. VII 1547.
ASV, Senato I, , R. XXIX, 77 15. III 1547.
" I libri commemoriali della Repubblica di Venezia, t. VI, Venezia 1904, 257, n132, 133,
1 3 5 .- 0 : (HAZd) Ducali terminazioni 11,9. XII 1547, n 1081.
ASV, Senato I, , R. 85-8 29. IV 1547.
" ASV, Senato I, secreta, Deliberazioni, R. LXV,
179, 17.I1547.
ASV, Senato I, , R. XXIX, 114-5 9. VII
1547.
" ASV, Senato I, , R. XXIX, 11.1 1547 ( ), 26. I 1547 (, ).
1,1 . , , 106.
160

.
;
7-8000 ; ,
- , .102
1547. 40 ;
, . , , , . ; 40 ; ,
20 , . -,
, , .103
.104
1547. - - , .
, 30. .105
, -
, , . ,
( 1547).106
, 1548. . , .
, .10 ,
.10*

.109 , , .
. ( 8. )
.110 , , ,

, . C harriere, .., II, Paris 1850, 7 (14. IV 1547), 17.


103 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 7. VII 29. VII 1547, fol. 141; B. , .., 50.
104 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 17. XI 1547, .
105 CRV II, 186-7, 7. I 1550 ..
104 , Lett. Lev. XIX, 131-2.
107 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVI, 19. I 1547 m.v.,
10' , 5. 9. III 1548, .
10* ASV, Senato I, , R. XXIX, 177 9. III 1548, .
110 ASV, Senat.o I, Mar, R XXIX, 207-7 10. VII 1548.
11 - BEN K O V A K I K R A J ... Z B O R N IK 2

161

.111

.
, 500 .111
. 1548.m 1549.
; 18. ; 14. ( ), 7.
( ), .114
,
,
. 1548. .111
, 1549. 1557. .116
( ), , (),
().117 1548.
1549. . 1549.
.11* 1549. ,
, . , .119
, .
, . 1540. 1561. 250.000 , 144.000.
, , 12 . 1540.
, .1
1550. .
.
. , -

. , , , . 12/1960, 113.
1.1 . V. Ham m er, Geschichte des Osmanischen Reiches, B. II, Pesth 1834, 197-203; B.
, .., 50.
111 , Cons. min. XLI, 66 23. II 1548.
114 , Cons. rog. XLIX, 3 (28. III 1549), 24 (8. V 1549), 37 (14. VI 1549), 55 (7.VIII
1549), 57 (12. VIII 1543); Cons. min. XLI, 216 30. IX 1549 ().
. , , 63-4.
"* . , , 242-3.
117 La seconda parte dall Istorie del suo tempo diMonsignor PaoloGiovico da Como, Venetia 1555, 428.
" ASV, Senato I, Mar, R. XXX, 6. IV 1549; . , , 63.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVl, 19. I 1548 m.v.
G. Praga, Storia di Dalmazia, 167-8.
1.1 . , , 84 ( ).
162

; 22. .' , ; , ., 200 .


.121
1550. 1551. .
12 , .
, .
, .124 , ,
, .125
, ,
.
1550. , 400-500
, .124
1551.
. ra
2500
, ; ,
, ; , () ; , .127
.
,
; .12* ,
.
,
.12* 1551. ,
.130 ; 14 ,

122 , Cons. rog. XLIX, 107 (14. I 1550), 136 (15. III 1550), 252 (22. II 1550).
121 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 8. IV 1550 ( ).
124 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 109-9 (31. I 1550 m.v.), 209 (31. XII

12* CRV II, 186-7, , 7 . 1 1550 m.v.


124 Monumenta historiam Uscocchorum illustratia archivies romanis, precipue e secreto
Vaticano desumpta, collegit et redigit C. Horvat ( Mon. Usc.) pars I, 1910,
. 1, n 1.
127 M. , e j . , 17
12* B. , .., 55.
12* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 4. IV 1551.
, CRV II, 186.

163

,
;
500 .111
, ;
;
;
, , ,
.112
,111
1551. .114 1552. ,
.
.115 , : 1553.
.11*
1551. , ,
, ,
. , . , (?) , -.
, .
, , . ,
.
.
, .
. 20
. (
). (
, , ). > 14 , .
.
, . , .117
1552. ; (?) 30 .
. ! -

111 ASV, Senato I, Mar, R. XXXI, 24. IX 1551.


112 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 7. I 1551 m.v.
111 , Cons. min. XLII, 178 24. XI 1551.
114 , Cons. rog. L, 179 29. XII 1551; . , , 85.
** , Cons. rog. LI, 49 - 50 (8. IV 1552), 79 (21. VI 1552).
'** . , , 85.
117 , Atti del conte di Zara, Antonio Civran (1551-3), fol. 32-34.
164

, .
.15*
, .139 - , - . ; ,
. -
.1*0
.
, 5000 . ,

.141
1553. , , . .142
,
.143 ( )
, ,
, , , , .
, , ,
. ( 1000 ) ;
, , 3000 ;
,
; , ,
.144 1553. 200 .141
, , , . ,
, .
.144
IM. , 106-7.
1 , Ducali terminazioni III, fol, 9-10, n 1095 13. V 1552.
140 Ilibri commemoriali, t. VI, 274, n 14 (29. VI 1552), 279, n 21.
141 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII,
8. II 1551 m. v.
141 CRV II, 257-8, 259; III (1880), 21, 23.
141 CRV II, 254, (1553).
144 CRV III, 54-5, 13. II 1553 m. v.
14' ASV, Senato I, , R. XXXII, 96 9. III 1553.
144 CRV III, 52, relacija Paola ustinijanija, biveg zadarskog kapetana.
165

, , .147 1553.
. ,
. .14*
;
.14
1553.
, - .150 ,
( 1553. ).151
1554. ,
, . (
. . , 18-20 ,
;
;
;
.1
,
.153 . .154 1555.
( 30)
( ),
.155
1555. .
.156
15-16 22 , . .

,
.
, -

147 CRV II, 204, (1553).


14* . , , 1 0 7 .- 0
, .: . , , 243.
,4t CRV III, 19, .
*" , Cons. rog. Li, 174 (7. III 1553), 241 (4. VIII 1553); LII, 28-8 (22. XII 1553).
1,1 . , , 65.
51 . , , 108.
153 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 5. V
1554. - ( . Puschi.H. ., 28).
154 , Cons, rog. LII, 140 (9. X 1554).
135 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 24. I 1554 m. v.
B. , . ., 54.
166

. ,
, , .
. , ,
.15
1555, ,
, , . -
.

.5* ,
.159 50- . , ; ,
.160
1556. , . , , , . 200
( ),
.'*2 1556.
(18
), .163

1556. .
, 20. , . 1557. . 1. - . 20.
.
. 1557.
, .1*4

5 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 24.1 1554 m. v. ( ), 5. II


( ), 5. I ( ), 11. V ( ).
ASV, Senato I, Mar, R. XXXIII, 71 71-,
23. XI 1555.
5 CRV II, 196 ( ), 204.
140 , Ducali terminazioni III, 46-9, n 1165.
141 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 1556; . , , 57-8.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 12. XII 1556.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. I, 29. IX
1556.
144 , Cons. rog. LIII, 239 (28. IX 1556), 241 (20. X 1556), 248 (22. X 1556), 253 (30. X
1556), 279 (3 .1 1557), 293 (1. II 1557); LIV, 11 (20. V 1557), 21 (31. V 1557), 25 (16. VI 1557), 26
(19. VI 1551), 67 (5. XI 1557Y
167

1556. 1557. -
,
. , , , ,
.165 1557
,
.166 ,
-;
. 1.
().167 , . -
, ,
.16 .169
, , 1557.
, . , ,
, , .170
, ; ;
,
.171
1557. . ,
.
,
.17 1558.
. . ,
. ,
. ,

** CRV III, 120 ,


15. VII 1557.
144 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 20. VII 1557.
1,7 CRV III, 94.
M. , . ., 20. -
, , , (ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, Costantinopoli, R. I, 27. III
1557).
1 CRV III, 102 15. VII 1557.
17* JI. , , 243-44. - . : , Ducali terminazioni III, 61, n 1187 4. VI 1557.
171 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 183, 27. IX 1557.
171 J. , , . II, . 2, 1938; . ,
, 85.
168

. 1558. .171
29. 1558.
.
, ,
20 . ,
; , ; . ,
,
;
, , .
, .174
,
;
1558. .175

. , , 1558. .

. ,
.
,
, .
1558.
; , ;
- .176
, ,
. , , , ,
,
. , 1558. ,
, ; , . , . ,
> .177 , -

171 , Cons. rog. LIV, 110 (26. II 1558), 122 (14. IV 1558), 161 (14. VI 1558), 174 (28. VII
1558), 187 (22. X 1558), 190 (31. X 1558), 209 (15. XII 1558).
174 CRV, III, 142 143,
, , 12. XII 1558.
175 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, filza 1078, , 24. VIII 1558.
174 , Cons, rog. LIV, 158 17. VI 1558.
177 CRV III, 144, :
ASV, SenatoIsecreta,Deliberazioni,R.
LXXI, 90 2. XII 1558; V. Vinaver, n. n 58.
169

(1550-1553) ,
.
, (1558-1563) ,
.'7*
1558. . 16
; , ; -
-, - .
(24. ) - ,
,
(: , 5 ), . ()
. , , - , .17
.
; .
( - ) . 60 ( ),
; 18 .

, j'e ,
, . .1*0
,
. ; , .
.1*1
( 24. 1558) (
26. 1559) 1559.
. , 1* -

,7* . de B en ven u ti, Fortezze... I due Obbrovazzi, 94 ( je 1589).


-, , . . , . 8711XVII/105, 106, 107, Sibenik 24. i
27. VIII 1558.
" ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXI, 23. XI 1558 (
), 23. XI 1558 ( ); . , , 60 82.
1,1
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXI, 23. XI 2. XII 1558.
170

40 .1*2
,
.
. rao
.1" ( ).1*4 , , .
1559.
.
: 4. 6. - , 1.
, .,
1560. ;

.

.
2500 .1**
1561. . (30. )
.1*7 . . ,
, .1" .1
1561.
.
18 , . .
. .
, , .
13 -

" CRV III-S, , , 12. XII 1559.


. () ie , (, . 8711;
XVII (-50)
,u , 142-3.
1,4
CRV III, 137-8, , , 16. VII 1559.
1 , Cons. rog. LIV, 256, 268, 294.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 27. VII 1560 (
), 17. VIII 1560 ( ).
1,7
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 30. I 1560 m. n., .
1ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 115 (25. X 1561,
), 116, 117.
171

. , . ,
,
. , - , ,
. .1, .

. 1561.

,
. ,
, - ( 27. ) , , - ,
.
.191
1561. 1562.
. 1561. , 1.
, .1
1562.
, - .
; , .
.1 ; ,
. , . -
, , . . ,
, , ,
,
.

ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 25. X 1561.


ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II 8. VII, 16. VIII 29. IX
1561 ( ), 31. X 1561 (
); . , . ., 59; . ,
(1490-1700), , IV, 1985, 95.
'^1 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 13. XII 18. XII 1561 (
).
, Cons. rog. LV, 280; LVI, 6 163 (29. X 1562).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 7. II 1562 ( ), 7. II 1562 ( ), 23. XX 1562 ( -), 2. XII 1562 (), 22. V 1563 ().
172

,14 .
(1562) , .1 ,
- .194
1563. .1
.
: 31. - , 28. - 3, 17. - 2, 28. - 3
11. - 2. 1564.
.198 1564.
.
. , -
; j
.
, .1

. . . , 0 6 .
.
,
, ,100
.
1564.

. 1
.
.102
.201

1.4 , . , . 8711XVII/a103.
1.5 , Ducali i terminazioni III, 93-3, n 1234 24. IX 1562.
, ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, - 23.
X 1562.
1.1 CRV III, 157, ,
.
* , Cons. rog. LVI, 206, 233, 26, 262; LVII, 119.
, . . 139/III (MOhimme defteri), 1/1, 207, . 8 . .
, . de B en ven u ti, Fortezze... I Due Obbrovazzi, 94. - ( . P u sci, . ., 16).
101 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXI, 148 2. XII 1564.
,01 , R. LXXIII, 8. VII 1564.
1.1 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 3. II 1563
m . v.

173

1565.
' .
.104
.
; ( 1565)
.
1565. , ,
, .
,
, ,
; , .204
. 130 Jla ,
;
, .

. , , , . , , ,
.
.
; , .10* ,
, , ; ,
.200 .210
. 1565. 1566. .
1565. , 26.
. 18. 1566, 29. .211 1566.
204 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 2. II 1564 m. v. ( ).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 22. V
1565.
206 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIII, 24. II 1564 m. v.; R. LXXIV, 26. V
1565; . , , 68, 84.
207 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 37 38, 19. 26. 1565.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 7. IX
1565; . , . ., 60.
ASV Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 48 - 9,
15. IX 1565.
210 , 15. XII 1565.
211 , Cons. rog. LVII, 180, 195-6 , 256; LVIII, 69.
174

;
.211

.211
1566,
.114 , .215 1 . ,
, , . ,
, , . , ,
. -,
, .
32 , - , .21*
1566. ,
; .217

.21*
, ;
, ,
.21*

. 1566. , , , .220
,
.221 , , . 2.2 , Cons. rog. LVIII, 27 22. IV 1566.
2.2 , Cons. rog. LVIII, 53, 78, 102, 133.
214 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 27. VII 1566.
, 1. VI 1566.
21* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 26. III
6. V 1566 ( .
. , , 88.
* . , , 244.
"* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 7. XII 1566.
. , , 59-60.
221 , Ducali terminazioni III, 1367 16. VI 1566.

, .2 , .221
, .
, , . . . 1567.
.
, , ,
. ,
. ,
. 50 .224 . .225
1567. . -,
.

, ; ; , , , ,
, .226 . , . .
. ()
. , 200 .227
,
.
222
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 21. VI 1566. - - , (Deglistorici delle cose veneziane, i quali hanno scritto pubblico decreto, t. VI: A n d re a M o ro sin i, Venezia 1719, 239).
221ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 7. XII
1566.
224 CRV III, 190-95, , ,
3, III 1567.
225 . F. B ia n ch i, Zara cristiana/ll, Zara 1879. 279.
224 ASV, Esposizioni principi, collegio, R. I. f. 115-7 11. I 1566 m. v.,
227 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 1. III 1567 ( ), 5. IV
1567 ( ), 21. VI 1567 ( ), 21. VI 1567 ( ).
176

,
, .
, , 1567. .

,
- , , ,
. . ,
. 2000 ,
.230 ,
.211 ,
,
, ; ,
, ,
, ; , , ,
.232

.
1567. (24. ) .
.
1568. 22. , 22. 17. . 1569.
15. 5. , 12. .2
1568. . , 22. , , .211*
234, . () -; , 2 35

1569. ; , ;

; ,
221 ASV, Senato I, Mar. R. XXXVII, 20.1 1566 m. v. (
), 6. IV 1567 ().
2 . , , II, 1869, 150

210 Mon. usc. I, 1-2, . , , 1936, 34.


211 . , , ., 61.
2,2 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 5. VII 1567, -

221 HAD, Cons. rog. LVIII, 160 132; LIX, 15, 23, 35, 68, 182, 195.
2124 , , . XXVIII, . 251,
, 26. V 1568.
214
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 4. II 1567 m. v.,
.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXV, 1568.
'2 - BENKOVACKI KRAJ ... ZBORNIK 2

177

, ."*
, , ,
60 ;
; , . ,
. 7
1540. > 1570.
. , , ,
. ,

. 2. 1540.
- . , , , ( )
.
;
-
, , .
1542. ( , . ) ( ).

. , ,

, ; ( ) ( ). , .
. , .
60-
. 1567. , ,
.
, (, ) . . ,
. 1557.
,
.

* ASV, Senato III secreta, Dispacci degli ambasciatori al Senato, Dispacci di Costantinopoli, filza IX (1569-70), Markantonio Barbaro 5. VIII 1569.
7 , Atti del conte di Zara, Ettore Tron (1569-70), unico, fol. 475-6, 18 XI 1569.
178

IV.
1570-1601.
1569. 1570. .
.
. 1569. 1570. ,
.1
, .
.2
.3 ( 1570) .4
, 1570. 1573, . (), ( ), , 1537-40, .
, .
.
1570) . ,
, .6 II
;

. .

. . , ,
, . , , 80 . , ,
.
.
, . -

1 , Cons, rog. LIX, 207 (18. I 1570), 235 -6 (14. III 1570).
2 , LX, 17-18 10. VI 1570.
5 , Div. canc. CLXX, 3-40 .
, Atti del conte di Zara, n18, Ettore Tron (1567-71), fol. 43 27. III 1570.
S. M u satti, Storia di Venezia, I. Milano 1936, 434.
. L eu n cla v iu s, Annales sultanorum orhomanidarum, usaue ad annum 1588, Francoforti 1733 (?), 121.
7 P. Paruta, Historia venetiana della guerra di Cipro, parte II, Venezia 1703, 29.
12

179

, .
, .
, , .
, .
, - .
25. .

. , ,10
(). 200 50 ; ,
."
, , , , 20.000
, ,
.1'
1570. , .
, , , . 1570.
.
.13
1570. ,14 ,
. 300 240 . , .
40 , . ,
. - 10.000
5000 . 3.
. ,
, -, .15
1570. 12
, ;
, , ; -

. Paruta, .. II, 26,34,43, 67; G. C a p p e lle tti, Storia della Repubblica di Venezia,
vol. IX, Venezia 1853, 38, 32-3.
* V. L ago, Memorie sulla Dalmazia, vol. I, Venezia 1869, 437.
G. D ie d o , Storia della Repubblica di Venezia, t. II, Venezia 1751, 218, 224-5
11 A. M o ro sin i, Deglistorici delle cose veneziane, t. VI, Venezia 1719,287.
12 G. C a p p e lle tti, . ., XI., 42.
11 . , , 90-1.
14 . , , 1907, 29.
15 , . , . 8711-XVII / -90, 3. 1570.
180

, , .1*
( ) .
, .1*
1571.
,
.1 ,
, 500 ;
,
.20 ,
,
,
, . . , .21
. , 1571. , , .22
1571. (
) .25 .24 , .25
(7. 1573) , 1573.
. ,
,
. , ,
, ,
, . ,
. , , ,
.26 -

14 . , , 244.
1570^ . , . II, , . 2 (12. VIII
'* * 11 (880), 270 272, . , 3. VI 1571.
ASV, Senato I, Mar, R. XXXIX, 14.1 1571; . ,
- XVI-XVIII , 1970, 85-6; .
, 91.
. , (1570-1573),
- , . 1-2/1960, 89; . , , 91.
n ii i
? , , 1 /. 11 1571; . , , 86.
" . Paruta, .. II, 80.
21 . , , 95.
24 , Div. canc, CLVII, 26 11. IV 1572.
, Cons. min. LI, 124.
14 . , , 87-88.

181

, .27 1573. ,
. .
,
.
,
1574. .30 24.-5. 1573) , , , 300 .31
,
1579. .
1576. . 1575. .14
, , ,
, . , ,
.
, .
(1573), , ,
.3 , 28. 1575,
, ; ,
( 32.000)

. , , 92,92-3,95,96; . ,
, 1936, 39-40.
/
. , , 98. -
: , Deb. not. 1, 142: . . T en en ti, IIprezzo del rischo.
L'assicurazione meditenanea Vista da Ragusa (1563-1591), Roma 1985, 263, 252.
N. Nani M o cen ig o , Storia della Marina veneziana da Lepanto alla caduta della Repubblica, Roma 1935, 90-1; . , Specijalgeschichte des Militrgrenze, I. Wien 1875
261-3.
" C. , , II, 1869, 157. - 1574: , Div. conc. CLXX, 130 at 6. V 1583.
11 B. , ,
I, 1874, 382; S. G igan te, . ., 18-19 (
120 , 60 ).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 38, 11. XII 1575; JI. , , 245.
. T en tor, Saggi sulla storia cibile, politica, ecclesiastica e sulla corografia e topogra degli stati della Republica di Venezia, t. IX, Vinezia 1787, 304-5.
14 ASV, Senato i secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 39-40 (11. VI 1575), 100 (11. IX 1575
....); Museo Correr, Manoscritti, n"2855, p. 652.
** S. G ig a n te, . ., 74.
** : ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di ambasciatori.
*7 Mon. usc. I, 9. - 1575.
: , Div. canc, CLXXI, 133. - : , CLXX, 66 at. ; Cons. rog. LXII, 22, 79, 197, 200,
LXIII, 2, 57, - (Cons,
rog. LXIII, 64)
182

.
.
1575,

100.000 .
, .
,
. , (1574-77),
, , , ,
;
, .40
, ,
, 1575. . ,
.41

.

; , ,
.42
1576. . ,
, .
-,
. ,
, ,
; ,
.43 ,

;
.44

, . , , ;

" , Div. canc. CLXIV, 30 12. IV 1578.


Mon. usc. I, 9-10 (8. II 1575), 10 (15. II 1575), 11 (23. II 1575) (
); . , . ., 40.
40 Mon. usc. I, 11-12 (2. III 1575), 12 (8. III 1575), 12-3 (22. III 1575), 13 (23. III 1575).
41 Mon. usc. I, 13 (21. V 1575), 14 (28. V 1575); . , . ., 40.
41 Mon. usc. I, 14 (11. II 1576), 15 (18. II 1576), 15-6 (25. II 1576), 16 (28. II 1576).
41 ASV, Senato I secreta, Baili Costantinopoli, busta 305 (Uscocchi),
17. III 1576.
44
S. G ig a n te. . 74.
(Degl' istorici: A nd re a Mo ro s i ni , t. VI. 618.)

183

90 ; ;
,
. (1576)
, ,
. , .45

-.44 . , ,
, .47
( )
.48
1576. . , , , . 1576-77.
.49

.50 , , ,
,
.51 , 1577.
50 30 ,
.52
1576-77. . - ,
, , ; -

, () ,
.53

- - .
. ( 14. 1576) , -

45 CRV IV, 199-200, 204.


44 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 76 -7 11. XI 1575.
47 , Atti die notaio, Marianus Valdera, 6. X 1577.
4* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 135 23. VI 1575.
4 CRV IV, 205, 206, A. ( : . T en to r, . ., HV, 309).
50 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 140-41 (10. V 1576), 175 (27. VHH
1576).
51 , 219; . , , 37.
51 . T en tor, .., IX, 305.
53 . , . ., 26.
184

( ).
40 . , . - -
,
.
. ( 20.
1576) , , ,
; . ( 20. 1577)
, . ,
,
; . ( 9. 1577) -
, ,
. ( 11. 1578) -
;
.
; , -
; , ,

;
, , . - ,
; , -,
.4
.
1577. , . , (2.
1577) , . -
, , .
, , . , ,
. 1575. -

*4 ASV, Senato, provv. da terra e da mar, busta 1319, ca


( 7. 1577, ). . (. ., 27-8). : - , , .
ASV, Senato 1 secreta, Baili Costantinopoli, 305, 2. II 1577.
. M adirazza, Storia costituzioni dei communi dalmati, Zara, 135. - 1577
. (Cons. rog. LXIV, 145 185).
185

,* ,
, , .
, (1577)
1578. .!'
.
,
, , , . , ,
, .
,
, .
,
( 21. 1578), ,60 .61 1578.
,
.
, .
.
, . ,
, , , .
.
, 300-400. ,
. , , , , 55 .62
1576. , ; .63
.
1579.
.64 .
. ,

17 . Battistella, II Dominio del Golfo, Venezia 1918,13 40; o : ,


59, 64, 87.
* . , ,
, IX (1981), 177.
.: . W. Bracevvell, ,
1982, 49-52; . , , (1535-1617), Tribunia, VII, 1983, 107.
60 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 113 -16 12. II 1576 m. v.
41 G. C a p p e lle tti, . ., IX, 220-1.
62 CRV IV, 269-70, (1581).
41 , . . XXXVII, 293 10. XI 1578.
44 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXII, 203.
186

, ,
; , , 80 . , , .
( 1580)

.
. , , .
. , .
, ,
. ,
, 80% , . .
(1604), -
. , ; ; ,
;
,
, ;
, ,
, , . -
, - .44
( 1580) , ,
.47
, 4000 ."
1580. 300 13 250 .
, , . ,
. , , .
- -

" ASV, Consiglio dei Dieci, 301, , 16. II 1579.


. , , . IX, 1877,
180, 189, 190, 192.
. T hein er, . ., II, 76; Mon. Usc. I, 27-8; . , ,
. , . ., 32.
187

, .69 22. , 13 ( 8 12 ) 20 ;
; ,
.
29. 22 . , , ,
.
. ,
,
, . .10
?

. 1580.
326 ( 1500 ),
, , , . .71
.
(?); , . , , , ,
. , ra
, .72
1580. .
, 1579. .
, , .11 ,
; ,

* . , , 103.
7"ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 26. 1580. -
, ,
. ( 1558) ,
(. , ,
, XXV-XXVI, 1979, 260).
71 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, ( 27. 1580), ,
, .
7' ASV, Senato secreta. Baili Costantinopoli, 305, , - .
75 ASV. Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXII, 165/66 17. 23. XII 1580.
188

.4 (1573). .
, , , , . 85 ;
. , , . ,
.
, . . ,
- .
, 28. ,
( ). ,
. , ,
.4

,
.
. ,


; ,*
. 1581.
, 1200 . , ;
, ,
. , , ; , ;
57 ,
.
1581. . ,
, , . , -

14 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. VI, 29. XII 1580; . , , 104.
" ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, , 29. XII 1580.
14 , 11. III 1580.
CRV IV, 252 258,
(1581).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXIII, 53 5. VIII 1581.
CRV IV, 294, .
* , 280, , -

, .
, .
, , 30 .*1
.
1581. , , , .
. , ,
.
,
(11-12. ). . , 1500 ( ) ; . , .
,
.
.
,
. ,
.
,
.
17 , , .
. ,
, .*1
!
,
;
.*4 , .
, 400 .*5
, , , . , , ,
, ,
, .
, ,

" ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305,


, 19. II 1581.
11 , . , , 16. III 1581.
, 16. III 1581.
44 ASV, Senato I. , R. XLV, 26 30. III 1581.
15 . , , 104-5.
190

. ,
. , > ,
. ,
. , . , , ,
.
480 ( 1000 ),
. ,
, . ( ) 400 480 . , ,
,
.
,
, .
1581.
, , . . ,
.
. , , .
, , , , ,
."
80-
, , . 1581.
, , , ;
. , ,
; ; , , .

. , ,
."
,

** ASV, Senato secreta, Bailo Costantinopoli, 305, 4. IV


1581 .
" ,
, 19. IV 1581.
ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, 306, . 4. XII
* 1.
191

,
, , .89
1581,
467 ,
. ,
, 26. .
. 120 . ,
, (?),
, , , 60 . 21. .90
, .
.
1581.
. , . ,
,
;
,
.
,
. .

. :
, ,
. , ( =
) , .
, ,
.,
80- , , ,
. 1581.
, 338 .
- ,
; ,
. B a ttiste lla , La Repubblica di Venezia desuoi undicisecolidistoria, Venezia 1921,
652.
* ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305,
26. IV 1581.
, 27. V 1581.
. . , 107 109.
192

, , , ;
, . 1582.
, ; ,

; ,
, ,
, , .*
, , ;
, a
, ,
. -, - ,
.95
1582. , . . ,
, , ,
. . , , , , . ,

. 30 , 84, ,
. 5000
. , , , !

. -
.

.
, , ,
.
8.
. , -

. Div. canc. LXIX, 1077 20. VIII 1582 ( 3. 1581.


, , ).
, Div. not. 11, 19-9 26. I 1582. -
Cons.rog. LXVII, 59-9 LXVIII, 235: - 1585 (Div. not. , 38-9 ).
I libri commemoriali della Repubblica di Venezia, t. VII, Venezia 1907, libro XXV, nl 16
(13. II 1582); M. , . ., 36.
ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 4.
III 1582.
13 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

193

.
. ;
. -
40 . , -
, . , .
,
; -
. ,
, ,
. .
,
. 1582. , 400
.

- ,
.
. .
, , , .
,
. , , .8
1582. . ,
, () 300
12 . 11. 22 , , ,
300 .
500 .
, 200
. ,
. , . , ,
(), 14 , , , , .
10-15 , . 40 50 250 .
.
, ( )
22 . , , ; , , 50 20%. (13. ),

, - 21. V 1582,97a
Degl istorici.... Andrea M orosin i, t. VI (1719), 683, 683-4.
" , 21. V 1582.
, - 17. VI 1582; ,
, , , 11. VI 1582.
194

80 .
, ,
, .100

;
.
, 30
. ,
. , .101 ,
,
.
,
;
1581. .10
1582.
. . ,
,
.
30 , , .
16. .
, . , ,
.
, 47.
, , ,
. ()
(17. ) - - ; , , .
, 30 . , .101

100 , 13. VI 1582; ,


, . II, , 31. III 1582; . ,
, 105 ( 80 )
101 . , , 108. - , ,
.
101 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXIII, 110-0 7. IX 1582; . , , 106.
101 ASV, enato secreta, Baili Costantinopoli, busta 305,
ca , 25. VII 1582 : ,
17. VII 1581.
13'

195

are
.
. , .
. ,
, . . ,
,
. , .
, .
. .'04
.
(17. )
. , , . 30 ;
. :
, , . ,
,
.105 , . . .
, : . , . ,
.
.
. , ,
, .
.
1582.
, .
.10* . 12
( ).
. ,
, , 600 , , . -

~ :
j
, , 103.
196

Deliberazioni OMttntinopoli, R. VI, 30. X 1582: .

18-19. ,

. ,
, 450 18 ,
; 80
. ,
. , ,
( ), . ,
,

.107 : , , !
:
; , .
1583.
.10*
,
. 14. ( )
, ;
20 ,
; .109
. .
, ;
, , , .

. . ,
; , ,
, , ,
. ,
;
, ,

ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e di altre cariche, busta 301,
19. X 18. XI 1582.
10* JI. ,
. 1580-1586, -- , . VI,
1904, 97-113, 97; . , 1596. , 1908, 7-19.
' ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, -
16. III 1583.

197


. , ,
;
,
. -

; ,
20 ; 60
,
."0
, .
. 1582.
( !),

.
, .
. 1583. -
, , ,
. 20 , , 18
,
. ,
50 . .

.
. , ,
; ( 17. 1592. 30 !),
. ,
.
,
, . ,
, , .111
, , . ,
,
, (20. ) -

1.0 , 24. III 1585.


1.1 , 24. III 1583.
198

.
. .
, . ,
. , .

,112

,
.

. 70 ( 10 14
), , (?),
( ) , ,
, .
,
.
; 16,
, ,
.
, ,
, , .
, ,
, ;
,
.113
, . 1583.
-, . (2. )
;
. , . 22. ,
, 25 ;
. -
. 200 ,
. 33
.
. 14

111 , 23. III 1583.


11 , 16. III 1583.

* . , , .
20
, , ;
, , , .
. ."4 !
.
1582. , . , ( ), , ,
."5
. , . , (
). , ;
. ( ),
. , ,
;
, , ,
,
."6
300
.
(?); ;
, ; , ,
; , ; , ,

; 300
.
- , ,
> , 9. . , ,
114
, 23. IV 1583. - .
(. ., 21-22).
, 7. V 1583.
, , 7. V 1583.
ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e di altre cariche,
ca 25. VII 1583.
200

,
."*
1584.
. II , .
; ,
.11*
1584. . 11. .
.
,
. . ,
. ,
(),
.
- , .1

, . 1.

40 . , .21
. .
. . , ,
, . . ,
, , .
.1
.
21-22. .
, 12 . ; ,
.1 (. 22.
) 120 ,
. ,
-, . .
,l* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXI, 167-7,
6. X 1584.
"* . , , . II, . 2, 1938, 467.
110 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, , 18.
IX 1584.
111 , , 2. III 1585.
111 , , 21. III 1585.

1,1 , 22. III 1585.


201

85 . ,
, 12 ,
. . , ,
.
, , .
12 . . . 30 ,
. ,
. !
30
.114 ,
. , . () 3. 10. - , .
,
, ; ;
: , , .125
300 , ,
, ,
.
,
.126
, 23. 400 12 , . . , , . , . , . kpaj
. .
,
; ,
;
, .
, .
, , , . , , ,
, . 30

?70' - 20. III 1585.


, - 10. IV 1585: 3. 10. IV
12 124.
202

. ,
.
, .127 , .
, ,
, .

. , , ,
, .
, , , , ( )
27 .12*

,
.12

. , , . , .
,
, 20 ; .130
50
,
^ . , ; 25 16 .111
14 12 .
.
. , , 70 .
( ), .112 21. .
25 ; , -

m ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305,


25. VI 1585,
24. VII 1585.
12 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, filza LVI, 27. VII 1585.
,2 Mon. usc. I, 38, , 20. VII 1585.
1.0 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, ca
2. IX 1585.
1.1 , - 11. X 1585; senato I secreta,
Deliberazioni, filza LVI, : 14. X 1585 17. II 1585 . .
122 , , Costantinopoli, 305 12. X 1585
- 11. X 1585.
203

. .1
1585. , , , ,

. , . 12 . .134
80- ,
. , 1585.
. ; ,
.135 ; , . , .
; 13,5% .136 1585. ,
.137
1586. . ,
13*, . ,
;
, ,
.13

. 200 . , . - 16 .
.140

.141
, , ,
. ,
133 Markantonio Pizani, 24. X 1585.
134 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, filza LVI, 17. II 1585 . v., 1.1
1585 m. v.
131 , Noli sic. XIX, 122; . . Tenenti, II prezzo del rischo. Lassicurazione mediterranea vista da Ragusa (1563-1591), Roma 1585, 146.
134 , Div. not. CLXXVII, 111 at 10. XII 1588, Map.
17. IV 1586
137 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXV, 26. 22. III
1585.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXV, 5. XI 1586.
,3* , 134 22. III 1586.
140 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 16. VI 1586.
141 , ,
, 27. VI 1586.
204

ra ;
.
,
.142 , .
, 16 ; .143 , , ,
, .144
120
300 . , , : , 200
; , , , ; 30 .145
1587. .
,
. , .
, ; - , 1570-73. .14
1587.
. 300 .
. .
. ,
. . ,
, .141

.
, . . . ( ),
;
; , ,
.
12 . ( 22. ), ,
141 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXV, 69 31. VII 1586.
143 , filza LVII, 4. X 1586 in Pregadi.
144 , 29. VIII 1586, , : .
143 Mon. Usc. I, 55, 20. XII 1586.
144 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, busta LXXII, , (1587), 10-11; ASV, Collegio V secreta, Relazioni, busta 73, fol. 10; CRV IV
(1964), 410-11.
141 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, , 19. III 1587.
205

,
.'4*
. 200
. ,
;
; .14 1587. . .
,
;
. ,
- ,
.
500 , ,
.150
1587. . , . ,
. ,
, .151 , . , , ;
* .
,152 .
. 16 17 ; ; 13
38 , . ( ) ; , ,
,
. , ,
(, , , , , 0 6 ), .153 ( ,
40 ) .
. -, (1587)
, ,
'4* , - 30. V 1587. 5. VI 1587.
149 , , . II, , 11. VII 1587.
1.0 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 17.
VII 1587.
1.1 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVI, 124-5 16. I 1587 m. v.
1.1 , 120 19. XII 1587.
1.1 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, 7, 9; CRV VI (1970), 11, 12, 22-3,
, , 3. IV 1588.
206

. -
, ,
,
,
. 1587, , ,
.14
. ,
. , ,
.1
, , . 1588. 300 , ,
, , .156
1587. . ,
.
.
1587-88.
3% 24%.157 , . 1587.
(
) ; ,
, ,
.15*

, .15
1588. , 24% 15. 1587. .1"
1585. 1588.
, , 3. 1588.
,
. 300 -. , , , -

154 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXII, 9, 24 ; CRV IV, 409-10, 411,
, 1587.
1,5
. C h arrire, Nigotiations de la France dans le Levant, t. IV, Paris 1860, 681.
154 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, fol 5-6; CRV VI, 19, ; . ,
1683-1699. , Istorijski zbornik I, 1980, 92-3.
1,1
, Noli sic. XXII, 160 (31. X 1587), 130 (15. X 1587); . . T enenti, .., 281
283 294.
, Div. canc. CLXXVI, 13-14 13. XI 1587.
, 34 at 15. XII 1587.
lw , Noli sic. XXII, 130; . . T en en ti,. ., 266-7, . 8.
207

. ,
. , , . . ,
. 200,
, , . .
2.000. , , .
60 10 15 , 30, 40 50 . ,
.
;
, . .
, , .
, ,
. 80- , 40
, 1579. .'*'
1588. 400 12 ,
.
; , . , ,
500 . ,
-, .
, : .162
, . , , ,
, . ,
.
1588. . , .
,
,
.
, .
20 ,
ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, fol 3-10; CRV VI, 9-23.
1,2
ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, ,
, 24. I 1587 m. v. 21. I 1587 m. v.;
.
, Markantonio Pizani 21. II 1587 m. v.
208

; 12
; .'*4

.
. 200 .16*
1589. . 200 ,
18 ;
; ,
. ,
, .166

.167
200 500
;
.16
, , , ; ,
, 800
, ,
, , .
15. 16. , 16. .
, , ;
.169
, , , -,
, ,
.170
. , ,
.
.171 . ,
! -

164 ASV, Provv. alla dei confini, 245, 23. V 1588; .


, , 120.
' V. Lago, M em orie, I, 435; . , ,
1941, 68 II.
ASV, Senato Isecreta, Deliberazioni, R. LXXXVI, 4 5. IX 1588; . ,
, 95-6.
166 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVII, 89 9. VI 1589,
.
, 91 9. VI 1589.
* Mon. Usc. I, 60, 7. VII 1589.
, , vol. I, Dispalcci Federigo Nani, f. 5, 19. VII
'589; . 6, 31. VIII 1589.
2/1960
. , , .
1,1 . 169, . 6. 9. IX 1589 ( ).
14 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

209

, .2
.11
.

, ,
. , , 25. 1589.

, - , ; ,
; 500
.14
,
,
. ,
. , .
,
, , .1 1589. ()
() . .1111
, 1589-90. . ( , ) , ,
. ,
;
.

. 1590.
, - , ,
. , . ,

. ,
, . , .
.

, -, . .

1.1 ASV, Cinque savi alla Mercanzia, Lettere ai Rettori, 492, ,


9. IX 1589; . , . ., 41.
1.1 . d B en v en u ti, Storia di Zara, I, 131.
1,4 M. , . ., 41.
1.1 G. S agred o, Memorie istoriche de monarchi ottomani, Venezia 1679, 461.
174 R , , . I, 1884. 147.
210

;
.1
: 60 ,
. ( ) ,
. (1. ) - ,
,
.
. -
,
caea.1,,,
,
,
.

.1
1590. - . ( ). - ,
. , ,
, .
, .
, .
,
. , ,
,
: .
- ,
. .1*0
1590. 120 . ( ); , ;1*1
, , .
. , ,
, ,
60 .181
.
m , , vol. I, Dispacci Federigo Nani, fol. 7 (29. XII
1589), 7 (24. XII), 7 (16. X 1590), 7 (31. I 1590), 8 (23. II 1590).
" , vol. III, 8 (9. III 1590), 8 (13. III), 8 (1. IV), 9 (10. V 1590).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVIII, 33-3 12. III 1590.
Kao . 178:9 (16. V 1590), 9 (13. VI), 9*-10 (18. VI), 10 (29. VI).
1.1 ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 414, 2. VII 1590.
1.1 . , , 119.
u*

211

, .
, ;
,
.15
,
. -
; , . , , 13 (
).
, : , .
( 2. )
( , )
; 30 , .'*4
1590.
. ,
, , .
; , , .

,
. ; , 26. ,
. , 16. 1589. - , ,
,
. 12 ,
; - .
- , , .1*5

. 30 ( ).
. - .
.1" -

. , , 124.
. 181, 25. VI 1590; . 178, fol. 10 (25. VI 1590), 10 (29. VI
1590), 10(2. VII 1590).
1,1
ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 315, -
25. 28. IV 1590.
, - 15. VII 1590.

,
. .
20 ; . , , , .1*7

.
1590. ,
, , , . , .

-. ,
.1*'
1590. . , -,
.
6. , .
, :
, ()
, , ,
. ,
; , ,
, . , , .1" .
1590. .

.
.
, ,
, ,
.1'10 , , .
.
(29. 1580) , ; 400
.191
,
, . (250 50 ) . 400 , - .
, - ,
1,1 , 10. VII 1590.
1ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 416, 23. II 1590. m. v. 23. II 1590. m. v.; . , , 119.
" . , , 120-21.
1.0 Mon. Usc. I, 61. , 13. X 1590.
1.1 , . , . 87U-XVII, 28. I 1590.
213

. . , . 200 , 600

.'"
, , .'
80- . ,
, ;
, .14
,
-, . .15 1588. .
, ,
2000 .194
, , ;
.1 27
, .19*
.
,
.
. , , , 12.000 ,
, . 12.000 .
, .
,
. , . ,
. ,
.1
1ASV, Provv. general iz Dalmazia ed Albania, filza 414, 12. III 1590 :
, 14. XII 1590; , , Dispacci di Federigo Nani, filza II,
. 12 12 14. XII 1590; ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVIII, 164-5
1656 od 21. XII 1590. - S. G i$an te (. ., 33-4) -
.
1, . , Dispacci di F. Nani, f. II, fol. 13 14. II 1590 m.
v.

1,4
. , , (1535-1617)
Tribunia, VII, 1983, 110.
1 Museo Correr (Venezia), Codice Cic. n 2128/11, Discorso dellIll mo Sr Gio Battista
Contarini, capitanio contro gli Uscocchi.
1MASV, Collegio V screta, Relazioni, LXXIII, . 4, CRV VI, 10, . (3. IV 1588).
Jl. , , 20-21; . , . ., 38-9.
| . F. B ia n ch i, Fasti, 84.
Mon. Usc. I, 56-7, M. (1589).
214

1591. .
.
. , , , 200 . , , ,
. ,
. ,
. , . 50
200 , 700,
.1 3 , 300 ;
, , :
50 20 .200
, , ; ,
; ;
, , .201

; .202 ,
, 34
,
, .203
1591. - ,
.204 , -
,
;
, .205 ,
, ;
(?).
-

' -, . 871 l-XVII/j-65, 15. I 1590 . v.


200 ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 414, , 29.1
1590 m. v.; . , , 122.
201 , . , Dispacci di F. Nani, filza II, fol. 13, 29. I 1590
m. v.
202 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVIII, 115, 118 128 od 14. II 1590,9.
16. III 1591, .
201 I libri commemoriali della Republica di Venezia, . VII, Venezia 1907, 60-1 (
1591); M. , , 42.
1,4 . 201, fol. 15 13. III 1591.
2e ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 415, ca 13. III 1591, :
11. V 1591; . , , 128.
215

; , .20*
,
, ( 1589. 1591), , .
- -
, , , .
. , ;
.207
,
. ,
, , ;
, , ; , ; ,
, .20'
- 1591.
.
, .209
1592. . ,
, 500 500 , , . , .210
; , ,
;
.211
, , ; ( 23. ) 203.
; , ;
.212
. ,
-,
2 . 201, . 15 (7. VI 1591), 15 (17. VI 1591).
> , . , Dispacci di F. Nani, filza II, 1925 10. XII
1591; CRV 1966), 9, 10.
2" CRV V (1966), 9 15, . , 10. XII 1591.
NAD, Noli sic. XXV, 316, 320, 323, 331, . . T en en ti, . ., 252.
2,# Mon. usc. I, 66 (, 28. III 1592), 67 (, 11. V 1592), 113 (25. IV 1592). 1592. .: ASV, Senato I secreta, Deliberazioi, R. LXXXIX, 28 S. G ig a n te, . ., 34-5
211
ASV, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 16. IV 1592.

; . , , , ."3
, ,
, 1592. ,
. ,
. , .114 28. 30.
; . ,
. , . , (
)
; ; 25 ,
360.215
, ,
, , - , .21* 1592, ,
. , . ,
, . ,
.
, ' >
ycoa.,,, (1592) VIII,

. ,
, .21*

212
ASV, Provv. general iz Golfo contro Uscocchi 1592, 1261, A. 23. V 1592.
215
ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 23. VI 1592, :
- 18. VI 1592; Senato sacceta, Baili Costantinopoli,
305, 22. IX 1591.
. Minvci - . Sarpi, . ., 63-4; , Manoscritti, n* 7527/1
(30/1), G. S tra tico , Summario sopra le cose deconfini, 97; V. L ago, Memorie sulla Dalmazia, II, Venezia 1862, 317; A. F est, Fiume 6s uszkokok, Budapest 1891, 43; B. , , V- 1973, 481; S. G ig a n te, . 35.
115
ASV, Provv. general in Golfo contro Uscocchi 1592, 1261, A.
5. VII 1592.
21*K ravjAnenszky, II processo degli Uscocchi, Archivio veneto, n* 9-10, Venezia 1929,
*" S. G ig a n te, . ., 35.
21* K. , VIII , 1910,

217

, . 21-22. 1591. ,
, .

, .
.
300 .219

1592, . , , ,
; , , . ,
. - , ;
, .220
: ,
. , , 126 ,
;
250 , .221 ( ) , . ,
,
. , , .
, ,
,
.
,
. 0 6 , ,
, ,
.
,
, . .222

*" ASV, Senato secreta, Baili C'ostantinopoli, 305, 22. IX 1591; 3.


X 1591.
2,0 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 16.
IV 1592: 14. IV 1592.
211 , 18. III, 26. III 13. III 1592.
222
, 9. VI , 14. VI , 20. VI , 23. VI (
), 30. VI 5. VII 1592.
218

,
-,
.
: ,
. 1
, .
. , , .
- , .
, ,
). 4 , ,

- .125
.

,
; .224
.
,
.
, ,
. ( 1592) (?), , ,
; .
, .
.227
;
( ) ; .22*

,
. -

2221 libri commemoriali, t. VII, 63-4; ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261,
A. 5. VII 1592
224 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 12 VII 7.
VII 1592.
221 , 6. 1000
( - 16. VII 1592), . .
224 , 27. VII 1592, .
.
2,7
, . 21. VII 1592: .
16. VII - ( , , ra ).
221 , , . .
219

. 26. 3
. ,
. , 37
. ,
. . 9
,
( 30.000) , .
50 , , .210

,
.
.
, , . . ,
, . ra.
.
, (? )
."1
, ,
. 2
- , .
, ,
. , .
, ,
, .

. , .
, . .
,
, .231
. ,
, , ,

2 , 26. VII 1592,


. .
210 Mon. Usc. I, 69 (, 17. X '592). - . (Chinich)
(, . 1 . 69), 50 .
2.1 ASV, Senato I, provv. da terra e da mar, 1261, 7. XI 1592, 4, XI 1592, . 10. XI
1592, 4. XII 1592 ( ).
1.2 , . 21. XI 1592.
* , . , 4, XII 24. XII 1592.
220

, ; , ,
; ,
,
; 700
101 ;
;
;
.234
1592. .
. ,
, . , .235 -
; 20 ,
.234.
- .
- : ,23
.
1592.
. ,
, , ,
. 1591. , .
. -, . . .23*

. 1592. .23
,
.240 ( 1592)

234 , . 13. XII 1592.


1,1
CRV V, 49 56, . , , 31. I 1592 m. v.
234 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, A. ca 19. III
1593.
2,7
Calendar o f state papers and manoscripts relating to english affairs, vol IX, London
1891, 61, n4 140.
234 J. V. Ham m er, Geschichte des Osmanischen Reiches, B. II, Pesth 1834, 548.
234 , Div. canc. CLXXXIII, 20-1 19. VIII 1592.
244 , Sent. canc. CLVII, 321, 29. XII 1592.
221

. , :
, , .241
.
.142
1593.
. .
. .
.
.
-243
1593.
0 6 . , ( ), .244 , .
;

;
;
.245
45 200
; ; '
;
; ;
, ,
15 ; ,
50-60 . , ;
,
,
360 ; , ,
, ; 20
. ,
.246

241 Mon. Usc. I, 65; . , . ., 52.


242 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. , ca 9.
I 1592 m. v.
242 , 9. I 1592 m. v. 2 3 .1 1592 m. v.,
244 ASV, Senato I, provv. da terra e da mar, 1262, A. ca 6. IV 1593.
24 , A. ca 23. IV 1593.
244 , A. ca 26. V 1592.
222

,
, .147
. ; , 29. 60 ;
, , ;
; 29. ; 14 , 6 ;
, 12 ; . 06 ; 44
;
, ; 200
; , ,
.24*
. , ; 200 3000 .24
, .
. - , 15 ;
. 17-18. , ;
; ; 30 .
1593.
- 1606.
.151 -
, - .
, .2
, ,
; 800

. , (1592-1594) , VIII, , XXXII, 1907, 179


(,7. VI 1593).
141
SV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, A. ca 5. VI 1593. -
: , ,
, , .
: , ( ) .
244 . , , 197; Mon. Usc. I, 75 (, 4. XII 1593),
74 (, 7. VIII 1593).
^
1,0 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, A. 20. IX
1,1
V. S a n d i , Principi di storia civile della Repubblica di Venezia dalla sua fondazione sino allanno di n. s. 1700, Dalla parte terza vol. II, Venezia 1756, 705.
27 11593)' USC' 71 (' 27' 111 1593) 70 ( * * " . 27'111 ,593) 70-71 ,
223

80 , 2000 .2
.
, , .
, ;
- . - , , , , , , , .
, . ,
, - ,
; ; , . .
1594.
;
, , ;
.
, , ,
. 50 ."3
-, , . ,
.
, 1594.
.
, , ,
(. , ). , , , ,
.
, , 50.000
.254
-
4. 1594, ;
, ;
, ;

2,1 Mon. Usc. I, 75 (, 4. XII 1593).


2* -, . 8711 - XVII/j-37, Kristofor da Kanal, zadarski knez od 20. XII X.
1593.

2,26 ,/-69, 3. III 1594.


2,4 , 77 (, 11. IV 1594), 79 (, 2. VII 1594), 80-81 (, 11. III 1595),
81 (, 11. III 1595), 81 (, 15. IV 1595): . , . 58.
224

12 , 17 , 18 , . 5
,
.254
,
, .257
1595. . ,
.25*
, , . ,
. . > 1300, , 26. ,
; , ,
; ,
;
, , , , .
, , ; - . ,
, , . 1595. .25
, ,
.
, , , ,
.
;
. , .
, ,
. .260
1595. .
; 30 ,
;
,
. ,
, -

255 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, 4; CRV VI, 49 52, , 28. VII 1597.
2,4 CRV V, 107, , (1594).
257 . , , 262 (, 5. V 1594).
2,1 . . , 1596. , 1908, 78.
2 CRV V, 122, 123, 127-8, 133, 141, 144, 145, 146.
2 , 146 122, .
15 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

225

. ' ro , 300 50 300 200 .242 ,


, .
, , , 150
, ;

.261

.264 , , , .
. , cj , 1596.
.265

1595. ,
, .
. , 20 ,
. , , 14.
, . , ,
. ,
, ;
.266
. 1596.
,
, ( 1596) .26
.

; ,
.26*
,
; -

241 Mon. Usc. I, 82 (, 12. V lll 1595), 82 (, 30. IX 1595).


241 , 86 (, 4. XI 1595).
242 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. , 139. 28. VII 1595.
264CRV V, 147, , - , >
18. XII 1595.
241 Mon. usc, I, 80 147; . , 58, 60.
264 -, . . . 8711 XVII/j29 50,
15. XII 1595.
26 , Noli et sic. XXXIII, 29-30 26. II 1596.
26' ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. XCI, 42-3, Mopo 13. IV 1596.
226

, , . , , .20 .

, , . 1 , ,
34 ()
. , ;
, ; . ,
.22
,
. ,
.
, 7. . 53 .272
- .274 . ,
,
, ,
.275
, .
,
; 8000 . 400 25 150-200.000 ,
20.000;
. .
,
. ;
; , ,
;
; ;

149
. , XVI XVII , 1933, 33-4, 34-9.
* Mon. Usc. I, 105 (, 27. IV 1596), 111 (, 11. V 1596).
. , , 363.
272 -, . 871 l-X V II/j-44 42, . 30. IV 1596, /41 43 1. V 1596.
272 . , , passim; . . , 94-5; . , . ., 61-67; .
, , 154-58.
274 I 1617, 21 ,
(. ,
1617-1619. , , . 1-2/1952, 30).
271 Mon. Usc. I, 109 (, 10. V 1596).
15*

227


; , .274
1596. 38 ;
.277 , , , 70 .27
, , ,
. , , .
, . , . - .
,
. ,
, .
- ,
, ,
; ( ); ,
, , . .17'
, . 15
, . 17-18.
. . , ,
. .
,
. , .

.1*0

Mon. Usc. I, 133, 138-9, 141; . , . ., 67, 68, 69.


CRV V, 154, , ,
4. VII 1596.
* ASV, enato I secreta, Deliberazioni, R. XCI, 6 22. VI 1596.
- , . 871 l-XVII/j-49 45,
7. VII 1596; ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXII, 4; VI,
49 52, . . , 28. IV 1597.
- , . 8711
/ 8 70, , 21. VII
1596. - (, Mob. ord. XLVI, 4).
228

, , , ,
.
, ,
,
.
. . 12.
,
.2*1 ,

; , , ; .2*2) ,
.2*1
() ; , .
150 .2*4
,
.2*5 .2**
1596. ;
, . , .2*7 300 ;
.2** 300 ,
; .2
, 1596.
.*,)

2.1 ,/51, , 12. VIII 1596.


2.2 . , , 202-3 (, 29. VIII 1596); , .
2.2 Mon. Usc. Si, 139 (, 21. IX 1596); ,
, . II, Dalmazia, , 2. IX 1596.
2.4 -, . 8711-XVII/a-24 -24, . 6. 7. IX 1596.
245 Non. Usc, I, 152 (1596).
2 CRV V, 211-12, , 1596.
. , , 244 (, 11. XI 1596).
244
ASV, Provv. generali iz Dalmazia ed Albania, filza 417, , 7. XII 1596; . , , 126.
2.4 -, . 8711-XVII/a-3, . 30. XI 1596.
2,0
,/-26 (, 4. IX 1596 (
);/-27 (: 15. VIII 1596: ).
229

- 1596.
, (?),
; ; -
. (11. )
, .291

. 8. ; ,
, .
, , . 200 . 2
1597.
.
; 18 , .293
.
.294 . ,
1596.
.295

;
.290
1597. 500 17 ,
( , ,
, , , ,
, ) .2" .29* ,
; , ,2*
., , . -

291 -, . 8711XVII/j6, 3, 9,
13. XII 1596.
2,2 ,/-5 , 9. XII 1596.
292 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. XCI, 114, 114 8. II 1596 . v.
4. 1597.
,
,
; 3.
1597 (-, . 8711- XVII/j-68).
294 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII- 4; CRV VI, 53,
, , 20. IV 1597, . 50 53.
291 -, . 8711XVII/a26, 4. IX1597.
294 . 294, . 4 . 53.
29 . , , 1901, 11.
-, . 871 l-XVII/a-95
14. IV 1592.
299 Mon. Usc. I, 161 (, 26. IV1597).
230

, , , 700
, , .
, ; 300 .
,
;

,
, .300
. -,
. 90; ; ;
, .

;
; ; .
40 , ,
, , .301
; .302
. , ,
; ; ,
.303
,
, ;
,

; ,
.304

; ;305 60
. -

300 , 61 (, 26. IV 1597), 161 (, 26. IV 1597).


V 1597 ASV Senat Provv- da terra e da mar>busta 1263>ovani Bembo od 14. V, 12. V 28.
202 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, 3. VI 1597, : -, 25. V 1596 (
, ).
202 ASV, Senato I, Provv. da temi e da mar, 1263, 3. VI ( ) 4. VI 1597 ().
v
204 , 2. VI 1597.
231


.304 .
.30

. ( ) ,
.308 . ,
.309 .
,

.310
31. ,
,
; 30.

; .311

, ,
; ; ( 250) , ; ,
; , , .312 ,
, ; - ,
; (, ) , , .
(6. ) , 200,
(?), ;
, ; 150 2000
; ;
,
301 . , , 271-2 (, 18. VIII 1597).
3 . , , 87.
ASV, Senato I, provv. da terra e da mar, 1263, . ca , 12. VIII
1597.
Mon. Usc, I, 167 (, 6. XI 1597).
309 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, .
17. X 1597.
3,0 , , 4. XI 1597.
311 , . 4. XI 1597, , , 4. XI 1597.
3,2 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, 13. XII 1597.
232

, .311
, , .314
1598. - 12. , . 400
5000 500 ; ; ,
;
; , , , ,
, ; , ,
.313
.

1200 ; .316 . ,
, 670 18
. - 18 ; ,
.

,
. : ,
( );
, ,
; 13 .317
. , , .
12 , 700 ;
. ,
- ,
;
,

313 , . , 14. XII 1597, , -


8. XII 1597.
314 CRV V, 2221, , - . 29. XII 1597, . 221, 222.
31* ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, . 14. I 1587. m.
v. 13. I 1598 ,
.
314 ASV, Senato I Provv. da terra e da mar, 1263,
10. III 1597 m. v.
31 Mon. Usc. I, 168 (28. II 1598), 168 (4. III 1598), 169 (7. III 1598): . , . .,
75-6. - 70
(. , , IX, 203).
233

, ; , , ,
, ; 17. .318
24.
1598. 15.
. ;

,
.1 , ;
, , .320
. (1596-1604) ,
,
,
: , , , - ,
,
, , . , ,
.321
12 ; ( 3) -
;
(. 6); ( -) (. 11.). ,
, ;
.322
, 6. , ; , ;
3 . , , ,
. I, . 5-7; , . ., 268-9. -
( V- 245).
" ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, 20. II 1597 . v.
320 . , , 34 35.
221 M in v c i-S a r p i, . ., 80-81. -
(. , IX, 304-5). - ;
VIII, ,
(. . I, 170-1, 172, 173, 173-74, 2. IX
1598), , !
VIII . : . , VIII, passim.
222 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, . 15. III
1593.
234

,
; -
; ,
,
; , ,
.523
, .324
, , , , , .325
1598. ( , )
( )
1596. ,326
.
- , , 1598.
. , : , ; - , 6000
. , , , .
, , , . .
. ,
,
,
.32
1599, 1600. 1601.
,
. ,

, , ,
. , ; , ,
.32* ,

223 , 7. IV 1598. .
224 , . 23. VII 1598.
221 . , , 1910, 12; . , , IX (1962), 449.
324 G. C a p p e lle ti, Storia della Repubblica di Venezia, vol. IX, Venezia 1854, 287-88.
221 CRV V, 253-4, 250 (. Bembo), 232 (. Kontarini).
224 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, busta 1319, I,
, 12. IV 1599.
235

. , .32
1599. . ,
1599. - . ( ) ,
. , 60 , 60
.330 .331
, ,
; 12.000 .332
1599. .
, , ,
.333
,
, ; , , ; ,
1599. .334
1600. 5000
, ;
.335 .
; , , , .
.
. , . , ,
.33*
, 1601.
, .337
, , ( 1601) , ;
( )
, .
.33* , . ,
224 M on. U sc. I, 250 ( , 21. VIII 1599), 304 ( , 9. IX 1600).
330 . , , IX, 204. - 1600. 1599. (ASV, Senato I, Deliberazioni, R. , 125
26. X 1600; F. . B ian ch i, Fasti di Zara, 85).
331 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1319 (Naicinovich).
122 CRV V, 281; C. B racew ell,
XVI XVII , (), X I /1982, 48.
222 . 331.
224 , 273-4 282, , 2. XII 1599.
223 Mon. Usc. I, 365 (, 16. IX 1600), 307 (, 7. X 1600).
234 -, . 871 l-XVII/r-6, 7, 10, 9.
331 ,/,9, 12.
334 Mon. Usc. I, 337 (, 21. I 1601).
236

^.339 ;
, , .140 1601. , .14' (
1601), 20 ,342 . 40 , , ,
, , , ,
.343
. .
, ,
(1617), , ,
, .
(1602) .

. VIII,
, ,
.345
1570, 1570-73. (
) ,
. . -
1581. XVI, 1592, . 1584.
(, , , , ), (, , , ). ,
. 1574. , . : , ,
, ( 157677), (, , , ), .
, .
.
224
, 337, 401. - 1601. (Calendar o f state papers, IX, 461, 989, . 23. V 1601. ).
244 Mon. Usc. I, 342 (Venecija, 17. III 1601).
241 , 367 , 12. VI 1601).
242 , 377 (, 7. X 1601).
242 , 401 403-4 (, 1601).
244 S. G ig a n te, .., 59-60. - 1601. - (F. Nani -Mocenigo, Note Storiche veneziane,
Venezia 1915, 67).
245 K. , VIII, 138.
237

,
; ,
,
. 1582.
,
; , ,
. , .
-
().
. , , , , , .
, ,
,
. , , . , .
, , ,
( 1587),
0 6 . 80-
. -
18, 30 . , . ,
, , XVI
. , . *;
, , . ,
. , ,
, .
(1587) ,
.
1590-92, ,
,
. , ,
, 1593.

,
, , ,
,
. , .
238

V. (1540-1601)
i
1540. , 1540.
.
, , . 1540. .
, ,
, .1 , .2 ; 80
140-50
, .3 . , , , .4
, XVI
150 30.5 , 49 , .0
, 1541-2. , .7 12 ; , , , .8 1544.
. - .10 1546,
, 80 , , ,
, ; , ."
.12 1547. -

1 , Libri Consiliorum III, 159, 159-60, 149.


2 . , XVII , , .-- , X V /1, 1913, 95.
2. V. B rugnolli.L e opere fortificatorie, 73.
4 CRV II, 131, . , , 106. -
2. 1540. (R. P re d e lli, I libri commemoriali, t. VI, 236). - Ha 1575. Degl istorici... Andrea
* . S to i , n.d., 8.
Morosini, t.VI, 617).
4 C. T en to r,Saggio sulla storia civile, politica, ecclesiastica e sulla corografia e topografia degli stati della Republica di Venezia, t.IX, Venezia 1787,225.
CRV II (1877), , 1540-42.
* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII, 39-40, 18. V 1542.
B. , .., 52, 56.
10 . Paruta, Dellistoria venetiana della guerra di Cipro, Venezia 1703, 482,
11 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 52 22.VI 1546; : 9.VII 1546.
12 , 6.IV 1546.
239

, ;11 .
( 1540)
-, 33 ;14
1545. 49 .
- , -; -
-;
- , -
; - 36 , . 1548. ,
. 1550.
;
44
( !). 50- ( 1559)
- .14
,17 ,
;
.
1550. ,
( - ?) ,

;
, ,
.1* 1000 .19 , (1540)
,
, , ,
.2"
, ;
, , ; .21
( 500-600 ) , 11 , 179, 17.11 1547.
14 CRV III (1880), .
* . T en tor, Saggio sulla storia cibile, t. 11,225.
14 ASV, Senato I secreta Deliberazioni, R., LXIX, 137-8 ll.V 1555; , MS n7527/II (31/11), Gregorio S tr a tic o , Varie regolazioni di confini in Dalmazia,
foll.1-3, 3-4, 4-5, 6-9, 10.
17 A. Morosini.M.^.T.V, 624 ( 1548).
'* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXVII, 8. I 1552
14 CRV III, 52, , 13. II 1555, 18-9 ( , 1553).
C.F. B ian ch i, Fasti, 75; . de B en ven u ti, Storia di Zara, 112.
21CRV II, 253-4 ( , 1553) 196().
240

. , , ." .
(1553) , 7 -8 , (, , )
.24
, , . - 1546-47. , - . ,
.2*
,
. , , . . , ,
, . , ,
, , .
.27
50- .
1556. , . .2' (1557),
- . -
; . 1558. , ,
, -
. (1559) ,
.
.31

.
, . -

21 III, 16 ( , 1553), 35 (
, 1555).
23 CRV II, 207 208 ( ).
24 , 42-3.
2 CRV III, 14, , 1553.
24 . , , 1967,88.
21
CRV II, 207, 220, 206, . (1532) I (MSD LVI, 615)
2* . , Muhimme defteri, , 1985,
18, n 13.
24
CRV III, 102, , - ,
13. VII 1557.
34 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXI, - 16. VIII
1558.
11 CRV III, 145, , ,
12. XII 1559.
16 - BENKOVACKI KRAJ ... ZBORNIK 2

241

.
, , , , , , , , .
,
.32 , 22. 1560. . ( 3. 1570)
.
, , 50- 32 ( 33) .
, ,
. 1557. ,
.
300 .
20%
, .
, 1560. .
, 33 .
, , ,
, ,
, , .
, , - .
,
; -

, . - ,
-, . - ,
.
,

. 1568. , ,
,

, 191, 192, . ,
3.III 1562.
" . , , 1907, 23, 29.
CRV III, 91-2 ( , - , l.VII 1557), 239-41 (
1566-69), 147 ( , , 1566).
242

, . ; .15
, , , . , ,
, , .
1568.
1500. , . . , .
, -
. , ,
.
. . ,
, .
- ,
,
,
.36 . ,
(1570) ,
1539. .1
1546. 1558, ,
.
, (1579)
.3*
- , ,
. , , 1561, ; , ,
, . 1566.
;
, .40
, , ,

35 , G. Stratica, fol. 13.


34 CRV III, 239-40, o 1566-68.
11 Senato Cose dell'Istria. Atti memorie della Societa isfriana di archeologia e Storia
patria, voll, Parenco 1894, 365-8.
V. , .., . I, 436; C.F. B ia n ch i, Fasti, 72, 82.
34 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 29 IX
1561.
44 ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e altre cariche, busta 283,
,
, II. XII 1566.
16*

243

, ; ,
, ,
. ,
. . -.
, ,
153740. .41
- .
( 1568),
, , -

, , () ;

.
, 1562. -,
, ,
.4

, (
1569) ; - ,
, ;
, .43
1570. (27. ), .
9. .44 ,
, . , .45 20. 21. 30.
.44
.
; , .

. , - . ,

41 RV III, 191, 192, 195, 190, , , 3.III 1567.


41 -, . 871 l-XVII/a-104 (14.1 1567 m.v.), a-103(2.V 1562),
41 ASV, Senato I secrea, Deliberazioni, R.LXXVI, 8.VI 1569.
44 G. Praga, Storia di Dalmazia, Paova 1954, 168.
41 A. de B en v en u ti, Storia di Zara, I, 115.
44 G. Praga, nd., 168.
244

, .47
,48
.49
,
.50 1570. ,
, 10.000 ;
- 8000 .51 70
, , ,
.52
,
.
, .55
,
;
;
.
, ,

.
, .54
.
, ,
. . 1730 , .55

41 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXVI, 29. VI 1570 ( ), 2. VII 1570 ( ), 2.VII 1570. 8.VII 1570 ( - )
44 , , . II, , n 10412.
44 C.F. , , 78 (3.VIII 1570)
50 . , Documenti storici sullIstria la Dalmazia, vol. I, 1844, 110-11.
51 , . , . II, , . 1.
-, . 8711-XVII/j-89,
3.VIII 1570.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXVII, 2.1 1570 (
), 2 IX 1570 ( ).
54 , 19. 1570 (generalnom providuru Dalmacije), 2.1 1570 ( ) 2.
1570 ( ). - (..,\I, 287)
1570. ,
.
55 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXVI, , .
245

1570. .5* ,
. , .
1570. ,57 - 1571. 58
. , , . 12 ,
,
.59 ( ) .40 , .
1571. . ( 1572)

, ."
.
1571. ,
." (4. ) , .04
.65 ( 1571) .00
, , .67
40
.68 1571. ;

.6
.70
, .71

16 . M an fron i, Storia della Marina italiana dall caduta di Costantinopoli alla nattaglia
di Lepanto (III), Roma 1897, 452.
57 G. D ie d o , Storia della Repubblica diVenezia, t.II, Venezia 1751, 227; P. Paruta,
.., II, 34; C a p p e lle tti, . ., IX , 42.
* C. F. B ia n ch i, Fasti, 70, 79.
** . , , 244.
60 , . , . II, , 2 (12.VIII 1570).
61 CRV III, 270 272, . , 3. VI 1571.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, jl.LXXVII, 10.11 1570 m.v. ( ); R. LXXVIII, 13.11 1571.m.v. ( ,
).
61 G. S agred o , .., 381.
64 V. L ago, . ., I, 312-13; G. Praga, Storia,
169.
6 , . , . II, , 3.
64 V. S o litr o , n .d ., 143.
47CRVV, 12, . , 10. XII 1591; S o litr o , .., 114; .
F. B ia n ch i, Zara cristiana, II, 78-9, 220.
6* C.F. B ia n ch i, Fasti, 78.
* ASV, Senato I, Mar, filza XLIX, 9.1 1571.
70 , . , ., KaTer.VI, . 2, . ,
, > 10. 1591, .28.
71 V. S o litr o , .., I, 132.
246

1571. , , . 1572.
, .,
1572.
; - .3 , .4
, . 7. 1573.
, 1540,
200.000 50 , 30 . .
.*
.
.
- ( 1574)
18 .7' , -, , ,
. , , , .*0
70- ;
."
. -
- .
. ;
51 , , (, , , , , , , .). .
;

* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXVIII, 29. VI 1572,


29.VI 1572.
11 , . , ., , 1, 3-4; . , . . III, I, 1911.
74 V. S o litro , .., I, 103, 105, 115-6; , . , . V . V
. 2, . , 10. XII 1591, .28\
* V. * .., 314, . de B en ven u ti, Storia di Zara, I, 124.
74 G. Praga, Storia, 173.
CRV IV, 219 (1577); . , , 37.
11 . , - , XIV, 1882.
- , , 1890, 11 239.
CRV IV, 147,
, l.V 1575.
IV, 224,

247

24. 1603. , ." . , . - (1580). ( 1579) .*3 , 20.


1576, pernje , .*4
80- . ( 1581) ,
. 1583.
, ;
.*5
,
,
, (?) .
.*4 , 27 ,
."
,
, . 1587.
. .
.
, . , ,
,
.

. , - -.**
90- > , , -.
-,
. " , . 14-5 (14.1 1575), 17-21 (20.VII
1576), 20-22 (3.VIII 1576), 23-27 (26. 1576), 27-9,29-30 (24.VII 1603) . T entor, .., IX,

" . de B en ven uti, Storia diZara, I, 127-8.


44 G. Praga, Storia, 174.
ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Provveditor general della cavaleria in Dalmazia
1579-99, 26.1 1581 26. I 1582 m.v.
44 M. , .., 38-9; JI. , , 100-1.
* C.F. B ian ch i, Fasti, 84.
-, . 871 l-XVII/j-36, 34, 35.
248

. . ,
1570 - 73. 1000 200 .
- ,
, , . 2000 400 .* 1590. .
. , ,
. - ,
.
, ,
.0 ,
, . , .
. . 1589. ; (
)
. , , , .91
;
, ,
, ."
1591.
.18
1592. . , , III . 33
.
. ,
. ,
. ,
, .
, , , -
.
, .
;
. -

* , . , . , . 26-6, 26, 27; CRV V, 13


, . , Dispacci i F. Nani, filza 1,11 ( 1591)
14-4 (12. IV 1591), 14( 16. IV 1591).
CRV V, 12 16, . , 10. 1591.
Museo , h2038/VII, Genealogia degli Uskocchi.
"a K. .., 68.
** -, . 8711 - XVII/j-36, 34, 35.
249

, .4
1592. . ,
300 , .
. ,

, .
.
12
;

;
, , ,
.
, . , , ; ;
.94 , , . .97
1592. .
, .
. .98 ! 1593. -
;
."
, .100 , .

.101 (1595) ,
; .102 ,
, -

94 ASV, Senato 1, Provv.da terra e da mar, 1262, 16.


VII 1592; . 6. 1000 . ;
, l.VIII 1592.
* , in lettere di 2.VIII 1592 ( ).
* . , , IX, 200.
97 . 94, . 19. VII 1592; . 2.VIII 1592. (
).
98 , . 2. XI 1592. 10. XI 1592. .
49 -, . 871 l-XVII/j-38.
100 CRV v, 214, , (1596).
101 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, , ca , 23.IV
1593.
101 CRV V, 122 133, . , (1595): la seconda
sorte di Uscochi.
250

.103 .
(1596), .104 , , ;
.105
, 1598.
, . .
.104 - , .10
1600. ,
- .10*
, , 1570 - 73. .109
;110 , .
(
) ,
. ()
- , ,
,
. , , ,
,
. , .
, , , , ,
, , .
1541 - 47, 1557 - 59. , , 1592, - , .
, . .
XVI ,
, .

101 CRV V, 199-200, , .


1,4 Mon.Usc.I- 160 (, 20.IV 1596).
105 CRV V, 171, , , 27. VII
1596; , 214, (1596).
104 ASV, Senato I, Provv. da terra e da , 1263, , 3. II 1597 m.v., . 30.IV 1598.
,4 CRV V, 239, . , ,
11.IX 1598.
10* ASV, Senato I, provv.da terra e da mar, 1319 (Naicinovich).
"* CRV V, , 2. XII
1599; . F. B ian chi, Fasti, 86.
114 ASV, Senato I, Provv. da terr* e da mar, 1321, , , 10. VIII 1604.
251

.
, , . - .
.
(1545) , (1553) . , , , ,
.
1500. , .
.
,
.
, ,
, ,
, ,
; ,
, ,
, - .
, , XVI
, , - .

252

VI. XVI

. ( ,
) , . , , .
XIV
. XIV ( , ). ,
, , ( ). ,
-
.
- ^ > .
XVI > .
v ,
.
XVI ,
. XIII , .1 1381. , , ,
.2 , ,
, , , .3 17. 1402,
.4
, ,
, . - .
ie .
,6 "" , -

1 G. Praga, Storia di Dalmazia, 151.


1
, . . , 1986, 93
95, 91-3, 84-5.
3 , 95-7.
4 L. V en even ia, Una pagina di storia dalmata, Scintille (Zara), n"8 (15. III 1890), 62,
* ibenski diplomatar, 266 (To je bila tzv. normalna transumanca).
4 Isto , 230,314-15, 317, 319.
253

, . , (1470)
, .* ,
; , ,
(1499) .9 ,
XV ,
,
.,|>
,
1501. ."
, .
(1528),
,11 .11 . .14 ,
. , , 1520.
.'5 ,
,
.1 1570.
.
,
: , ,
.1 XVI
, ,
. ,
, , .1* XVI , , ,
.
,
. , , ,
, , , , S. M itis , Note storiche sull'isola di Cherso, Rivista dalmatica, anno I, fasc. 2, Zara 1889,
167; , n28264, MS n772/II, M. L. Bujch, Delle riflessioni storiche sopra /7 modemo stato civile ed ecclesiastico della cita ed isola di Pago, parte II, 1779, 153-4 i.
* , 333-5, 335-6.
* B. , IV, 1973, 56.
. R a n d i, Randi, La Jugoslavia, Roma 1922, 5.
11 B. . , IV- 261.
11 r R V

II

44 4?-

11 MSD LVI, 65-6 (22. VII 1532).


14 , LV, 320.
11 , Atti del conte di Zara, . I (Pietro Marcello), 182 (3. XII 1520);
II, 20 (10. II 1520 m.v.).
14 MSD LIV, 221-3 (7. I 1530).
" CRV III- 239-40, 196 191.
* CRVV, 214 245, 171 226.

, , . , .
,
. , 30.000
(1557).1
1483. .20 ,
, ,
- .
, , XIV . - , ( )
.

.
, ,
, .
1:10. ,
( 1580). , . , , .

.
,
, -
. . ( ,
), ,
; , ; -
, , .
XVI , 1540. .

, .'1 ,
.
CRV III- 98-9 (1557).
10
. P ederin, Das venezianishe Handelssystem und die Handelspolitik in Dalmatien
(1409-1797), Studi veneziani, n.s. XIII (1987),
"M. , , : , 1981, 247-50. - . : , , . 46, 1975, 254-96. -
. 1578: CRV IV, 224, ; 1598: CRV V, 245, . , .
255

, ,
. , , ,
, , , , , , , , , , , , .
,
, .
, , -.
,
. ,
. ,
.
, ,
.
. ,
, . , , , , ,
, - . XVII , , ,
, , . () ().
-
- ,
( , ). , ; .
.
- (
).

" 1555. : 20 (ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 98 24. I 1554.


..).
V. Lago (Memorie, I, 260) je 1391. , . - . -
: . , , 1982, 11, 13, 11 ( XV XVI ).
256


.14
,
.
( ), ( )
(. , ,
). ,
(
) .28 (1555)
; .
(
1527) .
.27 , , . , , ,
. .
' ; , , .
(),
.
, .18
,
, ,
. . ,
( , )
( ).

-- -----------'

!4 . , (- ), : , 196, 198.
. , . ,
( ) (
) ,
XVI . ,
(F. raud 1 Civilta imperi del Mediterraneo nell eta di Filipo II, vol. I, Torino 1976, 74-80, 91). , , ,
<* , - .
25
-: . , , , XIV (1882),
: ASV, Secreta, Archivi propri Costantinopoli IV, . 70 16. VI
1546 (Thoma Lagator, cathonaro), - : XA3d, Atti del conte di
Zara II, 20 15. II 1520.
". , , 194-6.
2,CRV II, 46 ( , 24.VI 1528); V, 273-4 (. , 2. XII 1599).
2,F. K rones. Grundriss de osteneische Geschichte, Wien 1882, 432.
17 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

257


VLACH S A N D U SK O K S M IG RA TIONS
IN N O R T H D A L M A T IA I N THE 16th C.
The Vlachs who used to live in the Venetian Turkish Dalmatia were n ot all o f
the sam e origin. The Vlachs, rom anized population o fth e Balkans, had been there since the arrival o f the Slavs, and lived in Croatian districts before the Turks came. A t the
en d o f the 14th c. It was very to fln d in N orth Dalmatia Vlachs originating from
the eastern p arts o f the country, i. o. from the pre-kosovo Serbian state. Following the
Turkish invaders, the Vlach actually came from the central and east Herzegovina. The
Turks enforced this migration since they n eeded Vlachs as additional solers (martolechs) and as farm ers to su pply their garrisons. A t the beginning o f the 16th c. orthodox
Vlachs m igrations to the region o f R avni K otari and Bukovica becom e rather ded, thanks to the final destruction o f the H ungaro-Croatian rule in the from Karin to Skradin.
The N orth Dalmatina Vlachs sh ow ed a kin d o f organization sim ilar to the one in
East Herzegovina. Historical sources can easily follow the n ew comers, particular!y i f
they settle b y the main caravan roads or on the coast. Upon their arrival the Vlachs
wishing to sta y around the Krka and the Zrmanja found out that they were to provide
sum m er pastures besides the winter pastures em bedded in little bays on the coast. These perm anent migrations from winter to sum m er pastures h elp ed preserve the special
w ay o f life these shepherds led, which was very close to the organization o f their neighbours, M etin Vlachs. The fertile land around R avni K otari and Benkovac prom pted
them to turn to agriculture and te abandon the sh eph erds w ay o flife . Therefore it is
obvious that the first reason for the Vlachs migration in N orth Dalmatia was their biregional cattle breeding.
The oth er reasons, much frequently m entioned were political events. The
author here uses Venetian archives and Marin Sanuda s diary, as well as the news issue d b y the D ubrovnik and Zadar archives. The Vlachs belonging to the Turkish m ilitary
units participated in overthrowing the H ungaro-Croatians in the region o f Karin and
Skradin. A t the sam e time h appended the tw o Turkish-Venetian wars (1499-1503 and
1537-1539). Until the end o f the 3 0 s the Turkish martolechs exercised such a great
pressure that Venetians had to defend themselves. Until that p e rio d the Uskoks from
Senj were p u rely marginal, acting only around the Velebit an d N ovigrad straits.
Between the en d o f the second war an d the beginning o f the n ew one (1570-1573) the
U skoks take the initiative and break into the Turkish territories around the Venetian
estates in N orth Dalmatia to rob cattle, grain, p e o p le and g o o d s com ing b y caravans
from ibenik. These attacks also represent a p a rt o f the Vlachs migrations, since the
U skoks (except a few new comers) were Vlachs from the Turkish or Venetian districts.
The Uskoks used to attack O brovac an d ibenik via the N ovigrad stratits. The number
o f their attacks increased from 1573 to 1601.

S T IJE P O O B A D

GOSPODARSKA I DRUTVENA STRUKTURA BENKOVCA U PRVOJ


POLOVICI DEVETNAESTOG STOUEA

Saetak
Zahvaljujui pogodnu smjetaju na novoizgraenoj Primorskoj cesti, za
sve vanjske nedae, Benkovac se postupno razvijao o d maloga ravnokotarskog
seoskog naselja u trgovite s obrisima varoi u sredini stoljea. Nalazei se na irokom i nem im om prostoru koje j e gospodarski i drutveno nerazvijeno i kojega
j e bilo teko osm atrati iz okolnih rubnih opinskih i preturskih sredita Zadra,
Obrovca i Skradina, francuske i austrijske gradanske i vojne vlasti udarile su institucionalne osnove kako b i se p u te m dravne prisile smanjile pljake i ubojstva
i uspostavio red i m ir na tom e prostoru. S osnivanjem Opine i Preture i drugih
niih ustanova Benkovac se izjednaio s drugim upravnim i sudskim sreditima,
a li je njegova drutvena struktura i dalje ostala preteno seljaka, je r j e nerazvijen a gospodarska podloga davala agram o obiljeje naselju.

Budui da je prolost Benkovca u prvoj polovici devetnaestog stoljea potpuno


neistraena, svrha ovoga rada je da utvrdi osnovne katakteristike politikoga, gospodarskog i drutvenog razvoja toga naselja i njegovu postupnu preobrazbu od ravnokotarskog sela u varo. Tri su faktora utjecala na njegov razvoj: prvo, izgradnja Primorske ceste, drugo, ukidanje Grimanijeva zakona, i tree, osnivanje Opine i Preture.
U ranom devetnaestom stoljeu Benkovac se ubraja meu najmanja seoska naselja u Ravnim kotarima. Smjeteno je na obronku fcreuljka s katelom i crkvom sv.
Ante na njegovu vrhu. Za francuske uprave zapoinje njegov razvoj u pravnom i gospodarskom pogledu to e se kasnije odraziti i u drutvenom sastavu stanovnitva.
Izgradnjom Primorske ceste godine 1806. i 1807. Benkovac se naao na glavnoj
prometnici koja je ila od Zadra preko Zemunika, Benkovca, Liana, Skradina do Sibenika i dalje prema srednjoj i junoj Dalmaciji.' U izgradnji ceste francuske vlasti angairale su i seljako stanovnitvo podijeljeno na vie dionica koje su nadzirali oficiri i
podoficiri. Nova cesta je povezala Benkovac i druga naselja s glavnim gradom Dalma-

1
FranoBaras, Maral Marmont, Memoari, Logos, Split 1984,63; Niko D ubokovi
N a d a lin i, O gradnji cesta u Dalmaciji u doba Francuza, Prilozipovijestiotoka Hvara, IV, Hvar

17*

259

cije Zadrom i ostalim opinskim i kotorskim sreditima, osobito sjevemog dijela Dalmacije.
Ukidanjem takozvanog Grimanijeva zakona (1806) umjesto drave seljak postaje
vlasnik zemlje na podruju nove i najnovije steevine s obavezom da dravi plaa porez desetinu. S dobivanjem zemlje u posjed benkovaki i ostali seljaci sjeverodalmatinske i srednjedalmatinske zagore, Makarskog primorja i podruja Neretve postali su
ekonomski slobodni.
Za francuske uprave Benkovac je uzdignut na razinu seoske opine (1811), takozvanog sindakata, koja je zapoela s radom poetkom sljedee godine. Tako Benkovac prvi put u svojoj povijesti postaje upravno sredite za okolna seoska naselja2 poput
Obrovca, Novigrada i Biograda. Pod Francuzima pripadao je kotaru Obrovac i okruuju Zadar.1 Nova opinska zajednica nastala je od dijela zadarske, obrovake i skradinske opine i godine 1813. brojila je pet tisua i dvjesto stanovnika.4 Nova opina
imala je i Opinsko vijee na elu s naelnikom (sindikom) Anelom Borinom. Nalazei se na dravnoj cesti i karavanskom putu iz unutranjosti prema Zadru, uz opinsko
sjedite, Benkovac je obeavao da e se bre razvijati nego ostala seoska naselja udaljenija od glavne prometnice.
Pored lijepih nagovjetaja koje je donijela nova uprava, seljaci su teko podnosili francusku dominaciju, koja ih je optereivala javnim radovima, porezima i novaenjem. Seljaci su prisiljavani da idu u vojsku, poneki su je izbjegavali odmetanjem u
hajduke. U francusko-austrijskom ratu (1809) znatan broj seljaka iz Benkovca i okolnih kotarskih sela naao se u francuskoj vojsci, koji su se tukli, sa svojim sunarodnjacima na austrijskoj strani, za tue interese. Austrijski pijuni pokuali su ih nagovoriti da
dezeritraju, ali je ilo dosta teko budui da je u Benkovcu bio glavni tab francuske
vojske. Neko vrijeme tu je bio glavni zapovjednik Dalmacije Auguste Marmont.5 Seljak je morao trpjeti razne zlouporabe vojnih i graanskih vlasti, primjerice, oko procjene i ubiranja desetine koju nije uvijek mogao platiti zbog sunih i nerodnih godina,
ali su je vlasti znale utjerati putem mirovnog suca u Obrovcu. U takvim uvjetima teak
je teko mogao doi do trnog vika i novca te se je morao zaduivati kod lihvara, koji
su ga zbog duga, znali liavati vlasnitva nad dijelom zemlje. Njegov poloaj postaje
tei, jer ga drava nije titila. Najee je dolazio u kolonatski odnos, ne vie prema
plemiima, poput seljaka u primorskom i otokom dijelu Dalmacije, nego tankom sloju graanstva iz Zadra, Obrovca, Skradina i Benkovca, tek u nastajanju. Kada se tomu
doda strah od mogueg upada hajduka i bolesti, osobito malarije koja je harala po
Ravnim kotarima, napose u benkovakom kraju, gdje je bilo dosta barutina, lokava,
neureenih potoka izmeu Biljana i Benkovca, tada se moe bolje sagledati realno stanje i poloaj seljaka ovoga naselja i itava kraja.
U promijenjenim politikim prilikama, za austrijske uprave (1813), pa do sredine
stoljea poloaj seljaka se pogorava. Austrijske vlasti su prihvatile nastale promjene u
posjedovnim odnosima, ali su i dalje ostavile seljaka nezatiena od zadarskih i ostalih
varokih lihvara, koji ga sljedeih desetljea jo vie pretvaraju u kolona i dunika. U
Benkovcu su bile dvije kategorije seljaka, slobodni seljaci i koloni. Slobodni seljaci su
imali zemlju u vlastitu posjedu, a koloni su bili u zemljinom odnosu, primjerice, prema Dominiku Karai u Zadru, irilu Kneeviu, piru Steli, Jovanu Petkoviu, brai

2 Valentino Lago, Memorie sulla Dalmazia, Volume Primo, Venezia 1869, XXXIV, X,
Prospetto della organizzazione e della polazione della Dalmazia con la chiusa dellanno 1813 ossia del dominio francese.
3 Carlo Federico B ia n ch i, Zara cristiana, II, Zadar 1879, 349. Vidi Lago, nav. dj.,
X X X IV

4L ago,nav. dj. X X X / I V, X.
Baras, nav., dj., 112.
260

Komereto, Jovanu Dimitroviu, Anti Baiu ili pak mjesnoj katolikoj ckrvi. Porez desetina se davala u naturi, a od godine 1837. se mogao plaati i u novcu. Zbog velikih
trokova, nestabilnosti cijena i svakojakih prijevara od strane sakupljaa desetine,
drava je od godine 1838. u svojoj reiji sakupljala ljetinu. Zbog sua, nerodica i gladi
seljaci bi neredovito plaali porez, ali je drava znala administrativnim putem utjerivati dugove. Na temelju prve modeme izmjere zemljita u Dalmaciji, koja je obavljana u
Benkovcu godine 1827,6 izraen je modemi katastar, po kojemu se od poetka pedesetih odina, mjesto dotadanje desetine, plaa zemljarina na temelju istog prihoda koju
plaa vlasnik zemlje kojega drava za poreznika priznaje. Prema prvoj izmjeri zemljita, poreska opina Benkovac imala je 840 ha, 67 a i 64 povrine, podijeljena na sedamstoetrdesetsedam estica zemlje i etrdeset estica zgrada.7 Ravniarski dio je pod
oranicama, vinogradima i livadama. Preostali dio zemlje je pod breuljcima i panjacima s malo oranica na sjeveru. U odnosu prema dmgim selima Benkovac je na vioj
nadmorskoj visini, ima blagu klimu. Ljeta znaju biti vma, ali je zima blaga. U ravniarskom dijelu javlja se slana. Od vjetrova prevladava bura koja u to doba nije bila tako jaka.

Sl. 1. Katastarskn opina Benkorac


261

Struktura vlasnika zemlje izgleda ovako. Od ezdeset jednog vlasnika (1826) trideset jedan je iz Benkovca, deset iz Bukovia, est iz Kule Atlagi, pet iz opota, dva iz
Obrovca te po jedan vlasnik iz Zadra, Novigrada, Karina i Islama Grkog.* Najvie
zemljinih estica imaju Jovan Dimitrovi, Mate Komereto i Ivan Bai. Inae prevladavaju mali sitni posjedi koji se usitnjuju djelidbama i kupovanjima. Tu je i zemlja koja pripada Dravnom dobm , benkovakoj opini i mjesnoj katolikoj ckrvi.9 Meu
vlasnicima zemlje jedan je trgovac iz Benkovca i nekoliko posjednika iz Zadra, Obrovca i Novigrada a ostali su seljaci. Razvojem lihvarstva zemlja postupno prelazi iz seljake u graansku svojinu.
Po dmtvenom sastavu najvie zemljinih estica je u posjedu seljaka iz Benkovca i susjednih sela koja granie s katastarskom opiitom Benkovac. Zatim jednoga
trgovca iz Benkovca i nekoliko posjednika iz Zadra, Obrovca i Novigrada.
Od cjelokupne povrine katastarske opine Benkovac 34% je obradivo, 65% neobraeno, 1% otpada na vode i puteve.10 Produktivnog zemljita ima 283 ha, 12 a i 84
mJ. Obradiva zemljita, koje je neobraeno, ima 545 ha, 46 a i 43 m2. U neproduktivno
zemljite spadaju neplodni tereni, vode, putevi i sveukupno iznosi 12 ha, 08 a, i 47 mJ.
Stanovnitvo se preteno bavi poljodjelstvom i stoarstvom. Od itarica najvie
se sije ra, jeam, zob, kukumz, proso i kmpno soivo.
Pregled povrina p o kulturama "

Oranica
Vinograda
Vrtova
Livada
Panjaka
Panjaka
sa umama
uma
Zgrada i
dvorita
Neplodno
tlo, vode i
putovi

258 ha
21 ha
2 ha
53 ha
446 ha

87 a
82 a
54 a
25 a
19a

27 ha

84 a

35 m1

16 ha

54 a

71 m!

1 ha

72 a

17 m'

11 ha

87 a

61 m!

Ukupno

840 ha

67 a

74 m!

43 mJ
05 m1
79 m2
52 m'
11 m'

Prema tomu, najvie povrina je pod istim panjacima, zatim oranicama, livadama, panjacima sa umom i vinogradima. Livade u polju, u zimskim mjesecima, obino
su pod vodom. Panjaci su ponajvie na oblinjim breuljcima. Na oranicama se uzgajaju iste kulture, svrstane u tri klase, vinogradi, vrtovi, livade i ume u jednu klasu, a
panjaci u dvije klase. Panjaci sa umom uvrteni su u mijeane kuiture i pripadaju
jednoj klasi. U neobradivo zemljite spada neplodna zemlja, vode, putovi i zemlja na
koju se ne plaa porez. Razdioba kultura na oranicama po klasama izgleda ovako.

- d Histcrijski arhiv Split (dalje HAS), Arhiv mapa (dalje AM), Operat porezne procjene opcine Benkovac (dalje Operat) 1844.
J
F
HAS, AM, Operat 1844.
^ Historijski arhiv Zadar (dalje HAZd), Zbirka mapa, mapa Benkovac.
,0 HAS, AM, Operat 1844.
"

262

Isto.

Vrsta kultura na oranicama "


Klasa

Penica
Ra
Jeam
Zob
Soivo
krupno
Kukuruz
Proso
Zob
Ugar

II

8
4
56
-

III
_
28
40

40
32
o8

32
-

12
20

8
12
-

Godinja proizvodnja itarica i krupnog soiva, po jednom stanovniku, iznosi tisuu stosedamdesetpet litara, a crnog vina stoezdesetest litara. Slatkog sijena s livada
proizvodi se godinje po stanovniku dvjestoosamdesetest kilograma, a sijena s panjaka sa umom, istih panjaka i istih uma proizvede se godinje po stanovniku katastarske opine etrdesetsedam kilograma. Drva za ogrjev i preradu proizvede se 3,3 m \
Benkovani, poput drugih okolnih seljaka, sporo su se prilagoavali gospodarskim promjenama, uvoenju novih kultura, primjerice, krumpira, koji se ovdje prvi put
pojavljuje u treem desetljeu devetnaestog stoljea. Slina je situacija i s dudom.
Zemlja se obrauje primitivnim sredstvima za rad, primjerice, plug kojega vuku dva
vola, trokraka motika, za svaku vrstu kopanja i za sjetvu, maklin ili tm okop za krenje
terena, dvokraka motiica za povre i soivo, srpi za obrezivanje vinograda i maslina,
srp na dugom tapu za rezanje grmlja i ivica, sjekira za sjeu drva i sjekirica za sjeu
na panju korijenja itarica.1Ja Zbog tradicionalnih sredstava za rad produktivnost je bila mala, teko se dolazilo do vika rada, zatim udaljenost trita, sve e to usporiti prijelaz iz naturalne u robno-novanu privredu. Oito se radi o zakanjeloj ekonomiji.
Stoarstvo je, po vanosti, dmga gospodarska grana u Benkovcu. Najvie se uzgaja sitna stoka ovce a manje koze. G otovo svaka kua ima kravu, neke po dvije, vola,
koji slui za oranje i vuu, budui da u mjestu ima sedam zaprenih kola. Samo polovica domainstava gaji po jednu svinju.
Pregled stoke godine 1827n
volova

bikova

krava

teladi

konja

pastuha

kobila

30

46

12

magaraca

ovnova

ovaca

jagnjadi

koza

svinja

Ukupno

12

74

630

211

160

23

drebadi
1

1216

Gospodarske zgrade i tale za stoku su pokraj kua za stanovanje, ali ih ima izvan sela, a ponegdje su pod istim krovom stoka i ukuani. Prevladava domaa pasmina
koja se zadovoljava skromnom ishranom.14

Manuete provinciale della Dalmazia pell'anno 1847 248


HAS, AM, Operat 1844.
11 Isto.
14 Isto.
263

Kretanje stanovnitva
Godina
1826
1830

kua

obitelji

katolika

pravoslavaca

obitelji

48
35

8
-

40
40

152
146

28

ukupno
192
186

Veina stanovnika Benkovca je pravoslavne vjere. Po drutvenom sastavu apsolutnu veinu ine seljaci. Godine 1826. bio je jedan trgovac, tri gostioniara i jedan katoliki sveenik. Tu bi trebalo dodati vice-serdara i naelnika opine. Trgovac i gostioniari se bave trgovinom ivenih namimica i vinom koje nude prolaznicima, putnicima i mjesnoj vojnoj posadi.
Prvih desetljea dmge austrijske uprave stambene prilike u Benkovcu nisu se bitno mijenjale. Kue su graene od kamena, uglavnom u kreu, ali ih ima i u suhozidu,
pokrivene crijepom, kamenim ploama i slamom. Oko kua su vrtovi. Apsolutna veina Benkovana je u posjedu jedne kue, dok imuniji meu njima, Jovan Dimitrovi,
Mate Kornereto, Anelo Borin i Ivan Bai, imaju po dvije kue.
Skromni trni viak Benkovani prodaju na trnicama u Zadru i Obrovcu. Austrijski car Franjo Josip I na putu od Benkovca prema Zadru (1818) susretao je naomane seljake na konjima i enske sa crvenim kapicama ukraene novcima. Uglavnom
su prodavali viak itarica i peradi. Iako je Zadar udaljeniji od Benkovca nego to je
Obrovac, Benkovani su dolazili u Zadar zbog dobre ceste i vie cijene proizvoda, a
potrebnu robu mogli su kupiti po nioj cijeni. Kretanje po toj cesti nije uvijek bilo sigum o.
1

Sl. 2. Serdtr iz Ravnih


kotara

Sl. 3. Seljak Iz Ravoih


kotara

Sl. 4. Djevojka ii Ravoih


kotara

'* HAZd, Zbirka mapa, mapa Benkovac.


14 HAS, AM, Operat 1844 i HAZd, Razni spisi Namjesnitva 1831, 21. VIII/9
Ivan P ed erin, Franjo I u Zadru 1818 god. Kai, 1975, 108.
" Almanacco provinciale della Dalmazia l anno IS2S, 166.
264

D o godine 1827. Benkovac je na razini seoske opine ili Opinskog povjerenstva


s naelnikom ili sindikom na elu. U politikim i prvostepenim sudskim stvarima bila
je potinjena Opini i Preturi u Obrovcu. Meu prvim naelnicima, za austrijske uprave, spominje se Simeon Dimitrovi.1* Pored Opine, tu je i sjedite Vice-Serdarije koja
je takoer potinjena Serdariji u Obrovcu,19 a obje Pukovniji u Zadru.10 Meu serdarima spominju se Ante ipiko, Stjepan Dagheta, Bartol Zannoni, Robert Novakovi,
Mihovil Tremoli i drugi.21 U Benkovcu je smjetena vojna posada i prva potanska stanica s mjenjanicom upska dobrotvomost te ograda (baana) za provoenje karantene i odmaranje karavana. Zamjeivala se potreba otvaranja gostionica pokraj kojih su
se mogli odmarati ljudi i stoka te kola i koije.
Godine 1827. ukinuta je opina u Benkovcu,24 a to e potrajati samo nekoliko
godina da bi se povela akcija da se ponovo otvori, budui da je iroki prostor izmeu
Zadra, Obrovca, Skradina i Biograda bio bez sjedita upravne vlasti. U meuvremenu
vojna posada je dobila kimrga (1843) te stalnog kotarskog lijenika - kimrga za potrebe civilnog stanovnitva (1847) u osobi Martina Karlina,15 kojega je zamijenio Jakov
Danevi. Neto ranije je dobio i prvu babicu s odobrenjem da vri slubu.
etrdesete godine donijele su Benkovcu vie novina meu kojim^ su najvanije
osnivanje Pretura i Opine. Godine 1845. pokrenuta je inicijativa da Benkovac dobije
Pretum (kotar)20 poput one u Obrovcu koja objedinjuje upravnu i sudsku vlast na razini kotara, a koja je otpoela s radom 1. sijenja 1847.27 Ona je obuhvaala dvadeset sedam sela koja su do tad pripadala obrovakoj, skradinskoj i zadarskoj opini.2* Prvi
pretor je Juraj Katni koji je s pet slubenika,29 meu kojima je jedan uvar zatvora,10
zapoeo rad u najvioj do tada otvorenoj ustanovi u Benkovcu.

'* Vice-Serdarije su bile jo u Erveniku, Smiliu i Zemuniku.


20 Almanacco provinciale della Dalmazia per 1825, 166.
U Zadru su bila dva pukovnika, jedan za kopnenu a drugi za otonu krajinu. Krajine su
podijeljene na serdarije. Serdariju je inilo r\ekoliko sela na elu sa serdarom, koji je odgovoran
pukovniku krajine. Serdaru su podreene seoske harambae, pomonik, serzent, dva aua, subaa i etiri pandura. Svi su oni bili seljaci. Serdarova je zadaa da provodi naredbe viih vlasti i da
se uredno plaa desetina i travarina.
21 Almanacco provinciale della Dalmazia 1823, 120, 1830, 118, 1834, 117 i Schematismo provinciale della Dalmazia 1842, 108, 1843, 112.
22 Schematismo provinciale della Dalmazija p e r lanno 1842, 262 i 1843, 279.
21 HAZd, Stampe, sv. 7, br. 528 od 15. V 1848.
, 24 HAZd, tampe, sv. 20 (1826-1831), br. 1593 c od 17. IV 1827. Prema dekretu guvemera
Franje Tomaia selo Nuni, koje pripada opini Obrovac, zatim ostala sela Liane, evrske, Zeevo, Dobropolje, Stankovci, Ostrovica, Goi, aevi, Perui, opot, Podlug, Kolarine, Morpolaa, Provi, Vai, Buli, Kolovac, Lepuri, Lisii, Podgrae izdvojena su iz sindikata Benkovac i pripojena opini Skradin. Selo Pristeg prikljueno je opini Biograd, a sela Nadin, Ratevi,
Veljane, Trgulje pripojena su opini Zadar, dok sela Benkovac, Kula Atlagi, Korlat, Rodaljice,
Brgud, Bukovi pridruena su opini Obrovac.
2 Manuaie provinciale della Dalmazia pell'anno 1847,215.
HAZd, Spisi Okrunog poglavarstva Zadar, sve. 94, br. 2284 1845 i tampe, sv. 25, br.
251j 1845. Vidi Gazzetta di Zara br. 98 od 18. XII 1845, 909 i br. 99 od 10. XII 1846, 595.
27 Manuale provinciale della Dalmazija pellanno 1847, 95-96. HAZd, tampe, sv. 25, br.
252 g, 1845.
21 Novoformiranoj benkovakoj preturi pripojena su sela koja su do tada pripadala obrovakoj preturi i to: Korlat, Kula Atlagi, Vukalj, Benkovac, Bukovi, Popovi, Brgud, Rodaljice,
zatim sela skradinske preture: Liane s Buliem, Lepuri s Koulovcem, Lisii s Podgradem, Kolarine, Perui, opot s Podlugom, Luki s Proviem, Morpolaa i Stankovci. Benkovakoj preturi pripalo je nekoliko sela zadarske preture: Banjevac s Kaiem, Radainovac s Dobrom Vodom, Budak, Vrana, Tin s Kakmom, Pristeg, Ceranje, Jagodnja, Zapuani, Miranje, Polaa, Ratevi, Nadim sa Zagradom, Biliane, Veljane i Trljuge. Ljubitelj prosvjetenja - Srbsko dalmatinskij magazin za ljeto 1846, 38 i HAZd, tampe, 1845, sv. 25, br. 251 j).

265

Iste godine Benkovac dobiva Opinu na vioj razini s opinskim vijeem, poput
onih u Zadru, Obrovcu, Kninu i Skradinu. Za prvog naelnika je postavljen Ante Bai. U z njega su dva prisjednika Ivan Komereto i Stjepan Borin, a tajnik Ivan Palazzi.31
S pojavom Preture i Opine poveava se i broj stanovnika, jer uz slubenike dolaze u Benkovac i njihove obitelji. Izgrauju se nove kue, otvaraju obrtnike radionice
i duani i pojaava se razmjena dobara s okolnim seoskim naseljima. Poinje se uobliavati nova ulica. Od godine 1847. Benkovac se vie ne ubraja u sela nego meu varoi.
Pregled stanovnitva benkovake preture3J
Godina

Katolika

Pravoslavaca

Ukupno

1847
1848
1851

5280
5418
5544

4595
4629
4723

9875
10047
10267

U novoosnovanoj Preturi veina stanovnitva je katolike vjere. Po vjerskom sastavu ima sela sa istim katolikim ili pak pravoslavnim stanovnitvom, ali i s mijeanim
stanovnitvom. Opinsko i pretursko sjedite i dalje ostaje s mijeanim stanovnitvom s
tendencijom porasta katolikog stanovnitva dolaskom novih slubenika i njihovih
obitelji.
Uz svjetovnu vlast, Benkovac je i sjedite crkvene vlasti, pravoslavne parohije i
katolike upe. Parohiju ine tri okolna sela Bukovi, Perui i Buli s parohijalnom
crkvom Roenja sv. Jovana. Paroh je jeromonah Vasilije Vojvodi.3* Od godine 1847.
je i sjedite crkvenog nadzirateljstva1' Benkovaka katolika upa pripada Dekanatu u
Nadinu, a skupa s njim Nadbiskupiji u Zadru. etrdesetih godina izmijenilo se vie
upnika, primjerice, Sime Mii, ime Profaca, Vicko Mrkica i Ivan Bevilakva.34
Zakljuno se moe rei sljedee. Zahvaljujui pogodnom poloaju na Primorskoj cesti i irokom i praznom prostoru Ravnih kotara i Bukovice, gdje se stalno vojevalo, strahovalo, a ponajvie gladovalo, Benkovac je imao najpovoljnije uvjete da se
razvije u upravno i sudsko sredite i sjedite Vice-Serdarije i Vojne posade koje su uvale red i mir na irokom prostoru Ravnih kotara i dijela Bukovice. U poetku je bio
na razini seoske opine, poput Biograda, Novigrada i Nina, a od godine 1847. u upravnom i sudskom pogledu izjednaio se s Obrovcem, Kninom, Skradinom i Zadrom. Od
malog ravnokotarskog sela postupno se razvijao u trgovite i prerastao u varo poput
Obrovca, Biograda i Skradina. S pojavom novih ustanova dolazi i novo stanovnitvo te

Uz naelnika su pisar Gaetano Frari i inovnici Jakov Bevilavka i Pako Cassio.


30 Manuale provinciale della Dalmazia pell'anno 1847, 95-96.
31 HAZd, Index Registrature 1846-1847 [Manuale provinciale della Dalmazia pellanno
1847, 95-96 iManuale provinciale della Dalmazia pellanno 1848, 110-111.
33 Manuale provinciale della Damazija pellanno 1947, 95-96.
33 Manuale provinciale della Damazija p ellanno 1847, 244-245; isto, 1848, 254 i HAZd,
Ostavtina Alberti, sve. 2, 1851.
34 Schematismo della dioecesi di rito greco non unito in tutta la Dalmazia ed Istria pel l anno 1841, 8.
33 Srpbsko-dalmatinski magazin 1847, 148.
Godine 1847. Eparhija je podijeljena na deset nadzirateljstava.
34 Schematismo della arcidioecese metropolitana da Zara per l.anno bisestile 1840, 25,
1842, 51,1843, 31,1844,1,1845,34,1846,18, 7,18,1848,18 \1849,.
266

se uz prirodni prirast zamjeuje lagani porast stanovnitva u sredini stoljea. Iako je


postupno stjecao obrise varoi, drutvena struktura njegova stanovnitva ostala je preteno seljaka, a naselje agramo, budui da se veina stanovnitva bavila poljodjelstvom i dijelom stoarstvom. Dakle, u prvoj polovici devetnaestog stoljea udarene su
institucionalne osnove i date naznake njegova budueg razvoja.

S u m m ary
E C O N O M IC A N D SO CIAL STR U C TU R E OF B E N K O V A C IN THE F IR ST H A L F
O F THE 19 th C E N TU R Y
Being very close to the new ly-built littoral road and withstanding all extem al
difficulties o f the m iddle o f the 19 ,h c., the village o f Benkovac gradually developed
into a sm all com mercial town. The tow n was situated in the m iddle o f a large and restless area, suffering from underdeveloped economic and social conditions, which vented the neighbouring m unicipalities o f Zadar, O brovac and Skradin from controlling and infuencing its population. That is why both French an d Austrian civil and military authorities d ecid ed to institutionalize the laws, in order to sto p killing and robbing in Benkovac, a n d to restore peace an d order. Soon after that th ey founded several
m unicipal institutions o f a low er rank (including Pretura) in Benkovac which m ade it
less inferior to other towns, but its econom ic structure remained m ainly agricultural.

267

Z A N IN O V I

KOLSTVO U BENKOVCU I NjEGOVU KRAJU

Saetak
Dolaskom Francuza u Dalmaciju (1805) p o e le su se pro vo d iti razliite reforme
u ivotu tadanje Dalmacije, pa i na podruju kolstva i prosvjete. U gradovima i veim mjestima otvaraju se osnovne kole, zatim gim nazije (10) i liceji (3). Nakon uspostavljanja druge uprave Austrije u D alm aciji u p rvim decenijama nije se nita poduzim alo na unapredivanju kolstva iprosvjete. Uprava nad osnovnim kolstvom djelomino j e bilo potinjeno (1827) sveenstvu, a poetkom 1840. i potpuno. Osnovna kola u
Benkovcu bila j e osnovana 1860, a 1868. osnovan j e benkovaki kolski kotar, koji je
obuhvaao obrovaku i kistanjsku opinu. O d te godine postepeno se poveavao broj
osnovnih kola u benkovakom kolskom kotaru, p a su 1871/72. kol. god. radile 4 osnovne kole.
Nakon formiranja kotareva, umjesto dotadanjih okruja, u D alm aciji su se osjetila liberalnija strujanja medu stanovnitvom, pa se poinju donositi zakoni i u podruju kolstva. DoOesen j e dravni zakon (25. X 1868) p o kojem su osnovne kole predane
na upravu grerdanskim vlastima. Pohadanje osnovne kole bilo je obvezatno ali seljaci
tu odluku nisu potivali, p a je veliki broj djece nije ni posjeivao.
N arodni p rep o ro d u Dalmaciji u drugoj polovin i 19. stoljea zahvatio j e iroke
m ase naroda, p a se izm ijenio i stav prem a pohadanju osnovnih kola. N a 19. stoljea, nastojanjima tadanjih vlasti u opinama, stanje u kolama se izmijenilo, pa se i
bro j osnovnih kola poveao, a djeca su sve vie pohaala kole. U toku vremena izmedu dva svjetska rata broj osnovnih kola poveao se na 45 sa 70 uitelja, u benkovakom kolskom kotaru, pa je jedna osnovna kola dolazila na 1.329 stanovnika, a jedn o
odjeljenje na 908 stanovnika.
U toku drugog svjetskog rata Talijani u kole dovode svoje uitelje, nastava se
p ro v o d i na talijanskom jeziku, u kole se u vode sadraji na kojima e se djeca odgajati
u faistikom duhu. To stanje u kolstvu se odralo d o kapitulacije Italije 8. 1943.
godine. U toku N O B-e (1941 - 1945) u partizanskim odredima p ro vodio se prosvjetni
rad, a na oslobodenim podrujima poele su se osnivati i osnovne kole, a bio j e pokrenut i kultum o-prosvjetni rad u narodu. Nakon oslobodenja zemlje, Benkovac i njegov
kraj doivljava p rep o ro d u kolstvu i prosvjetnom radu. Pored osnovnih kola u Benkovcu j e osnovana i gimnazija. Osnovne kole su osmorazredne, a veina djece ih posjeuje. U novije vrijeme u Benkovcu j e osnovan i kolski centar u kojem se uenici usmjeravaju u razliita struna usmjerenja.
269

U toku uprave Francuza u Dalmaciji na podruju prosvjete i kolstva u samih


osam godina uinjeno je vie nego mletaka uprava u nepuna etiri stoljea. Francuzi
su otvorili u gradovima veliki broj djeakih, djevojakih i obrtnikih pukih kola, 10
gimnazija, tri liceja (u Zadru, Splitu i Dubrovniku), dvije akademije (u Zadru i Splitu) i
etiri sjemenita, pravoslavno stanovnitvo u gradovima dobiva svoje crkve.
U prvim decenijama druge austrijske uprave u Dalmaciji ponovno je zanemarena osnovna kola. Osnovne kole se osnivaju samo u veim mjestima i gradovima na
obali, premda su djecu teaci u tim mjestima slabo slali u kole, jer su im bila potrebna
u polju ili u domainstvu.
Broj osnovnih kola u Dalmaciji poeo se poveavati od poetka druge polovine
19. stoljea nastojanjima narodnjaka, kojima je prosvjeta bila i sredstvo i svrha borbe.
U poetku narodnog preporoda u Dalmaciji (1861) bilo je 157 osnovnih kola, od toga
23 ilirske, 125 dvojezinih (Utrakvistike, tj. na talijanskom i ilirskom, kako se jo
uvijek u to vrijeme nazivao materinski - hrvatski ili srpski jezik) i devet talijanskih. Poetkom sedmog decenija 19. stoljea u Dalmaciji je bilo 220 osnovnih kola, od toga
132 narodne, 65 dvojezinih, 24 talijanske i jedna njemaka. Tek nakon potpune pobjede narodne stranke u Dalmaciji 1910. godine, broj osnovnih kola poveao se na 435,
od toga su bile sve narodne, a samo est talijanskih, od kojih su pet bile privatne i dvije
njemake dravne osnovne kole u Zadru, kao administrativnom sreditu Dalmacije.'
Pokrajinska vlada u Zadru, u prvoj polovini druge austrijske uprave u Dalmaciji, donosila je mnogobrojne pravilnike, ali veeg napretka u osnovnoj koli nije bilo,
se vlast nije trudila pravilnike provesti u ivot. Vlast je osnovno kolstvo 1827. djelomino, a poetkom 1840. godine i potpuno predala sveenstvu na upravu. U kolskoj
1838/39. godini samo 49 opina je imalo po jednu osnovnu kolu, a 38 opina nije
imalo niti jedne osnovne kole.
Poetkom estog decenija 19. stoljea na podruju Ravnih kotara i Bukovice poelo se raditi na otvaranju osnovnih kola. U Benkovcu je osnovana Muka osnovna
kola 1860. godine i to je bila jedina osnovna kola u benkovakoj opini sve do 1868.
godine, kada je osnovan benkovaki kolski kotar, koji je obuhvaao pored benkovake opine, jo obrovaku opinu i kistanjsku opinu.
Od osnivanja benkovakog kolskog kotara (1868) broj osnovnih kola poeo se
postepeno umnoavati, ali to je ilo vrlo sporo, u prvo vrijeme nije bilo strunih uitelja, a i prostora je nedostajalo, poto se nisu gradile zgrade posebno za kole. U kolskoj 1870/71. godini na podruju benkovakog kolskog kotara railo je ukupno 5 osnovnih kola i to u opini Benkovac 3 muke osnovne kole (Benkovac, Jagodnja i Polaa), na podruju opine Obrovca radi jedna mjeovita osnovna kola, a na podruju
opine Kistanje radi jedna muka osnovna kola u Kistanjama (poela radom 1869).
Ukupno je spomenutih pet osnovnih kola pohaalo 145 uenika i 6 uenica. Uenice
su pohaale mjeovitu osnovnu kolu u Obrovcu.
U slijedeoj 1871/72. godini u Benkovcu je osnovnu kolu pohaalo 16 uenika,
u Jagodnji 36 uenika, a osnovna kola u Polai nije radila radi pomanjkanja
uitelja (!).
djece obveznika ipolaznika kolske 1871/72. godine u benkovakom kolskom kotaru'
Opina
Benkovac
Kistanje
Obrovac

Broj kola

Ob v e z n i k a

Polaznika

3
1
1

918 m. 827 .
628 m. 628 .
893 m. 793 .

16
10
31

1 Mirko L ea i, Prolost i sadanjost osnovne nastave u Dalmaciji, Split, 1922, Tisak


Splitske Drutvene Tiskare.
270

Osnovne kole u benkovakom kolskom kotaru nisu redovito radile osim u Benkovcu, Obrovcu i Kistanjima, u drugim mjestima (Jagodnja, Polaa i Bukovi) nije
bilo uitelja, pa se rad prekida, a to se vidi iz podataka koji su slubeno bili objavljivani3 od 1876 - 1877. godine. Podaci su slijedei:
kolski kotar Benkovca 1869/70. imao je 5 osnovnih kola, koje pohaa ukupno
100 uenika; 1870/71. imao je 4 kole koje pohaa ukupno 145 uenika i 6 uenica;
1871/72, djeluju 3 kole koje pohaa ukupno 57 uenika; 1874. godine, djeluju 4 kole,
kole pohaa ukupno 112 uenika; 1875. godine 4 kole djeluju, i to u Benkovcu 34
uenika pohaa kolu, a uitelj je Andrija Pelicari, u Polai kolu pohaa 28 uenika,
a uitelj je Josip Tabori, u Kistanjima osnovnu kolu pohaa 18 uenika, a uitelj je
Jakov Gri i u Obrovcu kolu pohaa 40 uenika i 28 uenica, uiteljica je Filomena
uri. I u kolkoj 1876/77. godini stanje je slino po broju uenika, a uitelji su bili
sljedei: u Benkovcu uitelj Andrija Pelicari, u Jagodnji uitelj je Filip Stojsavljevi, u
Kjstanjima uitelj je Jakov Gri, a u Obrovcu uitelj je Antonio Vales i uiteljica Filomena uri.
Nadzom ik osnovnih kola u benkovakom kolskom kotaru bio je Josip karpa,
uitelj Vjebaonice u Zadru.
Nakon formiranja kotareva umjesto okmja, u Dalmaciji su se osjetila liberalnija stmjanja meu stanovnitvom. Narodna stranka je imala sve vei utjecaj u narodu.
U to vrijeme doneseni su i dravni zakoni na podmju prosvjete i kolstva to je utjecalo na uvodenje reda u kolstvo. Dravni zakon donesen je 25. V 1868. godine po kojem
su osnovne kole predane svjetovnim odnosno gradanskim vlastima (sekulatizacija
kolskog odgoja), jer su kole do tada bile pod tutorstvom (starateljstvom) crkve. Godinu dana kasnije tj. 14. V 1869. donesen je zakon o osnovnom kolstvu, pa je u mnogome modernizirano osnovno kolstvo. Prema spomenutom zakonu l. 21. pohaanje osnovne kole poinjalo je s navrenih est godina, a trajalo je do navrene etmaeste.
Zakonom je bilo omogueno trajanje osnovne kole na 6 godina s tim da se u posljednje dvije godine organiziraju posebni oblici obrazovanja. Na temelju spomenutog zakona dalmatinski pokrajinski zakon donesen 29. XII 1871. godine, a propisao je pohaanje osnovne kole od navrene este do navrene dvanaeste godine s tim da su uenici, dok ne navre etmaestu godinu, obavezni pohaati ponavljaonicu, koja e djelovati kao veemja ili kao svetako-nedjeljna kola4. Na taj nain u Dalmaciji, umjesto osmogodinje osnovne kole, uvodi se estogodinja osnovna kola i dvogodinja
ponavljaonica. Ovaj tip osnovne kole zadrat e se u Dalmaciji sve do propasti Austro-Ugarske, a u tradiciji e ostati i nakon formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izmeu dva svjetska rata.
Prema pokrajinskom kolskom zakonu donesenom 8. II. 1869. godine nadzor
nad radom osnovnih kola u Dalmaciji preputen je: mjesnom kolskom vijeu, kotarskom kolskom vijeu i pokrajinskom kolskom vijeu (PV).
Prilo se i realiziranju zakona o nadziranju kola, pa se u mjestima gdje je djelovala osnovna kola formira Mjesno kolsko vijee koje su sainjavali uitelj (u kolama s vie uitelja upravitelj ili naduitelj), sveenik koji je vodio nastavu vjeronauka i
dva do pet predstavnika koje odredi nadlena opina. Medu lanovima mjesnog kolskog vijea, prema odluci kotarskog kolskog vijea, odreivao se jedan lan, koji je
imao dunost mjesnog kolskog nadzomika i bio nadziratelj didaktino-pedagokog stanja u koli.5 Spomenuta dunost mjesnog kolskog nadzornika povjerena je
predstavniku crkve, a to je bio najee vjerouitelj, koji se esto uplitao u rad uitelja,
pa je to obino u kolama izazivalo nemir i prepirke.

1
Luigi M aschek, Manuale del Regno di Dalmazia 1872, Zara, Tipografia
Fratelli Battara, 1873, str. 277.
* Isto.
4
Ilija D i z d a , Zakoni i propisi za ope puke i za gradanske kole u Dalmaciji, Dubrovnik, 1913, str. 20.
* I s to .ll.
271

U kotarsko kolsko vijee biran je kotarski poglavar i on je vrio dunost predsjednika vijea, zatim kotarski kolski nadzomik, po jedan sveenik svake vjere koja u
kotam ima najmanje 1.000 vjemika i dva prosvjetna radnika.6 Pored spomenutih u kotarsko kolsko vijee ulazila su i dva predstavnika kotarskog zastupstva ili Zemaljskog
odbora.
I pored pravno dobro izraenih zakona seljaci nisu slali djecu u kolu, jer su im
bila potrebna u polju, za uvanje stoke ili u domainstvu, a i zato to djecu nisu mogli
pristojno odjenuti kako bi ih slali u kolu, o emu je pisao strani putopisa. Pohaanje
osnovnih kola nije bilo zadovoljavajue, tako da je u kolskoj 1877/78. godini od
59.852 obveznika u Dalmaciji osnovne kole pohaalo ukupno 14.264 uenika, a u
benkovakom kotam, odnosno podmju kotarskog kolskog vijea, osnovne kole je
pohaalo 3,7% obveznika. Meu stanovnitvom Dalmacije bila je rasprostranjena velika nepismenost, a posebno meu seoskim stanovnitvom.
Prvo Kotarsko kolsko vijee Benkovca u kolskoj 1869/70. godini bilo ie: Kutschig de ajkovac Karlo, kotarski poglavar, kolski kotarski nadzomik Josip Skarpa,
uitelj Normalne kole u Zadm, a predstavnici vjere bili su: don Ivan Motui, upnik
za katolike, a paroh za pravoslavne bio je don Josip Kneevi. Predstavnici kola: Josip Krsti iz Pristega i Ilija (Elia) Rosi iz Miranja. lanovi kotarske uprave bili su: Nikola Dapar, predsjednik, i Petar Kati, trgovac. U to vrijeme na podmju benkovakog
kotarskog kolskog vijea bilo je obveznika 4.605, od toga 2.439 muka i 2.160 enska,
a djelovalo je svega 5 narodnih osnovnih kola.
Narodni preporod u Dalmaciji sredinom XIX. stoljea sve vie je zahvaao iroke mase naroda, a posebno u dijelovima sjevem e Dalmacije. Premda se aktivnost nacionalno-politikog pokreta nije dopadala zadarskom namjesniku Lazam Mamuli, koji
je pokrenuo vlast protiv Narodne stranke - na opinskim izborima 26. III. 1861. godine narodni pokret je donio pobjede u opinama Benkovca, Obrovca i Kistanja, to
imalo pozitivan odjek u politikom ivotu sjevem e Dalmacije.
Narodnjaci su upomom politikom borbom postepeno osvajali opinske uprave
u pokrajini u koje uvode prvo u kolama, pa i u opinama, narodni jezik. Istu borbu
narodnjaci su vodili i u Dalmatinskom sabom u Zadm od njegova osnutka 1861. godine, do pobjede narodnjaka, pa jezik Hrvata i Srba postaje slubeni jezik dalmatinskog
sabora.
Usporedo s politikom borbom narodnjaci su vodili upom u borbu i za prosvjeivanje naroda. Postepeno se ipak i broj osnovnih kola poveao u benkovakom kolskom kotam. Tako je u kolskoj 1896/97. godini u benkovakom kolskom kotam bilo
ukupno 19 osnovnih kola. Od toga broja 2 osnovne kole su bile muke, 15 mjeovitih
jednorazrednih, 1 je bila muka dvorazredna i 1 dvorazredna mjeovita.* U svih 19 osnovnih kola u benkovakom kolskom kotam nastava se odvijala samo na materinskom jeziku, za razliku od dmgih osnovnih kola u Dalmaciji gdje je pored materinskog jezika bio i talijanski. Uslijed pomanjkanja uitelja ili dm gih razloga 12 jednorazrednih kola nije radilo na podmju kolskog kotara.
Jo uvijek pohadanje osnovnih kola nije bilo zadovoljavajue, jer u cijelom
kolskom kotam ukupno je pohaalo osnovne kole 1669 djece, od toga broja 1.080
djeaka i 460 djevojica. Ovom broju djece, prema izvjetaju,10 dodaje se jo 4 djeaka
i 2 djevojice, koji su bili privatno pouavani kod svojih kua.11
* Isto, str. 52.
L. Maschek, Manuale...
* Izvjetaj o stanju pukih openitih i gradanskih uionica i uiteljita u Dalmaciji za
1896/97. god., str. 5;
Isto;
" Isto.
" do Izvjetaj o stanju pukih openitih i gradanskih uionica i uiteljita u Dalmaciji za
k. 1896/97. god., str. 5-27, Zadar, Nagraena tiskara Vitaliani i sin za 1896/97. kolsku godinu.
272

Veliki broj djece izostalo je iz kola, vlasti su njihove roditelje kanjavali globama, pa je 228 roditelja bilo kanjeno, ali samo od njih 142 globe su bile i uplaene.
Izostajanje djece iz kola bilo je zbog toga to su djeca zajedno s roditeljima obavljala
poslove ili su uvali stoku u poljima, a nedostatak odjee i obue i dalje je bio jedan od
razloga zato roditelji nisu slali djecu u kole.
U benkovakom kolskom kotaru kolske 1896/97. godine ukupno je radilo 20
uitelja, a od njih je svega 10 bilo osposobljeno, tj. koji su zavrili uiteljsku kolu i poloili dravni ispit (defmitivu), 9 ih je bilo sa svjedodbom uiteljske kole, dok je 1
bio bez svjedodbe zrelosti." Samo jedna uiteljica je djelovala u benkovakom kolskom kotaru u spomenutoj kolskoj godini. Vjerouitelja je bilo 27, koji su bili odredeni od crkvenih vlasti.14 Broj pomonih uiteljica to su pouavale jedino enske rune radove bilo je 3 i one su bile neosposobljene.15
Kotarska kolska knjinica u Benkovcu brojila je 282 knjige, a raspolagala je sa
17 forinti za nabavku novih pedagogijskih knjiga i asopisa.14 kolski vrt je bio organiziran u 19 kola.
Nastava se odvijala na hrvatskom ili srpskom jeziku i uspjeh je, prema spomenutom izvjetaju, bio povoljan. Za raunstvo s geometrijom u izvjetaju stoji: ... ako je
uspjeh u ovom predmetu bio uope povoljan, ipak se nije u nekim uionicama postigao eljeni cilj, su dotini uitelji pouavali vie teoretino, nego praktino.1*
Crtanje se pouavalo po odreenim uzorcima, a sa stigmografskom metodom.
Boljem uspjehu u ovome predmetu smetalo je to su djeca siromana i esto oskudijevaju potrebnim sredstvima.1 Za nastavu pjevanja u izvjetaju se kae: U pjevanju
vjeala se Carevka i crkvene pjesme, dok za gimnastiku stoji da su se vjebale redovne vjebe, ali uionice nisu bile opskrbljene potrebnim spravama.20
Stanje osnovnih kola nije nita bolje bilo u prvom deceniju naega stoljea. Na
podruju benkovakog kolskog kotara (opine Obrovac, Benkovac i Kistanje) radilo
je ukupno 27 osnovnih kola, od toga jednorazrednih 24, dvorazredne 2 i jedna trorazredna. U ovim kolama cjelodnevna nastava se odravala u njih 17, a poludnevna u 10.
Samo u 6 kola stanje kolskih zgrada i kolskog pokustva bilo je vrlo povoljno, u 6
povoljno, u 9 dostatno, a u nedostatno.21
Osnovne kole u kolskoj 1904/05. godini pohaalo je ukupno 1532 djeaka i
902 djevojice, a svetano-nedjeljne 94 muke i 16 enske djece. Ukupno je pohaalo
osnovne kole 2.544 djece.22 U 27 osnovnih kola u benkovakom kolskom kotaru radila su ukupno 42 uitelja, od toga 15 s ispitom osposobljenja, 11 s ispitom zrelosti,
dvije su uiteljice bile s ispitom osposobljenja, a tri s ispitom zrelosti. enske rune dove pouavalo je 13 pomonih uiteljica i 5 redovitih uiteljica.21
U spomenutoj kolskoj godini poveao se i broj knjiga u kotarskoj kolskoj
knjinici, pa ih je bilo 536 djela u 548 svezaka.24 Skoro svaka kola ima uiteljsku, a
po koja i ueniku knjinicu, koje raspolau malim novanim sredstvima.2
Usporedimo li stanje kolstva krajem 19. i poetkom 20. stoljea, zapazit emo
razlike u broju kola, uitelja i osobito u broju posjeivanja kola djevojica, jer dok ih
je u kolskoj 1896/97. osnovne kole pohadalo svega 129, u kolskoj 1904/05. godini
pohaa 902 djevojice.
Najvie obveznika koji su trebali pohaati osnovne kole u benkovakom kolskom kotaru bilo je 1913. godine ukupno 3367 djece, od toga 2253 djeaka i 1114 djevojica, a osnovne kole je polazilo 2050 uenika i 1026 uenica. U kolama je radilo
34 uitelja, od toga 29 uitelja i 5 uiteljica, a 34 vjerouitelja. Bez formalnog osposob-

do 21 Izvjetaj o stanju pukih openitih i graanskih uionica i uiteljita u Dalmaciji za


kolsku 1904/05. godinu, Nagradena tiskara Vitaliani i Sin, Zadar, 1905, str. 5 do 21.
18 - BEN K O V A K I K R A J ... Z B O R N IK 2

273

ljenja bila su 3 uitelja.26 Meutim u toku prvog svjetskog rata nastaje nemar u svakom
pogledu, pa je osnovne kole pohadalo ukupno 2381 djece, od toga 1618 muke i 763
enske. U kolama je radilo ukupno 24 uitelja, od toga 18 mukih i 6 ena.27 Na kraju
prvog svjetskog rata osnovno kolstvo bilo je zaputeno u svakom pogledu.
Sve do sredine osmog decenija 19. stoljea u Dalmaciji i benkovakom kraju osnovno kolstvo nije imalo odlike organiziranog naprednog kolstva, pa se tek od toga
vremena intenzivnije radi na sreivanju prilika u osnovnoj koli. Od druge polovine
19. stoljea pokrenuto je pitanje posjeivanja enske djece u osnovne kole, postavlja
se pitanje kolskih knjiga za osnovne kole, donesen je nastavni plan i program (nastavne osnove), pa je sve to utjecalo na sreivanje prilika u osnovnim kolama.
Dok se u poetku organiziranja osnovnih kola upisuju samo djeaci, krajem 19.
stoljea u osnovne kole upisuju se i djevojice to je pozitivno utjecalo na daljnji razvitak ivota u Bukovici i u Ravnim kotarima. Uspjenom razvitku osnovnog kolstva u
Dalmaciji pridonijele su i kolske knjige koje su se od 1889. godine poele tiskati za osnovne kole u ovoj pokrajini.
Sredinom osmog decenija 19. stoljea u Zadru je poeo izlaziti pedagoki asopis Zora (Zadar, 1884-1889), pa su zatim izlazili i drugi pedagoki asopisi u Dalmaciji: Uiteljski glas (Split, Sibenik, (1899-1910), N o vo vrijeme (Sibenik 1908), N arodni
uitelj (Zadar 1914) Glasnik (Split 1914) i Pokret (Split od 1 9 1 7 ) . Pokretanje pedagokih asopisa u Dalmaciji odigralo je znaajnu ulogu u irenju napredne pedagoke
misli to e imati znaajan utjecaj na unapreivanje nastavnog rada i irenje staleke
svijesti meu dalmatinskim, tako i meu benkovakim uiteljstvom.
Niska primanja uitelja i vrlo loi uvijeti ivota i rada poticali su benkovake,
kao i ostale dalmatinske uitelje, da se staleki organiziraju kako bi se udruenim snagama borili za svoja staleka prava. Mjesena primanja uiteljica, za isti rad, bila su za
20% manja nego uitelja.
Poetkom 20. stoljea zapoinje staleka aktivnost dalmatinskih uitelja, pa se i
benkovaki uitelji udruuju u svoje staleko drutvo. Redovito se odravaju godinje
skuptine uitelja benkovakog kolskog kotara, a od 1911. godine u savezu dalmatinskih uiteljskih drutava bore se za poboljanje svoga materijalnog poloaja i za slobodnu kolu koja e biti osloboena birokracije i klerikalnog utjecaja.
Benkovaki uitelji borili su se i za jedinstvo Hrvata i Srba, za sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom kao i za ujedinjenje jugoslovenskih naroda u jedinstvenu
dravu, koja e biti nezavisna i slobodna od Austrije i Ugarske.
Mnogi benkovaki uitelji u toku prvog svjetskog rata (1914-1918) aktivno su se
borili protiv Habsburke Monarhije i bili su njeni protivnici. Zbog antiaustrijskog djelovanja mnogi su uitelji bili proganjani i otputeni iz slube, a neki su bili osueni na
viegodinju robiju.
Propast habsubrke monarhije uslijedio je u listopadu 1918. godine, a 1. XII. iste
godine dolazi do formiranja Drave Slovenaca, Hrvata i Srba, pa je to obradovalo nae
narode i benkovake uitelje. S velikim zanosom oekivalo se novu vlast od koje je narod Bukovice i Ravnih kotara mnogo vie oekivao nego od dotadanjih tuinskih
vlasti.
Izvjetaj o stanju pukih openitih..., Zadar, 1913.
" Isto.
Mate Z a n in o v i, Pedagoka tampa u Dalmaciji, Pedagokirad, Zagreb 1958, br. 1-2
(94-101) i.br. 5-6 (180-187).
274

Benkovako kolstvo o d 1918. d o 1941. godine


Narod u Bukovici i Ravnim kotarima, kao i ostali nai narodi koji e se ujediniti
nakon prvog svjetskog rata, s velikim nadanjima u bolju budunost doekali su propast Austro-Ugarske Monarhije, koja je vie od jednog stoljea vladala u Dalmaciji.
Nakon ujedinjenja 1. XII. 1918. u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca narodi su
brzo osjetili kako do bitnih promjena u novoj dravi nije dolo. Velikosrpska buroazija pod vidom troimenog plemena nacionalno i ekonomski je eksploatirala radnike i
seljake u cijeloj zemlji.
Ubrzo dolazi do suprotnosti koje su vodile do otpora irokih narodnih masa, a
velikosrpska buroazija taj otpor je na svaki nain htjela slomiti. Vlastodrci u Jugoslaviji slue se razliitim parolama i taktikom, a djelovanje vlasti moe se podijeliti u dvije etape: prvu od 1918. do 1929. tj. doba slabo prikrivene diktature vladajue buroazije s kraljem Aleksandrom na elu, i drugu etapu od 1929. do 1941. kao doba otvorene
monarhofaistike diktature, kad vlasti otvoreno surauju sa zemljama u kojima vlada
faizam, posebno s Italijom i Njemakom.
Nakon ujedinjenja naih naroda u novu dravu kolstvo i prosvjeta zadrali su
naslijeene organizacione oblike, a sav rad se provodio na temelju kolskih zakona i
propisa koji su do tada bili na snazi. Pokrajinska uprava u Dalmaciji iz Zadra je prela u Split.
Zadatak kole u kraljevini SHS bio je odgojiti omladinu u duhu narodnog jedinstva odnosno vjemosti kralju, tj. dinastiji Karaordevia i otadbini. kolovanjem je velikosrpska buroazija nastojala likvidirati nacionalne i ekonomske tenje pojedinih naroda.
kolski sistem je i dalje ostao nedemokratian, a bazirao se na naelu dualizma.
etverogodinja kola bila je obavezna, ali i tu kolu veina djece irokih narodnih masa nije mogla posjeivti iz socijalnib i ekonomskih razloga. Gradanske kole kao poseban tip niih srednjih kola sluile su za usmjeravanje manjeg dijela djece seljaka, radnika, obrtnika i niih inovnika u praktina zanimanja ili u neke srednje strune kole.
Velika podmja Dalmacije, posebno Ravni Kotari, Bukovica i dalmatinska Zagora, i dalje su ostala bez kola, pa se sve to odrazilo na visokom postotku nepismenosti. U prvo vrijeme kole su oskudijevale u svemu, a prosvjetni radnici su uzaludno zahtijevali potrebna sredstva i poboljanje materijalnog poloaja.
U Dalmaciji poetkom kolske godine 1920/21. bilo je 420 osnovnih kola, koje
je pohadalo 45.234 djece, od toga 25.311 djeaka i 19.923 djevojice, a na kraju iste
kolske godine bila je 421 osnovna kola, koje je pohaalo 45.320 djece, a od toga
25.419 djeaka i 19.901 djevojica.
Na poetku 1922. godine, tj. 1. sijenja bila je 441 osnovna kola, od toga broja
45 mukih, 45 enskih i 351 mjeovita. kole je pohaalo 49.282 djece, a od toga broja
28.018 mukih i 21.254 enskih.51
Dmtveni uvjeti za rad osnovnih kola nisu bili povoljni, jer su ljudi ivjeli u tekim materijalnim prilikama, javnih radova nije bilo, pa se teko dolazilo do novca (dinara). Privreda nije bila razvijena, zemlja se obraivala bez mehanizacije, slabo su bile
razvijene veze izmeu sela i grada, pa je sve to negativno djelovalo na ivotni standard

Mate Zaninovi, Pokrajinski kolski zakoni i pravilnici u Dalmaciji do 1918. godine. Pedagoki rad, PKZ, Zagreb, br. 1-2, 1961.
Isto, str. 71.
*' Isto.
18*

275

stanovnitva Bukovice i Ravnih Kotara. Rezultat drutvenog i materijalnog stanja naroda je slabo razvijena osnovna kola, jer su tadanje dravne vlasti vie vodile rauna
0 dravnim nego nacionalnim potrebama i potrebama irokih narodnih masa. Osnovna
kola osim u Benkovcu, Obrovcu, Novigradu, Kistanjama i jo ponekom veem mjestu
u benkovakom kolskom kotaru nije imala veih tradicija u redovnom posjeivanju i
materijalnom snabdijevanju kolske djece. Veliki broj djece nije redovito pohaao osnovnu kolu. Opinske vlasti nisu mogle zadovoljiti potrebe kola, jer su se i one nalazile u tekim ekonomskim prilikama. ... Optine, kada bi se zatraila njihova pomo,
ne samo da bi ostale gluhe, nego su i one, tavorei u bednim ekonomskim prilikama,
skoro od reda takoer potpuno zanemarivale svoje i druge dunosti prema osnovnoj
koli. Briga oko podizanja i opravljanja kolskih zgrada, oko nabave kolskog vrtla i
zemljita za ratarske pokuaje, oko probijanja i izdravanja puteva do kole, kod njih,
osim retkih izuzetaka, kao da nije ni postojala.32
Umjesto pomoi irokim narodnim slojevima nova je dravna vlast malo vodiia
rauna o potrebama ivota, iako se proklamiralo jedinstvo i praktine potrebe. U
prvo vrijeme nije bilo jedinstvenih stavova u nastvnom radu, nije bilo jedinstvenog nastavnog plana i programa za sve osnovne kole, ve su to pokrajinske vlasti regulirale
razliitim privremenim propisima. Na podruju kraljevine SHS nastavni plan i gram donesen je tek 9. kolovoza 1926. godine.
I novi udbenici za osnovne kole dugo nakon prvog svjetskog rata nisu se mijenjali, ve se upotrebljavaju oni iz austrijske uprave u Dalmaciji. Novi udbenici nisu
objavljivani do 1925. god. Odgojni i nastavni rad provodio se po koncepciji njemakog
pedagoga J. F. Herbarta (1776-1841) koji je bio slubeni pedagog u Austriji i zemljama
koje je drala pod svojom vlau. U prvo vrijeme nije bilo ni pokuaja odstupanja od
Herbartovih stupnjeva u nastavi i naela u odgojnom radu, je veina uitelja zavravala i kolovanje prema koncepcijama Herbaita.
Uitelji su samo svojim portvovanim radom, uz slabu pom o vlasti, a uz materijalnu pomo i podrku naroda, nastavu odravali s velikim brojem uenika trudei se
da iroki slojevi naroda ne ostanu bez prosvjete. Benkovaki kolski kotar, odnosno
srez, kako su kotarevi po novoj administraciji nazivani, ostao je isti kao i u toku austrijske uprave u Dalmaciji, pa je osim opine Benkovac, obuhvaao jo i opinu Obrovac
1 opinu Kistanje. Tako je podruje benkovakog kolskog sreza obuhvaalo 1821 km2
s neto manje od 60.000 stanovnika. kolski nadzom ik benkovakog kolskog sreza
1935. godine bio je Tanasije Kalanj, a osnovne kole radile su u sljedeim mjestima s
ovim uiteljima:
Banjevci:
Benkovac:

Biliane:
Bjelina:
Brgud:
Bukovi:
Vinjerac:

- Slavomir I. Brozovi,
Zora L. Javor;
- Ilka Gubenko, Josipa
Gulin, Pavao A. Kinkela, Ristosija S. Prvanovi, Niko Martinis i
Marija I. Dui;
- Duan St. Laki, Borislav Mazija;
- Darinka St. Vujasinovi, Pero M. Grbi i
Smilja K. Josifovi;
- Nikola Panjkota;
- Jovan J. Grubnik;
- Ivo I. Dominis; Katica
I. Dominis:

Isto, str. 71 i 72. M. Leai.


276

Vrana:
Vuki:
Dobropoljci:
Donji Biljani:
Ervenik Gomji:
egar:

Ivoevci:

Islam Grki:
Jagodnja Gomja:
Jasenice:
Karin Kr:

Karin Kunovac:

Franjo Gr. Filipi;


Zorka R. Kari;
Mileva Lj. Dobri;
Veksimir I. Lozica;
Todor M. Lonar;
Danilo . Ljubojevi,
Boo M. Kolega;
Petar K. akovi, Rua
M. Krika;
Andrija T. Lubarda;
Mato I. Vulelija;
Ljubomir Neki;
Mileva S. Bai, Dragutin S. Pazman;
arko Z. Radosavljevi;

Karin Slana:
Kistanje:

- Nikola M. Pupovac;
- Angelina N. Jankovi,
Ljeposava Lj. Lali, Jovan S. Marti Marica
M. Novakovi i Vladimir J. Popovi;
Krupa:
- Jovan M. Martinovi;
Kruevo Donje: - Paula M. Barbaroa,
Martin I. upan;
Kula Atlagi:
- Grigorije Iljaenko;
Lisii:
- Stjepan P. Cmkovi;
Liane-Ostrovica: - Marija B. Orebii;
Mukovci:
- Petar S. Milju;
Nadin:
- Nedjeljka Gatara;
Novigrad:
- Milan Bujas, Zlata Otri;
Obrovac:
- ime Alfirevi, Mileva
M. Novakovi;

Polaa:
Posedarje:
Pridraga:
Rodaljica:
Seline:
Smili:
Smokovi:
Stankovci:

Starigrad:
Tinj:
Tribanj:

- Mihailo Malohov;
- Andrija N. Grgi;
- Perica Seri, Dinko
Seri;
- Jakov Kursar;
- Marija Mihonek;
- Katica J. Ili, Ivan A.
Vlahov;
- Zorka M. Krajina, Vladimir Oluji;
- Ljudevit E. Bai, Milka J. Vuji, Nikola N.
Bukvi, Jerolina Marinkovi, Jelka Mileti i
Filipina F. Frani;
- Mihovil Marii;
- Niko A. Mardei;
- Zvonimir Buri.

Dakle, prema naprijed navedenom popisu osnovnih kola i popisu uitelja, na


podruju benkovakog kolskog sreza djelovala je 41 osnovna kola sa 69 uitelja, od
kojih su 32 bili pripravnici. Premda se skoro udvostruio broj osnovnih kola i uitelja
na ovome podruju, u odnosu na stanje odmah nakon ujedinjenja, jo uvijek bilo je
dosta veih sela koja nisu imala osnovne kole. Neke osnovne kole nisu radile radi
pomanjkanja uitelja, premda se u to vrijeme govorilo o hiperprodukciji uitelja, a neke kole nisu radile radi pomanjkanja pogodnih prostorija ili drugih ekonomskih razloga. Velik broj djece kolskih obveznika na taj nain je ostajao bez osnovne kole, a u
narodu je bilo 70% nepismenih, pa je benkovaki kraj bio po nepismenosti meu prvim
srezovima izmeu dva svjetska rata u Jugoslaviji.
Premda je jo 5. XII. 1929. godine donesen Zakon o narodnim kolama, prema
kome je narodna kola bila osmogodinja, a djeca su trebala zavravati osnovnu kolu
s navrenom etrnaestom godinom, u benkovakom kolskom srezu djelovale su samo
etvororazredne osnovne kole, a jedino u Benkovcu je bila osnovana Mjeovita graanska kola, koja je imala trgovako usmjerenje. Mali broj djece je nastavljao kolovanje u toj koli, a uitelji osnovne kole bili su nastavnici Graanske kole u Benkovcu. Graansku kolu u Benkovcu zavravala su djeca imunijih mjetana, obrtnika i
nieg inovnitva, koji su poslije zavrene graanske kole nastavljali kolovanje u
strunim kolama u ibeniku i Splitu ili u nekom drugom mjestu gdje su djelovale
strune srednje kole. Za kolovanje u gradanskoj koli plaala se kolarina, ali najsiromaniji uenici bili su osloboeni kolarine.
Zakon o graanskim kolama bio je donesen S. prosinca 1931. a zadatak mu je
bio da uenici steknu praktina znanja za trgovako-zanatlijska, industrijska i poljoprivredna zanimanja te pripremanje za srednje strune kole. U naelu se iz graanske
kole moglo prijei u srednje kole, ali s vremenom to se ograniavalo, pa su u srednje
kole mogli prelaziti ako su zavrili s vrlo dobrim i odlinim uspjehom, a neko vrijeme
se nije moglo nastaviti kolovanje u uiteljskoj koli. U Primorskoj banovini, kojoj je
pripadao i benkovaki kolski srez, u kolskoj 1930/31. godini jedna graanska kola
dolazila je na 19.943 stanovnika, a na benkovakom podruju, kao to smo naprijed istakli, bila je samo jedna Graanska kola u Benkovcu. Prema tome, i u ovome pogledu
benkovako podruje bilo je zaputeno i zanemareno, to je imalo odraza i na opu
kulturu naroda ovih krajeva Bukovice i Ravnih Kotara.
I dvadeset godina nakon ujedinjenja naih naroda u Kraljevinu SHS, odnosno
Jugoslaviju, kolstvo u Benkovcu i njegovu podruju, vie-manje kao i u drugim kraje277

vima predratne Jugoslavije, bilo je nerazvijeno, jer se svodilo na etvorogodinju osnovnu kolu, a mali broj djece je nastavljao kolovanje u Mjeovitoj graanskoj koli u
Benkovcu, koja je bila jedina nia srednja kola na cijelom podruju sjeveme Dalmaci-

.
Broj osnovnih kola i uitelja, pred poetak dm gog svjetskog rata, u benkovakom kolskom kotam je stagnirao, jer od 1935. godine na ovome podmju otvorene su
do 1941. godine svega etiri osnovne kole, a broj uitelja ostao je priblino isti.
U kolskoj godini 1939/40. na benkovakom podmju kolskog kotara koji je i
dalje obuhvaao podm ja opina: Obrovac, Novigrad, Benkovac i Kistanje, a od veih
mjesta: Novigrad, Smili i Starigrad, kao i brojna sela, bilo je ukupno 45 osnovnih
etvororazrednih kola sa 74 odjeljenja i svega 70 uitelja. kolskih obveznika bilo je
6.032, od toga nepolaznika 1.181 ili 19,58%, pa je jedna osnovna kola dolazila na 40,5
kmJ i 1.329 stanovnika, dok je jedno odjeljenje dolazilo na 24,6 km2 i 808 stanovnika.
Benkovaki kolski kotar s odgovarajuim podmjem zahvaao je 1.821 km2, pa
je po povrini bio jedan od najveih kotareva (srezova) tadanje Banovine Hrvatske.
Ukupno je na Qvom podmju 1939. godine ivjelo 59.790 stanovnika, a nepismenih je
bilo 68,2%, pa je u ovome pogledu bio na jednom od prvih mjesta.
Prema navedenim podacima to se nalaze u Godinjaku Banovine Hrvatske za
1940. godinu, broj osnovnih (etvorogodinjih) kola na benkovakom podmju bio
je vrlo malen, jer je ogromna veina stanovnitva ivjela u manjim selima i naseljima
razbijenog tipa, a upravo u njima nisu djelovale osnovne kole.
Rad u osnovnim kolama u benkovakom kolskom kotam odvijao se pod tekim socijalno-ekonomskim prilikama u selu, jer su djeca i dalje u kolu odlazila slabo
odjevena i slabo nahranjena. Teki fiziki radovi u malim gospodarstvima roditelja iscrpljivao je djeju energiju jo prije dolaska u kolu. Djeca su s roditeljima sudjelovala
u poljskim radovima ili su odlazila uvati stoku, a posebno enska djeca se koriste za
uvanje stoke. Roditelji se i u ovome razdoblju nisu odazivali na kazne to su im opinske uprave slale radi nepohaanja kole, to su njihova djeca bila obavezna do etmaeste godine.
Oprema osnovnih kola, uz rijetke iznimke, bila je oskudna pa su lijepe rijei o
pedagokom pokretu novih kola, o emu se u to vrijeme govorilo i pisalo u pedagokoj tampi, sve to demantirale. U kolama se i dalje radilo po zastarjelim metodama
i oblicima rada, a rad se uglavnom odvijao s cijelim razredom, premda je bilo pokuaja
primjene i dmgih oblika rada, odnoSno individualnog i gm pnog rada. Velika veina
kola rad je organizirala u kombiniranim odjeljenjima, pa su uitelji radili s dva ili vie
razreda odjednom. Teorijskih uputstava za rad u kombiniranim odjeljenjima u to vrijeme nije bilo, pa je sve to utjecalo i na nepovoljan uspjeh uitelja u radu.
Osnovne kole u benkovakom kolskom kotaru (srezu) radile su u sljedeim
mjestima (i sa sljedeim) i uiteljima:
Banjevci:
Benkovac:

Bilian::
Bioviino selo:
Biljane Donje:
Bjelina:

- Josip Stojanov, Krunoslava Duli;


- Milka Vuji, Ilka Gubenko, Jelka Mileti,
Boo Kolega i Ljubomir Glomuz;
- Vjekoslav Bregovi;
- Slavica Roi;
- Ana Gnjatovi;
- Antun Marinkovi, Simeuna Bursa;

Brgud:

Bukovi:
Dobropoljci:
Ervenik Gomji:

Islam Grki:

- Stazija Bakija;
- Jovan Grubni, Pavao
Kinkela;
- Duan Kozomara;
- Grigorije Iljaenko, Sava Vidovi, Mihajlo
Pantovi, Vasilija Pantovi;
- Aleksandar Kuanski,
Franjica Kuanski;

,J Godinjak banske vlasti Banovine Hrvatske, 1939 - 26. kolovoza - 1940. Zagreb
MCMXL, Tisak Narodne novine, str. 39-50.
278

- Vjeeslav Morozov,
Obrovac:
- ime Alfirevi, Petar
Nedjeljko Anii;
Milju;
Jagodnja Gomja: - Boidar Kati, KarmePolaia:
- Vica Batinica;
la Kati;
Posedarjs:
- zatvorena;
- Hilda Gumzej, Juraj
Jasenice:
Pristeg-Ceranje: - Ankica Arneri;
Milati;
Pristeg-Dobra Vo- - Branka pehan;
Karin Kunovac: - Duan Medi;
da:
- Marija Baraka;
Karin Kr:
Rodaljice:
- Ante Zaninovi;
- Ljeposava Cvjetkovi,
Kistanje:
Smilii:
- Zorka Andreis KneeJovan Marti, Marica
vi;
Novakovi;
Slivnica:
- Lovro Rebac;
Kruevo Donje: - Danica Pedii, VjekosSeline:
- Vatroslav Dori;
lav Otri;
Starigrad Pakleni- - Zvonimir Buri;
- Ljubomir Nagler;
Krupa:
ca:
- Darinka umonja, MaKula Atlagi:
Smokovi:
- Vladimir Oluji, Jelena
te Vulelija;
Buan, Zorka Kari;
- Zorka Vukovi, Vicko
Liani Ostr.:
Stankovci:
- Milan Veri, imica
Mati;
Veri;
- Ivo Vlahov;
Lisiiii:
Tinj:
- Julka Milihram, Olga
- Milan ivkovi;
Mukovci:
Prpi;
- Nikola Grubii, AntiNadin:
Vinjerac:
- Vladimir Pilepi, Paulica Matkovi;
na Pilepi;
- Zlata Jeli, Vjekoslav
Novigrad:
Vuki:
- Bogumi Maelja;
Remeta;
Vrana:
- Olga Paveli.31
navedenom spisku zapaamo da je na benkovakom kolskom srezu (kotaru) bilo i veih sela i naselja bez osnovne kole, a medu njima nalazimo: Posedarje (kola zatvorena), zatim Biljane Donje, Jagodnja Donja, Korlat, Kolovac,
Paljuv, Perui, Pristeg, Ratevi, egar i druga, a prema spisku uitelja, veina
su bila uiteljski pripravnici. Kao to je naprijed istaknuto rad u ovim kolama
bio je vrlo teak i naporan, bez osnovnih sredstava za rad, radilo se u loim prostorijama s velikim brojem djece itd. Mladi uiteljski pripravnici zadravali su se
dok ne bi poloili d'avni struni ispit (definitivu), a nakon toga odlazili su u
bolje uvjete rada. Sve je to negativno utjecalo i ne opi uspjeh u kolama, kao i
na pismenost u narodu, koji je veinom ivio preputen samome sebi i zaputen
bez kultumih tekovina, a daleko od civilizacije i njenih dostignua.
Ivoevci:

kolstvo i kulturno-prosvjetni rad na benkovakom podruju u toku


narodnooslobodilake borbe o d 1941. do 1945. godine
Nakon to su sile Osovine 6. IV. 1941. godine napale Jugoslaviju, vijest je u benkovakom kraju izazvala zabrinutost u stanovnitvu, pa su ljudi raspravljali o nastaloj
situaciji, naputaju radove i nagaaju o budunosti. Narod je oekivao da e jugoslavenska vojska osloboditi Zadar, a dogodilo se suprotno - jugoslavenska vojska se povukla bez reda i discipline, naputajui vojne jedinice, pa je talijanskoj vojsci i faistima bio otvoren put bez borbe u okupiranju sjeveme Dalmacije i njenog sredita Benkovca.
Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. Dalmacija je podijeljena izmeu Italije i N D H , pa je ugovorom u Rimu 18. svibnja 1941. Italija anektirala dio
Dalmacije juno od rijeke Zrmanje, zapadni dio pm ge Knin-Split s gradovima Splitom i Sibenikom, otoke ispred ove obale i otoke Mljet, Korulu, Vis i oltu. Talijanska
vojska zadrala se i u dijelu Dalmacije (tzv. Dmga zona), koji je pripao N D H , pa su tako cijeli teritorij Dalmacije okupirali Talijani.
11 Uiiteljski kalendar za uiitelje Banovine Hrvatske, 1941. godine. Sakupio i sastavio Ljubo Brgi, uitelj, Tiskara Dragutin Beker, Zagreb, Gundulieva 18, str. 27. i 28.
279

O dolaska talijanskih okupatora u Dalmaciju uvodi se neuveni teror nad porobljenim narodom. Na anektiranom dijelu Dalmacije Talijani su uspostavili svoju upravu (Govem o della Dalmazia) sa sjeditem u Zadru i odmah poeli provoditi sistematsku talijanizaciju na svim podmjima ivota. Radi lakeg upravljanja Dalmacija je
podijeljena na tri provincije: zadarsku, splitsku i kotorsku. Benkovaki kraj, kojem i
dalje pripadaju Ravni kotari i Bukovica, pripali su zadarskoj provinciji.
Uprava Dalmacije, to je u stvari bila Dalmatinska vlada, ve 30. kolovoza 1941.
godine donosi uredbu' o obaveznoj nastavi. Po spomenutoj uredbi sva djeca od este
do navrene etmaeste godine trebala su pohaati osnovnu kolu, a uitelji su morali
odgajati prema Povelji kolstva, a to je znailo na talijanskom jeziku i u faistikom
duhu. N a osnovu te uredbe talijanski faizam uklanjao je sve to je podsjealo na nacionalni duh naih naroda. Ciljevi okupatora bili su jasni i odreeni, a to se vidi iz ovih
rijei spomenute uredbe: Pri skoranjem otvaranju kola u Dalmaciji... potrebno je da
svi nastavnici upoznaju originalnu Povelju kolstva, obnavljajui i konstmktivni instmment koji sadrava u sebi propise... da bi se obrazovalo novo pokoljenje za najvie ciljeve Faistike drave.2
Time zapoinje teko razdoblje u naem kolstvu, za nae uitelje i dm ge svjetne radnike, djecu i nae narode. U poetku kolske godine 1941/42. mnogi nai
uitelji naputaju dunost, neki od njih odmah su bili uhapeni ili su radili na pripremanju narodnog ustanka u Dalmaciji. S benkovakog podmja u pripremanju narodnog ustanka naroito se isticao Jovo Marti, uitelj u Kistanjima.
Oni uitelji koji su ostali u talijanskoj slubi pod talijanskom okupacijom eto
su samo na spisku uitelji, a odgajati i raditi u koli nisu mogli, jer nisu znali talijanski
jezik. Uitelji koji su ostali u slubi, a nisu znali talijanski jezik, morali su polagati ispite iz talijanskog jezika, ako su htjeli raditi u koli. Neznatan broj tih uitelja odlazio je
na teajeve talijanskog jezika u Veneciju i dmge gradove Italije. Te uitelje, koji su odlazili na teajeve talijanskog jezika, na narod je nazivao gondoljeri i na njih se gledalo kao na suradnike Talijana.
Meutim, to je bila neznatna manjina, i to onih koji nisu bili dovoljno politiki
obrazovani ili koji su bili pokom i raznim nenarodnim reimima stare Jugoslavije.
Uspostavljanjem faistikog terora na kopnu i otocima irom Dalmacije, u Ravnim kotarima, Bukovici i Dalmatinskoj zagori, narod pod mkovodstvom KPJ i SKOJ-a
odgovara dizanjem ustanka. Prvi partizanski odredi formirani su ve sredinom kolovoza 1941. pa su pod kraj 1941. godine predstavljali udamu snagu naroda u Dalmaciji,
koji je ustao u borbu protiv okupatora kao jedan ovjek. Partizanski udredi vode spornu borbu protiv okupatora i domaih izdajica, ustaa i etnika, koji su prili na stranu
okupatora. lanovi KPJ i SKOJ-a, u najveoj konspiraciji u narodu, rade na podizanju
narodne svijesti i revolucionamog duha u narodu, pa se na svakom mjestu unitavaju
neprijateljska uporita, a okupator se nigdje ne osjea sigurnim.
Talijanski okupator odgovara neuvenim terorom nad narodom, strijelja i odvodi u intemaciju na tisue rodoljuba u koje se i najmanje sumnjalo da nisu podloni talijanskim faistima. U narodu se provodi denacionalizacija i bezobzimo unitavanje
svega to je napredno, a jedini cilj je izbrisati tragove nae nacionalne kulture. Narod
Ravnih kotara i Bukovice se tome odupire na razliite naine, odgovara oslobodilakom borbom, a posebno se u tome istie omladina.
Partizanski odredi u sjevemoj Dalmaciji krajem 1941. i poetkom 1942. uspostavili su veze s partizanima u Lici i Bosanskoj krajini; tako su jo i vie ojaali te ugrozili
i opstanak okupatora u Dalmaciji. Mnogi borci iz Sjeverne Dalmacije odlaze u sastav
likih i bosanskih partizanskih jedinica.
Razvitak narodnooslobodilakog pokreta nametnuo je potrebu osnivanja NOOa, kao novih organa narodne vlasti, koji e se brinuti za snabdijevanje partizanskih je1 Giomale ufficale del Govemo della Dalmazia (Slubeni list Dalmatinske vlade) Zadar, 4.
rujna 1941, God. I. - dodatak br. 3
2 Isto.
280

dinica, mobilizirati u NOVJ i POJ, osnivati punktove terenskih radnika i kurira kako bi
se to uspjenije provodila NOB-a. Ve u jesen 1941. godine na podruju sjeveme Dalmacije osnivaju se prehrambeni odbori, a narodnooslobodilaki odbori kao organi nove vlasti na podmju benkovake opine osnivaju se od poetka 1942. godine. Od toga
vremena oni imaju znaajnu ulogu u organizacijama NOP-a i mobilizaciji naroda za
NOB.
Na benkovakom podmju mkovodstvo NOP-a organiziralo je u svakom selu,
pa i zaseoku NOO-e, kao nove organe vlasti, jer je smatralo da su oni nosioci aktivnosti i veza s narodom u NOB-i, pa je u tome bilo uspjeha, ali i neprijatelj je poduzimao
mjere kako to omesti i suzbiti. Na sjevemodalmatinskom podmju reakcioname snage
su bile dosta snane, pa je NOR-u oteavalo rad i tokom NOB-e na benkovakom podmju dolazi do plime i oseke u razvitku NOP-a.
U toku NOB-e na sadanjem podmju benkovake opine bile su formirane tri
op in e: Benkovac, Smili i Stankovci. Kotorski NOO Benkovac formiran je u listopadu 1943. godine u selu Tinj, a Okmni NOO Zadar, kojem je pripadao i benkovaki
kotar, osnovan je u prosincu 1943. Vie konferencija i sastanaka odravali su NOO-i
tokom NOB-e, na kojima se raspravljalo o realiziranju zadataka koji su se nametali u
svakidanjem radu. Meu zadacima koje je trebalo ijeavati bili su i kultumo-prosvjetni, pa i obnavljanje i osnivanje novih kola.
Na irenju narodne prosvjete u toku NOB-e poelo se od prvih partizanskih gmpa, eta i odreda, a nakon to su se afimirali NOO-i i nakon to su osloboena vea
podmja u Bukovici i Ravnim kotarima prilazilo se obnavljanju i otvaranju novih kola. Prve partizanske ete bile su i prve narodne kole u kojima lanovi KPJ i SKOJ-a
rade na irenju pismenosti, svijesti i novog morala naih boraca. U satima odmora, poslije borbe i napomih mareva, nepismeni borci ue itati i pisati, pa se tako uz borbu
protiv okupatora i domaih izdajnika bore i na polju kultumo-prosvjetnog uzdizanja.
Partizanske ete, a kasnije bataljoni i brigade, po benkovakom podmju, gdje se zadravaju i kuda privremeno prolaze, pokrenuli bi i razvijali razliite oblike djelovanja
na podruju narodnog prosvjeivanja.
Dok se na podmjima gdje je okupator imao vlast ubijalo i progonilo nevine ljude, ene i djecu, koji suraduju s NOP-om, dotle se na osloboenom, pa i na poluosloboenom teritoriju razvijao novi ivot i stvarali su se uvjeti za intenzivniji kulturni i
prosvjetni rad i djelovanje. Tako, usporedo s tekom omanom borbom protiv okupatora i domaih izdajnika, nai narodi doivljavaju ne samo politiki i nacionalni nego i
kultumi preporod, jer je ranije benkovaki kraj bio u nepismenosti i neprosvijeenosti
medu prvim podmjima ne samo u Dalmaciji nego i mnogo ire. N ova kultura proeta
humanizmom poela se izgradivati na temeljima naeg dotadanjeg kultumog nasljea
i tekovina NOB-e.
O
sistematskom radu na narodnom prosvjeivanju i otvaranju i obnavljanju osnovnih kola do kapitulacije Italije u mjnu 1943. godine u Ravnim kotarima i Bukovici
ne moe se govoriti, jer su uvjeti za rad kola bili nemogui. Talijanske vojne jedinice
od njihova dolaska na podmje sjeveme Dalmacije, a do lipnja i srpnja 1942. godine
kada su formirane om ane formacije od domaih ljudi koji nose naziv M ilizia volontaria anticomunista (MVAC)1, i etnici stalno krstare i ugroavaju narod ovih krajeva,
pa nije bilo mogue organizirati rad osnovnih kola. Tek u selima koja su oslobodili
partizani u Bukovici organiziraju se analfabetski teajevi na kcjima se pouavaju pismenosti odrasli, a sve je to kratko trajalo.
Od osnivanja Pokrajinskog NOO-a Dalmacije u Livnu 23. sijenja 1943. godine i
formiranja Prosvjetnog odjela, na podm je Ravnih kotara i Bukovice kuriri donose
Upute za rad u osnovnim kolama i novi nastavni plan i program, to su ga izradili u
Prosvjetnom odjelu Pokrajinskog NOO-a Dalmacije, ali je sve to bilo nemogue realizirati, jer u veljai 1943. godine Dalmaciju su napustile gotovo sve njene jedinice i borci, pa je trebalo ponovno formirati partizanske bataljone i odrede.
3
Prva eta je imala sjedite u Biogradu n/m, druga u Novigradu, trea u Lianima (Ostrovica), etvrta u Kistanjima, peta u Benkovcu, a esta u Medvidoj.

281

Talijani su do prve polovine 1943. godine organizirali rad osnovnih kola u svim
veim mjestima po Ravnim kotarima i u Bukovici, a s radom su nastavili samo u mjestima s jaim vojnim gamizonima. Rad prvih osnovnih kola za vrijeme NOB u Dalmaciji na osloboenom teritoriju imamo ve od 1942. godine, a NOO-i su vodili brigu o
njihovu radu i narodnom prosvjeivanju, ali na benkovakom podmju o radu osnovnih kola moe se govoriti tek nakon kapitulacije Italije u mjnu 1943. godine.
D o kraja prve polovine 1943. godine u osnovnim kolama gdje su bili talijanski
vojni gam izoni osnovne kole su nastavile s radom, u tim kolama pored naih uitelja
uvijek su bili i uitelji iz Italije, koji esto nisu bili uitelji, ali su govorili talljanski jezik
i bili su faisti. Talijanski uitelji u mjestima gdje su djelovali organizirali bi i faistike
organizacije u koje na narod nije rado pristupao. Uenici osnovnih kola obavezno su
bili obuhvaeni u djeju faistiku organizaciju Balilla, a mladii u seoske strae, na taj
su se nain pripremali za svoje vojne formacije. Razliitim oblicima rada pridobijali su
u organizaciju Dopolavoro, su Talijani htjeli pridobiti to vie pristalica.
N a podmju benkovakog kotara odmah nakon kapitulacije Italije 8. IX. 1943.
Prosvjetni odjel kotara radio je na organizaciji osnovnih kola u Benkovcu i veim
mjestima gdje su ranije djelovale, ali ubrzo nakon dolaska Nijemaca i ustaa u Benkovac, Ravne kotare i Bukovicu rad osnovnih kola pod izravnim nadzorom Prosvjetnog
odjela Kotarskog NOO Benkovac prestaje.
Okupator, ustae i etnici nalazili su se u Benkovcu i veim mjestima, pa je s radom osnovnih kola prekinut svaki rad. Ustaka vlast je pokuavala pokrenuti rad osnovnih kola, ali u tome nije bilo uspjeha. Ustae iz Zemunika, gdje su imali svoje sjedite, zahtijevali su u kolama upotrebu udbenika NDH , dok je Prosvjetni odiel Okm nog NOO Zadar bio protiv upotrebe tih udbenika, pa osnovne kofe, ukoliko su i
radile pod ustakom vlau, nisu imale uspjeha u radu.
Ponovni rad na narodnom prosvjeivanju u duhu NOB-a i otvaranje osnovnih
kola poinje potkraj 1943. godine, a sredite toga rada bio je egar, gdje se neko vrijeme nalazi Okmni komitet KPH Zadar i Okmni NOO. N a ovom e podmju prva partizanska osnovna kolka otvorena je u listopadu 1943. u egam , a koncem iste godine i
poetkom 1944. osnovne kole su jo otvorene u Medvioj, Brgudu, Bmkoj, Karinu
Kru i Kunovcu, Zelengradu, Mukovcima, Zatonu, Kolarini, Jagodnji i Tinju. Uitelji
su u tim kolama bili veinom omladinci-partizani. Stmnih uitelja na podruju benkovakog kotara u ovim predjelima nije bilo ve ih je sedam do osam bilo u veim
mjestima kotora - u Benkovcu, Novigradu i Obrovcu.
Dok su Nijemci i ustae bili u veim garnizonima sjevem e Dalmacije, svaki rad
je bio prekinut (osim u egam, gdje se nastavilo s radom u osnovnim kolama) sve do
srpnja 1944. godine. Glas bratstva od 20. srpnja 1944. javlja: (...) U kratko vrijeme od
svega 15 dana otvoreno je sedam kola, koje pohada 300 djece. kole su otvorene u
Nadvodi, Gom jem i Donjem Komazecu, Bogatniku i dvije u Bilianima. Otvaranje
kola narod je pozdravio s oduevljenjem. I pored toga to rad na prosvjetnom polju
nailazi na mnoge zapreke (kolske zgrade, pisanke, olovke itd.) portvovanou i naporima mladih nastavnika uz pomo NOO i razumijevanjem roditelja sve tekoe bit e
savladane i omoguit e se brz put k pobjedi nad neznanjem.
Od jeseni 1944. godine kada su osloboeni Ravni kotari i Bukovica, narod u tim
krajevima traio je osnivanje osnovnih kola u mjestima gdje ih ranije nije bilo. a u
mjestima gdje su ranije djelovale, odmah se prilazi obnavljanju rada. Mnogi zaseoci s
vie djece, koja uslijed ratnih prilika nisu pohaala redovito osnovne kole, isto tako
trae da osnuju svoju kolu, tako da je na podmju benkovakog kotara krajem 1944. i
poetkom 1945. godine po opinama bilo sljedee stanje osnovnih kola:

282

Opina
Benkovac
Obrovac
Novigrad
Smili
Starigrad

Broj
kola

Broj
uitelja

34
22
12
12
5

46
25
15
15
1

Napomene

U 4 kole nije bilo uitelja.

Osnovne kole na benkovakom kotaru djelovale su krajem 1944. godine u sljedeim mjestima:
Red- Mjesto u kojem
ni
broj je kola
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.

OPINA BENKOVAC
Benkovac
Brgud
Bruka Donja
Bruka Gomja
Bukovi
Ceranje Donje
Ceranje Gomje
Jagodnja Donja
Jagodnja Gomja
Kakma
Kolarina
Korlat
Kolovac
Kula Atlagi
Lepuri
Lisii
Liane Tinj
Miranje
Nadin
Perui
Podgrae
Podlug
Polaa Istona
Polaa Zapadna
Popovi
Popovi 2
Popovi 3
Pristeg
Ratevi
Radaljice
Tinj
Vrana

Broj kolske
djece

Broj
nastavnika

187
81
28
43
90
63
35
49
63
35
80
90
52
106
42
50
40
25
85
50
32
66
85
50
30
41
34
142
122
59
43
53

5
1
1
2
3
2
2

Primjedbe

Nema uit.
2
1
2
2
1
2
1
1
1
1
Nema uit.
1
1
2
2
1
1
1
Nema uit.
3
1
1

283


br

Mjesto u kojem
kola

33. Zagrad
34. Zapuane
OPINA OBROVAC
35. Biliane Donje
36. Biliane Gomje
37. Biliane Oluji
38. Karin Donji
39. Karin Kunovac
40. Karin Strana
41. Krupa
42. Kruevo Donje Polje
43. Kruevo K. RJbnica
44. Kruevo Kobljani
45. Kruevo Otina
46. Medvia Istona
47. Medvia Zapadna
48. Obrovac
49. Zaton Obr.
50. Mukovci
51. Zelengrad
52. egar Bogatnik
53. egar Katel
54. egar Komomi Donji
55. egar Komomi Gomji
56. egar Nadvoda
OPINA NOVIGRAD
57. Jasenice
58. Novigrad
59. Paljuv
60. Podgradina
61. Pridraga Baturi
62. Posedarje
63. Pridraga (Bobii)
64. Pridraga Klapani
65. Pridraga Zupii
66. Slivnica
67. Vinjerac
68. Vujak
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.

284

OPINA SMILI
Biljane Donje
Biljane Donje Skorii
Biljane Gomje
Islam Grki
Islam Latinski
Islam Latinski (Rupalj)
Kai
Smili
Smokovi
Zemunik Gomji (Gale)
Zemunik G. Istok
Zemunik Podkosa

34
60
42
55
53
70
47
42
50
58
45
55
47
46
56
44
32
75
66
78
65
32
65
45
115
64
58
76
85
46
40
40
50
40
36
80
45
112
60
95
35
80
67
82
66
70
54

Red
Mjesto u kojem
ni je
kola
br.
81.
82.
83.
84.
85.

Broj
kolske
djece

OPINA STARIGRAD
Seline
Starigrad
Tribanj Kruica
Tribanj Mandalina
Tribanj ibuljine

Broj
nastavnika

60
105
64
50
35

Primjedbe

Nema uit.
Nema uit.
Nema uit.
Nema uit.
Nema uit.

Podaci Okrunog NOO Zadar, Prosvj. odjel br. 1030 od 10. V 1945.
Meutim, ve u toku kolske 1944/45. godine uvidjelo se da mnoge osnovne
kole na podruju benkovakog kotara nemaju uvjete za normalan rad, nije bilo dovoljno uitelja, loe kolske prostorije, bez dovoljno nastavnih sredstava i pomagala, bez
udbenika, pa su mnoge novootvorene kole po zaseocima ukinute, a djeca su nastavila s pohaanjem nastave u koli najblioj od mjesta stanovanja. Broj osnovriih kola, u
odnosu na poetak kolske 1944/45. godine, postepeno se smanjio, tako da je pred konano osloboenje zemlje broj osnovnih kola po opinama benkovakog kotara bio
sljedei:
Tabelami pregled osnovnih kola na benkovakom kotaru kolske 1944/45. godine
Red.
br.

Br. kolskih obvezni- Br. kolskih polazni- Opaske


ka
ka
.
sv.
m.
.
m.
sv.

Opina

1. Benkovac 28 24 2 46

10 36

953

980

1933

621

512

2. Novigrad

15 14 1 21

1 20

518

420

938

392

258

3. Obrovac

25 23 2 32

2 30

915

706

1621

504

385

376

300

676

235

189

285

210

496

187

126

2616 5663

1939

4. Smili
5. Starigrad
Ukupno

7
5

1 10
1

81 74 7 114

16

3047

Privremeno
1133 ne radi k.
Radaljice i
Podlug
Pridraga
650 (Balii)
Biliani
889 Donji i
Mukovci
Islam
424 Grki
Tribanj
313 (Mandalina)

1470 3409

U kolskoj 1944/45. godini nastava u osnovnim kolama bila je organizirana po


nastavnom planu i programu koji je izradio Prosvjetni odjel NOO-a Dalmacije. U nedostatku udbenika i prirunika koristila se partizanska tampa (Slobodna Dalmacija,
Pionir i dr.), a krajem 1944. godine bila je podijeljena Poetnica i Bukvar koji su bili
tampani u Italiji. Podjela ovih prvih pravih partizanskih udbenika na podruju sjeverne Dalmacije primljena je s velikim zadovoljstvom od roditelja i djece, pa je to bio
poticaj redovitom posjeivanju kola. Poetnica i Bukvar dijelili su se djeci 1. i II. razreda, jer je bilo uenika II. razreda koji nisu jo uvijek savladali u dovoljnoj mjeri itanje i pisanje.
Premda se nastava esto odravala u vrlo zaputenim prostorijama, jer su za vrijeme borbe u kolama smjetene razliite vojne jedinice, ipak su se uionice nastojale

urediti i ukrasiti slikama druga Tita, borbenim parolama, a u svakoj uionici su bile i
zidne novine za koje su uenici pisali prigodne napise ukraene crteima. Prosvjetni organi narodne vlasti vodili su brigu o pohaanju kola, pa su upozoravali roditelje koji
nisu slali djecu u kolu. Poseban interes roditelja za slanje djece u kolu bio je u mjestima u kojima do toga vremena nije djelovala osnovna kola. U mjestima gdje je kolska
zgrada bila spaljena ili poruena uslijed ratnih razaranja, nastava je organizirana u privatnim kuama ili u prostarijama to su za kole bile posebno pripremljene.
U svim osnovnim kolama u benkovakom kotaru bila je osnovana pionirska organizacija, koja je okupljala djecu osnovne kole, pa se u njoj djeca pioniri odgajaju u
bratstvu i jedinstvu naih naroda, ue se zajednikom ivotu i radu, djeca pomau u
poljskim radovima, prikupljaju hranu za vojne jedinice i na druge naine sudjeluju u
jedinstvu pozadine i vojnih jedinica. U pionirskoj organizaciji u prvo vrijeme provodio
se tjelesni odgoj i pjevanje, a u tome je pomagala organizacija USAOH-a i SKOJ-a.
lanovi USAOH-a i SKOJ-a obilazili su pionirske organizacije i s njima radili, odravali su pionirske sastanke koji su obino zavravali pjevanjem borbenih partizanskih
pjesama i razliitim akcijama koje su bile vezane za NOB.
U Benkovcu nakon osloboenja nije nastavila s radom gradanska kola, jer se
ovaj tip nie srednje kole ve u toku NOB-e ne obnavlja, a umjesto njih u mjestima
gdje su djelovale graanske kole osnivaju se nie gimnazije. Nia gimnazija u Benkovcu nije otpoela s radom, jer nije bilo nastavnika. To se navodi u izvjetaju ZAVNOHa Povjerenitvu prosvjete, koje je u to vrijeme imalo sjedite u ibeniku. U spomenutom izvjetaju doslovce stoji sljedee: Gim nazija u Benkovcu nee privremeno proraditi radi pomanjkanja nastavnika. Ovaj odjel je dao sugestiju da se aci iz Benkovca
poalju u aki dom u Zadru.* Nia gimnazija u Benkovcu, kao to emo iz daljnjeg
rada primijetiti, otpoet e s radom u novoj kolskoj godini (1945/46).
Pored rada osnovnih kola, nakon konanog osloboenja benkovakog kotara
nastavilo se razliitim prosvjetnim, politikim i kultumim radom u narodu. Na svakom
sastanku i konferenciji Jedinstvena narodnooslobodilaka fronta (JNOF-a) organizirala bi itanje letaka i proglasa koji su donosila rukovodstva NOP-a, itali su se izvjetaji
s frontova i razliiti lanci koji su bili aktualni u odreenim mjestima i situacijama, pa
se i na taj nain djelovalo na uzdizanje svijesti irokih narodnih slojeva. Pored toga u
Benkovcu je Kotarski prosvjetni odjel radio na organiziranju razliitih oblika narodnog prosvjeivanja, pa su organizirani: analfabetski teajevi, teajevi za rukovodioce
analfabetskih teajeva, opeobrazovni teajevi koji su davali krae srednje obrazovanje, odravana su prosvjetna predavanja i irena je tampa.
Analfabetski teajevi su organizirani u svakom mjestu gdje je bilo odraslih nepismenih. Radom ovih teajeva rukovodili su uitelji osnovnih kola, ali i antifaistike
organizacije ena (AF) su pokretale teajeve za svoje aktivistkinje. Pored savladavanja pismenosti na tim teajevima su osposobljavane ene za rad u organizaciji i politikom djelovanju u narodu. Odravani su i zdravstveni teajevi, kao i drugi teajevi kojima se teilo podii kultumi nivo naroda ovoga kraja koji je do tada ivio preputen samome sebi u najvie sluajeva.
Povremeno su u Benkovcu i veim mjestima ovoga kotara odravana predavanja
narodnog sveuilita na kojima su nastupali vojni i politiki rukovodioci iz Zadra i ibenika, u kojem se u to vrijeme nalazio ZAVNOH (od 1. I. 1945. godine). Na ovim
predavanjima su se graani Benkovca upoznavali s vojnom situacijom na frontovima i
aktualnim problemima u izgradnji nove dravne vlasti na federativnim osnovama.

Oblasni NOO Dalmacije, Prosvjetni odio, br. 1708/45, Split, 6. IV 1945., Izvjetaj za mjesec mart, str. 16.
286

Nastavilo se kultumo-umjetnikim radom u narodu i u redovima boraca. Raznovrsna aktivnost na kultumom i umjetnikom planu odvijala se i u domovima kulture
koji su se osnivali nakon osloboenja u Benkovcu i svakom veem mjestu gdje je bilo i
minimalnih uvjeta za osnivanje doma kulture. U Benkovcu i opinskim sreditima Novigradu, Smiliu i Obrovcu bile su formirane kultume ekipe sastavljene od omladine
koja je organizirala zabavne veeri za koje su se uvjebavale krae aktovke, pjevaki
zborovi, grupe recitatora. Ove ekipe su povremeno nastupale u povodu praznika, odravanja konferencija i u dmgim prilikama. Na benkovakom kotam povremeno je davala svoje priredbe i Okmna kultumo-umjetnika ekipa iz Zadra.
Sav ovaj rad na narodnom prosvjeivanju i kultumom uzdizanju imao je zadatak da podie borbeni duh i doprinosi jedinstvu naroda ovoga kraja. Rad kola i kulturno-prosvjetna djelatnost u narodu za vrijeme NOB-e pridonijeli su brem oslobaanju zemlje, a na ovim tekovinama nastavlja se prosvjetna djelatnost u razdoblju obnove i izgradnje nae zemlje. Socijalistika stremljenja na podmju odgoja, obrazovanja i
nastave, kao i kulturno-prosvjetno uzdizanje narodnih slojeva za vrijeme NOB-e dalje
e se razvijati i teorijski uopavati u socijalistikoj izgradnji nakon oslobodenja zemlje.
U radu osnovnih kola i na realiziranju kultumo-prosvjetnog rada u benkovakom kotam na kraju kolske 1944/45. godine djelovali su sljedei uitelji:

Prezime i ime

Zvanje

Opaske

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.

Mileva Bili
Marija Bjelanovi
Ana Gnjatovi
Ksenija Miovi
ore Lonar
Nevenka Grubni
Duan Ivanievi
imica Veri
Dmitar Graovac
Boo Marinovi
imeZrili
Anteai
ime Gapar
Marko Vojvodi
ivkoubrilo
Duan ubrilo
Lucija Lazarevi
Milan Veri
Petar upi

struni
struni
struni
privr.
svet.
privr.
privr.
struni *
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
stru.
stru.
privr.

Benkovac
Benkovac
Benkovac
Benkovac
Benkovac
Bukovi
Bukovi
Bukovi
Brgud
Bruka Gomja
Bruka Gomja
Bruka Donja
Ceranje Gomje
Ceranje Gomje
Ceranje Donje
Ceranje Donje
Jagodnja Gomja
Jagodnja Gomja
Jagodnja Gomja

20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.

Nikola Kuet
Mate Vulelija
iro Dubroja
Jovo Stankovi
Stevo Vojvodi
Vujo Suboti
Vasilj Sari
Marko Vitas
Emanuel Orovi
Ivan Bljaji
piro Dlaka
Branko erina

privr.
struni
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.

Jagodnja Donja
Korlat
Korlat
Kula Atlagi
Kula Atlagi
Kakma
Kolarina
Kolarina
Kolovac
Lepuri
Liane Tinjske
Lisii

vodi analfab. te.


Predl. pod br. 200
od 15. V radi od V 45.

287

Prezime i ime
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.

uro Sekuljica
MateOzakovi
Sreko erina
RatkaJoni
NikolaZeli'
JakovJoki
Ivan irjak
Stanko Dobre
Jerko Tuta
Vjekoslav Toki
Mate akarun
Jure Ivandi
Karmela Kati
Drago Opsenica
Boko Vruini
Anka andi
Velimir Krklje
Drago ari
Ilija Drek
Gojko Munjes
Vinko Knez
Ljubomir Glomuz
Milica Kneevi

Zvanje

Mjesto
slubovanja

Opaske

privr.
privr.
privr.
stru.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
stru.
privr.
privr.
stru.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
stru.
privr.

Miranje
Nadin
Podgrae
Podlug
Popovii I
Popovii II
Popovii III
Perui
Polaa Istona
Polaa Istona
Polaa Zapadna
Pristeg
Ratevi
Ratevi
Ratevi
Tinj
Vrana
Zapuane
Zapuane
Zagrad
opot
opot
Benkovac

Djeji dom

Prema prednjem spisku uitelja na benkovakom kotaru na dan kada je zavrio


drugi svjetski rat (9. V 1945) ukupno je radilo 54, od toga 11 strunih i 43 pomona uitelja, a jedna pomona uiteljica je radila u Djejem domu za djecu palih boraca u toku NOB-e. Benkovaki kotar na kraju drugog svjetskog rata obuhvaao je podruje koje odgovara dananjem podruju SO Benkovac. Ukupno je djelovalo 34 osnovne kole
i jedan Djeji dom.
Pomoni uitelji bili su omladinci s ponekim razredom srednje kole, a veina su
zavrili samo osnovnu kolu. Rad ovih omladinaca u osnovnim kolama mogao se provoditi samo uz izdanu pom o strunih uitelja koji su redovito s njima svakog tjedna
odravali sastanke na kojima su zajedniki rasporedivali nastavno gradivo i dogovarali
se kako obraivati gradivo iz pojedinih nastavnih predmeta. Jedan dio pomonih uitelja, nakon to je obnovljen rad Uiteljske kole u Zadru (29. XI. 1945), bio je upuen
na daljnje kolovanje, pa je za uenike bez nie srednje kole organizirano pripremno
A odjeljenje, a nakon pripremnog odjeljenja nastavljali su kolovanje u Uiteljskoj
koli u Zadru. Mnogi bivi privremeni uitelji, nakon to su zavrili kolovanje u Zadru, vratili su se na svoja radna mjesta i nastavili s radom kao struni uitelji.

S u m m ary
S C H O O L IN G IN THE R E G IO N O F B E N K O V A C
The arrival o f the French to Dalmatia in 1805 brought about changes including the way o f life, schooling, and education in general. The Frenchs founded ten
secondary schools and three Iycees in several cities and towns. During the second Austrian rule in Dalmatia the whole educational system stagnated and the authorities did
not take the trouble to im prove it.
The elementary school o f Benkovac started working in 1860; eight years later (in
1868) was founded the School D istrict o f Benkovac which also com prised the municipalities o f Obrovac and Kistanje. 1871/72 the num ber o f schools increased to four.
Between the two world wars there were 45 elem entary schools em ploying 70 teachers,
i. e. one school on 1,329 inhabitants.
During the fascist occupation the Italians enforced teaching in Italian.
Throughout the whole N ational Liberation War (1941-1945) Partisans managed
to out various educational program s and to elementary schools on free
territories.
A fter the flnal liberation, the region o f Benkovac experienced a genuine renaissance in all aspects, particularly in schooling and education. Besides the elementary
schools, it now boasts a high school (Ivo Lola Ribar) which enables students to fo r various occupations.

1 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

289

'

II
.

1 .1

NIKOLA VUKAS

VLADIMIR ARDALI O PRIVATNOM PRAVU U BUKOVICI

Saetak
Na primjeru znamenitih zapisa Vladimira Ardalia (1857-1920) iz prolog
stoljea, autor raspravlja o privatnom pravu u Bukovici.

ovjek moe i treba da nade izvjesne norme u privatnom i


javnom ivotu premda je Ijudski razum nemoan u traenju istine i
pravde
(francuski filozor Miohei Montaigne)
U vod
Poznato je da se ljudi u drutvu ne ponaaju sasvim slobodno niti po nekim svojim individualnim svojstvima i htijenjima. Oni se, naime, u meusobnim odnosima ponaaju polazei od svijesti o nunosti zajednikog ivota i meusobnoj ovisnosti. Dakle, ponaaju se svjesno. Medutim, ta njihova svjesna ponaanja s vremenom su regulirana izvjesnim drutvenim pravilima ili normama o ponaanju ljudi. To znai da se
ovjek u izvjesnim drutvenim situacijama, a prije svega u odnosu prema drugim lanovima drutva, ne moe ponaati onako kako bi on htio, ve se mora ponaati onako
kako to drutvo, svojim pravilima ili normama, od njega zahtijeva. Drutvena norma
je, dakle, pravilo o ponaanju ljudi u drutvu, koje postavlja samo drutvo, koje je upueno na volju i svijest ovjeka. Po tome se ono i razlikuje od prirodnog zakona.1 Norme koje primjenjuje drava nazivaju se pravom i to su norme koje pojavom drave ine
i najvaniji dio drutvenih normi. Zbog toga, upravo, drava i drutvene norme koje
ona primjenjuje imaju vrlo veliku ulogu u drutvu. Te norme koje primjenjuje drava
nazivaju se upravo pravom. Pravom se nazivaju esto i norme koje ne primjenjuje
drava, pa i one koje primjenjuje neorganizirano drutvo. Najea definicija prava
glasi: Pravo je skup drutvenih normi koje su sankcionisane dravnim aparatom prinude i koje slue za odravanje onog naina proizvodnje koji je u interesu vladajue
klase.1
1 Dr. Luki, Radomir, Uvod u pravo, Bgd. 1968.
' Ibid.
291

privatnog prava Kako je ovdje rije o prikazu privatnog prava, i to u odreenom vremenu i prostoru, kao to ga je pribiljeio Vladimir Ardali, nuno je dati
kratki osvrt na pojam privatnog prava openito. Naime, smatra se jedan od najvie
raspravljanih i jo uvijek nerijeenih problema pravne nauke jeste problem podjele cjelokupnog prava na tzv. javno i privatno pravo.1 Svakako treba konstatirati da je privatno pravo vezano za razvoj privatne svojine i da je interes tog prava osiguranje privatnog vlasnitva. to se vie to pravo ograniava dravnom regulativom, utoliko vie
slabi to oravo i umjesto njega dolazi javno pravo kao regulator odreenih drutvenih, a
posebno vlasnikih odnosa. Znamo i to da podjela javnog i privatnog prava datira jo
iz Rimskog Carstva. Meutim, imajui u vidu marksistiko shvaanje, takva podjela
ponekad nije prihvatljiva. To iz razloga to se pomou prava i pravnih propisa ostvaruje odreeni klasni interes, pa svi propisi tite interes drave odnosno vladajue klase, te
sve njene norme ine jedinstveni sistem prava, bez potrebe da se dijele na javno i privatno pravo.
N o, imajui u vidu da je ovdje rije o pravu koje je kao takvo egzistiralo, nuno
je napomenuti da se u grupu privatnog prava uvrtava graansko, porodino i radno
pravo, trgovako (koje je odgovaralo sadanjem privrednom pravu, obuhvatajui takoer i saobraajno pravo) i meunarodno privatno pravo.4
Tako prema osnovnoj podjeli klasinog buroaskog prava, u pravnom sistemu
postoje dvije osnovne grane prava: privatno i javno. Takvu podjelu, istakli smo ve,
poznavalo je i rimsko pravo, a ona je data u uvenoj Ulpijanovoj definiciji: Javno je
pravo ono koje se tie drave, privatno ono koje se tie koristi pojedinih graana.
Iako smo ve istakli da ima shvaanja o nepostojanju potrebe, naroito u marksistikoj teoriji, na podjelu prava na grane javnog i privatnog, postoje i mnogi teoretiari koji smatraju da i kod nas jo uvijek postoji podjela prava na privatno i javno. Tako se u Pravnom leksikonu ( izdanje - Savremena administracija, Bgd. 1970) kae
da tu podjelu uslovljava okolnost to kod nas jo uvijek postoji roba, robna proizvodnja i robni promet, pa je, prema tome, glavna grana prava i dalje dobrim dijelom imovinsko pravo. Tom se istovremeno dodaje, ako se i prihvati takvo shvaanje, da se mora priznati postojanje veoma brojnih oblasti prava koje ne spadaju ni u jednu ni u drugu granu, tanije reeno, ine prelazne oblike meu njima. Navodi se da su takve, npr.
razne grane saobraajnog prava, razni devizni propisi, dio privrednog prava koje govori o subjektima privrednog prava i njihovom poloaju, radno pravo, pravo socijalnog
osiguranja, itd. Smatra se da je to naroito sluaj u onim granama prava u kojima dolazi do izraaja samoupravljanje kao novi nain regulisanja drutvenih odnosa. Stoji i
konstatacija da i pored prelaznih i novih pravnih oblika u naem sistemu jo uvijek postoje oblasti u kojima privatno i javno pravo dolaze do izraaja u vlasnikom obliku.
No, bez obzira na naprijed navedeno, nesporno je da podjela pravnog sistema
na privatno i javno pravo potie od rimskog pravnika Ulipijana (Domititus, Ulpiianus). On je na slijedei nain definisao tu podjelu: javno pravo je ono koje se odnosi
na poloaj rimske drave, a privatno koje se odnosi na interese pojedinca, jer su neke
stvari korisne za dravu, a neke za pojedince.5

1 Ibid.
4 Oleg M an di, Sistem iinterpretacija prava - Narodne novine, Zgb. 1971.
5 Enciklopedija imovinskog prava i prava udruenog rada, tom drugi, strana 1194, Nov.
izd. kua Slubeni list SFRJ, Bgd. 1978.
292

Nuno je bilo uvono rei makar sasvim fragramentamo o pojmu prava, a posebno privatnog prava, kako bi prikaz privatnog prava u Bukovici pribiljeenog po
Vladimiru Ardaliu bio blii i razumljiviji.6
Vladimir Ardali. Roen je u evrskama, Knin (9. 12. 1857 - 25. 2. 1920). Prikupljao je i biljeio narodni ivot i obiaje Bukovice. Posebno je zabiljeio narodne
pripovijetke, opisao obitelj u Bukovici, godinje obiaje i privatno pravo u Bukovici.
Pojam Bukovice. Bukovica, kraki kraj u sjevemoj Dalmaciji izmeu Velebita,
Ravnih kotara na jugu, rijeke Krke na istoku i Novigradskog, odnosno Karinskog mora na zapadu.7 Kasnija definicija u odnosu na ovakvo poimanje i podjelu prostora sjeverne Dalmacije neto je drugaija. Jedna od tih definicija glasi: Bukovica je manja
geografska cjelina unutar dalmatinske makroregije i nalazi se svojim istonim dijelom
u ibenskoj a zapadnim u zadarskoj regiji.8
Sam Vladimir Ardali je na sljedei nain definirao Bukovicu, pa on za nju kae:
Bukovica se prostire i zavaa dio sjeverne Dalmacije: Obrovako nemalo opina sva,
benkovaka to tako, kistanjska opina sva je, to se zove Bukovica; selo evrske spada
pod Bukovicu, koje je opine skradinske, i koje je na meu Ravnije Kotara, oklen su
junaci bili kao: Jankovi Stojan, Smiljani Ilija, Moivun Vuk i jo dmgije dosta ima,
od koije se pjesme uz gusle pjevaju. U Bukovici su ajduci bivali te i od nji pjesama puno i puno ima, kao to su: arambae ajduke bili Draa i Kutlaa. Kutlaa je ubijo devet Jovana, devet svoi imenjaka, za koga je guveran 50 iljada onda u zgolnije cvancika potroijo, dok ga je iva uvatijo; od koga ima velika pjesma, to slepci o godovije
uz gusle pjevaju po krmama, e ima zvanica (gostiju).9
Vladimir Ardali je u pogledu geografskog prostiranja Bukovice dao, kao to se
ona i danas definie, skoro identino i naunim odnosno dananjim odreenjima Bukovice. Meutim, on je Bukovicu u svojem zapisu odredio i definirao za ono vrijeme i
sa dmtveno-ekonomskog i sociolokog aspekta karakteristinog upravo za Bukovicu.
On u istom zapisu govori i o narodu Bukovice, pa mu ponajprije opisuje ud. On kae:
U Bukovici, koja se prostire od Krke pa do Karinskog mora, narod je jedan, koi je
pun vraara i vraarica. Vila niko nije zaboravio: i dan dananji da ij opaaju, kau, i
uju pjevati. A ba sav narod i vilinski. U vrijeme proljea, e se god popne, uje pastirsko dozivanje ovaca i pjevanje na svake krajeve. Ma svirale svire, urlikae urlikaju, da se razlijeu brda i doline; diple jesu i po gotovu. A tice opeu svake okreu, da se
ne moe od milka sluati. I u zimno doba narod je veseo pasui svoje blago. Povr svega, to je vlast svoj Bukovici oduzela omje i ima je na umi sporad bivije ajduka, isto
zimi, kad se izae na brda, uje se prasak puaka i lebid viladi lovake za zecovma, i
e jedan dmgom dovikuju. Ugaju i endari poplaiti kadgod te lovce. Lov nije zabranjen u zimno doba, ali oni oe da puke odnesu onom, ko nema doputu je nositi. Da
druga ij po kru dugo gonaju. Lani se vrai ogre dogodijo u Vodica (Bodulije) nedaleko od nas: Dva brata bila u lovu, a dendari se zatisnu za nima, te ala da ij gonjaju po
pustinji. Najkanje endaru se dodjalo, pa kad je vidijo, da Bodo ne da puke svoje,
neg to vie bjei, - a on zapali u u. Brat toga, kad je vidijo, da mu je brat pao i kotrlja
se u krvi, a on ne budi len, zapali u istog endara, koga na mjestu odma ubije. Srea,
da nije imao puke dvocjeve, i ono ga bi u onom zom dm gog ubijo. Vodala se pravda i
vodala, urati oproste ovog, to je endara ubijo, i tako Boduli ostae junaci. A kamoli
Bukovani u prve zemane i nevi ajduci! Kogod je uo, da je Bodo ubijo endara, svaki
veli: E, junae, ova kela mu mka! Bukovianac na, ako i ne mora biti vie ajduk, jer

Zbomik za narodni ivot i obiaje junih Slavena, knjiga XV, svezak 2, Zaereb 1910.
Enc. Jug, Leksikografski zavod FNRJ, 1956.
* Geografija SRH, knj. 6, Zagreb 1974.
Zbomik za narodniivot i obiaje junih Slavena, svezak IV I. polovina. U Zagrebu 1899.
293

ne> ilo vjere, ali mu je drago nositi ajduko odijelo: neka imaju na umu, da je i on
od onug korjena potekao. Jo, kom je aa, oli ed bijo ajduk, on se s tijem dii i uznosi, pa se jo uzdie rei u esovom pregonanu: N i mom starijemu nije svak oda ni
brmba ispod nosa, pa nee ni m eni.10
Analizirajui opis udi Bukovana i smjetajui njegovu ud u dananje vrijeme
bilo bi interesantno istraiti koliko se ona izmijenila. No, to svakako nije predmet ovoga rada. Moe se, meutim, sa sigurnou i dosta smjelo tvrditi da je skoro nestalo
onog kolorita, kolorita Bukovice vilama, vraarima i vraaricama, da su nestale i svirke, urlikanje, te pisak dipli i pogotovu. Za poneto od toga je i teta, a poneto se od
toga moe jo i danas doivjeti na tradicionalnim sajmovima, posebno u Benkovcu.
Neki od predmeta karakteristinih za ivot u Bukovici, posebno onaj to je razlijegao
brda i doline, mogu se i danas pribaviti kao suveniri: svirale, diple i drugo. No, vie se
kao nekada, ne uje ni pastirsko dozivanje ovaca i pjevanje na svake krajeve, kako
je to lijepo zabiljeio Vladimir Ardali. Dosta je toga zaboravljeno, ubrzo naputeno,
te vrlo malo od toga sauvano, iako su u tom smislu vrijedna nastojanja muzejskih i
drugih ustanova i kulurnih i drugih poslenika u mjestima Bukovice, da poneto od toga sauvaju i zabiljee.
Ono to se tie prava, a posebno onog kako ga je shvaao Bukovanin - ovjek
iz Bukovice, ini se ostalo je jo uvijek u njemu kao neto to je obiaj, bez obzira na
promjene i postojanje pozitivnog prava za odreene odnose. Stoga bi, svakako, bilo interesantno istraiti sudsku i drugu praksu u podruju Bukovice, te vidjeti odnos javnog
prava i prava kojeg se dralo u Bukovici.
Vladimir Ardali je u pogledu privatnog prava pod pojmom stvari obradio selo,
a u okviru toga posebno pitanje panjaka (panjake), pojavu prisvajanja opinskog
zemljita (panjaka), sjeu drva, susjedska prava posebno mee, zgrade, dranje ubriva te stvari uope."
Selo. Za pojam sela Ardali kae: Na kraj, kao i ostala sva sela u Bukovici,
imadu zajedniki imetak u samom kuvinu, t.j. svaki u svom odlomku zajedniki posjeduju panjake, zajedniki im je i gaj, koji uva zakleti lugar, da se u njem ne moe sjei, nego od godine do godine pred Boi. Onda po doputenju starije vlasti, kotarskog
poglavarstva, sijeku drva na hrpe, da ni jednog nee dopasti ona hrpa ili tiva, koji je
sjekao, jer koliko ima u selu dima, t.j. obitelji, onoliko valja nasjei hrpa, da budu po
prilici jednake, ne u nekoj deblja a u nekoj tanja drva. Upravlja sjeom nadlugar, koji
dode od poglavarstva, a kad nije toga, onda lugar. Nadlugaru pokupe porez, ko sjee
drva, za njegovu pristojbu i put to je doao. Obiaj i davati mu jesti, a to se zna, ko donese ia i pia, tome doknadi drvijem, mukti niko ne da. Kad se drva nasijeku razom zemlje i budu tive sve gotove, onda uine se buletinii: na svakom stoji zapisano
njegov broj, pa ime i bezime; ti se buletinii smotaju kao olda te metnu u kapu kojeg
selanca, kojom mora treskati, da se mijeaju. Kapitan (seoski glavar i starjeina), nadlugar i lugar pa i ronde idu od hrpe do hrpe te vadei kapitan buletini iz kape mee na
hrpu. Kad se protije, lugar oli koji drugi podvikne: Ovo je toga i toga. Nadalje biljei
da lugar ima paziti, da poslije dijeljenja ne bi ko jo sjekao, t.j. prisjecao te na svoju
hrpu primetao, kao to toga imade, da bi i panje povadili pa sebi metnuli; im to lugar
spazi, odmah mu otme sikiru oli to, poslije ga tui, da krivac bude osuen na globu i
prun. Panji se ne smiju nikad vaditi, pa ni u svojoj ogredi, jer zakon ne da iskorjenjivati gore, ali naalost najdrae je svakome panj kui donijeti, jer dri vatru, a najskoli
kad se prosui. Uga koja hrpa pretei, onda s tijem namiruju one, koje su se manje i-

,0 Ibid.
" Zbomik za narodni ivot i obiaje junih Slavena, knjiga XV; svezak 2, u Zagrebu 1910.
294

nile. Obiaj je, da lugar ne prima drijeba (buletinia), nego sebi izabere od hrpa jednu
koju hoe, a tako isto i kapitan.
Panjaci. U pogledu panjaka Ardali kae: Panjake sva sela imadu, koja zajedno pasu, a da nijesu ograeni. Imaju u zajednici seljani, koji su ivlji (bogatiji), i livada (sjenokoa), to su u stare zemane pokupovali od demanije (drave). Doklen je ije, pobiljeeno je kamenima poput mile od neklen do neklen, da se znade, kad ponu
kositi. Onda svi u malo dana svre; dok je sijeno nepokupljeno oli sadjeveno u slogove, ne smiju goveda pasti, nego svak po svome. Kad se digne sijeno i oiste se livade,
onda samo mogu pasti svoje blago gospodari tijeh livada.
Nadalje prema zapisu Ardalia: Seljani za panjake ta pasu blago, plaaju opini travarinu, koja je kako gdje: vol je 10 novia, ovca 5 i koza (sad je koza i 10), magare i paripe 10, krme 10, pa sve ti da stoje u avliji kao to i stoje, a opina baka
opet plaa dravi na sve prostorije.
Prisvajanje opinskog zem ljita.11 Opisujui odnos seljaka u Bukovici prema opinskom zemljitu, a to je ono to mi danas zovemo openarodnom imovinom ili drutvenim vlasnitvom, Ardali biljei:
Seljani rade svaki, da bi to vie sebi prisvojio opinskog zemljita (panjaka).
Neki su tako pohvatali, kojevie im valja nego ono zakonito, na to plaaju danak i to
im je oeva starina. To sve prisvajaju i grabe oni, koji mogu i koji su dobri na itku i
dosta ih je u kui; siromaak u to ne postupa, niti moe, niti smije kao ti. Bogatiji na
itku seoskijem glavarima su u ljubavi te kad to zakvaaju, ovi zaepe oko, ako li ih i
tue dotinoj opini, da su ugrabili, onda krivci tru naelniku, prigiblju se i mole i tako im i ostane. Kad opini posve tube dodijaju u ime toga, onda ini im pravdu, na licu mjesta izvodi sudbenu komisiju, neki se opiru i zapravdavaju, da je to jo njegov
djed oli aa odavno uivao, da je bio njegov uvijek pribranak. Sad zakoni su rastegljivi kao latik, ugaju s tijem obranama i sa krivim svjedocima seljaci jo dobiti opinu,
da ona plati jo i potroke pamike.
Koliko je to postala uobfajena pojava da nije grijota dravi zanijeti, to je tako u pogledu zauzea opinskog (dmtvenog) i danas jo uvijek uobiajeno. Jo su uvijek esta i aktuelna samovlasna zauzea opinskog (danas drutvenog) zemljita, a po
nekim podacima samo u opini Benkovac, koja je jedna od opina s dijelom Bukovice,
ima 2.785 ha uzurpiranog zemljita to su ga zauzela 3.223 posjednika, a taj broj je daleko vei raunajui one poslije 6. 4. 1941. godine, jer se ovaj podatak odnosi na one
posjednike koji su to zaposjeli do tog datuma.11
Susjedi i medai. Kada Adrali pie o susjedskim i meakim odnosima, onda
biljei da: U prva zemana bile su vamilije velike (po 40 do 80 eljadi); tu je bilo i dosta kua. Zidati je bilo slobodno istoku i zapadu, u bum i jug, ne bi im nitko smetao,
kud okretali da okretali vodu i lastavicu. Take zadruge kad bi se nakopitile, morali bi
se dijeliti, kao i ele rojiti. Ove zadmgare pri dijelu dopale bi kue okrenute kako mu
da mu. Zidove od avlija zidali bi zajedno, ali bi svaki rada, da je taki zid to vii, da ne
vidi niko nikoga, to u svojoj avliji rabota. Po toj uliji poslije diobe iso zidali bi svak
sebi zgradu na svom dijelu; nije se gledalo niti se znalo za zakon kao danas, da ne moe otvoriti balkuna oli bage od dima na stranu konije, oli da voda curi na njegov dijel;
to su gradski i gospodski zakoni, koji su nedavno seljaci prisvojili.

11
Ardoli u svojim zapisima objavljenim u Zbomiku za narodni ivot i obiaje junih Slavena, knjiga XV, svezak 2, u fusnoti na strani 257. kae: Narod dri, da nije grijota crkvi zanijeti,
dravi, krmaru i enskoj ne platiti, jer kau, da crkvi i dravi svak daje; krmar da i on drugome
zanosi i u raunu pripriva; enskoj kad se ne plati, da nee tetovat.

Ima ih, da su u dogovoru, kad se ziu kue, da jedan drugom plati, ako e pustiti
ga nasloniti na njegov zid da nasloni svoju kuu. Ima ih, da mu ne dadu zidom, to ga
eli dignuti, da mu odnosi vidik, to ga je dosad uivao, zato se najvie paraboe. Na
jednu vodu rijetke su kue da se zidu, da ne smeta koniji. Po selije, kao kod nas, nijesu tako zbijene kue jedna na drugoj, pa da se svato zamjera i staje na put pri gradnji,
jer ne bi elio niko nikome za depet probijati vrata ali balkune na njegovu ariju ili
bandu, svak eli imati svoju kuicu, svoju slobodicu, da mu niko ne gleda od konija,
to u njoj radi.
ubrovi. U pogledu dubrova Ardali biljei da su svi seljaci svoje ubrove drali povrh svojih zemalja, kako bi ih odatle mogli lake raznositi prilikom gnjojidbe zemIje. Jedno vrijeme, kako on kae otprije, ubrovi su se drali gdje bi to tko htio, ali da
su vlasti putem endara to pitanje kontrolirali obilazei ih, pa su nareivali njihovo
uklanjanje, sporadi zdravlja. Tko ne bi uklonio, to bi uklonili putem drugog na troak
takvog domaina.
Zgrade. Ardali kae da zgrade kod dobrijeh komija nisu tako tvrdo zagraene,
te da iznutra je imao svak svoja vrata, ali da su unutra zidovi maleni, te da je preko
njih mogao svak prelaziti, kao to ih prelaze ene, djeca, osim blaga. To je, dok su u
ljubavi; a kad se zavade, onda ala da se ziu zidovi za vrh oeka, da ne moe niko nikoga vidjeti, ni jedan drugome narui dati. Ko hoe sam zid ozie, onda zove se njegov
uvijek zid; ako li ga zajedno oziu, onda je komunski. Ali to je rijetko, da na zajednikom mjestu bude jedan gospodar od zida. Ima ih, da su i od vrata avlijskih vie njih u
partu, jer na njih jedna ulaze i izlaze, kao i u gradovije da na jedan portun vie vamilija
prolazak imadu od bir-zemana. Ako ne e ko da sam sebe zagradi, a blago mu tetu poini gospodar toga, po pukom sudu, nije kriv. Kau, da pusto mlijeko i make lou.
Doklen je gospodar obavezat uvati svoje blago, dotlen je i onaj duan zagraditi svoju
muku, to seljaci reku svojem malu (itku). A ima ih, da za depet ne e da zagrade sebe bilo u polju, bilo kod kue; ree: uvaj ti svoje blago od moje tete, a ne da ti ga je
uvam. Kako svak svoga poljara ima, onda iz koje stare mrnje i osvete zapovjedi mu,
da ini tubu i mee tete, koliko je gospodara volja.
M ede. U pogledu meda Ardali je to za Bukovicu ovako opisao:
Ako ima prostranijeh polja; ako je vrletno i kalovito, to je kroz svu dulinu izmeu jednog gospodara i drugog nabacato greda, izgleda kao gunja ili dizga, da se lako raspoznaje, doklen je to ije. Gdje nema vrleti ni kala, geno su zemlje debelice,
ondje na vie mjesta izmeu jednijeh i drugijeh imadu starinske mee, a to su ledine
ravne, po kojima trave ima. Mee su tako iroke bile, da se mogao lijes s njime prognati, tj. plug su est volova. Sad je nestalo takijeh mea, potee se gdjekoja, ali su uske,
da jedva oek moe s njima proi. Kako je svijet poganstvom podijelio se zapalo ih po
malo zemlje, sporadi ega malo pomalo take se mee, ko je bezobrazniji, razorali. Ali
take su mee iroke, najvie ispod kua, da s njima vie obitelji idu, pa ako im je zajednika od starina bila, te jedan drugom stari njevi popustili po brazdu zemlje, da bude
mea na mjesto puta oli kolovoza, onda ne smije niko u nju ticati, jer bude svane i
pravde, - pravo prelaska mora da se ima, jo ako se s jednim putom vavijek ilo. - Na
ostale naine poznaje se zemljama meda, udarena biljekama od greda, koje budu podugake i otesane slogom. Komu nije drago tue zemlje ni dlake zahvaati plugom, a
svoju uva kao oko u glavi, on zabije kamen jedan u vrh podvornice poduboko u zemlju, da ga lako ne moe premjestiti, drugi na srijedi, a trei na dnu. Ipak mea meau
uga isto plugom zahvatiti zemlje, kaomo nije kamen. Ardali je nadalje zabiljeio da
je esto bivalo, a toga i danas u pogledu razloga za sporove ima dosta, da je po nekima
drago tuu zemlju preorati. Kad bi u takvim sluajevima dolo do svade odnosno spo14 Izvjetaj Javnog pravobranilatva opine Benkovac za 1985. god.
296

ra onda kae da bi se krivac branio sljedeim rijeima: Ja ti zemlju nijesam ponio uza
se, ostala je na mjestu, gdje je i bila.
Stvari uope. Ardali biljei da se: Meu nepokretne (negibue) stvari broje
(se) kao: kue, tale, pojate, mlini, kukuruzane, zemlje sve oranice, vinogradi, ogrede i
panjaci; a meu pokretne zapadaju voli, konji, sitno blago, pokustvo, ito, svakojaka
roba od nonje, sudovi vinski, bave, kauni, kovezi, svi poljski alati i zanatlijski. Nigda seljaci nijesu znali dati taka imena, da ih nije sud postavio i ostale vlasti. Seljaci
ukupno broje sav itak svoj oli tui, to ima da vrijedi, ne razdjeljujui nita.
Svaki, kau, ko je sretan, da moe doi do tako zvane nepokretne stvari, jer kau,
da se bolje roditi bez nosa nego bez sree, a to je : da trevi koja svojbina umrijeti pa mu
zadnjem asu trevi ostaviti (podvukao N. V.).
Ardali biljei i kako se moglo brzo i lako obogatiti, pa tako kae: Kad se ko
oeni iz bogate kue, pa mu ena donese dotu u zemlji, blagu i robi, tako se najvie dode do pokretna i nepokretna. Dodue, bilo je i onih koji to steknu radei i to najamnim radom, pa kae da: ... ih ima, da idu po najmovijeh za vie godina, pa kad im se
nabila novaca, onda nakupuju zemalja i zavru blaga. Neki trgovinom u prve zemane
doli bi do bogatstva takoga. Neki od kue bi se odvrgli na rad u svijet, pa kad bi koju
gustu uhvatili, onda slali bi kui, da prvom prigodom kupe mu komad zemlje.
Interesantno je to kae o tome kako su hajduci uzvraali svojim jatacima, odnosno, kako on kae, prijateljima. Tako je on zabiljeio da: Kau, dok su ajduci u
prve zemane bili, pa koga bi drali za prijatelja te kad bi gdje kasu orobili, prijatelju bi
novce na ostavu dali, a on s njima barataj kao i svojima, kupuj u one zemane cijene
zemlje i vole. Mnogo bi ih se moglo nabrojati, to su sad (tad) gazde i trgovci veliki, koje su ajduci u prve zemane potpomogli, jer kau, da je prije vie vrijedilo imati forinta
100, nego sad (tad kad Ardali pie) hiljadu.
U pogledu nepotenog naina bogaenja Ardali kae: Ima nekijeh, da su sa
lupetinom doli do imanja od prvijeh zemana, jer pamte ih ljudi, kad nijesu imali nigdje nita, a kroz malo vremena ii o.bogatiti, upada u o i; jer ima ih, da kasno lijeu, a
rano ustaju, radei i tedei, pa niti idu natrag ni naprijed; a nekijeh bilo je, da bi sve
radili po volje, malo i nimalo, pa obogati, zato odmah im seljaci uine meu sobom
raun, da s radom nije obogatio, ako nije to iz debande dolo.
Posebno istie da bi bilo: M uno ko da ide obogatiti s naenim novcima, jer niko ih nije iao gubiti, a jo manje ostaviti gdje. Nego (da) kau, da kamo su bili oni gradovi porueni starinski iznenada oli za no, da bi tu moralo biti sila zatrpana novca, a
koji grad od zadule vremena osvajat, a ne bi se dao osvojiti, otalen da je novac sav iznesen i to kuda poslat. Oli bili stari ljudi oli sadanji novi, svaki je novce uvao i do
due ih drao; a neki vele, da je onda via potreba od novaca bila nego sada, jer je bio
samo kovati novac, da druka bi mjedene porebruivali i pozlaivali; od potrebe se to
ilo raditi, a ne od sile.
Ardali, nadalje, u svojim zapisima kae: U prve zemane ko je bio kaderan,
svaki je taj sebi prisvojio, to je htio od nepokretnijeh dobara. U vrijeme republike
mletake bilo je junaka kao: Jankovi Stojan, Smiljani Ilija i drugi i drugi; ovi su duda mletakoga vjerno sluili i odbijali Turke od Ravnih Kotara. U ime toga ovi, osim
to bi im dud davao ravna polja, zelene livade, kavalijerstva itd., da bi oni i sami hvatali i birali plodnijeh zemalja, gdje bi ih bila volja, te bi davali i svojijem mlaijem drugovima junacima. Kako nije ovoliko bilo naseljena naroda, koliko sade, bijae puste
zemlje na sve etiri strane. I sad se nosi ime od onih zemalja, to su ih stari vojujui uz
Jankovia Stojana dobili. Kao je ovaj onda imao mo, zalazio bi u Bosnu, u Liku i bavu, donio bi onamo svakovrsnu marvu, da pasu travu i da na to me probave po neko
vrijeme svake godine, tono se ree; javiti blago na planinu. Od ono doba to pravo i do
dana dananjega Dalmatinci uzdravaju. A tako je isto dopustio Lianima, tj. graniarima, da svoja stada gone na zimnicu u Zelenu goru, blie Vrane kod Radainovaca
297

opine benkovake. Liani su svoje blago otprije doganjali na zimnicu, a niko im ne


krati ni sad, ali su oni povrgli to svoje pravo te sad vie i ne dogone odavno. Ali Dalmatinci ne e da se toga okane, nego kad koji moe, goni svoje stado u puno njih, u Liku i Bosnu na ljetovane, kamo ima u izobilu trave, vode i hladovina. Liani i Bosanci
vavijek rade, da istisnu ove iz svojijeh dobara, ali ne mogu. Bilo je za to i pravdanja,
svadnje i svata, ali sve uzalud, a bit e im i vavijek uzalud. Kad se od starine to zakvaa, muno se sad istjera iz ruku.
Ve smo naprijed neto rekli o prisvajanju opinskog zemljita, pa to moe dobro da ilustrira opis Ardalia u pogledu stjecanja nepokretnih stvari, pa on o tome kae: U prve se zemane nijesu kupovale nepokretne stvari, nego uzori zemlje, kamo ti se
smili, koliko hoe, ogredu izaberi usred gaja pa zazii, doklen te je volja. Osim toga
okolo svojijeh kua nadaleko ne bi dali sjei goru, a da bi dopustili pasti blaga.
bi se taj poloaj nazvao njihov pribranak. Malo pomalo taj pribranak bi oni jednom
svega mal pomal obzidali, pa pue li kom to u repu, njegovo i boije. Za pravo kazati,
toga i takoga i sad se potee. Najprije nasred kra podgovoreni mlai uine u suvozid
komadi gredice, u koju to posiju. Vidi to drugi, pa uini i on tako. Vide opet ostali;
kad je, vele, taj i taj mogao, ne raste kamen na glavi ni nam i; uhvatit emo le i mi, pa
kud pue, pue. Ako niko nikoga ne tui, tako im i ostane, pa od te male gredice usred
kra raire ogradu veliku te pretvore je u oranicu i vinograd. Njekijem vie to vrijedi,
to su ugrabili, nego oinstvo, koje su ga naslijedili.
I
za vrijeme ivota Ardalia i prije, odnosno u vrijeme koje on biljei, i u Bukovici je bilo gradnje bez odobrenja, odnosno onog to mi danas nazivamo bespravnom izgradnjom.
Tako Ardali biljei:
Ima ih, da od stra zakona za no oziu kui i pokriju, te osvanu u njoj goreom
vatrom. to pripovijedaju, da su vile u prvanje zemane za no kuu ozidale, tako je
ba kod njekijeh sada seljaka u ove zemane, ine raun da idu po zakonu pitati
mjesto za kuu zidati, zbor seoski dati oli ne dati, pa poslije vijee, pa zemaljski odbor
itd., koje bi ilo nadugo, osim velika troka, a onako bribolje uzeo poloaj sam na
brzu ruku ozidao za no, te nikom nita. Istina, da bude i za taki postupak od konija
oli od seoskog kapitana tube na opinu, koja povede pravdu, bude na licu mjesta sudbena komisija, i opina krivcu naloi, da u 14 dana to sori i ukloni. Ko e uinjenu kuu ii oriti! Izae tome osuda, da osim to da ima soriti, ima platiti i parbene trokove.
Otee ovaj vavijek, kad najkasnije vidi, da se ne moe oteti, plati sav potroak, a kua
stoji prazna, ne e je niko da ori. Onda opet udri moli opinu, da mu se pusti to i ono, i
tako mu ostane ni tamo ni amo. Najkasnije na kue takove izade od vlasti porezne mjera pa mu je izmjeri, i eto ti gospodaru do godine na kuarinu danka. Poreznoj vlasti
nije stalo, to je on iao ugrabiti opinsko zemljite pa kuu ozidao, nego ija je, da je.
inovnik je li vidio, da je nova, zapie mu je u rabo svoj, a to isto voli i onaj, ija je, i
jo se tome veseli, ne boji se onda, da e mu ko vie stajati na put. Poslije mu se na kuu stavi broj redni, kao to imadu svaka svoj ostale seoske kue.
Postupanje s naenim stvarima. U pogledu izgubljenih stvari Ardali je zabiljeio sljedee: Izgubljene stvari ako ko po sluaju nae, rijetko se idu vraati, jer oni,
ko nae, kae: N e bijae gubiti; ja nijesam ukrao, nego naao. Zakon je, da se ima, to
se nae, dati na opinu, a ona poslije oglasi, ko je izgubio. Tako ima zakon dati dara
onom e deseti dio vrijednosti; ini raun onaj, ko je naao; ta e mu deseti dijel, kad
moe sve? Kao od robe esove, a najskoli stare, da ko nae, ako je od koga dobra prijatelja, bi se povratila, a novce ne b i; a da bi se koja roba nala esova, s kim je u zavadni oli ga ima za to na zubu, tako bila stara, bila nova, lako mu se vraa, nego ako
se ne moe kamo prebaciti u koje drugo selo, onda s njom e u jamu. Ko je tako nae,
veli: Ovako bi on i od moje uradio, kad bi je trevio nai, pa tele za tele, ako i nije areno.

298

Kad trevi njih u drutvu vie ii, pa jedan ispred njih to nae, odmah reku: svi
smo nali, jer idemo u drutvu. Isti taj da to po sluaju izgubi, onda mu reku: sam si izgubio, oli: ti si izgubio, i daju mu dosta krivice, jer htjeli bi ono, to je bio naao, da ga
bude podijelio s drutvom.
Postupanje s naenim pelama. Kada bi pele otile i negdje se zaustavile, tada
se prema Ardalievom biljeenju postupalo na sljedei nain: ele da ko nae, nosi
ih sebi, pa bile one naaste na makar ijem zemljitu oli na stablu. Obiljeja na njih, da
ih je naao, niko ne ostavlja, nego ode kui po sud oli luburu, te kad doe vee, strpa
ih pa s njima kui. Vie njih, na ijoj se zemlji nau, reku, da su njegove se rojile i tu
uhvatile se. ele su naberiatnije one, koje se ukradu ili gdje nau; zato rada bi svak
makar kako prisvojiti ih sebi. Kad njih vie u drutvu ima, pa vide ele, da idu kuda, te
kad svi zauzmu se ustaviti ih, onda bivaju u komunu, oli jedan drugom doplati, to ih
procijene, elama se zna, to vrijede. A kome se ne da u njima, onda naroito ide ih
kamo ukrasti oli kradene kupiti, koje se iz bliza ne kradu, jer se moe doznati.
Lov. Interesantno je pitanje shvaanja i postupanje u pogledu lova, a bilo je krivolova koji naalost nije ni danas iskorijenjen i dosta je est. Tako u pogledu lova Ardali je zapisao: U lov se paao svak u prve zemane, a sad ne moe, nego ko ima doputenje. Puno bi njih rada sa duom i tijelom da smiju lov loviti, ali vlast ne da. N o ko
zna shvatiti iz puke, sam taj dopust uzme, ie u svaka doba u lov krijui, da eljan zeevine nije nikad; a onaj, ko dopust imade, ne smije i boji se ii u svaka doba, da ne izgubi dopust. Po gornjoj Bukovici izumili su letue namjesto iz puke tui pod plou
hvatati, a zecove u gvoa i icu, - pa njima mesa eto, da puka i ne puca. Potreba ovjeka ui na svato; ni vrag nije mudriji od nje. Kau, da su gospoda zakon za lov stavila, jer misle, da e tako doekati sav lov njih do zime. Istina, da ne bi ni teaci u svaka
doba lov lovili krijui, da je prije potamaniti divlje make i lisice, nego ove zvijeri vie
se metili divljai nego teaci. Ove zvijeri, kad se ne mogu doimati zecova i jarebica,
onda zaiaze u sela pa odnose kokoke; pa teaci kau: Kad mi zec doe ruka, te ako
ga ja neu sebi, oe lisica, i zimi gospoda lacmani, pa mi volimo sebi nego njima. Vele,
da je zemlja Gospodnja i sve to je na njoj, koje je ljudima stvorio za njihovu uporabu,
a izmeu ljudi da nijesu sami lacmani, nego i seljaci. Davno su rekli nai stari: ij je
gaj, onoga su i zeevi. I u zabranjeno doba isto bi lacmani lova vrajali, da im ga je po
koni spremiti. Kao i oni, to zabranjuju duvan kontrobanat prodavati, a isto ga pue.
Vladimir Ardali je u pogledu privatnog prava u Bukovici mnogo toga zabiljeio, a to ovdje nismo niti mogli niti imali namjeru sve prenijeti, jer nam to i nije bila
namjera. Zato ostaje, ne samo da se jo o tome moe i treba pisati, ono to bi vrijedilo
da se istrai i uporedi, a to je kako se i koliko izvrila transformacija takvog privatnog
prava u svijesti i shvatanju takvog uobiajenog prava u Bukovici, uprkos postojanju
tzv. pozitivnog prava.

S u m m a ry
VLADIM IR A R D A L I O N THE PRIVATE R IG H T IN BU KO VICA
The author discusses the problem o f private rights in Bukovica, and bases his
ivork on Vladimir A rdalis (1857-1920) valuable notes on the sam e subject.
299

-I

DUAN PLENA

BENKOVAKI KOTAR IZMEU DVA SVJETSKA RATA

Saetak
Benkovaki k o ta r p o d talijanskom okupacijom (1918 - 1921). R avnikotari
i Bukovica prikljueni su juna 1921. Kraljevini SHS. Benkovaki kotar kao upravno-administrativna regionalna jedinica (srez) u n o vo j dravi. Stvaranje, razvitak i globalno djelovanje gradanskih (buroaskih) politikih partija izm edu dva
svjetska rata na benkovakom kotaru. Kriza gradanskog drutva i njegovog politikog institucionalizma s posebnim osvrtom na pojave ekskluzivnog nacionalizma i medunacionalne sukobe. Materijalna osnovica benkovakog kotara; poljoprivreda, vinogradarstvo, voarstvo, stoarstvo, obrtna privreda i financijski
kapital. Struktura stanovnitva u odnosu na vrste zanimanja, klasne i staleke karakteristike drutva u benkovakom kotaru. Nerazvijenost financijskog kapitala i
n jegov utjecaj na gospodarska kretanja. Primaliteti drutvene nadgradnje: pism enost stanovnitva, prosvjeta, kultum a djelatnost, zdravstveno zbrinjavanje i
socijalna skrb. D rutveno-ekonom ske i politike proturjenosti, s posebnim osvrtom na ivotn i standard. Povijesno naslijede i drutvena svijest. Usporeni razvitak radnike klase, njen drutveni i ekonom ski poloaj. Zaeci revolucionam odemokratskog, sindikalnog i kom unistikog pokreta; m jesto i uloga naprednih
grupacija (i pojedinaca) u razvitku naprednog revolucionam o-dem okratskog
(komunistikog) pokreta. O pe karakteristike (sinteza) materijalne osnovice, gradanskog politikog institucionalizma, drutvene nadgradnje, naprednog radnikog i agram og pokreta na sveukupna politika, ekonomska i drutvena kretanja
u benkovakom kotaru.

Jesen 1918. donosi smiraj etverogodinjeg krvoprolia, agoniju Habsburkog


Carstva i uurbanost nacionalnih graansko-politikih struktura jugoslovenskih zemalja kao stoljetnih bekih provincija da u mir koji e dokrajiti rat, (zakorae) ujedinjeni, nezavisni i slobodni.1 Dalmacija je, uznemirena otvorenim pretenzijama Rima na

1
Ferdo ii, Dokumenta o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919
Zagreb 1920, str. 165-167.
301

istone obale Jadranskog mora, strepnjom doekivala nesigumo primirje,2 pa je ve 2.


studenog 1918. formirala Zemaljsku vladu1 koja je istog dana pozvala opine da za
nedjelju 10. t. m. sazovu opinska vijea, a gdje ih nema opinske odbore i glasanjem
priznaju Narodno vijee Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu kao vrhovnu, a Zemaljsku dalmatinsku vladu i uprave Narodnih organizacija kao nadlene vlasti.4
Dalmatinske opinske uprave su tijekom novembra 1918. plebiscitamo podrale
zagrebako Narodno vijee SHS i svoju pokrajinsku vladu, dajui im na taj nain, prerogative novih dravnih tijela, ovlaenih da u ime naroda djeluju u pravcu oduzimanja politikih agendi Austro-Ugarskoj Monarhiji na predstojeim mirovnim konferencijama. Opinske uprave benkovakog kotara bile su meu prvima koje su djelovale u
tom pravcu. Tako su u benkovakoj, smiljikoj, obrovakoj, novigradskoj i kistanjskoj
opini od 26. oktobra do 12. novembra ukinuti dotadanji lokalni organi austrijske uprave i formirani opinski Odbori narodnog vijea.5 Uporedo sa konstituiranjem i putem javnih deklaracija pmene bezrezervne podrke vijeu u Zagrebu i zemaljskoj pokrajinskoj vladi, opinski odbori narodnih vijea i tek formirane naomane gmpe
naroda, nazvane Narodna garda, preuzeli su cjelokupnu brigu o javnom redu, privrednim, prosvjetnim, zdravstvenim, upravnim i opim poslovima u Bukovici i Ravnim kotarima.4
Opinski odbori narodnog vijea birani su, po mogunostima, na osnivakim skuptinama predstavnika svih sela javnim glasanjem.7 Razumije se, pojedina
sela na opinskim osnivakim skuptinama zastupali su svi lanovi Odbora narodnog vijea,* a sela u kojima pomenutih odbora nije bilo predstavljali su njihovi ugledniji ljudi (seoski kapetani, sveenici, uitelji, trgovci, imuniji posjednici, lugari i
cijenjeni majstori). Takoer, bila je prisutna i tendencija da se opinski odbori preko svojih zastupnikih delegacija poveu s kotarskom upravom (skuptinom) i preko ove s pokrajinskom vladom. Medutim, daljni proces izgradnje opinskih samouprava u benkovakom kotam prekinut je djelovanjem meunarodnih faktora.
Oktobra 1917. Sindije Sonino (Sonnino), rimski ministar vanjskih poslova, izjavio je da
Italija na Jadranu mora obezbijediti takove uslove kakvi su neophodni za njenu egzistenciju i legitimnu bezbjednost (Dragoljub iv o jin o v i , Amerika, Italija ipostanak Jugoslavije, Beograd 1970, str. 33). Ove javno deklarisane imperijalistike pretenzije Italije posebno su uznemirile
sjevernu Dalmaciju, gdje je zapoeo snaan proces politike polarizacije narodnih masa u prav;u
borbe za nacionalno oslobodenje: Teko da ima koji graanin trgovac, sveenik ili ugledni uomain od Zrmanje do Krke i od Velebita do Jadranskog mora koji bi mimo gledao kako Talijani
zaposjedaju i u ropstvo predvode ove nae krajeve. - pie dr Uro Desnica 11. maja 1918. dubrovakom knjievniku Marku Caru. (Arhiv Srpske akademije nauka, fond Boka Desnice, fascikla
16, list 23. Dalje; ASAN, 16/23).
1
Dalmatinski glasnik, I, br. 1, Split 9. novembra 1918. U prvu dalmatinsku Zemaljsku vladu izabrani su: dr Ivo Krstelj - predsjednik, dr Josip Smodlaka i dr Vjekoslav karica - lanovi
vlade. Zemaljska vlada je imenovala resorske povjerenike: dr Ivo Krstelj - vojniko pitanje, dr
Josip Smodlaka - unutranji poslovi, dr Vjekoslav karica - financije, dr Uro Desnica pravosue, Jerko Makiedo - narodno zdravlje, Milau Marui - saobraaj, dr Gajo Bulat-javni radovi,
Pavle Grisogono - socijalna skrb i imun Roko - trgovina.
4 Isto
Novo doba, br. 149, Split 5. novembra 1918. itd.
Glavni problem u organizaciji privrednog ivota predstavljale su velike oskudice novanih sredstava (gotovine). Zato su opinska vijea pristupila obnovi ranijih novanih zavoda. Opinska tedionica u Obrovcu sa 386.584,25 kruna tednih uloga obnovljena je 3. oktobra 1918.
(Novo doba; br. 116. od 3. oktobra 1918).
7 Seoski odbori narodnog vijea formirani su u egaru (6. novembra), Posedarju (9. novembra), Novigradu (11. novembra), Atlagi - Kuli, Kolovcu, Zemuniku, Polai i Erveniku.
* Novo doba, br. 143. od 30. oktobra 1918.; Novo doba, br. 149 od 5. novembra, Novo doba, br. 153 od 9. novembra, Novo doba, br. 158 od 14. novembra, itd.
Predsjednik Zemaljske vlade dr Ivan Krstelj je 11. novembra 1918. informirao opinske
uprave u Dalmaciji da e uskoro trebati hitno raditi na konstituiranju kotarskih vijea, a moe
biti i pokrajinske skuptine... (Arhiv Jugoslavije, fond Svetozara Pribievia, neregistrirano. Dalje: AJ; neregistrirano).
302

Na osnovu Londonskog pakta (1915) i ugovora o primirju s Austro-Ugarskom


(3. novembra 1918) Italija je dobila pravo da u ime saveznika i Sjedinjenih Amerikih Drava okupira sjevemu Dalmaciju, ostrva sjevemog i srednjeg Jadrana (sem Braa i olte).10 Poto je stekla medunarodni legalitet na tue posjede11 Italija je do 9.
januara 1919. zaposjela sjevemu Dalmaciju, ukljuujui tu i benkovaki kotar.11 Okupaciju benkovakog kotara pratile su, s jedne strane represivne mjere," a s druge strane otpor naroda i njegova angaovana borba za prikljuenje Bukovice i Ravnih kotara
novostvorenoj dravi - Kraljevini SHS.14
Poetak kraja talijanske okupacije Ravnih kotara i Bukovice donio je Rapalski
ugovor, zakljuen nou 12/13. novembra 1920. izmeu Italije i Kraljevine SHS.15 Italija je Rapalskim ugovorom, pored Istre, Cresa, Loinja, Lastova i Palagrue dobila i Zadar s njegovom najuom okolicom,10 dok je ostala okupirana dalmatinska podruja
imala napustiti. Nain i kalendar evakuacije rimskih okupacionih trupa utvren je sporazumom potpisanim 7. marta 1921. u Splitu i na sjednici Mjeovite talijansko-jugoslavenske komisije za razgranienje odranoj 20. travnja 1921. u Trogiru.11 Talijanske
tmpe su postepeno naputale svoje gamizone u sjeverodalmatinskoj Zagon, pa su jedi-

10 Dr Bogdan Krizm an, Vanjska politika jugoslavenske drave 1918-1941, Zagreb 1975,
str. 29.
11 Vojislav M. Jovan ovi, Rapallski ugovor 12. novembra 1920. Zbomik dokumenata,
Zagreb 1950.
' 11 Benkovaki kotar zaposjele su slijedee talijanske jedinice: 6" eta (Compagnia) 2. bataIjona 16. regimente brigade Savona u Kistanjama i evrskama. U Erveniku Presidio Militare s isturenim odjeljenjem pjeadije (2 Bateglione 16 Regimento Fanteria). U obrovcu i Benkovcu tab
brigade Savona i Komande mjesta (Comando Brigata Savona, Presido Militare Obrovaco e Benkovaz), zatim 3. bataljon brigade Savona (3 Bateglione Brigata Savone) u Benkovcu. a 135 baterija 36. regimente artiljerije (135 batteria Compagnia 36 Reggimente Artigleria) u egaru. pored
operativnih, na podruju kotara Benkovac nalazile su se i pomone talijanske vojne jedinice, jedinice za vezu, transport, financijska straa i etiri andarmerijska voda. (Historijski arhiv Zad .r;
Spisi vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke, sveska 2, 12, 88 i 95).
13 Prvih dana okupacije talijanske vojne vlasti su uhapsile; u Kistanjama: Duan Vitez uitelj, pop Dobrota, Nikola Oluji i Lukijan Kozlica - kaluer. U Benkovcu: Erak, Drago Plazovi, Aleksandar Miovi - sudac i Simo Modri. U Obrovcu: Boko Desnica, Jovo Mikuli i pop Niko Novakovi. Na due vremenske kazne osueni su kaluer Lukijan Kozlica i Aleksanaar Miovi, koji je 26. septembra 1919. umro u talijanskom zatvoru. (Sovo doba, II, br. 74 od
31. marta 1919, Novo doba, II, br. 77 od 9. aprila, Novo doba, br. 161 od 24. jula i HAZ, spisi Vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke, 3 do 65). O prisilnoj talijanizaciji Bukovice zadarski Narodni list je pisao: Kistanjske ulice i trg okrteni su po velegradskim nazivima kao u
sred Italije. Glavna ulica nazvana je Vis Bari ma glavni trg Piazza Taranto (Narodni list, br.
2 od 29. aprila 1920, Zadar).
14 Borba naroda Ravnih kotara i Bukovice protiv talijanske okupacije poprimila je razne
oblike, od pasivnog otpora, bojkota i trajkova od svestranih politikih (djelomino i oruanih)
akcija. Zbog odjeka u svjetskoj javnosti, posebnu panju zasluuje odaziv naroda Kninske krajine, Ravnih kotara i Bukovice pozivu predstavnika opina Dalmacija, okupljenih 17. januara u
Splitu. Tom prilikom 86.732 itelja kninskog i benkovakog kotara stavilo je svoj potpis na Apel
naroda sjeveme Dalmacije u kojem se bezuslovno trai od vlada Antante da odredbama parikog i Rapalskog ugovora zagarantiraju narodu ovog slobodni ivot s ostalom braom u
kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Dragan iv o jin o v i , Tajni referendum na okupiranoj
Dalmaciji 1919. i njegov politiki znaaj, Zadarska revija, 4, Zadar 1967).
11 Vidi biljeku 10.
14 Pored grada Zadra Italiji je pripala njegova najua okolica: ... porezne opine (odlomke) Arbanasi (Borgo Erizzo), Cmo (Cemo), Bokanjac (Boccagnazzo) i dio porezne opine (odlomak) Diklo utvrdena linijom koja dolazi od mora oko 700 metara jugoistono od sela Diklo, ide u
pravoj liniji prema sjeveroistoku do kote 66 (Gri)...! (Slubene novine, br. 1141/a od 27. juna
1921).
17 Novo doba, IV, br. 65 od 25. marta 1921. U Mjeovitoj komisiji delegaciju Kraljevine
SHS predvodio je general Milivojevi, a talijansku general Anfos (Anfoss).
303

nice 26. puka Kraljevine SHS 5. travnja ule u Kistanje, a sutradan i u Obrovac.18 Ravne kotare (2. zona) talijanske trupe napustile su dva mjeseca kasnije, pa su vojne snage
Kraljevine SH S 9. juna ule u Benkovac.19 Osloboenjem Benkovca zavrena je talijanska okupacija Ravnih kotara i Bukovice koja je trajala dvije godine, etiri mjeseca i 14
dana.
1. Benkovaki kotar - administrativno podruje jugoslavenskog reima
Vladajua dalmatinska koalicija nije bila suvie mnogo zainteresirana za politiku polarizaciju gradanskog drutva u Ravnim kotarima i Bukovici. Zato e, neposredno po evakuaciji talijanskih snaga, u benkovakom kotaru biti uspostavljeni organi
vlasti Kraljevine SHS bez osobitog uvaavanja graanskih politikih struktura. O tom
opiniom pu biiqu e vodila je rauna i beogradska vlada kada je svojim ukazom obnovila
kotarsko nadletvo i Antu Dapevia postavila za poglavara kotara Benkovac.20 U isto
vrijeme obnovljeno je lokalno pravosude i postavljeni suci ime Para u Kistanjama i
Ivan Jasprica u Obrovcu.21 S obzirom da u trenutku osloboenja Ravnih kotara i Bukovice nisu postojali uvjeti za obnovu opinskih vijea putem izbora, Pokrajinska vlada
za Dalmaciju imenovala je opinske upravitelje: Nikolu Jankovia - Kistanje, Milana
Milkovia - Benkovac i Marka Anzulia - Obrovac.22
Neposredno poslije imenovanja opinskih upravitelja, dogradnja regionalnog
administrativno-upravnog aparata vlasti nastavljena je u duhu centralistikog uredenja
zemlje, proklamovanog Vidovdanskim ustavom.25 Tako je na osnovu Zakona o oblasnoj24 i sreskoj upravi, donesena 26. aprila 1922. godine, optine dravne teritorije
Kraljevine SH S biveg zadarskog kotara ule su u sastav Sreza Benkovac2*. Benkovaka kotarska samouprava sastojala se od sreske uprave, odnosno skuptine i sreskog odbora.20 Vijenici za sresku upravu (skuptinu) birani su neposredno i javno po
kljuu tako da je na svakih 1.500 stanovnika biran jedan vijenik. Mandat kotarske izb o m e skuptine trajao je dvije godine, a njena redovna zasjedanja odravala su se dva
puta godinje. Redovne kotarske skuptine (sjednice) mogle su da traju najvie 15, a
vanredne 5 dana. to se tie sreskog odbora, on je imao ingerencije izvrnog organa
vlasti kotarske skuptine.2
Obrazovanjem kotarskih (sreskih) skuptina, ograniena je samoupravna nadlenost opinskih vijea, na taj nain to je sreski odbor preuzeo kontrolu nad politikim
(graanske stranke, partije, oficijelne i neoficijelne politike grupe) i sindikalnim institucionalizm om , brigu nad javnim redom i poslije donoenja Zakona o zatiti drave (1.
11
Teake novine, glasilo Teakog vijea puke stranke u Splitu, III, br 17 od 9. juna
1921. Datum ulaska trupa SHS u Benkovac je sporan, tako da se u tadanjoj tampi navode tri datuma - 6, 9. i 10. lipnja 1921.
Isto
20 Teaka sloga, III, br. 8. od 24. aprila 1921.
21 Isto
22 Isto
" Vidovdanskim ustavom, donesenim 28. juna 1921, ozakonjeno je monarhistiko i centralistiko ureenje i osigurana hegemonija velikosrpske buroazije u Kraljevini SHS.
24 Regent Aleksandar Karaorevi je, djelujui u duhu Vidovdanskog ustava, kolovoza
1921. donio ukaz o preimenovanju dotadanje Pokrajinske vlade u Pokrajinsku upravu za Dalmaciju sa dr Stjepanom Miletom kao namjesnikom (Bogdan R adica, Novi Split, Split 1931, str.
29).
Novo doba; V, br. 102 od 5. maja 1922.
2* Novo doba; V, br. 160 od 18. jula 1922.
21 Isto. Splitsku upravnu oblast sainjavali sukotarevi:benkovaki,imotski, kninski, sinjski, splitski, ibenski, braki, prekobiogradski i otok Krk.Ostalopodruje Dalmacije pripadalo je
Upravnoi oblasti Dubrovnik.
304

avgusta 1921) i slubu javne bezbjednosti. Postepeno, kotarska uprava Benkovac je


napustila mnoge prerogative samoupravnosti i izrasla u resorski regionalni aparat vlasti ministarstva unutranjih djela.
Opinska vijea (uprave) razvijala su se i naredne tri godine kao odreene samoupravne asocijacije benkovakog kotara. tavie, Zakonom o izborima u opinskim zastupnitvima u Dalmaciji, donesenom koncem jula 1922, definitivno je ukinuta austrijska izborna kurija i zagarantirano ope izborno pravo svakom mukarcu koji je navrio
24 godine ivota i na opinskom ataru boravi barem godinu dana,19 Opinski vijenici su birani neposredno, a glasanje se obavljalo krabicom ili kuglicom,10 Izabrana
opinska vijea su, na svojoj prvoj skuptini, birala naelnika i predsjednika. U odnosu
na austrougarsku izbomu geometriju nova proirena biraka prava i glasaki mehanizam predstavljali su kvalitativnu demokratizaciju lokalne samouprave iskazane i tijekom 1923. kada su birana kistanjska, obrovaka, benkovaka i stankovaka opinska
vijea i Kotarska skuptina Benkovac.11
Administrativno-upravna struktura vlasti u benkovakom kotaru ostae nepromijenjena sve do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. Ukidanje pokrajinske uprave i formiranje splitske upske oblasti 24. juna 1924. godine, konstituiranje Oblasne
skuptine opinskih vijea Dalmacije (predsjednik Mio Novakovi - naelnik benkovake opine) 23. februara 1927, uspostava Primorske banovine 9. oktobra 1929. ili
Banske ispostave Banovine Hrvatske 1939. godine, umjesto progresivan, imale su
degresivan utjecaj na organizacionu strukturu i na magisterijum vlasti opinskih uprava benkovakog kotara. Postepeno, opinske uprave gube specifina lokalna samoupravna obiljeja i postaju obine karike u lancu centralistiko-monarhistikog uredenja
zemlje, pa e i njihovo djelovanje postati bezoblino, uglavnom izvan saznanja o svojoj
materijalnoj (ekonomskoj i socijalnoj) uslovljenosti. Jednom rijeju, ta je vlast izrasla u
dio transmisijskog mehanizma potpuno birokratiziranog i u funkciji iskljuive zatite
hegemonistikih interesa vladajue buroazije.
2. Materijalna osnova i drutveno-ekonom ski odnosi
Odreene teritorijalne promjene kotara Benkovac nakon Rapalskog ugovora utjecale su na veliinu podrunih granica regionalne uprave, a samim tim i na povrinu

Zakon o zatiti drave bio je u prvom redu uperen protiv komunista, odnosno KPJ.
Slubene novine br. 143, Split, 1. avgusta 1922.
10 Broj lanova za opinska vijea biran je po kljuu: opine sa 1.000 stanovnika 7 vijenika i 7 zamjenika, do 2.000 stanovnika 11 vijenika i 11 zamjenika, od 2.000 do 5.000 stanovnika
17 vijenika i 17 zamjenika, od 5.000 do 10.000 stanovnika 25 vijenika i 25 zamjenika, od 10.000
do 20.000 stanovnika 37 vijenika i 37 zamjenika i od 30.000 i vie stanovnika 41 vijenika i 41 zamjenika. (Dalmatinski glasnik; IV, br. 57 od 26. jula 1922).
11 Sredinom 1927. Benkovac je pruao slijedeu sliku: 810 stanovnika, potu, telegraf i telefon, opinsko i kotarsko poglavarstvo, kotarski sud, poresku kotarsku oblast, zemaljski katastarski ured, hidrotehniko odjeljenje Glavne inspekcije voda u Splitu, rimokatoliku upu, pravoslavnu parohiju, puku kolu, opinsku tedionicu, I mlin, 8 gostiona i 17 trgovina i bakalnica.
(Naklada Jugoslavenski narod; Dalmatinski shematizam za godinu 1927, Split 1927).
12 Novo doba; V, br. 168 od 24. jula 1924.
Bogdan Radi nd, str. 62. Ljubo Boban; O politikom previranju na selu u Banovini
Hrvatskoj, Istorija XX veka, zbomik radova II, Beograd 1961.
20 - b e n k o v a C k i k r a j

z b o r n ik

305

opinskih i privatnih zemljinih povrina.14 No, bez obzira na administrativno-teritorijalno poveanje kotara, njegova prirodno-geografska struktura ostala je nepromijenjena. Bukovica sa svojom poznatom morfologijom tla (eonski fli i kredni vapnenac),
krljavim umskim pokrivaem, vrtaama, urvinama i krevitim ravnjacima, bila je i ostala nepodesna za poljoprivrednu djelatnost i za kvalitetno (stajsko) stoarstvo. Ravni
kotari, dodue pogodni za razvitak ratarstva, stoarstva, povrtlarstva i voarstva, zbog
naina iskoriavanja prirodnih potencijala i nepovoljnih utjecaja drutveno-ekonomskih faktora, takoer su predstavljali skromnu osnovu za impresivniju poljoprivrednu
proizvodnju.
Prema tome, uprkos nepovoljnim izloenim strukturama, a zbog apsolutnog pomanjkanja izmedu dva svjetska rata bilo kakve industrije, rudarstva ili drugih gospodarskih djelatnosti (sem zanata, obrta i prometa), poljoprivreda i stoarstvo predstavljali su glavnu materijalnu osnovicu benkovakog kotara. to se tie poljoprivrede, i
ako je oranica bilo znatno manje od panjaka, a upotreba agrotehnikih sredstava tek
u zaetku3, ona je podmirivala 82,17 odsto sveukupnih, elementamih materijalnih potreba stanovnitva benkovakog kraja. To ni u kojem sluaju ne znai da su doprinosi
od ratarstva, stoarstva, voarstva i povrtlarstva ozbiljnije prevazilazili potrebe itelja
Ravnih kotara i Bukovice, pa kao viak proizvodnje stizali na trita june Hrvatske.
U ostalom , to potvruje i doprinos u itaricama 1926. koji se kretao od 7 (zobi) do 60
(krumpira) kvintala po jednom hektaru36.
Neto bolje stanje bilo je u vinogradarstvu, posebno u Ravnim kotarima. U benkovakom kotaru bilo je pod vinogradima 2.050 hektara a prinosom od 15.305 bijelog i
33.809 hektolitara crnog vina.37 Vino je bilo glavni trini proizvod i izvor najveeg dijela novanih prihoda poljoprivrednog stanovnitva Ravnih kotara. Pored vinogradarstva, voarstvo i maslinarstvo predstavljali su drugu po vrijednosti proizvodnu granu
poljoprivrede benkovakog kotara.3" Medutim, povrtlarstvo, iako je pokrivalo 1.069
hektara obradive povrine i sa prinosom (prosjek 1923-1926) od preko 9.000 vagona
kupusa, blitve, rajice, crnog i bijelog luka, mrkve, salate, lubenice, dinje, graha, lee,
boba, graka i ostalih batovanskih proizvoda, preteno je sluilo ishrani domaeg
stanovnitva i na trite neto rodnije 1926. godine izneseno je svega 37 odsto cjelokupnog uroda.3

34 Koncem 1910. materijalno-ekonomska osnovica benkovakog kotara prua slijedeu sli. . .


Opina Benkovac: 28.495,30 ha opinske nekretnine i 27.932,70 ha pnvatne svojine sa
2.187 konja, 5.153 goveda, 78.893 lovaa, 4.972 svinje i 12.866 koza.
Opina Kistanje: 20.961 ha opinske nekretnine i 10.757,67 privatne nekretnme sa 3.587
goveda, 663 konja, 39.087 ovaca, 2.561 svinja i 12.807 koza.
Opina Obrovac: 56.776,35 ha opinske nekretnine i 13.166,65 privatne nekretmne sa 955
konja, 5.355 goveda, 44.961 ovaca, 1.768 svinja i 33.451 koza.
(Jerko D o ri; Socijalna struktura Dalmacije, Split 1929, str. 120).
35 Upotreba mineralnih gnojiva u Ravnim kotarima porasla je vie nego trostruko, tako da
je 1913. koriteno svega oko 700 kilograma, a 1926. preko 2.000 kilograma vjetakog dubriva.
(Skarica Marko; nd, str. 23). Pa ipak, primjena agrotehnikih novina prvog desetljea u Kraljevmi
Jugoslaviji, a na podruju benkovakog kotara bila je u poetnoj fazi koja je i suvie dugo trajala. Statistiki izvjetaj o gospodarskim prilikama u Splitskoj upskoj oblasti, Split 1928, str. 31).
3* Doprinos u itaricama 1926. na benkovakom kotaru prua slijedeu sliku: penice - 9,
jema - 10, rai - 8. zobi - 7, kukuruza - 12 i krumpira - 60 kvintala. (Vidi indeks 35).
37 Bogoljub C uri; nd, str. 40-42. Neki ekonomisti period izmeu dva svjetska rata smatraju vrlo povoljnim za razvitak vinogradarstva. No, pored objektivno povoljnih uvjeta vinarstvo
na podruju benkovakog kotara bilo je na jednoj od najniih ljestvica takozvane vinifikacije, tj.
njegovanja posebnih svojstava vina i posebnih sorti loze.
3* Statistiki izvjetaj o gospodarskim priUkama u Splitskoj upskoj oblasti, Split 1928, str.
48.
Isto
ku:

306

Neosporno, poslije prvog svjetskog rata poruju benkovakog kotara stoarstvo je pokazivalo lagani porast kako u krupnoj tako i u sitnoj stoci. Pri tome treba
imati na umu da je stoni fond u ovoj regiji, posebno u Ravnim kotarima, bio iznad jugoslavenskog i dalmatinskog prosjeka.40 Pa ipak, benkovaki odgajiva stoke je i dalje
vie pastir nego stajski stoar. Jer njegovo stoarstvo je prvenstveno vezano za ispae,
pa je livadarstvo bilo od izvanredne vanosti za razvoj ove grane privrede. Livade su siromane i one su od 1922. do 1926. prosjeno davale 24 kvintala sijena po jednom hektaru.41 Umjetnih livada bilo je relativno malo - svega 83 hektara. Upravo zbog toga livade, panjaci, umjetne livade i strnita nisu bila dovoljna za prehranu stoke, pa je
preko ljeta, kao i za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, krupna i sitna stoka, prvenstveno iz istone Bukovice, izgonila se u bosanske planine.42 N o, bez obzira na postojee uvjete i napredak u odgoju i pothranjivanju krupne i sitne stoke, stoarstvo je
podmirivalo oko 38 odsto svih potreba teaka benkovakog kotara.43
Dugo poslije prvog svjetskog rata, poljoprivreda u benkovakom kotaru nosi
obiljeja karakteristina za cijelu Dalmaciju: nesredene drutveno-ekonomske odnose
(postojanje kolonata), agrarnu prenaseljenost, veoma nizak stupanj primjene tehnikih
i drugih agro-inovacija i usitnjenost seoskih gazdinstava. Tako je benkovaki kotar,
pritisnut prije svega agrarnom prenaseljenou, raspolagao sa 4.664 posjeda, ije je
gazdinstvo bilo ispod dva hektara.45
to se tie eksploatacije prirodnih bogatstava benkovakog kotara, prije svega
njegovih nalazita boksita u Erveniku, Jasenicama i Kruevu, a zatim vodenih tokova
rijeke Zrmanje, ona je bila ili u rukama stranog kapitala (H olding Bauxit Trust iz
Ziiricha) ili potpuno nerazvijena, tako da nije imala poseban utjecaj na jaanje materijalne baze ove regije. Znatno pozitivniju ulogu igrala je obrtna privreda, posebno njene
najrazvijenije strukture - zanatstvo, ugostiteljstvo i trgovina.
Struktura i kvantum obrtne privrede pokazivali su vrstu konstatu izmeu prvog
i drugog svjetskog rata, tako da su zanatstvo i trgovina predstavljale i materijalnu i
strukturalnu osnovu ove vrlo prisutne grane gospodarstva. Tako je 1929. registrirano
na podruju benkovakog kotara: 31 obrt prehrane (pekare, mlinice, mljekare, slastiarnice, itd.), 22 zanatske radnje odjevanja i obuvanja (krojai, tkai, opanari i
obuari), 42 kovinarske radionice (limari, kovai, potkovai), 16 drvodjelskih, kori-

40 Jugoslavenski prosjek ovaca 1926. godine na 1.000 stanovnika iznosio je 580, dalmatinski 1.486, a Ravnih kotara 2.500 komada. (Ekonomski institut SR Hrvatske; Problemi privrednog
razvoja sjeveme i srednje Dalmacije i dijela zapadne Bosne, Zagreb 1956, str. 44). Uzgoj svinja nije podmirivao potrebe stanovnitva benkovakog kotara pa su se iste uvozile iz ostalih krajeva
zemlje.
41 Ing. Petar Blakovi, Branko Hirl, i ing. Ante Mihleti Poljoprivreda kotara igrada Zadra, kotara Benkovac, kotara Knin, kotara Dmi, te kotara i grada ibenika (Elaborat Ekonomskog instituta SR Hrvatske, Zagreb 1955, str. 117-126).
41 Isto. Na inicijativu dalmatinske vlade 1881. i 1884. rijeeno je pitanje ispae dalmatinske
stoke u Bosni putem sporazuma. Meutim, zbog sve veeg pustoenja dalmatinske stoke po bosanskim panjacima (pogotovo koza), uprava Bosne i Hercegovine je jo u prolom stoljeu uvela
odreena ogranienja kako u pogledu vremena ispae, tako i u pogledu vrsta stoke, pa je konjima, magarcima, kozama i svinjama paa bila zabranjena. (Ekonomski institut SR Hrvatske; nd,
str 43-44). Ova ogranienja ostala su na snazi i u vrijeme Kraljevine SHS, pa su na ispau u Bosansku krajinu Bukovani izvodili najee ovce i goveda.
4J Ekonomski institut SR Hrvatske nd, str. 42.
44 Stanko O ani Poljoprivredniproblemi Dalmacije, Beograd 1927, str. 50.
4 Statistiki godinjak Kraljevine Jugoslavije za 1932, 1933., 1934., 1935., 1936., 1937. i
1938, Beograd 1933-1939. No, uprkos veoma usitnjenosti posjeda, voarstvo u Ravnim kotarima
za tadanje prilike bilo je veoma razvijeno, na to ukazuje slijedei: kvantitet i struktura voarstva
u benkovakom kotaru (1931): smokava - 29.583, bajama - 43.101, vianja - 34.012 (zajedno s
trenjama), kajsija - 5.872, oraha - 2.126, jabuka - 41.016, ljiva - 1912, kruaka - 6.111 i kajsija
1.512 stabala.
2o*

307

tarskih i tesarskih zanatskih radnji, 2 fotografske, 6 brijakih i 14 ostalih raznih obrta zanata.4*
Trgovina (specijalizirana, mjeovita, na veliko i malo i seoska) i ugostiteljstvo bili su konstantni privredni faktor benkovakog kotara koji je ispoljavao neprekidan umjerenije rast. Tako je 1923. u Ravnim kotarima i Bukovici registrirano 56 trgovina, 49
gostionica, 8 mesamica, 12 bakalnica, 3 kioska i 6 piljarskih radnji.47 Petnaest godina
kasodnosno 1938. godine, ovaj broj je znatno povean: 171 trgovaka, ugostiteljska i
piljarska obrtna radnja (od ega 24 povremene trgovake tezge).4" Nema sumnje,
usitnjenost i skromne mogunosti obrtne privrede i njena uloga u materijalnoj osnovi benkovakog kotara, prvenstveno se iskazivala u sferama nerazvijenog financijskog
kapitala i kroz ogranienosti zakonitog djelovanja trita (nedovoljni utjecaj na robnu
razmjenu), pa su i njeni ekonomsko-drutveni primaliteti djelovali kao dopunski, a ne
primami gospodarski faktor.
Gradevinski privremeni i stalni javni radovi bili su odreena karika opeg privrednog razvitka Ravnih kotara i Bukovice. Izgradnjom dravnih zgrada (vojnih objekata, vodtjvoda, prometnica, kola, itd.) i javnih objekata privremeno je zapoljavan
viak agrame radne snage, a i sticana je povremena zarada, nuna materijalnom oskudicom iznurenih obitelji Bukovice. Dodue, godinja vrijednost javnih gradevinskih radova bila je promjenjiva i ona je varirala od 910.000 (1924) do 9,456.000 (1940) dinara.
Meutim, u pojedinim periodima (posebno u onim kriznim) oni donose znatna olakanja za u prosjeku od 170 do 320 materijalno najugroenijih obitelji benkovakog kotara.49
Saobraajna privreda, iskljuivo upuena na transport roba (kirijatvo) i putnika
drumskim prometnicama, jedva je podmirivala potrebe benkovake regije, pa kao takva i nije predstavljala neku za ekonomsku-drutvenu osnovu znaajnu privrednu strukturu.10
Protok financijskog kapitala i njegov regulativni utjecaj, uslijed pomanjkanja investicione i kreditne politike (prvenstveno u poljoprivredi i stoarstvu) i podsticajne
snage robno-novanih odnosa djelovali su kao divulzivni privredni korelat na stmkture materijalne osnove benkovake regije. Dodue, ve prvih dana ivota u Kraljevini
SHS obnovljene su Srpska kreditna zadruga u Kistanjama i tedionice u Obrovcu i
Benkovcu*' koje su u to vrijeme raspolagale sa 982.286 dinara gotovine, a u mjenicama
i tekuim raunima preko tri miliona dinara. Meutim, novana masa regionalnih financijskih zavoda podmirivala je potrebe privrede Ravnih kotara i Bukovice sa 47,75
44 Bogoljub uri nd. str. 68. HAS, neregistrirano, Izvjetaj Obrtne komore Split - Tabelarni pregled zanatskog obrta za 1928. godinu. U pomenuti tabelarni pregled nisu uneeni podaci
za koncesione obrte.
4 Izloeni podaci (pokazatelji) prikupljeni su i obraeni na osnovu dokumentalistike artifikacije Historijskog arhiva Split, odnosno sauvanih arhivalija Obrta i Trgovake komore.
4* Isto
49 Bogdan R ad ica; nd, str. 44-45. Slubeniglasnik, zvanini list Splitske upanijske oblasti, /1927, 1/128 i /1929. Slubeniglasnik Primorske banovine; XVII - XXII (do 1939).
Slubeni list Ispostave banke vlasti u Splitu; XXII - XXIV (1940-1941). Novo doba; XXIII, bd.
32. od 8. februara 1940. Novo doba; XXIII, br. 10 od 18. februara 1940; Novo doba br. 42 od 20.
februara 1940., itd.
* Ispostava banske vlasti u Splitu evidentirala je 1940. u benkovakom kotaru tri prevoznika koji obavljaju usluge prevoza od jednog do tri kamiona. (HAS; neregistrirano. Izvjetaj
Trgovakoobrtne komore br. T-IV-28/173 od 3. oktobra 1940). U to vrijeme Benkovac je odravao redovne autobusne linije: Benkovac - Graac, Obrovac - Knin, Benkovac - Kistanje - Knin,
Benkovac - Bribirske mostine - ibenik, Benkovac - Biograd, itd. Prevozna tarifa je bila relativno vrlo visoka, najee 50 para po jednom kilometru.
U Dalmaciji je 1928. bilo 12 samostalnih novia iz zavoda, osnovanih s akcijskim kapitalom pokrajinske (oblasne) privrede. Na toj osnovi formirani su i novani zavodi na podruju
benkovakog kotara.
308

odsto, pa je postojei manjak valjalo nadoknaditi putem transfera i kreditnih aranmana s bankama na irem podruju Dalmacije i Hrvatske. tavie, neposredno poslije dugotrajne poljoprivredne krize (1925-1934), koja je dobila katastrofalne razmjere u jugoslavenskim zemljama, lokalne financijske asocijacije, uslijed asimilacije i eksproprijacije sitnih tedia, izgubile su svoju prvobitnu mo, pa e njihovo uee u
regulaciji i pothranjivanju robno-novanih odnosa u benkovakom kotaru otpasti za
slijedeih 21,50 odsto.
Sveukupne strukture materijalne osnove drutveno-ekonomskih kretanja izmeu
dva svjetska rata na podruju benkovakog kotara bile su nerazvijene i u poetnom,
gotovo elementarnom obliku razvoja. Naturalna, tehnika i drutvena proizvodnja materijalnih dobara nunih za ivot ljudi, s obzirom da se nalazila na veoma niskom stupnju svog razvitka, nije bila u stanju da osigura uvjete ivota svome stanovnitvu i moderan proces modernizacije Ravnih kotara i Bukovice. Zato e stanovnici benkovakog
kotara, prije svega njegovo najsiromanije podruje - Bukovica - tko za po koji put
potraiti razrjeenje ivotnih problema u privremenoj ili trajnoj ekonomskoj emigraciji. Iseljavanje, posebno u prekooceanske zemlje, nastavljeno je istim intenzitetom do
1929. godine kao i pod austrougarskom upravom.54 Ekonomskoj emigraciji meunarodnog karaktera pridruie se redovne sezonske migracije radne snage s benkovakog
kotara unutar privredno razvijenih podruja Jugoslavije.
Problem zaostajanja modernizacije, odnosno normalnog privrednog razvitka,
teko je pogodila urbanizaciju kao drutveni proces u Ravnim kotarima i Bukovici. Do
kog stepena se gospodarska anemija poigrala s benkovakim kotarom, tragino nam
ilustrira sveopa nerazvijena drutvena nadgradnja i nizak stepen ivotnog standarda
izmeu dva svjetska rata. Ti elementi dezagregacije i zaostajanja stvorili su anakronizam s dubokim i dugotrajnim posljedicama.
3. Primaliteti drutvene nadgradnje i standarda
Pratei razvoj materijalne osnove i drutveno-ekonomskih odnosa u koordinaciji
s historijskim procesima nehomogene nacionalne mase feudalno deformirane kmetskom (kolonatskom) teakom bazom, nerazvijenom radnikom klasom i tankim slojem graanskog drutva liena vlastitog socijalnog i politikog profila, olazimo do
pretpostavke da je sveobuhvatna drutvena nadgradnja u benkovakom kotaru izmedu
dva svjetska rata ivjela na nedaama surovo ogranienog siromatva i u sjenci onih
funkcija koje su joj odreivala uznemirena vremena, dominirajua (vladajua) politika potreba i drutveno-institucionalni pragmatizam.
Na takvoj utilitaristiko-pragmatiarskoj platformi zasnivala se i razvijala socijalno-zdravstvena zatita vie kao moralno-edukativna tradicionalistika mitsko-etika
obaveza drutvene zajednice nego kao determinanta politike graanskog (kapitalistikog) drutva.

HAS; fond Pokrajinske uprave za Dalmaciju, neregistrovano. Izvjetaj Vladimira Berse,


vladina savjetnika I klase za financijska pitanja od 8. maja 1923.
Srpska kreditna zadruga u Kistanjima pala je pod stjeaj 25. januara 1929. Posebna komisija u sastavu Lazo Kmeta, Milan Budimir, Ljubomir Lali i Niko Maleevi sprovela je steajni postupak (Slubeni glasnik; br. 45 od 4. juna 1929).
54 Benkovaki kotar je od 1900. do 1910. bio zahvaen intenzivnom meunarodnom (evropskom i meukontinentalnom) emigracijom stanovnitva. U tom periodu je iselilo 2.432 osobe
ili 6,88 odsto cjelokupnog stanovnitva. (Ekonomski institut NR Hrvatske; nd, str. 83). Iseljavanje
je nastavljeno i poslije prvog svjetskog rata, pa je od 1918. do 1920. polo u trajnu meunarodnu
emigraciju 1.516 osoba. Poslije 1929. naglo opada emigracija s benkovakog kotara, to je svakako posljedica poznate ekonomske krize.
309

Neposredno poslije prikljuenja Ravnih kotara i Bukovice Kraljevini SHS,


zdravstvena sluba u benkovakom kotaru podredena je Zdravstvenom odsjeku Pokrajinske uprave za Dalmaciju na ijem se elu nalazi dr ime Ljubii. Neposrednom
djelatnou zdravstvene slube na terenu rukovode odgovarajui opinski uredi iji je
primaran zadatak da osnivaju zdravstvenu preventivu i sanaciono ambulantno lijeenje.56 Opinski zdravstveni uredi su u isto vrijeme i zdravstvene stanice, ogranienog
kapaciteta, skromne strune sluBe i elementarno-primarne terapeutike.57.
Ovaj organizacioni shematizam socijalno-zdravstvene skrbi odgovarao je stvarnim mogunostima zdravstvene slube na terenu, ali ne i potrebama stanovnitva. Naime, od 1922. do 1929. na podruju benkovakog kotara djeluju tri zdravstvene stanice
sa etiri lijenika ope prakse.58 Takova patuljasta zdravstvena sluba pruala je
skromne operativne i preventivne usluge. Zato se na ovom podruju veoma rano javlja
zadruni pokret zdravstvenog osiguranja. Tako je odmah po odlasku Talijana iz
Ravnih kotara osnovana Zdravstvena zadruna stanica u Smiliu, prva u sjevernoj
Dalmaciji i jedna od prvih desetak zdravstvenih zadruga osnovanih u Jugoslaviji. Smilika zadruga s ambulantom i apotekom bila je smjetena u Narodnom domu i poela
je s radom 1924, a prvi zdravstveni lijenik bio je dr Nikola Oljekop. Primjerom Smilia pola su i neka druga sela, pa su sline zadruge (zdravstvene stanice) osnovane u
evrskama i Kistanjama.60
Neposredno pred drugi svjetski rat zdravstvena sluba u benkovakom kotaru je
znatno napredovala. Formirane su tri nove ambulante i dvije zdravstvene zadruge.61 I
broj strunog osoblja se vie nego udvostruio, pa je 1940. godine na benkovakom kotaru radilo 10 lijenika.62
Medutim, broj zdravstvenih ustanova i lijenikih strunjaka (s prosjekom 1 lijenik na 5.979 stanovnika) nije bio u stanju da zadovolji elementarne potrebe Bukovice i Ravnih kotara.63 Ako se pri tome uzme u obzir enormna visina bolesnikih trokova i veoma mali broj onih koji su po socijalnom osiguranju imali pravo na besplatnu lijeniku njegu, lako je zakljuiti da su usluge zdravstvene slube bile nedostupne narodnom puku, pa i onima kojima je ta zatita ivot znaila. A takovih je bilo veoma
mnogo, jer qvaj nesretni kraj - pie dr Vladimir Lebedev - nisu potedile bolesti,
koje su ovdje mnogo tee i bezdunije zbog gladi, siromatva, nepismenosti. Hara tuberkuloza, kojoj pogoduje strahovita malarija. Ljetni prolivi odnose na hiljade male
djece... Ljeti kosi trbuni tifus, a ima i rijetkih bolesti, gotovo nepoznatih u Evropi, to
skorbut, koji iskljuivo nastupa zbog slabe i jednostrane ishrane....64

51 Matej Skarica ; Splitski ehematizam za godinu 1923, Split 1924, str. 29.
54 Jugoslavenski narod informativni neovisni list, br. 8 od marta 1923.
5 Zdravstveni list; III, br. 23 od 16. maja 1925.
5* AJ; fond Ministarstva zdravlja i socijalne politike, neregistrovano. Izvjetaj Zdravstvenog odsjeka Primorske banovine br. IV-1037 od 16. juna 1932.
59 Sevema Dalmacija nekad i sad, Beograd 1939, str. 83.
60 Isto
61 AJ; fond Ministarstva zdravlja i socijalne politike, neregistrovano. Izvjetaj Ispostave
banske uprave Banovine Hrvatske br. 859 od 4. marta 1940. U pomenutom izvjetaju se, pored ostalog, kae: Pretean dio Ijekara u sjeverodalmatinskoj zagori sainjavaju ruski emigranti, koji
su se u ambulantnoj medecini pokazali izvanrednima, ali ne i u nunim viim ambulantnim zahvatima... Ljekari - Rusi postupaju dobro s narodom, a to prije svega donosi njima koristi, jer na
narod lijepu doktorsku rije plaa punom torbom...
" Mladen F rig a n o v i; Socio-demografske osobine i problemi sjeverne Dalmacije u periodu drugog svjetskog rata i neposredno nakon oslobodenja, Institut za historiju radnikog pokreta Dalmacije (dalje: IHRPD), zbornik radova IV, Split 1978, str. 246.
65 Isto.
64 Vladimir dr L eb edev; Zdravstvene prilike, Severna Dalmacija nekad i sad, str. 133.
310

Raspon vrsta raznih, ak endemnih bolesti bio je zaista velik; typhus abdom,
typhus exathem, typhus recunens morbbili, malarija, ersipeless, diphteria et ,
scarlatina, deventenia i druge.45 Stanje zdravlja naroda Ravnih kotara i Bukovice (u
neto manjoj mjeri) bilo je toliko zabrinjavajue da su se pokrajinske vlasti u tri navrata obraale meunarodnim zdravstvenim organizacijama za strunu i materijalnu sanitetsku pomo. Tako je Meunarodna komisija za zdravlje i socijalnu skrb Crvenog
krsta, koja je u proljee 1939. boravila u Ravnim kotarima i Bukovici, utvrdila da je u
11 posjeenih sela konstatirana ekonomska propast 47 domainstava, usljed ega je 69
osoba pomenutih obitelji kronino obolilo, a od toga bez nade za ozdravljenje 21 dijete, 18 ena i 20 mukaraca.67
Anakronizmu zdravstvene slube pridruila se i divulzivna politika vladajueg
reima na planu prosvjete, materijalne i duhovne kulture. Opi kulturni i obrazovni nivo u Ravnim kotarima i Bukovici zaostajao je iza jugoslavenskog prosjeka. Popis stanovnitva 1931. godine utvrduje da u benkovakom kotaru ivi 31,8 (mukaraca 47,48 a
ena 16,7) odsto pismenih.4*
S obzirom da je raspored nepismenih bio neravnomjeran, s najveom koncentracijom u Bukovici, pouzdano se moe tvrditi da su obrovaka i kistanjska opine zauzimale po pismenosti jedno od posljednjih mjesta u Jugoslaviji.85
Na podruju osnovnog obrazovanja (pa i opismenjavanja) iskljuivo su djelovale puke kole, prepotinjene Kotarskom kolskom vijeu Benkovac, sastavljene
od kotarskog naelnika, kolskog nadzomika, naduitelja, dravnog inenjera, kolskog lijenika, suca-staratelja i upravnika mjesne kole.0 Opinske uprave imale su
ograniene ingerencije u odnosu na djelatnost kola na svom ataru. Pravoslavna i katolika crkva, po sopstvenom izboru i volji, delegirali su svoje predstavnike u Kotarsko kolsko vijee i u kolske nastavne kolegiume. Materijalne izdatke osnovnih
kola u Bukovici i Ravnim kotarima pokrivala je pokrajinska uprava (odnosno banska
uprava), koje su u tu svrhu imale posebno organizirano raunovodstvo kolskog odsjeka.1
kolska mrea je u osnovi bila kao i za vrijeme Austo-Ugarske, jer tendencije
razvoja prosvjete bile su ne samo usporene ogranienim materijalnim mogunostima,
pomanjkanjem kolskog prostora72 i nedostatkom nastavnog kadra,7-* ve i zbog neujednaenih zakonskih propisa. Tek neposredno poslije uvodenja obaveznog i jednoobraznog osmogodinjeg (estogodinjeg) kolovanja u Jugoslaviji, odnosno u periodu
1932-1940. prosvjeta je u benkovakom kotam zabiljeila kvantitativni i kvalitativni

5 U periodu od 1922. do 1938. sa podruja benkovakog kotara zatrailo je ljekarsku pomo (zbog gore navedenih bolesti) 4.789 osoba. (Dalmatinski glasnik, 1918-1924. Slubeni glasnik
1924 - 1929. Slubeni glasnik Primorske banovine 1929-1940. Ova slubena glasila dalmatinske
pokrajinske uprave, redovno su donosila podatke o kretanju bolesnika u pojedinim opinama
Prema podacima iz ovih slubenih glasila u Ravnim kotarima je 1922. svaki trei oviek bolovao
od malarije.
AJ; fond Ministarstva zdravlja i socijalne politike, neregistrovano. Apel skuptine zdravstvenih i socijalnih strunjaka i namjetenika Primorske banovine 11. jula 1934. World Health Organization - WHO (Meunarodna zdravstvena organizacija).
7 Wal Street Youmal New York, 24, 1939.
Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931, Beograd1937, knjiga 3, str.
68-73.
Isto
70 Matej karica; nd, str. 30.
71 Cjelokupnom kolskom nastavom na podruju Dalmacije rukovodila je banska uprava
(ispostava) preko Odsjeka za narodnu nastavu (Dalmatinski glasnik IV, br. 5 od 18 ianuara
1922).
'
11 Vidi indeks 70. Zbog nedostatka kolskog prostora osnovna kolauObrovcuobustavila
je rad u proljee 1922 (Novo doba V, br. 30 od 7. februara
1922).
311

blagi porast, tako da je osnovno kolstvo u Ravnim kotarima dostiglo nivo u prosvetnom smislu najnaprednijih pokrajina kao to su Vojvodina i Slavonija.74
Prosvjeivanje narodnih masa izvan osnovnih kola imalo je male razmjere sve
d o polovine etvrtog desetljea kada se javljaju lijevo orijentirani uiteljski i zadruni
pokreti. Uporedo sa zadrugama, po selima Bukovice i Ravnih katara niu obrazovni i
prosvjetni teajevi, tako da je 1938. i 1939. na podruju benkovake, obrovake i kistanjske opine registrirano 26 vinogradarskih, vrtlarskih voarskih i poljoprivrednih,
11 domainskih, 3 pelarska i 14 teajeva ivanja i krojenja.
Meutim, uspjeh vankolskog prosvjeivanja treba primiti oprezno, jer je preko
polovine stanovnitva benkovakog kotara i dalje bilo nepismeno. Ipak, prosvjeta je
usadila duboke korijene u nacionalno bie naroda ne samo svojim univerzalnim djelovanjem, ve i utjecajem na klasno raslojavanje drutva (naputanje sela, promjena naina ivota i zanimanja, itd.) i na politiku polarizaciju narodnih masa: N a alost, naa prosvetiteljska politika potkopava ne samo tradicionalni moral, postojanost porodic e i ugled crkve, nego i veru u pravednost i stabilnost naeg dravnog poredka - pisao je naelnik Sreza Benkovac 3. novembra 1939. godine.6
Kulturna djelatnost, ako izuzmemo promjene koje su nastale u privrednoj izgradnji, drutvu i ljudskom miljenju, bila je u osnovnim duhovnim rezultatima teko
prepoznatljiva.7 ivot kulturnih arhainih i zaostalih provincija Bukovice i Ravnih
kotara zasnivao se iskljuivo na amaterskoj osnovi, prvenstveno preko kultumo-prosvjetnih drutava (Sveti Sava u Kistanjama, iril i Metodije u Obrovcu, Sava
Bjelanovi u evrskama, Velebit u Benkovcu, itd.) koja su okupljala preko 300 lanova.,s Aktivnost ovih drutava je razliita; od jedne do est priredbi godinje, najee
recitarskog, dramskog (skeevi) i folklornog karaktera.
Izmedu dva svjetska rata u Ravnim kotarima (ee) i Bukovici (ponekad) gostovala su kulturno-prosvjetna drutva iz cijele Jugoslavije. Na alost, gostovanja ovih
drutava su ponekad bila u znaku pretjerane nacionalistike buke, patrijarhalne i
historijske mitologije.79
7) Na podruju benkovakog kotara 1928. djeluju osnovne kole sa 3 i vie odjeljenja u
Obrovcu, Benkovcu, Kistanjama i Stankovcima, a sa dva odjeljenja u Kruevu, Novigradu, Pridrazi, Posedarju, Smiliu, Zemuniku i Vrani. kole s jednim odjeljenjme radile su u Bjelini, Bilianima, Brgudu, Dobropoljcima, Golubiu, Krupi, Erveniku, Islamu Grkom, Ivoevcima, Jasenicama, Lisiiu, Selinama, Vukuiu i egaru. (Slubeni list XI, br. 20 od 13. marta 1928). Jedanaest godina kasnije broj osnovnih kola je povean, a mnoge nepotpune prerasle su u potpune
puke kole: Benkovcu, Kula Atlagia, Lisii, Brgud, Nadin, Polaa, Jagodnja, Pristeg, Radaljice, Vrana, Obrovac, Jasenice, Kruevo, Karin (3), Mukovci, Zelengrad, Krupa, Biliani, itd. (Simun V lahov Sjevema Dalmacija, Zagreb 1939, str. 48 - 66). Mjeovita graanska kola u Benkovcu imala je 1928. pet strunih nastavnika (Slubeni list XI, br. 20 od 13. marta 1928). Prema
nepotpunim podacima, i broj daka je znatno uvean; od 1.123 u 1928. godini na 2.826 jedanaest
godina kasnije (1939).
74 AJ; fond Ministarstva prosvete Kraljevine Jugoslavije, neregistrovano. Izvjetaj kolskog
inspektora Petra Badarevia od 4. novembra 1936.
75 Primorski zadrugar list za zadruna pitanja i prosveivanja sela, 1/1938. i 11/1939.

( 1- 10).

74 AIHRPH; 1130/1-4. Izvjetaj Sreskog naelstva Benkovac od 3. novembra 1939.


77 U Obrovcu 1939. djelovali su Arheoloki muzej (zbirka - D.P.) i narodna itaonica
smjeteni u opinskoj zgradi. (ime V lahov nd, str. 46 - 47).
AHIHRPH; XVI (neregistrirano). Izvjetaj Sreskog naelnika Knina 20. januara 1940.
79 Tako je srpsko drutvo umadija, pod rukovodstvom predsjednika Petra Opaia,
gostovalo 1924. po Ravnim kotarima i Bukovici. Tom prilikom, gost drutva umadije knjievnik Mirko Korolija odrao jc vie predavanja koja su iskljuivo bila uperena protiv boljevike
gamadi i Hrvata kao nedjelotvomog naroda i separatista. Na ovu velikosrpsku manifestaciju
uzvratilo je kulturno drutvo Sveta Cecilija, iji je predsjednik Kalist Parini po selima zapadne Bukovice i njoj susjednih primorskih mjestaca drao predavanja s kojima je raspaljivao narod hukanjem protiv Srba. Slinih primjera zloupotrebe kultumo-prosvjetnih drutava u ovenske politike svrhe bilo je znatno vie.
312

to se tie spora (posebno gimnastike i lake atletike - disciplina omladina),


on je iskljuivo bi vezan za djelatnost Sokola. U periodu od 1932. do 1935. godine
djelatnost Sokola je vrlo intenzivna i za ondanje prilike gotovo nevjerovatna. Uostalom, to potvrduje i injenica da je na podruju Ravnih kotara i Bukovice Sokolska
upa registrirala postojanje 17 eta i 56 sokolskih prednjaka.10 Ako se tome pridoda da
su sokolske ete i reprezentativne grupe benkovakog kotara uestvovale na okrunim, pokrajinskim, zemaljskim, pa i medunarodnim sletskim smotrama, lako je
shvatiti znaaj razvoja atletike i gimnastike u ovom kraju.
Materijalna osnova, drutveno-ekonomski odnosi i primaliteti drutvene nadgradnje, predstavljali su kompatibilne faktore stvaranja ivotnih uvjeta izmedu dva
svjetska rata u Ravnim kotarima i Bukovici. Razumije se, kroz uzajamno djelovanje
sveukupnih pomenutih struktura postepeno je izrastao i njihov supstitut - ivotni standard.81 Svodei ivotni standard na njegove vulgarne elemente - zaradu i potronju dolazimo do pouzdanog zakljuka da su prihodi po domainstvu u Ravnim kotarima
1928. godine (uoi svjetske ekonomske krize) od pet lanova obitelji bili dovoljni za
276 dana godinje egzistencije (prehrana, obua, odjea, pratei trokovi).
Medutim, 1931. (kraj ekonomske krize) na podruju benkovakog kotara ivjelo
je 8.172 obitelji s prosjekom od 6 lanova po jednom domainstvu. Ako se uzme u obzir da je u isto vrijeme na iroj benkovakoj regiji bilo u stalnom radnom odnosu
svega 1.044 osobe, dolazimo do zakljuka da je 90 odsto stanovnitva Ravnih kotara i Bukovice iskljuivo ivjelo od poljoprivrede i stoarstva."2 Autarhinost poljoprivrede i stoarstva zdrala je dohodovnost na vrlo niskom stepenu, to se negativno
reprodukovalo na ivotni standard. Siromatvo i bijeda natjerali su stanovnitvo benkovakog kotara (pogotovo Bukovice) da izlaz iz tekih uvjeta ivota potrae kroz restrikciju (samoodricanje),*1 ekonomsku emigraciju, sezonsko zapoljavanje, preuzimanje nepovoljnih kredita, pak ak i besplatnim ustupanjem vika radne snage bogatijim
obiteljima.*4
Nizak ivotni standard najtee je pogaao seosko stanovnitvo. To je i razumljivo kada se imaju u vidu nesreeni drutveno-ekonomski odnosi (jo uvijek prisustvo
kolonata), nerazvijen stupanj poljoprivrede i stoarstva, niska prosvijeenost, neorga- Sokolski prednjak VI, 13, 14, 15, 17. i 18.
*' Prema suvremenim normama eksperata Ujedinjenih nacija o mjerljivim elementima ivotnog standarda (zdravlje i demografski uvjeti, ishrana, prosvjeta, obrazovanje, zaposlenost, radni uvjeti, stanovanje, socijalne sigumosti, ljudske slobode, odmor, zabava i tom slino), benkovaki kotar bi neposredno pred drugi svjetski rat bio svrstan u tzv. grupu regija s naturalnim potencijalom pogodnim za privredni i socijalni razvitak.
Autor je do navedenih brojnih pokazatelja doao putem istraivanja arhivskih dokumenata, tampe, periodike, strune literature i posebnih publikacija: Prisutno stanovnitvo, broj kua i domainstava 1931, Beograd 1938; Prisutno stanovnitvo po pismenosti i starosti, Beograd
1938; Prisutno stanovnitvo po glavi zanimanja, Sarajevo 1940. Takoer, interesantno je napomenuti da 1931. glavne skupine zanimanja stanovnitva kotara Benkovac pruaju slijedeu sliku: poIjoprivreda 94,2, zanati 2,3, trgovina i saobraaj 1,2, javna sluba 1,6 i ostalo 0,8 odsto.
*3 Seoska porodica u Bukovici, u uporeenju s radnikom ili niom inovnikom obitelji u
sjevemoj Dalmaciji, troila je pet puta manje svjetla (petrpeuma), dva puta manje odjee i obue,
pet puta manje zaina (ulja, masti, soli) i tri puta manje sapuna. Zavod za prouavanje seljakog i
narodnog gospodarstva Gospodarske sloge iz Zagreba sproveo je 1939. anketu u 7 opina i 26 sela kninskog i benkovakog kotara o ivotnim prilikama. Anketirani su dali slijedee odgovore: sa
dovoljno hrane do nove etve ne raspolae ni jedno selo, 1807. domainstava je bez dovoljno hrane, pa do nove etve istome nedostaje 2.600 penice i 2.505 tona kukuruza. (Anketa Gospodarske
sloge; Najnunije narodne potrebe, Zagreb 1940, str. 1-55).
Godinjak banske vlasti (Primorske banovine), I, 1938. Opisujui ivot u Bukovici Rudolf Biani pie: Nad tim krajevima neprestalno lebdi sablast gladi. U njima Ijudi moraju kupovati za novac najpotrebniju ivotnu namimicu, kruh svagdanji. Ili treba za pravo rei svagdanju puru. Jer, pura (od kukuruzovog brana), njihova je hrana ujutro, za podne i uveer - ako je
ima... (Rudolf B ian i Kako iivi narod? ivot u pasivnim krajevima, Zagreb 1936, str. 8).
313

nizirani otkup poljoprivrednih i stoarskih proizvoda, voa i vina. Upravo ovaj najnii
stupanj razvoja drutveno-ekonomskih odnosa, praenih nerijeenim agrarnim problemima, prenaseljenou poljoprivrednog stanovnitva i pauperizacijom sela, pretvorie
ovaj stale (seljatvo) u glavni socijalni objekat drutveno-politikih procesa.
4. Politiki institucionalizam graanskog drutva
Prikljuenjem Ravnih kotara i Bukovice kraljevini SHS, inae desetljeima poznatih regija po ivoj aktfrnosti, nije razbudio oekivani dinamizam gradanskog politikog ivota. U poetku, zbunjeno novonastalim promjenama i dovoljno neupueno u
bit postojeeg politiko-stranakog institucionalizma, ponaa se gotovo nezaintresirano za doktrine i programe graanskih (buroaskih) partija. Tek kasnije, kada se politiki ivot razmahne, a politike stranke povinu interesima sopstvene buroazije i u svoje
programe ugrade poglede i na nacionalne (centralizam ili federalizam, monarhija ili republika) i socijalne (agramo pitanje, seoski dugovi, zapoljavanje vika radne snage,
javni radovi, itd.) probleme, zapoee proces politike polarizacije i narodnih masa i
samog graanskog drutva.
Prvi i najsnaniji prodor u benkovakom kotaru izvrila je Narodna radikalna
stranka (NRS) sa svojim poznatim centralistikim, unitaristikim i odioznim socijalnim
programom. Koristei se uslugama mjesnih organizacija Saveza dobrovoljaca prvog
svjetskog rata, koje su bile osnovane u Obrovcu, Benkovcu i Kistanjama,85 NRS najprije prodire u tanak sloj gradanskog drutva malih varoica, a zatim meu pravoslavno sveenstvo, obrtnike i imunije zemljoradnike. Poetkom maja 1922. odrana je u
Benkovcu skuptina na kojoj je izabran Sreski odbor Narodne radikalne stranke na
elu s dr Uroem Desnicom.*4 Godinu dana kasnije, kada je na regionalnoj sjeverodalamtinskoj konferecniji, odranoj 23. septembra 1923. u ibeniku, formiran Okruni
odbor NRS za ibenik, benkovaka kotarska organizacija, znatno gubi na svojoj lokalnoj samostalnosti i postaje integralni dio pomenute politike partije u Dalmaciji koju u Ravnim kotarima i Bukovici, zbog njene monarhistiko-unitaristike orijentacije,"
iskljuivo podrava stanovnitvo srpske narodnosti.
U poetku, pored NRS u benkovakom kotaru prisutne su i organizacije nekadanjih dalmatinskih graanskih stranaka, prije svega pravai Mate Drinkovia, pristalice Josipa Smodlake (HPNS) i Ante Trumbia (HS). Zato e nova, ekspanzivna Hrvatska puka stranka brae Radia veoma sporo i teko stjecati pristalice u Ravnim kotarima i Bukovici. Tek poetkom 1923. kada katoliko sveenstvo, descendenti nekadanjih dalmatinskih pravaa i aktivisti Hrvatske republikanske seljake stranke (HRSS)
ibenskog i drnikog kotara pojaaju svoju djelatnost i u benkovakoj regiji, stvaraju se
prvi ogranci HRSS.
Zemljoradnike stranke u Ravnim kotarima i Bukovici imale su znatno usporeniji hod od teakih pokreta u priobalnom pojasu. Razlozi su mnogobrojni. Istina, seljaki pokret u Bukovici imao je buntovnu tradiciju, ali on nikada nije poprimio organizacijske forme i politiku doktrinu. Zato e i strategijski ciljevi Zemljoradnike stranke o seljatvu kao osobnoj klasi i njeni zahtjevi za izgradnju drave na zadmnim
Pobeda organ JNO, II, br. 9 od 15. februara 1922.
86 HAZ; fond Desnice. Pismo dr Uroa Desnice 3. avgusta 1922. Ivu Mikuliu u Obrovcu.
U to vrijeme Uro Desnica pokazuje odreenu politiku zbunjenost, jer kako sam istie u pomenutom pismu, ne voli stranku koja je radi vlasti stvorena, a vlast, opet, postoji za to da brani
stranku i da se stara o njenom programu.
_
7 Novo doba VII, br. 220 od 24. septembra 1923. U Okruni odbor NRS za Sibenik izabrani su Duan Jurkovi, dr Boo Kurajica, dr Niko Grubii, Simo Ameri i Duan Novakovi.
Drava; organ NRS za Dalmaciju, IV, br. 23. Na podruju kotara Benkovac NRS je
1924. imala 17 seoskih odbora, preteno po veim naseljima srpskog stanovnitva.
314

osnovam a,89 biti primljeni samo od jednog manjeg dijela naprednih seljaka, predvoeni od strane Ilije Zeevia, Save Kneevia i Jovana Novakovia. Na njihovo zalaganje u januaru 1923. formiran je Savez zemljoradnika Ravnih kotara i Bukovice,90 ija
e se snaga i utjecaj na seljake mase iskazati i na izborima za Narodnu skuptinu
1923. kada su zajedno s istomiljenicima kninskog kotora u ibenskom izbornom okrugu dobili 4.466 glasova.1
Narodna radikalna, Zemljoradnika i Hrvatska republikanska seljaka stranka
bile su najjae gradanske partije benkovakog kotara i za njihove liste glasalo je 87,23
odsto svih biraa. Medutim, to ni u kojem sluaju ne znai da ostale gradanske (buroaske) politike partije nisu stvarale svoja uporita u benkovakom kotaru. U tom pravcu, najvei uspjeh postigla je Demokratska stranka, koja je u jesen 1923. odrala kotarsku konferenciju na kojoj je formiran Sreski odbor Demokratske stranke
Benkovca.
Aktivnost gradanskih stranaka pratili su pokuaji stvaranja ekskluzivnih nacionalistikih omladinskih organizacija. Djelujui u tom pravcu, posebnu upornost pokazivali su Jugoslovenska narodna nacionalistika omladina (JNNO) i Hrvatske nacionalistike organizacije (Hanao).94 Meutim, JN N O (odnosno Orjuna) i Hanao nisu uhvatile dubljeg korijena u Ravnim kotarima i Bukovici, ali su ostavili odreen uticaj u sferama drutvene i nacionalne svijesti, koja e u daljenjem procesu povijesnog razvitka
graanskog (buroaskog) politikog institucionalizma postati jednim od subjektivnih
faktora u stvaranju naoruanih ekstremnih grupa, prije svega seoske zatite.
Proces nastajanja i organizacijske konsolidacije buroaskih politikih partija u
benkovakom kotaru zavren je 1923. Izbori za Narodnu skuptinu Kraljevine SHS,
odrani 18. marta 1923. protekli su u prvom javnom odmjeravanju snaga graanskih
stranaka. Zakonom o izborima Benkovac je dobio 7, Obrovac 8 i Kistanje 6 izbomih
mjesta.95 Izbomim mehanizmom (prilagoenog izbom im mjestima) i ustavom datih
prava na podruju pojedinih opina rukovodile su izborne komisije, po pravilu sastavljene od kotarskih i opinskih sudaca, javnih biljenika, advokata i uglednih ljudi.M
89 Ljubo Boban Maek ipolitika HSS, Zagreb 1974, II, str. 450.
90 Jovan M arinkovi Savez zemljoradnika i seljaki problemi sjeveme Dalmacije, bez
oznake mjesta tampanja, 1927, str. 11 s obzirom da je Savez zemljoradnika, stvoren ujedinjenjem
Glavnog saveza zemljoradnikih zadruga Srbije, Saveza teaka Bosne i Hercegovine i Teakog
saveza Dalmacije, uobiajan naziv za Zemljoradniku stranku i formiranje Saveza zemljoradnika
Ravnih kotara i Bukovice treba shvatiti kao konstituiranje kotarskog rukovodstva za Benkovac
pomenute Zemljoradnike stranke.
81 Dalmatinski glasnik IV, br. 27 od 4. aprila 1923.
Demokratska stranka, nastala 1920. kada je blok nazvan Demokratska zajednica (Hrvatsko-srpska koalicija, Demokratska stranka Slovenije, Koieva grupa iz Bosne, Narodnjaka i Liberalna stranka iz Srbije, te grupe iz Cme Gore i Makedonije), usvojila je svoj statut, bila je kratkog vijeka. Poslije sukoba s Ljubom Davidoviem Svetozar Pribievi naputa DS i formira Samostalnu demokratsku stranku iju je osnovu inila biva Hrvatsko-srpska koalicija. Nedostatak
dokumentalistike artifikacije onemoguio nam je temeljnu rekonstrukciju utjecaja cijepanja ranije DS i formiranja ribievieve SDS na odgovarajue oformljene graanske demokratske
grupe na podruju kotara Benkovac.
91 Jadran glasilo Jugoslavenske demokracije u Dalmaciji, IV, br. 52, Split 1923.
84 Taan pregled organizacionog i brojnog stanja JNNO i Hanao na benkovakom kotaru,
uslijed nedostatka izvome grade, nije bilo mogue rekonstruirati. Medutim, kada je poetkom
februara 1922. na elo JNNO (koja e u maju 1922. promijeniti ime u Organizaciju jugoslavenske
nacionalne omladine - Orjuna) doao knjievnik Mirko Korolija, rodom iz Kistanja, bie evidentirano da je stvorena prva desetina narodne garde u Benkovcu. (AIHRPH; VI, 1037, bez arhivske oznake lista - dokumenta).
** Dalmatinski glasnik VI, br. 11 od 7. januara 1923.
** Isto. Kistanjsku opinsku izbomu komisiju su sainjavali Nikola Niseteo - kotarski sudac, dr Jovo Tauzovi - lijenik i Frano Franulovi - notar (Dalmatinski glasnik VI, br. 11 od 7.
januara 1923).
315

Na jugoslavenskom planu, izbori su donijeli pobjedu NRS koja je dobila


562.213 glasova, odnosno 108 poslanikih mjesta." I u ibenskom izbornom okrugu,
pod koji je spadao i benkovaki kotar, radikali su slavili pobjedu, usprkos injenici da
je odaziv biraa bio relativno mali. Naime, od 52.029 upisanih glasalo je 35.655 biraa i
to: Narodnu radikalnu stranku - 14.913, Pravaku stranku Mate Drinkovia - 10.414,
Zemljoradniku stranku - 4.466, Demokratsku stranku - 3.474 i Hrvatsku republikansku seljaku stranku brae Radia - 2.347 biraa." Za narodnog poslanika benkovakog kotara izabran je dr Uro Desnica.
Politika pomjeranja izazvana preraspodjelom snaga na izborima za Narodnu
skuptinu prinudila su gradanske partije u Kraljevini SHS na vrlo snana taktika laviranja (blokovi opozicionog udruivanja, koalicija vladajue hegemonije) koja su, pored ostalog, dovodila do zbliavanja pojedinih partija i na nacionalnoj osnovi. Ova
kontekstura vrha graanskih partija odrazila se i na njihov benkovaki politiki partikularizam. Dodue, gradanski politiki etablissem ent bio je uzdrman koalicijom NRS i
SD S, pa su neki radikali (Boko Desnica, T. Miovi, M. Urukalo i D. Novakovi) po
ugledu na svoje kninske stranake prijatelje, pokrenuli akciju posebnog srpskog nacionalnog okupljanja kakvo su nekad zagovarali Sava Bjelanovi i Duan Baljak . Meutim, zbog otpora pristalica ZS i SDS zapoeta akcija okupljanja srpskih buraoskih
politikih snaga benkovakog kotara na nacionalnoj osnovi doivjela je potpuni
slom .100
Ogranci graanskih (buroaskih) partija u benkovakom kotaru prebrodili su
politiku krizu izazvanu Vidovdanskim ustavom, progonima radnike klase (posebno
KPJ) i nacionalnim ugnjetavanjem (represijama protiv HRSS i Slovenake ljudske
stranke - SLS) bez veih posljedica, odnosno znaajnijih uspjeha ili poraza pojedinih
politikih partija. To su potvrdili i izbori za Narodnu skuptinu odrani 8. februara
1925. koji su u benkovakom kotaru donijeli slijedee rezutlate: HRSS - 4.198, ZS 166, Nacionalni blok (NRS i SDS) - 7.195, HPS - 95, Savez radnika i seljaka - 18,
Drinkovieva stranka - 19 i KDS - 131 glasova.101
Prema tome, Nacionalni blok (NRS i SDS) odnio je uvjerljivu pobjedu, dok je
HRSS predvoena Josipom Zagorcem kao njenim nosiocem liste za benkovaki kotar,102 ostala po broju glasova i stvarnim utjecajem na narodne mase, znaajanom, ali
ne i dominirajuom politikom partijom u Ravnim kotarima i Bukovici.

Statistika izbora narodnih poslanika po broju glasaa i dobivenih mandata u Kraljevini


SHS, Beograd 1924.
* Dalmatinski glasnik IV, br. 27 od 4. aprila 1923.
AIHRPH; VI, 178. Izvjetaj Splitske upske oblasti 23. marta 1925. Ministarstvu unutranjih poslova Kraljevine SHS. Interesantno je ukazati da akcija posebnog srpskog nacionalnog okupljanja u benkovakom kotaru, izgleda, nije naila na podrku Nikole Paia. O tome
Mirko Korolija 11. decembra 1924. pie dr Jovi Tauzoviu: ... gospodin Pai je rezervisan prema naoj akciji jednostranog srpskog okupljanja... Pokuao sam g. Paia ubjediti (koliko su to
dozvoljavale moje slabane snage) da srpski narod Bukovice i Ravnih kotara ima gorko iskustvo
u ne tako dalekoj prolosti sa svojom braom - Hrvatima... (AS; 1/1 - 2/301).
'00 Na krah politike akcije okupljanja srpskih buroaskih snaga na nacionalnoj osnovi
1924, utjecao je i Zakon o zatiti drave (23. decembra 1924) pod iji udar je dola i Radieva
HRSS. Na osnovu ovog zakona Sreski naelnik Benkovca je 3. januara 1925. izdao naredbu O
zabrani javnog politikog zborovanja.
Dalmatinskiglasnik, IV, br. 27. od 4. aprila 1925; Drava II, br. 85 od 11. feburara 1925.
I0i Josip Zagorac je rodom iz sela Markovac kod Bjelovara, a imenovan je za nosioca liste
HRSS zbog uvjerenja da e njegov stranaki ugled doprinijeti veim izbornim rezultatima (Hrvatska rije I, br. 205 od 27. decembra 1924).
316

Nacionalni blok sauvao je svoju dominaciju u benkovakom kotaru izbornom


pobjedom i za Oblasnu skuptinu Dalmacije 23. januara 1926. godine.105 Pa ipak, odmjeravanje snaga i stvaranje prevlasti uz pom o izbomih pobjeda i zauzimanja kljunih pozicija u aparatu vlasti i ekonomsko-politikim sferama, nisu utjecali na znaajniju politiku polarizaciju narodnih masa u korist NRS i SDS. Naprotiv, uee svega
63,15 odsto upisanih biraa benkovakog kotara na izborima za Oblasnu skuptinu,104
govori da je izborna apsistencija 1926. potvrdila postojanje politike apatije (indolentnosti) u narodnim masama prema gradanskim politikim partijama. To je i razumljivo
kada se ima u vidu injenica da se regionalni politiki institucionalizam pasivno odnosio prema gomim pitanjima Bukovice i Ravnih kotara: nerijeenom agrarnom pitanju, visokom rasponu izmeu cijena industrijskih (zatienih carinskim barijerama) i
poljoprivrednih proizvoda,105 nezaposlenosti, pauparizaciji sela, visokim porezima, ublaivanju posljedica nerodnih godina, zdravstvenim (posebno u odnosu na unitenje
malarinih legla) i socijalnim problemima.106
Konsternacija graanskih partija zbog politike pasivnosti narodnih masa dovela je do sukoba u njihovom oblasnom mkovodstvu (N R S i HSS) i pojave disidenata
koji e samostalnom djelatnou ozbiljno zaprijetiti cijepanjem svojih dotadanjih politikih partija.10 Sukobi u regionalnim stranakim rukovodstvima odrazili su se i na
rezultate izbora za Narodnu skuptinu, odranih septembra 1927. godine. Tom prilikom pojedine graanske partije ostvarile su slijedee izborne rezultate: SDS - 1.980,
HSS - 2.479, HPS - 358, disidenti Nike Novakovia - 96 ZS - 121, NRS - 5.011 i disidenti 185 glasova biraa benkovakog kotara.10"
Politika nutacija gradanskog drutva u benkovakom kotam javlja se kao segment dmtveno-politike, nacionalne, parlamentame i upravne krize u zemlji koju
kralj Aleksandar pokuava razrijeiti dravnim udarom (6. januara 1929) u korist velikosrpskog hegemonizma i monarhistikog centralizma ukidanjem parlamentarnog uredenja i zavodenjem apsolutistike diktature u Kraljevini Jugoslaviji.1 U benkovakom
kotam subditicijus infans diktatorske regionalne vlasti su opinske uprave,110 kotarsko

165 Statistiki godinjak Splitske upske oblasti, Split 1926, str. 32; Drava IV, br. 275 od
26. januara 1926.
104 Isto
105 Slavko O ani Privredna kriza ipoljoprivreda, str. 37. Cijene poljoprivrednim proizvodima u Ravnim kotarima 1927. u odnosu na 1923. pale su za 23,08 odsto.
Polazei od pretpostavke da je opadanje interesa narodnih masa za politike dogaaje ozbiljan problem svake partije i svake drave, benkovaki radikal dr Uro Desnica pie:
Agrarno pitanje, zdravstvo, prosvjeta, radniko zakonodavstvo, kolonizacija i otvaranje radilita, prvorazredna su politika pitanja, bez ijih programskih rjeenja ne moe da opstane i na podrku naroda rauna nijedna, pa ni naa Radikalna stranka (Drava V, br. 400 od 16. februara
1928).
10 Okruni odbor NRS za Splitsku oblast, na konferenciji odranoj 12. januara 1927. skinuo je s lista poslanikih kandidata i razrijeio stranakih dunosti Niku Novakovia, a njegov
dotadanji poloaj u NRS povjerio Nikoli Subotiu (Drava, br. 313 od 3. avgusta 1927). Niko
Novakovi je postao disident NRS.
'** Drava IV, br. 324 od 14. septembra 1927.
|6* Okruni odbor NRS za Splitsku oblast neposredno pred zavoenje estojanuarske diktature izdaje proglas u kojem se uskrauje pravo Svetozaru Pribieviu i Savi Kosanoviu da govore u ime Srba sjevene Dalmacije... i da traie dravne promjene u ime slobode i narodne sloge...
Samo ona drava, vaskrsla na kosovskom muenitvu i kajmakalanskom junatvu, predvodena
besmrtnom dinastijom Karaordevta, jeste drava Srba sjeverne Dalmacije... (Drava V br 397
od 7. jula 1928).
"* Pomenuti proglas Okrunog odbora NRS javno su podrali: Milan Urukalo - naelnik
opinske uprave Obrovac, Nikola Jankovi - naelnik opinske uprave Kistanje, dr Jovo Mijovi
- naelnik opinske uprave Benkovac (Drava; V, br. 397 od 27. jula 1928).
317

naelstvo, aparat javne sigumosti, pravoslavne crkvene asocijacije"1 i mlada srpska


trgovaka buroazija.112
Aktivnost dotadanjih gradanskih partija je formalno zabranjena, ali djelatnost
njihovih prvaka u politikom ivotu Ravnih kotara i Bukovice veoma je zapaena. I
nosioci estojanuarske diktature benkovakom kotam (valja zbog njegovog uticaja na
sveukupna drutveno-politika kretanja u sjevemoj Dalmaciji, junoj Lici i jugozapadnoj Bosanskoj krajini) posveuju izuzetnu panju,"1 otvoreno pomaui one drutvene
strukture (varoku boroaziju, namjetenike upravne vlasti, politizirano sveenstvo) koje su bile oslonac doktrine (politike) i realna snaga daljnje transformacije monarhistiko-apsolutistikog reima.
Dmtveno-politika opa kretanja u vrijeme estojanuarske diktature karakterie, prije svega, jako izraeni nacionalni ekskluzivizam koji pokree i rasplamsava medunacionalne sukobe na prostorima Ravnih kotara i zapadne Bukovice.114 Podsticani
od regionalnog aparata vlasti vladajue hegemonije s jedne i, graanske opozicije s
druge strane, pristalice nacionalnog ekskluzivizma i ovinizma gradili su svoju ideologiju na mitovima sopstvene nacionalne superiomosti i na rnji i prezim prema dmgim
narodima, na nacionalnoj megalomaniji i ksenofobiji, na ideolatriji asnog krsta i
na postulatima nacirasistikog sceleratnog ovinizm a.115
Tijekom 1931. kada nosioci monarhistiko-apsolutistikog reima pokuaju razrijeiti njegovu krizu uvoenjem dirigiranog predstavnikog sistema na osnovama oktroisanog ustava od 3. septembra 1931) na bazi jednopartijnosti i manipulirane izbornosti, u Ravnim kotarima i Bukovici obnavljane politike aktivnosti prati jaka apstinencija narodnih masa. To su potvrdili i izbori za Narodnu skuptinu 8. novembra
1931. kada je za jedinu istaknutu listu armijskog generala Petra ivkovia glasalo svega 49,10 odsto upisanih biraa benkovakog kotara."6 Muan i teak utisak trebalo je
da izbrie stvaranje Jugoslovenske radikalno-seljake demokratije (JRSD),11 iji je Kotarski odbor JRSD Benkovca u sastavu Milan Umkalo, Ivan Limeti, dr Jovo Mijovi i
Nikola Sunkovi, formiran sredinom maja 1932. godine.11*

1,1
Na podruju benkovakog kotara u slijedeim pravoslavnim parohijama odrano je bogosluenje u znak suglasnosti s dravnim udarom Kralja Aleksandra: Benkovac, Kula Atlagia,
Ceranje, Brgud, Biljane, Jagodnja, Kistanje, Ervenik, Ivoevci, Bjelina, Dobropoljci, Karin, egar, Biliane, Krupa (manastir), Obrovac, Morpolai, Stankovci, Crljenik, Bioviino selo i Kolovac (ASPC; 1-12-2).
111 Za vrijeme svjetske ekonomske krize (1929-1931) i neposredno poslije njenog smirivanja, nastupa, za provincijske prilike Ravnih kotara i Bukovice tadanjeg doba, snana ekonomska
ekspanzija kistanjskih, obrovakih i benkovakih trgovaca, tako da su oni uveali svoj zemljini
agrar i na pomenutim opinskim atarima postali vlasnici 16,34 odsto cjelokupnih posjedovnih
nekretnina (Nae selo III, br. 86 od 15. maja 1934).
111
Pored ostalih visokih dravnih slubenika i sveenikih dostojanstvenika Bukovicu i
Ravne kotare posjetili su ministar vojske i momarice general Hadi i kralj Aleksandar. Prilikom
posjete Benkovcu i Kistanjama (8. jula 1929) kralj Aleksandar je odlikovao Nikolu Jankovia naelnika kistanjske opine i Duana Jurkovia - javnog biljenika u Benkovcu ordenom Belog
orla V reda (Slubeni glasnik br. 168 od 23. avgusta 1929).
114 O meunacionalnim fizikim sukobima (tuama) Stipe Mori pie: Raspirivanje ovinizma i nacionalne mrnje u staroj Jugoslaviji imalo je svog odraza i na ovom podruju... Prilikom crkvenih sveanosti esto je bilo sukoba i tunjava izmeu pristalica reima i opozicije.
(Stipe M ori nn, str. 572-573).
111
Duan Plena Determinante stvaranja i razvitka etnikog pokreta na tromei Like,
Bosne i Dalmacije, referat podnesen na naunom skupu Lika u ustanku, odranom 19 - 21.
maja 1982. na Plitvicama.
"* AJ; fond Ministarstva unutranjih dela, neregistrirano. Pregled rezultata izbora za Narodnu skuptinu od 8. novembra 1931. godine po izbomim kotarevima.
117 Duan Plena Utjecaj Kninske krajine na sveukupna povijesna kretanja u junoj
Hrvatskoj i jugozapadnoj Bosni (1845 - 1945), rukopis u tampi, knj. 2, str. 217.
" Novo doba XV, br. 121 od 17. maja 1932.
318

Jugoslavenska radikalno-seljaka demokratija, odnosno Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS - od jula 1933) nastojala je da okupi i privue u svoje redove nekadanje pristalice NRS i disidente graanskih stranka (SDS i ZS) u Ravnim kotarima i Bukovici."9 Djelujui u tom pravcu JNS je postigla odgovarajue, dodue uz represije organa vlasti, ne ba beznaajne uspjehe, to su potvrdili i opinski izbori odrani poetkom oktobra 1933. kada su njeni kandidati pobijedili u obrovakoj, stankovakoj, kistanjskoj i benkovakoj opini."0
Meutim, kriza estojanuarskog reima je i dalje rasla, posebno poslije Marseljskog atentata (oktobra 1934) kada je ubijen kralj Aleksandar, to e se snano odraziti i
na benkovaki kotar. G otovo neoekivano su porasle politike pozicije ZS, koja je poslije pobjede u kninskoj opini, ozbiljno uzdrmala i politiki utjecaj JNS u Ravnim kotarima, odnosno u itavoj sjevernoj Dalmaciji, to e priznati i njen Okruni odbor,
tvrdei da su odmah poslije opinskih izbora stranku poele naputati njeni glasai u
Kistanjima, Obrovcu i Benkovcu, pa JNS u ljeto 1934. raspolae sa 678 lanova od
kojih je jedna treina privrena stranakom programu...121
Raspadanje estojanuarskog i konsolidacija namjesnikog reima d jvela je do
zanavljanja graanskih politikih partija u Kraljevini Jugoslaviji. Ve u proljee 1935.
nekadanji pravci NRS, predvoeni dr Nikom Novakoviem, obrazovali su u sjevernoj
Dalmaciji 11 opinskih i dva kotarska (benkovaki i kninski) izboma odbora Bogoljuba Jeftia, novoimenovanog nosioca vladine izborne liste122 Obnavljanje regionalnih
organizacija ostalih graanskih partija - HSS, SDS i ZS - kao stranka opozicije, s obzirom da iste nisu bile razvijene, ve zabranjene, izvreno je za relativno kratko vrijeme, pa su se i one ozbiljno pripremale za predstojee izbore.121 Izbori za narodnu skuptinu donijeli su pobjedu listi Bogoljuba Jeftia,124 ali s tim postojea kriza nije bila rijeena, pa je novi mandat za sastav vlade povjeren Milanu Stojadinoviu, koji odmah
pristupa stvaranju nove politike stranke - Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ).
U jesen 1935. N iko Novakovi formira Okruni odbor JRZ za Primorsku banovinu, obnavlja njegovo glasilo Dravu i pomae formiranje Odbora JRZ za kotar Benkovac.12* Cijenei Kninsku krajinu, Ravne kotare i Bukovicu glavnom zonom radikala u Dalmaciji, Okruni odbor JRZ nastoji da preuzme opinske uprave i iz osnovne

" Prilikom formiranja JNS u benkovakom kotaru pristupile su joj pristalice Radikala i
jedan dio Samostalne demokratske stranke, koji su pristali uz estojanuarski reim. U tim strankama naroito su se isticali: u Benkovcu dr Jovo Mijovi, naelnik opine, i Uro Kati; u Gomjim
Ceranjima pop Mijo Popovi; u Smiliu pop Nikolaj Sinjekovi; u Islamu Grkom dr Uro Desnica; u Stankovcima Ivan Mileti; u Vukuiu Josip Mari, trgovac; u Proviu Stanko Kresovi;
u Morpolai Milan Mandi, glavar sela (Stipe M ori nn, str. 201).
110 Na pomenutim opinskim izborima u benkovakom kotaru kandidati JNS pobijedili
su:
- u opini Obrovac kandidat JNS Milan Urukalo 2.522 glasa,
- u opini Kistanje kandidati JNS Nikola Jankovi i Vuk Vujasinovi 2.400 glasova,
- u opini Stankovci kandidat JNS Ivan Mileti 1.982 glasa,
- u opini Benkovac kandidat JNS dr Jovo Mijovi 2.496 glasova (Politika 12. oktobra
1933).
121 Zov Jadrana III, br. 23 od 16. jula 1934.
122 Vidi indeks 117, str. 210.
121 Na parlamentamim izborima regionalni ogranci graanskih partija SDS, HSS i ZS za
benkovaki kotar istupile su kao opozicioni blok, populamo nazvan za cijelu zemlju Udruena
opozicija (Slubeni glasnik XVIII, br. 32 od 20. marta 1935).
124 Na listi Bogoljuba Jeftia za poslanika benkovakog kotara izabran je dr Vuk Vujasinovi (Novo doba XVIII, br. 199 od 6. maja 1935).
125 Novo doba XVIII, br. 226 od 27. septembra 1935. Dr Niko Novakovi je po kratkom
postupku kooptiran u Izvrni odbor JRZ, pa se on u Dalmaciji javlja kao njegov mandator i kao
vlasnik i urednik lista Drava. Neto kasnije, za glavnog urednika Drave imenovan je dr Vuk Vujasinovi.
319

politike baze istisne stranke opozicije.' Meutim, graanske partije opozicije, posebno ZS, nisu bile voljne da opinske uprave olako prepuste JRZ. Ponovo se razbuktala iva politika (predizboma) aktivnost. I ako je od 7 opina benkovakog kotara,
JRZ pobijedila u 4, ZS je, kao po snazi dmga politika graanska partija u Ravnim kotarima u Bukovici, bila zadovoljna.1
Jesen 1935. donijela je Ravnim kotarima i Bukovici jo jedno politiko uzbuenje. Naime, Sveti arhijerijski sabor Srpske pravoslavne crkve pokrenuo je svoj moni
crkveni mehanizam u borbu protiv ratifikacije konkordata - ugovora o poloaju katolike crkve u Jugoslaviji koji je vlada Milana Stojadinovia potpisala sa Svetom stolicom 25. jula 1935. u Rimu.12* Slijedei poziv Sinoda, a uz neposrednu pomo patrijarha Varnave koji je u ljeto 1935. obiao benkovaki kotar, dalmatinski episkop dr Irinej
orevi organizira i pokree snanu aktikonkordatsku borbu koja e s razliitim intenzitetom trajati tri godine.1"
Putem demonstracija, protestnih mitinga, javnih zborova, crkvenih obreda i dmgih oblika politike borbe, ne samo da je otro osuivana vlada Milana Stojadinovia,
ve i namjesnitvo, pa i sam knez Pavle Karaorevi.130 Prvi put u povijesti Ravnih
kotara i Bukovice pravoslavno sveenstvo je ustalo protiv predstavnika (i nosioca)
dravne vlasti. Istina, sveenici su nastojali da antikonkordatsku borbu vode s pozicija
tradicionalnog pravoslavnog etosa, zadravajui za sebe pravo da samo oni njuju ta je u duhu nemanjike besmrtnosti i svetosavskog muenitva. Pa ipak,
estina sukoba i otra konfrontacija s JRZ m ile su feudalnu idealizaciju historijskog
naslijeda, do tada vrlo prisutna u sveukupnom, pa i politikom ivotu stanovnitva
srpske narodnosti u Ravnim kotarima i Bukovici. Amalgamisanje mitske prolosti sa
nacionalno-pravoslavnim interesima u datim politikim procesima, bilo je prisutno
preko pola stoljea, pa je kroz konkordatsku borbu njen iracionalizam doveden u pitanje. Posmatrano s te take, antikonkordatska borba je znatno doprinijela politikoj polarizaciji narodnih masa i njenom pomjeranju u pravcu demokratizacije i podozrenja
prema monarhistikom tronu i njegovoj nepogreivosti.
Pojave antitradicionalizma i antifeudalne mitomanije u politikom ivotu Ravnih kotara i Bukovice, mada u znaku borbe oko konkordata, znaajno su utjecali na
proces politike polarizacije pristalica gradanskih partija, prije svega onih koje su nosile srpsko nacionalno obiljeje i predstavljale dugogodinji oslonac vladajueg reima
na prostorima Ravnih kotara i Bukovice. Dodue, vladajua JRZ je na novembarskim
opinskim izborima 1936. sakupila neto manje od treine svih upisanih biraa u benNiko Novakovi je na opinskim izborima za kninsku opinu dobio 5.802 glasa, a njegov protivnik s liste ZS Sava Kneevi 2.317 glasova (Novo doba, XVIII, br. 269 od 15. septembra
1935).
1,7 Isto
Ivan M ui Katolika crkva u Kraljevini Jugoslaviji, Split 1978, str. 79.
Rajko V e se lin o v i ; Istorija Srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom, Beograd 1966, II, str. 211-236. Ozlojeen zbog estine antikonkordatske borbe u Dalmaciji Stojadinovi se obratio patrijarhu Vamavi 20. decembra 1935. pritubom, pored ostalog i na vladiku orevia koji ne zna prilagoditi svoje ponaanje pravoslavnog episkopa u jednom malom mjestu
kao to je ibenik (Ivan M ui nd, str. 133). Patrijarh Vamava nije dijelio miljenje Milana
Stojadinovia, jer je i sam prilikom posjete dalmatinskoj episkopiji u ljeto 1935. podsticao njene
sveenike na beskompromisnu borbu protiv konkordata. Prilikom posjete Ravnim kotarima i Bukovici patrijarh Vamava je podijelio milodare odboru za podizanje crkve u Oestovu, manastiru Krka, Sokolskom drutvu u Kistanjama, Zdravstvenoj stanici u evrskama i zdravstvenoj stanici u egaru (Novo doba XVIII, br. 162 od 13. jula 1935). U sutini, patrijarhovi milodari
imali su podsticajnu politiku ulogu u borbi protiv konkordata.
'** S protestnog mitinga u Kistanjama 17. avgusta 1937, kojem je prisustvovalo oko 3.000
Ijudi, upuen je telegram Narodnoj skuptini u kojem se trai da ista povede istragu ne samo nad
vladom Milana Stojadinovia, ve i nad djelatnou Nj. V. Namjesnika koja nikako ne moe biti
u interesu narodnom (ASPC-P; ED, /201-233).
320

kovakom kotaru,131 ali ni izdaleka njena pobjeda nije djelovala ubjedljivo kao ranijih
godina favoriziranih graanskih partija.1
Osipanje korpusa pristalica pojedinih graanskih partija, primoralo je njihova
rukovodstva da poduzmu dodatne mjere u pravcu organizacijskog sredivanja i jaanja
utjecaja njihovih ekspozitura (ogranka) u Ravnim kotarima i Bukovici. Tako je neposredno poslije konferencije JRZ za Primorsku banovinu,111 12. juna 1936. formiran Izvrni odbor JRZ za srez Benkovac na elu s dr Vukom Vujasinoviem i Borisom Juriiem.114 Napori u pravcu organizacijske konsolidacije nastavljeni su i u narednom periodu, pa e 1938. biti zabiljeeno da JRZ u Ravnim kotarima i Bukovici raspolae sa 5
opinskih i 56 seoskih (mjesnih) odbora i pododbora.115
I ostale najjae partije opozicije - HSS, SDS i ZS - takoer od 1936. do 1938.
poduzimaju odgovorajue mjere u pravcu organizacijskog sredivanja svojih redova.
Tako je HSS tih godina odrala kotarsku i est opinskih stranakih konferencija svojih organizacija u Ravnim kotarima i Bukovici.11* Uporedo s jaanjem stranakih organizacija, HSS stvara posebne kultume i gospodarske asocijacije.117 U isto vrijeme HSS
pristupa stvaranju milicijske, poluvojnike organizacije Seljake zatite, iji broj i na
podruju benkovakog kotara dosee impozantnu cifm od 11. mjesnih organizacija
sa priblino 250 naomanih lanova.11*
Dugogodinja koketiranja desnog krila HSS i jednog dijela katolikog klera benkovakog kotara sa ekstremnim nacionalistima, rezultirali su stvaranjem ilegalnih ustakih organizacija u Starigradu, Kmevu i Posedarju, gdje su policijske vlasti evidentirale 81 od ega u emigraciji 33 lana11 i legalnih organizacija frankovakog pokreta
(Dom agoj, Srce Isusovo). Djelatnost hrvatskih ekstremnih nacionalistikih organizacija postaje sve intenzivnija to su se opasnosti rata vie pribliavale jugoslavenskoj granici. S obzirom da je sveukupna aktivnost ekstremnih nacionalista ipso facto
bila u interesu vanjskog agresora, oni postaju peta kolona naci-faistikih sila.
Odreena organizacijska konsolidacija gradanskih partija i njihova politika
djelatnost ponovo je provjeravana na izborima za Narodnu skuptinu 11. decembra
1938. Odaziv biraa ovog puta bio je znatno vei nego ranijih godina, a na podruju

111
Na novembarskim opinskim izborima (1936) od 18.911 upisanih biraa u benkovakom kotaru glasalo je 11.991, i to: za listu JRZ - 5.697, za samostalnu listu HSS - 2.716, za listu
bloka UO - 2.995 i za listu neopredjeljenih - 583 biraa (Drava VII, br. 41 od 19. novembra
1936). Ovom prilikom JRZ je istakla slijedee kandidate: Vujo Dra - opina Benkovac, Petar
Kneevi - opina Obrovac, Mirko Prostran - opina Smili i Lazo Kmeta - opina Kistanje
(Drava VII, br. 39 od 6. septembra 1936).
111
Apstinencija biraa na opinskim izborima 1936. bila bi znatno vea da upravo te godine nisu zapoeti veliki javni radovi (izgradnja Unske pruge, vojnih kasami u Benkovcu i Kninu, vodovoda sjeverodalmatinske Zagore, itd.) na kojim se privremeno zaposlilo preko hiljadu
stanovnika Bukovice.
113 Konferencija JRZ za Primorsku banovinu odrana je 17. maja 1936. uz prisustvo Dragie Cvetkovia kao izaslanika Izvrnog odbora. Za predsjednika Izvrnog odbora JRZ za Primorsku banovinu izabran je Niko Novakovi, a za potpredsjednika Jandrija Savi. Ovoj konferenciji
prisustvovali su delegati benkovakog kotara u sastavu: Vuk Vujasinovi, Danilo Desnica, Petar
Mili, Lazo Vugleta, Vujo Dra i Boris Jurkovi (Drava VII, br. 15 od 21. maja 1936).
114 Duan Plena nd, knj. 2, str. 229.
111 Isto
1 Dalmatinska zagora I, br. 3 od 29. jula 1938.
117 AIHRPH; XIV, 1037 i 952.
111
AJ; fond Milana Stojadinovia, fascikla 23. Izvjetaj Ministarstva vojske i momarice od
15. februara 1938.
, Dr Gojko Jak ovev Stvaranje i rad organizacija KPH na podruju sjeveme Dalmacije, Istorija X X veka, zbomik radova XIII, Beograd 1975, str. 435.
21 - BEN K O V A K I K R A J . Z B O R N IK 2

321

benkovakog kotara JRZ je bila poraena od strane Bloka narodnog sporazuma140 iji
je nosilac ope jugoslavenske liste bio dr Vlatko Maek. Tako su parlamentami izbori
1938. oznaili kraj dominacije JRZ (ranije NRS i njene vladajue koalicije) i njene unitaristike koncepcije, godinama sprovoene i u benkovakom kotaru.
Dmtveno-politike pnlike u Ravnim kotarima i Bukovici predstavljale su integralni dio opeg stanja tadanje Kraljevine Jugoslavije - tog nerazrjeivog vora nacionalnih i socijalnih suprotnosti. Vladajui krugovi potraili su izlaz iz krize nagodbom
srpske i hrvatske buraozije - sporazumom Cvetkovi - Maek, zakljuenim 26. avgusta 1939. Na osnovu ovog sporazuma, uspostavljena je Banovina Hrvatska ija vladajua politika gamitura SDK donosi odluku da se opinske uprave koje su bile u mkama JRZ raspuste i postave komesari.141 Na osnovu ove direktive rasputene su opinske uprave u Obrovcu i Kistanjama, a zatim raspisani izbori za nova opinska vijea.142
Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu potvrdila je 15. maja 1940. kandidatske liste i za opine Kistanje, Obrovac i Benkovac,143 ali dva dana kasnije ban Ivan
ubai je potpisao naredbu o odgaanju izbora na neodreeno vrijeme u benkovakom kotam (osim opine Kistanje).144
Pripreme za opinske izbore pratile su represivne mjere i brojne politike kalkulacije.145 Tako je SDK, koja se godinama i sama borila protiv zloupotrebe aparata vlasti u izborne svrhe, sprovodila znatno otriji pritisak na birae nego su to radile ranije
graanske partije kao nosioci vladajueg reima.146
Rasputanjem opinskih uprava maekovci su definitivno iskljuili srpske gradanske (buroaske) partije izvan SDK iz vodenja javnih upravnih poslova u Ravnim
kotarima i Bukovici. Meutim, srpska buroazija, posebno onaj njen privilegirani dio,
teko se mirila s porazom, pa je u zajednici s odgovarajuim nacionalnim i dmtvenopolitikim stmjama u junoj Hrvatskoj, pod parolom Srbi na okup i sama pristupila
zaecima jednog novog ekskluzivnog nacionalnog pokreta, koji je u datoj politikoj situaciji, stvorenoj nagodbom Cvetkovi - Maek, istupio sa zahtjevom za ocjepljenje

140 Na konferenciji JRZ za Primorsku banovinu, odranoj 18. novembra 1938. u Splitu uz
prisustvo oko 250 delegata (od ega 28 sa podruja benkovakog kotara) potvrdeni su kandidati nosioci izbomih lista: Vuk Vujasinovi - benkovaki, Niko Novakovi - kninski i Mirko Kului
- sinjski kotar (Driava IX, br. 54 od 18. novembra 1938). Na decembarskim izborima 1938. za
Narodnu skuptinu od 87.212 upisanih biraa na pomenutim kotarevima glasalo je 80.512, i to: za
listu JRZ - 36.174, za listu UO - 44.122 i za listu Dimitrija Ljotia - 216 glasova (Statistiki godinjak Kraljevine Jugoslavije, knjiga IX, Beograd 1938/1939).
141 Ljubo Boban ; Pteviranja na selu u Banovini Hrvatskoj, ISI, Istorija X X veka, zbomik
radova III, Beograd 1961, str. 241.
'4' AJ; fond CPB, fascikla 66. Izvjetaj dopisnika CPB iz Splita aprila 1940.
|4| Ispostava banske uprave Banovine Hrvatske je 15. maja 1940. potvrdila nosioce lista
stranakih izbomih kandidata u opinama benkovakog kotara: Boko Kovaevi Lazin, kandidat JRZ, JNS i Ljotieva Zbora i Ilija Kutlaa, kandidat SDK - opina Kistanje; Todor Mijovi - kandidat JRZ, JNS i Zbora i Ilija Zeevi, kandidat SDK - opina Benkovac; Milan Urukalo, kandidat JRZ, JNS 2 i Danilo Sekuh, kandidat SDK - opina Obrovac (Novo doba
XXIII, br. 115 od 17. maja 1940).
144 Narodne novine I, od 26. maja 1940.
141 O politikim kalkulacijama s opinskim izborima u benkovakom kotaru govori i pismo
dr Iva Smolia, istaknutog maekovca iz Dalmacije: Uputno je izbore u Kninskoj krajini i Ravnim kotarima izolovati od onih u Lici, jer bi na neuspjeh u sjevemoj Dalmaciji i Lici, mogao pokolebati nae prijatelje u zapadnoj Bosni i njihovoj vrijednoj nakani da se i ova pokrajina prikijui Banovini Hrvatskoj (ASUP; fond Bive graanske politike partije, maekovtina, P-VMH/359).
144 Zaplaena da bi objelodanjavanje upotrebe represivnih mjera koje je sprovodila Seoska
zatita moglo dovesti u pitanje regulamost izbora, HSS za Dalmaciju zatraila je od Ispostave
banke uprave u Splitu da sprijei javno komentiranje izbomih rezultata. (Aj; fond CPB. Izvjetaj
dopisnika CPB iz Splita maja 1940).
322

srpskih srezova od Banovine Hrvatske.147 Na ovim osnovama u ljeto i jesen 1940. odrani su javni zborovi u evrskama, Kistanjama, egearu, Grkom Islamu, Benkovcu i
aviu, a formirane su i posebne radne grupe koje su trebale da prikupljaju potpise
stanovnitva, upuuju peticije i izaslanstva Namjesnicima i Narodnoj skuptini sa zahtjevom da se benkovaki kotar prikljui Bosni, odnosno Vrbaskoj banovini.14*
Tako su gradanske politike snage koje su godinama bile u opoziciji, poslije nagodbe Cvetkovi - Maek i uspostave Banovine Hrvatske, kao dominirajua sila novog reima, pokuale sredstima prinude i jaanjem ekonomskih i politikih pozicija nacionalne buroazije, razrijeiti postojee suprotnosti, razumije se, u vrlo nepovoljnim
uvjetima drugog svjetskog rata. Meutim, umjesto pozitivnih rezultata jo vie su zaotreni meunacionalni odnosi, drutvene proturjenosti i klasni sukobi, uprkos injenici
to se vladajua HSS predstavljala kao politika partija koja brani prava naroda na samoodreenje, titi interese seljaka i tei razvitku graanske demokratije. Pred sudom
povijesti HSS je pokazala svoje pravo nakazno lice. Suprotstavljajui se socijalnim zahtjevima, branei svoje pozicije osloncem na katoliko sveenstvo, trgovce i imunije
posjednike i ienjem opinskih uprava od srpskih elemenata u Ravnim kotarima i Bukovici, HSS se iskazala kao nacionalna i drutvena antimonija Hrvatske i njene
graanske klase, odnosno kao apostazija medunacionalnog zajednitva u uvjetima neposredne opasnosti po nezavisnost zemlje.
5. Seljatvo i radnitvo - potencijalna snaga nacionalne ravnopravnosti i
socijalnog preobraaja
Benkovaki kotar sa 59.790 stanovnika, naseljenih na prostoru od 1.821 kvadratnih kilometara,14* spadao je u red onih regija gdje je drutvena podjela rada bila krajnje pojednostavljena i nerazvijena. Poljoprivredom, umarstvom i stoarstvom bavilo
se 94,2, industrijom i zanatstvom 2,3, trgovinom i saobraajem 1,2, javnim slubama
1,6 i ostalim zanimanjima 0,8 odsto stanovnitva150 U takvoj preuskoj i gotovo naturalnoj podjeli rada, radnika klasa je bila malobrojna - svega 256 (0,9 odsto) radnika i
egrta i 1.514 (5,4 odsto) nadniara i slugu.m Prema tome, osnovna drutvena, privredna (dohodovna) i politika snaga benkovakog kotara izmeu dva svjetska rata bilo je
seljatvo i njegov stav prema posjedovnim odnosima.
Agrarno i seljako pitanje u Ravnim kotarima i Bukovici, s nerijeenim svojinskim odnosima, optereenim mnogobrojnih ostacima feudalizma (kolonati), neprekidno su egzistirali kao osnovno socijalno i politiko pitanje, bez obzira da li se seljatvo
borilo organizirano ili je svoje nezadovoljstvo iskazivalo spontanim buntom. I to ne samo zbog toga to je seljatvo kao kudikamo najbrojniji drutveni stale u ovoj privrednoj i kulturno-prosvjetno zaostaloj regiji sluilo kao baza cjelokupnoj drutvenoj akumulaciji i kao rezervoar iz kojeg su najrazliitijim i vrlo sloenim procesima regrutirani
ostali drutveni slojevi, ve prije svega zbog injenice da su agrarna i seljaka pitanja,
bez obzira na nain i stupanj njihovog razrjeavanja, uvijek predstavljali potencijalnu
sveukupnu silu o ijoj udljivosti su morale voditi rauna sve politike partije.
Gledajui na slom Austro-Ugarske kao na slom zatitnice feudalnih odnosa, jo
u doba talijanske okupacije sjeverne Dalmacije 157 teakih obitelji benkovakog ko14 uro S ta n isa v lje v i ; Pojava i razvitak etnikog pokreta u Hrvatskoj 1941-1942.
godine. ISI; Istorija X X veka, zbomik radova IV, Beograd 1962, str. 6.
'4* AIHRPH; XXI. Izvjetaj Primorskog andarmerijskog puka, pov. br. 201. od 6. decembra 1940.
4* Godinjak ba.'ske vlasti I, str. 44-47.
1.0 Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931, Sarajevo 1940, knj. 4.
1.1 Isto
21*

323

tara odbilo je da plaa zakupninu nad crkvenim imanjima i veleposjedima trgovaca i


zelenaa.1 Istina, odbiti ispuniti materijalne obaveze, pa bar one bile zasnovane i na
feudalnim odnosim a, ne znai da je taj otpor dao agrarnom pitanju obiljeje socijalnog seljakog pokreta. Pa ipak, talijanske okupacione vlasti su s dunom zabrinutou
pratile prilike u selima Ravnim kotara i Bukovice, uvjereni da prisutni seljaki bunt
nosi u sebi klicu jednog novog kretanja na selu.153
Osloboenje i prikljuenje Kraljevini SHS u kojoj je javno proklamirana politika pravednog reenja agrarnog problema,154 seljaci benkovakog kotara doekali su
s nadom da e prestati raditi tuu zem lju155 i da e se 516 domainstava sa 2.127
lanova obitelji napokon osloboditi kolonatskih i najamnih odnosa.15,> Istina, napoliarstvo je bilo donekle olakano odlukom dalmatinske Pokrajinske vlade od 24. avgusta 1920. da se dotadanja davanja zakupnine u naturi smanje za jedan prav i to na
nain, da se mjesto jedne polovice (ili zle petine) dade jedna tretina, mjesto tretine jedna etvrtina, mjesto etvrtine jedna petina, mjesto petine jedna estina.157
Medutim, zakupnine su uvijek predstavljale veliki teret za bukovake seljake koji zbog estih nerodica nisu bili u stanju osigurati materijalnu egzistenciju svojoj obiteIji pa su nerado ispunjavali obaveze prema vlasnicima zemlje. Veleposjednici (najee
varoki i seoski trgovci) utjerivali su svoje rente (nadoknade) sudskim putem,15' pa su
se presude sporovodile pljenidbama (u narodu popularno nazvanim munte) stoke,
ita i poljoprivrednog inventara. N o, otpori muntama bili su toliko snani (posebno
u Bukovici) da je ak Ministarstvo unutranjih poslova 4. decembra 1922. zatrailo od
podrunih organa da se sudske prcsude bezuvjetno sprovode u ivot. U isto vrijeme, a
na temelju Zakona o dobrovoljcima od 30. decembra 1921, iz benkovakog i kninskog
kotara 232 osobe stekle su status dobrovoljca i pravo da kao subjekt agrame reforme dobiju zemlju na uivanje u Slavoniji, Vojvodini, Kosovu ili Makedoniji.15
1.1 HAZ; spisi Vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke, neregistrirano. Izvjetaj generala Tiskorinija, komandanta 24. talijanske pjeadijske divizije.
151 Emilio Karapanti (Carapantti) je u ljeto 1920. u svojstvu vladinog izaslanika izvrio inspekciju sela Ravnih kotara, Bukovice i Promine, pa i ako je utvrdio teke materijalne prilike, on
je 6. jula 1920. predloio Vladi za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke da se ne poduzimaju nikakve mjere u pravcu razrjeavanja agrarnog problema, jer bi svako socijalno jaanje sela
jaalo i nacionalni otpor (HAZ; spisi Vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke).
154 Regent Aleksandar je u Proglasu objavljenom 26. novembra 1918. najavio da e u
Kraljevini SHS argramo pitanje biti rijeeno (Slubene novine Beograd, 28. januara 1919).
1.5 Zakonskim propisima Kraljevine SHS Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme donesenim 1919. naelno su ukinuti kolonatski odnosi u Dalmaciji (Slubene novine, 25.
februara 1919).
1.6 Na osnovu naredbe Ministarstva za agramo pitanje O popisu seoskih porodica koje
obraduju tudu zemlju (mart 1921), u Ravnim kotarima i Bukovici pomenuta anketa je sprovedena u periodu juni - septembar iste godine, pa je tom prilikom utvreno da 516 domainstava sa
2.127 lanova obitelji ivi u kolonatskom odnosu i napoliarstvu... U obrovakoj, kistanjskoj, benkovakoj, kninskoj, prominskoj, novigradskoj i smilikoj 4.534 teake obitelji obrauju od jednog do dva dana oranja pod napolicu ili pod zakup za novac... (dr Uro D e s n i c a ; Agramo pitanje u Ravnim kotarima, Bukovici i Kninskoj krajini, str. 107, NB Split i ASAN Beograd).
1.1 Teaka sloga, II, br. 32 od 30. septembra 1920. Dalmatinska vlada je 24. avgusta 1920.
donijela zakonsko tumaenje da se velikim posjednikom ima smatrati svaki onaj vlasnik zemlje
koji ima preko 50 hektara (600 gonjala) obradive zemlje. Istim zakonskim propisom reguliran je
odnos veleposjednika i onih koji su njegovu zemlju obraivali kao napoliari.
1.1 U poetku, sudske presude se sporo sprovode u ivot. Zato dalmatinska vlada 26. novembra 1921. upozorava kotarska naelstva da se sudske presude, doneene u sporu vlasnika
zemlje i kolonata, odnosno napoliara, ne mogu olagati (Dalmatinskiglasnik, IV, br. 23. od 30.
novembra 1921). Poslije ove intervencije ekspeditivnost naplata napoliarskih dugova znatno
je napredovala, pa su od 1922. do 1928. na podruju Bukovice, Ravnih kotara i Kninske krajine
veliki posjednici na osnovu 793 sudske presude ubrali svoj dio od napoliara.
,5 Dalmatinski glasnik, IV, br. 34 od 6. maja 1922. Izvjetaj splitske upske oblasti TP 514. od 11. marta 1924. (HAZg; D - IB - VI - 12/35).
324

Pored kolonizacije ratnih dobrovoljaca, rjeenju agrarnog problema u benkovakom kotaru pristupilo se i u duhu pomenutih zakonskih odredaba, ali kako su Vidovdanskim ustavom zagarantirana obeteenja veleposjednicima za oduzetu zemlju, najvjerovatnije, zbog nedostatka financijskih sredstava, agrama reforma je gotovo zamrla,
to potvrduje i injenica da je u Ravnim kotarima od 1.608 podnesenih prijava (zahtjeva) do konca 1931. bile rijeene svega 93 m olbe.140
Donoenjem Zakona o likvidaciji zaostajanja agrame reforme 1931. razrijeeni
su samo odnosi (kolonata - D.P.) ugovoreni prije godine 1900161 i to relativno nepovoljno po napoliare, jer su odtete vlasnicima zemlje (30.000 dinara po hektaru)
plaali pored drave16! i seljaci (50:50), pa je na taj nain na teaka prebaen cjelokupni teret teke agrarne krize.161 No, uprkos injenici da je postojea poljoprivredna
kriza u Kraljevini Jugoslaviji traila radikalna rjeenja, i Zakon o likvidaciji zaostajanja agrarne reforme sprovodio se vrlo sporo, bar to se tie benkovakog kotara,164 pa
je do poetka aprilskog rata 1941. rijeeno svega 2.110 prijava.165 Konana likvidacija
kolonatskih odnosa u Ravnim kotarima i Bukovici bie provedena tek u novim drutveno-ekonomskim uvjetima nastalim poslije oslobodenja zemlje.
Uprkos djelominom (polovinom) uspjehu u razrjeenju agramog problema, intencije vladajueg reima oitovanih kroz politiku prema selu, promjene koje su od
1921. do 1941. nastupile u svojinskim odnosima u Ravnim kotarima i Bukovici, nesumnjivo su predstavljale progres i one su bitno utjecale ne samo na poboljanje materijalnog poloaja najsiromanijih obitelji, ve i na socijalizaciju sela166 i na razvoj zemljoradnikog zadrugarstva. Prema tome, agrarna reforma je, uz sve svoje slabosti, nedoreenosti, protekcionatvo, malverzacije, sporost i pretjerano favoriziranje ranijih vlasnika - veleposjednika - otvorila proces pravednije preraspodjele imovinsko-svojinskih
odnosa i u benkovakom kotam. Zato su agrarno pitanje i seljaki pokret u centru panje svih politikih stranaka.167
Graanske partije, bez obzira da li je rije o seljakim (HSS, ZS), radikalnim
ili demokratskim, nisu se posebno izriito zanimale za izvanredno teke uvjete ivota
160 Vidi indeks 134.
161 Ekonomski institut NR Hrvatske; nd, str. 126.
161 Za zemlju koju su zemljovlasnici dali pod zakup na temelju ugovora ije je trajanje bilo
due od trideset godina, a koja im je agrarom oduzeta i data onima koji su je obraivali, seljaci su
plaali jednu a drava drugu polovinu odtete. Za zemlju za koju je ugovor sklopljen prije 1878.
(kolonatsko pravo je bilo naslijedno) odtetu je plaala samo drava. S obzirom da je najvei dio
zemlje doao pod zakup napoliara ugovorom ne starijim od trideset godina, na teaka je prebaen cjelokupni teret teke agrame krize, koja je tih godina kulminirala, a primljenu odtetu mogao je vlasnik uloiti mnogo rentabilnije (Ekonomski institut NR Hrvatske; nd, str. 126).
164 Na veoma usporeni tempo sprovoenja agrame reforme presudno su utjecali flnancijski
problemi: Nije vie u pitanju hoemo li ili ne dati prihod gospodarima, ve u tome, tko e gospodarima dati odtetu za oduzetu zemlju? Dvije su stvari sigume zemlja e ostati teakova i gospodar e dobiti odtetu. Pitanje je - od koga? Tu lei sad sve. Gospodaru bit e vie-manje svejedno, ali teaku, ako on bude morao plaati, kukavno i naopako. Otud uznemirenost, otud zahtjev sviju nas bez razlike, da se agrami odnosi u Dalmaciji odmah zakonom urede (Teake novine, III, od 18. avgusta 1921).
14 Vidi indeks 134, str. 245-258.
144 Vladajui reimi su se plaili da agrama reforma ne ode suvie daleko i da ne dovede
do socijalizacije na selu: A socijalizacija zemljita, od koje se tako plae nai patentirani uvari domovine - pisao je dr Ljubo Radi - ... svaku misao izvodi do kraja, ili je to strah koji
hvata od svake pomisli na komunizam, tj. ukinue privatnog posjeda (Dr Ljubo R adi, Prvi
koraci k agramoj reformi, Split 1919, str. 46). Dr Niko Novakovi je znatno odreeniji: Samo da
agrarna rel'orma ne ide suvie daleko - daleko i preko demarkacione linije koja nam osigurava
stabilnost familija, red i mir u zemlji i inokosna prava... (AJ; fond Milana Stojadinovia, neregistrirano. Pismo dr Nike Novakovia 16. marta 1937. banu Primorske banovine).
O
politici i stavu gradanskih partija u Kraljevini Jugoslaviji prema agrarnom problemu
vidi: Milivoje Eri, Agrama feforma u Jugoslaviji 1918-1941, Sarajevo 1958.
325

na selu benkovakog kotara. Najee izborne borbe a ne sutina seljakog pitanja, bili
su uzrok i povod okretanja graanskih stranaka ka selu Ravnih kotara i Bukovice. Dodue, dalmatinski radikali su se, kao i njihove ostale stranake voe irom zemlje, esto
pozivali na odluke Zemaljske konferencije Radikalne stranke (25. do 28. septembra
1920) o njenoj agrarnoj politici,168 ali nisu pourivali razrjeavanje seljakog pitanja.16
tavie, radikali su u poetku protiv bezuslovnog ukidanja kolonatskih odnosa u Dalmaciji,10 da bi tek 1927, na inicijatiVu Uroa Desnice, uputili vladi Kraljevine SHS zahtjev da se kmetski i kmetstvu slirti kolonatski odnosi reguliraju na osnovama i u
smislu zakonskih propisa.11 Kasnije (za vrijeme estojanuarske diktature i u doba
Milana Stojadinovia) radikali (JRZ) su pokazivali mali interes prema agrarnom problemu benkovakog i kninskog kotara.12
Hrvatska republikanska seljaka stranka je kolonatske odnose u benkovakom
kotaru smatrala jednim od najcrnjih prilika u kojima ive teaci juno od Save,11 ali
za sve vrijeme svog djelovanja nije imala izraen program na osnovu kojeg bi se trailo
ukidanje kolonata i rjeenje agrarnog pitanja u Ravnim kotarima i Bukovici. Pasivna
politika HSS prema seljakim stalekim (ekonomsko-materijalnim i drutvenim) problemima na benkovakom kotaru izraz su stava najvieg rukovodstva stranke, jedino
opredijeljenog u odnosu na agrarne probleme da veleposjednika zemlja koja je potpala pod udar agrarne reforme (moe - D.P.) prelaziti u ruke interesanata putem fakultativnog otkupa.14
Slino HSS drale su se i ostale regionalne organizacije gradanskih partija Zemljoradnika stranka i Samostalna demokratska stranka. Istina, ZS je, posebno u
vrijeme izbornih borbi, postavljala zahtjev o nunosti poljoprivrednog naprijedka putem prosvjeivanja teaka, kredita s jeftinom kamatom i kanjavanja seoskih lihvara,15 ali se nikada nije jae angairala na sistematskom rjeenju seljakog pitanja i agrarnog problema u Ravnim kotarima i Bukovici.
Prema tome, politiko manipuliranje s agrarnom reformom i njeno djelomino,
minorno rjeenje, doveli su teake Ravnih kotara i Bukovice u stanje drutveno-ekonomske izoliranosti, pa su njegov insuficijentan poloaj pogoravali razni nameti,
osobito opinski prirezi, dravni porezi dugovi.14 Siromatvom ophrvana materijalna

1MJovan M arinovi; Savez zemljoradnika, seljaki problemi sjeveme Dalmacije (bez


oznake mjesta izdavanja) 1927, str. 27.
*** Zemljoradniki borac br. 7 od 3. decembra 1923.
1.0 Na sjednici splitske upanijske uprave 3. juna 1925. dalmatinski radikali su glasali protiv Nacrta prijedloga za hitno donoenje mjera za sprovoenje agrarne reforme u Dalmaciji
(Novo doba, 5. januara 1925).
1.1 Na inicijativu grupa dalmatinskih radikala Uroa Desnice, Nikole Subotia, Mirka Tripala i Nike Novakovia izvuen je iz naftalina stari Prijedlog zakona o likvidaciji agramih odnosa u Dalmaciji i 12. januara 1927. dostavljen Milanu Simonoviu, ministru za agrama pitanja
vlade Kraljevine SHS (Drava, IV, br. 280 od 16. februara 1927).
1.1 Mjesni odbor JRZ za Knin, 22. septembra 1938. godine, konstatira da su agramo pitanje, kmetski odnosi i obraivanje tue zemlje po zemljoradnicima rijeeni pravino, trajno i
svrsishodno (Vreme, 25. septembra 1938, Beograd).
111 Vidi indeks 168.
1,4
O politici HSS prema agramom pitanju Eri pie: Nakon to je (1924) uinila krupan
zaokret i odrekla se borbe za republiku, HRSS (otada HSS) uloila je sav svoj ugled da izvojuje
rjeenje po kome e veleposjednika zemlja koja je potpala pod udar agrarne reforme moi prelaziti u ruke interesenata putem fakultativnog otkupa. Jedno vrijeme po ozakonjenju fakultativnog
otkupa Hrvatska seljaka stranka, drala je u svojim rukama i Ministarstvo agrarne reforme...
Milivoje E ri; nd, str. 203j
Novo doba, XVIII, br. 269 od 15. septembra 1935.
* Dr karlo najder pie: Seljaki narod je optereen optinskim porezima i prirezima
vie nego ikakvim drugim porezima i teretima (Karlo dr najder, Severna Dalmacija nekadi
sad, str. 129).
326

osnova i divulzivan socijalno-ekonomski poloaj raali su i podsticali proces raslojavanja teaka u seosku sirotinju koja je stalno stajala jednom nogom u glibu pauparizma, pored bezemljaa, poljoprivrednih najamnih radnika, nadniara, nekvalifikovanih
radnika raznih zanimanja... i u ono seljatvo sa veoma niskim ivotnim standardom koje sa svojim paretom zemlje nije moglo da opstane bez prodaje svoje radne snage, bez
uzgredne zarade bilo kakve vrste.1
Teko materijalno stanje, je, pored negativnih ekonomskih trendova (prezaduivanje, usitnjavanja posjeda, itd.) i drutvenih potresa, usmjerilo amorfni seljaki pokret u benkovakom kotaru u pravcu jaanja njegovih samobitnosti (zemljoradnikog
zadrugarstva, udruivanja, itd.) i djelomine politike polarizacije ka revolucionarnodemokratskom pokretu, angaovanom u borbi za temeljne drutvene promjene.
Stvaranje i razvitak revolucionarnog radnikog pokreta u benkovakom kotaru
karakteriziraju mnoge posebne povijesne, drutveno-ekonomske, politike, nacionalne,
aksioloke i empirike lokalne specifinosti, ponikle na determinantama sveukupnog
historijskog kretanja na jugoslavenskim prostorima izmeu dva svjetska rata.17' Pri tome, treba imati na umu da radnika klasa u njenom fakultativnom klasnom znaenju
nije ni postojala kako u Bukovici, tako ni u Ravnim kotarima, gdje u vrijeme Kraljevine Jugoslavije nije ni bilo bilo kakvog industrijskog ili tvom ikog objekta.1 tavie,
Bukovica se nalazila na najniem stupnju ekonomskog razvoja u Hrvatskoj, pa na njenim prostorima nije moglo biti ni rijei o modernoj radnikoj klasi. Ravni kotari, kao
razvijeno agramo podruje, bili su zahvaeni dugotrajnim procesom borbe protiv feudalnih odnosa (kolonata) i sistematskom konsolidacijom kapitalistike produkcije na
selu.
Za razvitak modernog revolucionamog (komunistikog) pokreta bila je od posebnog znaaja i drutvena svijest. Opi stupanj razvoja dmtvene svijesti kao transcendentalnog inioca modem og dmtva u benkovakom kotam je bio optereen djelovanjem raznih dmtvenih sila, prije svega, patrijahnih1Mi tradicionalnih naslijea sa
metafizikim pogledima na porodicu i dmtvo i sa hrianskom pokornou prema postojeem stanju. Razumije se da su ove inkompatibilnosti onovremene epohe ipso facto neprekidno suprotstavljale progresivnim drutvenim procesima i na prostorima meurijeja Zrmanje i Krke. Ostvarujui utjecaj na narodne mase, crkva i njeno politizirano sveenstvo takoder su se suprostavljali (podravajui reim vlasti) socijalnim inovacijama i buenju revolucionarnog radnikog pokreta.
U izloenim opim i subjektivnim uvjetima kakvi su bili u Ravnim kotarima i
Bukovici izmeu dva svjetska rata, komunistiki pokret je bio osuen na veoma usporen rast i na zaostajanje u odnosu na onaj u ostaloj Dalmaciji. Svakako, tom e je doprinijela i sama Komunistika partija Jugoslavije, zabranjena i proganjana, optereena u
toj fazi razvoja staljinistikim dogmatizmom o istoj klasnoj proleterskoj borbi, o seljakom pitanju kao sporednom pitanju revolucije... o demokratsko-revolucionarnom
konzervatizmu... i o sektakom odnosu proletarijata prema saveznicima radnike kla-

Nikola V u o : Agrama kriza u Jugoslaviji 1930-1934, Beograd 1968.


,7* S obzirom na delikatnost i sloenost problema sveukupnog empirijskog i znanstvenog
istraivanja, rekonstrukcije i ocjenjivanja nastanka, razvitka i djelovanja revolucionamodemokratskog (i komunistikog) pokreta na benkovakom kotaru, ovom prilikom autor ukazuje samo na
prisustvo njegovih osnovnih determinanata i refleksija u drutveno-politikom ivotu izmeu dva
svjetska rata na prostorima Bukovice i Ravnih kotara.
Bukovaki boksitni rudnik (Ervenik) bilo je jedino privredno preduzee u kotaru Benkovac, ali sa svega 13 zaposlenih radnika (Slubeni glasnik, br. 7 od 22. januara 1929).
1,0
Jovan Cviji pie: Seljak sjeverodalmatinske Zagore pripada patijarhalnoj zoni koja
poima od samih bedema primorskih gradova, pa se spaja, s bosanskim zaleem u unutranjosti,
bez prekida. (Jovan Cviji, Balkansko poluostrvo i junoslavenske zemlje, Beograd 1969).
327

se .m Ove ope slabosti KPJ vrijedile su u punoj mjeri i za dalmatinsko pokrajinsko


partijsko rukovodsto, koje se godinama nezainteresirano odnosilo prema drutvenim i
politikim problemima svoje teake Zagore.182
Tek poetkom tridesetih godina kada je na benkovakom kotaru evidentirano
1.770 radnika, nadniara, slugu i egrta,183 a uprkos injenici to i dalje nije rije o proletarijatu u njegovom klasinom znaenju, zapaena su lagana strujanja revolucionarnih ideja Ravnim kotarima i Bukovicom. Zaetak revolucionarnog pokreta donosi tanak sloj inteligencije (studenti, daci i uitelji), sezonski radnici (egrti) i napredne zanatlije (kovai, kolari, zidari, obuari, itd.) koji su upoznali elementarnu sutinu osnova marksizma i prihvatili>ideologiju KPJ radei ili kolujui se irom Jugoslavije.
Donosioci marksistikih ideja bili su i prvi aktivisti komunistikog pokreta u
benkovakom kotaru. Tako su u Kistanjama napredni uitelji i studenti Petar akovi,
Simo Jankovi, Vojo Masnikosa i Jovo Cvjetkovi184 obrazovali ve 1935. prvu neoficijelnu grupu komunistikog pokreta.181 Na podruju benkovakog kotara Sava Dobrivojevi, Ljubo Joli, Milan Gnjidi, Duan Ardeli, Marijan Steveli i Gojko Leaji
prihvaaju liniju KPJ, proglaavaju se komunistima, stvaraju front slobode, vode otvorenu borbu protiv graanskih politikih partija i organiziraju revolucionarne akcije,
prije svega prikupljanjem pomoi panskoj republici.184
Stvaranje prvih, jo uvijek nekonsolidiranih osnovnih organizacija komunistikog pokreta u Ravnim kotarima i Bukovici, pada u vrijeme kada je KPJ iznalazila nove
oblike i puteve svog djelovanja i kada je, razbijajui obru ilegalnosti, pristupila stvaranju demokratskog i antifaistikog pokreta u zemlji. Nema sumnje, novi kurs Partije
i njeno okretanje irokim narodnim masama predstavljao je novi, dodue tek zaeti pristup drutveno-politikim problemima Ravnih kotara i Bukovice.
Potkraj etvrtog desetljea na benkovakom kotaru ivjelo je i radilo oko stotinu
radnika, teaka, aka, studenata i zanatlija koji su po idejnom opredjeljenju i linom
uvjerenju djelovali i ivjeli kao marksisti i komunisti. Istina, oni nisu bili organizaciono povezani i nisu pripadali nekoj ilegalnoj partijskoj organizaciji na terenu. Meutim,
mnogi pojedinci odlazili su u ibenik ili Split, nastojei da preko svojih prijatelja i poznanika stupe u vezu s partijskim forumima, prihvate direktive, ilegalni propagandni
materijal i instrukcije za daljnji rad.187 Dakako, ovakvi kontakti, zbog navedenih slabosti Partije, dugo vremena nisu donosili oekivane rezultate.188 Zato e organizirana
skromna brojnost komunista u benkovakom kotaru, uprkos injenici da su skojevske
organizacije formirane najprije u istonim, a zatim i zapadnim dijelovima Bukovice
1940. godine,18<l ostati gotovo nepromijenjena sve do aprilskog rata i okupacije Jugoslavije.
Franc Marek Filozoflja svjetske revolucije, Zagreb 1973, str. 95-101.
1,1
Dr Leon G erk ovi, Skica prospekta za prouavanje narodnooslobodilake borbe u
Dalmaciji u 1941. godini, IHRPD, zbomik 2, Split 1972, str. 29-31.
1.3 DeHnitivni rezultati popisa ntanovnitva od 31. marta 1931, knj. 4.
1.4 Jovo Cvjetkovi, student prava, rodom iz Kistanja, optuen je 5. novembra 1935. na dvije godine robije to je uoi prvog maja 1935. u Zagrebu umnaao letke i to je lan udruenja koje ima za svrhu propagandu komunizma. (AIHRPH; DS, 32/35).
*5 Dr Gojko Jakovev, str. 441. Pomenuta grupa s benkovakog kotara bila je uhapena, pa je u ibenskom zatvoru provela 21 dan (AIHRPH; XVI).
Isto
1,7
U toku 1939. a u cilju povezivanja s partijskim forumima, u vie navrata putovali su u
Split i ibenik Stevo Zeevi iz Ravnih kotara i Jovo Cvjetkovi iz Kistanja.
Ivan A m u li, Razvoj narodnooslobodilakog pokreta i partizanskih odreda Dalmacije, IHRPD, zbomik 2, str. 394-405.
Vojin M asn ik osa, Bukovica na revolucionarnom putu (rukopis) - prema citatu dr Jakoveva, nn, str. 443. Kotarski komitet KPH za Benkovac aktom br. 798 od 28. septembra 1948.
tvrdi da je partijska elija u Jagodni Gornjoj formirana 1941. od etiri lana. (AIHRPH; MG-17/
VII32). Autor ovog napisa nije mogao (uslijed nedostatka arhivskih dokumenata) provjeriti vjerodostojnost ove konstacije KK KPH za Benkovac.
328

R ezim e
Neposredno poslije prvog svjetskog rata benkovaki kotar okupirala je Italija.
Oko dvije i po godine (1918-1921) trajala je prva talijanska okupacija koja je sprijeila integracioni sveukupni razvitak sjeverodalmatinske Zagore u novonastaloj dravi
jugoslavenskih naroda. Ulaskom u sastav Kraljevine SHS benkovaki kotar, kao stoljetna administrativno-upravna regija Ravnih kotara i Bukovice, znatno je proirena
pripajanjem podruja nekih opina biveg zadarskog kotara, pa su se u njegovom sastavu nale benkovaka, obrovaka, kistanjska, novigradska, smilika i stankovaka
(1924) opina u kojim je ivjelo 59.790 stanovnika. Struktura zanimanja stanovnitva
benkovakog kotara pruala je 1940. slijedeu sliku: 94,20 poljoprivreda, umarstvo i
stoarstvo, 2,30 industrija i zanatstvo, 1,20 trgovina i saobraaj, 1,60 javne slube, slobodna zanimanja i vojska i 0,80 odsto ostali.
Na strukturu stanovnitva presudno su utjecali postojea materijalna osnovica i
karakter drutveno-ekonomskih odnosa. Poljoprivreda i stoarstvo predstavljali su
glavnu materijalnu okosnicu zanimanja stanovnitva benkovakog kotara. Poljoprivreda, zbog svojih objektivnih i subjektivnih slabosti, podmirivala je 82,17 odsto sveukupnih potreba stanovnitva. Stoarstvo, uprkos injenice to je isto pokazivalo tendenciju
laganog porasta i to je njegov fond prevazilazio jugoslavenski i dalmatinski prosjek izmeu dva svjetska rata, nosilo je obiljeje pastirstva, jer je stajsko stoarstvo bilo u samom zaetku sopstvenog razvitka. Za to e stoarstvo, oslonjeno na naturalni niski nain proizvodnje, podmirivati potrebe teaka benkovakog kotara: 92,03 u svjeem mesu, 83,20 u mlijeku i mljenim proizvodima i 36,18 odsto u suhomesnatim, mlijenim i
odjevnim (vuna i koa) preraevinama. Vinogradarstvo, posebno u Ravnim kotarima,
predstavljalo je jednu od najvanijih privrednih grana benkovakog kotara. To je i razumljivo kada se ima na umu da se pod vinogradima nalazilo 2.050 hektara najbolje
zemlje s prinosom u rodnim godinama od 15.305 bijelog i 33.809 hektolitara crnog
vina. Vinogradarstvo je, kao osnovni trini proizvod bilo i glavni izvor novanih
sredstava poljoprivrednog stanovnitva benkovakog kotara.
Poljoprivreda benkovakog kotara izmeu dva svjetska rata nosi obiljeja karakteristina za cijelu Dalmaciju: nesredene drutveno-ekonomske odnose (postojanje kolonata), agrarnu prenaseljenost, veoma nizak stupanj primjene agro-tehnike i usitnjenost seoskih gazdinstava. Nerazvijenost trgovinske razmjene poljoprivrednih i stoarskih proizvoda, negativno su se odrazili kako na daljni razvitak ovih osnovnih gospodarskih djelatnosti i stimuliranje robne proizvodnje na selu, tako i na ispunjavanje materijalnih obaveza inokosnih posjednika prema dravi (porezi i razni nameti) i sopstvenim potrebama, to e se u krajnjoj liniji negativno odraziti na materijalnu osnovicu sela, gurajui isto (putem zaduivanja) na put totalne pauperizacije i daljnje usitnjavanje
gazdinstava.
S
obzirom da benkovaki kotar nije bio u stanju eksploatirati svoja prirodna bogatstva (nalazita boksita u Erveniku, Jasenicama i Kruevu, vodenih tokova rijeka Zrmanje i Krke, poveavanjem poijoprivrednih povrina melioracijom i komasacijom,
preradom stoarskih i poljoprivrednih proizvoda, itd.), industrija i obrtna privreda nisu imale poseban utjecaj na jaanje materijalne baze ove regije. Zato e, pored ostalog,
protok financijskog kapitala (uslijed nerazvijenih robo-novanih odnosa, investicija i
kreditne politike) djelovati kao divulzivni gospodarski korelati na strukturu materijalne osnovice benkovakog kotara.
Siromana i arhaina materijalna osnovica, uzdrmana elementima ekonomske
dezagregacije nehegemone nacionalne mase, optereene polufeudalnim odnosima (kolonati i napolice), nerazvijenom radnikom klasom i tankim slojem gradanskog
(buroaskog) drutva, presudno su utjecali u datim historijskim procesima, na skroman

329

omet nacionalnog dohotka (od 86,17 do 134,50 USA dolara po jednoj obitelji u 1940),
bitisanje provincijsko-politikog pragmatizma i na degenerativnost primaliteta drutvene nadgradnje.
Nosilac provincijsko-politikog pragmatizma bio je gradanski stranaki institucionalizam Kraljevine SHS, ije se regionalne organizacije u benkovakom kotaru javIjaju znatno kasnije nego u ostalim krajevima zemlje. U poetku, stanovnici Ravnih kotara i Bukovice, gotovo su nezainteresirani prema dominirajuim graanskim strankama Kraljevine SHS. Tek kasnije, kada se politiki ivot razmahne, a politike graanske partije u svoje programe ugrade poglede na nacionalne (centralizam ili federalizam, monarhija ili republika) i socijalne (agrarno pitanje, seoski dugovi, zapoljavanje
vika agrame radne snage, javni povremeni radovi, itd.) probleme, zapoee proces jae politike polarizacije narodnih masa benkovakog kotara. Ve prvih godina ivota u
Kraljevini SHS, Narodna radikalne stranka (NRS) je ostvarila dominirajui utjecaj kako na izborni korpus, tako i na srpsko stanovnitvo. Nosioci njenih parlamentarnih izbornih lista redovno su pobjeivali prvog desetljea u Bukovici i veem dijelu Ravnih
kotara. Hrvatska republikanska seljaka stranka (HRSS i kasnije HSS) je postepeno izgradivala svoj utjecaj na narodne mase i tek iezavanjem s politike pozornice dalmatinskih pravaa Mate Drinkovia, ona izrasta u dominirajuu politiku partiju meu
stanovnitvom hrvatske narodnosti zapadne Bukovice i Ravnih kotara. Zemljoradnika i Demokratska stranka (ZS i DS, odnosno SDS) imale su znatno vei broj pristalica
u Ravnim kotarima nego u Bukovici.Medutim, njihov politiki utjecaj nije imao konstantnu vrijednost. Aplituda broja pristalica bila je u uzronoj povezanosti sa strategijskim politikim opredjeljenjem ovih stranaka. Jednom rijeju, kada su ZS ili SDS (SD)
putem koalicije s drugim partijama sluile reimu, broj njihovih pristalica u benkovakom kotaru je rapidno opadao. I obratno! Razloge velikoj oscilaciji pristalica SDS
(SD K ) i ZS treba traiti i u njihovom osloncu na nacionalno stanovnitvo, jer-sluei
vladajuoj stranakoj koaliciji - prostor djelovanja medu srpskim stanovnitvom, gdje
je NRS (kasnije JRZ) imala dominirajue pozicije, bio je ogranien. Politika opozicije
prema hegemonizmu i zatiti interesa buroazije donosila je znaajna pomjeranja i politiku polarizaciju narodnih masa ka platformi borbe za demokratizaciju ivota i razrjeenje nepodnoljivih drutvenih suprotnosti.
U vrijeme estojanuarskog reima i zanavljanja restriktivnog parlamentarizma
(1929-1935) novoformirana Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) je jedina graanska partija ije regionalne organizacije u benkovakom kotaru postiu odreene, ne
ba blistave rezultate. Pa ipak, JNS je kao graanska (buroaska) politika partija doprinijela organizacijskom razvitku i zanavljanju politikog utjecaja u Bukovici i Ravnim kotarima Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ). N o, JRZ nije polo za rukom
da obnovi i ostvari onaj politiki utjecaj kakav je nekada postigla NRS. Svakako, tome
su doprinijele obnovljene regionalne organizacije gradanskih partija - HSS, SDS i ZS
- koje su kao stranke opozicije ostvarile podjednak utjecaj kod srpskog i hrvatskog stanovnitva benkovakog kotara to su potvrdili i opinski izbori 1935. kada su ove
stranke pobijedile u tri opine Ravnih kotara.
Drutveno-politike prilike u Ravnim kotarima i Bukovici predstavljale su integralni dio opeg stanja tadanje Kraljevine Jugoslavije. Nacionalne i socijalne suprotnosti koje su branile i razvijale odgovarajue graanske (buroaske) partije snano su
se izraavale i u benkovakom kotam. Eklatantnu potvrdu za politike i nacionalne
disperzije u Ravnim kotarima i Bukovici pruaju dogaaji nastali poslije nagodbe
srpske i hrvatske buroazije (sporazum Cvetkovi-Maek potpisan 26. avgusta 1939).
Dotadanji blok udruene opozicije (SDK) koji je preko svojih politikih partija gradio podjednak oslonac medu srpskim i hrvatskim stanovnitvom, brzo odumire, pa
graanski politiki institucionalizam trai oslonac medu pristalicama svoje nacije, podstiui u isto vrijeme meunacionalne sukobe koji e iskazati i kroz stvaranje eksklu330

zivnih nacionalistikih pokreta (Srbi na okup, Seoska zatita, frankovci, itd.). Tako
su gradanske politike snage koje su godinama bile u opoziciji, kao dominirajua politika sila novog reima, jo vie zaotrile postojee nacionalne i socijalne proturjenosti, razumije se, u vrlo nepovoljnim uvjetima drugog svjetskog rata.
Gradanski politiki institucionalizam Ravnih kotara i Bukovice, u usporedbi sa
onim na dalmatinskom primorju ili u relativno razvijenim krajevima zemlje, veoma
primitivan i zasnovan na provincijskom pragmatizmu, pa kao takav podloan mnogobrojnim negativnim pojavama, prije svega manipuliranju s narodnim masama. Upravo
zbog tog, sveukupni privredni i drutveni prosperitet benkovakog kotara prisutan je u
regionalnim organizacijama buroaskih politikih stranaka jedino kao izborna obmanjujua parola. Agramo pitanje i primaliteti drutvene nadgradnje rjeavani su i razvijani neplanski i bez kontinuiteta proisteklog iz injenikog stanja, regionalnih specifinosti i nunih potreba Ravnih kotara i Bukovice.
Agrarno i seljako pitanje u benkovakom kotaru, s nerijeenim svojinskim odnosima, neprekidno su egzistirali kao osnovni drutveni, politiki i ekonomski problemi. Prikljuenjem Kraljevini SHS u kojoj je proklamirana politika pravednog reenja
agrarnog pitanja, u benkovakom kotaru razvio se spontani seljaki pokret usmjeren
u pravcu ukidanja kolonatskih i najamnikih odnosa putem sprovoenja radikalne agrarne reforme. Meutim, vladajui reimi Kraljevine Jugoslavije su i suvie sporo rjeavali zateene svojinske odnose na dalmatinskom selu, gdje je austrougarska uprava
stoljeima bitisala kao zatitnica polufeudalnih odnosa. Dodue, kolonijalizacijom dobrovoljaca iz prvog svjetskog rata i djelominom agrarnom reformom, posebno onom
sprovedenom poslijede donoenja Zakona o likvidaciji zaostajanja agrame reforme
(1931) do poetka aprilskog rata 1941. rijeeno je 2.110 zahtjeva teaka benkovakog
kotara, ali likvidacija kolonatskih odnosa u Ravnim kotarima i Bukovici bie sprovedene tek u novim drutveno-ekonomskih uvjetima nastalim poslije oslobodenja zemlje.
Djelomino razrjeenje agramog problema u benkovakom kotaru izmeu dva
svjetska rata, uprkos nedoreenosti i prateim negativnim pojavama (protekcionatva,
malverzacija, sporosti i pretjeranog favorizovanja ranijih vlasnika - veleposjednika),
otvorilo je proces pravednije preraspodjele imovinsko-svojinskih odnosa, ali nije ublailo postojee drutvene proturjenosti i teak materijalni poloaj sela u Ravnim kotarima i Bukovici. ta vie, minorni rezultati agrarne reforme doveli su teake benkovakog kotara u stanje drutveno-ekonomske izoliranosti, pa su njihove insuficijente
poloaje pogoravale agrama prenaseljenost, opinski prirezi, dravni porezi i kreditna
politika s visokom (zelenakom) kamatom. Siromatvom ophrvana materijalna osnovica i divulzivni socijalno-ekonomski poloaj radali su i podsticali proces raslojavanja
teaka u seosku sirotinju koja je stalno stajala jednom nogom u glibu pauparizma... i
u ono seljatvo (bezemljai, najamni radnici, nadniari, pealbari) sa veoma niskim ivotnim standarom koje sa svojim paretom zemlje nije moglo da opstane bez prodaje
sopstvene radne snage....
Uprkos ogranienoj materijalnoj osnovici, seljatvo je kao kudikamo najbrojniji
drutveni stale u privrednoj i prosvjetno-kultumoj zaostaloj benkovakoj regiji sluilo
kao baza cjelokupne dmtvene akumulacije i kao rezervoar regmtiranja ostalih dmtvenih stmktura. Kroz sloene i ograniene klasne procese (uslijed nedostatka industrije i eksploatacije prirodnih dohodovnih resursa) i nerazvijenu podjelu rada, u benkovakom kotam radnika klasa se veoma sporo razvijala, tako da 1931. pedantna statistika biljei postojanje 256 radnika i 1.514 egrta, nadniara i slugu.
Nerazvijena i u fakultativnom smislu neproletizirana radnika klasa, s jasno izraenim lumproleterskim (lizipijatari) gmpacijama, veoma se sporo modemizira,
politizira i organizira. Nastala u sloenim drutvenim, ekonomskim i politikim uvjetima, nerazvijena radnika klasa benkovakog kotara ostaje tijekom vremena izmedu
331

dva svjetska rata izvan sindikalne i politike klasne organiziranosti, pa kao takova postaje znatnim svojim dijelom objektom manipuliranja graanskih (buroaskih) politikih partija. Svakako, tome su doprinijele i odreene slabosti dalmatinskog (i ire) rukovodstva naprednog sindikalnog i radnikog pokreta, koja su se godinama sektaki odnosila prema problemima svoje zagore, pa i Ravnih kotara i Bukovice.
Stvaranje prvih, jo uvijek nekonsolidiranih asocijacija naprednog sindikalnog
pokreta i organizacija KPJ u benkovakom kotaru, pada u vrijeme kada je Komunistika partija, i'azbijajui obrue ilegalnosti, pristupila stvaranju demokratskog i antifaistikog pokreta. Nema sumnje, okretanja Partije irokim narodnim masama u zemlji,
odrazilo se i na selo Ravnih kotara i Bukovice, gdje se uoi drugog svjetskog rata javIjaju poeci novih drutveno-politikih procesa iz kojih e postepeno izrasti revolucionarno-demokratski pokret.
Zaetak revolucionarno-demokratskog pokreta u benkovakom kotaru donosi
tanak sloj inteligencije (daci, studenti, uitelji), sezonski radnici (egrti), napredne zanatlije i pojedinci koji su upoznali elementarne osnove marksizma i prihvatili politiku
ideologiju i djelatnost KPJ radei ili kolujui se irom Jugoslavije. Donosioci marksistikih ideja u Bukovicu i Ravne kotare bili su i prvi aktivisti komunistikog pokreta.
Meutim, nekonsolidirane organizacije KPJ nisu uspjele sve do aprilskog rata 1941. izrasti u institucionalnu strukturu komunistikog pokreta koja bi u njegovu bitnost ugradila povezanost, vrstinu, jasnu usmjerenost, taktiku vjetinu i organizacijsku konsolidiranost. Zato e komunistiki pokret, bez obzira to su se pojavljivale neformalne njegove grupacije (Kistanje, Ivoevci, Jagodnja), pa ak i elije (11. pjeadijski puk u Benkovcu) ostati nekonsolidiran u benkovakom kotaru sve do okupacije zemlje 1941.
Na usporen razvitak modernog revolucionarnog pokreta u benkovakom kotaru
djelovala je i postojea drutvena svijest, optereena mnogobrojnim negativnostima,
patrijarhalnim naslijeem s metafizikim pogledima na porodicu i drutvo i nizak stepen drutvene nadgradnje. Pri tome, treba imati na umu da je 1931. u benkovakom
kotaru ivjelo 31,80 odsto pismenog stanovnitva (47,48 mukaraca i 16,70 odsto ena).
To je i razumljivo kada se ima u vidu da je 1940. na podruju osnovnog obrazovanja
(pa i opismenjavanja) iskljuivo djelovalo puko kolstvo, odnosno 45 osnovnih
kola i 74 kolska (razredna) odjeljenja sa 6.032 uenika i uenice, pa su na jednog uitelja dolazila 92 aka.
Pored prosvjeivanja, ograniena materijalna osnovica porazno je djelovala i na
razvitak zdravstvene slube i socijalne skrbi. Takovo injenino stanje utvrdila je 1939.
i Meunarodna komisija Crvenog krsta kada je, posjetivi 11 sela benkovakog kotara,
konstatirala da uslijed ekonomske propasti 47 domainstava... 69 osoba je kronino
obolilo. To je i razumljivo, kada se ima u vidu da je jedan lijenik vodio patronanu
brigu nad 5.979 stanovnika, prinuenih da eventualne medicinske usluge plaaju visokim nametom.
Prema tome, materijalna osnovica, drutveno-ekonomski odnosi, politiki institucionalizam i primaliteti drutvene nadgradnje, predstavljali su kompatibilne faktore
ivotnih i socijalnih uvjeta ivota izmeu dva svjetska rata u Ravnim kotarima i Bukovici. Razumije se, kroz uzajamno djelovanje sveukupnih pomenutih struktura postepeno je izrastao i njihov supstitut - ivotni standard. Svodei ivotni standard na njegove
vulgarne elemente - zaradu i potronju - dolazimo do pouzdanog zakljuka da su prihodi po domainstvu od pet lanova bili dovoljni za 276 dana u godini. Ako se pri tome uzme u obzir da je od 9.106 domainstava benkovakog kotara, svega 1.172 obitelji
imalo za tadanje standarde obezbijedenu materijalnu egzistenciju kroz godinu dana
ivota i rada, lako je pretpostaviti da je ogromna veina stanovnitva Ravnih kotora i
Bukovice bila podlona djelovanju (i utjecaju) raznih, prije svega, dominirajuih ekonomskih, politikih i drutvenih faktora.

332

S u m m a ry
THE R E G IO N O F B E N K O V A C B E TW EEN THE TWO WORLD WARS
The region o f Benkovac during the Italian occupation (1918-1921). Ravni Kotari and B ukovicajoin the Kingdom o f Serbs, Croats and Slovenians in June 1921. The
region o f Benkovac as an administrative regional unit (m unicipality) in the new state.
Creation, developm ent and global actions o f the bourgeois political parties between
the tw o world wars in the region o f Benkovac. Crises o f the bourgeois society, exclusive nationalism and international conflicts.
M aterial base o f the region o f Benkovac; agriculture, grape-growing, fru itgrowing, cattle breeding, the crafts and flnancial capital. Population structure, professions, class and rank characteristics o f the Benkovac society. U nderdeveloped financial capital and its influence on econom ic conditions. Primalities o f the social superstructure: literacy o f the population, education, cultural aspects, healtl, and social
care. Socio-econom ic an d political contradictions, standard. Historical heritage and
social conscience. Slow developm ent o f the working class, its socio-econom ic position. First traces o f revolutionary-dem ocratic syndicate an d communist m ovem ents; role o f the avant-garde groups and individuals in the revolutionary dem ocratic communist m ovem en ts developm ent. General characteristics (synthesis) o f th e material base
o f the bourgeois political institutionalism, o f the social superstructure and o f the
avant-garde workers agrarian m ovem ent and their influence on the political, socioeconom ic relations in the region o f Benkovac.

333

PE T A R P I U A

MOJA SJEANJA

Saetak
U form i sjeanja, isprian j e curriculum vitae prvoborca i nosioca Partizanske spomenice, roenog 1911. godin e u K u li Atlagia. Kazivanja idu od
prvih sjeanja izavravaju 1945. godinom . Naglasak j e stavljen na slikanju situacije izm edu dva svjetska rata, prvih uspjenih poduhvata na organizaciji NOP-a
d o 1942. godine na benkovakom podruju, a zatim upeatljivim oslikavanjem
ivota i borbi u II dalm atinskoj d iviziji i ostalim partizanskim jedinicam a iji je
borac i starjeina bio Petar .

Rodio sam se u Kuli Atlagia 1911. godine, kamo su Pilje stigli iz Bjeline 1904.
godine. Moj otac je ve tada bio kova; jedno je vrijeme radio u Rateviu, a kasnije u
Kuli Atlagia gdje je kupio kuu i tu ostao. Kao dijete uvao sam stoku (bilo je neto
svinja i goveda), u rodnom selu sam zavrio i osnovnu kolu koja se nalazila u blizini
nae kue. Dani su mi prolazili u uenju i uvanju stoke, ali i u povremenim pomaganjima ocu u kovapici. U to vrijeme je moj otac bio siromaan. Svoj trud je naplaivao
u naturi - dobijao je ito. Kad je godina bila rodna seljaci mu plate, a kad ne rodi onda mu ne daju nita, jer nisu ni oni imali. Tako smo mi bili vie gladni nego siti. Bilo
nas je estoro djece. I pored siromatva, otac mi je bio stvarno poten. Uvijek je bio u
nekim sukobima s onima koji nisu nita radili ili koji su pljakali narod. Takva je bila i
tadanja benkovaka buroazija. Ja sam, po zavretku svih est razreda osnovne kole,
najmarljivije uio kovaki zanat i, izuivi ga, ostao u Kuli Atlagia do 1929. godine.
Tada sam otiao raditi na kasamu u Benkovac. Kako je moj otac u to vrijeme popravljao neke alate za poduzee koje je gradilo kasarnu, izvjesni poslovoa Vlado me pozvao da doem da e me nauiti raditi na eljezno-betonskoj armaturi. Radio sam u
Benkovcu, spavao sam kod kue i svako jutro odlazio na posao, a naveer se opet vraao kui. U poetku sam imao 12 dinara, a kasnije 18 dinara plate. Tada je cijeli moj
zaviaj bio siromaan. Nije bilo nikakvih sindikalnih niti partijskih organizacija, pa ni
na kasarni. Cijeli benkovaki kotar je imao oko 60 zanatlija, od toga 46 kovaa. Nije
bilo radnike klase jer nije bilo industrije. Mizerno se ivjelo. U svakom selu su bili,
kako smo ih mi nazivali, gazde. Sirotinja je radila kod njih, i to tako da su sve poslove
najprije radili za gazde, a svoje tek kad kod gazde ne bi imali to. Tako se deavalo da
nisu na vrijeme stigli obraivati i ono malo zemlje to su imali, pa je urod bio vrlo lo.
Na taj su nain postajali jo siromaniji.
335

Nakon zavretka kasame, 1930. godine, otiao sam u Zagreb, i to poetkom IV.
mjeseca. Poao sam u Zagreb, je tamo bio moj brat, pa sam se u njemu i ja htio zaposliti. Zagreb je za mene bio neto veliko, udnovato; tramvaji, svjetla, Zrinjevac. Ispred eljeznike stanice je tada bila movara - abe su kreketale. Zaposlio sam se kod
Tonetia u Maksimirskoj br. 12. On je takoder bio kova i kolar. Plaao me neto oko
22 dinara. Kod njega su dolazili neki majstori koji su popravljali alate za savijanje eljeza, tako da sam kasnije preao u Zvonimirovu ulicu, dananja Ulica oktobarske revolucije. Tamo sam radio kod Petrovia, koji je u to vrijeme radio oko 60 kua. Tako
sam imao priliku vidjeti najvei dio gradske radnike klase. Jer, radnik na selu nikada
ne moe biti sirotinja kao to to moe biti radnik u gradu, koji nema nikakvih prihoda
osim nadnice. Ljudi su ivjeli vrlo bijedno, stanovali zajedno s djecom u podmmima i
barakama, i tu sam vidio zaista teak ivot gradskog proletarijata. Kasnije sam upoznao nekog Kambera, koji je bio prijatelj moga brata i njegov vrnjak, a radio je kao ofer kod zapovjednika zagrebake strae, generala Pavlovia. Jednog me dana pozvao
na m ak i ispriao mi kakve sve makinacije vri policija i da vodim rauna o tome. Rekao mi je, konkretno, kako mi se moe dogoditi da mi na jednoj strani ulice policajac
stavi Staljinovu znaku pod rever, da bi mi je na dmgoj strani otkrili i iamarali me,
dotjerali u policiju te protjerali kui. Hranio sam se i spavao u Tmjanskoj gdje je bilo i
dosta radnika. Policija je imala svoje dounike preko kojih su uvijek saznavali kad se
netko bunio, dolazili bi nou i toljagama prebijali. Za takve postupke nitko nije odgovarao, a niti si imao mogunost nekome se potuiti. Ako si i tuio, onda si ponovo dobio batine i bio si potjeran kui.
Godine 1931. preao sam raditi na aerodrom Borongaj, gdje su se gradili hangari
za avione. Tada su nam drugovi skrenuli panju da vodimo rauna o tome da je to vojni garnizon i da pazimo to radimo, jer nas mogu otkriti. Tu sam radio na eljezno-betonskoj armaturi, a bio sam ak i poslovoa. Sada sam bio i bolje plaen. Imao sam 40
dinara dnevno. To je bila za ono vrijeme dobra zarada, jer sam stan i hranu plaao 14
dinara dnevno. Plaa se dobijala sedmino. Meutim, prosjena radnika plaa je bila
dosta mala. Sjeam se da su svake subote ene i djeca ekali oeve da bi im neto kupili. Problem je bio u tome to su se radnici zaduivali preko cijele zime, kad nije bila sezona radova, i to kod nekoga pekara ili mesara, a na proljee su to morali vraati. Sjeam se tako jedne subote kad je jedna ena ekala mua, koji je trebao dobiti plau.
Ali novac je trebao stii tek u ponedjeljak. Ona je poela plakati govorei da djeca nemaju to jesti. Dao sam joj tada 20 dinara, jer u to vrijeme nisam imao nekih veih obaveza. Takve sirotinje je bilo na hiljade u Zagrebu. N i jedan radnik tada nije imao svoju
kuu. Sve su kue bile u posjedu kuevlasnika, a radnici su stanovali po podmmima i
barakama, u nehigijenskim uvjetima, tako da je bilo esto bolesti, pogotovo tuberkuloze.
Na aerodromu sam radio do 1932. godine, a onda sam otiao u vojsku i to u VII.
vazduhoplovni puk u Mostaru. Tamo sam naao komandira Marka Mikoljaia, koga
sam poznavao sa zagrebakog aerodroma. I njemu i meni je bilo neobino drago to
sam doao kod njega. Tu su se obrele sve same zanatlije, gdje su pohaali kurs za aviomehaniare u trajanju od 6 mjeseci. Odvijao se na aerodromu u Mostam. I ja sam bio
na tom kursu i zavrio ga. U to vrijeme je moj otac napravio molbu da ne sluim vojsku dulje od 9 mjeseci, jer su moja braa uro i Boko sluili puni rok. Po tadanjem
zakonu trei brat je trebao sluiti kratki rok. Molbi je udovoljeno i ja sam 1933. godine,
negdje polovicom VIII. mjeseca napustio Mostar i otiao u Zagreb. U Zagrebu je tada
ve vladala ekonomska kriza, jako puno radnika je bilo bez posla. Sluajno sam, drugi
dan, sreo ininjera Kreinovia. Rekao sam mu da sam doao iz vojske i da nemam posla, a on me pozvao da doem raditi na jedan vodovodni rezervoar, negdje iznad dananjeg groblja Miroevac. Sutradan sam otiao tamo, poeo raditi i to za 7 dana po
336

satu. Bijae to odlina plaa. Za svoj se posao nisam nikoga stidio u ono vrijeme u Zagrebu, kako u itanju nacrta tako i po izradi i polaganju eljeza. Tu sam ostao tri mjeseca. Poela je zima i graevinski radovi su se obustavili. Kako sam kod kue imao starog oca i majku, brata koji je roden 1919. godine, a sestra 1922, ja sam se vratio kui.
Brat Boko je umro, a uro otiao od kue jo ranije i nije se vraao. Kad sam doao
kui preuzeo sam kovaku radnju. Otac mi je rekao da mi se nee mijeati u poslove i
da samostalno radim. Ljudi su me vrlo dobro prihvatili i esto su dolazili kod mene popravljati svoje poljoprivredne alate. U to vrijeme sam imao ve preko stotinu svojih
muterija. Radilo se po 15 i 16 sati dnevno. ak bi i poslije veere radio u kovanici.
Tako je dola 1934. godina kada smo ve imali i svoje svinje za klanje. Te iste godine
uzeo sam veu koliinu jasenova i bukove grae, pa sam ve 1935. poeo izraivati kola. Zanat sam dobro izuio u Zagrebu kod Toetia. Trebala mi je pomo, pa sam pozvao brata od ujaka Petra Torbicu iz Paria da mi pomogne. On je bio zaista vrstan
kolar. Kada je Petar doao sortirali smo alat i napravili strug za struganje glavina za
tokove i ja sam poeo raditi kola. Nitko nije imao novaca. Selo je bilo strano siromano. Vie od polovice sela nije imalo nikakvog brana. Zarade nisu imali nikakve.
Ljeti su vladale malarije; puno naroda je bilo bolesno. Godine 1936. oenio sam se Sokom Vukasovom iz Kule Atlagia. Tada nas je u kui bilo estoro. Kola koja smo izraivali radili smo za mot. Seljaci koji su ivjeli na tom podruju su se zaduivali.- Zelenai, koji su ivjeli u Benkovcu, naprosto su pljakali. Na primjer, dali bi seljaku 6 ili 7
kilograma plavog kamena, kojeg je kilogram kotao i 4 i po dinara za 100 litara masta,
koji je kotao 80 - 100 dinara. Seljak mu je to trebao dati u roku od 4 mjeseca. Porez bi
se plaao obino u jesen, prije berbe, a oni koji ga nisu mogli platiti ostajali bi bez stoke i svega onoga to su imali u kui. Zelenai su ito plaali po 50 para, a kukuruz po
60 - 70 para. Kad doe proljee, kukuruz prodaju po dinar i po do dva dinara, a jeam
po dinar i 20 do dinar i 50 para. Selo je tako sve vie propadalo. Ono to se zadui u
proljee na jesen treba vratiti i tri puta vie.
Godine 1935. otvorio je Duan Bogovac iz Zapuana jednu najdersku radnju u
Benkovcu. A onda su iz ibenika doli u Benkovac Dmitar Drai, najder, rodom iz
Korlata, i Stevo Zeevi, takoer najder, rodom iz Jagodnje. Zatim je doao i Zvonko
ervar, brija iz ibenika. Imali su radnje jedan do drugoga. U njima se poelo govoriti o Sovjetskom Savezu, popularizirao se boljevizam i Staljin. Bogovac je radio izvjesno vrijeme, a poslije je radnju preuzeo Cvjetko Zeevi iz Jagodnje, takoder najder,
koji je i radio kod Bogovca. Bogovac je prestao raditi kao najder i poeo se baviti
trgovinom. Mi smo tada u Benkovcu imali jednu grupu. Tu je bio Dmitar Drai, koji
mi je inae bio i komija. Skupa smo ili u osnovnu kolu, a njegov i moj otac su bili
pobratimi. Kao djeca smo se stalno druili i bili kao braa. Po mom miljenju, Dmitar
Drai je bio jedan od najsolidnijih zanatlija u Benkovcu. Njen lan je bio i Luka
Rnjak. Doao je iz zatvora na koji je bio osuen u vezi sa pobunom Mariborskog puka
1932. Ostao je i bez ina. Luka Rnjak je otvoreno hvalio Sovjetski Savez i Staljina, te su
ga poesto puta i zatvarali. Kockao se, esto je puta prigovarao oficirima o tome koga
slue i slino. Ja sam se vezao s njima. Do nas su stizale razne vijesti. Naroito je burna
bila 1936. godina, tj vrijeme panske revolucije. Stevo Zeevi, najder, ak je i krenuo
u paniju i negdje kod Vodica bio uhvaen, premlaen i tri mjeseca strpan u zatvor.
Planirali smo da idemo s drugom grupom, poslije Steve, ali kako njemu nije uspjelo nismo otili ni mi. On se poslije zatvora vratio u Benkovac. Godine 1937. kupili smo takozvanu crvenu pom o, koja je bila namijenjena paniji. Te iste godine ili poetkom 1938. ja sam dobio Ustav Sovjetskog Saveza. Dao mi ga je Luka Rnjak. Malo sam
o tom Ustavu znao, a nisam ga mogao ni razraivati. Godine 1938. su bili i izbori. S
jedne strane se kandidirao Vuk Vujasinovi, na strani jereze. Radilo se o Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici. Na istoj se strani kandidirao i profesor Ljubo Jurkovi iz
Ljubljane, koji je roen u Benkovcu. Takoder se kandidirao i na izbore izaao ivko
22 - BENKOVACKI KRAJ ... ZBORNIK 2

337

Brkovi iz Bosanskog Petrovca, student. Bio je na listi Ljotia. Brkovi je poginuo


1941. Ubio ga je uji i njegova banda u nekoj svai. Na strani ugroene opozicije bio
je Ilija Zeevi. Od ukupno 12 hiljada biraa, koliko ih je tada bilo u Benkovcu, preko
9 hiljada biraa je imao Zeevi. Ali nije otiao u Skuptinu, jer ta opozicija nije bila u
Skuptini. Tako je Vuk Vujasinovi, iako je imao 1670 glasova, otiao u Skuptinu, jer
je njegova stranka bila u Skuptini. Na tim izborima je Ljubo Jurkovi imao oko 1450
glasova. Ilija Zeevi je postao predsjednik Opine i on nam je dosta pomogao. Bio je
na naoj strani. Sjeam se, 1938. godine, u Benkovac je doao Petar ivkovi, koji je u
dvoritu krme uke Rnjaka trebao drati miting. Mi smo za to doznali i otili tamo
kako bi ga provocirali. Rasporedili smo se da ne budemo svi skupa na jednom mjestu,
ali kad se on popeo na binu doao je sreski komesar i dao mu neko pismo. On je otvorio pismo i rekao: Govor mi je zabranjen i ne smijem govoriti, te otiao sa bine. Bijae ovo na uspjeh. U to vrijeme, odnosno 1939. godine dolo je do rata u Poljskoj, a
prije toga se ve vodio rat u Abesiniji. Sve je to ukazivalo da je rat blizu. 1 mi smo bili
sve nervozniji. Tu psihozu blizine rata stvorilo je i ubistvo, otrovanje patrijarha Varnave u Beogradu, te ubistvo komandanta grada Beograda Tomia. Sve smo mi to doznali.
Tada smo dobili i jedan letak: Srpski studenti, srpskom narodu. Na jednoj strani je
bio tekst, a na drugoj potpis. Meu tim potpisima sam proitao i potpis Mitre Mitrovi
i udio se da su ene revolucionari. Godina 1939. bila je vrlo napeta, poetak rata se
oekivao. Tada sam se ve ekonomski oporavio. ak sam zapoeo i graditi kuu u Kuli
Atlagia. Bio sam je ozidao i pokrio, ali me rat u tome omeo. Pridola su i djeca. Prva
ker mi se rodila 1939, a sin 1941, koji danas radi kao potpukovnik u JNA. Godine
1940. pozvan sam u rezervu u Duvno. Tamo sam bio 2 mjeseca, a Petko Pavievi, uitelj, Crnogorac, bio mi je komandir. Opet sam 1941. pozvan u rezervu i to u Mostar.
Tamo sam bio i 6. aprila, za vrijeme bombardiranja. U to se vrijeme ve svata prialo.
U Mostaru, jedan andarmerijski podnarednik, zvao se Valent, rekao mi je da je premjeten za Varadin.
Mene je upozorio da budem oprezan, jer da motre na mene, budui u andarmerijskoj stanici postoji dokumentacija o meni kao komunisti. Ja sam ga zamolio, ako
moe, da to baci u pe, nato mi je rekao da je to uzaludno jer u srezu postoji original.
Kad je kapitulirala Jugoslavija, Petko Pavievi me pozvao da idemo u Crnu Goru, jer
se tamo sprema ustanak. Rekao mi je da ide cijela benkovaka grupa. Kako sam ja u to
vrijeme poznavao ininjera Andriju Vrcelja, roenog u Bukoviu kraj Benkovca, inae
zaposlenog na eljeznici u Sarajevu, pitao sam ga za savjet. On mi je rekao da je najboIje da Nikica Babi i ja povedemo tu grupu s orujem, te da krenemo prema Benkovcu.
Objasnio nam je da ne idemo kroz vea naseljena mjesta, nego da ih zaobilazimo, tj. da
krenemo pokraj Ljubukog, Imotskog, Drnia i izbijemo na Roki slap. To bi bio najsigurniji put kojim bi te Ijude doveli kui. Takoer mi je rekao da ukoliko bude ustanak
u C m oj Gori, bit e i u Dalmaciji, pa je prema tome bolje da to vrijeme saekamo kui.
Obazrivo smo krenuli prema svom zaviaju. Prolazili smo pokraj navedenih mjesta. Jedino kad smo ili pokraj Drnia ili smo cestom. Bilo je lijepo vrijeme, oko 11 sati prije
podne i od pravca Sinja su naila etiri talijanska aviona. Mi smo ve bili na kilometar
od Drnia. Bacili su bombe na Drni i mi smo mislili da je naa vojska u Drniu. Meutim, kad smo prili groblju, sreo nas je jedan Bili, koji je ranije bio pekar u Benkovcu. Upozorio nas je da su ustae u Drniu te da e nas pobiti i da to prije krenemo pokraj groblja prema Rokom slapu. Rekao je da su se ustae sad zabavile oko bombardiranja i da nas sigurno nee primijetiti. Tako smo i uinili i vie se nismo okretali. Kad
smo odmakli jedno 2 kilometra uli smo da netko iza nas ide biciklom. Bijae onaj isti
Bili koji nam je donio 5 kilograma salame i 8 kilograma kruha. Uvelike nas je obradovao svojim poklonom i bratski smo podijelili. Upozorio nas je da ne idemo u Miljevce
jer je andarmerijski narednik u tom mjestu ustaa, te da ima pukomitraljez. Rekao je
338

da e nas ili ubiti ili razoruati. Kada smo prolazili pokraj kasarne prema Rokom slapu, andari su nas primijetili i zvali da doemo. Nas 11-torica smo opalili svak iz svoje
puke i tako uplaili andare.
Most na Rokom slapu preli smo nou oko I sat. Doavi u evrske sreli smo
jednog poznatog financa koji nam je rekao da su Talijani ve u Kninu. I on je nosio
puku i drao se kao da se nita ne dogaa. U Goiu smo prenoili i sutradan doli
kuama. Kad sam doao kui naao sam samo oca; ostali su ve bili izbjegli u Bjelinu.
Sigurnost u Bukovici nali su mi ena, djeca, majka i sestra.
Brat Stevo je u to vrijeme bio u vojsci u Banja Luci, takoer u vazduhoplovstvu.
Kad je naa grupa prispjela u Benkovac vidjeli smo rasulo: sruena kasarna, odnosi se
sav materijal, odjea, obua, oruje. To je tako trajalo sve dok Talijani nisu uveli red.
Benkovani su okupaciju primili hladnokrvno, naroito zelenai, trgovci. To su
bili: Dra, Joki, a bilo ih je jo nekih, koji su ljudima davali kredit i ubirali kamate od
30 do 50%. Tu je bio i Branko Dobrota, koji je 1929. godine pobjegao iz Zadra, jer je
od talijanskog suda bio osuden na smrt. Kad su doli Talijani, ustanovilo se da je on
jo od ranije lan faistike organizacije. Godine 1940. na 1941. bio je jedan od najveih trgovaca u Benkovcu. Kasnije se utvrdilo da je bio talijanski agent i da je u Benkovac zapravo ubaen. Po dolasku Talijana, djeca su mu se odmah obukla u dopolavoro. Benkovani se nisu puno uzbuivali zbog novonastale situacije. Naa se stara grupa jo tjesnije povezala. Odrali smo vezu sa Zeeviem u Jagodnjoj, a i s ljudima iz
Bukovice, Kistanja i Sibenika. Dmitar Drai je prije radio kao najder u ibeniku, a
njegov brat Todor kod Rade Despota, ustera u Kninu, koji je 1941. godine, u prvom
naletu ustaa ubijen. Kada sam stigao kui, vidio sam da dolaze strana vremena. Teko je to shvatiti kako izgleda kad zemlja kapitulira. Svatko te moe ubiti, raditi od tebe
to hoe, a ti nema nikakve mogunosti da se obrani. Ja sam, negdje oko 15. aprila,
imao jedan sastanak sa Stevom Zeeviem i Lukom Rnjakom na benkovakom pravoslavnom groblju. Bilo je govora o prikupljanju oruja i da treba biti budan. Poslije toga,
doao je jedan ovjek iz sovjetske ambasade i zakazao sastanak. Obavijestili su me da
doem, ali nisam mogao zbog velike kie. Na tom sastanku je bio Luka Rnjak, Stevo
Zeevi, Dmitar Drai i Zvonko ervar. On im je na tom sastanku rekao da je ustanak neminovnost i da se radi na prikupljanju oruja. O tome su me obavijestili odmah
sutradan. Vidio sam jedna diplomatska kola sa sovjetskom zastavom. Pomalo udi da
se osoblje sovjetske ambasade slobodno kretalo po Dalmaciji. Ne smije se zaboraviti
da u to vrijeme Italija jo nije bila u ratu sa Sovjetskim Savezom. U Bukovicu je stigao
iz Splita. Nakon toga smo mi prikupili neto oruja. U IV. mjesecu je Luka Rnjak bio
uhapen.
Bio je u zatvoru 20 dana, a potom je puten. I aprila mjeseca imali smo sastanak
na benkovakom groblju. Na njemu smo bili Stevo Zeevi, Luka Rnjak i ja. Stevo
nam je iznio da u Splitu i ibeniku hapse i da se treba uvati. Na to je Rnjak rekao:
Ako mene uhapse ti Pilja preuzmi da rukovodi na ovom gornjem podruju. Pitao
sam ga zato da ga hapse. Ja i brat se ne damo nikome da nas hapse pa ni Talijanima, a
ti ako ti bude prijetila opasnost doi kod nas. Ja u te prebaciti u Bukovicu i tamo e
ekati. U to vrijeme ve je Njemaka napala Sovjetski Savez. Kod nas, oko Benkovca,
osjeala se napeta situacija i mrnja prema Talijanima. U katolikim selima dizali su
glave pojedinci koji su navijali za Antu Pavelia, ali ne i za Talijane. Tada je u Benkovcu djelovala jedna grupa na raun Ante Pavelia. Sainjavali su je: Martin Frkovi,
Mile Zrili, don Jerko, Miro ari. Radili su za ustae pa su ih negdje na jesen 1941.
Talijani uhapsili i poslali u logor u Italiju. Prije toga, septembra mjeseca 1941. uhapeni su ervaii, i to: Petar sa dva sina, Vatroslavom i Zvonkom i otjerani na Apeninski
poluotok u logor. Oni su, ali se ne sjeam tano, oko 1922. godine pobjegli iz Zadra u
Benkovac i uvijek radili protiv Talijana. Martin Frkovi je na intervenciju svoga brata,
koji je bio u ministarstvu NDH, puten iz logora i nije se vratio na benkovako podru339

. Kasnije bio upan Podvelebitske upe. Jo jedan Benkovanin, doktor Gligo, odmah 1941. godine, priao je ustaama i dobio mjesto konzula N D H u Zadru. Kasnije je
bio u Zemunu gdje je zarobljen, a nakon osloboenja Beograda i strijeljan. U to vrijeme, kod mene kui, esto je dolazio Dmitar Drai. Znali smo za sve pokolje koji su se
deavali u Bosni i Lici. Poetkom augusta ulo se i za pokolj u ibuljini pod Velebitom.
Izvjestan broj Ijudi pobjegao je u Ravne Kotare. U Kulu Atlagia je dolo oko
osam porodica, a bilo ih je i u Poljicima, Gornjem Zemuniku i drugim selima. Oni su
svi preli preko sela oko Raanca, gdje su naseljeni Hrvati i oni su ih ljudski primili.
Davali su im hranu, slobodan prolaz i pomagali im da se smjeste po raznim kuama.
Nitko nije bio maltretiran. Iz Poljica je ak bilo i ustaa koji su ivjeli u unutranjosti.
Ali doljake nitko nije dirao. Jedva smo doekali poetak ustanka u Srbiji, za koji smo
odmah doznali. Nakon toga poeo je ustanak i u Crnoj Gori. Potom sam otiao u Bukovicu.
To je bilo negdje izmeu 15. i 27. jula. Simo Dubai kae da je to bilo 17. Ja sam
tada uo da je iz Kistanja' pobjegao Stanko Krneta, pa Jovo Marti, uitelj, Gnatije
Macura, sve sam ih poznavao, naroito Krnete, jer su bili kovai. Pretpostavljao sam
da se nalaze kod Petra Torbice, kovaa u Pariima, mog brata od ujaka, jer ih je on
odlino poznavao. Otiao sam tamo i naao se s njima u Modrinom Selu kod Petrove
crkve i tu smo razgovarali. Traio sam pomo. Ubrzo je Vlado Despot doao, negdje
oko 25. jula, u Benkovac. Od ranije je poznavao Draia, Zvonka ervara i jo neke.
D oao je s odreenim zadatkom, tj. da bi mi trebali presjei telefonsko-telegrafske veze na relaciji Benkovac - Zadar i Benkovac - Obrovac. Drai i ervar su odluili da
to ja izvedem. Potom e u moju kuu doi Vlado Despot s nekim djeakom, koji mu je
pokazao put. Htio je provjeriti da li sam spreman izvriti povjeren mi zadatak. Drug
Vlado me je bodrio da istrajem. Trebao sam poruiti stupove, presjei icu, odsjei jedan metar, tako da je ne bi mogli odmah spojiti i baciti u grm.
Pitao me da li imam dovoljno ljudi za tu akciju. Odgovorio sam mu da ih imam,
ako treba i dvadeset, a isto tako i orue. Meutim, kad je trebalo akciju izvriti, pozvao
sam mnoge, ali su oni vrdali i opravdavali se poslovima, a neki su priznavali da se i boRaunali su da e moda Talijani i ostati pa to e onda biti s njima. Iz tog razloga kasnilo se s akcijom oko dva dana, pa su iz Benkovca intervenirali da se s tim pouri. Tako mi je na kraju brat naotrio pilu i potkivaka klijeta s kojima smo lako mogli
prerezati icu. Poslao sam ga u Korlat da pozove Todora Draia i Stevana Cupaa,
pekara, i da emo nas etvorica to izvriti. Kad je brat krenuo u Korlat rekao sam mu
da se sastanemo u sumrak u naem vinogradu kod masline. Sa enom Sokom sam se
dogovorio da ispod suknje prenese nae dvije puke i donese ih kod te iste masline.
Obukli smo vojnike uniforme i krenuli prema Rateviu, nou 1. na 2. augusta 1941.
godine. Uniforme smo navukli da nas ne prepoznaju seljani, jer je takvih uniformi bilo
dosta po naim selima. Kod bunara Kulinovca sreli smo jednu grupu od pet ena, ali je
bila no i nisu nas prepoznale. Proli smo bez problema. Doli smo do bunara Kisine,
koji je granica izmeu sela Kule Atlagia i Ratevia. Tu smo stali, na oko 200 metara
od ceste i dogovorili se da u ja uvati strau iz pravca Benkovca, a Todor Drai iz
pravca Zadra. Moj brat i Stevan Cupa su trebali pilati stupove. Dogovor je bio da ako
netko naie otvorimo vatru, a ako ih bude vie da se povuemo prema Rateviu i Klievici i dalje prema Jagodnjoj. Nismo se smjeli povlaiti prema Kuli Atlagia jer je tu
bio brisani prostor bez zaklona. Moj brat i Stevan Cupa su prepilali tri stupa, a onda
se sruilo jo nekoliko. I icu smo prerezali odrezavi oko jedan metar, koju smo na povratku kuama, kod bunara Kisine, bacili u jedan hrastov grm.
Tada nam je Todor Drai opsovao boga to smo to uradili. Odgovorio sam mu
da to nije nita i da e moda netko o tome i pisati. To je bilo sve nekako u ali. Tada
340

sam rekao da e sutra Talijani blokirati svaki stup i da neemo moi izvriti naredni zadatak koji nas je ekao u pravcu Benkovac - Obrovac. Onda smo se dogovorili da i to
izvrimo iste noi. Krenuli smo pokraj bunara Kulinovca, kue Macakanje i kue Rakovia i doli iznad zaseoka Cupaa. Tu smo se dogovorili da preemo sa zapadne
strane kue Vrkia, koja se nalazi na granici Kule Atlagia i Korlata. Tako smo proli
kroz ogradu Draia u kojoj je bilo dosta ume i grmlja, oko jedan hektar. Kada smo
izali iz te ume, naili smo na stado ovaca, koje su bile iz Karina, od Ivania. Poslije
jedno 50 do 100 metara digle su se tri obanice, jer je bila mjeseina pa su nas primijetile. Mi smo onda okrenuli prema zapadu i preli cestu. Tu smo u Drenovoj draici
presjekli tri stupa i icu. icu nismo ostavili s te strane ceste ve smo preli u Debelo
brdo i bacili je tamo u jedan grm. Kui se nismo vraali istim putem nego smo preli
preko Debelog brda, kroz ogradu Cupaevu, te jako pourili da kui doemo to prije.
To iz razloga da nas ne bi vidjeli seljaci koji ujutro rano izvode stoku. Usput smo se
dogovorili da se vie ne sastajemo, a ukoliko bi netko bio uhapen da nita ne prizna
po cijenu ivota. Kad sam doao kui skinuo sam uniformu, a oko 9 sati doao je pop
Jovo Gribanovski iz Benkovca. On je bio ruski emigrant iz vremena oktobarske revolucije i lan faistike stranke od 1937. godine. Ispriao je da je u Benkovcu opsadno stanje; na svim punktovima postavljeni su mitraljezi; tenkovi su se pojavili na ulicama i
to sve zato to je netko noas presjekao sve telefonske veze sa Benkovcem. Taj isti pop
je u aprilu mjesecu 1942. godine otiao na istoni front kao tuma u jednoj talijanskoj
diviziji i tamo poginuo poetkom juna iste godine. To se desilo u Donetskom bazenu,
1000 km u pozadini fronta, a ubili su ga sovjetski partizani. Njegova ena, porijeklom
iz feudalne porodice, takoer Ruskinja, bila je profesorica. Uglavnom se bavila politikom, i to daleko vie nego pop. U Kuli Atlagia smo do 1937. godine imali uitelja, takoer ruskog emigranta. Zvao se Gligorije Ilaenko, a ena mu je takoer bila Ruskinja. Kasnije je premjeten u Golubi kod Knina. O njemu nismo nita znali, ali smo
uli da je krajem 1941. vien u Kninu u uniformi ustakog kapetana. Ali da se vratim
prii. Oko 10 sati ujutro, istog dana, doao je Drai kod mene i ispriao da je u Benkovcu ve bila uzbuna oko ponoi. Sve ulice su bile blokirane i vojska u stanju pripravnosti. Rekao mi je da svima koji neto znaju o akciji kaemo da ne smiju govoriti jer
emo ih likvidirati. Slijedea 2-3 dana smo ekali dok su Talijani vodili istragu. Doli
su na lice mjesta, a s njima i neki Kuet iz Karina koji je inae popravljao i odravao
telefonske linije. On je takoer znao ije se obanice nalaze na tom podruju, te su od
njih traili informacije. Jedna od njih im je rekla da su oko pola noi vidjele etvoricu
naoruanih ljudi, koji su doli sa zapadne strane kue Vrkia, te su otili u pravcu Drenove Draice. Malo poslije toga su ule lom. Kuet je odmah pomislio na etvoricu
mladia u kui Vrkia, gdje su odmah otili i nali ih s roditeljima. U kui su pronali
neto ice, to je bilo i normalno jer je Ante Vrki popravljao bave i vuije. ica mu je
trebala za zaglavke obrua. Nali su i klijeta za rezanje vinograda i jednu kuburu, kojih je u to vrijeme bilo dosta po seoskim kuama. To je za Talijane bilo dovoljno da ih
uhapse.
Kad su ih doveli u Benkovac, Rade Vrki je rekao Talijanima da su to uradili
ljudi iz zaseoka Vojvodia i Stegnjajia. Talijani su blokirali zaseok, pretresli kue i
uhapsili 12 ljudi. Kod Spase Stegnjajia pronali su staru puku i neto municije, uhapsili ga i odveli u Benkovac. Drugi dan su dola etiri karabinjera u zaselak i proli u
pravcu zaselka Cupaa. Prolazei ispod kue Cupaa, a pokraj vinograda Steve Cupaa u kojem je leao Ilija Cupa, i to naoruan, te ih primijetio i poeo bjeati niz vinograd. Oni su opalili 3 - 4 metka, a potom ga uhapsili i odveli u Benkovac. U meuvremenu su u Lianima Ostrovakim uhapsili jo trojicu. uo sam da su to bili obani i da
su kod jednog od njih pronali pitolj. Tada je bilo zabranjeno nositi oruje. Talijani su
ve ranije izdali naredbu po kojoj je svako morao predati oruje. Ukoliko ga ne bi

341

predao bio bi sudski kanjen ili strijeljan. Rok za predaju oruja bio je ve protekao,
pa su zato i hapsili Ijude kod kojih su pronalazili oruje. Trojicu Ostroviana doveli su
u Benkovac u istu prostoriju s ranije uhapenim Ijudima. Ponovo je doao Drai kod
mene i rekao mi da najstroe zaprijetim onima koji znaju o akciji, jer da e vjerojatno
od uhapenih jedna grupa biti strijeljana. I zaista - 6. augusta 1941. god. u zoru izvreno je strijeljanje. Pucnjavu sam uo i ja leei u vinogradu. Oko 8 sati u selo su doli
neki Ijudi iz Benkovca i pripovijedali da je na stonom pazaru, ispred dananjeg Doma
JNA, strijeljano devetero Ijudi. Cupa i Stegnjaji sahranjeni su na pravoslavnom
groblju, a Vrki na katolikom kao i oni iz Liana. Talijani nisu dozvolili da ih voze kuama, nisu ih ak dobro ni zakopali pa se kasnije irio neugodan miris s groblja. Tada
je u Benkovcu nastala vrlo napeta $ituacija u povodu ovog prvog strijeljanja, o kojem
se umnogome prialo po okolnim selima. Tada mi je Trifun Stegnjaji, koji je znao za
akciju, rekao da nemamo vie ta raditi jer da e nas sve postrijeljati. Odgovorio sam
mu neka strijeljaju, a da je nae da mi i dalje radimo svoje. I pored svih neizvjesnosti
jedno me je ipak obradovalo - sokoljenje moga oca. Rijei njegove podrke nikada nisam zaboravio. Istina je da sam imao enu, dvoje djece, stare roditelje i sestru kod kue, a ipak smo brat i ja sudjelovali u akcijama u kojima se lako moglo poginuti. Na to
smo i raunali, ne samo tada, nego i kasnije kada smo bili u partizanskim jedinicama.
Poslije uspjene akcije ostali smo na naem podruju. Najtjenje sam veze odravao s
drugovima u Bukovici, kao i sa Zeeviima u Jagodnji Gornjoj. U Bukovici sam imao
puno rodbine, jer su mi otac i majka bili iz ovog kraja. U Benkovcu je naa grupa i dalje normalno radila. S njima je bio i jedan Slovenac - Drago Antoni, koji je u Benkovac doao 1927. godine. Bio je iz istarskog primorja odakle je pobjegao pred talijanskim faistima. Bio je mehaniar, strunjak za bicikle, a potom se poeo baviti i trgovinom. Bogataki soj Benkovana stajao je po strani. Buroazija se s nama izrugivala, kako sa mnom tako i sa Zeeviem, Lukom Rnjakom i ostalima. irili su glasine da smo
probisvijeti, lutalice koji ne znaju ta je vlast, ne potuju kralja i dinastiju, takoer i izbore. Govorili su da glasamo protiv vlade, jer je po njima opozicija bila ustaka, a mi
eto uvijek glasamo za opoziciju. Opominjao me je prije izbijanja rata sreski naelnik
Joji (bio je rodom Crnogorac) da se ne druim s Rnjakom, Draiem, Zeeviem i ostalima. Odgovorio sam mu: Pa s kime u, ako ne s njima! Dobro pamtim i naredne
dogaaje. Godine 1936. oenio sam se, ali nisam bio vjenan. Pop Gribanovski i uitelj
u Kuli bili su veliki oboavatelji generala Franka. Otvoreno su govorili da je njegova
pobjeda pobjeda prave demokracije, zbog ega sam im se esto suprotstavljao, kao i
mnogi moji suseljani. Oni su ak poesto dolazili u moju kovaiju, jer su znali da tu
dolazi mnogo Ijudi, gdje smo se najee i svaali. Nikako se nisam htio vjenati po
crkvenom obredu. Jednom me je Joji, sreski naelnik, pozvao i predloio mi ako se
ve neu vjenati kod Gribanovskog da svoj brak ozakonim kod popa Maguda iz Bribira. Odmah sam mu odgovorio da ne pristajem ni na to jersm o ovog Bokelja protjerali iz Kule Atlagia 1935. godine i da je organizator u tom svemu bio moj otac. Tada mi
je predloio da me vjena pop Simo, prota iz Benkovca. Odgovorio sam mu da on samo gleda ija zastava lepra u Benkovcu, p? tako nisam mogao pristati ni na ovu ponudu. U to vrijeme registraciju braka moglo je izvriti i sresko naelnitvo. Bilo je predvieno, ukoliko se ne vjena, da moe biti kanjen od strane sreskog naelnika s 15 dana prisilnog rada. Ista kazna je bila predviena i za sjeu ume ili ako bi uhvatili stoku
u zabranjenoj ispai. Poslije svih nagovaranja kod mene je banuo Jovo Andri, andarmerijski podnarednik. Rekao mi je da me mora sprovesti do Benkovca. Odgovorio sam
mu: D a li ste ludi da me tamo vodite? Otiao je sam obeavi da e pretpostavljenima rei kako me nije naao kod kue. Ostalo mi je jedino da se izgubim iz Kule. Uputio sam se u Zagreb. U Zagrebu sam se zadrao 2 mjeseca. Kad sam se vratio kui posve se /aboravilo na moje vjenanje. Poslije su dolazili jo dva puta po mene, ali ja sam

342

se uvijek na vrijeme sklonio. Ostao sam nevjenan. Moja supruga i ja vjenali smo se
tek 1951. godine kad smo imali petoro djece; tri sina i dvije keri.
N o vratimo se akciji izvedenoj 1941. godine. 1 dalje smo ostali na terenu. Radili
sa svojim seljanima ubijeeni u pobjedu Sovjetskog Saveza, kako ja, tako i cijela benkovaka grupa, pa i dobar broj mojih suseljana. U to smo vrijeme imali mnogo pristaa, jer na terenu niko nije radio otvoreno za Talijane.
tavie, niko nas nije ni otkucavao Talijanima. U jesen 1941. godine k meni je
dolazio Stanko Miin (mislim da je bio iz Tribunja). Razgovarali smo o organizaciji
narodnooslobodilakog pokreta i vrsto vjerovali da e uskoro doi do ustanka na naem podruju, kao to se to ve desilo u Lici, Bosni i oko Knina. Svim silama smo nastojali da otkrijemo mogue talijanske pijune na naem podruju. Javljali su nam iz
Islama Grkog da je neki Obri, koji je bio kanjen s 10 i po godina zatvora od strane
stare Jugoslavije radi pijunae u korist Talijana, pa smo zato bili obazrivi. I nismo se
prevarili - kad su Talijani okupirali moj zaviaj, on je ve bio puten iz Lepoglave, odmah je navukao njihovu uniformu i s faistima uao u Smili. Poslije se najvie kretao
obuen u civilno odijelo, ali uvijek s orujem. O ovom svemu doznao sam preko svog
neaka koji je ivio u Islamu Grkom. Januara 1942. godine od njega sam saznao da
Obri namjerava kopati vinograd.
Skovali smo plan da poaljemo jednu grupu i da ga likvidira.
Zadatak je povjeren: Stevanu Pilji, Todi Macakanji i Milou Rnjaku. Naveersu
pred kuom saekali Obria i kad su se svi kopai razili, ovaj je pijun ugasio svjetlo i
legao. Nato je Stevan velikim kamenom udario u ulazna vrata iza ega su nai upali u
Obrievu kuu i zatekli ga na krevetu. Uplaenog su svezali i odveli preko Kule Jankovi Stojana, a iznad Gornjeg Zemunika, ubili ga noem da se pucanj ne uje. U kui su
mu pronali pitolj i neke dokumente koje su ponijeli sa sobom. Bio je to prvi pijun
kojeg smo smakli. Luka Zeevi iz Tinja, rekao je Glii Konareviu da me obavijesti
kako je kod kue Pediia u Tinju razoruana cijela jedna baterija i da se kod njega nalazi dosta oruja. Dodao je da je neprijateljski nastrojen prema nama i da radi u korist
Pavelia. Odmah sam o tome obavijestio nae u Bukovici. Bili su to: Jovo Marti, Vlado Despot i Simo Dubai. Za pokret su u to vrijeme u Bukovici aktivno radili i Stanko
Tima i Nikica Popovi, koji su bili u glavnom rukovodstvu na podruju Kistanja.
Predloili su mi da ne bi bilo zgorega da uhvatimo Pediia i da ga dovedemo u Bukovicu, a da e ga oni prisiliti da kae gdje je skriveno oruje i da e poslati jednu etu
Ijudi po tako potrebno naoruanje. Organizirao sam tu akciju u dogovoru s ostalim
drugovima, odredivi da njome rukovodi Stevan Pilja. Uz njega su se nali: Boo Dubroja, Zale Kukavica, Jakov Kukavica, Boko Konarevi - svi iz Karina, a iz Kule Atlagia i Todor Macakanja. S njima je otilo jo troje-etvoro Ijudi, kojih se ne sjeam.
Otili su kod Steve ose u Jagodnju. Kada su se uputili osinoj kui stigao je i Milorad Stegnjaji. O njemu u govoriti neto kasnije. Htio sam da se i on prikljui ovoj akciji. Tek se nedavno vratio iz Krupe gdje su bili etnici. Rekavi mu za plan sloio se
da ode u pravcu Jagodnje.
Moj brat Stevan trebao je rukovoditi akcijom, kojem su pripomagali Boo Dubroja i Tode Macakanja. Lukavstvom su prisilili nekog ovjeka koji je sluio kod Pediia da ih uvede u kuu koja je nekada bila u vlasnitvu izvjesnih barona. Bila je obzidana visokim zidom. Slugi su strogo naredili da ne smije rei ko je s njim, priprijetivi da
e ga ubiti. Pozvao je ukuane i neka ga je ena up