-

.

. .

.

. . , . . .

, , , , ,
, , , , ,
,

. .
.

. .
.
. .

. .

YU 86-7377-013-0

, 22 - 24. 1983.

, 1988.

Umjesto predgovora
Pojavom Zbornika 1 posa o objavi materijala s naunog skupa Benkovaki
kroz vjekove, odranog o d 22. do 24. aprila 1983. godine u ast 40. godinjice II
zasjedanja A VNOJ-a i ZA VNOH-a, nije stao - naprotiv, jo je snanije nastavljen. Prispjeli radovi su p o m n o pregledani i sv i k o ji su p o vo ljn o recenzirani tampaju se u o vo j
knjizi - Z bom ik u 2.
Jedan broj referata nije bio predan Urednitvu na vrijeme. Pridodaju li se ovim
zakanjelim, ali valjanim napisim a o benkovakom i oni radovi koji su proitani
na tribini benkovakog skupa k oje autori, izn a m a nepoznatih razloga, nisu stigli uobliiti za tisak, onda znam o i o m oguem narednom poduhvatu - objavi i treeg Z bom ika.
N em inovno j e zahvaliti se ljudim a i institucijama koji to zasluie, a u prvom redu Republikoj zajednici za znanstveni rad SR Hrvatske bez ijeg sufinciranja ovaj
Zbornik 2 ne bi bio u Vaim .
I u naredno sm o ubijedeni: s pojavom ovog tom a jo e se snanije intenzivirati
izuavanje svekolike zbilje Ijudi k o ji nastavljaju sjevem odalm atinski region zvan benkovaki kraj. Uostalom, to je bila i nakana organizatora.
Budu li ova nastojanja pratila i itatelji - u prvo m redu itelji benkovake komune - nee se trebati brinuti o sudbini narednih zbom ika, koji bi trebalil rasvijetliti i ostale nepoznanice o benkovakom .
Urednitvo

LUCIJAN KOS

RAZVOJ PROMETNIH VEZA BENKOVAKOG KRAJA

Saetak
N aom obalom ile su rimske ceste i unutranjosti. Venecija za svog
dugog vladanja obraala j e panju sam o na , ali su j e sukobi s Turcima prisiljavali da i u zaleu uvruje svoju granicu u potpunom bespuu - u Ravnim
Kotarima i u Bukovici. N jenim padom , Austrija j e prva poela graditi ceste iz
Zadra Kninu i Obrovcu. Francuzi su iz svojih vojno-stratekih razloga nastavili s gradnjom cesta. Povratkom Austrije u Dalmaciju pokrenuto j e i pitanje
gradnje eljeznice iz Zadra i Splita Kninu i ostaloj unutranjosti. Gradnja
eljeznike pruge preko Like ostvarena j e bila izm edu dva rata, a Bosne, te
relacija Z adar-K nin za naih dana. O d posebn e j e vanosti u ovoj mikroregiji
gradnja cestovnih saobraajnica, o d kojih j e izgradeno 5 magistralnih, 21 regionalna i vie lokalnih cesta, koje su iz osnova preobrazile i unaprijedile ovaj .
Poveanjem robnog prom eta i proirenjem industrije, Bukovica i Ravni
K otari kao ekonom sko-prom etni faktor ukljuuju se sve vie u sva privredna
podruja nae zemlje.

U najstarijim vremenima zagorskim dijelom sjeverne Dalmacije ile su prve ilirske, liburnijske i rimske ceste, i to od stare Jadere (Zadra) na Nedinum (Nadin), Asseria (Podgrae), Bumom (Ivoevci) preko Scardonae (Skradina) na Salonu (S olin Split). Prve solidnije ceste na Mediteranu, a tako i u naim krajevima izgraene su bile
za dobra rimskog carstva i imale su u stvari 3 trake za konjanike, za zaprena kola sa
spurilama - udubinama kotaa i za pjeake. Dok je glavna takva cesta ila paralelno s
obalom, ostale su ile od obale u pravcu unutranjosti; na zapad prema Senia (Senju) i
Tarsatica (Rijeci), na jug prema Saloni, dotle su ostale ile od obale prema unutranjosti Siscia (Sisku), a na istok prema Sirmiumu (Sremskoj Mitrovici) i Singidunumu
(Beogradu).
Venecija za gotovo 4 stoljetnog vladanja Dalmacijom slabo se je brinula za izgradnju cesta u ovim krajevima. Jedina mletaka cesta ila je od Zadra do Zemunika
(15 km), to je i razumljivo, jer je ona svu svoju snagu kao kraljica Jadrana (otud i
naziv za Jadran Culfo di Venezia - Mletaki zaljev) obraala k moru, pa su je i interesirali samo otoci i uski primorski, obalni pojas. U ovim krajevima to je bila prvobitno prva gorska kosa nad Zadrom, Biogradom i ibenikom prema Ravnim Kotarima.
7

Njeni dalmatinski gradovi bili su joj most za obranu od turskih navala, a besue zalea
kao prirodna brana joj je i odgovaralo da se turska vojska to tee probija do njenih
posjeda. Turci su 1527 g. prvi put osvojili Benkovac (Castrum Benkovich), ali Benkovac je ve i tada bio stjecite puteva i glavni trgovaki centar ovog kraja. Granina linija izmeu Venecije i Turske pomicala se je u pravcu Ravnih Kotara i Bukovice, a ovisila je o jaini i uspjehu osvajakih pothvata zaraenih strana (linea Nani, 1669; 1. Grimani, 1699; M ocenigo, 1727, tako da je to podruje bilo stalno pod udarom jednog ili
drugog osvajaa.' Signoria drala se je krilatice to su putevi gori, nemili su gosti
rjei, tako da namjerno nije htjela graditi komunikacije sa svojim susjedima preko
Velebita i Dinare.
Poetkom 19. stolj. stanje cestovnih saobraajnica bilo je tako slabo da ih tadanja tampa ovako opisuje: Po svemu k o p n u ,... ne mogae se putovati nego zlim putem vazda muno, esto trudno, a katkad i pogibeljno ...J Poznati mletaki putopisac i
prirodnjak Alberto Fortis u svom poznatom djelu Viaggio in Dalmazia, koji je bio vie
puta u Dalmaciji opisuje, izmeu ostalog, i Bukovicu i Ravne Kotare, te istie da je to
kraj bez puteva - senza le strade .3 Na zemljak Ivan Lovri iz Sinja u djelu Biljeke
0 putu p o D alm aciji opata A. Fortisa i ivo t Stanislava Soivice4 ispravlja Fortisa u nekim opisima ivota i obiaja Morlaka, ali se oba pisca slau u tome da su Bukovica i
Ravni Kotari u ekonomsko-prometnom i kulturno-prosvjetnom pogledu vrlo zaostala
podruja. Cestovnim saobraajnicama od Zadra Benkovca do Knina, te od Zadra Zemunika, Smilia i Karina do Obrovca kretale su se jo od 1897. g. konjska i volovska zaprena kola prevozei raznu robu, a putnici i pota prevozili su se potanskim koijama. Na relacijama Zadar - Obrovac i Zadar - Knin vrio se je tada redoviti promet diliansama, a istom 1912. g. krenuo je i prvi automobil iz Zadra za Knin
1 obr. 4 puta tjedno u oba pravca zaustavljajui se u Babindubu, Zemuniku, kabrnji,
Nadinu, Benkovcu, Lianima, evrskama, Kistanju, Raduiu i Staroj Strai. Nakon
povratka Austrije u Dalmaciju, ova je 1832. g. pristupila izgradnji carske ceste Zemunik - Smili - Karin - Obrovac i dalje do like granice (Prezid) prema Graacu i Gospiu (Ova je cesta zavrena istom 1913. g.). Benkovac kao istaknuti ekonomsko-saobraajni punkt dobiva 1846. g. c. kr. preturu (sud), a 1868. g., ukidanjem dotadanjih okruja, ve je i sjedite kotara.
Osvojenjem Dalmacije od strane Austrije nakon pada Mletake Republike 1797.
g. odmah se je i pristupilo izgradnji cesta; na ovom podruju od Zrmanje do Knina i
do Raduia, kao i od Zemunika preko Benkovca i Ostrovice do Knina. Dolaskom
Francuza u Dalmaciju Pounskim mirom 1806/14. g., poto oni nisu imali dovoljno
svog brodovlja za pomorski saobraaj, a i plovidba je bila nesigurna zbog prisustva na
Jadranu Rusa, Engleza i gusara, to je glavni zapovjednik francuske vojske u Dalmaciji
general August Marmont u suradnji sa generalnim providurom Vincenzom Dandolom
- predstavnikom civilne vlasti, pokrenuo pitanje izgradnje cesta mobilizirajui iroke
narodne mase, iskljuivo iz vojno-stratekih, a ne ekonomsko-prometnih razloga. I zaista pristupilo se je ne samo izgradnji cesta koje e spajati Zadar - glavni grad Dalmacije preko Benkovca i Knina sa Dubrovnikom, poznate kao mediteranske i primorske
ceste, ve je izgradeno i vie kolnih putova na kraim relacijama sridikopni, primorski i prieci..., gdi mogu dojti na konak ljudi i ivotinje ...,5 - od Zadra do Knina, od ibenika do Skradina i dr.
1 ... povlaenje granica... nije bilo vrsto, pa su i dalje izbijali sporovi,... (iz rada Tralji,
S. M., Tursko-mletake granice u Dalmaciji u XVI i XVII stoljeu, Radovi IJAZU, Zadar, 20,
1973. str. 447-458 sa pril.).
1 Kraljski Dalmatin, Zadar, 1808, br. 31, str. 241.
1 Alberto Fortis (1741-1803), Viaggio in Dalmazia, Venezia, 1774. god., 2 svez.
4 Ovo je djelo objavljeno 1776. godine,
H.A.Z., stampe num. 570.

U cilju da se ovaj zaostali kraj i prometno povee ne samo kopnenim saobraajnicama, ve<5 i pomorskim putem, to je Senjsko parobrodarsko drutvo 1885, g. uspostavilo redovitu parobrodarsku prugu Rijeka - Senj - Obrovac za izvoz poljoprivrednih
proizvoda iz Bukovice i Ravnih Kotara, te za uvoz ostalih, industrijskih proizvoda u to
podruje, a posebno soli jer je Obrovac, pored toga to je bio i izvozna luka za drvo,
bio ve tada poznato stovarite soli za Liku i Bosnu.*
S obzirom da je Dalmacija prirodni izlaz bogatog zaleda, to je tadanja vlast zapoela gradnjom eljeznike pruge Split - Siveri (1874. g.) s ogrankom do ibenika, te
sa produenjem i do Knina (1883. g.). Razlog tome je bio to je Austrija podizala Trst,
a Maarska Rijeku na tetu naih luka. A i stara Jugoslavija je favorizirala Galac i Solun umjesto da se je okrenula svojoj obali. U meusobnim borbama za saobraajne
pravce, lika eljeznika pruga bila je dovrena nakon pola stoljea od poetka gradnje, tj. 1926. godine. Istina, sredinom prolog stoljea poelo se je razmiljati da se nai
dalmatinski gradovi, a posebno Zadar i Split, poveu eljeznicom sa svojim zaleem.
Tako je, pored niza stranih i naih strunjaka i politiara, Zadranin F. Borelli 1856. g. u
svom djelu Biljeke s koristi i vanosti Dunavsko-jadranske eljeznice... pledirao za izgradnju drugog ua Dunava na Jadranu. I zaista, 1862. g. Trgovake komore u Zadru i Splitu predloile su gradnju eljeznike pruge Osijek - Zadar preko turske Bosne
ili preko madarske Like na Karlovac i dalje s povezivanjem na tada upravo otvorenu
prugu Zidani Most - Zagreb - Sisak, kao i s naknadno izgraenim prugama Zagreb Karlovac (1865. g.), te Karlovac - Rijeka (1873. g.). Bio je ak 1909. g. izraden i projekt
za gradnju eljeznike pruge Zadar - Zemunik - Benkovac - evrske - Paene, ali izbijanjem svjetskog rata 1914. g. ta je gradnja bila odgoena. I u bivoj Jugoslaviji bilo
je vie projekata ove eljeznike veze (Zadar - Benkovac - Paene, Zadar - Benkovac
- Knin, Biograd - Benkovac - Padene i dr.7
Sve vea zakrenost naih luka s razmjerno vrlo malim kapacitetima, a posebno
tadanjih naih glavnih uvozno-izvoznih luka Suaka i Splita uz otueni Zadar pristupilo se je 1936. g. gradnji druge, nove unske pruge, ali je i ova dovrena istom za naih
dana, ljeti 1951. godine.
Poslijeratna izgradnja eljeznike pruge Zadar - Benkovac - Knin (95 km), koja
se je poela graditi 1953. g. a dovrena je bila 1968. g., donijela je preporod i u potpunosti preobrazila cijelo podruje i Bukovice i Ravnih Kotara. Ta pruga, iako prolazi
kroz pasivne krajeve, ostvarila je revolucionami preobraaj podmja kojim prolazi povezujui neposredno 3 opinska centra Zadar, Benkovac i Knin, a posredno i Obrovac,
Biograd, Drni i ibenik, a preko njih i ostala podmja nae zemlje. Iako propusna
mo ove pm ge iznosi 16 putnikih i 12 teretnih vlakova s oko 689.000 bruto tona putnikih vlakova i 2,190.000 bmto tona teretnih vlakova, to je ona, istina, u putnikom
saobraaju relativno dobro iskoritena, dok u robnom prometu znatno zaostaje, to je i
ini nerentabilnom (1970. g. veliina robnog prometa iznosila je samo 5 teretnih vlakova s 518.000 bm to tona; 1980. g. samo 4 teretna vlaka sa 309.000 bm to tona). Razlog
tome je, to luka Zadar - njena industrijsko teretna luka Gaenica nije dostigla odgovarajue kapacitete u prometu robe, koji bi pospjeili prijevozniku djelatnost pruge, a
i eljezniki vor Knin po svojim tehniko-eksploatacionim elementima premauje sadanje potrebe prometa robe i putnika (1970. g. promet robe u ovom voru iznosio je
2500 t, a 1980. g. samo 1645 t, dok su njegovi kapaciteti za preko 5000 t robe.) Kako
ova eljeznika pmga prolazi Ravnim Kotarima i Bukovicom - njihovim najnaseljeni*
Tralji, S. M., Izvoz drva preko Obrovca krajem XVI stolj. (Radovi CJAZU, Zadar, 21,
1974, str. 261-269).
1
Jelinovi dr Z., Borba za jadranske pruge i njeni ekonomski ciljevi, Zagreb, 1957 (izd. JAZU, Zagreb);
L. K., Borba za eljezniku prugu Knin-Zadar u prolosti (Glas Zadra, br. 95/1953, str. 3).
9

jim dijelom, to je ona za stanovnitvo od ivotnog znaenja, pa bi trebalo to vie aktivirati i kompenzirati nastali manjak, ispravljanjem krivina pojaati jo vie njenu propusnu mo, cestovno povezati sva naselja koja gravitiraju ovoj pruzi, te poveati dopremu i otpremu robe teretne luke Zadar, a time i ove pruge. S teretnom lukom
Gaenica u Zadru ova eljeznika pruga zauzima i zauzimat e sve veu ulogu ne samo
u privredi ove regije, ve i u opem jugoslovenskom saobraajno-privrednom sistemu.
Prednosti su ove pruge, kakva je ona sada, to je njena komercijalna brzina vlakova vea u odnosima na Rijeku za 1/3, na Kopar za 1,5 puta, a na Pulu i Split za 2 puta.
Stara Jugoslavija nije obraala naroitu panju izgradnji cesta u neposrednom
zaledu obalnog pojasa jer je, istina, imala razvijen pomorski obalni i lokalni putniki i
robni saobraaj izmeu glavnih centara i ostalih veih i manjih naselja na obali i otocima. Pored toga, ovdje je i Zadar - silom otrgnut od svog prirodnog zalea - Bukovice,
Ravnih Kotara i ostalog dijela unutranjosti, tako da se osim ibenika - glavnog centra
primorskog dijela, i Knina - glavnog centra zagorskog dijela sjeverne Dalmacije, njena
manja trgovita Benkovac, Biograd, D m i i Preko nisu mogla znatnije ekonomski-prometno razvijati. To je bio glavni razlog da su i Bukovica i Ravni Kotari ostali i dalje u
tekoj prometno-ekonomskoj izolaciji.
Istom poslije dmgog svjetskog rata, ovom najzaostalijem dijelu SR Hrvatske iz
sredstava za nerazvijene krajeve data je mogunost da se i ekonomski i prometno i kulturno uzdigne i unaprijedi. Kako je nerazvijena saobraajna mrea limitirajui faktor
ekonomskog razvoja svake regije i subregije, to se je odmah uz rjeavanje izgradnje vodoopskrbe i elektrike, pristupilo i izgradnji cestovnih prometnica, ukljuujui i izgradnju eljeznike pruge Zadar - Benkovac - Knin.
Od naroite je vanosti da 2 magistralne ceste 8 presijecaju Bukovicu i Ravne Kotare, i to ceste
- br. 2, M ASLENICA - OBROVAC - EGAR - ERVENIK - Knin .
.60 km
- br. 29, POSEDARJE - ZELENI HRAST - BENKOVAC - D R N I 10 . . .
56
Osim ovih dviju magistralnih cesta, periferno obuhvaaju Bukovicu i Ravne Kotare jo 3 takve ceste, i to cesta
- br. 13/11, OBROVAC - KARIN - Zadar, kao dio magistralne ceste na relaciji
Karlovac - Plitvice - T. Korenica - Udbina
- Graac - OBROVAC - KARIN - Z a d a r ................................................................... 44
- br. 2, MASLENICA - Zadar ............................................................................. 30
- br. 11/2, Knin - ib e n ik ................................................. .......................................... 52
Ukupno:

242 km

Za razvoj ekonomike ovog zaostalog podruja od ne manje vanosti su i regionalne ceste," koje ne samo presijecaju Bukovicu i Ravne Kotare (pod A), ve idu i periferno tim podrujem i povezuju ga s ostalom cestovnom mreom (pod B). Regionalne
ceste ovog podmja su:

* Magistralna cesta je javna cesta koja povezuje vanija privredna podruja, ije su prometne trake iroke po 3,5 m, to ovisi o konfiguraciji terena, gustoi i strukturi prometa, ali ne ue
od 3 m. Polumjeri zavoja, usponi i padovi i dr. takve ceste moraju omoguavati siguran promet za
vee brzine, ne manje od 60 km/h. Izgradnja i odravanje ovih cesta financira se iz sredstava Republikog SIZ- za ceste.
* 2/2/II Odluke o utvrivanju magistralnih cesta (Sl. I. SFRJ, br. 44/78, 5 i 13/80).
10 Cesta br. 29/12/1 ide dijelom plave magistrale, i to na relaciji Kraljevica - most kopno - Krk - Omialj - Krk - Baka - trajektom - Lopar - Rab - Minjak - trajektom Stara NovaIja, zatim Pag - Raanac - POSEDARJE - ZELENI HRAST - BENKOVAC - Drni - Mu Klis - Blato/C - estanovac - Zagvozd - Vrgorac - Prolog - Kula Norinska - Metkovi (206,0
km). - Odluka o utvrivanju magistralnih cesta... (vidi bilj. 9).
10

Broj

330
331
335
336
338
339
340
341
342
343
344
345
346
351

2913 Nin-Brievo-MURVICA-DONJI ZEMUNIK......................... 23 km

2914 BABIN DUB-GALOVAC-KAKMA................... .. .................20 km
2920 GORNJIZEMUNIK-DONJE
BIUANE-BENKOVAC-Bribirske Mostine-Skradin-Gulin . 66 km
2921 ZELENI HRAST-ISLAM LATINSKI-SMILI-DONJE
B IU A N E .................................................................................... 13 km
2923 KARIN-BENKOVAC-BIOGRAD (traj. pr.)............................ 31 km
2924 SOPOT-MIRANJE-VRANA-PAKOTANE......................... 16 km
2925 BENKOVAC-BJELINA-MACURE-KISTANJE................... 33 km
2926 BUKOVI-MEDVIA-KATEL EGARSKI...................... 32 km
2927 OBROVAC (Njivice)-MEDVIA-PARII-do c. 2925
(BENKOVAC)........................................................................... 27 km
2928 MACURE-ERVENIK ...............................................................13 km
2930 Otri(elj. stan.)-Pribudi-upkovia most-STARA
STRAA-KISTANJE-EVERSKE-Bribirske
Mostine-Mala ista-Tijesno-Murter......................................92 km
2931 IVOEVCI-Oklaj-Dmi............................................................24 km
2932 MIRANJE-STANKOVCI-do c. 2930 (O tri-...)...................... 24 km
2940 EVRSKE-Roki slap-D m i-M u-K lis..................................85 km
Ukupno:

499 km

B)
320
327
328
329
332
337
347

2820
2910
2911
2912
2915

Udbina-Gomja Ploa-Lovinac-Mali Alan-OBROVAC . . . . 62 km

Raanac-POUICA-Zadar........................................................ 26 km
POLJICA-Vrsi-Nin-...br. 2913 ( N i n ) .......................................18 km
Vir-Privlaka-Nin-Zadar...........................................................31 km
BIOGRAD-trajekt-Tkon-Paman-Ugljen-Muline-trajekt
Zadar - do magistr. c. 2 / 2 / I I .................................................... 49 km
2922 Posedarje-Novigrad-DUBRAJA............................................... 18 km
2933 C. 2930 (Otri - ...)-Zaton-do magistr. c. 2 ..............................18km
Ukupno:

222 krn

Sveukupno:

963 km

Pored magistralnih i regionalnih cesta, koje protiu Bukovicom i Ravnim Kotarima, za malu privredu od vanosti su i lokalne ceste od kojih su vanije:
- Islam Grki-Donji K ai-Sm ili-K orlat-K ula Atlagi-Benkovac,
- opot-M iranje-Pristeg-Stankovci-Velim ,
- Benkovac-Lisii-Rodaljice-Bjelina-M odrino Selo,
- Obrovac-Zelengrad-Brgud-M edvia-Pari-M odrino Selo-K olaac-K istanje,
- Ervenik-Bioviino Selo-Kolaac,
- Ervenik - Mokro Polje -Paene,
- Palvano-Radljevac-Zagrovi,
- Bukovi-Popovii-Bmka,
- Brgud-Dobrovoljci-evrske,
- Kakma-Tinj-T. Liane,
- Stankovci-Banjevci, i dr.
11
Regionalna cesta je javna cesta koja povezuje privredna podruja republike, ije su prometne trake dovoljno iroke, tako da omoguavaju siguran promet za brzine do 60 km/h.
Izgradnja i odravanje ovih cesta financira se iz sredstava Regionalnog SIZ- za ceste u
Splitu.
Odluka o utvrivanju regionalnih cesta (Nar. nov. SRH, br. 35/79).
11

Ove nove saobraajnice treba da poveu i skrate udaljenosti Bukovice i Ravnih

Kotara od osnovnih magistralnih pravaca i da priblie ovu mikroregiju privredno razvijenijim priobalnim i unutranjim regionima. Cestovna veza K arin-Benkovac-Biograd, veza Karinskog i Novigradskog mora s Pamanskim i Zadarskim kanalom je od
naroitog turistikog znaenja uz razvoj poljoprivrede u polakom i vranskom bazenu.
Ovom cestom, biogradska rivijera povezana je eljeznike stanice Benkovac s
opom eljeznikom mreom Jugoslavije, ime je na udaljenosti od 15,5 km olakan
putniki promet i transport robe u ovom njenom neposrednom prirodnom zaleu.
injenica je, da je, prema broju ukrtenih pravaca, Benkovac znaajno cestovno
vorite u Dalmaciji (Knin eljezniko), jer se u njemu uz ostale ukrtavaju asfaltne
ceste
- Biograd - BENKOVAC - Obrovac-Graac,
- Zadar-BEN K O V A C -K nin
- BENK OVAC-M iranje-Stankovci-Zaton.
Ukljui li se cestovna mrea Bukovice i Ravnih Kotara u ira podruja ne samo
opina Benkovac, Knin i Obrovac (za Bukovicu), te opina Benkovac, Biograd, ibenik i Zadar (za Ravne Kotare) s podrujem susjedne opine Drni, vidljivo je da ukupna cestovna mrea dostie blizu 2250 km duine na preko 5000 km 2 povrine. Cestovna
mrea ovog ireg podruja 7 opina je: (stanje sa 1. 1980. g .):12
C e s t e ( u km)
Opine

REGIONALNE

MAGISTRALNE
Suvre- Ostale
mene

Uk.

SuvreOstale
mene

LOKALNE

Uk.

Suvremene

Ostale

Ukupno
Uk.

Suvremene

Ostale

Uk.

3,0")

10,0

13,0

85,0

59,0

144,0

14,0

144,0

158,0

102,0

213,0

315,0

BI0GRAD

23,6

23,6

39,0

3,0

42,0

8,5

8,5

71,1

3,0

74,1

DRNI

20,0

20,0

72,0

37,0

109,0

21,7

166,3

188,0

113,7

203,3

317,0

BENKOVAC

KNIN

72,0

47,0

119,0

55,5

18,5

74,0

46,5

64,0

110,5

174,0

129,5

303,5

OBROVAC

49,0

32,0

81,0

49,5

39,5

2,5

66,5

69,0

51,5

138,0

189,5

IBENIK

95,2

95,2

79,8

67,7

147,5

77,7

123,1

200,8

252,7

190,8

443,5

ZADAR

77,3

6,0

83,3

1193

132,0

25

117,5

152,4

269,9

290,4

604,5

Ukupno:

314,1
1079,1

1168,0 2247,1

Bukovica i Ravni Kotari u poslijeratnom razdoblju doivjeli su promjene koje su

rezultati ubrzane industrijalizacije zemlje. Ali unato tome, ovom kraju - preteno Bukovici za njen ekonomski razvitak, bila je potrebna pomo ire drutvene zajednice. Izmeu ostalog, na prvom mjestu dolazi njena to bolja saobraajna povezanost opinskim sjeditima (s Benkovcem, s Obrovcem i s Kninom), te s obalnim gradovima Zadrom i ibenikom. injenica je da su saobraajnice bile limitirajui faktor razvoja
ovog kraja. Razmjerno velika udaljenost od ovih centara, dosadanje slabe saobraajne veze, mali stupanj urbanizacije, izrazitija deagrarizacija bile su uzrokom ekonomskog zaostajanja ovog kraja. Meutim, nova bukovaka cestovna magistrala koja ide
od Maslenikog mosta - stjecita s pravca Rijeke i Zadra na Obrovac - egar - Ervenik za Knin i dalje u duini od 60 km uz ostale 4 magistralne, 21 regionalne i vie lokal11 prometa na cestama SR Hrvatske, 1 dio, Zagreb, 1980, str. 620-624.
13
Tokom 1980. god. izvrena je prekategorizacija cesta i na ovom podruju, tako da je regi-

onalna cesta br. 2921 postala magistralna cesta - 29 (vidi i bilj. 9 i 11).
12

nih cesta iz osnova e preobraziti ovaj kraj; ova cestovna mrea otvorila je i otvorit e
nove prostore ovoj najnerazvijenijoj regiji u SR Hrvatskoj. Benkovac uslijed svog povoljnog smjetaja postao je najvanije prometno vorite prema Obrovcu, Zadru, Kninu i Biogradu. Druga je po vanosti magistralna cesta, koja ide od Posedarja preko Zelenog Hrasta i Benkovca za Drni i dalje, ne samo da je nastavak tzv. plave magistrale i skree ovdje ka zaleu u pravcu Mua i Klisa do Metkovia, ve je ona u stvari
za Bukovicu i Ravne Kotare cesta ivota, jer odtereuje tekim vozilima u ljetnoj sezoni Jadransku turistiku cestu na ovom potezu. Ova cesta ide ravniarskim terenom
od sela Zeleni Hrast i Islama Grkog preko isto tako ravniarskog Smilia, Benkovca,
Stankovaca i Vrane do sela Zatona pred ibenikom na Jadranskoj magistrali. Kao usporedni krak ove Jadranske magistrale prihvatit e ne samo dio njenog prometa, ve e
i pospjeiti bolju dopremu poljoprivrednih proizvoda na trite, jer se uz nju nalaze
PD Zadar i Vrana. Ova cesta skrauje putovanje od Benkovca do ibenika za 30
km. Cijelo podruje Stankovaca, Zatona i ibenika je ovom cestom najkraim putem
povezano preko Benkovca s Likom. - Trea magistralna cesta Obrovac - Karin - Zadar, takoer je od posebne ekonomsko-prometne vanosti za Bukovicu i Ravne Kotare, jer ne samo da skrauje put prema Zadru, ve i otvara nerazvijenu opinu Benkovac u pravcu Obrovca i dalje prema Rijeci. Ova cesta apsorbirat e promet robe iz
pravca Zagreba za Zadar i obr., jer sadanji pravac te robe preko Maslinikog mosta
predstavlja usko grlo. Bitna je znaajka ove ceste, to ona povezuje like i dalmatinske komune, poveava stonu proizvodnju olakanjem dopreme stoke na zainteresirana trita, aktivirat e i odredene turistike prednosti Like - Cerovake peine, kanjon
Zrmanje, nacionalni park Paklenicu i dr.
S obzirom da se Jadranskom turistikom cestom, pored tranzitnog prometa, vri
i loco-promet, to je u projektu i gradnja obilaznice u duini od 12 km koja bi se odvojila od Jadranske magistrale kod sela Musapstana, pa bi preko Ploa sjeverno zaobila
Bibinje i Sukoan - u tom primorskom dijelu Ravnih Kotara i spojila bi se sa jadranskom magistralom negdje u poetku Tustice. U drugoj fazi ova zaobilazna cesta produila bi se do iza Biograda, ime bi lokalitet Tustica - Krmina - Biograd (Kosa) bio rezerviran za turistiku i stambenu izgradnju.
Ve je studija o prostomom razvoju Projekt gomji Jadran iz 1971/72 god .14
utvrdila osnovne elemente ekonomskog modela i ovog podruja. Bukovica i Ravni Kotari kao zagorski dijelovi sjevem e Dalmacije, omeeni rijekom Zrmanjom na sjeveru,
rijekom Krkom na istoku, obalom na jugu, Novigradskim i Karinskim morem na zapadu podrobnije se mogu odrediti s morfolokog, klimatskog, hidrografskog, kulturolokog i penjanog aspekta sa znatnim zahvatom i u ekonomsko-prometnu sfem , koja je
do sada bila za njih jo nedefinirano podruje. N a njegovom uem dijelu postoje kao
kljuni parametri - cestovni i eljezniki saobraaj, a na njegovom irem dijelu i zrani
i pomorski saobraaj. Sve to treba da se uklopi u jedinstveni sistem kako bi se postigli
osnovni ciljevi
- povezivanja ovog podm ja s obalnim pojasom regije,
- iskoritavanja svih prometnih vorita ireg podmja,
- povezivanja odreenih gravitacionih podm ja i njihovih centara radi to veeg
aktiviranja ekonomsko-prometnog razvoja ovog kraja.
Realiziranjem ovih ciljeva, poveanjem robnog prometa luke Zadar i eljeznikog vora Knin uz uvodenje novih i proirenje postojeih odgovarajuih industrija u
Benkovcu, Kistanjima i Obrovcu, mikroregija Bukovice i Ravnih Kotara postat e ravnopravni ekonomsko-prometni partner ne samo na podmju ire regije Zadra, Knina i
ibenika, te Biograda i Dmia, ve i na ostalom podmju cijele Jugoslavije.
14 Koordinacioni regionalni prostomi plan Gomji Jadran, Rijeka, 1972, str. 124 sa pril.

13

Literatura:

A n d rovi, I., Po Ravnim Kotarima ikrnojBukovici, Zadar, 1909, str. 265,

A la e v i , ing. J., Cradnja eljeznica, Zagreb, 1950,
G orn ii B udovaki }., Razvitak eljeznica u Hrvatskoj do 1918. god., Zagreb, 1952,
Bero Dr. J., Zadar i Split u sreditu gradnje cesta na prelazu u 19. stoljee (Zadarska vija, br. 5/63, str. 401-406; br. 6/63, str. 529-533), Program privrednog razvoja Dalmacije
1964-1970, Saobraaj III, Split, 11/1964 (izd. Privredne komore kotara, Spht),
(Grupa aut.), Koncepcija i program razvoja Bukovice, Zagreb, X I /1972, str. 268 sa tab.
(izd. Republ. zavoda za planiranje, Zagreb),
Geografija SR Hrvatske, Knj. 6, Zagreb, 1974, str. 96-116 (Zadarska regija),
(Grupa aut.), Koncepcija i program razvoja Bukovice, Regionalni prostomi plan opina
Benkovac - Knin - Obrovac, Zagreb, 1975, str. 61 sa pril. (izd. Urbanistiki institut SR Hrvatske,
Zagreb),
Brojenje prometa na cestama SR Hrvatske, 1 dio, Zagreb, 1980 (izd. Inst. prc metnih znanosti, Zagreb).

S u m m ary
TRAFFIC C O N N E C T IO N S IN THE R E G IO N OF B E N K O V A C A N D THEIR
D E V E L O PM E N T
Num erous Rom an roads spread n o t only along coast, but towards the hinterlan d as well. During its long reign Venice was taking o f the coast only, but
frequent conflicts with Turks forced it to tum to the hinterland and fortify its borders
in the deserted regions o f R avni K otari and Bukovica. A fter the fall o f Venice, Austria
to o k over and started building roads from Zadar to Knin and Obrovac. The French as
well h ad g o o d m ilitary and strategic reasons for continuing the road construction. A s
soon as the Austrians cam e back to Dalmatia, th ey brought up the question o f possible
railroads from Zadar an d S plit to Knin andother hinterland towns. During the perio d
betw een the tw o world wars they m anaged to bu ild railroads through Lika, while those
connecting Zadar and Knin an d the one through Bosnia were built in the p o st-w a rp e riod. Num erous traffic arteries including 5 main roads, 21 regional roads and several
local roads were extrem ely significant since th ey greatly h elped im prove the whole
.
increasing the tu m o ver and industrial capacities, Bukovica and Ravni K otari
are becom ing an im portant econom ic and trafflc factor o f the whole Yugoslavia.

14

MILENKO TEI

VOJNOGEOGRAFSKA OBELEJA SEVERNE DALMACIJE S

POSEBNIM OSVRTOM NA BENKOVAKI KRAJ

Saetak
A utor raspravlja o glavnim geografskim obiljejim a sjevernodalmatinskog
prostora i o njihovom uticaju na vojne aktivnosti za vrijeme rata. On objanjava
sm isao vojne geografije kao ogranka vojne nauke uopte (taktike, operatike i
strategije), prim jenjujui veinu geografskih principa na razne ratne aktivnosti
na sjevernodalmatinskom podruju.
U vojnogeografskom smislu, cijela je sjevem a Dalmacija podijeljena na
Ravne kotare, obalu sa ostrvima, Bukovicu i doline dvaju velikih dalmatinskih
rijeka - Zrmanje i Krke. Svako navedeno podru je j e obradeno sa vojnogeografskog stanovita.
Iako j e p o d m je Ravnih kotara imalo dobre m ogunosti za eventualna slijetanja, ono samo nije zadovoljavalo potrebe, te j e bila neophodna podrka s
mora. M edutim , obala, a naroito ostrva, predstavljala su veliku prepreku pristajanju ratnih brodova. N eprijatelj j e m orao p rv o slom iti o tp o r na ostrvima i tek
onda na obali. To nije bilo nim alo lako, poseb n o imajui u vidu brojnost ostrva,
tekoe u plovidbi, mine itd.
Bukovica je planinski, izrazito krevit kraj, to naravno predstavlja znaajnu predn ost za svakog branioca. U prolom ratu partizani su uspjeno odolijevali Italijanima, Nijemcima i etnicima, velikim dijelom zb o g tog prirodnog preimustva.
Pored toga, doline Zrm anje i su predstavljale ogrom ne prepreke napadakim odredima na sjevem odalm atinskom prostom . K ro z dolinu Zrmanje je
vodio dobar put, dok j e dolina K rke bila potp u n o neprohodna.
G lavni pravci djelovanja u itavom podruju im ali su sm jer o d mora prema Kninu, naroito k ad se radilo o napadim a s mora. Postojale su, medutim, i
d m g e m ogunosti prodiranja koje su takode obradene u ovom radu.

15

U vod
Potrebno je na poetku definisati ta se eli ostvariti postavljenom temom, odnosno objasniti znaenje pojedinih segmenata teme - pojam vojnogeografskog obeleavanja, severna Dalmacija i benkovaki kraj kao regije. Time bi trebao biti predstavljen predmet istraivanja u ovom radu i ciljevi koji se postavijaju na samom poetku
obrade.
Geografsko izuavanje ima svoje razliite aspekte, saglasno sistemu geografskih
nauka, odnosno geografiju kao kompleksu naunih grana i disciplina, koje sve skupa
imaju jedinstveno usmerenje ka celovitom analitiko-sintetikom predstavljanju ogranienog geografskog prostora na kojem ive ili bi mogli da ive ljudi, upravo radi drutvenih interesa. Jedan od temeljnih interesa svake drutvene zajednice je odbrana
zemlje u celini, a posebno regije koja je predmet izuavanja, u ovom sluaju severnodalmatinske odnosno benkovake regije. Polazei od geografskog prostora u svoj njegovoj sloenosti (morfoloka, hidrografska, meteoroloka, bioloka, demografska i
ekonomska obeleja) ratna vetina prouava mogunosti odbrane geografskog prostora. To se moe vriti na taktikom (upotreba manjih snaga, njihov raspored, postupci,
. naoruanje), operativnom (snage odbrane u sklopu znaajnijih pravaca dejstava, angaovanje razliitih vidova i rodova oruanih snaga, ostvarivanje krupnijih ciljeva) i strategijskom nivou (uklapanje rejona odbrane u strategijski front, ostvarivanje ciljeva od
opteg znaaja i sl.). Vojna geografija je integralni deo ratne vetine, prema tome, taktike, operatike i strategije, a bavi se prouavanjem geografske sredine kao osnove za izvodenje borbenih dejstava bilo u odbrani ili napadu.
Kao to su geografska izuavanja odreenog prostora sloena, tako je i vojnogeografsko izuavanje sloeno. Ono je pre svega fizikogeografsko, ali moe biti hidrografsko, klimatsko, ekonomsko, demografsko i sl., zavisno od zahteva odbrane, tj. od
znaaja pojedinih prirodnih fenomena za odbranu, u pripremnom periodu (mir) ili u
toku samih borbenih dejstava.
Bilo bi pretenciozno obraivati u jednom referatu sve vojno-geografske aspekte
severne Dalmacije, posebno benkovakog kraja. U konkretnom sluaju predmet obrade je fiziko-geografska sredina, pre svega njena geomorfoloka sadrina, ali e biti
obuhvaeni aspekti geografskog poloaja radi sagledavanja geostrategijskih komponenti severne Dalmacije i posebno benkovakog kraja.
Granice Severne Dalmacije su u geografsko-istorijskom smislu arbitrarne, a u
vojnogeografskom smislu jo vie. U administrativnom pogledu u severnu Dalmaciju
se ubrajaju optine Zadar, Biograd, Pag, Benkovac i Obrovac, zatim ibenik, Drni i
Knin, s tim da prva grupa gravitira Zadru, a druga ibeniku. Nije cilj ovog rada da se
diskutuje arbitrarnost geografsko-istorijskih meda. Vojnogeografsko razgranienje je,
meutim, nuno raspraviti.
Severna Dalmacija kao vojina prostorija
Da bi se definisao geografski prostor u vojnogeografskom smislu potrebno je
sagledati kardinalne pravce koje bi potencijalni agresor mogao koristiti da bi ugrozio
taj prostor. U naelu pravci su mogui sa svih strana, ukljuujui i pravac kojim se koriste vazduno-padobranski desanti, tj. pravac iz vazduha. Od poloaja kao i od fizionomije makroreljefa zavisi kojim pravcima e biti data prednost. A pravci su upravo
determinirajui inioci za definisanje nekog geografskog prostora, naravno i prostora
severne Dalmacije.
Najistaknutije crte u reljefu su Velebit i Dinara. Ta dva orogena su prirodno razgranienje severne Dalmacije u odnosu na Liku i Bosansku Krajinu. Prema istoku gra16

2 - B EN KO V A C KI K R A J ... Z BO R N IK 2

Potencijalna desantna osnovica u sevemoj i srednjoj Dalmaciji (ograniena takicama), desantni mostobran (oznaen kosim
crtama), rejoni iskrcavanja desanta s mora (kockasto rafirani) i pravci dejstava s mora ka ciljevima u zaledu

17

nica je slabije definisana, ali je ipak reljefom jasno izraena. To je niz planina koje se
skoro meridijanski niu od severa ka jugu, bez obzira na injenicu da sve imaju dinarski pravac protezanja: Kozjak, Promina, Mose, Trtar i Vilaja; taj niz se na obali zavrava rtom Ploa. Prema tome, morfoloki bi se u severnu Dalmaciju moglo uvrstiti ibensko-rogozniko primorje, kao i polja koja se niu u Zagori, sve do Kninskog polja.
Istona granica je u vojnogeografskom smislu jo izrazitije odreena dolinom reke
Krke. Prema tome, pomenuti planinski niz sa brojnim krakim poljima to se niu od
mora sve do Dinare, zajedno s kanjonskom dolinom reke Krke ini prirodno razgranienje izmeu sjeverne i srednje Dalmacije. Taj granini pojas ima istaknuto vojno znaenje jer predstavlja prelaz izmeu relativno niskog, zaravnjenog i manevarskog podruja na zapadu (sjeverna Dalmacija) i brdovitog, planinskog, bezvodnog, krakog
podruja na istoku (srednja Dalmacija).
Prema moru granico je jo tee odrediti. Izvan obalnog mora koje obuhvata
unutranje vode (meuotona akvatorija) i pojas teritorijalnog mora (12 milja irokog
teritorijalog mora od vanjskog ruba otoka) prostire se otvoreno more na kome prestaje
jurisdikcija obalske pomorske drave. Zato je otvoreno more i u ovom sluaju prostor
preko kojeg bi agresor najpre mogao izraziti svoje namere u odnosu na severnu Dalmaciju odnosno Jugoslaviju. Kao to je prikazano na skici, preko mora su ucrtani kardinalni pravci potencijalnih dejstava kojima bi najpre mogla biti ugroena bezbednost
severne Dalmacije.
Otoni nizovi ispred obale, zajedno s obalskim pojasom koji se protee pored
obalske linije u dubini od desetak kilometara u vazdunom rastojanju, predstavljaju
prelaznu zonu od mora ka kopnu, prag preko kojeg bi svaki agresorlcoji ima pretenzije
na severnu Dalmaciju, morao da prede.
Na zapadu je Kvarnerska grupa otoka koja se prirodno nastavlja na srednjedalmatinsku, a takode na Velebitsko primorje, odnosno planinski masiv Velebita. Agresija
na sjevemu Dalmaciju preko Kvarnerske grupe otoka, odnosno sa zapada, je takode
mogua, ali pod pretpostavkom da je agresor prethodno ovladao tom grapom otoka i
Velebitskim primorjem, kao i meuotonim prolazima koje bi koristio pomorski desant.
Prostor sevem e Dalmacije je po povrini ogranien da bi se na njemu iskrcavale
jae snage agresora pomorskim ili vazdunim desantom, odnosno jednovremeno pomorskim i vazdunim desantovanjem. Razumljivo je da bi agresor nastojao da proiri
prostor na kome bi rasporeivao svoje snage. To bi teko mogao prema sevem gde su
Velebit i Dinara. Ali, podm je prema istoku koje obiluje velikim poljima i relativno niskim planinama, moglo bi lako biti aneks prostor za agresora koji bi imao radikalne
pretenzije u odnosu na integritet Jugoslavije kao oraane sile.
Razumne morfoloke granice tog aneks prostora u okvirima srednje Dalmacije
bile bi na severa opet Dinara, a na istoku dolina reke Neretve.
Ako opet poemo od logine pretpostavke da bi agresija najpre mogla da usledi
preko mora (pomorsko-vazduni desant), onda se mora konstatovati da bi prilazi s mora splitskom primorju bili oteani preko srednjedalmatinskih otoka, koji kao krupniji
od severodalmatinskih, nude braniocu vie mogunosti za protivdesantnu odbranu.
Osim toga, neposredno uz obalu srednje Dalmacije nie se planinski venac koji poinje Vilajom, pa se nastavlja prema istoku odnosno jugoistoku planinama Opor, Kozjak, Mosor i Biokovo. Taj venac predstavlja snanu protivdesantnu prirodnu prepreku.
Bilo bi ga teko savladati i sa brojno i tehniki daleko nadmonijim snagama potencijalnog agresora.
Prilazi s mora u severodalmatinskom delu obale su nesumnjivo povoljniji, pa bi
se moglo oekivati da bi desantne snage agresora sa te osnovice uz eventualno prethodno ovladavanje severnom Dalmacijom, mogle forsirati pravce prema istoku kori18

enjem prolaza izmeu planinskih venaca to se sukcesivno niu od obale ka unutranjosti.

Dakle, u vojnogeografskom smislu severna Dalmacija je tesno povezana sa srednjom. One zajedno mogu biti potencijalna desantna osnovica za agresora koji bi dolazio s mora, a imao radikalne pretenzije u odnosu na Jugoslaviju. Postavlja se geostrategijsko pitanje - koji bi cilj imao agresor ako bi uz masovno angaovanje daleko
nadmonijih snaga u odnosu na branioca, uspeo da ovlada naznaenom osnovicom.
Radikalna agresija na nau zemlju uz desant na prostoru Severne i Srednje Dalmacije pretpostavlja mogunost irenja desanta u dubinu. Kojim pravcima? Prema kojima bliim ciljevima?
Iako je definisana desantna prostorija prostrana, uzdunica od ua Zrmanje do
ua Neretve oko 180 km, a dubina od mora do grebena Dinare 50 km, ona nije velikog operativnog kapaciteta, nema mnogo manevarskog prostora. Agresor ne bi ovde
doao da bi se ovde due zadrao, npr. samo radi razdvajanja naeg primorskog fronta
na kvarnerski i junodalmatinski deo. Branilac bi osloncem na okolne planinske masive, teritoriju severne i srednje Dalmacije, na otoke, a u skladu s koncepcijom optenarodne odbrane, bio u mogunosti da nanosi agresoru neprekidne udare, manjeg ili
veeg formata, da ga nagriza i slabi. Malo je verovatno da bi agresor vezao za ovaj prostor sve desantne snage samo u cilju odravanja okupacionog reima na ovom prostoru. Njegov cilj je prodor u dubinu jugoslovenskog prostora.
Prema severozapadu iza masiva Velebita je prostrana manevarska prostorija Like. Prema njoj iz doline Zrmanje vode dve komunikacije preko prevoja Alan Veliki i
Mali. Ti pravci su vrlo ogranienog kapaciteta, s obzirom na mogunosti presecanja
komunikacije, odnosno onemoguavanja prolaza motorizovane tehnike.
Dolinom Butinice vodi pravac prema dolini Une. Doline su duboke, teko prohodne i jo tee savladive. Preko Kaldrme, prevoja na visini od oko 800 m, vodi jedina
komunikacija (putna i eljeznika) u dolinu Une. Opet pravac veoma ogranienog kapaciteta.
Preko visokih prevoja na Dinari izgraena je jedina komunikacija izmeu Kninskog polja i Bosanske Krajine (Grahova i Drvara). Takoe slabiji prelazi vode prema
severoistoku, u dolinu Vrbasa i Bosne. Tzv. rokadni pravci du krakih polja u Dalmatinskoj zagori nude neto povoljnije mogunosti za agresorovu motorizovanu tehniku,
ali ni one nisu velike, imajui u vidu mogunosti branioca na krkom terenu.
Dakle, agresor nema povoljne prirodne mogunosti za irenje svoje desantne osnovice u dubinu jugoslovenskog ratita. Vojnogeografski uslovi nude braniocu izvanredno povoljne mogunosti za odbranu.
S obzirom na izneene injenice malo je verovatno da bi agresija poinjala na
prostoru severne i srednje Dalmacije. Desant na ovom prostoru se ne moe iskljuiti,
ali samo pod pretpostavkom da je agresor ve ostvario postavljene ciljeve u dubini jugoslovenskog ratita, bez obzira da li dolazi sa Zapada ili sa Istoka (odnosno Severa).
Znai, primorski desant bi mogao biti sadejstvujui drugim pravcima u dubini jugoslovenskog ratita.
Polazei od navedenih premisa ne bi trebalo opasnosti na prostoru severne Dalmacije vezivati iskljuivo za pravce koji dolaze s mora. U dinamici rata na prostoru jugoslovenskog ratita mogue je oekivati forsiranje pravaca koji imaju obratno usmere, tj. pravaca koji bi dolazili iz unutranjosti, npr. iz Like, Bosanske Krajine, dolina
Vrbasa, Bosne i Neretve. Naravno, nisu iskljueni ni pravci koji bi bili usmereni Velebitskim primorjem, odnosno iz june Dalmacije. U svim varijantama bi vazduni desanti bili ne samo pratea ve verovatno i dominantna praksa. Zato je potrebno biti
spreman za odbranu na svakom prostoru, u primorju i u unutranjosti. To je i razlog
da se dalje bavimo analizom geografskih objekata koji se u okvirima severne Dalmaci1

2*

19

1
,

20>
*5

3
<b

.
0
Ci.
S

1s
.V)
'

mogu smatrati kljunim, to su: Ravni Kotari, obala sa otocima, Bukovica, doline
Zrmanje i Krke, najzad sam benkovaki kraj.
Ravni K otari
Nigde od Istre do Bojane na naoj obali nema tako prostrane zaravnjene povrine kao u severnoj Dalmaciji, u Ravnim Kotarima. Sredinji poloaj na jugoslovenskoj
obali Jadrana ima naglaeno vojno znaenje. Ravni Kotari su pravi izazov za potenci-

jalnog agresora na jugoslovenskoj obali. Ovde se mogu iskrcavati respektivne snage

pomorskim i vazdunim desantovanjem. Poloaj Kotara je takav da kroz njega prolaze
sve longitudinalne komunikacije u obalskom pojasu, kao i sve transverzalne koje povezuje Knin i dolinu Zrmanje sa zadarsko-biogradskom obalom.
Ravni Kotari su ravna, blago talasasta i brdovita povrina. Istiu se dva dela: severozapadni i jugoistoni.
Prvi deo je vie uravnjen, a uzvieniji delovi su blagih oblika i visine koja izuzetno prelazi 200 m. Protee se od Velebitskog kanala, Ljubakog i Ninskog zaliva do paralela 44 N, Krmine - Ivanievia Draga, odnosno izmedu Zadarskog kanala i Bukovice. Reljef se blago izdie na prilazima moru, a sve vie ka Bukovici. Relativno plodno
i zaravnjeno zemljite omoguava intenzivniju poljoprivredu i stoarstvo, posebno voarstvo (vinogradi), zatim dobru naseljenost i naglaenu komunikativnost.
Jugoistoni deo Kotara je smeten ispod paralela 44 N. Izduen je u dinarskom
pravcu protezanja. Jugoistona granica je ibenska luka (s Kanalom Sv. Ante) i Prokljansko jezero. Prema severu je prirodna granica bribirska greda koja se naslanja s
jedne strane na Prokljansko jezero, a s druge na Debelo brdo iznad Benkovca. Ovo
podruje je manje zaravnjeno od prvog. Antiklinalna bila se reaju od mora ka unutranjosti, dostiui visinu i preko 300 m. Grede su erozijom razrivene, isprekidane, poumljene niskom vegetacijom, veinom makijom. Vransko jezero razdvaja uski pojas
obale izmedu Biograda i Pirovca od relativno vieg zalea na potezu Vrana - Dazlina.
Bez obzira na morfoloke razlike za Ravne Kotare se u celini moe konstatovati
da su podesna desantna prostorija, i to za pomorske i vazduno-padobranske desante.
Ovde se mogu sputati jedrilice kao i avioni sa desantnim snagama, na izgraenim avio
pistama, ali takoe izvan njih. Blizina mora omoguava brzo snabdevanje iskrcalih
snaga materijalnim potrebama (gorivo, municija, hrana, tehnika i sl.).
Desant u Kotarima razdvaja Velebitsko primorje i ibensko-splitski region, onemoguava rokadno pomeranje snaga branioca na najosetljivijem sredinjem delu primorskog fronta. Prisiljava branioca da se koristi altemativnim rokadnim komunikacijama u pozadini (preko Knina).
Iako ima naglaene desantne pogodnosti rejon Kotara je vojnogeografski blokiran, izolovan od svoje okoline, i to morem, zatim Prokljanskim jezerom sa ibenskom
lukom, te visokim pobrem koje se brzo izdie prema severu, suavajui prostor za
eventualno nastupanje zaravnjenim delovima ka severu (Kninu). Iako je prostor komunikativan i prohodan izvan komunikacija, agresoru bi u Kotarima, pod pretpostavkom
da se ovde uspeno iskrcao, bilo tesno. Svi pravci koji bi omoguavali izlaz prema Velebitskom primorju, Lici, Kninu, ibeniku i Drniu, ogranienog su kapaciteta, lako se
mogu zatvarati, odnosno uspeno braniti.
Ni za iskrcavanje agresorovih snaga u Kotarima nije tako atraktivno kako bi se
moglo zakljuiti na osnovu prostrane zaravnjene povrine u sredinjem delu nae obale. Ako se za momenat zanemari injenica da je obala sa otocima velika prepreka, ostaje mogunost branioca da se osloncem na s;imo zemljite Ravnih Kotara uspeno odupire npr. vazdunim desantima.
U oba dela Kotara ima vie uzvienja koja omoguavaju dobru preglednost Kotara, smetaj protivdesantnih omja, izgradnju poloaja koje nije lako neutralisati. Osloncem na te tzv. mikropoloaje branilac je u mogunosti da nanosi snane udare po
vazdunodesantnim snagama. Sputanje desanata po danu je skopano s velikim rizikom po agresora zbog mogueg protivnapada na desantnim mestima. Nono sputanje
1 desantnih snaga smanjuje mogunost orijentacije iskrcalih snaga, prikupljanja radi ganizacije mostobrana. Kultivisane povrine su ogradene kamenim zidovima, brojni su
maslinjaci, vinogradi. Sve to predstavlja ozbiljnu prepreku protivniku koji bi se nou
sputao u ovakva podruja.

21

 se navedenim momentima doda i injenica da je kotarski relativno gusto naseljen, da je stanovnitvo neprijateljski orijentisano prema svakom agresoru, da je
ono organizovano u jedinstvenom sistemu optenarodne odbrane, onda se mora pretpostaviti da desantnim snagama, bez obzira na brojnost, uvebanost i tehniku opremljenost, ne moe biti lako na prostoru Ravnih Kotara.
Obala i otoci
Vazduni desant u Ravne Kotare se moe pretpostaviti, ali samo pod uslovom da
on bude praen pomorskim desantom. Jer, desantne snage u Kotarima moraju biti materijalno obezbeene. U protivnom, osudene su na kapitulaciju.
Kakvi su vojnogeografski uslovi za iskrcavanje pomorskog desanta na obali od
Privlakog gaza do rta Ploa?
Prva fizika prepreka na koju bi pomorski desant naiao na putu za sevemu Dalmaciju bili bi otoci. Oni su poreani u tri niza: 1) Dugi otok - Kornati - irje, 2) Sestrunj - I - ut - Kaprije, 3) Ugljan - Paman - Murter - Zlarin. Prema obali kopna
mogue je prii sa otvorenog mora samo retkim, uskim, navigacijski nedovoljno
povoljnim prolazima: Ilovika vrata sa Sestrunjskim kanalom, Prolaz Maknare, Velika
i Mala Proversa, prilazi s juga i jugoistoka Murterskom moru.
Branilac e nesumnjivo braniti otoke i prilaze obali kopna pre svega teritorijalnim, ali i drugim snagama, artiljerijsko-raketnim i peadijskim naoruanjem, minama u
moru (na morskom dnu) i plaama podesnim za iskrcavanje, obalskim pomorskim snagama (patrolni i drugi brodovi), sistemom elektronskog i vizuelnog osmatranja. Nije
bez osnova ono to se u javnosti esto uje da su otoci nae tvrave, da su to nai bojni
brodovi. I zaista, Ravni Kotari jesu atraktivni kao desantno podruje, ali su za pomorsko-desantne snage teko dostini.
Dugi otok i Kornati predstavljaju pravi kordon za agresorove pomorske snage.
To je zid koji obeshrabruje svakog napadaa s mora. Prolazi Maknare i Proversa Velika i Mala zaista su toliko uski i plitki da se ne mogu koristiti za prolaz jaih pomorskih
snaga. ak se i u mirnodopskom periodu izbegavaju za vee brodove. Prilaz MurterI skom moru izmeu irja i Kurbevele je dovoljne irine, ali je zato hidro-navigacijski
/ krajnje nepovoljan: ima mnogo podvodnih grebena i hridi. Ni taj prolaz se ne koristi u
1 mirnodopskoj plovidbi, osim za amce i nautiki turizam.
Potencijalnom agresoru s mora se nude kao najpovoljniji prilazi kroz Ilovika
vrata (dalje Silbanskim kanalom kroz Virsko more), te prolazi kroz irjanski, Kaprijski
1; i Zlarinski kanal u Murtersko more. Virsko i Murtersko more su dovoljno prostrane
akvatorije da bi se mogle koristiti u manevarskom smislu za neposredne prilaze obali
9. izmedu Privlake i ibenske luke.
Istono od ibenske grupe otoka je obala nezatiena otocima. Prilaz obali izme| u rta Ploe i Zlarina je uglavnom slobodan s otvorenog mora, ali je delimino posut navigacijskim preprekama u vidu hridi i grebena, odnosno otoia ispred Primoi| tena i Grebatice. Upravo ovakvi prilazi obali nemau i varijante pri izboru pravaca
1 koje bi agresor koristio prilikom eventualnog desantovanja na obalu severne Dalmacije. A kakve su mogunosti za iskrcavanje na obali izmedu Privlake i rta Ploa?
U naelu, obala od Privlake do rta Ploa u celini je povoljna za iskrcavanje. Na
nJOJ je mnogo malih plaa, luica i luka koje pri pomorskom desantu imaju izvanredno
veliki znaaj. Pa i velike luke kao to su Zadar i ibenik mogu, u za agresora povoljnoj
situaciji (slaba odbrana), posluiti kao mesto za iskrcavanje, i to onih najteih tereta.
To je razlog to bi agresor pri pomorskom desantu nastojao da sauva te luke, pod tpostavkom da e mu kasnije, ako ne odmah, biti potrebne za prihvat veih brodova.
Ali, iako je obala u celini povoljna, ima nekoliko vojnogeografskih inilaca koji nameu selekciju desantnih mesta prilikom planiranja desanata veih razmera.
23

Bukoviki kras je krajnje negostoljubiv za svakog agresora. Vrlo je irok dijapazom mogunosti
branioca u optenarodnom odbrambenom ratu na ovom prostoru.
Du celog obalskog ruba na udaljenosti od stotinjak metara od obalske linije,
protee se uzvienje u vidu grebena, ali blagih strana, uzvienje ija visina izuzetno prelazi stotinu metara; delimino je raskinuto suvim dolinama du kojih su izgradene komunikacije to spajaju !uke sa svojim zaleem. To uzvienje natkriljuje potencijalna
mesta za nasukivanje desantnih brodova, pa je zato veoma podesno za smetaj elemanata neposredne (tzv. amane) protivdesantne odbrane uz primenu guste vatre peadijskog, artiljerijskog i raketnog naoruanja.
Na delu obale od Krmine do ulaza u Sibensku luku obala je manje podesna za
desante se iza nje prema severu niu topografske prepreke u vidu krakih grebena, a
ni zaravnjeno zemljite se ne moe smatrati povoljnim za npr. tenkove, jer je puno
krakih mikrooblika (krape, vrtae, ebelji i sl.). Prohodnost je ovde mnogo slabija nego u severozapadnom delu Ravnih Kotara.
Vrlo su podesne plae za nasukivanje desantnih brodova u delu obale od Zlarina
do rta Ploa. Ali, ovde su koje se niu po dubini jo izrazitije nego u tribunjskom primorju. Reaju se najee boz ikakvog reda krake planine i manja uzvienja.
Kretanje voziia izvan komunikacija je skoro u pravilu iskljueno. ak i kretanje peaka je veoma oteano. Ako je agresoru cilj desantovanje u Ravnim Kotarima, onda mu
je pravac preko Virskog mora povoljniji nego pravac preko Murterskog mora, odnosno
pravac na Rogozniko primorje. Meutim, sva tri pravca imaju svojih prednosti za agresora, u odnosu na druge pravce (npr. preko Dugog otoka i Pamana). Kao povoljna
mesta za iskrcavanje mogu se izdvojiti sledei delovi obale: 1) izmeu Privlake i Zadra,
2) izmedu Murtera i Vodica, 3) izmeu Zlarina i rta Ploa. Upravo, to bi bio redosled u
24

odnosu na desantni cilj - Ravne Kotare. Ako bi agresor imao cilj ibenik, kao i polja
istono od doline r. , onda bi prednost svakako imao pravac izmeu Zlarina i rta
Ploa.
Agresora koji vri procenu mogunosti desanta na Ravne kotare mora zabrinjavati brojnost otoka koji se nalaze na prilazu desantnom podruju. Ma koliko agresor
bio jak (brojano i tehniki), on se ne moe nikada zadovoljiti samo otvaranjem jednog
prilaza iskrcnim mestima. Branilac uvek ima mogunosti da prebacuje snage s jednog
na drugi otok, da iranevrie svojim teritorijalnim jedinicama. To znai da bi agresor
morao da zaposeda sve otoke, da na svakom dri svoje posadne snage, da raspolae i
plovnim snagama za odravanje veze meu otocima. Poseban napor je potreban da bi
se oistili morski prilazi, tim pre to su danas zaprena sredstva (minska i druga) daleko bolja nego u prolom ratu. Protivminski ronioci moraju da pretrae celokupan prostor morskog dna preko kojeg bi trebali da predu agresorove desantne snage. Sve to zahteva od agresora angaovanje krupnih snaga da bi se neutralisala samo jedna opasnost - ona koja bi dolazila sa strane otoka. A takvih opasnosti na kopnu i moru ima vie, imajui u vidu doktrinarna naela ratovanja na prostoru jugoslovenskog ratita.
Bukovica
Severoistono od Ravnih Kotara preko benkovake grede (D ebelo brdo, 341 m)
prostire se brdsko-planinski kraj Bukovice, i to izmeu dolina Zrmanje i Krke, Ravnih
Kotara i Novigradskog s Karinskim morem. Prostranstvo nije veliko, ali je veoma teko prohodno, slabo komunikativno, pasivno, divlje, slabo naseljeno.
Prosena visina je 250 m. Ali, zaravni su veoma retke. Zemljite izrazito krake
prirode veoma je ispresecano. Prisutni su svi oblici ljutog kra. Vegetacija je slaba, uglavnom ikara. Retka su naselja. Istina, ima 32 sela, ali su to manje razbacane grupe
kua koje su izgraene na starinski nain (kamena gradnja, prizemne zgrade, otvorena
ognjita, oskudni nametaj). Nema renih tokova, osim bujinjaka koji oive jedino nakon jesensko-zimskih kia slivajui se prema Zrmanji, manje prema Krki. Uglavnom
bezvodno podruje, a voda za pie se obezbeuje privatnim cistemama ili dopremanjem iz Zrmanje.
Bukovica je u prolom ratu imala veliki znaaj. Bila je stalno aktivan izvor novih
boraca u partizanskim jedinicama koje su se zadravale na terenu (bataljon Bude jan) odnosno kojima su se popunjavale dalmatinske i druge brigade. Prolazili su Italijani, etnici i Nemci ovim krajem, ali s*e nisu mogli zadravati. Upravo, nije bilo mogue pretraiti svaki kutak Bukovice da bi se otkrile partizanske baze, da bi se uguila
gnezda otpora okupatoru i njegovim saradnicima.
Velike su mogunosti pruanja otpora viestruko jaem neprijatelju u podruju
Bukovice. Pretpostavlja se da je branilac upravo stanovnik Bukovice, odnosno sused
koji taj kraj dobro poznaje. Peine, jame, vrtae i krape su ovde tako brojne da predstavljaju tipini ambijent. Njih nije mogue ni na karti krupnijeg razmera sve registrovati. Podzemne kaveme se mogu koristiti za smetaj boraca, stanovnika, naroito bolesnih i ranjenih, za skrivanje dragocenih materijala, municije, hrane, oruja. Uzviene
take su odlini vatreni poloaji. Naroito su dobra oruja za borbu na bliskim odstojanjima (automati, pitolji, bacai). Ima bezbroj mrtvih uglova, malih sklonita pogodnih za zasede za, skrivanje snajperista, za bombake akcije. Retki putevi su ranjivi zbog
useka, prelaza, mostova, odnosno dobrih mogunosti za ruenje, upotrebu mina i drugih vrsta eksploziva.
Ratovanje na ovakvim prostorima nije spojivo s krupnim jedinicama, npr. brigadnog formata. ak i skupljanje eta npr. od 150 ljudi predstavlja nepotrebno ukrupnjavanje. Najpodesnije su grupe od 5-6 boraca, koje su normalnim sistemima poveza25

ne npr. u odred. Iako malobrojan, jedan odred moe biti u Bukovici neunitiv. Naravno, sainjen od vetih boraca, dobrih poznavaoca svoga kraja. To je prvi uslov za uspjeh u Bukovici.
Bukovica je odlina u frontalnoj borbi za spreavanje prodora agresorovih snaga koje
se nalaze u Ravnim Kotarima, a pokuavaju da prodru ka Kninu preko Kistanja, odnosno dolinom Zrmanje opet ka Kninu ili prema Lici. Osloncem na masiv Bukovice
prilazi Kninu se dugo mogu kontrolisati, bez obzira na tehniku agresora.
U uslovima privremene zaposednutosti teritorije severne Dalmacije, pa i ire,
Bukovica je rejon iz kojeg se mogu preduzimati esti ispadi na komunikacije koje prolaze zapadno od doline Krke, odnosno dolinom Zrmanje, pa i u podruje Ravnih Kotara. Agresor nikada ne moe biti miran na putevima, pa i poloajima koji bi bili na
dohvat ruke snagama ONO to se naslanjaju na Bukovicu.
Helikopteri su u ovakvim sluajevima najvea opasnost po branioce na prostoru
Bukovice. Oni mogu leteti nisko, zadravati se na kritinim mestima, sputati, osmatrati, ali i tui peadijskim naoruanjem po ciljevima na zemlji. Ali, Bukovica ih moe naterati da je retko poseuju, odnosno da ne lete na malim visinama. Poznato je da su
partizanski borci u prolom ratu obarali neprijateljske avione s puanom i mitraljeskom vatrom. Danas su mogunosti za dejstva po ciljevima u vazduhu daleko vee.
D oline Zrm anje i Krke
Vojnogeografski znaaj dolina dve reke proistie pre svega iz njihovog poloaja
obodom severne Dalmacije, posebno Ravnih kotara i Bukovice, a zatim izgledom samih dolina. Ono to je zajedniko za dve doline je da su obe snane prepreke u irenju
agresorovih desantnih snaga koje bi se nale u Ravnim Kotarima odnosno Bukovici.
Imaju obe visoke kanjonske doline, strme strane. Prelaz preko njih je mogu samo retkim mostovima koji se lako mogu poruiti. Uzduni tok obe reke je strm, vertikalna
erozija naglaena. U oba toka postoji po nekoliko kaskada. Posebno su poznati slapovi
u dolini reke Krke.
Zrmanja je duga 69 km. Izgradila je kompozitnu dolinu, sa vie kotlinskih proirenja. Plovna je od svog ua u Novigradsko more do Obrovca u duini od 11 km. Du
renog toka u dolini reke izgraena je komunikacija koja povezuje naselja u njenoj dolini.
Malo je verovatno forsiranje du doline prema izvorinom delu Zrmanje, odnosno ka Kninskom polju. Iako je dolina prostrana, ima vie suenja na kojima je lako organizovati efikasnu odbranu. Sa severne strane se naglo izdiu ogranci Velebita, a s
june najvii delovi Bukovice. Zato je transverzalni smer forsiranja skoro iskljuen.
Dobra topografska zatita doline Zrmanje daje joj istaknuto vojno znaenje. Teritorijalne snage branioca mogu dolinu i u ratnim uslovima koristiti kao komunikaciju.
U bogato razuenoj dolini ima vie prirodnih sklonita, vrela, jama i peina. Kraki
oblici u reljefu mogu biti dobre prepreke svakom agresoru koji bi se uvukao u dolinu
reke.
Dolina Krke ima kanjonske strane visine katkada preko 100 m. Useena je u
krenjacima Kistanjske povri. U svom donjem toku tone tako da nastaju izraziti pragovi u uzdunom profilu. Pragovi su pojaani bigrenim naslagama, tako da se dobijaju
poznate kaskade (npr. Skradinski buk).
Reka je plovna od Prokljanskog jezera do Skradina, odnosno do Skradinskog
buka. Za razliku od Zrmanje du rene doline ne postoji izgraena komunikacija. Dolina je teko prolazna u uzdunom i poprenom smislu.
Osim u energetskom smislu, posebno u korienju voda za pie i privredu, Krka
moe u uslovima odbrane biti znaajna i kao prepreka, a i kao pregrada, zavisno od
26

poloaja snaga odnosno fronta. Njena dolina je povoljna za sklanjanje ive sile i materijala, to moe doi do posebnog izraaja u uslovima eventualne privremene zaposednutosti severne Dalmacije.
Nekoliko rei i o unutranjim morima u koja se ulivaju dve reke. Novigradsko
more sa svojim produetkom Karinskim morem, moe da primi i manje pomorske snage koje su u mogunosti da sadejstvuju u odbrani snagama na kopnu. Analogno vredi i
za Prokljansko jezero, koje se takoe duboko uvuklo u kopno.
Benkovaki
U vojnogeografskom smislu benkovaki kraj obuhvata severne delove Ravnih
Kotara i june delove Bukovice, a protee se izmeu Novigradskog mora i doline
Krke. Granice u vojnogeografskom smislu nisu vrsto definisane. Benkovaki kraj je u
stvari prelazna zona izmeu Bukovice i Ravnih Kotara, pa mu pripadaju atributi jednog i drugog podruja.
Benkovac ima posebno znaenje kao raskrsnica puteva, pre svega magistralnog
puta od Zadra prema Kninu, a zatim puta od Novigrada prema Skradinu. U blizini je
odvojak glavnog puta kroz Bukovicu, prema Erveniku. Ako bi agresor ovladao Benkovcem, odnosno benkovakim krajem, bio bi u stanju da obezbeuje rub Ravnih Kotara gde bi se nalazile njegove glavne snage.
Benkovaki kraj ima dobre prirodne pogodnosti za odbranu. Ispred Benkovca,
junije se pruaju kose koje se frontalno postavljaju prema pravcima sa mora, odnosno
iz Ravnih Kotara. Te kose su podesne za obrazovanje pretpoloaja liniji koja se nudi
kao glavni poloaj u odbrani benkovakog kraja, Bukovice, te prilaza zaravnima to se
niu od Kistanja ka Kninu. To je greben Debelog brda, koji se na zapadu naslanja na
Novigradsko more, a na istoku preko antiklinalnog uzvienja iznad puta prema Skradinu (Ostrovika Liane - Bribir) na dolinu Krke. Iznad ove prepreke nastavlja se prema
severu, posebno prema Bukovici glaviasto visoko zemljite koje nudi niz uzastopnih
poloaja za organizaciju vrste odbrane.
Kao demografsko-urbani centar na irokom unutranjem severodalmatinskom
podruju, Benkovac je prirodno predodreen i kao sredite odbrambene strukture benkovakog kraja, ali i znatno ireg podruja. Smeten skoro u geografskom sreditu severne Dalmacije, okruen uzvienjima podesnim za organizaciju odbrane, Benkovac
moe predstavljati topografski vor odbrane agresoru koji bi dolazio s bilo koje strane.
U periodu privremene zaposednutosti teritorije sevem e Dalmacije Benkovac bi
opet mogao imati znaajnu ulogu imajui u vidu da bi posadne snage agresora uvek bile nedovoljne da spree udare iz Bukovice, doline Zrmanje, novigradsko-karinske regije, Kotara i s Kistanjske povri, a posebno antiokupacione aktivnosti koje bi dolazile iz
samog naselja.

27

S
M ILITAR Y-G EO G RAPH ICAL RACTERISTICS OF THE N O R TH
D A LM A TIA WITH THE SPECIAL R E M A R K S O N THE B E N K O V A C R E G IO N
The author iz discussing the main geographicaI features in the space o f the North Dalmatia, an d the influances o f that features on the mi!itary activities in the war time. H e is explaining the sense o f the military geography as the branch o f the military
science (tactics, operatics and strategy), applying the m ajority o fth e geographical principles on the different activities in the war time, ju s t in the northdalmatian space.
The whole territory o f the North Dalmatia is devided in the military-geographical meaning on the Ravni Kotari, seacoast with islands, Bukovica, and at last the valleys o f Zrmanja an d Krka, tw o great rivers o f Dalmatia. Every part is elaborated in the
geographical a n d m ilitary view.
Ravni K otari as a region has g o o d opportunities for landing from the air. But
that landing can n o t be strong without the landing from the sea. But the seacoast and
specially the islands are great obstacle for landing assault ships. The m ust in
connection with our territory crash the real resistance on the islands, then on the shore.
That is n t so easy because there are islands, an d navigational inconveniances, besides the other obstacles, firstly mines.
Bukovica is m ountenous region with the real carst characteristics. That is the
great benefit fo r every defenders. In the last war the partizans were very successful in
the resistances against the Italians, Germans and chetnics, ju st because o f that natural
opportunities fo r defence.
A t last the valleys o fth e rivers Zrmanja and Krka are the real obstacles for every
attack echelon on the northdalmatian inner space. A long the Zrmanja vally there is a
g o o d rout. But through the Krka vally there isn t communication.
The cardinal directions o f action through the whole region have the sense from
the sea tow ard the Knin. These are the natural routs for aggression from the sea.
But there are other opportunities which are also discussed.
(preveo autor)

28

ANTIKO STAKLO ASSERIJE

IZ ARHEOLOKOG MUZEJA U SPLITU

Saetak
U Podgrau nedaleko Benkovca i danas stoje vrsti bedem i antike Asserije, lokaliteta koji j e dao mnogobrojne izuzetno znaajne nalaze iz razliitih povjesnih razdoblja, p o ev o d prapovijesti do srednjega vijeka. U svoj raznolikosti
povijesnih epoha i arheoloke grade, posebno m jesto zauzimaju veoma brojni
arheoloki ostaci antike Asserije. O d m aterijalne kulture antike, to je i tema
ovog rada, odredenu panju zavrijeduje antika staklena grada.
A rheoloki m uzej u Splitu uva, koliko j e to bilo mogue ustanoviti p o sauvanom katalogu stakla i signaturama na staklenim predmetima, 162 staklena
primjerka. O d tog broja, balsamariji su zastupljeni sa preko 50% cjelokupne grade. Unato tako velikom broju balsamarija, k o ji su m edusobno oblikovno veoma
raznoliki, u kolekciji su sauvani i ostali veoma raznorodni tipovi i forme.
Balsamariji, koje je , zb o g velike m edusobne srodnosti u formi i zb o g velike zastupljenosti irom Rim skog carstva, najtee klasificirati, preciznije kronoloki determinirati i odrediti im m jesto proizvodnje, zastupljeni su u kolekciji antikog stakla iz Asserije u Arheolokom m uzeju u Splitu s 85 primjeraka. O d tog
broja, najvie j e cjevastih balsamarija (br. 1-58, T. I, 1-26, T. 2, 1-20, T. 3,
1-12). Balsamariji zvonolikog tijela sauvani su s neto manjim brojem primjeraka (br. 65-84, t. 3, 19-24, T. 4, 1-13, sl. I), d o k su s pojedinanim primjercima
predstavljeni balsamariji jajolikog tijela (br. 59-61, T. 3, 13-15), zatim balsamariji loptastog tijela (br. 62-63, T. 3, 16-17), te balsamariji diskoidnog tijela (br.
64, T. 3, 18) i balsamariji koniko-spljotenog tijela (br. 85, T. 4, 14).
Narednu tipoloku skupinu ine staklene boce koje j e mogue klasificirati
u nekoliko formi: boce trbuastog tijela (br. 86-102, T. 4, 15-16), zatim boce konino-spljotenog tijela (br. 103-106, T. 6, 7-9, T. 7, I), te one konino spljotenog tijela i irokog vrata (br. 107-108, T. 7, 2-3), kao i boce koninog (br.
109-114, T. 7, 4-9), loptastog (br. 115, T. 8, 1) i cilindrinog tijela (br. 125-126,
T. 10, 1-2).
Posebnu panju svakako zasluuju b oce zvonolikog tijela (br. 116-117, T.
8, 2 -3 ) koje su u provinciji Dalmaciji, s obzirom na ostale krajeve Rim skog carstva izuzetno brojne i homogene. U z jed a n dosta raritetan primjerak dvojne boce
(br. 127, sl. 3), posebnu studiju zavrijeduju etvrtaste boce (br. 118-124, T. 8,
4 -5 , T. 9, 1-4, sl. 2) koje su znatno zastupljene u m uzejskim zbirkama uzdu istone Jadranske obale.

O d boica su, kao posebna skupina, izdvojene poligonalne boice, ovdje

nazvane i kvazi boicama (br. 128-129, T. 10, 3, 4), koje, p o nekim
svojim specifinostima, odstupaju o d ve atribuiranih srodnih oblika. Posebnu
formu sainjavaju vretenaste boice (br. 130-131, T. 11, 1-2).
Sasvim zasebnu tipoloku skupinu ini, svega jedan primjerak kapalice
ptijeg oblika (br. 132, T. 10, 5).
U kolekciji antikog staklenog materijala u Arheolokom muzeju u Splitu,
sauvano j e i sedam primjeraka aa iz Asserije. M edusobno su veoma razliite,
te predstavljaju sedam zasebnih formi: konina aa s reljefnim lotosovim pupoljcim a (br. 133, sl. 4), zatim aa (lampa) u obliku roga (br. 132, T. 11, 3), cilindrina aa (br. 135, T. 11, 4) i cilindrina aa zaobljenog dna (br. 136, T. 11, 5),
te aa bavastog (br. 137, T. 11, 6) i loptastog tijela (br. 139, T. 11, 5), kao i aa
s uleknuima p o tijelu (br. 138, T. 11, 7) i poluloptasta aa (br. 139, sl. 5).
Z djelice su sauvane s p e t primjeraka i tri forme: konina zdjelica razvraenog ruba (br. 140, T. 12, 1) te konine zdjelice s prstenastom nogom i rubom
(br. 141, 142, T. 12, 2, 3) i poluloptaste zdjelice (br. 143, 144, T. 12, 4, sl. 6). Plitice su predstavljene sam o s jedn im prim jerkom koji ima konino tijelo i dvije ukrasne ruice (br. 145, sl. 7).
Tipoloku raznolikost dopunjavaju i staklene urne (ollae cinerariae) s naredne etiri forme i to, urne tipa amfora (br. 146-149, T. 12, 5, T. 13, 1-3), urne s
omega rukama (br. 150, 151, T. 13, 4, T. 14, 1) te po jedna bikonika (br. 152, T.
14, 2) i loptasta uma (br. 153, T. 14, 3). Od devet poklopaca samo je jedan unjasti (br. 154, T. 14, 4), dok su ostali kupolastog oblika (br. 155-162, T. 14, 5, 6 ,
T. 15, 1-6.
Donesena staklena graa najveim dijelom potjee iz radionica istonog
Sredozemlja i datira se u 1. i 2. st. Uz staklenu gradu kojoj nije mogue odrediti
radionike centre, jer su takvi primjerci rasprostranjeni irom Rimskog carstva
tokom 1. i 2 . st. n. e., veina ostalih obraenih tipova i formi potjee iz staklarskih radionica istonog Sredozemlja, a datiraju najkasnije na poetak 3. st. n. e.
Izvjestan broj staklenih primjeraka potjee iz italskih radionikih centara, dok je
import iz galskih, odnosno galsko-rajnskih i panonskih radionica neznatan. Primjerci koji ukazuju na te galsko-rajnske i panonske radionice, kasniji su i potjeu iz 3. do 4. i poetka 5. st.
Za prouavanje antikog stakla u provinciji Dalmaciji posebno su zanimljivi pojedini oblici koji ukazuju na lokalne radionice. Na prvom mjestu ovdje bi
trebalo istai zvonolike boce (druga pol. 3. st. n. e.), te, ovdje nazvane, kvazi
Merkur boice. Zbog velike brojnosti primjeraka i zbog nekih lokalnih specifinosti mogue je pretpostaviti da su i etverokutne boce, kao i neki oblici balsamarija i boca, takoder produkt lokalnih staklarskih radionica u Dalmaciji.
Ovdje je svakako potrebno istai da je antika nekropola Asserije dala veoma bogat repertoar staklenog materijala mada nikada nije bila sustavno istraivana. Nakana da se ovim radom stvori slika o, ire shvaeno, lokalnoj produkciji
stakla u provinciji Dalmaciji, o importu staklene robe iz razliitih krajeva Rimskog carstva u ovu provinciju, te o ekonomskoj moi i ukusu asserijatskih stanovnika, svakako bi bila kompletnija nakon sustavnih istraivanja ovog prvorazrednog arheolokog lokaliteta.
Uz Podgrae nedaleko od Benkovca i danas stoje, usprkos prohujalim vremenima i razarajuoj moi ljudske ruke, vrsti bedemi nekadanje Asserije koja je dala
mnogobrojne izuzetno znaajne nalaze iz razliitih civilizacijskih epoha, poev od prapovijesti do srednjeg vijeka .1
30

Unato tome to se ovaj prvorazredni arheoloki lokalitet istraivao samo na pojedinim mjestima (na prostoru antikog foruma, na dijelu stambene gradske jezgre i
sjeverozapadnom dijelu bedema), te unato kontinuiranoj nastanjenosti kroz sve spomenute epohe i njima pripadajue arheoloke grae, posebno mjesto zauzimaju veoma
brojni arheoloki ostaci antike Asserije, koja je ve poetkom 1. st. n. e. postala rimski
municipij.2 Izlobene dvorane i depoi zadarskog ,3 splitskog 4 i zagrebakog Arheolokog muzeja5 obiluju sitnim arheolokim materijalom asserijatske provenijencije, dok
epigrafiki spomenici ispunjavaju lapidarije splitskog i osobito zadarskog Muzeja i
stranice Mommsenovog korpusa latinskih natpisa .4
Sva ta obimna arheoloka graa do danas nije dovoljno znanstveno vrednovana
ni iscrpljena, pa je namjera ovog rada da obrada antikog staklenog materijala Asserije, pohranjenog u Arheolokom muzeju u Splitu, bude daljnji doprinos poznavanju
drutveno-ekonomskih prilika antike Asserije .7
Antiki stakleni materijal s ovog veoma znaajnog lokaliteta dospijevao je u Arheoloki muzej u Splitu tokom proteklih godina, najvie, koliko mi je poznato, od
1928. do 1930. godine, kao sluajni nalaz, vjerojatno ee kao otkup n ;goli donacija,
bez ikakve arheoloke dokumentacije'.
To je svakako i razumljivo, jer antika nekropola Asserije, koja se pruala zapadno od Porte Trajane, do danas nije sustavno istraivana, pa je obrada antikog
staklenog materijala, koji nema sumnje potjee s nekropole, jedino mogua primjenom
tipoloko-komparativne metode .9
Arheoloki muzej u Splitu uva, koliko je to bilo mogue ustanoviti po sauvanom katalogu stakla i signaturama na staklenim predmetima ,10 162 staklena primjerka.
Sva ta graa je tipoloki i oblikovno veoma raznolika. Meutim, uz boice, boce, zdjelice, ae, kapalice, plitice, poklopce i staklene urne, balsamariji ine preko 50% cjelokupnog staklenog materijala (84 primjerka).
BALSAMARIJI su najbrojniji, kao to to pokazuju i ostali nalazi rimskih nekropola ranog perioda, jer su sastavni dio svake ranocarske nekropole mediteranskog prostora, a oblikovno ih je mogue klasificirati u nekoliko grupa: cjevasti balsamariji, zatim balsamariji jajolikog, loptastog, diskoidnog i zvonolikog tijela, te balsamariji konino spljotenog tijela.

'Opsean lanak o istraivanju u Asseriji dali su H. L ieb el, W. W ilberg Ausgrabungen in Asseria, 1, 11, Wien, 1988.
' M. Su i, Zadar u starom vijeku, Zadar, 1981.
Osim znatnog broja kamene skulpture i plastike, zadarski Arheoloki muzej uva i manji
broj ostale arheoloke grae s tog lokaliteta.
4
Osim staklene grae koja je ovdje objavljena, splitski Arheoloki muzej posjeduje i velik
broj keramikih uporabnih predmeta (vrevi, zdjelice, uljanice...), a u lapidariju Muzeja uva se i
nekoliko epigrafikih spomenika.
1 Zagrebaki Arheoloki muzej posjeduje veim dijelom sitnu arheoloku gradu.
CIL III, 10181,2. 13339,1. 13343,2. 15018-15038., 15041, 15106., 15107, 15110, 15112,
15129'\ 306 - 308;
7 Stakleni materijal iz Asserije koji je pohranjen u Arheolokom muzeju u Splitu ovom prilikom, zbog karaktera publikacije u kojoj izlazi (Benkovaiki zbomik) ima reducirani kataloki
dio. Isto tako, zbog obimne i nadasve raznorodne grae, obrada svakog pojedinog tipa, oblika ili
varijante dana je samo u osnovnim naznakama. Naime, ovo drugo znai da svaki pojedini oblik
moe biti tema za samostalni rad.
Grau je prikupljao muzejski povjerenik Novkovi, a vei dio grae je vjerojatno i prodan Arheolokom muzeju. U svakom sluaju, nekropola je doivjela znatnu devastaciju.
*
Po katalogu stakla AM u Splitu - katalog G, mogue je ustanoviti da nekoliko staklenih
predmeta pripada istoj grobnoj cjelini.
10
Signature na staklenim predmetima su ili kompletne, Ass. i inventarski broj, ili samo s
oznakom Ass.;
31

Unutar navedene podjele najbrojniji su cjevasti balsamariji (1,1-26; T 2, 1-20;

T 3, 1-12; br. 1-58;). To su male cjevaste" ili kako ih jo nazivaju, kapljiaste '2 boice
slobodno puhane iz prirodnog stakla plavkastozelenkaste boje ,13 kojima je tijelo neznatno ire od dugog cilindrinog vrata. Veoma su nemarno izraene, tako da u pravilu imaju znatan broj mjehuria zraka u stijenkama i tragova razvlaenja staklene smjese. Nemarnost izrade naroito se manifestira kod izrade tijela i asimetrinosti oboda.
Razvraen i ljevkast obod, koji postupno izlazi iz vrata, veoma rijetko zavrava prstenastim zadebljanjem. Dno je kod ovih primjeraka uglavnom zaobljeno ili ravno, a samo ponekad blago udubljeno.
Unutar ove forme, cjevastih balsamarija, javljaju se i inaice. To su primjerci s
naglaenim prijelazom iz tijela u vrat (suenje), odnosno primjerci kojima je odnos tijela prema vratu 1:1 do 1:3. Mada neki autori istiu mogunost postojanja kronolokih
razlika izmeu balsamarija sa suenjem na prijelazu iz tijela u vrat naspram primjeraka
bez tog suenja, davajui ovim drugim razvojnu prednost, ovdje te dvije varijante nisu
izdvojene, jer takve kronoloke razlike nisu sa sigurnou utvrene.
Dugo se smatralo da su stakleni recipijenti poput cjevastih balsamarija sluili za
sakupljanje suza pri oplakivanju pokojnika, po emu su i dobili, kako to kae M. C.
Calvi, romantini naziv lakrimariji. Njihova prava upotreba bila je pri obredu incineracije, gdje bi se bacali na lomau zajedno s pokojnikom, da bi posebne pomasti i tamjani koje su oni sadravali, spreavali irenje neugodnih mirisa. Stoga se u suvremenoj
terminologiji takav recipijent i naziva ungventarijum ili ee balsamarium.
Klasifikacija balsamarija openito, a samim tim i cjevastih balsamarija, u svrhu
preciznije kronoloke determinacije, kao i odredenja mjesta proizvodnje, zbog velike
m edusobne srodnosti u formi i zbog velike zastupljenosti irom Rimskog carstva, znatno je oteana. Sastavni su dio svake antike nekropole Mediteranskog prostora, posebno u 1., a i u 2 . st. n. e., a pojedine primjerke mogue je zatei i u grobovima s poetka
3. st. n. e .'\ Budui da su do sada u Dalmaciji pronaene izuzetno velike koliine cje-

11
U suvremenoj literaturi se uglavnom upotrebljava termin cjevasti balsamarij (vidi kod: 1.
Fadi, Tipologija i kronologija rimskog stakla iz Arheoloke zbirke u Osoru, Izdanja HAD-a 7,
Zagreb, 1982. Forma 2,112, bilj. 21;
V. aranovi - S vetek, Antiko staklo u jugoslavenskom delu provincije Donje Panonije, Novi Sad, 1986, grupa XI 3, 26; A. C erm anovi - K uzm anovi, Rimsko staklo, Beograd, 1987, 19;
15
Rijetki su primjerci iz bojanog stakla. Nekoliko ih se na primjer nalazi u Akvileji i Kelnu
(M. C. C a lv i, I vetri romani del Museo di Aquileia, Aquileia, 1968, 33, grupa E;)
14 C. Isin g s, Roman Glass from Dated Finds, Groningen/ Dakarta, 1957, 24, forma 8,
41, forma 27; M.C. Cal vi, o.c. 33, grupa E, T.A, 11-13; M .B ucovala, Vase antice de sticla la
Tomis, Constanta, 1968, 106, tip XLV d, br. 203 i dalje; N .S orok in a, Das Antike Glas der Nordschwarzmeerkuste, Annales du 4e Congres Jomoes Intemationales du Vere, Ravenne-Venice,
1967, T.3,8; F.F rem ersdorf, Das naturfarbene sogenannte blaugrune Glas in Koln, K6 ln,
1958, T. 82,40-41; J. adik, Grece-Roman and Egiptian Glass, Prag, 1970, T.8a; K .G oeth e r t-P o la sc h e k , Katalog der rdmischen GlSser des Rheinischen Landesmuseurns Trier, Mainz, 1977, forma 66a,b; M. V and erh oeven , Verres Romain (Ier - IIIme siecle) des Musees Curtius et du Verre d Liege, Liege, 1961, 11, grupa II, 5-13, T. I; O. V essberg, Roman glass in
Cyprus, Opusc. Archeol., 7, 1952, T. IX, 1729; L. B erger, Romische Glaser aus Vindonissa,
Basel, 1960, 74-75, T. XII, 185-188; D. H arden, Roman Glass from Karanis, Michigan, 1936,
Tip E, F, klasa XIII, fabrikacija IX, 797, T. XX (primjerci u Karanisu su zelene boje); A. Cerm a n o v i -K u z m a n o v i , Rimsko staklo, o.c., 19; V. a ra n o v i-K u z m a n o v i, o.c., grupa XI 3, 26, T. XIV; F. W elker, ArchSologische Reihe Antike GlSser, im Frankfurter Museum
filr Vor-und FrOhgeschichte, Frankfurt am Main, 1987, 30; Pere V illalb a i Varneda, Vidres
del Museum Biblic de Montserrat (I), Empuries, 45-46, Barcelona 1983-84, 204; I. F adi, Tipologija i kronologija..., o.c., forma 2,112-113; I. Fadi Antiko staklo u Arheolokoj zbirci Franjevakog samostana u Sinju, Izdanja HAD-a, sv. 8, Split, 1984, forma 5, 130-132; I. Fadi, Antiko
staklo Argyruntuma, Katalozi I, Zadar, 1986, forma 30, 36;

32

vastih balsamarija, opravdano je pretpostaviti da su ih proizvodile i lokalne radionice

stakla .15
Balsamariji jajolikog tijela iz Asserije zastupljeni su u Arheolokom muzeju u
Splitu s tri primjerka (, 13-15; br. 59-61).
Osnovne odlike ove forme su zaobljeno ili ravno nenaglaeno dno, jajoliko tijelo
i kratak cilindrian vrat. Vrat najee ima blago suenje na prijelazu iz tijela u vrat i iz
vrata u ljevkasti obod. Ljevkasti obod nemarno je i nepravilno rezan, ali poneki primjerak zavrava s tankim prstenastim zaobljenjem. Kao to je to sluaj i s asserijatskim
balsamarijima ove forme, gotovo u pravilu izrazito su tankih stijenki plavkasto-zelenkaste boje. Osim iz prirodnog stakla, balsamariji jajolikog tijela izraivani su i u boji,
kao na primjer od kobalt plavog, crvenog ili prljavo bijelog stakla.
to se tie rasprostranjenosti balsamarija jajolikog tijela, zapaa se da su veoma
rijetki, posebno u odnosu na ostale forme baslamarija. U naoj zemlji zastupljeni su sa
svega nekoliko primjeraka,"1 dok ih je u samoj Akvileji naeno oko desetak .'7 Meutim, za akvilejske primjerke M. C. Calvi smatra da ti primjerci nisu dovoljno ni brojni
ni homogeni da bi se mogla ustvrditi akvilejska produkcija'*. Na Cipru ih je pronaen
znatno vei broj, pa postoji miljenje da su se tamo i izraivali.19 0 . Vessberg balsamarije jajolikog tijela na Cipru datira na kraj 1. st. p. n. e. i na poetak 1. st. n. e., . a takvu dataciju potvruju i ostali datirani nalazi.21
Moe se pretpostaviti da je namjena balsamarija jajolikog tijela istovjetna s namjenom cjevastih balsamarija, to znai da su najvjerojatnije i oni sluili pri obredu incineracije za pohranu posebnih pomasti i tamjana, te kao dio kozmetikog pribora.
Karakteristika malih staklenih boica - balsamarija loptastog tijela, koji se u kolekciji asserijatskog stakla u Splitu javljaju sa svega 2 primjerka (, 16-17; br. 62, 63;),
blago su zaravnjeno ili neznatno udubljeno dno i loptasto tijelo koje prelazi u cilindrini vrat (odnos tijela i vrata oko 1:1). Obod je najee horizontalno razvraen s prstenastim zadebljanjem ili nepravilno razvraen i rezan. Primjerci s ljevkastim obodom
neto su mlai i rjei. Neovisno o kvaliteti stakla, loptasti balsamariji slobodno su puhani i veoma su tankih stijenki. Mada je veina primjeraka raena iz prirodnog stakla
plavkasto-zelenkaste boje, kao to je to sluaj i s loptastim balsamarijima iz Asserije,
primjena bojanog stakla u izradi baslamarija ove forme nije izuzetak, posebno ne u radionikim centrima sjeveme Italije odnosno Akvileje.
Budui da su balsamariji loptastog tijela temeljna forma puhanog stakla, smatra
se da je njihova proizvodnja zapoela pronalaskom lule za puhanje stakla ( 2 . st. p. n.
e.). Sjevema Italija je dugo imala primat u proizvodnji ove forme, ali izradu balsamarija loptastog tijela u 1. i 2 . st. n. e. preuzimaju i ostale staklarske radionice irom
O lokalnoj ili lokalnim radionicama stakla u provinciji Dalmaciji vidi kod: I. Fadi,
Tipologija i kronologija... o.c., 127; I. F adi, ^vntiko staklo... u Sinju, o.c., 141; I. Fadi, Antiko staklo o provinciji Dalmaciji, Dometi, '2, Rijeka, 1982, 61-66; I. Fadi, Antiko staklo
Argyruntuma, o.c., 8 ;
V. P akvalin, Antiko staklo s podruja Bosne i Hercegovine, Arheoloki vestnik,
XXV, Ljubljana, 1976, br. 20, T. IV, 2; V. D a u to v a -R u e v lja n , Ranorimska nekropola u
uvali Sepen kod Omilja na otoku Krku, Diadora, 6, Zadar, 1973, T XI; I. Fadi, Tipologija i kronologija..., o.c., forma 4, sl. 1/24-27, 114; Nekoliko primjeraka nalazi se i u Arheolokom muzeju
u Zadru.
M. C. C a lv i, o.c., grupa D, 32;
Ibid.
O. V essberg, o.c., 134, ovaj autor balsamarije jajolikog tijela naziva krukolikim (pe-shaped body), donosi ih pod grupom A III alfa;
10 Ibid.
*' M. C. C a lv i, o.c., 32;
M. C. C a lv i, o.c., 28-31, grupa I;
Mada je izrada ovakvih boica zapoela vrlo rano, datirani primjerci uglavnom potjeu s
kraja 1. st. p.n.e. i iz l.st.n.e.; O. V essb erg, o.c., 131;
3 - BEN KO V A KI K R A J ... Z B O R N IK 2

33

Rimskog carstva. Prvenstveno zbog duge primjene ovog oblika, a i zbog izrade slobodnim puhanjem, balsamariji loptastog tijela nisu medusobno homogeni. Openito se
moe kazati da su najbrojniji u 1. st. n. ,e.2i Nalazite u naoj zemlji dala su, koliko je
to iz literature poznato, samo pojedinane primjerke balsamarija loptastog tijela, a datiraju iz 1. i 2 . st. n. .!6
Posebnu grupu balsamarija, kako je to ve reeno, sainjavaju balsamariji diskoidnog tijela koji su u Asseriji predstavljeni samo s jednim primjerkom ukaste boje (T
3, 18; br. 64). Osim diskoidnog tijela koje prelazi u cilindrian vrat i horizontalno razvraen obod, karakteristika ovog oblika balsamarija su i veoma tanke stijenke, raene
najee iz bojanog stakla.
Balsamariji diskoidnog tijela najbrojniji su u Akvileji i na njenom irem podruju ,27 dok su u drugim dijelovima Rimskog carstva pronaeni samo pojedinani primjerci.1* M. C. Calvi smatra da su tipian proizvod akvilejskih staklarskih radionica 1.
pol. 1. st. n. e. .
Sasvim zasebna i uz cjevaste balsamarije izuzetno brojna kategorija slobodno
puhanih staklenih boica malog recipijenta su balsamariji zvonolikog tijela. U splitskom Arheolokom muzeju sauvano je 19 primjeraka ove forme balsamarija (Sl. 1., T
3, 19-24; T 4, 1-13; br. 65-84;). Zajednika im je osobina zvonoliko-konino tijelo i
dugi cilindrini vrat koji najee zavrava nepravilnim ljevkastim obodom bez prstenastog zadebljanja. Dno je kod ovog oblika u pravilu blago udubljeno, a prijelaz iz tijela u vrat naglaen suenjem. Izraivani su, bez izuzetka, od stakla plavkastozelenkaste boje.
Proizvodnja balsamarija zvonolikog, odnosno zvonoliko-koninog tijela, zapoela je na istonom Sredozemlju ,30 ali se zbog velike brojnosti ovakvih primjeraka na irem prostoru Rimskog carstva, moe ustvrditi da su njihovu izradu prenijeli staklari s
istoka ili su ih preuzele novoosnovane staklarske radionice .31 Zastupljenost balsamarija zvonolikog tijela prisutna je na irem prostoru Jugoslavije, ali brojni primjerci po14 V. D am evski, Pregled tipova staklenog posua iz italskih, galskih, mediteranskih i
porajnjskih radionica na podruju Hrvatske u doba Rimskog carstva, Arheoloki vestnik. XXV,
Ljubljana, 1976, 64;
11
P. la Baum e, Glas der antiken Welt, I, T. 57, N. 8 ; M. C. C alvi, o.c.,
grupa I, T. A, 19; A. K isa, Das Glas im Altertume, IIII, Leipzig, 1908, 330; J. adik, o.c., T.
8b; M. B u covala, o.c., 84 i dalje, tip XL, primjerci 137, 138, 139;
E. VVelker, o.c., 30; L. Berger, o.c., T. XII, 183, T. XX, 61 (183); C. Isin g s, o.c., 22,
23, 40, forma 6 i 26;
V. S a r a n o v i -S v e te k , o.c., 29, 30, grupa XI, 10, a, b; I. Fadi, Tipologija i kronologija..., o.c., 116, forma 5, sl. 1/28-30; I. F adi, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., 134,
forma 7, sl. 3/27-30; V. D a u to v a -R u e v lja n , o.c., T. XI, 32; V. P akvalin, o.c., 113 i 119,
T. X, 5; I. F adi, Tipologija i kronologija..., o.c., 116, forma 5, sl. 1, 28-30; I. F adi, Antiko
staklo Argyruntuma, o.c., forma 28, T. VIII, 5, 6 ;
M. C. C alvi, o.c., 28, 33, 34, balsamari discoide, frupa F alfa, T. A 14;
R Sunkovsky, Zur Entwicklung der r6 hrenf6 rmigen Balsamare, Jahreshefte des Osteneichischen Archi. Institutes in Wien, XLI, Wien, 1954, 20, T. 37 e; Za Ciparske i Kelnske primjerke vidi kod: M. C. C a lv i, o.c. 34 (Kelnski primjerak F. Fremersdorf smatra takoer sjevernoitalskim proizvodom);
Ibid.
"R . Sunkovsky, o.c., 106; V. D an ev sk i, o.c., 64, C. Isin g s, o.c.,91; I. F ad i, Tipologija i kronologija..., o.c., 112, forma 1, i drugi;
31 Ibid.
31 V. D am evski, o.c., 64; M. B ulat, Antiko staklo u Muzeju Slavonije, Areheoloki
vestruk, X X \, Ljubljana, 1976, 401, 402, T. VI; I. Fadi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma
31, br. kat. 123-131, T. IX, 11-19; 1. F adi, Tipologija l kronologija, o.c., 112, forma 1, T. 1,
1-2; I. F ad i, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci,.., o.c., 134-136, forma 8, sl. 4 33-36; V. ar a n o v i -S v e te k , o.c., grupa XI, tip. 4; V. D a u to v a -R u e v lja n , o.c., 196, T. XI, 42; I.
M ik u li, Antiko staklo iz Scupia i ostali makedonski nalazi, Arheoloki vestnik, XXV, LjubIjana, 1976,401, 402, T. VI; L. P le sn i a r -G e c , Sevemo emonsko grobie, Kataloziin monografije, 8, Ljubljana, 1972, T. XXXIII, grob 126/9, T. XLVII, grob 162, 4, T. CXVII, Grob 509, 5,
7, 9 T. CXXVI, grob 546, 9. T. CLI, grob 656, 13;

34

sebno su zapaeni na Jadranskoj obali. Velik broj primjeraka, ujednaenost kvalitete

izrade i oblika dozvoljavaju pretpostavku da su se i balsamariji zvonolikog tijela izraivali i u nekoj od lokalnih radionica na prostoru istone Jadranske obale.
Jedini oblik balsamarija koji na ravnom ili blago udubljenom dnu ponekad sadri ig, odnosno ime proizvoaa (PATRIMONI, VOLUMNI IANU ARI ...)14 je balsam arij konino-spljotenog tijela. Raeni su iz stakla zelenkasto-plavkaste, ukaste i
mlijene boje, slobodno su puhani i utiskivani na ig. Stijenke su im ee izrazito debele, posebno na konino-spljotenom tijelu koje prelazi u cilindrian vrat i uglavnom
iri horizontalno razvraeni obod.
Kao u Asseriji, tako i na drugim mjestima, balsamariji konino-spljotenog tijela ne ine brojnu skupinu, ve se javljaju samo s pojedinanim primjercima (T.4,14; br.
85). Radionice koje su proizvodile ovaj oblik balsamarija jo uvijek nije mogue sa sigurnou ustvrditi, meutim, postoji miljenje da su se prvotno izraivale na Cipru, u
vrijeme kad su ciparske staklarske radionice doivljavale svoj cvat (posebno u 2 . st.
n.e.).M Balsamariji konino-spljotenog tijela s igom proizvoaa PATRIMONI izraivali su se u Rimu.
U kolekciji antikog stakla iz Asserije, koje je pohranjeno u Arheolokom muzeju u Splitu, nalaze se i brojne BOCE. Oblikom su veoma razliite pa ih je mogue klasificirati na one trbuastog tijela, konino-spljotenog ili koninog tijela, spljotenog
tijela i irokog cilindrinog vrata, te one loptastog, zvonolikog, etverokutnog i cilindrinog tijela. Raritet svakako ini boca s dvostrukim recipijentom, odnosno dvojna
boca.
Medu asserijatskim materijalom, a i inae, najbrojnije su boce trbuastog tijela
(T.4, 15-16; T 5, 1-9; T.6 , 1-6; br. 86-102). Slobodno su puhane iz prirodnog stakla
plavkasto-zelenkaste boje a izuzetno su rijetki primjerci iz bojanog stakla. U debljim
stijenkama izraziti su tragovi razvlaenja staklene smjese i mjehurii zraka. Dno im je
ravno do blago udubljeno, tijelo trbuasto do trbuasto-konino, a vrat cilindrian.
Obod im je horizontalno izvijen i najee zavrava prstenastim zadebljanjem. Prijelaz
iz tijela u vrat samo je ponekad jae naglaen suenjem.
Za navedeni oblik boce smatra se da je produkt talijanskih staklarskih radionica.
Meutim, budui da u Akvileji boce trbuastog tijela ine gotovo izuzetak, proizvodnja
ovih boca moe se vezati, to se tie Apeninskog poluotoka, iskljuivo za prostor centralne Italije. Iznenaujue je, meutim, da su nalazi trbuastih boca na naem priobalnom pojasu [-] Bakar, Krk, Osor, Nin, Zadar, Starigrad, Podgrade (Asserija), Bribir,
Solin...] izuzetno brojni i uestali. Takva slika namee tvrdnju da su staklarske radionice u provinciji Dalmaciji s proizvodnjom boca trbuastog tijela snabdijevale i vjerojatno u potpunosti zadovoljavale lokalne potrebe stanovnitva. Za osnaenje ovakve
tvrdnje dovoljno je navesti samo to da katalog akvilejskog stakla donosi svega dva pri" Vidi bilj. 32: V. D a u to v a -R u ev lja n i I. F ad i;
14 Do sada najbolji pregled igova na staklenim proizvodima dao je A. Kisa, o.c., III.
* C. Bal uta, Considerations sur la Product;v>n et la Difusion du Verre dans la Dacie Superieure, Annales du Congres fntemational d'Etuue Historique du Verre. 7, Liege, 1978,97; L.
B arkoczi, Die Datierten Glasfunde aus dem II Jahrhundert von Brigetio, Folia Archaeologica,
XVIII, Budapest, 1966-67, 76, sl. 30,3 M. B u covala, o.c., 118, br. 244 V. D am evski, o.c., 65,
T.XI,4; A. Frova, Vetri Romani con Marchi, Joumal o f Glass Studies, XIII, Corning/New
York, 1971., 38-44; K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., forma 74; O. V essberg, o.c., Pl. IX, 14,
16; I. Fadi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 29, br. kat. 11-13; V. Saranovi-Svetek, o.c., 30-31 grupa XI, tip 16, A;
" V. D am evsk i, o.c., 64; C. Isin g s, o.c., 97; R. S unkovsk i, o.c., 106;
* A. K isa, o.c. 925,10;
" V. D am evsk i, o.c., 63, T.I,5; I. F ad i, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 2,
br. kat. 7-31; I. F ad i, Tipologija i kronologija..., o.c., 120, forma 11, sl. 2. 39-43; Arheoloki
muzej u Splitu i Zadru obiluju trbuastim bocama iz Solina, Nina i Zadra; (Antiko staklo Bribira
u pripremi za objavu u monografiji Bribir u antici);
35

mjerka trbuastih, odnosno trbuasto-koninih boca, te da od 1542 staklena primjerka koja su publicirana u katalogu stakla Muzeja u Trijeru, svega ih je 7 navedenog oblika boca .40 Nadalje, od cjelokupne do sada poznate grade antikog stakla u jugoslavenskom dijelu provincije Donje Panonije, samo je est staklenih primjeraka trbuastih
boca4'... Mada se navedeni oblik javlja s odreenim brojem i na drugim prostorima
Rimskog carstva ,42 naspram navedenom, antiki lokaliteti u provinciji Dalmaciji zaista
obiluju bocama trbuastog tijela .43
Boce trbuastog tijela mogue je datir^ti u 1. i 2. st. n.e ...44 Primjerci izraivani
nakon tog razdoblja razlikuju se od navedenih u nekoliko bitnih elemenata .45
Boce konino-spljotenog tijela brojna su forma staklenog materijala. U split.^kom Muzeju pohranjene su etiri ovakve boce iz Asserije (T. 6, 7 -9 ; T. 7, 1; br.
103-106).
Odlike konino-spljotenih boca su u prvom redu konino-spljoteno tijelo, zatim dugi cilindrian vrat koji se suava prema, u najveem broju, prstenastom obodu.
Dno je kod ovakvih primjeraka znatno udubljeno ili rjee ravno. Po kvaliteti stakla neto se razlikuju od ostalih srodnih formi boca, jer su veinom raene od gotovo bezbojnog stakla (blage ukaste, zelenkaste ili mlijene nijanse).
U osnovi se meusobno razlikuju po izradi konino-spljotenog tijela, tako da u
prvu varijantu spadaju primjerci s plitkim spljoteno-koninim tijelom 46 (T. 6 , 8), u drugoj su oni kojima konus nije izrazit ve zaobljen 47 (T. 6 , 7 i 9; T. 7,1). Treu skupinu
spomenute forme ine boce s izrazitom profilacijom spljoteno-koninog tijela .48
Boce konino-spljotenog tijela u starijoj literaturi obraduju se bez uvaavanja
spomenutih razlika. Naprotiv, esto se donose pod zajednikim terminom tipa svjenjaka ,40 zajedno s bocama i balsamarijima koji meusobno nemaju nikakve srodnosti. Stoga je datacija, kao i odreenje proizvodnog centra, boca konino-spljotenog
tijela veoma oteana. Meutim, neovisno o veoma irokom periodu proizvodnje i upot39 M. C. C a lv i, o.c., 57, grupa B;
40 K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 115, forma71;
41 V. a ra n o v i-S v etek , o.c., 26 grupa XI, 2, T. XII, 4 (doneseni su u grupi balsamari-

ju?)
42 M orin-Jean, La vererie en Gaule sous PEmpire romain, Pariz, 1922, 23, forma 26; C.
Isin g s, o.c., forma 16; O. V essberg, o.c., 131; M. B u covala, o.c., 56, tip XXIII; P. la Baum e, o.c., T, 57, N. 18; L. Berger, o.c., 75, No. 192-194; Pere V illalb a i V arneda, o.c., 70,
76, 82;
43 I u drugim krajevima Jugoslavije nailazi se na trbuaste boce, ali su veoma rijetki primjerci trbuastih boca 1. i 2. st. Kasniji primjerci koji se nalaze u kontinentalnom dijelu zemlje
imaju sasvim razliite karakteristike od navedene forme boca (drugaija kvaliteta i debljina stakla, drugaije dno, obod itd.). Rani primjerci nalaze se: L. P lesn iar-G ec, o.c., grob 320, 734;
I. M ik u li, o.c., grob 114; V. D am evski, o.c., 63; Vidi i biljeku 41;
44 Vidi bilj. 38-42;
4 Vidi bilj. 43;
44 A. K isa, o.c., T.A, 12, 14; O. V essb erg, o.c., 137, T.VIII; M. V an d erh oeven ,
o.c., T.XXVI, br. 112,113; M orin-Jean, o.c., forma 25,75; M. Grazia M a io li, I vetri d ella
n ec r o p o li rom ana de Le P a lazzette nel terito rio di C lase, F elix R aven n a, Firenza, 1974, 17, 21, sl. 11, 17; G. D a v id so n W ein b e rg , Evidence for Glass Manufacture in Ancient Thessaly, American Journal o f Arch., New York, sv. 66, br. 2, 1962., sl. 5; C. Balu ta , o.c., 103, sl. 1, 6-9; M. C. C alvi, o.c., 133-35, C alfa 2, T.21, 6 ; L. M arcando, Atti della
Accademia Nazionale dei Lincei, Notizie degti scavi di Antichota, serie VIII, V, XXVIII, Roma
1974, grob. 274, sl. 291, 371;
47 O. V essb erg, o.c., T.VIII, 17-19; M. Grazia M aioli, o.c., 21, sl. 20; M. C. C alvi,
o.c., 136, tip C beta 1, T. 22,3; R. S un kovsk i, Antike Glaser in Carnuntum und Wien, 1956, sl.
36 a; M orin -Jean , o.c., 21, sl. 20;
4' G. D a v id so n W einberg, o.c., T. 25, sl. I-; M. C. C alvi, o.c., 134, tip C beta 2,
T.22,4;
4 C. Isin g s, o.c., 97, forma 82 A 2; O. V essberg, o.c., 137 tip II, T. VIII; V. Dam evsk i, o.c., 65, T.XI,2,3,4, T.XII,3,4; V. a ra n o v i-S v etek , o.c., 30, grupa XI, tip 16,a,b,c,d;

36

rebe (od 1. do 3 . ili ak 4 . st. n. e .),50 to svakako proizilazi iz spomenutog globalnog

sagledavanja, mogue je ustvrditi da su asserijatski primjerci raeni krajem 1. i u 2 . st
n. e .51
Uz to to mnogi autori pretpostavljaju da su se boce konino-spljotenog tijela
proizvodile na istonom Mediteranu odnosno na Cipru ,52 sustavnija analiza ovakvih
boca i njihovih inaica, openito, a tako i na naem prostoru ,53 posebno na istonoj
Jadranskoj obali,54 nesumnjivo bi dala pozitivne rezultate o njihovoj dataciji i centrima
proizvodnje.
Boce konino-spljotenog tijela i irokog cilindrinog vrata, koje su u zbirci asserijatskog stakla u Splitu zastupljene sa svega 2 primjerka (T. 7, 2 -3 ; br. 107, 108), veoma su srodne bocama konino-spljotenog tijela, a posebno su srodne balsamarijima
istog oblika.
Zbog veoma malog broja objavljenih primjeraka nije mogue ustanoviti ni radionike centre a ni rasprostranjenost proizvodnje i upotrebe boca konino-spljotenog tijela i irokog vrata. Kvalitetom stakla i po izradi (debljina stijenki...) meusobno se
znatno razlikuju, pa se moe pretpostaviti da su ih izraivale razliite radionice.55 Ako
je suditi po malom broju poznatih i datiranih primjeraka, najvjerojatnije je da su se izraivale u 3. st. n. e .56
Boce koninog tijela, dueg cilindrinog vrata i prstenastog horizontalno razvraenog oboda, te ravnog ili ponekad blago udubljenog dna, u asserijatskoj zbirci stakla
zastupljene su sa est primjeraka (T. 7, 4 -9 ; br. 109-114). Kao i inae, ove boce raene
su s debljim stijenkama stakla, zelenkasto-plavkaste, zelene ili plavkaste boje.5
Na to da su se boce koninog tijela, kao i njima srodne boce konino-trbuastog
i trbuastog tijela, proizvodile i u provinciji Dalmaciji, upuuje veliki broj pronaenih
primjeraka, kao i njihova meusobna homogenost forme, kvalitete i izrade.58 Inae,
ovakve boce izraivane su u italskim radionikim centrima .50 S ne tako velikim brojem
primjeraka, nalaze se i irom Rimskog carstva.00

50 Vidi bilj. 46-49;

".. K isa, o.c., T.15; R. Sunkovsk i, o.c., sl. 36, b; A. C erm anovi-K uzm anovi,
Antika Dukla (Nekropole), (u daljnjem tekstu Duklja), Cetinje, 1975) Tip V, 2d; M. Grazia M aio li, o.c., 21, sl. 19; V. aran ovi-S vetek , o.c., tip XI, 16 b; V. D am evski, o.c., 65, .1,2;
Vidi bilj. 46-48; Za boce profiliranog konino-spljotenog tijela G. D avid son Weinberg smatra da su se izraivale u Grkoj, odnosno u Tesaliji;
53 A. C erm an ovi-K uzm anovi, Pregled i razvitak rimskog stakla u Cmoj Gori (u
daljnjem tekstu: Pregled i razvitak...), Arheoloki vestnik, XXV, Ljubljana, 1976., T. V,9 i 111,15;
A. C erm an ovi-K uzm anovi, Oblici i hronologija rimskog staklenog materijala iz nekropole Municipija S... (u daljem tekstu: Oblici i hronologija...), iva antika XXI, sv.l, Skopje, 1971,
294, 301, sl. 4, 19,21; V. a ran ovi-S vetek , o.c., tip 16; V. D am evski, o.c., 65, T.XI,2;
54 I. F adi, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., 128-130, sl. 1,4; I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 4, br. 33-49; Arheoloki muzej u Zadru i Splitu uva prilian
broj boca navedene forme;
55 Primjerak koji je pronaden u antikom Starigradu (Argyruntumu) izrazito je debelih stijenki mlijene boje, dok su primjerci iz Asserije izrazito tankih stijenki (ako se izuzme dno). Primjerak iz Asserije br. 106 je zelenkasto-fukaste boje, a primjerak br. 107 je bezbojan; Starigradska boca objavljena je kod: I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 5, br. 50);
C. B aluta, o.c. jog. 1\ Regeszeti Fiizetek, II, 11, 1962, Magyar Nemzeti muzeum, T6 rteneti muzeum, 1962, T. 6,3; O. V essberg, o.c., Pl.VIII,IX; Donekle odgovarajui primjerak nalazi se i kod: V. D am evski, o.c., 64, T. XI,4;
5 Primjerak 111, T.7,6 ima razvuene bijele niti u staklenoj smjesi.
581. F a d i, Tipologija i kronologija..., o.c., forma 11, T.2,39-43; I. F adi, Antiko staklo
Argyruntuma, o.c., forma 2, 7-31; I. F ad i, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., 130, forma 3; M. S u i, Muzeji i zbirke Zadra (Arheoloki muzej Zadar), Zagreb, 1954, 40 (u ovom Muzeju, koliko mi je poznato, nalazi se velik broj boca koninog tijela, a znatan broj istih uva se i u
Arheolokom muzeju u Splitu).
58 V. D am evsk i. o.c.. 63:

Premda boce koninog tijela neki autori poistovjeuju sa srodnim oblicima boca
i balsamarija razliitog recipijenta, moe ih se s veom sigurnou datirati u 1 . i prvu
polovinu 2 . st. n. e.4'
Boce loptastog tijela spadaju u sasvim neuobiajene oblike boca, pogotovo kad
je rije o primjercima koji su ukraeni reljefnim rebrima (T. 8,1; br. 115). Reljefna rebra okomito izlaze iz baze boce do sredine loptastog tijela iz kojeg je bez posebnog naglaenja izvuen pravilan cilindrini vrat.
Mada su analogije za boce loptastog tijela koje je ukraeno reljefnim rebrima zaista malobrojne, ovom prilikom je mogue izdvojiti dvije osnovne varijante. U prvu
spadaju boce, kao to je ova iz Asserije, s okomitim reljefnim rebrima od dna do sredine tijela ,62 dok u drugu skupinu spadaju primjerci kojima se rebra sputaju od korijena
vrata do sredine tijela .63 U oba sluaja radi se o radijalno postavljenim rebrima koja
nalazimo i na zdjelama i alicama tipa Zarte Rippenschalen .64
Za sada nije mogue govoriti o radionicama koje su primjenjivale jedan od naina izvedbi reljefnog ukrasa, ali je sigurno da primjerci, kao to je boca iz Asserije, pripadaju 1. st n. e.,6S a da su se boce kojima reljefna rebra idu od vrata ka sredini tijela izraivale u 4. st. n. e .66
Osim u provinciji Dalmaciji, izuzetno rijedak oblik staklenih boca predstavljaju
boce zvon olikog tijela (T. 8 , 2-3; br. 116, 117). Visina ovih boca u pravilu iznosi oko
15,5 cm, a irina oko 9,5 cm. Zvonoliko tijelo je neto manje od cilindrinog vrata, a
obod je gljivasto razvraen i prstenast. Dno je kod svih poznatih primjeraka vidno
udubljeno.
Naspram izuzetno slabim komparacijama,67 na prostoru istone Jadranske obale, ili tonije na obalnom pojasu provincije Dalmacije, pronaeno je preko 30 boca
zvonolikog tijela.6' Zbog izuzetne homogenosti svih primjeraka, zbog njihove brojnoti..., bez dvojbe se moe tvrditi da su se izraivale u provinciji Dalmaciji u drugoj polovini 3. st. n. e.6 Mada je o bocama zvonolikog tijela ve dosta pisano, one zaista zavreuju i jednu posebnu studiju s priloenom spektralnom analizom .70
60 C. Isin g s, o.c., 36, forma 16; L. Berger, o.c., 74,75; K. G o eth e rt-P o la sc h e k , forma 71; C. B aluta, o.c., sl. 2,7; L. P lesn ia r-G ec, o.c., Severno emonsko grobie, Katalozi
in monografije, 8, Ljubljana, 1972., grob 734:2,3; M. B u covala, o.c., 56, 57, tip XXIII i tip
XXIV; M.C. C a lv i,o.c., 57,58, grupa b, T.B,6 i T,12,7; 0 . V essberg, o.c., 131, slian tipu A 1
alfa; i ostali)
61 Vidi bilj. 58-60;
62 K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 148, forma 88, br. 894;
61 V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., 24, grupa VI, tip 7, br. 96, T.X,6 ; C. Isin g s, o.c., 90, forma 71 (ovdje su donesena svega dva poznata primjerka, jedan iz Pompeja u muzeju Napulja i
drugi iz Akvileje, meutim, skica formi nije pouzdana...);
64 I. F a d i, Tipologija i kronologija..., o.c., 122, forma 16, vidi i bilj. 124;
61 Vidi bilj. 62;
66 Vidi bilj. 63, primjerak iz Donje Panonije pripada sigumo datiranoj grobnoj cjelini67 Donekle analogne zvonolike boce nalazimo kod: M. B u covala, o.c., 110 i dalje (jedna
grupa datirana je u 2-3, a druga u 3-4 st.); R. S u n k ovsk i, o.c., 140, T. 22,1; Direktni komparativni materijal nalazimo kod: O. V essberg, o.c., pl. VIII, 24; G. D. W einberg, Evidence for
Glass Manufacture in Ancient Thessaly, American Joumal o f Arch., New York, sv. 66, br. 2,
1962, 129, 130, T. 27, sl. 10; F. Frem ersdorf, E. P olon yi-F rem ersd orf, Die Farblosen
Glaser der Friihzeit in Kln, Die Denkmaler des Rdmischen in Kdln, IX, Koln, 1984., 48,117; A.
C erm an ovi - K uzm anovi, Oblici i hronologija... o.c., 294, sl. 4 i sl. 17; A. C erm anovi
- K u zm an ovi, Pregled i razvitak rimskog stakla..., o.c., 190, T. V, 11; I. F ad i, Kasnoantiki
stakleni materijal iz Muzeja u Cresu, Histria Archeologica, (u tisku); I. Fadi, Rimsko staklo u
provinciji Dalmaciji, Dometi, 12, Rijeka, 1982., 61-66; I. Fadi, Antiko staklo u Arheolokoj
zbirci..., o.c., forma 1; I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 1, 1-6;

Vidi bilj. 67, odnosno kod: 1. F ad i, Antiko staklo u Arheolokoj zbirci..., o.c., bilj.
16-20 i 23;
38

Problematiku koja se javlja kod izuavanja boca kvadratinog tijela na ovom je

mjestu mogue samo naznaiti. Naime, kako to pokazuje i sedam primjeraka kvadratinih boca iz Asserije (T. 8, 4 -5 ; T. 9, 1-4, sl. 2, br. 118-124), razlike i osobitosti unutar boca ove forme su brojne. Postoje na primjer primjerci koji su puhani u kalup (kao
br. 118, 122, 124), naspram onih koji su slobodno puhani (br. 119, 120, 121, 123), to se
oituje u razliitoj debljini stijenki.71 Pojedine boce, nadalje, na dnu sadre ig proizvoaa u vidu razliitog simbola (br. 118, 122, 123) ili imenom proizvoaa (br. 124; AEMILIUS BLASTIUS). Razlike su vidne i u izradi ruke, oboda, ramena, zatim u veliini, kvaliteti stakla itd .72
Zbog navedenog mada je D. Charlesvvorth o bocama kvadratinog tijela napisala jednu ozbiljniju studiju, obradivi 97 primjeraka,73 definiranje pojedinih kategorija i
njihovih radionikih sredita, kao i precizna kronologija, jo nisu rijeeni.
S
obzirom na veliku brojnost kvadratinih boca na pojedinim nalazitima na irem prostoru Rimskog carstva,74 a i zbog nepotpunog uvaavanja pojedinih specifinosti, miljenja o njihovom porijeklu su podvojena .75 Kao centri proizvodnje navode
se i Sirija, kao i Cipar, zatim Galija, a mogue i sredinja Italija.76 Ipak se vei broj autora zalae za galsko porijeklo kvadratinih boca, kao to se i openito smatra da su se
proizvodile u 1. i 2 . a mogue i 3. st n. e .77
Svakako bi detaljna obrada zaista brojnih etvrtastih boca na istonoj Jadranskoj obali (najvjerojatnije preko 200 primjeraka) i ostalog komparativgog materijala irom Rimskog carstva rijeila pitanje kronoloke determinacije pojedinih varijanti kao i
provenijenciju tih primjeraka. Takva studija bi trebala potvrditi dosadanje pretpostavke o njihovoj lokalnoj izradi.7*
Proizvodom, vjerojatno galskih staklarskih radionica, mogu se smatrati cilindrine boce koje su u Asseriji zastupljene s dva primjerka (T. 10, 1-2; br. 125, 126). Njihove karakteristike su visoko cilindrino tijelo, kratak cilindrian vrat na izrazitom ramenu, razvraen i prstenast ili ak dvostruko prstenast obod (kao bn 126), te dvorebrasta

6 Osim ve datiranih primjeraka, precizniju dataciju zvonolikih boca u Dalmaciji omoguava jedan primjerak koji je pronaen prilikom zatitnih istraivanja srednjovjekovne (i antike)
nekropole u Biljanima Donjim (Trljuge) na lokalitetu Prine. Boca je nadena u skeletnom grobu
3, zajedno s novcem Klaudija II, s glinenom svjetiljkom i prstenom.
70 Vidi bili. 67, 68 ;
71 Puhane u kalup su znatno debljih stijenki;
71 Ruke mogu biti trakaste, trakaste dvorebraste, iroke trakaste s nizom kanelira..., obod
je uglavnom prstenast, ali moe biti i dvostruko prstenast, gljivast..., rame je naglaeno ili okomito, a visine variraju od oko 5-6 cm pa do oko 30 cm visine;
71 D. C harlesw orth , Roman Square Bottles, Joumal o f Glass Studies, VIII, Coming /
New York, 1966;
74 A.D. F ra n ciscis, Vetri antichi scoperati ad Ercolano, Joumal o f Glass Studies, V.
Corning / NY, 1963 137-139; C. Isin g s, o.c., 63, square bottles, forma 50; M. Vanderhoeven, Verres Romain (1 er-II me siles) des Musees Curtius et du Verre a Liege, Liege, 1961, 50,
grupa XV; M. C. C alvi, o.c., 83, hydriae, grupa C; M orin-Jean, o.c., 59 i dalje, bouteille
prizmatique, forma 14, 15, 16; K. G orthert - P o la sch ek , o.c., 193, Vierkantige Flaschen,
forma 114; S. H. Auth, Glass at Newark Museum, Newark, 1976., 110, square bottles 128; L.
Berger, o.c., T. 13, 199, 200; N. S orok in a. o.c., 77, T. 3,30-35; F. Frem ersdorf, o.c., 51, 52,
T. 116, 117; R. S un kovsk i, o.c., T. 10, b (krivo nazvane Merkur flaama; J. adik, o.c., T.
10, a, c;D . H arden, o.c., 273, T. XX, br. 757 (primjerak s uleknutim stranama); O. V essberg,
o.c., 125, 126, T. 6, 1-5 i T. XXIV 119, grupa A III alfa i A IV, kvadratine boice ciparskog tipa;
71 N. Sorok in a, o.c., 77; V. Danevski, o.c., 64; i drugi;
76 Vidi bilj. 73 i 74;
71 M orin-Jean, o.c., 59; V. D a n ev sk i, o.c., 64 i drugi;
7 I. F ad i, etvrtaste i poligonalne boce iz Arheolokog muzeja Istre u Puli, Izdanje
HAD-a, 11/2, Arheoloka istraivanja u Istri i Hrvatskom primorju, Knjiga 2, Pula 1987. (u tisku); I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., forma 8, 53-62; I. F ad i, Tipologija i kronologija..., o.c., 117, 118, forma 9;
39

trakasta ruica. Cesta pojava na cilindrinim bocama su i jedna ili vie horizontalno
graviranih linija uokolo tijela (br. 126).
Ovakve boce, kao i drugu varijantu, zdepaste cilindrine boce jednake irine i visine, mogue je datirati na 1. i u 2 . st. n. e .79
Veoma rijedak primjerak staklenih boca predstavljen je u kolekciji stakla iz Asserije, a iz fundusa stakla Arheolokog muzeja u Splitu, bocom s dvije - dvojna boca (sl. 3, br. 127).* Radi se naime o trbuastoj boci ije je tijelo odvojeno u dvije
komore jednom tankom okomitom staklenom stijenkom. Vrat je takoer dvostruk i
sastavljen od dvije cijevi.
Ovakve boce s dvije komore sainjavaju kategoriju recipijenata ije su forme veoma razliite. Stoga je svaki primjerak gotovo jedinstven i nema direktnih analogija.
Tako na primjer postoje kvadratine boce s dva odjeljka koje su izraivane i u glini ,81
zatim aribalosi s dvije komore *2 i dvodjelni vrevi81. Slini vrevi naeni su i s tri pregratka, odnosno s tri lijevka na vratu.84
Bliska boca asserijatskom primjerku, s dvije komore, naena je u Akvileji, 85 a jedan primjerak potjee s nekropole Duklje (Doclea) u Crnoj Gori8*. Dvodjelna boca iz
Duklje dio je grobne cjeline datirane u drugu polovinu 1. st. n. e. Mogue je da istom
periodu pripada i boca s dvije komore iz Asserije.87
Boice malog etvrtastog i poligonalnog tijela (esterokutnog i osmerokutnog), s
izrazito dugim i uskim cilindrinim vratom i horizontalno razvraenim prstenastim
obodom , ovdje su nazvane pseudo boice." To je uinjeno iz razloga to su
se pod formom tzv. Merkur boca, koje su konvencionalno nazvane tako zbog estog
prikaza boga Merkura na bazi tih staklenki, obraivale i male boice etverokutnog,
estorokutnog i osmerokutnog tijela. One oblikom nalikuju tzv. Merkur bocama,
mada su te slinosti veoma povrne. Prije svega, za razliku od Merkuv boca, malih
su dimenzija (o 10-14 cm visine), uglavno'i tankih stijenki (posebno esterokutne i os-

79 Eng. Cylindrical bottle, njem. ZyUndrische Kannen, franc. bouteilles cylindrique, rumunj. cani cu cilindric; M. C. C alvi, o.c., 82, naziva ih hidrijama?; C. Isin g s, o.c., 67,
forma 51 a; K. G oethert - P olasch ak , o.c., 200, forma 118 a; M. B u covala, o.c., 29, Tip
IV; L. Berger, o.c., 78; M. V an d erh oeven , o.c., 66-68, grupa XVI; M orin-Jean, o.c., 53,
forma 8 ; F. F rem ersdorf, o.c., 32,48; R. S un k ovsk i, o.c., 21; L. P lesn ia r-G ec, o.c. grob
744; Nekoliko ovakvih boca nalazi se i u Arheolokim muzejima u Splitu i Zadru;
* Ova forma se kod starijih autora naziva dilecythes, a taj naziv preuzela je i M.C. Calvi, o.c., 75,76, za dvojnu bocu iz Akvileje;
81 M orin -Jean , o.c., 63-64, forma 15 (donosi kao varijantu kvadratinih boca);
81 M orin-Jean, o.c., 87,88, forma 35, donosi kao varijantu aribala i smatra ih dosta ranim primjercima, a nabraja tri primjerka dvodjelnih aribala iz Muzeja u Bonu i jednog kojeg donosi A. K isa, o.c., 323, fig. 61, koji se nalazi u Zbirci Niessen u Kolnu (trodjelna);
81 M orin -Jean , o.c., 102, forma 46, donosi kao varijantu forme 45, kao analogije donosi
jedan primjerak iz Orangea u Muzeju u Avignonu, zatim jedan primjerak iz Sirije u Muzeju Luvr,
te jedan primjerak iz Arheolokog muzeja u Reimsu;
84 M orin-Jean, o.c., 120, forma 63, donosi kao varijantu forme 62 (primjerak je stri odjeljka, a analogije navodi u Muzeju u Trevesu u Bonu i u Kolnu;
M.C. C a lv i, o.c., 75, 76, kat. 187, T. C,12;
A. C erm anovi - K uzm anovi, Inventaria Archeologica, Jugoslavija, fascicule 8,
1965 Le necropole Romaine a Duklja (Doclea) per de Titograd en Montenegro, Y 68,4, tombe
323, grob je datiran u drugu polovinu 1. st. n. e.;
87 Svi objavljeni primjerci kod Morin-Jeana, koji samo donekle mogu posluiti kao komparativni materijal, nisu nam dovolini za kronologiju, tim vie to se autor kod obrade svih staklenih
predmeta sluzi veoma irokom datacijom (Romain I i Romain II);
** LF literaturi koja se bavi problematikom izuavanja antikog stakla, pod tzv. Merkur
bocama ili boicama obradivane su razliite manje ili vie srodne kategorije staklenih primjeraka.
Takav zajedniki tretman u izuavanju u biti ipak razliitih primjeraka, rezultirao je irokim kronolokim odrednicama cijele grupe staklenih predmeta, te s nemogunosti spoznaje proizvodnih
centara za svaku pojedinu kategoriju (vidi npr. B. K irigin, Merkur boice iz Arheolokog muzeja u Splitu, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, LXXIL, Split, 1980, 61-65);

40

merokutne), drugaije kvalitete stakla, a na bazi nikada nemaju reljefni prikaz boga
Merkura. Odnos tijela i vrata, kod ovdje nazvanih pseudo Merkus boica, uvijek je
1:1 do 1:2, dok je tijelo kod Merkur boca uvijek vee u odnosu na vrat.M Dakle, pseudo Merkur boice je neophodno, zbog svega navedenog, izuavati izdvojeno od
Merkur boca. ak bi se unutar ove grupe posebno trebale izuavati one etverokutnog (t. 10,3, br. 128) i izdvojeno esterokutnog i osmerokutnog tijela (T. 10,4, br. 129).
Ovo posljednje iz razloga to je primjeeno da su esterokutne i osmerokutne pseudo
Merkur boice brojne na istonoj Jadranskoj obali, dok su na drugim antikim nalazitima gotovo raritetne., To svakako jo jednom potvruje neke lokalne specifinosti
Jadranskog prostora i mogunost postojanja vlastitih staklarskih radionica u provinciji
Dalmaciji.
Oba primjerka pseudo Merkur boica iz Asserije (T, 10,3-4; br. 128. 129) objavljeni su u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku, zajedno s ostalim bocama
ove forme iz splitskog Arheolokog muzeja. Nekropola Argyruntuma (Starigrad kod
Zadra) dala je 9 primjeraka pseudo Merkur boica ,92 a jo znatan broj istih nalazi se
u Arheolokom muzeju u Zadru. Svega jedan primjerak uva se u Arheolokom muzeju Istre u Puli. 4
Uzevi u obzir sav komparativni materijal i irelevantne pokazatelje, etverokutne pseudo Merkur boice mogue je datirati na kraj 2. do u rano 4. st. n. e.,,> Za esterokutne i osmerokutne boice ove forme postoji mogunost, kako je to ve reeno, da
su izraivani u provinciji Dalmaciji, najvjerojatnije krajem 3. st...
Vretenaste boice, koje na sredini tijela imaju proirenje, javljaju se s nekoliko
varijanti. Naime, obod im moe biti prstenasto zaobljen, ljevkast s prstenastim zavretkom, profiliran ili ravno rezan. Varijacije su uoljive i u samom obliku tijela9' kao i u
veliini pojedinih primjeraka (od 12 - 60 cm visine).
U Asseriji su zastupljene dvije razliite vrste ovih boica (T. 11,1-2; br. 130, 131).
Prva je znatno ireg recipijenta i s izrazitim proirenjem na sredini tijela, a obod, koji
zavrava prstenasto, izrazito je ljevkast (T. 11,1; br. 130).
Ovakvi primjerci najvjerojatnije su sluili za isisavanje mlijeka kod upaljenih dojki dojilja, to bi se postizavalo stvaranjem vakuma u boici, naslonjenoj na bradavicu
dojke, dok bi zapaljeni predmet sagorijevao u recipijentu . Ovakve primjerke mogue
je datirati na kraj 3. i u 4. st.
I. F adi, Cetverokutne i poligonalne boce..., o.c., forma 5, a, b;
90 Ibid.
B. K irigin , o.c., 61-65, kat. 1, 3, sl. 1,1 i 3;
" I, F ad i, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., 71-79, T. V, 9-11, T. VI, 1-6;
Primjerci potjeu s nekropola Zadra i Nina;
** I. F adi, etverokutne i poligonalne boce..., o.c., forma 5b;
Trois millenaires dart verrier a travers les collestions publiques et privees de Belgiqiie,
Catalogue general de I exposition (u daljem tekstu: Trois millennaires dart verrier...), Liege,
1958, br. 80 i 81; Isti se nalaze kod: M. V an d erh oeven, o.c., br. 114, 115; K. G oethert P olasch ek , o.c., forma 105; Glass from the ancient World, The Winrield Smith collection
(Aspeciai exhibition), Coming / N.Y., 1957, 135; A. K isa, 780-786; C. Isin g s, o.c., 100, 101;
M orin-Jean, o.c.,70;L. Barkoczi, Die datierten Glasfunde aus dem 3-4 Jahrhunder von Brigetio, Folia Archeologica, XIX, Budapest, 1968, sl. 29,1; M.C. C alvi, o.c., br. kat. 142, 143, T. B
5; O. D o p e lfe ld , ROmisches und FrSnkisches glas in Kdln, Kln, 1966, sl. 57; Regeszeti fiizetek, ser. II - 11, Magyar Nemzeti Muzeum, 1962, T. XII, 1, 3, 5; E. B. D usen b ery, Ancient
Glass from the Cemeteries of samotrace, Joumal o f Glass Studies, IX, Coming / N. Y., 1967, 43,
44, sl. 29; C. Isin g s, Roman Glass in Limburg, Archaeologica Traiectina, IX, Groningen, 1971,
11, br. kat. 16, sl. 1. 16;
** Vidi bilj. 92, 94 i 95; V. D am evsk i, o.c., 65, T. VII, 4;
a) iri recipijent sa naglaenijim proirenjem na sredini tijela, b) sasvim izdueni kapljiasti recipijent s blaim proirenjem na sredini tijela, c) izrazito vretenasti oblik s uleknutim uzdunim stijenkama (oko 4 uleknua).
*' Slini recipijenti za istu namjenu sluili su i u novijim razdobljima;
" I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., 12, 31, forma 11, T.VI, 7-9, br. kat. 80-82;
41

Primjerci koji se javljaju neto ranije od spomenute varijante imaju izrazito izdueno tijelo (kapljiasti zavretak i postpuno, blae proirenje na sredini tijela). Datiraju
se od kraja 2. do u 4. st.' (T. 11,2; br. 13J). Njihova namjena nije sasvim poznata, ali
po nalazima u Egiptu, gdje im je najvjerojatnije i zapoela proizvodnja, zna se da su
bile ovjeane i omotane u pletenu slamu .101
Za vretenaste boice se openito smatra da su egipatskog porijekla, mada su najraniji primjerci pronaeni u Dura-Europosu (2. - 3. st.). U 3. i posebno 4. st. ova forma
postaje omiljena u Galiji, odnosno na rajnskom i podunavskom prostoru .102
Sasvim neobinu formu staklenog materijala predstavlja KAPALICA - infundibulum (T. 10,5: br. 132). To su obino, manje ili vie, stilizirani zoomorfni oblici, oblici
p tic e s krunim i troljevkastim obodom (na mjestu glave), a ponekad taj cblik zavrava
i u obliku ptije glave. Najee se na kraju stiliziranog repa nalazi mali otvor za ukapavanje ili isisavanje tekuine .103 Svi primjerci su slobodno puhani, u pravilu od prirodnog stakla, pa je stoga teko izdiferencirati radionice i odrediti vrijeme njihovog nastanka.10*
Namjena im je jo uvijek nejasna. Tee prihvatljiva pretpostavka je da su sluile
kao sisaljke za djecu, jer su esto pronalaene u djejim grobovima.'0S Vjerojatnije je
da su sluile u farmaciji za precizno doziranje tekuine. Openito je prihvaeno da je
ovakav zoomorfni ifundibulum bio u upotrebi od 1. do 4. st. na cijelom prostoru Rimskog carstva'06. Primjerak iz Asserije mogue je, po nekim njegovim karakteristikama,
ipak, smatrati ranijim proizvodom ( 1. do 2 . st .).107
Od tipova staklenog posua u kolekciji asserijatskog stakla, koje je pohranjeno
u Arheolokom muzeju u Splitu, posebnoj tipolokoj skupini spadaju AE (sl. 4-5, T.
11,3-7, br. 133-139). Svih sedam primjeraka aa iz Asserije meusobno se sasvim razlikuje, te ine sasvim zasebne forme.
Na neki nain, svjetski raritet predstavlja konina aa. Ovakve konine ae s
reljefnom dekoracijom tzv. lotosovog pupoljka, poznate su iz domae i svjetske litera,<> Ibid.; Antike GlSser, Kassel, Staatliehe Kunstssammlungen, 1975, 71, 72, 138-140; S.
A uth, o.c., 116, 117, br. 140, 141; L. Bark 6 czi, Die datierten glasfunde aus dem II. Jahrhundert von Brigetio, Folia archaeologica, XVIII, Budapest, 1966/67, 77, sl. 29,4; M. B u covala,
o.c., 126 i dalje, tip XLVIII, e, br. 260-271; C. C alvi, o.c., 152, grupa A, br. 323, 324; A. Cerm a n o v i-K u zm a n o v i, oblici i hronologija..., o.c., 129, fig. 3,15; A. C erm anovi-K uzm a n o v i, Antika Duklja, o.c., 169-170, Tip V/4; O. D o p p e lfe ld , o.c., 67; K. G oethertP o la sch ek , o.c., 142, forma 85; S. Petru, Rimsko staklo Slovenije, Arheoloki vestnik, XXV,
Ljubljana, 1976, Rgeszeti fiizetek, II, o.c., T. 11,9, T.III, 4,9; O. V essberg, o.c., 30-32; A. Cerm a n o v i-K u zm a n o v i, Rimsko staklo, Nauna knjiga, Beograd, 1987, 22, sl. 73; 29, tip 9,
., 6 ; E. W elker, ArchSologische Reihe Antike GlSserim Frankfurter Museum fiir Vor-und
FrOhgeschichte, Frankfurt am Main, 1987, 31, grupa 30; Pere Villalba i Vameda, o.c., 198, 201,
11, 12;
D. H arden, br. 692, i fig. 4 d;
101 V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., 29, grupa XI, 9; i drugi;
'3 O varijantama Ijevka za ukapavanje vidi kod: V. S aran ovi-S vetek , o.c., bilj. 73,
74;
4 Zbog slobodnog puhanja, stilizacija ptica je sasvim sluajna, pa je izrada oboda moda
najbolji indikator vremena i prostora nastanka.
,0 V. S a r a n o v i -S v e te k , o.c., 25, Tp IX, 1;
166 C. B aluta, o.c., 105; L. B arkoczi, o.c., 78, sl. 30,2; M. B u covala, o.c., 78, 79, tip
XXXVI, 123-126; M. B ul at, Antiko staklo u Muzeju Slavonije, Arheoloki vestnik, XXV, LjubIjana, 1976, 89, br. 10; C. C a lv i, o.c., guttus, grupa c,d; M.T.F. C an ivet, I vetri romani di cornus conservati al Museo di Cagliari, Joumal o f Glass Studies, XI, Coming / N.Y., 1969, 22, br.
7,8; E.B. D u sen b ery , o.c., 48, fig. 49; G. M ariacher, T. F o rla ti, I vetri antichi del Museo
di Zara depositati al Correr, Bollettino dei Musei Civici Veneziani, VIII,1, Venezia, 1963,76; S.
P etru, P. Petru, Seviodunum (Dmovo pri Krkem), Ljubljana, Narodni muzej, 1978, T.XXV,
5-7; Rigszeti fOzetek, o.c., XLIII,7, 9-11; O. V essberg, o.c., gutti, 4,5; V. D am evsk i, o.c.,
T.111,2; V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., 25; A. C erm an ovi-K u zm an ovi, Antika Duklja,
oc.., 173, grupa VII (grob 316); I. F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c., 139;
107 C. Isin g s, o.c., 45, forma 31;
42

ture kao skuplje staklene izraevine, a imitiraju pupasto metalno posue . Dekoracija na asserijatskom primjerku sastoji se od pet horizontalnih nizova reljefnih ispupenja nalik bademu (lotosovom pupoljku) i od etiri niza horizontalno postavljenih krunih ispupenja koja se nalaze izmedu bademastog ukrasa 108 (sl. 4, br. 133).
Takav nain ukraavanja, s raznim varijacijama,109 nije nikakva posebitost kod
ove forme. Asserijatski primjerak konine ae od prozirnog zelenkastog stakla, moe
se smatrati svjetskim raritetom po najniem frizu ispod lotosovih pupoljaka, koji, takoer u niskom reljefu, donosi etiri muke m aske :110
1. golobradi lik s frizurom na razdjeljak,
2 . kosmati i bradati ,
3. lik s elavom glavom i velikim otvorenim ustima,
4. bradati i elavi lik.
Ispod ruba staklene ae je horizontalno usjeena linija, a na dnu su dva kruga i
toka u sredini.
Uz pojedinane, ali ipak donekle brojne analogije za ovu formu ae, ni jedan
komparativni primjerak, uz brojne varijante u izradi,111 nema prikaze maski.112 Inae,
ovakve konine ae s lotosovim pupoljcima, datiraju se u 1. st. n. e. Izraivane su na
istonom Sredozemlju, odnosno u Siriji (Sidon ) .113
ae ili lam pe u obliku roga 114(T. 11,3, br. 134) kasni su oblik staklenog pribora
i, neovisno o nainu njihove izvedbe, datiraju se u 4. i rano 5. st.115 Izraene su od razliite kvalitete i u razliitim debljinama stakla, manje i vie konine. Osim neukraenih,
kao to je to sluaj s aserijatskom lampom, ukraavane su s horizontalno graviranim linijama, razliitim graviranim ornamentima, kao i kapljiastim reljefnim aplikacijama116. Ove posljednje karakteristine su za Crnomorski prostor,11 dok ostale izvedbe
vjerojatno pripadaju rajnskim staklarskim radionicama11'
Cilindrine ae s zaobljenim i blago udubljenim dnom puhane su u kalup (T.
11,5, br. 136). Rub im je ravan i rezan. U okolo cilindrinog tijela ukraene su gravira10' Antiki teatar na tlu Jugoslavije, Novi Sad, 1979, (B. K irigin), 236, br. kat. 476;
Vidi kod: L. Berger, o.c., T.8, 129-138; zatim kod: I. Fadi, Tipologija i kronologija..., o.c., 124, forma 19; S. G lu ev i, Neki oblici staklenog materijala iz antike luke u Zatonu kraj Zadra, Arheoloki vestnik, XXV, Ljubljana, 1976, 256, forma 1, T.1,1-2,
lle. Antiki teatar na tlu Jugoslavije, o.c., (B. K irig in ), 236;
111 Vidi bilj. 109;
112 C. Isin g s, o.c., 45, forma 31; S. Auth, o.c., 78; E. D usenbery, o.c., 12-13, sl. 5; P.
La Baume, o.c., T. 45,2; N. S orokin a, o.c., 75, T.2,8; O. D o p p e lfe ld , o.c., 34, 35, T.18; A.
K isa, o.c., 647, sl. 272 d; M orin-Jean, o.c., 139, fig. 186, forma 104; Antike GlSser, o.c., br.
33,T. 8 ; M. B u covala, o.c., 52, 57a,b; Glass from the Ancient World, o.c. 58,71; G. Savage,
Glas, Stuttgart, 14; V. D am evski, o.c., 65,T.XII, 5 (primjerak iz Asserije); G. M ariacher, I
vetri antichi del Museo di ZARA, depositati al Correr, Bullettino dei Musei civici Veneziani, 8,
br. 1, 1963,5-6, sl. ll.isti primjerak objavljen je kod G. M ariacher, L'arte del vetro dallantichiti al Rinascimento, Milano, 1966,37, br. 14; I. F adi, Tipologija i kronologija..., o.c., 124, forma 19; S. G lu ev i, o.c., 256, forma 1;
1.1 Vidi bilj. 112;
114 Ovakve ae se esto nazivaju i lampama, jer se pretpostavlja da su se ili vjeale ili drale na stalcima, te su tako sluile kao jedna vrsta uljanica (1 u min): npr. kod O. V essberg, o.c.,
1., 11; D. H arden, o.c., klasa VI, pl. V, 436, 449;
1.1 Vidi bilj. 114 i C. Isin g s, Roman glass in Limburg, Archaeologica Traiectina, IX, Groningen, 1971, 72, fig. 16,47; M. V anderhoeven, Verres Romains tardifs Merovingiens..., o.c.,
61-65, grupa 15, br. 61 -68 ; A. K isa, o.c., T.E, 314,315; Regeszeti fUzetek, o.c., T.XXXIV,
XXXV; K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 74, br. 314-319, forma 54; K. Sorokina, o.c., abb.74,
11; C. Baluta, o.c., 105, fig. 55-57; N. S orok in a, Die NuppenglSser von der Nordkflste des
Schwarzen Meeres, Annales du 5e Congres Intemational d'Etude Historique du Verre, Prague
1970, Liege, 1972, 74, tip III; V. a ra n o v i-S v etek , o.c., grupa III, 8, T.IV, 1-4; M orin-Jean, forma 107;
,u Vidi bilj. 115;
" N. S orok in a, Die NuppenglSser von des Schwarzen Meeres, o.c., 74;
n* Vidi npr. kod: V. S aran ovi-S vetek , o.c., grupa III;
43

nim paralelnim horizontalnim linijama. Veina ih je izduenih, ali ima i primjeraka koji su jednake visine i irine pa nalikuju alicama .119 Naspram spomenutih cilindrinih
alica koje su, uslijed puhanja u kalup, debelih ukastozelenkastih ili zelenkastoplavkastih stijenki, javlja se i posebna skupina ovakvih aa, vjerojatno slobodno puhane.
Stijenke su im izrazito tanke i imaju izraenu nogu .120
Cilindrine ae s zaobljenim dnom i s graviranim horizontalnim linijama uokolo tijela datiraju se u 1. st. n. e., a radionice koje su ih proizvodile za sada su jo uvijek
nepoznate .121
Cilindrine ae poput primjerka iz Asserije (T. 11,4, br. 135), meusobno se zaista znatno razlikuju. Razliitog su vremena i mjesta nastanka, pa ovom prilikom nee
biti mogua njihova detaljnija komparativna obrada.
Za razliku od cilindrinih aa, aa bavastog oblika (T. 11,6, br. 13) nema ni
priblinih komparacija u dostupnoj literaturi. Donekle bi se mogla usporediti, po obliku recipijenta i reljefnim prstenastim obruima uokolo tijela, s bocama s jednom
drkom, koje se datiraju na sredinu 4. i prvu polovinu 5. st.122 ae sline navedenim,
samo s znatno manjim otvorom, datiraju se u drugu polovinu 4. st.12S a pojedini primjerci s rukom (alice) datiraju se u 2 . do 3. st .124
ae s uleknuima (depresijama) p o tijelu (T. 11,7, br. 138), koje su srodne takvim alicama i zdjelicama, raene su od prirodnog stakla plavkastozelenkaste boje.
Rub im je rezan a dno udubljeno. Stijenke su im izrazito tanke. Ovakav tip staklenog
posua datira se u 1. do 2 . st. n. e.12S
Poluloptasta aa (sl. 5, br. 139) izraena je od smede bojenog stakla i veoma je
rijedak primjerak staklenog materijala .124 Po skromnim analogijama m ogue je datirati
na sredinu 1. st. n. e .127
Sve ZDJELICE iz Asserije (5 primjeraka, T. 12,1-4, sl. 6 , br. 140-144) donesene
su u tri varijante, mada je mogunost za njihovu diferencijaciju vea. Naime, one gotovo svaka pojedinano mogu predstavljati zasebnu varijantu. Njihova je obrada ve
publicirana, zajedno s ostalim zdjelicama iz Arheolokog muzeja u Splitu ,128 pa e se
ovdje iznijeti samo osnovne naznake. Konina zdjelica s razvraenim rubom (T. 12,1,
br. 140) datira se u 2. do 3. st., a pretpostavlja se da bi mogla biti produktom Danubijskih i Rhinelandskih staklarskih radionica .12'1

* Vidi npr. kod: O. D o p p e lfe ld , o.c., grupa 2.5., sl. 31 (datacija - prva pol. l.st.n.e.);
120 Vidi kod: S. G lu ev i, o.c., 260, forma 7, T.3,7-8, T4,l;
121 C. Isin g s, o.c, 44, forma 29; M .C.Calvi, 52, 53, T.6,4; E. D u sen b ery, o.c., 46

fig.39; L. B erger, o.c., 43, T6,96; Antike GIaser,o.c., T.8,34; Regeszeti Fuzetek, T.31,4; M. Buco v a la , o.c., 45, sl. 41,42; K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., forma 58b; A. C erm anov-K uzm a n o v i, Rimsko staklo, o.c., sl. 46; S. Gluevi, o.c., 260-262, forma 6, T.3,1-6- L. Plesnia r-G ec, o.c., grob 253, 21, grob 328, 3, grob 539, 8, grob 700, U; O. V essb erg, o.c., 159;
122 M. V and erh oeven , Verres Romains tardifs et Merovingiens... o.c., 52, pl. XIV, 53;
K. G o e th e r t-P o la sc h e k , o.c., 202, forma 121, (sredina 2, do sredine IV st.; Antike Glaser, 99,
T.24, G5; i drugdje);
121 K. G o eth ert-P o la sch ek , o.c., 149, forma 92a;
124 O. D o p p e lfe ld , o.c., grupa 3.7, 108;
,2S M. B u covala, o.c., tip XV, 88, 89, fig. III; V. D am evski, o.c, T.X,3; D. Harden,
o.c., klasa V, 391; C. Isin g s, o.c, 46, forma 32; G. M ariacher, T. F orlati, o.c, 13 fig 19
G. M ariacher, o.c, fig. 29; O. V essberg, o.c, T.IV, 13, 14; I. Fadi, Antiko staklo
Argyruntuma, o.c, forma 20, T. VII, br. 94;
U6 A. von Saldern, Ancient Glass in Split (11. finer pieces from our collection), Journal
o f Glass Studies, VI, Coming/N.Y, 1964, 44, br. 6 ; B. K irigin, Roman Glass BowIs from the
Archeological Museum at Split, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 77, Split, 1984,
127, grupa VIII, 1, br. 41, .11;
. ... M3:da forma 12 kod C. Isin g s, o.c.; B. K irigin , Roman Glass BowPs..,
o.c., bilj. 53;
,2 B. K irigin , Roman Glass.., o.c., 121-131, T.IX-XIV,2 Ibid., 127, grupa VII, T. XII, 39;
|
44

Zdjelice s prstenastom nogom i rubom (T. 12,2-3, br. 141-142) zastupljene su s

jednim ranijim primjerkom (T. 12,2, br. 141), koji se datira u 1. st. n. e .,130 dok je primjerak sa zaobljenim tijelom (T. 12,3, br. 142) u upotrebi i u 2. st. n. e .131
U poluloptaste zdjelice spadala bi dva primjerka iz Asserije. Prvi je poluloptasta
zdjelica omamentiranog tijela, gravirana polukruiima, krugovima i linijama uokolo
tijela1 (T. 12,4a, b, br. 143), koju B. Kirigin donosi u grupi hemisverinih zdjelica.1
Ovakve zdjelice mogue je datirati u 4. st. n. e., a pripadaju rajnskim staklarskim radionicama .114 U drugu inaicu poluloptastih zdjela ila bi zdjela od zelenog prozirnog
stakla (sl. 6 , br. 144).13S Zbog slabijih analogija za direktnu komparaciju, mogue je samo pretpostaviti da su se i one izraivale u 3. i 4. st.,116 najvjerojatnije u rajnskim radionicama .137
Staklene PLITICE, u kolekciji stakla iz Asserije, zastupljene su samo s jednim
primjerkom. To je konina plitica s dvije ukrasne ruke, koja je raena iz stakla blijedo
ukastozelenkaste boje. Konino tijelo zavrava razvraenim obodom , na ijem rubu
se nalaze, nasuprot postavljene, dvije valovite ruice. Dno je blago udubljeno (sl. 7, br.
145). Ovakva staklena zdjelica pripada ranim proizvodima i datira se u 1 st. n. e.13
Staklene URNE (ollae cinerariae) su imale posebnu namjenu u svakodnevnom
ivotu antike. Neovisno o tipu (urne tipa amfore, etvrtaste ili loptaste urne, urne s
omega ili M rukama, bikonine um e s izduenim vratom...) upotrebljavale su se u kuanstvu za pohranu razliitih namirnica i zimnice, kao i za pohranu posmrtnih ostataka spaljenog pokojnika. Sve su slobodno puhane od stakla plavkastozelenkaste boje, a
one etvrtaste ponekad imaju i ig proizvodaa na bazi.
U Arheolokom muzeju u Splitu sauvano je osam staklenih urni iz Asserije (T.
12,5a, b, T. 13,1-4 a , b, T.14, 1-3, br. 146-153). etiri su tipa amfore (br. 146-149), dvije
su s omega mkama (br. 150, 151), jedna je bikoninog tijela bez ruki (br. 152) i jedna
je loptastog tijela, takoer bez mki (br. 153).
Na priobalnom prostom istone jadranske obale najbrojnije su urne tipa amfore
i urne s omega rukama. One loptastog tijela bez mki smatraju se ranijim i veoma homogenim i brojnim tipom, ali se to, izgleda, to se tie.naih krajeva, moe odnositi samo na kontinentalna antika naselja, kao na primjer Emonom, Doklejom... 139 I ollae
cinerariae loptastog tijela bez mki ipak su neizostavni nalazi ranorimskih nekropola
jadranskog prostora, ali su zastupljene, u odnosu na ostale forme, u znatno manjem
broju .140 Neovisno o razliitosti formi, staklene urne su bile izraivane u 1. i 2 st .141 Po130 Ibid., 125, grupa VI, le, T. XI,30. U Arheolokom muzeju u Splitu nalazi se 7 primjeraka ovakvih zdjelica;
131 Ibid., 126, grupa VIc, .11, 36, u Arheolokom muzeju u Splitu sauvano je 6 pnmjeraka veoma srodnih zdjelica,
131 Staklena bezbojna poluloptasta zdjelica sa zadebljanim dnom l blago razvraemm rezanim rubom. U sredini na dnu gravirani krug, iznad kojeg, prema sredini recipijenta, jo dva niza
graviranih krugova (5 pa 8). Iznad krugova dvije horizontalno gravirane linije, a pod rubom polukrugovi (elipse).
133 B. K irigin , Roman Glass.., o.c., 127, grupa VIII, 2;
134 Vidi kod V. era n o v i-S v etek , o.c., 11, 12, grupa I, , b, T.I, 4,8;
131 B. K irigin, Roman Glass.., o.c., grupa VIII, , ., 49;
Ibidem;
137 V. S a ra n o v i-S v etek , o.c., grupa III;
'3* C. Isin g s, o.c., 59, forma 43;
139 Na sjevernoj nekropoli Emone (L. P lesn ia r-G ec, o.c.) nalaze se 63 trbuaste urne
bez ruki, a samo su dvije naene s omega rukama (vidi kod I. F adi, Tipologija i kronologija.., o.c., bilj. 191). Na jugoist. nekropoli Dokleje nalazi se 9 staklenih umi, od kojih su sve trbuaste bez ruki (A. C erm an ovi-K u zm an ovi, Dokleja, o.c., 172);
'40 Takav je sluaj s primjercima iz zadarskog Arheolokog muzeja koji potjeu iz nekropola Zadra i Nina, a nekropola Argyruntuma (Starigrada kod Zadra) dala je slinu sliku (vidi kod I.
F adi, Antiko staklo Argyruntuma, o.c,);
141 C. Isin g s, o.c., 81-84, forma 62-65, i drugi;

sebno primjerci s omega rukama i tipa amfore smatraju se proizvodom italskih staklarskih radionica.
Neizostavni dio staklenih umi su PO KLO PCl, koji su sluili i za poklapanje nekih drugih staklenih recipijenata ka'o to je modiolus. Datiraju se, kao i staklene ume,
u 1. i 2. st. n.e .,142 a u Asseriji su zastupljeni s devet primjeraka (T. 14,4-6, T. 15,1-6, br.
154-162).
Svi oblici staklenih poklopaca raeni su iz prirodnog stakla i slobodno su puhani, a kopija su keramikih oblika s piksida, amfora i lutrofora. 143 U kolekciji asserijatskog stakla sauvan je samo jedan unjasti poklopac (br. 154) i, to je i inae pojava,
znatno vei broj kupolastih poklopaca (devet primjeraka: br. 155-162).
Imajui u vidu da je ovdje obraena antika staklena graa samo dio antikog
materijala koji je u proteklim godinama iz Asserije dospijevao u Arheoloki muzej u
Splitu, 162 staklena primjerka koji se uvaju u ovom Muzeju izuzetan su arheoloki izvor za izuavanje ovog antikog grada.
Od ukupnog broja sauvanih primjeraka najvie je zastupljeno raznorodnih balsamarija (preko 50% cjelokupne grae, br. 1-85). Po brojnosti zatim dolaze razliiti oblici boca (br. 86-127), a u tipolokom repertoam zastupljene su i boice (br. 128-131),
kapalica (br. 132), ae (br. 133-139), zdjelice (br. 140-144), plitica (br. 145), ume (br.
146-153) i poklopci (br. 154-162). Pojedini tipovi su oblikovno vrlo raznoliki i bogati i
ukazuju na razliite proizvodne centre, kao i na razliito vrijeme njihova nastanka. Od
posebnog je znaenja, za izuavanje same Asserije, da ovaj stakleni materijal, iako nije
cjelovit, a niti je rezultat sustavnih arheolokih istraivanja, govori o veoma razvijenim
trgovakim vezama i kontaktima antikog stanovnitva Asserije s gotovo cijelim prostorom Rimskog carstva.
Pojedini rani primjerci (posebno iz 1. i 2. st.) importirani su iz Sirije, Cipra i Italije, dok je u kasnijim razdobljima (posebno krajem 3. u 4. i poetkom 5. st.) zapaena
intenzivnija trgovina s galskim i rajnskim, a mogue ak i panonskim staklarskim radionicama. U tom razdoblju od 5 stoljea, svakako su brojniji tipovi i forme koje su proizvod ranocarskih staklarskih radionica.
Kao daljnji prilog izuavanju staklarskog obrta potrebno je istaknuti da neki oblici nedvojbeno ukazuju na postojanje staklarskih radionica i u provinciji Dalmaciji
(zvonolike boce, pseudo Merkur boice, trbuaste i kvadratine boce, pa i neki oblici balsamarija).
Ovdje svakako treba naglasiti da su u kolekciji stakla iz Asserije sauvani i pojedini izuzetno raritetni primjerci, primjerice konina aa s lotosovim pupoljcima i maskama, bavasta aa, poluloptasta zdjela i dvojna boca.
Openito gledajui, ne samo kvantitetom ve i kvalitetom, odnosno skupocjenou pojedinih primjeraka u momentu njihovog nastanka, mnogi primjerci spadaju u zaista luksuzne izraevine antikog staklarstva. Sve to samo govori da su stanovnici antike Asserije, u razdoblju od gotovo pola tisuljea (od 1. do 5. st.) ivjeli na zavidnom
civilizacijskom, kulturnom i ekonomskom nivou .144

141 C. Isin g s, o.c, 85-87, forma 66 ;

145 M orin -Jean , o.c, 44;

l44. Na ustupljenoj grai i dokumentaciji zahvaljujem se kolegama iz Arheolokog muzeja

u Splitu. Posebno se zahvaljujem direktoru Muzeja Branku Kiriginu.
46

B A L SA M A R IJI
Cjevasti balsamariji:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)
10)
11)
12)
13)
14)
15)
16)
17)
18)
19)
20)
21)
22)
23)
24)
25)
26)

T 1.1, v 9,1 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 262;

T 1.2, v 10,2 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 261;
T 1.3, v 8,6 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 260;
T 1.4, v 6 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 259;
T 1.5, v 9 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 258;
T 1.6, v 8,4 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 257;
T 1.7, v 9 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 256;
T 1.8, v 10,6 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 297;
T 1.9, v 8,7 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 296;
T 1.10, v 7,2 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 295;
T 1.11, v 8 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 294;
T 1.12, v 9,1 cm, 2, cm, br. kart. AM Zadar 293;
T 1.13, v 9,5 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 299;
T 1.14, v 8,4 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 285;
T 1.15, v 9 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 284;
T 1.16, v 6,1 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 283;
T 1.17, v 7,7 cm, 1,3 cm, br. kart. AM Zadar 282;
T 1.18, v 7,2 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 281;
T 1.19, v 9 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 280;
T 1.20, v 8,7 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 292;
T 1.21, v 8,4 cm, 1,7 cm, br. kart. AM Zadar 291;
T 1.22, v 9,6 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 290;
T 1.23, v 11,6 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 289;
T 1.24, v 6,7 cm, 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 288;
T 1.25, v 7 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 287;
T 1.26, v 9,4 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 286;

27)
28)
29)
30)
31)
32)
33)
34)
35)
36)
37)
38)
39)
40)
41)
42)
43)
44)
45)

T 2.1, v 11 cm, 3,7 cm, br. kart. AM Zadar 255;

T 2.2, v 12,6 cm, 2,9 cm, br. kart. AM Zadar 254;
T 2.3, v 10 cm, 1,9 cm, br. kart. AM Zadar 253;
T 2.4, v 10 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 252;
T 2.5, v 12 cm, 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 251;
T 2.6, v 8,8 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 250;
T 2.7, v 9 cm, 3,3 cm, br. kart. AM Zadar 311;
T 2.8, v 9,6 cm, 3,5 cm, br. kart. AM Zadar 310;
T 2.9, v 8 cm, 2,5 cm, br. kart. AM Zadar 309;
T2.10, v 11,7 cm, 2,7 cm, br. kart. AM Zadar 308;
T 2.11, v 12,3 cm, 3,1 cm, br. kart. AM Zadar 307;
T 2.12, v 10,2 cm, 3,3 cm, br. kart. AM Zadar 306;
T 2.13, v 10 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 249;
T 2.14, v 8,3 cm, 1,7 cm, br. kart. AM Zadar 248;
T 2.15, v 9 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 247;
T 2.16, v 10,8 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 246;
T 2.17, v 9,6 cm, 1,4 cm, br. kart. AM Zadar 245;
T 2.18, v 12,2 cm, 1,7 cm, br. kart. AM Zadar 274;
T 2.19, v 9 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 273;

46)
47)
48)
49)
50)
51)

T 2.20, v 10,3 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 272;

T 3.1, v 8,4 cm, 2,2 cm, br.
kart.
AMZadar 305;
T 3.2, v 9 cm, 1,6 cm, br. kart. AM Zadar 304;
T 3.3, v 7,3 cm, 1,8 cm, br.
kart.
AMZadar 303;
T 3.4, v 8,9 cm, 1,7 cm, br.
kart.
AMZadar 302;
T 3.5, v 8,2 cm, 1,7 cm, br.
kart.
AMZadar 301;

52)
53)
54)
55)
56)
57)
58)

3.6, v 7,7 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 298;

T 3.7, v 6,1 cm, 2 cm, br. karf. AM Zadar 300;
T 3.8, v 9,5 cm, 2,5 cm, br. kart. AM Zadar 279;
T 3.9, v 8,7 cm, 2,2 cm, br. kart. AM Zadar 278;
T 3.10, v 8,3 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 277;
T 3.11, v 6,6 cm, 1,8 cm, br. kart. AM Zadar 276;
.12, v 5,8 cm, 1,5 cm,br. kart. AM Zadar 275;

Balsamarijijajolikog tijela:
59) T 3.13, v 8 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 243;
60) T 3.14, v 6,9 cm, 2,7 cm, br. kart. AM Zadar 242;
61) T 3.15, v 7 cm, 3,3 cm, br. kart. AM Zadar 241;
Balsmariji loptastog tijela:
62) T 3.16, v 5 cm, 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 312;
63) T 3.17, v 5,9 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 366;
Balsamarij diskoidnog tijela:
64) T 3.18, v 7,5 cm, 5,5 cm, br. kart. AM Zadar 244, br. kat. G AM Split 1557;
Balsamariji zvonolikog tijela:
65)
66)
67)
68)
69)
70)

T 3.19, v 9,5 cm, 4,2 cm, br. kart. AM Zadar 271;

T 3.20, v 11 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 270;
T 3.21, v 9 cm, 4,7 cm, br. kart AM Zadar 269;
T 3.22, v 11 cm, 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 268;
T 3.23, v 13,5 cm, 4 cm, br. kart. AM Zadar 267;
T 3.24, v 11,7 cm, 5 cm, br. kart. AM Zadar 266;

71)
72)
73)
74)
75)
76)
77)
78)
79)
80)
81)
82)
83)
84)

T 4.1, v 7,1 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 318;

T 4.2, v 9,1 cm, 2,4 cm, br. kart. AM Zadar 319;
T 4.3, v 9,8 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 320;
T 4.4, v 8,8 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 321;
T 4.5, v 9,8 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 322;
T 4.6, v 7,1 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 323;
T 4.7, v 6,6 cm, 3,2 cm, br. kart. AM Zadar 240;
T 4,8, v 5,5 cm, 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 317;
T 4.9, v 9,1 cm, 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 316;
T 4.10, v 8,4 cm, 3 cm, br. kart. AM Zadar 315;
T 4.11, v 7,9 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 314;
T4.12, v 5,9 cm, 2 cm, br. kart. AM Zadar 313;
T 4.13, v 6,6 cm, 2,6 cm, br. kart. AM Zadar 264;
Sl. 1, 13 cm, 3,8 cm, br. kart. AM Zadar 398 (1593);

Sl.l Balsamarij zvonolikog

tijela br. 84. (skica)

Balsamarij konino-spljotenog tijela:

85) T 4.14, v 10,4 cm, 5,8 cm, br. kart. AM Zadar 265, br. kat. G AM Split 1545;

BOCE
Boce trbuastog tijela:
86) T 4.15, v 15,6 cm, 8,85 cm, br. kart. AM Zadar 338, br. kat. G AM Split 1582;

87) T 4.16, v 12 cm, 8,1 cm, br. kart. AM Zadar 337, br. kat. G AM Split 1582;
88) T 5.1, v 15,5 cm, 8,8 cm, br. kart. AM Zadar 346, br. kat. G AM Split 1958;

89) T 5.2, v 14,7 cm, 10 cm, br. kart. AM Zadar 330, br. kat. G AM Split 1587;
48

 konino-zbijenog tijela i irokog vrata:

107) T 7.2., v 16 cm, 8 cm, br. kart. AM Zadar 339, br. kat. G AM Split 1597;
108) T 7.3, v 5,6 cm, 7,2 cm, br. kart. AM Zadar 340;
Boce koninog tijela:
109)
110)
111)
112)
113)
114)

T 7.4, v 13 cm, 8 cm, br. kart. AM Zadar 324;

T 7.5, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 325;
T7.6, v 14,4 cm, 7,4 cm, br. kart. AM Zadar 350, br. kat. G AM Split 1591;
T7.7, v 11,2. cm, 5,3 cm, br. kart. AM Zadar 343, br. kat. G AM Split 1595;
T 7.8, v 12,8 cm, 5,4 cm, br. kart. AM Zadar 332, br. kat. G AM Split 1592;
T 7.9, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 263;

Boca loptastog tijela:

115) T 8.1, v 12,5 cm, 8,5 cm, br. kart. AM Zadar 336;
Boce zvonolikog tijela:
116) T 8.2, v 16,5 cm, 9,5 cm, br. kart. AM Zadar 353, br. kat. G AM Split 1552;
117) T 8.3, v 10 cm, 9,6 cm, br. kart. AM Zadar 354;

Sl.2 Boca etverokutnog tijela br. 124. (rekonstrukcija)

4 - B EN KO V A KI K R A J ... Z B O R N IK 2

 konino-zbijenog tijela i irokog vrata:

107) T 7.2., v 16 , 8 cm, br. kart. AM Zadar 339, br. kat. G AM Split 1597;
108) T 7.3, v 5,6 cm, 7,2 cm, br. kart. AM Zadar 340;
Boce koninog tijela:
109) T 7.4, v 13 cm, 8 cm, br. kart. AM Zadar 324;
110) T 7.5, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 325;
111) 7.6, v 14,4 cm, 7,4 cm, br. kart. AM Zadar 350, br. kat. G AM Split 1591;
112) T 7.7, v 11,2. cm, 5,3 cm, br. kart. AM Zadar 343, br. kat. G AM Split 1595;
113) T 7.8, v 12,8 cm, 5,4 cm, br. kart. AM Zadar 332, br. kat. G AM Split 1592;
114) T 7.9, v 13 cm, 6,4 cm, br. kart. AM Zadar 263;
Boca loptastog tijela:
115) T 8.1, v 12,5 cm, 8,5 cm, br. kart. AM Zadar 336;
Boce zvonolikog tijela:
116) T 8.2, v 16,5 cm, 9,5 cm, br. kart. AM Zadar 353, br. kat. G AM Split 1552;
117) T 8.3, v 10 cm, 9,6 cm, br. kart. AM Zadar 354;
etverokutne boce:
118) T 8.4, v 12,4 cm, 6,5 6,3 cm, br. kart. AM Zadar 359, br. kat. G AM Split 1579;
119) T 8.5, v 12,3 cm, 7,5 7,5 cm, br. kart. AM Zadar 357, br. kat. G AM Split 1580;
120) T 9.1, v 15,3 cm, 8,5 8,2 cm, br. kart. AM Zadr 358;
121) T 9.2, v 9,1 cm, 4,9 4,9 cm, br. kart. AM Zadar 356;
122) T 9.3, v 22 cm, 7,1 7,1 cm, br. kart. AM Zadar 360;
123) T 9.4, v 8,2 cm, 4,2 3,4 cm, br. kart. AM Zadar 355;
124) Sl. 2, 7,5 cm, d 6,8 cm, br. kart. AM Zadar 400;
Cilindrine boce:
125) T 10.1, v 13,7 cm, 5,8 cm, br. kart. AM Zadar 361, br. kat. G AM Split 1543;
126) T 10.2, v 15,8 cm, 5,4 cm, br. kart. AM Zadar 362, br. kat. G AM Split 1758;
Boca s dvije (dvojna boca);
127) Sl. 3 v, 11,1 cm, br. kart. AM Zadar 399;

Sl.3 Dvojna boca br. 127.

(skica)

BOICE
Pseudo boice (etvorokutne i poligonalne):
128) T 10.3, v 14,4 cm, 2,6 2,8 cm, br. kart. AM Zadar 363,br. kat. G AM Split 1555;
129) T 10.4, v 13,3 cm, 3,5 cm, br. kart. AM Zadar 365, br. kat.G AM Split
1554;
Vretenaste boice:
130) T
131) T
50

11.1, v 14,4 cm, 2,3 cm, br. kart. AM Zadar 365;

11.2, v 12,2 cm, 5,2 cm, br. kart. AM Zadar 368;

KAPALICA (infundibulum)
ptijeg oblika:
132) T 10.5., v 8,4 cm, 6 cm, d 8,4 cm, br. kart. AM Zadar 367;

AE
Konina aa:
133) Sl. 4, v 13,5 cm, 6,3 cm, br. kart. AM Zadar 397, br. kat. G AM Split 1551;

Sl.4 Konina aa s reljefnim lotosovim pupoljcima i maskama

aa (lampa) u obliku roga:
134) T 11.3., v 16,5 cm, 7 cm, br. kart. AM Zadar 377;
Cilindrina aa:
135) T 11.4., v 11 cm, 6,6 cm, br. kart. AM Zadar 375, br. kat. G AM Split 1570;
Cilindrina aa s zaobljenim dnom:
136) T 11.5, v 7,3 cm, 6,5 cm, br. kart. AM Zadar 374, br. kat. G AM Split 1546;
aa bavastog oblika:
137) T 11.6, v 10,5 cm, 6,9 cm, br. kart. AM Zadar 376;
aa s uleknuima po tijelu:
138) T 11.7, v 8,3 cm, 7,5 cm, br. kart. AM Zadar 373;

Poluloptasta aa:
139) Sl. 5, v 6,1 cm, 8,7 cm, br. kart. AM zadar 396, br. kat. G AM Split 1571;

ZDELICE
Konine zdjelice razvraenog ruba:
140) T 12.1, v 5 cm, 10 cm, br. kart. AM Zadar 371;
Zdjelice s prstenastom nogom i rubom:
141) T 12.2, v 3,3 - 4, cm, 4,7 cm, br. kart. AM Zadar 369, br. kat. G AM Split 1598;
142) T 12.3, v 6,4 cm, 13 cm, br. kart. AM Zadar 372, br. kat. G AM Split 1548;

Poluloptasta zdjelica:
143) T 12.4, v 7,4 cm, 11,3 cm, br. kart AM Zadar 370;
144) SI. 6, v 5 cm, 11 cm, br. kart. AM Zadar - br. kat. G, AM Split, 1382
52

PLITICE

Konina plitica s dvije ukrasne ruice:

145) Sl. 7, v 2,8 , 18,3 cm, br. kart. AM Zadar 395, br. kat. G AM Split 1574;

URNE (Ollae cinerariae)

Ume tipa :
146)
147)
148)
149)

T 12.5, v 21 cm, 19 cm, br. kart. AM Zadar 387, br. kat. G AM Split 1574;
T 13.1, v 25 cm, 21 cm, br. kart. AM Zadar 388, br. kat. G AM Split 1602;
T 13.2, v 26,5 cm, 19,5 cm,br. kart. AM Zadar 389, br. kat. G AM Split 1575;
T 13.3, v 25 cm, 22,5 cm, br. kart. AM Zadar 391, br. kat. G AM Split 1573;

Ume s omega rukama:

150) T 13.4, v 26,5 cm, 22 cm, br. kart. AM Zadar 392, br. kat. G AM Split 1541;
151) T 14.1, v 25,5 cm, 14,7 cm, br. kart. AM Zadar 390, br. kat. G AM Split 1577;
Bikonine ume:
152) T 14.2, 28,5 cm, 22,5 cm, br. kart. AM Zadar 394,br. kat. G AM Split 1603;
Loptasta uma:
153) T 14.3, v 20,5 cm, 21 cm, br. kart. AM Zadar 393, br. kat. G AM Split 1576;

POKLOPCI
unjasti poklopac:
154) T 14.4, v 6 cm, 15 cm, br. kart. AM Zadar 382, br. kat. G AM Split 1602 A;
Kupolasti poklopci:
155)
156)
157)
158)
159)
160)
161)
162)

T 14.5, v 6 cm, 13,5 cm, br. kart. AM Zadar 380, br. kat. G AM Split 1603 A;
T 14.6, v 16,5 cm, 7 cm, br. kart. AM Zadar 386, br. kat. G AM Split 1574 A;
T 15.1, v 6,5 cm, 12 cm, br. kart. Am Zadar 384, br. kat. G Am Split 1575 A;
T 15.2, v 6,3 cm, 13 cm, br. kart. AM Zadar 381, br. kat. G Am Split 1574 A;
T 15.3, v 5,5 cm, 12 cm, br. kart. AM Zadar 383, br. kat. G AM Split 1577 A;
T 15.4, v 5,5 cm, 12,8 cm, br. kart. AM Zadar 383, br. kat. G AM Split 1541 A;
T 15.5, v 5 cm, 12 cm, br. kart. AM Zadar 378, br. kat. G AM Split 1541;
T 15.6, v 4,7 cm, 12,4 cm, br. kart. AM Zadar 379, br. kat. G AM Split 1576A

S u m m ary
A N C IE N T G L A S S F R O M ASSERIA IN A R C H A E O LO G IC A L M U SE U M
I N SPLIT
The solid ramparts o fth e ancient ASSERIA in Podgrae near Benkovac indicate
the im portant site throughout the history; from the prehistoric to the m edieval times.
A m on g these the ancient p erio d deserves our special attention, especially the objects
m ade o f glass.
Archaeological museum in Split has on display 162 glass specimens from Asseria as it ivas fou n d out in catalogs and after the signatures on the objects. M ore than
h a l f o f it are the b a l s a m a r i a / u n g u e n ta r ia (which differ inside the type itself) beside other types and forms.
C onsidering balsamaria which very sim ilar in form s and found throughout
the Rom an Empire, 85 specim ens from Archaeological museum in S plit can hardly
be classified a n d /o r precisely and cronologically determined.
From that num ber the m ost numerous the tube-like flasks (no. 1 - 58, T. 1,
1-26, T.2, 1-20, ., 19-24, T.4, 1-13, fig. 1) while o th ertyp e s presented individually
such as egg-bodied flasks (no. 59-61, ., 13-15) roun dbodied (62-63, T. 3, 16-17), disc o id b o d ied (64, ., 18) a n d conically flatened-bodied balsamaria (no. 85, T. 14)
Further typoIogical group consists o f bottles classified in few form s: belly-like
b o d ie d bottles (86-102, T.4, 15-16), conically-flatened b o d ied bottles (103-106, T.6, 7-9,
T.7,1), conicallv flatened and wide necked bottles (no. 107-108, T.7, 2-3) then conical
bottles (no. 109-114, T.7, 4-9), ball-like bottles (no. 115, T.8, 1) an dcylindrically bodied
ones (no. 125-126, T 10, 1-2).
Unlike other Rom an Em pire areas we frnd in provincia Dalmatia quite a numb er o f hom ogeneous bell-shaped bottles. (no. 116-117, T. 8,2-3). There is a specim en o f a d o u b led bottle (no, 127. fig. 3) and square hasks (no. 118-124, T.8, 4-5, T.9,
1-4, fig. 2) being w idely presen ted in the collections along the Eastem A driatic coast.
A s a special group o f the sm all polygonal bottles we deal with so-called M er bottles (no. 128-129, T.10, 3-4) which som ehow decline from the sim ilar shapes.
Spindle sh aped bottles m ake different form (no. 130-131, T .ll, 1-2). Entirely separated
group is that o f a bird-like d ropper (no. 132, T. 10,5).
In the sam e collection o f the ancient glass objects in Split there are seven different specim ens o f glasses from Asseria, m aking separate form s: conical lo tu s buds reliefed glass (no. 133, fig. 4), h o m sh aped g lass/lam p (no. 132, T. 11,3) cylindircal glass
(no. 135, T. 11,4) and cylindrically rounded based glass (no. 136, T. 11,5), then, barrel
b o d ie d glass (no. 137, T. 11,6) ball-like glass (no. 139, T.11,5), recessed bo d ied glass
(no. 138, T.l 1,7) an d sem i-sphered glass (no. 139, fig.5).
F iveglass bow ls can be regarded through three form s such as: conical bo w l with
outsplayed edges (no. 140, T.12,l), ringed fo o t and edge conical bow l (no. 141, 142, T.
12, 2, 3) and sem i-sphered bow ls (no. 143, 144, T. 12, 4, fig. 6). ShaIlow dishes are sen ted b y one specim en o f a conical dou ble handed object (no. 145, fig. 7).
Typological variety o f form s sh ould be com pleted with glass um s (olle cinerariae) through fo u r fol!owing form s: am phora-like um s (no. 146-149, T.12, 5, T.13, 1-3),
om egahandled um s (no. 150, 151, T.13,4, T. 14,1), a byconical um (152, T. 14,3)
From the nine specim ens o f lids one is cone-like (no. 154, T.14,4) while other have dom e-like shapes (155-162, T. 14,5,6, T. 15,1-6).
A ll these glass objects m ostly com e from the E astem Mediterranean working
centres. A s the m ajority o f glass objects is alm ost certainly o f the p e rio d extending
from 1 to 2 nd cent, there even some 3rd cent. glass materials. The latter being produced either in italic, gallo-rhineland or panonian workhouses.
54

Such few er exam ples from the northem Panonian working centres dated
in 3 r, * h or even
cent.
Dealing with the ancient glass in provincia Dalmatia we have to poin t out som e
interesting shapes which indicate the local producing centres.
In the first pla ce there the bell-shaped bottles from the second h a lfo fth e 3 rd
cent, and co-called bottles. Then som e balsamaria and bottles beside numerous square bottles having special local features.
Although the ancient necropolis o f Asseria has never been thoroughly explored
it offers a whole repertoir o f glass vessels.
intention here was to p o in t out the certainty o f local making centres in Dalmatia as well as the b etter understanding o fth e im p orted glass wares from all over the
Roman Empire. It obviously indicates the ecconom ic p o w e r and a g o o d taste o fA sse rian peo p le o fth a t time.

55

TABLA 10

5 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

65

TONI BURI

HISTORIJATISTRAIVANJA SREDNJOVJEKOVNIH LOKALITETA U

BENKOVAKOM KRAJU

Saetak
A u tor p ra ti arheoloka istraivanja k ro z tri razliite epohe, po evi od
prvih poduzetih akcija 80-tih godina 19. st. d o naih dana na terenu gd je j e je d nim dobrim dijelom i udaren tem elj hrvatske srednjovjekovne arheologije.
Istie i uvjerenje da e se tek s utemeljenjem muzeja omoguiti sustavnije
arheoloko istraivanje.

Benkovaki kraj obuhvaa sredinji dio Ravnih kotara i manjim dijelom zadire u
krako podruje Bukovice. To su veoma plodni tereni koji su od prapovijesti pruali
povoljne uvjete za boravak i nastanjivanje ljudi. Stoga cijelo podruje obiluje arheolokim spomenicima iz svih epoha, pa tako i iz sednjeg vijeka. Istraivanje srednjovjekovnih lokaliteta otpoelo je jo u prolom stoljeu, istodobno s istraivanjima u kninskom kraju. To su, ujedno, regije na ijim je nalazitima i roena nacionalna srednjovjekovna arheologija u Hrvatskoj. S obzirom na metodologiju rada i drutveno-politike
okolnosti vrijeme od prvih, pionirskih istraivanja do danas moemo podijeliti u tri
kronoloki i sadrajno razliite epohe:
I. Od prvih istraivanja 80-ih godina XIX. st. do poetka I. svjetskog rata, tj. do
sloma Austro-ugarske Monarhije;
II. Razdoblje izmeu dva svjetska rata;
III. Od 1945. g. do danas. Ta se podjela ne odnosi samo na benkovaki kraj, ve
se moe primijeniti na sve junoslavenske zemlje koje su bile u sklopu habsburke imperije.
Osnovni peat prvoj epohi daje energina linost fra Luje Maruna, arheologaamatera, ijim je zalaganjem i entuzijazmom osnovano 1887. g. Kninsko starinarsko
drutvo, a 1893. g. otvoren za javnost Prvi muzej hrvatskih spomenika (danas Muzej
hrvatskih arholokih spomenika u Splitu), dok je drutvo promijenilo ime u Hrvatsko
starinarsko drutvo (dalje HSD), koje od 1895. g. izdaje svoj asopis Starohrvatska prosvjeta na elu s glavnim urednikom, a ujedno i suradnikom, uiteljem Franom Radiem.' Time su postavljeni trajni temelji na kojima dobrim dijelom i danas lei naa na1
O historijatu HSD i djelatnosti Maruna i Radia dosta se pisalo. Vaniji radovi su: S. Gunjaa, Rad osnivaa Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika i utemeljitelja Starohrvatske prosvjete (Povodom stogodinjice roenja fra Luje Maruna 1857 - 1957), Starohrvatska prosvjeta
71

cionalna arheologija. Marun i njegovo HSD razvijaju intenzivnu terensku djelatnost

koja je rezultirala otkrivanjem brojnih, mahom nepoznatih lokaliteta i stvaranjem dragocjenog fundusa srednjovjekovnih arheolokih spomenika u zbirkama kninskog
Prvog muzeja hrvatskih spomenika.
U tim radovima po prvi put se sustavno registriraju lokaliteti i spomenici s benkovakog podruja. Iskapanja se vre u Podgradu (Asseria), Lianima Ostrovikim,
Morpolai, Ostrovici, uz brojna rekognosciranja cijelog podruja. Kao i u kninskom
kraju, otkrivaju se ruevine predromanikih crkava i njihovog kamenog namjetaja, te
starohrvatske nekropole iz kojih potjeu brojni primjerci nakita, oruja i orua, te
predmeta svakodnevne upotrebe.2
Te neospom o velike rezultate pratili su i razumljivi nedostaci pri takvim pionirskim poecima. Osnovna slabost bila je u pomanjkanju kolovanog arheolokog i tehnikog kadra, potrebnog za takva istraivanja. Glavni Marunovi suradnici bili su obrazovani laici, mahom uitelji i sveenici. Zbog toga je i metodologija istraivanja bila na
veoma niskom nivou. e prvih istraivaa za to spektakulamijim nalazima dovela je
do pravog raskopavanja znaajnih nalazita, esto voenih bez ikakve dokumentacije,
pa su tako u nepovrat izgubljeni dragocjeni znanstveni podaci, a veina lokaliteta i nije
sustavno do kraja istraena. Medutim, ono to i danas fascinira je savrena organizacija guste mree terenskih suradnika u vrijeme dok jo ne postoje institucionalizrane
profesionalne ustanove, niti stalni izvori financiranja. Preko tzv. povjerenika Marun je
redovito bio obavjetavan o svakom novom sluajnom nalazu, ali im je, naalcst, esto
i povjeravao da samostalno vode iskapanja.
Meu lanovima utemeljiteljima HSD nalazimo i ime Nike Dapara, naelnika i
narodnog zastupnika iz Benkovca. Jedan od najagilnijih povjerenika bio je i Vladimir
Ardali iz evrsaka, zasluan za brojna otkria s podmja Bribira, Ostrovice i ireg
podm ja. Povjerenik je bio i Marko Zrili, uitelj iz Polae, te Andrija Pelicari, kotarski kolski nadzom ik iz Benkovca. I u popisim a redovitih lanova HSD javljaju se imena ljudi iz benkovakog kraja. To su: prof. Josip Modri, veleposjednik; Drago Plazoni, Ivan Bakija i Luka Vuji, trgovci iz Benkovca, zatim u Stankovcima Andrija Mari
i Jure Samac, upnici, te Marko Mileti, potanski slubenik, pa Ante Peni i Rube
Hammer, upnici u Lianima; Pavao Perii, upnik u Pemiu; Antun Ratkovi, uitelj u Islamu Grkom; Grlimir Petkovi, seljak iz Budaka; Miho Broni, gvardijan iz
Karina; M iho Novakovi iz Benkovca; pop Roko Ualj iz Rodaljica i Frano Uzum,
upnik u Banjevcima. Kao Mamnovi suradnici spominju se jo Pavao Roca iz Stankovaca i Mate Lovri iz Ostrovice. Dakle, preko dvadeset ljudi, to je zaista impozantno
operativno tijelo koje se oslanja na jo iri, poimenice nepoznati km g u narodu.1
Posebno je zanimljiv socijalno-klasni sastav nabrojenih lanova. G otovo polovica ih pripada sveenikom staleu (8), a zatim slijede trgovci (3), i to svi iz Benkovca,
pa inovnici (3), seljaci (2), uitelji (2), veleposjednici (1) i trojica poblie nepoznatog
porijekla i zanimanja. Uoljiva je brojana prevaga sveenstva, a meu svjetovnjacima
dominiraju imunije i obrazovanije skupine, u prvom redu trgovci, inovnitvo i prosvjetni radnici, a i seljake zastupaju bogatiji pojedinci. Ako izuzmemo sveenstvo koje
(dalje SHP) III/6, Zagreb 1958; fra K. Jurii, fra Lujo Marun osniva starohrvatske arheologije,
Split 1979; D. Jelovina, Lujo Marun - utemeljitelj Hrvatskog starinarskog drutva, Arheoloka istraivanja u Zagrebu i njegovoj okolici, Zagreb 1981. i D. Vrsalovi, Frano Radi, znanstveni izvjestitelj Hrvatskog starinarskog drutva u Kninu i glavni urednik Starohrvatske prosvjete
(1857 - 1933), SHPIII/12, Split 1982.
Prvi radovi u kojima se obraduje materijal i lokaliteti iz benkovakog kraja objavljeni su
u goditima Starohrvatske prosvjete i Vjesnika hrvatskog arheolokog drutva koja su tiskana do
1914. g.
*
Imena lanova HSD preuzeta su iz slubenih spiskova lanstva tiskanih u Starohrvatskim
prosvjetama do I svjetskog rata.
72

pri kraju . st. ima znaajnu ulogu u drutveno-politikom ivotu Dalmacije, veinu lanstva ine tzv. srednji slojevi heterogenog sastava, ukratko sitna i srednja buroazija, koja je tada u Dalmaciji dominantna socijalno-ekonomska skupina u drutvenopolitikom ivotu. Tako brojno i aktivno uee tih elemenata u radu HSD plod je kulturno-patriotskih nastojanja koja su rezuitat pobjede Narodne stranke nad autonomaima, to je rezultiralo i znaajnim kultumo-znanstvenim preporodom.4 U tom kontekstu treba promatrati osnivanje i rad HSD. Takva nastojanja nisu naila na podrku
bekih arheolokih kmgova koji jo od poetka . st. favoriziraju klasinu, antiku
arheologiju. Ilustrativan je primjer istraivanja antike Asserije (Podgrae) koja vode
Ivekovi i Sticotti uz pomo Arheolokog instituta u Beu. Koliki im je bio interes za
srednjovjekovne nalaze pokazuje i injenica da je Mamn pred njima morao spaavati
starohrvatske grobove. To je bio dio smiljene politike guenja nacionalne svijesti, kako bi se onemoguilo sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom.
Tako je i materijalna pomo koju drava pma HSD i njegovom muzeju bila minimalna. Godinja subvencija dalmatinske vlade iznosila je 500 kmna u vrijeme kada
je, primjerice, samo iskapanje u Asseriji i Bumumu (Ivoevci) 1899. g. kotalo preko
200 kmna. U takvoj situaciji don Frane Buli je sastavio proglas kojega je Mamn uputio hrvatskom narodu i odaziv je bio velik.5 Osim redovnih lanova, ponajvie predstavnika graanske klase, iji smo sastav vidjeli i na primjem benkovakog kraja, priloge alju i brojni pojedinci i ustanove, ne samo iz Dalmacije, ve dobrim dijelom i iz
Sjeveme Hrvatske.* Zahvaljujui tako osebujnom nainu fmanciranja provedena su
brojna istraivanja oko Knina i u benkovakom kraju.
S pribliavanjem . svjetskog rata ta plodna i razgranata aktivnost sve vie jenjava da bi za vrijeme rata sasvim prestala. rata donio je znaajne politike promjene. Junoslavenski narodi u sastavu Austro-Ugarske Monarhije ulaze u sklop novoosnovane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavije. Time otpoinje i nova
faza u razvitku arheoloke znanosti uope, koja e u svemu zaostajati za prethodnom.
Aktivnost HSD obnovljena je 1926. g. ali nije uspjela dostii onaj obujam i intenzitet kakav je imala prije . svjetskog rata. Stalna sredstva su i dalje veoma skromna, a mrea povjerenika se osipa. Time se gasi i nekad znatna terenska aktivnost, to takoer umanjuje interes irih slojeva za njen daljnji razvitak. Jedina pozitivna novina je
to u tim rijetkim kampanjama po prvi put uestvuju i kolovani arheolozi i historiari,
kao Abrami, Ddggve, Ivekovi, ii i dr. ijom pomou je za kratko obnovljena i
Starohvratska p ro svjeta .7Uz Mamna na terenu sada djeluje upnik don Mate Klari,
koji iskapa u opotu kod Benkovca bez ikakvog iskustva, to se vidno odrazilo na kvaliteti radova, premda je nalaz natpisa s imenom kneza Branimira ukazao na veoma
znaajan lokalitet. Uvoenjem diktature Aleksandra Karaorevia 1929. g. prekinuta
je i inae skromna aktivnost HSD.
Duboke stmkturalne promjene na socijalno-ekonomskom i politikom planu do
kojih je dolo nakon II svjetskog rata u Jugoslaviji stvorile su do tada nesluene mogunosti i perspektive na svim segmentima dm tvenog razvitka, pa tako i na polju arheologije. U 50-im i 60-im godinama dolazi do velike ekspanzije u razvitku srednjovjekovne arheologije i iz temelja se mijenjaju uvjeti za njen razvoj. Promjene su vidne u
kadrovskoj stmkturi i ekipiranosti, a samim tim i u metodologiji rada. Veliki zaostatak
u odnosu na antiku arheologiju znatno je smanjen. Po prvi put se istraivanja temelje
na profesionalnim ustanovama (muzeji, instituti) s redovitim izvorima financiranja. U
4 O toj problematici cf. idak-Gross-Karaman-epi, Povijest hrvatskog naroda 1860 1914. g. Zagreb 1968, gdje je navedena i sva relevantna literatura.
* S. Gunjaa, o.c, 10; D. Jelovina, o.c, 42.
Cf. bilj. 3.
Izala su svega dva godita: 1927. i 1928. g.
73

njima djeluje mladi, kolovani kadar arheologa i tehnikog osoblja. Obnavlja se izlaenje Starohrvatske prosvjete, a i drugi arheoloki asopisi sve vie objavljuju teme iz
medievalne arheologije (Diadora, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Histria archaeologica itd.). Pri Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika osniva se i Institut za nacionalnu arheologiju, ime su ostvarene pretpostavke za ozbiljni znanstvenoistraivaki rad. Naalost, ta znaajna institucija je kasnije rasformirana, ime je nanesena neprocjenjiva teta za nacionalnu arheologiju u Hrvatskoj.
Suvremena m etodologija rada koja se primjenjuje u terensko-istraivakom radu
(upotreba kvadratne mree, sustavno voenje dokumentacije, postupna primjena interdisciplinarnih istraivanja, npr. uee antropologa, zatim razvoj konzervatorske djelatnosti i primjena suvremenih tehnikih pomagala) uz esta rekognosciranja terena,
omoguili su da se na osnovu brojnih istraenih lokaliteta ostvare i prve monografske
sinteze iz srednjovjekovne arheologije.*
Utjecaj prethodnih razdoblja jo se odraava u metodologiji rada, kao i u izboru
lokaliteta. Gotovo sva panja usmjerena je na nekropole, dok su istraivanja naseobinskih kompleksa i urbanih sredita tek u zaetku. Efikasna terenska mrea povjerenika,
osim rijetkih izuzetaka, kao to je Kazimir Tomi iz Smilia, vie ne postoji. To otvara
manevarski prostor za sve brojnije ilegalne istraivae i kolekcionare, koji esto potpuno devastiraju pojedina nalazita i spomenike. Takva inkriminirana djelatnost poput
nunog zla prati razvoj nae arheologije uope, to je posebice dolo do izraaja posljednjih 10-ak godina, kada opada intenzitet arheolokih istraivanja dosegnut u prethodnim desetljeima.
Uz Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u sustavnim istraivanjima ranosrednjovjekovnih slavenskih i starohrvatskih nekropola i sakralnih objekata na podruju benkovake regije uestvuje sada i Arheoloki muzej u Zadru. Muzej hrvatskih arheolokih spomenika koncentrira svoja istraivanja na podruju sela Kaia, Biljana Donjih, Smilia i Pridrage. Tim iskapanjima rukovodi S. Gunjaa, te D. Jelovina i D.
Vrsalovi. Istraene su nekropole Begovaa u Biljanima Donjim, Grede, Mastirine i
Razbojine u Kaiu, sakralni objekti na Begovai i Mastirinama, Crkvini-erinac, te
drugi znaajni lokaliteti na irem podruju Dalmacije. Istraivanja Arheolokog muzeja u Zadru otpoinje M. Sui, a dalje ih nastavlja J. Beloevi. Tako je istraen sauvani dio nekropole Glavurak i nekropola Maklinovo brdo u Kaiu, te ostaci unitenih
nekropola Kulica u Smiliu, Trljuge, Prine u Biljanima Donjim, Klaria kue u Stankovcima i Sv. Petar u Morpolai. Rezultati svih tih istraivanja uglavnom su objavljeni
u posebnim radovima u poslijeratnim goditima Starohrvatske prosvjete i u Diadori,
a cjelovit pregled moe se dobiti iz sintetskih radova D. Jelovine i J. Beloevia.
Dosadanji rezultati obavezuju na daljnja istraivanja, jer srednjovjekovna arheoloka karta benkovakog kraja jo uvijek ima velikih praznina. U buduem radu trebalo bi znatno vie panje posvetiti otkrivanju naseobinskih poloaja i njihovom sustavnom istraivanju, posebice onih iz ranog srednjeg vijeka, jer se naa dosadanja saznanja o materijalnoj kulturi tog razdoblja baziraju gotovo iskljuivo na arheolokom
materijalu iz nekropola i crkava, to prua nepotpunu i okmjenu sliku o rpnosti ivota te epohe na podruju Benkovake regije, a slina je situacija i u drugn., regijama
Dalmacije. Nadam se da e i osnivanje Muzeja u Benkovcu jo vie potaknuti rad na
sustavnom rekognosciranju i istraivanju srednjovjekovnih lokaliteta u toj regiji.

* D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, Split 1976; J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata od 7 - 9. st., Zagreb 1981.
Cf. prethodnu biljeku.

74


SU R V E Y OF THE M EDIEVAL LO CALITIES A N D RE SE A R C H W O R K S IN THE
R E G IO N O F B E N K O V A C
The author foIIows various archeological research works throughout three difTerent periods, srtating from the very flrst activities initiated in 1880s up to the present
time, in the locality representing the base o f the m odem Croatian m edieval archeo-

logy.

The author points out the urgent n eed to fou n d a museum in that region, which
would greatly im prove the quality o f the further research works.

75

VEDRANA DELONGA

PREGLED SREDNJOVJEKOVNIH ARHEOLOKIH LOKALITETA

BENKOVAKOG KRAJA

Saetak
Bogata arheoloka ostavtina ovog regiona poznata j e na temelju mnogobrojnih nalazita. Njih je, za sada, otkriveno i istraeno podosta, a datiraju se od
6. do 15. st.
U radu se kazuje o svim lokalitetim a za koje zna arheoloka znanost.

Promatrajui arheoloko-topografsku situaciju u srednjem vijeku na odreenom

kulturno-historijskom prostoru kao to je to benkovaki , dolazimo do niza vanih
saznanja u pogledu topografske rasprostranjenosti srednjovjekovnih arheolokih nalazita, njihovoj kronolokoj i kulturnoj pripadnosti kao i bitnim karakteristikama arheolokih izvora koji potjeu s odreenih lokaliteta. N a ovom mjestu kratko em o sintetizirati rezultate dosadanjih istraivanja provedenih na podruju benkovake regije na
osnovu ega se moe dobiti opa slika topografske rasprostranjenosti i osnovne znaajke srednjovjekovnih lokaliteta s ovog terena. Dosadanja arheoloka istraivanja prethistorijskih, antikih i srednjovjekovnih lokaliteta na sredinjem dijelu Ravnih kotara
potvrdila su dug kontinuitet naseljavanja u prolosti. Zbog svojih prirodnih pogodnosti ovaj teren je oduvijek pruao sve preduvjete potrebne za razvijanje sjedilakog naina ivota, to je rezultiralo bogatom arheolokom ostavtinom s mnogobrojnih nalazita na ovom prostoru. Nova istraivanja e svakako upotpuniti arheoloku sliku ovog
kraja i potvrditi specifino mjesto ove regije u odnosu na njenu kulturno-historijsku
pripadnost i povezanost s ostalim arheolokim mikroprostorima na podruju sjeveme
Dalmacije.
Period ranog srednjeg vijeka na ovom podruju moemo na osnovu arheolokog
materijala pratiti od 6. st., tj. od vremena seobe naroda. Razdoblju prisutnosti Istonih
Gota u naim krajevima pripadaju grobni nalazi istonogotskih fibula i kope s lokaliteta Glavurak u selu Kaiu,' kao i pojedinani numizmatiki nalazi istonogotske
provenijencije s nalazita u Smiliu, Stankovcima, te iz neposredne okolice Benkovca,

1
J. B e lo e v i , Nekoliko ranosrednjovjekovnih metalnih nalaza s poruja sjeveme Dalmacije, Diadora, 3, Zadar 1965; Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Kaiu Zadra,
Diadora, 4, Zadar 1968.
i

77

vjerojatno Aserije.2 Komparirajui relevantne arheoloke ostatke s navedenih lokaliteta, te one na irem podruju Ravnih kotara u Pridrazi i Ninu, s podacima iz historijskih
izvora (Prokopije, Ravenat) pretpostavilo se da se radi o ostacima manjih ili veih naselja u sklopu istonogotske provincije Libumije. Promatrajui veu koncentraciju istonogotskih nalaza i njihov karakteristian raspored na ovom podm ju, u najnovije
vrijeme se pokualo u naoj historijsko-arheolokoj znanosti, s dosta vjerojatnosti, ubicirati upravo na prostom oko Kaia Ravenatov Dan, naselje koje se navodi izmeu
N ina i Karina.3
Problematika vezana uz arheoloku ostavtinu iz vremena avaro-slavenskih provala u Dalmaciju jo uvijek ostaje nedovoljno definirana posebno u odnosu na sloeni
povijesni aspekt. Medutim, najnovija istraivanja ranosrednjovjekovnih lokaliteta u
sjevernoj Dalmaciji dala su znaajne rezultate, prvenstveno vane za prouavanje najstarije slavenske i starohrvatske materijalne kulture u vremenu od 7. do 9. st., to je
umnogome upotpunilo sliku navedenog razdoblja na tlu Dalmacije uope. Tome su u
prvom redu pridonijela istraivanja najstarijih slavenskih nekropola upravo u sredinjem dijelu Ravnih kotara kao to su groblja na Razbojinama, Maklinovom brdu i
Glavurku u selu Kaiu, te na irem podmju sjeveme i srednje Dalmacije na drijacu i Materizama kod Nina, Zduu kod Vrlike i Braia podvomici u Biskupiji kod Knina.
N a ovom arheoloki izuzetno bogatom, ali jo uvijek nedovoljno istraenom
podm ju, ubiciran je veliki broj nalazita, od ega su najvie istraivani srednjovjekovni starohrvatski lokaliteti na podmju dananjih sela Kai-Smili-Biljane Donje. U
svrhu cjelovitijeg pregleda saeto emo prikazati stanje rasprostranjenosti starohrvatskih arheolokih nalazita, osobito nekropola s kronoloki izdvojena dva horizonta:
starijim i mlaim, a koje su se ujedno i najvie istraivale na ovom podm ju sjeveme
Dalmacije, zatim lokalitete s ostacima crkvene arhitekture, uz nekoliko osnovnih podataka vezanih za istraivanja srednjovjekovnih naselja.
U proteklom razdoblju arheoloka problematika nije bila dovoljno usmjerena istraivanju srednjovjekovnih naselja iji se smjetaj neposredno dovodi u vezu s postojanjem nekropola i sakralnih objekata. Openito vrlo je mali broj ranosrednjovjekovnih, slavenskih ili hrvatskih poloaja naseobinskog karaktera ubiciran do danas, kako
na irem teritoriju Dalmacije, tako i na podmju Ravnih kotara. Potreba za istraivanjem ranijih slavenskih i starohrvatskih naselja namee se sve vie kao vaan arheoloko-historijski problem ije je rjeavanje tek u poetnoj fazi. Meutim, upravo na primjem lokaliteta gdje su se u posljednje vrijeme vodila sustavnija arheoloka istraivanja, kao to je to npr. sluaj kod istraivanja u Ninu, nailo se s istone strane crkve sv.
Kria na vrlo zanimljive ostatke naseobina iz ranosrednjovjekovnog razdoblja.4 S obzirom na karakteristinu konstantu koja se odraava u kontinuiranju odreenih naseobinskih poloaja, inae specifinu za plodna podm ja kao to su Ravni kotari, najvei
broj naseobinskih ostataka Slavena i Hrvata moemo oekivati unutar areala gdje je i
koncentracija srednjovjekovnih nekropola najvea, kao to je to npr. sluaj u kaikoj
mikroregiji. Te naseobine unutar najplodnijih enklava uglavnom nastaju na kasnoantikim gospodarskim objektima, a u ijoj su neposrednoj blizini otkrivena starohrvatska groblja, kao i ostaci kasnoantike ruralne arhitekture. Registrirani su, ali neistrae-

1
. D em o, Novac germanskih vladara druge pol. 5. do u drugu pol. 6. st. u numizmatikoj zbirci Arheolokog muzeja u Zagrebu, Arheoloki vestnik, XXXII, Ljubljana 1981, str. 454 481.
3 J. M ed in i, Provincia Libumia, Diadora, 9, Zadar 1980, str. 416.
4 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata od 7 - 9 stoljea, Zagreb 1980, str. 21; to su bile
suhozidne adaptacije ranije antike graevine, s nalazima kunih ognjita, veeg broja slavenske
keramike, neto cijelih posuda i jednog avarskog jezica.
78

ni, samo neki od takvih poloaja uz nekropolu na Maklinovom brdu u Kaiu, Biljanima Donjim na Prinama i Begovai, te Veljanima. Arheoloka ostavtina s mnogobrojnih prethistorijskih gradinskih naselja u sjevernoj Dalmaciji, od kojih su neka prerasla
u rimske municipije, ukazuje na kontinuitet naseljenosti na tim lokalitetima sve do
srednjovjekovnog razdoblja. Navest emo poznate primjere lokaliteta gdje se ulo u
trag srednjovjekovnim naseobinskim objektima u Aseriji, Bribiru, Kninu ili pak u Kaiu gdje postoje indicije da je na dominantnom platou na kojem se danas nalazi seoska crkva s grobljem postojalo gradinsko naselje s kontinuitetom do u rani srednji vijek.
Istraivanja najstarijeg horizonta starohrvatskih nekropola koja su se intenzivno
vrila u poslijeratnom razdoblju na prostoru sjeverne Dalmacije, pruila su arheoloku
grau koja je mnogo doprinijela upotpunjavanju i rasvjetljavanju brojnih pitanja arheoloke i povijesne problematike o materijalnoj i duhovnoj kulturi Hrvata u razdoblju
od 7 do 9. st. Sustavna arheoloka istraivanja starohrvatskih nekropola starijeg horizonta u benkovakoj regiji vrena su u selu Kaiu na nekoliko lokaliteta: na Maklinovom brdu, na Glavurku,5 na Razbojinama u neposrednoj blizini neto kacnijeg poloaja na Mastirinama,4 zatim u selu Smiliu na poloaju Kulica, Biljanima Donjim na
poloaju Prina-Trljuge i u krajnjem jugoistonom dijelu ove regije uz zaselak Klaria
kue u Stankovcima.7
Gledajui topografsku rasprostranjenost i smjetaj starohrvatskih nekropola od
7. do 9. st. u sredinjem dijelu Ravnih kotara, uoava se da one topiki kontinuiraju u
neposrednoj blizini prethistorijskih ili antikih lokaliteta na pjeanim uzvienjima,
kao npr. u Kaiu na Razbojinama, Maklinovom brdu, na Kulici u Smiliu, u Stankovcima kod Klaria kua i Morpolai. Pojavu da neke od nekropola preuzimaju poloaj onih iz prethodnih razdoblja imamo kod primjera nekropole na Glavurku u Kaiu gdje starohrvatsko groblje starijeg horizonta nalijee na kasnoantiko s nekoliko istonogotskih ukopa ili u Biljanima Donjim - Prine gdje kontinuira od prethistorijskih
i antikih slojeva, kao to e to biti sluaj i na irem podruju Ravnih kotara na drijacu u Ninu. Kontinuitet se takoer moe pratiti i uz grobne humke kao na Glavurku u
Kaiu ili ire u Ninu na Materizama.
Starohrvatska groblja starijeg horizonta pripadaju tipu tzv. ranosrednjovjekovnih groblja na redove od kojih su grobovi u obinoj zemljanoj raci i oni s djelominom
upotrebom kamenja najkarakteristiniji i najbrojnije zastupljeni. Nalazi iz grobova
ovog horizonta s obzirom na upotrebnu funkciju svrstavaju se u nekoliko grupa. Od
oruja zastupljeni su bojni noevi, sjekire, raznovrsni vrci strelica koji su uglavnom doviti grobni inventar nekropole na Maklinovom brdu, u Biljanima - Prine ili pak na
neto daljem drijacu u Ninu. Od predmeta dnevne upotrebe vrlo su esti, uz mnogobrojne obine noeve, i oni s ostacima okova od konih korica, eljezna kresiva, kremenje, glineni prljeni, dok su keramike posude najbrojnije.* U odnosu na navedene
grobne priloge nakitni predmeti u starijem horizontu starohrvatskih grobova su malobrojni, a i tipoloka zastupljenost je vrlo skromna: obine kariice i lijevane grozdolike
od plemenitog metala bizantske provenijencije, srebmi torkvesi i prstenje.' Posebno zanimljiva je gmpa nalaza kotanih recipijenata. Ovom horizontu pripadaju i nalazi ostmga karolinkog tipa kao dijelovi konjanike opreme. Najnovijim arheolokim istraivanjima na ovom podmju nailo se na primjerke karolinkih ostmga to je znatno

J. Beloevi, o.c. str. 44 - 48, 49 - 50.

* D. J elo v in a , Starohrvatske nekropole, Split 1976, str. 48 - 49, 47.
7 J. Beloevi, o.c., str. 50 - 52, 52 - 54, 55 - 57.
' Cf. materijal prikazan na Tab. LXVI - LXVIII u monografiji D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, 1976.
Cf. Tab. XXXV u monografskom izdanju J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata...,
1980.

79

upotpunilo sliku rasprostranjenosti kao i kvantitativne i tipoloke zastupljenosti ove

vrste nalaza openito na prostoru sjeverozapadno od , posebno u odnosu na dosadanju veu brojnost na lokalitetima srednjedalmatinskog podruja od do Cetine. Najstariji primjerci karolinkih ostruga koje karakterizira kratki tm naeni su na
vieslojnoj nekropoli Begovaa u Biljanima Donjim koje se datiraju na prijelaz 8. - 9.
st.' kao i tipoloki srodni nalazi na drijacu kod Nina, a analogije im takoer nalazimo medu laganim, ali vrlo kvalitetnim karolinkim ostmgama biskupijskih grobova (1,
4, 7). G m pa ostmga s masivnim ostmnim lukom registrirana je istraivanjem nekropole na Maklinovom brdu," te sluajnim nalazom ostm ga s pripadajuom gamiturom na lokalitetu Greblje u Ostrovici, 12 a stilsko-tipoloke analogije im nalazimo
medu primjercima ostmga na drijacu, Koljanima kod Vrlike i Biskupiji kod Knina.
Sluajni arheoloki nalazi koji indiciraju poloaje s jo neistraenim starohrvatskim
nekropolama su oni registrirani na Vlainama u Kaiu, iz same okolice Benkovca
unutar stare Aserije, u Stankovcima na seoskom groblju i u Ostrovici. Naalost, nije
nam se sauvao arheoloki materijal iz ranosrednjovjekovnih grobova s ve unitene
nekropole u Morpolai, o kojima 1906. i 1909. godine donosi vijesti Lujo Mamn, a saznajemo da su sadravali kultumi inventar karakteristian za ranosrednjovjekovne nekropole 9. st.: ma, ostmge, vjedrice, nakit.13
Na najstariji horizont starohrvatskih nekropola iz tzv. paganskog razdoblja nastavljaju se groblja mlaeg horizonta koja su ujedno i najbrojnija. Uoeno je da se ona
formiraju na poloajima uz sakralni objekt, bilo da su grobovi rasporeeni uokolo same crkve ili su smjeteni u njenoj neposrednoj blizini. Na osnovu brojnih ostataka sakralnih graevina zapaeno je da je skoro uz svaku veu ranosrednjovjekovnu nekropolu pronaena i crkva iz predromanike faze za to su vrlo ilustrativan primjer istraene
crkve i groblja s ovog podmja na Begovai i Mastirinama u Kaiu uz brojne analogne primjere na irem podmju sjeveme i srednje Dalmacije: u Biskupiji kod Knina,
Bribiru kod Skradina, Koljanima kod Vrlike, Bijaima kod Trogira, dok slinu pojavu
moem o nesumnjivo oekivati i na brojnim registriranim, ali jo neistraenim lokalitetima i na podm ju ue benkovake regije.
Po opim karakteristikama prvenstveno grobnog kultumog inventara moemo ih
okvim o kronoloki sistematizirati u dvije skupine. Prvoj pripadaju nekropole starijeg
stratuma od 9. do 12. st., a dmgoj gm pi one koje su okvim o nastale od 12. do 15. st. Za
obje skupine karakteristina je brojnost grobnih nalaza meu kojima je nakit kvantitativno najbrojniji, posebno razni tipovi naunica koje se javljaju u vie varijanti. Tako
se u grobovima prve skupine kao najei nalazi nakita javljaju naunice u obliku obine kariice, tipa s jednom jagodom u vie varijanti, s etiri jagode, s koljencima, tzv. S
kariice, naroskane itd. Najrairenija pak gm pa naunica, kako na cijelom teritoriju
srednjovjekovne Hrvatske, tako i u uoj benkovakoj regiji, svakako je tip trojagodnih
naunica unutar kojih se javlja cijeli niz raznih oblika. Samo je na nekropoli na Begovai u skupini od ukupno dvadeset grobova ustanovljeno 35 primjeraka trojagodnih
naunica.14 N e ulazei u pitanje datacije trojagodnih naunica o emu se jo uvijek u
naoj arheoiokoj znanosti dosta polemizira, zapaamo da je njihova pojava redovita i
kvantitativno najvea upravo u kultumom inventam srednjovjekovnih nekropola mladeg horizonta, i to one skupine koju okvim o datiramo u razdoblje od 12. do 15. st. Po10 D. Jelovina
- D. V rsa lo v i, Srednjovjekovno groblje na Begovai u selu Biljanima Donjim kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, III, 11, str. 84, Tab. XVII, 258.
11 J. Beloevi, o.c., str. 44 - 46, Tab. XXIX
12 Isti, str. 64, Tab. LXIX.
11 D. Jelovina,
Starohrvatske nekropole, str. 55.
14
Isti, o.c., str. 31; ovdje usputno navodimo primjer da je arheolokim istraivanjima srednjovjekovne nekropole Sv. Spasu u Cetini u ukupno 1162 istraena groba pronaeno 149 primjeraka naunica tipa s tri jagode.
80

sebno su karakteristine one varijante trojagodnih naunica koje s obzirom na kieniju

tehniku izrade (na proboj, granulacijom ili s umetnutim diskoidnim elementima) predstavljaju razvijenije tipoloke varijante i specifina su nakitna grupa karakteristina za
period 14. st.1*
Meu istraenim srednjovjekovnim nekropolama s podruja Benkovca, na primjeru groblja istraenog na Begovai u Biljanima Donjim, uoavaju se sve osnovne
znaajke karakteristine za mlai horizont srednjovjekovnih nekropola, bilo da je rije
o osnovnim odlikama i izgledu grobne arhitekture ili o raznovrsnoj zastupljenosti
grobnog inventara. Naime, groblje na Begovai, s ostacima predromanike crkve i s
ukupno 604 otkrivena groba predstavlja jednu od najveih vieslojnih srednjovjekovnih nekropola na podruju Dalmacije.16
Najstarijem stratumu grobova od kojih su neki nainjeni od ostataka antike arhitekture pripadao je arheoloki materijal karakteristian za raniju fazu ukapanja: dva
para karolinkih ostruga ranije faze, eljezni noevi, preica, kresivo. U srednjem sloju
nekropole naen je najvei broj grobova. Meu arheolokim nalazima ovog stratuma
najbrojniji je nakit: naunice s jednom jagodom (45 primjeraka), obine kariice i s izduenom jagodom, S-kariice, naunice s etiri jagode i 35 trojagodnih. Najmlaa faza
ukapanja koje se na Begovai vrilo do otprilike zakljuno s 16. st. odgovara ujedno i
najgornjem sloju grobova, od kojih su neki bili pokriveni monolitnim nadgrobnim poklopnicama, a brojni su ostaci ulomaka predromanike crkve uzidani kao spolia u grobove. Srodne karakteristike onima s nekropole na Begovai, osobito u sastavu i tipologiji grobnih nalaza, uoavaju se i u arheolokom materijalu s nekoliko srednjovjekovnih nekropola koje su sukcesivno istraivane na irem arealu kaikog polja. Rije je o
groblju koje se formiralo uokolo esterolisne crkve na Mastirinama i onom na poloaju Grede-erinac.1* Za razliku od nekropole na Begovai, iji gomji sloj srednjovjekovnih grobova kontinuira i u najmlaem razdoblju, sastav grobnih nalaza sa spomenute dvije nekropole, koji je openito karakteristian za groblja iz okvimo 9-12. st., otprilike definira gomju granicu u trajanju nekropola, kada se u kasnijem srednjem vijeku proces ukapanja vjerojatno nastavlja na poloajima Drae,1 smjetenom izmeu
Mastirina i Razbojina, zatim uokolo srednjovjekovne crkve na erincu - Crkvina ili
topiki neometano kontinuira na Begovai.
Krajem prolog i poetkom ovog stoljea, u toku istraivanja u staroj Aseriji, ulo se u trag srednjovjekovnoj nekropoli na prostom antikog fom ma s istone strane
crkve sv. Duha. Meutim, s ciljem da se istrai i sakupi to vei broj antikih spomenika istraivanja srednjovjekovnih grobova vrena su metodoloki vrlo nekorektno, a
samo djelomino sauvani grobni inventar uspio je L. Mamn prenijeti u Muzej hrvatskih starina u Kninu. Jo mnogi srednjovjekovni lokaliteti benkovakog kraja lee potpuno ili nedovoljno istraeni, dok mnogobrojni arheoloki nalazi koji potjeu s tih poloaja indiciraju postojanje srednjovjekovnih nekropola. Takvi su lokaliteti registrirani
u Korlatu, Lianima, opotu, Ostrovici, Morpolai, Budaku.

15 N. Jak i, Naunice s tri jagode u Muzeju hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu,

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 23, 1983, str. 49 - 74.
D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai u selu Biljanima
Donjim..., str. 55 - 136.
17 D. Jelovina, Starohrvatsko groblje na Mastirinama u selu Kaiu kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, III, 12, 1982, str. 35 - 66
" D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Gredama u selu Kaiu kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, III, 10, 1968, str. 69 - 92.
"5. G un jaa, Trogodinji rad Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika (1955., 1956. i
1957. godine), Starohrvatska prosvjeta, III, 7, 1960, str. 272.
" D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, str. 37, Tab. LI - LIII.
6 - B EN KO V A KI K R A J ... Z B O R N IK 2

81

Kultumo-povijesna batina Hrvata dokumentirana je arheoloki kroz brojne ostatke sakralnih graevina, a to je ujedno u neposrednoj vezi s mnogobrojnim nalazima predromanikog crkvenog namjetaja i epigrafikih spomenika. Openito se gradnja sakralnih gradevina na teritoriju ranosrednjovjekovne Hrvatske intenzivirala od
sredine 9. st. kao posljedica pokrtenja, te politiko-dmtvene konsolidacije Hrvata.
Promatrajui, pak, topografsku rasprostranjenost sakralnih gradevina uoeno je da
one svojim smjetajem u veini siuajeva topiki kontinuiraju na poloaju ranije starokranske crkve ili nasljeduju poloaje kasnoantikih, uglavnom gospodarskih objekata, kao to su npr. pokazala istraivanja lokaliteta na Begovai. Pokazalo se da je njihova najvea koncentracija u benkovakoj regiji upravo na mbnim poloajima, pribrejima najplodnijih terena ili na vrlo blagim uzvienjima u polju, a to je usko vezano uz postojanje srednjovjekovnih naselja, gdje se crkve javljaju u funkciji kultnih objekata mnogobrojnih srednjovjekovnih villa i vicusa. S obzirom na relativno bolji stupanj istraenosti srednjovjekovnih nekropola u odnosu na veliki broj registriranih
crkava, sakralna arhitektura openito se manje istraivala i to opet u sklopu istraivanja srednjovjekovnih nekropoia. Ukazat emo u kraim crtama na lokalitete s benkovakog podmja na kojima su sluajno pronalaeni arhitektonski ostaci crkvenih gradevina i ulomci pripadajueg kamenog namjetaja, kao i poloaji na kojima su vrena
arheoloka istraivanja srednjovjekovne arhitekture.
U poslijeratnom razdoblju vrena su istraivanja na sljedeim poloajima u selu
Kaiu: na Mastirinama gdje je otkrivena esterolisna predromanika crkva kojoj pripadaju i pronaeni fragmenti crkvenog namjetaja,21 a na Begovai u Biljanima Donjim longitudinalna crkva nastala na prostoru kasnoantike villae rusticae.11 Na podmja sela Smili istraivana je romanika crkva na poloaju erinac-Crkvina.23 U periodu izmedu dva rata vrena su iskopavanja crkve u opotu kod Benkovca kojom priIikom su pronaeni greda i zabast oltarne pregrade crkve iz ranog srednjeg vijeka s
imenom hrvatskog kneza Branimira. U istom periodu poduzeli su se arheoloki radovi
na lokalitetu Sv. Nediljica u Korlatu na otkrivanju ostataka crkve za koju se dugo vremena smatralo da potjee iz predromanikog razdoblja, meutim, radi se o ostacima
starokranske crkve.24 Vei broj ulomaka predromanike skulpture pronalazio se na
jednom oblinjem lokalitetu u Korlatu, na prostom uz crkvu sv. Jerolima. Moda ostatke jedne predromanike graevine moemo oekivati upravo na ovom lokalitetu, na
kojem su inae vidljivi tragovi srednjovjekovnih grobova.
Preostaje nam jo da u bitnim crtama ukaemo na brojne tragove srednjovjekovnog crkvenog graditeljstva ije ostatke moemo registrirati in situ unutar kompleksa
postojee sakralne arhitekture ili sluajnim nalazima skuipture koja indicira postojanje
sakralnih objekata. Poiazei u smjem od sjeverozapada prema jugoistoku ve se u Islamu Grkom na poloaju Crkvina ubicira ranosrednjovjekovna crkva. U Veljanima danas se vide ostaci crkve sv. Petke sagraene na prostom antikog kompleksa. Vidljivi
ostaci srednjovjekovne arhitekture, te osobito veliki broj nalaza srednjovjekovne skulpture, koji tipoloki i vremenski pripadaju razliitim fazama, potjeu iz Kule Atlagia,
srednjovjekovnog sela Tihli, s poloaja postojeih crkava sv. Petra i sv. Nikole (starog).25 Sline primjere nalazimo jo na lokalitetima benkovake okolice: npr. U Lepuri-

21 Isti, SrednjovjetoVno groblje na Begovai..., str. 55 - 62,

21
S. Gunjaa, o.c., str. 270; D. Jelovina, Starohrvatsko groblje na Matirinama u selu Kaiu kod Zadra, str. 35 - 36.
23 S. Gunjaa, o.c., str. 271 - 72.
24 N. C am bi, Problemi starokranske arheologije na istonoj jadranskoj obali, Materijali, XII, Zadar 1972, str. 272.
" I. P e tr ic io li, Pojava romanike skulpture u Dalmadji, Zagreb 1960; S. Gunjaa - D.
Jelovina, Starohrvatska batina, Zagreb 1976, str. 97.
82

ma, Budaku, pa na jugoistonom perifernom dijelu na podruju Ostrovice. Podsjetimo

se na ve spomenuti nalaz masivnih karolinkih ostruga, fragmente predromanike
skulpture i natpisa, zatim arheolokih nalaza ranogotikih ostruga iz 14. st. i keramike, gotikih natpisa, a sve iz vremena kada je Ostrovica neposredno vezana uz ime feudalne obitelji ubia i ima izuzetno znaajno mjesto u hrvatskoj povijesti razvijenog i
kasnog srednjeg vijeka.27

S u m m ary
S U R V E Y O F THE M ED IEVAL AR C H E O LO G IC A L
L O C A L IT IE S IN THE R E G IO N O F B E N K O V A C
The rich cultural patrim ony o f the region o f Benkovac has becom e weII-known
thanks to its numerous archeological sites. The remnants fou n d there date form the
6tfle to the I5th century and have all been thoroughly examined.
This work enumerates all localities im portant to the archeological science.

V.
D elo n g a , Fragmenti predromanikog crkvenog namjetaja iz Ostrovice, Starohrvatska prosvjeta, III, 12, str. 6 7 -8 1 .
17 N. K la i , Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976, str. 669 - 90.
6*

83

'

RADOMIR JURI

SREDNJOVJEKOVNI NAKIT N A BENKOVAKOM PODRUJU

Saetak
U prilogu se daje kratki p rikaz nakita jed n o g o d germanskih naroda, Istonih
Gota, iz poetka 6. st., te srednjovjekovnoga nakita o d 8. do 15. st. pronadenog na benkovakom podruju.
R a zvo j srednjovjekovnog nakita u D alm aciji m oe se, za sada, p ra titi kroz tri faze. Ista podjela vrijedi i za benkovako podruje. Jedino se ovdje nisu nali nakitni
predm eti iz 7. st. Najraniji prim jerci nakita tu se javljaju o d 8. st.
N akit I. faze (o d 8. d o sredine 9. st.) uz postojee elem ente autohtone kasnorimske kulture i specifinih avaroslavenskih elemenata sadri utjecaje bizantskog kulturnog kruga s M editerana i franake zapadnoevropske civilizacije.
N akit II. faze (o d sredine 9. do 12. st.) nastao j e prem a kasnorimskim i bizantskim uzorcima u domaim radionicama. Pojedine znaajke nakita ove faze nastavljaju
se i u narednoj III. fazi (o d 12. d o 15. st.), posebn o u 12. st. M edutim o d konca 12. st., a
osobito u 13. i 14. st. dalm atinski gradovi (Zadar, Split, D ubrovnik i K otor) postali su
vana zlatarska sredita, pa je u njim a zasigum o izraden i vei d io kasnosrednjovjekovnog nakita. U najveem broju zastupljene su naunice s tri jagode, koje zapravo, doivIjavaju najvei cvat. Openito se datiraju o d 13. d o 15. st. U uporabi su najvie bile u
14. st. Jedan dio nakita ove faze u slijedu traje i u narednom nakitu kasnijih razdoblja.
O penito se m oe istai da srednjovjekovni nakit kakav poznajem o s benkovakog podruja sadri gotovo sve glavne znaajke Lakav ima nakit iz toga doba na ostalom podruju Dalmacije.

ovjek ukrava svoje tijelo ili odjeu od najstarijih vremena, pa se moe kazati
da nakitni predmeti idu u red najstarijih i najzanimljivijih proizvoda ljudske kulture. I
u razdobljima prapovijesti, antike i kasne antike, te u srednjem vijeku imamo divne
primjerke nakita, ija je raznovrsnost i luksuznost ovisila o opim drutvnim, politikim, kultumim i estetskim poimanjima. Prouavajui i upoznavajui nakit moemo,
pored praenja razvoja gospodarstva, dmtvenih odnosa, oblika vjerovanja, saznati jo
i o poimanju lijepog, te o umjetnikom shvaanju kroz razliita razdoblja prohujalih
stoljea, od vremena kada je nakit imao magijsko-apotropejsko znaenje, pa do onog
vremena kada je imao i simboliku i uporabnu ili izrazito ukrasnu namjenu. Kroz stoljea su se mijenjali i oblici i materijal od kojeg je bio izraivan, te nain izrade.

U naem prilogu dajemo kratki prikaz nakita jednog od germanskih naroda, Istonih Gota, iz poetka 6. st., te srednjovjekovnoga nakita od 8. do 15. st. pronaenog
na benkovakom podruju.
Najvei dio nakitnih predmeta, kojima se ovdje bavimo, ve prije je poznat naoj strunoj i znanstvenoj javnosti. Tu mislimo pravenstveno na zananstvene prinose
Stjepana Gunjae, Janka Beloevia, Duana Jelovine i Dasena Vrsalovia.
N akit Istonih Gota na benkovakom podruju
Ovo podruje, kao i ostali dio Dalmacije, na koncu 5. st. osvajaju Istoni Goti i
dre ga pod svojom vlau do 552. godine.1 Nekoliko primjeraka nakita toga naroda
pronaeno je u Kaiu (Glavurak). Objelodanio ga je, kao to je poznato, J. Beloevi1 godine 1965. i 1968. Zastupljeoe su naunice, ogrlica, prstenje, fibule (spone) i vezice za pojas (tab. I, 1-7; tab. II, 1-4).
N aunice1 s privjeskom u obliku skresanih krajeva (naunice s poliedrom) iz Kaia su vrlo skromne izrade (tab. 1 ,4; tab. II, 3). Pronadena je ogrlica4 od zm a staklene
paste, jantara i kalcedona. Perla od kalcedona vezuje se uz germanski kultumi kmg,
dok su ostale autohtonog podrijetla (tab. I, 5). Zanimljiv je i nalaz dva srebma prstena,
koji su krasili mku jedne enske osobe. Na ploicama imaju N - monogram, te su sluili kao peetnjak1 (tab. I, 6, 7).
Lune spone (fibule) ukraavale su ensku nonju, a ujedno su imale i uporabnu
namjenu. Iz Kaia potjeu dvije srebrne lune spone, koje se meusobno razlikuju po
dimenzijama, po izradi i po ukrasu. Manja spona* je izradena u tehnici lijevanja s vidljivim tragovima pozlate, a ukraena je rovaenjem. Ima blie analogije, kako je to ustvrdio J. Beloevi, s istonogotskim sponama iz Plavna kod Knina, Han-Potoka* kod
1 J. M edin i, Provincia Libumia, Diadora, 9. Zadar 1980, 432-434.
1J. B e lo e v i , Prvi arheoloki tragovi Velike seobe naroda na podruju sjeveme Dalmacije, Diadora, 3, Zadar 1965,129-143, III tab. (dalje Prvi arheoloki tragovi). - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Kaiu kraj Zadra, Diadora, 4, Zadar 1968, 226-232, tab. III - V, VI, 2
(dalje Ranosrednjovjekovna nekropola).
1
J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 136-137, tab. III, 1, 2. - Isti, Ranosrednjovjekovna
nekropola, tab. III, 4,5. - R. Juri, Nakit u srednjem vijeku, Nakit na tlu sjeveme Dalmacije od
prapovijesti do danas (katalog izlobe, te posebni otisak), Zadar 1981, 52, sl. 1, br. 6 (dalje Nakit).
- D. Mrkobrad, Arheoloki nalazi seobe naroda u Jugoslaviji, Beograd 1980, 33, tab. XVII, 4, 10.
4 J. Beloevi, Ranosrednjovjekovna nekropola, 223, tab. VI, 2. - D. Mrkobrad, nav. dj.,
35, tab. XX, 5. - R. Juri, Nakit, 52, 183, sl. 1, br. 8.
* J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 133, tab. I, 3, 4. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. III, 2, 3. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XVIII, 5. - R. Juri, Nakit, 52, 183, sl. 1, br. 4, 5.
* J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 130 - 133, tab. I, I. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. III, 1. - Z. V in sk i, O rovaenim fibulama Ostrogota i Tiriana povodom rijetkog
tirinkog nalaza u Solinu, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. ser., sv. VI-VII, Zagreb
1972-1973., tab. V, 47 (dalje O rovaenim fibulama). - Isti, Archaologische Spuren ostgotischer
Anvvesenheit im heutigen Berich Jugoslawiens, Simpozij Problemi seobe naroda u Karpatskoj
kotlini, Novi Sad 1976 (1978), tab. XVI, 2. - D. Mrkobrad, nav. dj. tab. XIV, 2. - R. Juri, Nakit,
52, 183, sl. 1, br. 7.
O Istonogotskoj sponi iz Plavna vidi: S. Gunjaa Tiniensia archaelogica - historica - topographica I, SHP, ser. III, sv. 6, Zagreb 1958, 135. J. K o v a ev i , Varvarska kolonizacija junoslovenskih oblasti, Novi Sad 1960, 25, sl. 41 desno dolje (dalje Kolonizacija). - Z. Vinski, O vaenim fibulama, tab. V, 48, bilj. 97. - Isti, ArchSologische Spuren, tab. X, 5. - D. Mrkobrad,
nav. dj., tab. XIII, 5.
* Istonogotskim sponama s toga nalazita bavilu su se: W. R adim sky, Rmische GrSber bei Han Potoci nSchst Mostar, Wissenschaft!iche Mitteilungen B. u. H., I, Sarajevo 1893, 306,
sl. 6. - Z. Vinski, Ein v6lkerwanderungszeitlicher Goldschuck aus der Herzegowina, Germania,
32, Berlin 1954, 309, sl. 2, 2. - Isti, O rovaenim fibulama, tab. XIII, 72, - Isti, Archaologische
Spuren, tab. XI, 1, 2. - N. Mileti, Izvjetaj o zatitnim iskapanjima u Potocima kod Mostara,
Glasnik Zemaljskog muzeja, N. S., XVII, Su.ujcvo 1964, 153-157. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab.
XIII, 4, 6.
86

Tab. I. Istoinogotski nakit iz Kaia (Glavurak).

Mostara i Kranja, a radioniki je vrlo srodna sa sponom iz zbirke Dirgardt.10 Kajka

fibula je uvezena iz istonogotskih radionica u Italiji datira se u prvu polovicu 6. st.
(tab. I, 3; tab. II 4). Druga vea spona" takoer je izraena u tehnici lijevanja i ukraena spiralnorovaenim ukrasom (tab. I, 1; tab. II, 1). Taj ukras Beloevi objanjava kao
reminiscenciju karavukovskog stila i ispravno je datira na sam poetak 6. st. Meutim
Z. Vinski 11 tipolokom analizom zapaa da su ukrasi veih spirala u obliku povezanih
kuka (na glavi i nozi) nisu izrazito karavukovski, ve ih tumai kao neposrednu tradiciju ukraavanja svojstvenog fibulama tipa Beograd-ukarica. Prihvaa Beloevievu tvrdnju da je ta spona najstariji italsko-ostrogotski nalaz u Dalmaciji. Ova spona se
izrazito razlikuje od prethodne, te ima bliih slinosti sa sponama iz Peinske Rike11
kod Travnika i Rajlovca (Mihaljovii) kod Sarajeva.14
Od predmeta koji pripadaju istonogotskoj nonji istie se masivna vezica za
pojas (Kai, tab. I, 2; tab. II, 2), koja se moe usporediti s dvije vezice luksuznije izrade iz Uneia16 kod Dmia. Openito je poznato da su izraziti istonogotski nalazi lune spone i masivne vezice za pojas, dok su naunice, s poliedrom, prstenje i ogrlice u
uporabi i kod Gota i kod starosjedilaca. Poradi toga teko je, katkad, neke od tih nakitnih predmeta pripisati jednima ili drugima.
Ostali nakit horizonta 6. i poetka 7. st., iji je nosilac bilo domae romanizirano
stanovnitvo, ovdje posebno ne prikazujemo.
Srednjovjekovni nakit o d 8. do 15. st.
U katalogu izlobe Nakit na tlu sjeveme Dalmacije od prapovijesti do danas
(1981), te u referatu Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije, podnesenom na Znanstvenom skupu Hrvatskog arheolokog drutva u Puli 1982.17 prikazali smo srednjovjekovni nakit u Dalmaciji kroz tri razvojne faze. Kod takve podjele ostajemo, uglavnom i
za sada, premda u naim izuavanjima ima i novih elemenata koja emo iznijeti na
drugom mjestu.
*
A. R iegl, Die Krainburger Funde, Jahrbuch derZentralkomission, N. F. I, Wien 1903,
234 i d., tab. III, 7.
' J. W erner, KatalogderSammlungDiergardt, B. I, Berlin 1961,25, br. 82(584), tab. 18.
- J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 133, tab. I, 2.
11
J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 133-135, tab. II. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. IV, V. - Z. Vinski, O rovaenim fibulama, 199-200, tab. VII, 65. - Isti, ArchSologische
Spuren, 40, tab. X, 3. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XIV. Pogreno se na istoj tabli navodi (sl. 3.)
da je ta fibula iz Kaia. Meutim, ona je s nalazita Ljubljana - Dravlje. - R. Juri, Nakit, sl. 1,
br. 9, tab. 29, sl. dolje.
11 Z. Vinski, O rovaenim fibulama, 199 - 200, tab. VII, 65, bilj. 120.
15 A. H offer, Fundorte rOmischer AltherthOmer im Bezirk Travnik, Wissenschaftliche
Mitteilungen B. u. H., V. Sarajevo 1897, 257-258, sl. 4. - J. Kovaevi, Kolonizacija, 21, sl. 27. - Z.
Vinski, O rovaenim fibulama, tab. XIII, 72. - Isti, Archaologische Spuren, tab. XI, 3, 4. - D.
Mrkobrad, nav. dj., tab. XI, 3, 6.
14 N. Mileti, Nalaz ranosrednjovjekovnih fibula iz Rajlovca, Glasnik Zemaljskog muzeja,
N. S., X, Sarajevo f955, 151-154, sl. 1, - Ista, Nakit u Bosni i Hercegovini (katalog), Sarajevo
1963, 50, br. 200. - J. Kovaevi, Kolonizacija, 22, sl. 29, sredina. - Z. Vinski, O rovaenim fibulama, 199, tab. XI, 64. - Isti, Archaologische Spuren, tab. IX, 3,4. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XI,
4, 5.
15J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 134 - 135, tab. I, 5. - Isti, Ranosrednjovjekovna nekropola, tab. III, 8, 8a. - Z. Vinski, Archaologische Spuren, tab. XII, 1. - D. Mrkobrad, nav. dj.,
37, tab. XXIV, 3, 5. - R. Juri, Nakit, 52, sl. 1, br. 2.
' A. Riegl, Krainburger Funde, Jahrbuch der Zentrakomission, N. F., Wien 1903, 225, sl.
208, 209. - J. Kovaevi, Kolonizacija, sl. 42, - Z. Vinski, ArchSologische Spuren, tab. XVI, 4;
tab. XVII, 1, 2. - J. Beloevi, Prvi arheoloki tragovi, 35. - D. Mrkobrad, nav. dj., tab. XXIII, 5,
7.
11 Rad je ve due vremena u tisku.
89

N akit I. faze - o d 7. d o sredine- 9. st.

Nakon to je Bizant pobijedio Istone Gote, te njihova povlaenja u Italiju, Dalmacija s Libumijom se prikljuuje Istonom Rimskom Carstvu. Posljedica toga je i obnova i nagli uspon privrednog i dmtvenog ivota kao i stabilizacija crkvene organizacije. Poradi provale Avara i Slavena u Dalmaciju nastaju znaajne promjene u njenoj
povijesti, osobito doseljenjem Hrvata koji tu poinju svoj politiki i kultumi razvitak.
Na benkovakom podmju nemamo nakitnih predmeta iz 7. st., ve se najraniji
primjerci javljaju od 8. st. Pronaen je na nalazitima Kai-Maklinovo brdo, KaiRazbojine, Biljane Donje - Trljuge, Biljane Donje - Prine, te u Stankovcima, Rodaljicama (v. kartu 1.) i dr. Od nakita i ukrasnih dijelova odjee javljaju se naunice, ogrlice, privjesak, prstenje, preice i jeziac (tab. III, 1-15; tab. IV, 1-5; sl. 1-4).
Naunice su zastupljene u dva temeljna tipa: jednostavne kariice i grozdolike
naunice izraene su od bronce ili srebra. Jednostavne karice18 se u ovoj fazi javljaju
u najveem broju i zastupljene su u nekoliko inaica (tab. III, 1-5). Najzanimljivije in^ice ine kariice sa stiliziranim S-nastavkom (Kai19 tab. III, 4,5). One se razlikuju od
S-naunica koje se u velikom broju javljaju u narednoj fazi. Prema Beloeviu predstavljaju uvoz iz mediteransko-bizantskih radionica i okvim o se datiraju u 8. st.J0

Sl. 1. Primjerci naunica grozdolikog tipa. 1,4 Kai (Maklinovo brdo); 2 Nin (drijac); 3,6 Biskupija (Crkvina); 5 Ivoevci (Bumum); Mj. 1:1.
Naunice grozdolikog tipa J. Beloevi21 je izdvojio u etiri podtipa, a javljaju se
opet u nekoliko inaica (tab. III, 6-8; sl. 1). Datiraju se od dm ge pol. 8. do sredine 9.
* D. J e lo v in a , Ranosrednjovjekovna nekropola na Razbojinama u selu Kaiu kod
Zadra, Starohrvatska prosvjeta (dalje SHP) ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, 39, 45, tab. X, 3. - J. Beloevi, Materijalna kulture Hrvata od 7. do 9. st., Zagreb 1980, tab. XXIV, 8, 9; tab. XLIII, 3, 4,
9, 10 (dalje Materijalna kultura Hrvata), ISTI, La necropole paleocroate Kai - Maklinovo brdo,
Inventaria archaeologica, Yugoslavia, Fasc. 28, Beograd 1982, 271, 4, 5 (dalje KaiMaklinovo
brdo, Inventaria). - R. Juri, Nakit, 54, 186, sl. 2, br. 1.
'* J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata na jadranskoj obali od doseijenja do 9. st., Materijali, XII (SADJ), Zadar 1976, sl. 6, br. 7 i 8 (dalje Materijalna kultura Hrvata na jadranskoj
obali). - Isti, Materijalna kultura Hrvata, 86, tab. XLIII, 7, 8; tab. LXXVIII, 3, 4. - R. Juri, Nakit, 54, 186, sl. 2, br. 2.
20 J. Beloevi, navedena djela u prethodnoj biljeci.
90

12

13.

14

11

15

Tab. III. Nekiprimjerci nakita I. faze na benkovaikom podruju.

1, 2 Biljane Donje (Trljuge); 3-15 Kai (Maklinovo brdo).
91

Tab. IV. I. Ogrlica iz Biljana Donjih (Trljuge); Ogrlicc iz Kaia (Maklinovo brdo).
92

st. Srebrne naunice iz grobova 23 i 53 iz Kaia (tab. III, 6-8, sl. 1, br. 1, 4) po takvoj
podjeli idu u etvrti podtip, a skoro su identine (razlikuju se po nekom detalju i po
vrsti materijala od kojeg su izraene) s naunicama iz groba 62 (grob majke i djeteta) iz
Nina"* (drijac, sl. 1. br. 2), te s onima iz Ivoevaca24 (sl. 1. br. 5) ili iz djejeg groba (br.
112) iz Grboreza kod Livna. Inae je taj grob po inventaru paralelan s grobom 53 iz
Kaia (par grozdolikih naunica, ogrlica, prsten). Sve ove naunice kao i takve s podruja Dalmatinske Hrvatske su prema Beloeviu izravan bizantski import. Najznaajniji nalaz sa spomenutog podruja predstavljaju naunice iz groba hrvatske odlinice
iz Trilja. Taj nalaz, koji sainjava 6 bizantskih naunica, dvije puce, prsten, zlatna ogrlica i zlatni novac bizantskog cara Konstantina V Kopronima (741-775), ve od prije,
a i u novije vrijeme izaziva pozornost mnogih strunjaka. Jedna skupina znanstvenika
taj nalaz datira u drugu pol. 8. st. (Lj. Karaman, Z. Vinski, M. orovi-Ljubinkovi, D.
Jelovina, V. S. Jovanovi, J. Beloevi i dr.),2 a druga kasnije u drugu pol. 9. do 10. st.
(J. Koroec, J. Werner, B. Dost&l i dr.).Jt
Vedrana Delonga29 se je, objelodanjujui sve primjerke bizantskog novca iz Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, bavila pitanjem datiranja grobnih nalaza sa zlatnim novcem, a jo i konkretnije problemom koliko zlatni novac Konstantina
V Kopronima kao prilog u grobovima moe posluiti u datiranju druge arheologijske
grade pronaene u grobovima na Crkvini u Biskupiji, te kome kriteriju dati prednost
(novcu ili grai). Iznijevi miljenja nekih autora o tom problemu V. Delonga se pri-

2' Naunicama toga tipa pronaenih na tlu Dalmatinske Hrvatske veu pozornost je posvetio J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 86 - 90, tab. XXXV, 1, 2; tab. XXXVI, 6, 7; tab.
XXXVII, 4-7, 10, 11; tab. XLIII, 13-16, 21-28, tab. LXXXV1II, 1, 2, 6-10, 15-18. Isti autor ih
obrauje i na drugim mjestima: Materijalna kultura Hrvatana jadranskoj obali, sl. 6, br. 9-14; La
necropole paleocroate Nin-drijac, Inventaria archaeologica, Yugoslavia, Fasc. 24, Beograd
1980, 229 6,7; 231, 4-7 (dalje Nin - drijac, Inventaria); Kai - Maklinovo brdo, Inventaria
277, 5, 6; Uber einige Besonderheiten in der Entvvicklung der Keramik auf dem Gebite Dalmatiens, Balcanoslavica, 3, Prilep - Negotin 1974, tab. VIII, 6-9 (dalje Ober einige Besonderheiten).
Vidi jo: V. S. J o v a n o v i, Prilozi hronologiji srednjovekovnih nekropola Jugoslavije i Bugarske I, Balcanoslavica, 6, Prilep 1977, 152, tab. XI, 6-9 (dalje Prilog hronologiji). - R. Juri, Nakit,
54, 185-188, sl. 2, br. 2,4-6.
22 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 88.
21 Grozdolike naunice pisac je svrstao u drugu varijantu etvrtogpodtipa, J.Beloevi,
Materijalna kultura Hrvata, 88, tab. XXXV, 1, 2; tab. XLIII, 21.
Isto, tab. XXXVII, 4-7; tab. LXXXVIII, 15-18 - ISTI, Materijalna kultura Hrvata na
jadranskoj obali, sl. 6, 11, 12. - Isti, Nin - drijac, Inventaria, 233, 4-7.
24 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 88, tab. XLIII, 28.
. B e la g i - . B asler, Grborezi - srednjovjekovnanekropola,Sarajevo
1964,
68-69, tab. XIX, 4.
24
U . K aram an, Zlatni nalaz iz Trilja nedaleko Splita, VAHD, XLIV, Split 1921, 3-19,
tab. I. - Isti, Iz koljevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930, 122, 130, sl. 126. - ISTI, Iskopine drutva Bihaa u Mravincima i starohrvatska groblja, Rad JAZU, knj. 268, Zagreb 1940, 22, sl. 21
(dalje Iskopine drutva Bihaa). - L. N id e r le , Slovenske starine, Novi Sad 1954, 139, sl. 50.
- J. Koroec, Uvod v materialno kulturo Slovanov zgodnjega srednjega veka, Ljubljana 1952,334,
sl. 137. - ISTI, Podela naunica sa zvezdolikim priveskom u slovenskim kulturama Jugoslavije,
Glasnik Zemaljskog muzeja, N. S. IX, Sarajevo 1954, 81. - M. orovi - Ljubinkovi, Metalni
nakit belobrdskog tipa, Starinar, N. S. II, Beograd, 1951, 23 - 24. - Z. Vinski, Ponovno o naunicama zvjezdolikog tipa, Glasnik Zemaljskog muzeja, N. S. X, Sarajevo 1955, 232. - S. Gunjaa D. Jelovina, Starohrvatska batina, Zagreb 1976, 66, 105-106. - V. S. Jovanovi, Prilozi hronologiji, 144-145, tab. I. - J. Wemer, Zur Zeitstellung der altkroatischen Grabfunde von Biskupija Crkvina (Marienkirche), Schild von Steier, Band 15/16, Graz 1978 - 1979, 228 i d. - J. Beloevi,
Materijalna kultura Hrvata, 89, tab. LXXXIV, 1 - 1 1 .
2 Nav. dj. tih autora u prethodnoj biljeci.
2* Nav. dj. tih autora u bilj. 26 i jo B. D ost al, Slovanska pohribiti za stfedni doby hraditni na Moravt, Praha 1966, 3537.
2* V. D e lo n g a , Bizantski novac u zbirci Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, SHP, ser. III, sv. 11, Split 1981, 205-206, bilj. 30.

13

Tab. V. Neki primjerci naunica II. faze na benkovakom podruju.

1, 3, 9 Podgrade; 5, 7 Kai (Mastirine); 2, 4, 6, 8, 10, II, 13 Biljane Donje (Begovaa); 12 Kai
(Crede).
94

kljuuje onim autorima (primjerice Z. Vinski, J. Wemer), koji daju prednost arheolokoj gradi kod datiranja grobova iz Crkvine, istiui da novac iz tih grobova treba uzeti
iskljuivo kao pomono sredstvo pri datiranju arheolokih nalaza (terminus p o st
quem). Njena razmatranja nam se ine prihvatljivima, te bi ih trebalo primijeniti i u interpretaciji dm ge arheologijske grae koja je pronadena s novcem spomenutoga bizantskoga vladara na podmju Dalmatinske Hrvatske. Smatramo da mora doi do kasnijeg datiranja triljskog nakita, te ga ne smjestiti u dmgu pol. 8. st., nego vie u 9. st.30
Imajui to u vidu treba iznijeti mogunost da pojedini primjerci grozdolikih naunica
traju i u dmgoj pol. 9. st, a moda i neto kasnije.31
Ogrlice32 potjeu iz enskih i djejih grobova. Najee su od zma staklene paste
(tab. IV). Medutim, naden je i jedan primjerak (Kai tab. IV, 3) ogrlice koja pored zrna tamnoplave i ute boje ima i dvije jagode od tijetenog zlatnog lim a P o z o r n o s t zavreduje srebrna ogrlica etvrtastog presjeka kojoj je po bridu izraen niz polukmnih
izreza, a potjee iz Kaia (Maklinovo brdo,3 tab. IV, 2).

Sl. 2. Srebmi polumjeseasti privjesak iz Kaia (Maklinovo brdo). Mj. cca 1:1.
Privjesci se u manjem broju javljaju u grobovima na podmju Dalmatinske
Hrvatske. Izdvajamo polumjeseasti srebmi privjesak iz Kaia koji je kasnorimskih
301 mi smo se na taj nakit osvmuli u radu Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije (u tisku), gdje se predlae kasmja datacija. Isto smo miljenje iznijeli: R. Juri, Novi svezak Starohrvatske prosvjete, Zadarska revija, 2-3, Zadar 1983, 247.
11
Naunice grozdolikog tipa kasnije datiraju ehoslovaki arheolozi, primjerice B. Dostal,
nav. dj. u bilj. 28 naega rada. On smatra da su grozdolike naunice na tlu Dalmatinske Hrvatske
nastale pod utjecajem Velike Morave (B. Dostal, Das Vordringen der grossmarischen Materialkultur in die NachbarlSnder, Magna Morawia, Zbomik 1100 vyroi prichodu byzantske mise na
Moravu, Praha 1965, 384. i d.). Ja, kao i Beloevi, drim da su grozdolike naunice u ranohrvatskim grobljima izravan uvoz iz mediteransko-bizantskih radionica.
ire o ogrlicama: J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 90-91, tab. XXVI, 26, 27; tab.
XXXIV, 36, 47; tab. XXXV, 3, 12; tab. XXXVI, 10, 14; tab. XXXVII, 15; tab. XLIV 1-10; 12,
15,16; tab. LXXVII, 4-6. - Isti, Ober einige Besonderheiten, tab. X, 8,9. - Isti, Nin - Zdrijac, Inventaria 229, 8; 234,2; 237, 26, 27; 238, 2. - Isti, Kai - Maklinovo brdo, Inventaria, 271,
6; 274, 1; 277, 3, 4; 278, 2. - R. Juri, Nakit, 54-55, 185, 189, sl. 2, br. 21, 22, 25. Navedena su i
djela koja se odnose na benkovako podruje.
31 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, 91, tab. XXXV, 3.
34 Isto, 91-92, tab. XXXV, 6; tab. LXXVII, 4. - Isti, Kai-Maklinovo brdo, Inventaria,
277, 3. - R. Juri, Nakit 185, sl. 2, br. 25.
33 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata na jadranskoj obali, sl. 6, br. 1. - Isti, Materijalna kultura Hrvata, 93, tab. XXXV, 10; tab. LXXVII, 7. - ISTI, Kai - Maklinovo brdo, Inventaria, 278, 1. - R. Juri, Nakit, 190, sl. 2, br. 19.
95

stilskih znaajki, a ima paralele s primjerkom iz Stona i s privjescima iz groblja Kalaja Dalmaces u sjevemoj Albaniji (ta nekropola pripada tzv. Koman kulturi 7. i 8. st.).
Kaiki primjerak Beloevi datira u 8. st. (tab. III, 15, sl. 2).

Sl. 3. Srebmi prsten iz Kaia (Maklinovo braoj. Mj. 2:1.

Prstenje se u ovoj fazi javlja u enskim i djejim grobovima, te je i ono (prema
Beloeviu) izravnog bizantskog podrijetla. Zastupljeni su obini neukraeni (smatram
domaeg podrijetla), lijevani ili kovani, te efektno ukraeni primjerci sa ili bez krune3*
(tab. III 9-12, sl. 3). Pronadeno je u Kaiu (Maklinovo brdo) i Biljanima Donjim
(Trljuge). U srednjovjekovnom groblju u Kaiu na poloaju Maklinovo brdo pronaden je i jedan jeziac avarskog podrijetla40 (tab. III, 14, sl. 4).

Sl. 4. Ukrasni jeziac za pojas iz Kaica (Maklinovo brdo). Mj. cca 2:1.
J. Kovaevi, Kolonizacija, 25, sl. 43, gore. - Z. Vinski, Krstoliki nakit epohe seobe naroda Jugoslavije, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. ser. sv. III, Zagreb 1968, 141, tab. IX,
51.
17 H. S p a h iu , Gjetje te vjetra nga varreza mesjetare e Kalase s Dalmaces, lliria, I. Tirana 1971, tab. VIII, 4, 6, 8.
Takvu tipologiju za podruje Dalmatinske Hrvatske donosi J. Beloevi, Materijalna
kultura Hrvata, 93-95, tab. XXXIV, 37; tab. XXXV, 5; tab. XXXVI, 5, 12, 12a, 13; tab. XXXVIII,
8, 12, 13, 13a; tab. XLIII, 29-42; tab. LXXVIII, 11-14; tab. LXXXIV, 10.
14 S oba nalazita donosi ga J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, tab. XXXV, 5; tab.
XLIII, 32, 35, 38, 40. - Isti, Kai - Maklinovo brdo, Inventaria, 271, 2, 2a, ; 277,2. - R. Juri, Nakit, 188-189. - Isti, Nakit u srednjem vijeku, Nakit na naem primorju izmedu Krke i Istre
od prapovijesti do danas, Zadar 1982, sl. 15.
40 J. Beloevi, Materijalna kultura Hrvata, tab. LXXXIII, 16, 16a.
96

Uz postojee elemente autohtone kasnorimske kulture i specifinih avaroslavenskih elemenata, nakit I. faze, kako i u drugim dijelovima Dalmatinske Hrvatske, tako i
na benkovakom podruju sadri utjecaje bizantskog kulturnog kruga s Mediterana i
franake zapadnoevropske civilizacije.
N akit II. faze - o d sredine 9. do 12. st.
Od sredine 9. st. iz hrvatske materijalne kulture se sve vie gube pretkranske
predaje, te iz grobova nestaju uporabni predmeti, a u mnotvu se javlja nakit.
Hrvati su svoje tijelo i odjeu ukraavali naunicama, ogrlicama, dijademima,
prstenjem, privjescima, vezicama za pojas, te preicama, ukrasnim naljepcima i pucama.41 Taj nakit (tab. V, sl. 8) je prema kasnorimskim i bizantskim uzorcima nastao u
domaim radionicama, kakve su primjerice postojale u okolici Knina i u Sisku. Medutim neki primjerci nakita, u uporabi kod Hrvata, mogli su biti izradeni u bizantskim radionicama na Mediteranu ili, to je vjerojatnije, u naim primorskim bizantskim gradovima (npr. Zadar).

Sl. 5. Naunica s jednom jagodom iz Biljana Donjih (Begovaa). Mj. cca 1:1.
Na benkovakom podruju42 ranohrvatski nakit je pronaen u Biljanima Donjim (Begovaa), Podgradu, opotu, Korlatu, Kaiu (Mastirine Glavurak), Smiliu i
dr. (v. kartu 1.). Najvie nakitnih predmeta se pronalo u Biljanima Donjim na poloaju Begovaa i u Kaiu na poloajima Mastirine i Grede, koje su uz ostale nalaze obje41 U prinosu u se obrauje srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije (R. Juri, rad u
tisku), donosi se i iri izbor literature o ranohrvatskom nakitu na tom prostoru (bilj. 141). Ovom
prigodom: D. Jelovina, Statistiki i tipoloko-topografski pregled naunica na podruju SR
Hrvatske, SHP, ser. III, sv. 8-9, Zagreb 1963, 101-119, tab. I - VIII. Isti, Starohrvatske nekropole,
Split 1976, 89-115 (nie tab. nakita). - D. Jelovina - D. Vrsalovi, Die materielle Kultur der altkroatischen GrSbfelder auf dem Gebiete des dalmatinischen Kroatien, Archaeoiogica Iugoslavica, VII, Beograd 1966, 92-95, tab. VIII - XIII. - Lj. Karaman, Starohrvatsko groblje na Majdanu kod Solina, VAHD, 21 (1930-1934), Split 1938, 67-100, tab. XIV - XX. (dalje Starohrvatsko groblje). - L. Marun, Popis naunica Prvog muzeja hrvatskih spomenika u Kninu, SHP,
god. V. sv. 1-4, Knin 1900; god. VI, sv. 1-4, Knin 1901, god. VII, sv. 2, Knin 1903. - R. Juri, Nakit 56-63, 190-196, sl. 3, br. 1 - 39, tab. XXXI.
7 - BEN KO V A C KI K R A J ... Z BO R N IK 2

97

lodanili D. Jelovina i D. Vrsalovi43 (tab. V, sl. 8). U ranohrvatskim grobljima najbrojnije su zastupljene naunice (tab. V, sl. 5,6). Poznate su u vie temeljnih tipova: kariice, kariice sa S-nastavkom, kariice od uvijene ice, kariice s koljencima, naroskane
naunice, te naunice tipa jedna, dvije, tri i etiri jagode.44 Svaki od nabrojenih tipova
javlja se u jo vie inaica. U manjem broju pronaeni su primjerci naunica koje se veu za karantansko, ketlaki kulturni krug (Biljanf Donje, Kai), kao i naunice iz bjelobrodskog kulturnog kruga.
/

Sl. 6. Srebma naunica iz Kaia (Mastirine). Mj. cca 2:1.

Spomenuti tipovi nakita izraeni su od bronce ili bakra, manje od srebra ili od
pozlaenog srebra ili zlata, ponekad u tehnici filigrana i granulacije. Sporadino je izraivan u tehnici lijevanja.
Od unaprijed navedenih oblika naunica razlikuju se srebrne naunice koje na
donjem dijelu karike imaju dva srcolika oblika od kojih jedan stoji u unutarnjem prostoru karike, a drugi je okrenut prema vani (tab. V, 14). One su zasigurno bizantskog
podrijetla, a pronadene su u Kaiu (poloaj Grede)41 i u Biljanima Donjim46 (Begovaa), te jo u Istri (Buzet-Mala Vrata).47
41 D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 27-32, 37, 44-48, 89-115, tab. XL, XLI1, 2-10; tab.
XLIII, tab. XLV. tab. LI; tab. LII; tab. LXII, tab. LXII1; tab. LXIV, LXV. - Isti, Starohrvatsko
groblje na Mastirinama u selu Kaiu kod Zadra, SHP, ser. III, sv. 12, Split 1982, 35-81, tab. I
- VIII (dalje Starohrvatsko groblje na Mastirinama). - D. Jelovina - D. Vrsalovi. Srednjovjekovno groblje na Begovai u selu Biljanima Donjima kod Zadra, SHP, ser. III, sv. 11, Split
1981, 55-136, tab. I-XV; tab. XVII-XLV (dalje Srednjovjekovno groblje na Begovai), - D.
V rsa lo v i, Srednjovjekovno groblje na Gredama u selu Kaiu kod Zadra, SHP, ser. III, sv.
10, Zagreb 1968, 69-90, tab. I-VII (dalje Srednjovjekovno groblje). - R. Juri, Nakit 56-63,
190-196, sl. 3, br. 1 - 39, tab. XXXI.
41 Nav. dj. u prethodnoj biljeci.
44 Prethodno je L. Niderle, Prspivky k vyvoji byzantskyh perku ze IV - X. stoleti, Praha
1930, 131, podijelio naunice ovog razdoblja na sedam temeljnih tipova, dok je LJ. Karaman, Starohrvatsko groblje, 90-91, svrstao u osam tipova. Uz manje korekture ta podjela vrijedi i danas
(D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 91, ih je svrstao u devet temeljnih tipova).
41 D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 95, tab. XIII, br.
241; tab. XXXVII, br. 549.
44 D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje, 78, tab. IV. dolje lijevo (grob 125).
47 B. M arui, Langobardski i staroslavenski grobovi na Brecu i kod Malih vrata ispod
Buzeta, Arheoloki radovi i rasprave, 2, Zagreb 1962, tab. IV, 4-6.
98

Sl. 7. Ukrasni naljepci (aplika) s privjeskom iz Biljana Donjih (Begovaa). Mj. cca 2:1.
Uz naunicep/5ten./eje najvie zastupljeno u grobljima ove faze. D. Jelovina4* je
prstenje pronaeno na podruju Dalmatinske Hrvatske svrstao u etiri temeljne skupine, koje se opet dijele u posebne inaice. Tako se i na benkovakom podruju javljaju
etiri temeljna tipa: ljebasti kovani prsteni (kanelirani), obini kovani bez ukrasa, lijevani masivni i prsteni s ukrasom. Vei broj ih je pronaden u Biljanima Donjim i Kaiu.4 (sl. 8, br. 2, 3,).
U nevelikom broju javljaju se ogrlice. Izraene su u nizovima od staklenih zmaca razliitih oblika i boja. Podrijetlo im je tee odrediti. Izdvajaju se primjerci iz Biljana Donjih*0 (sl. 8, br. 1).
Puce su pored uporabne imale i ukrasnu namjenu. Okruglog su ili poneto
spljotenog i izduenog oblika. Poznata je jedna skupina jednostavnije, a druga luksuznije izrade, koje mogu opet biti ukraene ili neukraene. Pronaeni su primjerci iz Biljana Donjih51 i Kaia (sl. 8, br. 7).
Ukrasni naljepci (aplike) ukraavali su odjeu i pojns (sl. 8. br. 4, 5). Na benkovakom podruju pronaeni su u Kaiu i Biljanima Donjim (sl. 7), a poznati su jo i
41
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 106-109, tab. XXIV, 1-5, 9-13; tab. XXXVI, 4; tab.
XXXIX, 1; tab. XLII, 2,6; tab. XLIII, 7; tab. XLVI, 6,7; tab. LXXXIV, 6,7; tab. LXXXVIII, 8.
4,1 Nav. dj. u bilj. 42 naega prinosa.
10 D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 110-111, tab. XLII, 7. - D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 124-125, tab. XXI, br. 318, tab. XXXI, br. 437. - R.
Juri, Nakit, 195, sl. 3, br. 26.
D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, tab. XXXI (gore) R. Juri, Nakit, 195.
D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje, tab. VI
11 D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 111-113, tab. XLIII, 12; tab. LXII, 15. - Isti, Starohrvatsko groblje na Mastirinama, tab. V. br. 79. - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje, tab.
VI. - D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 123, tab. XLV br. 55,
R. Juri, Nakit, 59, 195, sl. 3, br. 34. Potjeu jo s nalazita Bribir, Solin i dr.

7.

99

Karta 1. Nalazita nakita na irem benkovakom podruju.

Sl. 8. Primjerci nakita II. faze. 1-6 Biljane Donje (Begovaa); 7 Kai (Grede). Mj. cca 1:1.

s drugih nalazita u Dalmaciji (Crkvina u Biskupiji, Bribir, Solin, Mravinci i dr.).

Predice i vezice su imale vie uporabnu nego ukrasnu namjenu. Javljaju se takoder na benkovakom podruju.5*
Nakit III faze - o d 12. do sredine 15. st.
Poetkom 12. kada Hrvati dolaze u ^ajedniku dravu s Madarima, benkovako
podruje dijeli sudbinu ostaloga dijela Dalmacije. Veina dalmatinskih gradova nastavlja ivot kao samostalne gradske komune. S vremenom jaaju pojedini velikai
Hrvatske i Bosne koji se esto javljaju kao vladari dalmatinskih gradova, paktirajui
katkada s Mleanima ili ugarsko-hrvatskim kraljevima. Isto vrijedi i za gradove u zaledu.
U 13. i 14. st. dalmatinski gradovi Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor su postali vana zlatarska sredita. U njima je izradivan i vei dio kasnosrednjovjekovnog nakita.
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 126-128, tab. XXXIX, 13, 14; tab. XLIV, 12, 13.
I. P e tr ic io li, Prilozi izuavanju srednjovjekovnog zlatarstva u Zadru, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 2,1960-1961, Zadar 1963, 141-145, tab. VI. - R. Juri, Nakit, 199, tab.
XXXIII.

U povijesnim dokumentima tih i kasnijih stoljea susreu se imena domaih i stranih

zlatara.56
Kao i u prethodne dvije faze, i u ovoj III. fazi nakit potjee iz grobova. Na benkovakom podruju56' poznat je iz nalazita Biljane Donje (Begovaa), opot, Smili,
Kai, Podgrae i dr. (v. kartu 1).
Javljaju se vitice, prstenje s krunom, naunice, puce (tab. VI, 10), ukrasni naljepci, dijademi i vezice za pojas (tab.VI). Poetkom 12. st. u manjoj uporabi su naunice s
S-nastavkom (primjerice u Biljanima Donjim57 su pronaene s novcem kralja Kolomana tab.VI, 2). Isto tako dalje su u uporabi jednostavne kariice, te naunice s koljencima i naroskane58 (tab. VI, 3-5). Medutim, u najveem broju se javljaju naunice s tri jagode5 (tzv. kijevskog tipa), koje doivljavaju svoj najvei cvat. Izraene su od srebra i
pozlaena srebra, a ukraene filigranom ili granulacijom, te tehnikom a jour i na
proboj. Zastupljene su u vie inaica (tab. VI, 6, 7). Primjerice u Biljanima Donjim
je u 20 grobova pronaeno 35 primjeraka i gotovo sve su nekada ukraavale odrasle
enske osobe.60 D. Jelovina i D. Vrsalovi su ih datirali u vrijeme od 9. do 13. st. . Na
nekoliko nalazita u Dalmaciji naunice s tri jagode su pronaene u depou s novcem
(primjerice u Pridrazi s novcem druge polovice 14. i po. 15. st.) , te u grobovima u kojima je uz naunice bio poloen srednjovjekovni novac (primjerice u jednom grobu iz
Brnaza kod Sinja bio je poloen novac Ljudevita Anujskog)." Takvi nalazi nam omoguuju datiranje trojagodnih naunica u kasni srednji vijek odvajajui ih tako od ranosrednjovjekovnog hrvatskog nakita.64 Ovakav zakljuak osnauje jo i prikaz trojagodne naunice na glavi enskog lika s jedne konzole zvonika sv. Duje u Splitu (danas
" C. F isk o v i, Dubrovaki zlatari od XIII do XVII stoljea, SHP, ser. III, sv. 1, Zagreb
1949, 143. i d. - Isti, Zadarski srednjovjeni majstori, Split 1959, 107 - 131. - Isti, Dalmatinski
majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini, Simpozij Srednjovjekovna Bosna i evropska
kultura, Izdanje Muzeja grada Zenice, III, Zenica 1973, 167-181. - N. K lai - I. Petricioli, Zadar u srednjem vijeku, Zadar 1976, 531-543.
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, 99-102, tab. XXXVIII; tab. XXXIX 2-11; tab.
XL, 1-9; tab. XLIV, 3-5, 7,8; tab. XLV, 6-10; tab. LII, 7-12, 15,16; tab. LIII, 1, 2, 5-8; tab. LXV, 5.
- D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai tab. I - VII, IX, 161; tab.
-; tab. XIII, 245, 246; tab. XXX, 442; tab. XXXI, 444, 445, 449; tab. XXXV, 506, 517, 518;
tab. XL; tab. XLII, 16, 23; tab. XLIII. - D. Jelovina, Starohrvatsko groblje na Mastirinama,
tab. I, 26. - R. Juri, Nakit, 60-61, 196, 198, sl. 4. br. 8 i 16.
57 D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, tab. XXX, 442.
Nav. dj. u bilj 56.
Nav dj. u bilj. 56 koja se tiu trojagodnih naunica, te N. Jaki, Pokuaj odredivanja
horizontalne stratigrafije starohrvatskih nekropola, Znanstveni skup Novija i neobjavljena istraivanja u Dalmaciji, Vodice 10-13. svibnja 1976, Split 1978, 91-94.
D. Jelovina - D. Vrsalovi, Srednjovjekovno groblje na Begovai, 114-116, tab. I, 22,
23; tab. II, 28, 38; tab. VI, 117; tab. VII, 130, 146; tab. IX, >61; tab. X, 189; tab. XI, 228; tab. XII,
232, 235, 236; tab. XIII, 245, 246; tab. XXXV, 518;'tab. \L II, 23.
Isto, 116.
R. Juri, Nakit, 61, 98, sl. 4, br. 14, tab. XXII, gore.
S. Gunjaa, Starohrvatska crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Bmazima kod Sinja,
SHP, ser. III, sv. 4, Zagreb 1955, 126, 128.
Ovom problematikom smo se bavili u radu Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije (u
tisku). U bilj. 182 iznijeli smo razloge kasnijeg datiranja toga nakita, pa ih ovdje ne ponavljam.
Priloena je i relevantna literatura koja se bavi ovom problematikom. Kada je ovaj rad ve bio
pripremljen za tisak pojavio se je vrlo zanimljiv prinos N. Jakiia (Naunica s tri jagode u Muzeju hrvatskih arheoiokih spomenika u Splitu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 23, Split
1983, 49-74 tab. I-IV). Autor te naunice donosi u odreenom redu grupirane prema tipovima
(Tip A do Tip F) i njihovim inaicama. Izuzetno vrsta argumentacija omoguuje datiranje ovakvih naunica u kasni srednji vijek (13. do 15. st.). Vrijedno je, nadalje, Jakievo zapaanje da se
time otvara i mogunost otkrivanja proizvoaa toga nakita, jer su povijesni dokumenti zabiljeili i takve podatke koji direktno svjedoe da su naunice izradene u dalmatinskim radionicama i
bile vrlo traene daleko od gradova u kojima su proizvedene. Primjeri takvih dokumenata navode se u njegovu radu. Smatram da je pitanje krdnologija trojagodnih naunica ovim prinosom zakljueno, odnosno u potpunosti rijeeno, te uvrstilo naa ranija uvjerenja.
103

se konzola nalazi u Muzeju grada Splita) iz 14. st.5 Upravo iz toga stoljea su ovakve
naunice i najbrojnije. Openito ih datiramo od 13. do 15. st.
Vitice i prstenje (tab. VI, 11-14) s krunom zastupljeno je u veem broju.6 Primjerci jednostavnije izrade bili su u iroj uporabi, a oni luksuznije izrade i materijala
pripadali su bogatijem krugu. Spomenimo bronani prsten s krunom u obliku stepeniastog stoca iz Benkovca. Ukrasni naljepci i dijadem i67 (tab. VI, 8, 9) u uporabi su u
ovoj fazi i na benkovakom (npr. Podgrade)68 i irem dalmatinskom prostoru (dijadem
iz Biskupije69).
Jedan d\o nakita koji smo prikazali u posljednjoj III. fazi u razvitku ranosrednjovjekovnog nakita, na benkovaku podruju, tako i na ostalom podruju Dalmacije, traje uz odredene promjene i u narodnom nakitu kasnijih razdoblja.70
Zakljuujui prikaz srednjovjekovnog nakita na benkovakom podruju* moemo istai da on, zapravo, sadri sve glavne znaajke kakve ima i drugi nakit na ostalom
podruju Dalmacije, i to osobito od sredine 9. st. Naravno, primijetne su i neke, skoro
zanemarive, razliitosti.

* LJ. Kara.an, Iskopine drutva Bihaa 36. - D. Kekemet, Figuralna skulptura romanikog zvonika splitske katedrale, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 9, Split 1956, 124, sl.
17 i 18. - R. Juri, Nakit, 61, tab. XXXIV - N. Jaki, nav. dj., 73.
D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, tab. XXXVIII, 9-15. - D. Jelovina - D. Vrsalovi,
Srednjovjekovno groblje na Begovai, tab. XLIII i XLIV. - R. Juri, Nakit 199.
7 Na drugom mjestu (Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije bilj. 190 - prinos u tisku)
dijademe smo datirali u kasni srednji vijek.
* D. Jelovina, Starohrvatske nekropole, tab. LIII, 5-8.
* S. Gunjaa, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika od oslobodenja do danas, SHP, ser.
III, sv. 2, Zagreb 1952, 227-229, sl. 14.
70 Z. Vinski, Starohrvatske naunice u Arheolokom muzeju u Zagrebu, SHP, ser. III, sv. 1,
Zagreb 1949, 35, bilj. 31.
*
Sve crtee u naem prilogu izradila je Danica Radoji, a fotografije Franjo Nedved. I
ovom prigodom najsrdanije se zahvaljujem navedenim kolegama iz Arheolokog muzeja u Zadru.
104


MEDIEVAL JEWELR Y I N THE R E G IO N OF B E N K O V A C
This work provides a b rief survey o f the pieces o f jew elry created in the 6 th c. by
the Germanic p eople o fE a st Goths, as wel! as o fth e m edieval jew elry (from the 8 tfl to
the 15 tfl c.) found in the region o f Benkovac.
the end o f the 5 th c. the East G oths conquered this region and the rest o f
Dalmatia and ruled until 522 A. D. This p e o p le s jew elry was discovered in Kai
(Glavurak) and it consists o f ear-rings, necklaces, rings, clasps and binders. It is important to mention two curved clasps, distinguished by their guality an d beauty.
M edieval jew elry (8 th - 1 5 th c.)
The developm ent o f t h e m edieval jew elry in Dalmatia can be follow ed throughout three phases. This division applies to the pieces found in the region o f Benkovac as
well. The only om am ental objects n ot discovered there are those dating from the 7 th c.
First phase ( 7 th - m id 9 th c.)
The earliest examples o f jew elry in this area date from the 8 th c. and were discovered in the localities o f K ri (M aklinovo brdo, Razbojine), Biljane Donje, (Trljuge,
Prine), Stankovci and Rodaljice. This jew elry consists o f ear-rings, necklaces, pendants, rings, and buckles. There are tw o main types o f ear-rings: sim ple loops and
cluster shaped ear-rings m adp o f silver or bronze. These cluster ear-rings were found
in Kai. This type o f ear-rings can be com pared to the ones found in Nin (drijac)
and in G rborez (b y Livno). They are thought to date from the second half o f t h e 8 th c.
up to the m iddle o f the 9 th c. We agree with J. Beloevi that they represent a direct
Byzantine im port in Dalmatian Croatia.
The m ost exceptional o f all the necklaces is the silver one from K ai (Maklinovo brdo). Archeological literature also mentions a h a lf - m oon shaped pendant coming
from K ai as well. Briefly, besides the elem entary late Roman and specific A va ro Slav characteristics, the je w e lry from this phase shows traces o f the Byzantine culture
(coming from the Mediterranean) and o f t h e Franc culture from the west European civilization.
Second phase (m id 9 t h c . ~ 12 th c.)
The Croatians used to decorate their bodies and clothes with ear-rings, necklaces, diadems, rings, pendants, belt-binders, appliquees and buttons. These ornamental
objects were created in Croatian work shops, according to the late Roman and Byzantine eXamples. In the region o f Benkovac there are several early Croatian localities:
Biljane D onje (Brgovaa), Podgrad, Korlat, Kai, (Mastirine), Smili, etc. The m ost
frequent type o fje w e lry (ear-rings) can be d ivided into several kinds: sim ple loops, loops with an S pendant, curved wire loops, loo ps with joints, decorated ear-rings and
ear-rings with one, two, three or four straw bem es. A ll this veriety o f ear-rings has been found in the region o f Benkovac. Apart from ear-rings, the tombs in the region o f
Benkovac abound in rings. Other kinds o f je w elry are much less frequently found.
Third phase (12 th - m id 1 5 th c.)
A t the end o f the 12 th> then in the 13 th and 14 th c. several Dalmatian towns
(Zadar, Split, D ubrovnik an d K otor) became famous as centers o f skilful goldsm iths
and jew ellers. A large pa rt o f the late m edieval jew elry was created there.
In the region o f Benkovac several localities contain je w elry dating from the 3 rd
phase, like Biljane D onje (Begovaa), Smili, Kai, Podgrade, etc. The m ost frequent

typ e o f jew elry discovered there various twists, rings with crowns, -rings, diadems, buttons, appliguees, belt-binders, etc. The m ost popular ear-rings were those
belonging to the so -c a lle d K iyev type (13 th c - 15 th) which experienced its golden
age in the 1 4 th c. A trace o f this je w e lry can be observed in national costumes o f subsequent periods.
A t the end let us conclude that the jew elry from the region o f Benkovac shares
the same main traits with jew elry fou nd in the rest o f Dalmatia.
m ilitary authorities decided to institutionalize the laws, in order to sto p killing and
robbing in Benkovac, and to restore p ea ce and order. Soon after that th ey founded several m unicipal institutions o fa low er rank (including Pretura) in Benkovac which made it less inferior to other towns, but its econom ic structure remained m ainly agricultural.

106

XVI

. ( ) , . X IV .
, . , .
, ()
. - X V I
.

.

. , . ( ) ,
.
. ,
, . .
, . ,
.
- - .
107

 - (1499-1503 1537-39).
30- -
. , . 1540.
1570-73.
, ,
, , ,
.
, , , . . 1573. 1601.
(), ,
- ,

( , ). , ( ) .
, -,
, , , , .
.

,
.
,
- ( , 1499. 1537).
. , .
, . 1601. , . (1537-1601)
XVI .

, , .
, -,
. - ,
, , 108


. ,
. ( ) (, , ). , . , , , , .
( , . ) , , . , ( ) ( ) .
, . -
, ; , . ,
, - . , , ( ). , ;
,
. ,
.

109

I. -
1499-1537.
1499. , , . 200 74 . , . - , ,
(?), .
20 .
6000 .
-. .
, -, ,
100 300 16 . , ,
. . . 50 . .
.'
. , , .
.
. 50 .
. 6000
,
; , , . ,
, ,
.
. .
,
, . -, , ; 30
.
( 17 ) 2000 ; 60 .
1 Rapooni della Republica Veneta coi Slavi Meridionali. Brani tratti dei Diarj manostritti
di Marino Sanudo 1496-1533, , . V ( :
V), 1859, 18, 19, 20, 22, 26. - -
1499-1503, : . ,
XVI , , XIX, 1986, 73-80.
110


. -.
220 . (22-23. ), , , .
;
. , 40 ,
. , .2 - ,
.
, . , , . -
(16 ),
. -
- . 674
1314 37.987 .3
(27. )
,
.
,
, , 1000
. . , 500
,
1500 , - 2500
. 200
40 , 600 . 200 , - , . 280 . 300-400
. -
30 , 60 .4
1499. . .
1
X, 37, 38, 40, 42,43, 44; . de B en ven u ti, Storia diZara dal 1409. a 1797, vol. I.
Milano 1944, 63.
3 B. , XIX VHV
, . IV, 1973, 257-8; V. L ago, Memorie sulla Dalmazia, vol. I, Venezia 1868,
299; C. F. B ia n ch i, Fasti di Zara, Zara 1888, 63; A. ,
, II 1953, 4, 196. -
28. - (Arkiv V,50).
4 V, 45, 46, 47, 48-50. - XV .:
G. Praga, Lorganizazzione militare dela Dalmazia nel Quattrocento e la costruzione di Castel
vecchio di Trau, Archivio'storico perla Dalmazia, vol. HH, Roma 1936, 5 II separata.
111

 , ,
,
. - ,
. ,
, .
, , , . , , . ,
2000 ; .5
,
, : ,
, ,
, .
. 400
; , 200
.6 , -
, .
.
. -
(3), ;
, . 400-500 -
; ,
, . ,
, ;
, 15 .7

, , 30-40 .
, , .
, . - . , .
, ,
,
5 V, 51, 53, 53-4, 57-8.
/ diarii di Marino Sanuto, vol. II, Venezia 1879 ( : MSD), 949, 954.
B. ., , >. II,
1882, 109 (234. VII 1499).
7 v, 56-7, 59-60, 54, 63, 74, 88.
112

- . -
9000 . ,
, . ( 20.000 !) . , 60 ,
16-20.000
, . .'
1500. . 9. 13. -
700 , 452 ,
1080 2000 .
50 . 200-300
(?) 60 ; . ; ,
18 , . , , , 2000;
() . .
, , , , 47 . , , .
15 , . , ,
. (18. )
, , (17. ) (8
).
(13 ) ,
. 1400
(16. ) . . , ,
50 .9
22 400 . (
), ; . . , , .
,
. 22. . 2000
. * , 62, 74, 63, 66, 77, 84, 86, 87, 88.
* , 97, 92, 107, 112, 113-4. - ,
10. 1501.
, ( - : - Deb. pro Com. I, 100 10. I 1501). !
8 - BEN K O V A K l K R A J ... Z B O R N IK 2

113

 .
.
- , .
, .
, ,
. , , 30 . 40. 20 .
.10)
, ,
, 300 ,
, ,
400 , 900 , 110 50 .
60 , . .
1500.
, 4000 , 2000
16 ; ."
, . .
- ,
, . , ,
,
, ,
. , , , , . , , . - , 5000 , . , , ,
. 30. , , , 2000 - ,
. , .
.
, . 2000 , .
, , 300
.1

v, 97, 98, 102,103, 104, 105, 112, 113-5, 116, 117, 120, 122; . F. Bianchi, n.d 68;
V. K la i , n.d., IV, 258; . : V. Lago, n.d., 300. - je
.
() V, 122).
11 V, 123, 126, 130 ( ,
); II cobte arko Draoevi, Bullettino di Archeologia e Storia
dalmata, 1861, 192.
12 V, 128, 132 (28. ), 134, 140, 142-3.

 22
2000
. 13 , , , . , 3000 2500 , . (- ).
, 4000 2000
16 . ,
2500 30.000
. 200 . 31.810
71.826, , . 4500 .
, .
, . 5000 , 2500,
35.000. . 40
2000 .
,
.13
29. .
400 . , . .
-.
20 .
. - (9. ) -
9000 , ; . -
,
600 .
800 ,
. , , ,
350
.
, ,
, , 200 .14
11 , 146, 148, 150, 153, 132, 154, 155, 158. - , 1500. (Commissioner et relationes Venetae III, 1888, 239, o 1566-68).
" VI (1863), 166, 161, 162, 163-4, 166, 167, 176, 182, 189; . F. B ian ch i, Fasti,69.
115

 1501.
,
.
, . 20.
, , 400
700 , ,
. , ,

. , ,
. (?) .
, .
.
. ,
.
, . ,
.
.
.
500, 200 . . , ,
- , , , .15
, ,
.16
1500
; 40 1500 .1) 1501. , , .
,
1501. . , , 3000 25.000 .
, .1*
1502.
. , . - .
, , .
, .
,
. 22. 23. 1502. , . , , 18. VI, 195, 199, 209-10; . , .., IV, 258.
16
. ia g o sto v ic h , Per una cronaca sebenicese, Rivista dalmata, anno IV, fasc. II, Zara 1908, 270 (28. III 1501).
" VI, 214.
B. , , 1969, 23; V. Miagostovich,
. ., V, . , 275 (15. 1501).

 ; , . .
- >, , ,
- , ().
, . 40 , 17. 18. ,
.
1499-1502. 1500 . , 5. , .
.19
1503. - .
22. , , , ; 36 2000 200 . , ,
40 . (5. ) -
, ,
, .
.
; 63 , 47 37 ; 40
, . 30
40 ;
50 , . , 1503. . (20. )
, ; ,
.
,
. ,
.

. 1480. , - .
, ,

" VI. 220, 220-1, 222, 225, 226, 228, 229.

VI, 234, 235, 236, 245, 248-9, 249, 253, 258, 263 (
). - (, 271).
117

 , .21 1499. (, , ,
, , ,
).22)
.
, 1506.
.23
- .24
,25 . .26
1504. .
, , .

.2 , ,
, , , - .28 40
7. 1504, . 26. 27. , 22
4 , 300 .
300 , , , . 1504. , . 200 , .
, . 1505.
.
120 , 500 3000
. . , ,
. 200
. 70 , .
1507. 60 ,
. 200
., , .., IV, 263. - 1503.
. Allia, Turchus de partibus Croatiae,
je 4. 1503. ,
( .^. not. , 57).
. , .., 5.
2Commissiones et relationes venetae ( : CRV) 11, 173,
, 1540-1542.
, Cons. min. XXIX, 32 13. VIII 1506.
21 , Deb. not. LXVI, 163 1. IX 1508.
26 VI, 254.
21
. , , , XVIIII (1971), 350-1.
VI, 267, 271, 272, 273, 279-80.
, 275, 272, 273, 290.
118


16 . 200 ,
- . , , .
.10) 1508. ,
.31
, , . 400
, .32
1509.
. ,
, . 1509.

; .33 , .
1510. .
250 ,
.
-
.
, , . 50
. .
, .
, 300 150
, .
50 . (20. ) ,
, , . ,
.
,
.
, , .
, , , ,
.
, 294, 295, 296,299, 300. - 1505. (Archivio i stato - : ASV, Senato
I, Mar, R. XVI, fol. 87 5. VIII 1505).
VI, 303 (Martolossi et altri Croati); A. de B en ven u ti, n .d ., 73.
< v i i \ c !Jbri ,>della Republica di Venezia, . VI, Venezia 1903, 102, 176, 171
' XII 1508.

13 VI, 313, 314, 317.

119

 , 20
, 30 .
1511. , , , . . , ,
II. 800
^ ,
. 1512.
. 1513. , , . ,
. - 20.000
- ;
,
. - ,
, .14 1513.
, . (24. ) . .17
1513. , 1514. .
10.000 ,
,
- . , . , 3000 10-12.000
. , . 250
; , 3000 -. 4000 . 250 3000 , , (). - . 400 . Jvoia .
,
300 .
' . , . 4000 ,

, 323, 324, 325, 326, 327, 329, 335, 339,340, 356, 355. -
.: . P reto, Venezia i Turchi, Firenze 1975, 38.
VI, 366, 371, 399, 402, 403, 404; A. de B en ven u ti, n.d., 77; B. , ..,
IV, 300.
P- K aer, Preti e frati nella guerra con Turchi, Rivista dalmatica, anno III, fasc. V, Zara
1904, 187.
17 / Libri commemorali VI, 129, 5 24. II 1515, .

 .
() 3000 .
, ,
1509. 1524. 10.000 . , , .
1515. -
, 1500 23.
. ,
, . , , .
500 2000 .
10.000
.40
1516. . 12 .
. , , ,
.
.41 1518.
. 1518.
,
10 . , .
, ; ,
, .
. , ,
. , ! ,
(30. ) . 25 , ; 43
25 ; , ,

.42
. ,
.41
.

.
* VI, 4109-10, 434, 437-8, 441; . ,.., IV, 302, 307; . de B envenuti,
.., 78.
(delle cose veneziane i quali hanno scritto pubblico decreto, t. VI (III. Andrea Morosin i), Venezia 1719, 78.
3' Relazioni di meeser Andrea da Mula 1545, Venezia 1868, 14.
40 VI, 446, 447; , . ., IV, 319, 310.
4' , VIII (1865), 7, 28, 31.
41 , 33, 34, 39, 37-8, 46, 1(1878), 143.
41 . de B envenuti, .., 80; ( : ), Atti del conte di Zara, Pietro Marcello, vol. I, 11 24. X 1518 (
, ).
121

 , , , . .
, , . ,
. (15. )

. 24.
;
150 12 .
, . , .
1519. ,
. . ,
,
; 44 . . ,
; ,
-
.44
1520.
.
, ( I ). ,
. 1519.
-, .
, 80
. , 40 .
, .
. 600 , 1.
, 200 600 .
800 3440 . 150 .
- 14 . .
,
, .
, . 100 200 .
20. .
21 - 22. . ,
, 80 .45 (
44 VIII, 54, 55, 56, 57-8, 58, 61, 65; . de B en v en u ti, .., 82.
41 VIII, 67, 68, 68-9, 71-3, 77; / diarii di Marino Sanuto XXIX (1890), 392; A. de
B en v en u ti, .., 82-3.
122

20. ) .
.
.46
1520. I,
.
. 500 .4

.
, . , , ,
. ,
, .
. , . , ,
100 , .4>
.
. , , .
500 . 500 - 600 ,
, . , .
. 110 , 284
961 . ( 20. ) 11
500 . 1521.
1000 50 , 300
. 20
.49
- 1521.
.
. , .
17.
, ;
, , , .50
1522. . 9.
10.000 .
20.000 .
500 . , . ,
. 1. .
. , 20.

44 , Atti del conte di Zara, Pietro Marcello, vo III, 154 od 18. VI 1520.
47 VIII, 88-89, 91, 94; C. , 351.
4* V. B ru n elli, Le opere fortificatorie e la compagnia degli artiglieri del comun di Zara,
Rivista dalmata, anno IV, fasc, I, Zara 1907, 76.
4 VIII, 93, 94, 95, 96, 97, 101; C. , , 351; A. de B envenuti, ..,

84.

10 VIII, 103, 105, 105, 104; B. , .., IV, 378; . de B en ven u ti, .., 84
123

 - . . , 34 .51
300 . .
; 40 , .
, , ,
.

. ,
, . ,
, - ,
,
.51
1524. ,
, . , ,
,
. 150 ,
, , , , , .
70 . , 70 - . ;
. ,
, , . , . , 34 , . , , ,
, .
- -, . , ,
, ,
,
, . 2000 , , ,
. . ,
. -

VIII, 145, 150-1, 151, 154; MSD XXIX, 57495, 607, 643 652; CRV I, 173, 183:
. , .., IV, 382-3; . de B en v en u ti, .., 85-6.
51 VIII, 157, 157-8. 159. 165. 169, 171-2, 173; . , .., IV, 389.
124

 -
-
. , , ,
, .54

. ;
;

. 561 25 ; 2200 , 2600
. ,
.

.
25 ; ,
. , . 400 ,
; ,
, 50 - 60 . ,
. ,
, , ( ) ,
. ,
; 6. 7. ,
,
, . , 500
. 300 , , . -
.
16. , - ,
, , . 16. .

,s VIII, 173-4 175, 178, 179-80, 180, 181 187; . de B envenuti, .., 86-87.
1524. (Deglistonci 54 .
, , II, 1869, 123.
" , Libri consiliorum III, carte 25-6. - . G. Prage
u Archivio per la Dalmazia, anno VIII, volXVI, fasc. 93, Roma 1933, 419-431.
CRV I, 200, 202, 219; C. , , 351. -
( II, 43, Vetora Barbadiga, 24. VI 1528).
* VIII, 193, 201, 198-99.
125

 .
:
1000 2000 ; 40 ,
, , 14 ( ) 25 ;
.
- 16. ,
.
. ,
1000 500
.
, 18. , ;
( ), 800 100
.
.
, 40 ,
. 15. ,

. . 300 . 50
, . ,
, 20. , - , . 2000 , .
, 50
. 1526. , - .

. ,
, ,
5500
6400. 24 ,
. 20 ,
20 . 231 - ,
. 2630
2200 .
1525. . . , 1499.
1500, 300 ,
1499. .60
1525. ( 500 ) - -

* , 219-20, 221, 223-4, 224-5, 225-6, 226.

" , 213-14, 217, 211.
. , - XVI-XVIII
, 1870, 29-30.
126

 (). , 1501. 1518. .61

1526. 45 15
, 2500
3000 ,
. ,
. , . ,
.
, , - , 600 . .
.

. - ,
, , -
( !)
,
450 , , 19 .
, , , ( )
. -
, .
, , , .
.*2 ,
, .
1526. . .
1527. - -, - . . 26.
-, 2000. 13 14 .
." , ,

*' VIII, 200; . de B en v en u ti, .., 88-89; . ,

,
, I , >. XIV, 1882, 63.
VIII, 229, 231, 234, 246.
43
XII (1873), 268, 270, 271; . , .., V (1973), 93, . de B en ven u ti, ..,
90; I, 96; II, 43; . de B en ven u ti, Foetezze venete in Dalmazia: I due Obbrovazzi, Attene veneto, anno 129, vol. 123, n2, Venezia 1938, 92.
127

 .*4
( ).64
,
.67
1528. 1529.

. 1530, ,
,
.

. , .
,
1529.
.
( 1529) , . ,
( 1529) 150

, .68
1531. ,

. 1531. - ; 17
. ,
, . ,
,
.
.
15.
, , .
. , -

64 dignoto, Bullettino di Archeologia e Storia dalmata, anno V, Spalato 1882,191.

XII, 282. - je - (. , XVI ,
Adriatica maritima, II, 1974, 247.
G. . B ia n ch i, Fasi di Zara, 71.
XII, 315.
M S D li( 1898), 216; . . 1526-1533, XVI, 1884, 169, 138 144, 191-2 ( , : JIB,
328-9). - .: . ,
1465-1530, : XVl
, 1976, 20-21.
128

 - ; , .*9

.70
,
1532.
23.000 , ,
.
, ,
, ; , , . , 17.
, . ,
; , ,
14 - (
, ); . . , , 500
, , .

( ). , ,
.
() . , 1.
,
;
; ,
200 . , , .

(), ,
. , 8. .
.
8. ,
1000 ,
, , . , - 1532.
, . , ,
300 , ,

* MSD LV, 34; XVI, 184, 180, 186, 191, 192.

* MSD LIV (1899), 506, 22. VII 1531.
9 - BEN K O V A K I K R A J ... Z BO R N IK 2

129

, (); , , .
, , ,
.71
.

200-300
800 ;
, ; (), , 400
,
; 15 , ,
.
,
, .
, , . ,
4000 - , , ;
700 , 1500 , 2000 ;
11 .
(), .
,
, .
28. , -, , , , .
,
.
. , ,
, , 9000 , , ,
, (!), .

; , , , . ,
,
. 20. , -

927.

71 XXI (1889), 138-139, 140, 141, 142, 143, 145, 146, 149, MSD LIV 233, 233-4,

18
. (CRV II, 82
83, , - , 26. I 1532 ..
71 XXI, 168, 163, 166-7.
130

(?) , , ; , , .
, .71
, .74
. 1532. , ;
( ), ;
( ),
.
1533. 300 . ,
, . .
. 1533.
; .76 -
. , ,
, .77
, , - .
. , , ^ .

.
1504. 1537.
- ,
? . -
. - .
: 1504. 1514, -71 , 167, 169, 171. - 1530. .
, , ,
. , (. Laszovvski, Monumenta habsburgica Regni Croatie, Dalmatie et Slavonie I, 1916, 411,
418 9 .

74 MSD LVI (1901), 233-34, - 4. V 1532.

XXI, 196-7.
74 XXV, 105, 107, 108, 116, 131; MSD LVI, 442, 498, 507-8; LVIII (1903), 46-7
77 MSD LVIII, 42, Gregorio Picamano, 1. IV 1533.

 , 1514. 1527,

, 1527. 1537,

; , ."
, -
,
1536. ,
, , , ; .* , 1537-9. ."
1537. : 3700 , 500 14 .*
1537-9. . ( 1531)
.
( 1532)
. , , .

. 20.000 .
, , , , , 1537. . , .*4
30.000 ,
.*'
.
.
, , , , .
, * . , , 93.
. V. Ham m er, Geschuchte des Osmanischen Reiches, , Pesth 1834, 139.
* C. F. B ia n ch i, Fasti, 72.
. , -
(1537-1539), , . 3-4/1960, 87.
"V . B ru n elli, Le fortificatorie, 72-3.
. de B en ven u ti, Storia diZara I, 91-2, 93-4, 96. - O .: CRV II, 117-8, . 1537-9.
*4 . M o ro sin i, Degl-istorici delle cose Veneziane, III, Venezia 1718, 711; . , , 91.
Diari Udinesi dall-anno 1500 a! 1541, Venezia 1884, 5; . ,
, 91.

. 1538, 28 .* Jopra
1537. . ,
. , .
(1537) ,
. ,
. ,
, .91
, (1537) . , - .
, , .
.

. 1538,
20.000 , 400 ; 150
, 200 .94
,
,
. - ,
.
20.000 , 200 400 .
, , ;
, , ;
, . ,
. , .
, 500 . Cronaga dignoto, Bullettino VI (1883), 14-5; . Paruta, Historia Venetiana, voll, Venezta 1703; B. , , , . 3-4/1953, 61.
* . de B envenuti, Fortezze, 92-3.
N. Jorga, Geschichte des Osmaniscehn Reiches II, Gotha, 381. -
je 1537, , , (Cronaca dignoto. Bullettino
VI, I jj.

C. , ,
, V-VI, 1978, 11.
. , , 8.
*' . ,
, XV (1968), 103.
" CRV III, 20; d ignoto, Bullettino VI, 15. ,
1538. (Osszes munkai, kdzli Sza Laszlo, k. I, Pest 1851, MHH, Scr. I, 65-66). - C. F. B ianchi (Fasti, 72) oc 1537. Jozef Hamer (Geschiche desd Osmanischen Reiches II, Pesth 1834, 61) je
1527, ,
.
1
, Libri Consiliorum III, 122-3 16. IV 1538; , MS
704, n 26251, lib. II, fol. 16 65.
CRV II, 121, . .
133

 , .
6.000 2000 ,
. , . , .
15 , ; , 500
, ; 5000
2000 .*
, 1504. 1537.
,
, , . ,
,
. 25 , .91'
, , 1518. ; ,
.
. .
.

. ,
. 1500 .
, . , . 1500
. ,
. ,
. .
() .
, , 150
, 400 , .
-- ( ), 8000 . 1000 , 600
, 12 12 ,

. T h einer, Vetera monumenta Slavorum Meridionalium historiam illustrantia, t. II,

1875, 54-55.
CRVII, 122-3, . ; . ,
, 95-6; . , XV XIX , 1-, (1975), 208.
CRV III, 190, . , 3. III 1567.
* . T h einer, .., II, 55.
134

 , . , ,
, .
4000 500 , ,
. 1400
. ,
. 300 .
.
.100 ,
4000 500
,
. , . 25.000 , .101
-
1537-40. . , , , ,
. . ,
, 10. 1538.
, , , 20.000 , .
,
.
. 4000
2000 . . 6000 2000 .
; 360
5000 .102 . 1539.
, .101
1538. , 27. ;
8. ,
. , , .104
1539. 200
.105
( -

, 55; . de B en ven u ti, Storia di Zara, I, 96-8.

I0 . , , 95.
. T heiner, . ., II, 55-56.
I0J . M orosin i. .., ., 460, 502, 505. -
,
(, Atti del notaio: Petrus de Bassano, b. II, 2. X 1536) , 13. XII 1537 (, 30.
XII 1538 (), 17 IV 1539 () (15. VI 1543, )
. F. Bianchi, Fasti, 72.
"4 ASV, Senato secreta, Deliberazioni, P. LIX, 56 (27. IV 1538), 81-1 (12. VI 1538), 97
VIII 1538), 1156 (22. X 1538).
105 Senato Mar: Cose dellIstria: Atti e memorie della Societa istriana di Archeologia e
stona patria, vol. IX, Parenzo 1894, fol. 32, 13, V 1539.
135

 ) 5000 ,
; , ,
.106 1539. ,
1540. 1540.10 ,
14 ,10* .
280 1541. 19 ;

(1501).10 , .
1450. , ,
, .110
1537-39. ,

,
; 1537-39. 1499-1500. .

CRV II, 172-3, , 1540-42.

1,7 , MS 704, n 26231, 77, 86, 84.
G. S agredo, Memorie istoriche de'monarchi ottomani, Venetia 1679, 274.
P. K aer, .., 187-88.
" , , Alessandro Molin (1687-92), libro I, 131.
136

II. 1540.
, , , , ,
, . , . ,

. , . (200 ), ,
, . , , ,1
,
, ,
.
, , , , ; , , . , .
: , , , , , , .
. (1537-9, 1570-73), , , ,

, . ,
. ,
, .
,
.

1
- : . ,
XVII XVIII , , I, 1932, 141.-
: Acta comitialia, V, 427. - (1595): CRV V (1955),
133. - Ad Vallachos vel Uschoccos: E. , Acta Bosne potissimum ecclesiastica,
1892, 384. - (1599):
, ,
, . (. ,
, . 1-2/1960, 112). - , 1556. (. V. Hammer, Geschichte des Osmanischen Reiches, B. III, 1828,337-8). - , (. , , - 1879). - . : . -,
, 1973, 24-28.
137

 1615-17.
.
,
. , ,

.2

. ,
, .3
, , . , , , , .

1537. 1617. .4
, . , , ,
,
30- .5 (1537) , .
,

1476. ; , ,
."
, 1487. . ,
. , , .
. (1490) ,
.* (1495)
,
1 , IX, 180.
*
. , , , . 4,
1939, 139-40.
4 . , , I, 1932, 208.
*. , , 17, 22-23 ().
4 . K eer, Preti frati nella guerra coi Turchi, Rivista dalmatica, anno III, fasc. V, Zara
1904, 184-5.
7 . , (1482-1537),
, 1-, 1976-77, 183.
*1. N agy - . N y4ri, Magyar diplomaczia emlekek mtyas kiruly korabol 1458-1480,
kfltet IV, MHH, Acta estema VI, Budapest 1878,.265.
138

( 1503), ( 1504) . 1510.

.10
,
(- 1512) ,
-." , , .
1516.

; , .12
, ,
.'3
, ( 1522). 1522. -
, ,
,15 , , .
26 , .16 ,
, .11 , .1' ,
.1

1524, (
),
. . (
), .
; . ,

- , , 182. - . la g o (.., I, 300)

1501. .
, Cons. rog. XXXI, 210 12. V 1510; . G elcic h - L. Th411oczy, Diplomatarium relationum reipublicae ragusanae cum regno Hungariae, Budapest1887,
833.
VI 1512 C nS ' 118 123, 15 29V 1512;Cons- rog XXX,I> 128 12
11
, VI, 463; A. T en en ti, I corsari in Mediterraneo dallinicio del Cinauecento, Rivista storica italiana, LXXII, fasc. II, Napoli 1960, 258, 277, . 201.; 1486. (R.
aarpi, Dominio del Adriatico della Serenissima Republica di Venetia, Venetia 1684 27
, VIII (1865), 29, 31, 33, 39, 36-7; 1(1876), 143.
, 1573. , , XI,
- 1983, 64.
15 , Cons. rog. XXXVI, 267, 9. XI 1522.
ASV, Senato I, Mar, R. XX, 28-8, 8. V 1522.
, , . V( 15181523), . 66, 1521, .
" Museo Correr (Venezia), Cod. Cic., n 2855/VII, Relazione di Segna e degl Uscocchi
tccmo Sr Filippo Pasqualigo, profeditore da Mar in Golfo et in Dalmatia del Kr Vettor Barro 1601 ( -!-. ).
" . , , 21.

 . 1524. , , , , .
90% .21

.22

.
,
. .
- . 1525.

.
-
.23 ,
.24

. (1526) , , .25
, , ( 1527)
,
. , 30. ,
.24
. - , , ,
;
.2

20 VIII, 178, 181, 182; . , , 325. - ,

1524 ( , Liber Consiliorum Communitatis, liber secundus, . 16).
1524, , (ASV, Secreta, Archivi
propri Costantinopoli II, n 11,21. VII 1524).
21 C. , ,
, >. 41, 1962, 125. - ,
(ASV, Miscellanea, filza XXXVIII, Riflessioni).
12 MSD XXVI 539.
22 ASV, Archivi propri Constatinopoli, R, II, n27 31 8. VII 9. VIII 1525. - , , .
.
24 ASV, Archivi propri Costantinopoli II, n14 od 6. III 1525.
2 Annales ragusini anonymi item Nicolai de Ragnina, MSHSM XIV, Zagreb 1883, 280.
24 MSD XLIV, 415; B. , .. B (1973), 93; . de B en v en u ti, .., 90. .
, XVI , , X X I (1974), 261.
27 , Cons. rog. XXXVIII, 263 5. VIII 1527; . , ,
, 1912, 37.

 ,
.
1529.
-.2" , , .
(22. 1529)
.
12 . , ;
.
.
, ,
.29
. , 1530. . 1530.
- ( ) ,
- .11 , , .
1530.
,
. ;
1531. , , .
. .
.
. 1530. ,
, ,

.14
. , : , , , () . 12
, .
. (6. )

4, 12.

" CRV III, 130 131, . G. Erica, 1559

MSD LI (1898), 397; LIII, 218, 237, 257.
, Sent. canc. , 145-5 19. VIII 1530.
11 MSD LIII, 152 8. VI 1530; XVI, 167.
, XVI 170(19. VIII1530), 180(15. V 1531).
XII, 212; . Truhelka, .., 50; . ,. , 263-4.
4 . , , , , 11(1955), . 3 141

 .
.
. 300 , ,
12 . .
, , . , .
, ,
130 .
, .36 , ,
.
(). (1. ) ,
.37

. 1531,
( ) , . . , , , .

.
80 , , , , - - .40
20.
. ,
. .
1532. .41
1531.
.
, ,
,

.
, . MSD LIII, 2. 36-7,93, 123, 148; , XV, 92, 163, 166, 166-7; . ,
, 263. - (MSD XIII,
148).
MSD LIII, 193, 332 396; , XV, 168.
, Cons. rog. XL, 31 1. X 1530; . T ruhelka, .., 38.
MSD LIV (1898), 553, 578, 586; LV, 542.
Cronaca dognoto, Bullettino, VI, 14.
40 , SVI, 184, 186, 202.
41 , 165,- . : A. M. , , , . 4, 954 . 1, 1955.

, , 1. , , .42 ,
. ,
, ,

.43
1531. .44 ,
, .
1531. ,
50 , , .45 ,
.
1531. , ,
.
,
( ) ,
. , , , . -
.
." , , , 1532.
. ; , 500,
, , . . ,
, ^ . 0 6
.47 , , .4*
-
-, . . ,

41 MSD LV, 34, 80.

43 , XVI, 191, 202; XXI, 138; . , , , V-VI, 1978, 11.
44 , MS n7527/(, G. S tratico, Summari sopra le cose de
confini, 97
41 MSD LV, 539.
44 , 614-5, 691.
4 MSD LVI, 294, 407, 617, 757, 850 ( - ).
4* MSD LVI, 232-3 11. V 1532.

 .
, ,
; , ,
, .
,
.
, -,
. 0 6 , , ; .50
( )
,
.51 , ( )
.52

: ,
.
. 1532-33.
. , , . . ,
- , . 1533.
. . , 3000
. ,
. ,
. .55
1533. . 24 . ,
. , . , , , ;
!# .54
1533. ,
.
.
-

4 , 107, 111, 233, 390, 675, 622-3.

50 , 867; , XXI, 182 (26. V III1532).
51 MSD LV, 337-8; LVI, 124; 401-2. - .: . ,
, 1898. ,
1897.
52 MSD LVI, 380.
51 , XXV (1892), 104, 105, 107, 116.
54 MSD LVI, 442, 507-8; LVII, 521; LVIII, 73; . , , 20-1.
144

 , 130 .56 12 ,
;
50 . 2-3.
13 ; , . ,
(30 ) . 8-9.
, , ,
; , ; ,
,
.5
1533. .
, .5
1535. , , .
.
(24. 1535)

.59
. 1530. ,
.60 , ,
,
. , , ^ 1527. ,*1 . 1537,
, . 1539.
. 1540. ( ) ,
. ; 10.000 ."
. ( 1538) , , . , . -

MSD LVIl, 520

57 MSD LVIII, 73; , XXV, 106, 117.
MSD LVIII, 95, 96.
, Cons. rog. XLII, 200 20. VII 1535.
" , Deb. not. LXXIX, 98.
, Deb. pro. Com. II, 57 5. I 1528.
, Cons. min. XXXVIII, 242 19. V 1539.
" . , , 235, 115, 96.
. , , 74.
0 - BEN K O V A K I K R A J ... Z B O R N IK 2

145

,
.*5
1537-39. ,
, .
. , .* 1537. ,
,
.6* 28 , . 30 . ,
; , .49
,
.70
, ,
. 1539, ,
, .
1541. , , .71
1539. , ; ,
, , ,
.
.7

. N n i Mocenigo, Storia della Mariba veneziana da Lepanto alla caduta della republica, Roma 1935, 90.
" . , , 109.
7 CRV II, 116, - . .
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LVIII, 89 8. VI 1537,
.
** . de B en v en u ti, Fortezze... I due Obbrovazzi, 92-3.
70 A. M o ro sin i, .., . V, 460.
71 . , , 109; , ,
46 51.
7 , , . VI, 42, .
.
71 R. C e ssi, La Repubblica di Venezia e il problema adriatico, Napoli 1953, 184-5.
146

III. 1540-1570.
(2. 1540) - . ,
. ,
, . - , . XVI , ,
.
, ,
.
, . .1 , , . , , ,
.2 , .
, , , .3
.
1540. , .4
, -
, , . , ,

.5 (19. ) ;
, , -

' - , , , V, 1958, 93-4.

v , - , 1537-1617. , ,
XVII, 1979, 324.
122 124
, , , . 3-4/1953,
. , , 1936, 12 14.
ic it 5' , -
1537-1539, , . 3-4/1960, 107. - ,
, 1540. ,
(G. K obler, Memorie per la storia liburmca citt di Fiume, Fiume 1896, 74-5).
10*

147

 ; , , .*
(, , , ) . .
1499-1503. , 1470. ,
, .
. , . , , , .

.
.
(1540-1.'70)
. ,
1540. ,
.*
.
.
.
, 1541. ,


. ( )
.
, , , , , .10
1541. -
.
(9. ) , , , ,
;

* Archivio di stato, Venezia ( : ASV), Senato I , . XXV, - 19. VIII 1540.

7 G. Praga, Storia di Dalmazia, Padova 1954, 167.
* S. R om anin, Storia documentata di Venezia, . VI, Venezia, 62; C. De F rancesc h i, L'Istria - note storiche, Parenzo 1879, 289.
* S. G ig a n te, Venezia e gli Uscocchi, Fiume 1931, 14.
C. , XV XIX >, , - , 1965; . ,
, , VI- VII, 1962, 99. -
CRVII, 1877, 175, ).
148

 ;
, ,
. , ,
;

."

. , , - , . 140 ,
, . , , 25
50 .12 , . 1540.

, ;
, . ,
1540. ;
, 800 . ,
( ) , .
, ,
.
.
; , ,
.11
1541. 16 . ,
.
.14 1541. *
, .
, ( 4. ),

ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXI, 9. II 1540 m. v.,

-.
11
CRV II, 172 174, ; V B runelli, Le opere fortilcatone e la campagna degli artiglieri del commune di Zara, Rivista dalmatica, anno IV, fasc. 1,
Zara 1907, 77.
11
CRV II, 172, 175, 154042. -
veniera .: . de B e n v e n u ti.il castello de Zemunico e la torre di Veniereo, La rivista dalmatica, anno XIX, fasc. I, Zara 1938.
i; . , , 99.

4 ^ , , ,

149

 .16 ,
;


."
1542. .
-50 ;1' 10-12.000
;
, .
.
.
.20 ; , , ,
.21
, .
;

- ; -
, .22
1542. ; .23 , .
, ,
50 .24 , ,

14 ASV, Senato I secreta, Mar, R. XXVI, 4. VI 1541.

" , 5. VIII 1541.
* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXI, 1456 30. I 1541 m. v;
CRV II, 160, 162, 163,165,169; . X , XIII XVII , I, 1971, 70. - (CRV II, 160).
. , , 99.
21 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXI, 9. II 1541 m.v.; . , .
, , 1973, 75.
1542. ( . P uschi, Attinenze tra casa d Austria e la Repubblica di Venezia, Triste 1879, 7-8).
, 97-8.
22 CRVII, , , 7.
V 1542.
21 . , , 99.
24 , Cons. rog. XLVI, 16-6 4. VIII 1542; . , , 99.
- . (CRV II, 164).
150


, .
,
.
. 1541. 1542.
.
,
;
- , .27
1540. .
1541, .
,
, .
, ,
.2* 1542. 300 , 15 ; , (
); , ,
.
; ,
.
,
. , 60
.31 -, , ; 350
, .
. (14.
1542) 15 ,
.34 300 15 , , . ,

CRV II, 164, , 8. VI 1542.

. , , 100; . , .., 15.
CRV II, 157, . , , 7. V 1542.
. de B en ven u ti, Fortezze venete in Dalmazia: I due Obbrovazzi, Atteneo veneto anno 129, vol. 123, n2, Venezia 1938, 93.
" ASV, Senato I, Mar R. XXVI, 4. XI 1542; CRV II, 175, pe ; . , .., 48.
. , , 100
11 . , .., 16.
" ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII, 83 6. X 1542.
" C. Tp a , XVI ,
, 1974, 369; . , , , XXV (1979), 215.
14 . , , 100
** ASV, Senato I, Mar, R. XXVI, 4. XI 1542.
151

 , ;

,
.

- ,
.
'
, . (
) , , .34

1542. .

, ,
; ro ;
.1
, . (4. )
;
.1* -, ;
, ;
, , , , .
;
, ;
, . ( 4. )
.40

.41 , .41 ; ; -

** CRV II, 157-8, . 7. V 1542.

ASV, Senato I, secreta, Deliberazioni, R. LXII.
. , , 100
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII.
40 . , , 100.
41 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII.
41
Biblioteca Marciana (Venezia), Ital. cl. VII, cod. XI ( 8378), Regioni con le quali si dimonstra la temeritA et ingiustitia deH'armi venetiane contra Uscocchi et archiducali, fol. 46-2.
152

 300 ,
;
. , ,
.41
.44
, , , ,
,
. , , ; , ,
; , ; .45 . ,
, , ; 1543, , .
,
; ;
, .4*
.
(24. ) . - 3
82 .
,
. (3. )
. (30. ) ,
.
(29. ) ; , .4
1543.
.
4* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII, f. 95-6,
uapa 4. XI 1542.
44
CRV III, 131, 131, 256; : . , Rab und umliegende Eillande,
1974, 52; . , XIII XVI
, , 1987, 223.
4 ASV, Senato I, Mar, R. XXVI, 27. II 1542.
44 ASV, Senato I, Mar, R. XXVI, 17. V, 16. VII i 27. VIII
154 3 .

41 G. S ta n o je v i , Jedan dokumenat, 101.

153

 .
;
, ;
, .48 ,
;
, ;

. 1543.
.50 1543. .51 ; ,
, , ,
.52 ,
; ,
, .
1543. .
;
.54
1543. , , .
(16. ) ,
; ,

. . (6. ), ,
.55 .56 ; 250 11 . ,
, .
,57 .

" ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 9. VI 1543

" , 28. VI 1543.
. , XVI , 1975, 209.
51 . , ( 1573. ), , XI,
- 1983, 82.
52 ASV, Senato I, Mar, R. XXVII, 17. V 1543.
51 , 20. XI 1543.
** CRV II, 172, .
. , , 102.
. , .., 16.
27
. , .., 49; . , , 85 ( , ).
154

 (29. ) . , ,
,
; ;
.5
,
;
, ; , , , 30.000
.5
1543. ,
, () . 16. , , ; ,
.
,
, .61 , 1543.
. , , , ,
1552; ( ) 70- .62
, . ^,
11 250 '
. ,
. , . , .43 , , ,
, ;
.64
.
, ;
, .
( 13. ) .

ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 6. II 1543.

59 , 21. XII 1543.
.** ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e di altre cariche, busta 301,
17. VIII 1543.
Historia degli Uscochi, scritta da Minvcio Minvci, arcivescovo di Zara, coi Progressi di
quello Gente sino allanno MDCII et continuata dal P. N. Paolo dellOrdine deServi et Teologo
della Serenissima Republica di Venezia sino allanno MDCXVI, Venetia 1683, 15-6.
2 . , XVI ,
, . III . 3 (1904), 242.
ASV, Senato I, Mar, R. XXVII, 10. 15. III 1544.
4 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 15. III 1544.

(), , ;
, ,
.*1
. .**
.*7 ,
;
; , . , ,
;

; ,
.**
, . ,
.*9
1545.
.
.

, ; 11. ; 4. ;
, , ; 13.
17. .*
,
, , .
,
.
1545. . 80 , , 40
; .
(1. )
. , , 102.
** . , .., 16.
* . , .., 49.
** ASV, Senato I, Mar, R. XXVII, 16. VIII 1544, 22. VIII 1544.
** ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 182 2. VIII 1544; . ,
, 1973, 70-71.
* , Cons. rog. XLVII, 70 (29.1 1545), 75 75 (21. 23. II 1545), 83 (16. III 1545), 91
(11. IV 1545), 103 (4. V 1545), 120 (4. VI 1545), 121 (4. VII1545), 124(13. VII 1545),127-8 (17.
VII 1545).
, Cons. min. XL, 163 11. IX 1545.
* , Cons. rog. XLVII, 143 6. X 1545.
156

 , .71 ,
- () - .4
. .
,
.

, ,
;
;
, . -,
, .
1545.
. (30. ) , .

. ,
, .
, .
1546. .7*

( 1545),
. 1546.
.
13.000 , .77 1543. 1500 .7* ,
, -

* . , , 103. - .: - , , , II,
1964, 579-629. - , jep
.
4 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII 21. III 1545.
* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIII, 21. III 1545 ( ) 21. III
1545 ( -), 11. IV 1545 ( ), 21. X 1545 ( ).
* ASV, Senato I, , R. XXVIII, 30. III 1545 ( ), 31. III 1545
( 10. III 1545), 18. VII 1545 ( ),
8. VI 1545 ( ), 2 3 .1 1546 ( ).
, 20. II 1546, .
* , R. XXVII, 37 22. VI 1543.
157

 . ,
, . . ;
.*0
1546. .
, . , ,
-
,
;
,
.
( 1546)

, ,
;
. -
- 30-40.000 , , , ; , -."
1546. . - .
. 2 -3
, 21. .
,
, 23. , 20. .*2
, 1546. 15 , ; 300; .*3
80 ( ) . ,
. , , ,
.
,
; , -

, R. XXIX, 23 1. IX 1546.
* ASV, Collegio, Notatorio. R. XXVI, 49-9 13. IX 1546.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIV, 24. II 1545 m.v. (
), 6. IV ( ), 11. VI 1546 ( ).
, Cons. rog. XLVII, 187-8 (16. III 1546), 206 (16. V 1546), 213 (30. V 1546), 238
239 (21. VIII 1546), 241-1 (23. IX 1546), 259 (20. XI 1546).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIV, 20. II 1545 m.v.; B. , .., 50.

158

 .*4 , .
, .
;
, .'5

, ( )
, . , , ( 9. ) ,
.87 ,
( ) , ."
1546.
,
. .
, ,
, .8
. - ( ?) , ,
, .90
1546. . 1539.
.

. . , ,
.1
( 1547) ."
1547.
(8. )
. -

. , , 104.
*5 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 11. I 1546 m.v.; . ,
, 55-6. -
, . ,
16 (. , , 106).
ASV, Senato I, Mar, R. XXVIII, 28. VI 1546 ( ).
CRV II, 179, , .
ASV, Senato I, , R. XXIX, 1. IX 1546.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 81 (30. X 1546), 39.
ASV, Senato I, Mar, R XXIX, 23. XI 1546.
, Cons. rog. XLV1I, 238, 24. - ()
- - 10 (Cons. min. XL, 215 8.
VII 1546).
. C harriere, Ntgotiations de la France dans le Levant, t. I, New York, s.a., 61.

 . 6. . , 22.
- .*1 .4
1547. , . .

,
,
. ,
, , ,
,
; (
) ( = ),
.
,
,
;
, , .
, , ,
. , , , .
1547. ,
. .
, . 26. , 9. ,
; 20 .** -,
(),
. , ,
.100
1547. . , . .
, ,
.101
" , Cons. rog. XLV1II, 13-14 (8. II 1547), 21 (25. II 1547), 47 (6. V 1547), 57 (21. VI
1547), 71 (22. VIII 1547).
, Cons. min. XLVII, 19 11. VII 1547.
ASV, Senato I, , R. XXIX, 77 15. III 1547.
" I libri commemoriali della Repubblica di Venezia, t. VI, Venezia 1904, 257, n132, 133,
1 3 5 .- 0 : (HAZd) Ducali terminazioni 11,9. XII 1547, n 1081.
ASV, Senato I, , R. 85-8 29. IV 1547.
" ASV, Senato I, secreta, Deliberazioni, R. LXV,
179, 17.I1547.
ASV, Senato I, , R. XXIX, 114-5 9. VII
1547.
" ASV, Senato I, , R. XXIX, 11.1 1547 ( ), 26. I 1547 (, ).
1,1 . , , 106.
160

 .
;
7-8000 ; ,
- , .102
1547. 40 ;
, . , , , . ; 40 ; ,
20 , . -,
, , .103
.104
1547. - - , .
, 30. .105
, -
, , . ,
( 1547).106
, 1548. . , .
, .10 ,
.10*

.109 , , .
. ( 8. )
.110 , , ,

, . C harriere, .., II, Paris 1850, 7 (14. IV 1547), 17.

103 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 7. VII 29. VII 1547, fol. 141; B. , .., 50.
104 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 17. XI 1547, .
105 CRV II, 186-7, 7. I 1550 ..
104 , Lett. Lev. XIX, 131-2.
107 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVI, 19. I 1547 m.v.,
10' , 5. 9. III 1548, .
10* ASV, Senato I, , R. XXIX, 177 9. III 1548, .
110 ASV, Senat.o I, Mar, R XXIX, 207-7 10. VII 1548.
11 - BEN K O V A K I K R A J ... Z B O R N IK 2

161

 .111

.
, 500 .111
. 1548.m 1549.
; 18. ; 14. ( ), 7.
( ), .114
,
,
. 1548. .111
, 1549. 1557. .116
( ), , (),
().117 1548.
1549. . 1549.
.11* 1549. ,
, . , .119
, .
, . 1540. 1561. 250.000 , 144.000.
, , 12 . 1540.
, .1
1550. .
.
. , -

. , , , . 12/1960, 113.
1.1 . V. Ham m er, Geschichte des Osmanischen Reiches, B. II, Pesth 1834, 197-203; B.
, .., 50.
111 , Cons. min. XLI, 66 23. II 1548.
114 , Cons. rog. XLIX, 3 (28. III 1549), 24 (8. V 1549), 37 (14. VI 1549), 55 (7.VIII
1549), 57 (12. VIII 1543); Cons. min. XLI, 216 30. IX 1549 ().
. , , 63-4.
"* . , , 242-3.
117 La seconda parte dall Istorie del suo tempo diMonsignor PaoloGiovico da Como, Venetia 1555, 428.
" ASV, Senato I, Mar, R. XXX, 6. IV 1549; . , , 63.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVl, 19. I 1548 m.v.
G. Praga, Storia di Dalmazia, 167-8.
1.1 . , , 84 ( ).
162

 ; 22. .' , ; , ., 200 .

.121
1550. 1551. .
12 , .
, .
, .124 , ,
, .125
, ,
.
1550. , 400-500
, .124
1551.
. ra
2500
, ; ,
, ; , () ; , .127
.
,
; .12* ,
.
,
.12* 1551. ,
.130 ; 14 ,

122 , Cons. rog. XLIX, 107 (14. I 1550), 136 (15. III 1550), 252 (22. II 1550).
121 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 8. IV 1550 ( ).
124 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 109-9 (31. I 1550 m.v.), 209 (31. XII

12* CRV II, 186-7, , 7 . 1 1550 m.v.

124 Monumenta historiam Uscocchorum illustratia archivies romanis, precipue e secreto
Vaticano desumpta, collegit et redigit C. Horvat ( Mon. Usc.) pars I, 1910,
. 1, n 1.
127 M. , e j . , 17
12* B. , .., 55.
12* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 4. IV 1551.
, CRV II, 186.

163

 ,
;
500 .111
, ;
;
;
, , ,
.112
,111
1551. .114 1552. ,
.
.115 , : 1553.
.11*
1551. , ,
, ,
. , . , (?) , -.
, .
, , . ,
.
.
, .
. 20
. (
). (
, , ). > 14 , .
.
, . , .117
1552. ; (?) 30 .
. ! -

111 ASV, Senato I, Mar, R. XXXI, 24. IX 1551.

112 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII, 7. I 1551 m.v.
111 , Cons. min. XLII, 178 24. XI 1551.
114 , Cons. rog. L, 179 29. XII 1551; . , , 85.
** , Cons. rog. LI, 49 - 50 (8. IV 1552), 79 (21. VI 1552).
'** . , , 85.
117 , Atti del conte di Zara, Antonio Civran (1551-3), fol. 32-34.
164

 , .
.15*
, .139 - , - . ; ,
. -
.1*0
.
, 5000 . ,

.141
1553. , , . .142
,
.143 ( )
, ,
, , , , .
, , ,
. ( 1000 ) ;
, , 3000 ;
,
; , ,
.144 1553. 200 .141
, , , . ,
, .
.144
IM. , 106-7.
1 , Ducali terminazioni III, fol, 9-10, n 1095 13. V 1552.
140 Ilibri commemoriali, t. VI, 274, n 14 (29. VI 1552), 279, n 21.
141 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXVII,
8. II 1551 m. v.
141 CRV II, 257-8, 259; III (1880), 21, 23.
141 CRV II, 254, (1553).
144 CRV III, 54-5, 13. II 1553 m. v.
14' ASV, Senato I, , R. XXXII, 96 9. III 1553.
144 CRV III, 52, relacija Paola ustinijanija, biveg zadarskog kapetana.
165

 , , .147 1553.
. ,
. .14*
;
.14
1553.
, - .150 ,
( 1553. ).151
1554. ,
, . (
. . , 18-20 ,
;
;
;
.1
,
.153 . .154 1555.
( 30)
( ),
.155
1555. .
.156
15-16 22 , . .

,
.
, -

147 CRV II, 204, (1553).

14* . , , 1 0 7 .- 0
, .: . , , 243.
,4t CRV III, 19, .
*" , Cons. rog. Li, 174 (7. III 1553), 241 (4. VIII 1553); LII, 28-8 (22. XII 1553).
1,1 . , , 65.
51 . , , 108.
153 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 5. V
1554. - ( . Puschi.H. ., 28).
154 , Cons, rog. LII, 140 (9. X 1554).
135 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 24. I 1554 m. v.
B. , . ., 54.
166

 . ,
, , .
. , ,
.15
1555, ,
, , . -
.

.5* ,
.159 50- . , ; ,
.160
1556. , . , , , . 200
( ),
.'*2 1556.
(18
), .163

1556. .
, 20. , . 1557. . 1. - . 20.
.
. 1557.
, .1*4

5 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 24.1 1554 m. v. ( ), 5. II

( ), 5. I ( ), 11. V ( ).
ASV, Senato I, Mar, R. XXXIII, 71 71-,
23. XI 1555.
5 CRV II, 196 ( ), 204.
140 , Ducali terminazioni III, 46-9, n 1165.
141 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 1556; . , , 57-8.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 12. XII 1556.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. I, 29. IX
1556.
144 , Cons. rog. LIII, 239 (28. IX 1556), 241 (20. X 1556), 248 (22. X 1556), 253 (30. X
1556), 279 (3 .1 1557), 293 (1. II 1557); LIV, 11 (20. V 1557), 21 (31. V 1557), 25 (16. VI 1557), 26
(19. VI 1551), 67 (5. XI 1557Y
167

 1556. 1557. -
,
. , , , ,
.165 1557
,
.166 ,
-;
. 1.
().167 , . -
, ,
.16 .169
, , 1557.
, . , ,
, , .170
, ; ;
,
.171
1557. . ,
.
,
.17 1558.
. . ,
. ,
. ,

** CRV III, 120 ,

15. VII 1557.
144 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 20. VII 1557.
1,7 CRV III, 94.
M. , . ., 20. -
, , , (ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, Costantinopoli, R. I, 27. III
1557).
1 CRV III, 102 15. VII 1557.
17* JI. , , 243-44. - . : , Ducali terminazioni III, 61, n 1187 4. VI 1557.
171 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXX, 183, 27. IX 1557.
171 J. , , . II, . 2, 1938; . ,
, 85.
168

 . 1558. .171
29. 1558.
.
, ,
20 . ,
; , ; . ,
,
;
, , .
, .174
,
;
1558. .175

. , , 1558. .

. ,
.
,
, .
1558.
; , ;
- .176
, ,
. , , , ,
,
. , 1558. ,
, ; , . , . ,
> .177 , -

171 , Cons. rog. LIV, 110 (26. II 1558), 122 (14. IV 1558), 161 (14. VI 1558), 174 (28. VII
1558), 187 (22. X 1558), 190 (31. X 1558), 209 (15. XII 1558).
174 CRV, III, 142 143,
, , 12. XII 1558.
175 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, filza 1078, , 24. VIII 1558.
174 , Cons, rog. LIV, 158 17. VI 1558.
177 CRV III, 144, :
ASV, SenatoIsecreta,Deliberazioni,R.
LXXI, 90 2. XII 1558; V. Vinaver, n. n 58.
169

 (1550-1553) ,
.
, (1558-1563) ,
.'7*
1558. . 16
; , ; -
-, - .
(24. ) - ,
,
(: , 5 ), . ()
. , , - , .17
.
; .
( - ) . 60 ( ),
; 18 .

, j'e ,
, . .1*0
,
. ; , .
.1*1
( 24. 1558) (
26. 1559) 1559.
. , 1* -

,7* . de B en ven u ti, Fortezze... I due Obbrovazzi, 94 ( je 1589).

-, , . . , . 8711XVII/105, 106, 107, Sibenik 24. i
27. VIII 1558.
" ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXI, 23. XI 1558 (
), 23. XI 1558 ( ); . , , 60 82.
1,1
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXI, 23. XI 2. XII 1558.
170

 40 .1*2
,
.
. rao
.1" ( ).1*4 , , .
1559.
.
: 4. 6. - , 1.
, .,
1560. ;

.

.
2500 .1**
1561. . (30. )
.1*7 . . ,
, .1" .1
1561.
.
18 , . .
. .
, , .
13 -

" CRV III-S, , , 12. XII 1559.

. () ie , (, . 8711;
XVII (-50)
,u , 142-3.
1,4
CRV III, 137-8, , , 16. VII 1559.
1 , Cons. rog. LIV, 256, 268, 294.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 27. VII 1560 (
), 17. VIII 1560 ( ).
1,7
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 30. I 1560 m. n., .
1ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 115 (25. X 1561,
), 116, 117.
171

. , . ,
,
. , - , ,
. .1, .

. 1561.

,
. ,
, - ( 27. ) , , - ,
.
.191
1561. 1562.
. 1561. , 1.
, .1
1562.
, - .
; , .
.1 ; ,
. , . -
, , . . ,
, , ,
,
.

ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 25. X 1561.

ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II 8. VII, 16. VIII 29. IX
1561 ( ), 31. X 1561 (
); . , . ., 59; . ,
(1490-1700), , IV, 1985, 95.
'^1 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 13. XII 18. XII 1561 (
).
, Cons. rog. LV, 280; LVI, 6 163 (29. X 1562).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 7. II 1562 ( ), 7. II 1562 ( ), 23. XX 1562 ( -), 2. XII 1562 (), 22. V 1563 ().
172

 ,14 .
(1562) , .1 ,
- .194
1563. .1
.
: 31. - , 28. - 3, 17. - 2, 28. - 3
11. - 2. 1564.
.198 1564.
.
. , -
; j
.
, .1

. . . , 0 6 .
.
,
, ,100
.
1564.

. 1
.
.102
.201

1.4 , . , . 8711XVII/a103.
1.5 , Ducali i terminazioni III, 93-3, n 1234 24. IX 1562.
, ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, - 23.
X 1562.
1.1 CRV III, 157, ,
.
* , Cons. rog. LVI, 206, 233, 26, 262; LVII, 119.
, . . 139/III (MOhimme defteri), 1/1, 207, . 8 . .
, . de B en ven u ti, Fortezze... I Due Obbrovazzi, 94. - ( . P u sci, . ., 16).
101 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXI, 148 2. XII 1564.
,01 , R. LXXIII, 8. VII 1564.
1.1 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 3. II 1563
m . v.

173

 1565.
' .
.104
.
; ( 1565)
.
1565. , ,
, .
,
, ,
; , .204
. 130 Jla ,
;
, .

. , , , . , , ,
.
.
; , .10* ,
, , ; ,
.200 .210
. 1565. 1566. .
1565. , 26.
. 18. 1566, 29. .211 1566.
204 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXII, 2. II 1564 m. v. ( ).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 22. V
1565.
206 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIII, 24. II 1564 m. v.; R. LXXIV, 26. V
1565; . , , 68, 84.
207 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 37 38, 19. 26. 1565.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 7. IX
1565; . , . ., 60.
ASV Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 48 - 9,
15. IX 1565.
210 , 15. XII 1565.
211 , Cons. rog. LVII, 180, 195-6 , 256; LVIII, 69.
174

 ;
.211

.211
1566,
.114 , .215 1 . ,
, , . ,
, , . , ,
. -,
, .
32 , - , .21*
1566. ,
; .217

.21*
, ;
, ,
.21*

. 1566. , , , .220
,
.221 , , . 2.2 , Cons. rog. LVIII, 27 22. IV 1566.
2.2 , Cons. rog. LVIII, 53, 78, 102, 133.
214 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 27. VII 1566.
, 1. VI 1566.
21* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 26. III
6. V 1566 ( .
. , , 88.
* . , , 244.
"* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 7. XII 1566.
. , , 59-60.
221 , Ducali terminazioni III, 1367 16. VI 1566.

 , .2 , .221
, .
, , . . . 1567.
.
, , ,
. ,
. ,
. 50 .224 . .225
1567. . -,
.

, ; ; , , , ,
, .226 . , . .
. ()
. , 200 .227
,
.
222
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 21. VI 1566. - - , (Deglistorici delle cose veneziane, i quali hanno scritto pubblico decreto, t. VI: A n d re a M o ro sin i, Venezia 1719, 239).
221ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 7. XII
1566.
224 CRV III, 190-95, , ,
3, III 1567.
225 . F. B ia n ch i, Zara cristiana/ll, Zara 1879. 279.
224 ASV, Esposizioni principi, collegio, R. I. f. 115-7 11. I 1566 m. v.,
227 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXIV, 1. III 1567 ( ), 5. IV
1567 ( ), 21. VI 1567 ( ), 21. VI 1567 ( ).
176

 ,
, .
, , 1567. .

,
- , , ,
. . ,
. 2000 ,
.230 ,
.211 ,
,
, ; ,
, ,
, ; , , ,
.232

.
1567. (24. ) .
.
1568. 22. , 22. 17. . 1569.
15. 5. , 12. .2
1568. . , 22. , , .211*
234, . () -; , 2 35

1569. ; , ;

; ,
221 ASV, Senato I, Mar. R. XXXVII, 20.1 1566 m. v. (
), 6. IV 1567 ().
2 . , , II, 1869, 150

210 Mon. usc. I, 1-2, . , , 1936, 34.

211 . , , ., 61.
2,2 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 5. VII 1567, -

221 HAD, Cons. rog. LVIII, 160 132; LIX, 15, 23, 35, 68, 182, 195.
2124 , , . XXVIII, . 251,
, 26. V 1568.
214
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. III, 4. II 1567 m. v.,
.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXV, 1568.
'2 - BENKOVACKI KRAJ ... ZBORNIK 2

177

 , ."*
, , ,
60 ;
; , . ,
. 7
1540. > 1570.
. , , ,
. ,

. 2. 1540.
- . , , , ( )
.
;
-
, , .
1542. ( , . ) ( ).

. , ,

, ; ( ) ( ). , .
. , .
60-
. 1567. , ,
.
, (, ) . . ,
. 1557.
,
.

* ASV, Senato III secreta, Dispacci degli ambasciatori al Senato, Dispacci di Costantinopoli, filza IX (1569-70), Markantonio Barbaro 5. VIII 1569.
7 , Atti del conte di Zara, Ettore Tron (1569-70), unico, fol. 475-6, 18 XI 1569.
178

IV.
1570-1601.
1569. 1570. .
.
. 1569. 1570. ,
.1
, .
.2
.3 ( 1570) .4
, 1570. 1573, . (), ( ), , 1537-40, .
, .
.
1570) . ,
, .6 II
;

. .

. . , ,
, . , , 80 . , ,
.
.
, . -

1 , Cons, rog. LIX, 207 (18. I 1570), 235 -6 (14. III 1570).
2 , LX, 17-18 10. VI 1570.
5 , Div. canc. CLXX, 3-40 .
, Atti del conte di Zara, n18, Ettore Tron (1567-71), fol. 43 27. III 1570.
S. M u satti, Storia di Venezia, I. Milano 1936, 434.
. L eu n cla v iu s, Annales sultanorum orhomanidarum, usaue ad annum 1588, Francoforti 1733 (?), 121.
7 P. Paruta, Historia venetiana della guerra di Cipro, parte II, Venezia 1703, 29.
12

179

 , .
, .
, , .
, .
, - .
25. .

. , ,10
(). 200 50 ; ,
."
, , , , 20.000
, ,
.1'
1570. , .
, , , . 1570.
.
.13
1570. ,14 ,
. 300 240 . , .
40 , . ,
. - 10.000
5000 . 3.
. ,
, -, .15
1570. 12
, ;
, , ; -

. Paruta, .. II, 26,34,43, 67; G. C a p p e lle tti, Storia della Repubblica di Venezia,
vol. IX, Venezia 1853, 38, 32-3.
* V. L ago, Memorie sulla Dalmazia, vol. I, Venezia 1869, 437.
G. D ie d o , Storia della Repubblica di Venezia, t. II, Venezia 1751, 218, 224-5
11 A. M o ro sin i, Deglistorici delle cose veneziane, t. VI, Venezia 1719,287.
12 G. C a p p e lle tti, . ., XI., 42.
11 . , , 90-1.
14 . , , 1907, 29.
15 , . , . 8711-XVII / -90, 3. 1570.
180

, , .1*
( ) .
, .1*
1571.
,
.1 ,
, 500 ;
,
.20 ,
,
,
, . . , .21
. , 1571. , , .22
1571. (
) .25 .24 , .25
(7. 1573) , 1573.
. ,
,
. , ,
, ,
, . ,
. , , ,
.26 -

14 . , , 244.
1570^ . , . II, , . 2 (12. VIII
'* * 11 (880), 270 272, . , 3. VI 1571.
ASV, Senato I, Mar, R. XXXIX, 14.1 1571; . ,
- XVI-XVIII , 1970, 85-6; .
, 91.
. , (1570-1573),
- , . 1-2/1960, 89; . , , 91.
n ii i
? , , 1 /. 11 1571; . , , 86.
" . Paruta, .. II, 80.
21 . , , 95.
24 , Div. canc, CLVII, 26 11. IV 1572.
, Cons. min. LI, 124.
14 . , , 87-88.

181

, .27 1573. ,
. .
,
.
,
1574. .30 24.-5. 1573) , , , 300 .31
,
1579. .
1576. . 1575. .14
, , ,
, . , ,
.
, .
(1573), , ,
.3 , 28. 1575,
, ; ,
( 32.000)

. , , 92,92-3,95,96; . ,
, 1936, 39-40.
/
. , , 98. -
: , Deb. not. 1, 142: . . T en en ti, IIprezzo del rischo.
L'assicurazione meditenanea Vista da Ragusa (1563-1591), Roma 1985, 263, 252.
N. Nani M o cen ig o , Storia della Marina veneziana da Lepanto alla caduta della Repubblica, Roma 1935, 90-1; . , Specijalgeschichte des Militrgrenze, I. Wien 1875
261-3.
" C. , , II, 1869, 157. - 1574: , Div. conc. CLXX, 130 at 6. V 1583.
11 B. , ,
I, 1874, 382; S. G igan te, . ., 18-19 (
120 , 60 ).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 38, 11. XII 1575; JI. , , 245.
. T en tor, Saggi sulla storia cibile, politica, ecclesiastica e sulla corografia e topogra degli stati della Republica di Venezia, t. IX, Vinezia 1787, 304-5.
14 ASV, Senato i secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 39-40 (11. VI 1575), 100 (11. IX 1575
....); Museo Correr, Manoscritti, n"2855, p. 652.
** S. G ig a n te, . ., 74.
** : ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di ambasciatori.
*7 Mon. usc. I, 9. - 1575.
: , Div. canc, CLXXI, 133. - : , CLXX, 66 at. ; Cons. rog. LXII, 22, 79, 197, 200,
LXIII, 2, 57, - (Cons,
rog. LXIII, 64)
182

 .
.
1575,

100.000 .
, .
,
. , (1574-77),
, , , ,
;
, .40
, ,
, 1575. . ,
.41

.

; , ,
.42
1576. . ,
, .
-,
. ,
, ,
; ,
.43 ,

;
.44

, . , , ;

" , Div. canc. CLXIV, 30 12. IV 1578.

Mon. usc. I, 9-10 (8. II 1575), 10 (15. II 1575), 11 (23. II 1575) (
); . , . ., 40.
40 Mon. usc. I, 11-12 (2. III 1575), 12 (8. III 1575), 12-3 (22. III 1575), 13 (23. III 1575).
41 Mon. usc. I, 13 (21. V 1575), 14 (28. V 1575); . , . ., 40.
41 Mon. usc. I, 14 (11. II 1576), 15 (18. II 1576), 15-6 (25. II 1576), 16 (28. II 1576).
41 ASV, Senato I secreta, Baili Costantinopoli, busta 305 (Uscocchi),
17. III 1576.
44
S. G ig a n te. . 74.
(Degl' istorici: A nd re a Mo ro s i ni , t. VI. 618.)

183

 90 ; ;
,
. (1576)
, ,
. , .45

-.44 . , ,
, .47
( )
.48
1576. . , , , . 1576-77.
.49

.50 , , ,
,
.51 , 1577.
50 30 ,
.52
1576-77. . - ,
, , ; -

, () ,
.53

- - .
. ( 14. 1576) , -

45 CRV IV, 199-200, 204.

44 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 76 -7 11. XI 1575.
47 , Atti die notaio, Marianus Valdera, 6. X 1577.
4* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 135 23. VI 1575.
4 CRV IV, 205, 206, A. ( : . T en to r, . ., HV, 309).
50 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 140-41 (10. V 1576), 175 (27. VHH
1576).
51 , 219; . , , 37.
51 . T en tor, .., IX, 305.
53 . , . ., 26.
184

 ( ).
40 . , . - -
,
.
. ( 20.
1576) , , ,
; . ( 20. 1577)
, . ,
,
; . ( 9. 1577) -
, ,
. ( 11. 1578) -
;
.
; , -
; , ,

;
, , . - ,
; , -,
.4
.
1577. , . , (2.
1577) , . -
, , .
, , . , ,
. 1575. -

*4 ASV, Senato, provv. da terra e da mar, busta 1319, ca

( 7. 1577, ). . (. ., 27-8). : - , , .
ASV, Senato 1 secreta, Baili Costantinopoli, 305, 2. II 1577.
. M adirazza, Storia costituzioni dei communi dalmati, Zara, 135. - 1577
. (Cons. rog. LXIV, 145 185).
185

 ,* ,
, , .
, (1577)
1578. .!'
.
,
, , , . , ,
, .
,
, .
,
( 21. 1578), ,60 .61 1578.
,
.
, .
.
, . ,
, , , .
.
, 300-400. ,
. , , , , 55 .62
1576. , ; .63
.
1579.
.64 .
. ,

17 . Battistella, II Dominio del Golfo, Venezia 1918,13 40; o : ,

59, 64, 87.
* . , ,
, IX (1981), 177.
.: . W. Bracevvell, ,
1982, 49-52; . , , (1535-1617), Tribunia, VII, 1983, 107.
60 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXX, 113 -16 12. II 1576 m. v.
41 G. C a p p e lle tti, . ., IX, 220-1.
62 CRV IV, 269-70, (1581).
41 , . . XXXVII, 293 10. XI 1578.
44 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXII, 203.
186

, ,
; , , 80 . , , .
( 1580)

.
. , , .
. , .
, ,
. ,
, 80% , . .
(1604), -
. , ; ; ,
;
,
, ;
, ,
, , . -
, - .44
( 1580) , ,
.47
, 4000 ."
1580. 300 13 250 .
, , . ,
. , , .
- -

" ASV, Consiglio dei Dieci, 301, , 16. II 1579.

. , , . IX, 1877,
180, 189, 190, 192.
. T hein er, . ., II, 76; Mon. Usc. I, 27-8; . , ,
. , . ., 32.
187

, .69 22. , 13 ( 8 12 ) 20 ;
; ,
.
29. 22 . , , ,
.
. ,
,
, . .10
?

. 1580.
326 ( 1500 ),
, , , . .71
.
(?); , . , , , ,
. , ra
, .72
1580. .
, 1579. .
, , .11 ,
; ,

* . , , 103.
7"ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 26. 1580. -
, ,
. ( 1558) ,
(. , ,
, XXV-XXVI, 1979, 260).
71 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, ( 27. 1580), ,
, .
7' ASV, Senato secreta. Baili Costantinopoli, 305, , - .
75 ASV. Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXII, 165/66 17. 23. XII 1580.
188

 .4 (1573). .
, , , , . 85 ;
. , , . ,
.
, . . ,
- .
, 28. ,
( ). ,
. , ,
.4

,
.
. ,


; ,*
. 1581.
, 1200 . , ;
, ,
. , , ; , ;
57 ,
.
1581. . ,
, , . , -

14 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. VI, 29. XII 1580; . , , 104.
" ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, , 29. XII 1580.
14 , 11. III 1580.
CRV IV, 252 258,
(1581).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXIII, 53 5. VIII 1581.
CRV IV, 294, .
* , 280, , -

 , .
, .
, , 30 .*1
.
1581. , , , .
. , ,
.
,
(11-12. ). . , 1500 ( ) ; . , .
,
.
.
,
. ,
.
,
.
17 , , .
. ,
, .*1
!
,
;
.*4 , .
, 400 .*5
, , , . , , ,
, ,
, .
, ,

" ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305,

, 19. II 1581.
11 , . , , 16. III 1581.
, 16. III 1581.
44 ASV, Senato I. , R. XLV, 26 30. III 1581.
15 . , , 104-5.
190

 . ,
. , > ,
. ,
. , . , , ,
.
480 ( 1000 ),
. ,
, . ( ) 400 480 . , ,
,
.
,
, .
1581.
, , . . ,
.
. , , .
, , , , ,
."
80-
, , . 1581.
, , , ;
. , ,
; ; , , .

. , ,
."
,

** ASV, Senato secreta, Bailo Costantinopoli, 305, 4. IV

1581 .
" ,
, 19. IV 1581.
ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, 306, . 4. XII
* 1.
191

 ,
, , .89
1581,
467 ,
. ,
, 26. .
. 120 . ,
, (?),
, , , 60 . 21. .90
, .
.
1581.
. , . ,
,
;
,
.
,
. .

. :
, ,
. , ( =
) , .
, ,
.,
80- , , ,
. 1581.
, 338 .
- ,
; ,
. B a ttiste lla , La Repubblica di Venezia desuoi undicisecolidistoria, Venezia 1921,
652.
* ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305,
26. IV 1581.
, 27. V 1581.
. . , 107 109.
192

 , , , ;
, . 1582.
, ; ,

; ,
, ,
, , .*
, , ;
, a
, ,
. -, - ,
.95
1582. , . . ,
, , ,
. . , , , , . ,

. 30 , 84, ,
. 5000
. , , , !

. -
.

.
, , ,
.
8.
. , -

. Div. canc. LXIX, 1077 20. VIII 1582 ( 3. 1581.

, , ).
, Div. not. 11, 19-9 26. I 1582. -
Cons.rog. LXVII, 59-9 LXVIII, 235: - 1585 (Div. not. , 38-9 ).
I libri commemoriali della Repubblica di Venezia, t. VII, Venezia 1907, libro XXV, nl 16
(13. II 1582); M. , . ., 36.
ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 4.
III 1582.
13 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

193

 .
. ;
. -
40 . , -
, . , .
,
; -
. ,
, ,
. .
,
. 1582. , 400
.

- ,
.
. .
, , , .
,
. , , .8
1582. . ,
, () 300
12 . 11. 22 , , ,
300 .
500 .
, 200
. ,
. , . , ,
(), 14 , , , , .
10-15 , . 40 50 250 .
.
, ( )
22 . , , ; , , 50 20%. (13. ),

, - 21. V 1582,97a
Degl istorici.... Andrea M orosin i, t. VI (1719), 683, 683-4.
" , 21. V 1582.
, - 17. VI 1582; ,
, , , 11. VI 1582.
194

 80 .
, ,
, .100

;
.
, 30
. ,
. , .101 ,
,
.
,
;
1581. .10
1582.
. . ,
,
.
30 , , .
16. .
, . , ,
.
, 47.
, , ,
. ()
(17. ) - - ; , , .
, 30 . , .101

100 , 13. VI 1582; ,

, . II, , 31. III 1582; . ,
, 105 ( 80 )
101 . , , 108. - , ,
.
101 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXIII, 110-0 7. IX 1582; . , , 106.
101 ASV, enato secreta, Baili Costantinopoli, busta 305,
ca , 25. VII 1582 : ,
17. VII 1581.
13'

195

 are
.
. , .
. ,
, . . ,
,
. , .
, .
. .'04
.
(17. )
. , , . 30 ;
. :
, , . ,
,
.105 , . . .
, : . , . ,
.
.
. , ,
, .
.
1582.
, .
.10* . 12
( ).
. ,
, , 600 , , . -

~ :
j
, , 103.
196

Deliberazioni OMttntinopoli, R. VI, 30. X 1582: .

 18-19. ,

. ,
, 450 18 ,
; 80
. ,
. , ,
( ), . ,
,

.107 : , , !
:
; , .
1583.
.10*
,
. 14. ( )
, ;
20 ,
; .109
. .
, ;
, , , .

. . ,
; , ,
, , ,
. ,
;
, ,

ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e di altre cariche, busta 301,
19. X 18. XI 1582.
10* JI. ,
. 1580-1586, -- , . VI,
1904, 97-113, 97; . , 1596. , 1908, 7-19.
' ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, -
16. III 1583.

197


. , ,
;
,
. -

; ,
20 ; 60
,
."0
, .
. 1582.
( !),

.
, .
. 1583. -
, , ,
. 20 , , 18
,
. ,
50 . .

.
. , ,
; ( 17. 1592. 30 !),
. ,
.
,
, . ,
, , .111
, , . ,
,
, (20. ) -

1.0 , 24. III 1585.

1.1 , 24. III 1583.
198

 .
. .
, . ,
. , .

,112

,
.

. 70 ( 10 14
), , (?),
( ) , ,
, .
,
.
; 16,
, ,
.
, ,
, , .
, ,
, ;
,
.113
, . 1583.
-, . (2. )
;
. , . 22. ,
, 25 ;
. -
. 200 ,
. 33
.
. 14

111 , 23. III 1583.

11 , 16. III 1583.

* . , , .
20
, , ;
, , , .
. ."4 !
.
1582. , . , ( ), , ,
."5
. , . , (
). , ;
. ( ),
. , ,
;
, , ,
,
."6
300
.
(?); ;
, ; , ,
; , ; , ,

; 300
.
- , ,
> , 9. . , ,
114
, 23. IV 1583. - .
(. ., 21-22).
, 7. V 1583.
, , 7. V 1583.
ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e di altre cariche,
ca 25. VII 1583.
200

 ,
."*
1584.
. II , .
; ,
.11*
1584. . 11. .
.
,
. . ,
. ,
(),
.
- , .1

, . 1.

40 . , .21
. .
. . , ,
, . . ,
, , .
.1
.
21-22. .
, 12 . ; ,
.1 (. 22.
) 120 ,
. ,
-, . .
,l* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXI, 167-7,
6. X 1584.
"* . , , . II, . 2, 1938, 467.
110 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, , 18.
IX 1584.
111 , , 2. III 1585.
111 , , 21. III 1585.

1,1 , 22. III 1585.

201

 85 . ,
, 12 ,
. . , ,
.
, , .
12 . . . 30 ,
. ,
. !
30
.114 ,
. , . () 3. 10. - , .
,
, ; ;
: , , .125
300 , ,
, ,
.
,
.126
, 23. 400 12 , . . , , . , . , . kpaj
. .
,
; ,
;
, .
, .
, , , . , , ,
, . 30

?70' - 20. III 1585.

, - 10. IV 1585: 3. 10. IV
12 124.
202

 . ,
.
, .127 , .
, ,
, .

. , , ,
, .
, , , , ( )
27 .12*

,
.12

. , , . , .
,
, 20 ; .130
50
,
^ . , ; 25 16 .111
14 12 .
.
. , , 70 .
( ), .112 21. .
25 ; , -

m ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305,

25. VI 1585,
24. VII 1585.
12 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, filza LVI, 27. VII 1585.
,2 Mon. usc. I, 38, , 20. VII 1585.
1.0 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, ca
2. IX 1585.
1.1 , - 11. X 1585; senato I secreta,
Deliberazioni, filza LVI, : 14. X 1585 17. II 1585 . .
122 , , Costantinopoli, 305 12. X 1585
- 11. X 1585.
203

 . .1
1585. , , , ,

. , . 12 . .134
80- ,
. , 1585.
. ; ,
.135 ; , . , .
; 13,5% .136 1585. ,
.137
1586. . ,
13*, . ,
;
, ,
.13

. 200 . , . - 16 .
.140

.141
, , ,
. ,
133 Markantonio Pizani, 24. X 1585.
134 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, filza LVI, 17. II 1585 . v., 1.1
1585 m. v.
131 , Noli sic. XIX, 122; . . Tenenti, II prezzo del rischo. Lassicurazione mediterranea vista da Ragusa (1563-1591), Roma 1585, 146.
134 , Div. not. CLXXVII, 111 at 10. XII 1588, Map.
17. IV 1586
137 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXV, 26. 22. III
1585.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXV, 5. XI 1586.
,3* , 134 22. III 1586.
140 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 16. VI 1586.
141 , ,
, 27. VI 1586.
204

 ra ;
.
,
.142 , .
, 16 ; .143 , , ,
, .144
120
300 . , , : , 200
; , , , ; 30 .145
1587. .
,
. , .
, ; - , 1570-73. .14
1587.
. 300 .
. .
. ,
. . ,
, .141

.
, . . . ( ),
;
; , ,
.
12 . ( 22. ), ,
141 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXV, 69 31. VII 1586.
143 , filza LVII, 4. X 1586 in Pregadi.
144 , 29. VIII 1586, , : .
143 Mon. Usc. I, 55, 20. XII 1586.
144 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, busta LXXII, , (1587), 10-11; ASV, Collegio V secreta, Relazioni, busta 73, fol. 10; CRV IV
(1964), 410-11.
141 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, , 19. III 1587.
205

 ,
.'4*
. 200
. ,
;
; .14 1587. . .
,
;
. ,
- ,
.
500 , ,
.150
1587. . , . ,
. ,
, .151 , . , , ;
* .
,152 .
. 16 17 ; ; 13
38 , . ( ) ; , ,
,
. , ,
(, , , , , 0 6 ), .153 ( ,
40 ) .
. -, (1587)
, ,
'4* , - 30. V 1587. 5. VI 1587.
149 , , . II, , 11. VII 1587.
1.0 ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, 17.
VII 1587.
1.1 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVI, 124-5 16. I 1587 m. v.
1.1 , 120 19. XII 1587.
1.1 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, 7, 9; CRV VI (1970), 11, 12, 22-3,
, , 3. IV 1588.
206

 . -
, ,
,
,
. 1587, , ,
.14
. ,
. , ,
.1
, , . 1588. 300 , ,
, , .156
1587. . ,
.
.
1587-88.
3% 24%.157 , . 1587.
(
) ; ,
, ,
.15*

, .15
1588. , 24% 15. 1587. .1"
1585. 1588.
, , 3. 1588.
,
. 300 -. , , , -

154 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXII, 9, 24 ; CRV IV, 409-10, 411,
, 1587.
1,5
. C h arrire, Nigotiations de la France dans le Levant, t. IV, Paris 1860, 681.
154 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, fol 5-6; CRV VI, 19, ; . ,
1683-1699. , Istorijski zbornik I, 1980, 92-3.
1,1
, Noli sic. XXII, 160 (31. X 1587), 130 (15. X 1587); . . T enenti, .., 281
283 294.
, Div. canc. CLXXVI, 13-14 13. XI 1587.
, 34 at 15. XII 1587.
lw , Noli sic. XXII, 130; . . T en en ti,. ., 266-7, . 8.
207

. ,
. , , . . ,
. 200,
, , . .
2.000. , , .
60 10 15 , 30, 40 50 . ,
.
;
, . .
, , .
, ,
. 80- , 40
, 1579. .'*'
1588. 400 12 ,
.
; , . , ,
500 . ,
-, .
, : .162
, . , , ,
, . ,
.
1588. . , .
,
,
.
, .
20 ,
ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, fol 3-10; CRV VI, 9-23.
1,2
ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 305, ,
, 24. I 1587 m. v. 21. I 1587 m. v.;
.
, Markantonio Pizani 21. II 1587 m. v.
208

 ; 12
; .'*4

.
. 200 .16*
1589. . 200 ,
18 ;
; ,
. ,
, .166

.167
200 500
;
.16
, , , ; ,
, 800
, ,
, , .
15. 16. , 16. .
, , ;
.169
, , , -,
, ,
.170
. , ,
.
.171 . ,
! -

164 ASV, Provv. alla dei confini, 245, 23. V 1588; .

, , 120.
' V. Lago, M em orie, I, 435; . , ,
1941, 68 II.
ASV, Senato Isecreta, Deliberazioni, R. LXXXVI, 4 5. IX 1588; . ,
, 95-6.
166 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVII, 89 9. VI 1589,
.
, 91 9. VI 1589.
* Mon. Usc. I, 60, 7. VII 1589.
, , vol. I, Dispalcci Federigo Nani, f. 5, 19. VII
'589; . 6, 31. VIII 1589.
2/1960
. , , .
1,1 . 169, . 6. 9. IX 1589 ( ).
14 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

209

 , .2
.11
.

, ,
. , , 25. 1589.

, - , ; ,
; 500
.14
,
,
. ,
. , .
,
, , .1 1589. ()
() . .1111
, 1589-90. . ( , ) , ,
. ,
;
.

. 1590.
, - , ,
. , . ,

. ,
, . , .
.

, -, . .

1.1 ASV, Cinque savi alla Mercanzia, Lettere ai Rettori, 492, ,

9. IX 1589; . , . ., 41.
1.1 . d B en v en u ti, Storia di Zara, I, 131.
1,4 M. , . ., 41.
1.1 G. S agred o, Memorie istoriche de monarchi ottomani, Venezia 1679, 461.
174 R , , . I, 1884. 147.
210

 ;
.1
: 60 ,
. ( ) ,
. (1. ) - ,
,
.
. -
,
caea.1,,,
,
,
.

.1
1590. - . ( ). - ,
. , ,
, .
, .
, .
,
. , ,
,
: .
- ,
. .1*0
1590. 120 . ( ); , ;1*1
, , .
. , ,
, ,
60 .181
.
m , , vol. I, Dispacci Federigo Nani, fol. 7 (29. XII
1589), 7 (24. XII), 7 (16. X 1590), 7 (31. I 1590), 8 (23. II 1590).
" , vol. III, 8 (9. III 1590), 8 (13. III), 8 (1. IV), 9 (10. V 1590).
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVIII, 33-3 12. III 1590.
Kao . 178:9 (16. V 1590), 9 (13. VI), 9*-10 (18. VI), 10 (29. VI).
1.1 ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 414, 2. VII 1590.
1.1 . , , 119.
u*

211

 , .
, ;
,
.15
,
. -
; , . , , 13 (
).
, : , .
( 2. )
( , )
; 30 , .'*4
1590.
. ,
, , .
; , , .

,
. ; , 26. ,
. , 16. 1589. - , ,
,
. 12 ,
; - .
- , , .1*5

. 30 ( ).
. - .
.1" -

. , , 124.
. 181, 25. VI 1590; . 178, fol. 10 (25. VI 1590), 10 (29. VI
1590), 10(2. VII 1590).
1,1
ASV, Senato secreta, Baili Costantinopoli, 315, -
25. 28. IV 1590.
, - 15. VII 1590.

 ,
. .
20 ; . , , , .1*7

.
1590. ,
, , , . , .

-. ,
.1*'
1590. . , -,
.
6. , .
, :
, ()
, , ,
. ,
; , ,
, . , , .1" .
1590. .

.
.
, ,
, ,
.1'10 , , .
.
(29. 1580) , ; 400
.191
,
, . (250 50 ) . 400 , - .
, - ,
1,1 , 10. VII 1590.
1ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 416, 23. II 1590. m. v. 23. II 1590. m. v.; . , , 119.
" . , , 120-21.
1.0 Mon. Usc. I, 61. , 13. X 1590.
1.1 , . , . 87U-XVII, 28. I 1590.
213

 . . , . 200 , 600

.'"
, , .'
80- . ,
, ;
, .14
,
-, . .15 1588. .
, ,
2000 .194
, , ;
.1 27
, .19*
.
,
.
. , , , 12.000 ,
, . 12.000 .
, .
,
. , . ,
. ,
.1
1ASV, Provv. general iz Dalmazia ed Albania, filza 414, 12. III 1590 :
, 14. XII 1590; , , Dispacci di Federigo Nani, filza II,
. 12 12 14. XII 1590; ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVIII, 164-5
1656 od 21. XII 1590. - S. G i$an te (. ., 33-4) -
.
1, . , Dispacci di F. Nani, f. II, fol. 13 14. II 1590 m.
v.

1,4
. , , (1535-1617)
Tribunia, VII, 1983, 110.
1 Museo Correr (Venezia), Codice Cic. n 2128/11, Discorso dellIll mo Sr Gio Battista
Contarini, capitanio contro gli Uscocchi.
1MASV, Collegio V screta, Relazioni, LXXIII, . 4, CRV VI, 10, . (3. IV 1588).
Jl. , , 20-21; . , . ., 38-9.
| . F. B ia n ch i, Fasti, 84.
Mon. Usc. I, 56-7, M. (1589).
214

 1591. .
.
. , , , 200 . , , ,
. ,
. ,
. , . 50
200 , 700,
.1 3 , 300 ;
, , :
50 20 .200
, , ; ,
; ;
, , .201

; .202 ,
, 34
,
, .203
1591. - ,
.204 , -
,
;
, .205 ,
, ;
(?).
-

' -, . 871 l-XVII/j-65, 15. I 1590 . v.

200 ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 414, , 29.1
1590 m. v.; . , , 122.
201 , . , Dispacci di F. Nani, filza II, fol. 13, 29. I 1590
m. v.
202 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXXVIII, 115, 118 128 od 14. II 1590,9.
16. III 1591, .
201 I libri commemoriali della Republica di Venezia, . VII, Venezia 1907, 60-1 (
1591); M. , , 42.
1,4 . 201, fol. 15 13. III 1591.
2e ASV, Provv. general in Dalmazia ed Albania, filza 415, ca 13. III 1591, :
11. V 1591; . , , 128.
215

 ; , .20*
,
, ( 1589. 1591), , .
- -
, , , .
. , ;
.207
,
. ,
, , ;
, , ; , ; ,
, .20'
- 1591.
.
, .209
1592. . ,
, 500 500 , , . , .210
; , ,
;
.211
, , ; ( 23. ) 203.
; , ;
.212
. ,
-,
2 . 201, . 15 (7. VI 1591), 15 (17. VI 1591).
> , . , Dispacci di F. Nani, filza II, 1925 10. XII
1591; CRV 1966), 9, 10.
2" CRV V (1966), 9 15, . , 10. XII 1591.
NAD, Noli sic. XXV, 316, 320, 323, 331, . . T en en ti, . ., 252.
2,# Mon. usc. I, 66 (, 28. III 1592), 67 (, 11. V 1592), 113 (25. IV 1592). 1592. .: ASV, Senato I secreta, Deliberazioi, R. LXXXIX, 28 S. G ig a n te, . ., 34-5
211
ASV, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 16. IV 1592.

 ; . , , , ."3
, ,
, 1592. ,
. ,
. , .114 28. 30.
; . ,
. , . , (
)
; ; 25 ,
360.215
, ,
, , - , .21* 1592, ,
. , . ,
, . ,
.
, ' >
ycoa.,,, (1592) VIII,

. ,
, .21*

212
ASV, Provv. general iz Golfo contro Uscocchi 1592, 1261, A. 23. V 1592.
215
ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 23. VI 1592, :
- 18. VI 1592; Senato sacceta, Baili Costantinopoli,
305, 22. IX 1591.
. Minvci - . Sarpi, . ., 63-4; , Manoscritti, n* 7527/1
(30/1), G. S tra tico , Summario sopra le cose deconfini, 97; V. L ago, Memorie sulla Dalmazia, II, Venezia 1862, 317; A. F est, Fiume 6s uszkokok, Budapest 1891, 43; B. , , V- 1973, 481; S. G ig a n te, . 35.
115
ASV, Provv. general in Golfo contro Uscocchi 1592, 1261, A.
5. VII 1592.
21*K ravjAnenszky, II processo degli Uscocchi, Archivio veneto, n* 9-10, Venezia 1929,
*" S. G ig a n te, . ., 35.
21* K. , VIII , 1910,

217

 , . 21-22. 1591. ,
, .

, .
.
300 .219

1592, . , , ,
; , , . ,
. - , ;
, .220
: ,
. , , 126 ,
;
250 , .221 ( ) , . ,
,
. , , .
, ,
,
.
,
. 0 6 , ,
, ,
.
,
, . .222

*" ASV, Senato secreta, Baili C'ostantinopoli, 305, 22. IX 1591; 3.

X 1591.
2,0 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 16.
IV 1592: 14. IV 1592.
211 , 18. III, 26. III 13. III 1592.
222
, 9. VI , 14. VI , 20. VI , 23. VI (
), 30. VI 5. VII 1592.
218

 ,
-,
.
: ,
. 1
, .
. , , .
- , .
, ,
). 4 , ,

- .125
.

,
; .224
.
,
.
, ,
. ( 1592) (?), , ,
; .
, .
.227
;
( ) ; .22*

,
. -

2221 libri commemoriali, t. VII, 63-4; ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261,
A. 5. VII 1592
224 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. 12 VII 7.
VII 1592.
221 , 6. 1000
( - 16. VII 1592), . .
224 , 27. VII 1592, .
.
2,7
, . 21. VII 1592: .
16. VII - ( , , ra ).
221 , , . .
219

 . 26. 3
. ,
. , 37
. ,
. . 9
,
( 30.000) , .
50 , , .210

,
.
.
, , . . ,
, . ra.
.
, (? )
."1
, ,
. 2
- , .
, ,
. , .
, ,
, .

. , .
, . .
,
, .231
. ,
, , ,

2 , 26. VII 1592,

. .
210 Mon. Usc. I, 69 (, 17. X '592). - . (Chinich)
(, . 1 . 69), 50 .
2.1 ASV, Senato I, provv. da terra e da mar, 1261, 7. XI 1592, 4, XI 1592, . 10. XI
1592, 4. XII 1592 ( ).
1.2 , . 21. XI 1592.
* , . , 4, XII 24. XII 1592.
220

, ; , ,
; ,
,
; 700
101 ;
;
;
.234
1592. .
. ,
, . , .235 -
; 20 ,
.234.
- .
- : ,23
.
1592.
. ,
, , ,
. 1591. , .
. -, . . .23*

. 1592. .23
,
.240 ( 1592)

234 , . 13. XII 1592.

1,1
CRV V, 49 56, . , , 31. I 1592 m. v.
234 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, A. ca 19. III
1593.
2,7
Calendar o f state papers and manoscripts relating to english affairs, vol IX, London
1891, 61, n4 140.
234 J. V. Ham m er, Geschichte des Osmanischen Reiches, B. II, Pesth 1834, 548.
234 , Div. canc. CLXXXIII, 20-1 19. VIII 1592.
244 , Sent. canc. CLVII, 321, 29. XII 1592.
221

. , :
, , .241
.
.142
1593.
. .
. .
.
.
-243
1593.
0 6 . , ( ), .244 , .
;

;
;
.245
45 200
; ; '
;
; ;
, ,
15 ; ,
50-60 . , ;
,
,
360 ; , ,
, ; 20
. ,
.246

241 Mon. Usc. I, 65; . , . ., 52.

242 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1261, A. , ca 9.
I 1592 m. v.
242 , 9. I 1592 m. v. 2 3 .1 1592 m. v.,
244 ASV, Senato I, provv. da terra e da mar, 1262, A. ca 6. IV 1593.
24 , A. ca 23. IV 1593.
244 , A. ca 26. V 1592.
222

 ,
, .147
. ; , 29. 60 ;
, , ;
; 29. ; 14 , 6 ;
, 12 ; . 06 ; 44
;
, ; 200
; , ,
.24*
. , ; 200 3000 .24
, .
. - , 15 ;
. 17-18. , ;
; ; 30 .
1593.
- 1606.
.151 -
, - .
, .2
, ,
; 800

. , (1592-1594) , VIII, , XXXII, 1907, 179

(,7. VI 1593).
141
SV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, A. ca 5. VI 1593. -
: , ,
, , .
: , ( ) .
244 . , , 197; Mon. Usc. I, 75 (, 4. XII 1593),
74 (, 7. VIII 1593).
^
1,0 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, A. 20. IX
1,1
V. S a n d i , Principi di storia civile della Repubblica di Venezia dalla sua fondazione sino allanno di n. s. 1700, Dalla parte terza vol. II, Venezia 1756, 705.
27 11593)' USC' 71 (' 27' 111 1593) 70 ( * * " . 27'111 ,593) 70-71 ,
223

80 , 2000 .2
.
, , .
, ;
- . - , , , , , , , .
, . ,
, - ,
; ; , . .
1594.
;
, , ;
.
, , ,
. 50 ."3
-, , . ,
.
, 1594.
.
, , ,
(. , ). , , , ,
.
, , 50.000
.254
-
4. 1594, ;
, ;
, ;

2,1 Mon. Usc. I, 75 (, 4. XII 1593).

2* -, . 8711 - XVII/j-37, Kristofor da Kanal, zadarski knez od 20. XII X.
1593.

2,26 ,/-69, 3. III 1594.

2,4 , 77 (, 11. IV 1594), 79 (, 2. VII 1594), 80-81 (, 11. III 1595),
81 (, 11. III 1595), 81 (, 15. IV 1595): . , . 58.
224

 12 , 17 , 18 , . 5
,
.254
,
, .257
1595. . ,
.25*
, , . ,
. . > 1300, , 26. ,
; , ,
; ,
;
, , , , .
, , ; - . ,
, , . 1595. .25
, ,
.
, , , ,
.
;
. , .
, ,
. .260
1595. .
; 30 ,
;
,
. ,
, -

255 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII, 4; CRV VI, 49 52, , 28. VII 1597.
2,4 CRV V, 107, , (1594).
257 . , , 262 (, 5. V 1594).
2,1 . . , 1596. , 1908, 78.
2 CRV V, 122, 123, 127-8, 133, 141, 144, 145, 146.
2 , 146 122, .
15 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

225

 . ' ro , 300 50 300 200 .242 ,

, .
, , , 150
, ;

.261

.264 , , , .
. , cj , 1596.
.265

1595. ,
, .
. , 20 ,
. , , 14.
, . , ,
. ,
, ;
.266
. 1596.
,
, ( 1596) .26
.

; ,
.26*
,
; -

241 Mon. Usc. I, 82 (, 12. V lll 1595), 82 (, 30. IX 1595).

241 , 86 (, 4. XI 1595).
242 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. , 139. 28. VII 1595.
264CRV V, 147, , - , >
18. XII 1595.
241 Mon. usc, I, 80 147; . , 58, 60.
264 -, . . . 8711 XVII/j29 50,
15. XII 1595.
26 , Noli et sic. XXXIII, 29-30 26. II 1596.
26' ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. XCI, 42-3, Mopo 13. IV 1596.
226

, , . , , .20 .

, , . 1 , ,
34 ()
. , ;
, ; . ,
.22
,
. ,
.
, 7. . 53 .272
- .274 . ,
,
, ,
.275
, .
,
; 8000 . 400 25 150-200.000 ,
20.000;
. .
,
. ;
; , ,
;
; ;

149
. , XVI XVII , 1933, 33-4, 34-9.
* Mon. Usc. I, 105 (, 27. IV 1596), 111 (, 11. V 1596).
. , , 363.
272 -, . 871 l-X V II/j-44 42, . 30. IV 1596, /41 43 1. V 1596.
272 . , , passim; . . , 94-5; . , . ., 61-67; .
, , 154-58.
274 I 1617, 21 ,
(. ,
1617-1619. , , . 1-2/1952, 30).
271 Mon. Usc. I, 109 (, 10. V 1596).
15*

227


; , .274
1596. 38 ;
.277 , , , 70 .27
, , ,
. , , .
, . , . - .
,
. ,
, .
- ,
, ,
; ( ); ,
, , . .17'
, . 15
, . 17-18.
. . , ,
. .
,
. , .

.1*0

Mon. Usc. I, 133, 138-9, 141; . , . ., 67, 68, 69.

CRV V, 154, , ,
4. VII 1596.
* ASV, enato I secreta, Deliberazioni, R. XCI, 6 22. VI 1596.
- , . 871 l-XVII/j-49 45,
7. VII 1596; ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXII, 4; VI,
49 52, . . , 28. IV 1597.
- , . 8711
/ 8 70, , 21. VII
1596. - (, Mob. ord. XLVI, 4).
228

 , , , ,
.
, ,
,
.
. . 12.
,
.2*1 ,

; , , ; .2*2) ,
.2*1
() ; , .
150 .2*4
,
.2*5 .2**
1596. ;
, . , .2*7 300 ;
.2** 300 ,
; .2
, 1596.
.*,)

2.1 ,/51, , 12. VIII 1596.

2.2 . , , 202-3 (, 29. VIII 1596); , .
2.2 Mon. Usc. Si, 139 (, 21. IX 1596); ,
, . II, Dalmazia, , 2. IX 1596.
2.4 -, . 8711-XVII/a-24 -24, . 6. 7. IX 1596.
245 Non. Usc, I, 152 (1596).
2 CRV V, 211-12, , 1596.
. , , 244 (, 11. XI 1596).
244
ASV, Provv. generali iz Dalmazia ed Albania, filza 417, , 7. XII 1596; . , , 126.
2.4 -, . 8711-XVII/a-3, . 30. XI 1596.
2,0
,/-26 (, 4. IX 1596 (
);/-27 (: 15. VIII 1596: ).
229

 - 1596.
, (?),
; ; -
. (11. )
, .291

. 8. ; ,
, .
, , . 200 . 2
1597.
.
; 18 , .293
.
.294 . ,
1596.
.295

;
.290
1597. 500 17 ,
( , ,
, , , ,
, ) .2" .29* ,
; , ,2*
., , . -

291 -, . 8711XVII/j6, 3, 9,
13. XII 1596.
2,2 ,/-5 , 9. XII 1596.
292 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. XCI, 114, 114 8. II 1596 . v.
4. 1597.
,
,
; 3.
1597 (-, . 8711- XVII/j-68).
294 ASV, Collegio V secreta, Relazioni, LXXIII- 4; CRV VI, 53,
, , 20. IV 1597, . 50 53.
291 -, . 8711XVII/a26, 4. IX1597.
294 . 294, . 4 . 53.
29 . , , 1901, 11.
-, . 871 l-XVII/a-95
14. IV 1592.
299 Mon. Usc. I, 161 (, 26. IV1597).
230

 , , , 700
, , .
, ; 300 .
,
;

,
, .300
. -,
. 90; ; ;
, .

;
; ; .
40 , ,
, , .301
; .302
. , ,
; ; ,
.303
,
, ;
,

; ,
.304

; ;305 60
. -

300 , 61 (, 26. IV 1597), 161 (, 26. IV 1597).

V 1597 ASV Senat Provv- da terra e da mar>busta 1263>ovani Bembo od 14. V, 12. V 28.
202 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, 3. VI 1597, : -, 25. V 1596 (
, ).
202 ASV, Senato I, Provv. da temi e da mar, 1263, 3. VI ( ) 4. VI 1597 ().
v
204 , 2. VI 1597.
231


.304 .
.30

. ( ) ,
.308 . ,
.309 .
,

.310
31. ,
,
; 30.

; .311

, ,
; ; ( 250) , ; ,
; , , .312 ,
, ; - ,
; (, ) , , .
(6. ) , 200,
(?), ;
, ; 150 2000
; ;
,
301 . , , 271-2 (, 18. VIII 1597).
3 . , , 87.
ASV, Senato I, provv. da terra e da mar, 1263, . ca , 12. VIII
1597.
Mon. Usc, I, 167 (, 6. XI 1597).
309 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, .
17. X 1597.
3,0 , , 4. XI 1597.
311 , . 4. XI 1597, , , 4. XI 1597.
3,2 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, 13. XII 1597.
232

 , .311
, , .314
1598. - 12. , . 400
5000 500 ; ; ,
;
; , , , ,
, ; , ,
.313
.

1200 ; .316 . ,
, 670 18
. - 18 ; ,
.

,
. : ,
( );
, ,
; 13 .317
. , , .
12 , 700 ;
. ,
- ,
;
,

313 , . , 14. XII 1597, , -

8. XII 1597.
314 CRV V, 2221, , - . 29. XII 1597, . 221, 222.
31* ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, . 14. I 1587. m.
v. 13. I 1598 ,
.
314 ASV, Senato I Provv. da terra e da mar, 1263,
10. III 1597 m. v.
31 Mon. Usc. I, 168 (28. II 1598), 168 (4. III 1598), 169 (7. III 1598): . , . .,
75-6. - 70
(. , , IX, 203).
233

, ; , , ,
, ; 17. .318
24.
1598. 15.
. ;

,
.1 , ;
, , .320
. (1596-1604) ,
,
,
: , , , - ,
,
, , . , ,
.321
12 ; ( 3) -
;
(. 6); ( -) (. 11.). ,
, ;
.322
, 6. , ; , ;
3 . , , ,
. I, . 5-7; , . ., 268-9. -
( V- 245).
" ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, 20. II 1597 . v.
320 . , , 34 35.
221 M in v c i-S a r p i, . ., 80-81. -
(. , IX, 304-5). - ;
VIII, ,
(. . I, 170-1, 172, 173, 173-74, 2. IX
1598), , !
VIII . : . , VIII, passim.
222 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1263, . 15. III
1593.
234

 ,
; -
; ,
,
; , ,
.523
, .324
, , , , , .325
1598. ( , )
( )
1596. ,326
.
- , , 1598.
. , : , ; - , 6000
. , , , .
, , , . .
. ,
,
,
.32
1599, 1600. 1601.
,
. ,

, , ,
. , ; , ,
.32* ,

223 , 7. IV 1598. .
224 , . 23. VII 1598.
221 . , , 1910, 12; . , , IX (1962), 449.
324 G. C a p p e lle ti, Storia della Repubblica di Venezia, vol. IX, Venezia 1854, 287-88.
221 CRV V, 253-4, 250 (. Bembo), 232 (. Kontarini).
224 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, busta 1319, I,
, 12. IV 1599.
235

 . , .32
1599. . ,
1599. - . ( ) ,
. , 60 , 60
.330 .331
, ,
; 12.000 .332
1599. .
, , ,
.333
,
, ; , , ; ,
1599. .334
1600. 5000
, ;
.335 .
; , , , .
.
. , . , ,
.33*
, 1601.
, .337
, , ( 1601) , ;
( )
, .
.33* , . ,
224 M on. U sc. I, 250 ( , 21. VIII 1599), 304 ( , 9. IX 1600).
330 . , , IX, 204. - 1600. 1599. (ASV, Senato I, Deliberazioni, R. , 125
26. X 1600; F. . B ian ch i, Fasti di Zara, 85).
331 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1319 (Naicinovich).
122 CRV V, 281; C. B racew ell,
XVI XVII , (), X I /1982, 48.
222 . 331.
224 , 273-4 282, , 2. XII 1599.
223 Mon. Usc. I, 365 (, 16. IX 1600), 307 (, 7. X 1600).
234 -, . 871 l-XVII/r-6, 7, 10, 9.
331 ,/,9, 12.
334 Mon. Usc. I, 337 (, 21. I 1601).
236

 ^.339 ;
, , .140 1601. , .14' (
1601), 20 ,342 . 40 , , ,
, , , ,
.343
. .
, ,
(1617), , ,
, .
(1602) .

. VIII,
, ,
.345
1570, 1570-73. (
) ,
. . -
1581. XVI, 1592, . 1584.
(, , , , ), (, , , ). ,
. 1574. , . : , ,
, ( 157677), (, , , ), .
, .
.
224
, 337, 401. - 1601. (Calendar o f state papers, IX, 461, 989, . 23. V 1601. ).
244 Mon. Usc. I, 342 (Venecija, 17. III 1601).
241 , 367 , 12. VI 1601).
242 , 377 (, 7. X 1601).
242 , 401 403-4 (, 1601).
244 S. G ig a n te, .., 59-60. - 1601. - (F. Nani -Mocenigo, Note Storiche veneziane,
Venezia 1915, 67).
245 K. , VIII, 138.
237

 ,
; ,
,
. 1582.
,
; , ,
. , .
-
().
. , , , , , .
, ,
,
. , , . , .
, , ,
( 1587),
0 6 . 80-
. -
18, 30 . , . ,
, , XVI
. , . *;
, , . ,
. , ,
, .
(1587) ,
.
1590-92, ,
,
. , ,
, 1593.

,
, , ,
,
. , .
238

V. (1540-1601)
i
1540. , 1540.
.
, , . 1540. .
, ,
, .1 , .2 ; 80
140-50
, .3 . , , , .4
, XVI
150 30.5 , 49 , .0
, 1541-2. , .7 12 ; , , , .8 1544.
. - .10 1546,
, 80 , , ,
, ; , ."
.12 1547. -

1 , Libri Consiliorum III, 159, 159-60, 149.

2 . , XVII , , .-- , X V /1, 1913, 95.
2. V. B rugnolli.L e opere fortificatorie, 73.
4 CRV II, 131, . , , 106. -
2. 1540. (R. P re d e lli, I libri commemoriali, t. VI, 236). - Ha 1575. Degl istorici... Andrea
* . S to i , n.d., 8.
Morosini, t.VI, 617).
4 C. T en to r,Saggio sulla storia civile, politica, ecclesiastica e sulla corografia e topografia degli stati della Republica di Venezia, t.IX, Venezia 1787,225.
CRV II (1877), , 1540-42.
* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXII, 39-40, 18. V 1542.
B. , .., 52, 56.
10 . Paruta, Dellistoria venetiana della guerra di Cipro, Venezia 1703, 482,
11 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXV, 52 22.VI 1546; : 9.VII 1546.
12 , 6.IV 1546.
239

 , ;11 .
( 1540)
-, 33 ;14
1545. 49 .
- , -; -
-;
- , -
; - 36 , . 1548. ,
. 1550.
;
44
( !). 50- ( 1559)
- .14
,17 ,
;
.
1550. ,
( - ?) ,

;
, ,
.1* 1000 .19 , (1540)
,
, , ,
.2"
, ;
, , ; .21
( 500-600 ) , 11 , 179, 17.11 1547.
14 CRV III (1880), .
* . T en tor, Saggio sulla storia cibile, t. 11,225.
14 ASV, Senato I secreta Deliberazioni, R., LXIX, 137-8 ll.V 1555; , MS n7527/II (31/11), Gregorio S tr a tic o , Varie regolazioni di confini in Dalmazia,
foll.1-3, 3-4, 4-5, 6-9, 10.
17 A. Morosini.M.^.T.V, 624 ( 1548).
'* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXVII, 8. I 1552
14 CRV III, 52, , 13. II 1555, 18-9 ( , 1553).
C.F. B ian ch i, Fasti, 75; . de B en ven u ti, Storia di Zara, 112.
21CRV II, 253-4 ( , 1553) 196().
240

. , , ." .
(1553) , 7 -8 , (, , )
.24
, , . - 1546-47. , - . ,
.2*
,
. , , . . , ,
, . , ,
, , .
.27
50- .
1556. , . .2' (1557),
- . -
; . 1558. , ,
, -
. (1559) ,
.
.31

.
, . -

21 III, 16 ( , 1553), 35 (
, 1555).
23 CRV II, 207 208 ( ).
24 , 42-3.
2 CRV III, 14, , 1553.
24 . , , 1967,88.
21
CRV II, 207, 220, 206, . (1532) I (MSD LVI, 615)
2* . , Muhimme defteri, , 1985,
18, n 13.
24
CRV III, 102, , - ,
13. VII 1557.
34 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXI, - 16. VIII
1558.
11 CRV III, 145, , ,
12. XII 1559.
16 - BENKOVACKI KRAJ ... ZBORNIK 2

241

 .
, , , , , , , , .
,
.32 , 22. 1560. . ( 3. 1570)
.
, , 50- 32 ( 33) .
, ,
. 1557. ,
.
300 .
20%
, .
, 1560. .
, 33 .
, , ,
, ,
, , .
, , - .
,
; -

, . - ,
-, . - ,
.
,

. 1568. , ,
,

, 191, 192, . ,
3.III 1562.
" . , , 1907, 23, 29.
CRV III, 91-2 ( , - , l.VII 1557), 239-41 (
1566-69), 147 ( , , 1566).
242

, . ; .15
, , , . , ,
, , .
1568.
1500. , . . , .
, -
. , ,
.
. . ,
, .
- ,
,
,
.36 . ,
(1570) ,
1539. .1
1546. 1558, ,
.
, (1579)
.3*
- , ,
. , , 1561, ; , ,
, . 1566.
;
, .40
, , ,

35 , G. Stratica, fol. 13.

34 CRV III, 239-40, o 1566-68.
11 Senato Cose dell'Istria. Atti memorie della Societa isfriana di archeologia e Storia
patria, voll, Parenco 1894, 365-8.
V. , .., . I, 436; C.F. B ia n ch i, Fasti, 72, 82.
34 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni Costantinopoli, R. II, 29 IX
1561.
44 ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Lettere di rettori e altre cariche, busta 283,
,
, II. XII 1566.
16*

243

 , ; ,
, ,
. ,
. . -.
, ,
153740. .41
- .
( 1568),
, , -

, , () ;

.
, 1562. -,
, ,
.4

, (
1569) ; - ,
, ;
, .43
1570. (27. ), .
9. .44 ,
, . , .45 20. 21. 30.
.44
.
; , .

. , - . ,

41 RV III, 191, 192, 195, 190, , , 3.III 1567.

41 -, . 871 l-XVII/a-104 (14.1 1567 m.v.), a-103(2.V 1562),
41 ASV, Senato I secrea, Deliberazioni, R.LXXVI, 8.VI 1569.
44 G. Praga, Storia di Dalmazia, Paova 1954, 168.
41 A. de B en v en u ti, Storia di Zara, I, 115.
44 G. Praga, nd., 168.
244

 , .47
,48
.49
,
.50 1570. ,
, 10.000 ;
- 8000 .51 70
, , ,
.52
,
.
, .55
,
;
;
.
, ,

.
, .54
.
, ,
. . 1730 , .55

41 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXVI, 29. VI 1570 ( ), 2. VII 1570 ( ), 2.VII 1570. 8.VII 1570 ( - )
44 , , . II, , n 10412.
44 C.F. , , 78 (3.VIII 1570)
50 . , Documenti storici sullIstria la Dalmazia, vol. I, 1844, 110-11.
51 , . , . II, , . 1.
-, . 8711-XVII/j-89,
3.VIII 1570.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXXVII, 2.1 1570 (
), 2 IX 1570 ( ).
54 , 19. 1570 (generalnom providuru Dalmacije), 2.1 1570 ( ) 2.
1570 ( ). - (..,\I, 287)
1570. ,
.
55 ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXVI, , .
245

 1570. .5* ,
. , .
1570. ,57 - 1571. 58
. , , . 12 ,
,
.59 ( ) .40 , .
1571. . ( 1572)

, ."
.
1571. ,
." (4. ) , .04
.65 ( 1571) .00
, , .67
40
.68 1571. ;

.6
.70
, .71

16 . M an fron i, Storia della Marina italiana dall caduta di Costantinopoli alla nattaglia
di Lepanto (III), Roma 1897, 452.
57 G. D ie d o , Storia della Repubblica diVenezia, t.II, Venezia 1751, 227; P. Paruta,
.., II, 34; C a p p e lle tti, . ., IX , 42.
* C. F. B ia n ch i, Fasti, 70, 79.
** . , , 244.
60 , . , . II, , 2 (12.VIII 1570).
61 CRV III, 270 272, . , 3. VI 1571.
ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, jl.LXXVII, 10.11 1570 m.v. ( ); R. LXXVIII, 13.11 1571.m.v. ( ,
).
61 G. S agred o , .., 381.
64 V. L ago, . ., I, 312-13; G. Praga, Storia,
169.
6 , . , . II, , 3.
64 V. S o litr o , n .d ., 143.
47CRVV, 12, . , 10. XII 1591; S o litr o , .., 114; .
F. B ia n ch i, Zara cristiana, II, 78-9, 220.
6* C.F. B ia n ch i, Fasti, 78.
* ASV, Senato I, Mar, filza XLIX, 9.1 1571.
70 , . , ., KaTer.VI, . 2, . ,
, > 10. 1591, .28.
71 V. S o litr o , .., I, 132.
246

 1571. , , . 1572.
, .,
1572.
; - .3 , .4
, . 7. 1573.
, 1540,
200.000 50 , 30 . .
.*
.
.
- ( 1574)
18 .7' , -, , ,
. , , , .*0
70- ;
."
. -
- .
. ;
51 , , (, , , , , , , .). .
;

* ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R.LXXVIII, 29. VI 1572,

29.VI 1572.
11 , . , ., , 1, 3-4; . , . . III, I, 1911.
74 V. S o litro , .., I, 103, 105, 115-6; , . , . V . V
. 2, . , 10. XII 1591, .28\
* V. * .., 314, . de B en ven u ti, Storia di Zara, I, 124.
74 G. Praga, Storia, 173.
CRV IV, 219 (1577); . , , 37.
11 . , - , XIV, 1882.
- , , 1890, 11 239.
CRV IV, 147,
, l.V 1575.
IV, 224,

247

 24. 1603. , ." . , . - (1580). ( 1579) .*3 , 20.

1576, pernje , .*4
80- . ( 1581) ,
. 1583.
, ;
.*5
,
,
, (?) .
.*4 , 27 ,
."
,
, . 1587.
. .
.
, . , ,
,
.

. , - -.**
90- > , , -.
-,
. " , . 14-5 (14.1 1575), 17-21 (20.VII
1576), 20-22 (3.VIII 1576), 23-27 (26. 1576), 27-9,29-30 (24.VII 1603) . T entor, .., IX,

" . de B en ven uti, Storia diZara, I, 127-8.

44 G. Praga, Storia, 174.
ASV, Capi del Consiglio dei Dieci, Provveditor general della cavaleria in Dalmazia
1579-99, 26.1 1581 26. I 1582 m.v.
44 M. , .., 38-9; JI. , , 100-1.
* C.F. B ian ch i, Fasti, 84.
-, . 871 l-XVII/j-36, 34, 35.
248

. . ,
1570 - 73. 1000 200 .
- ,
, , . 2000 400 .* 1590. .
. , ,
. - ,
.
, ,
.0 ,
, . , .
. . 1589. ; (
)
. , , , .91
;
, ,
, ."
1591.
.18
1592. . , , III . 33
.
. ,
. ,
. ,
, .
, , , -
.
, .
;
. -

* , . , . , . 26-6, 26, 27; CRV V, 13

, . , Dispacci i F. Nani, filza 1,11 ( 1591)
14-4 (12. IV 1591), 14( 16. IV 1591).
CRV V, 12 16, . , 10. 1591.
Museo , h2038/VII, Genealogia degli Uskocchi.
"a K. .., 68.
** -, . 8711 - XVII/j-36, 34, 35.
249

, .4
1592. . ,
300 , .
. ,

, .
.
12
;

;
, , ,
.
, . , , ; ;
.94 , , . .97
1592. .
, .
. .98 ! 1593. -
;
."
, .100 , .

.101 (1595) ,
; .102 ,
, -

94 ASV, Senato 1, Provv.da terra e da mar, 1262, 16.

VII 1592; . 6. 1000 . ;
, l.VIII 1592.
* , in lettere di 2.VIII 1592 ( ).
* . , , IX, 200.
97 . 94, . 19. VII 1592; . 2.VIII 1592. (
).
98 , . 2. XI 1592. 10. XI 1592. .
49 -, . 871 l-XVII/j-38.
100 CRV v, 214, , (1596).
101 ASV, Senato I, Provv. da terra e da mar, 1262, , ca , 23.IV
1593.
101 CRV V, 122 133, . , (1595): la seconda
sorte di Uscochi.
250

.103 .
(1596), .104 , , ;
.105
, 1598.
, . .
.104 - , .10
1600. ,
- .10*
, , 1570 - 73. .109
;110 , .
(
) ,
. ()
- , ,
,
. , , ,
,
. , .
, , , , ,
, , .
1541 - 47, 1557 - 59. , , 1592, - , .
, . .
XVI ,
, .

101 CRV V, 199-200, , .

1,4 Mon.Usc.I- 160 (, 20.IV 1596).
105 CRV V, 171, , , 27. VII
1596; , 214, (1596).
104 ASV, Senato I, Provv. da terra e da , 1263, , 3. II 1597 m.v., . 30.IV 1598.
,4 CRV V, 239, . , ,
11.IX 1598.
10* ASV, Senato I, provv.da terra e da mar, 1319 (Naicinovich).
"* CRV V, , 2. XII
1599; . F. B ian chi, Fasti, 86.
114 ASV, Senato I, Provv. da terr* e da mar, 1321, , , 10. VIII 1604.
251

 .
, , . - .
.
(1545) , (1553) . , , , ,
.
1500. , .
.
,
.
, ,
, ,
, ,
; ,
, ,
, - .
, , XVI
, , - .

252

VI. XVI

. ( ,
) , . , , .
XIV
. XIV ( , ). ,
, , ( ). ,
-
.
- ^ > .
XVI > .
v ,
.
XVI ,
. XIII , .1 1381. , , ,
.2 , ,
, , , .3 17. 1402,
.4
, ,
, . - .
ie .
,6 "" , -

1 G. Praga, Storia di Dalmazia, 151.

1
, . . , 1986, 93
95, 91-3, 84-5.
3 , 95-7.
4 L. V en even ia, Una pagina di storia dalmata, Scintille (Zara), n"8 (15. III 1890), 62,
* ibenski diplomatar, 266 (To je bila tzv. normalna transumanca).
4 Isto , 230,314-15, 317, 319.
253

, . , (1470)
, .* ,
; , ,
(1499) .9 ,
XV ,
,
.,|>
,
1501. ."
, .
(1528),
,11 .11 . .14 ,
. , , 1520.
.'5 ,
,
.1 1570.
.
,
: , ,
.1 XVI
, ,
. ,
, , .1* XVI , , ,
.
,
. , , ,
, , , , S. M itis , Note storiche sull'isola di Cherso, Rivista dalmatica, anno I, fasc. 2, Zara 1889,
167; , n28264, MS n772/II, M. L. Bujch, Delle riflessioni storiche sopra /7 modemo stato civile ed ecclesiastico della cita ed isola di Pago, parte II, 1779, 153-4 i.
* , 333-5, 335-6.
* B. , IV, 1973, 56.
. R a n d i, Randi, La Jugoslavia, Roma 1922, 5.
11 B. . , IV- 261.
11 r R V

II

44 4?-

11 MSD LVI, 65-6 (22. VII 1532).

14 , LV, 320.
11 , Atti del conte di Zara, . I (Pietro Marcello), 182 (3. XII 1520);
II, 20 (10. II 1520 m.v.).
14 MSD LIV, 221-3 (7. I 1530).
" CRV III- 239-40, 196 191.
* CRVV, 214 245, 171 226.

 , , . , .
,
. , 30.000
(1557).1
1483. .20 ,
, ,
- .
, , XIV . - , ( )
.

.
, ,
, .
1:10. ,
( 1580). , . , , .

.
,
, -
. . ( ,
), ,
; , ; -
, , .
XVI , 1540. .

, .'1 ,
.
CRV III- 98-9 (1557).
10
. P ederin, Das venezianishe Handelssystem und die Handelspolitik in Dalmatien
(1409-1797), Studi veneziani, n.s. XIII (1987),
"M. , , : , 1981, 247-50. - . : , , . 46, 1975, 254-96. -
. 1578: CRV IV, 224, ; 1598: CRV V, 245, . , .
255

, ,
. , , ,
, , , , , , , , , , , , .
,
, .
, , -.
,
. ,
. ,
.
, ,
.
. ,
, . , , , , ,
, - . XVII , , ,
, , . () ().
-
- ,
( , ). , ; .
.
- (
).

" 1555. : 20 (ASV, Senato I secreta, Deliberazioni, R. LXIX, 98 24. I 1554.

..).
V. Lago (Memorie, I, 260) je 1391. , . - . -
: . , , 1982, 11, 13, 11 ( XV XVI ).
256


.14
,
.
( ), ( )
(. , ,
). ,
(
) .28 (1555)
; .
(
1527) .
.27 , , . , , ,
. .
' ; , , .
(),
.
, .18
,
, ,
. . ,
( , )
( ).

-- -----------'

!4 . , (- ), : , 196, 198.
. , . ,
( ) (
) ,
XVI . ,
(F. raud 1 Civilta imperi del Mediterraneo nell eta di Filipo II, vol. I, Torino 1976, 74-80, 91). , , ,
<* , - .
25
-: . , , , XIV (1882),
: ASV, Secreta, Archivi propri Costantinopoli IV, . 70 16. VI
1546 (Thoma Lagator, cathonaro), - : XA3d, Atti del conte di
Zara II, 20 15. II 1520.
". , , 194-6.
2,CRV II, 46 ( , 24.VI 1528); V, 273-4 (. , 2. XII 1599).
2,F. K rones. Grundriss de osteneische Geschichte, Wien 1882, 432.
17 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

257


VLACH S A N D U SK O K S M IG RA TIONS
IN N O R T H D A L M A T IA I N THE 16th C.
The Vlachs who used to live in the Venetian Turkish Dalmatia were n ot all o f
the sam e origin. The Vlachs, rom anized population o fth e Balkans, had been there since the arrival o f the Slavs, and lived in Croatian districts before the Turks came. A t the
en d o f the 14th c. It was very to fln d in N orth Dalmatia Vlachs originating from
the eastern p arts o f the country, i. o. from the pre-kosovo Serbian state. Following the
Turkish invaders, the Vlach actually came from the central and east Herzegovina. The
Turks enforced this migration since they n eeded Vlachs as additional solers (martolechs) and as farm ers to su pply their garrisons. A t the beginning o f the 16th c. orthodox
Vlachs m igrations to the region o f R avni K otari and Bukovica becom e rather ded, thanks to the final destruction o f the H ungaro-Croatian rule in the from Karin to Skradin.
The N orth Dalmatina Vlachs sh ow ed a kin d o f organization sim ilar to the one in
East Herzegovina. Historical sources can easily follow the n ew comers, particular!y i f
they settle b y the main caravan roads or on the coast. Upon their arrival the Vlachs
wishing to sta y around the Krka and the Zrmanja found out that they were to provide
sum m er pastures besides the winter pastures em bedded in little bays on the coast. These perm anent migrations from winter to sum m er pastures h elp ed preserve the special
w ay o f life these shepherds led, which was very close to the organization o f their neighbours, M etin Vlachs. The fertile land around R avni K otari and Benkovac prom pted
them to turn to agriculture and te abandon the sh eph erds w ay o flife . Therefore it is
obvious that the first reason for the Vlachs migration in N orth Dalmatia was their biregional cattle breeding.
The oth er reasons, much frequently m entioned were political events. The
author here uses Venetian archives and Marin Sanuda s diary, as well as the news issue d b y the D ubrovnik and Zadar archives. The Vlachs belonging to the Turkish m ilitary
units participated in overthrowing the H ungaro-Croatians in the region o f Karin and
Skradin. A t the sam e time h appended the tw o Turkish-Venetian wars (1499-1503 and
1537-1539). Until the end o f the 3 0 s the Turkish martolechs exercised such a great
pressure that Venetians had to defend themselves. Until that p e rio d the Uskoks from
Senj were p u rely marginal, acting only around the Velebit an d N ovigrad straits.
Between the en d o f the second war an d the beginning o f the n ew one (1570-1573) the
U skoks take the initiative and break into the Turkish territories around the Venetian
estates in N orth Dalmatia to rob cattle, grain, p e o p le and g o o d s com ing b y caravans
from ibenik. These attacks also represent a p a rt o f the Vlachs migrations, since the
U skoks (except a few new comers) were Vlachs from the Turkish or Venetian districts.
The Uskoks used to attack O brovac an d ibenik via the N ovigrad stratits. The number
o f their attacks increased from 1573 to 1601.

S T IJE P O O B A D

GOSPODARSKA I DRUTVENA STRUKTURA BENKOVCA U PRVOJ

POLOVICI DEVETNAESTOG STOUEA

Saetak
Zahvaljujui pogodnu smjetaju na novoizgraenoj Primorskoj cesti, za
sve vanjske nedae, Benkovac se postupno razvijao o d maloga ravnokotarskog
seoskog naselja u trgovite s obrisima varoi u sredini stoljea. Nalazei se na irokom i nem im om prostoru koje j e gospodarski i drutveno nerazvijeno i kojega
j e bilo teko osm atrati iz okolnih rubnih opinskih i preturskih sredita Zadra,
Obrovca i Skradina, francuske i austrijske gradanske i vojne vlasti udarile su institucionalne osnove kako b i se p u te m dravne prisile smanjile pljake i ubojstva
i uspostavio red i m ir na tom e prostoru. S osnivanjem Opine i Preture i drugih
niih ustanova Benkovac se izjednaio s drugim upravnim i sudskim sreditima,
a li je njegova drutvena struktura i dalje ostala preteno seljaka, je r j e nerazvijen a gospodarska podloga davala agram o obiljeje naselju.

Budui da je prolost Benkovca u prvoj polovici devetnaestog stoljea potpuno

neistraena, svrha ovoga rada je da utvrdi osnovne katakteristike politikoga, gospodarskog i drutvenog razvoja toga naselja i njegovu postupnu preobrazbu od ravnokotarskog sela u varo. Tri su faktora utjecala na njegov razvoj: prvo, izgradnja Primorske ceste, drugo, ukidanje Grimanijeva zakona, i tree, osnivanje Opine i Preture.
U ranom devetnaestom stoljeu Benkovac se ubraja meu najmanja seoska naselja u Ravnim kotarima. Smjeteno je na obronku fcreuljka s katelom i crkvom sv.
Ante na njegovu vrhu. Za francuske uprave zapoinje njegov razvoj u pravnom i gospodarskom pogledu to e se kasnije odraziti i u drutvenom sastavu stanovnitva.
Izgradnjom Primorske ceste godine 1806. i 1807. Benkovac se naao na glavnoj
prometnici koja je ila od Zadra preko Zemunika, Benkovca, Liana, Skradina do Sibenika i dalje prema srednjoj i junoj Dalmaciji.' U izgradnji ceste francuske vlasti angairale su i seljako stanovnitvo podijeljeno na vie dionica koje su nadzirali oficiri i
podoficiri. Nova cesta je povezala Benkovac i druga naselja s glavnim gradom Dalma-

1
FranoBaras, Maral Marmont, Memoari, Logos, Split 1984,63; Niko D ubokovi
N a d a lin i, O gradnji cesta u Dalmaciji u doba Francuza, Prilozipovijestiotoka Hvara, IV, Hvar

17*

259

cije Zadrom i ostalim opinskim i kotorskim sreditima, osobito sjevemog dijela Dalmacije.
Ukidanjem takozvanog Grimanijeva zakona (1806) umjesto drave seljak postaje
vlasnik zemlje na podruju nove i najnovije steevine s obavezom da dravi plaa porez desetinu. S dobivanjem zemlje u posjed benkovaki i ostali seljaci sjeverodalmatinske i srednjedalmatinske zagore, Makarskog primorja i podruja Neretve postali su
ekonomski slobodni.
Za francuske uprave Benkovac je uzdignut na razinu seoske opine (1811), takozvanog sindakata, koja je zapoela s radom poetkom sljedee godine. Tako Benkovac prvi put u svojoj povijesti postaje upravno sredite za okolna seoska naselja2 poput
Obrovca, Novigrada i Biograda. Pod Francuzima pripadao je kotaru Obrovac i okruuju Zadar.1 Nova opinska zajednica nastala je od dijela zadarske, obrovake i skradinske opine i godine 1813. brojila je pet tisua i dvjesto stanovnika.4 Nova opina
imala je i Opinsko vijee na elu s naelnikom (sindikom) Anelom Borinom. Nalazei se na dravnoj cesti i karavanskom putu iz unutranjosti prema Zadru, uz opinsko
sjedite, Benkovac je obeavao da e se bre razvijati nego ostala seoska naselja udaljenija od glavne prometnice.
Pored lijepih nagovjetaja koje je donijela nova uprava, seljaci su teko podnosili francusku dominaciju, koja ih je optereivala javnim radovima, porezima i novaenjem. Seljaci su prisiljavani da idu u vojsku, poneki su je izbjegavali odmetanjem u
hajduke. U francusko-austrijskom ratu (1809) znatan broj seljaka iz Benkovca i okolnih kotarskih sela naao se u francuskoj vojsci, koji su se tukli, sa svojim sunarodnjacima na austrijskoj strani, za tue interese. Austrijski pijuni pokuali su ih nagovoriti da
dezeritraju, ali je ilo dosta teko budui da je u Benkovcu bio glavni tab francuske
vojske. Neko vrijeme tu je bio glavni zapovjednik Dalmacije Auguste Marmont.5 Seljak je morao trpjeti razne zlouporabe vojnih i graanskih vlasti, primjerice, oko procjene i ubiranja desetine koju nije uvijek mogao platiti zbog sunih i nerodnih godina,
ali su je vlasti znale utjerati putem mirovnog suca u Obrovcu. U takvim uvjetima teak
je teko mogao doi do trnog vika i novca te se je morao zaduivati kod lihvara, koji
su ga zbog duga, znali liavati vlasnitva nad dijelom zemlje. Njegov poloaj postaje
tei, jer ga drava nije titila. Najee je dolazio u kolonatski odnos, ne vie prema
plemiima, poput seljaka u primorskom i otokom dijelu Dalmacije, nego tankom sloju graanstva iz Zadra, Obrovca, Skradina i Benkovca, tek u nastajanju. Kada se tomu
doda strah od mogueg upada hajduka i bolesti, osobito malarije koja je harala po
Ravnim kotarima, napose u benkovakom kraju, gdje je bilo dosta barutina, lokava,
neureenih potoka izmeu Biljana i Benkovca, tada se moe bolje sagledati realno stanje i poloaj seljaka ovoga naselja i itava kraja.
U promijenjenim politikim prilikama, za austrijske uprave (1813), pa do sredine
stoljea poloaj seljaka se pogorava. Austrijske vlasti su prihvatile nastale promjene u
posjedovnim odnosima, ali su i dalje ostavile seljaka nezatiena od zadarskih i ostalih
varokih lihvara, koji ga sljedeih desetljea jo vie pretvaraju u kolona i dunika. U
Benkovcu su bile dvije kategorije seljaka, slobodni seljaci i koloni. Slobodni seljaci su
imali zemlju u vlastitu posjedu, a koloni su bili u zemljinom odnosu, primjerice, prema Dominiku Karai u Zadru, irilu Kneeviu, piru Steli, Jovanu Petkoviu, brai

2 Valentino Lago, Memorie sulla Dalmazia, Volume Primo, Venezia 1869, XXXIV, X,
Prospetto della organizzazione e della polazione della Dalmazia con la chiusa dellanno 1813 ossia del dominio francese.
3 Carlo Federico B ia n ch i, Zara cristiana, II, Zadar 1879, 349. Vidi Lago, nav. dj.,
X X X IV

4L ago,nav. dj. X X X / I V, X.
Baras, nav., dj., 112.
260

Komereto, Jovanu Dimitroviu, Anti Baiu ili pak mjesnoj katolikoj ckrvi. Porez desetina se davala u naturi, a od godine 1837. se mogao plaati i u novcu. Zbog velikih
trokova, nestabilnosti cijena i svakojakih prijevara od strane sakupljaa desetine,
drava je od godine 1838. u svojoj reiji sakupljala ljetinu. Zbog sua, nerodica i gladi
seljaci bi neredovito plaali porez, ali je drava znala administrativnim putem utjerivati dugove. Na temelju prve modeme izmjere zemljita u Dalmaciji, koja je obavljana u
Benkovcu godine 1827,6 izraen je modemi katastar, po kojemu se od poetka pedesetih odina, mjesto dotadanje desetine, plaa zemljarina na temelju istog prihoda koju
plaa vlasnik zemlje kojega drava za poreznika priznaje. Prema prvoj izmjeri zemljita, poreska opina Benkovac imala je 840 ha, 67 a i 64 povrine, podijeljena na sedamstoetrdesetsedam estica zemlje i etrdeset estica zgrada.7 Ravniarski dio je pod
oranicama, vinogradima i livadama. Preostali dio zemlje je pod breuljcima i panjacima s malo oranica na sjeveru. U odnosu prema dmgim selima Benkovac je na vioj
nadmorskoj visini, ima blagu klimu. Ljeta znaju biti vma, ali je zima blaga. U ravniarskom dijelu javlja se slana. Od vjetrova prevladava bura koja u to doba nije bila tako jaka.

Sl. 1. Katastarskn opina Benkorac

261

Struktura vlasnika zemlje izgleda ovako. Od ezdeset jednog vlasnika (1826) trideset jedan je iz Benkovca, deset iz Bukovia, est iz Kule Atlagi, pet iz opota, dva iz
Obrovca te po jedan vlasnik iz Zadra, Novigrada, Karina i Islama Grkog.* Najvie
zemljinih estica imaju Jovan Dimitrovi, Mate Komereto i Ivan Bai. Inae prevladavaju mali sitni posjedi koji se usitnjuju djelidbama i kupovanjima. Tu je i zemlja koja pripada Dravnom dobm , benkovakoj opini i mjesnoj katolikoj ckrvi.9 Meu
vlasnicima zemlje jedan je trgovac iz Benkovca i nekoliko posjednika iz Zadra, Obrovca i Novigrada a ostali su seljaci. Razvojem lihvarstva zemlja postupno prelazi iz seljake u graansku svojinu.
Po dmtvenom sastavu najvie zemljinih estica je u posjedu seljaka iz Benkovca i susjednih sela koja granie s katastarskom opiitom Benkovac. Zatim jednoga
trgovca iz Benkovca i nekoliko posjednika iz Zadra, Obrovca i Novigrada.
Od cjelokupne povrine katastarske opine Benkovac 34% je obradivo, 65% neobraeno, 1% otpada na vode i puteve.10 Produktivnog zemljita ima 283 ha, 12 a i 84
mJ. Obradiva zemljita, koje je neobraeno, ima 545 ha, 46 a i 43 m2. U neproduktivno
zemljite spadaju neplodni tereni, vode, putevi i sveukupno iznosi 12 ha, 08 a, i 47 mJ.
Stanovnitvo se preteno bavi poljodjelstvom i stoarstvom. Od itarica najvie
se sije ra, jeam, zob, kukumz, proso i kmpno soivo.
Pregled povrina p o kulturama "

Oranica
Vinograda
Vrtova
Livada
Panjaka
Panjaka
sa umama
uma
Zgrada i
dvorita
Neplodno
tlo, vode i
putovi

258 ha
21 ha
2 ha
53 ha
446 ha

87 a
82 a
54 a
25 a
19a

27 ha

84 a

35 m1

16 ha

54 a

71 m!

1 ha

72 a

17 m'

11 ha

87 a

61 m!

Ukupno

840 ha

67 a

74 m!

43 mJ
05 m1
79 m2
52 m'
11 m'

Prema tomu, najvie povrina je pod istim panjacima, zatim oranicama, livadama, panjacima sa umom i vinogradima. Livade u polju, u zimskim mjesecima, obino
su pod vodom. Panjaci su ponajvie na oblinjim breuljcima. Na oranicama se uzgajaju iste kulture, svrstane u tri klase, vinogradi, vrtovi, livade i ume u jednu klasu, a
panjaci u dvije klase. Panjaci sa umom uvrteni su u mijeane kuiture i pripadaju
jednoj klasi. U neobradivo zemljite spada neplodna zemlja, vode, putovi i zemlja na
koju se ne plaa porez. Razdioba kultura na oranicama po klasama izgleda ovako.

- d Histcrijski arhiv Split (dalje HAS), Arhiv mapa (dalje AM), Operat porezne procjene opcine Benkovac (dalje Operat) 1844.
J
F
HAS, AM, Operat 1844.
^ Historijski arhiv Zadar (dalje HAZd), Zbirka mapa, mapa Benkovac.
,0 HAS, AM, Operat 1844.
"

262

Isto.

Vrsta kultura na oranicama "

Klasa

Penica
Ra
Jeam
Zob
Soivo
krupno
Kukuruz
Proso
Zob
Ugar

II

8
4
56
-

III
_
28
40

40
32
o8

32
-

12
20

8
12
-

Godinja proizvodnja itarica i krupnog soiva, po jednom stanovniku, iznosi tisuu stosedamdesetpet litara, a crnog vina stoezdesetest litara. Slatkog sijena s livada
proizvodi se godinje po stanovniku dvjestoosamdesetest kilograma, a sijena s panjaka sa umom, istih panjaka i istih uma proizvede se godinje po stanovniku katastarske opine etrdesetsedam kilograma. Drva za ogrjev i preradu proizvede se 3,3 m \
Benkovani, poput drugih okolnih seljaka, sporo su se prilagoavali gospodarskim promjenama, uvoenju novih kultura, primjerice, krumpira, koji se ovdje prvi put
pojavljuje u treem desetljeu devetnaestog stoljea. Slina je situacija i s dudom.
Zemlja se obrauje primitivnim sredstvima za rad, primjerice, plug kojega vuku dva
vola, trokraka motika, za svaku vrstu kopanja i za sjetvu, maklin ili tm okop za krenje
terena, dvokraka motiica za povre i soivo, srpi za obrezivanje vinograda i maslina,
srp na dugom tapu za rezanje grmlja i ivica, sjekira za sjeu drva i sjekirica za sjeu
na panju korijenja itarica.1Ja Zbog tradicionalnih sredstava za rad produktivnost je bila mala, teko se dolazilo do vika rada, zatim udaljenost trita, sve e to usporiti prijelaz iz naturalne u robno-novanu privredu. Oito se radi o zakanjeloj ekonomiji.
Stoarstvo je, po vanosti, dmga gospodarska grana u Benkovcu. Najvie se uzgaja sitna stoka ovce a manje koze. G otovo svaka kua ima kravu, neke po dvije, vola,
koji slui za oranje i vuu, budui da u mjestu ima sedam zaprenih kola. Samo polovica domainstava gaji po jednu svinju.
Pregled stoke godine 1827n
volova

bikova

krava

teladi

konja

pastuha

kobila

30

46

12

magaraca

ovnova

ovaca

jagnjadi

koza

svinja

Ukupno

12

74

630

211

160

23

drebadi
1

1216

Gospodarske zgrade i tale za stoku su pokraj kua za stanovanje, ali ih ima izvan sela, a ponegdje su pod istim krovom stoka i ukuani. Prevladava domaa pasmina
koja se zadovoljava skromnom ishranom.14

Manuete provinciale della Dalmazia pell'anno 1847 248

HAS, AM, Operat 1844.
11 Isto.
14 Isto.
263

Kretanje stanovnitva
Godina
1826
1830

kua

obitelji

katolika

pravoslavaca

obitelji

48
35

8
-

40
40

152
146

28

ukupno
192
186

Veina stanovnika Benkovca je pravoslavne vjere. Po drutvenom sastavu apsolutnu veinu ine seljaci. Godine 1826. bio je jedan trgovac, tri gostioniara i jedan katoliki sveenik. Tu bi trebalo dodati vice-serdara i naelnika opine. Trgovac i gostioniari se bave trgovinom ivenih namimica i vinom koje nude prolaznicima, putnicima i mjesnoj vojnoj posadi.
Prvih desetljea dmge austrijske uprave stambene prilike u Benkovcu nisu se bitno mijenjale. Kue su graene od kamena, uglavnom u kreu, ali ih ima i u suhozidu,
pokrivene crijepom, kamenim ploama i slamom. Oko kua su vrtovi. Apsolutna veina Benkovana je u posjedu jedne kue, dok imuniji meu njima, Jovan Dimitrovi,
Mate Kornereto, Anelo Borin i Ivan Bai, imaju po dvije kue.
Skromni trni viak Benkovani prodaju na trnicama u Zadru i Obrovcu. Austrijski car Franjo Josip I na putu od Benkovca prema Zadru (1818) susretao je naomane seljake na konjima i enske sa crvenim kapicama ukraene novcima. Uglavnom
su prodavali viak itarica i peradi. Iako je Zadar udaljeniji od Benkovca nego to je
Obrovac, Benkovani su dolazili u Zadar zbog dobre ceste i vie cijene proizvoda, a
potrebnu robu mogli su kupiti po nioj cijeni. Kretanje po toj cesti nije uvijek bilo sigum o.
1

Sl. 2. Serdtr iz Ravnih

kotara

Sl. 3. Seljak Iz Ravoih

kotara

Sl. 4. Djevojka ii Ravoih

kotara

'* HAZd, Zbirka mapa, mapa Benkovac.

14 HAS, AM, Operat 1844 i HAZd, Razni spisi Namjesnitva 1831, 21. VIII/9
Ivan P ed erin, Franjo I u Zadru 1818 god. Kai, 1975, 108.
" Almanacco provinciale della Dalmazia l anno IS2S, 166.
264

D o godine 1827. Benkovac je na razini seoske opine ili Opinskog povjerenstva

s naelnikom ili sindikom na elu. U politikim i prvostepenim sudskim stvarima bila
je potinjena Opini i Preturi u Obrovcu. Meu prvim naelnicima, za austrijske uprave, spominje se Simeon Dimitrovi.1* Pored Opine, tu je i sjedite Vice-Serdarije koja
je takoer potinjena Serdariji u Obrovcu,19 a obje Pukovniji u Zadru.10 Meu serdarima spominju se Ante ipiko, Stjepan Dagheta, Bartol Zannoni, Robert Novakovi,
Mihovil Tremoli i drugi.21 U Benkovcu je smjetena vojna posada i prva potanska stanica s mjenjanicom upska dobrotvomost te ograda (baana) za provoenje karantene i odmaranje karavana. Zamjeivala se potreba otvaranja gostionica pokraj kojih su
se mogli odmarati ljudi i stoka te kola i koije.
Godine 1827. ukinuta je opina u Benkovcu,24 a to e potrajati samo nekoliko
godina da bi se povela akcija da se ponovo otvori, budui da je iroki prostor izmeu
Zadra, Obrovca, Skradina i Biograda bio bez sjedita upravne vlasti. U meuvremenu
vojna posada je dobila kimrga (1843) te stalnog kotarskog lijenika - kimrga za potrebe civilnog stanovnitva (1847) u osobi Martina Karlina,15 kojega je zamijenio Jakov
Danevi. Neto ranije je dobio i prvu babicu s odobrenjem da vri slubu.
etrdesete godine donijele su Benkovcu vie novina meu kojim^ su najvanije
osnivanje Pretura i Opine. Godine 1845. pokrenuta je inicijativa da Benkovac dobije
Pretum (kotar)20 poput one u Obrovcu koja objedinjuje upravnu i sudsku vlast na razini kotara, a koja je otpoela s radom 1. sijenja 1847.27 Ona je obuhvaala dvadeset sedam sela koja su do tad pripadala obrovakoj, skradinskoj i zadarskoj opini.2* Prvi
pretor je Juraj Katni koji je s pet slubenika,29 meu kojima je jedan uvar zatvora,10
zapoeo rad u najvioj do tada otvorenoj ustanovi u Benkovcu.

'* Vice-Serdarije su bile jo u Erveniku, Smiliu i Zemuniku.

20 Almanacco provinciale della Dalmazia per 1825, 166.
U Zadru su bila dva pukovnika, jedan za kopnenu a drugi za otonu krajinu. Krajine su
podijeljene na serdarije. Serdariju je inilo r\ekoliko sela na elu sa serdarom, koji je odgovoran
pukovniku krajine. Serdaru su podreene seoske harambae, pomonik, serzent, dva aua, subaa i etiri pandura. Svi su oni bili seljaci. Serdarova je zadaa da provodi naredbe viih vlasti i da
se uredno plaa desetina i travarina.
21 Almanacco provinciale della Dalmazia 1823, 120, 1830, 118, 1834, 117 i Schematismo provinciale della Dalmazia 1842, 108, 1843, 112.
22 Schematismo provinciale della Dalmazija p e r lanno 1842, 262 i 1843, 279.
21 HAZd, Stampe, sv. 7, br. 528 od 15. V 1848.
, 24 HAZd, tampe, sv. 20 (1826-1831), br. 1593 c od 17. IV 1827. Prema dekretu guvemera
Franje Tomaia selo Nuni, koje pripada opini Obrovac, zatim ostala sela Liane, evrske, Zeevo, Dobropolje, Stankovci, Ostrovica, Goi, aevi, Perui, opot, Podlug, Kolarine, Morpolaa, Provi, Vai, Buli, Kolovac, Lepuri, Lisii, Podgrae izdvojena su iz sindikata Benkovac i pripojena opini Skradin. Selo Pristeg prikljueno je opini Biograd, a sela Nadin, Ratevi,
Veljane, Trgulje pripojena su opini Zadar, dok sela Benkovac, Kula Atlagi, Korlat, Rodaljice,
Brgud, Bukovi pridruena su opini Obrovac.
2 Manuaie provinciale della Dalmazia pell'anno 1847,215.
HAZd, Spisi Okrunog poglavarstva Zadar, sve. 94, br. 2284 1845 i tampe, sv. 25, br.
251j 1845. Vidi Gazzetta di Zara br. 98 od 18. XII 1845, 909 i br. 99 od 10. XII 1846, 595.
27 Manuale provinciale della Dalmazija pellanno 1847, 95-96. HAZd, tampe, sv. 25, br.
252 g, 1845.
21 Novoformiranoj benkovakoj preturi pripojena su sela koja su do tada pripadala obrovakoj preturi i to: Korlat, Kula Atlagi, Vukalj, Benkovac, Bukovi, Popovi, Brgud, Rodaljice,
zatim sela skradinske preture: Liane s Buliem, Lepuri s Koulovcem, Lisii s Podgradem, Kolarine, Perui, opot s Podlugom, Luki s Proviem, Morpolaa i Stankovci. Benkovakoj preturi pripalo je nekoliko sela zadarske preture: Banjevac s Kaiem, Radainovac s Dobrom Vodom, Budak, Vrana, Tin s Kakmom, Pristeg, Ceranje, Jagodnja, Zapuani, Miranje, Polaa, Ratevi, Nadim sa Zagradom, Biliane, Veljane i Trljuge. Ljubitelj prosvjetenja - Srbsko dalmatinskij magazin za ljeto 1846, 38 i HAZd, tampe, 1845, sv. 25, br. 251 j).

265

Iste godine Benkovac dobiva Opinu na vioj razini s opinskim vijeem, poput
onih u Zadru, Obrovcu, Kninu i Skradinu. Za prvog naelnika je postavljen Ante Bai. U z njega su dva prisjednika Ivan Komereto i Stjepan Borin, a tajnik Ivan Palazzi.31
S pojavom Preture i Opine poveava se i broj stanovnika, jer uz slubenike dolaze u Benkovac i njihove obitelji. Izgrauju se nove kue, otvaraju obrtnike radionice
i duani i pojaava se razmjena dobara s okolnim seoskim naseljima. Poinje se uobliavati nova ulica. Od godine 1847. Benkovac se vie ne ubraja u sela nego meu varoi.
Pregled stanovnitva benkovake preture3J
Godina

Katolika

Pravoslavaca

Ukupno

1847
1848
1851

5280
5418
5544

4595
4629
4723

9875
10047
10267

U novoosnovanoj Preturi veina stanovnitva je katolike vjere. Po vjerskom sastavu ima sela sa istim katolikim ili pak pravoslavnim stanovnitvom, ali i s mijeanim
stanovnitvom. Opinsko i pretursko sjedite i dalje ostaje s mijeanim stanovnitvom s
tendencijom porasta katolikog stanovnitva dolaskom novih slubenika i njihovih
obitelji.
Uz svjetovnu vlast, Benkovac je i sjedite crkvene vlasti, pravoslavne parohije i
katolike upe. Parohiju ine tri okolna sela Bukovi, Perui i Buli s parohijalnom
crkvom Roenja sv. Jovana. Paroh je jeromonah Vasilije Vojvodi.3* Od godine 1847.
je i sjedite crkvenog nadzirateljstva1' Benkovaka katolika upa pripada Dekanatu u
Nadinu, a skupa s njim Nadbiskupiji u Zadru. etrdesetih godina izmijenilo se vie
upnika, primjerice, Sime Mii, ime Profaca, Vicko Mrkica i Ivan Bevilakva.34
Zakljuno se moe rei sljedee. Zahvaljujui pogodnom poloaju na Primorskoj cesti i irokom i praznom prostoru Ravnih kotara i Bukovice, gdje se stalno vojevalo, strahovalo, a ponajvie gladovalo, Benkovac je imao najpovoljnije uvjete da se
razvije u upravno i sudsko sredite i sjedite Vice-Serdarije i Vojne posade koje su uvale red i mir na irokom prostoru Ravnih kotara i dijela Bukovice. U poetku je bio
na razini seoske opine, poput Biograda, Novigrada i Nina, a od godine 1847. u upravnom i sudskom pogledu izjednaio se s Obrovcem, Kninom, Skradinom i Zadrom. Od
malog ravnokotarskog sela postupno se razvijao u trgovite i prerastao u varo poput
Obrovca, Biograda i Skradina. S pojavom novih ustanova dolazi i novo stanovnitvo te

Uz naelnika su pisar Gaetano Frari i inovnici Jakov Bevilavka i Pako Cassio.

30 Manuale provinciale della Dalmazia pell'anno 1847, 95-96.
31 HAZd, Index Registrature 1846-1847 [Manuale provinciale della Dalmazia pellanno
1847, 95-96 iManuale provinciale della Dalmazia pellanno 1848, 110-111.
33 Manuale provinciale della Damazija pellanno 1947, 95-96.
33 Manuale provinciale della Damazija p ellanno 1847, 244-245; isto, 1848, 254 i HAZd,
Ostavtina Alberti, sve. 2, 1851.
34 Schematismo della dioecesi di rito greco non unito in tutta la Dalmazia ed Istria pel l anno 1841, 8.
33 Srpbsko-dalmatinski magazin 1847, 148.
Godine 1847. Eparhija je podijeljena na deset nadzirateljstava.
34 Schematismo della arcidioecese metropolitana da Zara per l.anno bisestile 1840, 25,
1842, 51,1843, 31,1844,1,1845,34,1846,18, 7,18,1848,18 \1849,.
266

se uz prirodni prirast zamjeuje lagani porast stanovnitva u sredini stoljea. Iako je

postupno stjecao obrise varoi, drutvena struktura njegova stanovnitva ostala je preteno seljaka, a naselje agramo, budui da se veina stanovnitva bavila poljodjelstvom i dijelom stoarstvom. Dakle, u prvoj polovici devetnaestog stoljea udarene su
institucionalne osnove i date naznake njegova budueg razvoja.

S u m m ary
E C O N O M IC A N D SO CIAL STR U C TU R E OF B E N K O V A C IN THE F IR ST H A L F
O F THE 19 th C E N TU R Y
Being very close to the new ly-built littoral road and withstanding all extem al
difficulties o f the m iddle o f the 19 ,h c., the village o f Benkovac gradually developed
into a sm all com mercial town. The tow n was situated in the m iddle o f a large and restless area, suffering from underdeveloped economic and social conditions, which vented the neighbouring m unicipalities o f Zadar, O brovac and Skradin from controlling and infuencing its population. That is why both French an d Austrian civil and military authorities d ecid ed to institutionalize the laws, in order to sto p killing and robbing in Benkovac, a n d to restore peace an d order. Soon after that th ey founded several
m unicipal institutions o f a low er rank (including Pretura) in Benkovac which m ade it
less inferior to other towns, but its econom ic structure remained m ainly agricultural.

267

 Z A N IN O V I

KOLSTVO U BENKOVCU I NjEGOVU KRAJU

Saetak
Dolaskom Francuza u Dalmaciju (1805) p o e le su se pro vo d iti razliite reforme
u ivotu tadanje Dalmacije, pa i na podruju kolstva i prosvjete. U gradovima i veim mjestima otvaraju se osnovne kole, zatim gim nazije (10) i liceji (3). Nakon uspostavljanja druge uprave Austrije u D alm aciji u p rvim decenijama nije se nita poduzim alo na unapredivanju kolstva iprosvjete. Uprava nad osnovnim kolstvom djelomino j e bilo potinjeno (1827) sveenstvu, a poetkom 1840. i potpuno. Osnovna kola u
Benkovcu bila j e osnovana 1860, a 1868. osnovan j e benkovaki kolski kotar, koji je
obuhvaao obrovaku i kistanjsku opinu. O d te godine postepeno se poveavao broj
osnovnih kola u benkovakom kolskom kotaru, p a su 1871/72. kol. god. radile 4 osnovne kole.
Nakon formiranja kotareva, umjesto dotadanjih okruja, u D alm aciji su se osjetila liberalnija strujanja medu stanovnitvom, pa se poinju donositi zakoni i u podruju kolstva. DoOesen j e dravni zakon (25. X 1868) p o kojem su osnovne kole predane
na upravu grerdanskim vlastima. Pohadanje osnovne kole bilo je obvezatno ali seljaci
tu odluku nisu potivali, p a je veliki broj djece nije ni posjeivao.
N arodni p rep o ro d u Dalmaciji u drugoj polovin i 19. stoljea zahvatio j e iroke
m ase naroda, p a se izm ijenio i stav prem a pohadanju osnovnih kola. N a 19. stoljea, nastojanjima tadanjih vlasti u opinama, stanje u kolama se izmijenilo, pa se i
bro j osnovnih kola poveao, a djeca su sve vie pohaala kole. U toku vremena izmedu dva svjetska rata broj osnovnih kola poveao se na 45 sa 70 uitelja, u benkovakom kolskom kotaru, pa je jedna osnovna kola dolazila na 1.329 stanovnika, a jedn o
odjeljenje na 908 stanovnika.
U toku drugog svjetskog rata Talijani u kole dovode svoje uitelje, nastava se
p ro v o d i na talijanskom jeziku, u kole se u vode sadraji na kojima e se djeca odgajati
u faistikom duhu. To stanje u kolstvu se odralo d o kapitulacije Italije 8. 1943.
godine. U toku N O B-e (1941 - 1945) u partizanskim odredima p ro vodio se prosvjetni
rad, a na oslobodenim podrujima poele su se osnivati i osnovne kole, a bio j e pokrenut i kultum o-prosvjetni rad u narodu. Nakon oslobodenja zemlje, Benkovac i njegov
kraj doivljava p rep o ro d u kolstvu i prosvjetnom radu. Pored osnovnih kola u Benkovcu j e osnovana i gimnazija. Osnovne kole su osmorazredne, a veina djece ih posjeuje. U novije vrijeme u Benkovcu j e osnovan i kolski centar u kojem se uenici usmjeravaju u razliita struna usmjerenja.
269

U toku uprave Francuza u Dalmaciji na podruju prosvjete i kolstva u samih

osam godina uinjeno je vie nego mletaka uprava u nepuna etiri stoljea. Francuzi
su otvorili u gradovima veliki broj djeakih, djevojakih i obrtnikih pukih kola, 10
gimnazija, tri liceja (u Zadru, Splitu i Dubrovniku), dvije akademije (u Zadru i Splitu) i
etiri sjemenita, pravoslavno stanovnitvo u gradovima dobiva svoje crkve.
U prvim decenijama druge austrijske uprave u Dalmaciji ponovno je zanemarena osnovna kola. Osnovne kole se osnivaju samo u veim mjestima i gradovima na
obali, premda su djecu teaci u tim mjestima slabo slali u kole, jer su im bila potrebna
u polju ili u domainstvu.
Broj osnovnih kola u Dalmaciji poeo se poveavati od poetka druge polovine
19. stoljea nastojanjima narodnjaka, kojima je prosvjeta bila i sredstvo i svrha borbe.
U poetku narodnog preporoda u Dalmaciji (1861) bilo je 157 osnovnih kola, od toga
23 ilirske, 125 dvojezinih (Utrakvistike, tj. na talijanskom i ilirskom, kako se jo
uvijek u to vrijeme nazivao materinski - hrvatski ili srpski jezik) i devet talijanskih. Poetkom sedmog decenija 19. stoljea u Dalmaciji je bilo 220 osnovnih kola, od toga
132 narodne, 65 dvojezinih, 24 talijanske i jedna njemaka. Tek nakon potpune pobjede narodne stranke u Dalmaciji 1910. godine, broj osnovnih kola poveao se na 435,
od toga su bile sve narodne, a samo est talijanskih, od kojih su pet bile privatne i dvije
njemake dravne osnovne kole u Zadru, kao administrativnom sreditu Dalmacije.'
Pokrajinska vlada u Zadru, u prvoj polovini druge austrijske uprave u Dalmaciji, donosila je mnogobrojne pravilnike, ali veeg napretka u osnovnoj koli nije bilo,
se vlast nije trudila pravilnike provesti u ivot. Vlast je osnovno kolstvo 1827. djelomino, a poetkom 1840. godine i potpuno predala sveenstvu na upravu. U kolskoj
1838/39. godini samo 49 opina je imalo po jednu osnovnu kolu, a 38 opina nije
imalo niti jedne osnovne kole.
Poetkom estog decenija 19. stoljea na podruju Ravnih kotara i Bukovice poelo se raditi na otvaranju osnovnih kola. U Benkovcu je osnovana Muka osnovna
kola 1860. godine i to je bila jedina osnovna kola u benkovakoj opini sve do 1868.
godine, kada je osnovan benkovaki kolski kotar, koji je obuhvaao pored benkovake opine, jo obrovaku opinu i kistanjsku opinu.
Od osnivanja benkovakog kolskog kotara (1868) broj osnovnih kola poeo se
postepeno umnoavati, ali to je ilo vrlo sporo, u prvo vrijeme nije bilo strunih uitelja, a i prostora je nedostajalo, poto se nisu gradile zgrade posebno za kole. U kolskoj 1870/71. godini na podruju benkovakog kolskog kotara railo je ukupno 5 osnovnih kola i to u opini Benkovac 3 muke osnovne kole (Benkovac, Jagodnja i Polaa), na podruju opine Obrovca radi jedna mjeovita osnovna kola, a na podruju
opine Kistanje radi jedna muka osnovna kola u Kistanjama (poela radom 1869).
Ukupno je spomenutih pet osnovnih kola pohaalo 145 uenika i 6 uenica. Uenice
su pohaale mjeovitu osnovnu kolu u Obrovcu.
U slijedeoj 1871/72. godini u Benkovcu je osnovnu kolu pohaalo 16 uenika,
u Jagodnji 36 uenika, a osnovna kola u Polai nije radila radi pomanjkanja
uitelja (!).
djece obveznika ipolaznika kolske 1871/72. godine u benkovakom kolskom kotaru'
Opina
Benkovac
Kistanje
Obrovac

Broj kola

Ob v e z n i k a

Polaznika

3
1
1

918 m. 827 .
628 m. 628 .
893 m. 793 .

16
10
31

1 Mirko L ea i, Prolost i sadanjost osnovne nastave u Dalmaciji, Split, 1922, Tisak

Splitske Drutvene Tiskare.
270

Osnovne kole u benkovakom kolskom kotaru nisu redovito radile osim u Benkovcu, Obrovcu i Kistanjima, u drugim mjestima (Jagodnja, Polaa i Bukovi) nije
bilo uitelja, pa se rad prekida, a to se vidi iz podataka koji su slubeno bili objavljivani3 od 1876 - 1877. godine. Podaci su slijedei:
kolski kotar Benkovca 1869/70. imao je 5 osnovnih kola, koje pohaa ukupno
100 uenika; 1870/71. imao je 4 kole koje pohaa ukupno 145 uenika i 6 uenica;
1871/72, djeluju 3 kole koje pohaa ukupno 57 uenika; 1874. godine, djeluju 4 kole,
kole pohaa ukupno 112 uenika; 1875. godine 4 kole djeluju, i to u Benkovcu 34
uenika pohaa kolu, a uitelj je Andrija Pelicari, u Polai kolu pohaa 28 uenika,
a uitelj je Josip Tabori, u Kistanjima osnovnu kolu pohaa 18 uenika, a uitelj je
Jakov Gri i u Obrovcu kolu pohaa 40 uenika i 28 uenica, uiteljica je Filomena
uri. I u kolkoj 1876/77. godini stanje je slino po broju uenika, a uitelji su bili
sljedei: u Benkovcu uitelj Andrija Pelicari, u Jagodnji uitelj je Filip Stojsavljevi, u
Kjstanjima uitelj je Jakov Gri, a u Obrovcu uitelj je Antonio Vales i uiteljica Filomena uri.
Nadzom ik osnovnih kola u benkovakom kolskom kotaru bio je Josip karpa,
uitelj Vjebaonice u Zadru.
Nakon formiranja kotareva umjesto okmja, u Dalmaciji su se osjetila liberalnija stmjanja meu stanovnitvom. Narodna stranka je imala sve vei utjecaj u narodu.
U to vrijeme doneseni su i dravni zakoni na podmju prosvjete i kolstva to je utjecalo na uvodenje reda u kolstvo. Dravni zakon donesen je 25. V 1868. godine po kojem
su osnovne kole predane svjetovnim odnosno gradanskim vlastima (sekulatizacija
kolskog odgoja), jer su kole do tada bile pod tutorstvom (starateljstvom) crkve. Godinu dana kasnije tj. 14. V 1869. donesen je zakon o osnovnom kolstvu, pa je u mnogome modernizirano osnovno kolstvo. Prema spomenutom zakonu l. 21. pohaanje osnovne kole poinjalo je s navrenih est godina, a trajalo je do navrene etmaeste.
Zakonom je bilo omogueno trajanje osnovne kole na 6 godina s tim da se u posljednje dvije godine organiziraju posebni oblici obrazovanja. Na temelju spomenutog zakona dalmatinski pokrajinski zakon donesen 29. XII 1871. godine, a propisao je pohaanje osnovne kole od navrene este do navrene dvanaeste godine s tim da su uenici, dok ne navre etmaestu godinu, obavezni pohaati ponavljaonicu, koja e djelovati kao veemja ili kao svetako-nedjeljna kola4. Na taj nain u Dalmaciji, umjesto osmogodinje osnovne kole, uvodi se estogodinja osnovna kola i dvogodinja
ponavljaonica. Ovaj tip osnovne kole zadrat e se u Dalmaciji sve do propasti Austro-Ugarske, a u tradiciji e ostati i nakon formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izmeu dva svjetska rata.
Prema pokrajinskom kolskom zakonu donesenom 8. II. 1869. godine nadzor
nad radom osnovnih kola u Dalmaciji preputen je: mjesnom kolskom vijeu, kotarskom kolskom vijeu i pokrajinskom kolskom vijeu (PV).
Prilo se i realiziranju zakona o nadziranju kola, pa se u mjestima gdje je djelovala osnovna kola formira Mjesno kolsko vijee koje su sainjavali uitelj (u kolama s vie uitelja upravitelj ili naduitelj), sveenik koji je vodio nastavu vjeronauka i
dva do pet predstavnika koje odredi nadlena opina. Medu lanovima mjesnog kolskog vijea, prema odluci kotarskog kolskog vijea, odreivao se jedan lan, koji je
imao dunost mjesnog kolskog nadzomika i bio nadziratelj didaktino-pedagokog stanja u koli.5 Spomenuta dunost mjesnog kolskog nadzornika povjerena je
predstavniku crkve, a to je bio najee vjerouitelj, koji se esto uplitao u rad uitelja,
pa je to obino u kolama izazivalo nemir i prepirke.

1
Luigi M aschek, Manuale del Regno di Dalmazia 1872, Zara, Tipografia
Fratelli Battara, 1873, str. 277.
* Isto.
4
Ilija D i z d a , Zakoni i propisi za ope puke i za gradanske kole u Dalmaciji, Dubrovnik, 1913, str. 20.
* I s to .ll.
271

U kotarsko kolsko vijee biran je kotarski poglavar i on je vrio dunost predsjednika vijea, zatim kotarski kolski nadzomik, po jedan sveenik svake vjere koja u
kotam ima najmanje 1.000 vjemika i dva prosvjetna radnika.6 Pored spomenutih u kotarsko kolsko vijee ulazila su i dva predstavnika kotarskog zastupstva ili Zemaljskog
odbora.
I pored pravno dobro izraenih zakona seljaci nisu slali djecu u kolu, jer su im
bila potrebna u polju, za uvanje stoke ili u domainstvu, a i zato to djecu nisu mogli
pristojno odjenuti kako bi ih slali u kolu, o emu je pisao strani putopisa. Pohaanje
osnovnih kola nije bilo zadovoljavajue, tako da je u kolskoj 1877/78. godini od
59.852 obveznika u Dalmaciji osnovne kole pohaalo ukupno 14.264 uenika, a u
benkovakom kotam, odnosno podmju kotarskog kolskog vijea, osnovne kole je
pohaalo 3,7% obveznika. Meu stanovnitvom Dalmacije bila je rasprostranjena velika nepismenost, a posebno meu seoskim stanovnitvom.
Prvo Kotarsko kolsko vijee Benkovca u kolskoj 1869/70. godini bilo ie: Kutschig de ajkovac Karlo, kotarski poglavar, kolski kotarski nadzomik Josip Skarpa,
uitelj Normalne kole u Zadm, a predstavnici vjere bili su: don Ivan Motui, upnik
za katolike, a paroh za pravoslavne bio je don Josip Kneevi. Predstavnici kola: Josip Krsti iz Pristega i Ilija (Elia) Rosi iz Miranja. lanovi kotarske uprave bili su: Nikola Dapar, predsjednik, i Petar Kati, trgovac. U to vrijeme na podmju benkovakog
kotarskog kolskog vijea bilo je obveznika 4.605, od toga 2.439 muka i 2.160 enska,
a djelovalo je svega 5 narodnih osnovnih kola.
Narodni preporod u Dalmaciji sredinom XIX. stoljea sve vie je zahvaao iroke mase naroda, a posebno u dijelovima sjevem e Dalmacije. Premda se aktivnost nacionalno-politikog pokreta nije dopadala zadarskom namjesniku Lazam Mamuli, koji
je pokrenuo vlast protiv Narodne stranke - na opinskim izborima 26. III. 1861. godine narodni pokret je donio pobjede u opinama Benkovca, Obrovca i Kistanja, to
imalo pozitivan odjek u politikom ivotu sjevem e Dalmacije.
Narodnjaci su upomom politikom borbom postepeno osvajali opinske uprave
u pokrajini u koje uvode prvo u kolama, pa i u opinama, narodni jezik. Istu borbu
narodnjaci su vodili i u Dalmatinskom sabom u Zadm od njegova osnutka 1861. godine, do pobjede narodnjaka, pa jezik Hrvata i Srba postaje slubeni jezik dalmatinskog
sabora.
Usporedo s politikom borbom narodnjaci su vodili upom u borbu i za prosvjeivanje naroda. Postepeno se ipak i broj osnovnih kola poveao u benkovakom kolskom kotam. Tako je u kolskoj 1896/97. godini u benkovakom kolskom kotam bilo
ukupno 19 osnovnih kola. Od toga broja 2 osnovne kole su bile muke, 15 mjeovitih
jednorazrednih, 1 je bila muka dvorazredna i 1 dvorazredna mjeovita.* U svih 19 osnovnih kola u benkovakom kolskom kotam nastava se odvijala samo na materinskom jeziku, za razliku od dmgih osnovnih kola u Dalmaciji gdje je pored materinskog jezika bio i talijanski. Uslijed pomanjkanja uitelja ili dm gih razloga 12 jednorazrednih kola nije radilo na podmju kolskog kotara.
Jo uvijek pohadanje osnovnih kola nije bilo zadovoljavajue, jer u cijelom
kolskom kotam ukupno je pohaalo osnovne kole 1669 djece, od toga broja 1.080
djeaka i 460 djevojica. Ovom broju djece, prema izvjetaju,10 dodaje se jo 4 djeaka
i 2 djevojice, koji su bili privatno pouavani kod svojih kua.11
* Isto, str. 52.
L. Maschek, Manuale...
* Izvjetaj o stanju pukih openitih i gradanskih uionica i uiteljita u Dalmaciji za
1896/97. god., str. 5;
Isto;
" Isto.
" do Izvjetaj o stanju pukih openitih i gradanskih uionica i uiteljita u Dalmaciji za
k. 1896/97. god., str. 5-27, Zadar, Nagraena tiskara Vitaliani i sin za 1896/97. kolsku godinu.
272

Veliki broj djece izostalo je iz kola, vlasti su njihove roditelje kanjavali globama, pa je 228 roditelja bilo kanjeno, ali samo od njih 142 globe su bile i uplaene.
Izostajanje djece iz kola bilo je zbog toga to su djeca zajedno s roditeljima obavljala
poslove ili su uvali stoku u poljima, a nedostatak odjee i obue i dalje je bio jedan od
razloga zato roditelji nisu slali djecu u kole.
U benkovakom kolskom kotaru kolske 1896/97. godine ukupno je radilo 20
uitelja, a od njih je svega 10 bilo osposobljeno, tj. koji su zavrili uiteljsku kolu i poloili dravni ispit (defmitivu), 9 ih je bilo sa svjedodbom uiteljske kole, dok je 1
bio bez svjedodbe zrelosti." Samo jedna uiteljica je djelovala u benkovakom kolskom kotaru u spomenutoj kolskoj godini. Vjerouitelja je bilo 27, koji su bili odredeni od crkvenih vlasti.14 Broj pomonih uiteljica to su pouavale jedino enske rune radove bilo je 3 i one su bile neosposobljene.15
Kotarska kolska knjinica u Benkovcu brojila je 282 knjige, a raspolagala je sa
17 forinti za nabavku novih pedagogijskih knjiga i asopisa.14 kolski vrt je bio organiziran u 19 kola.
Nastava se odvijala na hrvatskom ili srpskom jeziku i uspjeh je, prema spomenutom izvjetaju, bio povoljan. Za raunstvo s geometrijom u izvjetaju stoji: ... ako je
uspjeh u ovom predmetu bio uope povoljan, ipak se nije u nekim uionicama postigao eljeni cilj, su dotini uitelji pouavali vie teoretino, nego praktino.1*
Crtanje se pouavalo po odreenim uzorcima, a sa stigmografskom metodom.
Boljem uspjehu u ovome predmetu smetalo je to su djeca siromana i esto oskudijevaju potrebnim sredstvima.1 Za nastavu pjevanja u izvjetaju se kae: U pjevanju
vjeala se Carevka i crkvene pjesme, dok za gimnastiku stoji da su se vjebale redovne vjebe, ali uionice nisu bile opskrbljene potrebnim spravama.20
Stanje osnovnih kola nije nita bolje bilo u prvom deceniju naega stoljea. Na
podruju benkovakog kolskog kotara (opine Obrovac, Benkovac i Kistanje) radilo
je ukupno 27 osnovnih kola, od toga jednorazrednih 24, dvorazredne 2 i jedna trorazredna. U ovim kolama cjelodnevna nastava se odravala u njih 17, a poludnevna u 10.
Samo u 6 kola stanje kolskih zgrada i kolskog pokustva bilo je vrlo povoljno, u 6
povoljno, u 9 dostatno, a u nedostatno.21
Osnovne kole u kolskoj 1904/05. godini pohaalo je ukupno 1532 djeaka i
902 djevojice, a svetano-nedjeljne 94 muke i 16 enske djece. Ukupno je pohaalo
osnovne kole 2.544 djece.22 U 27 osnovnih kola u benkovakom kolskom kotaru radila su ukupno 42 uitelja, od toga 15 s ispitom osposobljenja, 11 s ispitom zrelosti,
dvije su uiteljice bile s ispitom osposobljenja, a tri s ispitom zrelosti. enske rune dove pouavalo je 13 pomonih uiteljica i 5 redovitih uiteljica.21
U spomenutoj kolskoj godini poveao se i broj knjiga u kotarskoj kolskoj
knjinici, pa ih je bilo 536 djela u 548 svezaka.24 Skoro svaka kola ima uiteljsku, a
po koja i ueniku knjinicu, koje raspolau malim novanim sredstvima.2
Usporedimo li stanje kolstva krajem 19. i poetkom 20. stoljea, zapazit emo
razlike u broju kola, uitelja i osobito u broju posjeivanja kola djevojica, jer dok ih
je u kolskoj 1896/97. osnovne kole pohadalo svega 129, u kolskoj 1904/05. godini
pohaa 902 djevojice.
Najvie obveznika koji su trebali pohaati osnovne kole u benkovakom kolskom kotaru bilo je 1913. godine ukupno 3367 djece, od toga 2253 djeaka i 1114 djevojica, a osnovne kole je polazilo 2050 uenika i 1026 uenica. U kolama je radilo
34 uitelja, od toga 29 uitelja i 5 uiteljica, a 34 vjerouitelja. Bez formalnog osposob-

do 21 Izvjetaj o stanju pukih openitih i graanskih uionica i uiteljita u Dalmaciji za

kolsku 1904/05. godinu, Nagradena tiskara Vitaliani i Sin, Zadar, 1905, str. 5 do 21.
18 - BEN K O V A K I K R A J ... Z B O R N IK 2

273

ljenja bila su 3 uitelja.26 Meutim u toku prvog svjetskog rata nastaje nemar u svakom
pogledu, pa je osnovne kole pohadalo ukupno 2381 djece, od toga 1618 muke i 763
enske. U kolama je radilo ukupno 24 uitelja, od toga 18 mukih i 6 ena.27 Na kraju
prvog svjetskog rata osnovno kolstvo bilo je zaputeno u svakom pogledu.
Sve do sredine osmog decenija 19. stoljea u Dalmaciji i benkovakom kraju osnovno kolstvo nije imalo odlike organiziranog naprednog kolstva, pa se tek od toga
vremena intenzivnije radi na sreivanju prilika u osnovnoj koli. Od druge polovine
19. stoljea pokrenuto je pitanje posjeivanja enske djece u osnovne kole, postavlja
se pitanje kolskih knjiga za osnovne kole, donesen je nastavni plan i program (nastavne osnove), pa je sve to utjecalo na sreivanje prilika u osnovnim kolama.
Dok se u poetku organiziranja osnovnih kola upisuju samo djeaci, krajem 19.
stoljea u osnovne kole upisuju se i djevojice to je pozitivno utjecalo na daljnji razvitak ivota u Bukovici i u Ravnim kotarima. Uspjenom razvitku osnovnog kolstva u
Dalmaciji pridonijele su i kolske knjige koje su se od 1889. godine poele tiskati za osnovne kole u ovoj pokrajini.
Sredinom osmog decenija 19. stoljea u Zadru je poeo izlaziti pedagoki asopis Zora (Zadar, 1884-1889), pa su zatim izlazili i drugi pedagoki asopisi u Dalmaciji: Uiteljski glas (Split, Sibenik, (1899-1910), N o vo vrijeme (Sibenik 1908), N arodni
uitelj (Zadar 1914) Glasnik (Split 1914) i Pokret (Split od 1 9 1 7 ) . Pokretanje pedagokih asopisa u Dalmaciji odigralo je znaajnu ulogu u irenju napredne pedagoke
misli to e imati znaajan utjecaj na unapreivanje nastavnog rada i irenje staleke
svijesti meu dalmatinskim, tako i meu benkovakim uiteljstvom.
Niska primanja uitelja i vrlo loi uvijeti ivota i rada poticali su benkovake,
kao i ostale dalmatinske uitelje, da se staleki organiziraju kako bi se udruenim snagama borili za svoja staleka prava. Mjesena primanja uiteljica, za isti rad, bila su za
20% manja nego uitelja.
Poetkom 20. stoljea zapoinje staleka aktivnost dalmatinskih uitelja, pa se i
benkovaki uitelji udruuju u svoje staleko drutvo. Redovito se odravaju godinje
skuptine uitelja benkovakog kolskog kotara, a od 1911. godine u savezu dalmatinskih uiteljskih drutava bore se za poboljanje svoga materijalnog poloaja i za slobodnu kolu koja e biti osloboena birokracije i klerikalnog utjecaja.
Benkovaki uitelji borili su se i za jedinstvo Hrvata i Srba, za sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom kao i za ujedinjenje jugoslovenskih naroda u jedinstvenu
dravu, koja e biti nezavisna i slobodna od Austrije i Ugarske.
Mnogi benkovaki uitelji u toku prvog svjetskog rata (1914-1918) aktivno su se
borili protiv Habsburke Monarhije i bili su njeni protivnici. Zbog antiaustrijskog djelovanja mnogi su uitelji bili proganjani i otputeni iz slube, a neki su bili osueni na
viegodinju robiju.
Propast habsubrke monarhije uslijedio je u listopadu 1918. godine, a 1. XII. iste
godine dolazi do formiranja Drave Slovenaca, Hrvata i Srba, pa je to obradovalo nae
narode i benkovake uitelje. S velikim zanosom oekivalo se novu vlast od koje je narod Bukovice i Ravnih kotara mnogo vie oekivao nego od dotadanjih tuinskih
vlasti.
Izvjetaj o stanju pukih openitih..., Zadar, 1913.
" Isto.
Mate Z a n in o v i, Pedagoka tampa u Dalmaciji, Pedagokirad, Zagreb 1958, br. 1-2
(94-101) i.br. 5-6 (180-187).
274

Benkovako kolstvo o d 1918. d o 1941. godine

Narod u Bukovici i Ravnim kotarima, kao i ostali nai narodi koji e se ujediniti
nakon prvog svjetskog rata, s velikim nadanjima u bolju budunost doekali su propast Austro-Ugarske Monarhije, koja je vie od jednog stoljea vladala u Dalmaciji.
Nakon ujedinjenja 1. XII. 1918. u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca narodi su
brzo osjetili kako do bitnih promjena u novoj dravi nije dolo. Velikosrpska buroazija pod vidom troimenog plemena nacionalno i ekonomski je eksploatirala radnike i
seljake u cijeloj zemlji.
Ubrzo dolazi do suprotnosti koje su vodile do otpora irokih narodnih masa, a
velikosrpska buroazija taj otpor je na svaki nain htjela slomiti. Vlastodrci u Jugoslaviji slue se razliitim parolama i taktikom, a djelovanje vlasti moe se podijeliti u dvije etape: prvu od 1918. do 1929. tj. doba slabo prikrivene diktature vladajue buroazije s kraljem Aleksandrom na elu, i drugu etapu od 1929. do 1941. kao doba otvorene
monarhofaistike diktature, kad vlasti otvoreno surauju sa zemljama u kojima vlada
faizam, posebno s Italijom i Njemakom.
Nakon ujedinjenja naih naroda u novu dravu kolstvo i prosvjeta zadrali su
naslijeene organizacione oblike, a sav rad se provodio na temelju kolskih zakona i
propisa koji su do tada bili na snazi. Pokrajinska uprava u Dalmaciji iz Zadra je prela u Split.
Zadatak kole u kraljevini SHS bio je odgojiti omladinu u duhu narodnog jedinstva odnosno vjemosti kralju, tj. dinastiji Karaordevia i otadbini. kolovanjem je velikosrpska buroazija nastojala likvidirati nacionalne i ekonomske tenje pojedinih naroda.
kolski sistem je i dalje ostao nedemokratian, a bazirao se na naelu dualizma.
etverogodinja kola bila je obavezna, ali i tu kolu veina djece irokih narodnih masa nije mogla posjeivti iz socijalnib i ekonomskih razloga. Gradanske kole kao poseban tip niih srednjih kola sluile su za usmjeravanje manjeg dijela djece seljaka, radnika, obrtnika i niih inovnika u praktina zanimanja ili u neke srednje strune kole.
Velika podmja Dalmacije, posebno Ravni Kotari, Bukovica i dalmatinska Zagora, i dalje su ostala bez kola, pa se sve to odrazilo na visokom postotku nepismenosti. U prvo vrijeme kole su oskudijevale u svemu, a prosvjetni radnici su uzaludno zahtijevali potrebna sredstva i poboljanje materijalnog poloaja.
U Dalmaciji poetkom kolske godine 1920/21. bilo je 420 osnovnih kola, koje
je pohadalo 45.234 djece, od toga 25.311 djeaka i 19.923 djevojice, a na kraju iste
kolske godine bila je 421 osnovna kola, koje je pohaalo 45.320 djece, a od toga
25.419 djeaka i 19.901 djevojica.
Na poetku 1922. godine, tj. 1. sijenja bila je 441 osnovna kola, od toga broja
45 mukih, 45 enskih i 351 mjeovita. kole je pohaalo 49.282 djece, a od toga broja
28.018 mukih i 21.254 enskih.51
Dmtveni uvjeti za rad osnovnih kola nisu bili povoljni, jer su ljudi ivjeli u tekim materijalnim prilikama, javnih radova nije bilo, pa se teko dolazilo do novca (dinara). Privreda nije bila razvijena, zemlja se obraivala bez mehanizacije, slabo su bile
razvijene veze izmeu sela i grada, pa je sve to negativno djelovalo na ivotni standard

Mate Zaninovi, Pokrajinski kolski zakoni i pravilnici u Dalmaciji do 1918. godine. Pedagoki rad, PKZ, Zagreb, br. 1-2, 1961.
Isto, str. 71.
*' Isto.
18*

275

stanovnitva Bukovice i Ravnih Kotara. Rezultat drutvenog i materijalnog stanja naroda je slabo razvijena osnovna kola, jer su tadanje dravne vlasti vie vodile rauna
0 dravnim nego nacionalnim potrebama i potrebama irokih narodnih masa. Osnovna
kola osim u Benkovcu, Obrovcu, Novigradu, Kistanjama i jo ponekom veem mjestu
u benkovakom kolskom kotaru nije imala veih tradicija u redovnom posjeivanju i
materijalnom snabdijevanju kolske djece. Veliki broj djece nije redovito pohaao osnovnu kolu. Opinske vlasti nisu mogle zadovoljiti potrebe kola, jer su se i one nalazile u tekim ekonomskim prilikama. ... Optine, kada bi se zatraila njihova pomo,
ne samo da bi ostale gluhe, nego su i one, tavorei u bednim ekonomskim prilikama,
skoro od reda takoer potpuno zanemarivale svoje i druge dunosti prema osnovnoj
koli. Briga oko podizanja i opravljanja kolskih zgrada, oko nabave kolskog vrtla i
zemljita za ratarske pokuaje, oko probijanja i izdravanja puteva do kole, kod njih,
osim retkih izuzetaka, kao da nije ni postojala.32
Umjesto pomoi irokim narodnim slojevima nova je dravna vlast malo vodiia
rauna o potrebama ivota, iako se proklamiralo jedinstvo i praktine potrebe. U
prvo vrijeme nije bilo jedinstvenih stavova u nastvnom radu, nije bilo jedinstvenog nastavnog plana i programa za sve osnovne kole, ve su to pokrajinske vlasti regulirale
razliitim privremenim propisima. Na podruju kraljevine SHS nastavni plan i gram donesen je tek 9. kolovoza 1926. godine.
I novi udbenici za osnovne kole dugo nakon prvog svjetskog rata nisu se mijenjali, ve se upotrebljavaju oni iz austrijske uprave u Dalmaciji. Novi udbenici nisu
objavljivani do 1925. god. Odgojni i nastavni rad provodio se po koncepciji njemakog
pedagoga J. F. Herbarta (1776-1841) koji je bio slubeni pedagog u Austriji i zemljama
koje je drala pod svojom vlau. U prvo vrijeme nije bilo ni pokuaja odstupanja od
Herbartovih stupnjeva u nastavi i naela u odgojnom radu, je veina uitelja zavravala i kolovanje prema koncepcijama Herbaita.
Uitelji su samo svojim portvovanim radom, uz slabu pom o vlasti, a uz materijalnu pomo i podrku naroda, nastavu odravali s velikim brojem uenika trudei se
da iroki slojevi naroda ne ostanu bez prosvjete. Benkovaki kolski kotar, odnosno
srez, kako su kotarevi po novoj administraciji nazivani, ostao je isti kao i u toku austrijske uprave u Dalmaciji, pa je osim opine Benkovac, obuhvaao jo i opinu Obrovac
1 opinu Kistanje. Tako je podruje benkovakog kolskog sreza obuhvaalo 1821 km2
s neto manje od 60.000 stanovnika. kolski nadzom ik benkovakog kolskog sreza
1935. godine bio je Tanasije Kalanj, a osnovne kole radile su u sljedeim mjestima s
ovim uiteljima:
Banjevci:
Benkovac:

Biliane:
Bjelina:
Brgud:
Bukovi:
Vinjerac:

- Slavomir I. Brozovi,
Zora L. Javor;
- Ilka Gubenko, Josipa
Gulin, Pavao A. Kinkela, Ristosija S. Prvanovi, Niko Martinis i
Marija I. Dui;
- Duan St. Laki, Borislav Mazija;
- Darinka St. Vujasinovi, Pero M. Grbi i
Smilja K. Josifovi;
- Nikola Panjkota;
- Jovan J. Grubnik;
- Ivo I. Dominis; Katica
I. Dominis:

Isto, str. 71 i 72. M. Leai.

276

Vrana:
Vuki:
Dobropoljci:
Donji Biljani:
Ervenik Gomji:
egar:

Ivoevci:

Islam Grki:
Jagodnja Gomja:
Jasenice:
Karin Kr:

Karin Kunovac:

Franjo Gr. Filipi;

Zorka R. Kari;
Mileva Lj. Dobri;
Veksimir I. Lozica;
Todor M. Lonar;
Danilo . Ljubojevi,
Boo M. Kolega;
Petar K. akovi, Rua
M. Krika;
Andrija T. Lubarda;
Mato I. Vulelija;
Ljubomir Neki;
Mileva S. Bai, Dragutin S. Pazman;
arko Z. Radosavljevi;

Karin Slana:
Kistanje:

- Nikola M. Pupovac;
- Angelina N. Jankovi,
Ljeposava Lj. Lali, Jovan S. Marti Marica
M. Novakovi i Vladimir J. Popovi;
Krupa:
- Jovan M. Martinovi;
Kruevo Donje: - Paula M. Barbaroa,
Martin I. upan;
Kula Atlagi:
- Grigorije Iljaenko;
Lisii:
- Stjepan P. Cmkovi;
Liane-Ostrovica: - Marija B. Orebii;
Mukovci:
- Petar S. Milju;
Nadin:
- Nedjeljka Gatara;
Novigrad:
- Milan Bujas, Zlata Otri;
Obrovac:
- ime Alfirevi, Mileva
M. Novakovi;

Polaa:
Posedarje:
Pridraga:
Rodaljica:
Seline:
Smili:
Smokovi:
Stankovci:

Starigrad:
Tinj:
Tribanj:

- Mihailo Malohov;
- Andrija N. Grgi;
- Perica Seri, Dinko
Seri;
- Jakov Kursar;
- Marija Mihonek;
- Katica J. Ili, Ivan A.
Vlahov;
- Zorka M. Krajina, Vladimir Oluji;
- Ljudevit E. Bai, Milka J. Vuji, Nikola N.
Bukvi, Jerolina Marinkovi, Jelka Mileti i
Filipina F. Frani;
- Mihovil Marii;
- Niko A. Mardei;
- Zvonimir Buri.

Dakle, prema naprijed navedenom popisu osnovnih kola i popisu uitelja, na

podruju benkovakog kolskog sreza djelovala je 41 osnovna kola sa 69 uitelja, od
kojih su 32 bili pripravnici. Premda se skoro udvostruio broj osnovnih kola i uitelja
na ovome podruju, u odnosu na stanje odmah nakon ujedinjenja, jo uvijek bilo je
dosta veih sela koja nisu imala osnovne kole. Neke osnovne kole nisu radile radi
pomanjkanja uitelja, premda se u to vrijeme govorilo o hiperprodukciji uitelja, a neke kole nisu radile radi pomanjkanja pogodnih prostorija ili drugih ekonomskih razloga. Velik broj djece kolskih obveznika na taj nain je ostajao bez osnovne kole, a u
narodu je bilo 70% nepismenih, pa je benkovaki kraj bio po nepismenosti meu prvim
srezovima izmeu dva svjetska rata u Jugoslaviji.
Premda je jo 5. XII. 1929. godine donesen Zakon o narodnim kolama, prema
kome je narodna kola bila osmogodinja, a djeca su trebala zavravati osnovnu kolu
s navrenom etrnaestom godinom, u benkovakom kolskom srezu djelovale su samo
etvororazredne osnovne kole, a jedino u Benkovcu je bila osnovana Mjeovita graanska kola, koja je imala trgovako usmjerenje. Mali broj djece je nastavljao kolovanje u toj koli, a uitelji osnovne kole bili su nastavnici Graanske kole u Benkovcu. Graansku kolu u Benkovcu zavravala su djeca imunijih mjetana, obrtnika i
nieg inovnitva, koji su poslije zavrene graanske kole nastavljali kolovanje u
strunim kolama u ibeniku i Splitu ili u nekom drugom mjestu gdje su djelovale
strune srednje kole. Za kolovanje u gradanskoj koli plaala se kolarina, ali najsiromaniji uenici bili su osloboeni kolarine.
Zakon o graanskim kolama bio je donesen S. prosinca 1931. a zadatak mu je
bio da uenici steknu praktina znanja za trgovako-zanatlijska, industrijska i poljoprivredna zanimanja te pripremanje za srednje strune kole. U naelu se iz graanske
kole moglo prijei u srednje kole, ali s vremenom to se ograniavalo, pa su u srednje
kole mogli prelaziti ako su zavrili s vrlo dobrim i odlinim uspjehom, a neko vrijeme
se nije moglo nastaviti kolovanje u uiteljskoj koli. U Primorskoj banovini, kojoj je
pripadao i benkovaki kolski srez, u kolskoj 1930/31. godini jedna graanska kola
dolazila je na 19.943 stanovnika, a na benkovakom podruju, kao to smo naprijed istakli, bila je samo jedna Graanska kola u Benkovcu. Prema tome, i u ovome pogledu
benkovako podruje bilo je zaputeno i zanemareno, to je imalo odraza i na opu
kulturu naroda ovih krajeva Bukovice i Ravnih Kotara.
I dvadeset godina nakon ujedinjenja naih naroda u Kraljevinu SHS, odnosno
Jugoslaviju, kolstvo u Benkovcu i njegovu podruju, vie-manje kao i u drugim kraje277

vima predratne Jugoslavije, bilo je nerazvijeno, jer se svodilo na etvorogodinju osnovnu kolu, a mali broj djece je nastavljao kolovanje u Mjeovitoj graanskoj koli u
Benkovcu, koja je bila jedina nia srednja kola na cijelom podruju sjeveme Dalmaci-

.
Broj osnovnih kola i uitelja, pred poetak dm gog svjetskog rata, u benkovakom kolskom kotam je stagnirao, jer od 1935. godine na ovome podmju otvorene su
do 1941. godine svega etiri osnovne kole, a broj uitelja ostao je priblino isti.
U kolskoj godini 1939/40. na benkovakom podmju kolskog kotara koji je i
dalje obuhvaao podm ja opina: Obrovac, Novigrad, Benkovac i Kistanje, a od veih
mjesta: Novigrad, Smili i Starigrad, kao i brojna sela, bilo je ukupno 45 osnovnih
etvororazrednih kola sa 74 odjeljenja i svega 70 uitelja. kolskih obveznika bilo je
6.032, od toga nepolaznika 1.181 ili 19,58%, pa je jedna osnovna kola dolazila na 40,5
kmJ i 1.329 stanovnika, dok je jedno odjeljenje dolazilo na 24,6 km2 i 808 stanovnika.
Benkovaki kolski kotar s odgovarajuim podmjem zahvaao je 1.821 km2, pa
je po povrini bio jedan od najveih kotareva (srezova) tadanje Banovine Hrvatske.
Ukupno je na Qvom podmju 1939. godine ivjelo 59.790 stanovnika, a nepismenih je
bilo 68,2%, pa je u ovome pogledu bio na jednom od prvih mjesta.
Prema navedenim podacima to se nalaze u Godinjaku Banovine Hrvatske za
1940. godinu, broj osnovnih (etvorogodinjih) kola na benkovakom podmju bio
je vrlo malen, jer je ogromna veina stanovnitva ivjela u manjim selima i naseljima
razbijenog tipa, a upravo u njima nisu djelovale osnovne kole.
Rad u osnovnim kolama u benkovakom kolskom kotam odvijao se pod tekim socijalno-ekonomskim prilikama u selu, jer su djeca i dalje u kolu odlazila slabo
odjevena i slabo nahranjena. Teki fiziki radovi u malim gospodarstvima roditelja iscrpljivao je djeju energiju jo prije dolaska u kolu. Djeca su s roditeljima sudjelovala
u poljskim radovima ili su odlazila uvati stoku, a posebno enska djeca se koriste za
uvanje stoke. Roditelji se i u ovome razdoblju nisu odazivali na kazne to su im opinske uprave slale radi nepohaanja kole, to su njihova djeca bila obavezna do etmaeste godine.
Oprema osnovnih kola, uz rijetke iznimke, bila je oskudna pa su lijepe rijei o
pedagokom pokretu novih kola, o emu se u to vrijeme govorilo i pisalo u pedagokoj tampi, sve to demantirale. U kolama se i dalje radilo po zastarjelim metodama
i oblicima rada, a rad se uglavnom odvijao s cijelim razredom, premda je bilo pokuaja
primjene i dmgih oblika rada, odnoSno individualnog i gm pnog rada. Velika veina
kola rad je organizirala u kombiniranim odjeljenjima, pa su uitelji radili s dva ili vie
razreda odjednom. Teorijskih uputstava za rad u kombiniranim odjeljenjima u to vrijeme nije bilo, pa je sve to utjecalo i na nepovoljan uspjeh uitelja u radu.
Osnovne kole u benkovakom kolskom kotaru (srezu) radile su u sljedeim
mjestima (i sa sljedeim) i uiteljima:
Banjevci:
Benkovac:

Bilian::
Bioviino selo:
Biljane Donje:
Bjelina:

- Josip Stojanov, Krunoslava Duli;

- Milka Vuji, Ilka Gubenko, Jelka Mileti,
Boo Kolega i Ljubomir Glomuz;
- Vjekoslav Bregovi;
- Slavica Roi;
- Ana Gnjatovi;
- Antun Marinkovi, Simeuna Bursa;

Brgud:

Bukovi:
Dobropoljci:
Ervenik Gomji:

Islam Grki:

- Stazija Bakija;
- Jovan Grubni, Pavao
Kinkela;
- Duan Kozomara;
- Grigorije Iljaenko, Sava Vidovi, Mihajlo
Pantovi, Vasilija Pantovi;
- Aleksandar Kuanski,
Franjica Kuanski;

,J Godinjak banske vlasti Banovine Hrvatske, 1939 - 26. kolovoza - 1940. Zagreb
MCMXL, Tisak Narodne novine, str. 39-50.
278

- Vjeeslav Morozov,
Obrovac:
- ime Alfirevi, Petar
Nedjeljko Anii;
Milju;
Jagodnja Gomja: - Boidar Kati, KarmePolaia:
- Vica Batinica;
la Kati;
Posedarjs:
- zatvorena;
- Hilda Gumzej, Juraj
Jasenice:
Pristeg-Ceranje: - Ankica Arneri;
Milati;
Pristeg-Dobra Vo- - Branka pehan;
Karin Kunovac: - Duan Medi;
da:
- Marija Baraka;
Karin Kr:
Rodaljice:
- Ante Zaninovi;
- Ljeposava Cvjetkovi,
Kistanje:
Smilii:
- Zorka Andreis KneeJovan Marti, Marica
vi;
Novakovi;
Slivnica:
- Lovro Rebac;
Kruevo Donje: - Danica Pedii, VjekosSeline:
- Vatroslav Dori;
lav Otri;
Starigrad Pakleni- - Zvonimir Buri;
- Ljubomir Nagler;
Krupa:
ca:
- Darinka umonja, MaKula Atlagi:
Smokovi:
- Vladimir Oluji, Jelena
te Vulelija;
Buan, Zorka Kari;
- Zorka Vukovi, Vicko
Liani Ostr.:
Stankovci:
- Milan Veri, imica
Mati;
Veri;
- Ivo Vlahov;
Lisiiii:
Tinj:
- Julka Milihram, Olga
- Milan ivkovi;
Mukovci:
Prpi;
- Nikola Grubii, AntiNadin:
Vinjerac:
- Vladimir Pilepi, Paulica Matkovi;
na Pilepi;
- Zlata Jeli, Vjekoslav
Novigrad:
Vuki:
- Bogumi Maelja;
Remeta;
Vrana:
- Olga Paveli.31
navedenom spisku zapaamo da je na benkovakom kolskom srezu (kotaru) bilo i veih sela i naselja bez osnovne kole, a medu njima nalazimo: Posedarje (kola zatvorena), zatim Biljane Donje, Jagodnja Donja, Korlat, Kolovac,
Paljuv, Perui, Pristeg, Ratevi, egar i druga, a prema spisku uitelja, veina
su bila uiteljski pripravnici. Kao to je naprijed istaknuto rad u ovim kolama
bio je vrlo teak i naporan, bez osnovnih sredstava za rad, radilo se u loim prostorijama s velikim brojem djece itd. Mladi uiteljski pripravnici zadravali su se
dok ne bi poloili d'avni struni ispit (definitivu), a nakon toga odlazili su u
bolje uvjete rada. Sve je to negativno utjecalo i ne opi uspjeh u kolama, kao i
na pismenost u narodu, koji je veinom ivio preputen samome sebi i zaputen
bez kultumih tekovina, a daleko od civilizacije i njenih dostignua.
Ivoevci:

kolstvo i kulturno-prosvjetni rad na benkovakom podruju u toku

narodnooslobodilake borbe o d 1941. do 1945. godine
Nakon to su sile Osovine 6. IV. 1941. godine napale Jugoslaviju, vijest je u benkovakom kraju izazvala zabrinutost u stanovnitvu, pa su ljudi raspravljali o nastaloj
situaciji, naputaju radove i nagaaju o budunosti. Narod je oekivao da e jugoslavenska vojska osloboditi Zadar, a dogodilo se suprotno - jugoslavenska vojska se povukla bez reda i discipline, naputajui vojne jedinice, pa je talijanskoj vojsci i faistima bio otvoren put bez borbe u okupiranju sjeveme Dalmacije i njenog sredita Benkovca.
Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. Dalmacija je podijeljena izmeu Italije i N D H , pa je ugovorom u Rimu 18. svibnja 1941. Italija anektirala dio
Dalmacije juno od rijeke Zrmanje, zapadni dio pm ge Knin-Split s gradovima Splitom i Sibenikom, otoke ispred ove obale i otoke Mljet, Korulu, Vis i oltu. Talijanska
vojska zadrala se i u dijelu Dalmacije (tzv. Dmga zona), koji je pripao N D H , pa su tako cijeli teritorij Dalmacije okupirali Talijani.
11 Uiiteljski kalendar za uiitelje Banovine Hrvatske, 1941. godine. Sakupio i sastavio Ljubo Brgi, uitelj, Tiskara Dragutin Beker, Zagreb, Gundulieva 18, str. 27. i 28.
279

O dolaska talijanskih okupatora u Dalmaciju uvodi se neuveni teror nad porobljenim narodom. Na anektiranom dijelu Dalmacije Talijani su uspostavili svoju upravu (Govem o della Dalmazia) sa sjeditem u Zadru i odmah poeli provoditi sistematsku talijanizaciju na svim podmjima ivota. Radi lakeg upravljanja Dalmacija je
podijeljena na tri provincije: zadarsku, splitsku i kotorsku. Benkovaki kraj, kojem i
dalje pripadaju Ravni kotari i Bukovica, pripali su zadarskoj provinciji.
Uprava Dalmacije, to je u stvari bila Dalmatinska vlada, ve 30. kolovoza 1941.
godine donosi uredbu' o obaveznoj nastavi. Po spomenutoj uredbi sva djeca od este
do navrene etmaeste godine trebala su pohaati osnovnu kolu, a uitelji su morali
odgajati prema Povelji kolstva, a to je znailo na talijanskom jeziku i u faistikom
duhu. N a osnovu te uredbe talijanski faizam uklanjao je sve to je podsjealo na nacionalni duh naih naroda. Ciljevi okupatora bili su jasni i odreeni, a to se vidi iz ovih
rijei spomenute uredbe: Pri skoranjem otvaranju kola u Dalmaciji... potrebno je da
svi nastavnici upoznaju originalnu Povelju kolstva, obnavljajui i konstmktivni instmment koji sadrava u sebi propise... da bi se obrazovalo novo pokoljenje za najvie ciljeve Faistike drave.2
Time zapoinje teko razdoblje u naem kolstvu, za nae uitelje i dm ge svjetne radnike, djecu i nae narode. U poetku kolske godine 1941/42. mnogi nai
uitelji naputaju dunost, neki od njih odmah su bili uhapeni ili su radili na pripremanju narodnog ustanka u Dalmaciji. S benkovakog podmja u pripremanju narodnog ustanka naroito se isticao Jovo Marti, uitelj u Kistanjima.
Oni uitelji koji su ostali u talijanskoj slubi pod talijanskom okupacijom eto
su samo na spisku uitelji, a odgajati i raditi u koli nisu mogli, jer nisu znali talijanski
jezik. Uitelji koji su ostali u slubi, a nisu znali talijanski jezik, morali su polagati ispite iz talijanskog jezika, ako su htjeli raditi u koli. Neznatan broj tih uitelja odlazio je
na teajeve talijanskog jezika u Veneciju i dmge gradove Italije. Te uitelje, koji su odlazili na teajeve talijanskog jezika, na narod je nazivao gondoljeri i na njih se gledalo kao na suradnike Talijana.
Meutim, to je bila neznatna manjina, i to onih koji nisu bili dovoljno politiki
obrazovani ili koji su bili pokom i raznim nenarodnim reimima stare Jugoslavije.
Uspostavljanjem faistikog terora na kopnu i otocima irom Dalmacije, u Ravnim kotarima, Bukovici i Dalmatinskoj zagori, narod pod mkovodstvom KPJ i SKOJ-a
odgovara dizanjem ustanka. Prvi partizanski odredi formirani su ve sredinom kolovoza 1941. pa su pod kraj 1941. godine predstavljali udamu snagu naroda u Dalmaciji,
koji je ustao u borbu protiv okupatora kao jedan ovjek. Partizanski udredi vode spornu borbu protiv okupatora i domaih izdajica, ustaa i etnika, koji su prili na stranu
okupatora. lanovi KPJ i SKOJ-a, u najveoj konspiraciji u narodu, rade na podizanju
narodne svijesti i revolucionamog duha u narodu, pa se na svakom mjestu unitavaju
neprijateljska uporita, a okupator se nigdje ne osjea sigurnim.
Talijanski okupator odgovara neuvenim terorom nad narodom, strijelja i odvodi u intemaciju na tisue rodoljuba u koje se i najmanje sumnjalo da nisu podloni talijanskim faistima. U narodu se provodi denacionalizacija i bezobzimo unitavanje
svega to je napredno, a jedini cilj je izbrisati tragove nae nacionalne kulture. Narod
Ravnih kotara i Bukovice se tome odupire na razliite naine, odgovara oslobodilakom borbom, a posebno se u tome istie omladina.
Partizanski odredi u sjevemoj Dalmaciji krajem 1941. i poetkom 1942. uspostavili su veze s partizanima u Lici i Bosanskoj krajini; tako su jo i vie ojaali te ugrozili
i opstanak okupatora u Dalmaciji. Mnogi borci iz Sjeverne Dalmacije odlaze u sastav
likih i bosanskih partizanskih jedinica.
Razvitak narodnooslobodilakog pokreta nametnuo je potrebu osnivanja NOOa, kao novih organa narodne vlasti, koji e se brinuti za snabdijevanje partizanskih je1 Giomale ufficale del Govemo della Dalmazia (Slubeni list Dalmatinske vlade) Zadar, 4.
rujna 1941, God. I. - dodatak br. 3
2 Isto.
280

dinica, mobilizirati u NOVJ i POJ, osnivati punktove terenskih radnika i kurira kako bi
se to uspjenije provodila NOB-a. Ve u jesen 1941. godine na podruju sjeveme Dalmacije osnivaju se prehrambeni odbori, a narodnooslobodilaki odbori kao organi nove vlasti na podmju benkovake opine osnivaju se od poetka 1942. godine. Od toga
vremena oni imaju znaajnu ulogu u organizacijama NOP-a i mobilizaciji naroda za
NOB.
Na benkovakom podmju mkovodstvo NOP-a organiziralo je u svakom selu,
pa i zaseoku NOO-e, kao nove organe vlasti, jer je smatralo da su oni nosioci aktivnosti i veza s narodom u NOB-i, pa je u tome bilo uspjeha, ali i neprijatelj je poduzimao
mjere kako to omesti i suzbiti. Na sjevemodalmatinskom podmju reakcioname snage
su bile dosta snane, pa je NOR-u oteavalo rad i tokom NOB-e na benkovakom podmju dolazi do plime i oseke u razvitku NOP-a.
U toku NOB-e na sadanjem podmju benkovake opine bile su formirane tri
op in e: Benkovac, Smili i Stankovci. Kotorski NOO Benkovac formiran je u listopadu 1943. godine u selu Tinj, a Okmni NOO Zadar, kojem je pripadao i benkovaki
kotar, osnovan je u prosincu 1943. Vie konferencija i sastanaka odravali su NOO-i
tokom NOB-e, na kojima se raspravljalo o realiziranju zadataka koji su se nametali u
svakidanjem radu. Meu zadacima koje je trebalo ijeavati bili su i kultumo-prosvjetni, pa i obnavljanje i osnivanje novih kola.
Na irenju narodne prosvjete u toku NOB-e poelo se od prvih partizanskih gmpa, eta i odreda, a nakon to su se afimirali NOO-i i nakon to su osloboena vea
podmja u Bukovici i Ravnim kotarima prilazilo se obnavljanju i otvaranju novih kola. Prve partizanske ete bile su i prve narodne kole u kojima lanovi KPJ i SKOJ-a
rade na irenju pismenosti, svijesti i novog morala naih boraca. U satima odmora, poslije borbe i napomih mareva, nepismeni borci ue itati i pisati, pa se tako uz borbu
protiv okupatora i domaih izdajnika bore i na polju kultumo-prosvjetnog uzdizanja.
Partizanske ete, a kasnije bataljoni i brigade, po benkovakom podmju, gdje se zadravaju i kuda privremeno prolaze, pokrenuli bi i razvijali razliite oblike djelovanja
na podruju narodnog prosvjeivanja.
Dok se na podmjima gdje je okupator imao vlast ubijalo i progonilo nevine ljude, ene i djecu, koji suraduju s NOP-om, dotle se na osloboenom, pa i na poluosloboenom teritoriju razvijao novi ivot i stvarali su se uvjeti za intenzivniji kulturni i
prosvjetni rad i djelovanje. Tako, usporedo s tekom omanom borbom protiv okupatora i domaih izdajnika, nai narodi doivljavaju ne samo politiki i nacionalni nego i
kultumi preporod, jer je ranije benkovaki kraj bio u nepismenosti i neprosvijeenosti
medu prvim podmjima ne samo u Dalmaciji nego i mnogo ire. N ova kultura proeta
humanizmom poela se izgradivati na temeljima naeg dotadanjeg kultumog nasljea
i tekovina NOB-e.
O
sistematskom radu na narodnom prosvjeivanju i otvaranju i obnavljanju osnovnih kola do kapitulacije Italije u mjnu 1943. godine u Ravnim kotarima i Bukovici
ne moe se govoriti, jer su uvjeti za rad kola bili nemogui. Talijanske vojne jedinice
od njihova dolaska na podmje sjeveme Dalmacije, a do lipnja i srpnja 1942. godine
kada su formirane om ane formacije od domaih ljudi koji nose naziv M ilizia volontaria anticomunista (MVAC)1, i etnici stalno krstare i ugroavaju narod ovih krajeva,
pa nije bilo mogue organizirati rad osnovnih kola. Tek u selima koja su oslobodili
partizani u Bukovici organiziraju se analfabetski teajevi na kcjima se pouavaju pismenosti odrasli, a sve je to kratko trajalo.
Od osnivanja Pokrajinskog NOO-a Dalmacije u Livnu 23. sijenja 1943. godine i
formiranja Prosvjetnog odjela, na podm je Ravnih kotara i Bukovice kuriri donose
Upute za rad u osnovnim kolama i novi nastavni plan i program, to su ga izradili u
Prosvjetnom odjelu Pokrajinskog NOO-a Dalmacije, ali je sve to bilo nemogue realizirati, jer u veljai 1943. godine Dalmaciju su napustile gotovo sve njene jedinice i borci, pa je trebalo ponovno formirati partizanske bataljone i odrede.
3
Prva eta je imala sjedite u Biogradu n/m, druga u Novigradu, trea u Lianima (Ostrovica), etvrta u Kistanjima, peta u Benkovcu, a esta u Medvidoj.

281

Talijani su do prve polovine 1943. godine organizirali rad osnovnih kola u svim
veim mjestima po Ravnim kotarima i u Bukovici, a s radom su nastavili samo u mjestima s jaim vojnim gamizonima. Rad prvih osnovnih kola za vrijeme NOB u Dalmaciji na osloboenom teritoriju imamo ve od 1942. godine, a NOO-i su vodili brigu o
njihovu radu i narodnom prosvjeivanju, ali na benkovakom podmju o radu osnovnih kola moe se govoriti tek nakon kapitulacije Italije u mjnu 1943. godine.
D o kraja prve polovine 1943. godine u osnovnim kolama gdje su bili talijanski
vojni gam izoni osnovne kole su nastavile s radom, u tim kolama pored naih uitelja
uvijek su bili i uitelji iz Italije, koji esto nisu bili uitelji, ali su govorili talljanski jezik
i bili su faisti. Talijanski uitelji u mjestima gdje su djelovali organizirali bi i faistike
organizacije u koje na narod nije rado pristupao. Uenici osnovnih kola obavezno su
bili obuhvaeni u djeju faistiku organizaciju Balilla, a mladii u seoske strae, na taj
su se nain pripremali za svoje vojne formacije. Razliitim oblicima rada pridobijali su
u organizaciju Dopolavoro, su Talijani htjeli pridobiti to vie pristalica.
N a podmju benkovakog kotara odmah nakon kapitulacije Italije 8. IX. 1943.
Prosvjetni odjel kotara radio je na organizaciji osnovnih kola u Benkovcu i veim
mjestima gdje su ranije djelovale, ali ubrzo nakon dolaska Nijemaca i ustaa u Benkovac, Ravne kotare i Bukovicu rad osnovnih kola pod izravnim nadzorom Prosvjetnog
odjela Kotarskog NOO Benkovac prestaje.
Okupator, ustae i etnici nalazili su se u Benkovcu i veim mjestima, pa je s radom osnovnih kola prekinut svaki rad. Ustaka vlast je pokuavala pokrenuti rad osnovnih kola, ali u tome nije bilo uspjeha. Ustae iz Zemunika, gdje su imali svoje sjedite, zahtijevali su u kolama upotrebu udbenika NDH , dok je Prosvjetni odiel Okm nog NOO Zadar bio protiv upotrebe tih udbenika, pa osnovne kofe, ukoliko su i
radile pod ustakom vlau, nisu imale uspjeha u radu.
Ponovni rad na narodnom prosvjeivanju u duhu NOB-a i otvaranje osnovnih
kola poinje potkraj 1943. godine, a sredite toga rada bio je egar, gdje se neko vrijeme nalazi Okmni komitet KPH Zadar i Okmni NOO. N a ovom e podmju prva partizanska osnovna kolka otvorena je u listopadu 1943. u egam , a koncem iste godine i
poetkom 1944. osnovne kole su jo otvorene u Medvioj, Brgudu, Bmkoj, Karinu
Kru i Kunovcu, Zelengradu, Mukovcima, Zatonu, Kolarini, Jagodnji i Tinju. Uitelji
su u tim kolama bili veinom omladinci-partizani. Stmnih uitelja na podruju benkovakog kotara u ovim predjelima nije bilo ve ih je sedam do osam bilo u veim
mjestima kotora - u Benkovcu, Novigradu i Obrovcu.
Dok su Nijemci i ustae bili u veim garnizonima sjevem e Dalmacije, svaki rad
je bio prekinut (osim u egam, gdje se nastavilo s radom u osnovnim kolama) sve do
srpnja 1944. godine. Glas bratstva od 20. srpnja 1944. javlja: (...) U kratko vrijeme od
svega 15 dana otvoreno je sedam kola, koje pohada 300 djece. kole su otvorene u
Nadvodi, Gom jem i Donjem Komazecu, Bogatniku i dvije u Bilianima. Otvaranje
kola narod je pozdravio s oduevljenjem. I pored toga to rad na prosvjetnom polju
nailazi na mnoge zapreke (kolske zgrade, pisanke, olovke itd.) portvovanou i naporima mladih nastavnika uz pomo NOO i razumijevanjem roditelja sve tekoe bit e
savladane i omoguit e se brz put k pobjedi nad neznanjem.
Od jeseni 1944. godine kada su osloboeni Ravni kotari i Bukovica, narod u tim
krajevima traio je osnivanje osnovnih kola u mjestima gdje ih ranije nije bilo. a u
mjestima gdje su ranije djelovale, odmah se prilazi obnavljanju rada. Mnogi zaseoci s
vie djece, koja uslijed ratnih prilika nisu pohaala redovito osnovne kole, isto tako
trae da osnuju svoju kolu, tako da je na podmju benkovakog kotara krajem 1944. i
poetkom 1945. godine po opinama bilo sljedee stanje osnovnih kola:

282

Opina
Benkovac
Obrovac
Novigrad
Smili
Starigrad

Broj
kola

Broj
uitelja

34
22
12
12
5

46
25
15
15
1

Napomene

U 4 kole nije bilo uitelja.

Osnovne kole na benkovakom kotaru djelovale su krajem 1944. godine u sljedeim mjestima:
Red- Mjesto u kojem
ni
broj je kola
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.

OPINA BENKOVAC
Benkovac
Brgud
Bruka Donja
Bruka Gomja
Bukovi
Ceranje Donje
Ceranje Gomje
Jagodnja Donja
Jagodnja Gomja
Kakma
Kolarina
Korlat
Kolovac
Kula Atlagi
Lepuri
Lisii
Liane Tinj
Miranje
Nadin
Perui
Podgrae
Podlug
Polaa Istona
Polaa Zapadna
Popovi
Popovi 2
Popovi 3
Pristeg
Ratevi
Radaljice
Tinj
Vrana

Broj kolske
djece

Broj
nastavnika

187
81
28
43
90
63
35
49
63
35
80
90
52
106
42
50
40
25
85
50
32
66
85
50
30
41
34
142
122
59
43
53

5
1
1
2
3
2
2

Primjedbe

Nema uit.
2
1
2
2
1
2
1
1
1
1
Nema uit.
1
1
2
2
1
1
1
Nema uit.
3
1
1

283


br

Mjesto u kojem
kola

33. Zagrad
34. Zapuane
OPINA OBROVAC
35. Biliane Donje
36. Biliane Gomje
37. Biliane Oluji
38. Karin Donji
39. Karin Kunovac
40. Karin Strana
41. Krupa
42. Kruevo Donje Polje
43. Kruevo K. RJbnica
44. Kruevo Kobljani
45. Kruevo Otina
46. Medvia Istona
47. Medvia Zapadna
48. Obrovac
49. Zaton Obr.
50. Mukovci
51. Zelengrad
52. egar Bogatnik
53. egar Katel
54. egar Komomi Donji
55. egar Komomi Gomji
56. egar Nadvoda
OPINA NOVIGRAD
57. Jasenice
58. Novigrad
59. Paljuv
60. Podgradina
61. Pridraga Baturi
62. Posedarje
63. Pridraga (Bobii)
64. Pridraga Klapani
65. Pridraga Zupii
66. Slivnica
67. Vinjerac
68. Vujak
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.

284

OPINA SMILI
Biljane Donje
Biljane Donje Skorii
Biljane Gomje
Islam Grki
Islam Latinski
Islam Latinski (Rupalj)
Kai
Smili
Smokovi
Zemunik Gomji (Gale)
Zemunik G. Istok
Zemunik Podkosa

34
60
42
55
53
70
47
42
50
58
45
55
47
46
56
44
32
75
66
78
65
32
65
45
115
64
58
76
85
46
40
40
50
40
36
80
45
112
60
95
35
80
67
82
66
70
54

Red
Mjesto u kojem
ni je
kola
br.
81.
82.
83.
84.
85.

Broj
kolske
djece

OPINA STARIGRAD
Seline
Starigrad
Tribanj Kruica
Tribanj Mandalina
Tribanj ibuljine

Broj
nastavnika

60
105
64
50
35

Primjedbe

Nema uit.
Nema uit.
Nema uit.
Nema uit.
Nema uit.

Podaci Okrunog NOO Zadar, Prosvj. odjel br. 1030 od 10. V 1945.
Meutim, ve u toku kolske 1944/45. godine uvidjelo se da mnoge osnovne
kole na podruju benkovakog kotara nemaju uvjete za normalan rad, nije bilo dovoljno uitelja, loe kolske prostorije, bez dovoljno nastavnih sredstava i pomagala, bez
udbenika, pa su mnoge novootvorene kole po zaseocima ukinute, a djeca su nastavila s pohaanjem nastave u koli najblioj od mjesta stanovanja. Broj osnovriih kola, u
odnosu na poetak kolske 1944/45. godine, postepeno se smanjio, tako da je pred konano osloboenje zemlje broj osnovnih kola po opinama benkovakog kotara bio
sljedei:
Tabelami pregled osnovnih kola na benkovakom kotaru kolske 1944/45. godine
Red.
br.

Br. kolskih obvezni- Br. kolskih polazni- Opaske

ka
ka
.
sv.
m.
.
m.
sv.

Opina

1. Benkovac 28 24 2 46

10 36

953

980

1933

621

512

2. Novigrad

15 14 1 21

1 20

518

420

938

392

258

3. Obrovac

25 23 2 32

2 30

915

706

1621

504

385

376

300

676

235

189

285

210

496

187

126

2616 5663

1939

4. Smili
5. Starigrad
Ukupno

7
5

1 10
1

81 74 7 114

16

3047

Privremeno
1133 ne radi k.
Radaljice i
Podlug
Pridraga
650 (Balii)
Biliani
889 Donji i
Mukovci
Islam
424 Grki
Tribanj
313 (Mandalina)

1470 3409

U kolskoj 1944/45. godini nastava u osnovnim kolama bila je organizirana po

nastavnom planu i programu koji je izradio Prosvjetni odjel NOO-a Dalmacije. U nedostatku udbenika i prirunika koristila se partizanska tampa (Slobodna Dalmacija,
Pionir i dr.), a krajem 1944. godine bila je podijeljena Poetnica i Bukvar koji su bili
tampani u Italiji. Podjela ovih prvih pravih partizanskih udbenika na podruju sjeverne Dalmacije primljena je s velikim zadovoljstvom od roditelja i djece, pa je to bio
poticaj redovitom posjeivanju kola. Poetnica i Bukvar dijelili su se djeci 1. i II. razreda, jer je bilo uenika II. razreda koji nisu jo uvijek savladali u dovoljnoj mjeri itanje i pisanje.
Premda se nastava esto odravala u vrlo zaputenim prostorijama, jer su za vrijeme borbe u kolama smjetene razliite vojne jedinice, ipak su se uionice nastojale

urediti i ukrasiti slikama druga Tita, borbenim parolama, a u svakoj uionici su bile i
zidne novine za koje su uenici pisali prigodne napise ukraene crteima. Prosvjetni organi narodne vlasti vodili su brigu o pohaanju kola, pa su upozoravali roditelje koji
nisu slali djecu u kolu. Poseban interes roditelja za slanje djece u kolu bio je u mjestima u kojima do toga vremena nije djelovala osnovna kola. U mjestima gdje je kolska
zgrada bila spaljena ili poruena uslijed ratnih razaranja, nastava je organizirana u privatnim kuama ili u prostarijama to su za kole bile posebno pripremljene.
U svim osnovnim kolama u benkovakom kotaru bila je osnovana pionirska organizacija, koja je okupljala djecu osnovne kole, pa se u njoj djeca pioniri odgajaju u
bratstvu i jedinstvu naih naroda, ue se zajednikom ivotu i radu, djeca pomau u
poljskim radovima, prikupljaju hranu za vojne jedinice i na druge naine sudjeluju u
jedinstvu pozadine i vojnih jedinica. U pionirskoj organizaciji u prvo vrijeme provodio
se tjelesni odgoj i pjevanje, a u tome je pomagala organizacija USAOH-a i SKOJ-a.
lanovi USAOH-a i SKOJ-a obilazili su pionirske organizacije i s njima radili, odravali su pionirske sastanke koji su obino zavravali pjevanjem borbenih partizanskih
pjesama i razliitim akcijama koje su bile vezane za NOB.
U Benkovcu nakon osloboenja nije nastavila s radom gradanska kola, jer se
ovaj tip nie srednje kole ve u toku NOB-e ne obnavlja, a umjesto njih u mjestima
gdje su djelovale graanske kole osnivaju se nie gimnazije. Nia gimnazija u Benkovcu nije otpoela s radom, jer nije bilo nastavnika. To se navodi u izvjetaju ZAVNOHa Povjerenitvu prosvjete, koje je u to vrijeme imalo sjedite u ibeniku. U spomenutom izvjetaju doslovce stoji sljedee: Gim nazija u Benkovcu nee privremeno proraditi radi pomanjkanja nastavnika. Ovaj odjel je dao sugestiju da se aci iz Benkovca
poalju u aki dom u Zadru.* Nia gimnazija u Benkovcu, kao to emo iz daljnjeg
rada primijetiti, otpoet e s radom u novoj kolskoj godini (1945/46).
Pored rada osnovnih kola, nakon konanog osloboenja benkovakog kotara
nastavilo se razliitim prosvjetnim, politikim i kultumim radom u narodu. Na svakom
sastanku i konferenciji Jedinstvena narodnooslobodilaka fronta (JNOF-a) organizirala bi itanje letaka i proglasa koji su donosila rukovodstva NOP-a, itali su se izvjetaji
s frontova i razliiti lanci koji su bili aktualni u odreenim mjestima i situacijama, pa
se i na taj nain djelovalo na uzdizanje svijesti irokih narodnih slojeva. Pored toga u
Benkovcu je Kotarski prosvjetni odjel radio na organiziranju razliitih oblika narodnog prosvjeivanja, pa su organizirani: analfabetski teajevi, teajevi za rukovodioce
analfabetskih teajeva, opeobrazovni teajevi koji su davali krae srednje obrazovanje, odravana su prosvjetna predavanja i irena je tampa.
Analfabetski teajevi su organizirani u svakom mjestu gdje je bilo odraslih nepismenih. Radom ovih teajeva rukovodili su uitelji osnovnih kola, ali i antifaistike
organizacije ena (AF) su pokretale teajeve za svoje aktivistkinje. Pored savladavanja pismenosti na tim teajevima su osposobljavane ene za rad u organizaciji i politikom djelovanju u narodu. Odravani su i zdravstveni teajevi, kao i drugi teajevi kojima se teilo podii kultumi nivo naroda ovoga kraja koji je do tada ivio preputen samome sebi u najvie sluajeva.
Povremeno su u Benkovcu i veim mjestima ovoga kotara odravana predavanja
narodnog sveuilita na kojima su nastupali vojni i politiki rukovodioci iz Zadra i ibenika, u kojem se u to vrijeme nalazio ZAVNOH (od 1. I. 1945. godine). Na ovim
predavanjima su se graani Benkovca upoznavali s vojnom situacijom na frontovima i
aktualnim problemima u izgradnji nove dravne vlasti na federativnim osnovama.

Oblasni NOO Dalmacije, Prosvjetni odio, br. 1708/45, Split, 6. IV 1945., Izvjetaj za mjesec mart, str. 16.
286

Nastavilo se kultumo-umjetnikim radom u narodu i u redovima boraca. Raznovrsna aktivnost na kultumom i umjetnikom planu odvijala se i u domovima kulture
koji su se osnivali nakon osloboenja u Benkovcu i svakom veem mjestu gdje je bilo i
minimalnih uvjeta za osnivanje doma kulture. U Benkovcu i opinskim sreditima Novigradu, Smiliu i Obrovcu bile su formirane kultume ekipe sastavljene od omladine
koja je organizirala zabavne veeri za koje su se uvjebavale krae aktovke, pjevaki
zborovi, grupe recitatora. Ove ekipe su povremeno nastupale u povodu praznika, odravanja konferencija i u dmgim prilikama. Na benkovakom kotam povremeno je davala svoje priredbe i Okmna kultumo-umjetnika ekipa iz Zadra.
Sav ovaj rad na narodnom prosvjeivanju i kultumom uzdizanju imao je zadatak da podie borbeni duh i doprinosi jedinstvu naroda ovoga kraja. Rad kola i kulturno-prosvjetna djelatnost u narodu za vrijeme NOB-e pridonijeli su brem oslobaanju zemlje, a na ovim tekovinama nastavlja se prosvjetna djelatnost u razdoblju obnove i izgradnje nae zemlje. Socijalistika stremljenja na podmju odgoja, obrazovanja i
nastave, kao i kulturno-prosvjetno uzdizanje narodnih slojeva za vrijeme NOB-e dalje
e se razvijati i teorijski uopavati u socijalistikoj izgradnji nakon oslobodenja zemlje.
U radu osnovnih kola i na realiziranju kultumo-prosvjetnog rada u benkovakom kotam na kraju kolske 1944/45. godine djelovali su sljedei uitelji:

Prezime i ime

Zvanje

Opaske

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.

Mileva Bili
Marija Bjelanovi
Ana Gnjatovi
Ksenija Miovi
ore Lonar
Nevenka Grubni
Duan Ivanievi
imica Veri
Dmitar Graovac
Boo Marinovi
imeZrili
Anteai
ime Gapar
Marko Vojvodi
ivkoubrilo
Duan ubrilo
Lucija Lazarevi
Milan Veri
Petar upi

struni
struni
struni
privr.
svet.
privr.
privr.
struni *
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
stru.
stru.
privr.

Benkovac
Benkovac
Benkovac
Benkovac
Benkovac
Bukovi
Bukovi
Bukovi
Brgud
Bruka Gomja
Bruka Gomja
Bruka Donja
Ceranje Gomje
Ceranje Gomje
Ceranje Donje
Ceranje Donje
Jagodnja Gomja
Jagodnja Gomja
Jagodnja Gomja

20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.

Nikola Kuet
Mate Vulelija
iro Dubroja
Jovo Stankovi
Stevo Vojvodi
Vujo Suboti
Vasilj Sari
Marko Vitas
Emanuel Orovi
Ivan Bljaji
piro Dlaka
Branko erina

privr.
struni
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.

Jagodnja Donja
Korlat
Korlat
Kula Atlagi
Kula Atlagi
Kakma
Kolarina
Kolarina
Kolovac
Lepuri
Liane Tinjske
Lisii

vodi analfab. te.

Predl. pod br. 200
od 15. V radi od V 45.

287

Prezime i ime
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.

uro Sekuljica
MateOzakovi
Sreko erina
RatkaJoni
NikolaZeli'
JakovJoki
Ivan irjak
Stanko Dobre
Jerko Tuta
Vjekoslav Toki
Mate akarun
Jure Ivandi
Karmela Kati
Drago Opsenica
Boko Vruini
Anka andi
Velimir Krklje
Drago ari
Ilija Drek
Gojko Munjes
Vinko Knez
Ljubomir Glomuz
Milica Kneevi

Zvanje

Mjesto
slubovanja

Opaske

privr.
privr.
privr.
stru.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
stru.
privr.
privr.
stru.
privr.
privr.
privr.
privr.
privr.
stru.
privr.

Miranje
Nadin
Podgrae
Podlug
Popovii I
Popovii II
Popovii III
Perui
Polaa Istona
Polaa Istona
Polaa Zapadna
Pristeg
Ratevi
Ratevi
Ratevi
Tinj
Vrana
Zapuane
Zapuane
Zagrad
opot
opot
Benkovac

Djeji dom

Prema prednjem spisku uitelja na benkovakom kotaru na dan kada je zavrio

drugi svjetski rat (9. V 1945) ukupno je radilo 54, od toga 11 strunih i 43 pomona uitelja, a jedna pomona uiteljica je radila u Djejem domu za djecu palih boraca u toku NOB-e. Benkovaki kotar na kraju drugog svjetskog rata obuhvaao je podruje koje odgovara dananjem podruju SO Benkovac. Ukupno je djelovalo 34 osnovne kole
i jedan Djeji dom.
Pomoni uitelji bili su omladinci s ponekim razredom srednje kole, a veina su
zavrili samo osnovnu kolu. Rad ovih omladinaca u osnovnim kolama mogao se provoditi samo uz izdanu pom o strunih uitelja koji su redovito s njima svakog tjedna
odravali sastanke na kojima su zajedniki rasporedivali nastavno gradivo i dogovarali
se kako obraivati gradivo iz pojedinih nastavnih predmeta. Jedan dio pomonih uitelja, nakon to je obnovljen rad Uiteljske kole u Zadru (29. XI. 1945), bio je upuen
na daljnje kolovanje, pa je za uenike bez nie srednje kole organizirano pripremno
A odjeljenje, a nakon pripremnog odjeljenja nastavljali su kolovanje u Uiteljskoj
koli u Zadru. Mnogi bivi privremeni uitelji, nakon to su zavrili kolovanje u Zadru, vratili su se na svoja radna mjesta i nastavili s radom kao struni uitelji.

S u m m ary
S C H O O L IN G IN THE R E G IO N O F B E N K O V A C
The arrival o f the French to Dalmatia in 1805 brought about changes including the way o f life, schooling, and education in general. The Frenchs founded ten
secondary schools and three Iycees in several cities and towns. During the second Austrian rule in Dalmatia the whole educational system stagnated and the authorities did
not take the trouble to im prove it.
The elementary school o f Benkovac started working in 1860; eight years later (in
1868) was founded the School D istrict o f Benkovac which also com prised the municipalities o f Obrovac and Kistanje. 1871/72 the num ber o f schools increased to four.
Between the two world wars there were 45 elem entary schools em ploying 70 teachers,
i. e. one school on 1,329 inhabitants.
During the fascist occupation the Italians enforced teaching in Italian.
Throughout the whole N ational Liberation War (1941-1945) Partisans managed
to out various educational program s and to elementary schools on free
territories.
A fter the flnal liberation, the region o f Benkovac experienced a genuine renaissance in all aspects, particularly in schooling and education. Besides the elementary
schools, it now boasts a high school (Ivo Lola Ribar) which enables students to fo r various occupations.

1 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

289

'

II
.

1 .1

NIKOLA VUKAS

VLADIMIR ARDALI O PRIVATNOM PRAVU U BUKOVICI

Saetak
Na primjeru znamenitih zapisa Vladimira Ardalia (1857-1920) iz prolog
stoljea, autor raspravlja o privatnom pravu u Bukovici.

ovjek moe i treba da nade izvjesne norme u privatnom i

javnom ivotu premda je Ijudski razum nemoan u traenju istine i
pravde
(francuski filozor Miohei Montaigne)
U vod
Poznato je da se ljudi u drutvu ne ponaaju sasvim slobodno niti po nekim svojim individualnim svojstvima i htijenjima. Oni se, naime, u meusobnim odnosima ponaaju polazei od svijesti o nunosti zajednikog ivota i meusobnoj ovisnosti. Dakle, ponaaju se svjesno. Medutim, ta njihova svjesna ponaanja s vremenom su regulirana izvjesnim drutvenim pravilima ili normama o ponaanju ljudi. To znai da se
ovjek u izvjesnim drutvenim situacijama, a prije svega u odnosu prema drugim lanovima drutva, ne moe ponaati onako kako bi on htio, ve se mora ponaati onako
kako to drutvo, svojim pravilima ili normama, od njega zahtijeva. Drutvena norma
je, dakle, pravilo o ponaanju ljudi u drutvu, koje postavlja samo drutvo, koje je upueno na volju i svijest ovjeka. Po tome se ono i razlikuje od prirodnog zakona.1 Norme koje primjenjuje drava nazivaju se pravom i to su norme koje pojavom drave ine
i najvaniji dio drutvenih normi. Zbog toga, upravo, drava i drutvene norme koje
ona primjenjuje imaju vrlo veliku ulogu u drutvu. Te norme koje primjenjuje drava
nazivaju se upravo pravom. Pravom se nazivaju esto i norme koje ne primjenjuje
drava, pa i one koje primjenjuje neorganizirano drutvo. Najea definicija prava
glasi: Pravo je skup drutvenih normi koje su sankcionisane dravnim aparatom prinude i koje slue za odravanje onog naina proizvodnje koji je u interesu vladajue
klase.1
1 Dr. Luki, Radomir, Uvod u pravo, Bgd. 1968.
' Ibid.
291

 privatnog prava Kako je ovdje rije o prikazu privatnog prava, i to u odreenom vremenu i prostoru, kao to ga je pribiljeio Vladimir Ardali, nuno je dati
kratki osvrt na pojam privatnog prava openito. Naime, smatra se jedan od najvie
raspravljanih i jo uvijek nerijeenih problema pravne nauke jeste problem podjele cjelokupnog prava na tzv. javno i privatno pravo.1 Svakako treba konstatirati da je privatno pravo vezano za razvoj privatne svojine i da je interes tog prava osiguranje privatnog vlasnitva. to se vie to pravo ograniava dravnom regulativom, utoliko vie
slabi to oravo i umjesto njega dolazi javno pravo kao regulator odreenih drutvenih, a
posebno vlasnikih odnosa. Znamo i to da podjela javnog i privatnog prava datira jo
iz Rimskog Carstva. Meutim, imajui u vidu marksistiko shvaanje, takva podjela
ponekad nije prihvatljiva. To iz razloga to se pomou prava i pravnih propisa ostvaruje odreeni klasni interes, pa svi propisi tite interes drave odnosno vladajue klase, te
sve njene norme ine jedinstveni sistem prava, bez potrebe da se dijele na javno i privatno pravo.
N o, imajui u vidu da je ovdje rije o pravu koje je kao takvo egzistiralo, nuno
je napomenuti da se u grupu privatnog prava uvrtava graansko, porodino i radno
pravo, trgovako (koje je odgovaralo sadanjem privrednom pravu, obuhvatajui takoer i saobraajno pravo) i meunarodno privatno pravo.4
Tako prema osnovnoj podjeli klasinog buroaskog prava, u pravnom sistemu
postoje dvije osnovne grane prava: privatno i javno. Takvu podjelu, istakli smo ve,
poznavalo je i rimsko pravo, a ona je data u uvenoj Ulpijanovoj definiciji: Javno je
pravo ono koje se tie drave, privatno ono koje se tie koristi pojedinih graana.
Iako smo ve istakli da ima shvaanja o nepostojanju potrebe, naroito u marksistikoj teoriji, na podjelu prava na grane javnog i privatnog, postoje i mnogi teoretiari koji smatraju da i kod nas jo uvijek postoji podjela prava na privatno i javno. Tako se u Pravnom leksikonu ( izdanje - Savremena administracija, Bgd. 1970) kae
da tu podjelu uslovljava okolnost to kod nas jo uvijek postoji roba, robna proizvodnja i robni promet, pa je, prema tome, glavna grana prava i dalje dobrim dijelom imovinsko pravo. Tom se istovremeno dodaje, ako se i prihvati takvo shvaanje, da se mora priznati postojanje veoma brojnih oblasti prava koje ne spadaju ni u jednu ni u drugu granu, tanije reeno, ine prelazne oblike meu njima. Navodi se da su takve, npr.
razne grane saobraajnog prava, razni devizni propisi, dio privrednog prava koje govori o subjektima privrednog prava i njihovom poloaju, radno pravo, pravo socijalnog
osiguranja, itd. Smatra se da je to naroito sluaj u onim granama prava u kojima dolazi do izraaja samoupravljanje kao novi nain regulisanja drutvenih odnosa. Stoji i
konstatacija da i pored prelaznih i novih pravnih oblika u naem sistemu jo uvijek postoje oblasti u kojima privatno i javno pravo dolaze do izraaja u vlasnikom obliku.
No, bez obzira na naprijed navedeno, nesporno je da podjela pravnog sistema
na privatno i javno pravo potie od rimskog pravnika Ulipijana (Domititus, Ulpiianus). On je na slijedei nain definisao tu podjelu: javno pravo je ono koje se odnosi
na poloaj rimske drave, a privatno koje se odnosi na interese pojedinca, jer su neke
stvari korisne za dravu, a neke za pojedince.5

1 Ibid.
4 Oleg M an di, Sistem iinterpretacija prava - Narodne novine, Zgb. 1971.
5 Enciklopedija imovinskog prava i prava udruenog rada, tom drugi, strana 1194, Nov.
izd. kua Slubeni list SFRJ, Bgd. 1978.
292

Nuno je bilo uvono rei makar sasvim fragramentamo o pojmu prava, a posebno privatnog prava, kako bi prikaz privatnog prava u Bukovici pribiljeenog po
Vladimiru Ardaliu bio blii i razumljiviji.6
Vladimir Ardali. Roen je u evrskama, Knin (9. 12. 1857 - 25. 2. 1920). Prikupljao je i biljeio narodni ivot i obiaje Bukovice. Posebno je zabiljeio narodne
pripovijetke, opisao obitelj u Bukovici, godinje obiaje i privatno pravo u Bukovici.
Pojam Bukovice. Bukovica, kraki kraj u sjevemoj Dalmaciji izmeu Velebita,
Ravnih kotara na jugu, rijeke Krke na istoku i Novigradskog, odnosno Karinskog mora na zapadu.7 Kasnija definicija u odnosu na ovakvo poimanje i podjelu prostora sjeverne Dalmacije neto je drugaija. Jedna od tih definicija glasi: Bukovica je manja
geografska cjelina unutar dalmatinske makroregije i nalazi se svojim istonim dijelom
u ibenskoj a zapadnim u zadarskoj regiji.8
Sam Vladimir Ardali je na sljedei nain definirao Bukovicu, pa on za nju kae:
Bukovica se prostire i zavaa dio sjeverne Dalmacije: Obrovako nemalo opina sva,
benkovaka to tako, kistanjska opina sva je, to se zove Bukovica; selo evrske spada
pod Bukovicu, koje je opine skradinske, i koje je na meu Ravnije Kotara, oklen su
junaci bili kao: Jankovi Stojan, Smiljani Ilija, Moivun Vuk i jo dmgije dosta ima,
od koije se pjesme uz gusle pjevaju. U Bukovici su ajduci bivali te i od nji pjesama puno i puno ima, kao to su: arambae ajduke bili Draa i Kutlaa. Kutlaa je ubijo devet Jovana, devet svoi imenjaka, za koga je guveran 50 iljada onda u zgolnije cvancika potroijo, dok ga je iva uvatijo; od koga ima velika pjesma, to slepci o godovije
uz gusle pjevaju po krmama, e ima zvanica (gostiju).9
Vladimir Ardali je u pogledu geografskog prostiranja Bukovice dao, kao to se
ona i danas definie, skoro identino i naunim odnosno dananjim odreenjima Bukovice. Meutim, on je Bukovicu u svojem zapisu odredio i definirao za ono vrijeme i
sa dmtveno-ekonomskog i sociolokog aspekta karakteristinog upravo za Bukovicu.
On u istom zapisu govori i o narodu Bukovice, pa mu ponajprije opisuje ud. On kae:
U Bukovici, koja se prostire od Krke pa do Karinskog mora, narod je jedan, koi je
pun vraara i vraarica. Vila niko nije zaboravio: i dan dananji da ij opaaju, kau, i
uju pjevati. A ba sav narod i vilinski. U vrijeme proljea, e se god popne, uje pastirsko dozivanje ovaca i pjevanje na svake krajeve. Ma svirale svire, urlikae urlikaju, da se razlijeu brda i doline; diple jesu i po gotovu. A tice opeu svake okreu, da se
ne moe od milka sluati. I u zimno doba narod je veseo pasui svoje blago. Povr svega, to je vlast svoj Bukovici oduzela omje i ima je na umi sporad bivije ajduka, isto
zimi, kad se izae na brda, uje se prasak puaka i lebid viladi lovake za zecovma, i
e jedan dmgom dovikuju. Ugaju i endari poplaiti kadgod te lovce. Lov nije zabranjen u zimno doba, ali oni oe da puke odnesu onom, ko nema doputu je nositi. Da
druga ij po kru dugo gonaju. Lani se vrai ogre dogodijo u Vodica (Bodulije) nedaleko od nas: Dva brata bila u lovu, a dendari se zatisnu za nima, te ala da ij gonjaju po
pustinji. Najkanje endaru se dodjalo, pa kad je vidijo, da Bodo ne da puke svoje,
neg to vie bjei, - a on zapali u u. Brat toga, kad je vidijo, da mu je brat pao i kotrlja
se u krvi, a on ne budi len, zapali u istog endara, koga na mjestu odma ubije. Srea,
da nije imao puke dvocjeve, i ono ga bi u onom zom dm gog ubijo. Vodala se pravda i
vodala, urati oproste ovog, to je endara ubijo, i tako Boduli ostae junaci. A kamoli
Bukovani u prve zemane i nevi ajduci! Kogod je uo, da je Bodo ubijo endara, svaki
veli: E, junae, ova kela mu mka! Bukovianac na, ako i ne mora biti vie ajduk, jer

Zbomik za narodni ivot i obiaje junih Slavena, knjiga XV, svezak 2, Zaereb 1910.
Enc. Jug, Leksikografski zavod FNRJ, 1956.
* Geografija SRH, knj. 6, Zagreb 1974.
Zbomik za narodniivot i obiaje junih Slavena, svezak IV I. polovina. U Zagrebu 1899.
293

 ne> ilo vjere, ali mu je drago nositi ajduko odijelo: neka imaju na umu, da je i on
od onug korjena potekao. Jo, kom je aa, oli ed bijo ajduk, on se s tijem dii i uznosi, pa se jo uzdie rei u esovom pregonanu: N i mom starijemu nije svak oda ni
brmba ispod nosa, pa nee ni m eni.10
Analizirajui opis udi Bukovana i smjetajui njegovu ud u dananje vrijeme
bilo bi interesantno istraiti koliko se ona izmijenila. No, to svakako nije predmet ovoga rada. Moe se, meutim, sa sigurnou i dosta smjelo tvrditi da je skoro nestalo
onog kolorita, kolorita Bukovice vilama, vraarima i vraaricama, da su nestale i svirke, urlikanje, te pisak dipli i pogotovu. Za poneto od toga je i teta, a poneto se od
toga moe jo i danas doivjeti na tradicionalnim sajmovima, posebno u Benkovcu.
Neki od predmeta karakteristinih za ivot u Bukovici, posebno onaj to je razlijegao
brda i doline, mogu se i danas pribaviti kao suveniri: svirale, diple i drugo. No, vie se
kao nekada, ne uje ni pastirsko dozivanje ovaca i pjevanje na svake krajeve, kako
je to lijepo zabiljeio Vladimir Ardali. Dosta je toga zaboravljeno, ubrzo naputeno,
te vrlo malo od toga sauvano, iako su u tom smislu vrijedna nastojanja muzejskih i
drugih ustanova i kulurnih i drugih poslenika u mjestima Bukovice, da poneto od toga sauvaju i zabiljee.
Ono to se tie prava, a posebno onog kako ga je shvaao Bukovanin - ovjek
iz Bukovice, ini se ostalo je jo uvijek u njemu kao neto to je obiaj, bez obzira na
promjene i postojanje pozitivnog prava za odreene odnose. Stoga bi, svakako, bilo interesantno istraiti sudsku i drugu praksu u podruju Bukovice, te vidjeti odnos javnog
prava i prava kojeg se dralo u Bukovici.
Vladimir Ardali je u pogledu privatnog prava pod pojmom stvari obradio selo,
a u okviru toga posebno pitanje panjaka (panjake), pojavu prisvajanja opinskog
zemljita (panjaka), sjeu drva, susjedska prava posebno mee, zgrade, dranje ubriva te stvari uope."
Selo. Za pojam sela Ardali kae: Na kraj, kao i ostala sva sela u Bukovici,
imadu zajedniki imetak u samom kuvinu, t.j. svaki u svom odlomku zajedniki posjeduju panjake, zajedniki im je i gaj, koji uva zakleti lugar, da se u njem ne moe sjei, nego od godine do godine pred Boi. Onda po doputenju starije vlasti, kotarskog
poglavarstva, sijeku drva na hrpe, da ni jednog nee dopasti ona hrpa ili tiva, koji je
sjekao, jer koliko ima u selu dima, t.j. obitelji, onoliko valja nasjei hrpa, da budu po
prilici jednake, ne u nekoj deblja a u nekoj tanja drva. Upravlja sjeom nadlugar, koji
dode od poglavarstva, a kad nije toga, onda lugar. Nadlugaru pokupe porez, ko sjee
drva, za njegovu pristojbu i put to je doao. Obiaj i davati mu jesti, a to se zna, ko donese ia i pia, tome doknadi drvijem, mukti niko ne da. Kad se drva nasijeku razom zemlje i budu tive sve gotove, onda uine se buletinii: na svakom stoji zapisano
njegov broj, pa ime i bezime; ti se buletinii smotaju kao olda te metnu u kapu kojeg
selanca, kojom mora treskati, da se mijeaju. Kapitan (seoski glavar i starjeina), nadlugar i lugar pa i ronde idu od hrpe do hrpe te vadei kapitan buletini iz kape mee na
hrpu. Kad se protije, lugar oli koji drugi podvikne: Ovo je toga i toga. Nadalje biljei
da lugar ima paziti, da poslije dijeljenja ne bi ko jo sjekao, t.j. prisjecao te na svoju
hrpu primetao, kao to toga imade, da bi i panje povadili pa sebi metnuli; im to lugar
spazi, odmah mu otme sikiru oli to, poslije ga tui, da krivac bude osuen na globu i
prun. Panji se ne smiju nikad vaditi, pa ni u svojoj ogredi, jer zakon ne da iskorjenjivati gore, ali naalost najdrae je svakome panj kui donijeti, jer dri vatru, a najskoli
kad se prosui. Uga koja hrpa pretei, onda s tijem namiruju one, koje su se manje i-

,0 Ibid.
" Zbomik za narodni ivot i obiaje junih Slavena, knjiga XV; svezak 2, u Zagrebu 1910.
294

nile. Obiaj je, da lugar ne prima drijeba (buletinia), nego sebi izabere od hrpa jednu
koju hoe, a tako isto i kapitan.
Panjaci. U pogledu panjaka Ardali kae: Panjake sva sela imadu, koja zajedno pasu, a da nijesu ograeni. Imaju u zajednici seljani, koji su ivlji (bogatiji), i livada (sjenokoa), to su u stare zemane pokupovali od demanije (drave). Doklen je ije, pobiljeeno je kamenima poput mile od neklen do neklen, da se znade, kad ponu
kositi. Onda svi u malo dana svre; dok je sijeno nepokupljeno oli sadjeveno u slogove, ne smiju goveda pasti, nego svak po svome. Kad se digne sijeno i oiste se livade,
onda samo mogu pasti svoje blago gospodari tijeh livada.
Nadalje prema zapisu Ardalia: Seljani za panjake ta pasu blago, plaaju opini travarinu, koja je kako gdje: vol je 10 novia, ovca 5 i koza (sad je koza i 10), magare i paripe 10, krme 10, pa sve ti da stoje u avliji kao to i stoje, a opina baka
opet plaa dravi na sve prostorije.
Prisvajanje opinskog zem ljita.11 Opisujui odnos seljaka u Bukovici prema opinskom zemljitu, a to je ono to mi danas zovemo openarodnom imovinom ili drutvenim vlasnitvom, Ardali biljei:
Seljani rade svaki, da bi to vie sebi prisvojio opinskog zemljita (panjaka).
Neki su tako pohvatali, kojevie im valja nego ono zakonito, na to plaaju danak i to
im je oeva starina. To sve prisvajaju i grabe oni, koji mogu i koji su dobri na itku i
dosta ih je u kui; siromaak u to ne postupa, niti moe, niti smije kao ti. Bogatiji na
itku seoskijem glavarima su u ljubavi te kad to zakvaaju, ovi zaepe oko, ako li ih i
tue dotinoj opini, da su ugrabili, onda krivci tru naelniku, prigiblju se i mole i tako im i ostane. Kad opini posve tube dodijaju u ime toga, onda ini im pravdu, na licu mjesta izvodi sudbenu komisiju, neki se opiru i zapravdavaju, da je to jo njegov
djed oli aa odavno uivao, da je bio njegov uvijek pribranak. Sad zakoni su rastegljivi kao latik, ugaju s tijem obranama i sa krivim svjedocima seljaci jo dobiti opinu,
da ona plati jo i potroke pamike.
Koliko je to postala uobfajena pojava da nije grijota dravi zanijeti, to je tako u pogledu zauzea opinskog (dmtvenog) i danas jo uvijek uobiajeno. Jo su uvijek esta i aktuelna samovlasna zauzea opinskog (danas drutvenog) zemljita, a po
nekim podacima samo u opini Benkovac, koja je jedna od opina s dijelom Bukovice,
ima 2.785 ha uzurpiranog zemljita to su ga zauzela 3.223 posjednika, a taj broj je daleko vei raunajui one poslije 6. 4. 1941. godine, jer se ovaj podatak odnosi na one
posjednike koji su to zaposjeli do tog datuma.11
Susjedi i medai. Kada Adrali pie o susjedskim i meakim odnosima, onda
biljei da: U prva zemana bile su vamilije velike (po 40 do 80 eljadi); tu je bilo i dosta kua. Zidati je bilo slobodno istoku i zapadu, u bum i jug, ne bi im nitko smetao,
kud okretali da okretali vodu i lastavicu. Take zadruge kad bi se nakopitile, morali bi
se dijeliti, kao i ele rojiti. Ove zadmgare pri dijelu dopale bi kue okrenute kako mu
da mu. Zidove od avlija zidali bi zajedno, ali bi svaki rada, da je taki zid to vii, da ne
vidi niko nikoga, to u svojoj avliji rabota. Po toj uliji poslije diobe iso zidali bi svak
sebi zgradu na svom dijelu; nije se gledalo niti se znalo za zakon kao danas, da ne moe otvoriti balkuna oli bage od dima na stranu konije, oli da voda curi na njegov dijel;
to su gradski i gospodski zakoni, koji su nedavno seljaci prisvojili.

11
Ardoli u svojim zapisima objavljenim u Zbomiku za narodni ivot i obiaje junih Slavena, knjiga XV, svezak 2, u fusnoti na strani 257. kae: Narod dri, da nije grijota crkvi zanijeti,
dravi, krmaru i enskoj ne platiti, jer kau, da crkvi i dravi svak daje; krmar da i on drugome
zanosi i u raunu pripriva; enskoj kad se ne plati, da nee tetovat.

Ima ih, da su u dogovoru, kad se ziu kue, da jedan drugom plati, ako e pustiti
ga nasloniti na njegov zid da nasloni svoju kuu. Ima ih, da mu ne dadu zidom, to ga
eli dignuti, da mu odnosi vidik, to ga je dosad uivao, zato se najvie paraboe. Na
jednu vodu rijetke su kue da se zidu, da ne smeta koniji. Po selije, kao kod nas, nijesu tako zbijene kue jedna na drugoj, pa da se svato zamjera i staje na put pri gradnji,
jer ne bi elio niko nikome za depet probijati vrata ali balkune na njegovu ariju ili
bandu, svak eli imati svoju kuicu, svoju slobodicu, da mu niko ne gleda od konija,
to u njoj radi.
ubrovi. U pogledu dubrova Ardali biljei da su svi seljaci svoje ubrove drali povrh svojih zemalja, kako bi ih odatle mogli lake raznositi prilikom gnjojidbe zemIje. Jedno vrijeme, kako on kae otprije, ubrovi su se drali gdje bi to tko htio, ali da
su vlasti putem endara to pitanje kontrolirali obilazei ih, pa su nareivali njihovo
uklanjanje, sporadi zdravlja. Tko ne bi uklonio, to bi uklonili putem drugog na troak
takvog domaina.
Zgrade. Ardali kae da zgrade kod dobrijeh komija nisu tako tvrdo zagraene,
te da iznutra je imao svak svoja vrata, ali da su unutra zidovi maleni, te da je preko
njih mogao svak prelaziti, kao to ih prelaze ene, djeca, osim blaga. To je, dok su u
ljubavi; a kad se zavade, onda ala da se ziu zidovi za vrh oeka, da ne moe niko nikoga vidjeti, ni jedan drugome narui dati. Ko hoe sam zid ozie, onda zove se njegov
uvijek zid; ako li ga zajedno oziu, onda je komunski. Ali to je rijetko, da na zajednikom mjestu bude jedan gospodar od zida. Ima ih, da su i od vrata avlijskih vie njih u
partu, jer na njih jedna ulaze i izlaze, kao i u gradovije da na jedan portun vie vamilija
prolazak imadu od bir-zemana. Ako ne e ko da sam sebe zagradi, a blago mu tetu poini gospodar toga, po pukom sudu, nije kriv. Kau, da pusto mlijeko i make lou.
Doklen je gospodar obavezat uvati svoje blago, dotlen je i onaj duan zagraditi svoju
muku, to seljaci reku svojem malu (itku). A ima ih, da za depet ne e da zagrade sebe bilo u polju, bilo kod kue; ree: uvaj ti svoje blago od moje tete, a ne da ti ga je
uvam. Kako svak svoga poljara ima, onda iz koje stare mrnje i osvete zapovjedi mu,
da ini tubu i mee tete, koliko je gospodara volja.
M ede. U pogledu meda Ardali je to za Bukovicu ovako opisao:
Ako ima prostranijeh polja; ako je vrletno i kalovito, to je kroz svu dulinu izmeu jednog gospodara i drugog nabacato greda, izgleda kao gunja ili dizga, da se lako raspoznaje, doklen je to ije. Gdje nema vrleti ni kala, geno su zemlje debelice,
ondje na vie mjesta izmeu jednijeh i drugijeh imadu starinske mee, a to su ledine
ravne, po kojima trave ima. Mee su tako iroke bile, da se mogao lijes s njime prognati, tj. plug su est volova. Sad je nestalo takijeh mea, potee se gdjekoja, ali su uske,
da jedva oek moe s njima proi. Kako je svijet poganstvom podijelio se zapalo ih po
malo zemlje, sporadi ega malo pomalo take se mee, ko je bezobrazniji, razorali. Ali
take su mee iroke, najvie ispod kua, da s njima vie obitelji idu, pa ako im je zajednika od starina bila, te jedan drugom stari njevi popustili po brazdu zemlje, da bude
mea na mjesto puta oli kolovoza, onda ne smije niko u nju ticati, jer bude svane i
pravde, - pravo prelaska mora da se ima, jo ako se s jednim putom vavijek ilo. - Na
ostale naine poznaje se zemljama meda, udarena biljekama od greda, koje budu podugake i otesane slogom. Komu nije drago tue zemlje ni dlake zahvaati plugom, a
svoju uva kao oko u glavi, on zabije kamen jedan u vrh podvornice poduboko u zemlju, da ga lako ne moe premjestiti, drugi na srijedi, a trei na dnu. Ipak mea meau
uga isto plugom zahvatiti zemlje, kaomo nije kamen. Ardali je nadalje zabiljeio da
je esto bivalo, a toga i danas u pogledu razloga za sporove ima dosta, da je po nekima
drago tuu zemlju preorati. Kad bi u takvim sluajevima dolo do svade odnosno spo14 Izvjetaj Javnog pravobranilatva opine Benkovac za 1985. god.
296

ra onda kae da bi se krivac branio sljedeim rijeima: Ja ti zemlju nijesam ponio uza
se, ostala je na mjestu, gdje je i bila.
Stvari uope. Ardali biljei da se: Meu nepokretne (negibue) stvari broje
(se) kao: kue, tale, pojate, mlini, kukuruzane, zemlje sve oranice, vinogradi, ogrede i
panjaci; a meu pokretne zapadaju voli, konji, sitno blago, pokustvo, ito, svakojaka
roba od nonje, sudovi vinski, bave, kauni, kovezi, svi poljski alati i zanatlijski. Nigda seljaci nijesu znali dati taka imena, da ih nije sud postavio i ostale vlasti. Seljaci
ukupno broje sav itak svoj oli tui, to ima da vrijedi, ne razdjeljujui nita.
Svaki, kau, ko je sretan, da moe doi do tako zvane nepokretne stvari, jer kau,
da se bolje roditi bez nosa nego bez sree, a to je : da trevi koja svojbina umrijeti pa mu
zadnjem asu trevi ostaviti (podvukao N. V.).
Ardali biljei i kako se moglo brzo i lako obogatiti, pa tako kae: Kad se ko
oeni iz bogate kue, pa mu ena donese dotu u zemlji, blagu i robi, tako se najvie dode do pokretna i nepokretna. Dodue, bilo je i onih koji to steknu radei i to najamnim radom, pa kae da: ... ih ima, da idu po najmovijeh za vie godina, pa kad im se
nabila novaca, onda nakupuju zemalja i zavru blaga. Neki trgovinom u prve zemane
doli bi do bogatstva takoga. Neki od kue bi se odvrgli na rad u svijet, pa kad bi koju
gustu uhvatili, onda slali bi kui, da prvom prigodom kupe mu komad zemlje.
Interesantno je to kae o tome kako su hajduci uzvraali svojim jatacima, odnosno, kako on kae, prijateljima. Tako je on zabiljeio da: Kau, dok su ajduci u
prve zemane bili, pa koga bi drali za prijatelja te kad bi gdje kasu orobili, prijatelju bi
novce na ostavu dali, a on s njima barataj kao i svojima, kupuj u one zemane cijene
zemlje i vole. Mnogo bi ih se moglo nabrojati, to su sad (tad) gazde i trgovci veliki, koje su ajduci u prve zemane potpomogli, jer kau, da je prije vie vrijedilo imati forinta
100, nego sad (tad kad Ardali pie) hiljadu.
U pogledu nepotenog naina bogaenja Ardali kae: Ima nekijeh, da su sa
lupetinom doli do imanja od prvijeh zemana, jer pamte ih ljudi, kad nijesu imali nigdje nita, a kroz malo vremena ii o.bogatiti, upada u o i; jer ima ih, da kasno lijeu, a
rano ustaju, radei i tedei, pa niti idu natrag ni naprijed; a nekijeh bilo je, da bi sve
radili po volje, malo i nimalo, pa obogati, zato odmah im seljaci uine meu sobom
raun, da s radom nije obogatio, ako nije to iz debande dolo.
Posebno istie da bi bilo: M uno ko da ide obogatiti s naenim novcima, jer niko ih nije iao gubiti, a jo manje ostaviti gdje. Nego (da) kau, da kamo su bili oni gradovi porueni starinski iznenada oli za no, da bi tu moralo biti sila zatrpana novca, a
koji grad od zadule vremena osvajat, a ne bi se dao osvojiti, otalen da je novac sav iznesen i to kuda poslat. Oli bili stari ljudi oli sadanji novi, svaki je novce uvao i do
due ih drao; a neki vele, da je onda via potreba od novaca bila nego sada, jer je bio
samo kovati novac, da druka bi mjedene porebruivali i pozlaivali; od potrebe se to
ilo raditi, a ne od sile.
Ardali, nadalje, u svojim zapisima kae: U prve zemane ko je bio kaderan,
svaki je taj sebi prisvojio, to je htio od nepokretnijeh dobara. U vrijeme republike
mletake bilo je junaka kao: Jankovi Stojan, Smiljani Ilija i drugi i drugi; ovi su duda mletakoga vjerno sluili i odbijali Turke od Ravnih Kotara. U ime toga ovi, osim
to bi im dud davao ravna polja, zelene livade, kavalijerstva itd., da bi oni i sami hvatali i birali plodnijeh zemalja, gdje bi ih bila volja, te bi davali i svojijem mlaijem drugovima junacima. Kako nije ovoliko bilo naseljena naroda, koliko sade, bijae puste
zemlje na sve etiri strane. I sad se nosi ime od onih zemalja, to su ih stari vojujui uz
Jankovia Stojana dobili. Kao je ovaj onda imao mo, zalazio bi u Bosnu, u Liku i bavu, donio bi onamo svakovrsnu marvu, da pasu travu i da na to me probave po neko
vrijeme svake godine, tono se ree; javiti blago na planinu. Od ono doba to pravo i do
dana dananjega Dalmatinci uzdravaju. A tako je isto dopustio Lianima, tj. graniarima, da svoja stada gone na zimnicu u Zelenu goru, blie Vrane kod Radainovaca
297

opine benkovake. Liani su svoje blago otprije doganjali na zimnicu, a niko im ne

krati ni sad, ali su oni povrgli to svoje pravo te sad vie i ne dogone odavno. Ali Dalmatinci ne e da se toga okane, nego kad koji moe, goni svoje stado u puno njih, u Liku i Bosnu na ljetovane, kamo ima u izobilu trave, vode i hladovina. Liani i Bosanci
vavijek rade, da istisnu ove iz svojijeh dobara, ali ne mogu. Bilo je za to i pravdanja,
svadnje i svata, ali sve uzalud, a bit e im i vavijek uzalud. Kad se od starine to zakvaa, muno se sad istjera iz ruku.
Ve smo naprijed neto rekli o prisvajanju opinskog zemljita, pa to moe dobro da ilustrira opis Ardalia u pogledu stjecanja nepokretnih stvari, pa on o tome kae: U prve se zemane nijesu kupovale nepokretne stvari, nego uzori zemlje, kamo ti se
smili, koliko hoe, ogredu izaberi usred gaja pa zazii, doklen te je volja. Osim toga
okolo svojijeh kua nadaleko ne bi dali sjei goru, a da bi dopustili pasti blaga.
bi se taj poloaj nazvao njihov pribranak. Malo pomalo taj pribranak bi oni jednom
svega mal pomal obzidali, pa pue li kom to u repu, njegovo i boije. Za pravo kazati,
toga i takoga i sad se potee. Najprije nasred kra podgovoreni mlai uine u suvozid
komadi gredice, u koju to posiju. Vidi to drugi, pa uini i on tako. Vide opet ostali;
kad je, vele, taj i taj mogao, ne raste kamen na glavi ni nam i; uhvatit emo le i mi, pa
kud pue, pue. Ako niko nikoga ne tui, tako im i ostane, pa od te male gredice usred
kra raire ogradu veliku te pretvore je u oranicu i vinograd. Njekijem vie to vrijedi,
to su ugrabili, nego oinstvo, koje su ga naslijedili.
I
za vrijeme ivota Ardalia i prije, odnosno u vrijeme koje on biljei, i u Bukovici je bilo gradnje bez odobrenja, odnosno onog to mi danas nazivamo bespravnom izgradnjom.
Tako Ardali biljei:
Ima ih, da od stra zakona za no oziu kui i pokriju, te osvanu u njoj goreom
vatrom. to pripovijedaju, da su vile u prvanje zemane za no kuu ozidale, tako je
ba kod njekijeh sada seljaka u ove zemane, ine raun da idu po zakonu pitati
mjesto za kuu zidati, zbor seoski dati oli ne dati, pa poslije vijee, pa zemaljski odbor
itd., koje bi ilo nadugo, osim velika troka, a onako bribolje uzeo poloaj sam na
brzu ruku ozidao za no, te nikom nita. Istina, da bude i za taki postupak od konija
oli od seoskog kapitana tube na opinu, koja povede pravdu, bude na licu mjesta sudbena komisija, i opina krivcu naloi, da u 14 dana to sori i ukloni. Ko e uinjenu kuu ii oriti! Izae tome osuda, da osim to da ima soriti, ima platiti i parbene trokove.
Otee ovaj vavijek, kad najkasnije vidi, da se ne moe oteti, plati sav potroak, a kua
stoji prazna, ne e je niko da ori. Onda opet udri moli opinu, da mu se pusti to i ono, i
tako mu ostane ni tamo ni amo. Najkasnije na kue takove izade od vlasti porezne mjera pa mu je izmjeri, i eto ti gospodaru do godine na kuarinu danka. Poreznoj vlasti
nije stalo, to je on iao ugrabiti opinsko zemljite pa kuu ozidao, nego ija je, da je.
inovnik je li vidio, da je nova, zapie mu je u rabo svoj, a to isto voli i onaj, ija je, i
jo se tome veseli, ne boji se onda, da e mu ko vie stajati na put. Poslije mu se na kuu stavi broj redni, kao to imadu svaka svoj ostale seoske kue.
Postupanje s naenim stvarima. U pogledu izgubljenih stvari Ardali je zabiljeio sljedee: Izgubljene stvari ako ko po sluaju nae, rijetko se idu vraati, jer oni,
ko nae, kae: N e bijae gubiti; ja nijesam ukrao, nego naao. Zakon je, da se ima, to
se nae, dati na opinu, a ona poslije oglasi, ko je izgubio. Tako ima zakon dati dara
onom e deseti dio vrijednosti; ini raun onaj, ko je naao; ta e mu deseti dijel, kad
moe sve? Kao od robe esove, a najskoli stare, da ko nae, ako je od koga dobra prijatelja, bi se povratila, a novce ne b i; a da bi se koja roba nala esova, s kim je u zavadni oli ga ima za to na zubu, tako bila stara, bila nova, lako mu se vraa, nego ako
se ne moe kamo prebaciti u koje drugo selo, onda s njom e u jamu. Ko je tako nae,
veli: Ovako bi on i od moje uradio, kad bi je trevio nai, pa tele za tele, ako i nije areno.

298

Kad trevi njih u drutvu vie ii, pa jedan ispred njih to nae, odmah reku: svi
smo nali, jer idemo u drutvu. Isti taj da to po sluaju izgubi, onda mu reku: sam si izgubio, oli: ti si izgubio, i daju mu dosta krivice, jer htjeli bi ono, to je bio naao, da ga
bude podijelio s drutvom.
Postupanje s naenim pelama. Kada bi pele otile i negdje se zaustavile, tada
se prema Ardalievom biljeenju postupalo na sljedei nain: ele da ko nae, nosi
ih sebi, pa bile one naaste na makar ijem zemljitu oli na stablu. Obiljeja na njih, da
ih je naao, niko ne ostavlja, nego ode kui po sud oli luburu, te kad doe vee, strpa
ih pa s njima kui. Vie njih, na ijoj se zemlji nau, reku, da su njegove se rojile i tu
uhvatile se. ele su naberiatnije one, koje se ukradu ili gdje nau; zato rada bi svak
makar kako prisvojiti ih sebi. Kad njih vie u drutvu ima, pa vide ele, da idu kuda, te
kad svi zauzmu se ustaviti ih, onda bivaju u komunu, oli jedan drugom doplati, to ih
procijene, elama se zna, to vrijede. A kome se ne da u njima, onda naroito ide ih
kamo ukrasti oli kradene kupiti, koje se iz bliza ne kradu, jer se moe doznati.
Lov. Interesantno je pitanje shvaanja i postupanje u pogledu lova, a bilo je krivolova koji naalost nije ni danas iskorijenjen i dosta je est. Tako u pogledu lova Ardali je zapisao: U lov se paao svak u prve zemane, a sad ne moe, nego ko ima doputenje. Puno bi njih rada sa duom i tijelom da smiju lov loviti, ali vlast ne da. N o ko
zna shvatiti iz puke, sam taj dopust uzme, ie u svaka doba u lov krijui, da eljan zeevine nije nikad; a onaj, ko dopust imade, ne smije i boji se ii u svaka doba, da ne izgubi dopust. Po gornjoj Bukovici izumili su letue namjesto iz puke tui pod plou
hvatati, a zecove u gvoa i icu, - pa njima mesa eto, da puka i ne puca. Potreba ovjeka ui na svato; ni vrag nije mudriji od nje. Kau, da su gospoda zakon za lov stavila, jer misle, da e tako doekati sav lov njih do zime. Istina, da ne bi ni teaci u svaka
doba lov lovili krijui, da je prije potamaniti divlje make i lisice, nego ove zvijeri vie
se metili divljai nego teaci. Ove zvijeri, kad se ne mogu doimati zecova i jarebica,
onda zaiaze u sela pa odnose kokoke; pa teaci kau: Kad mi zec doe ruka, te ako
ga ja neu sebi, oe lisica, i zimi gospoda lacmani, pa mi volimo sebi nego njima. Vele,
da je zemlja Gospodnja i sve to je na njoj, koje je ljudima stvorio za njihovu uporabu,
a izmeu ljudi da nijesu sami lacmani, nego i seljaci. Davno su rekli nai stari: ij je
gaj, onoga su i zeevi. I u zabranjeno doba isto bi lacmani lova vrajali, da im ga je po
koni spremiti. Kao i oni, to zabranjuju duvan kontrobanat prodavati, a isto ga pue.
Vladimir Ardali je u pogledu privatnog prava u Bukovici mnogo toga zabiljeio, a to ovdje nismo niti mogli niti imali namjeru sve prenijeti, jer nam to i nije bila
namjera. Zato ostaje, ne samo da se jo o tome moe i treba pisati, ono to bi vrijedilo
da se istrai i uporedi, a to je kako se i koliko izvrila transformacija takvog privatnog
prava u svijesti i shvatanju takvog uobiajenog prava u Bukovici, uprkos postojanju
tzv. pozitivnog prava.

S u m m a ry
VLADIM IR A R D A L I O N THE PRIVATE R IG H T IN BU KO VICA
The author discusses the problem o f private rights in Bukovica, and bases his
ivork on Vladimir A rdalis (1857-1920) valuable notes on the sam e subject.
299

-I

DUAN PLENA

BENKOVAKI KOTAR IZMEU DVA SVJETSKA RATA

Saetak
Benkovaki k o ta r p o d talijanskom okupacijom (1918 - 1921). R avnikotari
i Bukovica prikljueni su juna 1921. Kraljevini SHS. Benkovaki kotar kao upravno-administrativna regionalna jedinica (srez) u n o vo j dravi. Stvaranje, razvitak i globalno djelovanje gradanskih (buroaskih) politikih partija izm edu dva
svjetska rata na benkovakom kotaru. Kriza gradanskog drutva i njegovog politikog institucionalizma s posebnim osvrtom na pojave ekskluzivnog nacionalizma i medunacionalne sukobe. Materijalna osnovica benkovakog kotara; poljoprivreda, vinogradarstvo, voarstvo, stoarstvo, obrtna privreda i financijski
kapital. Struktura stanovnitva u odnosu na vrste zanimanja, klasne i staleke karakteristike drutva u benkovakom kotaru. Nerazvijenost financijskog kapitala i
n jegov utjecaj na gospodarska kretanja. Primaliteti drutvene nadgradnje: pism enost stanovnitva, prosvjeta, kultum a djelatnost, zdravstveno zbrinjavanje i
socijalna skrb. D rutveno-ekonom ske i politike proturjenosti, s posebnim osvrtom na ivotn i standard. Povijesno naslijede i drutvena svijest. Usporeni razvitak radnike klase, njen drutveni i ekonom ski poloaj. Zaeci revolucionam odemokratskog, sindikalnog i kom unistikog pokreta; m jesto i uloga naprednih
grupacija (i pojedinaca) u razvitku naprednog revolucionam o-dem okratskog
(komunistikog) pokreta. O pe karakteristike (sinteza) materijalne osnovice, gradanskog politikog institucionalizma, drutvene nadgradnje, naprednog radnikog i agram og pokreta na sveukupna politika, ekonomska i drutvena kretanja
u benkovakom kotaru.

Jesen 1918. donosi smiraj etverogodinjeg krvoprolia, agoniju Habsburkog

Carstva i uurbanost nacionalnih graansko-politikih struktura jugoslovenskih zemalja kao stoljetnih bekih provincija da u mir koji e dokrajiti rat, (zakorae) ujedinjeni, nezavisni i slobodni.1 Dalmacija je, uznemirena otvorenim pretenzijama Rima na

1
Ferdo ii, Dokumenta o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919
Zagreb 1920, str. 165-167.
301

istone obale Jadranskog mora, strepnjom doekivala nesigumo primirje,2 pa je ve 2.

studenog 1918. formirala Zemaljsku vladu1 koja je istog dana pozvala opine da za
nedjelju 10. t. m. sazovu opinska vijea, a gdje ih nema opinske odbore i glasanjem
priznaju Narodno vijee Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu kao vrhovnu, a Zemaljsku dalmatinsku vladu i uprave Narodnih organizacija kao nadlene vlasti.4
Dalmatinske opinske uprave su tijekom novembra 1918. plebiscitamo podrale
zagrebako Narodno vijee SHS i svoju pokrajinsku vladu, dajui im na taj nain, prerogative novih dravnih tijela, ovlaenih da u ime naroda djeluju u pravcu oduzimanja politikih agendi Austro-Ugarskoj Monarhiji na predstojeim mirovnim konferencijama. Opinske uprave benkovakog kotara bile su meu prvima koje su djelovale u
tom pravcu. Tako su u benkovakoj, smiljikoj, obrovakoj, novigradskoj i kistanjskoj
opini od 26. oktobra do 12. novembra ukinuti dotadanji lokalni organi austrijske uprave i formirani opinski Odbori narodnog vijea.5 Uporedo sa konstituiranjem i putem javnih deklaracija pmene bezrezervne podrke vijeu u Zagrebu i zemaljskoj pokrajinskoj vladi, opinski odbori narodnih vijea i tek formirane naomane gmpe
naroda, nazvane Narodna garda, preuzeli su cjelokupnu brigu o javnom redu, privrednim, prosvjetnim, zdravstvenim, upravnim i opim poslovima u Bukovici i Ravnim kotarima.4
Opinski odbori narodnog vijea birani su, po mogunostima, na osnivakim skuptinama predstavnika svih sela javnim glasanjem.7 Razumije se, pojedina
sela na opinskim osnivakim skuptinama zastupali su svi lanovi Odbora narodnog vijea,* a sela u kojima pomenutih odbora nije bilo predstavljali su njihovi ugledniji ljudi (seoski kapetani, sveenici, uitelji, trgovci, imuniji posjednici, lugari i
cijenjeni majstori). Takoer, bila je prisutna i tendencija da se opinski odbori preko svojih zastupnikih delegacija poveu s kotarskom upravom (skuptinom) i preko ove s pokrajinskom vladom. Medutim, daljni proces izgradnje opinskih samouprava u benkovakom kotam prekinut je djelovanjem meunarodnih faktora.
Oktobra 1917. Sindije Sonino (Sonnino), rimski ministar vanjskih poslova, izjavio je da
Italija na Jadranu mora obezbijediti takove uslove kakvi su neophodni za njenu egzistenciju i legitimnu bezbjednost (Dragoljub iv o jin o v i , Amerika, Italija ipostanak Jugoslavije, Beograd 1970, str. 33). Ove javno deklarisane imperijalistike pretenzije Italije posebno su uznemirile
sjevernu Dalmaciju, gdje je zapoeo snaan proces politike polarizacije narodnih masa u prav;u
borbe za nacionalno oslobodenje: Teko da ima koji graanin trgovac, sveenik ili ugledni uomain od Zrmanje do Krke i od Velebita do Jadranskog mora koji bi mimo gledao kako Talijani
zaposjedaju i u ropstvo predvode ove nae krajeve. - pie dr Uro Desnica 11. maja 1918. dubrovakom knjievniku Marku Caru. (Arhiv Srpske akademije nauka, fond Boka Desnice, fascikla
16, list 23. Dalje; ASAN, 16/23).
1
Dalmatinski glasnik, I, br. 1, Split 9. novembra 1918. U prvu dalmatinsku Zemaljsku vladu izabrani su: dr Ivo Krstelj - predsjednik, dr Josip Smodlaka i dr Vjekoslav karica - lanovi
vlade. Zemaljska vlada je imenovala resorske povjerenike: dr Ivo Krstelj - vojniko pitanje, dr
Josip Smodlaka - unutranji poslovi, dr Vjekoslav karica - financije, dr Uro Desnica pravosue, Jerko Makiedo - narodno zdravlje, Milau Marui - saobraaj, dr Gajo Bulat-javni radovi,
Pavle Grisogono - socijalna skrb i imun Roko - trgovina.
4 Isto
Novo doba, br. 149, Split 5. novembra 1918. itd.
Glavni problem u organizaciji privrednog ivota predstavljale su velike oskudice novanih sredstava (gotovine). Zato su opinska vijea pristupila obnovi ranijih novanih zavoda. Opinska tedionica u Obrovcu sa 386.584,25 kruna tednih uloga obnovljena je 3. oktobra 1918.
(Novo doba; br. 116. od 3. oktobra 1918).
7 Seoski odbori narodnog vijea formirani su u egaru (6. novembra), Posedarju (9. novembra), Novigradu (11. novembra), Atlagi - Kuli, Kolovcu, Zemuniku, Polai i Erveniku.
* Novo doba, br. 143. od 30. oktobra 1918.; Novo doba, br. 149 od 5. novembra, Novo doba, br. 153 od 9. novembra, Novo doba, br. 158 od 14. novembra, itd.
Predsjednik Zemaljske vlade dr Ivan Krstelj je 11. novembra 1918. informirao opinske
uprave u Dalmaciji da e uskoro trebati hitno raditi na konstituiranju kotarskih vijea, a moe
biti i pokrajinske skuptine... (Arhiv Jugoslavije, fond Svetozara Pribievia, neregistrirano. Dalje: AJ; neregistrirano).
302

Na osnovu Londonskog pakta (1915) i ugovora o primirju s Austro-Ugarskom

(3. novembra 1918) Italija je dobila pravo da u ime saveznika i Sjedinjenih Amerikih Drava okupira sjevemu Dalmaciju, ostrva sjevemog i srednjeg Jadrana (sem Braa i olte).10 Poto je stekla medunarodni legalitet na tue posjede11 Italija je do 9.
januara 1919. zaposjela sjevemu Dalmaciju, ukljuujui tu i benkovaki kotar.11 Okupaciju benkovakog kotara pratile su, s jedne strane represivne mjere," a s druge strane otpor naroda i njegova angaovana borba za prikljuenje Bukovice i Ravnih kotara
novostvorenoj dravi - Kraljevini SHS.14
Poetak kraja talijanske okupacije Ravnih kotara i Bukovice donio je Rapalski
ugovor, zakljuen nou 12/13. novembra 1920. izmeu Italije i Kraljevine SHS.15 Italija je Rapalskim ugovorom, pored Istre, Cresa, Loinja, Lastova i Palagrue dobila i Zadar s njegovom najuom okolicom,10 dok je ostala okupirana dalmatinska podruja
imala napustiti. Nain i kalendar evakuacije rimskih okupacionih trupa utvren je sporazumom potpisanim 7. marta 1921. u Splitu i na sjednici Mjeovite talijansko-jugoslavenske komisije za razgranienje odranoj 20. travnja 1921. u Trogiru.11 Talijanske
tmpe su postepeno naputale svoje gamizone u sjeverodalmatinskoj Zagon, pa su jedi-

10 Dr Bogdan Krizm an, Vanjska politika jugoslavenske drave 1918-1941, Zagreb 1975,
str. 29.
11 Vojislav M. Jovan ovi, Rapallski ugovor 12. novembra 1920. Zbomik dokumenata,
Zagreb 1950.
' 11 Benkovaki kotar zaposjele su slijedee talijanske jedinice: 6" eta (Compagnia) 2. bataIjona 16. regimente brigade Savona u Kistanjama i evrskama. U Erveniku Presidio Militare s isturenim odjeljenjem pjeadije (2 Bateglione 16 Regimento Fanteria). U obrovcu i Benkovcu tab
brigade Savona i Komande mjesta (Comando Brigata Savona, Presido Militare Obrovaco e Benkovaz), zatim 3. bataljon brigade Savona (3 Bateglione Brigata Savone) u Benkovcu. a 135 baterija 36. regimente artiljerije (135 batteria Compagnia 36 Reggimente Artigleria) u egaru. pored
operativnih, na podruju kotara Benkovac nalazile su se i pomone talijanske vojne jedinice, jedinice za vezu, transport, financijska straa i etiri andarmerijska voda. (Historijski arhiv Zad .r;
Spisi vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke, sveska 2, 12, 88 i 95).
13 Prvih dana okupacije talijanske vojne vlasti su uhapsile; u Kistanjama: Duan Vitez uitelj, pop Dobrota, Nikola Oluji i Lukijan Kozlica - kaluer. U Benkovcu: Erak, Drago Plazovi, Aleksandar Miovi - sudac i Simo Modri. U Obrovcu: Boko Desnica, Jovo Mikuli i pop Niko Novakovi. Na due vremenske kazne osueni su kaluer Lukijan Kozlica i Aleksanaar Miovi, koji je 26. septembra 1919. umro u talijanskom zatvoru. (Sovo doba, II, br. 74 od
31. marta 1919, Novo doba, II, br. 77 od 9. aprila, Novo doba, br. 161 od 24. jula i HAZ, spisi Vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke, 3 do 65). O prisilnoj talijanizaciji Bukovice zadarski Narodni list je pisao: Kistanjske ulice i trg okrteni su po velegradskim nazivima kao u
sred Italije. Glavna ulica nazvana je Vis Bari ma glavni trg Piazza Taranto (Narodni list, br.
2 od 29. aprila 1920, Zadar).
14 Borba naroda Ravnih kotara i Bukovice protiv talijanske okupacije poprimila je razne
oblike, od pasivnog otpora, bojkota i trajkova od svestranih politikih (djelomino i oruanih)
akcija. Zbog odjeka u svjetskoj javnosti, posebnu panju zasluuje odaziv naroda Kninske krajine, Ravnih kotara i Bukovice pozivu predstavnika opina Dalmacija, okupljenih 17. januara u
Splitu. Tom prilikom 86.732 itelja kninskog i benkovakog kotara stavilo je svoj potpis na Apel
naroda sjeveme Dalmacije u kojem se bezuslovno trai od vlada Antante da odredbama parikog i Rapalskog ugovora zagarantiraju narodu ovog slobodni ivot s ostalom braom u
kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (Dragan iv o jin o v i , Tajni referendum na okupiranoj
Dalmaciji 1919. i njegov politiki znaaj, Zadarska revija, 4, Zadar 1967).
11 Vidi biljeku 10.
14 Pored grada Zadra Italiji je pripala njegova najua okolica: ... porezne opine (odlomke) Arbanasi (Borgo Erizzo), Cmo (Cemo), Bokanjac (Boccagnazzo) i dio porezne opine (odlomak) Diklo utvrdena linijom koja dolazi od mora oko 700 metara jugoistono od sela Diklo, ide u
pravoj liniji prema sjeveroistoku do kote 66 (Gri)...! (Slubene novine, br. 1141/a od 27. juna
1921).
17 Novo doba, IV, br. 65 od 25. marta 1921. U Mjeovitoj komisiji delegaciju Kraljevine
SHS predvodio je general Milivojevi, a talijansku general Anfos (Anfoss).
303

nice 26. puka Kraljevine SHS 5. travnja ule u Kistanje, a sutradan i u Obrovac.18 Ravne kotare (2. zona) talijanske trupe napustile su dva mjeseca kasnije, pa su vojne snage
Kraljevine SH S 9. juna ule u Benkovac.19 Osloboenjem Benkovca zavrena je talijanska okupacija Ravnih kotara i Bukovice koja je trajala dvije godine, etiri mjeseca i 14
dana.
1. Benkovaki kotar - administrativno podruje jugoslavenskog reima
Vladajua dalmatinska koalicija nije bila suvie mnogo zainteresirana za politiku polarizaciju gradanskog drutva u Ravnim kotarima i Bukovici. Zato e, neposredno po evakuaciji talijanskih snaga, u benkovakom kotaru biti uspostavljeni organi
vlasti Kraljevine SHS bez osobitog uvaavanja graanskih politikih struktura. O tom
opiniom pu biiqu e vodila je rauna i beogradska vlada kada je svojim ukazom obnovila
kotarsko nadletvo i Antu Dapevia postavila za poglavara kotara Benkovac.20 U isto
vrijeme obnovljeno je lokalno pravosude i postavljeni suci ime Para u Kistanjama i
Ivan Jasprica u Obrovcu.21 S obzirom da u trenutku osloboenja Ravnih kotara i Bukovice nisu postojali uvjeti za obnovu opinskih vijea putem izbora, Pokrajinska vlada
za Dalmaciju imenovala je opinske upravitelje: Nikolu Jankovia - Kistanje, Milana
Milkovia - Benkovac i Marka Anzulia - Obrovac.22
Neposredno poslije imenovanja opinskih upravitelja, dogradnja regionalnog
administrativno-upravnog aparata vlasti nastavljena je u duhu centralistikog uredenja
zemlje, proklamovanog Vidovdanskim ustavom.25 Tako je na osnovu Zakona o oblasnoj24 i sreskoj upravi, donesena 26. aprila 1922. godine, optine dravne teritorije
Kraljevine SH S biveg zadarskog kotara ule su u sastav Sreza Benkovac2*. Benkovaka kotarska samouprava sastojala se od sreske uprave, odnosno skuptine i sreskog odbora.20 Vijenici za sresku upravu (skuptinu) birani su neposredno i javno po
kljuu tako da je na svakih 1.500 stanovnika biran jedan vijenik. Mandat kotarske izb o m e skuptine trajao je dvije godine, a njena redovna zasjedanja odravala su se dva
puta godinje. Redovne kotarske skuptine (sjednice) mogle su da traju najvie 15, a
vanredne 5 dana. to se tie sreskog odbora, on je imao ingerencije izvrnog organa
vlasti kotarske skuptine.2
Obrazovanjem kotarskih (sreskih) skuptina, ograniena je samoupravna nadlenost opinskih vijea, na taj nain to je sreski odbor preuzeo kontrolu nad politikim
(graanske stranke, partije, oficijelne i neoficijelne politike grupe) i sindikalnim institucionalizm om , brigu nad javnim redom i poslije donoenja Zakona o zatiti drave (1.
11
Teake novine, glasilo Teakog vijea puke stranke u Splitu, III, br 17 od 9. juna
1921. Datum ulaska trupa SHS u Benkovac je sporan, tako da se u tadanjoj tampi navode tri datuma - 6, 9. i 10. lipnja 1921.
Isto
20 Teaka sloga, III, br. 8. od 24. aprila 1921.
21 Isto
22 Isto
" Vidovdanskim ustavom, donesenim 28. juna 1921, ozakonjeno je monarhistiko i centralistiko ureenje i osigurana hegemonija velikosrpske buroazije u Kraljevini SHS.
24 Regent Aleksandar Karaorevi je, djelujui u duhu Vidovdanskog ustava, kolovoza
1921. donio ukaz o preimenovanju dotadanje Pokrajinske vlade u Pokrajinsku upravu za Dalmaciju sa dr Stjepanom Miletom kao namjesnikom (Bogdan R adica, Novi Split, Split 1931, str.
29).
Novo doba; V, br. 102 od 5. maja 1922.
2* Novo doba; V, br. 160 od 18. jula 1922.
21 Isto. Splitsku upravnu oblast sainjavali sukotarevi:benkovaki,imotski, kninski, sinjski, splitski, ibenski, braki, prekobiogradski i otok Krk.Ostalopodruje Dalmacije pripadalo je
Upravnoi oblasti Dubrovnik.
304

avgusta 1921) i slubu javne bezbjednosti. Postepeno, kotarska uprava Benkovac je

napustila mnoge prerogative samoupravnosti i izrasla u resorski regionalni aparat vlasti ministarstva unutranjih djela.
Opinska vijea (uprave) razvijala su se i naredne tri godine kao odreene samoupravne asocijacije benkovakog kotara. tavie, Zakonom o izborima u opinskim zastupnitvima u Dalmaciji, donesenom koncem jula 1922, definitivno je ukinuta austrijska izborna kurija i zagarantirano ope izborno pravo svakom mukarcu koji je navrio
24 godine ivota i na opinskom ataru boravi barem godinu dana,19 Opinski vijenici su birani neposredno, a glasanje se obavljalo krabicom ili kuglicom,10 Izabrana
opinska vijea su, na svojoj prvoj skuptini, birala naelnika i predsjednika. U odnosu
na austrougarsku izbomu geometriju nova proirena biraka prava i glasaki mehanizam predstavljali su kvalitativnu demokratizaciju lokalne samouprave iskazane i tijekom 1923. kada su birana kistanjska, obrovaka, benkovaka i stankovaka opinska
vijea i Kotarska skuptina Benkovac.11
Administrativno-upravna struktura vlasti u benkovakom kotaru ostae nepromijenjena sve do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije 1941. Ukidanje pokrajinske uprave i formiranje splitske upske oblasti 24. juna 1924. godine, konstituiranje Oblasne
skuptine opinskih vijea Dalmacije (predsjednik Mio Novakovi - naelnik benkovake opine) 23. februara 1927, uspostava Primorske banovine 9. oktobra 1929. ili
Banske ispostave Banovine Hrvatske 1939. godine, umjesto progresivan, imale su
degresivan utjecaj na organizacionu strukturu i na magisterijum vlasti opinskih uprava benkovakog kotara. Postepeno, opinske uprave gube specifina lokalna samoupravna obiljeja i postaju obine karike u lancu centralistiko-monarhistikog uredenja
zemlje, pa e i njihovo djelovanje postati bezoblino, uglavnom izvan saznanja o svojoj
materijalnoj (ekonomskoj i socijalnoj) uslovljenosti. Jednom rijeju, ta je vlast izrasla u
dio transmisijskog mehanizma potpuno birokratiziranog i u funkciji iskljuive zatite
hegemonistikih interesa vladajue buroazije.
2. Materijalna osnova i drutveno-ekonom ski odnosi
Odreene teritorijalne promjene kotara Benkovac nakon Rapalskog ugovora utjecale su na veliinu podrunih granica regionalne uprave, a samim tim i na povrinu

Zakon o zatiti drave bio je u prvom redu uperen protiv komunista, odnosno KPJ.
Slubene novine br. 143, Split, 1. avgusta 1922.
10 Broj lanova za opinska vijea biran je po kljuu: opine sa 1.000 stanovnika 7 vijenika i 7 zamjenika, do 2.000 stanovnika 11 vijenika i 11 zamjenika, od 2.000 do 5.000 stanovnika
17 vijenika i 17 zamjenika, od 5.000 do 10.000 stanovnika 25 vijenika i 25 zamjenika, od 10.000
do 20.000 stanovnika 37 vijenika i 37 zamjenika i od 30.000 i vie stanovnika 41 vijenika i 41 zamjenika. (Dalmatinski glasnik; IV, br. 57 od 26. jula 1922).
11 Sredinom 1927. Benkovac je pruao slijedeu sliku: 810 stanovnika, potu, telegraf i telefon, opinsko i kotarsko poglavarstvo, kotarski sud, poresku kotarsku oblast, zemaljski katastarski ured, hidrotehniko odjeljenje Glavne inspekcije voda u Splitu, rimokatoliku upu, pravoslavnu parohiju, puku kolu, opinsku tedionicu, I mlin, 8 gostiona i 17 trgovina i bakalnica.
(Naklada Jugoslavenski narod; Dalmatinski shematizam za godinu 1927, Split 1927).
12 Novo doba; V, br. 168 od 24. jula 1924.
Bogdan Radi nd, str. 62. Ljubo Boban; O politikom previranju na selu u Banovini
Hrvatskoj, Istorija XX veka, zbomik radova II, Beograd 1961.
20 - b e n k o v a C k i k r a j

z b o r n ik

305

opinskih i privatnih zemljinih povrina.14 No, bez obzira na administrativno-teritorijalno poveanje kotara, njegova prirodno-geografska struktura ostala je nepromijenjena. Bukovica sa svojom poznatom morfologijom tla (eonski fli i kredni vapnenac),
krljavim umskim pokrivaem, vrtaama, urvinama i krevitim ravnjacima, bila je i ostala nepodesna za poljoprivrednu djelatnost i za kvalitetno (stajsko) stoarstvo. Ravni
kotari, dodue pogodni za razvitak ratarstva, stoarstva, povrtlarstva i voarstva, zbog
naina iskoriavanja prirodnih potencijala i nepovoljnih utjecaja drutveno-ekonomskih faktora, takoer su predstavljali skromnu osnovu za impresivniju poljoprivrednu
proizvodnju.
Prema tome, uprkos nepovoljnim izloenim strukturama, a zbog apsolutnog pomanjkanja izmedu dva svjetska rata bilo kakve industrije, rudarstva ili drugih gospodarskih djelatnosti (sem zanata, obrta i prometa), poljoprivreda i stoarstvo predstavljali su glavnu materijalnu osnovicu benkovakog kotara. to se tie poljoprivrede, i
ako je oranica bilo znatno manje od panjaka, a upotreba agrotehnikih sredstava tek
u zaetku3, ona je podmirivala 82,17 odsto sveukupnih, elementamih materijalnih potreba stanovnitva benkovakog kraja. To ni u kojem sluaju ne znai da su doprinosi
od ratarstva, stoarstva, voarstva i povrtlarstva ozbiljnije prevazilazili potrebe itelja
Ravnih kotara i Bukovice, pa kao viak proizvodnje stizali na trita june Hrvatske.
U ostalom , to potvruje i doprinos u itaricama 1926. koji se kretao od 7 (zobi) do 60
(krumpira) kvintala po jednom hektaru36.
Neto bolje stanje bilo je u vinogradarstvu, posebno u Ravnim kotarima. U benkovakom kotaru bilo je pod vinogradima 2.050 hektara a prinosom od 15.305 bijelog i
33.809 hektolitara crnog vina.37 Vino je bilo glavni trini proizvod i izvor najveeg dijela novanih prihoda poljoprivrednog stanovnitva Ravnih kotara. Pored vinogradarstva, voarstvo i maslinarstvo predstavljali su drugu po vrijednosti proizvodnu granu
poljoprivrede benkovakog kotara.3" Medutim, povrtlarstvo, iako je pokrivalo 1.069
hektara obradive povrine i sa prinosom (prosjek 1923-1926) od preko 9.000 vagona
kupusa, blitve, rajice, crnog i bijelog luka, mrkve, salate, lubenice, dinje, graha, lee,
boba, graka i ostalih batovanskih proizvoda, preteno je sluilo ishrani domaeg
stanovnitva i na trite neto rodnije 1926. godine izneseno je svega 37 odsto cjelokupnog uroda.3

34 Koncem 1910. materijalno-ekonomska osnovica benkovakog kotara prua slijedeu sli. . .

Opina Benkovac: 28.495,30 ha opinske nekretnine i 27.932,70 ha pnvatne svojine sa
2.187 konja, 5.153 goveda, 78.893 lovaa, 4.972 svinje i 12.866 koza.
Opina Kistanje: 20.961 ha opinske nekretnine i 10.757,67 privatne nekretnme sa 3.587
goveda, 663 konja, 39.087 ovaca, 2.561 svinja i 12.807 koza.
Opina Obrovac: 56.776,35 ha opinske nekretnine i 13.166,65 privatne nekretmne sa 955
konja, 5.355 goveda, 44.961 ovaca, 1.768 svinja i 33.451 koza.
(Jerko D o ri; Socijalna struktura Dalmacije, Split 1929, str. 120).
35 Upotreba mineralnih gnojiva u Ravnim kotarima porasla je vie nego trostruko, tako da
je 1913. koriteno svega oko 700 kilograma, a 1926. preko 2.000 kilograma vjetakog dubriva.
(Skarica Marko; nd, str. 23). Pa ipak, primjena agrotehnikih novina prvog desetljea u Kraljevmi
Jugoslaviji, a na podruju benkovakog kotara bila je u poetnoj fazi koja je i suvie dugo trajala. Statistiki izvjetaj o gospodarskim prilikama u Splitskoj upskoj oblasti, Split 1928, str. 31).
3* Doprinos u itaricama 1926. na benkovakom kotaru prua slijedeu sliku: penice - 9,
jema - 10, rai - 8. zobi - 7, kukuruza - 12 i krumpira - 60 kvintala. (Vidi indeks 35).
37 Bogoljub C uri; nd, str. 40-42. Neki ekonomisti period izmeu dva svjetska rata smatraju vrlo povoljnim za razvitak vinogradarstva. No, pored objektivno povoljnih uvjeta vinarstvo
na podruju benkovakog kotara bilo je na jednoj od najniih ljestvica takozvane vinifikacije, tj.
njegovanja posebnih svojstava vina i posebnih sorti loze.
3* Statistiki izvjetaj o gospodarskim priUkama u Splitskoj upskoj oblasti, Split 1928, str.
48.
Isto
ku:

306

Neosporno, poslije prvog svjetskog rata poruju benkovakog kotara stoarstvo je pokazivalo lagani porast kako u krupnoj tako i u sitnoj stoci. Pri tome treba
imati na umu da je stoni fond u ovoj regiji, posebno u Ravnim kotarima, bio iznad jugoslavenskog i dalmatinskog prosjeka.40 Pa ipak, benkovaki odgajiva stoke je i dalje
vie pastir nego stajski stoar. Jer njegovo stoarstvo je prvenstveno vezano za ispae,
pa je livadarstvo bilo od izvanredne vanosti za razvoj ove grane privrede. Livade su siromane i one su od 1922. do 1926. prosjeno davale 24 kvintala sijena po jednom hektaru.41 Umjetnih livada bilo je relativno malo - svega 83 hektara. Upravo zbog toga livade, panjaci, umjetne livade i strnita nisu bila dovoljna za prehranu stoke, pa je
preko ljeta, kao i za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, krupna i sitna stoka, prvenstveno iz istone Bukovice, izgonila se u bosanske planine.42 N o, bez obzira na postojee uvjete i napredak u odgoju i pothranjivanju krupne i sitne stoke, stoarstvo je
podmirivalo oko 38 odsto svih potreba teaka benkovakog kotara.43
Dugo poslije prvog svjetskog rata, poljoprivreda u benkovakom kotaru nosi
obiljeja karakteristina za cijelu Dalmaciju: nesredene drutveno-ekonomske odnose
(postojanje kolonata), agrarnu prenaseljenost, veoma nizak stupanj primjene tehnikih
i drugih agro-inovacija i usitnjenost seoskih gazdinstava. Tako je benkovaki kotar,
pritisnut prije svega agrarnom prenaseljenou, raspolagao sa 4.664 posjeda, ije je
gazdinstvo bilo ispod dva hektara.45
to se tie eksploatacije prirodnih bogatstava benkovakog kotara, prije svega
njegovih nalazita boksita u Erveniku, Jasenicama i Kruevu, a zatim vodenih tokova
rijeke Zrmanje, ona je bila ili u rukama stranog kapitala (H olding Bauxit Trust iz
Ziiricha) ili potpuno nerazvijena, tako da nije imala poseban utjecaj na jaanje materijalne baze ove regije. Znatno pozitivniju ulogu igrala je obrtna privreda, posebno njene
najrazvijenije strukture - zanatstvo, ugostiteljstvo i trgovina.
Struktura i kvantum obrtne privrede pokazivali su vrstu konstatu izmeu prvog
i drugog svjetskog rata, tako da su zanatstvo i trgovina predstavljale i materijalnu i
strukturalnu osnovu ove vrlo prisutne grane gospodarstva. Tako je 1929. registrirano
na podruju benkovakog kotara: 31 obrt prehrane (pekare, mlinice, mljekare, slastiarnice, itd.), 22 zanatske radnje odjevanja i obuvanja (krojai, tkai, opanari i
obuari), 42 kovinarske radionice (limari, kovai, potkovai), 16 drvodjelskih, kori-

40 Jugoslavenski prosjek ovaca 1926. godine na 1.000 stanovnika iznosio je 580, dalmatinski 1.486, a Ravnih kotara 2.500 komada. (Ekonomski institut SR Hrvatske; Problemi privrednog
razvoja sjeveme i srednje Dalmacije i dijela zapadne Bosne, Zagreb 1956, str. 44). Uzgoj svinja nije podmirivao potrebe stanovnitva benkovakog kotara pa su se iste uvozile iz ostalih krajeva
zemlje.
41 Ing. Petar Blakovi, Branko Hirl, i ing. Ante Mihleti Poljoprivreda kotara igrada Zadra, kotara Benkovac, kotara Knin, kotara Dmi, te kotara i grada ibenika (Elaborat Ekonomskog instituta SR Hrvatske, Zagreb 1955, str. 117-126).
41 Isto. Na inicijativu dalmatinske vlade 1881. i 1884. rijeeno je pitanje ispae dalmatinske
stoke u Bosni putem sporazuma. Meutim, zbog sve veeg pustoenja dalmatinske stoke po bosanskim panjacima (pogotovo koza), uprava Bosne i Hercegovine je jo u prolom stoljeu uvela
odreena ogranienja kako u pogledu vremena ispae, tako i u pogledu vrsta stoke, pa je konjima, magarcima, kozama i svinjama paa bila zabranjena. (Ekonomski institut SR Hrvatske; nd,
str 43-44). Ova ogranienja ostala su na snazi i u vrijeme Kraljevine SHS, pa su na ispau u Bosansku krajinu Bukovani izvodili najee ovce i goveda.
4J Ekonomski institut SR Hrvatske nd, str. 42.
44 Stanko O ani Poljoprivredniproblemi Dalmacije, Beograd 1927, str. 50.
4 Statistiki godinjak Kraljevine Jugoslavije za 1932, 1933., 1934., 1935., 1936., 1937. i
1938, Beograd 1933-1939. No, uprkos veoma usitnjenosti posjeda, voarstvo u Ravnim kotarima
za tadanje prilike bilo je veoma razvijeno, na to ukazuje slijedei: kvantitet i struktura voarstva
u benkovakom kotaru (1931): smokava - 29.583, bajama - 43.101, vianja - 34.012 (zajedno s
trenjama), kajsija - 5.872, oraha - 2.126, jabuka - 41.016, ljiva - 1912, kruaka - 6.111 i kajsija
1.512 stabala.
2o*

307

tarskih i tesarskih zanatskih radnji, 2 fotografske, 6 brijakih i 14 ostalih raznih obrta zanata.4*
Trgovina (specijalizirana, mjeovita, na veliko i malo i seoska) i ugostiteljstvo bili su konstantni privredni faktor benkovakog kotara koji je ispoljavao neprekidan umjerenije rast. Tako je 1923. u Ravnim kotarima i Bukovici registrirano 56 trgovina, 49
gostionica, 8 mesamica, 12 bakalnica, 3 kioska i 6 piljarskih radnji.47 Petnaest godina
kasodnosno 1938. godine, ovaj broj je znatno povean: 171 trgovaka, ugostiteljska i
piljarska obrtna radnja (od ega 24 povremene trgovake tezge).4" Nema sumnje,
usitnjenost i skromne mogunosti obrtne privrede i njena uloga u materijalnoj osnovi benkovakog kotara, prvenstveno se iskazivala u sferama nerazvijenog financijskog
kapitala i kroz ogranienosti zakonitog djelovanja trita (nedovoljni utjecaj na robnu
razmjenu), pa su i njeni ekonomsko-drutveni primaliteti djelovali kao dopunski, a ne
primami gospodarski faktor.
Gradevinski privremeni i stalni javni radovi bili su odreena karika opeg privrednog razvitka Ravnih kotara i Bukovice. Izgradnjom dravnih zgrada (vojnih objekata, vodtjvoda, prometnica, kola, itd.) i javnih objekata privremeno je zapoljavan
viak agrame radne snage, a i sticana je povremena zarada, nuna materijalnom oskudicom iznurenih obitelji Bukovice. Dodue, godinja vrijednost javnih gradevinskih radova bila je promjenjiva i ona je varirala od 910.000 (1924) do 9,456.000 (1940) dinara.
Meutim, u pojedinim periodima (posebno u onim kriznim) oni donose znatna olakanja za u prosjeku od 170 do 320 materijalno najugroenijih obitelji benkovakog kotara.49
Saobraajna privreda, iskljuivo upuena na transport roba (kirijatvo) i putnika
drumskim prometnicama, jedva je podmirivala potrebe benkovake regije, pa kao takva i nije predstavljala neku za ekonomsku-drutvenu osnovu znaajnu privrednu strukturu.10
Protok financijskog kapitala i njegov regulativni utjecaj, uslijed pomanjkanja investicione i kreditne politike (prvenstveno u poljoprivredi i stoarstvu) i podsticajne
snage robno-novanih odnosa djelovali su kao divulzivni privredni korelat na stmkture materijalne osnove benkovake regije. Dodue, ve prvih dana ivota u Kraljevini
SHS obnovljene su Srpska kreditna zadruga u Kistanjama i tedionice u Obrovcu i
Benkovcu*' koje su u to vrijeme raspolagale sa 982.286 dinara gotovine, a u mjenicama
i tekuim raunima preko tri miliona dinara. Meutim, novana masa regionalnih financijskih zavoda podmirivala je potrebe privrede Ravnih kotara i Bukovice sa 47,75
44 Bogoljub uri nd. str. 68. HAS, neregistrirano, Izvjetaj Obrtne komore Split - Tabelarni pregled zanatskog obrta za 1928. godinu. U pomenuti tabelarni pregled nisu uneeni podaci
za koncesione obrte.
4 Izloeni podaci (pokazatelji) prikupljeni su i obraeni na osnovu dokumentalistike artifikacije Historijskog arhiva Split, odnosno sauvanih arhivalija Obrta i Trgovake komore.
4* Isto
49 Bogdan R ad ica; nd, str. 44-45. Slubeniglasnik, zvanini list Splitske upanijske oblasti, /1927, 1/128 i /1929. Slubeniglasnik Primorske banovine; XVII - XXII (do 1939).
Slubeni list Ispostave banke vlasti u Splitu; XXII - XXIV (1940-1941). Novo doba; XXIII, bd.
32. od 8. februara 1940. Novo doba; XXIII, br. 10 od 18. februara 1940; Novo doba br. 42 od 20.
februara 1940., itd.
* Ispostava banske vlasti u Splitu evidentirala je 1940. u benkovakom kotaru tri prevoznika koji obavljaju usluge prevoza od jednog do tri kamiona. (HAS; neregistrirano. Izvjetaj
Trgovakoobrtne komore br. T-IV-28/173 od 3. oktobra 1940). U to vrijeme Benkovac je odravao redovne autobusne linije: Benkovac - Graac, Obrovac - Knin, Benkovac - Kistanje - Knin,
Benkovac - Bribirske mostine - ibenik, Benkovac - Biograd, itd. Prevozna tarifa je bila relativno vrlo visoka, najee 50 para po jednom kilometru.
U Dalmaciji je 1928. bilo 12 samostalnih novia iz zavoda, osnovanih s akcijskim kapitalom pokrajinske (oblasne) privrede. Na toj osnovi formirani su i novani zavodi na podruju
benkovakog kotara.
308

odsto, pa je postojei manjak valjalo nadoknaditi putem transfera i kreditnih aranmana s bankama na irem podruju Dalmacije i Hrvatske. tavie, neposredno poslije dugotrajne poljoprivredne krize (1925-1934), koja je dobila katastrofalne razmjere u jugoslavenskim zemljama, lokalne financijske asocijacije, uslijed asimilacije i eksproprijacije sitnih tedia, izgubile su svoju prvobitnu mo, pa e njihovo uee u
regulaciji i pothranjivanju robno-novanih odnosa u benkovakom kotaru otpasti za
slijedeih 21,50 odsto.
Sveukupne strukture materijalne osnove drutveno-ekonomskih kretanja izmeu
dva svjetska rata na podruju benkovakog kotara bile su nerazvijene i u poetnom,
gotovo elementarnom obliku razvoja. Naturalna, tehnika i drutvena proizvodnja materijalnih dobara nunih za ivot ljudi, s obzirom da se nalazila na veoma niskom stupnju svog razvitka, nije bila u stanju da osigura uvjete ivota svome stanovnitvu i moderan proces modernizacije Ravnih kotara i Bukovice. Zato e stanovnici benkovakog
kotara, prije svega njegovo najsiromanije podruje - Bukovica - tko za po koji put
potraiti razrjeenje ivotnih problema u privremenoj ili trajnoj ekonomskoj emigraciji. Iseljavanje, posebno u prekooceanske zemlje, nastavljeno je istim intenzitetom do
1929. godine kao i pod austrougarskom upravom.54 Ekonomskoj emigraciji meunarodnog karaktera pridruie se redovne sezonske migracije radne snage s benkovakog
kotara unutar privredno razvijenih podruja Jugoslavije.
Problem zaostajanja modernizacije, odnosno normalnog privrednog razvitka,
teko je pogodila urbanizaciju kao drutveni proces u Ravnim kotarima i Bukovici. Do
kog stepena se gospodarska anemija poigrala s benkovakim kotarom, tragino nam
ilustrira sveopa nerazvijena drutvena nadgradnja i nizak stepen ivotnog standarda
izmeu dva svjetska rata. Ti elementi dezagregacije i zaostajanja stvorili su anakronizam s dubokim i dugotrajnim posljedicama.
3. Primaliteti drutvene nadgradnje i standarda
Pratei razvoj materijalne osnove i drutveno-ekonomskih odnosa u koordinaciji
s historijskim procesima nehomogene nacionalne mase feudalno deformirane kmetskom (kolonatskom) teakom bazom, nerazvijenom radnikom klasom i tankim slojem graanskog drutva liena vlastitog socijalnog i politikog profila, olazimo do
pretpostavke da je sveobuhvatna drutvena nadgradnja u benkovakom kotaru izmedu
dva svjetska rata ivjela na nedaama surovo ogranienog siromatva i u sjenci onih
funkcija koje su joj odreivala uznemirena vremena, dominirajua (vladajua) politika potreba i drutveno-institucionalni pragmatizam.
Na takvoj utilitaristiko-pragmatiarskoj platformi zasnivala se i razvijala socijalno-zdravstvena zatita vie kao moralno-edukativna tradicionalistika mitsko-etika
obaveza drutvene zajednice nego kao determinanta politike graanskog (kapitalistikog) drutva.

HAS; fond Pokrajinske uprave za Dalmaciju, neregistrovano. Izvjetaj Vladimira Berse,

vladina savjetnika I klase za financijska pitanja od 8. maja 1923.
Srpska kreditna zadruga u Kistanjima pala je pod stjeaj 25. januara 1929. Posebna komisija u sastavu Lazo Kmeta, Milan Budimir, Ljubomir Lali i Niko Maleevi sprovela je steajni postupak (Slubeni glasnik; br. 45 od 4. juna 1929).
54 Benkovaki kotar je od 1900. do 1910. bio zahvaen intenzivnom meunarodnom (evropskom i meukontinentalnom) emigracijom stanovnitva. U tom periodu je iselilo 2.432 osobe
ili 6,88 odsto cjelokupnog stanovnitva. (Ekonomski institut NR Hrvatske; nd, str. 83). Iseljavanje
je nastavljeno i poslije prvog svjetskog rata, pa je od 1918. do 1920. polo u trajnu meunarodnu
emigraciju 1.516 osoba. Poslije 1929. naglo opada emigracija s benkovakog kotara, to je svakako posljedica poznate ekonomske krize.
309

Neposredno poslije prikljuenja Ravnih kotara i Bukovice Kraljevini SHS,

zdravstvena sluba u benkovakom kotaru podredena je Zdravstvenom odsjeku Pokrajinske uprave za Dalmaciju na ijem se elu nalazi dr ime Ljubii. Neposrednom
djelatnou zdravstvene slube na terenu rukovode odgovarajui opinski uredi iji je
primaran zadatak da osnivaju zdravstvenu preventivu i sanaciono ambulantno lijeenje.56 Opinski zdravstveni uredi su u isto vrijeme i zdravstvene stanice, ogranienog
kapaciteta, skromne strune sluBe i elementarno-primarne terapeutike.57.
Ovaj organizacioni shematizam socijalno-zdravstvene skrbi odgovarao je stvarnim mogunostima zdravstvene slube na terenu, ali ne i potrebama stanovnitva. Naime, od 1922. do 1929. na podruju benkovakog kotara djeluju tri zdravstvene stanice
sa etiri lijenika ope prakse.58 Takova patuljasta zdravstvena sluba pruala je
skromne operativne i preventivne usluge. Zato se na ovom podruju veoma rano javlja
zadruni pokret zdravstvenog osiguranja. Tako je odmah po odlasku Talijana iz
Ravnih kotara osnovana Zdravstvena zadruna stanica u Smiliu, prva u sjevernoj
Dalmaciji i jedna od prvih desetak zdravstvenih zadruga osnovanih u Jugoslaviji. Smilika zadruga s ambulantom i apotekom bila je smjetena u Narodnom domu i poela
je s radom 1924, a prvi zdravstveni lijenik bio je dr Nikola Oljekop. Primjerom Smilia pola su i neka druga sela, pa su sline zadruge (zdravstvene stanice) osnovane u
evrskama i Kistanjama.60
Neposredno pred drugi svjetski rat zdravstvena sluba u benkovakom kotaru je
znatno napredovala. Formirane su tri nove ambulante i dvije zdravstvene zadruge.61 I
broj strunog osoblja se vie nego udvostruio, pa je 1940. godine na benkovakom kotaru radilo 10 lijenika.62
Medutim, broj zdravstvenih ustanova i lijenikih strunjaka (s prosjekom 1 lijenik na 5.979 stanovnika) nije bio u stanju da zadovolji elementarne potrebe Bukovice i Ravnih kotara.63 Ako se pri tome uzme u obzir enormna visina bolesnikih trokova i veoma mali broj onih koji su po socijalnom osiguranju imali pravo na besplatnu lijeniku njegu, lako je zakljuiti da su usluge zdravstvene slube bile nedostupne narodnom puku, pa i onima kojima je ta zatita ivot znaila. A takovih je bilo veoma
mnogo, jer qvaj nesretni kraj - pie dr Vladimir Lebedev - nisu potedile bolesti,
koje su ovdje mnogo tee i bezdunije zbog gladi, siromatva, nepismenosti. Hara tuberkuloza, kojoj pogoduje strahovita malarija. Ljetni prolivi odnose na hiljade male
djece... Ljeti kosi trbuni tifus, a ima i rijetkih bolesti, gotovo nepoznatih u Evropi, to
skorbut, koji iskljuivo nastupa zbog slabe i jednostrane ishrane....64

51 Matej Skarica ; Splitski ehematizam za godinu 1923, Split 1924, str. 29.
54 Jugoslavenski narod informativni neovisni list, br. 8 od marta 1923.
5 Zdravstveni list; III, br. 23 od 16. maja 1925.
5* AJ; fond Ministarstva zdravlja i socijalne politike, neregistrovano. Izvjetaj Zdravstvenog odsjeka Primorske banovine br. IV-1037 od 16. juna 1932.
59 Sevema Dalmacija nekad i sad, Beograd 1939, str. 83.
60 Isto
61 AJ; fond Ministarstva zdravlja i socijalne politike, neregistrovano. Izvjetaj Ispostave
banske uprave Banovine Hrvatske br. 859 od 4. marta 1940. U pomenutom izvjetaju se, pored ostalog, kae: Pretean dio Ijekara u sjeverodalmatinskoj zagori sainjavaju ruski emigranti, koji
su se u ambulantnoj medecini pokazali izvanrednima, ali ne i u nunim viim ambulantnim zahvatima... Ljekari - Rusi postupaju dobro s narodom, a to prije svega donosi njima koristi, jer na
narod lijepu doktorsku rije plaa punom torbom...
" Mladen F rig a n o v i; Socio-demografske osobine i problemi sjeverne Dalmacije u periodu drugog svjetskog rata i neposredno nakon oslobodenja, Institut za historiju radnikog pokreta Dalmacije (dalje: IHRPD), zbornik radova IV, Split 1978, str. 246.
65 Isto.
64 Vladimir dr L eb edev; Zdravstvene prilike, Severna Dalmacija nekad i sad, str. 133.
310

Raspon vrsta raznih, ak endemnih bolesti bio je zaista velik; typhus abdom,
typhus exathem, typhus recunens morbbili, malarija, ersipeless, diphteria et ,
scarlatina, deventenia i druge.45 Stanje zdravlja naroda Ravnih kotara i Bukovice (u
neto manjoj mjeri) bilo je toliko zabrinjavajue da su se pokrajinske vlasti u tri navrata obraale meunarodnim zdravstvenim organizacijama za strunu i materijalnu sanitetsku pomo. Tako je Meunarodna komisija za zdravlje i socijalnu skrb Crvenog
krsta, koja je u proljee 1939. boravila u Ravnim kotarima i Bukovici, utvrdila da je u
11 posjeenih sela konstatirana ekonomska propast 47 domainstava, usljed ega je 69
osoba pomenutih obitelji kronino obolilo, a od toga bez nade za ozdravljenje 21 dijete, 18 ena i 20 mukaraca.67
Anakronizmu zdravstvene slube pridruila se i divulzivna politika vladajueg
reima na planu prosvjete, materijalne i duhovne kulture. Opi kulturni i obrazovni nivo u Ravnim kotarima i Bukovici zaostajao je iza jugoslavenskog prosjeka. Popis stanovnitva 1931. godine utvrduje da u benkovakom kotaru ivi 31,8 (mukaraca 47,48 a
ena 16,7) odsto pismenih.4*
S obzirom da je raspored nepismenih bio neravnomjeran, s najveom koncentracijom u Bukovici, pouzdano se moe tvrditi da su obrovaka i kistanjska opine zauzimale po pismenosti jedno od posljednjih mjesta u Jugoslaviji.85
Na podruju osnovnog obrazovanja (pa i opismenjavanja) iskljuivo su djelovale puke kole, prepotinjene Kotarskom kolskom vijeu Benkovac, sastavljene
od kotarskog naelnika, kolskog nadzomika, naduitelja, dravnog inenjera, kolskog lijenika, suca-staratelja i upravnika mjesne kole.0 Opinske uprave imale su
ograniene ingerencije u odnosu na djelatnost kola na svom ataru. Pravoslavna i katolika crkva, po sopstvenom izboru i volji, delegirali su svoje predstavnike u Kotarsko kolsko vijee i u kolske nastavne kolegiume. Materijalne izdatke osnovnih
kola u Bukovici i Ravnim kotarima pokrivala je pokrajinska uprava (odnosno banska
uprava), koje su u tu svrhu imale posebno organizirano raunovodstvo kolskog odsjeka.1
kolska mrea je u osnovi bila kao i za vrijeme Austo-Ugarske, jer tendencije
razvoja prosvjete bile su ne samo usporene ogranienim materijalnim mogunostima,
pomanjkanjem kolskog prostora72 i nedostatkom nastavnog kadra,7-* ve i zbog neujednaenih zakonskih propisa. Tek neposredno poslije uvodenja obaveznog i jednoobraznog osmogodinjeg (estogodinjeg) kolovanja u Jugoslaviji, odnosno u periodu
1932-1940. prosvjeta je u benkovakom kotam zabiljeila kvantitativni i kvalitativni

5 U periodu od 1922. do 1938. sa podruja benkovakog kotara zatrailo je ljekarsku pomo (zbog gore navedenih bolesti) 4.789 osoba. (Dalmatinski glasnik, 1918-1924. Slubeni glasnik
1924 - 1929. Slubeni glasnik Primorske banovine 1929-1940. Ova slubena glasila dalmatinske
pokrajinske uprave, redovno su donosila podatke o kretanju bolesnika u pojedinim opinama
Prema podacima iz ovih slubenih glasila u Ravnim kotarima je 1922. svaki trei oviek bolovao
od malarije.
AJ; fond Ministarstva zdravlja i socijalne politike, neregistrovano. Apel skuptine zdravstvenih i socijalnih strunjaka i namjetenika Primorske banovine 11. jula 1934. World Health Organization - WHO (Meunarodna zdravstvena organizacija).
7 Wal Street Youmal New York, 24, 1939.
Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931, Beograd1937, knjiga 3, str.
68-73.
Isto
70 Matej karica; nd, str. 30.
71 Cjelokupnom kolskom nastavom na podruju Dalmacije rukovodila je banska uprava
(ispostava) preko Odsjeka za narodnu nastavu (Dalmatinski glasnik IV, br. 5 od 18 ianuara
1922).
'
11 Vidi indeks 70. Zbog nedostatka kolskog prostora osnovna kolauObrovcuobustavila
je rad u proljee 1922 (Novo doba V, br. 30 od 7. februara
1922).
311

blagi porast, tako da je osnovno kolstvo u Ravnim kotarima dostiglo nivo u prosvetnom smislu najnaprednijih pokrajina kao to su Vojvodina i Slavonija.74
Prosvjeivanje narodnih masa izvan osnovnih kola imalo je male razmjere sve
d o polovine etvrtog desetljea kada se javljaju lijevo orijentirani uiteljski i zadruni
pokreti. Uporedo sa zadrugama, po selima Bukovice i Ravnih katara niu obrazovni i
prosvjetni teajevi, tako da je 1938. i 1939. na podruju benkovake, obrovake i kistanjske opine registrirano 26 vinogradarskih, vrtlarskih voarskih i poljoprivrednih,
11 domainskih, 3 pelarska i 14 teajeva ivanja i krojenja.
Meutim, uspjeh vankolskog prosvjeivanja treba primiti oprezno, jer je preko
polovine stanovnitva benkovakog kotara i dalje bilo nepismeno. Ipak, prosvjeta je
usadila duboke korijene u nacionalno bie naroda ne samo svojim univerzalnim djelovanjem, ve i utjecajem na klasno raslojavanje drutva (naputanje sela, promjena naina ivota i zanimanja, itd.) i na politiku polarizaciju narodnih masa: N a alost, naa prosvetiteljska politika potkopava ne samo tradicionalni moral, postojanost porodic e i ugled crkve, nego i veru u pravednost i stabilnost naeg dravnog poredka - pisao je naelnik Sreza Benkovac 3. novembra 1939. godine.6
Kulturna djelatnost, ako izuzmemo promjene koje su nastale u privrednoj izgradnji, drutvu i ljudskom miljenju, bila je u osnovnim duhovnim rezultatima teko
prepoznatljiva.7 ivot kulturnih arhainih i zaostalih provincija Bukovice i Ravnih
kotara zasnivao se iskljuivo na amaterskoj osnovi, prvenstveno preko kultumo-prosvjetnih drutava (Sveti Sava u Kistanjama, iril i Metodije u Obrovcu, Sava
Bjelanovi u evrskama, Velebit u Benkovcu, itd.) koja su okupljala preko 300 lanova.,s Aktivnost ovih drutava je razliita; od jedne do est priredbi godinje, najee
recitarskog, dramskog (skeevi) i folklornog karaktera.
Izmedu dva svjetska rata u Ravnim kotarima (ee) i Bukovici (ponekad) gostovala su kulturno-prosvjetna drutva iz cijele Jugoslavije. Na alost, gostovanja ovih
drutava su ponekad bila u znaku pretjerane nacionalistike buke, patrijarhalne i
historijske mitologije.79
7) Na podruju benkovakog kotara 1928. djeluju osnovne kole sa 3 i vie odjeljenja u
Obrovcu, Benkovcu, Kistanjama i Stankovcima, a sa dva odjeljenja u Kruevu, Novigradu, Pridrazi, Posedarju, Smiliu, Zemuniku i Vrani. kole s jednim odjeljenjme radile su u Bjelini, Bilianima, Brgudu, Dobropoljcima, Golubiu, Krupi, Erveniku, Islamu Grkom, Ivoevcima, Jasenicama, Lisiiu, Selinama, Vukuiu i egaru. (Slubeni list XI, br. 20 od 13. marta 1928). Jedanaest godina kasnije broj osnovnih kola je povean, a mnoge nepotpune prerasle su u potpune
puke kole: Benkovcu, Kula Atlagia, Lisii, Brgud, Nadin, Polaa, Jagodnja, Pristeg, Radaljice, Vrana, Obrovac, Jasenice, Kruevo, Karin (3), Mukovci, Zelengrad, Krupa, Biliani, itd. (Simun V lahov Sjevema Dalmacija, Zagreb 1939, str. 48 - 66). Mjeovita graanska kola u Benkovcu imala je 1928. pet strunih nastavnika (Slubeni list XI, br. 20 od 13. marta 1928). Prema
nepotpunim podacima, i broj daka je znatno uvean; od 1.123 u 1928. godini na 2.826 jedanaest
godina kasnije (1939).
74 AJ; fond Ministarstva prosvete Kraljevine Jugoslavije, neregistrovano. Izvjetaj kolskog
inspektora Petra Badarevia od 4. novembra 1936.
75 Primorski zadrugar list za zadruna pitanja i prosveivanja sela, 1/1938. i 11/1939.

( 1- 10).

74 AIHRPH; 1130/1-4. Izvjetaj Sreskog naelstva Benkovac od 3. novembra 1939.

77 U Obrovcu 1939. djelovali su Arheoloki muzej (zbirka - D.P.) i narodna itaonica
smjeteni u opinskoj zgradi. (ime V lahov nd, str. 46 - 47).
AHIHRPH; XVI (neregistrirano). Izvjetaj Sreskog naelnika Knina 20. januara 1940.
79 Tako je srpsko drutvo umadija, pod rukovodstvom predsjednika Petra Opaia,
gostovalo 1924. po Ravnim kotarima i Bukovici. Tom prilikom, gost drutva umadije knjievnik Mirko Korolija odrao jc vie predavanja koja su iskljuivo bila uperena protiv boljevike
gamadi i Hrvata kao nedjelotvomog naroda i separatista. Na ovu velikosrpsku manifestaciju
uzvratilo je kulturno drutvo Sveta Cecilija, iji je predsjednik Kalist Parini po selima zapadne Bukovice i njoj susjednih primorskih mjestaca drao predavanja s kojima je raspaljivao narod hukanjem protiv Srba. Slinih primjera zloupotrebe kultumo-prosvjetnih drutava u ovenske politike svrhe bilo je znatno vie.
312

to se tie spora (posebno gimnastike i lake atletike - disciplina omladina),

on je iskljuivo bi vezan za djelatnost Sokola. U periodu od 1932. do 1935. godine
djelatnost Sokola je vrlo intenzivna i za ondanje prilike gotovo nevjerovatna. Uostalom, to potvrduje i injenica da je na podruju Ravnih kotara i Bukovice Sokolska
upa registrirala postojanje 17 eta i 56 sokolskih prednjaka.10 Ako se tome pridoda da
su sokolske ete i reprezentativne grupe benkovakog kotara uestvovale na okrunim, pokrajinskim, zemaljskim, pa i medunarodnim sletskim smotrama, lako je
shvatiti znaaj razvoja atletike i gimnastike u ovom kraju.
Materijalna osnova, drutveno-ekonomski odnosi i primaliteti drutvene nadgradnje, predstavljali su kompatibilne faktore stvaranja ivotnih uvjeta izmedu dva
svjetska rata u Ravnim kotarima i Bukovici. Razumije se, kroz uzajamno djelovanje
sveukupnih pomenutih struktura postepeno je izrastao i njihov supstitut - ivotni standard.81 Svodei ivotni standard na njegove vulgarne elemente - zaradu i potronju dolazimo do pouzdanog zakljuka da su prihodi po domainstvu u Ravnim kotarima
1928. godine (uoi svjetske ekonomske krize) od pet lanova obitelji bili dovoljni za
276 dana godinje egzistencije (prehrana, obua, odjea, pratei trokovi).
Medutim, 1931. (kraj ekonomske krize) na podruju benkovakog kotara ivjelo
je 8.172 obitelji s prosjekom od 6 lanova po jednom domainstvu. Ako se uzme u obzir da je u isto vrijeme na iroj benkovakoj regiji bilo u stalnom radnom odnosu
svega 1.044 osobe, dolazimo do zakljuka da je 90 odsto stanovnitva Ravnih kotara i Bukovice iskljuivo ivjelo od poljoprivrede i stoarstva."2 Autarhinost poljoprivrede i stoarstva zdrala je dohodovnost na vrlo niskom stepenu, to se negativno
reprodukovalo na ivotni standard. Siromatvo i bijeda natjerali su stanovnitvo benkovakog kotara (pogotovo Bukovice) da izlaz iz tekih uvjeta ivota potrae kroz restrikciju (samoodricanje),*1 ekonomsku emigraciju, sezonsko zapoljavanje, preuzimanje nepovoljnih kredita, pak ak i besplatnim ustupanjem vika radne snage bogatijim
obiteljima.*4
Nizak ivotni standard najtee je pogaao seosko stanovnitvo. To je i razumljivo kada se imaju u vidu nesreeni drutveno-ekonomski odnosi (jo uvijek prisustvo
kolonata), nerazvijen stupanj poljoprivrede i stoarstva, niska prosvijeenost, neorga- Sokolski prednjak VI, 13, 14, 15, 17. i 18.
*' Prema suvremenim normama eksperata Ujedinjenih nacija o mjerljivim elementima ivotnog standarda (zdravlje i demografski uvjeti, ishrana, prosvjeta, obrazovanje, zaposlenost, radni uvjeti, stanovanje, socijalne sigumosti, ljudske slobode, odmor, zabava i tom slino), benkovaki kotar bi neposredno pred drugi svjetski rat bio svrstan u tzv. grupu regija s naturalnim potencijalom pogodnim za privredni i socijalni razvitak.
Autor je do navedenih brojnih pokazatelja doao putem istraivanja arhivskih dokumenata, tampe, periodike, strune literature i posebnih publikacija: Prisutno stanovnitvo, broj kua i domainstava 1931, Beograd 1938; Prisutno stanovnitvo po pismenosti i starosti, Beograd
1938; Prisutno stanovnitvo po glavi zanimanja, Sarajevo 1940. Takoer, interesantno je napomenuti da 1931. glavne skupine zanimanja stanovnitva kotara Benkovac pruaju slijedeu sliku: poIjoprivreda 94,2, zanati 2,3, trgovina i saobraaj 1,2, javna sluba 1,6 i ostalo 0,8 odsto.
*3 Seoska porodica u Bukovici, u uporeenju s radnikom ili niom inovnikom obitelji u
sjevemoj Dalmaciji, troila je pet puta manje svjetla (petrpeuma), dva puta manje odjee i obue,
pet puta manje zaina (ulja, masti, soli) i tri puta manje sapuna. Zavod za prouavanje seljakog i
narodnog gospodarstva Gospodarske sloge iz Zagreba sproveo je 1939. anketu u 7 opina i 26 sela kninskog i benkovakog kotara o ivotnim prilikama. Anketirani su dali slijedee odgovore: sa
dovoljno hrane do nove etve ne raspolae ni jedno selo, 1807. domainstava je bez dovoljno hrane, pa do nove etve istome nedostaje 2.600 penice i 2.505 tona kukuruza. (Anketa Gospodarske
sloge; Najnunije narodne potrebe, Zagreb 1940, str. 1-55).
Godinjak banske vlasti (Primorske banovine), I, 1938. Opisujui ivot u Bukovici Rudolf Biani pie: Nad tim krajevima neprestalno lebdi sablast gladi. U njima Ijudi moraju kupovati za novac najpotrebniju ivotnu namimicu, kruh svagdanji. Ili treba za pravo rei svagdanju puru. Jer, pura (od kukuruzovog brana), njihova je hrana ujutro, za podne i uveer - ako je
ima... (Rudolf B ian i Kako iivi narod? ivot u pasivnim krajevima, Zagreb 1936, str. 8).
313

nizirani otkup poljoprivrednih i stoarskih proizvoda, voa i vina. Upravo ovaj najnii
stupanj razvoja drutveno-ekonomskih odnosa, praenih nerijeenim agrarnim problemima, prenaseljenou poljoprivrednog stanovnitva i pauperizacijom sela, pretvorie
ovaj stale (seljatvo) u glavni socijalni objekat drutveno-politikih procesa.
4. Politiki institucionalizam graanskog drutva
Prikljuenjem Ravnih kotara i Bukovice kraljevini SHS, inae desetljeima poznatih regija po ivoj aktfrnosti, nije razbudio oekivani dinamizam gradanskog politikog ivota. U poetku, zbunjeno novonastalim promjenama i dovoljno neupueno u
bit postojeeg politiko-stranakog institucionalizma, ponaa se gotovo nezaintresirano za doktrine i programe graanskih (buroaskih) partija. Tek kasnije, kada se politiki ivot razmahne, a politike stranke povinu interesima sopstvene buroazije i u svoje
programe ugrade poglede i na nacionalne (centralizam ili federalizam, monarhija ili republika) i socijalne (agramo pitanje, seoski dugovi, zapoljavanje vika radne snage,
javni radovi, itd.) probleme, zapoee proces politike polarizacije i narodnih masa i
samog graanskog drutva.
Prvi i najsnaniji prodor u benkovakom kotaru izvrila je Narodna radikalna
stranka (NRS) sa svojim poznatim centralistikim, unitaristikim i odioznim socijalnim
programom. Koristei se uslugama mjesnih organizacija Saveza dobrovoljaca prvog
svjetskog rata, koje su bile osnovane u Obrovcu, Benkovcu i Kistanjama,85 NRS najprije prodire u tanak sloj gradanskog drutva malih varoica, a zatim meu pravoslavno sveenstvo, obrtnike i imunije zemljoradnike. Poetkom maja 1922. odrana je u
Benkovcu skuptina na kojoj je izabran Sreski odbor Narodne radikalne stranke na
elu s dr Uroem Desnicom.*4 Godinu dana kasnije, kada je na regionalnoj sjeverodalamtinskoj konferecniji, odranoj 23. septembra 1923. u ibeniku, formiran Okruni
odbor NRS za ibenik, benkovaka kotarska organizacija, znatno gubi na svojoj lokalnoj samostalnosti i postaje integralni dio pomenute politike partije u Dalmaciji koju u Ravnim kotarima i Bukovici, zbog njene monarhistiko-unitaristike orijentacije,"
iskljuivo podrava stanovnitvo srpske narodnosti.
U poetku, pored NRS u benkovakom kotaru prisutne su i organizacije nekadanjih dalmatinskih graanskih stranaka, prije svega pravai Mate Drinkovia, pristalice Josipa Smodlake (HPNS) i Ante Trumbia (HS). Zato e nova, ekspanzivna Hrvatska puka stranka brae Radia veoma sporo i teko stjecati pristalice u Ravnim kotarima i Bukovici. Tek poetkom 1923. kada katoliko sveenstvo, descendenti nekadanjih dalmatinskih pravaa i aktivisti Hrvatske republikanske seljake stranke (HRSS)
ibenskog i drnikog kotara pojaaju svoju djelatnost i u benkovakoj regiji, stvaraju se
prvi ogranci HRSS.
Zemljoradnike stranke u Ravnim kotarima i Bukovici imale su znatno usporeniji hod od teakih pokreta u priobalnom pojasu. Razlozi su mnogobrojni. Istina, seljaki pokret u Bukovici imao je buntovnu tradiciju, ali on nikada nije poprimio organizacijske forme i politiku doktrinu. Zato e i strategijski ciljevi Zemljoradnike stranke o seljatvu kao osobnoj klasi i njeni zahtjevi za izgradnju drave na zadmnim
Pobeda organ JNO, II, br. 9 od 15. februara 1922.
86 HAZ; fond Desnice. Pismo dr Uroa Desnice 3. avgusta 1922. Ivu Mikuliu u Obrovcu.
U to vrijeme Uro Desnica pokazuje odreenu politiku zbunjenost, jer kako sam istie u pomenutom pismu, ne voli stranku koja je radi vlasti stvorena, a vlast, opet, postoji za to da brani
stranku i da se stara o njenom programu.
_
7 Novo doba VII, br. 220 od 24. septembra 1923. U Okruni odbor NRS za Sibenik izabrani su Duan Jurkovi, dr Boo Kurajica, dr Niko Grubii, Simo Ameri i Duan Novakovi.
Drava; organ NRS za Dalmaciju, IV, br. 23. Na podruju kotara Benkovac NRS je
1924. imala 17 seoskih odbora, preteno po veim naseljima srpskog stanovnitva.
314

osnovam a,89 biti primljeni samo od jednog manjeg dijela naprednih seljaka, predvoeni od strane Ilije Zeevia, Save Kneevia i Jovana Novakovia. Na njihovo zalaganje u januaru 1923. formiran je Savez zemljoradnika Ravnih kotara i Bukovice,90 ija
e se snaga i utjecaj na seljake mase iskazati i na izborima za Narodnu skuptinu
1923. kada su zajedno s istomiljenicima kninskog kotora u ibenskom izbornom okrugu dobili 4.466 glasova.1
Narodna radikalna, Zemljoradnika i Hrvatska republikanska seljaka stranka
bile su najjae gradanske partije benkovakog kotara i za njihove liste glasalo je 87,23
odsto svih biraa. Medutim, to ni u kojem sluaju ne znai da ostale gradanske (buroaske) politike partije nisu stvarale svoja uporita u benkovakom kotaru. U tom pravcu, najvei uspjeh postigla je Demokratska stranka, koja je u jesen 1923. odrala kotarsku konferenciju na kojoj je formiran Sreski odbor Demokratske stranke
Benkovca.
Aktivnost gradanskih stranaka pratili su pokuaji stvaranja ekskluzivnih nacionalistikih omladinskih organizacija. Djelujui u tom pravcu, posebnu upornost pokazivali su Jugoslovenska narodna nacionalistika omladina (JNNO) i Hrvatske nacionalistike organizacije (Hanao).94 Meutim, JN N O (odnosno Orjuna) i Hanao nisu uhvatile dubljeg korijena u Ravnim kotarima i Bukovici, ali su ostavili odreen uticaj u sferama drutvene i nacionalne svijesti, koja e u daljenjem procesu povijesnog razvitka
graanskog (buroaskog) politikog institucionalizma postati jednim od subjektivnih
faktora u stvaranju naoruanih ekstremnih grupa, prije svega seoske zatite.
Proces nastajanja i organizacijske konsolidacije buroaskih politikih partija u
benkovakom kotaru zavren je 1923. Izbori za Narodnu skuptinu Kraljevine SHS,
odrani 18. marta 1923. protekli su u prvom javnom odmjeravanju snaga graanskih
stranaka. Zakonom o izborima Benkovac je dobio 7, Obrovac 8 i Kistanje 6 izbomih
mjesta.95 Izbomim mehanizmom (prilagoenog izbom im mjestima) i ustavom datih
prava na podruju pojedinih opina rukovodile su izborne komisije, po pravilu sastavljene od kotarskih i opinskih sudaca, javnih biljenika, advokata i uglednih ljudi.M
89 Ljubo Boban Maek ipolitika HSS, Zagreb 1974, II, str. 450.
90 Jovan M arinkovi Savez zemljoradnika i seljaki problemi sjeveme Dalmacije, bez
oznake mjesta tampanja, 1927, str. 11 s obzirom da je Savez zemljoradnika, stvoren ujedinjenjem
Glavnog saveza zemljoradnikih zadruga Srbije, Saveza teaka Bosne i Hercegovine i Teakog
saveza Dalmacije, uobiajan naziv za Zemljoradniku stranku i formiranje Saveza zemljoradnika
Ravnih kotara i Bukovice treba shvatiti kao konstituiranje kotarskog rukovodstva za Benkovac
pomenute Zemljoradnike stranke.
81 Dalmatinski glasnik IV, br. 27 od 4. aprila 1923.
Demokratska stranka, nastala 1920. kada je blok nazvan Demokratska zajednica (Hrvatsko-srpska koalicija, Demokratska stranka Slovenije, Koieva grupa iz Bosne, Narodnjaka i Liberalna stranka iz Srbije, te grupe iz Cme Gore i Makedonije), usvojila je svoj statut, bila je kratkog vijeka. Poslije sukoba s Ljubom Davidoviem Svetozar Pribievi naputa DS i formira Samostalnu demokratsku stranku iju je osnovu inila biva Hrvatsko-srpska koalicija. Nedostatak
dokumentalistike artifikacije onemoguio nam je temeljnu rekonstrukciju utjecaja cijepanja ranije DS i formiranja ribievieve SDS na odgovarajue oformljene graanske demokratske
grupe na podruju kotara Benkovac.
91 Jadran glasilo Jugoslavenske demokracije u Dalmaciji, IV, br. 52, Split 1923.
84 Taan pregled organizacionog i brojnog stanja JNNO i Hanao na benkovakom kotaru,
uslijed nedostatka izvome grade, nije bilo mogue rekonstruirati. Medutim, kada je poetkom
februara 1922. na elo JNNO (koja e u maju 1922. promijeniti ime u Organizaciju jugoslavenske
nacionalne omladine - Orjuna) doao knjievnik Mirko Korolija, rodom iz Kistanja, bie evidentirano da je stvorena prva desetina narodne garde u Benkovcu. (AIHRPH; VI, 1037, bez arhivske oznake lista - dokumenta).
** Dalmatinski glasnik VI, br. 11 od 7. januara 1923.
** Isto. Kistanjsku opinsku izbomu komisiju su sainjavali Nikola Niseteo - kotarski sudac, dr Jovo Tauzovi - lijenik i Frano Franulovi - notar (Dalmatinski glasnik VI, br. 11 od 7.
januara 1923).
315

Na jugoslavenskom planu, izbori su donijeli pobjedu NRS koja je dobila

562.213 glasova, odnosno 108 poslanikih mjesta." I u ibenskom izbornom okrugu,
pod koji je spadao i benkovaki kotar, radikali su slavili pobjedu, usprkos injenici da
je odaziv biraa bio relativno mali. Naime, od 52.029 upisanih glasalo je 35.655 biraa i
to: Narodnu radikalnu stranku - 14.913, Pravaku stranku Mate Drinkovia - 10.414,
Zemljoradniku stranku - 4.466, Demokratsku stranku - 3.474 i Hrvatsku republikansku seljaku stranku brae Radia - 2.347 biraa." Za narodnog poslanika benkovakog kotara izabran je dr Uro Desnica.
Politika pomjeranja izazvana preraspodjelom snaga na izborima za Narodnu
skuptinu prinudila su gradanske partije u Kraljevini SHS na vrlo snana taktika laviranja (blokovi opozicionog udruivanja, koalicija vladajue hegemonije) koja su, pored ostalog, dovodila do zbliavanja pojedinih partija i na nacionalnoj osnovi. Ova
kontekstura vrha graanskih partija odrazila se i na njihov benkovaki politiki partikularizam. Dodue, gradanski politiki etablissem ent bio je uzdrman koalicijom NRS i
SD S, pa su neki radikali (Boko Desnica, T. Miovi, M. Urukalo i D. Novakovi) po
ugledu na svoje kninske stranake prijatelje, pokrenuli akciju posebnog srpskog nacionalnog okupljanja kakvo su nekad zagovarali Sava Bjelanovi i Duan Baljak . Meutim, zbog otpora pristalica ZS i SDS zapoeta akcija okupljanja srpskih buraoskih
politikih snaga benkovakog kotara na nacionalnoj osnovi doivjela je potpuni
slom .100
Ogranci graanskih (buroaskih) partija u benkovakom kotaru prebrodili su
politiku krizu izazvanu Vidovdanskim ustavom, progonima radnike klase (posebno
KPJ) i nacionalnim ugnjetavanjem (represijama protiv HRSS i Slovenake ljudske
stranke - SLS) bez veih posljedica, odnosno znaajnijih uspjeha ili poraza pojedinih
politikih partija. To su potvrdili i izbori za Narodnu skuptinu odrani 8. februara
1925. koji su u benkovakom kotaru donijeli slijedee rezutlate: HRSS - 4.198, ZS 166, Nacionalni blok (NRS i SDS) - 7.195, HPS - 95, Savez radnika i seljaka - 18,
Drinkovieva stranka - 19 i KDS - 131 glasova.101
Prema tome, Nacionalni blok (NRS i SDS) odnio je uvjerljivu pobjedu, dok je
HRSS predvoena Josipom Zagorcem kao njenim nosiocem liste za benkovaki kotar,102 ostala po broju glasova i stvarnim utjecajem na narodne mase, znaajanom, ali
ne i dominirajuom politikom partijom u Ravnim kotarima i Bukovici.

Statistika izbora narodnih poslanika po broju glasaa i dobivenih mandata u Kraljevini

SHS, Beograd 1924.
* Dalmatinski glasnik IV, br. 27 od 4. aprila 1923.
AIHRPH; VI, 178. Izvjetaj Splitske upske oblasti 23. marta 1925. Ministarstvu unutranjih poslova Kraljevine SHS. Interesantno je ukazati da akcija posebnog srpskog nacionalnog okupljanja u benkovakom kotaru, izgleda, nije naila na podrku Nikole Paia. O tome
Mirko Korolija 11. decembra 1924. pie dr Jovi Tauzoviu: ... gospodin Pai je rezervisan prema naoj akciji jednostranog srpskog okupljanja... Pokuao sam g. Paia ubjediti (koliko su to
dozvoljavale moje slabane snage) da srpski narod Bukovice i Ravnih kotara ima gorko iskustvo
u ne tako dalekoj prolosti sa svojom braom - Hrvatima... (AS; 1/1 - 2/301).
'00 Na krah politike akcije okupljanja srpskih buroaskih snaga na nacionalnoj osnovi
1924, utjecao je i Zakon o zatiti drave (23. decembra 1924) pod iji udar je dola i Radieva
HRSS. Na osnovu ovog zakona Sreski naelnik Benkovca je 3. januara 1925. izdao naredbu O
zabrani javnog politikog zborovanja.
Dalmatinskiglasnik, IV, br. 27. od 4. aprila 1925; Drava II, br. 85 od 11. feburara 1925.
I0i Josip Zagorac je rodom iz sela Markovac kod Bjelovara, a imenovan je za nosioca liste
HRSS zbog uvjerenja da e njegov stranaki ugled doprinijeti veim izbornim rezultatima (Hrvatska rije I, br. 205 od 27. decembra 1924).
316

Nacionalni blok sauvao je svoju dominaciju u benkovakom kotaru izbornom

pobjedom i za Oblasnu skuptinu Dalmacije 23. januara 1926. godine.105 Pa ipak, odmjeravanje snaga i stvaranje prevlasti uz pom o izbomih pobjeda i zauzimanja kljunih pozicija u aparatu vlasti i ekonomsko-politikim sferama, nisu utjecali na znaajniju politiku polarizaciju narodnih masa u korist NRS i SDS. Naprotiv, uee svega
63,15 odsto upisanih biraa benkovakog kotara na izborima za Oblasnu skuptinu,104
govori da je izborna apsistencija 1926. potvrdila postojanje politike apatije (indolentnosti) u narodnim masama prema gradanskim politikim partijama. To je i razumljivo
kada se ima u vidu injenica da se regionalni politiki institucionalizam pasivno odnosio prema gomim pitanjima Bukovice i Ravnih kotara: nerijeenom agrarnom pitanju, visokom rasponu izmeu cijena industrijskih (zatienih carinskim barijerama) i
poljoprivrednih proizvoda,105 nezaposlenosti, pauparizaciji sela, visokim porezima, ublaivanju posljedica nerodnih godina, zdravstvenim (posebno u odnosu na unitenje
malarinih legla) i socijalnim problemima.106
Konsternacija graanskih partija zbog politike pasivnosti narodnih masa dovela je do sukoba u njihovom oblasnom mkovodstvu (N R S i HSS) i pojave disidenata
koji e samostalnom djelatnou ozbiljno zaprijetiti cijepanjem svojih dotadanjih politikih partija.10 Sukobi u regionalnim stranakim rukovodstvima odrazili su se i na
rezultate izbora za Narodnu skuptinu, odranih septembra 1927. godine. Tom prilikom pojedine graanske partije ostvarile su slijedee izborne rezultate: SDS - 1.980,
HSS - 2.479, HPS - 358, disidenti Nike Novakovia - 96 ZS - 121, NRS - 5.011 i disidenti 185 glasova biraa benkovakog kotara.10"
Politika nutacija gradanskog drutva u benkovakom kotam javlja se kao segment dmtveno-politike, nacionalne, parlamentame i upravne krize u zemlji koju
kralj Aleksandar pokuava razrijeiti dravnim udarom (6. januara 1929) u korist velikosrpskog hegemonizma i monarhistikog centralizma ukidanjem parlamentarnog uredenja i zavodenjem apsolutistike diktature u Kraljevini Jugoslaviji.1 U benkovakom
kotam subditicijus infans diktatorske regionalne vlasti su opinske uprave,110 kotarsko

165 Statistiki godinjak Splitske upske oblasti, Split 1926, str. 32; Drava IV, br. 275 od
26. januara 1926.
104 Isto
105 Slavko O ani Privredna kriza ipoljoprivreda, str. 37. Cijene poljoprivrednim proizvodima u Ravnim kotarima 1927. u odnosu na 1923. pale su za 23,08 odsto.
Polazei od pretpostavke da je opadanje interesa narodnih masa za politike dogaaje ozbiljan problem svake partije i svake drave, benkovaki radikal dr Uro Desnica pie:
Agrarno pitanje, zdravstvo, prosvjeta, radniko zakonodavstvo, kolonizacija i otvaranje radilita, prvorazredna su politika pitanja, bez ijih programskih rjeenja ne moe da opstane i na podrku naroda rauna nijedna, pa ni naa Radikalna stranka (Drava V, br. 400 od 16. februara
1928).
10 Okruni odbor NRS za Splitsku oblast, na konferenciji odranoj 12. januara 1927. skinuo je s lista poslanikih kandidata i razrijeio stranakih dunosti Niku Novakovia, a njegov
dotadanji poloaj u NRS povjerio Nikoli Subotiu (Drava, br. 313 od 3. avgusta 1927). Niko
Novakovi je postao disident NRS.
'** Drava IV, br. 324 od 14. septembra 1927.
|6* Okruni odbor NRS za Splitsku oblast neposredno pred zavoenje estojanuarske diktature izdaje proglas u kojem se uskrauje pravo Svetozaru Pribieviu i Savi Kosanoviu da govore u ime Srba sjevene Dalmacije... i da traie dravne promjene u ime slobode i narodne sloge...
Samo ona drava, vaskrsla na kosovskom muenitvu i kajmakalanskom junatvu, predvodena
besmrtnom dinastijom Karaordevta, jeste drava Srba sjeverne Dalmacije... (Drava V br 397
od 7. jula 1928).
"* Pomenuti proglas Okrunog odbora NRS javno su podrali: Milan Urukalo - naelnik
opinske uprave Obrovac, Nikola Jankovi - naelnik opinske uprave Kistanje, dr Jovo Mijovi
- naelnik opinske uprave Benkovac (Drava; V, br. 397 od 27. jula 1928).
317

naelstvo, aparat javne sigumosti, pravoslavne crkvene asocijacije"1 i mlada srpska

trgovaka buroazija.112
Aktivnost dotadanjih gradanskih partija je formalno zabranjena, ali djelatnost
njihovih prvaka u politikom ivotu Ravnih kotara i Bukovice veoma je zapaena. I
nosioci estojanuarske diktature benkovakom kotam (valja zbog njegovog uticaja na
sveukupna drutveno-politika kretanja u sjevemoj Dalmaciji, junoj Lici i jugozapadnoj Bosanskoj krajini) posveuju izuzetnu panju,"1 otvoreno pomaui one drutvene
strukture (varoku boroaziju, namjetenike upravne vlasti, politizirano sveenstvo) koje su bile oslonac doktrine (politike) i realna snaga daljnje transformacije monarhistiko-apsolutistikog reima.
Dmtveno-politika opa kretanja u vrijeme estojanuarske diktature karakterie, prije svega, jako izraeni nacionalni ekskluzivizam koji pokree i rasplamsava medunacionalne sukobe na prostorima Ravnih kotara i zapadne Bukovice.114 Podsticani
od regionalnog aparata vlasti vladajue hegemonije s jedne i, graanske opozicije s
druge strane, pristalice nacionalnog ekskluzivizma i ovinizma gradili su svoju ideologiju na mitovima sopstvene nacionalne superiomosti i na rnji i prezim prema dmgim
narodima, na nacionalnoj megalomaniji i ksenofobiji, na ideolatriji asnog krsta i
na postulatima nacirasistikog sceleratnog ovinizm a.115
Tijekom 1931. kada nosioci monarhistiko-apsolutistikog reima pokuaju razrijeiti njegovu krizu uvoenjem dirigiranog predstavnikog sistema na osnovama oktroisanog ustava od 3. septembra 1931) na bazi jednopartijnosti i manipulirane izbornosti, u Ravnim kotarima i Bukovici obnavljane politike aktivnosti prati jaka apstinencija narodnih masa. To su potvrdili i izbori za Narodnu skuptinu 8. novembra
1931. kada je za jedinu istaknutu listu armijskog generala Petra ivkovia glasalo svega 49,10 odsto upisanih biraa benkovakog kotara."6 Muan i teak utisak trebalo je
da izbrie stvaranje Jugoslovenske radikalno-seljake demokratije (JRSD),11 iji je Kotarski odbor JRSD Benkovca u sastavu Milan Umkalo, Ivan Limeti, dr Jovo Mijovi i
Nikola Sunkovi, formiran sredinom maja 1932. godine.11*

1,1
Na podruju benkovakog kotara u slijedeim pravoslavnim parohijama odrano je bogosluenje u znak suglasnosti s dravnim udarom Kralja Aleksandra: Benkovac, Kula Atlagia,
Ceranje, Brgud, Biljane, Jagodnja, Kistanje, Ervenik, Ivoevci, Bjelina, Dobropoljci, Karin, egar, Biliane, Krupa (manastir), Obrovac, Morpolai, Stankovci, Crljenik, Bioviino selo i Kolovac (ASPC; 1-12-2).
111 Za vrijeme svjetske ekonomske krize (1929-1931) i neposredno poslije njenog smirivanja, nastupa, za provincijske prilike Ravnih kotara i Bukovice tadanjeg doba, snana ekonomska
ekspanzija kistanjskih, obrovakih i benkovakih trgovaca, tako da su oni uveali svoj zemljini
agrar i na pomenutim opinskim atarima postali vlasnici 16,34 odsto cjelokupnih posjedovnih
nekretnina (Nae selo III, br. 86 od 15. maja 1934).
111
Pored ostalih visokih dravnih slubenika i sveenikih dostojanstvenika Bukovicu i
Ravne kotare posjetili su ministar vojske i momarice general Hadi i kralj Aleksandar. Prilikom
posjete Benkovcu i Kistanjama (8. jula 1929) kralj Aleksandar je odlikovao Nikolu Jankovia naelnika kistanjske opine i Duana Jurkovia - javnog biljenika u Benkovcu ordenom Belog
orla V reda (Slubeni glasnik br. 168 od 23. avgusta 1929).
114 O meunacionalnim fizikim sukobima (tuama) Stipe Mori pie: Raspirivanje ovinizma i nacionalne mrnje u staroj Jugoslaviji imalo je svog odraza i na ovom podruju... Prilikom crkvenih sveanosti esto je bilo sukoba i tunjava izmeu pristalica reima i opozicije.
(Stipe M ori nn, str. 572-573).
111
Duan Plena Determinante stvaranja i razvitka etnikog pokreta na tromei Like,
Bosne i Dalmacije, referat podnesen na naunom skupu Lika u ustanku, odranom 19 - 21.
maja 1982. na Plitvicama.
"* AJ; fond Ministarstva unutranjih dela, neregistrirano. Pregled rezultata izbora za Narodnu skuptinu od 8. novembra 1931. godine po izbomim kotarevima.
117 Duan Plena Utjecaj Kninske krajine na sveukupna povijesna kretanja u junoj
Hrvatskoj i jugozapadnoj Bosni (1845 - 1945), rukopis u tampi, knj. 2, str. 217.
" Novo doba XV, br. 121 od 17. maja 1932.
318

Jugoslavenska radikalno-seljaka demokratija, odnosno Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS - od jula 1933) nastojala je da okupi i privue u svoje redove nekadanje pristalice NRS i disidente graanskih stranka (SDS i ZS) u Ravnim kotarima i Bukovici."9 Djelujui u tom pravcu JNS je postigla odgovarajue, dodue uz represije organa vlasti, ne ba beznaajne uspjehe, to su potvrdili i opinski izbori odrani poetkom oktobra 1933. kada su njeni kandidati pobijedili u obrovakoj, stankovakoj, kistanjskoj i benkovakoj opini."0
Meutim, kriza estojanuarskog reima je i dalje rasla, posebno poslije Marseljskog atentata (oktobra 1934) kada je ubijen kralj Aleksandar, to e se snano odraziti i
na benkovaki kotar. G otovo neoekivano su porasle politike pozicije ZS, koja je poslije pobjede u kninskoj opini, ozbiljno uzdrmala i politiki utjecaj JNS u Ravnim kotarima, odnosno u itavoj sjevernoj Dalmaciji, to e priznati i njen Okruni odbor,
tvrdei da su odmah poslije opinskih izbora stranku poele naputati njeni glasai u
Kistanjima, Obrovcu i Benkovcu, pa JNS u ljeto 1934. raspolae sa 678 lanova od
kojih je jedna treina privrena stranakom programu...121
Raspadanje estojanuarskog i konsolidacija namjesnikog reima d jvela je do
zanavljanja graanskih politikih partija u Kraljevini Jugoslaviji. Ve u proljee 1935.
nekadanji pravci NRS, predvoeni dr Nikom Novakoviem, obrazovali su u sjevernoj
Dalmaciji 11 opinskih i dva kotarska (benkovaki i kninski) izboma odbora Bogoljuba Jeftia, novoimenovanog nosioca vladine izborne liste122 Obnavljanje regionalnih
organizacija ostalih graanskih partija - HSS, SDS i ZS - kao stranka opozicije, s obzirom da iste nisu bile razvijene, ve zabranjene, izvreno je za relativno kratko vrijeme, pa su se i one ozbiljno pripremale za predstojee izbore.121 Izbori za narodnu skuptinu donijeli su pobjedu listi Bogoljuba Jeftia,124 ali s tim postojea kriza nije bila rijeena, pa je novi mandat za sastav vlade povjeren Milanu Stojadinoviu, koji odmah
pristupa stvaranju nove politike stranke - Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ).
U jesen 1935. N iko Novakovi formira Okruni odbor JRZ za Primorsku banovinu, obnavlja njegovo glasilo Dravu i pomae formiranje Odbora JRZ za kotar Benkovac.12* Cijenei Kninsku krajinu, Ravne kotare i Bukovicu glavnom zonom radikala u Dalmaciji, Okruni odbor JRZ nastoji da preuzme opinske uprave i iz osnovne

" Prilikom formiranja JNS u benkovakom kotaru pristupile su joj pristalice Radikala i
jedan dio Samostalne demokratske stranke, koji su pristali uz estojanuarski reim. U tim strankama naroito su se isticali: u Benkovcu dr Jovo Mijovi, naelnik opine, i Uro Kati; u Gomjim
Ceranjima pop Mijo Popovi; u Smiliu pop Nikolaj Sinjekovi; u Islamu Grkom dr Uro Desnica; u Stankovcima Ivan Mileti; u Vukuiu Josip Mari, trgovac; u Proviu Stanko Kresovi;
u Morpolai Milan Mandi, glavar sela (Stipe M ori nn, str. 201).
110 Na pomenutim opinskim izborima u benkovakom kotaru kandidati JNS pobijedili
su:
- u opini Obrovac kandidat JNS Milan Urukalo 2.522 glasa,
- u opini Kistanje kandidati JNS Nikola Jankovi i Vuk Vujasinovi 2.400 glasova,
- u opini Stankovci kandidat JNS Ivan Mileti 1.982 glasa,
- u opini Benkovac kandidat JNS dr Jovo Mijovi 2.496 glasova (Politika 12. oktobra
1933).
121 Zov Jadrana III, br. 23 od 16. jula 1934.
122 Vidi indeks 117, str. 210.
121 Na parlamentamim izborima regionalni ogranci graanskih partija SDS, HSS i ZS za
benkovaki kotar istupile su kao opozicioni blok, populamo nazvan za cijelu zemlju Udruena
opozicija (Slubeni glasnik XVIII, br. 32 od 20. marta 1935).
124 Na listi Bogoljuba Jeftia za poslanika benkovakog kotara izabran je dr Vuk Vujasinovi (Novo doba XVIII, br. 199 od 6. maja 1935).
125 Novo doba XVIII, br. 226 od 27. septembra 1935. Dr Niko Novakovi je po kratkom
postupku kooptiran u Izvrni odbor JRZ, pa se on u Dalmaciji javlja kao njegov mandator i kao
vlasnik i urednik lista Drava. Neto kasnije, za glavnog urednika Drave imenovan je dr Vuk Vujasinovi.
319

politike baze istisne stranke opozicije.' Meutim, graanske partije opozicije, posebno ZS, nisu bile voljne da opinske uprave olako prepuste JRZ. Ponovo se razbuktala iva politika (predizboma) aktivnost. I ako je od 7 opina benkovakog kotara,
JRZ pobijedila u 4, ZS je, kao po snazi dmga politika graanska partija u Ravnim kotarima u Bukovici, bila zadovoljna.1
Jesen 1935. donijela je Ravnim kotarima i Bukovici jo jedno politiko uzbuenje. Naime, Sveti arhijerijski sabor Srpske pravoslavne crkve pokrenuo je svoj moni
crkveni mehanizam u borbu protiv ratifikacije konkordata - ugovora o poloaju katolike crkve u Jugoslaviji koji je vlada Milana Stojadinovia potpisala sa Svetom stolicom 25. jula 1935. u Rimu.12* Slijedei poziv Sinoda, a uz neposrednu pomo patrijarha Varnave koji je u ljeto 1935. obiao benkovaki kotar, dalmatinski episkop dr Irinej
orevi organizira i pokree snanu aktikonkordatsku borbu koja e s razliitim intenzitetom trajati tri godine.1"
Putem demonstracija, protestnih mitinga, javnih zborova, crkvenih obreda i dmgih oblika politike borbe, ne samo da je otro osuivana vlada Milana Stojadinovia,
ve i namjesnitvo, pa i sam knez Pavle Karaorevi.130 Prvi put u povijesti Ravnih
kotara i Bukovice pravoslavno sveenstvo je ustalo protiv predstavnika (i nosioca)
dravne vlasti. Istina, sveenici su nastojali da antikonkordatsku borbu vode s pozicija
tradicionalnog pravoslavnog etosa, zadravajui za sebe pravo da samo oni njuju ta je u duhu nemanjike besmrtnosti i svetosavskog muenitva. Pa ipak,
estina sukoba i otra konfrontacija s JRZ m ile su feudalnu idealizaciju historijskog
naslijeda, do tada vrlo prisutna u sveukupnom, pa i politikom ivotu stanovnitva
srpske narodnosti u Ravnim kotarima i Bukovici. Amalgamisanje mitske prolosti sa
nacionalno-pravoslavnim interesima u datim politikim procesima, bilo je prisutno
preko pola stoljea, pa je kroz konkordatsku borbu njen iracionalizam doveden u pitanje. Posmatrano s te take, antikonkordatska borba je znatno doprinijela politikoj polarizaciji narodnih masa i njenom pomjeranju u pravcu demokratizacije i podozrenja
prema monarhistikom tronu i njegovoj nepogreivosti.
Pojave antitradicionalizma i antifeudalne mitomanije u politikom ivotu Ravnih kotara i Bukovice, mada u znaku borbe oko konkordata, znaajno su utjecali na
proces politike polarizacije pristalica gradanskih partija, prije svega onih koje su nosile srpsko nacionalno obiljeje i predstavljale dugogodinji oslonac vladajueg reima
na prostorima Ravnih kotara i Bukovice. Dodue, vladajua JRZ je na novembarskim
opinskim izborima 1936. sakupila neto manje od treine svih upisanih biraa u benNiko Novakovi je na opinskim izborima za kninsku opinu dobio 5.802 glasa, a njegov protivnik s liste ZS Sava Kneevi 2.317 glasova (Novo doba, XVIII, br. 269 od 15. septembra
1935).
1,7 Isto
Ivan M ui Katolika crkva u Kraljevini Jugoslaviji, Split 1978, str. 79.
Rajko V e se lin o v i ; Istorija Srpske pravoslavne crkve sa narodnom istorijom, Beograd 1966, II, str. 211-236. Ozlojeen zbog estine antikonkordatske borbe u Dalmaciji Stojadinovi se obratio patrijarhu Vamavi 20. decembra 1935. pritubom, pored ostalog i na vladiku orevia koji ne zna prilagoditi svoje ponaanje pravoslavnog episkopa u jednom malom mjestu
kao to je ibenik (Ivan M ui nd, str. 133). Patrijarh Vamava nije dijelio miljenje Milana
Stojadinovia, jer je i sam prilikom posjete dalmatinskoj episkopiji u ljeto 1935. podsticao njene
sveenike na beskompromisnu borbu protiv konkordata. Prilikom posjete Ravnim kotarima i Bukovici patrijarh Vamava je podijelio milodare odboru za podizanje crkve u Oestovu, manastiru Krka, Sokolskom drutvu u Kistanjama, Zdravstvenoj stanici u evrskama i zdravstvenoj stanici u egaru (Novo doba XVIII, br. 162 od 13. jula 1935). U sutini, patrijarhovi milodari
imali su podsticajnu politiku ulogu u borbi protiv konkordata.
'** S protestnog mitinga u Kistanjama 17. avgusta 1937, kojem je prisustvovalo oko 3.000
Ijudi, upuen je telegram Narodnoj skuptini u kojem se trai da ista povede istragu ne samo nad
vladom Milana Stojadinovia, ve i nad djelatnou Nj. V. Namjesnika koja nikako ne moe biti
u interesu narodnom (ASPC-P; ED, /201-233).
320

kovakom kotaru,131 ali ni izdaleka njena pobjeda nije djelovala ubjedljivo kao ranijih
godina favoriziranih graanskih partija.1
Osipanje korpusa pristalica pojedinih graanskih partija, primoralo je njihova
rukovodstva da poduzmu dodatne mjere u pravcu organizacijskog sredivanja i jaanja
utjecaja njihovih ekspozitura (ogranka) u Ravnim kotarima i Bukovici. Tako je neposredno poslije konferencije JRZ za Primorsku banovinu,111 12. juna 1936. formiran Izvrni odbor JRZ za srez Benkovac na elu s dr Vukom Vujasinoviem i Borisom Juriiem.114 Napori u pravcu organizacijske konsolidacije nastavljeni su i u narednom periodu, pa e 1938. biti zabiljeeno da JRZ u Ravnim kotarima i Bukovici raspolae sa 5
opinskih i 56 seoskih (mjesnih) odbora i pododbora.115
I ostale najjae partije opozicije - HSS, SDS i ZS - takoer od 1936. do 1938.
poduzimaju odgovorajue mjere u pravcu organizacijskog sredivanja svojih redova.
Tako je HSS tih godina odrala kotarsku i est opinskih stranakih konferencija svojih organizacija u Ravnim kotarima i Bukovici.11* Uporedo s jaanjem stranakih organizacija, HSS stvara posebne kultume i gospodarske asocijacije.117 U isto vrijeme HSS
pristupa stvaranju milicijske, poluvojnike organizacije Seljake zatite, iji broj i na
podruju benkovakog kotara dosee impozantnu cifm od 11. mjesnih organizacija
sa priblino 250 naomanih lanova.11*
Dugogodinja koketiranja desnog krila HSS i jednog dijela katolikog klera benkovakog kotara sa ekstremnim nacionalistima, rezultirali su stvaranjem ilegalnih ustakih organizacija u Starigradu, Kmevu i Posedarju, gdje su policijske vlasti evidentirale 81 od ega u emigraciji 33 lana11 i legalnih organizacija frankovakog pokreta
(Dom agoj, Srce Isusovo). Djelatnost hrvatskih ekstremnih nacionalistikih organizacija postaje sve intenzivnija to su se opasnosti rata vie pribliavale jugoslavenskoj granici. S obzirom da je sveukupna aktivnost ekstremnih nacionalista ipso facto
bila u interesu vanjskog agresora, oni postaju peta kolona naci-faistikih sila.
Odreena organizacijska konsolidacija gradanskih partija i njihova politika
djelatnost ponovo je provjeravana na izborima za Narodnu skuptinu 11. decembra
1938. Odaziv biraa ovog puta bio je znatno vei nego ranijih godina, a na podruju

111
Na novembarskim opinskim izborima (1936) od 18.911 upisanih biraa u benkovakom kotaru glasalo je 11.991, i to: za listu JRZ - 5.697, za samostalnu listu HSS - 2.716, za listu
bloka UO - 2.995 i za listu neopredjeljenih - 583 biraa (Drava VII, br. 41 od 19. novembra
1936). Ovom prilikom JRZ je istakla slijedee kandidate: Vujo Dra - opina Benkovac, Petar
Kneevi - opina Obrovac, Mirko Prostran - opina Smili i Lazo Kmeta - opina Kistanje
(Drava VII, br. 39 od 6. septembra 1936).
111
Apstinencija biraa na opinskim izborima 1936. bila bi znatno vea da upravo te godine nisu zapoeti veliki javni radovi (izgradnja Unske pruge, vojnih kasami u Benkovcu i Kninu, vodovoda sjeverodalmatinske Zagore, itd.) na kojim se privremeno zaposlilo preko hiljadu
stanovnika Bukovice.
113 Konferencija JRZ za Primorsku banovinu odrana je 17. maja 1936. uz prisustvo Dragie Cvetkovia kao izaslanika Izvrnog odbora. Za predsjednika Izvrnog odbora JRZ za Primorsku banovinu izabran je Niko Novakovi, a za potpredsjednika Jandrija Savi. Ovoj konferenciji
prisustvovali su delegati benkovakog kotara u sastavu: Vuk Vujasinovi, Danilo Desnica, Petar
Mili, Lazo Vugleta, Vujo Dra i Boris Jurkovi (Drava VII, br. 15 od 21. maja 1936).
114 Duan Plena nd, knj. 2, str. 229.
111 Isto
1 Dalmatinska zagora I, br. 3 od 29. jula 1938.
117 AIHRPH; XIV, 1037 i 952.
111
AJ; fond Milana Stojadinovia, fascikla 23. Izvjetaj Ministarstva vojske i momarice od
15. februara 1938.
, Dr Gojko Jak ovev Stvaranje i rad organizacija KPH na podruju sjeveme Dalmacije, Istorija X X veka, zbomik radova XIII, Beograd 1975, str. 435.
21 - BEN K O V A K I K R A J . Z B O R N IK 2

321

benkovakog kotara JRZ je bila poraena od strane Bloka narodnog sporazuma140 iji
je nosilac ope jugoslavenske liste bio dr Vlatko Maek. Tako su parlamentami izbori
1938. oznaili kraj dominacije JRZ (ranije NRS i njene vladajue koalicije) i njene unitaristike koncepcije, godinama sprovoene i u benkovakom kotaru.
Dmtveno-politike pnlike u Ravnim kotarima i Bukovici predstavljale su integralni dio opeg stanja tadanje Kraljevine Jugoslavije - tog nerazrjeivog vora nacionalnih i socijalnih suprotnosti. Vladajui krugovi potraili su izlaz iz krize nagodbom
srpske i hrvatske buraozije - sporazumom Cvetkovi - Maek, zakljuenim 26. avgusta 1939. Na osnovu ovog sporazuma, uspostavljena je Banovina Hrvatska ija vladajua politika gamitura SDK donosi odluku da se opinske uprave koje su bile u mkama JRZ raspuste i postave komesari.141 Na osnovu ove direktive rasputene su opinske uprave u Obrovcu i Kistanjama, a zatim raspisani izbori za nova opinska vijea.142
Ispostava banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu potvrdila je 15. maja 1940. kandidatske liste i za opine Kistanje, Obrovac i Benkovac,143 ali dva dana kasnije ban Ivan
ubai je potpisao naredbu o odgaanju izbora na neodreeno vrijeme u benkovakom kotam (osim opine Kistanje).144
Pripreme za opinske izbore pratile su represivne mjere i brojne politike kalkulacije.145 Tako je SDK, koja se godinama i sama borila protiv zloupotrebe aparata vlasti u izborne svrhe, sprovodila znatno otriji pritisak na birae nego su to radile ranije
graanske partije kao nosioci vladajueg reima.146
Rasputanjem opinskih uprava maekovci su definitivno iskljuili srpske gradanske (buroaske) partije izvan SDK iz vodenja javnih upravnih poslova u Ravnim
kotarima i Bukovici. Meutim, srpska buroazija, posebno onaj njen privilegirani dio,
teko se mirila s porazom, pa je u zajednici s odgovarajuim nacionalnim i dmtvenopolitikim stmjama u junoj Hrvatskoj, pod parolom Srbi na okup i sama pristupila
zaecima jednog novog ekskluzivnog nacionalnog pokreta, koji je u datoj politikoj situaciji, stvorenoj nagodbom Cvetkovi - Maek, istupio sa zahtjevom za ocjepljenje

140 Na konferenciji JRZ za Primorsku banovinu, odranoj 18. novembra 1938. u Splitu uz
prisustvo oko 250 delegata (od ega 28 sa podruja benkovakog kotara) potvrdeni su kandidati nosioci izbomih lista: Vuk Vujasinovi - benkovaki, Niko Novakovi - kninski i Mirko Kului
- sinjski kotar (Driava IX, br. 54 od 18. novembra 1938). Na decembarskim izborima 1938. za
Narodnu skuptinu od 87.212 upisanih biraa na pomenutim kotarevima glasalo je 80.512, i to: za
listu JRZ - 36.174, za listu UO - 44.122 i za listu Dimitrija Ljotia - 216 glasova (Statistiki godinjak Kraljevine Jugoslavije, knjiga IX, Beograd 1938/1939).
141 Ljubo Boban ; Pteviranja na selu u Banovini Hrvatskoj, ISI, Istorija X X veka, zbomik
radova III, Beograd 1961, str. 241.
'4' AJ; fond CPB, fascikla 66. Izvjetaj dopisnika CPB iz Splita aprila 1940.
|4| Ispostava banske uprave Banovine Hrvatske je 15. maja 1940. potvrdila nosioce lista
stranakih izbomih kandidata u opinama benkovakog kotara: Boko Kovaevi Lazin, kandidat JRZ, JNS i Ljotieva Zbora i Ilija Kutlaa, kandidat SDK - opina Kistanje; Todor Mijovi - kandidat JRZ, JNS i Zbora i Ilija Zeevi, kandidat SDK - opina Benkovac; Milan Urukalo, kandidat JRZ, JNS 2 i Danilo Sekuh, kandidat SDK - opina Obrovac (Novo doba
XXIII, br. 115 od 17. maja 1940).
144 Narodne novine I, od 26. maja 1940.
141 O politikim kalkulacijama s opinskim izborima u benkovakom kotaru govori i pismo
dr Iva Smolia, istaknutog maekovca iz Dalmacije: Uputno je izbore u Kninskoj krajini i Ravnim kotarima izolovati od onih u Lici, jer bi na neuspjeh u sjevemoj Dalmaciji i Lici, mogao pokolebati nae prijatelje u zapadnoj Bosni i njihovoj vrijednoj nakani da se i ova pokrajina prikijui Banovini Hrvatskoj (ASUP; fond Bive graanske politike partije, maekovtina, P-VMH/359).
144 Zaplaena da bi objelodanjavanje upotrebe represivnih mjera koje je sprovodila Seoska
zatita moglo dovesti u pitanje regulamost izbora, HSS za Dalmaciju zatraila je od Ispostave
banke uprave u Splitu da sprijei javno komentiranje izbomih rezultata. (Aj; fond CPB. Izvjetaj
dopisnika CPB iz Splita maja 1940).
322

srpskih srezova od Banovine Hrvatske.147 Na ovim osnovama u ljeto i jesen 1940. odrani su javni zborovi u evrskama, Kistanjama, egearu, Grkom Islamu, Benkovcu i
aviu, a formirane su i posebne radne grupe koje su trebale da prikupljaju potpise
stanovnitva, upuuju peticije i izaslanstva Namjesnicima i Narodnoj skuptini sa zahtjevom da se benkovaki kotar prikljui Bosni, odnosno Vrbaskoj banovini.14*
Tako su gradanske politike snage koje su godinama bile u opoziciji, poslije nagodbe Cvetkovi - Maek i uspostave Banovine Hrvatske, kao dominirajua sila novog reima, pokuale sredstima prinude i jaanjem ekonomskih i politikih pozicija nacionalne buroazije, razrijeiti postojee suprotnosti, razumije se, u vrlo nepovoljnim
uvjetima drugog svjetskog rata. Meutim, umjesto pozitivnih rezultata jo vie su zaotreni meunacionalni odnosi, drutvene proturjenosti i klasni sukobi, uprkos injenici
to se vladajua HSS predstavljala kao politika partija koja brani prava naroda na samoodreenje, titi interese seljaka i tei razvitku graanske demokratije. Pred sudom
povijesti HSS je pokazala svoje pravo nakazno lice. Suprotstavljajui se socijalnim zahtjevima, branei svoje pozicije osloncem na katoliko sveenstvo, trgovce i imunije
posjednike i ienjem opinskih uprava od srpskih elemenata u Ravnim kotarima i Bukovici, HSS se iskazala kao nacionalna i drutvena antimonija Hrvatske i njene
graanske klase, odnosno kao apostazija medunacionalnog zajednitva u uvjetima neposredne opasnosti po nezavisnost zemlje.
5. Seljatvo i radnitvo - potencijalna snaga nacionalne ravnopravnosti i
socijalnog preobraaja
Benkovaki kotar sa 59.790 stanovnika, naseljenih na prostoru od 1.821 kvadratnih kilometara,14* spadao je u red onih regija gdje je drutvena podjela rada bila krajnje pojednostavljena i nerazvijena. Poljoprivredom, umarstvom i stoarstvom bavilo
se 94,2, industrijom i zanatstvom 2,3, trgovinom i saobraajem 1,2, javnim slubama
1,6 i ostalim zanimanjima 0,8 odsto stanovnitva150 U takvoj preuskoj i gotovo naturalnoj podjeli rada, radnika klasa je bila malobrojna - svega 256 (0,9 odsto) radnika i
egrta i 1.514 (5,4 odsto) nadniara i slugu.m Prema tome, osnovna drutvena, privredna (dohodovna) i politika snaga benkovakog kotara izmeu dva svjetska rata bilo je
seljatvo i njegov stav prema posjedovnim odnosima.
Agrarno i seljako pitanje u Ravnim kotarima i Bukovici, s nerijeenim svojinskim odnosima, optereenim mnogobrojnih ostacima feudalizma (kolonati), neprekidno su egzistirali kao osnovno socijalno i politiko pitanje, bez obzira da li se seljatvo
borilo organizirano ili je svoje nezadovoljstvo iskazivalo spontanim buntom. I to ne samo zbog toga to je seljatvo kao kudikamo najbrojniji drutveni stale u ovoj privrednoj i kulturno-prosvjetno zaostaloj regiji sluilo kao baza cjelokupnoj drutvenoj akumulaciji i kao rezervoar iz kojeg su najrazliitijim i vrlo sloenim procesima regrutirani
ostali drutveni slojevi, ve prije svega zbog injenice da su agrarna i seljaka pitanja,
bez obzira na nain i stupanj njihovog razrjeavanja, uvijek predstavljali potencijalnu
sveukupnu silu o ijoj udljivosti su morale voditi rauna sve politike partije.
Gledajui na slom Austro-Ugarske kao na slom zatitnice feudalnih odnosa, jo
u doba talijanske okupacije sjeverne Dalmacije 157 teakih obitelji benkovakog ko14 uro S ta n isa v lje v i ; Pojava i razvitak etnikog pokreta u Hrvatskoj 1941-1942.
godine. ISI; Istorija X X veka, zbomik radova IV, Beograd 1962, str. 6.
'4* AIHRPH; XXI. Izvjetaj Primorskog andarmerijskog puka, pov. br. 201. od 6. decembra 1940.
4* Godinjak ba.'ske vlasti I, str. 44-47.
1.0 Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931, Sarajevo 1940, knj. 4.
1.1 Isto
21*

323

tara odbilo je da plaa zakupninu nad crkvenim imanjima i veleposjedima trgovaca i

zelenaa.1 Istina, odbiti ispuniti materijalne obaveze, pa bar one bile zasnovane i na
feudalnim odnosim a, ne znai da je taj otpor dao agrarnom pitanju obiljeje socijalnog seljakog pokreta. Pa ipak, talijanske okupacione vlasti su s dunom zabrinutou
pratile prilike u selima Ravnim kotara i Bukovice, uvjereni da prisutni seljaki bunt
nosi u sebi klicu jednog novog kretanja na selu.153
Osloboenje i prikljuenje Kraljevini SHS u kojoj je javno proklamirana politika pravednog reenja agrarnog problema,154 seljaci benkovakog kotara doekali su
s nadom da e prestati raditi tuu zem lju155 i da e se 516 domainstava sa 2.127
lanova obitelji napokon osloboditi kolonatskih i najamnih odnosa.15,> Istina, napoliarstvo je bilo donekle olakano odlukom dalmatinske Pokrajinske vlade od 24. avgusta 1920. da se dotadanja davanja zakupnine u naturi smanje za jedan prav i to na
nain, da se mjesto jedne polovice (ili zle petine) dade jedna tretina, mjesto tretine jedna etvrtina, mjesto etvrtine jedna petina, mjesto petine jedna estina.157
Medutim, zakupnine su uvijek predstavljale veliki teret za bukovake seljake koji zbog estih nerodica nisu bili u stanju osigurati materijalnu egzistenciju svojoj obiteIji pa su nerado ispunjavali obaveze prema vlasnicima zemlje. Veleposjednici (najee
varoki i seoski trgovci) utjerivali su svoje rente (nadoknade) sudskim putem,15' pa su
se presude sporovodile pljenidbama (u narodu popularno nazvanim munte) stoke,
ita i poljoprivrednog inventara. N o, otpori muntama bili su toliko snani (posebno
u Bukovici) da je ak Ministarstvo unutranjih poslova 4. decembra 1922. zatrailo od
podrunih organa da se sudske prcsude bezuvjetno sprovode u ivot. U isto vrijeme, a
na temelju Zakona o dobrovoljcima od 30. decembra 1921, iz benkovakog i kninskog
kotara 232 osobe stekle su status dobrovoljca i pravo da kao subjekt agrame reforme dobiju zemlju na uivanje u Slavoniji, Vojvodini, Kosovu ili Makedoniji.15
1.1 HAZ; spisi Vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke, neregistrirano. Izvjetaj generala Tiskorinija, komandanta 24. talijanske pjeadijske divizije.
151 Emilio Karapanti (Carapantti) je u ljeto 1920. u svojstvu vladinog izaslanika izvrio inspekciju sela Ravnih kotara, Bukovice i Promine, pa i ako je utvrdio teke materijalne prilike, on
je 6. jula 1920. predloio Vladi za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke da se ne poduzimaju nikakve mjere u pravcu razrjeavanja agrarnog problema, jer bi svako socijalno jaanje sela
jaalo i nacionalni otpor (HAZ; spisi Vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korulanske otoke).
154 Regent Aleksandar je u Proglasu objavljenom 26. novembra 1918. najavio da e u
Kraljevini SHS argramo pitanje biti rijeeno (Slubene novine Beograd, 28. januara 1919).
1.5 Zakonskim propisima Kraljevine SHS Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme donesenim 1919. naelno su ukinuti kolonatski odnosi u Dalmaciji (Slubene novine, 25.
februara 1919).
1.6 Na osnovu naredbe Ministarstva za agramo pitanje O popisu seoskih porodica koje
obraduju tudu zemlju (mart 1921), u Ravnim kotarima i Bukovici pomenuta anketa je sprovedena u periodu juni - septembar iste godine, pa je tom prilikom utvreno da 516 domainstava sa
2.127 lanova obitelji ivi u kolonatskom odnosu i napoliarstvu... U obrovakoj, kistanjskoj, benkovakoj, kninskoj, prominskoj, novigradskoj i smilikoj 4.534 teake obitelji obrauju od jednog do dva dana oranja pod napolicu ili pod zakup za novac... (dr Uro D e s n i c a ; Agramo pitanje u Ravnim kotarima, Bukovici i Kninskoj krajini, str. 107, NB Split i ASAN Beograd).
1.1 Teaka sloga, II, br. 32 od 30. septembra 1920. Dalmatinska vlada je 24. avgusta 1920.
donijela zakonsko tumaenje da se velikim posjednikom ima smatrati svaki onaj vlasnik zemlje
koji ima preko 50 hektara (600 gonjala) obradive zemlje. Istim zakonskim propisom reguliran je
odnos veleposjednika i onih koji su njegovu zemlju obraivali kao napoliari.
1.1 U poetku, sudske presude se sporo sprovode u ivot. Zato dalmatinska vlada 26. novembra 1921. upozorava kotarska naelstva da se sudske presude, doneene u sporu vlasnika
zemlje i kolonata, odnosno napoliara, ne mogu olagati (Dalmatinskiglasnik, IV, br. 23. od 30.
novembra 1921). Poslije ove intervencije ekspeditivnost naplata napoliarskih dugova znatno
je napredovala, pa su od 1922. do 1928. na podruju Bukovice, Ravnih kotara i Kninske krajine
veliki posjednici na osnovu 793 sudske presude ubrali svoj dio od napoliara.
,5 Dalmatinski glasnik, IV, br. 34 od 6. maja 1922. Izvjetaj splitske upske oblasti TP 514. od 11. marta 1924. (HAZg; D - IB - VI - 12/35).
324

Pored kolonizacije ratnih dobrovoljaca, rjeenju agrarnog problema u benkovakom kotaru pristupilo se i u duhu pomenutih zakonskih odredaba, ali kako su Vidovdanskim ustavom zagarantirana obeteenja veleposjednicima za oduzetu zemlju, najvjerovatnije, zbog nedostatka financijskih sredstava, agrama reforma je gotovo zamrla,
to potvrduje i injenica da je u Ravnim kotarima od 1.608 podnesenih prijava (zahtjeva) do konca 1931. bile rijeene svega 93 m olbe.140
Donoenjem Zakona o likvidaciji zaostajanja agrame reforme 1931. razrijeeni
su samo odnosi (kolonata - D.P.) ugovoreni prije godine 1900161 i to relativno nepovoljno po napoliare, jer su odtete vlasnicima zemlje (30.000 dinara po hektaru)
plaali pored drave16! i seljaci (50:50), pa je na taj nain na teaka prebaen cjelokupni teret teke agrarne krize.161 No, uprkos injenici da je postojea poljoprivredna
kriza u Kraljevini Jugoslaviji traila radikalna rjeenja, i Zakon o likvidaciji zaostajanja agrarne reforme sprovodio se vrlo sporo, bar to se tie benkovakog kotara,164 pa
je do poetka aprilskog rata 1941. rijeeno svega 2.110 prijava.165 Konana likvidacija
kolonatskih odnosa u Ravnim kotarima i Bukovici bie provedena tek u novim drutveno-ekonomskim uvjetima nastalim poslije oslobodenja zemlje.
Uprkos djelominom (polovinom) uspjehu u razrjeenju agramog problema, intencije vladajueg reima oitovanih kroz politiku prema selu, promjene koje su od
1921. do 1941. nastupile u svojinskim odnosima u Ravnim kotarima i Bukovici, nesumnjivo su predstavljale progres i one su bitno utjecale ne samo na poboljanje materijalnog poloaja najsiromanijih obitelji, ve i na socijalizaciju sela166 i na razvoj zemljoradnikog zadrugarstva. Prema tome, agrarna reforma je, uz sve svoje slabosti, nedoreenosti, protekcionatvo, malverzacije, sporost i pretjerano favoriziranje ranijih vlasnika - veleposjednika - otvorila proces pravednije preraspodjele imovinsko-svojinskih
odnosa i u benkovakom kotam. Zato su agrarno pitanje i seljaki pokret u centru panje svih politikih stranaka.167
Graanske partije, bez obzira da li je rije o seljakim (HSS, ZS), radikalnim
ili demokratskim, nisu se posebno izriito zanimale za izvanredno teke uvjete ivota
160 Vidi indeks 134.
161 Ekonomski institut NR Hrvatske; nd, str. 126.
161 Za zemlju koju su zemljovlasnici dali pod zakup na temelju ugovora ije je trajanje bilo
due od trideset godina, a koja im je agrarom oduzeta i data onima koji su je obraivali, seljaci su
plaali jednu a drava drugu polovinu odtete. Za zemlju za koju je ugovor sklopljen prije 1878.
(kolonatsko pravo je bilo naslijedno) odtetu je plaala samo drava. S obzirom da je najvei dio
zemlje doao pod zakup napoliara ugovorom ne starijim od trideset godina, na teaka je prebaen cjelokupni teret teke agrame krize, koja je tih godina kulminirala, a primljenu odtetu mogao je vlasnik uloiti mnogo rentabilnije (Ekonomski institut NR Hrvatske; nd, str. 126).
164 Na veoma usporeni tempo sprovoenja agrame reforme presudno su utjecali flnancijski
problemi: Nije vie u pitanju hoemo li ili ne dati prihod gospodarima, ve u tome, tko e gospodarima dati odtetu za oduzetu zemlju? Dvije su stvari sigume zemlja e ostati teakova i gospodar e dobiti odtetu. Pitanje je - od koga? Tu lei sad sve. Gospodaru bit e vie-manje svejedno, ali teaku, ako on bude morao plaati, kukavno i naopako. Otud uznemirenost, otud zahtjev sviju nas bez razlike, da se agrami odnosi u Dalmaciji odmah zakonom urede (Teake novine, III, od 18. avgusta 1921).
14 Vidi indeks 134, str. 245-258.
144 Vladajui reimi su se plaili da agrama reforma ne ode suvie daleko i da ne dovede
do socijalizacije na selu: A socijalizacija zemljita, od koje se tako plae nai patentirani uvari domovine - pisao je dr Ljubo Radi - ... svaku misao izvodi do kraja, ili je to strah koji
hvata od svake pomisli na komunizam, tj. ukinue privatnog posjeda (Dr Ljubo R adi, Prvi
koraci k agramoj reformi, Split 1919, str. 46). Dr Niko Novakovi je znatno odreeniji: Samo da
agrarna rel'orma ne ide suvie daleko - daleko i preko demarkacione linije koja nam osigurava
stabilnost familija, red i mir u zemlji i inokosna prava... (AJ; fond Milana Stojadinovia, neregistrirano. Pismo dr Nike Novakovia 16. marta 1937. banu Primorske banovine).
O
politici i stavu gradanskih partija u Kraljevini Jugoslaviji prema agrarnom problemu
vidi: Milivoje Eri, Agrama feforma u Jugoslaviji 1918-1941, Sarajevo 1958.
325

na selu benkovakog kotara. Najee izborne borbe a ne sutina seljakog pitanja, bili
su uzrok i povod okretanja graanskih stranaka ka selu Ravnih kotara i Bukovice. Dodue, dalmatinski radikali su se, kao i njihove ostale stranake voe irom zemlje, esto
pozivali na odluke Zemaljske konferencije Radikalne stranke (25. do 28. septembra
1920) o njenoj agrarnoj politici,168 ali nisu pourivali razrjeavanje seljakog pitanja.16
tavie, radikali su u poetku protiv bezuslovnog ukidanja kolonatskih odnosa u Dalmaciji,10 da bi tek 1927, na inicijatiVu Uroa Desnice, uputili vladi Kraljevine SHS zahtjev da se kmetski i kmetstvu slirti kolonatski odnosi reguliraju na osnovama i u
smislu zakonskih propisa.11 Kasnije (za vrijeme estojanuarske diktature i u doba
Milana Stojadinovia) radikali (JRZ) su pokazivali mali interes prema agrarnom problemu benkovakog i kninskog kotara.12
Hrvatska republikanska seljaka stranka je kolonatske odnose u benkovakom
kotaru smatrala jednim od najcrnjih prilika u kojima ive teaci juno od Save,11 ali
za sve vrijeme svog djelovanja nije imala izraen program na osnovu kojeg bi se trailo
ukidanje kolonata i rjeenje agrarnog pitanja u Ravnim kotarima i Bukovici. Pasivna
politika HSS prema seljakim stalekim (ekonomsko-materijalnim i drutvenim) problemima na benkovakom kotaru izraz su stava najvieg rukovodstva stranke, jedino
opredijeljenog u odnosu na agrarne probleme da veleposjednika zemlja koja je potpala pod udar agrarne reforme (moe - D.P.) prelaziti u ruke interesanata putem fakultativnog otkupa.14
Slino HSS drale su se i ostale regionalne organizacije gradanskih partija Zemljoradnika stranka i Samostalna demokratska stranka. Istina, ZS je, posebno u
vrijeme izbornih borbi, postavljala zahtjev o nunosti poljoprivrednog naprijedka putem prosvjeivanja teaka, kredita s jeftinom kamatom i kanjavanja seoskih lihvara,15 ali se nikada nije jae angairala na sistematskom rjeenju seljakog pitanja i agrarnog problema u Ravnim kotarima i Bukovici.
Prema tome, politiko manipuliranje s agrarnom reformom i njeno djelomino,
minorno rjeenje, doveli su teake Ravnih kotara i Bukovice u stanje drutveno-ekonomske izoliranosti, pa su njegov insuficijentan poloaj pogoravali razni nameti,
osobito opinski prirezi, dravni porezi dugovi.14 Siromatvom ophrvana materijalna

1MJovan M arinovi; Savez zemljoradnika, seljaki problemi sjeveme Dalmacije (bez

oznake mjesta izdavanja) 1927, str. 27.
*** Zemljoradniki borac br. 7 od 3. decembra 1923.
1.0 Na sjednici splitske upanijske uprave 3. juna 1925. dalmatinski radikali su glasali protiv Nacrta prijedloga za hitno donoenje mjera za sprovoenje agrarne reforme u Dalmaciji
(Novo doba, 5. januara 1925).
1.1 Na inicijativu grupa dalmatinskih radikala Uroa Desnice, Nikole Subotia, Mirka Tripala i Nike Novakovia izvuen je iz naftalina stari Prijedlog zakona o likvidaciji agramih odnosa u Dalmaciji i 12. januara 1927. dostavljen Milanu Simonoviu, ministru za agrama pitanja
vlade Kraljevine SHS (Drava, IV, br. 280 od 16. februara 1927).
1.1 Mjesni odbor JRZ za Knin, 22. septembra 1938. godine, konstatira da su agramo pitanje, kmetski odnosi i obraivanje tue zemlje po zemljoradnicima rijeeni pravino, trajno i
svrsishodno (Vreme, 25. septembra 1938, Beograd).
111 Vidi indeks 168.
1,4
O politici HSS prema agramom pitanju Eri pie: Nakon to je (1924) uinila krupan
zaokret i odrekla se borbe za republiku, HRSS (otada HSS) uloila je sav svoj ugled da izvojuje
rjeenje po kome e veleposjednika zemlja koja je potpala pod udar agrarne reforme moi prelaziti u ruke interesenata putem fakultativnog otkupa. Jedno vrijeme po ozakonjenju fakultativnog
otkupa Hrvatska seljaka stranka, drala je u svojim rukama i Ministarstvo agrarne reforme...
Milivoje E ri; nd, str. 203j
Novo doba, XVIII, br. 269 od 15. septembra 1935.
* Dr karlo najder pie: Seljaki narod je optereen optinskim porezima i prirezima
vie nego ikakvim drugim porezima i teretima (Karlo dr najder, Severna Dalmacija nekadi
sad, str. 129).
326

osnova i divulzivan socijalno-ekonomski poloaj raali su i podsticali proces raslojavanja teaka u seosku sirotinju koja je stalno stajala jednom nogom u glibu pauparizma, pored bezemljaa, poljoprivrednih najamnih radnika, nadniara, nekvalifikovanih
radnika raznih zanimanja... i u ono seljatvo sa veoma niskim ivotnim standardom koje sa svojim paretom zemlje nije moglo da opstane bez prodaje svoje radne snage, bez
uzgredne zarade bilo kakve vrste.1
Teko materijalno stanje, je, pored negativnih ekonomskih trendova (prezaduivanje, usitnjavanja posjeda, itd.) i drutvenih potresa, usmjerilo amorfni seljaki pokret u benkovakom kotaru u pravcu jaanja njegovih samobitnosti (zemljoradnikog
zadrugarstva, udruivanja, itd.) i djelomine politike polarizacije ka revolucionarnodemokratskom pokretu, angaovanom u borbi za temeljne drutvene promjene.
Stvaranje i razvitak revolucionarnog radnikog pokreta u benkovakom kotaru
karakteriziraju mnoge posebne povijesne, drutveno-ekonomske, politike, nacionalne,
aksioloke i empirike lokalne specifinosti, ponikle na determinantama sveukupnog
historijskog kretanja na jugoslavenskim prostorima izmeu dva svjetska rata.17' Pri tome, treba imati na umu da radnika klasa u njenom fakultativnom klasnom znaenju
nije ni postojala kako u Bukovici, tako ni u Ravnim kotarima, gdje u vrijeme Kraljevine Jugoslavije nije ni bilo bilo kakvog industrijskog ili tvom ikog objekta.1 tavie,
Bukovica se nalazila na najniem stupnju ekonomskog razvoja u Hrvatskoj, pa na njenim prostorima nije moglo biti ni rijei o modernoj radnikoj klasi. Ravni kotari, kao
razvijeno agramo podruje, bili su zahvaeni dugotrajnim procesom borbe protiv feudalnih odnosa (kolonata) i sistematskom konsolidacijom kapitalistike produkcije na
selu.
Za razvitak modernog revolucionamog (komunistikog) pokreta bila je od posebnog znaaja i drutvena svijest. Opi stupanj razvoja dmtvene svijesti kao transcendentalnog inioca modem og dmtva u benkovakom kotam je bio optereen djelovanjem raznih dmtvenih sila, prije svega, patrijahnih1Mi tradicionalnih naslijea sa
metafizikim pogledima na porodicu i dmtvo i sa hrianskom pokornou prema postojeem stanju. Razumije se da su ove inkompatibilnosti onovremene epohe ipso facto neprekidno suprotstavljale progresivnim drutvenim procesima i na prostorima meurijeja Zrmanje i Krke. Ostvarujui utjecaj na narodne mase, crkva i njeno politizirano sveenstvo takoder su se suprostavljali (podravajui reim vlasti) socijalnim inovacijama i buenju revolucionarnog radnikog pokreta.
U izloenim opim i subjektivnim uvjetima kakvi su bili u Ravnim kotarima i
Bukovici izmeu dva svjetska rata, komunistiki pokret je bio osuen na veoma usporen rast i na zaostajanje u odnosu na onaj u ostaloj Dalmaciji. Svakako, tom e je doprinijela i sama Komunistika partija Jugoslavije, zabranjena i proganjana, optereena u
toj fazi razvoja staljinistikim dogmatizmom o istoj klasnoj proleterskoj borbi, o seljakom pitanju kao sporednom pitanju revolucije... o demokratsko-revolucionarnom
konzervatizmu... i o sektakom odnosu proletarijata prema saveznicima radnike kla-

Nikola V u o : Agrama kriza u Jugoslaviji 1930-1934, Beograd 1968.

,7* S obzirom na delikatnost i sloenost problema sveukupnog empirijskog i znanstvenog
istraivanja, rekonstrukcije i ocjenjivanja nastanka, razvitka i djelovanja revolucionamodemokratskog (i komunistikog) pokreta na benkovakom kotaru, ovom prilikom autor ukazuje samo na
prisustvo njegovih osnovnih determinanata i refleksija u drutveno-politikom ivotu izmeu dva
svjetska rata na prostorima Bukovice i Ravnih kotara.
Bukovaki boksitni rudnik (Ervenik) bilo je jedino privredno preduzee u kotaru Benkovac, ali sa svega 13 zaposlenih radnika (Slubeni glasnik, br. 7 od 22. januara 1929).
1,0
Jovan Cviji pie: Seljak sjeverodalmatinske Zagore pripada patijarhalnoj zoni koja
poima od samih bedema primorskih gradova, pa se spaja, s bosanskim zaleem u unutranjosti,
bez prekida. (Jovan Cviji, Balkansko poluostrvo i junoslavenske zemlje, Beograd 1969).
327

se .m Ove ope slabosti KPJ vrijedile su u punoj mjeri i za dalmatinsko pokrajinsko

partijsko rukovodsto, koje se godinama nezainteresirano odnosilo prema drutvenim i
politikim problemima svoje teake Zagore.182
Tek poetkom tridesetih godina kada je na benkovakom kotaru evidentirano
1.770 radnika, nadniara, slugu i egrta,183 a uprkos injenici to i dalje nije rije o proletarijatu u njegovom klasinom znaenju, zapaena su lagana strujanja revolucionarnih ideja Ravnim kotarima i Bukovicom. Zaetak revolucionarnog pokreta donosi tanak sloj inteligencije (studenti, daci i uitelji), sezonski radnici (egrti) i napredne zanatlije (kovai, kolari, zidari, obuari, itd.) koji su upoznali elementarnu sutinu osnova marksizma i prihvatili>ideologiju KPJ radei ili kolujui se irom Jugoslavije.
Donosioci marksistikih ideja bili su i prvi aktivisti komunistikog pokreta u
benkovakom kotaru. Tako su u Kistanjama napredni uitelji i studenti Petar akovi,
Simo Jankovi, Vojo Masnikosa i Jovo Cvjetkovi184 obrazovali ve 1935. prvu neoficijelnu grupu komunistikog pokreta.181 Na podruju benkovakog kotara Sava Dobrivojevi, Ljubo Joli, Milan Gnjidi, Duan Ardeli, Marijan Steveli i Gojko Leaji
prihvaaju liniju KPJ, proglaavaju se komunistima, stvaraju front slobode, vode otvorenu borbu protiv graanskih politikih partija i organiziraju revolucionarne akcije,
prije svega prikupljanjem pomoi panskoj republici.184
Stvaranje prvih, jo uvijek nekonsolidiranih osnovnih organizacija komunistikog pokreta u Ravnim kotarima i Bukovici, pada u vrijeme kada je KPJ iznalazila nove
oblike i puteve svog djelovanja i kada je, razbijajui obru ilegalnosti, pristupila stvaranju demokratskog i antifaistikog pokreta u zemlji. Nema sumnje, novi kurs Partije
i njeno okretanje irokim narodnim masama predstavljao je novi, dodue tek zaeti pristup drutveno-politikim problemima Ravnih kotara i Bukovice.
Potkraj etvrtog desetljea na benkovakom kotaru ivjelo je i radilo oko stotinu
radnika, teaka, aka, studenata i zanatlija koji su po idejnom opredjeljenju i linom
uvjerenju djelovali i ivjeli kao marksisti i komunisti. Istina, oni nisu bili organizaciono povezani i nisu pripadali nekoj ilegalnoj partijskoj organizaciji na terenu. Meutim,
mnogi pojedinci odlazili su u ibenik ili Split, nastojei da preko svojih prijatelja i poznanika stupe u vezu s partijskim forumima, prihvate direktive, ilegalni propagandni
materijal i instrukcije za daljnji rad.187 Dakako, ovakvi kontakti, zbog navedenih slabosti Partije, dugo vremena nisu donosili oekivane rezultate.188 Zato e organizirana
skromna brojnost komunista u benkovakom kotaru, uprkos injenici da su skojevske
organizacije formirane najprije u istonim, a zatim i zapadnim dijelovima Bukovice
1940. godine,18<l ostati gotovo nepromijenjena sve do aprilskog rata i okupacije Jugoslavije.
Franc Marek Filozoflja svjetske revolucije, Zagreb 1973, str. 95-101.
1,1
Dr Leon G erk ovi, Skica prospekta za prouavanje narodnooslobodilake borbe u
Dalmaciji u 1941. godini, IHRPD, zbomik 2, Split 1972, str. 29-31.
1.3 DeHnitivni rezultati popisa ntanovnitva od 31. marta 1931, knj. 4.
1.4 Jovo Cvjetkovi, student prava, rodom iz Kistanja, optuen je 5. novembra 1935. na dvije godine robije to je uoi prvog maja 1935. u Zagrebu umnaao letke i to je lan udruenja koje ima za svrhu propagandu komunizma. (AIHRPH; DS, 32/35).
*5 Dr Gojko Jakovev, str. 441. Pomenuta grupa s benkovakog kotara bila je uhapena, pa je u ibenskom zatvoru provela 21 dan (AIHRPH; XVI).
Isto
1,7
U toku 1939. a u cilju povezivanja s partijskim forumima, u vie navrata putovali su u
Split i ibenik Stevo Zeevi iz Ravnih kotara i Jovo Cvjetkovi iz Kistanja.
Ivan A m u li, Razvoj narodnooslobodilakog pokreta i partizanskih odreda Dalmacije, IHRPD, zbomik 2, str. 394-405.
Vojin M asn ik osa, Bukovica na revolucionarnom putu (rukopis) - prema citatu dr Jakoveva, nn, str. 443. Kotarski komitet KPH za Benkovac aktom br. 798 od 28. septembra 1948.
tvrdi da je partijska elija u Jagodni Gornjoj formirana 1941. od etiri lana. (AIHRPH; MG-17/
VII32). Autor ovog napisa nije mogao (uslijed nedostatka arhivskih dokumenata) provjeriti vjerodostojnost ove konstacije KK KPH za Benkovac.
328

R ezim e
Neposredno poslije prvog svjetskog rata benkovaki kotar okupirala je Italija.
Oko dvije i po godine (1918-1921) trajala je prva talijanska okupacija koja je sprijeila integracioni sveukupni razvitak sjeverodalmatinske Zagore u novonastaloj dravi
jugoslavenskih naroda. Ulaskom u sastav Kraljevine SHS benkovaki kotar, kao stoljetna administrativno-upravna regija Ravnih kotara i Bukovice, znatno je proirena
pripajanjem podruja nekih opina biveg zadarskog kotara, pa su se u njegovom sastavu nale benkovaka, obrovaka, kistanjska, novigradska, smilika i stankovaka
(1924) opina u kojim je ivjelo 59.790 stanovnika. Struktura zanimanja stanovnitva
benkovakog kotara pruala je 1940. slijedeu sliku: 94,20 poljoprivreda, umarstvo i
stoarstvo, 2,30 industrija i zanatstvo, 1,20 trgovina i saobraaj, 1,60 javne slube, slobodna zanimanja i vojska i 0,80 odsto ostali.
Na strukturu stanovnitva presudno su utjecali postojea materijalna osnovica i
karakter drutveno-ekonomskih odnosa. Poljoprivreda i stoarstvo predstavljali su
glavnu materijalnu okosnicu zanimanja stanovnitva benkovakog kotara. Poljoprivreda, zbog svojih objektivnih i subjektivnih slabosti, podmirivala je 82,17 odsto sveukupnih potreba stanovnitva. Stoarstvo, uprkos injenice to je isto pokazivalo tendenciju
laganog porasta i to je njegov fond prevazilazio jugoslavenski i dalmatinski prosjek izmeu dva svjetska rata, nosilo je obiljeje pastirstva, jer je stajsko stoarstvo bilo u samom zaetku sopstvenog razvitka. Za to e stoarstvo, oslonjeno na naturalni niski nain proizvodnje, podmirivati potrebe teaka benkovakog kotara: 92,03 u svjeem mesu, 83,20 u mlijeku i mljenim proizvodima i 36,18 odsto u suhomesnatim, mlijenim i
odjevnim (vuna i koa) preraevinama. Vinogradarstvo, posebno u Ravnim kotarima,
predstavljalo je jednu od najvanijih privrednih grana benkovakog kotara. To je i razumljivo kada se ima na umu da se pod vinogradima nalazilo 2.050 hektara najbolje
zemlje s prinosom u rodnim godinama od 15.305 bijelog i 33.809 hektolitara crnog
vina. Vinogradarstvo je, kao osnovni trini proizvod bilo i glavni izvor novanih
sredstava poljoprivrednog stanovnitva benkovakog kotara.
Poljoprivreda benkovakog kotara izmeu dva svjetska rata nosi obiljeja karakteristina za cijelu Dalmaciju: nesredene drutveno-ekonomske odnose (postojanje kolonata), agrarnu prenaseljenost, veoma nizak stupanj primjene agro-tehnike i usitnjenost seoskih gazdinstava. Nerazvijenost trgovinske razmjene poljoprivrednih i stoarskih proizvoda, negativno su se odrazili kako na daljni razvitak ovih osnovnih gospodarskih djelatnosti i stimuliranje robne proizvodnje na selu, tako i na ispunjavanje materijalnih obaveza inokosnih posjednika prema dravi (porezi i razni nameti) i sopstvenim potrebama, to e se u krajnjoj liniji negativno odraziti na materijalnu osnovicu sela, gurajui isto (putem zaduivanja) na put totalne pauperizacije i daljnje usitnjavanje
gazdinstava.
S
obzirom da benkovaki kotar nije bio u stanju eksploatirati svoja prirodna bogatstva (nalazita boksita u Erveniku, Jasenicama i Kruevu, vodenih tokova rijeka Zrmanje i Krke, poveavanjem poijoprivrednih povrina melioracijom i komasacijom,
preradom stoarskih i poljoprivrednih proizvoda, itd.), industrija i obrtna privreda nisu imale poseban utjecaj na jaanje materijalne baze ove regije. Zato e, pored ostalog,
protok financijskog kapitala (uslijed nerazvijenih robo-novanih odnosa, investicija i
kreditne politike) djelovati kao divulzivni gospodarski korelati na strukturu materijalne osnovice benkovakog kotara.
Siromana i arhaina materijalna osnovica, uzdrmana elementima ekonomske
dezagregacije nehegemone nacionalne mase, optereene polufeudalnim odnosima (kolonati i napolice), nerazvijenom radnikom klasom i tankim slojem gradanskog
(buroaskog) drutva, presudno su utjecali u datim historijskim procesima, na skroman

329

omet nacionalnog dohotka (od 86,17 do 134,50 USA dolara po jednoj obitelji u 1940),
bitisanje provincijsko-politikog pragmatizma i na degenerativnost primaliteta drutvene nadgradnje.
Nosilac provincijsko-politikog pragmatizma bio je gradanski stranaki institucionalizam Kraljevine SHS, ije se regionalne organizacije u benkovakom kotaru javIjaju znatno kasnije nego u ostalim krajevima zemlje. U poetku, stanovnici Ravnih kotara i Bukovice, gotovo su nezainteresirani prema dominirajuim graanskim strankama Kraljevine SHS. Tek kasnije, kada se politiki ivot razmahne, a politike graanske partije u svoje programe ugrade poglede na nacionalne (centralizam ili federalizam, monarhija ili republika) i socijalne (agrarno pitanje, seoski dugovi, zapoljavanje
vika agrame radne snage, javni povremeni radovi, itd.) probleme, zapoee proces jae politike polarizacije narodnih masa benkovakog kotara. Ve prvih godina ivota u
Kraljevini SHS, Narodna radikalne stranka (NRS) je ostvarila dominirajui utjecaj kako na izborni korpus, tako i na srpsko stanovnitvo. Nosioci njenih parlamentarnih izbornih lista redovno su pobjeivali prvog desetljea u Bukovici i veem dijelu Ravnih
kotara. Hrvatska republikanska seljaka stranka (HRSS i kasnije HSS) je postepeno izgradivala svoj utjecaj na narodne mase i tek iezavanjem s politike pozornice dalmatinskih pravaa Mate Drinkovia, ona izrasta u dominirajuu politiku partiju meu
stanovnitvom hrvatske narodnosti zapadne Bukovice i Ravnih kotara. Zemljoradnika i Demokratska stranka (ZS i DS, odnosno SDS) imale su znatno vei broj pristalica
u Ravnim kotarima nego u Bukovici.Medutim, njihov politiki utjecaj nije imao konstantnu vrijednost. Aplituda broja pristalica bila je u uzronoj povezanosti sa strategijskim politikim opredjeljenjem ovih stranaka. Jednom rijeju, kada su ZS ili SDS (SD)
putem koalicije s drugim partijama sluile reimu, broj njihovih pristalica u benkovakom kotaru je rapidno opadao. I obratno! Razloge velikoj oscilaciji pristalica SDS
(SD K ) i ZS treba traiti i u njihovom osloncu na nacionalno stanovnitvo, jer-sluei
vladajuoj stranakoj koaliciji - prostor djelovanja medu srpskim stanovnitvom, gdje
je NRS (kasnije JRZ) imala dominirajue pozicije, bio je ogranien. Politika opozicije
prema hegemonizmu i zatiti interesa buroazije donosila je znaajna pomjeranja i politiku polarizaciju narodnih masa ka platformi borbe za demokratizaciju ivota i razrjeenje nepodnoljivih drutvenih suprotnosti.
U vrijeme estojanuarskog reima i zanavljanja restriktivnog parlamentarizma
(1929-1935) novoformirana Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) je jedina graanska partija ije regionalne organizacije u benkovakom kotaru postiu odreene, ne
ba blistave rezultate. Pa ipak, JNS je kao graanska (buroaska) politika partija doprinijela organizacijskom razvitku i zanavljanju politikog utjecaja u Bukovici i Ravnim kotarima Jugoslavenske radikalne zajednice (JRZ). N o, JRZ nije polo za rukom
da obnovi i ostvari onaj politiki utjecaj kakav je nekada postigla NRS. Svakako, tome
su doprinijele obnovljene regionalne organizacije gradanskih partija - HSS, SDS i ZS
- koje su kao stranke opozicije ostvarile podjednak utjecaj kod srpskog i hrvatskog stanovnitva benkovakog kotara to su potvrdili i opinski izbori 1935. kada su ove
stranke pobijedile u tri opine Ravnih kotara.
Drutveno-politike prilike u Ravnim kotarima i Bukovici predstavljale su integralni dio opeg stanja tadanje Kraljevine Jugoslavije. Nacionalne i socijalne suprotnosti koje su branile i razvijale odgovarajue graanske (buroaske) partije snano su
se izraavale i u benkovakom kotam. Eklatantnu potvrdu za politike i nacionalne
disperzije u Ravnim kotarima i Bukovici pruaju dogaaji nastali poslije nagodbe
srpske i hrvatske buroazije (sporazum Cvetkovi-Maek potpisan 26. avgusta 1939).
Dotadanji blok udruene opozicije (SDK) koji je preko svojih politikih partija gradio podjednak oslonac medu srpskim i hrvatskim stanovnitvom, brzo odumire, pa
graanski politiki institucionalizam trai oslonac medu pristalicama svoje nacije, podstiui u isto vrijeme meunacionalne sukobe koji e iskazati i kroz stvaranje eksklu330

zivnih nacionalistikih pokreta (Srbi na okup, Seoska zatita, frankovci, itd.). Tako
su gradanske politike snage koje su godinama bile u opoziciji, kao dominirajua politika sila novog reima, jo vie zaotrile postojee nacionalne i socijalne proturjenosti, razumije se, u vrlo nepovoljnim uvjetima drugog svjetskog rata.
Gradanski politiki institucionalizam Ravnih kotara i Bukovice, u usporedbi sa
onim na dalmatinskom primorju ili u relativno razvijenim krajevima zemlje, veoma
primitivan i zasnovan na provincijskom pragmatizmu, pa kao takav podloan mnogobrojnim negativnim pojavama, prije svega manipuliranju s narodnim masama. Upravo
zbog tog, sveukupni privredni i drutveni prosperitet benkovakog kotara prisutan je u
regionalnim organizacijama buroaskih politikih stranaka jedino kao izborna obmanjujua parola. Agramo pitanje i primaliteti drutvene nadgradnje rjeavani su i razvijani neplanski i bez kontinuiteta proisteklog iz injenikog stanja, regionalnih specifinosti i nunih potreba Ravnih kotara i Bukovice.
Agrarno i seljako pitanje u benkovakom kotaru, s nerijeenim svojinskim odnosima, neprekidno su egzistirali kao osnovni drutveni, politiki i ekonomski problemi. Prikljuenjem Kraljevini SHS u kojoj je proklamirana politika pravednog reenja
agrarnog pitanja, u benkovakom kotaru razvio se spontani seljaki pokret usmjeren
u pravcu ukidanja kolonatskih i najamnikih odnosa putem sprovoenja radikalne agrarne reforme. Meutim, vladajui reimi Kraljevine Jugoslavije su i suvie sporo rjeavali zateene svojinske odnose na dalmatinskom selu, gdje je austrougarska uprava
stoljeima bitisala kao zatitnica polufeudalnih odnosa. Dodue, kolonijalizacijom dobrovoljaca iz prvog svjetskog rata i djelominom agrarnom reformom, posebno onom
sprovedenom poslijede donoenja Zakona o likvidaciji zaostajanja agrame reforme
(1931) do poetka aprilskog rata 1941. rijeeno je 2.110 zahtjeva teaka benkovakog
kotara, ali likvidacija kolonatskih odnosa u Ravnim kotarima i Bukovici bie sprovedene tek u novim drutveno-ekonomskih uvjetima nastalim poslije oslobodenja zemlje.
Djelomino razrjeenje agramog problema u benkovakom kotaru izmeu dva
svjetska rata, uprkos nedoreenosti i prateim negativnim pojavama (protekcionatva,
malverzacija, sporosti i pretjeranog favorizovanja ranijih vlasnika - veleposjednika),
otvorilo je proces pravednije preraspodjele imovinsko-svojinskih odnosa, ali nije ublailo postojee drutvene proturjenosti i teak materijalni poloaj sela u Ravnim kotarima i Bukovici. ta vie, minorni rezultati agrarne reforme doveli su teake benkovakog kotara u stanje drutveno-ekonomske izoliranosti, pa su njihove insuficijente
poloaje pogoravale agrama prenaseljenost, opinski prirezi, dravni porezi i kreditna
politika s visokom (zelenakom) kamatom. Siromatvom ophrvana materijalna osnovica i divulzivni socijalno-ekonomski poloaj radali su i podsticali proces raslojavanja
teaka u seosku sirotinju koja je stalno stajala jednom nogom u glibu pauparizma... i
u ono seljatvo (bezemljai, najamni radnici, nadniari, pealbari) sa veoma niskim ivotnim standarom koje sa svojim paretom zemlje nije moglo da opstane bez prodaje
sopstvene radne snage....
Uprkos ogranienoj materijalnoj osnovici, seljatvo je kao kudikamo najbrojniji
drutveni stale u privrednoj i prosvjetno-kultumoj zaostaloj benkovakoj regiji sluilo
kao baza cjelokupne dmtvene akumulacije i kao rezervoar regmtiranja ostalih dmtvenih stmktura. Kroz sloene i ograniene klasne procese (uslijed nedostatka industrije i eksploatacije prirodnih dohodovnih resursa) i nerazvijenu podjelu rada, u benkovakom kotam radnika klasa se veoma sporo razvijala, tako da 1931. pedantna statistika biljei postojanje 256 radnika i 1.514 egrta, nadniara i slugu.
Nerazvijena i u fakultativnom smislu neproletizirana radnika klasa, s jasno izraenim lumproleterskim (lizipijatari) gmpacijama, veoma se sporo modemizira,
politizira i organizira. Nastala u sloenim drutvenim, ekonomskim i politikim uvjetima, nerazvijena radnika klasa benkovakog kotara ostaje tijekom vremena izmedu
331

dva svjetska rata izvan sindikalne i politike klasne organiziranosti, pa kao takova postaje znatnim svojim dijelom objektom manipuliranja graanskih (buroaskih) politikih partija. Svakako, tome su doprinijele i odreene slabosti dalmatinskog (i ire) rukovodstva naprednog sindikalnog i radnikog pokreta, koja su se godinama sektaki odnosila prema problemima svoje zagore, pa i Ravnih kotara i Bukovice.
Stvaranje prvih, jo uvijek nekonsolidiranih asocijacija naprednog sindikalnog
pokreta i organizacija KPJ u benkovakom kotaru, pada u vrijeme kada je Komunistika partija, i'azbijajui obrue ilegalnosti, pristupila stvaranju demokratskog i antifaistikog pokreta. Nema sumnje, okretanja Partije irokim narodnim masama u zemlji,
odrazilo se i na selo Ravnih kotara i Bukovice, gdje se uoi drugog svjetskog rata javIjaju poeci novih drutveno-politikih procesa iz kojih e postepeno izrasti revolucionarno-demokratski pokret.
Zaetak revolucionarno-demokratskog pokreta u benkovakom kotaru donosi
tanak sloj inteligencije (daci, studenti, uitelji), sezonski radnici (egrti), napredne zanatlije i pojedinci koji su upoznali elementarne osnove marksizma i prihvatili politiku
ideologiju i djelatnost KPJ radei ili kolujui se irom Jugoslavije. Donosioci marksistikih ideja u Bukovicu i Ravne kotare bili su i prvi aktivisti komunistikog pokreta.
Meutim, nekonsolidirane organizacije KPJ nisu uspjele sve do aprilskog rata 1941. izrasti u institucionalnu strukturu komunistikog pokreta koja bi u njegovu bitnost ugradila povezanost, vrstinu, jasnu usmjerenost, taktiku vjetinu i organizacijsku konsolidiranost. Zato e komunistiki pokret, bez obzira to su se pojavljivale neformalne njegove grupacije (Kistanje, Ivoevci, Jagodnja), pa ak i elije (11. pjeadijski puk u Benkovcu) ostati nekonsolidiran u benkovakom kotaru sve do okupacije zemlje 1941.
Na usporen razvitak modernog revolucionarnog pokreta u benkovakom kotaru
djelovala je i postojea drutvena svijest, optereena mnogobrojnim negativnostima,
patrijarhalnim naslijeem s metafizikim pogledima na porodicu i drutvo i nizak stepen drutvene nadgradnje. Pri tome, treba imati na umu da je 1931. u benkovakom
kotaru ivjelo 31,80 odsto pismenog stanovnitva (47,48 mukaraca i 16,70 odsto ena).
To je i razumljivo kada se ima u vidu da je 1940. na podruju osnovnog obrazovanja
(pa i opismenjavanja) iskljuivo djelovalo puko kolstvo, odnosno 45 osnovnih
kola i 74 kolska (razredna) odjeljenja sa 6.032 uenika i uenice, pa su na jednog uitelja dolazila 92 aka.
Pored prosvjeivanja, ograniena materijalna osnovica porazno je djelovala i na
razvitak zdravstvene slube i socijalne skrbi. Takovo injenino stanje utvrdila je 1939.
i Meunarodna komisija Crvenog krsta kada je, posjetivi 11 sela benkovakog kotara,
konstatirala da uslijed ekonomske propasti 47 domainstava... 69 osoba je kronino
obolilo. To je i razumljivo, kada se ima u vidu da je jedan lijenik vodio patronanu
brigu nad 5.979 stanovnika, prinuenih da eventualne medicinske usluge plaaju visokim nametom.
Prema tome, materijalna osnovica, drutveno-ekonomski odnosi, politiki institucionalizam i primaliteti drutvene nadgradnje, predstavljali su kompatibilne faktore
ivotnih i socijalnih uvjeta ivota izmeu dva svjetska rata u Ravnim kotarima i Bukovici. Razumije se, kroz uzajamno djelovanje sveukupnih pomenutih struktura postepeno je izrastao i njihov supstitut - ivotni standard. Svodei ivotni standard na njegove
vulgarne elemente - zaradu i potronju - dolazimo do pouzdanog zakljuka da su prihodi po domainstvu od pet lanova bili dovoljni za 276 dana u godini. Ako se pri tome uzme u obzir da je od 9.106 domainstava benkovakog kotara, svega 1.172 obitelji
imalo za tadanje standarde obezbijedenu materijalnu egzistenciju kroz godinu dana
ivota i rada, lako je pretpostaviti da je ogromna veina stanovnitva Ravnih kotora i
Bukovice bila podlona djelovanju (i utjecaju) raznih, prije svega, dominirajuih ekonomskih, politikih i drutvenih faktora.

332

S u m m a ry
THE R E G IO N O F B E N K O V A C B E TW EEN THE TWO WORLD WARS
The region o f Benkovac during the Italian occupation (1918-1921). Ravni Kotari and B ukovicajoin the Kingdom o f Serbs, Croats and Slovenians in June 1921. The
region o f Benkovac as an administrative regional unit (m unicipality) in the new state.
Creation, developm ent and global actions o f the bourgeois political parties between
the tw o world wars in the region o f Benkovac. Crises o f the bourgeois society, exclusive nationalism and international conflicts.
M aterial base o f the region o f Benkovac; agriculture, grape-growing, fru itgrowing, cattle breeding, the crafts and flnancial capital. Population structure, professions, class and rank characteristics o f the Benkovac society. U nderdeveloped financial capital and its influence on econom ic conditions. Primalities o f the social superstructure: literacy o f the population, education, cultural aspects, healtl, and social
care. Socio-econom ic an d political contradictions, standard. Historical heritage and
social conscience. Slow developm ent o f the working class, its socio-econom ic position. First traces o f revolutionary-dem ocratic syndicate an d communist m ovem ents; role o f the avant-garde groups and individuals in the revolutionary dem ocratic communist m ovem en ts developm ent. General characteristics (synthesis) o f th e material base
o f the bourgeois political institutionalism, o f the social superstructure and o f the
avant-garde workers agrarian m ovem ent and their influence on the political, socioeconom ic relations in the region o f Benkovac.

333

PE T A R P I U A

MOJA SJEANJA

Saetak
U form i sjeanja, isprian j e curriculum vitae prvoborca i nosioca Partizanske spomenice, roenog 1911. godin e u K u li Atlagia. Kazivanja idu od
prvih sjeanja izavravaju 1945. godinom . Naglasak j e stavljen na slikanju situacije izm edu dva svjetska rata, prvih uspjenih poduhvata na organizaciji NOP-a
d o 1942. godine na benkovakom podruju, a zatim upeatljivim oslikavanjem
ivota i borbi u II dalm atinskoj d iviziji i ostalim partizanskim jedinicam a iji je
borac i starjeina bio Petar .

Rodio sam se u Kuli Atlagia 1911. godine, kamo su Pilje stigli iz Bjeline 1904.
godine. Moj otac je ve tada bio kova; jedno je vrijeme radio u Rateviu, a kasnije u
Kuli Atlagia gdje je kupio kuu i tu ostao. Kao dijete uvao sam stoku (bilo je neto
svinja i goveda), u rodnom selu sam zavrio i osnovnu kolu koja se nalazila u blizini
nae kue. Dani su mi prolazili u uenju i uvanju stoke, ali i u povremenim pomaganjima ocu u kovapici. U to vrijeme je moj otac bio siromaan. Svoj trud je naplaivao
u naturi - dobijao je ito. Kad je godina bila rodna seljaci mu plate, a kad ne rodi onda mu ne daju nita, jer nisu ni oni imali. Tako smo mi bili vie gladni nego siti. Bilo
nas je estoro djece. I pored siromatva, otac mi je bio stvarno poten. Uvijek je bio u
nekim sukobima s onima koji nisu nita radili ili koji su pljakali narod. Takva je bila i
tadanja benkovaka buroazija. Ja sam, po zavretku svih est razreda osnovne kole,
najmarljivije uio kovaki zanat i, izuivi ga, ostao u Kuli Atlagia do 1929. godine.
Tada sam otiao raditi na kasamu u Benkovac. Kako je moj otac u to vrijeme popravljao neke alate za poduzee koje je gradilo kasarnu, izvjesni poslovoa Vlado me pozvao da doem da e me nauiti raditi na eljezno-betonskoj armaturi. Radio sam u
Benkovcu, spavao sam kod kue i svako jutro odlazio na posao, a naveer se opet vraao kui. U poetku sam imao 12 dinara, a kasnije 18 dinara plate. Tada je cijeli moj
zaviaj bio siromaan. Nije bilo nikakvih sindikalnih niti partijskih organizacija, pa ni
na kasarni. Cijeli benkovaki kotar je imao oko 60 zanatlija, od toga 46 kovaa. Nije
bilo radnike klase jer nije bilo industrije. Mizerno se ivjelo. U svakom selu su bili,
kako smo ih mi nazivali, gazde. Sirotinja je radila kod njih, i to tako da su sve poslove
najprije radili za gazde, a svoje tek kad kod gazde ne bi imali to. Tako se deavalo da
nisu na vrijeme stigli obraivati i ono malo zemlje to su imali, pa je urod bio vrlo lo.
Na taj su nain postajali jo siromaniji.
335

Nakon zavretka kasame, 1930. godine, otiao sam u Zagreb, i to poetkom IV.
mjeseca. Poao sam u Zagreb, je tamo bio moj brat, pa sam se u njemu i ja htio zaposliti. Zagreb je za mene bio neto veliko, udnovato; tramvaji, svjetla, Zrinjevac. Ispred eljeznike stanice je tada bila movara - abe su kreketale. Zaposlio sam se kod
Tonetia u Maksimirskoj br. 12. On je takoder bio kova i kolar. Plaao me neto oko
22 dinara. Kod njega su dolazili neki majstori koji su popravljali alate za savijanje eljeza, tako da sam kasnije preao u Zvonimirovu ulicu, dananja Ulica oktobarske revolucije. Tamo sam radio kod Petrovia, koji je u to vrijeme radio oko 60 kua. Tako
sam imao priliku vidjeti najvei dio gradske radnike klase. Jer, radnik na selu nikada
ne moe biti sirotinja kao to to moe biti radnik u gradu, koji nema nikakvih prihoda
osim nadnice. Ljudi su ivjeli vrlo bijedno, stanovali zajedno s djecom u podmmima i
barakama, i tu sam vidio zaista teak ivot gradskog proletarijata. Kasnije sam upoznao nekog Kambera, koji je bio prijatelj moga brata i njegov vrnjak, a radio je kao ofer kod zapovjednika zagrebake strae, generala Pavlovia. Jednog me dana pozvao
na m ak i ispriao mi kakve sve makinacije vri policija i da vodim rauna o tome. Rekao mi je, konkretno, kako mi se moe dogoditi da mi na jednoj strani ulice policajac
stavi Staljinovu znaku pod rever, da bi mi je na dmgoj strani otkrili i iamarali me,
dotjerali u policiju te protjerali kui. Hranio sam se i spavao u Tmjanskoj gdje je bilo i
dosta radnika. Policija je imala svoje dounike preko kojih su uvijek saznavali kad se
netko bunio, dolazili bi nou i toljagama prebijali. Za takve postupke nitko nije odgovarao, a niti si imao mogunost nekome se potuiti. Ako si i tuio, onda si ponovo dobio batine i bio si potjeran kui.
Godine 1931. preao sam raditi na aerodrom Borongaj, gdje su se gradili hangari
za avione. Tada su nam drugovi skrenuli panju da vodimo rauna o tome da je to vojni garnizon i da pazimo to radimo, jer nas mogu otkriti. Tu sam radio na eljezno-betonskoj armaturi, a bio sam ak i poslovoa. Sada sam bio i bolje plaen. Imao sam 40
dinara dnevno. To je bila za ono vrijeme dobra zarada, jer sam stan i hranu plaao 14
dinara dnevno. Plaa se dobijala sedmino. Meutim, prosjena radnika plaa je bila
dosta mala. Sjeam se da su svake subote ene i djeca ekali oeve da bi im neto kupili. Problem je bio u tome to su se radnici zaduivali preko cijele zime, kad nije bila sezona radova, i to kod nekoga pekara ili mesara, a na proljee su to morali vraati. Sjeam se tako jedne subote kad je jedna ena ekala mua, koji je trebao dobiti plau.
Ali novac je trebao stii tek u ponedjeljak. Ona je poela plakati govorei da djeca nemaju to jesti. Dao sam joj tada 20 dinara, jer u to vrijeme nisam imao nekih veih obaveza. Takve sirotinje je bilo na hiljade u Zagrebu. N i jedan radnik tada nije imao svoju
kuu. Sve su kue bile u posjedu kuevlasnika, a radnici su stanovali po podmmima i
barakama, u nehigijenskim uvjetima, tako da je bilo esto bolesti, pogotovo tuberkuloze.
Na aerodromu sam radio do 1932. godine, a onda sam otiao u vojsku i to u VII.
vazduhoplovni puk u Mostaru. Tamo sam naao komandira Marka Mikoljaia, koga
sam poznavao sa zagrebakog aerodroma. I njemu i meni je bilo neobino drago to
sam doao kod njega. Tu su se obrele sve same zanatlije, gdje su pohaali kurs za aviomehaniare u trajanju od 6 mjeseci. Odvijao se na aerodromu u Mostam. I ja sam bio
na tom kursu i zavrio ga. U to vrijeme je moj otac napravio molbu da ne sluim vojsku dulje od 9 mjeseci, jer su moja braa uro i Boko sluili puni rok. Po tadanjem
zakonu trei brat je trebao sluiti kratki rok. Molbi je udovoljeno i ja sam 1933. godine,
negdje polovicom VIII. mjeseca napustio Mostar i otiao u Zagreb. U Zagrebu je tada
ve vladala ekonomska kriza, jako puno radnika je bilo bez posla. Sluajno sam, drugi
dan, sreo ininjera Kreinovia. Rekao sam mu da sam doao iz vojske i da nemam posla, a on me pozvao da doem raditi na jedan vodovodni rezervoar, negdje iznad dananjeg groblja Miroevac. Sutradan sam otiao tamo, poeo raditi i to za 7 dana po
336

satu. Bijae to odlina plaa. Za svoj se posao nisam nikoga stidio u ono vrijeme u Zagrebu, kako u itanju nacrta tako i po izradi i polaganju eljeza. Tu sam ostao tri mjeseca. Poela je zima i graevinski radovi su se obustavili. Kako sam kod kue imao starog oca i majku, brata koji je roden 1919. godine, a sestra 1922, ja sam se vratio kui.
Brat Boko je umro, a uro otiao od kue jo ranije i nije se vraao. Kad sam doao
kui preuzeo sam kovaku radnju. Otac mi je rekao da mi se nee mijeati u poslove i
da samostalno radim. Ljudi su me vrlo dobro prihvatili i esto su dolazili kod mene popravljati svoje poljoprivredne alate. U to vrijeme sam imao ve preko stotinu svojih
muterija. Radilo se po 15 i 16 sati dnevno. ak bi i poslije veere radio u kovanici.
Tako je dola 1934. godina kada smo ve imali i svoje svinje za klanje. Te iste godine
uzeo sam veu koliinu jasenova i bukove grae, pa sam ve 1935. poeo izraivati kola. Zanat sam dobro izuio u Zagrebu kod Toetia. Trebala mi je pomo, pa sam pozvao brata od ujaka Petra Torbicu iz Paria da mi pomogne. On je bio zaista vrstan
kolar. Kada je Petar doao sortirali smo alat i napravili strug za struganje glavina za
tokove i ja sam poeo raditi kola. Nitko nije imao novaca. Selo je bilo strano siromano. Vie od polovice sela nije imalo nikakvog brana. Zarade nisu imali nikakve.
Ljeti su vladale malarije; puno naroda je bilo bolesno. Godine 1936. oenio sam se Sokom Vukasovom iz Kule Atlagia. Tada nas je u kui bilo estoro. Kola koja smo izraivali radili smo za mot. Seljaci koji su ivjeli na tom podruju su se zaduivali.- Zelenai, koji su ivjeli u Benkovcu, naprosto su pljakali. Na primjer, dali bi seljaku 6 ili 7
kilograma plavog kamena, kojeg je kilogram kotao i 4 i po dinara za 100 litara masta,
koji je kotao 80 - 100 dinara. Seljak mu je to trebao dati u roku od 4 mjeseca. Porez bi
se plaao obino u jesen, prije berbe, a oni koji ga nisu mogli platiti ostajali bi bez stoke i svega onoga to su imali u kui. Zelenai su ito plaali po 50 para, a kukuruz po
60 - 70 para. Kad doe proljee, kukuruz prodaju po dinar i po do dva dinara, a jeam
po dinar i 20 do dinar i 50 para. Selo je tako sve vie propadalo. Ono to se zadui u
proljee na jesen treba vratiti i tri puta vie.
Godine 1935. otvorio je Duan Bogovac iz Zapuana jednu najdersku radnju u
Benkovcu. A onda su iz ibenika doli u Benkovac Dmitar Drai, najder, rodom iz
Korlata, i Stevo Zeevi, takoer najder, rodom iz Jagodnje. Zatim je doao i Zvonko
ervar, brija iz ibenika. Imali su radnje jedan do drugoga. U njima se poelo govoriti o Sovjetskom Savezu, popularizirao se boljevizam i Staljin. Bogovac je radio izvjesno vrijeme, a poslije je radnju preuzeo Cvjetko Zeevi iz Jagodnje, takoder najder,
koji je i radio kod Bogovca. Bogovac je prestao raditi kao najder i poeo se baviti
trgovinom. Mi smo tada u Benkovcu imali jednu grupu. Tu je bio Dmitar Drai, koji
mi je inae bio i komija. Skupa smo ili u osnovnu kolu, a njegov i moj otac su bili
pobratimi. Kao djeca smo se stalno druili i bili kao braa. Po mom miljenju, Dmitar
Drai je bio jedan od najsolidnijih zanatlija u Benkovcu. Njen lan je bio i Luka
Rnjak. Doao je iz zatvora na koji je bio osuen u vezi sa pobunom Mariborskog puka
1932. Ostao je i bez ina. Luka Rnjak je otvoreno hvalio Sovjetski Savez i Staljina, te su
ga poesto puta i zatvarali. Kockao se, esto je puta prigovarao oficirima o tome koga
slue i slino. Ja sam se vezao s njima. Do nas su stizale razne vijesti. Naroito je burna
bila 1936. godina, tj vrijeme panske revolucije. Stevo Zeevi, najder, ak je i krenuo
u paniju i negdje kod Vodica bio uhvaen, premlaen i tri mjeseca strpan u zatvor.
Planirali smo da idemo s drugom grupom, poslije Steve, ali kako njemu nije uspjelo nismo otili ni mi. On se poslije zatvora vratio u Benkovac. Godine 1937. kupili smo takozvanu crvenu pom o, koja je bila namijenjena paniji. Te iste godine ili poetkom 1938. ja sam dobio Ustav Sovjetskog Saveza. Dao mi ga je Luka Rnjak. Malo sam
o tom Ustavu znao, a nisam ga mogao ni razraivati. Godine 1938. su bili i izbori. S
jedne strane se kandidirao Vuk Vujasinovi, na strani jereze. Radilo se o Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici. Na istoj se strani kandidirao i profesor Ljubo Jurkovi iz
Ljubljane, koji je roen u Benkovcu. Takoder se kandidirao i na izbore izaao ivko
22 - BENKOVACKI KRAJ ... ZBORNIK 2

337

Brkovi iz Bosanskog Petrovca, student. Bio je na listi Ljotia. Brkovi je poginuo

1941. Ubio ga je uji i njegova banda u nekoj svai. Na strani ugroene opozicije bio
je Ilija Zeevi. Od ukupno 12 hiljada biraa, koliko ih je tada bilo u Benkovcu, preko
9 hiljada biraa je imao Zeevi. Ali nije otiao u Skuptinu, jer ta opozicija nije bila u
Skuptini. Tako je Vuk Vujasinovi, iako je imao 1670 glasova, otiao u Skuptinu, jer
je njegova stranka bila u Skuptini. Na tim izborima je Ljubo Jurkovi imao oko 1450
glasova. Ilija Zeevi je postao predsjednik Opine i on nam je dosta pomogao. Bio je
na naoj strani. Sjeam se, 1938. godine, u Benkovac je doao Petar ivkovi, koji je u
dvoritu krme uke Rnjaka trebao drati miting. Mi smo za to doznali i otili tamo
kako bi ga provocirali. Rasporedili smo se da ne budemo svi skupa na jednom mjestu,
ali kad se on popeo na binu doao je sreski komesar i dao mu neko pismo. On je otvorio pismo i rekao: Govor mi je zabranjen i ne smijem govoriti, te otiao sa bine. Bijae ovo na uspjeh. U to vrijeme, odnosno 1939. godine dolo je do rata u Poljskoj, a
prije toga se ve vodio rat u Abesiniji. Sve je to ukazivalo da je rat blizu. 1 mi smo bili
sve nervozniji. Tu psihozu blizine rata stvorilo je i ubistvo, otrovanje patrijarha Varnave u Beogradu, te ubistvo komandanta grada Beograda Tomia. Sve smo mi to doznali.
Tada smo dobili i jedan letak: Srpski studenti, srpskom narodu. Na jednoj strani je
bio tekst, a na drugoj potpis. Meu tim potpisima sam proitao i potpis Mitre Mitrovi
i udio se da su ene revolucionari. Godina 1939. bila je vrlo napeta, poetak rata se
oekivao. Tada sam se ve ekonomski oporavio. ak sam zapoeo i graditi kuu u Kuli
Atlagia. Bio sam je ozidao i pokrio, ali me rat u tome omeo. Pridola su i djeca. Prva
ker mi se rodila 1939, a sin 1941, koji danas radi kao potpukovnik u JNA. Godine
1940. pozvan sam u rezervu u Duvno. Tamo sam bio 2 mjeseca, a Petko Pavievi, uitelj, Crnogorac, bio mi je komandir. Opet sam 1941. pozvan u rezervu i to u Mostar.
Tamo sam bio i 6. aprila, za vrijeme bombardiranja. U to se vrijeme ve svata prialo.
U Mostaru, jedan andarmerijski podnarednik, zvao se Valent, rekao mi je da je premjeten za Varadin.
Mene je upozorio da budem oprezan, jer da motre na mene, budui u andarmerijskoj stanici postoji dokumentacija o meni kao komunisti. Ja sam ga zamolio, ako
moe, da to baci u pe, nato mi je rekao da je to uzaludno jer u srezu postoji original.
Kad je kapitulirala Jugoslavija, Petko Pavievi me pozvao da idemo u Crnu Goru, jer
se tamo sprema ustanak. Rekao mi je da ide cijela benkovaka grupa. Kako sam ja u to
vrijeme poznavao ininjera Andriju Vrcelja, roenog u Bukoviu kraj Benkovca, inae
zaposlenog na eljeznici u Sarajevu, pitao sam ga za savjet. On mi je rekao da je najboIje da Nikica Babi i ja povedemo tu grupu s orujem, te da krenemo prema Benkovcu.
Objasnio nam je da ne idemo kroz vea naseljena mjesta, nego da ih zaobilazimo, tj. da
krenemo pokraj Ljubukog, Imotskog, Drnia i izbijemo na Roki slap. To bi bio najsigurniji put kojim bi te Ijude doveli kui. Takoer mi je rekao da ukoliko bude ustanak
u C m oj Gori, bit e i u Dalmaciji, pa je prema tome bolje da to vrijeme saekamo kui.
Obazrivo smo krenuli prema svom zaviaju. Prolazili smo pokraj navedenih mjesta. Jedino kad smo ili pokraj Drnia ili smo cestom. Bilo je lijepo vrijeme, oko 11 sati prije
podne i od pravca Sinja su naila etiri talijanska aviona. Mi smo ve bili na kilometar
od Drnia. Bacili su bombe na Drni i mi smo mislili da je naa vojska u Drniu. Meutim, kad smo prili groblju, sreo nas je jedan Bili, koji je ranije bio pekar u Benkovcu. Upozorio nas je da su ustae u Drniu te da e nas pobiti i da to prije krenemo pokraj groblja prema Rokom slapu. Rekao je da su se ustae sad zabavile oko bombardiranja i da nas sigurno nee primijetiti. Tako smo i uinili i vie se nismo okretali. Kad
smo odmakli jedno 2 kilometra uli smo da netko iza nas ide biciklom. Bijae onaj isti
Bili koji nam je donio 5 kilograma salame i 8 kilograma kruha. Uvelike nas je obradovao svojim poklonom i bratski smo podijelili. Upozorio nas je da ne idemo u Miljevce
jer je andarmerijski narednik u tom mjestu ustaa, te da ima pukomitraljez. Rekao je
338

da e nas ili ubiti ili razoruati. Kada smo prolazili pokraj kasarne prema Rokom slapu, andari su nas primijetili i zvali da doemo. Nas 11-torica smo opalili svak iz svoje
puke i tako uplaili andare.
Most na Rokom slapu preli smo nou oko I sat. Doavi u evrske sreli smo
jednog poznatog financa koji nam je rekao da su Talijani ve u Kninu. I on je nosio
puku i drao se kao da se nita ne dogaa. U Goiu smo prenoili i sutradan doli
kuama. Kad sam doao kui naao sam samo oca; ostali su ve bili izbjegli u Bjelinu.
Sigurnost u Bukovici nali su mi ena, djeca, majka i sestra.
Brat Stevo je u to vrijeme bio u vojsci u Banja Luci, takoer u vazduhoplovstvu.
Kad je naa grupa prispjela u Benkovac vidjeli smo rasulo: sruena kasarna, odnosi se
sav materijal, odjea, obua, oruje. To je tako trajalo sve dok Talijani nisu uveli red.
Benkovani su okupaciju primili hladnokrvno, naroito zelenai, trgovci. To su
bili: Dra, Joki, a bilo ih je jo nekih, koji su ljudima davali kredit i ubirali kamate od
30 do 50%. Tu je bio i Branko Dobrota, koji je 1929. godine pobjegao iz Zadra, jer je
od talijanskog suda bio osuden na smrt. Kad su doli Talijani, ustanovilo se da je on
jo od ranije lan faistike organizacije. Godine 1940. na 1941. bio je jedan od najveih trgovaca u Benkovcu. Kasnije se utvrdilo da je bio talijanski agent i da je u Benkovac zapravo ubaen. Po dolasku Talijana, djeca su mu se odmah obukla u dopolavoro. Benkovani se nisu puno uzbuivali zbog novonastale situacije. Naa se stara grupa jo tjesnije povezala. Odrali smo vezu sa Zeeviem u Jagodnjoj, a i s ljudima iz
Bukovice, Kistanja i Sibenika. Dmitar Drai je prije radio kao najder u ibeniku, a
njegov brat Todor kod Rade Despota, ustera u Kninu, koji je 1941. godine, u prvom
naletu ustaa ubijen. Kada sam stigao kui, vidio sam da dolaze strana vremena. Teko je to shvatiti kako izgleda kad zemlja kapitulira. Svatko te moe ubiti, raditi od tebe
to hoe, a ti nema nikakve mogunosti da se obrani. Ja sam, negdje oko 15. aprila,
imao jedan sastanak sa Stevom Zeeviem i Lukom Rnjakom na benkovakom pravoslavnom groblju. Bilo je govora o prikupljanju oruja i da treba biti budan. Poslije toga,
doao je jedan ovjek iz sovjetske ambasade i zakazao sastanak. Obavijestili su me da
doem, ali nisam mogao zbog velike kie. Na tom sastanku je bio Luka Rnjak, Stevo
Zeevi, Dmitar Drai i Zvonko ervar. On im je na tom sastanku rekao da je ustanak neminovnost i da se radi na prikupljanju oruja. O tome su me obavijestili odmah
sutradan. Vidio sam jedna diplomatska kola sa sovjetskom zastavom. Pomalo udi da
se osoblje sovjetske ambasade slobodno kretalo po Dalmaciji. Ne smije se zaboraviti
da u to vrijeme Italija jo nije bila u ratu sa Sovjetskim Savezom. U Bukovicu je stigao
iz Splita. Nakon toga smo mi prikupili neto oruja. U IV. mjesecu je Luka Rnjak bio
uhapen.
Bio je u zatvoru 20 dana, a potom je puten. I aprila mjeseca imali smo sastanak
na benkovakom groblju. Na njemu smo bili Stevo Zeevi, Luka Rnjak i ja. Stevo
nam je iznio da u Splitu i ibeniku hapse i da se treba uvati. Na to je Rnjak rekao:
Ako mene uhapse ti Pilja preuzmi da rukovodi na ovom gornjem podruju. Pitao
sam ga zato da ga hapse. Ja i brat se ne damo nikome da nas hapse pa ni Talijanima, a
ti ako ti bude prijetila opasnost doi kod nas. Ja u te prebaciti u Bukovicu i tamo e
ekati. U to vrijeme ve je Njemaka napala Sovjetski Savez. Kod nas, oko Benkovca,
osjeala se napeta situacija i mrnja prema Talijanima. U katolikim selima dizali su
glave pojedinci koji su navijali za Antu Pavelia, ali ne i za Talijane. Tada je u Benkovcu djelovala jedna grupa na raun Ante Pavelia. Sainjavali su je: Martin Frkovi,
Mile Zrili, don Jerko, Miro ari. Radili su za ustae pa su ih negdje na jesen 1941.
Talijani uhapsili i poslali u logor u Italiju. Prije toga, septembra mjeseca 1941. uhapeni su ervaii, i to: Petar sa dva sina, Vatroslavom i Zvonkom i otjerani na Apeninski
poluotok u logor. Oni su, ali se ne sjeam tano, oko 1922. godine pobjegli iz Zadra u
Benkovac i uvijek radili protiv Talijana. Martin Frkovi je na intervenciju svoga brata,
koji je bio u ministarstvu NDH, puten iz logora i nije se vratio na benkovako podru339

. Kasnije bio upan Podvelebitske upe. Jo jedan Benkovanin, doktor Gligo, odmah 1941. godine, priao je ustaama i dobio mjesto konzula N D H u Zadru. Kasnije je
bio u Zemunu gdje je zarobljen, a nakon osloboenja Beograda i strijeljan. U to vrijeme, kod mene kui, esto je dolazio Dmitar Drai. Znali smo za sve pokolje koji su se
deavali u Bosni i Lici. Poetkom augusta ulo se i za pokolj u ibuljini pod Velebitom.
Izvjestan broj Ijudi pobjegao je u Ravne Kotare. U Kulu Atlagia je dolo oko
osam porodica, a bilo ih je i u Poljicima, Gornjem Zemuniku i drugim selima. Oni su
svi preli preko sela oko Raanca, gdje su naseljeni Hrvati i oni su ih ljudski primili.
Davali su im hranu, slobodan prolaz i pomagali im da se smjeste po raznim kuama.
Nitko nije bio maltretiran. Iz Poljica je ak bilo i ustaa koji su ivjeli u unutranjosti.
Ali doljake nitko nije dirao. Jedva smo doekali poetak ustanka u Srbiji, za koji smo
odmah doznali. Nakon toga poeo je ustanak i u Crnoj Gori. Potom sam otiao u Bukovicu.
To je bilo negdje izmeu 15. i 27. jula. Simo Dubai kae da je to bilo 17. Ja sam
tada uo da je iz Kistanja' pobjegao Stanko Krneta, pa Jovo Marti, uitelj, Gnatije
Macura, sve sam ih poznavao, naroito Krnete, jer su bili kovai. Pretpostavljao sam
da se nalaze kod Petra Torbice, kovaa u Pariima, mog brata od ujaka, jer ih je on
odlino poznavao. Otiao sam tamo i naao se s njima u Modrinom Selu kod Petrove
crkve i tu smo razgovarali. Traio sam pomo. Ubrzo je Vlado Despot doao, negdje
oko 25. jula, u Benkovac. Od ranije je poznavao Draia, Zvonka ervara i jo neke.
D oao je s odreenim zadatkom, tj. da bi mi trebali presjei telefonsko-telegrafske veze na relaciji Benkovac - Zadar i Benkovac - Obrovac. Drai i ervar su odluili da
to ja izvedem. Potom e u moju kuu doi Vlado Despot s nekim djeakom, koji mu je
pokazao put. Htio je provjeriti da li sam spreman izvriti povjeren mi zadatak. Drug
Vlado me je bodrio da istrajem. Trebao sam poruiti stupove, presjei icu, odsjei jedan metar, tako da je ne bi mogli odmah spojiti i baciti u grm.
Pitao me da li imam dovoljno ljudi za tu akciju. Odgovorio sam mu da ih imam,
ako treba i dvadeset, a isto tako i orue. Meutim, kad je trebalo akciju izvriti, pozvao
sam mnoge, ali su oni vrdali i opravdavali se poslovima, a neki su priznavali da se i boRaunali su da e moda Talijani i ostati pa to e onda biti s njima. Iz tog razloga kasnilo se s akcijom oko dva dana, pa su iz Benkovca intervenirali da se s tim pouri. Tako mi je na kraju brat naotrio pilu i potkivaka klijeta s kojima smo lako mogli
prerezati icu. Poslao sam ga u Korlat da pozove Todora Draia i Stevana Cupaa,
pekara, i da emo nas etvorica to izvriti. Kad je brat krenuo u Korlat rekao sam mu
da se sastanemo u sumrak u naem vinogradu kod masline. Sa enom Sokom sam se
dogovorio da ispod suknje prenese nae dvije puke i donese ih kod te iste masline.
Obukli smo vojnike uniforme i krenuli prema Rateviu, nou 1. na 2. augusta 1941.
godine. Uniforme smo navukli da nas ne prepoznaju seljani, jer je takvih uniformi bilo
dosta po naim selima. Kod bunara Kulinovca sreli smo jednu grupu od pet ena, ali je
bila no i nisu nas prepoznale. Proli smo bez problema. Doli smo do bunara Kisine,
koji je granica izmeu sela Kule Atlagia i Ratevia. Tu smo stali, na oko 200 metara
od ceste i dogovorili se da u ja uvati strau iz pravca Benkovca, a Todor Drai iz
pravca Zadra. Moj brat i Stevan Cupa su trebali pilati stupove. Dogovor je bio da ako
netko naie otvorimo vatru, a ako ih bude vie da se povuemo prema Rateviu i Klievici i dalje prema Jagodnjoj. Nismo se smjeli povlaiti prema Kuli Atlagia jer je tu
bio brisani prostor bez zaklona. Moj brat i Stevan Cupa su prepilali tri stupa, a onda
se sruilo jo nekoliko. I icu smo prerezali odrezavi oko jedan metar, koju smo na povratku kuama, kod bunara Kisine, bacili u jedan hrastov grm.
Tada nam je Todor Drai opsovao boga to smo to uradili. Odgovorio sam mu
da to nije nita i da e moda netko o tome i pisati. To je bilo sve nekako u ali. Tada
340

sam rekao da e sutra Talijani blokirati svaki stup i da neemo moi izvriti naredni zadatak koji nas je ekao u pravcu Benkovac - Obrovac. Onda smo se dogovorili da i to
izvrimo iste noi. Krenuli smo pokraj bunara Kulinovca, kue Macakanje i kue Rakovia i doli iznad zaseoka Cupaa. Tu smo se dogovorili da preemo sa zapadne
strane kue Vrkia, koja se nalazi na granici Kule Atlagia i Korlata. Tako smo proli
kroz ogradu Draia u kojoj je bilo dosta ume i grmlja, oko jedan hektar. Kada smo
izali iz te ume, naili smo na stado ovaca, koje su bile iz Karina, od Ivania. Poslije
jedno 50 do 100 metara digle su se tri obanice, jer je bila mjeseina pa su nas primijetile. Mi smo onda okrenuli prema zapadu i preli cestu. Tu smo u Drenovoj draici
presjekli tri stupa i icu. icu nismo ostavili s te strane ceste ve smo preli u Debelo
brdo i bacili je tamo u jedan grm. Kui se nismo vraali istim putem nego smo preli
preko Debelog brda, kroz ogradu Cupaevu, te jako pourili da kui doemo to prije.
To iz razloga da nas ne bi vidjeli seljaci koji ujutro rano izvode stoku. Usput smo se
dogovorili da se vie ne sastajemo, a ukoliko bi netko bio uhapen da nita ne prizna
po cijenu ivota. Kad sam doao kui skinuo sam uniformu, a oko 9 sati doao je pop
Jovo Gribanovski iz Benkovca. On je bio ruski emigrant iz vremena oktobarske revolucije i lan faistike stranke od 1937. godine. Ispriao je da je u Benkovcu opsadno stanje; na svim punktovima postavljeni su mitraljezi; tenkovi su se pojavili na ulicama i
to sve zato to je netko noas presjekao sve telefonske veze sa Benkovcem. Taj isti pop
je u aprilu mjesecu 1942. godine otiao na istoni front kao tuma u jednoj talijanskoj
diviziji i tamo poginuo poetkom juna iste godine. To se desilo u Donetskom bazenu,
1000 km u pozadini fronta, a ubili su ga sovjetski partizani. Njegova ena, porijeklom
iz feudalne porodice, takoer Ruskinja, bila je profesorica. Uglavnom se bavila politikom, i to daleko vie nego pop. U Kuli Atlagia smo do 1937. godine imali uitelja, takoer ruskog emigranta. Zvao se Gligorije Ilaenko, a ena mu je takoer bila Ruskinja. Kasnije je premjeten u Golubi kod Knina. O njemu nismo nita znali, ali smo
uli da je krajem 1941. vien u Kninu u uniformi ustakog kapetana. Ali da se vratim
prii. Oko 10 sati ujutro, istog dana, doao je Drai kod mene i ispriao da je u Benkovcu ve bila uzbuna oko ponoi. Sve ulice su bile blokirane i vojska u stanju pripravnosti. Rekao mi je da svima koji neto znaju o akciji kaemo da ne smiju govoriti jer
emo ih likvidirati. Slijedea 2-3 dana smo ekali dok su Talijani vodili istragu. Doli
su na lice mjesta, a s njima i neki Kuet iz Karina koji je inae popravljao i odravao
telefonske linije. On je takoer znao ije se obanice nalaze na tom podruju, te su od
njih traili informacije. Jedna od njih im je rekla da su oko pola noi vidjele etvoricu
naoruanih ljudi, koji su doli sa zapadne strane kue Vrkia, te su otili u pravcu Drenove Draice. Malo poslije toga su ule lom. Kuet je odmah pomislio na etvoricu
mladia u kui Vrkia, gdje su odmah otili i nali ih s roditeljima. U kui su pronali
neto ice, to je bilo i normalno jer je Ante Vrki popravljao bave i vuije. ica mu je
trebala za zaglavke obrua. Nali su i klijeta za rezanje vinograda i jednu kuburu, kojih je u to vrijeme bilo dosta po seoskim kuama. To je za Talijane bilo dovoljno da ih
uhapse.
Kad su ih doveli u Benkovac, Rade Vrki je rekao Talijanima da su to uradili
ljudi iz zaseoka Vojvodia i Stegnjajia. Talijani su blokirali zaseok, pretresli kue i
uhapsili 12 ljudi. Kod Spase Stegnjajia pronali su staru puku i neto municije, uhapsili ga i odveli u Benkovac. Drugi dan su dola etiri karabinjera u zaselak i proli u
pravcu zaselka Cupaa. Prolazei ispod kue Cupaa, a pokraj vinograda Steve Cupaa u kojem je leao Ilija Cupa, i to naoruan, te ih primijetio i poeo bjeati niz vinograd. Oni su opalili 3 - 4 metka, a potom ga uhapsili i odveli u Benkovac. U meuvremenu su u Lianima Ostrovakim uhapsili jo trojicu. uo sam da su to bili obani i da
su kod jednog od njih pronali pitolj. Tada je bilo zabranjeno nositi oruje. Talijani su
ve ranije izdali naredbu po kojoj je svako morao predati oruje. Ukoliko ga ne bi

341

predao bio bi sudski kanjen ili strijeljan. Rok za predaju oruja bio je ve protekao,
pa su zato i hapsili Ijude kod kojih su pronalazili oruje. Trojicu Ostroviana doveli su
u Benkovac u istu prostoriju s ranije uhapenim Ijudima. Ponovo je doao Drai kod
mene i rekao mi da najstroe zaprijetim onima koji znaju o akciji, jer da e vjerojatno
od uhapenih jedna grupa biti strijeljana. I zaista - 6. augusta 1941. god. u zoru izvreno je strijeljanje. Pucnjavu sam uo i ja leei u vinogradu. Oko 8 sati u selo su doli
neki Ijudi iz Benkovca i pripovijedali da je na stonom pazaru, ispred dananjeg Doma
JNA, strijeljano devetero Ijudi. Cupa i Stegnjaji sahranjeni su na pravoslavnom
groblju, a Vrki na katolikom kao i oni iz Liana. Talijani nisu dozvolili da ih voze kuama, nisu ih ak dobro ni zakopali pa se kasnije irio neugodan miris s groblja. Tada
je u Benkovcu nastala vrlo napeta $ituacija u povodu ovog prvog strijeljanja, o kojem
se umnogome prialo po okolnim selima. Tada mi je Trifun Stegnjaji, koji je znao za
akciju, rekao da nemamo vie ta raditi jer da e nas sve postrijeljati. Odgovorio sam
mu neka strijeljaju, a da je nae da mi i dalje radimo svoje. I pored svih neizvjesnosti
jedno me je ipak obradovalo - sokoljenje moga oca. Rijei njegove podrke nikada nisam zaboravio. Istina je da sam imao enu, dvoje djece, stare roditelje i sestru kod kue, a ipak smo brat i ja sudjelovali u akcijama u kojima se lako moglo poginuti. Na to
smo i raunali, ne samo tada, nego i kasnije kada smo bili u partizanskim jedinicama.
Poslije uspjene akcije ostali smo na naem podruju. Najtjenje sam veze odravao s
drugovima u Bukovici, kao i sa Zeeviima u Jagodnji Gornjoj. U Bukovici sam imao
puno rodbine, jer su mi otac i majka bili iz ovog kraja. U Benkovcu je naa grupa i dalje normalno radila. S njima je bio i jedan Slovenac - Drago Antoni, koji je u Benkovac doao 1927. godine. Bio je iz istarskog primorja odakle je pobjegao pred talijanskim faistima. Bio je mehaniar, strunjak za bicikle, a potom se poeo baviti i trgovinom. Bogataki soj Benkovana stajao je po strani. Buroazija se s nama izrugivala, kako sa mnom tako i sa Zeeviem, Lukom Rnjakom i ostalima. irili su glasine da smo
probisvijeti, lutalice koji ne znaju ta je vlast, ne potuju kralja i dinastiju, takoer i izbore. Govorili su da glasamo protiv vlade, jer je po njima opozicija bila ustaka, a mi
eto uvijek glasamo za opoziciju. Opominjao me je prije izbijanja rata sreski naelnik
Joji (bio je rodom Crnogorac) da se ne druim s Rnjakom, Draiem, Zeeviem i ostalima. Odgovorio sam mu: Pa s kime u, ako ne s njima! Dobro pamtim i naredne
dogaaje. Godine 1936. oenio sam se, ali nisam bio vjenan. Pop Gribanovski i uitelj
u Kuli bili su veliki oboavatelji generala Franka. Otvoreno su govorili da je njegova
pobjeda pobjeda prave demokracije, zbog ega sam im se esto suprotstavljao, kao i
mnogi moji suseljani. Oni su ak poesto dolazili u moju kovaiju, jer su znali da tu
dolazi mnogo Ijudi, gdje smo se najee i svaali. Nikako se nisam htio vjenati po
crkvenom obredu. Jednom me je Joji, sreski naelnik, pozvao i predloio mi ako se
ve neu vjenati kod Gribanovskog da svoj brak ozakonim kod popa Maguda iz Bribira. Odmah sam mu odgovorio da ne pristajem ni na to jersm o ovog Bokelja protjerali iz Kule Atlagia 1935. godine i da je organizator u tom svemu bio moj otac. Tada mi
je predloio da me vjena pop Simo, prota iz Benkovca. Odgovorio sam mu da on samo gleda ija zastava lepra u Benkovcu, p? tako nisam mogao pristati ni na ovu ponudu. U to vrijeme registraciju braka moglo je izvriti i sresko naelnitvo. Bilo je predvieno, ukoliko se ne vjena, da moe biti kanjen od strane sreskog naelnika s 15 dana prisilnog rada. Ista kazna je bila predviena i za sjeu ume ili ako bi uhvatili stoku
u zabranjenoj ispai. Poslije svih nagovaranja kod mene je banuo Jovo Andri, andarmerijski podnarednik. Rekao mi je da me mora sprovesti do Benkovca. Odgovorio sam
mu: D a li ste ludi da me tamo vodite? Otiao je sam obeavi da e pretpostavljenima rei kako me nije naao kod kue. Ostalo mi je jedino da se izgubim iz Kule. Uputio sam se u Zagreb. U Zagrebu sam se zadrao 2 mjeseca. Kad sam se vratio kui posve se /aboravilo na moje vjenanje. Poslije su dolazili jo dva puta po mene, ali ja sam

342

se uvijek na vrijeme sklonio. Ostao sam nevjenan. Moja supruga i ja vjenali smo se
tek 1951. godine kad smo imali petoro djece; tri sina i dvije keri.
N o vratimo se akciji izvedenoj 1941. godine. 1 dalje smo ostali na terenu. Radili
sa svojim seljanima ubijeeni u pobjedu Sovjetskog Saveza, kako ja, tako i cijela benkovaka grupa, pa i dobar broj mojih suseljana. U to smo vrijeme imali mnogo pristaa, jer na terenu niko nije radio otvoreno za Talijane.
tavie, niko nas nije ni otkucavao Talijanima. U jesen 1941. godine k meni je
dolazio Stanko Miin (mislim da je bio iz Tribunja). Razgovarali smo o organizaciji
narodnooslobodilakog pokreta i vrsto vjerovali da e uskoro doi do ustanka na naem podruju, kao to se to ve desilo u Lici, Bosni i oko Knina. Svim silama smo nastojali da otkrijemo mogue talijanske pijune na naem podruju. Javljali su nam iz
Islama Grkog da je neki Obri, koji je bio kanjen s 10 i po godina zatvora od strane
stare Jugoslavije radi pijunae u korist Talijana, pa smo zato bili obazrivi. I nismo se
prevarili - kad su Talijani okupirali moj zaviaj, on je ve bio puten iz Lepoglave, odmah je navukao njihovu uniformu i s faistima uao u Smili. Poslije se najvie kretao
obuen u civilno odijelo, ali uvijek s orujem. O ovom svemu doznao sam preko svog
neaka koji je ivio u Islamu Grkom. Januara 1942. godine od njega sam saznao da
Obri namjerava kopati vinograd.
Skovali smo plan da poaljemo jednu grupu i da ga likvidira.
Zadatak je povjeren: Stevanu Pilji, Todi Macakanji i Milou Rnjaku. Naveersu
pred kuom saekali Obria i kad su se svi kopai razili, ovaj je pijun ugasio svjetlo i
legao. Nato je Stevan velikim kamenom udario u ulazna vrata iza ega su nai upali u
Obrievu kuu i zatekli ga na krevetu. Uplaenog su svezali i odveli preko Kule Jankovi Stojana, a iznad Gornjeg Zemunika, ubili ga noem da se pucanj ne uje. U kui su
mu pronali pitolj i neke dokumente koje su ponijeli sa sobom. Bio je to prvi pijun
kojeg smo smakli. Luka Zeevi iz Tinja, rekao je Glii Konareviu da me obavijesti
kako je kod kue Pediia u Tinju razoruana cijela jedna baterija i da se kod njega nalazi dosta oruja. Dodao je da je neprijateljski nastrojen prema nama i da radi u korist
Pavelia. Odmah sam o tome obavijestio nae u Bukovici. Bili su to: Jovo Marti, Vlado Despot i Simo Dubai. Za pokret su u to vrijeme u Bukovici aktivno radili i Stanko
Tima i Nikica Popovi, koji su bili u glavnom rukovodstvu na podruju Kistanja.
Predloili su mi da ne bi bilo zgorega da uhvatimo Pediia i da ga dovedemo u Bukovicu, a da e ga oni prisiliti da kae gdje je skriveno oruje i da e poslati jednu etu
Ijudi po tako potrebno naoruanje. Organizirao sam tu akciju u dogovoru s ostalim
drugovima, odredivi da njome rukovodi Stevan Pilja. Uz njega su se nali: Boo Dubroja, Zale Kukavica, Jakov Kukavica, Boko Konarevi - svi iz Karina, a iz Kule Atlagia i Todor Macakanja. S njima je otilo jo troje-etvoro Ijudi, kojih se ne sjeam.
Otili su kod Steve ose u Jagodnju. Kada su se uputili osinoj kui stigao je i Milorad Stegnjaji. O njemu u govoriti neto kasnije. Htio sam da se i on prikljui ovoj akciji. Tek se nedavno vratio iz Krupe gdje su bili etnici. Rekavi mu za plan sloio se
da ode u pravcu Jagodnje.
Moj brat Stevan trebao je rukovoditi akcijom, kojem su pripomagali Boo Dubroja i Tode Macakanja. Lukavstvom su prisilili nekog ovjeka koji je sluio kod Pediia da ih uvede u kuu koja je nekada bila u vlasnitvu izvjesnih barona. Bila je obzidana visokim zidom. Slugi su strogo naredili da ne smije rei ko je s njim, priprijetivi da
e ga ubiti. Pozvao je ukuane i neka ga je ena upitala da li je sam. Kad je dobila potvrdan odgovor, otvorila je. Nato su slugu odgurnuli i uli u dobro uvan posjed. Iz kue je dopirala pjesma. Meu prisutnima bio je i Mirko Zeevi. Naime, njegova sestra
je bila udata za izvjesnog Pediia iz iste kue. Nai nisu znali da je meu slavljenicima
jedan talijanski uitelj. Brat mi je uao s otkoenim pitoljem i strogo naredio svima da
dignu ruke u vis.
Ruke su posluno poletjele u zrak, osim jednog s dugom kosom.
343

Mislili su da je to talijanski uitelj. Po naredbi Stevanovoj Boo Dubroja je krenuo naprijed i proao pokraj tog dugokosog.
Istog trena se i on digao, napravio dva koraka i bacio se prema puci Boe Dubroje. Stevan je opalio dva-tri metka i na licu mjesta ubio dugokosog. Na nesreu, tek se
poslije saznalo da je to bio Nikica Babi iz Benkovca, na veliki prijatelj.
Iza pogibije u kui Pediia nastala je velika guva. I sam Pedii je bio ubijen, a
ena mu je ostala ranjena. Preostali prisutni uglavnom su se skrili ispod stola. Nai su
se povukli i tek drugi dan se vratili kuama. Tada mi je brat ispriao kako su u akciji
ubili talijanskog uitelja. Istog dana, kad su se seljani oko 10 sati poeli vraati iz Benkovca, saznao sam da je u Tinju ubijen Nikica Babi.
U ovo vrijeme Drat je dolazio kod mene te sam mu predloio da odemo u Bukovicu i da potraimo pomo ili da neko od Bukovanaca doe k nama. Bilo je vie
razloga za takav na stav, a najvie zato jer se Stevo Zeevi ljulio to smo ubili Pediia; navodno to nije trebalo uiniti i da mi ne smijemo obavljati nikakve akcije na njegovom terenu. Sva obavjetenja, koja sam dobijao od Zeevia, prenosio je Glio Konarevi, seljak iz Kule Atlagia, koji je bio u rodbinskoj vezi sa Zeeviem.
Nije nam ostalo nita drugo nego da Drai i ja krenemo u Parie. Obreli smo
se kod Petra Torbice. Kad smo ga upitali za vezu rekao nam je da e biti tu istu veer.
Ubrzo je stigao Bego, brat Zdravka Bega, koji su rodom iz ibenika. Ispriali smo mu
0 cijeloj situaciji kod nas u Kotarima i zatraili pomo. Obeao je da e nam javiti za
nekoliko dana. Poslije pet ili est dana u Kulu je doao edo Bani iz Brguda, na kurir, i rekao mi da sutra naveer budem u Pariima. Ponovo sam krenuo na put. Od
Kule do Paria trebalo mi je pet sati hoda i to preko Karina Donjeg, Kunovca, Bruke, a izbilo se izmeu Medvie i Bjeline u Parie. Gore sam susreo Jovu Martia, Simu Dubaia, Sretka Vojvodia i jednog, meni nepoznatog, mladia. Zvali su ga kratko
- Bondo. Iza veere Jovo Marti mi je rekao da e taj mladi, koji je doao iz Like iscrpljen i ranjen, ii sa mnom i da e nam on pomoi. Zamolio me da se potrudim oko
njegove ishrane dok bude kod mene kako bi se to bolje oporavio. Obeao sam mu da
e biti sve u redu. Nato mi je Simo Dubai dobacio: Brale, ako se Bondi neto desi, ja
1 ti emo se obraunati. Meu koljenima leao mu je uglancani pukomitraljez. Odgovorio sam mu da mu se togod moe desiti jedino ako i mene koji vrag trefi. Krenuli
smo odmah ujutru.
Stigavi blizu ceste koja ide od Benkovca za Medviu, Bondo mi je rekao, ukoliko naiu karabinjeri, s obzirom da je njihova stanica bila blizu, da im se ne sklanjamo.
Pretpostavili smo da bi nas mogli legitimisati, i da ja idem prvi, a dok se oni budu zabavljali legitimacijama da e se on s njima obraunati.
Sreom nismo naili ni na koga i bez problema smo stigli u Gornji Karin, a zatim
i u Donjim kod kue Andrije Vidia. Izrezao nam je pruta, isprio jaja, a nalo se i vina. Okrijepljeni krenuli smo prema Kuli Atlagia. Stigavi blizu ceste koja ide iz Benkovca prema Obrovcu, u neposrednoj blizini kamenoloma, nepoznati mi mladi pod
imenom Bondo ree: uj Petre, n<*ugodno mi je da ide sa mnom a ne zna ko sam.
Rei u ti, ali, molim te, to moe znati samo ti i tvoj brat Stevo. Slobodan sam Macura
iz ibenika i protin sin. Iznenaen sam ga upitao da li mu je brat Milan, nato je on
klimnuo glavom. U meuvremenu stigli smo do moje kue. S mojim ukuanima dijelio
je dobro i zlo. Odlazio je u Korlat, Biljane Gom je i Donje, te na sastanke u Benkovac.
Za svog vremena boravka na naem podruju Bondu je pratio moj brat Stevan. Bili su i
kod Janka Lacmanovia u Lianima i kod Steve Zeevia u Jagodnji. Poslije su mi se
alili, Bondo i Stevo, da ih Zeevi nije hito primiti, dodavi da nee imati posla sa svakim. Svratili su i kod Steve koria u Biljanima Donjim. Vrativi se u Kulu, Slobodan
je bio Ijut i govorio da ne razumije te odnose i da ne vidi hoe li se raditi ili ne. Poslije
sam sa Slobodanom otiao u Karin na jedan sastanak, kome je prisustvovao i moj brat.

Bondo se vie nije vraao naoj kui - brat mi ga je ispratio do Bjeline, a odatle
je sam produio prema pariima. Dobro smo upamtili Bondu; ne jednom da se znao
poigrati s moje dvoje djece. Ponekad je zalazio i u kovaiju, gdje smo mi povremeno
radili kad bi se zatekli kod kue. Nosio je crvenu kapu i svi su mislili da je Bukovanac. Jedne veeri, za veerom, doao je jedan prijatelj moga oca. Bio je to Dmitar Drai. Stari iz Korlata. Sjeo je, prekrstio se i upitao Slobodana da li se i njegov otac krsti
prije jela. Bondo mu je odgovorio da se njegov otac krsti i po nekoliko puta dnevno.
Od srca smo se nasmijali jer smo znali da mu je otac proto. Bilo je lijepo druiti se sa
Slobodanom tokom 15 dana koliko je ostao kod nas u Kuli. Najvie smo razgovarali u
zatvorenom krugu. Govorili smo o svemu. Ovo se deavalo u drugoj polovici marta
1942. godine.
Razgovarali smo o ustanku u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni, ali i o meunarodnoj situaciji. Bondo je bio glavni govornik. Divota je bila sluati ga. Kasnije sam saznao da
je bio student i da je ve tada posjedovao lansku kartu KPJ. Nekako odmah iza Bondinog odlaska iz Kule, stigli su Milo Leai iz evrsaka i Stanko Miin iz Tribunja.
Predlagali su mi da se moram zauzeti oko formiranja pomonih odbora za prikupljanje
hrane jer da e se ustanak iriti Bukovicom, a kako je ona siromana hranom da mi iz
Kotora moramo pomoi. Pristao sam, a takoer i Glie Konarevi i brat mi Stevan.
Predloili su da odredim ljude iz okolnih sela kojima bi se odrao sastanak i donijeli
zakljuci. Iz Bukovia smo odredili Stevana Rnjaka, Milu tulia i uru Radeku, iz
Benkovakog Sela Vasu Raia, Todu adanua i Simu Vidia, a iz Kule Atlagia Todora Vuletia (bio je tada glavar sela), Gliu Konarevia, Stevana Vojvodia (Musliju), Stojana Dubroju i mene. Iz Korlata su na tom sastanku bili; Marko Cupa, Jovo
Cupa i Petar Cupa. Odredili smo dan kada emo svi doi u kuu Steve Stegnjaia
zvanog Ciciban, gdje se trebalo govoriti o formiranju odbora. Predloio sam da svak
donese neto od jela i pia, kako ne bi bili na teret domainu. Doli su svi. Milo Leai je govorio o NOB-i, a Stanko Miin o narodnim odborima. Odmah smo imenovali
Stevu Rnjaka za predsjednika odbora koji je trebao skupljati pomo za Bukovicu.
Mile tuli je postao tajnik, a uro Radeka je dobio resor za ekonomska pitanja. U Benkovakom Selu Vaso Rai je izabran za predsjednika, Simo Vidi za tajnika,
a adanu za ekonomska pitanja, budui da je on tada bio najbogatiji u tom selu.
Nareeno mi je bilo da brat i ja ne smijemo biti zajedno. Sastajali smo se samo
nou. Preko dana se nismo viali. Cijelu zimu i jesen spavali smo po pojatama kod
komija i nikom nije padalo na pamet da nas izda. Za pijune se nije znalo. N o, o formiranju odbora valja rei slijedee. U Kuli je za predsjednika bio izabran Glio Konarevi, za tajnika Stevan Vojvodi, a za ekonomska pitanja Stojan Dubroja. U Korlatu je za predsjednika izglasan Marko Cupa, mjesto tajnika obavljao je Jovo Cupa, a
ekonomsku problematiku vodio je Petar Cupa. Odmah po formiranju zduno smo
krenuli u akciju. U Biljanima Donjim nae su dobro doekali Stevo kori, Sreko Tintor i Petar trbac. U Lianima svratili su kod Janka Lacmanovia, gdje su takoer formirali odbor. Bili su i sa Stevom Zeeviem u Jagodnji. Vrativi se nazad u G om je Biljane poruili su mi da im se pridruim. U nekakvoj umici pokraj crkve svetog ura
odrali smo sastanak. Vraki je bilo hladno a usto je puhala jaka bura. Brat mi je ve
pozvao ljude, tako da su doli: Drago Repaja, Boo Laki, Andrija Radmanovi, Mile
Gagi i ja. Odbor je formiran i domah se prilo prikupljanju hrane.
Ve aprila mjeseca u Parie smo poslali oko 1000 kg kukumza. Prenijeli su ih
sami Bukovani na konjima. S njima je bila i jedna ena, mislim da se zvala Ksenija
Kneevi. Oko 11 sati u kui Steve Stegnjaia iz Kule natovarili su kukumz i ubrzo
preli cestu Benkovac - Obrovac. Ukoliko ih sretnu Talijani, dogovor je bio da kau
kako kukuruz gone do mlina u Karin. Jedan ovjek - Milorad Stegnjai mislio je posve
drugaije. On je u Kulu stigao poetkom oktobra mjeseca 1941. godine. Obreo se kod
svog brata, koji mi je bio komija. U selu im je ivjela i majka, koja se iza smrti njihova
345

 u Americi preudala, i to za Gerasima Vukasa. Stegnjaia sam naao nasred dvorita kue njegovog brata. Bio je u drutvu s bratom Vladom, Trivunom Stegnjaiem i Ilijom estiem. Pitao sam ga kako to da se on ovdje eta a profesionalni je vojnik, dodavi da se borbe vode u Lici i Bosni. Rekao je da e biti partizan, ak vie, da je to ve
sada, ali da se ne slae da partizani budu zajedno s Hrvatima, ve da budu odvojeni i
pod posebnom komandom Drae Mihajlovia. Prvi sam put tada uo za Drau Mihajlovia. Stegnjai je ostao na tom podruju, ali nikoga nije organizirao. Priao je i dalje
kako bi trebalo da se sprski partizani bore pod rukovodstvom Drae Mihajlovia. Poetkom decembra 1941. otiao je u Krupu gdje je bila jedna grupa etnika pod rukovodstvom nekog biveg andara Bijanka. Ostao je skoro cijeli mjesec i vratio se poetkom januara 1942. godine. Priao mi je o situaciji u Krupi i kako su oni tamo jedinstveni. Radilo se o etnicima. Nisam se mogao s njim sloiti po pitanju etnika kako su
se oni rado nazivali. Qstao je krae vrijeme u Kuli, a onda se opet vratio u Krupu. Iz
Krupe je doao u drugoj polovici 3. mjeseca 1942, a moda je to bilo i poetkom 4.
mjeseca i rekao mi da je on iz Krupe posalo jedno pismo Sjeverno-dalmatinskom odredu. U njemu je traio da ga prime u jedinicu i da kani postati partizan. U Krupi se ve
bio pojavio neki proglas. Sjeam se da je na njemu pisalo: etniki gorski odred, a
na poetku je bila mrtvaka glava.
Takav je jedan proglas kod sebe imao i Stegnjai; proitao ga je i meni. Nisam
se slagao s njim, ali mi je jo gore bilo to je on u onom pismu napisao da se obrate meni u vezi s njegovim dolaskom u partizane. Meutim, negdje etiri dana iza doao je
kod mene Petar Torbica i rekao mi da sutra naveer budem kod njega sa Miloradom
Stegnjaiem. On je to pismo odredu poslao po Dani Guvici koga su kasnije etnici
ubili. Poslije toga je doao k meni edo Bani, na kurir, i rekao da sutra budem sa
Stegnjaiem kod Petra Torbice. Odmah sam rekao njegovom bratu da pronae Milu,
kako smo mu zvali brata, i da doe kod mene.
Ujutro smo trebali krenuti. Ubjeivao me kako e on biti dobar partizan. Krenuli smo preko Donjeg i Gornjeg Karina, Bruke i negdje u suton smo prispjeli pred dvorina vrata Petra Torbice.
Upravo kad smo htjeli lupnuti na vrata iza nas je netko povikao: Kovau! Okrenuvi se vidio sam da su iza nas bili Jovo Marti, Simo Dubai i Sretko Vojvodi. Jovo Marti je priao i ja sam mu rekao: Drue Jovo, ovo je Milorad Stegnjai. Vi ste
rekli da ga sobom dovedem. Potvrdio je. Tada smo pokucali i uli kod Petra Torbice.
Mirisalo je na kiseli kupus sa slaninom; razgovarali smo veerajui. Jovo Marti mi je
rekao da ujutro idemo u Mokro polje, jer da je tamo tab odreda. Krenuli smo, Jovo
Marti, Simo Dubai, Stegnjai i ja. Kad smo ili gore preko prosjeka, nogostupom, ja
sam Simi Dubaiu rekao da se ne slaem to je Stegnjai doao s nama. Rekao sam da
e pobiti tab odreda jer da je etniki nastrojen i da vjeruje samo u Drau Mihailovia. Ako to i uini ne trebaju mene kriviti za nita jer se ja ve sada s tim ne slaem. Simo Dubai im je rekao da ne brinem, da e o tome on voditi rauna i da e biti budni.
Poslije sam to rekao i Jovi Martiu. Doli smo u Mokro polje u kuu Save Kanazira.
Tamo smo nali Slobodana Macuru kako pie na mainu i Marka Jurlinu, koji je tada i
doao na dunost komesara bataljona. Veerali smo i kod Save. Razgovarali smo za
vrijeme veere, a onda mi je Jovo Marti predloio da zajedno poemo na spavanje.
Izabrali smo jednu pojatu. Odmah sam zaspao umoran od pjeaenja. Jovo se iskrao i
naao se na sastanku sa Stegnjaiem. Stegnjai nije imao pojma da je razgovarao sa
prvoborcima Bukovice. Kasnije je odran i sastanak partijske organizacije. Da se razgovaralo tokom noi, svhatio sam tek kada me je probudio Jovo. Ustajui vidio sam
Kistanca obuenog a usput mi je dodao kako je Milorad Stegnjaji noas imenovan za
operativnog oficira prve ete gdje je komandirao Dane Ronevi. Pitao sam ga kako to
moe biti. Otresao sam slamu i iziao. Na dvoritu su stajali Franjo I.acmanovi pa3

nac, Marko Jurlina i Slobodan Macura. Nisam se mogao suzdrati i upitah: Zato je
Stegnjai imenovan kad je on doao da pobije tab odreda? Da bi situacija bila jo
gora traio sam Obrada Egia, ali on je ve bio u Iritima. U njega sam imao puno povjerenja jo tamo od 1941. godine kada je iz Biograda odlazio za svoj rodni Goi. Ve
septembra 1941. godine Dmitar Drai rekao mi je da Obrad radi za partizane.
Takoer su mi i Zeevii decembra 1941. godine rekli da je Obrad otiao u partizane. Zato mi je i bilo teko to se s njim neu moi sastati znajui da je Stegnjaia poznavao jo bolje od mene budui da su skupa sluili u 11. pjeadijskom puku u Benkovcu. Umirivali su me da budem strpljiv i da e Stegnjai sigurno za nas raditi, ali da
e se sa mnom vratiti i od svoje majke uzeti neke karte i nekakav materijal kojeg je kod
nje pohranio. I zaista, poslije sat vremena Stegnjai i ja smo krenuli put Kule. Stigli
smo samo do Petra Torbice, kod kojeg smo prenoili i ujutro rano krenuli prema Kuli
Atlagia. Davno iza svretka rata doznao sam od Sime Dubaia i Franje Lacmanovia
da su te noi oni zaista imali sastanak.
Tada su zakljuili da je Stegnjai u pravu a da Pilja nije i da bi Pilju trebalo likvidirati. Na sastanku su ak i glasali, no nisu dobili veinu budui da je Slobodan Macura izjavio, ukoliko se Pilja ubije, da e on napustiti odred i otii za Bosnu i da se u
Dalmaciju nee vratiti. Iza ovakog izriitog stava Bonde i ostali su odustali od svoje
namjere. Kreui se prema Kuli u Razbojinama (tromea Medvie, Bjeline i Bruke)
naili smo na jednu partizansku jedinicu na ijem je elu stajao komandir Milan Tima. Ispriao sam mu da je Stegnjai neprijateljski nastrojen prema pokretu nato mi je
on dodao da e biti oprezan. Napokon smo Stegnjai i ja stigli u Kulu. U Kuli je Stegnjai ostao negdje do 25. aprila 1942. godine, a potom preao u partizanski odred. Poslije ga nisam vidio sve do 8. maja 1942. godine kada je razoruana kasarna u Brukoj.
Slobodan Macura mi je 7. maja da se grupa koja je dola sa mnom vrati u Kotare a a e on s jednim vodom poslije razoruanja otii u Prklje (Donji Ervenik), a da
Stegnjai i Ronevi razoruaju kasarnu u Bilianima i da se nakon toga vrate u Ervenik. Oni to nisu uinili. Preli su Zrmanju, doli u Krupu i krenuli prema Lici. Tamo su
ih napali etnici i nije im ostalo nita drugo nego da se predaju. etnici, liki i dalmatinski, razoruali su ih. Potom su ih predali Talijanima u Graac. Mislim da se to desilo 14. ili 22. maja 1942. godine. Partizane su u 11 sati prije podne strijeljali u Graacu.
Pogubljenje su morali gledati i mjetani koje_su Talijani prisilili. UkVipno je strijeljano
dvadeset i dvoje drugova. Stegnjai je bio poteen; Talijani su ga odveli kod uia u
Otri. Drugi dan iza ovih dogadanja kod mene je doao jedan drug (poslije mi je Obrad Egi kazivao da je poginuo na Sutjesci kao komesar ete). Rekao mi je da je iz odreda i da su Stegnjai i ostali strijeljani.
U to vrijeme kod nas jo nije bilo pijuna i moglo se slobodno kretati. Iza ovih
vijesti otiao sam u Donji Karin. Upriliio sam sastanak; najvie se razgovaralo o strijeljanju u Graacu. Karinjane sam obavijestio o svemu to sam znao. O ovome sam
raspravljao i s drugovima iz Kule Atlagia, dodavi da e rtava biti jo. Dok smo bili u
Gornjem Karinu Slobodan Macura mi je rekao da je donesena odluka da moemo likvidirati talijansku uiteljicu Baraka. Ona nije bila Talijanka nego s nekog od zadarskih
otoka. Znali smo da ima brata u Zagrebu i da je priao ustaama, a da ona u Karinu
prikuplja podatke o ljudima koje treba strijeljati. Uiteljevala je usred Karina, a spavala na Slanoj. Prvi susjedi bili su joj karabinjeri. Traio sam odobrenje da je smaknemo.
Kada mi je Bondo rekao da je to odobreno poslao sam svog brata Stevu, Todu Macakanju i Bou Dubroju koji su je saekali oko 11 sati i likvidirali. Vratili su se u Kulu.
etvrti dan iza ovih dogaanja morao sam otii u odred da izvijestim kako Talijani reagiraju na razoruanje kasarne i ubistvo uiteljice. Grupa s kojom sam radio bila je
sastavljena od zaista divnih Ijudi. U Karinu su to bili: Boko Konarevi, predsjednik
odbora, Milenko Laki, tajnik, Boo Dubroja, za ekonomska pitanja, Braco Konare-

347

vi, l.uka Lacmanovi, Gojko Lacmanovi, Zale Dimitrijevi, bivi podoficir i Jakov
Kukavica. Svi su oni poginuli prije kapitulacije Italije a da se pritom ni jedan nije pokolebao. U to vrijeme Karin Donji skoro je sav bio uz nas. Tada su u Benkovcu na
strani naeg pokreta radili: Dimitar Drai, Stevo Zeevi (najder), Cvjetko Zeevi,
l.jubo Pupovac, Ratko Beri, Slavko Bjelanovi - Kutija, koji je radio u Bati, Ivica
Kamber (radio je u mlinu kod Ivankovia), s kojim je radio i Risto eelj pa smo mogli
uvijek rnljeti ito za partizane. S nama je, u to vrijeme, dobro suraivao i uro Volarevi koji je radio na susu. Cvjetko Zeevi je otjeran u logor, a eelj i Kamber ostali su
i dalje na radu u Benkovcu. Svi ostali su izginuli tokom rata.
Bili smo u pravu kad smo govorili, jo dok je trajala stara Jugoslavija, da smo
komunisti i da emo se boriti, iako nismo bili lanovi Partije, za koju nisam znao, a vjerujem ni ostali.
Odmah iza kapitulacije stare Jugoslavije 1941. godine na podruju benkovakog
kotara, koliko je meni poznato, nije bilo nikakve partijske organizacije, niti SKOJ-a.
Prva partijska organizacija, kako sam doznao poslije rata, formirana je u Jagodnji Gornjoj oktobra 1941. godine. Na primjer, kod mene je dolazio Stanko Miin, a iste godine i ja odlazio u Bukovicu, gdje sam izvravao zadatke.
Potom su dolazili Miin i Milo Leai, a takoer i Slobodan Macura Bondo.
Skoro svakih osam dana odlazio sam u Odred, a krajem marta 1942. godine zadrao
sam se u Odredu izvjesno vrijeme, ali mi je bilo nareeno da se vratim u Kotare. Poetkom maja 1942. godine stupio sam u bataljon Bude Borjan. Komandir mi je bio Boo Blaevi, moj prvi partizanski starjeina.
Niko me, u to vrijeme, nije pitao da li sam lan Partije, niti mi je iko spominjao
od ovih drugova, pa ni sam Zeevi. Nie u o tome kazivati opirnije jer sam podosta
i pretrpio zbog toga. Tokom maja zaredale su akcija za akcijom po Bukovici. Sav narod je bio uz nas. Naalost, nismo imali jedno pravo rukovodstvo i revolucionara koji
bi nas povukli na bre i jae djelovanje. Nismo imali sree, kao to je to bilo npr. podruje Kistanja, Knina, Bosne i Like gdje se uspjeno razvijao ustanak. Svi su oni imali
dobro rukovodstvo koje je bilo u stanju pokrenuti mase. Negdje oko 15. juna 1942. godine do mene je stigao Boko Konarevi, predsjednik odbora u Karinu. Bio sam u
Kuli zbog nekih zadataka kada mi je saopio da se Milorad Stegnjai vratio i sav obrastao u bradu, dodavi da organizira etnike. Stanuje kod uitelja u Kunovcu i pria
kako sa Piljama - Stevanom i Petrom - nema to razgovarati nego jedino preko niana
od puke. Dalje mi je govorio da je moja kua stalno glasala za opoziciju i da Pilje dobijaju direktive od ustaa, i to iz samog Bea. Bjesnio je da su moji iz Bukovice pa ako
hou ratovati neka idem u Bukovicu, a ne ovdje u Kotarima gdje su gazde oni - etnici. Boko Konarevi predloio mi je da odmah krenem s njim za Karin. Doli smo
kod Koje, mlinara i nekadanjeg solunskog dobrovoljca, kojeg su Maari protjerali iz
Vojvodine, pa se nastanio sa enom i djecom u jednoj naputenoj kui. Kod njega su
nas ekali drugovi iz Karina, a potom smo pozvali i one iz Kule Atlagia. Razgovarali
smo o postupcima Stegnjaia i dogovorili se da s njima ne suraujemo. Na sastanku
nas je bilo dvadesetoro. Jednoglasno smo zakljuili da Tode Macakanja i ja odemo u
tab Sjeverno-dalmatinskog odreda i drugovima ispriamo o novonastaloj situaciji i da
priupitamo ta nam je dalje initi. Odred je u svom sastavu imao dva bataljona, i to bataljon Bude Borjana i Branka Vladuia. Dakle u Odred smo trebali otii ja i Todo Macakanja, ovjek koji e se kasnije pridruiti Stegnjaiu i doekati konac rata u
etnikoj odori. Prije raskida s nama stvarno je bio solidan i vrlo aktivan uestvujui u
svim vanijim akcijama, pa i u smaknuu pijuna. Bio je siromaan, bez oca i majke.
ivio je pored kue gostioniara Pavla Babia koji ga je pridobio da ode za Stegnjaiem. No, da se vratim prii. Todo Macakanja i ja krenuli smo prema Bukovici i stigli u
Graak (Bjelina). Odmah smo douli da u Bjelini, i to u kui Petra ue, ima nekih voj-

nika. Doznao sam da su to nai, a meu njima i: Slobodan Macura, Rade Bulat i Marko Jurlina. Jove Martia nije bilo. Obavijestio sam ih o situaciji u Kotarima a naroito
o Stegnjaiu. Rade Bulat mi je rekao da nita ne poduzimarno vjerujui da e Stegnjai
lutati 15-20 dana pa nam se opet prikljuiti i da nikako ne pomiljamo da ga ubijemo.
Kazao mi je i to kako e mi Slobodan Macura Bondo dati sva potrebna uputstva. Krenuli smo s bataljonom i doli u Razbojine. Kad je svanulo Talijani, doznavi gdje smo,
mitraljirali su i bacili bombe na to cijelo podruje. Kad se napokon sve raistilo Bondo je napisao pismo na pisaoj maini. Bilo je to uputstvo u vezi sa Stegnjaiem. Naalost, to mi je pismo propalo u zidu od rodne kue gdje sam ga bio sakrio kad sam otiao u Liku, a obitelj u logor. Svojim drugovima u Karinu proitao sam pismo i odmah
smo se dogovorili da ni po ivu glavu niko ne sarauje sa Stegnjaiem. Dana 28. aprila
1942. godine bili su uhapeni Petar Torbica i Petar ua. Veer uoi hapenja kod Petra
Torbice zatekao se Frane Lacmanovi. S njim su stigli Sretko Vojvodi i Milenko Vuka iz Karina, koji je bio i na kurir. Nou su uli brujanje kamiona. Radilo se o talijanskim. Petar Torbica ih je probudio i rekao im da Talijani najvjerovatnije kane blokirati
selo. Drugovi su se razbjeali; Lacmanovi i Vojvodi otili su u jednom pravcu, a
Vuka je bio upuen prema Kuli Atlagia da mi preda pismo. Prva su se dvojica izvukla iz okruenja, dok su Vuku Talijani zarobili, pronaavi i pismo. U njemu je bio popis Benkovana koje je trebalo oporezovati kako bi doli do novca za kupnju oruja.
Sjeam se nekih imena: Simo Dimitrovi, Petar Kasum, Petar Joki, Krste Ivanievi, Gavre Kovaevi i jo neki. Vuka je tada bio mlad, imao je svega 17 godina i
kad su ga Talijani oamarili priznao je da je bio kod Petra Torbice kod koga je vidio
jo dvojicu ljudi, ali da im ne zna imena. Talijani su odmah uhapsili Torbicu, pa i ostale sa spiska iz pisma. Bili su ubijeeni da zajedno s Torbicom i cijela ta grupa Benkovana surauje s partizanima. Torbica je od svih njih najvie stradao. Maltretirali su ga,
bjesomuno tukli i na kraju ga osudie na smrt. Kazna mu je bila preinaena na vjenu
robiju i otjeran je u Italiju, tj. na Elbu, gdje je ostao sve dok ga nisu Britanci oslobodili
1944. godine. Ostali su bili blae kanjeni, uvrh glave zatvorom. Kada smo za sve ovo
doznali postali smo jo oprezniji. Ni na kraj pameti nije nam padalo da se druimo sa
Stegnjaiem, koji se ve slizao s Talijanima. Osjeali smo da e mu se pridruiti i ljudi
iz Kule Atlagia. Brat i ja postali smo krajnje obazrivi i sastojali smo se samo nou,
kad bi ja doao iz bataljona. O vezama Stegnjaia s Talijanima poslije sam saznao i na
temelju vie pisama, koja su se sauvala u naim arhivima. Jedno pismo posjeduje i
Obrad Egi. U njemu se kazuje da je Stevan Pilja teko ranjen. I dobro smo predvidjeli: u Kuli Atlagia potajno je nastajala antikomunistika banda na ijem je elu stajao
Stegnjai. Naravno, Talijani su je osnovali. Stegnjai je traio odobrenje od Talijana
da se obrauna s Piljama i da ga naoruaju, jer tada oruje nije posjedovao. I zaista iz
karabinjerske stanice u Benkovcu dobio je dvije puke i dva pitolja. Oruje za Stegnjaia preuzeo je Pavao Babi. Dana 11. jula 1942. godine Stevan Pilja trebao je krenuti u Islam Grki vezano za neku akciju i usput je svratio kod Pavla Babia, ne znajui
da je ovaj ve aktivno saraivao s Talijanima. Kod njega je bio Tode Macakanja, koji
je trebao ii s njim. Na tren je otiao u Cupaevu varo kod Ljube Cupaa, kod koga
su bila naa dva vola ve oko mjesec dana i trebao ih je potjerati kui. Kad se vratio iz
varoi, izmeu kue Babia i Macakanje, u jednoj vododerini, saekala su ga trojica
nepoznatih Ijudi i rekli mu da je bandit. Potom su otvorili vatru. Uspio je pobjei ali s
ranom u lijevoj pleki i desnoj butini. Iscrpljen je pao izmeu kua Mie Vojvodia i
Ante Breulja. Bilo je oko 10 sati naveer. Kad je zacarevala tiina Stevo je potiho pozvao pomo. Pucnjavu a sada i zapomaganja uo je Ante Breulj. Istravi u no a potom zajedno sa Trifunom Stegnjaiem Ante je donio ranjenog Stevana u nau kuu.
Majka mi, sestra i supruga nikako da se snau. Cijelu su no Stevu previjale i ujutru
pozvale Stjvana Vidia da ga odvezu u Benkovac. Mislili su ga prebaciti do biveg mlina Radica i otamo pozvati doktora Miu Dimitrovia da ga previje, jer je on bio na
349

prijatelj. Ali kad su ga odvezli ubrzo ih je susrela jedna talijanska jedinica koja je o
svemu bila obavijetena. Uhapsili su ga onako ranjenog i u istim kolima prebacili u
Benkovac pred kasarnu koja se nalazila u bivem oficirskom domu. Odveli su ga na
sasluanje, ali Stevo nije nita htio priznati. Odmah su ga strijeljali - u samim kolima i
pred kasarnom. N e znajui o pogibiji, sestra mi i ena potrale su u Benkovac da upitaju doktora Dimitrovia o Stevinom zdravlju. Rekao im je da ga je previo prije nego je
strijeljan i da sigurno od rana ne bi podlegao. Uputile su se prema kasarni gdje su im
predali Stevinu odjeu. Tada bu bile posve sigurne da Stevo vie nije iv. Rasplakale su
se. Sutradan mi je Trifun Stegnjai saopio (njegova je sestra radila kao kuharica kod
karabinjera), da e uveer Talijani doi u Kulu i mene uhapsiti. Rekao mi je da, ako
mogu, odmah krnem u svoju jedinicu. Naredio sam eni da mi spremi robu. Namjera
mi je bila da krenem za Liku, gdje se moja jedinica nalazila. Dok mi je supruga Soka
spremala najbolju robu preao sam kod komije Jovana Vojvodia i sjeo s njim u dvorite. Za svaku sigurnost rekao sam njegovoj kerki Ljubici da zatvori dvorina vrata
kako seljaci koji bi proli ne bi vidjeli da sam kod njih. Kad je ona dola do vrata primijetila je da se Talijani vrzmaju oko moje kue. Od njih me je dijelilo oko 30 metara i
debeli kameni zid. Dao sam se odmah u bijeg; preletio sam preko jednog drugog zida,
pretrao oblinji proplanak i naao se u vinogradu Stoje Pupovac. Krenuo sam ispod
plota da uzmem puku, ali sam se sjetio da to znaju i neki koji su do tada bili uz mene.
Puku nisam ponio ve sam puzei krenuo kroz vinograd.
Proavi desetak redova loze podigao sam glavu da vidim ne idu li za mnom, kad
ono ispod samog plota ugledah jednu grupu - naoruanu. Bili su to pripadnici antikomunistike bande. Sklupen provukao sam se a da me nisu primijetili. Prenoio sam
pod vedrim nebom. Tada sam se uvjerio da sam izdan i da vie u nikoga ne mogu imati
povjerenja, jer mnogi moji suseljani iz Kule poli su za Stegnjaiem. U meuvremenu
Talijani su pretresli cijelu moju kuu i kad nisu nita nali, povukli su se. Probudivi
se, uvjerio sam se da nema nikoga. Potom sam sreo Gnjaju, Adama i Lazu Cupaa koji
su poli okopavati kukuruz. Kad su me vidjeli dobrano su se iznenadili, a bilo im je i
teko. Na moje pitanje da li ima koga u selu, odmahnuli su glavama. Produio sam
prema kui i susrevi neku enu pitao je kako je u selu. Kad sam doznao da nema nita
novoga uputio sam se svojima. Soka je ve sve bila spremila za moj odlazak. Nije se vie m oglo ekati.
Krenuli smo tako da sam ja iao sredinom, a s jedne strane moja ena a s druge
Jao Pupovac i to na razdaljini od nekih 300 metara. U sluaju da nekoga primijete trebali su mi maramicom dati znak s koje strane dolazi nepoznati. eni sam zaprijetio da
nikome ne vjeruje dok rat ne zavri i da emo ukoliko ostanemo ivi ivjeti i dalje zajedno. Kad smo doli ispod Bojike Drage oni su ostali na brdu a ja sam produio
sam. Preavi cestu Benkovac - Obrovac mahnuo sam maramom da se vrate vjerujui
da opasnosti vie nema. Naprotiv, odmah po njihovom odlasku, iz kamenoloma u Kuli
Atlagia izronila dvojica nepoznatih.
Iao sam mirno. Na meni je bio injel a ispod njega puka. Na glavi sam nosio
bukovaku crvenu kapu, koju ranije nikad nisam stavio na glavu. Nepoznati su prili
telegrafskom stupu i pokucali kundakom od puke. Dalje se nisu kretali. Dijelilo nas je
nekih 300 metara. Tek poslije sam doznao da su me ova dvojica ekali, ali me nisu prepoznali, u prvom redu zbog odjee.
Mislili su da sam iro Vidi iz Karina koji je imao zemlju u Kuli Atlagia. Stigao sam u Karin Gornji. Nikome se nisam javljao pa ni Boku Konareviu. Jedino
sam zamolio nekog mladia koji je uvao ovce da ode do Bubrojine kue i da kae Boi da ga ekam. Kua mu je bila poprilino udaljena. U ubroju sam nekako imao najvie povjerenja. U ogradi sam ostao sam budno ekajui. Kamenjar uokolo i nigdje nikoga, a vruina isijava.
350

 sam prevee ugledao ovjeka koji se uputio iz Konarevievih kua. Bio je

to Boo Dubroja. Sastali smo se, a Boo je odmah dodao: Petre, ti si poginuo, samo
to te nisu zakopali.
Tvoji su te Kuljani izdali, ali znaj da smo mi iz Karina uvijek s tobom. Donio
mi je hrane i vina. Zamolio sam ga da odmah ode u Kulu Atlagia i da uzme moja dva
vola, kravu i neto ovaca i da sve potjera u Karin da ih kojim sluajem Talijani ne bi
otjerali u svoj tor. Odmah je otiao i vratio se oko 10 sati ujutru te saopio mi tunu vijest; moje blago Talijani su ve bili otjerali, a bili su poveli i majku mi, sestru i enu s
dvoje djece. U kui mi nije ostalo nikoga. Bilo je to 13. jula 1942. godine. Uputio sam
se prema Pariima i svratio kod Ljubice Torbice, Petrove ene. Susreo sam se i sa Radom Kneeviem, njihovim komijom. Kad sam svratio do kue Sretka Vojvodia, koji
je do tada bio u partizanima, iznenadih se kad mi je njegova sestra rekla da joj je brat
juer uzeo puku i neki materijal i otiao pravac meu etnike u Donji Ervenik. Mislio
sam da ga je netko poslao od naih. Potom sam potraio Trifuna Vojvodia, predsjednika odbora, ali ga nisam naao. U to vrijeme vodila se velika bitka u Iritima izmeu
naa dva bataljona i talijanskih jedinica tako da se dalje nije moglo ii. Ostalo mi je jedino da odem u Biovino Selo kod predsjednika odbora Miana Kablara.
Lupao sam na dvorina vrata. Pojavila mu se sestra koja mi je rekla da je on juer priao etnicima Vlade Korolije. Vratio sam se nazad u Parie. Nekoliko je dana
prolo, a veza nije stizala. Ljubica Torbica i Rade Kneevi otkidali su od svojih usta i
meni donosili. Poslije izvjesnog vremena poruio sam svojoj roakinji da ode u Kistanje Selo kod Duje Torbice, brata mi od ujaka i da odmah doe. Jedno je vrijeme bio
uio za kovaa i kod mene, i to tokom 1940. na 1941. godinu. Odmah je doao rekavi
mi da su partiani, koji su bili gore, svi izginuli i da bi bolje bilo da i ja odustanem od
partizanske namjere i da se pridruim Vladi Koroliji u Kistanje. Odbrusio sam mu da
je lud i da na to neu pristati i da mi u roku od dva dana mora obezbijediti partizansku
vezu. Otiao je. Vratio se poslije dva dana i rekao Ljubici da nije u stanju uspostaviti
mi vezu i neka se snalazim kako znam i umijem. Ljubica mi je to prenijela, a u meuv
remenu on je otiao. Bijesan sam krenuo za njim. Negdje pred zalazak sunca doao
sam kod njegove kue. Pitao sam ga zbog ega mi nije uspostavio vezu kad se tu sigurno nalazi Gnatija Macura ili Ilija Torbica. Upitao me je: ta e ti veza!?
Poastio me je jelom. U meuvremenu je dola njegova sestra Ljubica Omikus
iz Raduia koja je namjeravala prenoiti a ujutru rano sa Ljubicom iz Paria krenuti
u ibenik da vide Petra Torbicu prije njegovog odlaska u Italiju. Dodala mi je da e po
povratku iz ibenika doi po mene jer da u Raduiu ima nekih drugova, po prezimenu Radi, s kojima me je namjeravala povezati. Od ranije je znala da mi je brat poginuo i da mi je obitelj u logoru. Potom smo Dujo, Vujo Torbica i ja otili na spavanje u
vinograd. Doavi vidio sam da imaju nove puke mauzerke i talijanske bombe. Pitao
sam ih odakle im a oni mi odgovorie da su iza partizanske pogibije otili dopo lavoro i da su pod komandom Vlade Korolije i njegovih. Napao sam ih znajui da me
brat od ujaka i njegov roak nee ubiti. Ujutru je Duan Torbica otiao u Kistanje s
one dvije Ljubice. I popodne se obreo u Kistanjama. Kad se po drugi put vratio kazao
mi je da je Ljubica Omikus otila u Radui i da je javila kako mi ne moe uspostaviti
vezu. Uveer smo spavali u njegovoj pojati, a ujutru prije svanjivanja on je krenuo u
Kistanje. Probudila me je njegova sestra Ljubica dodavi: Obuvaj se bre i idi za
mnom.
Iste veeri dola je do Rudela kod Save Gri koja joj je rekla da me trai jedna
partizanska jedinica i da brzo ide po mene, jer da se plai kako bi mogao biti izdan i
likvidiran. Na put smo krenuli odmah preko jednog proplanka povie varoi Torbica.
Ljubica je krenula iza mene kad odjednom zaplae. Kroz suze je dodala da je Dujo otiao u Kistanje po etnike i Talijane koji treba da me likvidiraju. Stigli smo do Rudela
gdje me je ona povezala sa svojim zetom pirom Griem. Uz pirinu pratnju oko 9 sa351

ti krenuo sam prema vodu Maibrada. Preavi cestu Kistanje - Knin, uputili smo se
proplankom, kad odjednom opazismo dvojicu ljudi koji su hrabro gazili prema nama.
piro mi je savjetovao da se ne sklanjamo, a ako budu etnici zasut emo ih bombama
i pucnjavom. Pribliivi se nepoznatima na oko 10 metara odjednom se prosu kamenjarom: Zravo Pilja, mi te traimo. Odmah sam prepoznao Spajuna Novakovia iz Bjeline.
S njim je bio Pero Vejnovi, jedan od prvoboraca Kistanjskog kraja. Dalje nas je
vodio Pero. U podaljem umarku na breuljku bio je smjeten Kistanjski vod. Na elu
mu je stajao Stevo Maibrada, a Peo Maibrada bijae vodni delegat. On mi je tutnuo
u ruku ceduljicu. Prepoznao sam rukopis Jove Martia. Pisao je posve krakto: Kovau, kreni za nama. Tada sam doznao da su me drugovi iz Kistanja traili i ranije, ali
nikako da se pronaemo. Slali su, ak, Petra Karana, prvoborca iz Dobropoljaca, ne bi
li me negdje oko Benkovca pronaao, no ni njemu nije to polo za rukom. Napokon
sam sjeo uz svoje Kistanjske prijatelje. Neki su ljekarili, a jedan se popeo na hrast
odakle je promatrao okolinu za sluaj da nam kogod nepozvan ne bi doao. Odjednom
se zaula pucnjava u Gruloviima i Torbicama.
Sunce je ve uveliko bilo iznad naih glava; vruina je bila na pomolu. Odjednom smo svi ustali. Proplankom prema nama um o je grabila jedna ena iza koje su
tretali puke i pukomitraljezi. Oekivali smo da e svakog asa pasti. A onda se na vidiku pojavi i jedan mukarac; i za njim su pucali. U meuvremenu ona nepoznata nam
se sve vie pribliavala. Prepoznali smo Stevu G m lovi; stigla je do nas sva uplaena,
znojna i s izreetanim vutanom. I ne doavi sebi zadihano je rekla kako je Petar Pilja
poginuo od zlotvora koji su doli na poziv njegovog brata Duje iz Kistanja - etnika i
Talijana. Moji Kistanjani uprli su ruke prema meni. Razrogaeno me je gledala. Uto
je na na poloaj stigao i onaj mukarac - bio je to Boo G m lovi, terenski radnik. I
on nam se prikljuio. Saznavi da se za Liku namjerava krenuti tek sutradan zamolio
sam svoje Bukovance da dozvole Spajunu Novakoviu i meni da odem o do Medvie,
gdje sam imao skrivenih osam bombi. Naravno htjeli smo ih donijeti. Dobivi odobrenje posve smo obazrivo krenuli na put. Pred sam zalazak sunca stigli smo u Medviu.
Produili smo odmah do zida gdje smo brat i ja bili sakrili bombe. Digavi prvi kamen
- vidim, nema ih. Probio me je hladan znoj. Kako u samo izii pred svoje Kistanjane. Nervozno sam povukao i slijedei kamen, pa jo jedan, ali od bombi ni traga. Spajun me je pokuao uvjeriti da su na nekom dmgom mjestu, no dobro sam znao da smo
ih ba tu ostavili. Kako se vratiti u Kistanjski vod - mislio sam. Onda sam primijetio
da nas s prozora oblinje kue promatra neka ena. Uputila se prema nama. I ne priavi nam upitala nas je to traimo. Izlaza vie nije bilo. Rekao sam joj otvoreno da
smo brat i ja tu ostavili bombe. Dodala je ispitivaki: Da li si ti kova iz Kule Atlagia? Potvrdio sam.
Potom me je upitala da li mi je brat ubijen a porodica poslana u logor prije trietiri dana. Ostao sam iznenaen koliko toga zna o mojoj obitelji. Pred oima su mi i
dalje bili: Pero, Stevo, Peo i ostali moji drugovi iz Kistanja. Onda sam poskoio od
sree. Nepoznata nam je ispriala kako je ona vidjela moga brata i mene kad smo ostavljali bombe i da ih je uzela kako ih ne bi pronala djeca. Pozvala nas je u kuu, dala
nam kmha i mlijeka i predala nam bombe. Lebdei smo zapucali prema Mokrom Polju, prema kui Save Kanazira. Sada sam bio na najboljem putu da ispunim i bratov
zavjet. Ranije kada smo nosili bombe sa arkom eljom da ostanem o u partizanskom
odredu, u Kulu su nas vratili Rade Bulat i Stanko Tima. Svoj su postupak pravdali nastalom situacijom i nedostatkom ljudi u Ravnim kotarima.
7-ato sam jo poletnije pojurio prema svom prvom partizanskom odredu - Kistanjskom. Usput su nam se pridmili Nikica Opai, omladinski m kovodilac Bukovice, Nikica Popovi i Vujo Radi iz Raduia, koji nas je poveo prema Iritanima. Tu
smo ekali jedan dan. Dalje su nas preuzeli dvoje Liana: djevojka i mladi.
352

Poveli su nas preko pruge prenia Maloj i Velikoj Popini i kada smo doli u Srpski klanac susreli smo se s borcima bataljona Bude Borjan. Pronaao sam svoju etu. Boo Blaevi mi je prenio poruku Slobodana Macure Bonde. Ostao sam ga ekati.
Stigao je sat vremena poslije odlaska moje ete. Izljubili smo se a kada je uo o udesu
moje porodice zaplakao je, sjeajui se naroito djece s kojom se igrao dok je boravio
u naoj kui, a pogotovo sinia mi Mile. Bondo mi je rekao da i on ide u Srb u tab
Odreda. Krenuli smo zajedno. ekalo nas je od 12 do 14 kilometara puta. Dobru priliku za razgovor znali smo iskoristiti obojica. I kada smo doli u dolinu Srba nastavili
smo s diskusijom. Sa Slobodanom sam u razgovoru uvijek bio slobodan i otvoren. Tako se i on sa mnom ophodio. Bilo je dosta vrue i sjeli smo ispod stabla jabuke grickajui ukusne plodove. Pitao sam ga to misli kada bi se rat mogao zavriti. Odgovorio
mi je: Rei u ti, ali ne kazuj nikome, jer bi za to mogao biti strijeljan. Drugi front nee poeti ove godine, a rat nee zavriti ni 1944, ali nee doekati ni drugu polovicu
1945. Odmah sam pomislio koliko e jo trajati ova neizvjesnost i da moda ni mi neemo doekati ivi kraj. Onda je nastavio: Sjeam se onih unih diskusija u tvojoj
kui u Kuli Atlagia, kada si uporno branio stav da e cijela Evropa ostati pod Sovjetima i da e poslije okonanja rata biti velika priprema za naredni rat, ali sada izmeu
SSSR i SAD i da e uslijediti doba velikog naoruanja. O tome se ne smije govoriti nego treba rei da rata vie nee biti, isto kao to ne smije rei da e rat trajati dugo, jer
ako bi tako govorio poeli bi se osipati a ti bi imao velikih potekoa. U tom smo proli pored zapaljenih kua. Na jednoj je crvenom bojom plamsalo ivio KPJ! Slobodana sam upitao ta znai ova kratica. eretski se nasmijao i dodao: Komunistika
partija Jugoslavije, a potom uzviknuo: SKOJ, pa razrijeio i ovu moju nepoznanicu. Upitao sam ga iznenaden da li i postoji. Ne samo da mi je potvrdio nego mi je i objasnio samu rije partija. Tada sam nauio da su komunisti dio radnike partije, a da
svaki radnik ne mora biti komunista, tj. da ne mora pripadati KP kako sam do tada
mislio. Napokon smo doli u Srb. Jovo Marti je primo dunost komandanta odreda
zamijenivi Radu Bulata. Uu Jovu sam izuzetno cijenio; bio je i ostao legenda. Dok
smo jeli, priao mi je Jovo i pitao kako je bilo u Kotarima. Oni su ve znali to se s nama dogodilo. lspriao sam mu o svemu. Kazivao sam i o Miloradu Stegnjaiu i njegovom pristajanju uz etnike i da po Kotarima organizira i okuplja ljude oko sebe. Priao
sam mu da sam za jednog boravka u Bjelini, gdje su bili Bulat i Jurlin, traio da se u
Ravne Kotare na teren poalje Obrad Egi i jo tri-etiri druga. I pored obeanja druga
Egia nisu uputili. Ispriao sam mu, ta'koer, da mi je cijela porodica poslana u logor,
da mi je brat poginuo i da dolje vie nemam nikoga. Jovo mi je rekao da ne idem vie
dolje ve da ostanem s njima, a Marko me pitao da li sam donio togod pismeno. Pogledao sam ga upitno, a on me je na to direktno upitao: D a li si lan Partije? Spustio
sam pogled. A da li si kandidat? Kratko sam izustio - ne. Marko je opet priupitao:
Pa kako to, ti si lan Partije od 1938. godine. Odgovorio sam da nisam i da me niko
nije ni predlagao, a ni primio, pa ak ni rekao da sam lan Komunistike partije. Na to
je Jovo Marti dodao: A mi tebi se povjerovali kao da si lan Partije. Poslije nam se
pridruio Frane Kursar i kad je za sve ovo uo, rekao je: Dobro, nisi lan KPJ, a ni
kandidat. lan SKOJ-a vie ne moe biti, ubijeen sam da si iskljuen iz Partije, ali
nee da prizna. Odgovorio sam: Nije me niko primio, pa prema tome ne mogu biti
ni iskljuen. Kada sam htio poi u svoju jedinicu, Jovo je predloio da idem u Begluke jer da tamo postoji partizanska radionica i 50 - 60 puaka i pukomitraljeza koje bi
trebalo hitno popraviti. Na kraju sam se uputio u Regluke. U radionici sam naao Spasu Kalanja, Stanka Krnetu i jednog Talijana koji je bio zarobljen u Nuniu. Uvelike su
matali kako bi valjalo otpocti s pravljenjem bombi. Jedva sam ekao da se radom iskaem. Od vodovodnih cijevi pravili smo rune bombe a eksploziv smo vadili iz avionskih bombi kojc nisu eksplodirale. Uz svoje Bukovance ostao sam oko mjesec i po dana. Onda sam sc ra/holio; dobio sam jak napad angine. Prebacili su me u Martin Brod
23 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

353

u bolnicu, gdje sam naao Obrada Egia koji je ranije bio ranjen u stomak za vrijeme
borbi u Iritima. U partizanskoj bolnici lijeio se i Milivoj Leai koji je na Iritima ostao bez oka. Operirala me je doktorica Slavka Blaevi, tadanja ena oke Jovania.
Iza oporavka ostao sam nekoliko dana u Srbu, a potom krenuo za Bosnu. Dobro sam
upamtio selo Resanovac. Sve je bilo spaljeno. ene, djeca i starci spavali su vani. Ve
su nicala neka na brzu ruku sklepana sklonita od dasaka i limova; to je bilo strano za
vidjeti. Dalje nas je put doveo do sela Malo Tievo, koje je skoro bilo razrueno od
bombardiranja. Tu smo se spojili s Crnogorcima. Mislim da je to bio II bataljon IV
crnogorske, a komandant je bio iz Bijelog Polja.
S
njim sam dugo razgovarao o situaciji u Crnoj Gori. Komandanta je mnogo toga zanimalo o mom zaviaju. Na podruju oko Grahova zadrali smo se sve do 3. oktobra 1942. godine, kadaje poela koncentracija partizanskih jedinica na Dinari u Kunitima, gdje je i formirana II dalmatinska brigada. Kakvo je to bilo oduevljenje vidjeti hiljadu ljudi, ustanika s crvenom zvijezdom na kapi i pod orujem. Pred postrojenom brigadom govorio je Vicko Krstulovi. On je i predao zastavu II dalmatinskoj brigadi. Govorio je o znaaju te brigade. Ovdje sam bio postavljen za komandira. Potom
sam proboravio oko mjesec dana na podruju uz neposrednu blizinu Knina i Vrlike.
Poetkom decembra 1942. godine moja jedinica se nala na podruju Peulja i Crnog
Luga. Tu nas je zadesila velika nesrea koja je pogodila cijelu brigadu. Jovo Marti,
zamjenik komandanta brigade, dobio je jaku upalu plua i podlegao bolesti u roku od
dva dana. Bio je to teak udarac za nas, no toak revolucije morao se kretati dalje.
Borbe su nastavljene, sada prema Staretini, a sa sjeveroistone strane napadali
smo Livno. Osvojili smo ga poslije dva dana borbe, osvojili smo ga, a potom se krenulo
preko Borove Glave prema Duvnu. Od Duvna produili smo u Imotski, a nakon zauzimanja Imotskog pobjedonosno smo krenuli u Posuje, gdje smo ostali nekoliko dana.
Iza nas su ostale teke borbe; naroito s ustaama, pa i s Bobanovom legijom. Zima je
pokazivala svoje zube.
Brigada je krenula s istone strane Duvanjskog polja prema Vran planini. Tu nas
je uhvatio veliki snijeg i studen. Bilo je strano gledati Ijude, naroito starce, enu i djecu koji su bjeali s Korduna i Banije ispred okupatorskog i ustakog pokolja. Dalje od
Prozora nisu mogli ii, pa su se vraali natrag. Gladnu, bosonogu i smrznutu eljad bilo je uasno gledati. Uz cestu posijani mrtvaci. Zima i glad - gdje se god okrene. I tifus je carevao. Ni od svraba se nismo lako branili; najvie je napadao djecu - neka su
se od njega naprosto raspadala. I kad smo stigli u Jablanicu nismo zaboravili na stravine prizore patnji naih ljudi. Na podruju oko Jablanice borbe nisu prestajale; preko niana gledali smo u isto vrijeme Talijane i ustae. U isto vrijeme vrena je koncentracija vie naih jedinica, a obavljale su se i pripreme za prelaz preko Neretve. Pristizali su i ranjenici. Na lijevoj strani Neretve sjatio se ogroman broj etnika Drae Mihailovia; po nekoj procjeni bilo ih je oko 18 hiljada. Znali smo, da bi ukoliko bi trebalo
krenuti naprijed, da je trebalo razbiti i njih i talijansku diviziju murge stacioniranu u
Jablanici. Tek kada nju unitimo mogli smo prii ruenju mosta da ne bi etnici preli
na desnu stranu Neretve.
Ovaj svijetli in izvrila je Grom desetina na elu s Bukovancem Stevom Opaiem. Iza prelaska glavnine naih boraca, ostalo nas je vie radi zatite ranjenika. Na
kraju smo i mi preli preko poruenog mosta, razbili etnike i uputili se prema selu
Krstac. Odatle smo nastavili, i pored velikog snijega, preko planine Prenj i stigli do Borakog jezera. Non-stop smo vodili teke borbe, naroito s etnicima. Odatle smo krenuli prema Kalinoviku. Prije Kalinovika, na oko 6 kilometara, brigada se uhvatila
ukotac s etnicima Vasojevia. Oplakali smo 17 svojih boraca, a meu njima i Slobodana Macuru Bondu, komesara I bataljona. I sada pamtim njihovu zajedniku grobnicu; zadnjeg smo poloili Slobodana. Ostali su na vjenoj strai. Mi smo morali prema
Kalinoviku. U selu Borija veliki snijeg i ovjek star 112 godina. Sjedio je na krevetu i
354

puio. Znam da su mu nai iz taba brigade poklonili kilo duhana. Cili starac je ostao
zabavljen puenjem. Put nas je vodio prema Foi. Zadrali smo se u selu Miljevini nekoliko dana, zatim u selu Miletii, pa smo negdje oko 1. aprila 1943. izbili na Drinu u
mjesto Brod na Drini. Pozdravilo nas je krasno proljetno vrijeme. Ostali smo 3 dana.
Odmor je prekinulo nareenje da II dalmatinska prijee Drinu jer da ona ima najvie
plivaa. I proleterska je ila Ustikoline. Naa brigada je pokraj Broda na Drini
splavovima prela rijeku. Napravili smo i pontonski most koga su prelazili druge
jedinice i bolnica. Nae su jedinice otile prema Crnom Vrhu kod Foe, gdje su nas
opet napali etnici iz pravca Sepan Polja, tako da je bolnica ostala za nama.
Probili su se do same bolnice. Razbila ih je II dalmatinska i jedna jedinica II
proleterske. U okolici Foe ostali smo oko mjesec dana. Stacionirani smo bili u mjestu
Dragoeva, gdje je bilo 6 ili 7 mlinova. Nisu nam bili od pomoi - nismo imali ta
mljeti. A mlinovi ispravni. Stiglo je nareenje da se snabdijemo sa svim potrebnim materijalom za narednih 20 dana i da krenemo prema Crnoj Gori. Naem odmoru doao
je kraj. Zvala nas je Crna Gora. Proli smo kroz abljak, a poslije nekoliko dana bili
smo u Buvanu na Sinjajevini. Upamtio sam Ruicu, crkvu gdje smo vodili estoke borbe s Nijemcima, a poslije i sahranili nekoliko naih drugova. Bilo je to na poetku V
ofanzive. U selu Kr pokraj Negabude, gdje ima jedna poljana pogodna za sputanje
aviona, jednog dana banuo je Obrad Egi. Kako li sam mu se obradovao. Saznao sam
da je na Nevesinju bio teko ranjen. U nau je brigadu stigao za komandanta I bataljona. Nije bilo vremena za akule. Nareeno nam je da prikupimo drva i da sloimo na
nekoliko mjesta sve pripremljeno po prostranom polju. Nismo znali zato, ali 25. maja,
negdje oko pola noi, morali smo zapaliti vatre. Uto se uo i zvuk aviona. Magla svugdje oko nas.
Zato i nisu poiskakali padobranci iz njega nego tek drugu no.
K nama je stigla prva saveznika misija koja je dola u Vrhovni tab. Bili su to
Britanci. Pokupili smo padobrane i pripremili konje za nae prijatelje saveznike, te krenuli prema Durmitoru. Doli smo u mjesto Bukovica, ispod Durmitora. Ostali smo jedan dan, a potom krenuli dalje. 1. juna 1943. godine rano izjutra prolazili smo pokraj
Crnog jezera udno Durmitora i kretali prema njegovim visovima u pravcu epan polja. Penjali smo se i na jednom visokom platou pored nekakvih koliba dobro se odmorili. Oko nas snijeg, ali i nekakvo ugodno vrijeme. Naiao je Krste Popivoda s kojim
sam se poznavao jo od jeseni 1942. godine i malo zastao s nama u razgovoru. Rekao
sam mu da situacija nita ne valja jer da smo izmoreni i gladni, iscrpljeni estokim borbama i pjeaenjem. D odao je: Bez brige, pobjeda je naa i pritom mi spustio konzervu paradajza od kilograma u ruku rekavi da je ukusno i bez kruha. Nastavili smo
dalje preko Durmitora. Negdje oko 2 sata popodne poela je jaka kia sa ledom i jakim studenim vjetrom. Drugovi koji su bili bolesni od tifusa padali su ko svijee. Poslije izvjesnog vremena vidio sam Obrada Egia kako stoji pored te kolone. Pitao me da
li u izdrati. Znao sam da moram. Predveer smo ve bili blizu Mratinja. Proavi ih
zapucali smo preko onih planina do Suhe na Sutjesci. Usput smo vodili okraje s Nijemcima. Isprijeili su se da nam onemogue prijelaz rijeke Sutjeske. Nisu nas mogli
zaustaviti. Koristili smo se putem zaraslim u raslinje, koga su jo Turci radili od Dubrovnika prema Foi. Na Sutjesci su nas ekale jo ee bitke. Vrhovni komandant,
drug Tito, naredio je II dalmatinskoj da zaposjedne Donje i Gomje Bare. Bilo je vrlo
teko. Preko Suhe su prelazile kolone s naim ranjenicima, ali i druge jedinice. Preko
Bara je trebao prijei Vrhovni tab na putu za Zelengoru. Nijemci su silovito juriali. A
mi iscrpljeni i stameni. Sjeam se da me je Stevo oso, koji je sjedio pod jednom bukvom, pozvao da neto pojedem. Skuhao je konjske krvi bez soli i ikakvog zaina. Pojeo
sam i bilo je odlino. Glad je vladala i jelo se sve do ega se dolo, pa i divlji luk, za
kojeg su nam doktori, koji su bili s nama, rekli da se moe jesti.
355

Hranili smo se i liem od bukve, pupovima i korom sa drvea. I na tim Barama

bila je opet strana situacija. Nadiralo je ako 2500 Nijemaca na brigadu koja je brojala
najvie 600 boraca. U borbama ranjeni su : komandant brigade, komesar brigade, komandant IV bataljona, komandant II bataljona. Izginulo je mnogo komandira i komesara eta, ali brigada nije popustila niti je dozvolila prolaz Nijemcima dok Vrhovni komandant nije naredio da se povuemo. Iz naih krajeva, a naroito iz Malog Ia, poginulo je dosta drugova i drugarica. I pored svih gubitaka niko nije pomiljao na neku
predaju. Sjeam se kad smo gazili Zelengorom da je padala jaka kia. Ili smo
neke udoline, kojom je tekla voda a tik uz nju nalazila se jedna stijena i drvee. Sa strane i ba na taj prolaz nemilice je tukao vapski arac. Poto se nije moglo nikuda proi,
skrio sam se iza jednog drveta i pripomagao drugovima da se prebacuju na drugu stranu. Pamtim kako se jedan drug Zuljan, danas potpukovnik u penziji, dvoumio kako bi
preao. Nije bilo vremena za ekanje. Gum uo sam ga potoka a u tom momentu
pogodio ga je metak tano u petu. Poslije je uvijek priao da sam mu za tu ranu ja kriv.
I svi ostali preli smo nekako potok. Nastavili smo s penjanjem uz Zelengoru. Odjednom se ukazala vatra. Priavi blie vidjeli smo kako dvije dmgarice peku konjsko meso. Kako sam bio s Obradom Egiem navalile su na nas da uzmemo. Konjsko je meso
strano tvrdo, a teko ga je i pei okolo izgori a iznutra uvijek ostaje sirovo i podosta kiselo. Ne mogavi odbiti nismo ga mogli pojesti; a mi gladni. Bilo nam je naredeno
da teko oruje zakopamo a lako ponesemo, konje pobijemo i da nahranimo vojsku, a
kazane da bacimo. Krenuli smo nekom umskom pm gom prema Miljevini gdje smo se
spremili za zadnji proboj koji je poeo izmeu 2 i 3 sata poslije podne. Cestom od Foe prema Kalinoviku kretale su se kolone Nijemaca. Na Zelengori smo ostavili snijeg a
oko Miljevine uti se penica. Upamtio sam i sliku jedne kue uz iji je bok rasla crvena trenja. Nijemci su zaposjeli cestu, a nama stiglo nareenje za napad. im smo virili iz ume doletjeli su avioni i to eskadrila za eskadrilom. Mitraljirali su i bacali
bombe. U sanducima ih ie bilo i po 50 komada. koie su se u zraku raspravale. Poout
kie olovo je prtilo po vojnicima. Uputili smo se prema kui koja je bila udaljena oko
150 metara. Penjali smo se oko 2 sata i masa ljudi je izginula.
Preavi preko jednog mosta pokraj m dnika neko me je zazvao: D m e Pilja,
spaavaj ako m oe. Vidim dm g Tojaga, podoficir bive jugoslavenske vojske, s tekom ranom na nozi. Pomogli smo mu izvukavi ga preko ceste. Kad sam iziao na cestu tu je stajao Ljubo Vukovi, komandant brigade i Kistanjac Stevo Peri.
Pourivali su nae jedinice u elji da bre preu jer su Nijemci svakog trena trebali zatvoriti put od Foe prema Kalinoviku.
Bilo je 2 sata iza ponoi. U mojoj jedinici za vrijeme proboja izginula je treina
ljudi. Svi smo bili strano iscrpljeni glau i pjeaenjem; jedan drugoga nismo prepoznavali. Bilo je to upravo strano, no uprkos svemu borbenost nije poputala, a i poslunost je bila na visini. Krenuli smo dalje i u jednom ljiviku primijetio sam popa Miodragovia. S njim sam malo porazgovarao i otiao. Poslije pola sata saznao sam da je
poginuo od bombe. Proslijedili smo uz jedan potok, pregazili ga i sustigli desetoricu tifusara. Ili su samostalno za jedinicom, veina i bez oruja. Sustigavi ih pozdravio
sam ih, a oni me odmah upitae gdje ima vode iako su prije par minuta preli preko
potoka. U hrastovom umarku sreo sam Obrada Egia i nekoliko boraca.
Po mojim upalim obrazima znao je da nisam nita jeo. Tutnuo mi je u mku komadi kmha veliine kutije cigareta i kad sam ga halapljivo pojeo dao mi je da se iz uturice napijem meda. Ovo mi je dalo snage da izdrim do sela Pijevci, podno Jahorine,
gdje smo se poteno najeli. U njemu smo ostali 2 dana, a onda krenuli dalje preko Jahorine, pa preko Pala preli pm gu i doli u selo Podromaniju. N a podm ju istone
Bosne zadrali smo se oko 2 mjeseca. Posebno sam upamtio selo Seonu. Naime, do tada jo nisam postao lan KPJ. Kad smo prelazili Sutjesku bio sam komandir ete, a tada mi je Jovo Kapii, zamjenik komesara brigade, rekao: D m e Pilja, kada e ve

jednom priznati zato si iskljuen iz Partije ? Bilo mi je teko i kroz suze sam odgovorio: Drue Jovo, ja ne traim nikakav poloaj. Ako hoete vi me smijenite s dunosti
komandira. Brat mi je poginuo, cijela obitelj mi je u logoru, a ako vam je krivo vi se
obraunajte i sa mnom jer ja ionako nemam vie nigdje nikoga. Nakon 2 -3 dana o
ovome svemu doznao je i Ljubo Vukovi, rekavi mi da se ne nerviram i neka bude
kako je i bilo. Vrijeme je odmicalo u tekim bitkama. Jednog dana dok smo bili u Seonu (istona Bosna), leali smo komesar ete i ja, kad ujem da me trai Mirko Zeevi
iz Jagodnje Gom je, koji je doao iz III rasformirane dalmatinske brigade. Jedva sam
doekao da mi utenane ispria o novostima iz naeg zaviaja. Komesar ete se digao
rekavi: Petre, ti ostani s drugom a ja idem na sastanak pa u ti ispriati to je bilo.
Mirko me na to upita kakav je to sastanak. Odgovorio sam mu da je to partijski sastanak. N a njegovo pitanje zato i ja ne idem, odgovorio sam mu da nisam lan Partije.
On zauen upita: Pa kada si iskljuen? Odgovorio sam mu da nikada nisam ni bio
primljen. Samo je dodao da je bio duboko uvjeren da sam lan Partije jo od 1938. godine.
Potom je Mirko odmah otiao u tab brigade, naao komesara i zamjenika i ispriao im sve o meni. Mate Ujevi i Jovo Kapii ubrzo su me pozvali. Uz njih je bio i
komandant Savo Drljevi.
Jovo mi je rekao da se ne ljutim na sve ono to je do tada bilo jer da sam od tada
lan Komunistike partije Jugoslavije. Bilo je to 15. augusta 1943. godine. Napokon
sam i ja bio partija.
N o, borbe s Nijemcima, ustaama i etnicima vodile su se nesmanjenom estinom. Nekako u ovo vrijeme iskrsla je ideja da idem u Dalmaciju s I proleterskom i s I
dalmatinskom. Trebao sam doi na benkovako podmje. im mi je to saopeno u tabu brigade i divizije suprotstavio se dm g Egi obrazloivi kako to nema smisla jer da
sam potrebniji u brigadi. Opet smo doli na foansko podmje i jedne veeri Obrad
Egi i ja nali smo se u Ustikolini. Popili smo po aicu rakije. Bliila se no pa smo
krenuli i kad smo prili tabu brigade uli smo pucnjavu i eksplozije bombi. Povjerovali smo da je neko napao tab brigade i potrali iz sve snage. Odjednom otar glas straara Stoj! Obrad ga je ljutito upitao: Sto je? Radosni straar je na to odgovorio:
D m e komandante, pala je Musolinijeva Italija.
Zatim smo istim putem preli Drinu i doli do blizu Pljevalja i saznali da je kapitulirala Italija. Nastavili smo s borbama prema Prijepolju, Novoj Varoi, a potom sudjelovali i u okrajima za Priboj. Otuda smo hitno produili za Cmu G om , je prethodila velika bitka za Kolain. Tu je poginuo jedan vei broj boraca iz IV cmogorske, pa
i Jurica Ribar. Poslije zauzimanja Kolaina, Ivangrada i Andrijevice, vratili smo se preko Bijelog Polja i Brodareva u Prijepolje i Novu Varo. Bili su veliki snjegovi, a malo
poslije je zapoela i VI ofanziva. Preko ajnia krenuli smo u Srbiju. Kod Bijelih Brda
preli smo Lim, a poslije nekoliko dana krenuli smo u napad na Ivanjicu. Tu nam je
nestalo municije pa smo se morali vratiti preko Lima i produiti za Sandak. Na svim
naim putevima odlino nas je prihvaao narod i pored etnike propagande da su
Dalmatinci ustae. Ovo nas je prisiljavalo na oprez. Nism o pogrijeili; narod nas je
svugdje lijepo doekivao. Iz Sandaka smo krenuli pokraj Pljevalja prema Kolainu,
gdje je bio i tab korpusa. U cijeloj brigadi tada nas je bilo oko 700 boraca. Poslije Kolaina zaputili smo se niz Lijevu rijeku, doli na podmje Piperskog, a potom i Ostrokog manastira, te preli cestu Niki - Titograd, na mjestu gdje Zeta ponire. Bio je
mart 1944. godine. Napadali smo Cmogorsko Grahovo. Morali smo se povui je
prema nama nastupalo oko 5000 etnika s kojima je m kovodio bivi major Vlai. Pred
sobom su gonili veliki broj partizanskih porodica. Prispjevi u mjesto Trenjevo komandant Egi rasporedio je bataljone rekavi da u naoj blizini, u Kobilji, ima oko
6000 Ijudi u zbijegu pred etnicima. D m gog dana napali smo i razbili etnike, koji su
se u neredu i uz velike gubitke povukli. U ovoj sam brigadi ostao nekoliko dana iako je
357

jo oktobra 194!. godine Vrhovna komanda naredila da se svi borci koji su bili u avijaciji, tenkovskim i auto jedinicama stave njoj na raspolaganje, bez razlike kakvu su dunost vrili. U Kolainu se ubrzo okupilo oko 150 ljudi. Nisam htio ii iz brigade. Bilo
nas je oko 10 i tek iza tree opomene druga Tita napustio sam II dalmatinsku. Preao
sam u vazduhoplovnu grupu koja se probijala iz Crne Gore prema Vrhovnom tabu
koji se tada nalazio u Drvaru. U toj sam jedinici obavljao dunost komandira ete. Po
naredenju krenuli smo za Velimlje u Crnoj Gori, i preko Hercegovine doli u Korita
gdje je bio tab X X IX divizije. Nastavili smo prema Oblju koji se nalazio na putu Kalinovik - Nevesinje i poslije poprilinih napora stigli u Prozor. Ostali smo jedan dan.
itavim putem pratio nas je snijeg koji nam je uvelike oteavao kretanje. Iz Prozora
smo krenuli u Prekaju kod Drvara. Preko Klekovae doli smo podno Grmea, gdje
smo ostali 15 dana. Jedna grupa tenkista i ofera, njih oko 80, izdvojila se vjerujui da
bi se mogla probiti do Jadrana, a odatle produiti za Italiju. Nas oko 30 avijatiara krenuli smo za njima. Opet sam bio komandir. Drugi su ostali oekujui avione koji su
trebali sletjeti na Medeno polje i prebaciti ih u Italiju. Doli smo u Drvar, ostali 2 dana
i produili za Tievo. Mislili smo da emo se prebaciti preko Dinare i izbiti na Jadransko more, ali smo saznali da su tenkisti i oferi vraeni se od etnika nisu mogli probiti prema moru. Kod Bosanskog Grahova smo se spojili, reformirali dvije ete, gdje
sam nanovo izabran za komandira, i krenuli iznad Srba do Martin-Broda, te doli na
podruje Mazina i Glogova u Lici. Jedna naa eta je ostala u Mazinu a druga u Glogovu. Tamo je ve bila neka dalmatinska jedinica i Boo Grulovi, koji je doao s nama, zapodjeo je razgovor s Dragom Repajom, Milom i jo nekolicinom boraca iz Gornjih Biljana, pitavi ih da li poznaju Petra Pilju. Odgovorili su mu da su ga znali, ali da
je 1942. godine poginuo na Zrmanji. Obradovali su se kad su uli da e Pilja doi s elom u zalaz sunca i da je porunik po inu. Tako je i bilo. Stigavi u Glogovo izljubio
sam se s tim mladiima. Srce mi se steglo jer sam znao da u doznati o svojoj obitelji za
koju davno nita nisam uo. Drago mi je odmah rekao: Petre, znam ta te interesira.
Tvoja cijela obitelj je dola iz logora. S njima sam bio prije 15 dana. Dobro su se oporavili. I znaj da ti je ena imala 40 kila kad se povratila u Kulu. Bilo mi je lake kad
sam doznao da mi je obitelj iva. Iste noi smo preli preko Velebita, Irita, Gomjeg i
Donjeg Ervenika i doli u Parie. Odmah sam potraio tab Sime Dubaia, a seljaci
koji su me poznavali uputili su me do Kistanjca. Simo se zaudio kad me je vidio. Priali smo o svemu, a spominjali smo i nae poginule drugove. Tum uo mi je u mke komad papira i naloio da napiem eni pismo, koje je obeao proslijediti do moje Soke.
U Pariima je bio tab XIX divizije od kojih nikog nisam poznavao. Sa Simom sam se
dogovorio gdje emo se nai, budui da sam sutradan morao dalje. Nali smo se kod
Ljubice Torbice, Petrove ene. Veerali smo, nanovo priali a slijedeeg dana krenuo
sam preko Kolovca, Stankovaca i doao u Pirovac. Rodnoj kui nisam svraao iz razloga to je u Kotarima bilo mnogo etnika, ali i zato jer nisam mogao ostaviti jedinicu
na ijem sam elu stajao. Jo je bio jedan razlog: nosio sam neka dokumenta za tab
baze u Bariju. Iz Pirovca smo se prebacili na irje gdje smo ostali jedan dan, a odatle
na Vis, gdje smo se zadrali 2 dana. S Visa smo produili u Italiju - 25. maja 1944. godine - ba kada se odvijao desant na Drvar.
Skoro mjesec dana smo se odmarali, a onda se vratili na aerodrom u Bari gdje
smo ostali izvjesno vrijeme obuavajui se na avionima. Na aerodromu je bilo ukupno
92 naih boraca. Zadrali smo se oko mjesec i po dana. Potom smo se sukobili s Britancima.
Htjeli su da nas oficire (bilo nas je etvero) rasporede po Africi po svojoj elji.
Nismo se sloili dodavi im da imamo svog Vrhovnog komandanta koji je jedini mjerodavan da nas premjeta. Poslije toga otili smo u Gravinu gdje je bilo nekoliko stotina
naih boraca. Tu se obuavala jedna tenkovska brigada.
358

Kada je stigao Ulepi izvren je raspored tako da se nas 150 prebaci avionima u
SSSR, a ostali da e krenuti brodom na Perzijski zaljev a dalje vozom. U toj grupi od
150 ljudi bio sam i ja. N o, ve drugog dana proitao nam je depeu da nas nekoliko ostaje i da e po nas doi Milan Simovi s kojim emo ii na Vis. Kad nam je saopeno
da ne idemo za Sovjetski Savez povjerovao sam da se radi o nekoj podvali budui da
smo imali jednu teu situaciju u partijskoj organizaciji. Drugoga dana sam otiao u Bari, gdje su mi objasnili da se radi o depei koju je posalo Rankovi u ime Vrhovnog taba. Stigavi na Vis postrojili smo se ispred kuice gdje je bio Rankovi koji je odredio
komandire, zamjenike komandira, komesare, zamjenike komesara i tehnikog oficira,
dok smo ostale trebali sami rasporediti. Mene je odredio za zamjenika komesara eskadrile. Bila je to moja prva politika dunost. Imali smo 7 ili 8 aviona; etiri su bila
sovjetska PO-2, a ostali su doli iz tzv. N D H . Meu tim avionima bio je jedan kojim
je Milenko Lipovak trebao prebaciti Vladu etkovia, komandanta VIII korpusa, na
Vis iz Velikog Tieva. Kad su poletjeli iz Tieva prema Visu, nad Dinarom su ga napali
avioni zapadnih saveznika i pored toga to su na krilima aviona bile velike oznake: zastava i petokraka zvijezda. Vlado etkovi je poginuo, a u meduvremenu se zapalio i
avion. Ipak ga je Lipovak uspjeno spustio na zemlju i izvukao druga etkovia da ne
bi izgorio u avionu. S nama na Visu bila je i eskadrila Spitfaera koja je ila svakodnevno na zadatke prema Bosni. Eskadrila je brojala 24 pilota, od kojih je tokom rata
poginulo vie od polovice. Na Visu smo ostali sve do osloboenja Beograda kada je
oko 12 naih aviona uzletjelo za Niki a odatle za Beograd. U svakom avionu nalazio
se pilot i mehaniar. U drugoj grupi nas je ostalo oko dvanaestorica, meu kojima je
bio i Milan Simovi, komesar vazduhoplovstva, i Boo Lazarevi. Poslije poprilinih
peripetija s dva sovjetska aviona letjeli smo negdje kod Bukureta. U Tumseverinu
smo ostali 5 dana i potom produili za Belu Crkvu 1. novembra 1944. godine. Tu bijae
sabirni centar, a ja postavljen za komesara baze. Okupilo se oko 1200 ljudi, uglavnom
bivih domobrana, etnika i ljotievaca. Bilo ih je svih boja, a naih najmanje. Samo
nas trojica bili smo lanovi Partije: Dragan Malini, uro Zeljkovi i ja. Tada sam
imao in porunika. U Beloj Crkvi smo ostali do konca novembra 1944. godine. Potom
se ta grupa rasformirala i ja sam otiao u Zemun da preuzmem dunost komesara eskadrile za to sam dobio rjeenje ve ranije.
U eskadrili sam bio jedini lan Partije, a na cijelom aerodromu bilo nas je samo
estorica i jedan skojevac. Na aerodromu je bilo i oko 1500 Nijemaca koji su ga raiavali, budui da je ranije bio miniran. N a sve strane je bilo rasutog oruja, bombi i
hrpe raznog eksploziva. Na ovoj sam dunosti ostao do kraja 1945. godine. Ve naredne godine, 1946, Jugoslavija je slavila prvu godinu slobode i pobjede svoje socijalistike revolucije. Mene su ekala nova zaduenja, no to me nije smetalo da se po koji put
sjetim i perioda mog aktivnog sudjelovanja u revoluciji koja jo tee.

359

S u m m ary
M Y M E M O R IE S
Written in the m em oir form, this work represents an eventful curriculum vitae o f
a patrio t (born in Kula Atlagia in 1911) who jo in e d Partisans in 1940 and was decorate d with a 1941 m em orial medal. Tho work com prises m em ories starting from the very
first ones, up to the end o f 1945. Several situations are particularly well illum inated in
it: the p erio d between the tw o world wars, the first efforts to arouse and organize the
N ational Liberation M ovem ent in the region o f Benkovac until 1942, and the difTicult
and glorious life o f the Second Dalmatian D ivision and several other m ilitary units
whose com m anding officer was Petar Pilja.

360

MIRKO I LUKA ZEEVI

RAD NA STVARANJU PRVE ORGANIZACIJE KPJ U KOTARU

BENKOVAC*

Saetak
R adgovori o utemeljenju prve organizacije KPJ na benkovakom podruju - 12. decembra 1940. godine u Jagodnji Gornjoj. Bio je ovo znaajan uspjeh
benkovakog pionira komunizma Stevana Zeevia pok. ure.
R ad je napisao G ojko Jakovev na temelju sjeanja Mirka i Luke Zeevia, prvoboraca benkovakog kraja, kao i obilja arhivske grade i literature.

O pi uslovi
Kotar Benkovac imao je uoi drugog svjetskog rata povrinu od 1.820,78 kmJ.
Hio je podijeljen na est opina: Benkovac, Kistanje, Novigrad, Obrovac, Smili i
Stankovci. Imao je i 66 katastarskih opina i 93 naselja s ukupno 59.790 stanovnika.
Srba je bilo 31.266, a Hrvata 27.828. Nepismenih mukaraca, starijih od 7 godina, bilo
je 52,93% a ena 67,34%.
U Benkovcu je postojao Dom narodnog zdravlja, a Antimalarine stanice u Novigradu, Obrovcu i egaru. Luka zastupnitva bila su u Obrovcu i Novigradu. U Benkovcu je postojala Graanska kola, a na podruju kotara 46 narodnih kola. Od crkava postojale su 33 rimokatolike upe i 20 pravoslavnih parohija.'
Pojave, kakve su u ranijem periodu bile ratovi, nerodne godine, epidemije, ekonomske krize, agrarna prenaseljenost, zaduenost seljatva i sl., uslovljavale su migracije stanovnitva, kako u unutranjost jugoslavenskih zemalja, tako i u inostranstvo.
Tako npr. u vremenu od 1900. do 1910. godine iselilo se iz kotara Benkovac 6,32% od
ukupnog stanovnitva, to je vrlo veliki postotak. Benkovac je po broju iseljenika, u

*
Saopenje pod navedenim naslovom podnijeli su na Naunom skupu Benkovaki kraj
kroz vjekove, na bazi sopstvenih sjeanja, prvoborci iz Jagodnje Gornje Luka Zeevi i Mirko
Zeevi. Saopenje je naknadno nadopunio i proirio, recenzirao i pripremio za tampu dr Gojko
Jakovev.

1
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivalita Primorske banovine p o stanju o d I. maja 1938. godine, Zagreb, 1938, 48.
361

ovom periou, ispred kotareva Zadar i ibenik. Ova pojava bila je prisutna na benkovakom kotaru i u periodu izmedu dva rata.2
Od pojava u sferi proizvodnje treba naglasiti da je u osnovnoj grani privrede zemljoradnji, dolo do promjena u strukturi obradivog zemljita. Ista je ila na tetu
povrina pod vinogradima, u korist oranica, a to je znailo prijelaz na manje intenzivne kulture. Seljak se svjesno odricao proizvodnje vina, kao robe za koju je prodajom
mogao nabavljati industrijske proizvode, iz razloga to vino nije mogao prodati na
tritu, koje ga nije trailo. Da ne bi gladovao pretvarao je vinograde u oranice da bi se
makar kako obezbijedio itom za ishranu.3
U kotaru Benkovac, kao i u ostaloj Dalmaciji, dominirao je sitan posjed. Takvih
posjeda je bilo oko 90% od svih posjeda.4 Na njima se nije mogao odvijati proces intenzivne proizvodnje za trite, pa je seljak, koji je inio masu od blizu 80% stanovnitva, proizvodio prvenstveno za svoje potrebe. Kod 90% tako malih posjeda, njihovi
vlasnici nisu imali dovoljno kruha za ishranu.'
Na tako malom posjedu ivio je veliki broj Ijudi. Na jedan hektar obradive povrine dolazilo je 266 stanovnika. Mala jedinica povrine zemlje nije mogla ishraniti tako veliki broj ljudi. On se, radi toga, zadravao na selu, jer nije mogao nai zaposlenje
van poljoprivrede, uslijed nerazvijenih drugih privrednih grana u zemlji.6 Iz tog razloga dolazilo je do daljeg procesa drobljenja posjeda i jaanja bijede.
U stoarstvu je dominirala stoka tzv. sitnog zuba: ovca pramenka i koza, a od
goveda domaa vrsta bua. Na siromanim krakim panjacima nije se moglo razviti
intenzivno stoarstvo. Stoka je patila, naroito ljeti, zbog nedostatka vode.
Seljak je dolazio u posebno teak poloaj i zbog zaduenosti. Zaduivao se, ne
radi unapreivanja tehnologije proizvodnje,8 ve prvenstveno da se prehrani. Njegovu
zaduenost obilato su koristili svi kreditori, poev od seoskog trgovca, do privatnih i
dravnih novanih zavoda. Kamata na dug u sjevernoj Dalmaciji, u periodu izmedu
dva svjetska rata, iznosila je 4,5 puta vie od iznosa istog katastarskog prihoda." Pred
poetak drugog svjetskog rata u Jugoslaviji je na tri dinara nacionalnog dohotka jedan
dinar otpadao na seljake dugove.
U kotaru Benkovac nije postojala industrija, pa samim tim nije bilo ni industrijskog radnitva, ni radnikog pokreta. Bukovica i Ravni kotari davali su svoju radnu
snagu irom Jugoslavije i svijeta. Imali su svoje pealbare na koje se tadanji radniki
pokret Jugoslavije oslanjao.
Ni zdravstveno stanje naroda nije bilo dobro. Mnoge bolesti harale su terenom
kotara Benkovac. Najmasovnija je, pored tuberkuloze, bila malarija, i to ona najtee
forme, tzv. tropika. Prijenosnici malarije, komarci vrste anofeles, razmnoavali su se u
lokvama i barama, stajaim vodama, gdje su nalazili pogodna stanita za razmnoava-

2 Problem i privrednog razvoja sjeverne i srednje D alm acije i dijela zapadn e Bosne, sv. I,
Zagreb, 1956, 83. - Privreda i radnici Dalmacije, Split, 1929, 240. - Enciklopedija Jugoslavije,
tom 4, prvo izdanje, Zagreb, 1960, 602. 3 Problemi privrednog razvoja..., 124.
4 Mijo M irkovi, Ekonomika agrara, Zagreb, 1950, 32/33.
Dr Nikola V uo, Poljoprivreda Jugoslavije 1918-1941, 12.
Organizovani radmk, Centralni organ Nezavisnih radnikih sindikata Jugoslaviie, 2 1. maia
1922. godine.
6 Dr Nikola Vuo, n.d., 14.
Stanko O an i, P oljoprivredn iproblem i Dalmacije, Beograd, 1927, 80. - Veselin Maslea, Dela, knj. 3, Sarajevo, 1956, 283.
* Veselin Maslea, n.d., 139/140.
Enciklopedija Jugoslavije, tom 4, prvo izdanje, Zagreb, 1960, 650.
362

nje. Poduzimane su razne mjere za saniranje takvih arita malarije. Lokve su zatrpavane, petrolizirane ili se preureivale u bunare i sl. Poznati su takvi radovi u Islamu
Grkom i Latinskom, Pridragi, Starigradu, Vrani, Kakmi, Raancu, Zemuniku, Paljuvu, Kaiu, Smiliu, Benkovcu i drugim mjestima.10 Godine 1926. podijeljeno je stanovnitvu sjeverne Dalmacije u borbi protiv malarije 675 kg kinina. Na kotar Benkovac otpalo je od te koliine 364 kg ili 54%. Znai da je vie od 50% stanovnitva oboljelog od malarije bilo locirano u kotaru Benkovac."
Odreenu ivost javnom ivotu u kotaru davali su izbori za opinska vijea i Narodnu skuptinu Jugoslavije. S obzirom na vjersku i nacionalnu pripadnost stanovnitva kotara, politike stranke su se tako postavile da je svaka grupacija nacionalne buroazije plasirala svoje ideje i politiku preko svojih stranaka obojenih nacionalnim bojama. To je dovodilo do medusobne vjerske i nacionalne iskljuivosti, koje su se znale
izraziti u militantnim oblicima i sukobima, koji su ostavljali svoje tragove i za docnija
vremena.
U izbornim kombinacijama mnogih politikih stranaka seljatvo je bilo osnovni
subjekat za nadmetanje. Za nj su se otimale politike stranke svih buroaskih frakcija,
bile one na vlasti ili u opoziciji.
Uslijed talijanske okupacije sjeverne Dalmacije 1918-1921. godine, prvi izbori
za Narodnu skuptinu odrani su 1923. godine. Bile su istaknute liste pet politikih
stranaka'2. Uoljivo je grupiranje biraa oko hrvatskih, srpskih i onih s opejugoslovenskom orijentacijom. Oita je polarizacija birakog tijela na nacionalnoj osnovi.
Na izborima 1925. sve stranke, izuzev Radieve HRSS, imaju veliki pad glasova.
Jedna od karakteristika ovih izbora u kotaru Benkovac bila je prisustvo liste Nezavisne
radnike partije,13 iza koje je stajala ilegalna KPJ. Nosilac liste bio je Grgo Petkovi,
seljak iz Budaka. Lista je u Jugoslaviji dobila 16.330 glasova, najvie u Dalmaciji 3.557 glasova. U kotaru Benkovac dobila je 14 glasova.
Godine 1927. na izborima za parlamenat nadmetalo se na ovom terenu sedam
raznih kandidatskih lista. Zabiljeena je velika apstinencija biraa u cijeloj zemlji, pa i
u kotaru Benkovac. Analitiari su utvrdili da je to bio, u stvari, revolt graana-glasaa
na njihov teak socijalni poloaj, koji je posebno bio naglaen pojavom gladi na terenu
kotara Benkovac, kao i u jo nekim krajevima drave.
Poseban peat javnom ivotu u kotaru Benkovac davale su svojim utjecajem, dvije crkvene organizacije: rimokatolika i pravoslavna. U obrani svojih ovozemaijskih
materijalnih pozicija irile su otrov vjerske mrnje jedna naspram vjemika one dmge,
mijeajui se u sve oblike drutvenog, dravnog i privatnog ivota. Kod rimokatolike
crkve njeni vrhovi bili su to manje tolerantni ukoliko je vie slabio utjecaj na mase vjernika njihove Klerikalne stranke.
U periodu diktature na prvim izborima za Narodnu skuptinu 1931. godine mogue je bilo glasovati samo za jednu, vladinu listu. U itavoj Jugoslaviji zabiljeena je
velika apstinencija biraa. U Primorskoj banovini na izborima je uestvovalo svega
34,41% biraa'4. Najmanje u dravi. U kotam Benkovac na izbore je izilo 49,10% glasaa.

10
32-79 i 94/95.

" Izvjetaj o radu na suzbijanju malarije u Dalmaciji godine 1922-1926, Split, 1926

od 24 II ^9?3kgodine radikalske klerikalne- zemljoradnike i Trumbi-Drinkovi. Demokrat,

15 Politiki pregled - Izbori za Skuptinu, Nova Evropa, knj. VII, broj 10, Zagreb, 1923,
14 Statistiki godinjak Jugoslavije, 1934-1935. godine, Beograd, 1936,
363

Neto bolji rezultati, po uei glasaa, bili su na opinskim izborima 1933. godin e ' 5.

Na parlamentamim izborima 1935. uee biraa bilo je za vie od 100% vee nego 1931. godine1*. Na istima se afirmirao blok graanskih politikih stranaka - Udm ena opozicija. Mada je dobila neto manje glasova od vladine liste, utjecaj UO bio je
toliko velik da je vlada Bogoljuba Jeftia morala demisionirati.
Slino je bilo i 1938. godine, na posljednjim izborima za Narodnu skuptinu
Kraljevine
Jugoslavije,
odranim 11.
decembra.
Mada
je
lista
predsjednika vlade Milana Stojadinovia dobila veinu glasova, morala je dati ostavku. Izbori su oznaili krah jugoslavenskog unitarizma, ali i Narodnog sporazuma, u
kome su se uz HSS nale i takve snage, kao JNS (Jugoslavenska nacionalna stranka),
nosilac estojanuarske diktature i centralizma. Sve jai utjecaj radnikog pokreta i KPJ
na mase radnog naroda, nagonio je graanske politike stranke, svih pravaca, na ujedinjavanje da bi se lake oduprle jedinstvenoj opasnosti po svoje klasne interese - radnikoj klasi, koja je uzimala sve revolucionamiji kurs pod vodstvom KPJ i njenog sekretara Josipa Broza Tita.
U periodu 1931-1941. godine rimokatolika crkva se eksponirala kao nikad dotad na stvaranju organizacija Katolike akcije, posebno kriara,1* svog borbenog odreda. Iz K. a. regrutirat e se naknadno reakcionami antisrpski, antijugoslavenski i antikomunistiki elementi - ustae. Politikoj aktivizaciji rimokatolike crkve sluile su velike crkvene sveanosti, kao to su bili Euharistijski kongresi. Jedan od najznaajnijih
odran je ba u Benkovcu od 8. do 10. maja 1938. godine. N a sveanosti je bilo oko
20.000 katolika, tj. Hrvata.1 Benkovac, u kome je tada ivjelo 969 stanovnika, (zajedno
sa stanovnicima Benkovakog Sela), pritislo je tako 20.000 pridolih katolika ili na jednog pravoslavca dovedeno je sa strane 20 katolika! Cilj kongresa bio je protest vrha rimokatolike crkve u Jugoslaviji (Kaptola) protiv naprednih snaga u zemlji, koje su bile
protiv konkordata Kraljevine Jugoslavije i Vatikana, a koji je trebao osigurati posebna
prava rimokatolikoj crkvi u Jugoslaviji, naspram ostalim crkvama.20
Kada je HSS, nakon opinskih izbora 1936. godine, preuzeo u svoje ruke i opi,' tj. osvojio je politiku bazu dmtva u Hrvatskoj, njegovo vodstvo je prilo rjeavanju tzv. hrvatskog pitanja. Radilo se o podjeli politike vlasti izmeu hrvatske i
srpske buroazije. To je dovelo do sporazuma Cvetkovi - Maek avgusta 1939. godine. Stvorena je Banovina Hrvatska. Dvije najjae buroazije, sad ujedinjene, krenule
su na radniku klasu i njen revolucionarni pokret, na elu s KPJ, a na vanjsko-politikom planu pribliile su se naci-faistikim silama Njemakoj i Italiji.

SGJ, knj. X, Beograd, 1935, 444, i Politika, od 12. 10. 1933. g.

'* Statistika izbora narodnih poslanika za Narodnu skuptinu 5. V 1935, Beograd, 1935,
XXV, i Politika od 6. i 7. 5. 1935. i od 24. maja 1935. godine.
17 SGJ, knj. IX, Beograd, 1939, 478, i mr Gojko Jakovev, Izbori u sjevemoj Dalmaciji u
penodu lzmedu dva rata, Zadarska revija, Zadar, 1968, 610. Katolik, od 18. 12. 1938. god.

: : ^ hiv yjno'istorijskog instituta, k. 11 f. 4. reg. br. 26. Elaborat o bivem ustakom aparatu i UNS-u kotaru Zadar, 1962. Isto za ibenik. Sima Simi, Tudinske kombinacije oko NDH,
Titograd, 1958, 23. Kompleti Katolika od 1930. do 1941. g.
'* Dijecezanski list ibenske biskupije, broj 7-9/1938.
" Arhiv Jugoslavije, fond Milana Stojadinovia, br. reg. 66 - 105 - 313. Rezolucije proitane i primljene na Euharistijskom kongresu u Benkovcu dne 10. srpnja 1938. godine.
Tribuna, Sibenik, od 26. marta 1937. god.
11 Ferdo u lin o v i , Jugoslavija izmedu dva rata, II, Zagreb, 1961, 136, 151.
364

Sve navedeno nalo je svog odraza u bazi drutva, kod ljudi, u itavoj Jugoslaviji, pa tako i na terenu kotara Benkovac. Registrirani su mnogobrojni ispadi pojedinaca, ali i masa, kako hrvatskih, tako i srpskih protiv vlasti uope24. Na bijedu, nevolju i
teak poloaj u kome se nalazio, narod ovog kraja Jugoslavije reagirao je sarkazmom
svojstvenim samo njemu. Tako npr. dok je vlast Banovine Hrvatske u poetku tota
obeavala, naroito u vezi s javnim radovima i prehranom u smislu da e biti i zarade i
dovoljno namimica za ivot, da e cijene biti snoljive itd., od svega toga narod nije
doekao nita. Ekonomika itave zemlje siuila je ratnim naporima Italije i Njemake i
u njoj je vladala opa oskudica, naroito za radne, siromane slojeve. Iz centra ljeviarskog pokreta Ravnih Kotara i Bukovice, Jagodnje Gomje, nikla je pjesma rugalica, koju je i vlast registrirala:
Nem a kmha, nema masti,
hvala tebi banska vlasti!
U 17 sela benkovakog kotara postojale su i ilegalne organizacije ustakog teroristikog pokreta, s oko 60 registriranih lanova.26 U samom Benkovcu organizacija je
djelovala pod rukovodstvom sedlara Martina Frkovia, predsjednika kotars-ce organizacije HSS-a. Ustae su regmtirani od siromanih seljaka i rijetkih zanatlija. Nekoliko
ih je uestvovalo i u razomavanju vojnika Jugoslavenske vojske, aprila 1941. godine.
Sami po sebi nisu predstavljali snagu, kako brojem, tako ni utjecajem, ali - na elu legalnih formacija Hrvatske seljake zatite (HSZ), uinili su u danima sloma Kraljevine
Jugoslavije, sve to su mogli na liniji izdaje zemlje.2 Talijanski okupator im se naknadno oduio tako da ih je protjerao preko rijeke Zrmanje u njihovu dravu NDH.
Ve spomenuta HSZ bila je poluvojna organizacija H SS-a,2' a postojala je u svakom selu gdje je bilo lanova H SS-a. Vrila je pomonu slubu zajedno sa andarmerijom. Osnovna njena orijentacija bila je progon revolucionamog radnikog pokreta i
pojedinaca naprednijih shvaanja. Na irem planu HSZ je ljeti 1941. godine, odlukom
poglavnika N D H Pavelia, pretvorena u Hrvatske zatitne lovce. Istopila se tamo,
gdje joj je po sadraju i bilo mjesto: u formacijama ustake vojnice.
U kotam Benkovac postojale su u periodu izmeu dva rata i organizacije jugoslovenske buroazije, liberalne orijentacije. Takav je bio Jugoslavenski sokolski savez
(od 1929. godine Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije - SSKJ). Organizacija je nastala
1862. godine u ekoj, a od 1863. iri se preko Ljubljane i Zagreba u ostale krajeve slavenskog juga.30 Cilj organizacije bio je, pored fizikog i duhovnog jaanja naroda, ujedinjavanje jugoslavenskih naroda u jednu dravu. U kotam Benkovac sokolska udmenja, izmeu dva rata, postojala su u Benkovcu, Novigradu, Stankovcima, Banjevcima, Bukoviu, Jagodnji Gom joj, Kuli Atlagia, Polai, Pridragi, Pristegu i Smiliu.
O ovoj organizaciji postoji jedno raireno shvaanje da je bila reimska i reakcionama.
Prema anketi koju sam nakon rata proveo na terenu sjevem e Dalmacije utvrdio sam
da je oko 84% lanova sokolske organizacije sa kotara Benkovac bilo pripadnici NOP-

11
Ljubo B oban, O politikim previranjima na selu u Banovini Hrvatskoj, Istorija X X veka, Beograd, 1961, 240.
14
Gojko Jak ovev, Politika zbivanja u sjevemoj Dalmaciji pred aprilski rat 1941, Zadarska revija, 1966. god.
" Arhiva Instituta historije radnikog pokreta Hrvatske (AIHRPH), sig. I I /1940.
'* AVII, k. 11a f. 2 dok. 26 i Elaborat Zadar, 34 i 37.
Ferdo u lin o v i , n. d., II, 221. Arhiv Jugoslavije, fond Milana Stojadinovia, F-14 i
F-66 A-II-CPB/4-. 2* Arhiv Jugoslvije, fond MS, F-14, F-24 i F-37.
Arhiv VII, Br. 209, 2/3 k. 9.
" Enciklopedija leksikografskog zavoda, tom 7, Zagreb, 1964, 99.
21 Glavna skuptina Saveza SKJ, Beograd, 1933, 117.
365

 jo 1941. godine. U primorskom pojasu sjeveme Dalmacije taj postotak iznosi i punih 92%....12 Zbog svojih ideja bratstva, jedinstva i jugoslavenstva vlast Banovine
Hrvatske - koristei za povod sokolski plakat za proslavu 1. decembra 1940. godine
(Dana ujedinjenja), na kome ptica soko kida svojim kandama lanac, kojim je okovana
Istra, Zadar i Lastovo, a na protest talijanskog konzula u Zagrebu - zabranila je rad
Sokola ba 1. decembra te godine. Do Aprilskog rata 1941. godine u sjevernoj Dalmaciji, dakle i u kotaru Benkovac, pored organizacija KPJ, vlast buroazije zabranila je i
rad sokolskoj organizaciji.
Na terenu Benkovakog kotara, s aspolutnom dominacijom seljakog elementa,
nije bilo radnikih organizacija, izuzimajue pojedine zanatlije udruene u regionalnim zanatskim udmenjima. Teren je bio i bez sindikalnih organizacija, kao i politike
organizacije radnike klase - Komunistike partije. U ranijem periodu Austro-Ugarske Monarhije, na periferiji Benkovakog kraja, u gradovima Zadru i ibeniku tamonji radnici imali su svoje sindikalne organizacije, od 1903. godine i organizacije Socijalistike stranke Dalmacije. Naalost, njihov, idejni i politiki utjecaj, a naroito organizacija, nije se na terenu sjeverne Dalmacije, medu seljakim ivljem, uope osjeao.
U patrijarhalnim rejonima, kakav je bio Benkovaki kotar, takav utjecaj je skoro sasvim izostao.
Tako e biti i u periodu izmeu dva rata, kada partijska organizacija iz rejona ibenika, koja tu postoji od 1924. godine (Vodice), nije na rejon Bukovice i Ravnih Kota izvrila skoro nikakav utjecaj jo mnogo kasnije. To se najbolje moe sagledati iz
jednog partijskog dokumenta3' u kome stoji sljedei tekst:
U Benkovakom kotam takoer nismo imali uticaja, jer je taj kotar, seljaki sirov, bez doticaja sa naim pokretom iskoritavan od graanskih politiara na najbrutalniji nain... zaostajao u politikom razvoju, a mora se istaknuti da Partija nikada nij e prila tom sektoru (podcrtao - G. J.) to nam se danas osveuje. U kotaru je bilo nekoliko simpatizera, koji su se zakukuljili i vrili samo pojedinaan uticaj (podcrtao G. J.). Svakako je propust Partije da im se nije prilo....
Stevan Zeevi, savremeni
kom unistiki diogen - osniva prve elije K PJ u benkovakom kotaru
Neophodno je podvui jo neke socijalne elemente karakteristine za Benkovaki kraj u periodu izmeu dva rata. Naime, kad je u novoj dravi - Kraljevini Srba,
Hrvata i Slovenaca, ukinut kolojalni status ovog kraja iz vremena Austo-Ugarske
Monarhije, u socijalnom poloaju nije se, u stvari, nita izmijenilo na bolje. Gotovo
svu obradivu zemlju zaposjelo je srpsko-hrvatsko plemstvo, opinski naelnici, pravoslavni manastiri i katoliki samostani. Ekonomska i rodoljubiva emigracija noena
svojim rodoljubljem vratila se u Bukovicu da joj pomogne, ali su oni skupa sa stotinama Solunskih dobrovoljaca iz srpske vojske,35 uskoro postali plijen trgovaca i tako su
opet pali na prosjaki tap svog predemigrantskog perioda....36
U svom tekstu Simo Dubaji dalje navodi: U takvim uslovima raala se i sazrijevala za s^zonske radove nova generacija Bukovakih poluproletera, sposobnih da na
svojoj grbai dignu vile i palae suakoj, zagrebakoj i beogradskoj buroaziji. Pozna-

31 Usmena izjava Gojka Jakoveva autorima od 10. maja 1983. god.

33 Istorijski arhiv KPJ, tom II, Beograd, 1950, 9.
34 Arhiva IHRPH, reg. br. KP-299/1128 CK-IHRPH. Partijsko-politiko stanje na podruju sjeveme Dalmacije od 1936. do 1941. godine.
3' Opinski odbor Saveza borrca NOR-a KNIN evidentirao je 1960. godine nekoliko stotina solunskih dobrovoljaca iz Bukovice, Ravnih kotara i Kninske Krajine.
3 Simo Dubaji, Autentini tekst o irenju komunistikog uticaja u Bukovici.
366

ti bukovaki pealbari odlazili su i ranije za zaradom na zapad do Pariza, na sjever do

Bea i Budimpete, kao to su to inili i u novoj Kraljevini, ali nisu uspjeli da se maknu
dalje od svoje poluproleterske poluklase. Pa ipak je od njih, takvih kakvi su bili, doprla svijest o njihovom poloaju u drutvu, poloaju eksploatiranih pripadnika radnike klase.37
Do 1929. godine u Bukovici podvojenost u masama, ak ni socijalne razlike, nisu
dolazile do izraaja u smislu njihove konfrontacije. Dio drutvene nadgradnje, naroito religioznost, obiaji i patrijarhalni moral, uinili su svoje: protivrjenosti, iji korijeni su se nalazili u drutvenoj bazi, bile su konzervirane i neutralizirane. Bukovica, kao i
Ravni kotari, nalazila se tada u jednom stanju politike apatije, inertnosti i neinteresiranja.58
U navedenim opim okolnostima mogli su rijetki pojedinci na irokom prostoru
Bukovice i Ravnih Kotara vriti idejni i politiki komunistiki utjecaj na istaknutije pojedince, u mjeri koliko su i sami poznavali osnovne pojmove marksizma, komunistike
organizacije i pravca djelovanja za revolucionarni preobraaj drutva. Jedan od takvih
pojedinaca na naem podruju obrade bio je Stevan Zeevi pok. ure iz Jagodnje
Gornje, u kotaru Benkovac.
Stevan Zeevi je stjecajem okolnosti uestvovao u poznatim dogaajima 1918.
godine u Zagrebu,3 ve tada zadojen idejama Oktobarske socijalistike revolucije. Inteligentan po prirodi, za svoje doba i dovoljno naitan, u benkovakoj sredini vaio je
kao ovjek, intelektualac potekao iz naroda kome pripada. On se tako i ponaao. Bio
je masovik i ljudi su ga rado imali za svog sagovornika. Brzo je uspostavio mnoge prijateljske kontakte, koje je kasnije idejno osmiljavao i tako utjecao na ljude u mnogim
sredinama u koiima se kretao, u lijevom revolucionarnom smislu.
Osnovni fond knjiga, kojima je raspolagao - a ve to je bila pojava nepoznata u
seoskim kuama Benkovakog kotara - postepeno je nadopunjavao knjigama Svetozara Markovia, Sime Markovia, Lenjina i mnogih knjievnika lijeve i revolucionarne
orijentacije, koji su bili na pici idejnih i politikih zbivanja Evrope 1920-ih godina, pa
na dalje. Meu prvima je studirao Darvinov rad Postanak vrsta i tumaio ga ljudima
gdje je god stigao. Time je dirnuo u okotale dogme o postanku ovjeka ideologa obje
crkve, koji ga u svojim klevetima nisu tedjeli. Kod prosvjeenijih duhova to je samo
podizalo Stevin autoritet. Primao je i novine, lijeve, radnike orijentacije, koje bi cenzura buroaske Jugoslavije dozvoljavala, ali i one druge, koje je ilegalno izdavala KPJ.
Stevan je tako u jednu kulturno zaostalu sredinu postepeno, i s dosta napora, irio naprednu, radniku i revolucionarnu misao.
Stevan Zeevi je lake djelovao i kroz politike stranke na terenu u periodu parlamentarne demokracije, do 6. januara 1929. godine, proglaenja monarhistike diktature. Naroito je za to bila pogodna Zemljoradnika stranka, kojoj je legalno pripadao.
Stranka je imala opejugoslavenski karakter i u svom programu za sadraj je imala
stvaranje drave zadrunog tipa. Imala je pristalica u svim krajevima Jugosalvije. Nije
bila uskonacionalna, a jo manje nacionalistika. Osloncem na program koji je propovijedala, Stevan je mogao govoriti ljudima o zadrugarstvu, zajednitvu, pa tako i o udruivanju npr. kolhoze kao u SSSR-u. Naravno da je plasirajui ovakve stavove lako
pao u oi andarima i vlasti uope, koja je na njega obratila posebnu panju. U kriz11 Gojko Jakovev, Stvaranje i rad organizacija KPJ na podruju sjeveme Dalmacije od
1919. do 1941. godine, Istorija X X veka, XIII, Beograd, 1975, 438.
3' Gojko Jakovev, n. d., 438. Radi se o parafraziranom tekstu Voje Masnikosa: Bukovica
na revolucionarnom putu, (rukopis kod autora).
Petog decembra 1918. godine u Zagrebu su izbile demonstracije vojnika i radnika, koje
su lmale i socijalne poruke. Organi Narodnog vijea otvorili su vatru. Poginulo je 13, a ranieno 17
osoba. - Ferdo ulinovi, n. d., I, 160-165.
367

nim situacijama, koje bi vlasti proglasile kad bi im se prohtjelo, oni su radi preventive Stevana redovito odvodili u zatvor. To je ve bio postao obiaj uoi brojnih izbora
za Narodnu skuptinu Jugoslavije, odnosno za opinske izbore.
Broj naselja u koja je Stevan zalazio je impresivan.40 U svakom od njih on je
imao druga, prijatelja, roaka ili istomiljenika. Diogen u punom smislu te rijei i suvremeni kozmopolit podjednako je tretirao srpska i hrvatska naselja, Srbe i Hrvate. Njegova uzreica okci bokci, Vlasi siromasi imala je i jo kako socijalnu, klasnu poruku, koju su i boduli i vlasi prihvatali sa simpatijama.
Nastojei ga neutralizirati i onemoguiti u njegovoj aktivnosti i osjeajui ga kao
smetnju provoenju protivnarodne politike u ivot, vlast velikosrpske buroazije nastojala je Stevana podmititi. Bio je to jedan od naina voenja njene politike. Tako je npr.
sreski naelnik Joji tokom 1929. i 1930. godine slao svoje agente ili andare sa stanice
u Polai (Jovu Pupovca i Ivana uvelu) s ponudom da se odrekne komunistike propagande i rada za komunizam, pa e mu vlast obezbijediti kuu u gradu i dati mu dobru
penziju. Stevan je sve to odbio. Kad to nije pom oglo, protiv njega su primijenili silu:
upuivali su mu prijetnje, zatvarali ga kao i prije diktature itd., ali ga nisu slomili. Mada u tim godinama uglavnom sam (izuzimajui njegovog suborca Lazu Vuievia pok.
Ilije takoer iz Jagodnje Gornje), s povremenim vezama s isto tako osamljenim komunistom i lanom KPJ u Galovcu (Ravni Kotari) Barom Burulom, Stevan je i tada utjecao na krug Ijudi, koji mu je u brojnoj porodici, selu i blioj i daljoj okolici, bio blizak.
U vremenu od 1926. do 1932. godine gradila se na rijeci Dnjepar, u Ukrajini,
SSSR, brana za veliku hidrocentralu D njeproges/' Velika brana i hidrocentrala, bila
je kao tadanji kuriozitet, esto na stranicama svjetske, pa i nae, naroito lijeve, tampe. Tih godina stariji Stevanov brat Jovan dobio je sina. Pod Stevinim uticajem malian je dobio ime Dnjepar! Moe se samo zamisliti ta je takvo ime i njegovo tumaenje
znailo ne samo za Jagodnju, nego za sve one koji su za isto uli. Eto, i na takav nain
vrena je propaganda za SSSR kao prvu zemlju socijalizma, i to u najteim danima monarhistike diktature, 1930. do 1935. godine. A i docnije.
Ubijeden da je za ravo stanje u dravi kriv reim velikosrpske buroazije, Stevan Zeevi je bio njegov otvoreni neprijatelj. To je izrazio i na parlamentarnim izborima 1935. godine, agitirajui i glasajui za Udruenu opoziciju. Takva je bila i taktika
same KPJ u ruenju glavnog neprijatelja radnike klase Jugoslavije - reima diktature.
Kako KPJ, tako ni Stevan Zeevi, komunista po uvjerenju, nisu imali iluzija u to da i
Udruena opozicija, nosilac interesa druge frakcije jugoslavenska buroazija, na elu s
Maekom, nema u svom programu na klasnom planu ita drukije zapisano, ieg novog i boljeg od programa eksploatacije radnike klase od strane velikosrpske buroazije do tada. To se i obistinilo kada je glavna snaga Udruene opozicije - Hrvatske se
ljaka stranka (HS) 1936. godine odnijela pobjedu na opinskim izborima i kada je uspjela instalirati svoj aparat vlasti i u njega ugraditi, u najvie sluajeva, krajnje reakcionare, velikohrvatske oviniste. Tako je npr. u samom Benkovcu za predsjednika kotarske organizacije H SS-a postavljen ustaa Martin Frkovi.
Isto onako kako se do 1935. godine Jagodnja Gornja i Stevo Zeevi javljaju kao
jedno progresivno jezgro, s mnogim vezama irom Bukovice i Ravnih Kotara, isto tako
40 To su: Benkovac, Betina, Banjevci, Biliane, Bjelina, Biljane Gornje, Biljane Donje,
Brgud, Bukovi, Bruka, Budak, Buli, Dobra Voda, Dobropoljci, Galovci, Golubi, Islam Grki,
Islam Latinski, Jagodnja Gornja, Jagodnja Donja, Jasenice, Karin, Kai, Kakma, Kolarina, Kolovac, Krupa, Korlat, Kula Atlagi, Kruevo, Liane Tinjske, Medvia, Novigrad, Obrovac, Polaa, Pristeg, Pridraga, Ratevi, Radainovci, Posedarje, Smili, Stankovci, Smokovi, Starigrad,
p/V, Seline, Tinj, Zemunik, Vrana, Biograd, egar, Gornji Zemunik, Ostrovike Liane. Svega 52
naselja.
41 Enciklopedija leksikografskog zavoda, tom 2, Zagreb, 1956, 350.
368

javljaju se takva jezgra i u Kistanjama,42 evrskama43 i drugim, a u Galovcu je postojalo jo od ranije. Iz ovakvih centara irio se idejni, komunistiki utjecaj u koncentrinim
krugovima, koji su se sve vie irili i zahvaali sve ire podruje Ravnih Kotara i Bukovice (do Skradina, Knina, Mokrog Polja, Ervenika, egara, Obrovca, Novigrada itd.).
Od 1935. godine uz Stevana Zeevia nalazi se jedna generacija mladih revolucionara, koja razmilja na komunistiki nain i tako se ponaa, iskaui ponekad svojim
ekstremnim, ultralijevim stavovima i akcijama. Bili su to: Luka Zeevi, Mile, Mirko,
Petar, Stevo-Snajder, Janko Lacmanovi (iz Liana Tinjskih), zatim: Dako Vuievi,
Trivun oso, Krsto, te Dmitar Drui (kroja iz Benkovca) i Luka Rnjak iz Bukovia.
Od 1936. godine Stevan Zeevi je na vezi s Vladom Popoviem, komunistom ibenika. Veza ima lini karakter, jer te godine u ibeniku ne postoji organizacija KPJ, niti
bilo kakav rukovodei partijski organ, uslijed provale agenata reima u istu i njene likvidacije.
Kako se vidi, Stevan Zeevi, savremeni komunistiki radnik, radio je na irenju
komunistike ideje, postupno i strpljivo, okupljao oko sebe simpatizere komunistikog
pokreta sve do 1937. godine. To je ona granica kad otpoinje na irim jugoslavenskim
relacijama proces ozdravljivanja KPJ, kojoj tada na elo dolazi istaknuti revolucionar
Josip Broz Tito. I sami objektivni uslovi pomagali su da se idejni pokret, pokret koji je
sve vie ovladavao glavama ljudi, pretvori u materijalnu silu, da pokrene ljude ne vie
u individualne, nego masovne i sve masovnije akcije protiv reima buroaske klase.
Ba tada, tj. 1937. godine, sve to je progresivno teko je proivljavalo tragediju
republikanske panije, koja je krvarila u borbi za obranu slobode od ujedinjenih faistikih sila svijeta. Agitirajui sve otvorenije za pravednu stvar panskg naroda Stevan
Zeevi se toliko istakao da su andari ve u januaru izvrili jednu od mnogobrojnih
premetaina njegove kue u Jagodnjoj Gomjoj. Tom prilikom su pronali mnoge broure i knjige revolucionamog i komunistikog sadraja, zaplijenili ih i ponijeli sa sobom .44
U ovom istom mjesecu (januar 1937. godine) u Gomju Jagodnju je doao iz Splita Marko Bila, komunisja, s direktivom za organizaciju i odlazak dobrovoljaca za
pansku republikansku vojsku, u paniji. Sastanku, u vezi s navedenim pitanjem, prisustvovali su pored Stevana Zeevia, jo i njegovi sinovi: Mile, Luka, Stevo-najder,
Mirko, Pere; Luka Rnjak iz Bukovia, te Vuievi Dako i Joso (pekar) Jagodnjanci,
kao i Jeli Tode-M etodije pok. A nte-ute iz Biograda n /m i jo neki dm govi. Tada su
se za odlazak u paniju prijavili: Stevo-najder Zeevi Jovanov, Dako Vuievi pok.
Laze, Krste Vuievi pok. Stojana i ivko Vuievi pok. Stojana, Joso Zeevi pok.
Krste i M ile Popovi pok. Branka. Luka Rnjak bio je odreen da preveze dobrovoljce
Jagodnje u ibenik, kamionom Tone Miletia, iz Stankovaca, a to je i uinjeno. Nou
27/28. febmara 1937. godine ukrcali su se skupa, s dobrovoljcima iz ostalih mjesta u

41 Grupa, koju su sainjav-4j Petar akovi, uitelj u Ivoevcima, Simo Jankovi, student
iz Kistanja, Vojo Masnikosa student iz Ivoevaca i Drago Krneta, kova iz Kistanja, bivi lan KP
Maarske i uesnik u socijalistikoj revoluciji Bele Kuna 1919. godine, radila je pod rukovodstvom lana KPJ Jove Cvjetkovia, takoer studenta.... Gojko Jakovev, . d., 438/439.
43 Grupe simpatizera KPJ postojale su u evrskama, na elu s Gojkom Leaiem i Duanom Ardeliem, kao i u Erveniku, Bioviinom selu, Bjelini i drugim selima. Ova sela su postepeno postajali centri iz kojih su zraile napredne ideje prema susjednim selima. - Gojko Jakovev,
n. d., 439.
44 Uoi 1. maja 1935. godine u Bukovici i Ravnim Kotarima je po prvi put u njihovoj historiji rasturan letak ilegalne KPJ. Tada su organi vlasti izvrili i prve pretrese stanova ljudi, traiei
napisani papir! Seljaci su i tako saznavali koliko je za postojei sistem opasna napisana prava ri-

24 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

369

motomi brod D upin,45 vlasnitvo brae Boidara i Duana uri, iz Betine, koji je za
ovu akciju najmio Pokrajinski komitet KPJ za Dalmaciju, preko svog opunomoenika
Gapara Bergama. Iste noi isplovili su iz ibenika u pravcu otoka Visa, gdje su se trebali susresti s francuskim parobrodom La Corse i na nj s prekrcati. Zbog snanog
juga, stari motomi brod nije mogao na puinu, ve je pristao u zavjetrinu luke Grebatica. Tu su se putnici Dupina iskrcali i krenuli pjeke, preko Bumjeg Primotena i
Rogoznice, prema Splitu. Kad su uzeli predah u rejonu sela Marina iznenadili su ih andari, proglasili uhapenim i sproveli ih u zatvor u Split. Pred policijom su se branili
kako su oni navijai splitskog nogometnog kluba Hajduk i da su motomim brodom
krenuli na utakmicu, koja se odigravala ba te nedjelje, kad su uhapeni - 28. febmara
1937. godine! Nakon nekoliko dana provedenih u zatvom puteni su svojim kuama.
Vlasnik broda bio je administrativno kanjen oduzimanjem dozvole za prijevoz tereta
brodom, to je i inae bila njegova namjena, na vie od jedne godine dana."
Od Jagodnjanaca, koji su krenuli za paniju, bili su uhapeni i u splitskom zatvom Stevo-najder Zeevi, Krste Vuievi i ivko Vuievi, dok su ostali uspjeli
pobjei i vratiti se pjeke svojim kuama.
U martu 1937. godine stigla je i u Jagodnju vijest da je 22. febmara 1937. godine
poginuo na strani republikanaca u paniji Dragutin Bili iz Betine. Pri sadenju kmmpira na zemljitu Jovana i Stevana Zeevia, u Bari, na Stabnju, teaci iz Betine i Jagodnje iroko su raspravljali o pogibiji ovog ovjeka. Stariji Stevanov brat Jovan je, kako bi stavio koji kmmpir u zemlju, izgovorio: Slava Dragi Biliu... Slava Dragi Biliu.... Vidi se kako su i ovako obine stvari (sadnja kmmpira) bile idejno i politiki
obojene. Iz primjera se vidi kako se na jednom irokom planu pratila situacija u revolucionarnoj paniji i koliko je sve to utjecalo na stvaranje revolucionamog raspoloenja kod ljudi.
Godina 1937. nije bila samo prekretnica u radu revolucionamih snaga Bukovice
i Ravnih Kotara, ona je bila jako bogata dogaajima na tom planu. Pored dosad navedenog, te godine bila je vrlo aktuelna akcija skupljanja Crvene pomoi, institucije
KPJ, koja je djelovala i u Jagodnjoj. Iz ve spomenute gm pe komunista u ovom selu
Crvenu pomo su skupljali Stevan, Luka, Mile i Mirko Zeevi, Luka Rnjak, Janko
Lacmanovi, te Petar Pilja iz Kule Atlagia, a i jo mnogi dm gi. Davaocima pomoi
oni su za uspomenu ostavljali znake, na kojima se nalazio urezan radniki simbol srp
i eki, s napisom Oktobarska revolucija 1917.
Kako s terena Benkovca, tako i s terena Kistanja skupljena Crvena pomo nosila se kuririma, posebnim partijskim vezama u Primorju, od Ia i Biograda, preko Betine i Vodica, u ibenik. Iz Kistanja su na ovom poslu bili angairani Jovo Cvjetkovi i
Dulcin Ardali.
Na liniji skupljanja navedene pomoi postoje tragovi i u arhivama Kraljevine
Jugoslavije. U jednom aktu moe se proitati sljedee: Dana 6. II tg. (1937. godine - )
uhapeni su seljaci Dobrijevi Sava i etiri dmga iz evrsaka (Skradin) radi toga to su
20. I tg. prilikom osveenja slavskoga kolaa u jednoj kui moralno prisilili paroha Jovu Maguda da je dao prilog od 10 din za pomo republikanske vlade u paniji; tanjur
na kojem su se prilozi sakupljali bio je pokriven crvenom maramom... Proti njemu i
dmgovima poveden je policijski i sudski postupak.4
41 Smatra se da je na brodu bilo oko 90 osoba. Medu njima i Orekovi. On ovu epizodu opisuje u svojoj knjizi Autobiografija, izd. 1950. godine.
44 Direkcija pomorskog saobraaja Kraljevine Jugoslavije, broj 9772/9 od 31. maja 1937.
godine, u Splitu. Reenje da se uri R. Duanu, oferu m/j Dupin oduzme pomorska knjiica.
Akt u privatnom posjedu.
41
Arhiv Jugoslavije, fond Milana Stojadinovia, fasc. 14. Izvjetaj bana Primorske banovine predsjedniku vlade Milanu Stojadinoviu o politikoj situaciji i javnoj bezbjednosti za februar
1937, od 5. III 1937. godine.
370

U kasno proljee 1937. godine u Gomju Jagodnju je doao iz Splita poznanik

Stevana Zeevia, komunista Mardei, u vezi s osnivanjem mjesne organizacije Stranke radnog naroda (SRN). Sastanku u Stevanovoj kui prisustvovali su njegovi sinovci
Stevo-najder, Luka, Mirko i Mile, brat Jovan, Luka Rnjak i Bogde Jadrei, iz Biograda na moru. Dok je sastanak bio u toku naili su Ilija Zeevi4* i dr Ivan Gligo, advokat iz Benkovca.49 Njih je interesiralo da li e krug ljudi oko Stevana Zeevia na izborima za Narodnu skuptinu, koje se imalo u vidu za sljedeu 1938. godinu, ii u Bloku
narodnog sporazuma, na elu s Maekom ili ne. Prisutni su takvu soludju odbili. A
kad je Ilija Zeevi stavio primjedbu kako mu nepoznati Mardei izgleda kao pijun
Stevan je vrlo energino reagirao: K o nije crveni za mojim stolom, nek odlazi van!
Pomenuta dvojica su se pokupila i napustila kuu Stevana Zeevia. Front snaga buroaske demokracije i demokracije komunista ocrtavao se i u ovakvim epizodama, koje
nisu ostajale nepoznate za iru javnost.
Na izborima za Narodnu skuptinu od 11. decembra 1938. godine u Gomjoj Jagodnjoj je dolo do sukoba izmeu andara i gm pe omladinaca ljeviara. Mile Zeevi
pok. Petra javno je andarima, jednoj grupi lanova etnikog udmenja i lanova Jugoslavenske radikalske zajednice (JRZ) dobacio u lice: D oli kralj Petar! Po tubi
etnikog agenta Rade oso Mile je bio naknadno osuen na 5 mjeseci zatvora od Okmnog suda u ibeniku.
Poslije sporazuma Cvetkovi - Maek od avgusta 1939. godine, vodstvo HSS-a,
predstavnici zajednike vlade na jednu, i JRZ na dmgu stranu, orijentiraju se na nove
izbore za Narodnu skuptinu. Svi su eljeli izmjeriti svoje snage. Vjerovali su da im se
ba tada pmaju anse za sopstvenu opu afirmaciju, kao nikada do tada. Radilo se, u
stvari, o vie izbora: za opinska vijea, za Hrvatski sabor i Narodnu skuptinu. Kako
je utjecaj vladajue stranke u Banovini Hrvatskoj - HSS-a, bio jai na selu, nego u gradu, to su raspisani izbori samo za opinske izbore za maj 1940. godine. Za iste su se
spremali i komunisti. Plan je bio da se afirmiraju preko Stranke radnog naroda. Na oblasnoj konferenciji mkovodstva SRN za Dalmaciju, poetkom 1940. godine, zakljueno je da se izie na izbore.
Delegati ibenika na toj konferenciji prenijeli su spomenuti zakljuak na svoju Kotarsku konferenciju SRN, koja je odrana u ibeniku poetkom aprila 1940. godine.
Donesen je zakljuak da se na izbore izie u svim opinama, gdje je to mogue i to samostalno s listom SRN. Takoer je zakljueno da se pmi organizacijsko-tehnika pomo dm govim a iz kotara Preko, radi to uspjenijeg njihovog nastupa na izborima,
kao i dm govim a u Jagodnjoj. Konkretno Ivia Baranovi, jedan od rukovodioca SRN
u ibeniku, istaknuti radniki borac i komunista, dobio je zadatak da se u Jagodnjoj
povee sa Stevanom Zeeviem i gmpom simpatizera KPJ oko njega i prenese mu direktivu ta da u vezi s izborima uini. Baranovi je to uinio. U Jagodnjoj je Stevanu
Zeeviu stavio na raspolaganje odreene pismene materijale i odredio osobe na koje
se Stevan moe osloniti radi dobijanja pom oi. Bili su to drugovi Frane Lukai iz Biograda n /m i Mile Jakovev iz Betine, preko kojih je Stevan ionako odravao vezu s
partijskim centrom u Vodicama. Stevan Zeevi ozbiljno je prionuo radu oko nastupa
SRN u opini Benkovac i uinio je sve to je mogao na izvrenju ovog, u stvari, partijskog zadatka. Meutim, par dana uoi odravanja izbora, reim Banovine Hrvatske iz
straha da se na podmju sjeveme Dalmacije ne pojavi nekoliko komunistikih opina,

44
Istaknuti prvak Samostalne demokratske stranke (SDS) do 1929. a tada pristalica Udruene opozicije, odnosno Bloka narodnog sporazuma.
4 Takoder jedan od prvaka SDS i Bloka narodnog sporazuma.
Katolik, ibenik, 22. svibanj 1940. pie o Naredbi bana Banovine Hrvatske o odgodi ovih izbora.

zabranjuje ove izbore.50 Zbog navedenog ni djelatnost Stevana Zeevia, u vezi s navedenim pitanjem, nije dola do izraaja.51
Nije mogue registrirati sve upade andara u kuu Stevana Zeevia radi pretresa,
da bi se pronala komunistika tampa i literatura. Bilo je pravih malih avantura oko
skrivanja iste, kad bi se andari pojavili i blokirali kuu Zeevia. Stevanova snaha,
strina Dara, bila je pravi majstor za skrivanje kompromitirajueg materijala. Vie puta
ona je uspijevala da, psujui andare, spasi djevera od maltretiranja. Tu pojavu, kako
smo naveli, imali smo i u okolici Kistanja, a Sresko naelstvo Biograd, svojim aktom
Pov.broj 241 od 1. februara 1940. godine javlja kako je 10. januara izvren pretres stana
Bare Burula, iz Galovca, pa su pronaeni zabranjeni 22. broj Seljake m isli i knjige
Dananja Rusija, S vi za mir, m irza sve, Seljaki razgovori i dr., sve ljeviarsko. Bare
je uzet na odgovom ost i kanjen s 10 dana zatvora.
Tokom 1940. godine bilo je mnogo manifestacija komunistike djelatnosti na onim
terenima sjevem e Dalmacije, gdje su organizacije KPJ zaivjele i organizacijski se uvrstile. One su imale sve jai utjecaj na mase naroda. Naroito snani impulsi zapljuskivali su Bukovicu i Ravne Kotare iz takvih centara kao to su Vodice i ibenik, na jednu, te od 1937/38. godine I-Ugljan i Biograd na drugu stranu. Postajao je sve jai i utjecaj iz rejona Knina i Dmia. Taj utjecaj, naroito iz najjaeg centra komunistikog
pokreta (Vodice - ibenik) bio je na Bukovicu i Ravne Kotare blagorodan. O tome u
svom rukopisu Bukovica na revolucionamom putu Vojo M asnikosa pie kako je narod Bukovice postajao sve vie razoaran politikom vladajueg velikosrpskog reima
nakon izbora u decembru 1938. godine, kao i onim Cvetkovi-Maek nakon sporazuma iz 1939. godine. Oni su dozvoljavali oivljavanje ekstremnih velikohrvatskih klerikalnih organizacija, kao to su kriari i dr. od kojih su se regrutirali ustae, koji su postajali sve drskiji, prijetei svojim srpskim susjedima. To je dovelo do obrambenog gmpiranja Srba Bukovice i Ravnih Kotara. to u tim danima nije dolo do otrih ovinistikih ispada na hrvatskoj i srpskoj strani, a na to su raunali nosioci ovinizma na
jednoj i dmgoj strani, treba zahvaliti prvenstveno revolucionarnoj borbi hrvatskog naroda u Primorju, posebno u Vodicama i Zatonu, jer se tu radilo o borbi seoskih masa
protiv zajednikog neprijatelja. I upravo radi toga su bukovake mase u hrvatskom narodu, na koga su uticaj ve izvrili komunisti, gledali svog saborca za zajedniku stvar
socijalnog oslobodenja.53
Kako se vidi, komunisti Hrvati iz primorskog pojasa sjevem e Dalmacije i komunisti Srbi u zaleu sjevemodalmatinskog Primorja, bili su ve tada prva i jedina opejugoslavenska snaga, koja se praviino postavila protiv nacionalnih iskljuivosti i ovinistikih ispada bilo sa hrvatske bilo sa srpske strane. Ta snaga, komunisti sjeveme
Dalmacije - Hrvati i Srbi, biti e onaj katalizator koji e zastarjele forme i metode borbe ovinista dvaju naroda, koje su ile na tetu kako njima, tako i itavoj jugoslavenskoj zajednici naroda, nastojati svesti na to bezopasnije okvire, a to e ovisiti kako o
njihovom broju, tako i o njihovom idejnom i politikom uticaju na mase, kako hrvatskog, tako i srpskog naroda....54
Vidjeli smo kako je tokom 1940. godine u rejonu Benkovca tekao politiki proces u
pripremama za opinske izbore, na kojima su lijeve snage, predvoene Stevanom Zeeviem, trebale samostalno istupiti svojom posebnom listom. Politiki trend utjecaja komunista na mase nastavio se i nakon akcije oko izbora. Na dm gom kraju Bukovice dolazi do organizacionog oformljenja komunistikog pokreta. Petroslava Masnikosa, krojaka radnica, i Joilo Gri, radnik, osnivaju u Ivoevcima i Raduiu prve omladin Gojko Jakovev n.d., 446.
51 A-IHRPH, Zagreb, sign. 11/1940.
** i 54 Dr Gojko Jakovev, n.d., 442.
372

ske organizacije - SKOJ. Broje osam lanova. Iste godine Simo Dubaji, ak iz ibenika, roeni Kistanjac, osniva aktiv SKOJ-a u Kistanjima, od sedam ianova, a u julu osniva i Pariko-Kolaaki aktiv SKOJ-a od pet lanova. Ove godine ak Stevo Bjedov
osniva aktiv SKOJ-a u rodnom Mokrom Polju. Isti je brojio est lanova.
Iz navedenih mjesta komunistiki utjecaj postepeno se irio i na druga mjesta, kao
Ervenik i Oestovo na jednu, te Varivode, Bribir, Ostrovicu, Goi, Dobropoljce na
drugu stranu. U obrovakoj opini stvoreno je uporite u egaru, a za ostala sela u
ovoj opini, naroito ona na Velebitskoj strani, naprednu revolucionarnu misao irili
su radnici - pealbari, kada bi iz drugih mjesta Jugoslavije doli u svoja siromana sela. D o stvaranja prvih elija KPJ na terenu Bukovice doi e nakon okupacije Jugoslavije Ijeti 1941. godine.
Ni u Jagodnjoj i na terenu djelovanja Stevana Zeevia nije u navedenom periodu
dolo do ogranizacionih formi komunista, kao to su grupe partijskih kandidata, elija,
organizacija SKOJ-a i sl. Sve to je bilo okupljeno oko Stevana Zeevia smatralo se
komunistima. Tko je sainjavao to jezgro, naveli smo naprijed. Oko tog jezgra bilo je
poev od 1938. godine aktivirano na razne naine i oko 20 omladinaca. Oni su se smatrali lanovima SKOJ-a mada organizacionog oblika kao npr. u rejonu Kistanja nije bilo.
O
svemu navedenom postoji i izvorni dokumenat koga smo ve citirali naprijed. Iz
njega navodimo jo i sljedee: U avgustu 1940. osnovan je Okruni komitet KPH za
sjevernu Dalmaciju... Odmah se prilo stvaranju partijskih jedinica po mjestima i selima gdje dotle nisu postojale, reorganizaciji i jaanju postojeih jedinica... pokualo se
prodirati na terene u kojima se nikada nije radilo kao to su Benkovac i Primoten...56
Na spomenutoj liniji novoosnovanog OK KPH za sjevemu Dalmaciju poklonjena
je duna panja i gmpi komunista entuzijasta u Jagodnjoj Gomjoj, okupljenoj oko Stevana Zeevia. Uslijedile su ee posjete odgovom ih dmgova, davane direktive za
rad, trailo se izvjetaj o uinjenom i sl. Sve je to poelo tei novoustanovljenim kanalom partijskih veza Jagodnja - Biograd n/m - Betina - Vodice - ibenik. Takoer su
odravane i veze s gmpom komunista u rejonu Kistanje, Knjina i Obrovca.
Na liniji okupljanja nezadovoljnih radnih masa grada i sela radila je KPJ irom Jtigoslavije vrlo intenzivno. U Proletem, organu CK KPJ broj 7-8 iz 1940. godine u lanku pod naslovom Za borbeni savez radnika i seljaka, pie o opem razoarenju seljakih masa u Hrvatskoj, a isto je bilo najdublje i puno revolucionamih energija.
Od 19. do 23. oktobra 1940. godine odrana je u Zagrebu Peta zemaljska konferencija KPJ, koja je izmeu ostalog takoer poklonila punu panju i stvaranju borbenog
saveza radnika i seljaka usmjerenog protiv ujedinjene srpske i hrvatske buroazije na
vlasti. Na tom pitanju aktivno su radili i komunisti sjevem e Dalmacije. U jednom izvjetaju Sreskog naelstva ibenik pie kako se seljaci komunisti u srezu nalaze u etiri jae gm pe, u selima Vodice, Zaton, Prvi Luka i Betina. Skoro su svi redoviti lanovi
HSS-a, njihov rad vjeto prikrivaju i djeluju irei ekstremne ideje u redovima HSSa5
U jednom dmgom dokumentu navodi se sljedee: Za irenje svoje propagande
komunisti se uvlae u skoro sve redove nacionalnog, kulturnog i prosvetnog obeleja,
koristei svaku manifestaciju, skup ili dozvoljenu priredbu veih razmera.59
55 Vojo M asn ikosa, Bukovica na revolucionamom putu, 34/35 i Dr Gojko Jakovev, n.d.,
443.
KP-299/1128 CK KPH-IHRPH.
A-IHRPH, Izvjetaj Sreskog naelstva ibenik Ispostavi Banske vlasti u Splitu od 12. X
1939. godine.
* AVII, br. reg. 22/2-20 k.6.
373

Poduzimane mjere vlasti na suzbijanju komunistikog utjecaja u Dalmaciji bile

su bez efekta. On se irio sve jae, jer su i dogaaji u zemlji i van nje sve vie u prvi
plan izbacivali KPJ i njenu politiku obrane zemlje i borbu u zemlji za demokratska
prava i slobode radnog naroda. Iz tih razloga je Banska vlast u Dalmaciji jo u februa 1940 pristupila sistematskom gonjenju komunizma i komunista u zajednici sa
Hrvatskom ^atitom, ali su komunisti i pored takvih mjera i dalje bili veoma uporni... i pie u jednom aktu ne uzmiu ni pred velikim progonima i kanjavanjima svake vrste. Skrivaju se koliko je mogue vie, ali njihova akcija je besomuna i
beskom prom isna5
Svakodnevni uporan rad komunista davao je sve vie rezultata. Mnogim svojim
izvjetajima Ministarstvu vojske i mornarice Stab Primorske armijske oblasti je obavjctavao o akcijama komunista, a za septembar 1940. navodi kako su iste uzele veeg
maha. Ispoljile su se jednovremenim komunistikim demonstracijama 1. septembra
tek. godine, u veem broju mesta na teritoriji.
Sem toga zapaeno je irenje komunistikih letaka, pevanje komunistikih pesama i poklika i sl. pojava... Po svemu sudei ova akcija komunista dirigovana je iz jedne
centrale za itavu teritoriju....40
U istom izvjetaju navodi se kako su demonstracije odrane u ibeniku, Betini,
Zlarinu, Krapnju, Rogoznici, Primotenu, Vodicama i Zatonu. Demonstracije su odrane i u Biogradu n/m , kao i u Velom Iu i jo nekim mjestima.
U strogo intoniranom tonu partijski izvjetaj o stanju organizacije KPJ u sjevernoj Daimaciji, koga smo ve citirali, u vezi sa stanjem tog doba pie: Partijski rad do
sloma Jugoslavije prvenstveno je bio posveen organizacionom jaanju Partije. Dokaz
da se partija uvrstila je to to je mogla izii na ulicu 1. septembra 1940. i organizovati
demonstracije protiv drugog imperijalistikog rata. Demonstracije su bile svugdje organizirane, osim sektora Primotena42 i Benkovca, gdje u to vrijeme partija nije postojala....63
Kako se vidi, jedan snaan zamah zabiljeio je komunistiki pokret u primorskom rejonu sjevem e Dalmacije, na liniji I - Ugljan - Biograd n /m - Betina - Vodice
- ibenik. To je pokrenulo OK KPH za sjevernu Dalmaciju da organizacijski sredi i
kcmunistiku grupu Stevana Zeevia u Jagodnjoj Gornjoj. Dana 12. decembra 1940.
gouine u Jagodnju je doao izaslanik OK KPH za sjevemu Dalmaciju Stipe Zaninovi
Stevanu Zeeviu. Tog dana odran je u staroj vatrenoj kui brae Jovana i Stevana
Zeevia, sastanak 15-torice drugova otprije poznatih komunista. Tada su u lanstvo
KPJ primljeni sljedei drugovi:
1. Stevan Zeevi, izabran za sekretara elije,
2. Mirko Zeevi, lan elije
3. Mile Zeevi, lan elije
4. Luka Zeevi, lan elije
5. Darko Vuievi, lan elije
6. Boo Vuievi, lan elije i
7. Luka Rnjak, lan elije.
Datum 12. decembra 1940. godine znaajan je za historiju komunistikog pokreta Bukovice i Ravnih Kotara, a posebno savremene opine Benkovac, jer je tada osnovana prva organizacija Komunistike partije Jugoslavije na ovom terenu. Uporan, du-

ne.

Arhiv Jugoslavije, fond CPB, Centralni pres-biro. Izvjetaj iz Splita, februar 1940. godi-

" AVII, br. reg. 26/4-4 k.ll.

*' Dr Gojko Jakovev, n.d., 455.
Naprijed smo vidjeli da je tab PAO u izvjetaju iz tog doba naveo i Primoten, kao
mjesto odranih demonstracija.
KP-299/1128 CK KPH - IHRPH.
374

gotrajan i nimalo lak rad pionira komunizma u ovom kraju Jugoslavije Stevana Zeevia pok. ure urodio je plodom.
Ovako osnovana partijska organizacija Jagodnje G om je nastavila je zatim normalnim radom, kao sastavni dio jednog velikog organizma - KPJ. O tome, do poetka
Aprilskog rata 1941. godine, moe se navesti sljedee:
U vezi s opasnou za bezbjednost Jugoslavije vojne vlasti su poduzimale odredene mjere odbrane. Izmeu ostalog i pozivanje rezervnog sastava Jugoslavenske vojske na tzv. vojne vjebe. Poev od 1937/38. godine pa do poetka 1941. godine, ta pozivanja su bila dosta esta. Ljudi bi ostajali u vojsci nekoliko mjeseci, zatim bi se vratili
kui, pa bi ponovno bili pozvani u rezervu itd. U sjevemoj Dalmaciji izvoeni su i veliki radovi na fortifikacijskom ureenju terena, posebno u rejonu s. Gornji i Donji Biljani, preko dravnog poljoprivrednog dobra Jankolovica iskopan je bio veliki protivtenkovski rov itd., pa je na takvim radovima bio angairan veliki broj ljudske radne
snage. U rezervu u Benkovac odlazili su i mnogi dm govi, spomenuti u naem radu. Tako su se istovremeno u vojnikoj uniformi u Benkovcu nali Luka Zeevi, Luka
Rnjak, Ante Banina (rodom iz Velog Ia), M ilo Vukovi, (rodom iz Ulcinja) aktivni
podoficir JV i dr. Oni su organizirano irili meu vojnicima napredne ideje, propagandu protiv faizma, za obranu zemlje, sve to je bilo na liniji KPJ. Naroito su isticali
stav KPJ o neophodnosti obrane zemlje i borbe protiv defetista i petokolonaa u vojsci
i na terenu.
Sa spomenutim dmgovima u 11. pjeadijskom puku u Benkovcu odravao je vezu Stevan Zeevi i prenosio joj direktive, koje su stizale od OK KPH za sjevemu Dalmaciju, iz ibenika. Sastancima spomenutih drugova prisustvovali su i vojnici rezervisti uro Vrcelj iz Bukovia i Jovo Cvjetkovi (lan KPJ) iz Kistanja. O prednjem Gojko
Jakovev, u svom ovdje citiranom radu, pie: Godine 1940. prodire se i u gamizon
Benkovac, gdje se, takoer, osniva partijska elija od tri lana, od vojnika i oficira rezervista. Inicijator je i ovog puta bio rezervista Banina Ante sa Ia. elija se docnije
brojno razvila, tako da je u danima aprilskog rata 1941. godine brojila 11 lanova. Vezu sa ostalim elijama, kao i sa OK KPH za sjevemu Dalmaciju u ibeniku,64 odravala je preko lanova KPH u Jagodnjoj, brae Mile i Luke Zeevi, te Steve Zeevia.41
Aktivnost grupe komunista u gamizonu Benkovac bila je tolika da je dolo do
provale, pa je komandant bataljona 11. pjeadijskog puka major Novak dao uhapsiti Luku Rnjaka, koji je odgovarao pred isljednikom puka radi komunistike djelatnosti. Po kazni je prekomandovan iz Benkovca u Nevesinje. I ostale drugove iz grupe porazmjetali su po raznim dmgim jedinicama, da ne budu zajedno, kako ne bi vrili komunistiku propagandu i dalje. Nad njima je zavedena i kontrola kretanja. To je umanjilo njihovu aktivnost, ali je nije prekinulo ni sprijeilo. Oni su sad na vie raznih
mjesta i dalje vrili svoju komunistiku zadau.
Pod utjecajem komunista u irem rejonu Benkovca, a naroito sela Jagodnja
Gornja, Jagodnja Donja, Zapuane i dr. naraslo je rodoljubivo i borbeno raspoloenje
i kod naroda. Naroito kada bi dolazili u taj rejon aktivirani vojni obveznici iz Primorja, poetkom aprila 1941. godine, koji su, predvoeni komunistima, pjevali borbene i
rodoljubive pjesme, oko njih su radosno trala djeca, ljudi i ene su izlazili pred njih,
a^stili ih ime su mogli itd.7

Usmena izjava general-pukovnika JNA Ante Banina autoru od 3. oktobra 1967. godine.
** Gojko Jakovev, n.d., 433.
To je Antun Novak, u decembru 1941. godine domobranski bojnik. Vidi: AVII, k.67 f.9.
dok.1157, njegova izjava od 15. 12. 1941.
* Jo su ivi mnogi svjedoci tih dogaaja. O tome kvalificirano govori i Milo Miljevi iz
Gomje Jagodnje.
375

Vojnici Jadranske divizije, u ijem sastavu se nalazio i 11. pjeadijski puk iz Benkovca, bili su na svojim borbenim poloajima ili rejonima rezervi i koncentracije sve
do 11. aprila 1941. godine. Te noi nareeno je diviziji da se povlai. Kako je dan ranije (10. aprila) proglaena od ustae Slavka Kvatemika, kvislinka N DH , to je poelo
osipanje jedinica i ove divizije. Vojnici su odlazili svojim kuama. Sva ta zbivanja pratili su komunisti Jagodnje Damjan Vuievi, Boo Vuievi, ivko Vuievi, Mile
Zeevi, Luka Zeevi, Stevo G oli i Stevo oso Mirkov. Oni su se sastajali iste noi
11/12. aprila i dogovorili se da utjeu na vojnike Jugoslavenske vojske da oruje koje
imaju nose svojim kuama, jer im moe u datom trenutku korisno posluiti. Neki su ih
posluali, a njih sedmorica agitatora sakupili su 15 puaka, tri pukomitraljeza, nekoliko hiljada puanih i mitraljeskih metaka, dva sanduka runih bombi i razne druge
vojne opreme. Sve su pospremili u jednu kraku jamu u brdu, kod Jagodnje. Kasnije
su se tim orujem naoruavali omladinci Jagodnje, kad su odlazili u partizane.
Krajem aprila 1941. godine u Jagodnjoj Gomjoj su delegati OK KPH za sjevernu Dalmaciju drugovi Despot i Zaninovi odrali sastanak, u stanu brae Zeevi na
Stabnju, s 15 drugova komunista.4* Ve smo naveli da je od sedmorice drugova iz ove
grupe, 12. decembra 1940. godine, osnovana prva partijska organizacija u Jagodnjoj.
Ovog puta u lanstvo KPJ primljena su i ostala osmorica drugova, i to: Trivun oso,
Janko Lacmanovi, Branko Popovi, Mile Popovi, Krste Vuievi, ivko Vuievi,
Zeevi i Stevo - Snajder Zeevi. Izabran je i sekretarijat organizacije u koji su
uli: Stevan Zeevi, sekretar organizacije u koji su uli: Stevan Zeevi, sekretar, te
Luka Zeevi i Janko Lacmanovi, lanovi sekretarijata. Ukazano je na obaveznost odravanja stalne partijske veze sa centrom u ibeniku, u novim uslovima postojanja talijanske okupacije, ve utvrenim kanalom veza preko Biograda n /m - Betine - Vodica,
na jednu, i prema centru Bukovice Kistanjama - uevo), na dmgu stranu. Komunisti
Jagodnje su na ovom sastanku delegatima OK KPH za sjevernu Dalmaciju podnijeli
izvjetaj o politikom stanju na terenu, te o prikupljenom naomanju i vojnoj opremi.
Partijska organizacija Jagodnje G om je ubrzo je intenzivirala i razgranala svoj
rad. Pored spomenute slubene veze s partijskim centrom u ibeniku postojale su jo i
mnoge dmge. U stvari, linije dodira osnivaa prve organizacije KPJ u Benkovakom
kraju Stevana Zeevia pok. ure, postale su sad partijske veze, veze NOP-a. Ukazujemo na neke od njih: veza Stevana Zeevia s organizacionim sekretarom PK KPH za
Dalmaciju Ivom Anuliem, s dmgom Kneeviem u ibeniku, s Barom Burulom u
G alovcu, s Grgom Njemeviem u Gorici, s Ivom Klancem u Posedarju, s drugom
trpcem u Donjim Biljanima, s Mirkom Subotiem u Lianima Tinjskim, s Radoslavom Buterinom u Novigradu, s Pajom Miliem u egam, s Nikicom Popoviem i Stankom Timom u Kistanjima, s Lazom Uzelcem u Brgudu, s Miletom Kolundija u Kolovcu, s Ilijom Vitasom u Kolarini, s Tanom Rnjkom u Bukoviu, s Mitrom Draiem
u Benkovcu, s Petrom Piljom u Kuli Atlagia, Stipom Moriem u Stankovcima, s Milom Jakovev u Betini, s Duilom aponja u Dobropoljcima, s Bokom i Jovicom Jokiem u Obrovcu i dr.
Preko navedenih veza i navedenih drugova, i ne samo njih, djelovali su komunisti Jagodnje u borbi za ostvarenje. ciljeva NOP-a i Partije, ciljeva revolucije. Preko njih
se obuhvaalo u rad nove dmgove, idejno utjecalcf na njihovu svijest preko broura, letaka, knjiga, usmenim kontaktima itd. Neki od njih bili su proganjani u svojim selima
od protunarodnog reima stare Jugoslavije zbog svojih naprednih shvaanja i djelovanja meu narodom.
** Navedena 15-torica drugova su: Trivun oso, Janko Lacmanovi, Mile Popovi, Branko
Popovi, Luka Rnjak, Boo Vuievi, Krste Vuievi, ivko Vuievi, Luka Zeevi, Mile Zeevi, Mirko Zeevi, Pere Zeevi, Stevan Zeevbi i Stevo - najder Zeevi.
376

I
tokom 1941. godine samo je u Jagodnjoj Gomjoj postojala partijska organizacija. Ona e tako, stjecajem okolnosti, odigrati ulogu centra NOP-a i revolucije u kotaru Benkovac, iskljuujui njegov istoni dio u rejonu Kistanja, tokom 1941. godine, irei svoj utjecaj i stvarajui uporita NOP-a u mnogim selima kotara. To e naknadno
dati velike rezultate tokom NOR-a i revolucije na naem terenu. to je dolo do stvaranja prve organizacije KPJ na ovom kraju Jugoslavije velika je zasluga Stevana Zeevia pok. ure, koji je sav period svog ivljenja od 1918. do 1941. godine, posvetio radu
na irenju komunistikih ideja. Bio je u ulozi savremenog Diogena, koji je mukotrpno i
strpljivo prilazio pojedincima i ubjeivao ih u neophodne promjene u ljudskom dmtvu, da bi u njemu najzad zavladala stvama pravda, kakvu perspektivu otvara komunizam, svojom filozofskom vizijom svijeta - marksizmom. Narod Jagodnje Gom je je na
jedan posredan i simbolian nain svoju zahvalnost Stevanu Zeeviu, za sve to je uinio na irenju komunizma, izrazio spomenikom palim borcima NOR-a Jagodnje Gornje, u kome je centralna figura lik OVJEKA sa svjetiljkom, pukom i knjigom, onim
atributima koji pripadaju Stevanu Zeeviu.

Zakljuak
Ne prejudicirajui doprinos G om je Jagodnje u NOR-u i revoluciji, navodimo
samo nekoliko podataka da bi se vidjelo ta je znailo postojanje takvog revolucionarnog jezgra, kakvo je utjecaj i rad organizacije KPJ ovog sela tokom 1941-1945. godine.
Gom ja Jagodnja imala je uoi dm gog svjetskog rata 534 stanovnika. Benkovaki
kotar, odnosno njegov teren, koji danas pokriva suvremena opina Benkovac, imao je
27.752 stanovnika. Uee stanovnitva G om je Jagodnje u ukupnom broju stanovnitva navedenog terena iznosi svega 2%.
S podm ja opine Benkovac bilo je uesnika NOB-e 8.797, a iz G om je Jagodnje
331 ili 4,12%.
Nosilaca Partizanske spomenice 1941. godine s podmja opine Benkovac ima
11, a iz G om je Jagodnje estorica ili 54%. Treba naglasiti da su neposredno nakon rata
jo dvojica Jagodnjanaca Stevan Zeevi pok. ure i Mile Zeevi pok. Petra takoer
dobili spomenicu prvobitne izrade tzv. stare partizanske spomenice. Nove nisu mogli dobiti jer su bili mrtvi. S ovom dvojicom u ovom selu je bilo preko 72% nosilaca Partizanske spomenice 1941. godine u odnosu na itavu benkovaku opinu!
N osioci ove spomenice poimenino su: Stevan oso, Stevan Goli, Damjan-Dako Vuievi, Luka Zeevi, Mirko Zeevi i Petar Zeevi.
S podm ja opine Benkovac bilo je na Neretvi i Sutjesci u jedinicama NOV Jugoslavije 76 boraca, a iz G om je Jagodnje 24 ili 31%.
Poginulih boraca NOVJ s podruja opine ima 761, a iz G om je Jagodnje 49 ili
preko 6%.
Poginulih boraca NOVJ na Neretvi i Sutjesci s podmja opine ima 64, a iz Jagodnje 18 ili 28%.
rtava faistikog terora s podruja opine ima 536, a iz G om je Jagodnje 12 ili
2%.
U logorima i zatvorima okupatora bilo je s podmja opine 1.386 stanovnika, a
iz Gornje Jagodnje 66 ili 4,5%.
U G om joj Jagodnji zapaljeno je od okupatora i domaih izdajnika 54 stambene
zgrade u znak represalija nad stanovnitvom sela. Stambeni fond sela prije rata iznosio
je oko 80 stambenih zgrada: Znai da je spaljeno preko 67% stambenih objekata, skoro
3 /4 svih zgrada!
377

Od 534 stanovnika Gomje Jagodnje u NOB-i je uestvovalo 331 ili preko 61%.
Uopeno se smatra da jedan NOP ima openarodni karakter onda kad u njemu uestvuje 30% i vie stanovnitva pojedine zemlje, grada, odnosno naselja. Gornja Jagodnja
duplo vie premauje taj postotak, pa i ovaj podatak opravdava naslov za Jagodnju otprije rata da je ona bila mala M oskva, a to je bio sinonim za komunistiko selo.
Stvarna uloga Gornje Jagodnje u NOR-u i revoluciji, u odnosu na opinu Benkovac i
ire, bila je avangardna, velika. U svemu tome je presudnu ulogu imala organizacija
KPJ i njeno lanstvo, na elu sa organizatorom komunistikog pokreta Stevanom Zeeviem, pok. ure, neukrotivim pregaocem i buntovnikom u borbi radnih ljudi protiv
buroaskog reima stare Jugoslavije.

Izvori, literatura, p eri odi ka i tampa

A. - Izvori
a) Arhivska graa:
1.
2.
3.
4.

Arhiv Vojno-istorijskog instituta JNA, fond Jugoslavenske vojske.

Arhiva Instituta za izuavanje radnikog pokreta Hrvatske, fond CK KPH.
Arhiv Jugoslavije, fond Centralnog Pres-biroa i fond Milana Stojadinovia.
Arhiv Opinskog odbora SUBNOR-a Knin.

b) tampana graa:
Istorijski arhiv KPJ, tom II, Beograd, 1950.
c) Memoarska graa:
Usmena izjava Ante Banine od 3. oktobra 1967. god.
Usmena izjava Miloa Miljevia od 7. oktobra 1985.

B. Literatura
a) Knjige:
Enciklopedija Jugoslavije, tom 1, 1955. i tom 4, 1960, Zagreb.
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, tom 2, Zagreb, 1956; tom 7, Zagreb, 1964.
Ferdo Culinovi, Jugoslavija izmedu dva rata, knjiga I i II, Zagreb, 1961.
Glavna godinja skuptina Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 1933.
Izvjetaj o suzbijanju malarije u Dalmaciji godine 1922-1926, Split, 1926.
Mijo Mirkovi, Ekonomija agrara FNRJ, Zagreb, 1950.
Dr Nikola Vuo, Poljoprivreda Jugoslavije 1918-1941, Beograd, 1958.
Privreda i radnici Dalmacije, Split, 1929.
Simo Simi, Tudinske kombinacije oko NDH, 1958.
Statistiki godinjak Jugoslavije 1934-1935 i komplet od 1929. do 1939. godine.
Statistika izbora narodnih poslanika za Narodnu skuptinu 5. V. godine, 1935.
Veselin Maslea, Dela, knj. 3, 1956.
b) lanci i manje rasprave:
Elaborat o bivem ustakom aparatu i UNS-u Zadar, 1962.
Mr Gojko Jakovev, Izbori u sjevernoj Dalmaciji u periodu izmedu dva rata, Zadarska revija, 1968.
Dr Gojko Jakovev, Stvaranje i rad organizacija KPJ na podruju sjeveme Dalmacije od
1919-1941. godine, Istorija 20 veka - Zbornik radova, Beograd, 1975.
378

Ljubo Boban, O politikim previranjima na selu u Banovini Hrvatskoj, Istorija X X veka Zbomik radova, Beograd, 1961.
Rekonstrukcija ustakog aparata za razdoblje prije Dmgog svjetskog rata na kotaru ibenik, 1962.
Simo Dubaji, Autentini tekst o irenju komunistikog uticaja u Bukovici, rukopis kod
autora.
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivalita Primorske banovine, Zagreb,
1938.
Vojo Masnikosa, Bukovica na revolucionarnom putu, rukopis kod autora.

C. - Periodika i tampa
Demokrat, novine, 1922-1923.
Dijecezanski list, izd. 1925-1941.
Jadranska straa, asopis, 1927.
Katolik, novine, 1931-1941.
Nova Evropa, as., 1922-1928.
Organizovani radnik, 1922-1923.
Proleter, organ CK KPJ, broj 7-8/1940.
Politika, kompleti 1920-1941. godine.
Tribuna, novine, kompleti 1935-1938.

379

S u m m ary
C R E A T IO N O F THE F IR S T C O M M U N IS T O R G A N IZ A T IO N IN T H E R E G IO N
OFBENKOVAC
This work is focused the creation o f the first organization o f the YugosIav
C om m unist Party in the region o f Benkovac. This event took place in Jagodnja G om ja
on D ecem bar 12tfl 1940. and its organizer was Stevan Z eevi - a com m unist pioneer
in the region o f Benkovac.
The work is written b y G ojko Jakovev a n d is based on M irko and Luka Zeevis memories, as well as on the numerous archive decuments.

STIPE MORI

STANKOVAKA OMLADINA U NOB-i

Saetak
O vaj se rad odnosi analizu uea om ladine Stankovaca i zaselaka
Crljenika i Bile Vlake u NOB-i. G lavni su nosioci organiziranog rada na liniji
NOP-a bili oni om ladinci koji su se nalazili na radu i kolovanju izvan Stankovaca. O d 305 evidentiranih omladinaca (101 u inozem stvu i 204 u zem lji), njih se
154 vratilo poetkom rata svojim kuama. U N O V i POJ o d tog j e broja stupilo
68, aktivno organizirani radnici 24, te aktivni suradnici za N O P 60.
U Stankovcima i njegovim zaseocim a N O P se razvijao postu pn o i veoma
tem eljito. U 1941. obuhvaeno j e 32, u 1942. godin i 168, dok j e u N O B -i ukupno
bilo 549 uesnika. O d ovog broja u N O V i POJ bilo j e 293 borca o d kojih su bili:
2 3 8 poljoprivredn ici (u ovaj sa sta vse ubraja 16 fizikih radnika povratnika s raznih radilita), 52 radnici, 1 podoflcir, jedan policajac i 1 talijanski karabinijer.
U operativne jedinice N O V i POJ ilo se prem a priprem ljenim planovim a
politikih radnika NOP-a, tako da ih j e u te jed in ice ilo 17 u 1942, 170 u 1943,
o d kojih do kapitulacije Italije 78, 104 u 1944. i 2 u 1945. godini.
O d 293 borca u N O V i P O J2 0 0 su bili om ladinci do 2 5 godina, o d k o jih je
141 bio skojevac.
O d 549 uesnika NOB-e 144 su bili aktivno organizirani radnici, o d kojih
su 67 omladinci, k o ji su zauzim ali razne polo aje u organima NOP-a i drutveno-politikim organizacijama mjesta, opine, kotara, okruga i mnogim drugim
poloajim a, dok ih j e 112 stalo na raspolaganju NOP-u kao aktivni suradnici.
U Stankovcima, Crljeniku i B iloj Vlaki u toku NO B-e u organizaciju A F
obuhvaeno j e 472 ene o d kojih su veina bile omladinke.
Po p opisu stanovnitva 1931. (u 1941. p o p is nije vren usljed ratnog stanja), Stankovcisa Crljenikom i Bilom Vlakom im a lisu 1597stanovnika. N aveden i p o d a c i dokazuju s kakvom masovnou j e ova j kraj uestvovao u NOB-i.
Glavnu snagu u N O B -ipredstavljala j e omladina kojih j e bilo obuhvaeno
u organizaciji USAOJ-a 315, o d kojeg j e broja bilo 240 skojevaca.
D a b i sprijeili razvoj NO B-e talijanski i njem aki faisti i njihovi sateliti
vrili su razne represalije m edu kojim a i hapenja, p a su iz Stankovaca, Crljenika
i Bile Vlake uhapsili 106 uesnika NOP-a, koje su sproveli u zatvore i logore,
m edu kojima j e bilo i strijeljanih.
U borbi p ro tiv faista i dom aih izdajnika poginulo j e 92 uesnika NOB-e,
o d kojih su 50 omladinci, m edu kojim a j e bilo 39 lanova SKOJ-a.
Padom stare Jugoslavije, izdajom tadanjeg rukovodstva i anektiranjem
ovog dijela D alm acije Italiji, narod o vog kraja preputen j e sam sebi. Da bi se
381

suzbio utjecaj faista, p o z iv K P J bilo j e neophodno organizirati ilegalni rad

na stvaranju ilegalnih organizacija: USAOJ-a SKOJ-a AF-a, K om unistike
partije, JNOF-a, a posebn o NOO-a kao p rv e vlasti NO P-a koji j e osnovan u veljai 1942. godine.
A ktivn osti ovih organizacija astojale su se u: ideolokom radu, irenju
ilegalne tam pe i litarature, uspostavljanju veza s politikim radnicima NOP-a iz
Primorja, Ravnih kotara, Bukovice ig ra d a ibenika, prikupljanju oruja, odjee,
ivenih nam im ica i lijekova za p o trebe NOB-e, organiziranju dobrovoljaca za
odlazak u N O V i POJ, prihvaanju politikih radnika, kurira i dobrovoljaca za
odlazak u N O V i P O J s drugih terena, prihvaanju i sprovodenju partizanskih jedinica iz unutranjosti zem lje i dospjelih prekom orskih jedinica, prihvaanju ranjenika N O V i POJ, zbjega i dospjele p o m o i o d saveznika, skladitenju i otpremanju oruja, odjee iiven ih nam im ica za jedin ice N O V i POJ, vrenju priprema za odravanje masovnih zborova i mitinga, vrenju priprem a za odravanje
raznih konferencija (opinskih, kotarskih i okrunih), u obradi naputenog zemIjita, davanju p o m o i nezbrinutim osobama, te izvravanju mnogih zadataka za
potreb e NOB-e.
N O P u Stankovcima razvio se do takvih razmjera da talijanskim faistima
na podruju sjevem e Dalm acije prem a njihovu planu je d in o u ovom opinskom
centru nije uspjelo formirati svoju operativnu jedinicu o d dom aih Ijudi M ilizzia
volontaria antikomunista, d ok p o kapitulaciji Italije takoder nije uspjelo n i njem akim faistima da u ovom opinskom centru formiraju ustaku operativnu jedinicu, n iti d obiti ni jed n o g dobrovoljca u ustae iz sela Stankovaca.
Rad govori o omladini Stankovaca u periodu nae narodnooslobodilake borbe i
socijalistike izgradnje, mladosti koja je ivjela na jugoistoku dananje opine Benkovac.
N e smatram se pozvanim da piem o prapovijesti stankovakog podruja i svim
ostalim stoljeima koja su slijedila. To ostavljam drugim autorima.
Znaajniji zamah drutvenih dogaanja vezan je za 1924. godinu. Tada su, naime, Stankovci postali opinski centar u iji sastav ulazi 10 sela i 5 zaselaka.1 Ali ni tada
se nije desio preokret preko noi. Slaba ekonomska osnovica i dalje je prisiljavala stanovnitvo Stankovaca na iseljavanja. Ovo nije nita nepoznato i novoga. Ve i ranije
postojala je tradicija iseljavanja s ovog podruja. Tako je i prije prvog svjetskog rata
otilo iz Stankovaca na rad u inozemstvo i unutranjost zemlje kako slijedi:2
U inozemstvo je otilo 17 radnika od kojih 16 u SAD i 1 u Argentinu. U unutranjosti zemlje radila su 24 radnika i to u: Zagrebu 5, Benkovcu 4, Splitu 2, Puli 1, ibeniku 1, Zadru 1, Rijeci 1, Karlovcu 1 i u drugim mjestima 8. Po profesiji bilo je: andara 7. finanaca 3, policajaca 2, uitelja 1, inovnika 1, trgovaca 3, fotografa 1, kuhara 1,
pomoraca 2 i nekvalifikovanih radnika 20. Veina ih se vratila svojim kuama te su
imali veoma pozitivan utjecaj na razvitak svog mjesta.
Izmeu dva svjetska rata iz Stankovaca je otilo na rad u inozemstvo i unutranjost zemlje kako slijedi:
U inozemstvo je otilo na rad 56 radnika od kojih u: Francusku 46, Argentinu 3,
Njemaku dva, Kanadu 1, ehoslovaku 1 i u Zadar 3. U unutranjosti zemlje radila
su 124 radnika i to u: Zagrebu 57, Suaku 17, Splitu 12, Benkovcu 11, ibeniku 5, Murteru 4, Zenici 3, Karlovcu 2, Kninu 2, Biogradu n /m 2, Ljubljani 1, Jesenicama 1, Beogradu 1, Dubrovniku 1, Novom Sadu 1, Kragujevcu 1, Crikvenici 1, Ninu 1 i u Vodi1 Stipe M ori: NOP 1941. na podruju opine Stankovci, Zbomik Instituta za historiju
radnikog pokreta Dalmacije, Split, 2, 1972, str. 571.
2 Podaci o zaposlenim sakupljeni su putem ankete.
382

cama 1. Po profesiji bilo je: trgovaca 16, konobara 10, vozaa (ofera) 10, pekara 9,
krojaa 5, postolara 4, zidara 4, kovaa 3, bavara 2, mehaniara 2, kolara 2, bravara 1,
stolara 1, mlinara 1, ekonomista 1, studenata medicine 1, uitelja 1, oficira 1, podoficira 3, andara 2, finanaca 1, policajaca 1, graniara 1, inovnika 1, poljoprivrednih tehniara 1 i 96 nekvalificiranih radnika.
Od 180 radnika iz Stankovaca koji su izmeu dva svjetska rata radili u inozemstvu i unutranjosti zemlje 112 se vratilo svojim kuama gdje ih je zatekao drugi svjetski rat i od ovog broja povratnika 54 su stupili u redove NOV i POJ, 13 su zauzimali rukovodee poloaje na raznim funkcijama kao aktivno organizirani radnici NOB-e, 45
su radili za NOP kao aktivisti, dok ni jedan nije stupio u redove neprijateljskih vojnih
formacija niti je bio pijun.
Prije prvog svjetskog rata iz Crljenika, zaseoka Stankovaca, otilo je na rad u
inozemstvo i unutranjost zemlje kako slijedi:
U inozemstvo su otila 3 radnika od kojih 2 u Argentinu i 1 u SAD. U unutranjosti zemlje radilo je 14 radnika i to u: Puli 8, Rijeci 3, Bakru 1, Erveniku 1 i ibeniku
1. Po profesiji bili su: pomorci 2, podoficir 1, konobar 1, trgovac 1, zidar 1 i 11 nekvalificirani radnici.
Izmeu dva svjetska rata iz Crljenika je otilo na rad u inozemstvo 14 radnika od
kojih 9 u Francusku i 5 u Njemaku. U unutranjosti zemlje je radilo 20 radnika i to u:
ibeniku 7, Suaku 3, Pirovcu 2, Zagrebu 1, Ljubljani 1, Zemunu 1, Skoplju 1, Debeljai 1, Murteru 1, Tijesnom 1 i u Vodicama 1. Po profesiji bili su: kova 1, kroja 1, kuhar 1, stolar 1, konobar 1, brija 1, mesar 1, andar 1 i 26 nekvalificirani radnici.
Od 51 ukupno zaposlenih pred prvi svjetski rat i izmeu dva svjetska rata svojim
kuama vratila su se 33 radnika od kojih je 11 stupilo u NOV i POJ, 10 zauzimali razne
poloaje kao aktivno organizovani radnici NOB-e, dok ih je 12 radilo kao aktivisti
NOP-a. U ovom naselju u toku NOB-e nalazio se Punkt politikih radnika za podruje
opine Stankovci. Uesnici NOB-e kako terenski radnici, tako i pripadnici NOV i POJe u svako doba mogli su nai utoite u svakom domainstvu, a ovo je jedino mjesto na
sadanjem podruju opine Benkovac koje nije imalo ni jednog uesnika u neprijateljskim vojnim formacijama.
Prije prvog svjetskog rata iz Bile Vlake, zaseoka Stankovaca na rad u inozemstvo
otila su 3 radnika u SAD, dok su 2 radila u unutranjosti zemlje, oba u Murteru. Po
socijalnom sastavu 1 je bio kova, dok su 4 bili nekvalificirani radnici.
Izmeu dva svjetska rata iz Bile Vlake radilo je u inozemstvu 8 radnika od kojih
5 u Francuskoj i 3 u Belgiji. U unutranjosti zemlje radilo je 20 radnika i to u : Zagrebu
9, Splitu 6, ibeniku 2, Vinkovcima 2 i Graacu 1. Po socijalnom sastavu bili su: konobar 1, trgovac 1, postolar 1, mesar 1, profesor 1 i 23 nekvalificirani radnici.
Od 33 ukupno zaposlena u inozemstvu i unutranjosti zemlje prije prvog svjetskog rata i izmeu dva svjetska rata kui se vratilo 9 radnika od kojih su 3 stupila u
NOV i POJ-e, 1 radio kao aktivno organizirani radnik, dok su 3 radila za NOP kao aktivisti.
Prije prvog svjetskog rata i izmeu dvaju svjetskih ratova iz Stankovaca i njegovih zaselaka Crljenika i Bile Vlake u inozemstvu i unutranjosti zemlje radilo je 305
radnika od kojih je u inozemstvu bio zaposlen 101 i unutranjosti zemlje 204. Od ukupnog broja zaposlenih kvalificiranih radnika, slubenika, andara i vojnog osoblja bilo
je 126, dok su 179 bili nekvalificirani radnici, od ukupnog broja zaposlenih pred drugi
svjetski rat vratilo se svojim kuama 154, od kojih je 68 stupilo u NOV i POJ-e, 24 radili kao aktivno organizirani radnici NOB-e, 60 aktivno suraivali za NOP, tako ih se ukljuilo u NOB-u 98,7%, od kojih su 22 poginuli u NOV i POJ-e, a 7 su strijeljali faisti
kao aktivno organizirane radnike NOB-e.
383

Iza prvog svjetskog rata u novoj dravnoj tvorevini Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca objavljivanjem OBZNANE 29. prosinca 1920. da se zabrani Komunistika partija Jugoslavije i njena javna djelatnost i donoenje Zakona o zatiti drave 1921. kojim
se komunistika djelatnost proglaava zloinom protiv drave imalo je svoga odraza i u
ovom kraju. Tu je naroito dolo do zaotravanja nacionalne netrpeljivosti i ovinizma.
Uz teak poloaj seljatva i nagomilane socijalne probleme o emu se nije vodila briga
razvijalo se stranarenje, tako da je uz veliku bijedu neimatina ovaj kraj bio bogat graanskim strankama.3
Politika situacija u ovom kraju utjecala je na opredjeljenje omladine. Budui da
su birai Stankovaca predstavljali opoziciju tadanjem reimu, time se kod omladine
ispoljavala borba za nacionalna prava. Meutim, povratkom iz gradova svojim kuama velikog broja omladinaca kao kvalificiranih radnika i pealbara, meu kojima je
bilo lanova URS-ovih sindikata u Stankovcima se pojavljuje klasni elemenat, to je
mnogo doprinijelo, uz postojei patriotizam, da se ovo selo opredijeli za NOB-u.
U vremenu izmedu dva svjetska rata kulturni ivot u Stankovcima bio je na zavidnom nivou. Mjetani Stankovaca sa svojim zaseocima Crljenikom i Bilom Vlakom
sakupili su doprinos i kupili limena glazbala.4 Akciju za nabavku glazbala vodili su
Ljudevit Bai, uitelj koji je bio kapelnik glazbe i Ivan M ileti pok. Martina, tadanji
naelnik opine Stankovci. Od mjetana u prikupljanju doprinosa naroito se istakao
Krian Peut. Svi lanovi glazbe pristupili su NOP-u, a veina njih stupili su u redove
NOV i POJ-e i aktivno organizirani rad za NOB-u od kojih je sedam dalo svoje ivote
za slobodu svog naroda. Svi instrumenti glazbe predani su jedinicama NOV i POJ-e.6

Glazba u osnutku.
J Vidi Zbomik 4 Instituta za historiju radnikog pokreta Dalmacije - Stipe Mori, razvoj
i njihova uloga na podruju opine Benkovac, strana 200 i 201.
4Glazbala su kupljena u Zagrebu, a naslov dobavljaa glasi: Kr. dvorski dobavlja, Franjo
Schneider, proizvod glazbala Zagreb.
Poginuli u NOB-i i strijeljani od faista: Bai Ljudevit, Bunardija Mate Sime, Klanc
Ivana Stipe, Mileti Josipa Ante, Mileti Boe Mate, Mori ime Nikola i Peut Luke Rade.
4 Dva instrumenta ponijeli su sa sobom odlaskom u NOV u listopadu 1942. Mileti Blaa
Duan i Mori Ante Stanko, dva instrumenta u prosincu iste godine za potrebe NOV poslao je
politiki radnik Mori Tome Stipe, dok su u rujnu 1943. godine, posredstvom Mori Tome Stipe,
tadanjeg tajnika Optinskog NOO-a Stankovci svi ostali instrumenti upueni tabu Grupe sjevernodalmatinskog odreda.
N O O -a

384

Obnovljena glazba (1. 5. 1949.)

Odravanje predstava u Stankovcima i Crljeniku mnogo je doprinijelo razvoju
kulturnog ivota. Uz mjetane na predstave su dolazili omladinci iz susjednih sela, to
je mnogo doprinijelo zbliavanju omladine ovog kraja i njihovu opredjeljenju za
NOB-u. U toku NOB-e takoder se poklonila velika panja kultumom ivotu na podruju opine Stankovci. Formirana je Diletantska grupa koja je veoma aktivno djelovala na ovom podruju.8
Padom stare Jugoslavije i aneksijom ovog podruja Italiji stankovaki kraj preputen je sam sebi. U to vrijeme na ovom podruju nije postojala organizacija Komunistike partije, nije postojala diferencirana organizacija omladine, niti je postojala organizacija sindikata, jer tada u ovom kraju nije postojalo ni jedno poduzee. to se tie
radnike klase to se iskljuivo odnosilo na povratnike iz raznih krajeva Jugoslavije i
inozemstva usljed ratnog stanja. Bilo je poznanstava medu pojedincima iz ovog kraja s
progresivnim znancima iz raznih krajeva, ali su te veze nastalom ratnom situacijom
prekinute, pa je slijedio napor za njihovo uspostavljanje u toku NOB-e. Inicijativa za
osnivanje NOP-a u ovom kraju pripala je nama nekolicini omladinaca. O nastaloj situaciji na podruju Stankovaca padom stare Jugoslavije, povlaenju jugoslovenske vojske, djelovanju Zatite u razoruavanju vojnika, predaji oruja talijanskim faistima,
dranju opinskog aparata, dranju prvaka graanskih stranaka, uspostavljanju veza s
radnicima - znancima iz predratnog vremena s drugog podruja pisano je u ranijim radovima. Meutim, neophodno je pojedine detalje konkretnije objasniti da bi se svestranije sagledao tok razvoja NOP-a na ovom podruju, posebno imajui u vidu to pojedini politiki radnici s drugih podruja stavljaju sebe u prvi plan kako su oni organizatori NOP-a na stankovakom podruju, dok im to ne pripada, a pojedinci daju sebi

7
Omladina Crljenika pred drugi svjetski rat odrala je dvije predstave od kojih je jedna
nosila naziv Martin i pjevac iz satire Tina Ujevia, a druga Republika u Babincima.
..
' V toku NOB-e Diletantsku grupu kao rukovodilac vodi Mori Jakova ime iz Crljenika,
clan Opinskog NOO-a Stankovci.
9
Vidi Zadarska revija broj 6, prosinac 1967. - Stipe Mori, politika zbivanja na podruju
opine Stankovci u NOB-i, strana 554-556 i Zbornik 2 Instituta radnikog pokreta Dalmacije Pe Mori, NOP 1941. godine na podruju opine Stankovci, strana 574-578.
25 - BEN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK

385

za pravo da daju posljednju rije o razvoju NOP-a na ovom podruju neovisno od tog
to u toku NOB-e nikad nisu na njemu djelovali kao politiki radnici NOP-a.
Nakon povlaenja jugoslavenske vojske u Stankovce su preko Benkovca prvi doli talijanski karabinjeri. Na cesti pred karabinjerskom stanicom - prije andarskom i zgradom opine oko karabinjera poele su se okupljati grupe ljudi. Dobro se sjeam,
bila je nedjelja, vjerojatno 13. travnja 1941, naao sam se u grupi ljudi pred zgradom
opine gdje sam pratio pitanja karabinjera i odgovore pojedinaca koji su govorili talijanski jezik. Karabinjeri su se prvo interesirali da li u Stankovcima ima Srba, kako narod gleda na dolazak Talijana u nau zemlju i kakvom se proizvodnjom mjetani Stankovaca bave. Reeno im je da u Stankovcima 100% ivi hrvatska nacionalnost, na njihov dolazak u nau zemlju nitko se nije pozitivno izjasnio, sve se to svelo na ratno stanje, a to se tie zanimanja stanovnitva reeno im je da se iskljuivo bave poljoprivredom.
Dolazak Talijana u nau zemlju kod nas omladinaca izazvao je veliki revolt. Omladina Stankovaca u toku NOB-e pokazala je svoju visoku patriotsku i revolucionamu
svijest. Ona je u potpunosti dala svoj otpor utjecaju okupatora i svrstala se u redove
NOB-e i socijalistike revolucije. Ono to je u prvim danima okupacije nae zemlje i
anektiranja ovog podruja Italiji bilo najtee jeste to se sve svelo na nau inicijativu u
organiziranju NOP-a u naem kraju, jer druge pom oi sa strane nije bilo. Sve veze koje
smo mi postupno uspostavljali u 1941. godini s pojedinim drugovima iz drugih mjesta,
u raznim pravcima, imale su informativni karakter, dok se sadrajno aktivno organizirani rad za NOP sveo na nas domae.
Budui da sam ja bio uenik u privredi, uio kuharski zanat na Mornarskoj komandi u ibeniku u oficirskoj kuhinji na Kraljevskom brodu Krka od 1933. do 1936.
godine i kasnije nakon povratka iz Suaka 1940. radio kao radnik u ugostiteljskoj radnji kod Ante Ania u ibeniku, nakon pada stare Jugoslavije esto sam odlazio u ibenik s namjerom da preko poznatih radnika uspostavim vezu sa tamonjim rukovodstvom NOP-a. U to doba okupacije moja esta putovanja nisu bila sumnjiva okupatorskim vlastima, jer mi se tada brat Stanko nalazio u ibenskoj bolnici kojemu je tada bilo sedam godina. Jednog dana krajem svibnja 1941. doao sam iz Zatona brodom brae Vukov u ibenik i kad sam iziao na obalu uoio sam Nikolu Moria, mog mjetanina, koji je tada kao radnik - mesar radio u ibenskoj klaonici. Nakon to smo se rukovali, u razgovoru me Nikola pitao da li neto poduzimamo u naem kraju u radu za
NOP.
Upoznao sam ga da se nas nekoliko radnika, povratnika iz gradova svojim kuama, sastajemo, u radu za NOP poduzimamo to je u naoj moi, ali nam nedostaju ira
uputstva u organiziranom radu. Na to mi je N ikola rekao: Ja imam u depu pet primjeraka Proglasa CK KPJ pa u ti ih dati. Da ne bi bili primijeeni kod predaje Proglasa10 otili smo na brod kojim sam doao iz Zatona, sili niz stepenice u prostoriju
pod palubom, na brzinu sam uzeo primjerke Proglasa, stavio ih u svoje duge arape, a
zatim smo izili iz broda. Kad smo se nali na obali zaustavila su nas dva faista, promeali nam depove i neto nas pitali to mi nism o razumjeli. Priao nam je kapetan
broda M ilo Vukov i rekao nam da faisti pitaju od kuda smo i to smo s obale ili u
brod. N a to sam ja rekao da sam doao iz Stankovaca posjetiti brata koji se nalazi u
bolnici, da mi je Nikola roak, a da smo ili u brod po torbu koju sam drao u ruci, poto nam je ostala prilikom izlaska iz broda. Nakori moga objanjenja Milo nam je re-

10
Proglasi koje mi je tada predao Nikola Mori ne odnose se na Proglas kojim CK KPJ
poziva narode Jugoslavije na ustanak, kako je to pisano u Zborniku 2 Inst. za hist. rad. pok. Dalmacije, ve se odnose na Proglas kojim se hrvatski narod upoznaje sa izdajom gospode i prodajom dijelova Hrvatske porobljivaima naih naroda.
386

 da moemo ii, pa smo se nas dvojica uputili u grad zadovoljni to smo sretno proli. U radu za NOP mnogo su nam pomogli proglasi CK KPJ kao i druga tampa i literatura11 kojom smo raspolagali.
U toku 1941. godine kod uspostavljanja veza s rukovodstvom NOP-a na irem
podruju nismo sretno proli. Mi smo nastojali uspostaviti vrste veze s rukovodstvom
u ibeniku, ali nam to nije uspjelo iz objektivnih12 i subjektivnih13 razloga. Meutim,
neovisno od toga na aktivno organizirani rad nikad nije doao u pitanje. Na glavni
zadatak bio je, i u tome smo potpuno uspjeli, sprijeiti svaki utjecaj okupatora na omladinu. U toku 1941. i u prvoj polovini 1942. godine Talijani su intenzivno radili na
obuhvaanju domaih ljudi u svoje redove. Oni su nakon dolaska u nae mjesto putem
svojih suradnika izvrili popis jednog broja omladinaca, te ih s karabinjerima postavljali na straarska mjesta. Mi smo sve te omladince obuhvatili naim radom i time onemoguili da ih okupator pridobije za svoje operativne jedinice.
U zadnjem kvartalu 1941. i prvom 1942. godine nai kontakti s politikim radnicima NOP-a na irem podruju postaju sve ei. Izlaskom iz zatvora Nikole Moria14
uspostavljena je veza sa ibenikom. Ovdje treba napomenuti da u studenom 1941. dolazi do prekida veze sa Zatonom koja je ranije postojala preko Drage ivkovia, a razlog je odlazak tamonjih drugova u Liku. Povratkom iz Like drugova sa zatonskog terena u prvom kvartalu 1942. veza se ponovo uspostavlja i od tada je neprekidna.
U razvoju NOP-a na irem podruju sjeverne Dalmacije mnogo je izgubljeno
vraanjem dobrovoljaca svojim kuama u srpnju 1941. sa zatonskog i vodikog terena i
stradanju prvog partizanskog odreda iz ibenika u kolovozu 1941. godine, to je imalo
za posljedicu iskljuenje iz Komunistike partije i Okrunog komiteta za sjevemu Dalmaciju Fabe Mre15 i Stanka Miina, a time njihovo eliminiranje iz rada na osnivanju
organizacije Komunistike partije, to se odrazilo i na podmje Stankovaca o emu e
kasnije biti rijei.

11
Propagandni materijal kojim smo tada raspolagali naveden je u Zborniku 2 Instituta za
historiju radnikog pokreta Dalmacije, strana 579.
11
Nikola Mori hapen je od talijanskih vlasti 18. lipnja 1941. i bio u ibenskom zatvoru
pod matinim brojem 115, zatraen 23. 8. 1941. Ne zna se toan datum kada je puten iz zatvora,
a s njime sam se po izlasku iz zatvora prvi put sastao 6. prosinca 1941. u Crljeniku. Do tada veza
sa Sibenikom bila je prekinuta.
13 Nakon to je Nikola Mori izaao iz zatvora vie puta sam inzistirao da netko od rukovodilaca iz ibenika dode k nama u Stankovce, ili da nas prime u Sibeniku kako bi neposredno
utvrdili budue zadatke u organizaciji NOP-a na podruju Stankovaca. Ovom se zahtjevu nije
udovoljilo navodno radi konspiracije, a poruka preko Nikole je glasila da nije vano da se odri
zajedniki sastanak, ve je vano da mi na podruju Stankovaca radimo na organizaciji NOP-a.
Ovdje treba naglasiti da je u to vrijeme vladalo miljenje da su zagorska sela za razliku od primorskih bila pod utjecajem maekovaca, to je sasvim pogreno, jer je to demantirao stankovaki
kraj. Ovo nepovjerenje prema nama nije se negativno odrazilo na nau aktivnost.
14 Nikola Mori bio je prisutan na sastanku odranom u Crljeniku 6. prosinca 1941. na kojem smo utvrdili zadatke na davanju otpora okupatoru. Vidi Zbomik 2 Instituta za historiju radnikog pokreta Dalmacije, strana 583.
15 Apstrahirajui sluaj situacije na terenu Zatona i Vodica u srpnju 1941. za Fabu Mru
mogu rei da je on jedan meu najaktivnijim politikim radnicima NOP-a na irem podruju sjeverne Dalmacije, jer ne postoji mjesto na ovom podruju u kojem na zboru ili mitingu nije govorio Fabo kao glavni govomik. On je bio opijum za obuhvaanje seljakih masa za NOP. Svi ostali
su se uz njega uili. Kada bi Fabo govorio ljudi su od uzbuenja plakali. Nije rijedak sluaj kada
su se organizirali zborovi u pojedinim mjestima da su se unaprijed ljudi interesirali hoe li govoriti Fabo. Ja sam sa Fabom govorio na masovnom zboru u Crljeniku 6. prosinca 1942, na mitingu u
Crljeniku 25. srpnja 1943. na kojem su prisustvovali mjetani Stankovaca, Kaia, Banjevaca, Putianja, Velima, Bile Vlake i Budaka i na masovnom mitingu 11. rujna 1943. u Stankovcima, na
kojem su prisustvovali mjetani iz svih sedamnaest naselja opine Stankovci i Sjevemodalmatinski odred. to se tie prisutnosti na sastancima NOO-a, drutveno-politikih organizacija i terenskih radnika Fabo Mra i Stanko Miin imali su pedagoki pristup.
25*

387

Jedan veoma krupan zadatak koji je od bitnog znaaja za razvitak NOB-e na

podruju opine Stankovci i ire u ovom dijelu sjeverne Dalmacije jeste onemoguavanej Talijanima da u Stankovcima osnuju svoju vojnu formaciju Milicija volontarija
antikomunista (MVAC), a uspjelo im je formirati na sjevernodalmatinskom podruju
est takvih formacija.16 Da bi formirali takvu vojnu jedinicu Talijani su preko svojih
suradnika izvrili popis oko 100 ljudi, meu kojima je bilo veina omiadinaca, te radili
na ovom zadatku od oujka do rujna 1942. godine, ali bez uspjeha, zahvaljujui intenzivnom radu organizatora NOP-a u Stankovcima.17 Ovdje se razvila intenzivna politika borba u nastojanju talijanskih faista koji su vrili pritisak na pojedine ljude da stupe u navedenu formaciju pozivajui ih vie puta u karabinjersku stanicu u Stankovcima i kveturu u Benkovac i nas omladinaca koji smo pristupali svima koji su po spisku
predvieni za odlazak u navedenu formaciju, a pojedincima ili u kue govorei im da
ni u kom sluaju ne stupe u antikomunistiku bandu kako je navedenu formaciju nazivao na narod. Posljednja grupa pozvana je u rujnu na kveturu u Benkovac, a dan prije ja sam s njima odrao sastanak u velimskom polju na kojem sam im objasnio da oni
ne moraju stupiti u navedenu jedinicu, jer se radi o dobrovoljcima, a u sluaju da ih talijanske vlasti prisilno naoruaju s orujem trebaju otii u partizane. Tako je propao
plan faista za formiranje navedene jedinice, a tek koncem 1942. u MVAC stupio je jedan Stankovanin i etvorica u prvoj polovini 1943, od kojih su dvojica strijeljani od
NOV-e, dok su trojica po kapitulaciji Italija stupili u NOV-u. To je sve to je okupatoru i domaim izdajnicama uspjelo pridobiti za sebe u toku NOB-e iz Stankovaca.
Dok organizatori NOP-a u Stankovcima poduzimaju sve to je u njihovoj moi
da odvrate ljude od stupanja u talijansku vojnu formaciju M ilicija volontarija antikomunista, partizani vre likvidaciju jedine hrvatske obitelji Uljebrka troli1* u
Morpolai, a time organizatorima na ovom podruju zabadaju no u lea. Ta likvidacija niim se ne moe pravdati, jer su je insinuirali velikosrpski nacionalisti na to su se
nalijepili pojedini terenski radnici15 s vodikog terena bez razmiljanja o posljedicama.!0 Svr je srea to se tada NOP u Stankovcima masovno razvio i to javnost nije bila upoznata da su u likvidaciji uestvovali i partizani, jer u protivnom veoma teko bi
se uspjelo da se u Stankovcima ne formira neprijateljska vojna formacija od domaih
ljudi, to bi se veoma negativno odrazilo na razvoj NOP-a u ovom dijelu sjeverne Dalmacije. Ovdje treba istai da su se Stankovani i Crljeniani nesebino zalagali u zatiti
stanovnika Morpolae koje su hapsili i progonili talijanski faisti nakon navedene likvidacije.

to se tie prisutnosti na sastancima NOO-a, drutveno-politikih organizacija i terenskih

radnika Fabo Mra i Stanko Miin imali su pedagoki pristup.

14 Mjesta sa sjeditem formacija MVAC vidi u Zborniku 4 Instituta za hist. radnikog pokreta Dalmacije, strana 217.
17 U radu na onemoguavanju formiranja neprijateljske vojne formacije Milicija volontarija antikomunista - antikomunistike bande - kako je nazivao na narod,
naroito su se istakli: Stipe Mori, Ivan Mori i Boris Mileti, dok je na tom radu uestvovalo vie omladinaca i starijih ljudi kojima je bilo jasno to znai rije banda.
11
lanovi obitelji Uljebrka troli imali su poljoprivredna imanja u Morpolai i Bj
ni. U Morpolai su ivjeli braa: Martin, i Grgo pok. Ivana i strievii im pok. Iliie
Vuje i Stipan pok. Marka, dok su u Bjelini ivjeli njihovi strievii: Boo, ime i Stojan pok. Sime, a imanja su bila zajednika i u obradi su se ispomagali. Obitelj troli u Morpolai bila je
jedina hrvatske nacionalnosti i kao takva bila je izloena teroru velikosrpskih nacionalista, to potvruje da je lan njihove obitelji pok. Boe 1. studenoga 1933. umro od andarskih batina. U oujku 1942. opljakana je kua Mande i Joe Matijevi u Mearama, to je bio povod za
likvidaciju obitelji Stroli.
388

U sjevernom dijelu opine Stankovci gdje NOP nije bio razvijen i gdje je narod
bio pod utjecajem sveenika21 i trgovaca talijanskim faistima uspjelo je pridobiti za

* Po lanku Mila Vlahova objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji od 3. travnja i ibenskom

listu 4. travnja 1962. u noi izmedu 29. i 30. oujka 1942. jedna desetina boraca iz podruja Vodica i dvije desetine iz Cicvara i Meara izvrili su akciju na kuu trolia, uhapsili Martina i
strievia mu Marka, te ih strijeljali u blizini sela, dok su uspjeli pobjei Bare, Grgo i Stipan.
Podaci koje u svom lanku navodi Milo Vlahov da su trolii izvrili pljacku obitelji
Mijaljica (opljakana je obitelj Matijevi) nemaju nikakvih materijalnih dokaza i po tvrdnji
mjetana Morpolae trolii nikog nisu opljakali, niti im je to bilo potrebno, jer je ta obitelj
bila najimunija u Morpolai a imala je preko 2 vagona itarica, 3 vagona groa, 6 volova, 2 krave, 150 ovaca i drugih materijalnih dobara, a Marko koji je strijeljan od svoje prije imao je 5.000
kg itarica. To su bili mimi ljudi bez oruja, nepismeni, politikom se nikad nisu bavili, nikakve
veze s okupatorom nisu imali, a iz Morpolae do njihove likvidacije nitko nije od talijanskih vlasti hapen niti ispitivan zbog suradnje s NOP-om. Sluaj likvidacije obitelji troli ima izrazito
nacionalni karakter.
10 Posljedice likvidacije obitelji troli veoma negativno su se odrazile na politiku situaciju na podruju opine Stankovci, a posebno na stradanje stanovnika Morpolae. Ovo naselje
je tada brojilo 63 domainstva s 386 stanovnika. 3. travnja 1942. talijanski faisti zapalili su stambene zgrade 29 domainstava koji su posjedovali 48 zgrada, uhapsili i odveli u zatvore i logore 63
ljudi, ena i djece, meu kojima je bilo strijeljanih i umrlih u logorima. Zapaljenih kua, hapenih, interniranih i strijeljanih bilo je i u Proviu.
Iza ove akcije u travnju 1942. na sastanku u brodu Duga kojem su prisustvovali: Fabo
Mra, Ante panja, Pero panja, Gute Juriev Barbin, Ante Begi i ja, ukazao sam na nepravilnosti vezane za akciju u Morpolai i upoznao prisutne o nezadovoljstvu organizatora NOP-a u
Stankovcima, jer nam je ova akcija stvorila probleme u radu. Na moje reagiranje Fabo Mra je rekao: Drue, nemoj tako. Naim terencima je reeno ako se likvidira obitelj trolia da bi u
Morpolai u toku dana mogao logorovati bataljon vojnika. Na to sam ja rekao: Doite sada u
Morpolau. I ne samo to. Grupa ljudi iz Morpolae koja je izbjegla hapenje od faista i nalazi se
u umi u okolici mjesta nee stupiti u nae redove, jer su drugi etniki nastrojeni. Moje se predvianje obistinilo.
U umi su tada bili: Kleut Stevana Ilija, roen 1902, Kleut Stevana Milan, roden 1908,
Kleut Todora Todor, roen 1915, Kleut Todora Nikola, roen 1920, Kleut Todora Marko, roen
1922, Mandi Stevana Duan, roen 1911, Mandi Stevana Stevan, roen 1913, Mandi Stevana
Tode, roen 1920, Tomaevi Rade Sava, roen 1913, ua Tanasija Ilija, roen 1913, svi iz Morpolae; Kresovi Vuje Duan, roen 1911. i Kresovi Jovana Mile, roen 1919, oba iz Provia.
Kada je ova grupa 10. lipnja 1942. likvidirala Klari ime imu (icu), roena 1902. u Proviu, istaknutog velikohrvatskog nacionalistu, 13. lipnja 1942. svi su se predali talijanskim vlastima i tupili u njihovu vojnu formaciju, osim Kleuta Todora Marka koji je stupio u NOV i poginuo u V
ofenzivi na Sutjesci.
11 Prilikom popisa ljudi u Budaku za odlazak u MVAC Andrija Vuni pok. Boe dao je otpor, pa su ga karabinijeri 10. travnja 1942. doveli u karabinjersku stanicu. Dok se nalazio na cesti
pred stanicom priao mu je fra Pile Bilui i rekao: Kukavice, zato ne ide u antikomunistiku
bandu. Pripai pregau pa neka te tuku morpolake ene.
Ima pojedinaca, politikih radnika NOP-a, koji nastoje prikazati kako su obuhvatili fra Pilu Biluia, pa da je s njihovim radom preko njega spreen odlazak ljudi iz Stankovaca u antikomunistiku bandu, iako je poznata injenica da je fra Pile Bilui bio jedan od popisivaa za odlazak u bandu. Tono je da smo mi terenski radnici s fra Pilom stupili u kontakt, a tada se sa stankovakog podruja nalazilo oko stotinu boraca u mnogim jedinicama NOV i POJ. Prvi na sastanak sa fra Pilom Biluiem odran je u oujku 1943. u kui Jakova Perice u Velimu. Od politikih
radnika sastanku su prisustvovali: Fabo Mra, Stevo Zeevi, Nikola piri i ja. Kuu za odravanje sastanka predloio je fra Pile, a ja sam s njime imao vezu tajnika MNOO-a Stankovci
Stojana Bure kojeg su talijanski faisti strijeljali 22. lipnja 1943. u Stankovcima. U prvoj polovini
943. imali smo kontakte s fra Rokom Roguiem, upnikom u Banjevcima i fra Andrijom Zjaiem, upnikom u Lianima Ostovikim. Od stupanja u kontakt s politikim radnicima NOP-a fra
Pile se aktivno ukljuuje u suradnju sa NOP-om, naroito iza kapitulacije Italije, prisustvuje
mnogim zborovima, mitinzima, konferencijama itd. 21. listopada 1943. prisustvovao je sastanku
srpsko-pravoslavnog sveenstva, odranog u Bukovici, kojim je rukovodio prota Ilija Bulovan,
bivi vojni sveenik u Celju, a referat podnio sveenik Milorad Dobrota, paroh iz Ervenika (Arhiv
CK KPZ). to se tie onemoguavanja formiranja Milicija volontarija antikomunista u Stankovcima to pripada domaim organizatorima NOP-a, a svako drugo tumaenje moe biti samo
tendenciozno.
3)89

svoju vojnu formaciju Milicija volontarija antikomunista 169 ljudi s ovog podruja.
Uiesnici NOVi POJi aktivno organizirani radnici NOPiz naselja Stankovci
BURA Mijata STOJAN, majke inke Mileti, roen 31. 12. 1920, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Ljubljani, NOP-u pristupio u sijenju 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u studenom iste godine lan
MNOO-a, u veljai 1943. prima dunost tajnika MNOO-a, 22. 6. 1943. hapen od talijanskih karabinijera i strijeljan u Stankovcima.
BURA Mijata IVAN, majke inke Mileti, roen 7. 9. 1923, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u svibnju 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, od srpnja 1944. radio pri Opinskom NOO-u Stankovci.
BURA Luke NIKOLA, majke Mae Lemi, roen 7. 6. 1920, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u ibeniku, NOP-u pristupio u oujku 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a,
u proljee 1943. stupio u partizane, zatim bio
borac u 19. i 26. diviziji, poginuo 2. 12. 1944.
u borbi kod Knina.
BURA Luke IVAN, majke Mae Lemi,
roen 8. 5. 1926, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u veljai 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u lipnju 1943. stupio u Sjevemodalmatinski odred, zatim borac u 5. brigadi 19.
divizije do osloboenja.
BURA Mate BLA, majke Ivanice Naki, roen 26. 1. 1897, poljoprivrednik, kao
flziki radnik radio u Francuskoj, NOP-u
pristupio u srpnju 1943, ukljuen u rad etvene komisije, zatim bio pri Komandi mjesta
Vodice, 1. 3. 1944. zbjegom otiao u Afriku
gdje se aktivno ukljuuje u organizirani rad.
BURA Blaa ZORKA, majke Cvite Troskot, roena 31. 12. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u travnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a i lan Mjesnog odbora AF-a.
BURA Blaa ZDRAVKO, majke Cvite
Troskot, roen 26. 10. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u oujku 1944. stupio u
bataljon Ante Joni.

BURA Mate MARKO, majke Ivanice

Naki, roen 25. 4. 1902, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Zagrebu, NOP-u
pristupio u studenom 1942, u NOV stupio 2.
2. 1943. u 3. dalmatinsku brigadu, zatim bio
borac u 1. proleterskoj srpskoj brigadi i Komandi mjesta Vodice.
BURA Marka TEREA, majke Mare Mileti, roena 7. 12. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupila u partizane 2. 2.
1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim bila borac u 5. brigadi 19. divizije.
BURA Marka DRAGO, majke Mare Mileti, roen 2. 9. 1925, poljoprivrednik, NOPu pristupio u listopadu 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a u NOV stupio 2. 2. 1943, bio borac u
3. i 2. dalmatinskoj brigadi, poginuo na Sutjesci.
BURA Marka VICE, majke Mare Mileti, roen 25. 11. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u proljee 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u bataljon Ante Joni, zatim u Auto-etu GH
i Auto-bataljon 2. armije.
BURA Marka ANTE, majke Mare Mileti, roen 15. 9. 1930, poljoprivrednik, NOPu pristupio u lipnju 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u bataljon
A. Joni.
BRI Ante IME, majke Filipe Pei,
roen 18. 1. 1910, poljoprivrednik, u travnju
1943. stupio u Miliciju volontarija antikomunista, u rujnu iste godine pristupio NOP-u, u
NOV stupio 3. 12. 1943. u 3. brigadu 19. divizije, zatim bio borac u 35. diviziji, 13. 6. 1944.
poginuo u Lici.
BRI Nikole IVAN, majke Mare Mileti, roen 6. 1. 1922, radnik - voza, radio u
Benkovcu, NOP-u pristupio u oujku 1943,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
sijenju 1944, zarobljen od Nijemaca u ouj-

Na pogrebu u vukikom groblju 10. lipnja 1942. ime (ice) Klaria, kojeg su ubili oni
koji su nakon obrauna s njime na nacionalnim dalmatinskim kapama nosili lubanju ardita fra
Andrija Zjai javno je pozivao Hrvate da se osvete za ovo ubojstvo Srbima u Morpolai i Proviu.
21 Uesnici u neprijateljskoj vojnoj formaciji MVAC s podruja opine Stankovci pripadali
su 3. eti sa sjeditem u Lianima Ostrovikim, a njen komandant bio je tenenta Domiani Vergada. Jedan vod ove ete nalazi se u Piramatovcima, a njime je rukovodio rojnik Peo Bura.

ku iste godine, u listopadu 1944. zamijenjen,

zatim stupio u Auto-bataljon 4. armije.
BRI Nikole STIPE, majke Mare Mileti, roen 8. 1. 1928, radnik - voza, radio u
Benkovcu, NOP-u pristupio u listopadu
1942, lan SKOJ-a, u sijenju 1943. hapen
od faista, bio u zatvoru u Benkovcu do kapitulacije Italije, zatim lan Mjesnog NOO-a
do osloboenja.
AI Nikole BOJA, majke Matije Perica, roena 22. 9. 1912, domaica - kuna pomonica, radila u ibeniku, stupila u NOV
poetkom 1944. u Prekomorsku brigadu.
AI Nikole RATKO, majke Matije
Perica, roen 2. 2. 1918, radnik - voza, radio u Benkovcu, u veljai 1943. hapen od
karabinijera pod sumnjom da surauje s partizanima, usljed pomanjkanja dokaza puten
na slobodu, NOP-u pristupio u kolovozu
1943, stupio u partizane 1.1. 1944. u Stankovaku etu, zatim pripao jedinici pri Komandi zadarskog podruja gdje je ostao do osloboenja.
AI Nikole DRAGO, majke Matije
Perica, roen 20. 4. 1920, radnik - konobar,
radio u Zenici, u veljai 1943. hapen od karabinijera pod sumnjom da ima vezu sa partizanima, usljed pomanjkanja dokaza puten
na slobodu, NOP-u pristupio u kolovozu
1943, lan USAOJ-a, radio u pozadini, u listopadu 1944. stupio u NOV u 5. brigadu 19.
divizije, 26. 11. 1944. poginuo u borbi kod
Knina.
DEUR Ivana MATE, majke Tomice
Dubravica, roen 20. 2. 1908, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u rujnu 1943, stupio u
NOV 11. 7. 1944. u Ininjerski bataljon 19.
divizije.
DEUR Ivana NIKOLA, majke Tomice
Dubravica, roen 2. 8. 1919, radnik - trgovaki pomonik, radio u Zagrebu, NOP-u
pristupio u rujnu 1943, stupio u NOV u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim
bio borac u Stankovakoj eti, zarobljen od
Nijemaca u oujku 1944, poginuo od bombardiranja u logoru u Njemakoj.
DEUR Antin BERISLAV, majke Marije
Ivkovi, roen 6.1. 1921, radnik - bavar, radio u Jastrebarskom i Karlovcu, NOP-u pristupio 1941, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u studenom 1942. postao lan Opinskog komiteta SKOJ-a u sijenju 1943. hapen od karabinijera, bio u zatvoru u Benkovcu do kapitulacije Italije, zatim lan Opinskog NOO-a do
osloboenja.
DEUR Ante JOSIP, majke Mori,
roden 1.1. 1920, NOP-u pristupio u listopa-

du 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u sijenju

1943. hapen od karabinijera, bio u zatvoru u
Benkovcu do kapitulacije Italije, zatim skladitar kod Opinskog NOO-a Stankovci.
DEUR Stipana TADIJA, majke Marije
Troskot, roen 28. 3. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u lipnju 1943. u Sjevernodalmatinski odred, zatim
bio borac u 5. brigadi 19. divizije, zarobljen
od Nijemaca 15. oujka 1944, bio u logoru u
Bihau gdje je umro 8. 11. 1944.
DEUR Boin LUKA, majke Tomice Mileti, roen 30. 9. 1930, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1944, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u bataljon Ante Joni.
DUBRAVICA Mate IVAN, majke Mae
Pelai, roen 16. 9. 1902, radnik - kova, radio u Murteru, NOP-u pristupio u rujnu
1943, stupio u NOV u studenom 1943, zarobljen od Nijemaca 20. 7. 1944, bio u logoru do
30. 10. iste godine kada je osloboen, a zatim
bio borac u 14. brigadi 19. divizije do osloboenja.
DUBRAVICA Mate MIJAT, majke Mae
Pelai, roen 10. 11. 1912, radnik - kova,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, stupio u
NOV u studenom 1943, zarobljen od Nijemaca 16. 7. 1944, bio u logoru do 9. 9. 1944, kada je osloboen i od tada do osloboenja bio
borac u Ininjerskom bataljonu 19. divizije.
DUBRAVICA Mate MIRKO, majke Boice Perica, roen 12. 1. 1923, radnik - kova, pristupio NOP-u u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, radio na terenu po pitanju omladine, u srpnju 1944. hapen od Nijemaca i strijeljan u Benkovcu.
DUBRAVICA Mate MARKO, majke Boice Perica, roen 9. 9. 1926, radnik - kova,
NOP-u pristupio u oujku 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u travnju 1944. stupio u Benkovaki odred, 14. 7. 1944. zarobljen od Nijemaca, u studenom 1944. osloboen u Bosanskoj Krupi i tada stupio u 2. bataljon 5. cmogorske brigade, zatim upuen u Komandu
mjesta ibenik, gdje se nalazio do osloboenja.
DUBRAVICA Nikole LUKA, majke Matije Pelai, roen 24. 3. 1902, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Francuskoj,
NOP-u pristupio u srpnju 1942, u sijenju
1943. hapen od karabinijera i bio u zatvoru
u Benkovcu do kapitulacije Italije, zatim lan
Opinskog NOO-a Stankovci.
DUBRAVICA ena Luke BOJA, majke
Marije Ivkovi, roena 20. 2. 1906, domai391

, NOP-u pristupila u studenom 1942, ian

Mjesnog odbora AF-a, u proljee 1944.
zbjegom otila u Afriku gdje se aktivno ukIjuuje u organizovani rad.
DUBRAVICA Luke MARKO, majke Boje Deur, roen 21. 12. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u lipnju 1943, poginuo u rujnu iste godine.
DUBRAVICA Luke CVITA, majke Boje
Deur, roena 20. 9. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila travnja 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupila
u bataljon A. Joni.
DUBRAVICA imin MARKO, majke
Antice Mori, roen 16. 1. 1910, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio je u Zagrebu,
NOP-u pristupio u rujnu 1944, stupio u NOV
u listopadu 1944. u Komandu Splitskog vojnog podruja.
DUBRAVICA imin ANTE, majke Antice Mori, roen 23. 10. 1923, radnik-moler,
radio u Zagrebu, NOP-u pristupio 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, borac 3. ete 4. bataljona
13. brigade 1. proleterske divizije, poginuo
1944.
DUBRAVICA Jakova MIUENKO, majke Ivanice Saraen, roden 16. 2. 1915, radnik
- brija, radio u Zagrebu, u NOV stupio u
lipnju 1944. u 2. bataljon 5. brigade 19. divizije, poginuo u studenom 1944. kod Paana.
DUBRAVICA Mijata DUAN, majke
Ivanice Deur, roen 2. 11. 1919, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u veljai 1943, u
srpnju iste godine postao lan etvene komisije, zatim pripadao radnoj grupi pri
MNOO-u.
DUBRAVICA Mijata MILAN, majke
Ivanice Deur, roden 3. 10. 1924, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u prosincu 1942,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
lipnju 1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim bio borac u Stankovakoj eti, zarobljen
od Nijemaca u oujku 1944, osloboen u studenom 1944. kada stupa u 9. diviziju.
DUBRAVICA ena Kriana KAJA, majke Stoje Ivkovi, roena 24. 4. 1904, domaica, pristupila NOP-u u travnju 1943, iste godine postala lan Mjesnog odbora AF-a, u
1944. primila dunost predsjednice MO
AF-a, na kojoj dunosti ostaje do osloboenja.
DUBRAVICA Jadre MARKO, majke
Matije Mori, roen 5. 8. 1926, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u lipnju 1943, bio lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u stude392

nom 1943. u 14. brigadu 19. divizije, poginuo

2. 12. 1944. na Paanima.
DUBRAVICA Jure STIPAN, majke Stane Tadi, roen 12. 6. 1912, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u kolovozu 1943, u NOV
stupio 19. 11. 1943. u 5. brigadu 19. divizije,
zarobljen 6. 7. 1944, osloboen iz zatvora u
Benkovcu 8. 9. 1944, ponovo prikljuen svojoj jedinici.
DUBRAVICA Jure IVAN, majke Stane
Tadi, roden 1. 5. 1919, poljoprivrednik, u
oujku 1943. stupio u Miliciju volontarija antikomunista, u rujnu 1943. stupio u partizane
u Sjevemodalmatinski odred, zatim bio borac u 14. brigadi 19. divizije, te koncem 1944.
stupio u Narodnu miliciju.
DUBRAVICA Jure MILAN, majke Stane
Tadi, roden 1. 6. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u kolovozu 1943, u NOV
stupio u studenom 1943, u 5. brigadu 19. divizije.
DUBRAVICA Kriana MARKO, majke
Boice Bai, roen 5. 3. 1909, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u rujnu 1943, u lipnju
1944. stupio u mjesnu strau pri MNOO-u.
DUBRAVICA Blaa MILAN, majke Cvite Didak, roen 9. 5. 1923, poljoprivrednik,
pristupio NOP-u u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u lipnju 1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim
borac 2. bataljona 6. brigade 19. divizije, zarobljen od Nijemaca u 7. ofanzivi, pobjegao
iz zatvora u Bihau i stupio u zatitni vod 19.
divizije.
DUBRAVICA Ivana ANTE, majke Boje
Matei, roen 4. 12. 1912, poljoprivrednik,
pomagao NOP od sijenja 1943. kada je hapen od Talijana i bio u zatvoru u Benkovcu
do kapitulacije Italije, zatim se pasivizirao,
jedno vrijeme ivio u Benkovcu, te u listopadu 1944. stupio u Komandu podruja ibenik.
DUBRAVICA Ivana MARKO, majke
Boje Matei, roden 22. 12. 1921, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u rujnu 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u sijenju 1944. u Stankovaku etu, zarobljen
od Nijemaca u oujku iste godine, osloboen
u studenom 1944, te stupa u K. S. J.
DUBRAVICA Ivana DUAN, majke Boje Matei, roen 15. 11. 1924, poljoprivrednik, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u srpnju 1943. u Sjevernodalmatinski
odred, zatim bio borac u Stankovakoj eti i
Benkovakom odredu, ljeti 1944. obolio, otiao u Benkovac, te u rujnu iste godine stupio
u 2. bataljon 5. brigade 19. divizije, gdje je
bio do osloboenja.

DUBRAVICA Bare ROKO, majke Ivanice Bunardija, roen 14. 8. 1928, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u srpnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, kao omladinac uhapen
u 1944. od Nijemaca, bio u zatvorima
Benkovca i Bihaa, koncem iste godine osloboen, stupio u jednu krajiku, a zatim u 20.
kninsku brigadu.
DUBRAVICA Sime MIRKO, majke Ivanice Perica, roen 30. 1. 1921, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan
USAOJ-a, stupio u NOV 27. 11. 1943. u dopunski bataljon 19. divizije, zatim borac u
Stankovakoj eti, u oujku 1944. zarobljen
od Nijenjaca, jedno krae vrijeme bio u mornarici NDH iz koje odlazi u 4. bataljon pri
Komandi srednjeg Jadrana u ibeniku.
DUBRAVICA Blaa MILAN, majke Marije Stori, roen 1.1. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, tada hapen od Ta'lijana, bio u zatvoru u Benkovcu do
kapitulacije Italije, stupio u NOV u sijenju
1944. u 5. brigadu 19. divizije.
DUBRAVICA Kriana STIPE, majke
Stane Zrili, roen 20. 11. 1917, poljoprivrednik, u NOP-u listopada 1942, hapen od Talijana 22. 1. 1943, bio u zatvoru u Benkovcu do
kapitulacije Italije, zatim obavjetajac kod
Opinskog komiteta KPH Stankovci.
DUBRAVICA Jure JAKOV, majke Kaje
Mori, roden 4. 4. 1924, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u listopadu 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane 28. 7. 1943.
u Sjevemodalmatinski odred, zatim borac u
6. brigadi 19. divizije do veljae 1944. kada je
obolio i upuen u bolnicu na Vis, te u listopadu 1944. kao nesposoban vraen kui.
DUBRAVICA Ante KRIAN, majke
Stane Deur, roen 14. 5. 1908, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u prosincu 1942, stupio
u NOV listopada 1944. u 5. brigadu 19. divizije.
DUBRAVICA Nikole ANTE, majke Mare Bili, roen 18. 10. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, terenski radnik - obavjetajac, zarobljen od ustaa u srpnju 1944. i
strijeljan u Zemuniku.
DUBRAVICA Petrov IVAN, majke Cvite
Mori, roen 5. 10. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, lan USAOJ-a, stupio u partizane u sijenju 1944. u
Stankovaku etu, zarobljen od Nijemaca u
oujku 1944, bio u logoru u Beogradu, zatim
u Njemakoj do oslobodenja.
KLARI Ante NIKOLA, majke Antice
Bri, roden 2. 9. 1919, poljoprivrednik,

NOP-u pristupio u veljai 1943, lan USAOJ-a, u NOV stupio u rujnu 1943, obolio,
vraen na teren opine, nakon ozdravljenja
stupio u partizansku strau u Stankovcima,
koja je bila u sastavu Vozarske ete pri Komandi mjesta Vodice.
KLARI Ante MARKO, majke Antice
Bri, roden 21. 1. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u NOV u studenom 1943. u dopunski bataljon 19. divizije,
zatim borac u 14. brigadi iste divizije.
KLARI Sime BOO, majke Mare Vuni, roen 9. 10. 1923, poljoprivrednik, mobiliziran u NOV u srpnju 1944. u 3. etu 1. bataljona 5. brigade 19. divizije.
KLARI Marka MILAN, majke Tomice
Mori, roen 16. 3. 1919, poljoprivrednik,
pristupio NOP-u u prosincu 1942, u srpnju
1943. postao lan etvene komisije, u NOV
stupio u studenom 1943. u dopunski bataljon
19. divizije, zatim bio borac u Stankovakoj
eti i 5. brigadi 19. divizije, ranjen u borbi
kod Knina, umro 30. 4. 1945. u bolnici u Biogradu n/m.
KLARI Marka VINKO, majke Tomice
Mori, roen 15. 9. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio 27. 11. 1943. u
3. brigadu, 19. divizije, zatim borac u 35. diviziji.
KLARI Ivana ANTE, majke Mare Klari, roen 26. 4. 1910, poljoprivrednik, radio
kao fiziki radnik u Benkovcu, NOP-u pristupio u rujnu 1942, u NOV stupio 27. 11.
1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim bio
borac u 5. i 14. brigadi 19. divizije.
KLARI Ivana STIPE, majke Mare Klari, roen 30. 7. 1914, radnik - ugostitelj, radio u Benkovcu, NOP-u pristupio u mjnu
1942, u veljai 1943. hapen od Talijana, u
svibnju iste godine pobjegao iz zatvora, doao na teren opine Stankovci, radio kao terenski radnik do formiranja Stankovake ete u kojoj je postavljen za komandira, u oujku 1944. zarobljen od Nijemaca, umro u zemunskoj bolnici od tifusa u svibnju 1944.
KLARI Cvitka RUA, majke Cvite
Mori, rodena 1. 12. 1919, poljoprivrednik,
pristupila NOP-u u lipnju 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, sekretar mjesne organizacije
SK.OJ-a, lan MNOO-a, lan Opinskog odbora AF-a, lan Opinskog komiteta KPH
Stankovci, terenski radnik na podmju opine.
KLARI Anselma ALFONZ, majke Antice Mori, roen 17. 12. 1912, radnik - kro393

ja, radio u Zenici, NOP-u pristupio u rujnu

1942, tada ivio u Benkovcu, irio nau tampu i literaturu, okupljao pripadnike NOP-a,
po kapitulaciji Italije doao u Stankovce, u
oujku 1944. radio u Komandi mjesta Vodice, u listopadu iste godine postavljen za proelnika odjela za javni red i sigurnost kotara
Vodice koju dunost vri do oslobodenja.
KLARI Anselma DUAN, majke Antice Mori, roen 21.8. 1914, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1942, stupio u partizane u listopadu 1943. u Komandu mjesta
Vodice, zatim bio borac u Trogirskoj dopunskoj brigadi i auto-jedinici 9. divizije.
KLARI Anselma SLAVKA, majke Antice Mori, roena 21. 3. 1920, poljoprivrednik, pristupila NOP-u u lipnju 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, lan Diletantske grupe,
lan Opinskog NOO-a.
KLARI Jure NIKOLA, majke Matije
Perica, roen 7. 2. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom 1943. u Dopunski bataljon 19. divizije,
zatim borac u 14. brigadi iste divizije.
KLARI Jure ANTE, majke Matije Perica, roen 30. 1. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, lan USAOJa, u NOV stupio u srpnju 1944. u 5. brigadu
19. divizije.
KLARI Mate IVAN, majke Antice Perica, roen 2. 5. 1920, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u srpnju 1943, lan USAOJ-a, u
NOV stupio u studenom 1943. u 2. etu 2. bataljona 5. brigade 19. divizije, zatim bio borac u 1. bataljonu Auto-brigade 26. divizije.
KLARI Mate JAKOV, majke Antice Perica, roen 21. 2. 1925, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, lan
USAOJ-a, stupio u partizane u veljai 1944.
u Stankovaku etu, zatim borac 3. ete 4. bataljona, 5. brigade 19. divizije.
KLARI Pavla ANTE, majke Mare engi, roen 12. 9. 1900, radnik - zidar, kao fiziki radnik radio u Francuskoj, NOP-u pristupio u travnju 1943, hapen od Nijemaca u
srpnju 1944, bio u zatvoru u Benkovcu, Bihau i Sisku, osloboden u svibnju 1945. i stupio
u NOV.
KLARI Pavla KRIAN, majke Mare
engi, roen 6. 6. 1908, radnik - zidar, dio u Francuskoj, NOP-u pristupio u travnju
1943, radio na terenu opine, u travnju 1944.
postavljen za referenta zdravstvenog odsjeka
Opinskog NOO-a Stankovci.
KLARI Tome PETAR, majke Tomice
Perica, roen 7. 10. 1912, poljoprivrednik,
394

pristupio NOP-u u travnju 1943, radio na terenu opine, bio potpredsjednik Mjesnog odbora JNOF-a.
KLARI Marka MILE, majke Tomice
Mileti, roden 26. 6. 1920, radnik - voza, radio u Benkovcu, pristupio NOP-u 1941, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, sekretar SKOJ-a u Stankovcima, hapen od Talijana u sijenju 1943,
bio u zatvoru u Benkovcu do kapitulacije Italije, po dolasku iz zatvora stupio u partizane,
bio borac u Sjevemodalmatinskom odredu,
Stankovakoj eti, 5. brigadi 19. divizije i Auto-bataljonu 4. armije.
KLARI Marka ANA, majke Tomice
Mileti, roena 24. 7. 1928, poljoprivrednik,
pristupila NOP-u u lipnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Opinskog odbora USAOJ-a.
KLARI Mate IVAN, majke Marije Tabula, roen 3. 1. 1885, poljoprivrednik, NOPu pristupio u svibnju 1942, njegova kua bila
na raspolaganju NOP-u, hapen od Talijana
u veljai 1943, usljed pomanjkanja dokaza
puten na slobodu, zatim u lipnju 1944. hapen od Nijemaca i ustaa i strijeljan.
KLARI Ivana NIKOLA, majke Marte
Dubravica, roden 13. 11. 1924, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u svibnju 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, 2. 2. 1943. stupio u partizane u ibensku etu, zatim bio borac u 3. i
2. dalmatinskoj brigadi, poginuo na Sutjesci.
KLARI Ivana MARGARITA, majke
Marte Dubravica, roena 2. 12. 1926, poljoprivrednik, NOP-u pristupila u svibnju 1942,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Opinskog odbora AF-a.
KLARI Ivana STIPE, majke Marte
Dubravica, roden 27. 12. 1928, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u proljee
1944. u bataljon Ante Joni.
KLARI Mate JOSIP, majke Ivanice
Mori, roen 31. 7. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1943, istog mjeseca
stupio u partizane u Sjevernodalmatinski odred, zatim u Kom. poz. JNP 4. armije.
KLARI Boe MATE, majke Ane Perica, roen 4. 4. 1928, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u rujnu 1943, lan USAOJ-a, u
NOV stupio u proljee 1944. u bataljon A.
Joni.
KLARI Jakova DANICA, majke Mae
Dubravica, rodena 24. 9. 1927, poljoprivrednik, NOP-u pristupila u srpnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupila u proljee 1944. u bataljon Ante Joni.
KLARI Jakova ANICA, majke Mae
Dubravica, roena 25. 4. 1933, poljoprivred-

nik, NOP-u pristupila u listopadu 1943, u

NOV stupila u proljee 1944. u bataljon A.
Joni.
KUI Luke DRAGICA, majke Matije
Perica, roena 12. 2. 1920, kuna pomonica,
radila u Tijesnom, pristupila NOP-u 1942,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupila u partizane
19. 7. 1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim bila borac u 6. brigadi 19. divizije, ljeti
1944. zarobljena od Nijemaca, bila u zatvom
u Kninu tri mjeseca, zatim osloboena i ponovo stupila u svoju jedinicu.
KUI Luke MILE, majke Matije Perica, roen 23. 9. 1921, radnik - voza, radio u
Benkovcu, u oujku 1943. stupio u Miliciju
volontarija antikomunista, NOP-u pristupio
u listopadu 1943, stupio u partizane u veljai
1944. u Stankovaku etu, zatim bio borac u
5. brigadi 19. divizije.
KUI Jakova PETAR, majke Marije
Konjevi, roen 23. 6. 1907, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 5. brigadu 19. divizi.
KUI Jakova STIPAN, majke Marije
Konjevi, roen 8. 9. 1913, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, bio na raspolaganju Mjesnom NOO-u, u NOV stupio u
rujnu 1944. u 5. brigadu 19. divizije.
KUI Mate GOJKO, majke Matije Pelai, roen 9. 1. 1928, poljoprivrednik, lan
USAOJ-a i SKOJ-a od srpnja 1943, radio u
partizanskoj pekari do studenog 1944, kada
stupa u Narodnu miliciju.
KUI Mate IVAN, majke Cvite Klari,
roen 28. 5. 1902, radnik - postolar, NOP-u
pristupio u srpnju 1943, radio kao obuar pri
Mjesnom NOO-u, u rujnu 1944. stupio u
NOV u 5. brigadu 19. divizije.
KUI Mate NIKOLA, majke Cvite
Klari, roen 1. 12. 1905, radnik - zidar, radio u Francuskoj, NOP-u pristupio u srpnju
1943, hapen od Nijemaca u srpnju 1944, bio
u zatvom u Benkovcu, osloboen u mjnu iste
godine, zatim radio pri Mjesnom NOO-u kao
higijeniar.
LEBAN FRANC, Slovenac iz Istre, talijanski karabinijer, po kapitulaciji Italije bio
na sektom Stankovaca, kao dobrovoljac stupio u Stankovaku etu prilikom njenog formiranja.
MILETI Kriana MARKO, majke Ane
Mileti, roen 10. 8. 1913, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Zagrebu i Suaku,
NOP-u pristupio u oujku 1943, u NOV stupio 10. 4. 1944. u 4. bataljon 5. brigade 19. divizije.

MILETI Jakova ANTE, majke Stane

Dubravica, roden 14. 7. 1907, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u sijenju 1943, stupio
u partizane u veljai 1944. u Stankovaku etu i bio borac u Stankovakom bataljonu
Benkovakog odreda do 15. 7. 1944. kada je
zarobljen od Nijemaca i bio u logoru u Njemakoj do pobjede.
MILETI Ante JURE, majke Ike Nimac,
roen 15. 4. 1928, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u veljai 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u NOV u proljee 1944. u bataljon Ante Joni.
MILETI Mate BLA, majke Anelije
Perica, roen 1. 1. 1875, potar - umirovljenik, NOP-u pristupio u srpnju 1942. njegova
kua bila na raspolaganju NOP-u, hapen od
Milicije volontarija antikomunista 3. ete sa
sjeditem u Lianima Ostrovikim 21. veljae
1943. i strijeljan.
MILETI Blaa STANA (Stanka), majke
Tomice Bura, rodena 31. 1. 1917, kuna pomonica, NOP-u pristupila u prosincu 1942,
hapena od Talijana 1. 6. 1943, bila u internaciji u Italiji do 15. 6. 1944. kada je stupila
u 13. diviziju kao bolniarka.
MILETI Blaa DUAN, majke Tomice
Bura, roden 5. 9. 1920, poljoprivrednik, radio
u ibeniku kao fiziki radnik, NOP-u pristupio 1941, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV
stupio 22. listopada 1942. u Dmgu dalmatinsku brigadu.
MILETI Blaa IVANICA, majke Tomice Bura, roena 13. 12. 1922, poljoprivrednik, NOP-u pristupila u srpnju 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a i lan Mjesnog odbora
AF-a.
MILETI Blaa MAA, majke Tomice
Bura, roena 15. 4. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u srpnju 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a i lan Opinskog NOO-a.
MILETI Mate STIPE, majke Ivanice
Klari, roen 24. 12. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u 1941, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u partizane 22. listopada
1942. u Prvu primorsku etu, upuen za Bosnu, naiao na zasjedu faista na Potravljanskom mostu na Cetini, zarobljen i 30. listopada iste godine strijeljan u Sinju.
MILETI Josipa MARIJAN, majke Stane Mileti, roen 7. 2. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u 1944. hapen
od Nijemaca, bio u zatvorima Benkovca i Bihaa, koncem 1944. osloboen, stupio u
NOV u 23. brigadu 45. divizije.
395

MILETI Josipa IVAN, majke Stane Mileti, roen 1930, pristupio NOP-u u sijenju
1944, u proljee iste godine zbjegom otiao u
Afriku, javio se kao dobrovoljac u NOV i
stupio u Trogirsku dopunsku brigadu.
MILETIC Blaa BRANKO, majke Milice Sunajko, roen 17. 5. 1917, poljoprivrednik, radio u ibeniku kao fiziki radnik,
NOP-u pristupio 1942, stupio u partizane u
oujku 1943. u ibensku etu, zatim bio borac u ibensko-trogirskom odredu i 9. divizij'MILETI Blaa ANKA, majke Milice
Sunajko, roena 14. 2. 1921, kuna pomonica, radila u ibeniku, NOP-u pristupila u
proljee 1943, u NOV stupila u rujnu iste godine u 4. splitsku brigadu 9. divizije.
MILETI Blaa IVAN, majke Milice Sunajko, roen 1. 11. 1926, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u travnju 1943, lan USAOJ-a
i SKOJ-a, u studenom 1943. stupio u Vozarsku etu pri Komandi mjesta Vodice.
MILETI Ivana JERE, majke Cvite Pelai, roen 14. 9. 1925, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u sijenju 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u partizane u lipnju 1943. u
Sjevemodalmatinski odred, zatim borac u 5.
brigadi 19. divizije, poginuo u borbi kod Knina.
MILETI Bare IME, majke Mare Savi, roen 30. 4. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1943, lan USAOJa i SKOJ-a, radio po omladinskoj organizaciji, bio sekretar mjesne organizacije SKOJ-a.
MILETI Ilije JOSIP, majke Ivanice Vuni, roen 6. 3. 1903, poljoprivrednik, radio u
Francuskoj kao fiziki radnik, pristupio
NOP-u u travnju 1943, u 1944. predsjednik
Mjesnog odbora JNOF-a, hapen od Nijemaca, bio u zatvoru u Benkovcu.
MILETI Josipa EDO, majke Toke
Mori, roen 12. 1. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, tajnik Mjesnog odbora USAOJ-a i lan Opinskog komiteta SKOJ-a.
MILETI Ilije IVAN, majke Ivanice Vuni, roen 19. 3. 1913, poljoprivrednik, NOPu pristupio u travnju 1943, stupio u partizane
u studenom 1943. u jedinicu pri Komandi
mjesta Vodice, zatim bio borac u 1. brigadi
26. divizije.
MILETI Ilije ANTE, majke Ivanice Vuni, roen 13. 2. 1915, poljoprivrednik, radio
u Francuskoj kao fiziki radnik, NOP-u pristupio u travnju 1943, u NOV stupio u studenom 1943, bio borac u Zadarskom odredu i
3. bataljonu 5. brigade 19. divizije.
396

MILETI Blaa MARKO, majke Jele Ivkovi, roen 27. 3. 1899. poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Francuskoj, NOP-u
pristupio u svibnju 1942, hapen od Talijana
25. lipnja 1942, usljed pomanjkanja dokaza
puten na slobodu, u veljai 1943. stupio u
ilegalnost, radio na terenu opine i poginuo.
MILETI Marka DUAN, majke Ane
Mileti, roden 3. 7. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1941, lan
SKOJ-a, hapen od Talijana 25. lipnja 1942,
usljed pomanjkanja dokaza puten na slobodu, 16. listopada 1942. stupio u NOV u 3.
sandaku brigadu.
MILETI Marka JELKA, majke Ane
Mileti, rodena 7. 7. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u travnju 1942, u veljai
1943. stupila u ilegalnost, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, radila na terenu opine po pitanju
AF-a.
MILETI Petra NIKOLA, majke Anue
Mori, roen 30. 4. 1927, NOP-u pristupio u
rujnu 1943, kurir kod Opinskog NOO-a,
lan USAOJ-a i SKOJ-a.
MILETI Boe DRAGUTIN, majke
Cvite Deur, roen 23. 4. 1897, slubenik,
NOP-u pristupio u rujnu 1943, kao slubenik
radio kod Opinskog NOO-a.
MILETI Dragutina NADA, majke Stane Mori, roena 30. 8. 1931, poljoprivrednik, NOP-u pristupila u sijenju 1944, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee iste godine
stupila u bataljon Ante Joni.
MILETI Ivana DRAGICA, majke Mae Mileti, roena 1. 8. 1929, poljoprivrednik,
pristupila NOP-u u sijenju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupila u bataljon Ante Joni.
MILETI Ivana ANTE, majke Mae Mileti, roen 14. 10. 1931, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u proljee
1944. u batalion Ante Joni.
MILETI Tome BRANKO, majke Ane
Mileti, roen 25. 1. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, radio po pitanju omladine na
terenu opine, u srpnju 1944. hapen od Nijemaca i strijeljan.
MILETI Tome MIUENKO, majke
Ane Mileti, roen 22. 3. 1922, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u oujku 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u rujnu
1943. u Grupu sjevernodalmatinskih odreda.
MILETI Jose STIPE, majke Tomice
Mileti, roden 9. 12. 1910, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u veljai 1943, u NOV stu-

pio u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, vraen na teren i bio kurir kod Mjesnog
NOO-a, hapen od Nijemaca u srpnju 1944,
bio u zatvoru u Benkovcu, osloboen u rujnu
iste godine.
MILETI Josin DUAN, majke Tomice
Mileti, roen 9. 12. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom
1943. u 5. brigadu 19. divizije, u srpnju 1944.
zarobljen od Nijemaca, bio u logorima u
Njemakoj do osloboenja.
MILETI Nikole RADE, majke Antice
Bri, roen 6. 11. 1922. poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1941, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio 22. listopada
1942. u 10. cmogorsku brigadu.
MILETI Jakova JURE, majke Jurke
Konjevi, roen 2. 2. 1907, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Zagrebu i Francuskoj, NOP-u pristupio u prosincu 1942, hapen od Talijana 1. 2. 1943, bio u zatvom u
Stankovcima i Benkovcu do 1.7. 1943. kada
je puten na slobodu, u rujnu 1943. postavljen za komandira mjesne strae, u studenom
1944. stupio u Narodnu miliciju.
MILETI Marka ANTE, majke Kaje
Stoi, roden 16. 1. 1906, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u travnju 1943, hapen od
Nijemaca 16. srpnja 1944, bio u zatvom u
Benkovcu do 8. mjna iste godine kada je osloboen i stupio u 1. etu 3. bataljona 5. brigade 19. divizije.
MILETI Marka MATE, majke Kaje
Stoi, roen 11. 2. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1943, stupio u
NOV u mjnu 1943. u 5. brigadu 19. divizije,
poginuo 1944.
MILETI Marka RADE, majke Kaje
Stoi, roen 2. 4. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 5. brigadu 19. divizije, zatim bio borac u Stankovakoj eti, 29. 3.
1944. poginuo kod Banjevaca.
MILETI Jakova IVE, majke Jurke Mileti, roen 18. 4. 1914, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1943, lan Zetvene komisije, radio na terenu opine.
MILETI Jakova DRAGO, majke Jurke
Mileti, roen 8. 10. 1919, poljoprivrednik,
radio na Poljoprivrednom dobru Vrana,
pristupio NOP-u u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u lipnju 1943. u Sjevernodalmatinski odred, zatim
bio borac u 6. brigadi 19. divizije.
MILETI Marka STANKO, majke Mare
Smoli, roen 28. 3. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan

USAOJ-a, u NOV stupio u studenom 1943. u

5. brigadu 19. divizije, poginuo 25. 1. 1944.
na upljaji kod Knina.
MILETI Marka JANKO, majke Mare
Smoli, roen 6. 1. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan USAOJa i SKOJ-a, stupio u partizane u veljai 1944.
u Komandu mjesta Vodice, zatim bio borac u
6. brigadi 19. divizije.
MILETI Kriana FRANE, majke Cvite
Mori, roen 26. 9. 1913, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1943. u NOV stupio 20. listopada 1943. u 3. bataljon 5. brigade 19. divizije.
MILETI Ante MATE, majke Matije Nimac, roen 12. 5. 1909, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1943, u partizane
stupio u veljai 1944. u Stankovaku etu, zatim bio borac u 5. brigadi 19. divizije.
MILETI Ante MILAN, majke Matije
Nimac, roden 24. 3. 1912, obalni radnik, radio u Suaku, NOP-u pristupio 1942, u NOV
stupio u 1943. u Primorskogoransku brigadu.
MILETI Ante MARIJA, majke Matije
Nimac, roena 9. 10. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u oujku 1943, lan Mjesnog odbora AF-a.
MILETI Ante IME, majke Matije Nimac, roen 8. 6. 1923, pomorac, NOP-u pristupio u 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u poetku 1943, uestvovao u
udamim gmpama u Gorskom kotam, zatim
pripadao jedinici KNOJ-a.
MILETI Bee MATE, majke Peke Orlovi, roen 4. 8. 1908, radnik - zidar, NOP-u
pristupio u listopadu 1942, u NOV stupio 26.
studenog 1943. u 6. brigadu 19. divizije, poginuo 20. studenog 1944. na Paanima.
MILETI Bee IVAN, majke Peke Orlovi, roen 24. 12. 1914, radnik - trgovac, dio u ibeniku i Zagrebu, pred dmgi svjetski
rat hapen u Zagrebu, pred drugi svjetski rat
hapen u Zagrebu kao revolucionar, bio u zatvoru s Pavlom Gregoriem, predratni lan
KP, nosilac Partizanske spomenice 1941.
MILETI Mate NIKOLA, majke Boice
Bri, roen 5. 8. 1914, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u lipnju 1943, stupio u partizane u veljai 1944. u Stankovaku etu, zarobIjen od Nijemaca u oujku 1944, osloboen u
kolovozu iste godine kada stupa u 7. brigadu
51. divizije.
MILETI Mate MATE, majke Boice
Bri, roen 22. 3. 1919, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u lipnju 1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim
bio borac u 6. i 5. brigadi 19. divizije.
397

MILETI Josipa DUAN, majke Anelije Kutija, roen 27. 5. 1921, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u listopadu 1941, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio 22. listopada 1942. u 3. sandaku brigadu, zatim bio
u 3. brigadi KNOJ-a, zarobljen od Nijemaca
i nakon osloboenja stupio u Tomievu
brigadu.
MILETI Josipa MATE, majke Andelije
Kutija, roen 21. 12. 1925, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, u lipnju intemiran na Molat, nakon kapitulacije Italije
radio u pozadini, u srpnju 1944. hapen od
Nijemaca, u studenom 1944. osloboen, vraen kui kao teki bolesnik, umro 15. 3. 1945.
MILETI Nikole MARKO, majke Marije Beneta, roen 3. 9. 1909, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Zagrebu i Suaku,
NOP-u pristupio u oujku 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim bio borac u 3. brigadi 35. divizije.
MILETI Nikole AUGUSTIN, majke
Marije Beneta, roen 6. 2. 1919, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Suaku,
NOP-u pristupio u travnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, do studenog 1944. bio kurir
kod Mjesnog NOO-a, zatim stupio u Narodnu miliciju.
MILETI Nikole DOBRILA, majke Marije Beneta, roena 13. 2. 1921, poljoprivrednik, NOP-u pristupila u sijenju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, radila u Stankovcima na
organiziranju omladine i ena.
MILETI ime MARKO, majke Kaje
Deur, roden 17. 9. 1914, NOP-u pristupio u
travnju 1943, hapen od Nijemaca, bio u zatvoru u Benkovcu i Bihau, osloboen u listopadu 1944, stupio u Moslavaku brigadu,
poginuo koncem 1944.
MILETI Luke Stevana ZORKA,
majke Ike Deur, rodena 22. 5. 1924, poljoprivrednik, NOP-u pristupila u sijenju 1943,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, radila u Stankovcima na organiziranju omladine i ena.
MILETI Nikole BORISLAV, majke
Anue Mori, roen 18. 2. 1921, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Zagrebu i
Njemakoj, NOP-u pristupio u lipnju 1941,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, u veljai 1942. lan
MOO-a, u NOV stupio 16. listopada 1942. u
3. sandaku brigadu 1. divizije, zatim bio
borac u I. dalmatinskoj brigadi, poginuo
1943.
MILETI Nikole JANKO, majke Anue
Mori, roen 5. 8. 1928, NOP-u pristupio u
studenom 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u
398

proljee 1944. stupio u bataljon Ante Joni.

MILETI Jure SLAVKO, majke Teree
Rada, roden 9. 4. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1943, lan
SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u 2. posadnu
etu bataljona A. Joni.
MILETI Josipa JOSO, majke Anice
Basta, roen 17. 3. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u mjnu 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u listopadu 1944. stupio
u Narodnu miliciju.
MILETI Nikole JURE, majke Boice
Brkovi, roen 3. 3. 1914, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, stupio u partizane u studenom 1943. u Kninski odred, zatim bio borac u 6. brigadi 19. divizije i u 32.
Radievoj brigadi.
MILETI Mate KRIAN, majke Anice
Bakovi, roen 30. 4. 1912, radnik - kotlar,
radio u Zagrebu, pristupio NOP-u u sijenju
1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 5.
brigadu 19. divizije, u srpnju 1944. zarobljen
od Nijemaca, u mjnu iste godine osloboen
iz zatvora u Benkovcu, zatim se vraa u svoju
jedinicu, poginuo 11. studenog 1944. na upljaji kod Knina.
MILETI Kriana TOMISLAV, majke
Darinke (Milke) Vuni, roen 2. 1. 1930, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u mjnu 1943,
u proljee 1944. stupio u bataljon Ante Joni.
MILETI Kriana ZORKA, majke Mare
Perica, roena 7. 8. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u oujku 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora AF-a.
MILETI Josipa MARTIN, majke Cvite
Kardum, roen 7. 9. 1902, obrtnik - mesar,
NOP-u pristupio u lipnju 1942, lan Plenuma
Opinskog odbora JNOF-a.
MILETI Martina MILKA, majke Ivanice Saraen, roena 8. 9. 1922, domaica,
NOP-u pristupila u lipnju 1942, lan Mjesnog odbora AF-a.
MILETI Martina MILE, majke Ivanice
Saraen, roen 2. 12. 1924, radnik - konobar, NOP-u pristupio u lipnju 1942, stupio u
partizane u srpnju 1943. u Sjevernodalmatinski odred, kao skojevac, zatim bio borac u
14. brigadi 19. divizije, poginuo 12. lipnja
1944.
MILETI Josipa ANTE, majke Cvite
Kardum, roen 11. 10. 1910, radnik - stolar,
radio u Zagrebu, NOP-u pristupio u lipnju
1942, radio kao terenski radnik na podmju
opine, u srpnju 1944. zarobljen od Nijemaca i strijeljan.

MORI Mate PANE, majke Antice Klari, roen 29. 1. 1885, poljoprivrednik, NOPu pristupio u prosincu 1941, njegova kua bila na raspolaganju NOP-u, hapen od Talijana 10. svibnja 1943, kao taoc intemiran na
Molat, po kapitulaciji Italije radio na terenu
opine.
MORI ena Pane MAA, majke Marte
Savi, roena 24. 2. 1890, domaica, pristupila NOP-u u veljai 1942, u oujku 1944. hapena od ustaa i strijeljana.
MORI Pane IVAN, majke Mae Bakovi, roen 23. 6. 1917, radnik - kroja, radio
u Novom Sadu i Zagrebu, NOP-u pristupio u
srpnju 1941, u veljai 1942. postao tajnik
MNOO-a, u sijenju 1943. stupa u Prvu primorsku etu, u travnju iste godine dolazi na
teren opine gdje radi kao terenski radnik i
obavjetajni oficir za podruje opine, lan
Opinskog NOO-a i tajnik istog i lan Opinskog komiteta K.PH do listopada 1944. kada
preuzima dunost proelnika Odjela unutranjih poslova kotara Vodice, u oujku 1945.
postaje lan Kotarskog komiteta KPH Vodice, bio je lan USAOJ-a i SKOJ-a.
MORI Pane ANA, majke Mae Bakovi, roena 5. 7. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u veljai 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora AF-a,
u rujnu 1944. hapena od ustaa i strijeljana.
MORI Pane KREO, majke Mae Bakovi, roden 3. 3. 1925, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u veljai 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, 21. veljae 1943. hapen od
Milicije volontarija antikomunista, 3. ete sa
sjeditem u Lianima Ostrovikim i strijeljan.
MORI ime NIKOLA, majke Stane
Mori, roen 18. 1. 1900, mjesni redar - policajac, NOP-u pristupio u prosincu 1941, lan
Mjesnog NOO-a, u sijenju 1943. stupio u
ilegalnost, radio kao terenski radnik i prilikom racije u oujku iste godine poginuo na
vodikom terenu.
MORI Nikole SLAVKO, majke Anke
Saraen, roen 26. 5. 1921, radnik - pekar,
radio u Splitu, NOP-u pristupio u prosincu
1941, lan USAOH-a i SKOJ-a, hapen od
Talijana 1. srpnja 1942, usljed pomanjkanja
dokaza puten na slobodu, u partizane stupio
2. veljae 1943. u ibensku etu, zatim bio
borac u 3. i 2. dalmatinskoj brigadi, iza 5.
ofenzive zarobljen od Nijemaca, bio u logoru
u Zagrebu.
MORI Nikole ARKO, majke Anke
Saraen, roen 18. 11. 1929, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan USA-

OJ-a i SKOJ-a, u lipnju 1943. bio predsjednik Mjesnog odbora USAOJ-a.

MORI ime ANTE, majke Stane Mori, roen 9. 1. 1907, radnik - pekar, radio u
Splitu, NOP-u pristupio u prosincu 1941, u
NOV stupio u rujnu 1943. u Junodalmatinsku brigadu 9. divizije.
MORI Nikole JURE, majke Matije Mori, roen 3. 3. 1905, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Suaku, NOP-u pristupio u veljai 1943, u studenom 1943. stupio u
Mjesnu strau.
MORI Nikole IVAN, majke Matije Mori, roden 29. 8. 1910, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Suaku, NOP-u pristupio u veljai 1942, u listopadu 1942. postao
lan MNOO-a, 2. veljae 1943. stupiojj NOV
u 2. dalmatinsku brigadu, poginuo na Sutjesci.
MORI Nikole MILAN, majke Matije
Mori, roen 23. 7. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u svibnju 1943. hapen
od Talijana, kao taoc intemiran na Molat, po
kapitulaciji Italije ukljuuje se aktivno u organizirani rad na terenu opine, obolio od
posljedica internacije, umro 5. 1. 1945. godine.
MORI Ante MATE, majke Marije Pei, roden 9. 7. 1913, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u svibnju 1943, u rujnu iste godine
radio u partizanskoj pekari, zatim stupio u
Vozarsku etu pri Komandi mjesta Vodice.
MORI Marka RADE, majke Matije Mileti, roen 1. 1. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1943, lan USAOJa i lan Mjesnog NOO-a.
MORI Nikole IVAN, majke Matije Pelai, roen 5. 7. 1921, poljoprivrednik, NOPu pristupio u rujnu 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u partizane u svibnju 1943. u
Sjevernodalmatinski odred, zatim bio borac
u Stankovakoj eti, u oujku 1944. zarobljen
od Nijemaca, osloboen iz Sremske Mitrovice i 11.9. 1944. stupa u 3. bataljon 7. brigade
51. divizije.
MORI ena Ivana MARA, majke Ivanice Perica, roena 5. 9. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u rujnu 1942, lan Mjesnog
odbora AF-a.
MORI Jure STIPE, majke Barice unjerga, roen 7. 2. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u travnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u rujnu 1943. stupio u etu
pri Komandi mjesta Vodice, zatim borac u 3.
artiljerijskoj brigadi 4. armije.
399

MORI Mate FRANE, majke Dumice

Naki, roen 8. 9. 1905, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u svibnju 1943, u studenom
1943. stupio u Vozarsku etu pri Komandi
mjesta Vodice.
MORI Mate IME, majke Dumice Naki, roen 20. 6. 1910, poljoprivrednik, NOPu pristupio u svibnju 1943, stupio u partizane
u veljai 1944. u Stankovaku etu, zarobljen
od Nijemaca 29. 3. 1944, zatim u logoru u
Njemakoj do zavretka drugog svjetskog rata.
MORI Mate JURE, majke Andrijane
Brkovi, roen 11. 4. 1908, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, od rujna
1943. radio kao lan etvene komisije pri
Komandi podruja ibenik.
MORI Mate IVAN, majke Andrijane
Brkovi, roen 2. 10. 1910, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Suaku, u NOP-u
pristupio u listopadu 1942, u rujnu 1943. stupio u Mjesnu strau, zatim bio borac u 6. brigadi 19. divizije, 21. travnja 1945. poginuo na
Katarini u oslobaanju Rijeke.
MORI Mate JAKOV, majke Andrijane
Brkovi, roen 10. 10. 1913, radnik - postolar, radio u Zagrebu, NOP-u pristupio u studenom 1942, u studenom 1943. bio obuar
pri Komandi mjesta Vodice, zatim borac u
Zadarskom odredu i 5. brigadi 19. divizije.
MORI Boe DANE, majke Anice Kutija, roen 25. 8. 1913, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u prosincu 1942, u studenom 1943.
stupio u Vozarsku etu pri Komandi mjesta
Vodice, zatim bio borac u 5. brigadi 19. divizije.
MORI Josipa NIKOLA, majke Marte
Mori, roden 16. 10. 1929, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, u proljee
1944. stupio u bataljon Ante Joni, kao
lan SKOJ-a.
MORI Marka RADE, majke Peke
Bri, roen 2. 2. 1914, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Francuskoj, NOP-u
pristupio u veljai 1943, u rujnu iste godine
stupio u Mjesnu strau, zatim bio kurir kod
Mjesnog NOO-a.
MORI Blaa MILE, majke Toke Savi,
roen 1. 1. 1928, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u rujnu 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a,
u proljee 1944. stupio u bataljon A. Joni.
MORI Jakova MATE, majke Marije Perica, roen 20. 3. 1911, poljoprivrednik.
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u studenom
iste godine stupio u 5. brigadu 19. divizije,
zbog slabog vida vraen na teren opine.
400

MORI Jakova JURE, majke Marije Perica, roen 20. 3. 1911, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u studenom
iste godine stupio u 5. brigadu 19. divizije,
zbog slabog vida vraen na teren opine.
MORIC Jakova MARKO, majke Marije
Perica, roen 8. 4. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u rujnu 1943. u Mjesnu strau, zatim u Stankovaku etu, poginuo 29. 3. 1944. kod Banjevaca.
MORI Kriana JOSO, majke Anice Bura, roen 3. 1. 1917, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Suaku, NOP-u pristupio u studenom 1941, u veljai 1942. lan
Mjesnog NOO-a, u veljai 1943. hapen od
Talijana, zbog pomanjkanja dokaza puten
na slobodu.
MORI Kriana MIRKO, majke Anice
Bura, roen 21.1. 1920, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u ibeniku, NOP-u pristupio u sijenju 1943, u veljai iste godine
hapen od Talijana, zbog pomanjkanja dokaza puten na slobodu, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, lan Opinskog komiteta SKOJ-a,
lan Izvrnog odbora JNOF-a opine, u studenom 1944. stupa u Narodnu miliciju.
MORI Ivana NIKOLA, majke Matije
Uskok, roden 13. 3. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, u rujnu iste
godine stupio u jedinicu pri Komandi mjesta
Vodice, zatim u Stankovaku etu, u studenom 1944. stupio u Narodnu miliciju, bio
lan USAOJ-a i SKOJ-a.
MORI Jakova ANTE, majke Anice Orlovi, roen 13. 8. 1925, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, lan
USAOJ-a, u NOV stupio u studenom 1943. u
5. brigadu 19. divizije.
MORI Mate ANTE, majke Cvite Mileti, roden 10. 7. 1915, radnik - pekar, radio u
Ninu, NOP-u pristupio u rujnu 1943, radio u
partizanskoj pekari, pripadao Vozarskoj eti
pri Komandi mjesta Vodice.
MORI Mate RADE, majke Cvite Mileti, roden 26. 4. 1920, radnik - konobar, radio u ibeniku, NOP-u pristupio u veljai
1943, lan USAOJ-a, stupio u partizane u rujnu 1943. u Mjesnu strau, zatim u Stankovaku etu.
MORI Mate VICE, majke Cvite Mileti, roen 1. 2. 1926, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u travnju 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, od rujna iste godine radi u partizanskoj pekari do stupanja u Stankovaku etu
prilikom njenog formiranja.
MORI Kriana NIKOLA, majke Matije
Mori, roen 7. 10. 1912, poljoprivrednik,

NOP-u pristupio u listopadu 1942, stupio u

partizane u veljai 1944. u Stankovaku etu,
zatim bio borac u 4. bataljonu 5. brigade 19.
divizije.
MORI Kriana MARKO, majke Matije
Mori, roen 8. 9. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u NOV u studenom
1943. u Dopunski bataljon 19. divizije, zatim
bio borac u Stankovakoj eti, Benkovakom
odredu i 8. brigadi 20. divizije.
MORI Ante DUSAN, majke Cvite Bura, roen 28. 11. 1917, podoficir Kraljevske
ratne mornarice, sluio u ibeniku, NOP-u
pristupio 1942, stupio u partizane u rujnu
1943. u Grupu sjevernodalmatinskih odreda,
radio u tabu Grupe odreda.
MORI Ante STANKO, majke Cvite Bura, roen 17. 1. 1926, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u rujnu 1942, lan SKOJ-a, u NOV
stupio 22. listopada iste godine, na putu za
Bosnu kod Potravljanskog mosta na Cetini
naiao na faistiku zasjedu, zarobljen i kao
maloljetan upuen u zarobljenitvo, po osloboenju milicionar s boravkom u Zagrebu.
MORI Ante MARKO, majke Cvite Bura, roen 6. 4. 1930, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u rujnu 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u bataljon
A. Joni.
MORI Stipana IVKO, majke Marije
Mileti, roen 20. 2. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u sijenju 1944. u Stankovaku etu, zarobljen
od Nijemaca 29. oujka 1944, osloboen u
rujnu 1944, zatim stupa u 7. brigadu 51. divizije.
MORI Ivana RADE, majke inke Klari, roen 3. 9. 1916, radnik - kroja, radio u
Zagrebu, NOP-u pristupio u rujnu 1942, poetkom 1944. stupio u Zadarski odred, zatim
u 5. brigadu 19. divizije.
MORI Ivana MILJENKO, majke inke
Klari, roen 5. 9. 1918, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1943, lan Mjesnog
NOO-a.
MORI Ivana MIRKO, majke inke
Klari, roen 28. 9. 1920, radnik - trgovac,
radio u ibeniku, NOP-u pristupio 1942, po
kapitulaciji Italije stupio u NOV u 8. brigadu
20. divizije.
MORI Nikole IME, majke Marte Toki, roen 20. 9. 1908, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, u NOV
stupio u studenom 1943. u Dopunski bataIjon 1943, zbog bolesti povraen na teren, 17.
26 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

7. 1944. hapen od Nijemaca, osloboen 10.

9. iste godine, vraen na teren opine.
MORI Nikole JOSO, majke Marte Toki, roen 4. 3. 1910, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u studenom 1942, u NOV stupio u
studenom 1943. u 5. brigadu 19. divizije, zarobljen 16. srpnja 1944, bio u zatvoru u Benkovcu, osloboen 8. listopada iste godine,
kada ponovo stupa u svoju jedinicu.
MORI Nikole ANTE, majke Marte Toki, roen 10. 1. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1942, lan USAOJa i SKOJ-a, sekretar Mjesnog aktiva SKOJ-a
i lan Opinskog komiteta SKOJ-a.
MORI Nikole IME, majke Mare Pandi, roen 3. 2. 1906, radnik - komaar,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, u studenom 1943. stupio u radnu jedinicu 19. divizije u kojoj je obavljao komaarski zanat.
MORI Nikole MILAN, majke Mare
Pandi, roen 1. 12. 1908, radnik - kova,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, u studenom 1943. stupio u radnu jedinicu 19. divizije u kojoj je radio kao kova i potkiva.
MORl Nikole NIKOLA, majke Tereze
Orlovi, roen 14. 1. 1921, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Splitu, NOP-u pristupio u kolovozu 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u rujnu 1943. stupio u Sjevernodalmatinski odred, zatim bio borac u Vozarskoj
eti pri Komandi mjesta Vodice, prilikom
vonje prema Visu 1. travnja 1944. utopio se.
MORI ime MILE, majke Stane Smoli, roen 8. 8. 1920, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u travnju 1943, u NOV stupio 25.
studenog 1943. u 7. brigadu 19. divizije, 16.
srpnja 1944. zarobljen od Nijemaca, osloboen koncem 1944, kada stupa u 3. brigadu 9.
divizije, zatim u 3. brigadu 1. divizije
KNOJ-a.
MORI Jure STIPE, majke Vilijane Klari, roen 5. 8. 1911, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u studenom 1942, u rujnu 1943. stupa u ilegalnost kao terenski radnik, zatim bio
borac u 5. brigadi 19. divizije i Komandi
podruja ibenik.
MORI Ante MARIJA, majke Grgice
Kardum, rodena 20. 1. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u oujku 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora AF-a.
MORI Ivana MILKA, majke Boice
Brkovi, roena 29. 7. 1923, kuna pomonica, NOP-u pristupila u prosincu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupila u studenom 1943. u 5. brigadu 19. divizije.
ORLOVI Nikole ABRAM, majke Marte Kardum, roden 1. 1. 1911, graniar, sluio
401

u Jesenicama (Slovenija), NOP-u pristupio u

veljai 1942, u studenom iste godine lan
Mjesnog NOO-a, u veljai 1943. prima dunost predsjednika MNOO-a na kojoj dunosti ostaje do osloboenja.
ORLOVI Jure NIK.OLA, majke Tomice
Orlovi, roen 17. 1. 1914, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u NOV stupio u studenom iste godine u 5. brigadu 19.
divizije, zatim borac u Stankovakoj eti, u
oujku 1944. zarobljen od Nijemaca, osloboen u rujnu iste godine kada stupa u 7. brigadu, 51. divizije.
ORLOVI Jure RADE, majke Tomice
Orlovi, roen 18. 3. 1916, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u veljai 1943, bio lan etvene komisije, u lipnju 1944. stupa u 5. brigadu 19. divizije, koncem iste godine usljed bolesti vraan na teren opine.
ORLOVI ena Rade INKA, majke
Mae Saraen, rodena 22. 8. 1919, domaica,
NOP-u pristupila u veljai 1943, lan Opinskog odbora AF-a i lan Kotarskog odbora
AF-a Vodice.
ORLOVI Ante MILICA, majke Cvite
Draina, roena 23. 12. 1920, radnica - tkalja, NOP-u pristupila u veljai 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, sekretar aktiva SKOJ-a i
lan Opinskog komiteta SKOJ-a.
PELAI Mijata MATE, majke Stoje Klari, roen 9. 12. 1912, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Zagrebu, NOP-u pristupio u svibnju 1942, stupio u partizane 2. veIjae 1943. u Komandu mjesta Duvno, zarobljen od Nijemaca, osloboen u rujnu 1944. i
od tada do osloboenja bio pri Komandi
podruja Zagreb.
PELAI Mijata MAA, majke Stoje ri, rodena 18. 12. 1919, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u lipnju 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Opinskog odbora
AF-a i lan Opinskog NOO-a, u proljee
1944. otila zbjegom u 1 Shatt, gdje se aktivno ukljuuje u organizirani rad.
PELAI Mijata RADE, majke Stoje Klari, roen 9. 7. 1922, radnik - voza, radio u
Benkovcu, NOP-u pristupio u srpnju 1942,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
oujku 1943. u Primorski bataljon, zatim bio
u 1. tenkovskoj brigadi 19. divizije.
PELAI Ivana ANTE, majke Matije Mileti, roden 11. 6. 1915, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Francuskoj, NOP-u
pristupio u svibnju 1942, od rujna 1943. do
travnja 1945. lan Mjesnog NOO-a, zatim
stupa u 1. bataljon 1. brigade 7. divizije.
402

PELAI Ivana INKA, majke Matije

Mileti, roena 24. 10. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u lipnju 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a i lan Mjesnog odbora AF-a.
PELAI Ivana STIPE, majke Matije Mileti, roen 24. 10. 1925, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, od oujka 1944. kurir
kod Okrunog NOO-a ibenik.
PELAI Bare JURE, majke Jute Troskot, roden 5. 5. 1917, radnik - voza, radio u
Benkovcu, NOP-u pristupio u rujnu 1943,
stupio u partizane u veljai 1944. u Stankovaku etu, u oujku iste godine zarobljen od
Nijemaca i bio kod istih voza, ljeti 1944. u
borbi s Nijemcima kod Nadina osloboen
od partizana, zatim stupa u 5. brigadu 19. divizije.
PELAI ime JAKOV, majke Jake Perica, roen 7. 12. 1926, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u oujku 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u NOV stupio u srpnju 1944. u 5.
brigadu 19. divizije, zatim bio borac u 1. brigadi 26. divizije.
PELAI Jakova BLA, majke Stane Deur, roden 29. 11. 1906, slubenik, NOP-u pristupio u rujnu 1943, do osloboenja slubenik u Opinskom NOO-u.
PELAI Jakova ZVONKO, majke Stane
Deur, roen 24. 10. 1919, radnik - brusa, radio u Somboru, NOP-u pristupio u rujnu
1943, stupio u partizane u veljai 1944. u
Stankovaku etu, zarobljen od Nijemaca 29.
u oujku 1944, jedno vrijeme bio u logoru,
zatim stupio u domobrane.
PELAI Jure ANTE, majke Marte Kartelo, roden 31. 10. 1919, radnik - mlinar, radio
u Benkovcu. NOP-u pristupio u lipnju 1943,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, po kapitulaciji Italije pripadao Radnoj grupi.
PELAI Jure NIKOLA, majke Marte
Kartelo, roen 2. 10. 1927, poljoprivrednik,
pristupio NOP-u u lipnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u rujnu 1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim
bio pri Komandi podmja Zadar i 5. brigadi
19. divizije.
PELAI Ivana JURE, majke Antice Mileti, roen 24. 6. 1914, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Zagrebu, NOP-u pristupio u rojnu 1943, zatim pripadao Radnoj
grupi pri Opinskom NOO-u.
PELAI ime BOO, majke Jute Orlovi, roen 13. 8. 1911, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Zagrebu, NOP-u pristupio u veljai 1943, u NOV stupio 3. prosinca 1943. u 5. brigadu 19. divizije.

PELAI Nikole ANTE, majke Jele Polegubi, roen 12. 5. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u travnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane 6. rujna
1944. u Zadarski odred, zatim bio borac u 6.
brigadi 19. divizije.
PELAI Jure IVAN, majke Barice Mileti, roen 19. 1. 1907, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u NOV stupio 21. 11. 1943. u 1. bataljon 3. brigade 19.
divizije iz koje je premjeten u Stankovaku
etu, 29. oujka 1944. zarobljen od Nijemaca,
u rujnu iste godine osloboen, kada stupa u
7. brigadu 51. divizije.
PELAI ime STIPE, majke Mare Bura,
roen 11. 8. 1921, radnik - kova, NOP-u
pristupio u rujnu 1943, stupio u partizane u
veljai 1944. u Stankovaku etu, zatim borac
u 2. bataljonu 6. brigade 19 divizije i Tenkovskoj brigadi 26. divizije.
PELAIC ime JAKOV, majke Mare Bura, roen 30. 9. 1923, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u rujnu 1943, u NOV stupio u lipnju 1944, u 1. etu 1. bataljona 5. brigade 19.
divizije.
PERICA Ante GOJKO, majke Jurke Klari, roen 7. 3. 1924, radnik - voza, radio u
Benkovcu, NOP-u pristupio u studenom
1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane 10. rujna 1943. u Sjevemodalmatinski
odred, zatim bio borac u 5. brigadi 19. divizije, Zadarskom podruju, Autobataljonu 8.
korpusa i Autobataljonu 4. armije.
PERICA Jure ANTE, majke Ivanice Mileti, roen 10. 8. 1913, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u rujnu iste
godine stupio u Mjesnu strau, zatim radio
kao higijeniar na podruju opine.
PERICA Tome IVAN, majke Ivanice
Mori, roen 18. 1. 1897, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u travnju 1943, radio u
mjestu na skladitenju materijala, u poetku
1945. radi na organiziranju Ope poljoprivredne zadruge i bio je njen predsjednik.
PERICA Pavla BOKAN, majke Mare
Savkovi, roen 25. 12. 1891, radnik - trgovac, NOP-u pristupio u srpnju 1943, u srpnju
1944. hapen od Nijemaca, u rujnu iste godine osloboen iz zatvora u Benkovcu, bio referent u Kotarskom NOO-u Vodice.
PERICA Nikole ANDRIJA, majke Boice Orlovi, roen 16. 11. 1904, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Francuskoj,
NOP-u pristupio u svibnju 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 5. brigadu 19. divizi.
26*

PERICA Nikole IVAN, majke Boice Orlovi, roen 26. 8. 1916, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, u NOV stupio u studenom 1943, u Dopunski bataljon
19. divizije, zatim bio borac u 11. brigadi 26.
divizije i u 20. diviziji.
PERICA Blaa FRANE, majke Ivanice
Mori, roden 18. 9. 1912, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 3. brigadu 19. divizije, zatim prekomandovan u Stankovaku etu, 29. oujka 1944. zarobljen od Nijemaca,
bio u logom Zvjezdara Beograd i Sremskoj
Mitrovici do 1. rujna, kada mu uspijeva pobjei i stupiti u 7. brigadu 51. divizije.
PERICA Mijata IME, majke Marte Mori, roden 21. 1. 1892, uvar ume - lugar,
NOP-u pristupio u svibnju 1943, radio u pozadini, lan Plenuma Opinskog odbora
JNOF-a.
PERICA Ante MIRKO, majke Mae Orlovi, roen 19. 12. 1925, poljoprivrednik,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u lipnju 1944. u 5. brigadu 19. divizije.
PERICA Jakova MARKO, majke Boice
Pelai, roen 3. 1. 1923, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u travnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom
1943. u 6 brigadu 19. divizije, zatim bio borac
u 35. diviziji, poginuo u studenom 1944.
PEUT Mijata KRIAN, majke Mare
Orlovi, roden 28. 4. 1907, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radi u Francuskoj, NOP-u
pristupio u oujku 1942, njegova kua stavljena na raspolaganje NOP-u, lan Mjesnog
NOO-a, terenski radnik na podruju opine.
PEUT ena Kriana MARA, majke
Marte Mori, rodena 6. 2. 1898, domaica,
njena kua stavljena na raspolaganje NOP-u,
brinula se za prijem i poiljku ivenih namimica i odjee za potrebe NOP-a, u oujku
1944. hapena od ustaa i strijeljana.
PEUT Kriana MARKO, majke Mare
Deur, roen 13. 2. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u srpnju
1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim bio
borac u Stankovakoj eti i 5. brigadi 19. divizije, poginuo u borbi za osloboenje Benkovca 10. 9. 1944.
PEUT Kriana IKA, majke Mare Deur,
roena 30. 6. 1926, poljoprivrednik, NOP-u
pristupila u studenom 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, lan Mjesnog odbora USAOH-a i
lan Antifaistikog fronta ena.
PEUT Luke NIKOLA, majke Jele Dubravica, roen 3. 11. 1902, poljoprivrednik,
403

NOP-u pristupio u studenom 1942, aktivno

se isticao u radu u pozadini, lan Mjesnog
odbora JNOF-a.
PEUT Luke RADE, majke Jele Dubravica, roen 25. 6. 1920, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Zagrebu, NOP-u pristupio u svibnju 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u sijenju 1943. hapen od Talijana,
bio u zatvoru u Benkovcu do kapitulacije Italije, po dolasku iz zatvora stupa u partizane u
Grupu sjevemodalmatinskih odreda, zatim
borac u 5. brigadi 19. divizije, poginuo 17.
10. 1944.
PEUT ena Abrama INKA, majke
Marte Orlovi, roena 11. 8. 1899, domaica,
NOP-u pristupila u listopadu 1942, veoma
aktivna u radu za NOP, lan Mjesnog odbora AF-a.
PEUT Abrama ANTE, majke inke Deur, roen 7. 1. 1923, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u lipnju 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u partizane u srpnju 1943. u
Sjevemodalmatinski odred, zatim bio borac
u 5. brigadi 19. divizije.
PEUT Josipa STIPE, majke Ike Kardum, roen 4. 4. 1929, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u
bataljon A, Joni.
SARAEN Kriana DAVID, majke Stane Pelai, roen 28. 06. 1927, poljoprivrednik, pristupio NOP-u u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
srpnju 1943. u Sjevemodalmatinski odred,
zatim bio borac u 5. brigadi 19. divizije, zarobljen od Nijemaca, bio u zatvom u Splitu
tri mjeseca, uspijeva pobjei, zatim stupa u 2.
brigadu 9. divizije.
SARAEN Petra TOMO, majke Rue
Kuman, roen 3. 12. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
srpnju 1943. u Sjevemodalmatinski odred,
zatim bio borac u 2. bataljonu 5. brigade 19.
divizije, poginuo 27. 10. 1943. na Zrmanjskom klancu.
SARAEN Ivana BLA, majke Marte
Deur, roen 18. 8. 1901, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1943, hapen od
Nijemaca u srpnju 1944, bio u zatvom u Benkovcu, osloboen u mjnu 1944, kada stupa u
NOV u jedinicu intendanture 4. armije.
SARAEN Ivana LUKA, majke Marte
Deur, roen 14. 10. 1912, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Zagrebu, NOP-u
pristupio u mjnu 1942, stupio u partizane u
404

mjnu 1943. u Mjesnu strau, zatim bio borac

u Stankovakoj eti i 5. brigadi 19. divizije.
SARAEN Bare MARK.O, majke Cvite
Mileti, roen 2. 2. 1906, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Francuskoj,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u listopadu
1943. stupio u Mjesnu strau, zatim pripao
jedinici pri Komandi mjesta Vodice.
SARAEN Bare BRANKO, majke Filipe Orlovi, roden 10. 9. 1920, radnik - pekar,
radio u Splitu, NOP-u pristupio u mjnu
1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane rujna 1943, radio kao pekar pri Komandi mjesta Vodice, zatim otiao u jedinicu
PAR 4. armije.
SARAEN Bare NIKOLA, majke Filipe
Orlovi, roen 17. 3. 1922, radnik - zidar, radio u Splitu, NOP-u pristupio u mjnu 1942,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u NOV 22.
listopada 1942. u 2. dalmatinsku brigadu.
SARAEN MILE, majke Filipe Orlovi, roen 7. 7. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, 4. svibnja 1943. hapen
od Talijana i kao taoc interniran na Molat,
po dolasku iz intemacije radio na terenu, u
oujku 1944. stupio u 5. brigadu 19. divizije,
u kolovozu iste godine vraen na teren opine gdje je radio po pitanju omladine.
SARAEN Zaharije DUAN, majke
Marte Tadi, roen 6. 2. 1921, radnik - zidar,
radio u Splitu, NOP-u pristupio 1942, stupio
u NOV iz Splita u mjnu 1943, bio borac u 13.
junodalmatinskoj i 4. splitskoj brigadi.
SARAEN Jakova IKA, majke Anice
Orlovi, rodena 11. 1. 1923, radnica - kuna
pomonica, radila u Benkovcu, NOP-u pristupila u listopadu 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupila u partizane u svibnju 1943,
radila na terenu opine do proljea 1944. kada je otila na otok Vis.
SARAEN Nikole MILE, majke Cvite
Zrili, roen 18. 10. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u mjnu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
srpnju 1943. u Sjevemodalmatinski odred,
zatim bio borac u Stankovakoj eti, poginuo
29. oujka 1944. kod Banjevaca.
SARAEN Blaa ANTE, majke Cvite
erkini, roen 13. 5. 1929, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u
bataljon Ante Joni.
SAVKOVI Jadre FRANE, majke Marte
Mori, roen 26. 10. 1907, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1942, radio u pozadini, njegova kua bila na raspolaganju
NOP-u.

SAVKOVI Frane MARIJA, majke Mae Zrili, roena 25. 3. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u oujku 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora AF,
lan Opinskog komiteta SKOJ-a, terenski
radnik na podruju opine.
SAVKOVI Frane ANTE, majke Mae
Zrili, roen 31. 7. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora USAOH-a.
ERKINI ime IVAN, majke Filipe
Orlovi, roen 5. 2. 1902, radnik-trgovac, dio u Splitu, NOP-u pristupio 1942, iz Splita
stupio u NOV u rujnu 1943, bio borac u 13.
junodalmatinskoj i 4. splitskoj brigadi, poginuo nesretnim sluajem u Italiji 1944.
ERKINI ime FRANE, majke Filipe
Orlovi, roen 22. 5. 1910, radnik-mlinar, radio u Murteru, NOP-u pristupio u oujku
1943, kao mlinar pripadao radnoj grupi, dio u mlinici.
ERKINI Frane IME, majke Boje Pelai, roden 6. 1. 1928, uenik Osnovne kole
- pionir, po kapitulaciji Italije bio kurir kod
Mjesnog NOO-a, jedno vrijeme bio u Stankovakoj eti, zatim u proljee 1944. stupio u
bataljon Ante Joni, poginuo koncem
1944.
KELJO Boe STIPE, majke Cvite Mileti, roen 16. 12. 1920, obalni radnik, radio u
Suaku, NOP-u pristupio 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u partizane stupio u
1942. u Primorsko-goranski odred, zatim bio
u 3. bataljonu 8. brigade 20. divizije, poginuo
u Lici 1944.
KELJO Boe IME, majke Cvite Mileti, roen 29. 1. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
srpnju 1943. u Sjevernodalmatinski odred, u
kolovozu iste godine po zadatku iz Bukovice
upuen u Stankovce, u Vukiu opkoljen od
Milicije volontarija antikomunista, zarobljen
i strijeljan u Benkovcu.
KELJO Stipana IVAN, majke Anice Perica, roen 4. 10. 1910, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1942, stupio u
NOV u studenom 1943. u 3. brigadu 19. divizije, poginuo 6. oujka 1944.
KELJO Stipana BLA, majke Anice Perica, roen 4. 2. 1913, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Suaku, NOP-u pristuPio u svibnju 1942, stupio u partizane u rujnu 1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim
o borac u Benkovakom odredu i 5. brigadi
J9. divizije, poginuo 25. 1. 1944, kod uplja-

KELJO Ante MARKO, majke Boice

Dubravica, roden 29. 3. 1923, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
srpnju 1943. u Sjevemodalmatinski odred,
zatim u 6. brigadi 19. divizije, nakon ranjavanja upuen na otok Vis, pripadao partizanskoj strai, a zatim prekomandovan u Split.
KELJO Ante JURE, majke Boice Dubravica, roden 20. 10. 1925, poljoprivrednik,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u
kolovozu 1943. u Sjevernodalmatinski odred,
zatim bio borac u Zadarskom odredu, Stankovakoj eti, Benkovakom odredu i 5. brigadi 19. divizije.
KELJO Nikole MILKA, majke Matije
Mori, roena 11. 2. 1929, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u prosincu 1943, u proljee
1944. stupila u bataljon Ante Joni.
TROSKOT Boe JOSIP, majke Andelije
iki, roden 5. 2. 1908, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1942, radio u pozadini kao obavjetajac, hapen od Talijana 22.
lipnja 1943. i strijeljan u Stankovcima.
VIDOEVI Ivana ANTE, majke Boice
Perica, roen 16. 3. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u srpnju
1943. u Sjevernodalmatinski odred, zatim bio
borac u 6. brigadi 19. divizije.
VUNI Mate BOO, majke Mae Mileti, roen 5. 1. 1889, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u prosincu 1941, njegova kua stavljena na raspolaganje NOP-u, hapen od Milicije volontarija antikomunista 3. ete sa sjeditem u Lianima Ostrovikim 21. veljae
1943. i strijeljan.
VUNl ena Boe STANA, majke Marije Perica, rodena 7. 1. 1895, domaica, NOPu pristupila u oujku 1942, radila na prijemu
i poiljci ivenih namimica i odjee za potrebe NOP-a.
VUNI Boe MARKO, majke Stane Mileti, roen 7. 7. 1915, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Suaku, NOP-u pristupio u rujnu 1941, lan Mjesnog NOO-a, 21.
veljae 1943. hapen od Milicije volontarija
antikomunista 3. ete sa sjeditem u Lianima Ostrovikim i strijeljan.
VUNI Boe ANTE, majke Stane Mileti, roen 15. 6. 1919, radnik-pekar, radio u
Crikvenici, NOP-u pristupio u srpnju 1941,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, pristupio u partizane 22. listopada 1942. u Prvu primorsku etu,
zatim bio borac pri tabu kninskog sektora,
Agitpropu CK KPH i tampariji Borbe,
uestvovao u desantu na Drvar.
405

VUNI Boe RADE, majke Stane Mileti, roen 15. 1. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1941, lan USAOJa i SKOJ-a, u NOV stupio 22. listopada 1942,
na putu za Bosnu naiao na zasjedu kod Potravljskog mosta na Cetini, zarobljen i 30. 10.
1942. strijeljan u Sinju.
VUNI Boe IME, majke Stane Mileti, roen 30. 4. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane 15. 9.
1943. u Mjesnu strau, zatim borac u Stankovakoj eti, bataljonu Ante Joni i prateoj eti taba momarice.
VUNI ena Marka IKA, majke Ane
Klari, roena 10. 4. 1922, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u travnju 1942, predsjednica Mjesnog odbora AF-a.
VUNI Luke BLA, majke Marte Kui,
roen 21. 1. 1883, poljoprivrednik, prije rata
simpatizer Komunistike partije, NOP-u pristupio 1941, u svibnju 1943. hapen od Talijana, intemiran na Molat kao taoc, po dolasku iz intemacije tajnik Mjesnog odbora
JNOF-a.
VUNI Blaa SLAVKO, majke Jakovice
Krune, roen 2. 1. 1922, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u ibeniku, NOP-u
pristupio u prosincu 1941, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u partizane 22. listopada
1942. u ibensku etu, zatim bio borac u 3.
dalmatinskoj brigadi, zarobljen od Nijemaca
u 4. ofenzivi, bio u logom u Zagrebu.
VUNI Blaa VINKO, majke Jakovice
Krune, roden 4. 9. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim borac u Stankovakoj eti, u oujku 1944. zarobljen od Nijemaca, u listopadu iste godine
osloboen, zatim stupa u jedinicu pri Komandi podmja ibenik.
VUNI Blaa ELJKO, majke Jakovice
Kmne, roen 5. 12. 1930, poljoprivrednik ak, NOP-u pristupio u mjnu 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupa u
bataljon Ante Joni.
VUNI Marka BRANKO, majke Kate
Perica, roen 8. 8. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim borac u Stankovakoj eti, u oujku 1944. zarobljen od Nijemaca, osloboen u mjnu
1944, kada stupa u 7. brigadu, 51. divizije.
VUNI Marka EDOMIR, majke Kate
Perica, roen 18. 6. 1924, poljoprivrednik,
406

NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan

USAOJ-a i SKOJ-a, u lipnju 1944. stupio u
NOV u 14. brigadu 19. divizije.
VUNI Marka MILUTIN, majke Kate
Perica, roden 1. 1. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u
bataljon Ante Joni, zatim na brod Jugoslavenske ratne momarice Danicu.
VUNIC Marka MIRKO, majke Kate Perica, roen 20. 9. 1929, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u
bataljon Ante Joni.
VUNI Mate DUAN, majke Marije Perica, roen 10. 7. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1941, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio 22. listopada
1942. na putu za Bosnu naiao na zasjedu faista kod Potravljskog mosta na Cetini, zarobljen i 30. 10. 1942. strijeljan u Sinju.
VUNI Matin JAKOV, majke Marije Perica, roen 13. 3. 1930, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u kolovozu 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1942. stupio u bataljon Ante Joni.
VUNI Abrama IVKO, majke Ivanice
Orlovi, roen 26. 6. 1923, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u rujnu
1943. u Mjesnu strau, zatim lan Opinske
diletantske gmpe i borac u 5. brigadi 19. divizije, u srpnju 1944. zarobljen od Nijemaca,
bio u logom u Njemakoj do zavretka drugog svjetskog rata.
VUNI Abrama KREO, majke Ivanice
Orlovi, roen 11. 12. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u sijenju
1944. u Stankovaku etu, u oujku iste godine zarobljen od Nijemaca, bio u logoru
Zvjezdara u Beogradu, premjeten u Sremsku Mitrovicu, osloboden 1. 9. 1944. kada
stupa u 7. brigadu 51. divizije.
VUNI Ante ZVONKO, majke Mae Orlovi, roen 15. 4. 1925, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u sijenju 1944. stupio u partizane u Stankovaku etu, zatim u 5. brigadu
19. divizije.
VUNI Ivana DAVOR, majke Ane
Grgi, roen 14. 9. 1931, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u mjnu 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u
bataljon Ante Joni.

VUNI udova Frane ANA, majke Ivanice Mori, roena 10. 9. 1922, NOP-u pristupila u rujnu 1943, lan MNOO-a.
VUNI Ante IKA, majke Mae Mileti,
roena 22. 10. 1921, poljoprivrednik, NOP-u
pristupila u rujnu 1943, lan USAOJ-a, po
kapitulaciji Italije otila u Split, po osloboenju Splita radila u partizanskoj bolnici.
lanovi SKOJ-a koji nisu uestvovali u
operativnim jedinicama N O Vi POJ, nizauzimali rukovodee poloaje u forumima NOPa, vesu bili na raspolaganju NOP-u i
potrebi obavljali poslove u pozadini:
DUBRAVICA Mijata IVAN, majke Ivanice Deur, roen 16. 8. 1928, poljoprivrednik.
DUBRAVICA Jadre NIKOLA, majke
Matije Mori, roen 19. 9. 1929, poljoprivrednik.
KLARI Anselma DANICA, majke Antice Mori, roena 13. 2. 1925, poljoprivrednik.
KLARI Cvitka DRAGO, majke Cvite
Mori, roen 14. 5. 1926, poljoprivrednik.
KLARI Anselma MILICA, majke Antice Mori, roena 5. 3. 1927, poljoprivrednik.
KLARI Marka STOJA, majke Tomice
Mori, roena 21. 1. 1927, poljoprivrednik.
KLARI Marka ZORKA, majke Tomice
Mori, roena 5. 4. 1928, poljoprivrednik.
KLARI Anselma ZORKA, majke Antice Mori, rodena 21. 11. 1922, poljoprivrednik.
MILETI Mate ANE, majke Matije Mileti, roena 26. 4. 1928, poljoprivrednik.
MILETI Jose DANICA, majke Tomice
Mileti, roena 1. 1. 1923, poljoprivrednik.
MILETI Ante IVAN, majke Matije Nimac, roen 24. 6. 1925, poljoprivrednik.
MILETI Boe IVAN, majke Matije
Kardum, roen 30. 6. 1926, poljoprivrednik.
MILETI Martina IVICA, majke Ivanice
Saraen, roen 15. 8. 1930, ak.
MILETI Mate JAKOV, majke Ivanice
Klari, roen 10. 2. 1927, poljoprivrednik.
MILETI Ante STANA, majke Antice
Mileti, roena 15. 2. 1922, poljoprivrednik.
MILETI Blaa STANA, majke Milice
Sunajko, roena 5. 3. 1924, poljoprivrednik.
MILETI Josipa STOJA, majke Anelije
Kutija, roena 13. 3. 1928, poljoprivrednik.
MORI Ivana ANA, majke Boice Brkovi, roena 29. 5. 1922, poljoprivrednik.
MORI Josipa ANTE, majke Mae Draina, roen 18. 2. 1927, poljoprivrednik.

MORI Marka BOO, majke Peke

Bri, roen 11. 10. 1929, poljoprivrednik.
MORI Nikole DRAGICA, majke Anke
Saraen, roena 21. 7. 1927, poljoprivrednik.
MORI Jure KOSA, majke Mare Saraen, rodena 8. 9. 1931, poljoprivrednik.
MORI Blaa MARA, majke Tomice Savi, roena 23. 10. 1926, poljoprivrednik.
MORI Stipana MARKO, majke Matije
Smoli roen 7. 1. 1929, poljoprivrednik.
MORI Ivana MIRKO, majke Boice
Brkovi, roen 16. 9. 1928, poljoprivrednik.
MORI Jakova NIKOLA, majke Marije
Perica, roen 4. 2. 1927, poljoprivrednik.
MORI Ivana STANA, majke Boice
Brkovi, rodena 1. 1. 1926, poljoprivrednik.
MORI Ivana INKA, majke Milice
Kardum, roena 25. 10. 1925, poljoprivrednik.
MORI Mate VESELKA, majke Cvite
Mileti, roena 10. 3. 1923, poljoprivrednik.
MORI Jakova ZORKA, majke Marije
Perica, roena 4. 1. 1925, poljoprivrednik.
ORLOVI Ante DRAGO, majke Cvite
Draina, roen 27. 10. 1928, poljoprivrednik.
PELAI ime ANICA, majke Matije Kutija, roena 12. 1. 1923, poljoprivrednik.
PEUT Abrama JAKOV, majke inke
Deur, roen 11. 8. 1927, poljoprivrednik.
ERKII Ante DUAN, majke Marte
Vuni, roen 21. 12. 1928, poljoprivrednik.
VIDOEVI Nikole ANA, majke Marije
Mileti, roena 1. 6. 1924, poljoprivrednik.
Poginuli graani kao rtve faistikog terora, koji nisu zauzimali poloaje u organima
NOP-a.
BURA Mijata IME, majke inke Mileti, roen 1. 2. 1925, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Zenici, u studenom 1941.
uputio se na rad u Zenicu, na Paanima su
ga etnici izveli iz autobusa i zaklali.
BRI ena Ante FILIPA, majke Cvite
Petkovi, roena 27. 11. 1887, domaica, preminula 5. 4. 1944. od bombardiranja njemakog aviona.
KLARI ime BOO, majke Marije Klari, roen 7. 4. 1908, na putu iz Putianja za
Stankovce kod brda Zibanoga 24. 10. 1942.
strijeljan od Talijana i Milicije volontarija
antikomunista.
KRESOVI Jovana BOGDAN, majke
Cvijete Korlat, roen u Kakmi, 11. oujka
1943, strijeljan u Stankovcima od talijanskih
vlasti.
KRESOVI Ljube UUBO, majke Todore Tima, roen u Kakmi, 11. oujka 1943,
strijeljan u Stankovcima od talijanskih vlasti.
407

KUI Mate LUKA, majke Cvite Klari, roen 18. 6. 1886, strijeljan 16. 6. 1944.
od Nijemaca.
MILETI Ivana MATE, majke Cvite Mileti, roen 25. 1. 1885, strijeljan 16. 6. 1944.
od Nijemaca.
VUNI Jakova IVAN, majke Boic^
Brkovi, roen 5. 1. 1901, strijeljan 16. 6.
1944. od Nijemaca.
Graani hapeni od Nijemaca i njihovih
satelita u sedmoj neprijateljskoj ofenzivi 15. i
16. srpnja 1944, koji nisu bili u jedinicama
NO V i POJ, niti su zauzimalipoloaje u forumima NOP-a, nego bili kao suradnici na raspolaganju NOP-u, sprovedeni u Benkovac i
bili zatvoreni u Katelu do oslobodenja Benkovca:
DEUR Marka ANTE, majke Mare Saraen, roden 2. 5. 1900, poljoprivrednik.
DEUR Ante BOO, majke Marte Savkovi, roen 17. 2. 1899, poljoprivrednik.
DEUR Blaa JADRE, majke Marte Orlovi, roen 27. 11. 1902, poljoprivrednik.
DEUR Jose STIPAN, majke Cvite Perica,
roen 26. 5. 1897, poljoprivrednik.
DUBRAVICA Mate BLA, majke Stane
Mori, roen 16. 1. 1904, poljoprivrednik.
DUBRAVICA Marka IVAN, majke Jele
Naki, roen 1.11. 1885, poljoprivrednik.
DUBRAVICA Marka JURE, majke Jele
Naki, roen 1.1. 1898, poljoprivrednik.
DUBRAVICA Ivana KRIAN, majke
Marije Radmilo, roen 4. 5. 1895, poljoprivrednik.
KLARI Tadije CVITKO, majke Marte
Perica, roen 4. 4. 1897, poljoprivrednik.
MILETI Mijata FRANE, majke Klare
Pelai, roen 19. 9. 1902, poljoprivrednik.
MILETI Boe IVAN, majke Cvite Deur, roen 29. 12. 1899, gostioniar.
MILETI Mate IVAN, majke Stane Perak, roen 28. 10. 1895, poljoprivrednik.
MILETI Jakova JOSIP, majke Smiljane
Draa, roen 14. 1. 1894, poljoprivrednik.
MILETI Mate JOSIP, majke Boice
Bri, roen 4. 5. 1899, poljoprivrednik.
MILETI Ante JURE, majke Tomice Savi, roen 23. 4. 1898, poljoprivrednik.
MILETI Josipa NIKOLA, majke Matije Mileti, roen 28. 10. 1881, poljoprivrednik.
MILETI Jakova MARKO, majke Jurke
Mileti, roen 12. 4. 1900, poljoprivrednik.
MILETI Nikole MARKO, majke Mare
Perica, roen 22. 12. 1887, poljoprivrednik.
408

MILETI Mijata MARKO, majke Klare

Pelai, roden 23. 4. 1892, poljoprivrednik.
MORI Sime IVAN, majke Ivanice Kutija, roen 1.1. 1904, poljoprivrednik.
MORI Mate JAKOV, majke Dumice
Naki, roden 16. 8. 1900, poljoprivrednik.
MORI Ante KRSTE, majke Durdije
Arambai, roen 24. 5. 1890, poljoprivrednik.
MORI Mijata STIPAN, majke Domice
Nimac, roden 6. 11. 1902, poljoprivrednik.
MORI Nikole STIPAN, majke Matije
Brkovi, roden 25. 7. 1895, poljoprivrednik.
MORI Ante PETAR, majke Grgice
Kardum, roden 19. 10. 1902, poljoprivrednik.
PELAI Mate IVAN, majke Cvite Bri,
roden 16. 6. 1886, poljoprivrednik.
PELAI Grge JURE, majke Ike Kardum,
roen 30. 7. 1927, poljoprivrednik, lan
SKOJ-a.
PELAI Mate SlME, majke Cvite Bri,
roen 22. 10. 1890, potar-listonoa.
PELAI Mate NIKOLA, majke Marte
Bri, roen 27. 7. 1902, poljoprivrednik.
PERICA Joke DUAN, majke Matije Perica, roen 2. 4. 1914, poljoprivrednik.
PERICA Boe LUKA, majke Klare Pelai, roden 4. 1. 1899, poljoprivrednik.
PERICA Pavla IME, majke Mare Savkovi, roen 5. 9. 1901, poljoprivrednik.
SARAEN Ivana NIKOLA, majke Marte Deur roen 17. 11. 1892, poljoprivrednik.
SARAEN Mijata PETAR, majke Jandre Draina, roen 28. 2. 1902, poljoprivrednik.
VUNI Ante DUAN, majke Mae Orlovi, roen 4. 4. 1910, poljoprivrednik.
VUNI Jakova MARKO, majke Boice
Brkovi, roden 22. 4. 1894, poljoprivrednik.
VUNI Mate MATE, majke Matije Mileti, roen 9. 3. 1892, poljoprivrednik.
VUNI Ante MILJENKO, majke Mae
Orlovi, roen 11. 8. 1914, poljoprivrednik.
Uesnici zbjega:
BURA ena MARA, majke Anice
Perica, domaica, roena II. 10. 1902.
BURA Marka FEMIJA, majke Mare Mileti, roena 26. 5. 1933.
BURA MILKA, majke Mileti, roena 15. 10. 1934.
BURA Marka DRAGICA, majke Mare
Mileti, roena 22. 3. 1941.
BURA Mate BLA, evidentiran kao
uesnik NOP-a.
BURA ena Blaa CVITA, majke Jakovi-

 Kartelo, domaica, roena 8. 5. 1898.

BURA Blaa DANICA, majke Cvite
Troskot, roena 6. 3. 1930.
BURA Blaa ZVONKO, majke Cvite
Troskot, roen 1. 1. 1934.
BURA Jure MILICA, majke Anice Rubelj, roena 25. 6. 1928.
DUBRAVICA ena Luke BOJA, evidentirana kao uesnik NOP-a.
DUBRAVICA Luke MARTIN, majke
Boje Deur, roen 28. 10. 1936.
KLARI Luke MATE, majke Boice
Smoli, poljoprivrednik, roden 24. 2. 1889.
KLARI ena Mate IVANICA, majke
Matije Stori, roena 26. 5. 1898.
KLARI Mate MARIJA, majke Ivanice
Mori, poljoprivrednik, roena 13. 11. 1925.
KLARI Mate MARKO, majke Ivanice
Mori, poljoprivrednik, roen 20. 9. 1931.
KLARI Mate ZORKA (Milka), majke
Ivanice Mori, roena 7. 4. 1934.
KLARI Mate MILE, majke Ivanice
Mori, roden 27. 3. 1939.
MILETI Bare DANICA, majke Mare
Troskot, poljoprivrednik, roena 25. 6. 1928.
MILETI Luke TOMA, majke Boice
Uljebrka, poljoprivrednik, roen 6. 11. 1885.
MILETI Nikole DOBRILA, evidentirana kao uesnik NOP-a.
MILETI Dobrile DUAN, roden u 1
Shattu.
MILETI Mate BOO, majke Anelija
Perica, poljoprivrednik, roden 30. 11. 1889.
MILETI Boe IVANICA, majke Matije
Kardum, roena 10. 2. 1932.

MILETI Boe MILKA, majke Matije

Kardum, roena 1. 7. 1936.
MORI Jose MATE Joa, poljoprivrednik, roen 20. 2. 1886.
MORI Blaa MIRKO, majke Tomice
Savi, roden 1934.
MORI Mate ADIN, poljoprivrednik, roen 30. 1. 1879.
MORI Mate VESELKA, majke Cvite
Mileti, poljoprivrednik, roena 10. 3. 1923.
MORI Ivana BOO, majke Matije Uskok, roen 13. 4. 1933.
PELAI ud. Mijata STOJA, roena 22. 3.
1887.
PELAI Mijata MAE, majke Stoje Klari, poljoprivrednik, evidentirana kao uesnik NOP-a.
PELAI Jure DUAN (Jakov), majke
Marte Kartelo, roden 24. 2. 1932.
PELAI Jure STOJA, majke Marte Kartelo, rodena 15. 4. 1933.
PERICA Ivana JURE, majke Antice Klari, poljoprivrednik, roden 18. 8. 1928.
PERICA Ivana MARA, majke Antice
Klari, roena 1.2. 1931.
VUNI Bare ANTE, majke Matije Mori, poljoprivrednik, roden 19. 7. 1896.
VUNI ena Ante MATIJA, majke Stane
Bri, domaica, roena 14. 3. 1903.
VUNI Ante ANTE, majke Matije Mileti, roen 15. 3. 1932.
VUNI Ante NADA, majke Matije Mileti, roena 20. 3. 1926.
VUNI Ante MILE, majke Matije Mileti, roen 13. 10. 1936.
VUNI Ante VINKO, majke Matije Mileti, roen 4. 10. 1939.

Od 225 uesnika u NOV i POJ iz Stankovaca u toku NOR-a zarobljeno je 38 boraca. Ovdje treba naglasiti da je 17 boraca Stankovake ete zarobljeno 29. oujka
1944. kada je ova eta opkoljena od njemake vojske, 12 ih je zarobljeno u toku sedme
neprijateljske ofenzive kada su nae jedinice na ovom sjevemodalmatinskom podruju
razbijene od brojano daleko nadmonijih neprijatelja, dok ih je 9 zarobljeno u raznim
dijelovima nae zemlje.
Da bi zaustavio masovno uee ovog mjesta u NOB-i okupator je vrio razne
represalije medu kojima i masovno hapenje. Talijanski faisti su iz ovog mjesta uhapsili 30 aktivno organiziranih radnika NOP-a od kojih su 18 bili omladinci, koje su
sproveli u zatvore i logore, dok su ih estoricu strijeljali.
U srpnju 1944. za vrijeme sedme neprijateljske ofenzive Nijemci su iz Stankovaca uhapsili 59 mjetana od kojih su 18 bili aktivno organizirani radnici NOP-a. Meu
uhapenima bilo je sedam omladinaca, dok su ostali bili stariji ljudi iji je prosjek starosti iznosio 45 godina, medu kojima je bilo staraca preko 60 godina. Tada su njemaki
faisti strijeljali etiri omladinca i pet starijih ljudi.
409

U toku NOB-e u Stankovcima su obuhvaena u omladinske organizacije 232

omladinca i omladinke od kojih je 150 uestvovalo u NOV i POJ i 47 radilo kao aktivno organizirani radnici. Od 150 uesnika u NOV i POJ 112 su bili skojevci, a od 47 aktivno organiziranih radnika 35 su bili skojevci. U Stankovcima je bilo jo 35 skojevaca
koji nisu uestvovali u naim operativnim jedinicama niti su zauzimali poloaje u organima NOP-a, pa je time organizacija SKOJ-a u ovom mjestu u toku NOB-e brojila 182
skojevca.
Ovdje je vano napomenuti da je od 150 omladinaca uesnika u NOV i POJ iz
Stankovaca uestvovalo 28 omladinaca i omladinki u brigadi Ante Joni na Visu, od
kojih su 24 bili skojevci.
U toku NOB-e za slobodu svog naroda iz Stankovaca je dalo ivote 63 rodoljuba
od kojih su 34 omladinci meu kojima je bilo 28 skojevaca.

Uesnici N O V i POJi aktivno organizirani radnici NOPiz Stankovaca - zaseoka Crljenik

MORJ Jokana TOMA, majke Boice
Tuta, roen 3. 6. 1892. poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Beu - Austrija, NOPu pristupio u listopadu 1941., njegova kua
bila na raspolaganju NOP-u, 15. studenog
1942. postao predsjednik Mjesnog NOO-a,
21. veljae hapen od Milicije volontarija antikomunista, 3 . ete sa sjeditem u Lianima
Ostrovikim i strijeljan u Crijeniku.
MORI ena Tome ANKA, majke Luce
Orlovi, roena 28. 12. 1894. domaica,
NOP-u pristupila u veljai 1942. njena kua
bila na raspolaganju NOP-u, naroito se isticala na prijemu politikih radnika NOP-a i
kurira s podruja sjeveme Dalmacije, prijemu i ispomci sakupljene pomoi za potrebe
NOB-e i odravanju veze s punktom politikih radnika na podmju opine Stankovci.
MORI Tome STIPE, majke Anke Orlovi, roen 23. 10. 1920. radnik - kuhar, radio
u ibeniku i Suaku, lan URS-a, NOP-u pristupio u svibnju 1941. lan SKOJ-a, mkovodilac omladine na podmju opine, u veljai
1942. postao predsjednik Mjesnog NOO
Stankovci, zaduen za osnivanje NOO-a na
podmju opine, 16. lipnja 1942. stupa u ilegalnost kada stupa u Prvu primorsku etu,
koju nakon nekoliko dana naputa i po direlctivi Okrunog komiteta KPH ibenik mkovodi punktom politikih radnika na podmju opine Stankovci, vri dunost obavjetajnog oficira na podmju opine, tajnika
Opinskog NOO-a, sekretara Opinske partijske jedinice KPH, u listopadu 1943. po direktivi Kotarskog komiteta KPH Vodice prima dunost komesara 2. ete 3. bataljona 8.
brigade 20 divizije, sekretara etne elije i
lana Bataljonskog biroa KPJ, u oujku
1944. na izvrenju povjerenog zadatka naiao
410

na zasjedu, zarobljen od Nijemaca, bio u zatvorima ibenika, Dmia i Bihaa i logom

Zvjezdara u Beogradu, obolio od tifusa, nakon ozdravljenja u listopadu 1944. zamijenjen za njemake zarobljenike u Pisarovini,
zatim dolazi na teren opine Stankovci i do
osloboenja zauzima poloaje: tajnika Opinskog NOO-a, tajnika Opinskog odbora
JNOF-a, sekretara Opinskog komiteta
KPH, lana Izvrnog odbora JNOF-a Kotara
Vodice, lana plenuma Okrunog NOO-a i
lana plenuma Okrunog odbora JNOF-a ibenik.
MORI Tome BOICA, majke Anke Orlovi, roena 1. 1. 1923, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u veljai 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora AF-a.
MORI Tome JOSIP, majke Anke Orlovi, roen 20. 7. 1924, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u ibeniku, NOP-u pristupio u listopadu 1941, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, 7. studenog 1942. postao lan Opinskog komiteta SKOJ-a, 2. veljae 1943.
stupio u NOV u 3. dalmatinsku brigadu, zatim bio borac u 2. dalmatinskoj, poginuo na
Sutjesci.
MORI Tome MIRKO, majke Anke Orlovi, roen 5. 9. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1941, lan USAOJ-a i SKOJ-a, sekretar Mjesnog aktiva
SKOJ-a, lan MNOO-a.
MORI Tome STANA, majke Anke Orlovi, rodena 2. 1. 1930, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, kao omladinka iz istaknute partizanske kue koritena za odravanje veze izmeu punkta politikih radnika i
okolnih sela, bila je lan Mjesnog odbora
USAOH-a.

MORI Stipana (Dume) ANTE, majke

Marte Savi, roen 26. 1. 1898, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Suaku i jedno
krae vrijeme 1940. u Njemakoj, NOP-u pristupio u listopadu 1942, radio u pozadini na
prikupljanju pomoi za potrebe NOB-e, 21.
veljae 1943. hapen od Milicije volontarija
antikomunista 3. ete sa sjeditem u Lianima Ostrovakim i strijeljan u Crljeniku.
MORI Ante NIKOLA, majke Ivanice
Orlovi, roen 3. 9. 1919, radnik-mesar, radio u ibeniku, lan URS-a, NOP-u pristupio u svibnju 1941, lan USAOJ-a i SKOJ-a,
lan Komunistike partije u ibenskoj organizaciji, preko Stipe Moria za podruje
Stankovaca dostavljao proglase CK KPH i
KPJ i drugu tampu, hapen13 18. 6. 1941. od
talijanskih vlasti, bio u zatvoru u ibeniku,
zatraen 23. 8. 1941, zatim puten na slobodu, poetkom 1943. stupio u partizane u ibensku etu, zarobljen i 15. kolovoza 1943.
strijeljan u Dmiu.
MORI Ante PAVLE, majke Ivanice Orlovi, roen 25. 1. 1921, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u ibeniku, NOP-u pristupio u srpnju 1941, lan USAOJ-a i SKOJa, stupio u NOV 16. 10. 1942. u 3. bataljon 3.
sandake brigade, iza 5. ofenzive bio borac
u 1. bataljonu 1. dalmatinske brigade, obolio
od tifusa i poslan na teren opine, zatim bio
desetar u Stankovakoj eti, 1. travnja 1944.
zarobljen od Nijemaca, bio u logom Zvjezdara u Beogradu i logoru Noetat u Njemakoj iz kojeg su ga oslobodili Englezi.
MORIC Ante ANDRIJA, majke Ivanice
Orlovi, roden 31. 1. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora USAOH-a, u poetku 1944. stupio u bataljon
Ante Joni.
MORI Mijata LJUBO, majke Marte
Troskot, roden 21. 5. 1921, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u ibeniku i Zagrebu, NOP-u pristupio u srpnju 1941, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u veljai postao lan
MNOO-a Stankovci, u travnju 1942. otiao u
Benkovac iz kojeg se vraa u Stankovce u lipnju 1943, kada ponovo postaje lan MNOO,
poetkom 1945. odlazi na uiteljski kurs i nakon zavrenog kursa zaposlio se u Budaku
kao uitelj.
MORI Kriana MIJAT, majke Kaje oda, roen 27. 5. 1893, poljoprivrednik, politiki se isticao, lan HRSS, zatim HSS, potpredsjednik opine NOP-u pristupio u prosincu 1942, hapen od Nijemaca 16. 7. 1944,
bio u zatvoru u Benkovcu do 8. 9. 1944, po-

tpredsjednik Izvrnog odbora Opinskog odbora JNOF-a.

MORI Ivana MATE (Slavko), majke
Tomice Klari, roen 30. 6. 1920, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u kolovozu 1941,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio 2. 2.
1943. u 5. dalmatinsku brigadu u kojoj je bio
do travnja iste godine kada je pripao 3. bataljonu Biokovskog odreda u kojem je bio do
kapitulacije Italije, kada je doao na teren
opine i primio dunost komandira Opinske
strae, formiranjem Stankovake ete postavIjen za zamjenika komandira, 16. lipnja 1944.
zarobljen od Nijemaca, bio u zarobljenitvu
27 dana i na putu za logor Zvjezdara u Beogradu prilikom bombardiranja Vinkovaca od
saveznikih aviona uspio je pobjei, ukljuuje se u 16. brigadu 40. divizije iz koje je upuen na teren opine, kada prima dunost
predsjednika MNOO-a.
MORI ena Mate IKA, majke Boice
Mileti, roena 8. 8. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u listopadu 1942, lan
Mjesnog odbora AF-a.
MORI ena Mile IKA, majke Toke Rada, roena 1927, poljoprivrednik, NOP-u
pristupila u oujku 1943, lan SKOJ-a i lan
Opinskog odbora USAOH-a.
MORI ime JAKOV, majke Anue Perica, roen 14. 1. 1923, poljoprivrednik, NOPu pristupio u listopadu 1942, lan USAOJ-a,
u NOV stupio u prosincu 1943. u 1. bataljon
5. brigade 19. divizije u kojoj je bio do studenog 1944, kada je stupio u Narodnu miliciju.
MORI ime MARKO, majke Anue Perica, roen 8. 4. 1927, poljoprivrednik, NOPu pristupio u studenom 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, pripadao diverzantskoj gmpi.
MORI ime NIKOLA, majke Anue
Perica, roen 1933, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u oujku 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u proljee 1944. stupio u bataljon
A. Joni.
MORI Ivana MARKO, majke Ivanice
Mori, roen 10. 8. 1897, radnik-zidar, radio
u Puli i Suaku, NOP-u pristupio u listopadu
1942, radio u pozadini, hapen od Talijana
21. oujka 1943, intemiran na Molat kao taoc, po kapitulaciji Italije lan Opinskog
NOO-a.
MORI Marka NIKOLA, majke Marije
Tabula, roen 10. 10. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1941, lan USAOJa i SKOJ-a, stupio u NOV 2. veljae 1943,
21 U zatvoru voen pod registarskim brojem
115/41 M uzej grada ibenika.

411

upuen u 3. dalmatinsku brigadu, obolio od

tifusa, vraen na teren opine, hapen od Talijana, interniran na Molat, po kapitulaciji
Italije radio na terenu po pitanju omladine, u
proljee 1944. stupio u 5. brigadu 19. divizije,
16. 1944. zarobljen od Nijemaca i strijeljan.
MORI Marka IVAN, majke Marije Tabula, odreen 12. 11. 1921, radnik-konobar,
radio u ibeniku, lan USAOJ-a i SKOJ-a,
NOP-u pristupio 1942, hapen od Talijana i
usljed pomanjkanja dokaza puten na slobodu iz ibenskog zatvora, 5. travnja 1943. stupio u Prvi primorski bataljon, zatim bio borac u 3. eti 2. bataljona 19. divizije, bio vodni delegat i sekretar etnog aktiva SKOJ-a, u
proljee 1944. zavrio diverzantski kurs, po
zadatku 19. divizije vrio diverzantske akcije,
u jesen iste godine upuen na skojevski kurs
u ibenik, 3. prosinca postaje sekretar Opinskog komiteta SKOJ-a Stankovci na kojoj
dunosti ostaje do oslobodenja.
MORI Marka MARA, majke Marije
Tabula, roena 1924, poljoprivrednik, NOPu pristupila u veljai 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, lan Mjesnog odbora AF-a.
MORI Marka JAKOV, majke Marije
Tabula, roden 24. 1. 1923, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, 21. oujka 1943. hapen
od Talijana, interniran na Molat kao taoc,
iza kapitulacije Italije kurir kod Opinskog
komiteta KPH-e, koncem 1944. stupio u Narodnu miliciju.
MORI Marka JANKO, majke Marije
Tabula, roden 24. 1. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u veljai 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, predsjednik Mjesnog odbora
USAOH-a, u travnju 1944. ranjen na straarskom mjestu prilikom osiguranja materijala
dospjelog s Visa, zatim upuen na Vis, i Italiju-

MORI Nikole IVAN, majke Tomice

Mori, roen 14. 6. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u sijenju 1944. u Benkovaki odred, zatim bio
borac u 5. brigadi 19. divizije, zarobljen od
Nijemaca, pobjegao i doao u svoju jedinicu.
MORI ena Ivana MARA, majke Ane
Troskot, roena 20. 4. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u prosincu 1942, lan
Mjesnog odbora AF-a.
MORI Nikole IME (Boo), majke Tomice Mori, roen 21. 7. 1929, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan
412

USAOJ-a i SKOJ-a, u travnju 1944. stupio u

bataljon Ante Joni.
MORI Ante STIPE, majke Antice Stipi, roen 27. 7. 1906, uvar ume - lugar,
NOP-u pristupio u listopadu 1942, u lipnju
1943. hapen od Talijana, usljed pomanjkanja dokaza puten na slobodu, predsjednik
Opinskog NOO-a, terenski radnik.
MORI Ante MARKO, majke Stane
Mori, roen 13. 1. 1915, radnik - kova, radio u Zemunu, NOP-u pristupio u rujnu
1942. 15. studenog iste godine postao tajnik
Mjesnog NOO-a, 1. studenog 1944. prilikom
vrenja zadatka zaprenim kolima naiao na
minu i poginuo.
MORI Ante MATE, majke Stane Mori, roen 18. 12. 1918, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, u NOV
stupio u studenom 1943 u 6. brigadu 19. divizije, zatim bio borac u 13. diviziji.
MORI Ante JAKOV, majke Stane Mori, roen 13. 8. 1924, poljoprivrednik, NOPu pristupio u sijenju 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u NOV u studenom 1943. u
4. bataljon 5. brigade 19. divizije. 16. 7. 1944.
zarobljen od Nijemaca, u listopadu iste godine osloboen i upuen u svoju jedinicu.
MORI Petra MATE, majke Ivanice
Kneevi (ari), roen 7. 2. 1907, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u listopadu 1942,
lan Mjesnog NOO-a.
MORI Petra JAKOV, majke Ivanice
Kneevi (ari), roen 31. 3. 1912, poljoprivrednik, kao fiziki radnik radio u Ljubljani, NOP-u pristupio u veljai 1942, 15. studenog 1942. postao lan MNOO-a, stupio u
partizane 2. 2. 1943. u Prvu primorsku etu, u
svibnju iste godine vraen na teren opine
gdje radi kao terenski radnik, u listopadu
1943. stupa u 2. bataljon 8. brigade 20. divizije gdje vri dunost komandira ete, u oujku
1944. dolazi u Stankovaku etu, zatim u 5.
brigadu 19. divizije u kojoj je bio ranjen, lijeio se u Italiji, zatim stupa u Ratnu momaricu.
MORI ena JAKOVA Cvita, majke Marije Bura, rodena 6. 1. 1915, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u listopadu 1942, tajnica
Mjesnog odbora AF-a.
MORI Marka IVAN, majke Savic, roen 1. 8. 1928, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u studenom 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u partizane 15. kolovoza
1943. u Sjevernodalmatinski odred, zatim bio
borac u Stankovakoj eti, Benkovakom odredu, poginuo 28. 5. 1944.

MORI Marka ROKO, majke Savi, roen 10. 8. 1932, poljoprivrednik, NOPu pristupio u kolovozu 1943, u travnju 1944.
stupio u bataljon Ante Joni.
MORI Ivana ANTE, majke Stane Mori, roen 6. 6. 1924, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, u sijenju 1944. stupio u Stankovaku etu, 29. oujka zarobljen od Nijemaca,
osloboen 31. 12. 1944. i upuen u 5. brigadu
19. divizije.
MORI Ante MILE (Ivan), majke Ivanice Brkovi, roden 3. 12. 1924, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u sijenju 1943, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim bio
borac u 35. diviziji, umro od tifusa.
MORI Petra BOO, majke Peke Klarica, roen 4. 12. 1905, poljoprivrednik, NOPu pristupio u veljai 1943, lan Mjesnog odbora JNOF-a.
MORI Petra BLA, majke Peke Klarica, roen 28. 1. 1912, obalni radnik, radio u
Suaku, NOP-u pristupio 1942, u partizane
stupio poetkom 1943. u Primorskogoranski
odred.
MORI Petra ANTE, majke Peke Klarica, roden 14. 1. 1914, poljoprivrednik, NOPu pristupio veljai 1943, stupio u partizane u
sijenju 1944. u Stankovaku etu, 29. oujka
1944. zarobljen od Nijemaca, 1. rujna iste godine osloboen kada je stupio u 7. brigadu
51. divizije.
MORI Petra NIKOLA, majke Ivanice
utolija, roen 28. 10. 1928, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u oujku 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, lan Mjesnog odbora USAOH-a, hapen od Nijemaca 14. srpnja 1944,
bio u zatvorima Benkovca, Bihaa i Bosanske Krupe, osloboden 2. svibnja 1945, kada
stupa u 23. brigadu 45. divizije.
MORI Boe STIPE, majke Mae Perica,
roden 5. 1. 1928, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u oujku 1943, u NOV stupio u sijenju 1944. u 1. bataljon 5. brigade 19. divizije.
MORI Ivana MARTIN, majke Marte
Mori, roen 25. 8. 1917, radnik-stolar,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, u NOV
stupio u sijenju 1944. u 3. bataljon 5. brigade 19. divizije, 16. srpnja 1944. zarobljen od
Nijemaca i strijeljan.
MORI Ivana FRANE, majke Marte
Mori, roen 9. 8. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, u NOV
stupio u studenom 1943. u 14. brigadu 19. divizije, zarobljen 15. oujka, bio u zarobljenitvu do osloboenja.

MORI Ivana JAKOV, majke Marte

Mori, roen 17. 7. 1924, poljoprivrednik,
lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim
bio borac 35. divizije.
MORI Ante MARKO, majke Pere Perica, roen 24. 9. 1904, poljoprivrednik, NOPu pristupio u listopadu 1942, u partizane stupio u travnju 1944. u Stankovaki bataljon,
zatim bio borac u 1. bataljonu 5. brigade 19.
divizije.
MORI Ante JURE, majke Pere Perica,
roen 17. 10. 1907, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u prosincu 1942, radio u pozadini,
pripadao radnoj grupi.
MORI Ivana BLA, majke Tomice Perica, roen 13. 2. 1922, poljoprivrednik, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, NOP-u pristupio u listopadu 1942, hapen od Talijana 21. oujka
1943, interniran na Molat kao taoc, po kapitulaciji Italije kurir kod MNOO-a.
MORI Ivana MILE, majke Tomice Perica, roen 18. 8. 1923, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u listopadu 1941, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, lan Opinskog komiteta SKOJ-a od 7. studenog 1942, stupio u
NOV 2. 2. 1943. u 3. dalmatinsku brigadu, zatim bio borac u 2. dalmatinskoj brigadi, poginuo na Sutjesci.
MORI ena Blaa MARA, majke Mae
Mileti, roena 7. 10. 1920, domaica, NOPu pristupila u listopadu 1942, lan Mjesnog
odbora jNOF-a i lan odbora AF-a.
MORI Grge JOSIP, majke Marije Mami, roen 19. 7. 1904, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Francuskoj, NOP-u
pristupio u rujnu 1942, lan MNOO od 15.
studenog iste godine, zatim bio predsjednik
MNOO-a.
MORI Petra JERE, majke Stoje Barii,
roden 8. 2. 1926, poljoprivrednik, fiziki radio u Tijesnom, NOP-u pristupio 1942, u
NOV stupio u studenom 1943. u 1. bataljon
5. brigade 19. divizije, poginuo u lipnju 1944.
kod Ceranja.
MORI Petra GOJKO, majke Stoje Barii, roen 1. 11. 1929, poljoprivrednik, NOPu pristupio u sijenju 1943, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, kurir kod Opinskog odbora JNOF a.
MORI Ivana ANTE, majke Matije
Troskot, roen 5. 1. 1887, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, hapen 21.
veljae od Milicije volontarija antikomunista
3. ete i strijeljan u Crljeniku.
MORI Ante ANTE, majke Mare Mori,
roen 9. 5. 1921, poljoprivrednik, fiziki ra413

dio u Murteru, NOP-u pristupio u rujnu

1942. lan USAOJ-a i SKOJ-a, hapen od Talijana u studenom 1942, u sijenju 1943, puten na slobodu, 2. 2. 1943. stupio u NOV u 3.
dalmatinsku brigadu, zatim bio borac u 2.
dalmatinskoj brigadi.
MORI Jakova IME, majke Luce Nakianin, roen 28. 12. 1912, radnik-kroja, radio u Stankovcima i Vodicama, NOP-u pristupio u srpnju 1941, u travnju postao lan
MNOO-a Stanokvci, stupio u ilegalnost u
lipnju 1943, lan Opinskog NOO-a, lan
Opinskog komiteta KPH-a i rukovodilac diletantske grupe, terenski radnik na podruju
opine.
MORI ena Marka BOJA, majke Matije
irjak, rodena 5. 1. 1908, domaica, NOP-u
pristupila u listopadu 1942, predsjednica
Mjesnog odbora AF-a i lan MNOO-a.
MORI Ante IME, majke Marte Jaja,
roen 11. 5. 1903, poljoprivrednik, kao fiziki
radnik radio u Francuskoj, NOP-u pristupio
u listpadu 1942, u partizane stupio u lipnju
1943. u Sjevemodalmatinski odred, zatim bio
borac u 14. brigadi 19. divizije.
MORI Ante JOSIP, majke Marte Jaja,
roen 3. 3. 1907, poljoprivrednik, kao fiziki
radnik radio u Francuskoj, NOP-u pristupio
u lipnju 1943, u proljee 1944, poao Zbijegom u Afriku, kad je doao na Vis upuen u
26. diviziju.
MORI Mate TOMA, majke Cvite miri, roen 21. 12. 1905, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u veljai 1943, radio u pozadini, pripadao radnoj gmpi.
MORl Mate JURE, majke Cvite miri, roen 28. 10. 1910, NOP-u pristupio u
mjnu 1943, u NOV stupio u studenom 1943.
u 3. etu 1. bataljona 14. brigade 19. divizije.
MORI Tome KRSTE majke Cvite
Bri, roden 28. 3. 1924, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, stupio u
partizane u sijenju 1944, u Stankovaku etu, zatim bio borac u 1. bataljonu 5. brigade
19. divizije.
MORI Tome NIKOLA, majke Cvite
Bri, roen 31. 12. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u sijenju
1944. u 1. bataljon 5. brigade 19. divizije.
MORI ime KRIAN, majke Marte
Bmsan, roen 29. 4. 1896, podoficir Austrougarske momarice, iza prvog svjetskog rata
poljoprivrednik, jedno vrijeme 1940, radio u
Njemakoj, NOP-u pristupio u oujku 1943,
predsjednik Mjesnog odbora JNOF-a.
PELAI Mate (Dume) ANTE, majke Luce Mori, roen 10. 2. 1894, radnik-trgovaki
414

pomonik, radio u Erveniku, NOP-u pristupio u prosincu 1942, u veljai 1943. postao
lan MNOO-a, u studenom 1944. primio je
dunost tajnika MNOO-a.
PELAI Mate (Dume) MARKO, majke
Luce Mori, roen 19. 4. 1907, poljoprivrednik, NOP-u pristupio u travnju 1943, radio u
pozadini, pripadao radnoj gmpi.
PERICA Mate IVAN, majke Anice Klari, roen 29. 7. 1898, poljoprivrednik, NOPu pristupio u lipnju 1943, radio u pozadini, u
studenom 1944. postao tajnik Mjesnog odbora JNOF-a.
PERICA Ivana Stipe, majke Stane Klari, roen 31. 10. 1924, poljoprivrednik, lan
USAOJ-a i SKOJ-a NOP-u pristupio u sijenju 1943, u NOV stupio u sijenju 1944. u 1.
bataljon 5. brigade 19. divizije.
PERICA Luke RADE, majke Duke Klari, roden 11. 10. 1923, poljoprivrednik, lan
USAOJ-a i SKOJ-a, NOP-u pristupio u sijenju 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u
6. brigadu 19. divizije poginuo u Lici 28. 2.
1944.
PERICA Luke JAKOV, majke Duke Perica, roen 15. 9. 1928, poljoprivrednik, NOPu pristupio u sijenju 1943, lan SKOJ-a,
lan Mjesnog odbora USAOH-a.
PERICA Luke MILE, majke Duke Klari, roen 1. 9. 1930, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u kolovozu 1943, u proljee 1944,
stupio u bataljon Ante Joni.
PERICA Boe JOSIP, majke Ivanice Saraen, roden 8. 3. 1895, poljoprivrednik, kao
fiziki radnik radio u Puli i Suaku, NOP-u
pristupio u prosincu 1942, lan MNOO-a.
PERICA Mijata BLA, majke Stane
Bri, roen 12. 5. 1917, radnik-brico, radio u
ibeniku i Suaku, NOP-u pristupio 1942,
stupio u partizane poetkom 1943. u Primorskogoranski odred.
PERICA Mijata ANTE, majke Stane
Bri, roden 20. 4. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, lan SKOJa, lan Mjesnog odbora USAOH-a, poginuo
2. 11. 1943. od bombe.
lanovi SKOJ-a koji nisu uestvovali u
operativnim jedinicama NOV-e i POJ-a, ni
zauzimali rukovodee poloaje u organima
NOP-a, ve su bili na raspolaganju NOP-u i
potrebi obavljali poslove u pozadini:
MORI Mijata ANA, majke Marte Troskot, roena 10. 7. 1924, poljoprivrednik.
MORI Nikole ANTICA, majke Tomice
Mori, roena 21. 11. 1926, poljoprivrednik.

MORI Marka IKA, majke Mare Savi,

roena 8. 1. 1923, poljoprivrednik.
MORI ime MAA, majke Anue Perica, roena 26. 1. 1925, poljoprivrednik.
MORI ime MAA, majke Peke Baradi, rodena 25. 6. 1926, poljoprivrednik.
MORI Ante MATIJA, majke Mare Mori, roena 13. 11. 1922, poljoprivrednik.
MORI Ivana MILE, majke Tomice Klari, roen 25. 5. 1928, poljoprivrednik.
MORI ime MILE, majke Peke Baradi, roen 7. 3. 1929, poljoprivrednik.
MORI Mijata STANA, majke Marte
Troskot, roena 17. 1. 1923, poljoprivrednik.
MORI Josipa STANKO, majke Tomice
Dubravica, roen 29. 11. 1929, poljoprivrednik.
MORI Josipa STIPE, majke Tomice
Dubravica, roden 24. 1. 1928, poljoprivrednik.
PERICA Ivana DANKA, majke Stane
Klari, roena 9. 1. 1926, poljoprivrednik.
PERICA Petra JURE, majke Boice Bila, roen 18. 4. 1928, poljoprivrednik.
rtve Rata:
MORI Ante NIKOLA, majke Antice
Stipi roden 24. 11. 1902, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, radio u
pozadini, zaprenim kolima naiao na nagaznu minu kod Miranja 1. 11. 1944. i poginuo.
MORI Ante SLAVKO, majke Mare
Mori, roen 28. 4. 1930, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a, u noi izmedu 20. i 21. veljae 1943. kada mu je uhapsila oca Milicija volontarija
antikomunista, pobjegao je iz kue u umu,
obolio i umro 30. 8. 1944.
MORI Frane IME, majke Marije Kraljevi, roen 2. 10. 1904, poljoprivrednik,

NOP-u pristupio u prosincu 1942, radio u

pozadini, 21. 6. 1944. zaprenim kolima naiao na nagaznu minu i poginuo kod vrela Velim.
Ifapeni od Nijemaca kao suradnici
NOP-a 16. srpnja 1944. i bili u zatvoru do osloboenja Benkovca:
MORI Ivana IVAN, majke Ivanice Mori, roen 1889, poljoprivrednik.
MORI ime IVAN, majke Jute Perica,
roen 10. 3. 1900, poljoprivrednik.
MORI Petra MARKO, majke Mare
Mori, roen 2. 4. 1894, poljoprivrednik.
Uesnici zbjega:
MORI ud. Tome ANKE, majke Luce
Orlovi, roena 20. 12. 1894.
MORI Tome STANKO, majke Anke
Orlovi, roen 29. 7. 1934.
MORI Marka NADA, majke Marije
Tabula, roena 11. 9. 1933.
MORI STIPE, majke Marije Tabula roen 25. 12. 1935.
MORI Marka STANA, majke Marije
Tabula, roena 3. 1. 1938.
MORI Ante INKA, majke Ivanice Orlovi, roena 7. 6. 1930.
MORI Ante MARIJA, majke Ivanice
Orlovi, roena 7. 1. 1934.
MORI ena Josipa LJUBICA, roena
10. 5. 1915.
MORI Josipa MARIJA, majke Ljubice
Kende, roena 18. 10. 1934.
PERICA Josipa STOJA, majke Matije roena 11. 6. 1934.
PERICA Mijata IME, majke Ike Jurjevi, roen 15. 4. 1931.

Od 40 uesnika u NOV i POJ-e iz Crljenika u toku NOB-e zarobljeno je 10 boraca od kojih trojica u unutranjosti zemlje, dvojica u oujku 1944. prilikom opkoljavanja Stankovake ete od Nijemaca i pet u sedmoj neprijateljskoj ofenzivi. Prije stupnja
u NOV njih osam su bili skojevci.
U veljai 1943. pripadnici 3. ete Milicija volontario antikomunista sa sjeditem
u Lianima Ostrovikim uhapsili su u ovom mjestu tri aktivno organizirana radnika
NOP-a, te ih strijeljali.
U oujku 1943. talijanske vlasti uhapsile su u ovom mjestu pet aktivno organiziranih radnika NOP-a medu kojima su bila etiri skojevca. Usljed pomanjkanja dokaza
jedan je omladinac puten na slobodu, dok su ostala etvorica internirana na otok Molat kao taoci.
415

Spomen kostumica u Stankovcima (1959)

U toku sedme neprijateljske ofenzive u ovom mjestu Nijemci su uhapsili pet
mjetana medu kojima je bio jedan skojevac, jedan aktivno organizirani radnik i tri suradnika NOP-a. etvorica su bili stari preko 50 godina.
U toku NOB-e u Crljeniku je obuhvaen u omladinske organizacije 61 omladinac i omladinka, od kojih su 33 uestvovali u NOV i POJ-e i 15 radili kao aktivno organizirani radnici NOP-a. Od 33 uesnika u NOV i POJ-e 24 su bili skojevci, a od 15 aktivno organiziranih radnika 12 su bili skojevci. U Crljeniku je bilo 13 skojevaca koji nisu uestvovali u operativnim jedinicama NOV i POJ-a niti su zauzimali poloaje u organima NOP-a, pa je time organizacija SKOJ-a u ovom mjestu brojala 49 lanova.
Od 33 omladinca uesnika u NOV i POJ-e 4 su uestvovala u bataljonu Ante
Joni na Visu od kojih su trojica bili lanovi SKOJ-a.
U toku NOB-e za slobodu svog naroda iz Crljenika je dalo ivote 17 rodoljuba
od kojih su 10 omladinci, a meu njima je bilo 8 lanova SKOJ-a.
Budui da se u Crljeniku u toku NOB-e nalazio punkt politikih radnika - terenaca za podruje opine Stankovci Talijani su u vie navrata planirali taj punkt likvidirati, ali su im svi planovi propali. Da bi ostvarili svoj plan oni su 22. lipnja 1943. izvrili raciju od ceste koja ide od velimskog polja do Putianja u pravcu zapada do brda
Gorivuka u kojem se nalazio punkt politikih radnika. U toj raciji uestvovala je 1. eta Milicija volontaria antikomunista ije se rukovodstvo nalazilo u Biogradu n /m , dok
je eta bila smjetena na Poljoprivrednom dobru Vrana, predjel Jankolovica. Tu su
bili karabinjeri iz Stankovaca. Kad je naa izvidnica, sa uke na vrhu Gorivuka, na kojoj je bio Marko Orlovi, primijetila kamione u kojima su se nalazili pripadnici navedene ete i karabinjera da putuju iz Stankovaca u pravcu velimskog polja na brzinu je
bio obavijeten tab Sjevernodalamtinskog odreda koji se nalazio na Kaiu. Tada je
komandant odreda ime Ivas uputio drugi bataljon pod komandom Jove Bogunovia
na uke Gorivuka i kad se razvila borba iz Dazline se uputio 1. bataljon ovog odreda
pod komandom Ante Gvardiola koji je s lea opkolio pripadnike talijanskih vojnih
formacija, kojih je prema tadanjim informacijama bilo oko stotinu. Ova borba je trajala od 14 sati do pred zalazak sunca u kojoj je poginulo oko 70 pripadnika MVAC i
416

karabinjera, dok je na naoj strani poginuo samo jedan borac Milan uk iz Zrmanje i
dvojica boraca su ranjeni. Miljenja sam da je u pjesmi Rue Klari24 data realna ocjena broja pripadnika i broja poginulih na strani neprijatelja.
Po zavretku ove borbe ve slijedeeg dana talijanska vojska i 3. eta Milicija volontaria antikomunista iz Liana Ostrovakih zapalili su naselje Crljenik do posljednje
kue.

Gorivuk - predio na kojem su vodene borbe

POBJEDA NA GORIVUKU

I oruje sve je osvojeno,

Municije mnogo, nebrojeno.

Posluajte, mila brao moja,

Krvavoga i estokog boja.
Posluajte boja estokoga
Na dvadeset miseca estoga.

Sedam strojnih naoe puaka

I etiri mitraljeza laka.

Borbe su se izvodile stroge

Kod Kozare i kod Zibanoge.
I kod divnog brda Gorivuka,
Partizan je svu bandu potuka.
Pobie ih, drue, sve ko jedan,
Mrtvih pade ezdeset i sedam.
I jo pade oko onih strana
Jedanaest dravnih organa
I jo naa vojska glasovita
Zarobila dvadeset bandita.

Sve je vojsci dopalo u ruke,

Zato bandi zadadoe muke.
Snana vojska ponosno koraca
Gorivukom ispod Stankovaca.
Tre ene vidjeti ko Boga
I na glavi kapa sa tri roga.
Sve govore: Mila Gospe moja
Onoj kapa narodnog kroja.
I svaka im od srca estita
to ubie toliko bandita.

O riginal se Suva u N arodnom m uzeju u Zadru.

27 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

417

Uesnici N O Vi POJiaktivno
organizirani radnici NOPiz
Stankovaca - zaseoka Bila Vlaka
DEUR Nikole ANTE, majke Jerke Ledenko, roen 2. 6. 1925, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u veljai 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio u studenom
1943. u 3. brigadu 35. divizije, poginuo 27. sijenja 1944. u Lici.
DEUR Ante VICE, majke Marije Devi,
roen 20. 2. 1910, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u rujnu 1943, u NOV stupio u studenom 1943. i 5. brigadu 19 divizije.
DEUR Ante MILE, majke Marije Devi,
roden 1.1. 1920, poljoprivrednik, do kapitulacije Italije bio uesnik Milicije volontarija
antikomunista, zatim stupio u NOV u 6. brigadu 19. divizije, zatim bio borac u 35. i 13.
diviziji.
DEUR Abrama JOSIP, majke Tomice Lepuv, roen 7. 3. 1913, poljoprivrednik, NOPu pristupio u veljai 1943, radio u pozadini,
tajnik Mjesnog odbora JNOF-a.
KLARI ime JAKOV, majke Boice Lepur, roen 27. 6. 1905, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, kada je
hapen od Talijana i bio u zatvoru u Zadru,
po kapitulaciji Italije radi u pozadini pri
Mjesnom NOO-u.
KLARI ime PETAR, majke Boice Lepur, roen 17. 2. 1907, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 3. brigadu 35. divizije, poginuo 10. travnja 1944. u Lici.
KLARI ime JERKO, majke Boice Lepur, roen 1. 3. 1924, radnik-postolar, radio
u Splitu, NOP-u pristupio 1942, u NOV stupio u listopadu 1943. u 10. brigadu 20. diviziKLARI Antin MATE, majke Marije
Bri, roen 29. 12. 1908, poljoprivrednik, od
sijenja 1943. do kapitulacije Italije bio u Miliciji volontarija antikomunista, zatim stupa
u NOV u 6. brigadu 19. divizije, zatim bio borac u 15. i 13. diviziji.
KLARI Ante STIPE, majke Marije
Bri, roden 7. 4. 1927, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u kolovozu 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, stupio u partizane u rujnu
1943. u Sjevernodalmatinski odred u kojem
je bio do prosnica iste godine kada je otputen usljed bolesti i ostavljen MNOO na raspolaganje.
KLARI Martina CVITKO, majke Antice Peria, roen 22. 3. 1906, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, radio u pozadini, lan Mjesnog odbora JNOF-a.
418

KLARI Martina MARKO, majke Antice Peria, roden 30. 3. 1908, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Francuskoj, NOPu pristupio u sijenju 1943, u NOV stupio u
studenom 1943, u 5. brigadu 19. divizije, poginuo 30. listopada 1944. kod Paana.
KLARI Cvitka IVE, majke Filipe Kardum, roen 21. 5. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, lan USAOJ-a i SKOJ-a, u NOV stupio 26. studenog
1943. u 3. brigadu 35. divizije, poginuo u lipnju 1944. u Lici.
KLARI Josipa STIPE, majke Marte
Mori, roden 8. 1. 1908, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1942, u studenom
iste godine postaje predsjednik MNOO-a,
umro 7. 5. 1944. od ustakih udaraca.
KLARI Josipa BRANKO, majke Marte
Mori, roden 9. 12. 1921, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, hapen
od Talijana 3. veljae 1943, bio u zatvoru u
Stankovcima do 20. veljae iste godine, puten na slobodu, lan USAOJ-a i SKOJ-a, 25.
studenog stupio u NOV u 5. brigadu 19. divizije, bio borac U Stankovakoj eti.
MILETI ime DUAN, majke Boice
Saraen, roden 21. 4. 1917, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Zagrebu, NOP-u
pristupio u lipnju 1943, radio u pozadini, pripadao Mjesnoj strai.
MILETI ime MILAN, majke Boice
Saraen, roen 28. 2. 1920, poljoprivrednik,
kao fiziki radnik radio u Vinkovcima, stupio
u partizane 15. veljae 1944. u Stankovaku
etu, zarobljen od Nijemaca 20. lipnja 1944,
bio u logoru u Njemakoj do osloboenja.
MILETI Petra IVAN, majke Dumice
Deur, roen 6. 1. 1920, radnik-mesar, radio u
Splitu, NOP-u pristupio 1942, stupio u partizane 20. veljae 1943. u Mosorski odred.
MILETI Grge ANTE, majke Kaje Puli, roen 6. 6. 1907, poljoprivrednik, u sijenju 1943. stupio u Miliciju volontarija antikomunista, po kapitulaciji Italije stupio u
NOV u 3. brigadu 35. ivizije, poginuo u
travnju 1944.
MILETI Josipa JOSIP, majke Boice
Lepur, roen 14. 8. 1902, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, radio u pozadini, predsjednik Mjesnog odbora JNOFa.
MILETI Nikole MARKO, majke Anice
Perica, roen 24. 3. 1905, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, stupio u
NOV 15. veljae 1944. u 5. brigadu 19. divizije.

MILETI Petra JURE, majke Dumice

Deur, roen 29. 3. 1907, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u lipnju 1943, u NOV stupio u srpnju 1944. u 5. brigadu 19. divizije,
obolio i poetkom 1945, demobiliziran.
PERICA Luke MATE, majke inke Naki, roden 22. 10. 1913, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u studenom 1942, u prosincu iste godine postao lan Mjesnog NOO-a.
PERICA ena Mate MARA, majke Stoje
Pelai, roena 30. 4. 1916, NOP-u pristupila
u prosincu 1942, tajnica Mjesnog odbora
AF-a od srpnja 1943.
PERICA Ilije IVE, majke Marije Ledenko, roen 18. 1. 1911, poljoprivrednik, NOPu pristupio u srpnju 1943, od studenog 1944.
potpredsjednik Mjesnog odbora JNOF-a.
PERICA Nikole ANTE, majke Cvite Perica, roen 22. 5. 1910, poljoprivrednik, u
NOV stupio u studenom 1943. u 6. brigadu
19. divizije, zatim bio borac u 35. diviziji.
PERICA ime KRSTE, majke Anice Mori, roen 13. 10. 1914, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u sijenju 1943, radio u pozadini, pripadao radnoj grupi, 5. lipnja 1944.
strijeljan od ustaa.
PERICA Jure MARKO, majke Milice
Bljai, roen 6. 12. 1908, poljoprivrednik,
NOR-u pristupio u prosincu 1942. kada prima dunost predsjednika MNOO-a od Stipe
Klaria, dok Klari i dalje ostaje lan
MNOO-a.
PERICA Jakova JAKOV, majke Jakovice
Bili, roen 13. 11. 1910, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1942, u listopadu
iste godine postao lan Mjesnog NOO-a.
PERICA ena Jakova DRAGICA (Ika),
majke Stoje irjak, roena 6. 7. 1912, domaica, NOP-u pristupila u prosincu 1942, od
srpnja 1943. lan Mjesnog odbora AF-a.
PERICA Jure STANA, majke Milice
Bljai, roena 2. 2. 1923, poljoprivrednik,
NOP-u pristupila u prosincu 1942, lan USAOJ-a i SKOJ-a od srpnja 1943. lan MO
AF-a.
PERICA Jakova STIPE, majke Jakovice
Bili, roen 14. 9. 1913, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u prosincu 1942, u NOV
stupio u studenom 1943. u 3. brigadu 19. divizije.
PERICA Jakova IVE, majke Jakovice Bili, roen 2. 2. 1921, poljoprivrednik, u rujnu
1942. stupio u Miliciju volontarija antikomunista u kojoj je bio do kapitulacije Italije, zatim stupio u Sjevemodalmatinski odred, bio
borac u 6. brigadi 19. divizije, poginuo u sincu 1943.
27*

PERICA ud. ime MILICA, majke Jerke

Ledenko, roena 1. 10. 1918, poljoprivrednik, NOP-u pristupila u prosincu 1942, od
srpnja 1943. predsjednica Mjesnog odbora
AF-a.
PERICA Petra STIPE, majke Marte Tkali, roen 16. 2. 1922, poljoprivrednik, NOPu pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, stupio u partizane u rujnu 1943. u
Sjevernodalmatinski odred, zatim bio borac
u Stankovakoj eti i Benkovakom odredu,
poginuo u travnju 1944.
PERICA Petra ANTE, majke Marte Tkali, roden 16. 3. 1925, poljoprivrednik, NOPu pristupio u prosincu 1942, lan USAOJ-a i
SKOJ-a, sekretar Mjesnog aktiva SKOJ-a, od
veljae 1944, lan Opinskog komiteta
SKOJ-a.
PERICA Ante MILE, majke Stane erkini, roen 20. 9. 1917, poljoprivrednik, NOPu pristupio i sijenju 1943, u studenom 1943,
stupio u dopunski bataljon 19. divizije, zatim
bio borac u Stankovakoj eti i 14. brigadi
19. divizije, obolio i ostavljen na raspolaganje MNOO-u kod kojsg je bio kurir.
PERICA Marka STIPE, majke Teree Perica, roen 7. 11. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u srpnju 1943, u NOV stupio u srpnju 1944. u 14. brigadu 19. divizije,
poginuo.
PERICA Jure IME, majke Marije Ivas,
roden 6. 10. 1923, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u mjnu 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim
bio borac u 35. diviziji, poginuo 1944.
PERICA Jure ELAVKO, majke Marije
Ivas, roen 15. 3. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u rujnu 1943, stupio u partizane u veljai 1944. u Stankovaku etu, Benkovaki odred, u travnju 1944. zarobljen i bio
u logoru u Njemakoj do oslobodenja.
PERICA Pavla IVE, majke Marije Pavi,
roen 13. 1. 1915, poljoprivrednik, NOP-u
pristupio u travnju 1943, u NOV stupio u studenom 1943. u Kninski odred, poginuo 1944.
PERICA Pavla MATE, majke Marije Pavi, roen 10. 1. 1917, poljoprivrednik, NOPu pristupio u travnju 1943, u NOV stupio u
studenom 1943. u 6. brigadu 19. divizije, zatim bio borac u 35. i 13. diviziji.
PERICA Ante BLA, majke Anice Mami, roen 20. 1. 1926, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u travnju 1943, u NOV stupio u veljai 1944. u Stankovaku etu, Benkovaki odred, bio borac u 5. brigadi 19. divizije.
419

PERICA Nikole NIKOLA, majke Stane

Perica, roen 17. 11. 1913, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u travnju 1943, u NOV stupio u studenom 1943, u 3. bataljon 3. brigade
19. divizije.
SARAEN Cvitka STIPE, majke Mare
Pelai, roen 18. 1. 1920, poljoprivrednik,
NOP-u pristupio u svibnju 1942, u studenom
1942. postao tajnik Mjesnog NOO-a, koju
dunost obavlja do osloboenja.
SARAEN Cvitka ANTE, majke Mare
Pelai, roen 15. 8. 1923, poljoprivrednik, u
oujku 1943. stupio u Miliciju volontarija antikomunista, imao vezu s organizatorima

NOP-a, u lipnju 1943. u jednoj akciji predao

se partizanima, po direktivi NOP-a istog dana vraen natrag otkud i dalje obavjetava
NOP o kretanju neprijatelja, po kapitulaciji
Italije stupa u Sjevemodalmatinski odred,
zatim bio kurir kod Okrunog komiteta
KPH-e Sibenik.
lanovi SKOJ-a koji nisu bili u operativnim jedinicama NOV i POJ, niti zauzimali
poloaje u organima NOP-a:
MILETI Petra MAA, majke Dumice
Deur, roena 25. 2. 1922, poljoprivrednik.
SAVI Jure JOSO, majke Tomice Perica,
roen 25. 3. 1927, poljoprivrednik.

Od 28 uesnika u NOV i POJ-e iz Bile Vlake zarobljen je jedan borac i to u sed neprijateljskoj ofenzivi.
U lipnju 1942. u Bilu Vlaku naiao je partizan Popov Joso pok. Ante iz Tribunja,
zarobljen je od Talijana, streljan i baen u golubinku u bilovlakom kru.
Talijanske vlasti iz Bile Vlake uhapsile su dva aktivno organizirana radnika, usljed pomanjkanja dokaza jednog su pustili, dok su drugog intemirali na otok Molat.
U toku sedme neprijateljske ofenzive Nijemci i ustae u ovom mjestu uhapsili su
dva aktivno organizirana radnika od kojih su jednog strijeljali dok je drugi umro od
udaraca.
U toku NOB-e u Biloj Vlaki su obuhvaena u omladinske organizacije 22 omladinca i omladinke, od kojih su uestvovali u NOV i POJ-e 17 i 3 radili kao aktivno organizirani radnici. Od 17 uesnika u NOV i POJ 5 su bili lanovi SKOJ-a, a od 3 aktivno organizirana radnika 2 su bili lanovi SKOJ-a. U Biloj Vlaki su bila dva skojevca
koji nisu uestvovali u operativnim jedinicama NOV i POJ, niti su zauzimali poloaje
u organima NOP-a, pa je tako organizacija SKOJ-a u ovom mjestu brojila 9 lanova.
U toku NOB-e za slobodu svog naroda iz Bile Vlake dalo je ivote 12 rodoljuba,
od kojih su 6 omladinci meu kojima su bila 3 lana SKOJ-a.
Od 293 uesnika u NOV i POJ-e iz sela Stankovaca i njegovih zaselaka Crljenika
i Bile Vlake u toku NOB-e zarobljeno je 49 boraca. Ovdje treba naglasiti da je 19 boraca Stankovake ete zarobljeno 29. oujka 1944. kada je ova eta opkoljena od njemake vojske sjevem o od sela Banjevaca, 15 ih je zarobljeno u toku sedme neprijateljske
ofenzive u srpnju 1944, dok ih je 12 zarobljeno u raznim dijelovima nae zemlje.
Iz ovih naselja talijanski faisti i pripadnici 3. ete Milicija volontarija antikomunista uhapsili su 40 aktivno organiziranih radnika NOP-a od kojih su 23 bili omladinci. Od uhapenih 9 su strijeljali, dok su ostale sproveli u zatvore i logore.
U srpnju 1944. za vrijeme sedme neprijateljske ofenzive Nijemci i ustae uhapsili
su iz ovih naselja 66 ljudi, od kojih je 21 bilo aktivno organizirani radnik NOP-a. Meu uhapenima bilo je 8 omladinaca, dok su ostali bili stariji, ljudi od 40 do preko 60
godina. Tada su njemaki faisti strijeljali dva zarobljena partizana, rodom iz Crljenika, 4 omladinca, 6 starijih ljudi i jednog prebili koji je od udaraca umro.
U toku NOB-e talijanski i njemaki faisti i njihovi sateliti iz ovih naselja uhapsili su 106 rodoljuba.
U toku NOB-e u ovim naseljima obuhvaeno je u om ladinske organizacije USAOJ-a i SKOJ-a 315 omladinaca i omladinki od kojih je 200 uestvovalo u NOV i POJ-e
i 65 radilo kao" aktivno organizirani radnici NOP-a. Od 200 omladinaca uesnika u
NOV i POJ-e 141 su bili lanovi SKOJ-a, a od 65 aktivno organiziranih radnika 49 su
bili lanovi SKOJ-a. U ovim naseljima bilo je jo 50 skojevaca koji nisu uestvovali u
420

NOV i POJ-e niti su zauzimali poloaje u organima NOP-a, ve su bili na raspolaganju

NOP-u, pa je time organizacija SKOJ-a u ovim naseljima brojala 240 lanova.
U toku NOB-e za slobodu naih naroda i narodnosti iz ovih naselja dali su ivote 92 rodoljuba, od kojih su 50 omladinci, meu kojima je bilo 39 lanova SKOJ-a.
Razvoju NOB-e u ovom kraju mnogo je doprinijelo to to je omladina Stankovaca dala otpor odlasku u neprijateljske vojne formacije, to u samom poetku aneksije
ovog dijela nae zemlje nije uspjelo faistima da je obuhvate u Dopolavore,25 gill26 i balile27, to nisu imali utjecaj prvaci predratnih politikih stranaka medu kojima je bilo
pojedinaca koji su ekali povratak kralja Petra i onih koji su raunali na pripajanje
ovog dijela nae zemlje N D H . S kojim arom i masovnou se svrstala omladina ovog
sela u redove NOB-e i socijalistike revolucije najbolje potvrduje injenica da iz njega
ni jedan stanovnik nije stupio u ustae njihovim dolaskom u ove krajeve po kapitulaciji Italije.
Ovdje treba naglasiti da je u ovom selu pred drugi svjetski rat bilo omladinaca
nacionalno orijentisanih, s obzirom na tadanji vladajui reim. Meutim, aktivno organizirani rad za NOP omladine ovog podruja kontuirano se razvijao od prvih dana
okupacije nae zemlje od faistikih zavojevaa na osnovama simpatija prema SSSR-u
kao prvoj zemlji socijalizma i neovisno od tog to ova omladinska organizacija u to vrijeme nije imala diferencirani naziv ona je sebe smatrala komunistikom omladinom i
sa tim idejama je stupala u NOB-u i socijalistiku revoluciju. U toku 1941. godine organizirani rad s omladinom solidno se razvio, tako da se odravaju sastanci s grupama
omladinaca na kojima se postavljaju zadaci za davanje otpora okupatoru, proiruju se
veze28 s organizatorima NOP-a u raznim pravcima, dok se organizacija rada u prvoj
21 Talijanska faistika sindikalna organizacija za drutveni rad poslije radnog vremena.
26 Talijanska faistika omladinska organizacija.
21 Biva talijanska organizacija za djecu ispod 14 godina
Uspostavljene veze vidi u Zbomiku 2 radnikog pokreta za Dalmaciju - Stipe Mori
NOP 1941. na podmju opine Stankovci.
421

polovini 1942. toliko razvila da je omladina bila masovno obuhvaena za NOP. Mnogo
je tome doprinijelo obnavljanje veze s Fabom Mrom i Dragom ivkoviem, nakon
njihova povratka iz Like, stupanjem u kontakt sa Stankom Miinim, Antom panjom,
Perom panjom, Gutom Jurievim Barbinim, Nikolom piriem i drugim politikim radnicima NOP-a Primorja, Ravnih kotara i Bukovice. Naroito je utjecalo na masovni razvoj NOP-a u ovom kraju formiranje naih operativnih jedinica: Bukovakog
odreda, Sjevernodalmatinskog odreda, posebno Prve primorske ete i Biogradskog odreda. Tada omladinska organizacija dobiva svoju organizacionu formu ija se djelatnost razvija kroz organizaciju SKOJ-a i USAOH-a.
O
razvoju omladinskih organizacija u toku NOB-e u veini sluajeva poda
nepotpuni, mnogo je toga propalo u raznim borbama, dok su neki dokumenti uniteni
da ne padnu u ruke neprijatelja. Ima sluajeva da se za pojedina podruja negira postojanje omladinskih organizacija iako se pozitivno zna o njihovom aktivno organiziranom radu. injenica je da je veina organiziranih omladinaca naputala svoj kraj stupajui u NOV i POJ-e, pa je time kod rukovodeih organa prestala njihova evidencija,
jer se evidencija vodila samo za prisutne na dotinom terenu. Stvamo stanje osnivanja
omladinskih organizacija, njihovo omasovljenje, kao i osnivanje drugih drutveno-politikih organizacija, ukoliko su podaci manjkavi, ili ne postoje, realne podatke mogu
dati dugogodinji politiki radnici - terenci NOP-a za podruje na kojem su djelovali.
N a osnovi takvog stanja i dokumenata iz arhive Opinskog komiteta KPH-a Stankovci, koji se nalazi u mom posjedu, piem ovaj rad.

Slika s radilita na izgradnji elektrinog dalekovoda rijeka Krka - Zadar.

Snimak iz ntjeseca rujna 1942.
Na sastanku odranom u zgradi Skuptine opine ibenik 15. veljae 1967. na kojem se
raspravljalo o aktivno organiziranom radu na podruju opine Stankovci Vitomir Gradika je iznio podatke iz biljenice Nikice Popovia, lana Opinskog komiteta KPH-a Benkovac, koji je
poginuo sijenja 1943. da na podruju opine Stankovci u 1942. nije postojala organizacija
SKOJ-a to ne odgovara istini, su u toku ove godine na podruju ove opine postojali aktivi
SKOJ-a i Opinski komitet SKOJ-a Stankovci.
422

S lijeva na desno stoje:

MORI Mate FRANE, borac Vozarske etepri Komandi mjesta Vodice; ORLOVI Nikole ABRAM, lan MNOO-a Stankovci, DUBRAVICA Mijata IVAN, lan SKOJ-a, DUBRAVICA Nikole MIJAT, saradnik NOP-a, MORI Ante MATE, borac 6. brigade 19. divizije, SARAEN Bare
MILE, borac 5. brigade 19. divizije, MORI Nikole IVAN, borac Sjevemodalmatinskog partizanskog odreda, MILETI Nikole BORISLA V, borac 3. sandake brigade, 1. divizije, VUNI
Blaa SLAVKO, borac ibenske ete, KLARI Ive MARIJA, lan Opinskog odbora AF-a
Stankovci, VIDOEVI Ivana ANTE (dri se za stup), borac Sjevemodalmatinskog partizanskog
odreda, KLARI ena Ive MARTA, saradnik NOP-a, KELJO Stipana BOO, saradnik NOP-a,
ena neutvrdenog imena, Talijan, tehniar, zarobljen odpartizana, MILETI Boe MATE, borac
6. brigade 19. divizije. U grupi od dvanaest ena koje stoje bilo je radnica na dalekovodu, onih
koje su donijele hranu lanovima svojih obitelji i onih koje su u blizini radilita radile u svom polju.
S lijeva na desno sjede:
Trojica u prvojgrupi: VUNI Boe MARKO, lan MNOO-a Stankovci, TROSKOT Boe JOSIP,
obavjetajac NOP-a, MILETI Jakova JOSIP, suradnik NOP-a, etvorica u drugoj grupi: PEUT Mijata KRIAN, lan MNOO-a Stankovci, KLARI Ive NIKOLA, borac 2. dalmatinske
brigade, MILETI Tome BLA, suradnik NOP-a, MORI Jakova ANTE, borac 5. brigade 19.
divizije, pred njima lei KELJO Stipana BLA. borac 5. brigade 19. divizije, ue: MORI Mate IVAN, borac 6. brigade, 19. divizije i AI Nikole RATKO, borac Stankovake ete.
Od navedenih radnika sedam ih je poginulo u NOB-i.
U 1941. godini rad na okupljanju omladine za NOP poeo je u Crljeniku, Stankovcima, Kaiu i Banjevcima. Prva grupa omladinaca uz mene bili su: BORISLAV
MILETI iz Stankovaca, poginuo na Klisu rujna 1943, BLA TROSKOT iz Kaia,
poginuo u V ofenzivi na Sutjesci i JAKOV ARLIJA iz Banjevaca, strijeljan od Talijana 4. srpnja 1942. u Radainovcima. Sva etvorica su se usljed ratnog stanja iz gradova
vratili svojim kuama. Ja sam rukovodio tom grupom i to su bili veoma aktivni omladinci. Ova grupa omladinaca ula je u sastav prvih NOO-a u svojim mjestima, koji su
osnovani od veljae do svibnja 1942. godine. Ovdje treba istai da je bilo vie omladinaca koji su bili ukljueni u rad s omladinom, jer su prvi organizatori traili svoje suradnike. U radu s omladinom koritene su razne fete, radovi kod poljoprivrednika i
drugi radovi to potvruju ove slike na feti u Banjevcima 24. lipnja 1941. i na izgradnji elektrinog dalekovoda rijeka Krka - Zadar u rujnu 1942. godine.
U materijalu kojim se obrauje rad u organizaciji NOP-a od listopada do konca 1941. godine za podruje opine Stankovci koji je pisan u vremenu dok sam se nalazio na dunosti komesara ete u 3. bataljonu 8. dalmatinske brigade, kojeg je pisao Melko Udovii Jole reeno je:
Drug Stipe Mori Tomin poima da radi na okupljanju omladine i pripremanja iste za
odlazak u partizane. Takoer je iao sam po svojoj inicijativi u ibenik da bi uhvatio vezu sa
NOP-om, to je bila velika volja za rad, gdje u istom uspijeva i donaa literaturu, vijesti i drugi
materijal od partijske organizacije ibenik, te uspio da okupi nekoliko drugova s kojima se druio
za NOP i djelovao u selima: Stankovcima, Kaiu, Crljeniku i Velimu uz pomo drugova terenskih radnika iz Primorja, koji su pod rukovodstvom Komunistike partije djelovali i radili na istom terenu...
Drug MORI Stipe TOMIN iz Crljenika ivio je legalno, a nije bio partijski obuhvaen,
ve je kao jedan od najsvjesnijih omladinaca pokazao veu mrnju prema neprijatelju nego ostali
i kao takav djeiovao na ostalu omladinu iji je rad imao veliko znaenje za razvitak NOP-a u
1942. i 1943. godini.
U organizacionom referatu Opinskog komiteta SKOJ-a Stankovci bez datuma, a po sadraju pisan je poetkom 1945, za organizaciju SKOJ-a u 1942. reeno je:
1942. godine poima se razvijati skojevska organizacija na opini Stankovci, gdje je najprije doprla u sela: Kai, Stankovci, Crljenik, Velim i Banjevci, kao i u Biloj Vlaki. Ukupno je bilo 27 lanova na cijeloj opini koji su radili sa omladinom.
U 1942. sekretari SKOJ-a bili su u Crljeniku JOSO MORI, Stankovcima MILE KLARI, Kaiu JERE TROSKOT i Banjevcima STANKO KRPINA. U Velimu su vrene pripreme
za organizaciju SKOJ-a kojima je rukovodio ROKO MORI, dok je u Biloj Vlaki pripreme za
ovu organizaciju vodio tajnik MNOO-a STIPE SARAEN.
423

Slika iz Banjevaca
Stoje s lijeva na desno: RADE PEUT, MILE MORI, JERE MILETI, NIKOLA SARAEN,
MILE MILETI, MILJENKO MORI, STIPE PERICA, STIPE MORI. Sagnut Drago ai.
Sjede: STANKO MORI, RADE MORI, JOSO MORI. Lee: DUAN MILETI, DUAN
(Ante) VUNI. Iz ove grupe pet omladinaca je poginulo u NOB-i. (snimljeno 24. 6. 1941)

Slika kue u kojojje osnovan komitet SKOJ-a - Stankovci (Crljenik kua porodice Mori)
424

Spomen-ploa na kui Mori u Crijeniku

Prvi Opinski komitet SKOJ-a Stankovci osnovan je 7. studenog 1942. godine u
iji sastav su uli: Jere Troskot iz Kaia, sekretar, strijeljan od faista 28. oujka 1943,
lanovi: Vice Brkovi iz Kaica, strijeljan od faista 28. oujka 1943, Joso Mori iz
Crljenika, poginuo na Sutjesci, Mile Mori iz Crljenika, poginuo na Sutjesci i Berislav
Deor iz Stankovaca, hapen od Talijana 19. sijenja 1943, bio u zatvoru u Benkovcu do
kapitulacije Italije.
Nakon hapenja jednog lana komiteta, odlaska dvojice u NOV i dvojice strijeljanih
jedno izvjesno vrijeme s omladinskom organizacijom rukovodili su terenski radnici.
Zatim dolazi do formiranja novog Opinskog komiteta SKOJ-a u iji sastav ulaze: Ante Mori iz Putianja, sekretar, lanovi: Marko Orlovi iz Budaka, Ante Mori pok. Nikole i Mae Mileti pok. Blaa iz Stankovaca i Roko Mori iz Velima. Prva dvojica su
terenski radnici, dok su ostala dvojica iz legalnog ivota.
Da bi se bolje sagledao rad i omasovljavanje omladinske organizacije na ovom
podruju posluit emo se s nekoliko podataka iz zapisnika i izvjetaja31 Opinskog komiteta KPH Stankovci i to onih gdje se brojano iznose podaci o stanju omladinske organizacije.
U zapisniku sa sastanka Opinskog komiteta KPH Stankovci odranog 26. veljae 1944. iznose se sljedei podaci:
SKOJ. Opinski komitet SKOJ-a sastoji se od 7 lanova, 3 druga i 4 drugarice. U
ovom komitetu ima 3 lana Komunistike partije, jednan drug i dvije drugarice. Na
podruju opine ima 6 aktiva koji ukupno broje 24 lana, od kojih 13 drugarica i 11
drugova.
" Opinski komitet SKOJ-a osnovan je u Crljeniku u kui Tome Moria pok. Jokana. Komitet je osnovao Stipe Mori, rukovodilac politikih radnika, a sastanku je prisustvovao Venci
Vlahov iz Vodica.
Melko Udovii Jole u svom obrascu za kadrove iznosi da je on koncem 1942. bio lan
Opinskog komiteta SKOJ-a Stankovci. U to vrijeme Jole je povremeno dolazio na teren opine Stankovci, ali on nikad nije bio lan ovog komiteta.
*' Zapisnici i izvjetaji dostavljani su Kotarskom komitetu KPH Vodice, koji se nalazi u sauvanoj
arhivi Opinskog komiteta Stankovci.

USAOH. Opinsko rukovodstvo USAOH-a sastoji se od 5 lanova, od kojih su 4

omladinca i jedna omladinka. N a podruju opine postoji 13 mjesnih odbora koji broje 47 lanova, od kojih su 20 omladinke. Na podruju opine obuhvaeno je 286 omladine, od kojih su 195 omladinke.
Pionirska organizacija. U Stankovcima postoji jedna eta s kadrom rasporeena
po vojnikom sistemu. U ostalim selima postoji 7 vodova i jedna desetina. Sveukupno
je obuhvaeno 220 pionira.
Radne grupe. U Stankovcima postoji jedna radna eta koja broji 60 omladinaca.
U ostalim selima postoje 3 voda i jedna desetina. U radnoj eti i radnim grupama
ukupno je obuhvaeno 160 omladinaca.
U izvjetaju Opinskog komiteta KPH Stankovci od 27. listopada 1944. stoji:
SKOJ. Opinski komitet SKOJ-a broji 8 lanova, od kojih su etiri omladinke i
etiri omladinca, medu kojima su dva lana Komunistike partije. Na podruju opine
ova organizacija broji 63 skojevca i to veinom novoprimljenih.
USAOH. Ui Opinski odbor broji 8 lanova dok se iri sastoji od 22 lana meu kojima je 8 skojevaca.
U ovom mjesecu na podruju opine omladina je dala preko 1000 radnih dana.
Izmeu ostalog pokrila je tri zapaljene kue i napravila dva zahoda.
U ovom mjesecu omladina je sakupila 15.000 litara vina i rakije i 46.000 kuna za tampu.
U izvjetaju Opinskog komiteta KPH Stankovci od 19. sijenja 1945. stoji:
SKOJ. Opinski komitet SKOJ-a broji 11 lanova od kojih je 6 omladinaca i tri
omladinke, meu kojima su dva lana Komunistike partije. Na podruju opine ima
72 skojevca.
USAOH. Opinski odbor broji 22 lana, meu kojima je 8 SKOJ-evaca, dok se o
broju lanstva ne daju podaci.
U izvjetaju Opinskog komiteta KPH Stankovci od 16. veljae 1945. stoji:
SKOJ. Opinski komitet SKOJ-a broji 10 lanova, od kojih su tri lanovi Komunistike partije. N a podruju opine ima 85 anova SKOJ-a.
USAOH. Opinski odbor USAOH-a broji 22 lana, od kojih su 8 lanovi SKOJa. Organizacija USAOH-a postoji u svim mjestima ija je aktivnost u pojedinim mjestima vea nego u pojedinim organizacijama SKOJ-a.
U izvjetaju Opinskog komiteta KPH-a Stankovci od 21. travnja 1945. stoji:
SKOJ. Opinski komitet SKOJ-a broji 14 lanova, meu kojima je 5 lanova Komunistike partije. Broj skojevaca na opini iznosi 137.
USAOH. Opinski odbor broji 22 lana u kojem ui odbor sainjavaju skojevci.
Kada se analiziraju podaci iz zapisnika i izvjetaja Opinskog komiteta KPH
Stankovci, vidljivo je da se u njima nije vodila evidencija o skojevcima primljenim u
ovu organizaciju u toku NOB-e, kako onih koji su stupili u NOV i POJ, tako i onih koji
su zauzimali poloaje u organima NOP-a opine i sela, ve je ta evidencija voena samo o brojnom stanju ove organizacije u omladinskim organima opine i sela i aktivima
SKOJ-a na podruju opine.
To potvruje brojno stanje skojevske organizacije Stankovaca i njegovih zaselaka Crljenika i Bile Vlake, jer je u ovim naseljima brojno stanje SKOJ-a pred oslobodenje nae zemlje iznosilo 95 lanova, od kojih su 45 zauzimali poloaje u organima
NOP-a opine i ovih naselja i drugim dunostima, dok ih je u ovoj organizaciji bilo 50
lanova koji su bili na raspolaganju NOP-u bez konkretnih zaduenja.
Prema podacima iz ovog materijala iz Stankovaca i njegovih zaselaka u NOB-i i
socijalistikoj revoluciji uestvovalo je 576 stanovnika. Od ovog broja u NOB i POJ-e
uestvovala su 293 borca, od kojih je 200 omladine, 144 aktivno organizovana radnika,
426

od kojih 67 omladine, 112 suradnika NOP-a, od kojih 57 omladine, dok se 27 odnosi

na pionire u Zbjegu. Kad je rije o suradnicima NOP-a injenica je da je narod ovih
naselja u cjelini bio za NOB-u s jednim malim izuzetkom Bile Vlake.
Imajui u vidu da su ova naselja po popisu stanovnitva 1931. imala 1597, a u
1948. godini 1760 stanovnika, dok u 1941. popis nije vren usljed talijanske okupacije,
navedeni podaci dokazuju s kakvom masovnou je ovo selo uestvovalo u NOB-i.
NOO-i32 i odbori AF-a u ovim naseljima osnivaju se paralelno s omladinskim
organizacijama. Mjesni odbori AF-a osnovani su: u lipnju 1942. u Stankovcima:
predsjednica Ika Vuni, tajnica Rua Klari, lanovi: Slavka Klari, Maa Mileti i
Marija Savkovi, u listopadu 1942. u Crljeniku: predsjednica Boja Mori, tajnica Cvita
Mori, lanovi: Boja Mori Tomina, Ika Mori i Mara Mori, u srpnju 1943. u Biloj
Vlaki: predsjednica Milica Perica, tajnica Mara Perica, lanovi: Dragica (Ika) Perica i
Stana Perica. U ovim odborima zastupljenost omladine je preko 70%.
Prema podacima o organizacionom stanju AF-a na podruju opine Stankovci
Opinski odbor AF-a broji 7 lanova, na podruju opine u organizaciju AF-a
obuhvaeno je 1257 ena, od kojih u Stankovcima 365, u Crljeniku 62 i u Biloj Vlaki
45, ukupno 472, ili 37,5% od ukupnog lanstva iz 17 naselja na tadanjoj opini.
U odnosu na osnivanje NOO-a, omladinskih organizacija i organizacija AF-a
na podruju opine Stankovci veoma kasno dolazi na osnivanju organizacija JNOF-a.
Organizacija rada na osnivanju mjesnih odbora JNOF-a odvija se u prvoj polovini 1944. Medutim, usljed estih racija i ofenziva neprijatelja na sveobuhvatnom osnivanju mjesnih odbora JNOF-a dolazi tek u studenom 1944. godine. Tom zadatku prethodila je Opinska konferencija34 JNOF-a Stankovci, odrana 1. studenog 1944. na
kojoj je izabran Izvrni odbor Opinskog odbora JNOF-a Stankovci: predsjednik Nikola Tintor iz Moroplae, potredsjednik Mijat Mori iz Crljenika, tajnik Stipe Mori iz
Crljenika, lanovi: Petar Krpina iz Banjevaca, Ivan Mami iz Liana Ostrovikih, Tode
Lali iz iste Male i Mirko Mori iz Stankovaca.
Uz Izvrni odbor na ovoj konferenciji biran je Plenum Opinskog odbora JNOFa od 24 lana kojim su zastupljena sva naselja na podruju opine.
Od 4. do 12. studenog 1944. osnovani su mjesni odbori JNOF-a u svim naseljima
na opini koji su ukupno brojili 68 lanova, medu kojima je bilo 10 ena.
U studenom 1944. u Opinskom odboru i mjesnim odborima JNOF-a djeluje 99
aktivno organizovanih radnika.
U Mjesni odbor JNOF-a Stankovci birani su: predsjednik Joso Mileti, tajnik
Bla Vuni, lanovi Petar Klari i Nikola Peut, u Crljeniku: predsjednik Krian Mori, tajnik Ivan Perica, lanovi: Boo Mori i Mara Mori, u Biloj Vlaki: predsjednik
Joso Mileti, tajnik Josip Deur, lanovi: Ivan Perica i Cvitko Klari.
Sastav odbora JNOF-a sainjavali su veinom stariji ljudi.

31 Vidi Zbomik 4 Instituta za historiju radnikog pokreta Dalmacije - Stipe Mori - Razvoj NOO-a i njihova uloga u NOB-u na podmju opine Benkovac, strana 199.
33 Podaci o organizacionom stanju AF-a su bez datuma a najvjerojatnije se odnosi za
mjesec listopad 1944. kada se odrava Okmna konferencija AF-a ibenik.
34 Zapisnik s Opinske konferencije JNOF-a Stankovci i izvjetaj o osnovanim mjesnim
odborima JNOF-a nalazi se u arhivi Opinskog komiteta KPH Stankovci.
427

R azvoj Kom unistike partije na podruju opine Stankovci u toku

narodnooslobodilake borbe
Omladina je inila veinu lanova KP, pa otuda potreba da se i neto kae o nastanku i razvoju KP na stankovakom podruju.
Osnivanje elija Komunistike partije na podruju opine Stankovci u toku
NOB-e veoma je kasno poelo u odnosu na masovan razvoj NOP-a u prvim godinama
ustanka, gdje je omladina masovno obuhvaena u organizacije USAOH-a i SKOJ-a iji se rad odvija pod rukovodstvom Opinskog komiteta SKOJ-a. U 70% mjesta djeluje
NOO-i kao vlast pod rukovodstvom Opinskog NOO-a. U pojedinim mjestima djeluju
odbori AF-a, djeluje Punkt politikih radnika, odravaju se veze sa ibenikom, primorskim mjestima, Ravnim kotarima i Bukovicom. Preko stotinu boraca uestvuje u
operativnim jedinicama NOV i POJ, a uzrok ovakvoj situaciji je sektatvo koje je bilo
prisutno na irem podruju sjeveme Dalmacije, dok je naroito dolo do izraaja na
ovom podruju to e se vidjeti iz sljedeih podataka.
Prva elija Komunistike partije na podruju opine Stankovci osnovana je 19.
travnja 1943. Tada su u Komunistiku partiju primljeni Stipe Tome Mori, Ivan Pane
Mori, politiki radnici - terenci na podruju opine. Prijem je izvrio Nikola piri,
tada sekretar Kotarskog komiteta KPH ibenik. Kako je partijska elija trebala imati
najmanje tri lana, dok su sa terena opine primljena samo dva, iako je na terenu bilo
vie dm gova koji su ispunjavali uslove za prijem u Komunistiku partiju, po direktivi
Kotarskog komiteta KPH-a ibenik u sastav ove elije u svibnju iste godine dolazi
Melko Udovii Jole iz Vodica. Tada su sektor Stankovaca posjetili lanovi Okrunog komiteta KPH-a ibenik Nikola Sekuli Bunko i Ante Bego Giljak, pa je
Bunko predloio da Udovii bude sekretar, jer je on lan KP od 15. svibnja 1942. U
lipnju ove godine u sastav ove elije dolaze Aleksandra Cvitan iz Tribunja i Antica
piri iz Vodica, lanovi KP od 15. svibnja 1942. Po direktivi Kotarskog komiteta KPH
ibenik u mjesecu lipnju neposredno iza Aleksandre i Antice u sastav ove elije, koja
nosi naslov Opinska partijska jedinica Stankovci, dolazi Joso Cvitan Ambroz iz
Tribunja, lan KP od 15. veljaa 1932. koji preuzima dunost sekretara s time da radi
na osnivanju Opinskog komiteta KPH Stankovci. U kolovozu ove godine u sastav Opinske partijske jedinice Stankovci dolazi Slavko ulj Vojin, koji je do tada radio po
pitanju omladine na podmju kotareva ibenika i Kistanja.
Polovinom kolovoza 1943. Joso Cvitan naputa podmje opine Stankovci i odlazi na raspolaganje Kotarskom komitetu KPH ibenik, a dunost sekretara Opinske partijske jedinice predaje Stipi Moriu. Za vrijeme boravka Jose Cvitana na podmju opine Stankovci nije dolo do formiranja Opinskog komiteta KPH Stankovci,
niti prijema u Komunistiku partiju terenaca i aktivno organizovanih radnika s ovog
podmja.
Dana 24. kolovoza 1943. u Komunistiku partiju primljeni su ime Jakova Mori iz Crljenika, lan Opinskog NOO-a Stankovci, Jakov Petra Mori iz Crljenika, terenski radnik na podmju opine Stankovci, Ante Stipana Klari iz Velima, predsjednik MNOO-a Velim i Maa Mijata Pelai, lan Opinskog odbora AF-a Stankovci.

Na sastanku Opinske partijske jedinice Stankovci, odranom 20. kolovoza 1943. ovoj
organizaciji pripao je Slavko ulj. Tada Antica piri i Melko Udovii predlau da ulj od Stipe
Moria preuzme dunost sekretara. Neposredno iza tog radi raiavanja jednog politikog problema na sektor Stankovaca dolazi Vjera Trinajsti Rada, lan Okrunog komiteta KPH ibenik, pa je predloila da sekretar Opinske partijske jedinice bude Stipe Mori, istaknuti organizator NOP-a na ovom podruju, a ne da tu dunost obavlja Slavko Zulj koji je tek doao na ovo
podruje to je prihvaeno.
428

Kapitulacija Italije 9. rujna 1943. nametnula je opsean posao drutveno-politikom faktoru opine Stankovci i rukovodstvu Sjevernodalmatinskog odreda i 2. bataljona Grupe bataljona sjeverne Dalmacije, jer je pod hitno trebalo razoruati karabinjere
u Stankovcima i 3. etu Milicija volonterij antikomunista koja im se prikljuila dolaskom iz Liana Ostrovikih, odrediti njihov raspored, prihvatiti veliki priliv dobrovoljaca za NOV i POJ, organizirati njihovo upuivanje u raznim pravcima, osigurati ishranu, te obaviti itav niz poslova vezanih za potrebe NOB-e. Kapitulacijom Italije stankovako podruje postaje slobodni teritorij i od tada do osloboenja nae zemlje od
okupatora i domaih izdajnika na njemu nije zakoraila neprijateljska noga, osim u
vremenu neprijateljskih ofenziva i pojedinanih racija. Takva situacija omoguila je
ovom kraju da se s ogromnom veinom svrsta u redove NOB-e, a to se posebno odrazilo na organizaciju omladine koja je u cjelini bila obuhvaana u organizacije USAOH-a
i SKOJ-a, a time stvoreni povoljni uvjeti za omasovljavanje Komunistike partije, ali
ni tada te mogunosti nisu koritene. U takvoj situaciji po odluci Kotarskog komiteta
KPH-a Vodice kao kadar upuuju se u 8. brigadu 20. divizije Stipe Mori i Jakov Mori,
dok su Melko Udovii i Slavko ulj takoer upuuju na druga podruja, pa tako po
kapitulaciji Italije na podruju opine Stankovci djeluje est lanova Komunistike
partije obuhvaenih u Opinskoj partijskoj jedinici.
25. studenog 1943. u Komunistiku partiju primljeni su: Deur Ante Berislav iz
Stankovaca, lan Opinskog NOO-a, Klari Cvitka Rua iz Stankovaca, predsjednica
Opinskog odbora AF-a, Krpina Ante Ante iz Banjevaca, terenski radnik i lan Opinskog NOO-a i Saraen Cvitka Stipe iz Bile Vlake, tajnik MNOO-a. Tada se u lanstvo ove partijske jedinice ukljuuje Mami Marka Milan iz Liana Ostrovikih, predratni lan Komunistike partije, ija djelatnost prestaje dolaskom iz Zagreba 1941.
Koncem ovog mjeseca u sastav ove partijske jedinice dolazi Cvitan Ive Stipe iz Tribunja, lan KP od 6. kolovoza 1941. Poveavanjem ovog lanstva na podruju opine
Stankovci koncem 1943. godine djeluje 12 lanova Komunistike partije.
U prosincu 1943. osnovano je Opinsko povjerenitvo KPH-e Stankovci u iji
sastav su uli: sekretar Stipe Cvitan, lanovi: Ivan Mori i Rua Klari.
U toku 1944. na podruju opine Stankovci u organizaciju Komunistike partije
primljeni su sljedei lanovi:
10.
sijenja Tintor Laze Nikola iz Morpolae, terenski radnik i lan Opinskog
NOO-a.
5. veljae Mori Kriana Mirko iz Stankovaca, sekretar Opinskog komiteta
SKOJ-a i Dra Aima Branko, iz Morpolae, lan Kotarskog NOO-a Vodice.
15.
veljae Matijevi Save Duan iz Morpolae, lan Opinskog NOO-a, Mari
Ante Ante Dika iz Vukia, tajnik MNOO-a, Antunovi Grge Pako iz Vukia, lan
MNOO-a i Lali Jovana Joo iz iste Male, lan Opinskog NOO-a Stankovci.
20. veljae Orlovi Ante Milica iz Stankovaca, lan Opinskog komiteta SKOJ-a
i Mori Jure Stipe, lan etvene komisije.
25. veljae Perica Luke Stipe, iz Velima, lan Opinskog NOO-a.
27. travnja Mori Kriana Joso iz Stankovaca, lan Mjesnog NOO-a.
28. travnja Perica Jakova Jakov iz Velima, lan Mjesnog NOO-a.
7. rujna Mileti Blaa Maa iz Stankovaca, lan Opinskog komiteta SKOJ-a i
lan Opinskog NOO-a Stankovci.
21. studenog Popovi Milana Duan iz iste Male, lan Kotarskog NOO-a Vodice.
U toku ove godine na teren opine Stankovci doli su s drugih terena sljedei
lanovi Partije:
Udovii Melko Jole sa terena Kistanja, Radi Anda s terena Vodica, Mori
Marka Ivan iz 5. brigade 19. divizije, primljen u KP 7. sijenja 1944, Juri Roka Neva s
terena Zatona, primljena u KP 23. sijenja 1944, ielja Nikole Rua Seka s terena
429

Goia, primljena u KP 25. sijenja 1944. i Mori Tome Stipe iz NOV-e nakon preboljelog tifusa, koji prima dunost tajnika Opinskog NOO-a i tajnika Opinskog odbora
JNOF-a Stankovci.
Na partijskom savjetovanju odranom 26. veljae 1944. osnovan je Opinski komitet KPH-e Stankovci u iji sastav su uli: sekretar Melko Udovii, lanovi: Ivan
Mori i Rua Klari, dotadanji lanovi Povjerenitva.
U toku 1944. godine teren opine Stankovci su napustili sljedei lanovi Partije:
Stipe Cvitan, Aleksandra Cvitan, Antica piri, Ana Radi, upueni na raspolaganje Kotarskom komitetu KPH Vodice; Maa Pelai, otila Zbjegom u 1 Shatt, Rua
Klari i Milica Orlovi, upuene na lijeenje na otok Vis i Italiju, Ivan Mori, Ante
Krpina i Duan Popovi, otili u sastav Kotarskog NOO-a Vodice, Ante Klari i Stipe
Jurin Mori iskljueni iz KP i poslani u NOV, Rua eelj, upuena na lijeenje u ibensku bolnicu, Mirko Mori otiao u Narodnu miliciju, Ante Mari i Pako Antunovi iskljueni iz KP, zatim hapeni od ustaa, osloboeni od partizana i grekom strijeljani i Stipe Saraen iskljuen iz KP. U ovoj godini na terenu opine Stankovci poginuli su Joo Lati i Branko Dra.
Nakon odlaska s podruja opine Stankovci Rue Klari i Ivana Mori u sastav
Opinskog komiteta uao je Mirko Mori, tada sekretar Opinskog komiteta SKOJ-a,
dok njegovim odlaskom s podruja ove opine u studenom ove godine Melko Udovii sam predstavlja Opinski komitet KPH Stankovci. Koncem ove godine u sastav
Opinskog komiteta KPH Stankovci ulaze Stipe Mori, tajnik Opinskog NOO-a i Nikola Tintor, predsjednik Opinskog odbora JNOF-a Stankovci.
U toku 1944. godine na podruju Opine Stankovci djeluju 32 lana Komunistike partije. Nakon 11 otilih na druge terene, 5 iskljuenih i 2 poginula koncem ove godine na podruju ove opine djeluje 14 lanova Komunistike partije.
Do oslobodenja nae zemlje 15. svibnja 1945. u ovoj godini primljeni su u Komunistiku partiju sljedei lanovi:
14. sijenja Kardum Grge ime iz Provia, lan mjesnog NOO-a.
7. veljae Pei Andrije Nikola iz iste Velike, lan Opinskog NOO-a.
9. veljae Mori Ivana Miljenko iz Stankovaca, lan M NO-a i Bri Nikole Stipe
iz Stankovaca, lan MNOO-a.
13. veljae Brkovi Ante Jakov iz Banjevaca, lan Opinskog komiteta SKOJ-a i
Bakovi Ambroza Ivan iz Banjevaca, terenski radnik.
19. veljae Mori Jadre Roko iz Velima, sekretar aktiva SKOJ-a.
21. veljae Mori Ivana Mate iz Crljenika, predsjednik MNOO-a.
18.
oujka Orlovi Pavla Marko iz Budaka obavjetavajni oficir za podruje opine Stankovci.
21. travnja Troskot Krstin Kreo iz Kaia, lan Opinskog komiteta SKOJ-a.
27. travnja Troskot Marka Vice iz Kaia, lan Mjesnog NOO-a i Troskot Boe
Jere iz Kaia, sekretar aktiva SKOJ-a.
U sastav Opinskog komiteta KPH Stankovci u sijenju 1945. doao je kevi
Frane Marko iz Betine, lan KP od 27. prosinca 1941, koji je u oujku povuen za lana Kotarskog komiteta KPH Vodice.
26.
veljae 1945. odrana je u Vodicama Kotarska partijska konferencija. Na toj
konferenciji za lana Kotarskog komiteta KPH Vodice izabran je Ivan Mori. Tada je
prvi put opina Stankovci zastupljena u ovom komitetu.
Rasformiranjem Opinskog NOO-a Stankovci 31. oujka 1945. Milan Mami
odlazi u Vodice gdje prima dunost lana Kotarskog NOO-a.
Svojim dopisom od 17. travnja 1945. Kotarski komitet KPH Vodice zahtijeva od
Opinskog komiteta KPH Stankovci da odmah uputi u Vodice Melka Udoviia radi
preuzimanja nove dunosti, a dunost sekretara da primi Stipe Mori.
430

U travnju 1945. iskljuen iz KP Duan Matijevi, a tada se vratila s lijeenja

Milica Orlovi.

U 1945. godini do osloboenja nae zemlje na podruju opine Stankovci djeluje 27 lanova Komunistike partije, od kojih su trojica napustila ovaj teren i jedan iskljuen, tako na dan osloboenja 15. svibnja ove godine na ovom podruju djeluju 23
lana Komunistike partije.
U toku NOB-e na podruju opine Stankovci djelovalo je 48 lanova Komunistike partije, od kojih je 36 primljeno na ovoj opini, dok ih je 12 dolo s drugih terena, koji su se krae vrijeme zadrali na ovom podruju. Od primljenih na podruju opine 10 ih je primljeno u 1943, 14 u 1944. i 12 u 1945. godini do 15. svibnja, meu kojima su bile 4 ene. Broj lanova po mjestima iznosio je kako slijedi:
Stankovci 11, Crljenik 4, Velim 4, Banjevci 3, Kai 3, Morpolaa 3, ista Mala
2, Vuki 2, Bila Vlaka 1, Budak 1, ista Velika 1 i Provi 1. Od primljenih lanova KP
na podruju ove opine 6 ih je iskljueno i to iz: Vukia 2, Stankovaca 1, Bile Vlake 1,
Velima 1 i Morpolae 1. Kad se broju iskljuenih doda da je 7 lanova KP primljenih
na ovom podruju napustilo ovo podruje radi primanja dunosti na drugim podrujima, na dan osloboenja nae zemlje bilo je na ovoj opini 23 lana Komunistike partije i to svi primljeni s ovog podruja.
Budui da je podruje opine Stankovci dalo NOB-i preko 1200 boraca i aktivno
organiziranih radnika i skojevaca, prijem u Komunistiku partiju veoma je malen i
previe se kasno pristupilo osnivanju organizacije KP, posebno imajui u vidu da su
aktivnosti NOP-a s ovog podruja jo u svibnju 1941. imali vezu sa organizacijom Komunistike partije u ibeniku37 i to su na ovom podruju djelovali politiki radnici
NOP-a iz primorskih mjesta.38 Umjesto da se razvijala aktivnost na organiziranju Komunistike partije od politikih radnika - terenaca s podruja Stankovaca krila su se
zbivanja u djelovanju i razvijanju ove organizacije.

Podaci o razvoju K om unistike partije na podruju opine Stankovci uzeti su iz zapisnika Opinske partijske jedinice, izvjetaja Opinskog kom iteta KPH Stankovci i obrazaca za kadrove koje su osobno ispunjavali lanovi Partije u poetku 1945. godine
" Vezu sa ibenikom odravao je Stipe M ori preko N ikole M oria, rad n ik a-m esara koji
je radio u ibenskoj klaonici s Antom Begom G iljkom . U 1941. i u poetku 1942. M ori je vie
puta zahtijevao da netko od rukovodilaca iz ibenika dode na podruje opine Stankovci, ali su
svi zahtjevi ostali bez rezultata.
3* N ikola piri iz V odica, sekretar O pinskog kom iteta K PH Vodice, zatim sekretar Kotarskog kom iteta KPH ibenik u vrem enu od 11 mjeseci kontakta i rada s organizatorim a NOP-a
na podruju opoine Stankovci nita nije poduzim ao na form iranju organizacije K om unistike
partije, osim to je u listopadu 1942. rekao Stipi M oriu da je k an d id at KP, neovisno od tog to je
M ori uz ostale radove rukovodio radom om ladinskih organizacija.
N ikola piri i Stipe M ori doli su u K olarinu 11. prosinca 1942, otkud je piri produio za D obropoljce, a M oriu rekao da ga eka dok se on ne vrati, bez da mu je bilo ta rekao radi
ega tam o putuje. Sutradan 12. prosinca u D obropoljcim a je osnovan Kotarski kom itet KPH
Benkovac, a osnivakom sastanku piri je prisustvovao kao delegat Okrunog kom iteta KPH ibenik.
K ad je rije o osnivanju ovog kom iteta interesantno je napom enuti da je N ikola piri inzistirao da Stipe M ori u lanku objavljenom u Z adarskoj reviji broj 6 od 1957. napie d a je on
uao u sastav tog kom iteta kao predstavnik opine Stankovci (koja nije imala ni jednog lana Komunistike partije - S.M.) i d a je on prim io dunost sekretara. M eutim , u zapisniku s osnivakog
sastanka K otarskog kom iteta KPH Benkovac, odranom 12. prosinca 1942. prva toka dnevnog
reda glasi:
Po 1. toki dnevnog reda form iran je K K za Benkovac od sljedeih drugova: Sekretar komiteta jest Stevo Zeevi; zam jenik i kadrovnik N ikola Popovi; blagajnik Luka Zeevi i isti je
odgovoran za N P; odgovoran za NOO jest Stanko Tim a; i za SK O J drug Trifun oso. Arhiv
CK KPH - K P 306/2457.
431

31. oujka 1945. u naoj drutvenoj zajednici rasformirane su sve institucije na

nivou opina. Prema ocjeni Okrunog rukovodstva ibenik ta mjera bi se politiki veoma negativno odrazila na podruje opine Stankovci, pa je zauzet stav da na ovoj opini i dalje djeluju Opinski komitet KPH, Opinski odbor JNOF-a i Opinski komitet
SKOJ-a to je prihvaeno. Kako se opinski komitet KPH Stankovci u toku NOB-e
sastojao najvie od tri lana, a esto ostajao na dva, pa ak i na jednom, drugovi iz
Stankovaca su predloili da se ovaj komitet proiri na vie lanova. Tako u srpnju ove
godine dolazi do proirenja Opinskog komiteta KPH Stankovci na sedam lanova u
slijedeem sastavu:
Sekretar, Stipe Mori, lanovi: Tintor, Laze, Nikola, Mori, Marka, Ivan, Mori,
Jakova, ime, Pei, Andrije, Nikola, Brkovi, Ante, Jakov i Orlovi, Ante, Milica.
U ovom sastavu Opinski komitet KPH Stankovci djeluje do konca 1945. godine
i u svom radu postie veoma vidne rezultate kod prijema u Komunistiku partiju i proirenju partijskih jedinica na podruju opine. U toku NOB-e na podruju opine postojale su tri partijske jedinice, dok ih je u drugoj polovini ove godine bilo est, koje su
brojile sa opoinskim rukovodstvom 95 lanova Komunistike partije i 48 kandidata
KP, iji je organizacioni sastav i brojno stanje prikazano u tabelamom pregledu za
mjesec prosinac 1945. godine.

N akon to su poginuli N ikola Popovi i Stanko Tim a, 8. oujka 1943. odrava se drugi osnivaki sastanak K otarskog kom iteta KPH Benkovac u iji sastav ulaze: sekretar Jovo Ugri, lanovi: Stevo Zeevi, Luka Zeevi Petrinjski, N ikica O pai i G o jk o Coso. Arhiv C K K PH 2 8 /

D rago G izdi u svom dnevniku na strani 181. za dan 18. oujka 1943. pie da se iz benkovakog kotara i iz sastava O K Z ad ra odvaja kistanjska opin a i ulazi u ibensko okruje kao posebna opina. U istom dnevniku na strani 216. za d an 7. travnja 1943. pie da je odlukom Okrunog kom iteta ibenik reorganiziran Kotarski kom itet ibenik i d a taj kom itet obuhvaa i opinu
Stankovci, koja je do tad a p rip ad ala kotaru Benkovac.
N ikola piri postaje sekretar K otarskog kom iteta KPH ibenik i tek tad a (19. travnja
1943) se odluio d a u K om unistiku partiju prim i dva lana sa teren a opine Stankovci i to mu je
sve to je u rad io u toku N OB-e po pitanju prijem a u lanstvo Partije na ovom podruju.
N a strani 216. u fus noti 6 G izdi pie da je ponovo izvrena reorganizacija ibenskog kotara u kolovozu 1943, se form ira poseban k o tar za ibenski teren, a poseban za Vodice.
O
nastalim reorganizacijam a koje su se odvijale na ovom dijelu sjevem odalm atinskog
p o d m ja politiki radnici - terenci s pod m ja opine Stankovci uope nisu bili upoznati tko su
lanovi partijskih fom m a, niti ih je bilo tko pitao d a li se slau reorganizacijom kad se radilo o
njihovoj opini. Jedino su bili upoznati o form iranju k otara Vodice.

432

Opaska

CO

00

^t

BflDBU 4HBlsO

Bqj s

On

sO
00

o
ro

00

B5JlU3J3fuIBM

B3(!Ujjqo

Os

r-

o
m

(!

*r>

BAOUBIJ l|IAS fojg

r>
OS

iflUBd
n ? fojg
BUlBAOUBJSn -zod 'fOA
n Bfip? 'jJBd fojg

^t

*t

r-

00

<N

't

4t

<*>

4!AS fojg

n
o

om

00

'UBd ijias fojg

vO

r-

Part. jed inica

Stankovci

Os
1
Os

4t

Part. jed inica

Kai

Part. jedinica
C rejenik

Part. jedinica
ista M ala

Part. jed inica

1

Part. jed inica

Banjevci

M jesna
organizacija

28 - BEN K O V A K I K R A J ... Z B O R N IK 2

^
jJBd 'jd o fojg

Mjesec prosinac

-JJBd
'pdo |5 fojg
Brojno stanje partijskih organizacija

OO

Op. part. rukovod.

Stankovci

1945

Socijalni
sastav

B^Bfps

Godina

Kotar Vodice

N acionalni
sastav

OO

Kapitulaciju Italije, 9. rujna 1943, narod Stankovaca doekao je s velikim slavljem. Raspoloenje je bilo kao da je zavrio drugi svjetski rat. Partizanima i prisutnom
stanovnitvu donosila se hrana, vino, voe i drugo, a tih namirnica bilo je toliko da je
svatko uzimao po elji.
Toga dana prvi je u Stankovce uao 2. bataljon Grupe bataljona sjeverne Dalmacije na elu s komandantom Jovom Zoricom i komesarom Mirom Orlovim. Iza ove jedinice nakon 20 minuta u Stankovce je stigao Sjevernodalmatinski partizanski odred
na elu s komandantom Antom Gvardiolom i komesarom Milanom Muniabom. U
vrijeme dolaska naih operativnih jedinica u Stankovce su doli svi ilegalci, politiki
radnici - terenci s podruja opine Stankovci, a s njima su doli politiki radnici - terenci s drugih podruja koji su se tada nali na terenu opine Stankovci.
Od ilegalnih politikih radnika - terenaca tada su doli u Stankovce: Nikola piri, sekretar Kotarskog komiteta KPH ibenik, Fabo Mra, politiki radnik na sektoru
sjeverne Dalmacije, Stipe Mori, rukokovodilac politikih radnika - terenaca na terenu opine Stankovci, sekretar Opinske partijske jedinice KP Stankovci, Ivan Mori,
obavjetajni oficir za podruje opine Stankovci, Jakov Mori, Marko Orlovi, ime
Mori, Marko Troskot, Joso Troskot M ede, Ante Krpina, Zvonko Krpina, Duan
Mileti, Jelka Mileti, Stipe Klari, Antica piri, Aleksandra Cvitan, Pavle Mori,
Mate Mori, Jakov Troskot, Boo Troskot, Ante Mori D idovi i Ivanica Saraen. S
terena Putianja u Stankovce je doao Ante Begi. Tada su u Stankovce doli svi lanovi Komunistike partije, meu kojima je veina pripadala ilegalcima, lanovi Opinskog NOO-a i lanovi mjesnih NOO-a susjednih naselja, lanovi Opinskog odbora
AF-a i lanovi mjesnih odbora AF-a susjednih naselja, lanovi Opinskog komiteta
SKOJ-a i aktiva SKOJ-a Stankovaca i susjednih naselja. Jednom rijeju toj velikoj manifestaciji prisustvovao je itav narod Stankovaca i okolnih naselja gdje se pjevalo i igralo kozarako kolo do kasno u no.
Nakon predaje, karabinjeri i 3. eta M ilicia volontarija antikomunista (MVAC),
predali su oruje40 Sjeverodalmatinskom partizanskom odredu. Zatim je Nikola piri
odrao govor u kojem je pozvao razoruane pripadnike talijanskih vojnih formacija
ukoliko netko od njih hoe da moe dobrovoljno stupiti u partizanske vojne jednice,
ako za to nisu odluni da e biti upueni svojim kuama. Nakon to je piri zavrio
govor jedan od pripadnika MVAC rekao je: Koliko e nas u toku noi nestati. piri je na to odgovorio: Nikomu se nita nee dogoditi. U toku noi svi pripadnici
MVAC upueni su na teren Tinjanska Dubrava i prenoili kod lokve Bruskva i sutradan 10. rujna upueni svojim kuama, dok su karabinjeri prenoili u Stankovcima i
sutradan puteni na slobodu, a zatim se uputili u pravcu Benkovca i Zadra. U toku
sljedeih dana nekoliko pripadnika MVAC dobrovoljno je stupilo u NOV i POJ-e, dok
je veina njih nakon dolaska ustaa u Dalmaciju stupila u njihove vojne formacije komesare i tajnice talijanske opine u kolovozu uhapsili su terenski radnici, pa je ta opina u kapitulaciji Italije bila bez rukovodstva.
Osloboeni Stankovci postali su mjesto za prihvaanje dobrovoljaca u NOV i
POJ-e za podruje ovog kraja, primorskih mjesta i grada ibenika. Od tada do konca
NOB-e ovo mjesto bilo je stalno slobodno, dok su u njemu bili Nijemci, ustae i etnici
samo u vremenu racija i ofanziva koje su vodili protiv NOV i POJ-e, kada su vrili hapenja, strijeljanja i pljake nad narodom ovog kraja.
Za razvitak NOB-e na sjevemodalmatinskom podruju od prvih dana ustanka,
naroito od poetka 1942. pa dalje, stankovaki kraj imao je veoma znaajnu ulogu.
40
U prim opredaji oruja predanih karabinjera, kojih je bilo 41 i p rip ad n ik a MVAC,
je bilo 70, uestvovali su: A nte G vardiol, k o m an d an t Sjevernodalm atinskog partizanskog odreda,
M ilan M uniaba, kom esar odreda i Stipe M ari, rukovodilac politikih rad n ik a - terenaca na
podruju opine Stankovci

434

Budui da okupatorima nije uspjelo, kako Talijanima, tako ni Nijemcima, u Stankovcima, kao centru opine, formirati svoje vojne formacije od domaih ljudi, ovo podruje
omoguilo je dislokaciju prvih partizanskih jedinica, zatim jedinica NOV-e, odravanju veza sa Primorjem, Ravnim kotarima i Bukovicom, prihvaanju politikih radnika
i kurira s raznih terena, sprovoenju naih jedinica, prihvaanju ranjenika, pomoi dobivene od Saveznika i zbijega itd.
U izvravanju zadataka za potrebe NOB-e angairano je itavo stanovnitvo
ovog kraja, ali je injenica da je glavnu ulogu u tome odigrala omladina. Kada bi se s
ovog podruja zaprenim kolima prevozilo u Bukovicu oruje, hrana i odjea za 19. diviziju bilo je sluajeva da su se pojedini omladinci na putu zadravali po dvadeset i vie dana, jer se nisu mogli vratiti svojim kuama od neprijateljskih ofanziva i zasjeda.
Kako se na stankovakom podruju uz nae operativne jedinice nalazilo mnotvo prolaznika, a k tome su se jo na njemu odravali m asovni41 zborovi, mitizi i konferencije, sve je to trebalo hraniti u emu je bio velik doprinos ovog kraja to potvruje
izvjetaj Opinskog komiteta KPH Stankovci od 19. studenog 1944. Kotarskom komitetu KPH Vodica koji glasi:
Dostavlja se naslovu izvjetaj o stanju stoke na podruju opine Stankovci prije
rata, kao i o sadanjem stanju i to kako slijedi:
Prije rata volova 838 sada ima volova 336
Prije rata konja
229 sada ima konja 105
Prije rata ovaca 26000 sada ima ovaca 5500
Ujedno se izvjetavate da na podruju ove opine ima 55% obitelji koje se iz
vlastitih prihoda itarica mogu ishraniti za cijelu godinu, 25% za 6 mjeseci, a 20% samo
za 3 mjeseca.
U prosincu 1943. iz dopunskih jedinica 19. divizije usljed razbijanja naih jedinica od njemake vojske i njenih satelita vratila42 su se svojim kuama u Stankovce 52
borca. Cinjenica je da ni jedan od ovih boraca nakon povratka nije stupio u ustae,43,
ve su nakon kraeg vremena ponovo stupili u NOV i POJ-e, dok su mobilizirani borci
iz mnogih sela nakon povratka svojim kuama usljed neprijateljske ofenzive masovno
stupili u ustake i etnike jedinice. I ovaj dogaaj potvruje koliko su Stankovani vezani za NOB-u.
41 Izm eu ostalih odrani su m asovni skupovi:
6. prosinca 1942. zbor u C rljeniku, kojem prisustvuju svi mjetani.
25. srpnja 1943. m iting u C rljeniku kojem prisustvuje n aro d iz vie sela opine Stankovci.
11. rujna 1943. m iting u Stankovcim a kojem prisustvuje narod iz svih sela ove opine,
drutveno-politiki radnici sa ireg podruja okruga ibenik i Sjevernodalm atinski partizanski
odred.
19.
prosinca 1943. O kruna konferencija u Banjevcima n a kojoj se raspravljalo o djelatnosti N O O -a, kojoj je prisustvovao 31 delegat iz tri kotara i g rada ibenika. K onferenciji su prisustvovali brojni predstavnici drutveno-politikih organizacija okruga, NOV-e, brojni odbornici i
narod okolnih sela.
2.
travnja 1944. m iting u Stankovcim a kojem prisustvuje narod iz vie sela s podruja opine i pripadnici NOV-e. M iting je b o m bardiran od ustakog aviona s aerodrom a u Zemuniku.
8. rujna 1944. K otarska konferencija JN O F -a Vodice u Banjevcima.
26. rujna 1944. D ruga okruna konferencija U SA O H -a ibenik, kojoj prisustvuje 250 delegata, u Stankovcim a.
22.
i 23. listopada 1944. O kruna konferencija A F-a kojoj prisustvuje 450 delegatkinja, u
Stankovcim a.
1. studenog 1944. O pinska konferencija JN O F -a Stankovci kojoj prisustvuje 416 rodoljuba.
4i Spisak povratnika nalazi se u arhivi O pinskog kom iteta KPH Stankovci
4J Poznata je injenica da ustakih form acija u ovom dijelu sjev. D alm acije do kapitulacije
Italije nije bilo. M eutim , im a pojedinih uesnika N O R -a koji u historijskim zbom icim a piu kako su pojedina sela na anektiranom sjevem odalm atinskom p o d m ju u 1941. godini bila p o d uticajem ustaa, to se ne moe prihvatiti. K ao na prim jer M ilo Vlahov u svom lanku: Priprem e i

28*

435

Koncem prosinca 1943. i poetkom sijenja 1944. vre se pripreme za formiranje

Stankovake ete koja se tada formira od prvih dobrovoljaca u sljedeem sastavu:
Bri Ivan Nikolin, ai Ratko pok N ikole, Dubravica Duan Ivanov, Dubravica Mile Mijatov, Klari Branko pok. Josipa, Klari Milan Markov, Kui Mile Matin
(Dumkin), Leban Franc, Mileti Rade pok. , Mori Ante Ivanov, Mori Ivan Nikolin, Mori Ivan pok. Nikole, Mori Krste Tomin, Mori Mate Ivanov, Mori Mile
pok. Sime, Mori Rade Matin, Mori ime Matin, Mori Vice Matin, Mori ivko Stipanov, Orlovi Marko pok. Pavla, Pelai Jure Barin, Pelai Stipe imin, Pelai Zvonko
Jakovljev, Peut Marko Krianov, Saraen Mile Nikolin, Vuni Kreo Abranov, Vuni
Zvonko Antin.
U prvom sastavu Stankovake ete bilo je i starijih boraca koji su prethodno bili
u Prvoj primorskoj eti SDPO i Biokovskom odredu, koji su uestvovali u mnogim bitkama protiv okupatora i njegovih pomagaa. Sastav ove ete predstavljali su omladinci. Jedan meu njima roen je 1917, jedan 1918, dok su svi ostali roeni od 1920. do
1926. godine.
Stankovaki bataljon formiran je paralelno s formiranjem Benkovakog odreda
koji je formiran 1. travnja 1944. godine u Ceranjama Donjim. Za sada raspoloemo samo s tri podatka o Stankovakom bataljonu i to: dopis Opinskog komiteta KPH-e
Stankovci ovom bataljonu upuen 9. rujna 1944, dopis Komande mjesta Vodice upuen 20. listopada 1944. i pjesma Stankovakom bataljonu od Rue Klari koja glasi:

PJESMA S T A N K O V A K O M
BATAUONU
Veseli se narod ovih dana
to im ade etu partizana.
A o d ete bataljona se kuje
K o jeg Frane ivkoviu snuje.
Frane ju nak da mu nema mane,
K u p i sebi borce odabrane.
Stankovane i M ale iane,
Crljeniane i Banjevane.

K u p i vojsku sa cijelog kotara

Pa sa borbom na vabe udara.
I vodi ih on drugom e kraju,
To j e bilo u mjesecu maju.
On ih vodi prem a Zadru gradu
D a pronadu ustaku komandu.
Idu borci pjesm om pjevajui,
M isle gdje e ustae pronai.
Ide Frane na konju p e d njima.
K a d su doli blizu grada Tinja,

odlazak prvih partizanskih o d red a iz D alm acije u Liku u Z b o m ik u 2 Instituta za historiju radnikog pokreta D alm acije, stran a 625, dm gi pasus pie:
Tako sam poetkom m jn a 1941. poao u n epoznato (od b rd a Duga do iste M ale u udaljenosti od 5 km-SM ), na zad atak koji sam cijenio vie nego vlastiti ivot. C uo sam da seljaci katolici stoje pod jakim utjecajem ustaa...
injenica je d a je razvoj N O P-a prvenstveno ovisio o m kovodstvu K om unistike partije za
sjevem u D alm aciju kod kojeg je u 1941. bilo prom aaja, koji su se veom a negativno odrazili na
razvoj N O P-a na ovom p o d m ju . M eutim , glavnu ulogu u razvoju N O P -a u selima sjevem e Dalmacije imali su dom ai organizatori N O P-a. Rijetko bi se nalo naselje d a u njem u nije bilo nikog
za ukljuivanje u rad N O P-a, sam o je takve trebalo pronai, na em u se nije radilo. Z ato nitko
od rukovodilaca K om unistike partije iz ibenika u 1941. godini, n a nae traenje, nije do ao u
Stankovce. Z ar i kod tih pojedinaca nije postojala fam a d a su katolika sela pod utjecajem maekovaca i ustaa pa su se bojali za sebe, a na stankovako p o d m je su doli tek kad se N O P u
ovom kraju m asovno razvio. Z ar Stankovci i okolna sela nisu dem antirali da su prie o utjecaju
m aekovaca i ustaa bile pogrene, a d a nije postojala inicijativa kod nas nekoliko om ladinaca na
organiziranju N O P-a i d a smo ekali dok netko doe k nam a, vie je nego sigurno da bi se navedene prie obistinile, pa bi bilo i u naem kraju u toku N OB-e form acija antikom unistike b ande i
ustaa.
T um aenje d a su katolika sela s ovog dijela sjeverno-dalm atinskog podm ja anektiranog
Italiji u 1941. bila pod utjecajem ustaa uope ne o d govara istini i to je pogreno tum aenje.

436

Frane svoga ustavi beara,

Svojim borcim rijei progovara:
Brao moja sa d pom lju imajte,
N a ovu se uku opremajte,
Jer m i ona ba nijejiajdraa,
Na n joj mora bit ustaka straa!
K a d to ue hrabri borci nai,
Skupie se najbolji bombai,
Pa odode na vrh one uke
G dje ustaam zadadoe muke.
Vrua borba otvori se tada
G dje ustaam nema mjesta sada.
I ustake pobjegoe psine,
Ostavie svoje magazine.
Osta robe i sva hrana suha,
Sto p ed eset kila bijelog kruha.
A oruja bilo j e i vie
tono hrabri borci zarobie.
K a d s u ovu borbu zavrili,
Hrabri borci natrag se vratili.
Vraaju se sad na gnijezda stara
D o svojega vitekog kraja.

K a d su doli selu Radainovcu,

Tu se alju darovi u novcu.
I arape prim ili su kratke
to poslae ene Stankovanke.
Zatim njima i estitke slijede,
A sve na ast junake pobjede.
to u borbi ne imaju mane
P od kom andom ivkovia Frane.
I jo narod cijeioga kotara
pozdravlja im m udrog komesara,
to je vojsci lijepi nauk dao
Da u borbi ne b i uzmakao.
T o je ju n a k da mu nema mane
Po imenu Ivica Cvitane.
Izruujem sada po zd ra v ovi,
Neka iv i nam bataljon novi.
K o ji nije osnovan odavno,
A u borbi n o si im e slavno.
Uvijek e on biti vjeran rodu,
Boriti se hrabro za slobodu.
Rua Klari

Stankovci, 12. lip n ja 1944. godine

Uz masovno uee naroda Stankovaca u NOB-i i socijalistikoj revoluciji ne

moe se rei da u toku NOR-a u ovom mjestu nije bilo problema, ali su oni nebitni u
odnosu na veliki patriotizam i revolucionamost naroda ovog sela. Bilo je pojava da su
pojedinci izbjegavali odlazak u NOV i POJ-e, po koje dezerterstvo, oportunizma, razjeavanja s dunosti u organima NOP-a, iskljuenja iz Komunistike partije, pa ak pri
koncu NOB-e po koja parola" da treba sauvati ivot. Sve se to dogaalo u kmgu
obuhvaenih ljudi u NOP-u, gdje treba naglasiti da u ovom mjestu nitko nije mogao
ostati po strani da ne bi bio ukljuen u rad NOP-a, neovisno na svoju politiku i klasnu pripadnost u prolosti. Da bi netko u Stankovcima izrazito djelovao na liniji neprijatelja to nije bilo nemogue. Postoji sluaj da se jedan Stankovanac proglasio nael-

44 U izvjetaju o politikom stanju O pinskog kom iteta K PH Stankovci za mjesec kolovoz

1944. izm eu ostalog reeno je:
Pgoralo se stanje to podzem na reakcija radi to nikad do sada i slui se parolom :
N eprijatelj je izgubio rat i on e otii, ali e u o d lak u praviti svako udo pa se treba uvati da
te ne bi dohvatio repom i ugasio ti ivot. Ove p aro le izlaze veinom iz Stankovaca i to s Pijace
(centar Stankovaca - S.M.) koje djeluju na itavu opinu. S ovom parolom u ovom mjesecu pojavilo se dezerterstvo to nije nikad do sada u najveim te k o am a .... Reakcija koja djeluje u Stankovcima povezana je s dva lana M N O O -a i to s Ljubom M oriem i Antom Pelaiem, a reakciju
sainjavaju: Bla Pelai, pisar u O pinskom N O O -u, M artin Mileti, Drago ai, Jure Pelai,
Barin, Ive Pelai pok M ate, Io bivi naelnik opine, Ratko ai, Jakov M ori pok. M ate uter.

f37

nikom44) ustake opine Stankovci koji je otiao u Benkovac gdje se nalazio do prve
borbe za osloboenje Benkovca i tada poginuo od naih boraca.
Za slobodu naih naroda i narodnosti borci iz Stankovaca borili su se po svim
dijelovima nae zemlje to potvruje njihovo uee u jedinicama NOB-e i POJ-e kako
slijedi:
U etama: Prvoj primorskoj, ibenskoj, Stankovakoj i Vozarskoj pri Komandi
mjesta Vodice.
U bataljonima: Prvom primorskom, Splitskom, Mosorskom, Kninskom, Stankovakom, Omladinskom Ante Joni i autobataljonu IV armije.
U odredima: Sjevernodalmatinskom, Biokovskom, Mosorskom, Primorsko-goranskom, ibensko-trogirskom, Kninskom, Bukoakom i benkovakom.
U brigadama: 1, 2. i 3. IX divizije; 5, 6, 7. i 14. XIX divizije; 8 ,9 . i 10. X X divizije; 11. i 13. XXVI divizije; 3. XIII divizije; 1. XXXIII divizije; 16. XL divizije; 7. LI
divizije; 3. sandakoj; 1. proleterskoj srpskoj; 4. i 5. cmogorskoj; 20. krajikoj; 3. slovenskoj; Tomiievoj slovenskoj; 4. splitskoj; Dopunskoj trogirskoj; 3. I armije; Artiljerijskoj IV armije; Brigadi za vezu II armije i Pomorskom sektom srednjeg Jadrana.
Iz ovog mjesta bilo je boraca u komandama mjesta: Duvna, Vodica i ibenika; u
komandama pomja: ibenika i Zadra; u Agitpropu CK KPH-e i tampariji BORBE; u Narodnoj miliciji, diverzantskim gmpama, mjesnim straama i kurira kod
drutveno-politikih organizacija i NOO-a.
* * *

Kada se analizira tok razvoja NOB-e u selu Stankovcima kao centm opine, to
je imalo utjecaj na ostala mjesta ovog podmja, postavlja se pitanje, da li bi se sve to
postiglo da u ovom selu NOP nije aktivno i organizovano djelovao od prvih dana okupacije nae zemlje? Sasvim je jasno da ne bi. Meutim, ima pojedinih rukovodilaca u
kotaru ibenik koji su se kod ocjene razvoja NOP-a na ovom podruju u 1941. i u poetku 1942. godine, ne samo indolentno ponaali, nego despotski, jer su za ovo vrijeme
negirali aktivno organizovani rad za NOP, tako da s podruja opine Stankovci nema
ni jednog nosioca Partizanske spomenice 1941.. Ovo pitanje zahtjeva posebnu obradu, a budui da za to posjedujemo obiman materijal, to em o uiniti naknadno, jer bi
bio promaaj kad se to ne bi publiciralo. Takoer ne bi valjalo kad o tome ne bi nita
rekli u ovom materijalu.
U dopisu Kotarskog komiteta KPH Vodice od 22. studenog 1944. Opinskom
komitetu KPH Stankovci stoji: Ponovo vam skreemo panju u vezi ispunjavanja formulara i podataka o dmgovima koji imaju pravo na Spomenicu. Zatim je po ovom pitanju Kotarski komitet KPH Vodice slao dopise Opinskom komitetu KPH Stankovci:
25. studenog 1944. 27. prosinca 1944. 3. sijenja 1945, 13. sijenja 1945, 19. oujka
1945. i 4. svibnja 1945. godine.
U dopisu Opinskog komiteta KPH Stankovci od 30. prosinca 1944. Kotarskom
komitetu KPH Vodice stoji: ... aljemo vam karakteristike za Spomenice za sada samo za dvojicu (Melka Udovia i Stipu Moria), a izgleda da emo pokupiti podatke
za druga imu Moria (kalka), jer je isti primao literaturu od Stipe Moria, irio je i
aktivno nastavio rad.
Zatim je Opinski komitet KPH Stankovci poslao 17. sijenja 1945. opirne podatke Kotarskom komitetu KPH Vodice za Melku Udovia imina iz Vodica, koji je tada bio sekretar Opinskog komiteta KPH Stankovci, i Stipu Moria pok. Tome iz
44 Z a n aelnika ustake opine Stankovci proglasio se M ihovil D eur Cvitkov, naelnik
predratne opine Stankovci. U svom krugu im ao je sam o jednog su radnika M arka D ubravicu Sim ina koji je p o oslobodenju Benkovca stupio u N OB-u.

438

Crljenika, tada lana toga komiteta, tajnika Opinskog NOO-a i tajnika Opinskog odbora JNOF-a Stankovci.
Rezultat ovog bio je da je Melko Udovi dobio Partizansku spomenicu 1941,
dok je Stipe Mori nije dobio, niti bilo kakav odgovor pozitivan ili negativan, iako je u
vie navrata na tome inzistirao.
Kako se u 1957. godini ponovno pokrenulo pitanje podnoenja zahtjeva za dodjelu Partizanske spomenice 1941, ispunio sam upitnik kojeg sam 15. travnja te godine dostavio Kotarskom komitetu KPH-e ibenik. Zatim sam vezano za ovaj predmet
11. svibnja 1957. ovom komitetu podnio molbu u kojoj sam opirno opisao svoj rad u
toku NOB-e. Uz moj zahtjev dostavio sam pet izjava 46 svjedoka o mom radu, dok je
Nikola piri o mom radu Komisiji za dodjelu Spomenice pri Kotarskom komitetu
KPH ibenika dao usmenu izjavu.
Dravni sekretarijat za poslove narodne obrane - Personalna uprava svojim rjeenjem broj 17155 od 23. oktobra 1961. odbila je moj zahtjev s obrazloenjem:
... Na osnovu podnijetih dokaza, izjava svjedoka i ostalih prikupljenih podataka, utvrdeno je da je od 1941. do 1942. godine bio simpatizer NOP-a, ali nije radio za
NOP jer je organizacija rada na njegovu terenu poela tek aprila 1942. godine.
Protiv rjeenja Dravnog sekretarijata za poslove narodne odbrane - Personalna
uprava podnio sam albu Saveznom izvrnom vijeu - Administrativna komisija, koja
je svojim rjeenjem broj: 03-3042/1, od 28. aprila 1962. godine odbila moju albu s obrazloenjem:
...Administrativna komisija Saveznog izvrnog vijea na svojoj 56. sjednici razmotrila je albu, oaleno rjeenje i ostale podnijete dokaze i na osnovu istih utvrdila da
se alilac ve od dolaska Italijana opredijelio za NOP. Kao simpatizer irio je literaturu i drugi propagandni materijal, odravao vezu sa okolnim selima, kao izvravao i
druge zadatke. 1942. postao je predsjednik MNOO-a i od tada poima njegov aktivno
organizovani rad za NOP. Do tada, tj. do aprila 1942. godine rad imenovanog za NOP
ne moe se u smislu lana 3. Zakona o Partizanskoj spomenici 1941. smatrati kao aktivno i organizovano uee u NOB-i, ve kao pomaganje pokreta pa s toga u ovom sluaju nema osnova za dodjeljivanje spomenice. U vezi izloenog drugostepeni organ je
odluio kao u dispozitivu.41
U vremenu kada sam ja podnio zahtjev za dodjelu Partizanske spomenice
1941, podnio je i Ivan Mori Panin koji je sa mnom zajedno radio kao drutveno-politiki radnik na podruju opine Stankovci, prema kome se postupilo kao i prema meni.

Izjave o radu u toku N OB-e dali su: M irko Zeevi i Luka Zeevi iz Jagodnje
?rnje, D rago Zivkovi i Fabo M ra iz Z atona i Vjekoslav Baus iz Pirovca. N ikola piri napisao
je lzjavu rukopisom i kad je dovrio po njoj je povukao crtu rekavi da e on o mom radu KomisiJi ati usm eno obrazloenje. Bilo mi je to sum njivo na to sam reagir$o i uzeo pocrtanu izjavu s
cijim se tekstom slaem te ga i sada posjedujem .
47 Obrazloenje Adm inistrativne komisije SIV- samo po sebi tum ai da ja imam pravo na
Partizansku spom enicu 1941, pa da se ne bi duljilo trebalo je u obrazloenju stati: Stipe Moriu ti ima pravo na Partizansku spom enicu 1941. ali ti je mi ne d am o, kao to su se u kuolarima
pojedinci iz komisije pri K otarskom kom itetu K PH ibenik izjanjavali.
Pristupiti NOP-u dolaskom Italijana u nau zemlju, iriti nau literaturu i drugi propagandni m aterijal, odravati vezu s okolnim selim a, kao i izvravati druge zadatke (odravati vezu s rukovodiocim a N OP-a: ibenika, Prim orja, Ravnih K otara i Bukovice, stvarati uporita NOP-a u
yie naselja, organizirati om ladinu za N O P da ne bi pala pod utjecaj neprijatelja, prikupljati oruje, odjeu i drugi m aterijal za potrebe NOB-e), pa takovom radu dati samo ocjenu simpatizerstva
i pom aganja NOP-a. To je nepojm ljivo. K ad po ocjeni nadlenih organa u navedenom vremenu
na ovom podruju nije postojao aktivno organizovani rad, kako su mogli postojati simpatizeri.

439

U intervalu od podnoenja zahtjeva za dodjelu Spom enice do dobivanja negativnih rjeenja podnosioci zahtijeva s ovog podruja vie puta su zahtjevali od rukovodilaca u KK KPH ibenik da se odri javna rasprava o razvoju NOP-a na opini Stankovci, ali se tome nije udovoljilo. Da li se to igdje u Jugoslaviji dogodilo da organizatori NOP-a na svom podruju nemaju pravo o tom e raspravljati i da se ne priznaju izjave
o njihovu radi nosioca Partizanske spomenice 1941, koji su prvi s njima stupali u
kontakt, kao to je to sluaj za organizatore NOP-a za podruje opine Stankovci, ve
da o tome daju posljednju rije lanovi komisije pri KK KPH ibenik, koji u prvim godinama NOB-e nisu bili4* na ovom podruju.
Nepravdu je teko trpjeti pa sam ja u poetku 1966. godine zatraio prijem kod
sekretara CK KPH druga Marijana Cvetkovia s namjerom da ga upoznam s ovim
problemom, to mi je udovoljeno. Nakon to sam druga Cvetkovia upoznao o emu
se radi, obeao je da e dati u zadatak jednoj grupi drugova da se o ovom pitanju raspravi:
Centralni komitet KPH uputio je dopis broj: 0 4 -1 7 1 3 /1 -6 6 , od 7. lipnja 1966.
godine Opinskom komitetu KPH Benkovac slijedeeg sadraja:
D rug M ori Stipe, predsjednik O pinskog od b o ra SSR N H vae opine obratio se
drugu Cvetkoviu s m olbom da se preispitaju neke tvrdnje u vezi sa njegovim ueem,
kao i ueem njegova m jesta u NOB-i.
O bavjetavam o vas, da je drug Cvetkovi stavio u zad atak jednoj grupi drugova, na
elu sa trbac D uanom da sve sp o m e stvari raisti sa vam a i zainteresiranim dm govim a.
Za Sekretarijat:
Boko F rane s r.

Zatim dolazi do sastanka4 grupe prvoboraca i drugih uesnika sa podruja ibenika i Benkovca, koji je odran 15. veljae 1967. godine u zgradi Skuptine opine ibenik, a kojim je rukovodio Duan trbac, lan CK KPH.

K ad nadleni organi daju ocjenu, u ovom sluaju Kom isija pri K otarskom kom itetu SKH
ibenik, Personalna uprava D ravnog sekretarijata za poslove n aro d n e o dbrane i Administrativna komisija SIV-, kad je poeo aktivno organizovani rad za N O P na podm ju opine Stankovci,
njihova dunost je bila da se konkretno ree koji su to politiki radnici N O P-a to su taj rad organizirali i to je tom e prethodilo, je r to nije odjednom p alo iz neba, ali se preko toga utke prelazi.
41
G lavni akteri u negiranju postojanja aktivno organizovanog rada u toku 1941. godine su
M ilo Vlahov, koji u toku N O R -a nik ad a nije bio u kontaktu s bilo kojim organizatorom NOP-a
na podruju opine Stankovci, Ante Bego G iljak, koji je prvi p u t doao na teren Stankovaca
koncem maja 1943, Vitomir G radika, koji je prvi p u t doao u Stankovce 9. rujna 1943. na dan pad a Italije, a do tad a na terenu Stankovaca nikad nije b io u kontaktu s bilo kojim organizatorom
N O P-a, i Ivo D rui, koji je prvi put doao na punkt terenskih radnika opine Stankovci iza pada
faizm a koncem srpnja 1943, a do tad a ga nitko od terenaca na p o d m ju opine Stankovci nije vidio.
" Sastanku su prisustvovali: D uan trbac, predstavnik C K SK H-e, edo Polak, sekretar
O pinskog kom iteta SKH ibenik, D uan Starevi, predsjednik S kuptine opine Benkovac, zatim N ikola piri (Zagreb), A nte Bego G iljak (Split), Vitom ir G rad ik a (ibenik), D rago ivkovi (ibenik), M elko U dovi (ibenik), N ikica Popovi (Zadar), Boo Troskot (Zadar), Ivan Mori (Zadar), M io M ei (Pirovac), V itom ir ubri (Pirovac), A nte Begi (Putianje), Joso Cvitan
(T ribunje), D uan Popovi (C ista M ala), Stipe M ori (Benkovac), M ileta K olundi (Kolovac),
L uka Zeevi (Jagodnja G o m ja), Janko Lacm anovi (Liane Tinjske), D uan M ileti (Stankovci),
M arko Bura (Stankovci), Pavle M ori (Crljenik), A nte K lari (Velim), M arko Orlovi (Budak),
A nte K rpina (Banjevci) i T in to r N ikola (M orpolaa). Sastanku su jo prisustvovali: N ikola Novkovi, kom andant garnizona u Benkovcu, Ragib M endari, profesor historije gim nazije u Benkovcu i ime M ori iz Z ad ra, koji se ukljuuje bez poziva.

440

Pozivu na sastanak hije se odazvao Ivo Drui,50, dok je Milo Vlahov sastanak
napustio prije nego je poeo rad.
Nakon to je Duan trbac otvorio sastanak, Stipe Mori je izloio opirne materijale o politikim zbivanjima na podruju opine Stankovci u toku NOB-e, koji su
objavljeni u Zadarskoj reviji broj 6 u 1967. godini.
Od 30 pozvanih na sastanak 15 ih je uestvovalo u diskusiji od kojih je 7 nosioca Partizanske spomenice 1941. Svak je iznosio svoja sjeanja kojima je dao ocjenu
kako on to gleda. Meutim, svi su se sloili s izlaganjem Stipe Moria, uz iznimku Ante Bege i Vitomira Gradike u nekim pitanjima, u emu su demantirani.54
Zapisnik sa sastanka vodio je Nikola Bego, brat Ante Bege Giljka, koji sadri
24 stranice. Ragib Mendari, profesor historije na benkovakoj gimnaziji diskusije je
snimio magnetofonom i taj snimak sadrava 51 stranicu. Neposredno iza odranog sastanka pojedini drugovi koji su mu prisustvovali dostavili su komisiji za sreivanje materijala svoja zapaanja, koja su veoma konkretna.

*Zar je u redu da se sastanku nije odazvao Ivo D rui, ta d a tajnik S tatutam e komisije CK
SK H , u vrem enu rjeavanja zahtjeva za dobivanje spom enice predsjednik Komisije pri K K SKH
Sibenik i u toku NOB-e lan O km nog kom iteta K PH ibenik?
Pred naputanje sastanka Milo Vlahov je rekao: Ako treb a da se raspravlja o historijatu
NOB-e za podmfije Stankovaca, ja ovdje nem am ta da kaem . M eutim , ini mi se da su ovdje
po srijedi neka lina pitanja. N aime, u pism u koje je Stipe M ori uputio C K SKH navodi se da
smo ja, D rui i G radika krivi to netko nije dobio spom enicu (gola istina, sa vama jo i Giljak - S. M.). Ja se sa Stipom M oriem nisam susretao na radu od 1941. d o 1945. (Istina, ne samo sa Stipom M oriem nego ni sa bilo kojim organizatorom N O P-a na podm ju opine Stankovac - S. M.). K ad se rjeavalo pitanje zahtjeva Stipe M oria za spom enicu, ja se sada ne sjeam
to se tada bilo govorilo, ali mi smo bili prvostepena komisija. Ja zaista ne vidim razloga da ostanem na ovom sastanku. M ilo Vlahov se zatim ustaje i n aputa sastanak, bez obzira na upozorenje da sastanku prisustvuje.
N a sastanku je im enovana kom isija u sastavu: Stipe M ori, predsjednik, lanovi: Nikola
piri, D rago ivkovi, Joso C vitan, Luka Zeevi, Ivan M ori i N ikola Popovi, koja je dobila u
zadatak da raspravi o m aterijalim a.
Kom isija se sastala 12. kolovoza 1967. u C rljeniku, u prisutnosti svih lanova, koja je materijale tem eljito prouila, prihvatila ih kao svoje i dostavila C entralnom komitetu SKH i Vojnoizdavakom zavodu Beograd.
SJU diskusiji su uestvovali: D uan Popovi, Luka Zeevi, N ikola piri, Ante Bego, Vitom ir G radika, Pavle M ori, Slavko M ori, Ivan M ori, D rago ivkovi, Joso Cvitan, M ileta Kolundi, N ikica Popovi, M elko Udovi i Ante Begi. D uan trbac je u vie navrata uzimao rije i diskusiju usm jeravao u pravcu izlaganja Stipe M oria. Stipe M ori je na kraju rekao da oni
drugovi koji su u toku NOB-e bili najblii istini, da i najbolje izraavaju istinu, kao na prim jer Nikola piri u odnosu na G radiku.
,4A nte Bego tvrdi d a na p odm ju opine Stankovci u toku 1942. nije bilo ni jednog NOOa. Ja mu dokazujem da ih je bilo osam , dok G radika kae d a je u biljenici Nikice Popovia koja
je naena kod Talijana, zabiljeeno d a ih je bilo pet.
G radika tvrdi da u toku 1942, na p o d m ju opine Stankovci nije postojala organizacija
SK OJ-a, to je to dem antiralo vie diskutanata.
K ad je rije o N O O -a, pojedini dm govi nastoje dokazati kako su oni bili zadueni na organiziranju N OO -a, a nigdje ne spom inju koje su N O O -e osnovali. Ja sam u toku NOB-e bio zaduen za osnivanje N OO-a na podruju opine Stankovci i za osnivanje svakog odbora mogu dati
konkretne podatke. Prvi N O O osnovao sam u veljai 1942. za m jesto Stankovce i od tada do kapitulacije Itaiije pod mojim rukovodstvom osnovano ih je 15, a u p ad u Italije dva. Ja sam ih osobno
osnovao 12, dok su u osnivanju ostalih pet prisustvovali ostali terenski radnici prem a postavljenom zadatku. Od politikih radnika s dm gih terena na form iranju NOO-a na podm ju opine
Stankovci nije nitko prisustvovao osim Fabe M re koji je sa m nom prisustvovao osnivanju NOOa u Banjevcima, Budaku i Biloj Vlaki. Redoslijed osnivanja m jesnih NOO-a na podruju opine
Stankovci moe se vidjeti u Z bom iku 4 Instituta za historiju radnikog pokreta Dalmacije

441

Svi materijali vezani za ovaj problem poslani su D SN O - Personalnoj upravi i

Centralnom komitetu SKH, oekujui pravilno rjeenje o ovom problemu. Meutim,
dogodilo se neoekivano. D SNO - Personalna uprava povratila je predmet s obrazloenjem da je to u nadlenosti CK SKH.
Vezeno za ovaj problem Izvrni komitet CK SKH uputio je dopis Opinskom
komitetu SKH Benkovac pod brojem: 04-608/3-1967. od 28. listopada 1967, sljedeeg
sadraja:
O bavjetavam o Vas da smo primili m aterijale u vezi sa razvojem NOB-e na podruju opine Stankovci i ulogom druge Stipe M oria.
M aterijale em o uputiti Institutu za historiju radnikog pokreta u Zagrebu, a posao
oko prava na Partizansku spom enicu 1941 je zavren to je zakonom regulisano.
M olim o Vas da o naprijed navedenom obavjestite i druga Stipu M oria.
Za C K SK H rvatske:
Ante Raos s. r.

Ovaj lakonski dopis u odnosu na veliki problem jednog veoma zaslunog podruja u doprinosu NOB-i veoma me je razoarao, pa sam 17. studenog 1967. poslao
pismo Centralnom komitetu SKH u kojem sam izmeu ostalog postavio pet pitanja15
na koja nikad nisam dobio odgovor.
Materijali sa sastanka odranog u ibeniku 15. veljae 1967. predstavljali su dokaz novih injenica za pokretanje obnove postupka, pa je te materijale u tu svrhu trebalo prihvatiti.
Podnoenje zahtjeva za dodjelu Partizanske spomenice 1941 zatvoreno je 31.
prosinca 1957. godine, dok je period do 19. srpnja 1963. godine Administrativna komisija SIV koristila za rjeavanje predmeta po albama. Prema Zakonu o upravnom postupku, lan 249, navedenim datumom nije se moglo zatvoriti pokretanje obnove postupka, jer prema lanu 252, stav 3 ovog Zakona, obnova postupka se moe pokrenuti
u vremenu od pet godina, dok se ona moe pokrenuti i poslije ovog roka po lanu 249,
toka 2. ovog Zakona o sluajevima kao to je i ovaj o kojemu je rije. Budui da je po
mojoj albi nadleni organ donio negativno rjeenje 28. travnja 1962, a ja sam ga dobio
jo kasnije, u ovom sluaju ni CK SK Hrvatske, ni Personalna uprava D SN O nisu
omoguili aktivno organizovanim radnicima NOP-a s podruja opine Stankovci da
ostvare svoja zasluena prava.
Postavljena pitanja u pism u su sljedeeg sadraja:
1. Da li C entralni kom itet SK H prihvaa m aterijale Kom isije za sreivanje organizacije
ustanka na podruju opine Stankovci u cjelini ili sa korekturom , koju treba tono navesti.
2. Da li C entralni kom itet SK H na tem elju m aterijala K om isije i drugih m aterijala i dokaza sa kojima raspolae prihvaa tvrdnju da je N O P na podruju opine Stankovci organizovano
djelovao paraleleno uz Prim orje i Bukovicu od prvih d an a ustanka 1941. ili prihvaa tvrdnju da je
na ovom podruju od 1941. do travnja 1942. godine postojao vakuum , tj. da uope nije bilo nikakvog vida aktivno organizovanog rad a za NOP.
3. D a li C entralni kom itet SKH-e na osnovu m aterijala K om isije, izjava svjedoka, ostalih
dokum enata i d okaza sa kojima raspolae priznaje bilo kojem organizatoru N O P-a na podruju
opine Stankovci pravo na Partizansku spom enicu 1941, neovisno to je to pravo zakonom regulisano. M olim Vas da u vezi sa ovim pitanjem d ad ete ocjenu m oga rada.
4. K ako p o ocjeni C entralnog kom iteta SK H -a o b jasniti'razvitak N O P-a organizacijam a
U druenja b o raca N O R -a na podruju bive opine Stankovci za sporno razdoblje od 1941. do
travnja 1942. godine, imajui u vidu m aterijale K om isije za sredivanje pitanja organizacije NOP-a
na ovom podruju, izjave organizatora N O P-a sa svog podruja, izjave nosilaca Partizanske spom enice 1941, koje su dali pojedinim drugovim a koji tum ae da u spornom vrem enu n a ovom
podruju nije bilo aktivno organizovanog rada za N O P.
5. M olim Vas da mi C K SKH omogui da dobijem na uvid m oj predm et o zahtjevu za dodjelu Partizanske spom enice 1941 u redovnom postu p k u prvostepenog organa i u ponovnom
postupku drugostepenog organa sa priloenim dokazim a, prijedlozim a odgovornih organa i drugih prikupljenih m aterijala, je r po S tatutu SKJ-e na to imam pravo.

442

Za aljenje je da se ovako postupa s organizatorima NOP-a na podruju opine

Stankovci, da se o njihovim zahtjevima za priznavanje zasluenog rada za NOB-u koje
su podnijeli jo u prosincu 1944, zatim i poslije osloboenja, donosi prvo rjeenje 23.
listopada 1961, i to negativno, zatim rjeenje po albi 28. travnja 1962, takoer negativno, i na kraju da nas svojim dopisom od 28. listopada 1967. godine Centralni komitet
SKH obavijesti da je rad po naim zahtjevima zavren to je i zakonom regulisano, a
nita se nije poduzelo od Centralnog komiteta da se utvrdi injenino stanje i decidirano ree da li je na ovom podruju u 1941. godini postojao ili nije aktivno organizovani
rad za NOP.
Takoer nije u redu da se nita nije poduzelo prema vinovnicima koji su uz postojanje nepobitnih argumenata i dokaza da se NOP na podruju opine Stankovci
razvijao paralelno uz Primorje i Bukovicu, tendenciozno dokazivali da na ovom podruju u 1941. godini nije bilo nikakvog vida aktivno organizovanog rada. Umjesto da
Centralni komitet SKH zatrai od aktera koji tvrde da na Stankovakom podruju u
1941. godini nije bilo aktivno organizovanog rada, da oni kau tko je udario temelje
takvog rada na ovom podruju i kada, to su oni osobno s time u vezi poduzimali i na
kakove su potekoe nailazili, a ne ovaj veoma teak problem za ovaj kraj, jer nije bilo
ii u svatove, kada se stupalo u NOB i socijalistiku revoluciju, pa na ovako olak nain
ovaj problem staviti ad acta.
N e radi se ovdje o pojedincima s podruja Stankovaca to nitko od njih nije dobio spomenicu, ve se radi o tome da se negira razvoj NOP-a na jednom podruju gdje
je on zaista postojao i to pojedinci iz Komisije za dodjelu spomenice daju netone
izjave, i to smiljeno i krajnje nekorektno, da bi se podnosioci zahtjeva s ovog podruja
eliminirali da ostvare svoja zasluena prava.
Da bi se pravilno sagledao tok razvoja NOP-a i uzroci masovnog opredjeljenja
za NOB i socijalistiku revoluciju naroda Stankovaca nastojao sam za ovo mjesto u
kratkim crtama opisati situaciju pred drugi svjetski rat, razvoj drutveno-politikih organizacija u toku NOR-a, posebno omladinske organizacije i stupanje boraca u NOV i
POJ. Miljenja sam da e ovaj moj skromni doprinos pruiti mogunost naoj mladoj
generaciji da sagleda doprinos ovog mjesta u borbi protiv faizma i njegovih pomagaa
i biti im poticaj u dananjoj borbi za razvitak naeg samoupravnog socijalistikog drutva.

5,U obrazloenju Komisije za dodjelu Partizanske spom enice 1941 u m aterijalim a za nas
s podruja Stankovaca stoji d a su Stankovci n edostupni Jagodnjoj, to je sm iljeno reeno, kako
bi se obezvrijedile izjave koje su za nas dali prvoborci iz Jagodnje G om je.
Vitom ir G radika u svojoj diskusiji na sastanku odranom u ibeniku 15. veljae 1967. kae: Stanko M iin i M ate Alfirov, politiki radnici iz Vodica ne idu u Stankovce preko Stipe Moria, ve preko starih HSS-ovaca koji su sa kom unistim a bili u zatvorim a, preko K artele iz Putianja i arlije iz Banjevaca. O bina izmiljotina.
Jao K artelo iz Putianja otiao je 1941. g odine u Zagreb, gdje je ivio do konca dmgog
svjetskog rata. Petar arlija, ustaki em igrant iz Banjevaca, takoer je 1941. godine otiao u Zagreb, ali se radi nekog spora s ustaam a povratio u Banjevce i mi smo ga u svibnju 1942. obuhvatili da radi za NOP.
Stanka M iina i M atu Alfireva p redao je m eni na vezu Ante Begi iz Putianja i njihov put
za Ravne K otare i Bukovicu od Stankovaca iao je preko K olarine, a vezu na tom pravcu odravao je Borislav M ileti iz Stankovaca, lan M jesnog NOO-a kojeg sam ja bio predsjednik.
Interesantno je ovdje napom enuti to M ile Vlahov tum ai d a je stankovaki kraj bio pod
utjecajm e HSS-ovaca, pa mu je to sm etalo da se ukljui u radu za N OP u ovom kraju, dok Vitomir G radika, tum ai kako su politiki radnici iz V odica u ovom kraju radili na organizaciji NOPa preko H SS-ovaca, to ni prvo ni drugo ne odgovara istini.

443

Summary
THE YO U TH O F S T A N K O V C IIN THE N A T IO N A L LIB E R A T IO N WAR
The analyset the participation o f the youth o f Stankovci an d the hamlets
o f Crljenik and Bila Vlaka in the N ational Liberation War. It reviev/s in detail the preparations a n d the participation o f you n g p e o p le o fS ta n k o vci in the liberation war. O f
the total o f 293 men in the N ational Liberation a n d Partisan Units, 200 w$re
yo u n g p e o p le ; o f 9 2 casualties, 50 were m em bers o f the you th organisation.

444

G O JK O JAKOVEV

USTAKI TERORISTIKI POKRET U SJEVERNOJ DALMACIJI

Saetak
U radu j e dat kratak pregled nastanka, rada i broja lanova ustakog teroristikog pokreta na terenu okruga Z ad a r i predratnog kotara Benjovac, koji se
ja vlja o kao njegov centar. U okrugu j e registrirano 157 organiziranih ustaa. K ad
o d tog broja odbijem o 40 ustaa u inostranstvu onda ih je na terenu bilo 117, a u
danima aprilskog rata 81. Devetorica ustaa uestvovala su u razoruanju vojnika Jugoslavenske vojske. Dakle, ni u danima rasula vojske i drave ustae kao
organizacija nisu mnogo uinile na tom planu. Sve navedeno dogodilo se mimo
njih je r s u se uzroci to j p o ja vi nalazili u drutveno-ekonomskim i politikim odnosima Kraljevine Jugoslavije. Bio j e to jo jedan dokaz koliko je ustaka organizacija bila strano tijelo na narodnom organizmu, koji ga je ve u danima njeg o vo g nastajanja odbacivao. Tokom N O R-a i socijalistike revolucije potpuno
ga j e odbacio na periferiju ivljenja, na k o jo j i danas egzistira kao izdajnika i
plaenika pijunska organizacija antikomunistikih snaga svjetskog politikog
podzem lja.

Kao to je poznato, sjevema Dalmacija uslovno zauzima prostor od rta Ploe, pa

linijom na Dinam izmeu Sinja i Knina, zatim jugozapadnim padinama Velebita i grapu zadarskih otoka i ibenskih pred obalom, Primorjem. Na kopnu se dijeli na vie manjih cjelina od kojih emo u naem radu obuhvatiti Ravne Kotare i dio Bukovice, a
periferno i njen primorski dio. U NOR-u je postojala podjela i na ibenski i Zadarski
okmg. ibenski okrag neemo obraditi u potpunosti kao Zadarski na kome se Benkovac javlja kao njegov geografski centar.
Ustaka organizacija vodi svoj korijen od Frankove' Hrvatske stranke prava. Kada je u aprilu 1908. godine dolo do rascjepa meu pravaima starevianci istupaju iz
spomenute stranke, kojom su tada rukovodili dr. Josip Frank, dr. Ante Paveli, dr Mile
Budak i dr. U svom programu imali su trijalistiko rjeenje hrvatskog pitanja, tj. u okviru Austro-Ugarske Monarhije ostvariti Veliku Hrvatsku, koja bi obuhvatala i Bosnu i
1 Josip Frank, roen u Osijeku 1844, um ro u Zagrebu 1911.
N jegov utjecaj bio je vrlo koban i nesretan u hrvatskom politikom ivotu. Njegove legije
>z 1909. uzor su buduim ustakim bojnam a i legijam a, a njegovi su sljedbenici bili na elu ustako8 pokreta. - Enciklopedija Jugoslavije, tom 3, Z agreb, 1958, 387.

445

Hercegovinu. Nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije, kod frankovaca se javljaju ideje o restauraciji Habsburke Monarhije i druge sline ideje. Od 1920. godine vei dio
frankovake emigracije nalazi se u Italiji. U potpunoj je finahcijskoj ovisnosti o tamonjem faistikom reimu.
Frankovaka garnitura, koja je, poslije Ujedinjenja od 1. decembra 1918. godine,
ostala u zemlji, u stranakom ivotu ne predstavlja znaajniji politiki faktor, pa istupa
zajedno s federalistima u Hrvatskom bloku, a nakon atentata na Stjepana Radia i njegove smrti pristupa poslanikom klubu Hrvatske seljake stranke (HSS).
Dr. Ante Paveli je krajem oktobra 1928. godine osnovao Domobran kao opehrvatski pokret. Poivao je na apsolutnoj konspiraciji, a rad se odvijao u grupama,
tzv. rojevima od po 4-5 osoba. lanovi pokreta bili su obavezni na slijepu poslunost Paveliu.2
Istoga dana kada je proglaena diktatura kralja Aleksandra - 6. januara 1929.
godine, Paveli je odrao sastanak sa svojim istomiljenicima, kojima je saopio da se
dotadanja organizacija Domobran pretvara u Ustaku hrvatsku revolucionarnu
organizaciju - UHRO. Istoj daje i ustav3 prema kome je cilj organizacije da svim
sredstvima pa i oruanim ustankom, oslobodi ispod tudinskog jarma Hrvatsku...4
Dana 17. januara 1929, Paveli je napustio zemlju. U Beu je naao grupu oficira
bive austrijske vojske na elu s generalom Sarkotiem, bivim guvernerom Bosne i
Hercegovine, pukovnika Stevu Dujia, potpukovnika Ivu Perevia i druge. Kasnije,
kada se broj emigranata proirio, oni se dijele na grupe od kojih se neke oslanjaju
Francusku i Britaniju, a druge na Austriju i Maarsku. Sam Paveli je orijentiran na
faistiku Italiju, kojoj je tada dobro doao u vezi s njenom politikom revanizma i iredentizma prema Jugoslaviji.5 Paveli se svim emigrantima nametnuo za vou, a povezuje se i sa dravnim funkcionerima i rukovodiocima faistike stranke Italije. I jedni i
drugi ga prihvataju, jer im se nudi kao pogodno oruje za sprovoenje u ivot njihove
politike razbijanja Jugoslavije i izlaenja faistike Italije na Balkan.
U svom prvom sjeditu u Veroni, Paveli stvara ustaku emigraciju, utvruje metode njenog rada, vri podjelu uloga itd. Prema usvojenim pravilima ustaki pokret je
revolucionarna organizacija, iji je cilj stvaranje hrvatske drave s Bosnom, Hercegovinom i Sandakom, a kako smo ve naveli naprijed.

1 Vojna enciklopedija, D rugo izdanje, tom 10, Beograd, 1975, 265.

5 Pod I. odreene su zadae pokreta, a pod II. njegov sastav: rojevi, tabori, logori, stoeri i
G lavni ustaki stan. U toki 5 govori se tko sainjava D oglavniko vijee i Poboniki zbor. Pod
III. - lanstvo, u toki 9 pie: U staom moe postati svaki H rvat, koji je sposoban za ustaku
borbu, koji je p o tp u n o odan tem eljim a ustakih naela... te je sprem an na sebe preuzeti i izvriti
sve odred b e i naloge, koje m u izdaju ustake vlasti i predpostavljeni.
U to':i 10 navedene su dunosti lanstva, a p o d IV, toka 11, navodi se tekst ustake prisege: Z aklinjem se Bogom svem oguim i svime, to mi je sveto, d a u se drati ustakih naela i
pokoravati se propisim a te bezuslovno izvravati sve odredbe Poglavnika, d a u svaku povjerenu
mi tajnu najstroe uvati i nikom e nita odati...
A ko se ogrijeim o ovu prisegu, svijestan si svoje odgovornosti za svaki svoj in i propust,
im a me p o ustakim propisim a stii kazna smrti.
T ako mi bog pom ogao! Amen!
U toki 13 stoji da su ustaki U stav sainili i vlastoruno potpisali ustae utem eljitelji u Zagrebu 7. sijenja 1929. godine. - Petar Peki, Postanak NDH, Z agreb, 1942, 34-41.
4 P etar Peki, n.d., 35.
5 U takvoj Italiji poslije 1929. godine hrvatski separatisti nalaze svog p rirodnog saveznika
u tenji za ruenjem versajske Jugoslavije. Jer ustaki pokret... se pretvara u teroristiki pokret, u
slubi italijanske im perijalistike politike prem a Jugoslaviji.... F ran jo T um an, Okupacija i revolucija - dvije rasprave, Zagreb, 1963, 18. - estojanuarski reim d ao je prilike velikohrvatskim
separatistikim elem entim a, da se pod zatitom i uz pom o in ostranstva ponu okupljati... i djelovati protiv Jugoslavije. Ferdo C ulinovi, Jugoslavija izmedu dva rata, II, Z agreb, 1961, 5.

Sredinom 1929. godine utvreni su ustaki centri u inostranstvu. U Breiji se nalazio Glavni ustaki stan (GUS), s oko 40 osoba. Prihvatne stanice organizirane su u
Rijeci i Zadru. Njihov zadatak je bio prihvaanje emigranata iz Jugoslavije, a vrili su i
ulogu punktova za vrenje obavjetajne i kurirske slube, te ulogu pripremnih stanica
za vrenje oruanih diverzija u Jugoslaviji.
U Italiji su organizirani i logori za vojnu obuku ustaa, kao i u Maarskoj.4 Obuka je vrena s orijentacijom da ustae kao profesionalni vojnici upadnu jednog dana u
Hrvatsku i tu organiziraju masovni ustanak. Potom bi formirali svoju vojsku, koja bi
krenula na ruenje sistema vlasti Kraljevine Jugoslavije! Broj ustaa u tim logorima je
varirao. Aprila 1941. u Jugoslaviju je skupa s poglavnikom dolo oko 230 ustaa!
Poslije rata 1941-1945. godine utvreno je da su svi ustaki kanali za vezu i razorni rad u Jugoslaviji, stajali na raspolaganju i OVRA-i (tajnoj politikoj policiji faistike Italije), koja se ustakom organizacijom sluila kao svojom agenturom, a to je
ova i bila. Obavjetajna sluba Kraljevine Jugoslavije posveivala je ozbiljnu panju
ustakom pokretu, kao stranoj agenturi, a to se - mada nepotpuno - moe vidjeti i iz
arhiva konzulata Kraljevine Jugoslavije u Zadru, te u Arhivu Jugoslavije i Vojnoistorijskog instituta JNA u Beogradu.
D o 1939. godine nije bilo mnogo ustaa u zemlji. Smatra se da ih je na Zagrebakom sveuilitu bilo oko jedne hiljade. Jaa aktivnost ustaa zabiljeena je u Sarajevu i
u Osijeku, a vrila se preko udruenja Velikog kriarskog bratstva i sestrinstva, Marijine kongregacije i drugih religioznih i klerikalnih udruenja.
Iza razome akcije ustaa, pored faistike Italije, stajao je i Vatikan. Ve od stvaranja Jugoslavije 1918. godine Vatikan je protiv nje, jer se nije mogao pomiriti s injenicom da milijuni katolika dou u sklop jedne drave, koja nee biti 100% katolika, u
kojoj katolici nee imati ni apsolutnu veinu. Slubeni -organ Vatikana, Osservatore
Romano, od 3. avgusta 1921. navodi gledite Pape, kako je Dalmacija talijanska zemlja, koje se Italija nije smjela nikada odrei. Vatikan je i inae poduzimao razne mjere koje su ile na slabljenje, rastakanje i razbijanje Jugoslavije iznutra. Crkva sama, a
i njezina razgranata mrea raznih organizacija, vie ili manje politikih, legalnih i konspirativnih,8 razvija djelatnost koja se tokom godina sve izrazitije manifestira - kao faistika! Vatikan i episkopat... se veu s ekstremnom hrvatskom nacionalistikom stmjom , s ustakim teroristima, s frankovcima, koji kao eksponenti hrvatske buroazije...
tee razbijanju Jugoslavije i stvaranju nezavisne hrvatske drave.
Ustaki ideolog i oficir poglavnikovog ustakog zdmga dr fra Ivo Guberina,
ibenanin, pisao je u H rvatskoj smotri, broj 7-10 iz 1943. godine, o ulozi katolicizma i
ustatva u razbijanju Jugoslavije, veliajui ustake atentate i diverzije, okupaciju zemIje itd. Dvadesetgodinji ivot Jugoslavije - pisao je fra Guberina - dokazao je, da je
ona stvorena da uniti predzide katolicizma, hrvatstvo i na njegovim mevinama otvori
put u srce Evrope bizantizmu i njegovom edu boljevizmu... Ti su razlozi traili da se
Hrvatska mora odijeliti od Srbije, te da se ta nakaza od drave Jugoslavije raskroji...
Da se ostvari taj cilj, trebalo je ui u otvorenu borbu s onim narodom i s onim sustavom, koji je Hrvatsku kroz zadnje 23 godine drao u ropstvu, sa srpskim narodom i
dravom... Do 1929. upotrebljava se parlamentama borba, kasnije je hrvatska borba

M usolinijeva faistika vlada d avala je podrku ovoj akciji, koja se odvijala u logorima
Bovigno, Brescia, Borgo Val di Taro, Lipari i dr. u Italiji, a Jan k a Puszta i Nagi K anisza u Madarskoj. - Ferdo ulinovi, n.d., 58. - O rgani vlasti K raljevine Jugoslavije, naroita njena obavjetajna sluba, budno su i au m o pratili sav ovaj rad, koga je talijanska vlada m aterijalno pomagala.
7 Tokom 1936/37. godine u oko 20 logora nalazilo se oko 505 ustaa. - Arhiv Jugoslavije,
fond M inistarstva unutranjih dela, fasc. 2 3 .' To su organizacije koje su sainjavale K atoliku akciju.
M ilan Stani, Neprijateljska politika Vatikana Hrvatima, Zagreb, 1948, 17, 18.

447

promijenila metode i latila se oruja. Ovaj su jezik jedino razumjeli Srbi. On je progovorio praskanjem bombi po zarobljenoj domovini, ustankom u Lici, ubistvom u Marsselleu i konano narodnim ustankom 6. IV 1941.10
Pojaana ustaka djelatnost u Jugoslaviji zabiljeena je poev od 938. godine,
kada su se u zemlju vratili mnogi ustaki emigranti. Oni i tada djeluju ilegalno, ali kamuflirani u takvim organizacijartia, kao to su Uzdanica, zadruga za tednju i pomo i sl. Uzdanica otpoinje i s formiranjem elija u raznim mjestima Hrvatske.
Smatra se da je do kraja 1940. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini bilo oko 2.000
ustaa. Rad Uzdanice bio je skoro legalan, tako da mnogi njeni lanovi nisu znali za
paralelno postojanje ilegalne ustake organizacije. Uzanica se uvlai u HSS i druge
jegalne organizacije. Rezultat takvog rada bio je da su pred rat 1941. godine u mnogim
organizacijama HSS-a postojale ilegalne organizacije ustaa. Ustae su posebnu panju poklonile Hrvatskoj seljakoj zatiti. Mnoge jedinice HSZ bile su u rukama ustaa
potpuno."
Krajem 1940. ustae u Zagrebu, osjetivi se dovoljno jakim, izvode svojevrsnt
anifestaciju. 2. XI oko 1.000 ustakih aktivista, u vojnoj formaciji, demonstrira mariranjem, govorima, pjevanjem i t. sl. Ustaka otvorena agresivnost zabiljeena je i u drugim krajevima Banovine Hrvatske pa je ban ubai naredio rasturanje Uzdanice i
hapenjem njenih rukovodilaca, na elu s Milom Budakom i Mladenom Lorkoviem.
N a slobodi je ostao Slavko Kvaternik, koji e 10. aprila 1941. proglasiti tzv. N D H .
Za ustaku organizaciju na terenu sjevem e Dalmacije postoje sreeni materijali
u posebnim elaboratima Sekretarijata unutranjih poslova SR Hrvatske. Pomou njih
mogue je prikazati jednim redom rad organizacije od poetka pa do 1941. godine. Tako u Elaboratu o bivem ustakom aparatu i UNS-u Kotara Zadar od 10. januara
1962. godine, ve na poetku, u uvodnom dijelu se istie kako je u kotarima Benkovac i
Biograd n /m postojala nacionalna i vjerska netrpeljivost, a raspirivali su je rimokatoliki i pravoslavni kler. Velikosrpska diktatura ojaala je velikosrpska shvaanja o vodeoj ulozi Srba u Jugoslaviji i time izazvala obrambeno gmpisanje Hrvata na dmgoj
strani. Na terenu zadarskih otoka, isto hrvatskom kraju, stanje je bilo neto dmkije.
Tamo je brojem i utjecajem dominirao HSS, a dio naroda je bio vezan uz reimske
stranke. Neto vie utjecaja u ranijem dobu imala je Stranka prava, Puka stranka, a u
godinama pred rat organizacija kriara i dr. Naravno da je religiozni uticaj katolike
odnosno pravoslavne crkve bio dominantan i neprikosnoven.
Zadar, mada u granicama tue drave, svejedno je bio trgovaki centar. Sela uz
granicu sa dvovlasnikim kartama saobraala su sa Zadrom. Trgovci iz Zadra dolazili
su u naa sela i trgovali. Zadar je slobodna luka u koju roba dolazi neocarinjena, pa je
jeftinija nego u Italiji. To je pom oglo razvoju verca u velikom obimu.
Ovakvo stanje u Zadru odgovaralo je ustakim prvacima da u njemu formiraju prihvatnu stanicu, preko koje bi irili pokret na teren Jugoslavije. Tako je 1931. godine u Zadru stvorena prihvatna stanica ustakog centra iz Bovenja (Bovegno), Italija,
koja je postala nosilac ustakog pokreta, kako na naem kotam , tako i na ostalom dijelu sjeverne i srednje Dalmacije. (U tekstu elaborata ovu stanicu oznaavamo sa centrom), Ova ustaka prihvatna stanica imala je za zadatak da proimje ustaki pokret

10 M ilan Stani, n.d., 19, 20.

11 D opisnik C entralnog pres-biroa iz Splita u izvjetaju za m art 1940. donosi izjavu Ede
B ulata, splitskog ustae, prem a kojoj bi u HSZ bilo 70% ustaa. - A rhiv Jugoslavije, F-66 A-II /4 -. - Ustaki H rva tsk ip o litik i vijestnik iz o k to b ra 1938. pie kako su vlasti u ibeniku na
tam onjoj gim naziji otkrile veu skupinu srednjokolaca, koji su rad ili u ustako-dom obranskom
d u h u i prisizali n a politiku d ra A nte Pavelia. Tom je prilikom bilo u h ap en o 13 gim nazijalaca.

448

na teritoriji Dalmacije, da tamo organizira razne diverzije i sabotae i da prihvaa ustae iz Jugoslavije i upuuje ih u emigraciju.
Prvu godinu djelovanja prihvatna stanica imala je dosta uspjeha u irenju ustakog pokreta na terenu okolnih sela. Situacija na granici, tj. masovan saobraaj ljudi iz
okolice sa Zadrom olakao je rad prihvatnoj stanici. Hrvatsko stanovnitvo, pod starom Jugoslavijom izloeno podinjenosti i preputeno teroru andara i velikosrba u
doba diktature, lako je prihvaalo ideje ustakog pokreta,1! vjerujui da e tim putem
doi do slobode i lakeg ivota.13
Preko ustake stanice u Zadru organiziran je 1932. tzv. liki ustanak.14 Istomeje prethodio rad na politikom okupljanju Pavelievih istomiljenika. Paveli se u Lici
povezao s frankovakim prvakom Markom Doenom i advokatOm dr. Andrijom Artukoviem, te dr Josipom Dumandiem. Ova grupa je imala ulogu centra za rad u Lici.
U Rijeci, u granicama Italije, Servaci prikuplja oruje i municiju za ustake jedinice, koje su predviene za formiranje u Lici.
Artukovi iri ustaki krug u Lici. Okuplja oko sebe 14 lanova nogometnog kluba Viktorija iz Gospia. Vezuje za sebe trgovca Jou Tomljenovia, krijumara Polbu uperinu iz Rizvanue. Preko njega organizira vercere iz Devi Drage: Krunu
Devia, Ivana Pivca, Stipu i Pavla, koji pored verca razliite robe prebacuju u Zadar i oruje za potrebe ustaa.
U kotaru Perui Artukovi je angairao u radu Juru - Jucu Rukavinu, biveg
porunika austrijske vojske. Ovdje se nastupalo s parolom kako se prenoenjem krijumarenog oruja iz Rijeke i Zadra u Liku, moe zaraditi dosta novaca. Pokretu tada
prilaze Ivan - Ico Rukavina, frankovac odranije, Jakov Jacketa Rukavina, kriminalac i
otputeni robija, te poznati krijumar Luka timac.
Pokuaj prebacivanja oruja iz Rijeke nije uspio pa ga Servaci transportira u Zadar. Devii se javljaju kao glavni organizatori prijevoza oruja, koje je u poetku uskladitavano u jednom naputenom magazinu u Senju. Iz Zadra se u junu 1932. prebacuju dvojica ustaa, a neto kasnije i trei. Skrivaju se kod Polda uperine u selu Rizvanua. im su obavijeteni u njihovom dolasku, Joe Tomljenovi i Juco Rukavina
dogovaraju se s logom icim a o dizanju ustanka. Kad su primili obavijest da e omje
za potrebe ustanka stii iz Zadra m otomim amcem u Devi Dragu, dana 20. avgusta
prebacuje se gmpa ustaa preko Velebita u Devi Stanove radi preuzimanja omja.
Bilo ih je petorica. Ovdje im se prikljuuju jo etiri lana iz porodice Devi. Ico Rukavina je poslao jo 12 ljudi radi prijema om ja, a Jure - Juco Rukavina doveo je desetoricu. Iz Gospia su doli Joe Tomljenovi, Nikola Orekovi i Ivica ari, a iz Rizvanue i Bmana osmorica, svega 42 osobe. Omje su ekali dva dana, a kad ono nije
stiglo, razili su se, osim devetorice ustaa, koji su ostali. amac s talijanskom posadom i om jem i Ivanom Deviem Pivcem je saekan, a omje odmah prebaeno u
Devi Stanove. Tu su ustae obukli uniforme. Bilo ih je desetorica. Pred ukrtenim

11
U odnosu na registrirani broj ustaa na terenu (u 30 naselja okruga Zadar svega 81 registrirani ustaa) to se ne bi moglo tvrditi. Idejni utjecaj ovog malog broja ustaa bio je mnogo jai
od njihove materijalne sile.
11 Elaborat o bivem ustakom aparatu i UNSU kotara Zadar, 2. - Dalje: Elaborat Zadar.
Pi 14 ^ sta*e. su ' Priie likog ustanka djelovali kao teroristi. 22. februara 1929. ubijen je Tom Slegel, glavni urednik zagrebakih Novosti a 30. avgusta 1929. policajci Josip Kea i Matija Perenski, nou 21/22. aprila 1930. godine eksplodirala je mina na pruzi Vrpolje-Mikanovci, a 3. apnla 1931. u Banskim dvorima u Zagrebu eksplodirala je i druga mina. Ustae iz Maarske djelovali su u sjevemim, a iz Italije u jugozapadnim krajevima Jugoslavije. Pravac glavnog udara bio je
Zagreb. - Gojko Jakovev, Sjevema Dalmacija izmeu dva rata - dmtveno-ekonomski i politiki uzroci nastanka NOB-e 1941-1945. godine, obranjena doktorska disertacija, 1973, 908,

29 - BENKOVACKI KRAJ ... ZBORNIK 2

449

noem i pitoljem poloili su ustaku prisegu. Tekst prisega proitao je ak Ivica ari,
a ustaka pravila Jakov Jacketa Rukavina. Od 28. avgusta do poetka napada na andarmerijsku stanicu Bruane 6. septembra 1932. godine, ustae su se nalazile u selu
Rizvanua, uniformirani i naoruani. Stanovali su u kui Milke uper, ene Ivana Devia Pivca.
Uveer 6. septembra 1932. ustae, ojaani s jo 10 osoba, koje je doveo Polde uperina, donesena je odluka za napad na andare u Bruanima i krenulo se u akciju, kojom su rukovodili Ivan Devi Pivac i Jakov Jacketa Rukavina. Najprije su presjekli telefonski stub i liniju izmeu Bruana i Klanca, postavili su strae pred kuama dvojice
andara, koji su stanovali privatno u selu i opkolili su stanicu. Po nareenju Pivca, ustaa Jerko Sudar postavio je na prag ulaznih vrata stanice paklenu mainu (minu). Kad
je ona eksplodirala, ustae su otvorile vatru iz pitolja i bacili nasumce nekoliko runih
bombi, pozivajui dvojicu andara, koji su u stanici spavali, da se predaju. Ustae se
pucali preko 30 minuta, ali nisu imali hrabrosti da krenu u napad i zauzmu stanicu.
Primijetivi svjetlost farova nekog automobila, koji je dolazio iz Karlobaga, ustae su
prekinuli vatru i povukli se preko sela Rizvanua na Velebit.
U toku gonjenja ustaa po Velebitu od strane andara i mjetana, ubijen je i jedan ustaa. Ubijen je ustaa Nikola Devi, a pri hapenju izvrio je samoubojstvo brijaem Luka Stipac. Ostale ustae prebacili su se preko granice u Zadar.
Voe ove diverzije Artukovi, Doen, Tomljenovi, ari i Orekovi pobjegli su
i preko Zadra obreli se u Italiji. Vlasti su uhapsile Dumandia, Japundia, Paviia,
Smolia, Frkovia, Jucu Rukavinu i jo neke. Izvedeni su pred sud i osueni.15
tampa Jugoslavije donosila je u ovom beznaajnom dogaaju lanke, reportae
u nastavcima, fotografije zaplijenjenog oruja, municije itd.14 ibenska Narodna tribina donosi u broju od 21. septembra 1933. vijest da je zavrena rasprava po Zakonu o
zatiti drave protiv Roka Miljkovia, Mitra Jeraka i Ante Torbarine. Prvi je optuen
da je apotekaru Josipu Silobriu dao dva revolvera s municijom, a Paki Zorici iz Turnja tri revolvera, u svrhu teroristike antidravne akcije. Kako se optuba nije mogla
dokazati, optueni je osloboen. Mitar Jerak osuen je na tri godine robije i gubitak
asnih prava zbog uea u ustakoj organizaciji i zbog prikupljanja oruja, dok je Ante Torbarina takoer osloboden.
U srijedu u 17,15 sati u dravnom sudu za zatitu drave u Beogradu izreena
je presuda u procesu protiv Silobria i drugova. Svi optueni bili su dovedeni u sudnicu. Predsjednik sudskog senata proitao je presudu, kojom se Silobri J., Pedii J.,
Stevanja M., Jelii A., tampalija Ivan i Petar, Danijel i Kuzman, Mren Rafael i udina Ljubo oslobaaju od optube na osnovu paragrafa 280 krivinog zakonika. Na emu optueni su kliknuli: ivio sud.1

Paveli je do dolaska Artukovia i Doena u Italiju, dao Likoj pobuni veliki publicitet, a svojom Odredbom odredio im je poloaje: Artukovia je imenovao poglavnim pobonikom i postavio ga za upravnog i nadzornog zapovjednika svih ustakih jedinica u talijanskim logorima, a Doena za zaasnog ustakog proelnika doglavnikog vijea, kojim zvanjem mu je
odao potovanje, kao najstamem ustakom borcu. - Sudovi u Jugoslaviji osudili su uesnike
Like pobune i to: Josipa Caia i Stjepana Malbau na doivotnu robiju, Josipa Japundia
na 15 godina robije, Jum Rukavinu i Jerka Sudara na smrt, Leopolda upera na 20 godina robije,
Ivu Avramovia, Antuna upera i Jum Gazia na po 15 godina robije. Svi ostali osueni su na robiju u trajanju od dvije do 12 godina. - U Velebitu se tokom 1932. nalazio bataljon andara. U
Kruici i Bari Dragi otvorene su nove andarmerijske stanice. Bilo je uhapeno oko 200 lica.
Pred sud su izvedene etiri gmpe osumnjienih za uee u ustanku i to jedna iz Podvelebitskih
sela, dmga sa terena benkovake opine, trea sa terena Biograda n/m i etvrta sa otoka... - Elaborat Zadar, 26.
' Politika od 26. oktobra 1932. i druge novine.
11 Narodna tribuna, od 21. septembra 1933. godine.
450

Narodna tribuna od 5. marta 1935. godine pie kako su 1933. u sjevernoj Dalmaciji pohvatani skoro svi lanovi ustake organizacije. Otkrivena je i velika koliina
oruja, kojim se imala izvriti nekakva ustaka revolucija. Kao jednoga od kolovoa,
meu glavnim krivcima i organizatorima, sami lanovi ove organizacije, koji su bili
mahom naivan, a siromaan seljaki narod, oznaili su Martina Frkovia, sedlara i remenara u Benkovcu, koji je sama sebe, a preko voa ustaa Paveli - Pereca i druine
oznaio tajnim komandantom mjesta i to je imao biti, ako uspije revolucija. Isti ovaj
Frkovi, za svoja zlodjela osuden je od ibenskog suda za zatitu drave na est godina
robije i trajan gubitak asnih prava. Apelacija mu je kaznu poviila na 8 godina robije i
trajan gubitak asnih prava.
Iz izvjetaja bana Primorske banovine predsjedniku vlade Milanu Stojadinoviu
o politikoj situaciji i javnoj sigurnosti za februar 1937. godine1 vidi se, kako je agent
sreskog naelnika iz Benkovca, a koji djeluje u Zadru, javio o stanju meu ustaama u
Zadru. Ustae ire Paveliev proglas Domobranci - Ustae i list N D H i druge publikacije, naroito u srezu Preko. Preduzeo sam mjere - izvjetava ban Primorske banovine - a napose na granici prema Zadru, da se ubacivanje ilegalnog materijala osujeti,
kao i svaka ustaka akcija.
U izvjetaju bana Primorske banovine Stojadinoviu od 10. avgusta 1937. navodi
se kako se iz Zadra u zemlju ubacuju klieirani napadi AP.20
Ustaki centar u Zadru odigrao je jednu od glavnih uloga u razvoju ustakog pokreta u Hrvatskoj. Od njegovog osnivanja pa nadalje prola su kroz isti i tako poznata
imena ustakog pokreta kao to su dr Branko Jeli i Gustav Perec, koji su u Zadru vezali za sebe ranijeg pristalicu starevianaca Antu Brkana,11 kome su odmah dali uputstva kako da radi i ovlastili ga da novopeene ustae polau pred njim ustaku prisegu.
Perec je za rad angairao poznatog zadarskog trgovca Andriju Relja,12 hrvatskog nacionalistu. Preko Relje odravana je veza sa efom centra na Rijeci Vjekoslavom Servaci
zvanim Bego. Brkan je u rad angairao i Ivana Saki, gostioniara, koji se isticao velikohrvatstvom u talijanskom Zadru. On je ujedno i trei lan centra. Novi ustae bi
nakon poloene prisege dobijali pitolje i za poetak su rasturali ilegalnu emigrantsku
tampu i druge materijale. Za nekoliko mjeseci djelovanja pridobijeno je vie pojedinaca u selima, onda su stvarane grupe, koje su ilegalno djelovale prema direktivama
centra.21
Centar u Zadru je preko navedenih grupa i pojedinaca ubacivao mjeseno oko
100 komada ustakih emigrantskih listova Gri, Ustaa, Hrvatski domobran i dr.), vei broj letaka s protureimskim i protusrpskim sadrajem itd.
Od oruja u prvoj godini djelovanja centar je ubacio na teritoriju Jugoslavije,
u okolicu Zadra, Ravne kotare i Liku, oko 50 pitolja, desetak vojnikih puaka, a isto
tako i neto runih bombi i mina. Stvorio je nekoliko grupa, koje su propagirale i irile
ustaki pokret, s osloncem na ve izgraenu idejnu, religiozno-klerikalnu osnovu, koju
su prethodno stvorili katoliki crkveni krugovi kroz organizacije Katolike akcije, posebno Kriara.
Prva grupa zakletih ustaa stvorena je u selu Lukovo ugarje u kojoj su najistaknutiji bili braa Devii. Ona je bila aktivno ukljuena i u Liki ustanak.24 Njihovo
ia i9 2o ,; Jugoslavije, fond Milana Stojadinovia, F-14.
21 Roen 1892. u Tinju, kod Benkovca, uitelj. Ustaa od 1931. Pred rat 1941. dolazi u sukob s Paveliem i naputa pokret. Po svretku rata 1945. godine ivio je slobodno u Zadru.
21 ef centra do kapitulacije Jugoslavije. Po osloboenju Zadra likvidiran od strane organa
vlasti nove Jugoslavije.
22 Elaborat Zadar, 6. 24 Uestvovalo je pet Devia: Ivan - Pivac, Kruno, Stipe, Martin i Jure. Iz Hercegovine
v
* M ? t e . B o b a n . jz Like Jure Rukavina i Ante Pejnovi. Petar arlija iz Banjevaca, Pavao
Vuki iz Tribnja i Mile Barii iz Draga, Pakotane. Svega 12. - Elaborat Zadar, 25.
29*

451

stvamo zanimanje bilo je verc raznom robom iz Zadra. Prema Elaboratu Zadar, u
grupi ih je bilo pet. Medutim, ona je bila brojnija i sainjavahu je slijedei: Ivan* Devi - Pivac, Kmno*, Stipe, Ivan, Jure*, Martin*, Pavao i Mate Devi, tj. svega osmorica.
Druga gmpa formirana je u selu Tribanj, pod Velebitom. inili su je Pavao* Vuki, (od suda Kraljevine Jugoslavije osuen na smrt zbog uea u Likom ustanku),
Sime Vuki (nakon rata 1945. likvidiran od jedinica Jugoslavenske armije, kao ustaa),
Lovro Vuki, Mate* Vuki zvani Apel, ime Vuki zvani Kokan (u ratu ustaki tabornik), Joso Vuki (likvidiran od jedinica JA 1945. godine), Jure Gazi, Ive Sjau
(1943. likvidiran od jedinica NOVJ), Mile Sjau (ubijen nakon rata od jugoslavenskih
graniara, na granici kod Trsta), Pavao Zupi (likvidiran 1943. od jedinica NOVJ).
Trea gm pa formirana je u Starigradu pod Velebitom.
Imala je etiri lana, i to: Jerolim* Kati zvani Role (nakon rata 1945. godine u inostranstvu kao politiki emigrant). Marijan* Kati (u inostranstvu), Marko* avi (u inostranstvu), Andrija* avi zvani Jadre, te Nikola* Buljeta.**27
etvrta grupa ustaa radila je u Benkovcu pod rukovo Martina Frkovia. Roen
je 1889, u Lici, sedlar. U pokretu je od 1931. godine. Bio je ustaki funkcioner za kotar
Benkovac. Njegova grupa bila je najbrojnija. Godine 1933. s 11 lanova ustakog pokreta izveden je pred sud i osuen zbog irenja ustakih ideja, nacionalne mrnje i nedozvoljenog noenja oruja. Nakon povratka s robije djeluje jo profinjenije, i to kroz
kotarsku organizaciju HSS, kao njen predsjednik! U kapitulaciji Jugoslavije aprila
1941. rukovodi akcijama preuzimanja vlasti i razomavanju vojnika Jugoslavenske vojske, koristei kao orude u svojim mkama legalizirane formacije Hrvatske seljake zatite (HSZ). Talijani su ga u avgustu 1941. uhapsili i protjerali u N DH . Godine 1945.
streljan je od jedinica NOVJ. Pavao Peut, zvani igerica, roen 1895. u opotu. U
pokretu od 1931. godine 1933. osuen na jednu \ po godinu robije. U kapitulaciji Jugoslavije uestvuje u razomavanju vojnika JV. Tokom okupacije talijanski pijun. Talijani ga ipak 1943. godine hapse. Poslije je ustaa u uniformi. Nakon rata osuen na
20 godina robije, s koje je ranije otputen kui.
Petar Luci, iz Benkovca, u pokretu od 1932. Godine 1933. osuen zbog uea u
radu pokreta i aferi s orujem. Nakon rata za nj se ne zna. Jadre Kamber, iz Podluga.
U pokretu od 1932. Godine 1933. odgovarao za svoj rad pred sudom. U ratu saradnik
Talijana. Frane Kamber, iz Podluga. lan ustake grupe u Benkovcu. Osuen 1933. godine. Pred rat umro u Zagrebu. Petar usa, iz Podluga. Godine 1933. osuen. U ratu
ustaa. Mate Ceranja, iz Podluga ,osuden 1933. na kaznu zatvora. Tokom 1944. ustaa
u uniformi. Petar Knez, roen 1904, u opotu, godine 1933. osuen u grupi Martina
Frkovia. U toku rata u ustakoj vojnici. Danas se za nj ne zna. U grupi je bilo 8 lanova. Kao ustae iz opota jo se spominju i Petar** Mikuli, koji je u ratu poginuo kao
ustaa u borbama s jedinicama NOVJ. Njegov stariji brat Mate postao ustaa u Francuskoj. Poginuo kao ustaa u borbama s jedinicama NOVJ. Ive Stipanov Vuksan, iz
opota, roen 1906. Do kapitulacije Italije 1943. u ustaama, a nakon toga do kraja rata u NOP-u! Joso Stipanov Vuksan iz opota, roen 1886. U ratu ustaa. U borbi s par Lica s naznakom iznad imena, mada su registrirana u Elaboratu Zadar, nalaze se i u
posebnom spisku ustaa u Italiji, dokumentu Ministarstva unutranjih dela (MUD) Kraljevine Jugoslavije, koji je u Arhivu Jugoslavije registriran pod AJ, fond MUD, F-23. Na spisku ima 509
osoba.
U pokretu od 1932. emigrirao u Italiju. Pred rat se vraa u zemlju razoaran u sve to je
vidio meu ustaama. 1941. nije prihvatio poziv Pavelia da u Zagrebu postane ustaki dunostnik. Ustaa Bonaventura Baljak ga je zbog neposlunosti zaklao u roenoj kui na oigled ukuana!
11 S oznakom ** oznaeni su ustae sa spiska u AJ, fond MUD, F-36, nema lh u Elaboratu Zadar.
452

tizanima 1944. godine, naavi se u bezizglednoj situaciji, izvrio je samoubojstvo da

ne pade iv u ruke partizanima. Ustakoj organizaciji Benkovca pripadalo je 12 do sada registriranih lanova.
Peta ustaka grupa iz Banjevaca nije bila jaka, ni brojem, ni utjecajem. Osnovao
ju je Petar Sarlija, koji je postao politiki emigrant silom prilika. U jednom sukobu
zbog zabranjene sjee drva udario je sjekirom andara. Da ga ne uhapse, pobjegao je u
Zadar, gdje se naao pred alternativom: ili stupiti u ustae, kako su mu sugerirali slubenici talijanske vlasti ili dozvoliti da ga esktradiraju natrag u zemlju. Iz drugih izvora
saznajemo da su ustae u Banjevcima, pored Petra arlije bili jo i Marko** arlija, roden 1894. godine. Ustaa postao nakon povratka iz Francuske, gdje se nalazio kao ekonomski emigrant. Petar** Polegubi. pok. Petra, roden 1899. godine. 1933. vratio se iz
Belgije. Godine 1936. nalazio se u Sremskoj Mitrovici na izdravanju robije u trajanju
od 16 godina. Tokom rata 1941-45. godine nalazio se u Zagrebu. Joko** Baradi pok.
Blaa, roden 1897. godine. Kao aktivni ustaa osuen na 12 godina robije, koju je izdravao u Sremskoj Mitrovici. Godine 1942. Talijani su ga strijeljali kao pripadnika
NOP-a. Marko** Kraljevi, roden 1904. godine. 1930. vratio se iz Francuske. Odmah
je stupio u ustaku organizaciju. Jula 1942. Talijani su ga strijeljali skupa s bratom. Jozo Bakovi, roden 1888. Po povratku iz Francuske postao ustaa. Prenosio je oruje iz
Zadra za potrebe ustaa. Bare** Vukorepa, roden 1894. Po povratku iz Francuske postao je ustaa. U Banjevcima je, prema navedenom, bilo svega sedam ustaa.
esta ustaka grupa osnovana je na podruju kotara Biograd na moru2", i to u selima Vrana, Pakotane i Drage. Imala je est lanova, i to: Nikola* Zeli. U ustakom
logoru Lipari, u Italiji, bio je komandir ustake ete. Kad su Nijemci okupirali sjevernu Dalmaciju, nakon sloma Italije, on je u inu ustakog pukovnika komandant ovog
kraja Dalmacije. Poslije rata je nestao i za nj se ne zna. Luka* Desnica, iz Vrane. U pokretu je od 1931. Godine 1933. emigrirao je u Zadar, a 1938. vratio se u zemlju. U kapitulaciji jugoslavije razoruava vojnike JV i andare. Za vrijeme rata bio je u NDH. Danas je politiki emigrant u Argentini. Zorko* udina, iz Pakotana. Godine 1933.
emigrirao je u Italiju, a 1938. se vratio. U kapitulaciji Jugoslavije uestvovao je u preuzimanju vlasti u Biogradu na moru i razoruavanju vojnika JV. Godine 1944., poginuo
je kod Karlovca u borbi s jedinicama NOVJ. Marjan Bakija, roen 1910. u Pakotanima. U pokretu je od 1932. Djelovao je na irenju ustake organizacije kroz mjesnu organizaciju HSS. Poslije rata nalazi se u politikoj emigraciji, van zemlje. Mile* Barei,
roen 1904. u Dragama, kod Pakotana. Obuhvaen u rad od zadarskog ustakog centra 1931. godine. Uestvovao u Likom ustanku. Zatim je emigrant u Italiji. Po kapitulaciji Jugoslavije u Zagrebu postaje oficir Poglavnikovog tjelesnog sdruga. Nakon
rata u Francuskoj, kao politiki emigrant. Joso* Zeli, iz sela Vrana, zvani Jole, roeni brat ustakog pukovnika Nikole, u pokretu je od 1932. godine. Emigrirao u Italiju
1933. U ratu je bio ustaki oficir. U borbi s jedinicama NOVJ poginuo je.
Sedma ustaka grupa formirana je u Kukljici na otoku Ugljanu. Brojila je etiri
lana.
Osmu grupu u selu Kali, na otoku Ugljanu, takoer su sainjavali etiri ustae.
Deveta ustaka grupa osnovana je u Preku, na otoku Ugljanu. Imala je tri lana.
Navedene grupe nisu meusobno bile vrsto povezane, nisu odravale svoje posebne sastanke, lanovi nisu plaali lanarinu itd. lanovi jedne grupe s ueg podruja
bili su vezani za svoga rojnika, koji im je davao individualne zadatke, a on sam bio je

11 Iz mjesta Biograd na moru nije u ustakoj organizaciji bilo ni jednog Biograanina.

" On je roeni stric atentatora na ambasadora SFRJ u vedskoj 16. aprila 1971. godine,
Mire Bareia.
453

vezan za centar u Zadru. lanovi jedne grupe poznavali su se meusobno, za postojanje drugih grupa su znali, ali njihove lanove nisu poznavali.10
Od ustakog centra u Zadru bili su pojedinano obuhvaeni u rad i odmah ostali
na direktnoj vezi s centrom slijedei: iz Posedarja trojica, i to Jure Klanac (u toku rata
ustaa. 1945. godine streljan u Kninu od snaga JA). Jakov* Ivandi, roen 1898. U pokretu od 1932. Godine 1933. emigirirao u Italiju. Vratio se 1938. Stvaranjem N D H na
slubi je u Zagrebu. Godine 1943. je penzioniran, a od 1944. je kod kue i najzad u Starakom domu u Zadru. Stipe* Ivandi, roen 1895, u pokretu od 1932. Godine 1933.
emigrirao u Italiju, a vratio se 1938. Od 1941. je ustaa u Zagrebu. Oficirje Poglavnikovog tjelesnog sdruga. Danas je u politikoj emigraciji u SAD.
Iz Lovinca je u pokret obuhven Bonaventura* Baljak zvani Ventura. Roen
je 1906. U pokretu je od 1932. Godine 1933. je emigrirao. Uspostavom NDH dolazi u
svoj rodni kraj i sa sobom odvodi u Zagreb 30 mladia iz Lovinca, Polinika i Visoana. Veina od njih postali su koljai u koncentracionom logoru Slano, na Pagu. Nakon rata proglaen je za ratnog zloinca. Danas je politiki emigrant u Latinskoj Americi.
Iz Bibinja je u pokret obuhvaen ime* Frleta, roen 1912. Godine 1933. upuen je u emigraciju u Italiju. U ratu je bio oficir Poglavnikovog tjelesnog sdruga. Nakon rata za nj se ne zna.
Iz Sukoana su u rad obuhvaeni Joso* Smoli, roen 1913. U pokret stupio
1933. i odmah upuen u emigraciju. U ratu je bio oficir Poglavnikovog tjelesnog sdruga. Poginuo je u borbama s jedinicama NOVJ. Tome Smoli* u pokretu od 1933. Odmah je upuen u emigraciju. U ratu je bio oficir Poglavinkovog tjelesnog druga. Poginuo u borbi s jedinicama NOVJ. Andrija Jerak*, roen 1890. Nalazi se na spisku emigranata ustaa iz 1937/38. godine. Ostalih podataka nema.
Iz sela Vrsi u pokret je obuhvaen Stanko* Mara, roen 1909. Od 1933. u emigraciji. U toku rata oficir Poglavnikovog tjelesnog sdruga. Po osloboenju izveden pred
sud, koji ga je osudio na deset godina robije.
Iz Nina je u pokret obuhvaen Rudolf* vrljevi, roen 1908. godine. U pokretu
je od 1932. Tokom 1933. uhapen i maltretiran od andara. Pobjegao u emigraciju, u
Zadar. Godine 1938. vratio se u zemlju. Od 1941. u Zagrebu je oficir Poglavnikovog
tjelesnog sdruga. Za nj se danas ne zna.
Od dosada navedenih ustaa onih sa oznakom ima 31 i svi se nalaze na posebnom Spisku ustaa u Italiji iz 1937/38. godine.31
Treba napomenuti da nakon Likog ustanka 1932. i udara reima po ustakoj
organizaciji u sjevernoj Dalmaciji, kada je ona bila sasvim razbijena, ustaki centar u
Zadru mijenja taktiku u radu. Orijentira se na to da zavrbovane osobe u Jugoslaviji, a
koje na bilo koji nain stignu u Zadar, prihvati i uputi u emigraciju, tj. u ustake logore
u Italiji radi sticanja vojnih znanja i vreg idejnog povezivanja za pokret. Mi smo naveli 31 osobu, koje su stigle spomenutim nainom u logore, gdje se od njih stvorilo subjekte koji e volju svojih naredbodavaca provoditi u ivot. Oni su postali osobe najveeg povjerenja poglavnika Pavelia, pa e mnogi od njih postati i oficiri njegovog tzv.
tjelesnog sdruga. Tom broju od 31 osobe, treba jo dodati sljedee:
Pojedinano su obuhvaeni u ustaki pokret Pavao Canki, iz Nina. U N D H bio
je na dunosti ministra prosvjete i bogotovlja. Likvidiran je od snaga NOV pri osloboenju Zagreba.
Iz Korlata je u ustaki pokret obuhvaen Joso* Buli, koji je takoer aktivan ustaa u N D H . Nakon rata za nj se ne zna.
Elaborat Zadar, 9.
*' Arhiv Jugoslavije (AJ), fond MUD, F-23.
454

Iz Turnja - Tomo* Dekovi, roen 1906. Obuhvaen u pokret 1932. a 1933. otiao je u emigraciju iz koje se vratio 1938. godine. Tokom rata nalazio se u ustakoj vojnici. Nakon rata za nj se nita ne zna.
Iz Pamana u pokret je obuhvaen Ljubo* Madari. U pokretu je od 1933. Odmah je upuen u emigraciju. Vratio se 1938. Tokom 1941. godine bio je ustaa. Godine
1942. preao je na stranu NOV, gdje se bori u njenim redovima. U borbi s okupatorom
i domaim kvislinzima poginuo je 1944. godine.
Iz Novigrada u pokret je obuhvaen ime Otri 1933. godine. Odmah je upuen
u emigraciju. Tamo se legalizirao kao pristalica HSS-a i u tom smislu je djelovao meu
ustaama. Takav njegov rad nije bio na liniji ustakog pokreta pa su ga likvidirali. Iz
Novigrada je evidentiran kao ustaa - emigrant i Marko** Otri.
Iz Polae, kod Benkovca, registriran je kao ustaa Boo* Ranjevi, roen 1894.
Godine 1929. otiao je na rad u Belgiju, a odatle u ustaku emigraciju u Italiju. Godine
1941. je u Zagrebu, kao ustaki oficir. Nakon rata za nj se nita ne zna.
Iz Zemunika - ime* Rogi. Centar u Zadru pridobio ga za ustaki pokret 1933.
godine. Odmah je upuen u emigraciju u Italiju. Tokom rata bio je ustaa, a nakon rata
za nj se nita ne zna.
Iz Vrsi - Krsto* Vuki. Ustaa od 1933. otkada je i emigrant u Italiji. U ratu je
poginuo kao utaa.
Ustaama u Italiji prikljuili su se iz inostranstva i sljedei:
Iz Tinja: Pajo* ai, roen 1895. Godine 1939. vratio se kui, a 1941. otiao u
ustae, u NDH . Penzioniran je ve 1942. godine i otada ivi u Tinju.
Iz Pakotana: Ivan* Stojanov. Obuhvaen je u pokret 1932. godine. Emigrantima se prikljuio iz Belgije. Vratio se u zemlju 1938. godine. Tokom rata je ustaa, a nakon rata za nj se nita ne zna.
Iz Raanca: Petar* Zupi. Godine 1935. ostao je u ustakoj emigraciji. Tokom
rata bio je ustaa. Nakon rata umro kod svoje kue u Raancu.
Od navedenih 12 ustaa, na spisku ustaa u Italiji ima devetorica. S prethodnih
31 to ini 40 ustaa emigranata iz sjeverne Dalmacije. U Spisku ustaa iz Italije registrirana su jo dvojica s naeg terena obrade, i to:
Iz Draga, kod Pakotana, Martin* Vulin. Godine 1938. vratio se iz emigracije kui, a 1941. stupa u ustaku organizaciju u NDH . Kao ustaa poginuo ie u borbi s jedinicama NOVJ.

Iz Banjevaca: Mijo* Polegubi, roden 15. avgusta 1887. godine, seljak. Kad je
uao u spisak emigranata u Italiji ve je imao punih 50 godina ivota. to je s njim bilo
kasnije, nije poznato.
Sa pomenutog Spiska ustaa u Italiji, tako smo nabrojili 42 s terena (okruga)
Zadar, a sa spiska ** jo 12 ustaa, tako da ih je u emigraciji bilo svega 54.
Nakon neuspjelog Likog ustanka 1932. godine, a naroito nakon ubojstva
kralja Aleksandra 1934. godine, vlast Kraljevine Jugoslavije poduzima sve mjere da ustaku organizaciju na terenu uniti, a to joj je i uspjelo. Na vanjsko-politikom planu
ona poduzima potrebne diplomatske korake u vezi s mijeanjem u njene unutranje
stvari, pa je postigla da se pred Drutvom naroda raspravljalo o ulozi Maarske i svemu tome. Italija je uspjela izbjei svoju odgovornost pred tim medunarodnim forumom. Jugoslavija je zato protiv Italije povela akciju na bilateralnom planu, pa je izmedu ostalog zahtijevala rasputanje logora ustakih emigranata u Italiji i prihvatne stanice u Zadru. Rezultati su bili minimalni i ustaka stanica u Zadru je ostala, jedino je
promijenila svoj nain rada. Ona i dalje prihvaa lica koja bjee iz Jugoslavije i upuuJe ih u emigraciju. Pridobijeni ustae na terenu, u koliko nisu bili otkriveni i sueni povukli su se. Uslijed toga je ustaki pokret na terenu bio gotovo paraliziran sve do
455

1938. godine, kada su se vratili na teren neki emigranti iz Italije, koji su oivjeli rad na
terenu32.
Iz jednog dokumenta Obavjetajnog odjeljenja Glavnog generaltaba JV od jula
1938. saznajemo da se aktivnost ustaa u emigraciji, posebno Italiji, skoro sasvim smirila nakon uspostavljanja prijateljskih odnosa Jugoslavije s Italijom. Zatim se navodi
konkretan podatak: dana 3. marta 1938. stanje emigranata bilo je sljedee: na Sardiniji
se nalazilo 181 ustaa, na Liparskim otocima 204 i jedna ena s troje djece, a u ostalim
dijelovima Italije 66 ustaa, 11 ena i 15 djece. Svega: 451 ustaa, 12 ena i 18 djece ili
ukupno 481 osoba. Navodi se kako se do polovice jula 1938. iz Italije vratilo u zemlju
82 emigranta, ne raunajui tu ene i djecu, a to iznosi oko 17% svih ustaa iz Italije.13
U jednom drugom dokumentu Obavjetajnog odjeljenja Glavnog generaltaba
JV od 12. jula 1939. saznajemo da ustako-teroristike akcije u zemlji i inostranstvu
oivljavaju. U zemlji je pojaana aktivnost frankovaca, a u Italiji Pavelia, koji se tada
nalazio u konfinaciji u Sijeni. Pored njega u Italiji ima jo oko 240 ustaa, meu kojima i najpoznatiji i najopasniji teroristi o r g a p i z a c i j e .
Pomonik Paveliev Doglavnik Budak Mile nalazi se u Zagrebu, gdje je pokrenuo svoj list Hrvatski narod.
Oko ovog lista okupljaju se povraeni emigranti, iji rad posle povratka, jasno
pokazuje da su se vratili po izvesnom unapred odreenom planu da bi ustaku akciju
organizirali i u samoj zemlji... sve to je raeno po nalogu i po odobrenju samog dr. Pavelia...
Sva ova lica su u poslednje vreme vrlo aktivna i u stalnom kretanju. Iz njihove
prepiske... vidi se jasno da su se odluili za teroristiku akciju i da ista treba da otpone to pre....34
Vojna obavjetajna sluba JV bila je u pravu. U spomenutom periodu, naroito
tokom 1938/39. godine, ustae se na terenu sjeverne Dalmacije, mijenjajui taktiku,
uvlae u razne organizacije graanskog drutva, naroito u HSS, kriare i dr. i unutar
njih djeluju ilegalno na pridobijanju novih lanova za ustaki pokret. Posebno su se
aktivirali povratnici iz 1938. godine, nakon to su se prilagodili novim prilikama, tokom 1939. godine. U naem rejonu obrade posebno je aktivan Martin Frkovi, predsjednik kotarskog Odbora HSS u Benkovcu. On je radio na tome da kompletnu organizaciju HSS skrene u ustake vode. Tako je npr. u Kruevu od istaknutijih lanova HSSa stvorio ustaku grupu, koja je brojila etiri lana, i to: Marko imurina ikalia,
obuhvaen je u rad od strane Frkovia 1939. godine. U toku rata suraduje s talijanskim
okupatorom na organiziranju Antikomunistike bande, u slomu Italije odlazi u ustae.
Nakon osloboenja zemlje je odmetnik do 1948. godine, kada je uhvaen u Benkovcu i
likvidiran. Ivan oa, takoer obuhvaen od Frkovia 1939. godine. oa je tokom rata
ustaa. G odine 1944. poginuo je u borbi sa snagama NOVJ. Mijat Vrki, takoer ustaa od 1939. Saraduje s antikomunistikom bandom. Godine 1944. je ustaa. Jer nije
vrio zloine, nakon rata ivi kod svoje kue u Kruevu. Fra Ante Pavlov, roen 1905.
u Katel Gom ilici, kod Splita, upnik u Kruevu. Postao ustaa 1939. Nakon kapitulacije Jugoslavije alje peticiju s potpisima seljaka da se od partizana zatiti kraj oko
Krueva. G odine 1942. upuuje svoje upljane u Antikomunistiku bandu, s kojom sarauje, kao i s okupatorom, do kraja 1943. godine, kada je od strane organa NOP-a likvidiran.3*.

32 Elaborat Zaar, 3.
33 AVIl, k. 22 f.l dok. 4/3.
34 AVII, k. 26 f. 2 dok. 19.
33 Elaborat Zadar, 34.
456

 jedan ustaa registriran je jo u selima Tinj, Korlat, Paman, Novigrad, Polaa, Zemunik Gomji, Raanac i dvojica u Turnju. Od njih devetorice estorica su se nalazila u emigraciji, a u aprilu 1941. na terenu su bila svega dvojica.
N ove ustake organizacije stvorene su 1939. i u Pagu od etiri lana i u Novalji
od tri lana. U Pag je doao 1939. godine penzioner Jure Crljenko iz Slavonije, koji
stvara navedene dvije organizacije. U kapitulaciji Jugoslavije preuzima vlast s ostalim
ustaama, koju dre dom dolaska Talijana.
Iz svega navedenog za ustaku organizaciju na terenu okmga Zadar moemo zakljuiti da je ista bila spremna uiniti sve za slom i likvidaciju Jugoslavije kao drave i
zajednice naroda u predstojeoj agresiji. Ali 117 ustaa, ne raunajui na jo 40 u emigraciji (svega ih je bilo 157), oito nije bila dovoljna snaga za izvrenje tako velikog zadatka u sjevemoj Dalmaciji, kao to ni kompletna ustaka organizacija to isto nije
mogla uiniti u odnosu na itavu Jugoslaviji. Ustaka organizacija e u danima aprilskog rata 1941. godine doi do izraaja kao peta kolona agresora. To e ona biti i kasnije u periodu trajanja NOB-e.
Po svojoj organizacijskoj stmkturi ustaki teroristiki pokret u sjevernoj Dalmaciji, kao i u itavoj zemlji, nije mogao djelovati jedinstveno. Ukazali smo kako su lanovi jedne ustake gm pe bili vezani samo za svog mkovodioca, a ovaj za centar u Zadm , kao i to da se lanovi raznih gmpa nisu medusobno ni poznavali. Njih je u organizaciji vezivala jedino slijepa poslunost, podinjenost i disciplina, koja je poivala na
vjerskom fanatizmu i nacionalnoj netrpeljivosti, naroito protiv srpskog naroda i pravoslavlja. Djelovali su po konkretnim zadacima, veinom zavjerenike prirode. Lino
su se vie isticali u sferi propagande, tamo gdje su za to postojali odreeni objektivni
uslovi, koje je u veini sluajeva stvarao militantno raspoloen rimokatoliki k!er.
Ustae su regmtirane veinom iz nepismenih i primitivnih sredina. Objektivni
prikaz takvih sredina imamo u slubenim podacima vlasti Kraljevine Jugoslavije. Tako
npr. u knjizi Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenih prebivalita Primorske
banovine... (izdanje Zagreb, 1938. godine) navode se za obraivani rejon sljedei podaci: od 15.575 stanovnika opine Benkovac bilo je nepismeno mukih 51,67%, a enskih
81,72% ili ukupno 66,97% stanovnitva. U opini Obrovac od 13.302 stanovnika bilo je
nepismeno mukih 67,96%, a enskih 87,94% ili ukupno 77,94% (najvei postotak u sjevemoj Dalmaciji); u opini Stankovci od 5.767 stanovnika bilo je nepismenih mukih
38,99% i enskih 82,18% ili ukupno 61,38%. U kotam Benkovac bilo je nepismeno
52,93% mukih i 81,59% enskih stanovnika ili ukupno 67,34% stanovnika, starijih od
sedam godina. iri teren ustake organizacije nalazio se ba u rejonima hrvatskih naselja sa stanovnitvom navedene opeobrazovne stmkture. Na ustaku orijentaciju pojedinaca utjecali su, naravno, i drugi faktori, od kojih smo neke i naveli u ovom radu.
U kotam Benkovac imamo sljedei odnos broja stanovnika i pripadnika ustakog teroristikog pokreta: u Benkovcu su registrirana u periodu pred dmgi svjetski rat
968 stanovnika14 od kojih dvojica ustaa, u Korlatu 683 stanovnika i 1 ustaa, u Polai
1.083 stanovnika i 1 ustaa, u opotu 347 stanovnika i 6 ustaa, u Podlugu 347 stanovnika i 4 ustae, u Tinju 394 stanovnika i 1 ustaa, te u Vrani 641 stanovnik i 3 ustae.
Svega u opini Benkovac 4.463 stanovnika i 18 ustaa.
U opini Novigrad, kotara Benkovac, bilo je u mjestu Novigrad 934 stanovnika i
dvoje ustaa, Posedarju 1.114 stanovnika i trojica ustaa, u Starigradu 1.300 stanovnika
i 5 ustaa, te u Tribnju 1.124 stanovnika i 10 ustaa. Svega: 4.472 stanovnika i 20 ustaa.
U opini Obrovac, kotara Benkovac, bilo je u selu Kmevo 1.710 stanovnika i 4
ustae.
(
Za broj stanovnika koga iznosimo u radu vidjeti: Upravo, sudsko i crkveno razdjeljenje i
imenik prebivalita Primorskebanovine, Zagreb, 1938, 48-50.
457

U opini Ravni Kotari, kotar Benkovac, u Zemuniku bilo je 766 stanovnika i jedan ustaa.
U opini Stankovci, kotar Benkovac, u selu Banjevci bilo je 908 stanovnika i
osam ustaa.
U opini Biograd n /m , isti kotar, u Pakotanima bilo je 1.107 stanovnika i trojica ustaa, a u selu Drage 395 stanovnika i dvojica ustaa.37
U opini Nin, kotar Biograd n /m , u selu Raanac bilo je 1.854 stanovnika i jedan ustaa.3*
U navedenom pregledu rije je o 17 naselja sa 15.885 stanovnika i 57 registriranih ustaa. Ustae su inile svega 0,35% od ukupnog broja stanovnitva.
Ustaka organizacija, zavjerenika i okrenuta sama sebi, bila je u stvari izolirana
od irokih narodnih masa. Ista je mogla svoje lanove zatititi konspirativnim metodom rada od progona vlasti Kraljevine Jugoslavije, ali - kako smo vidjeli - ne uvijek.
Zbog svoje idejne orijentacije i politike koju su vodili, ustae na terenu sjeverne Dalmacije, pa ni u rejonu Benkovca, nisu (u najkritinijem momentu na ivot Kraljevine
Jugoslavije, u aprilu 1941. godine) mogli uiniti vie na njenom razbijanju od onoga
to su uinili. A to je: devetorica ustaa uestvovala je u razoruavanju vojnika Jugoslavenske vojske, a vie ih je kao vode patrola Hrvatske seljake zatite uestvovalo u
preuzimanju vlasti i progonu potenih graana, rodoljuba. Na sreu, to je trajalo samo do dolaska talijanskih okupatora, koji su ustae uskoro izbacili iz sjeverne Dalmacije, preko rijeke Zrmanje u N D H . Prije Talijana odbacio ih je od sebe i sam narod
ovog kraja Jugoslavije.

I z v o r i i I i t e r a t u
a) i z v o r i

Arhiv Jugoslavije, Beograd, fond Ministarstva unutranjih dela vlade Kraljevine Jugoslavije; fond Centralnog pres-biroa i fond Milana Stojadinovia. Pregledani svi dokumenti koji se odnose na ustaku organizaciju od 1929-1941. godine.
Arhiv Vojno-istorijskog instituta JNA, Beograd, pregledani svi dokumenti koji se odnose
na ustaku organizaciju za period od 1929. do 1941. godine.
b) arhivska graa

Elaborat o bivem ustakom aparatu i UNS-u Kotara Zadar, u Arhivu Sekretarijata unutranjih poslova SR Hrvatske, Zagreb.
c) l i t e r a t u r a

ulinovi, Ferdo, Jugoslavija izm eu dva rata, II, Zagreb, 1961. E nciklopedija Jugoslavije,
tom 3, Zagreb, 1958.
Jako v ev , Gojko Mr, Sjeverna Dalmacija izmedu dva rata - drutveno-ekonomski i politiki uzorci nastanka NOB-e 1941-1945. godine, doktorska disertacija, rukopis, 1973.
P eki, Petar, Postanak NDH, Zagreb, 1942.
S tan i Milan, Neprijateljska politika Vatikana Hrvatima, Zagreb, 1948.

Kotar Biograd na monj uzeli smo u obzir i vezali za Benkovac iz razloga to su ustae iz
Draga, Pakotana i Vrane inili jednu organizaciju i skupa s onima iz opota i Podluga izraavale
svoj utjecaj na prilike u kotaru Bpnkovac.
J* Raanac smo uzeli u obzir zbog geografske blizine ustakih organizacija na terenu kota
?VaC' i ^ .oci usta^kih organizacija iz Lukovog ugarja, Tribnja pod Velebitom i dr.
odravali su preko Raanca veze sa organizacijama na terenu Benkovca i drugim. A sve one bile
su opet neposredno povezane s ustakim centrom u Zadru.
458

Tum an, Franjo, Okupacija i revolucija - dvije rasprave, Zagreb, 1963.

Upravno, sndsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivalita Primorske banovine, Zagreb,
1938.

Vojna enciklopedija, Drugo izdanje, tom 10, Beograd, 1975.

d ) ta m p a
Hrvatski politiki vjesnik, listopad 1938, Zagreb.
Narodna tribuna, 21. rujna 1933.
Politika, 26. oktobra 1932.

S u m m a ry
USTASHES' T E R R O R IS T M O V E M E N T IN N O R T H D ALM ATIA
The author discusses the origins and activities o f the ustashes terrorist movem ent in the area o fZ a d a r and in the form er district o f Benjovac, which was the center
o f the organization. The author also gives the exact num ber o f ustashe in different periods: the m ovem ent originally counted 157 ustashe; 40 o f them were abroad, i.e. 117
were on the spot. During the A pril war their num ber decreased to 81. N ine ustashe undortook to disarm som e soldiers o f the form er Vugoslav . These figures illustrate
their inability to broaden their activities, even in the tim e o f decline. A ll the events in
the A p ril war were sim ply inevitable and were not affected b y the ustashes movement
at all. The reasons for decline to be fou nd in the socio-econom ic and political situation in the Kingdom o f Yugoslavia. In that way the ustashes organization once more
pro ved to be a strange b o d y in p e o p le s organism and thus bound to be rejected. During our N ational Liberation War and socialist revolution, the m ovem ent was considered peripheral and it still is, hardly vegetating as a treasonous spying organization belonging to the ariticommunist p o litica l underground abroad.

459

'

Rlli

19.
- 1944.

, ,
19. 1944.
(7. 1944.), .

. 19. , 5. .
, . .
-. . ,
( - ). 5. * ,
.
1944. . 1944.
, , , , , , . , , .
114. 10. XII. 1943. 7. 19. 1, 5.
6. 1943. 1944.
. .

1 -, V, 22, . 49. . 189.

461

 19. 600 ;2
891. 264. . 5. 6. .
19. 5. 8 . 1. 1944. :
, , ,
.3

5. . 1. 4. .
1 0 .1. 4. . ; 11,00 1.
40 . 16,00 . 80 ,

. 25 , 26 , , , , 50
. 4 .4
: - 10. I. 20,00 1. 4.
(4 ) .
,
. .
. , 6.000
16 . 3 12 , 15 .5

, .
, ,
100 .
-, .
5. 3. , 1. . .
5,30 14. I.
,
,
( , ),
, 10,30 . . 1. . 3. . ,
, .
1 -,
1 -,
4 -,
5 -,
462

V, 23, 29, . 96.

V, 23, 29. . 96. . 33, . 126.
V, 23., 29., . 96.
V, 23., 33., . 126.


.
8. 9. 20. , 19. . 5. .
13.
. 5. , .
2 4 .1. 1944. , 19. , . . -.
, ,
.
19. , , 6.
, 120 .
, 100 - ,
. 2. . 1.
. , 8 . 4 6 .
7,00 , ,
2. 6. . , . . 5 , 2. 3
.
- 22. 2 3 .1. 6.
. . 6. 2 5 /6 . I. .
19. 5.
8. 21. I.
, 6. . 5. . .
6. . , . .
.
^,
.

5. . ,
,
.
. 891

264. , , 92. 1. .'

. 92.
,
, .7 5.
24/25. I. 1944.
. 1.
- .* 92. 1. . - - 13.
, .
, 19. . 2. . 5. 2 /3. II.
. ,
1. II. (5, 6 14) .
' . , 19. .
, 19. ,
, . , ^ . , .
2. 27. I. 1944. 9
. :
- 92. , - 1.

.

- .

. ,
. , ,
--- .
-
, , .
. 92.
15. , I. , 5. .
-, XII, 4, 23, . 121.
* -, V, 24, . 2. .
-, XII, 4. 26, . 137.
464

 ,
-. ,
. ,
.
19. 10 .

. ,
891. . 264. , 892.
, 373. , -,
19. , . , , 92. 1. .
. 11. III.
. ,
. 30 ,
. 1000
, . ,
. 7 , ,
.
19. 1500
, ( ). ( )
- , -- , - (),
.
1. III.
. 560,
. . , 6.
. > 2. . 536 . 450 .
3. 2. . 1.

. ,
6.
. .
4. III. 500 (600 ) . , ,
. -

10 , , .
30 - BENKOVAKI KRAJ ... ZBORNIK 2

465

ne , 6. ,
.
."
- 16. III
40 .
.
149, . , .
.
,
. . ,
, .
,
.
. .
5 4 . 1. .12
,
15. III 18. III
( 500) - - .
. 5. 2. . , , ,
.
. 11 , 6 , .
, .
, . 30 , 2. . .13
2. . 22. III - . 5.30 , 11 .
,
.
19.
,
5.
.
,
. 24. III . 06.00 , 4.
2. , - - .

" -. VII, V, 25, . 41, . 201 24,

. 116.
1! , 91, . 427.
13 . 99, . 466.
466

 ,
, 16.00
. , , 3. , .14
27/28. III 1. 2. . 5.
,
. , - - ,
.
200 29. III 5.30 ( 2. . .
, . 1.
.
, 4 1000 60
.
(. 165), (. 217) . 213 .

, , .
(. 214), ,
.
17.00, , . 30. III .15

19.

( -
1. ,
). - ) 1, . 6. IV 5. 100 5.
, ,16 6. 5. .
.
,

. , , . , , ,
, . , . , .

7. IV 21.00. 14 -, VII, V, 26, . 1, . 61.
15 - 5, 26, . 1, . 61.
16 , . 24, . 120.
30*

467

, .
, . .

, ,
- .
,
, .
20 , 5 , 14 . , 57 3300 . , 2.
4. 3. 3 ,
5. .17
5. ,
. ,
- . 6.
. , ,
.
. , , . .
. 20. IV 0 6 . > 4. 22/23. IV , . .
. 26/27. IV . 5 ,
, 10 . , 1. 5. ,
.
5. 4. 6.
1. - - 891
- . 03.00 27. IV. 5.
, 18.00 . 10
18.
, - - - , 19. 5.
6. , .

5. . , 21. IV - - .
28. IV 23.00
100 . , . ,

17 , . 87, . 430
* - III XII, 52. .
468

 30. IV
.
, . 25 , 4 . .
. ,
.
.
5. 6.
. ,
.
.
29. IV 6. . . 11 , 35 .
5. 6. -
.
, , , .
, . , .
15. ( ) . 264
, .19 15.
, 15. 9. IV 1944. .

. 0 6 - - 15. 28. III 400 ,
(). 7.
.
. , , - - - . 19. ,
.
.
19. 5. 6.
- - . . 92. 1. 12. V
,
'* -, XII 4, . 22, .
' -, XII,

 .
.
.
.
5.
. 9/10. V ,
- . 6.
. ,
. 5. , , .
(9 , 3 ). 2 7 .
12. V 2.
4. 5. , .
( )
, .
5. . - - . 13. V 2. 5.
, .
,
. . .
.
,
2. 4. ^ , . 4. ,
.
, . 5 , 2 , 12 , 10
4 .
. 5. 16. V
- , .
10.00 2. . 2. , . 15.00 . > .
2. . 500
. .

 ,
.

5.
600 , .
, 2 2 .
, ,
. . , , 21,
. , 2 - 3
, . , 4. , 3. , , .
,
. 28
, 9 3 . 2
7 , 2000 , 1 (), 5 20 . .
. , ,
07.00 17. V , 2
, 4. .
200 (. ). ,
1. . ( 300
) 2. 4. , , . 250
,
3. . . . 1. ,
. 4.
. 3. . .
. 1.
, 2. , . 2.
1. 6 . 50 ,
.
5.
, 19. V 5. . 11
5. ,
. VHI
1944. .
21 -, V, 27, . 124, . 506.

 , ,
. . , 1.
. 2.
, 1. . 1.
.
2. . , .

4. VI 1944. . 19.
, .
(92. 1.
).
8. .
5.
. 8.
, .
27/2 8 V 1. 2. 5.
. , , 2 5 .
30/31. V . , , ,
, .
5. 6. , .
. 4 ,
70 . - .
5.
- . 31. V 1. VI .
1/2. VI - 5. ,
,
. 1. (. 163)
, . ,
. 200 . 4 15 3. 1. , .
, 3. .
. 1. - -
472

, , 1. .

-. - .
, 3. , .
5. . 2. 5. VI -
10 , 6. VI -
2 , 10 4 600 . 7. VI 1. .
. ,
. 3 , . 4. . ,
.
- , . 2.
, - - . 3 . 5. . - . 5. .
- , 5. 7. VI
.
8. VI . . (. 148),
.
.
(. 214) 4. . 4. ,
(. 163) . 4. , ,
, .
,
.
. 4.
. . 15.00
1. ,
.
17.00
. . 4. ,
. , 473

 - .
.
. 4. ,
. . .
. 3. 2. , 4.
. .
, 3. . ,
, . . .
, 4. , , .

, ,
. 1. . 21.00 .
, 150 . 1.
, . , , .
. 47 108 ,
. 500
, 5 .
100 .
8/9.
VI 3 10 . ,
. 2. 5. ,
, .
,

. 9. VI
, 1. .
, 4.
. ,
. ( ), . 5 .

- , 9. VI 300
. 2. ,
. (
176), ,
3. . . (3. 150 ),

.
474

 ,
3. . . 5. , .
. 1.
. . 193. - . 1. 2.
. , , , , . , -, 2 , 10 2 .
2 , 4 , 1 2 . 12 , 40 .
8. 9. VI 5 5 .
, , 5.
.
, ,
, .

, . 891.
92.
, . , .
19.
. 9. VI
5. 6.
, , ,
.
, , .
5.
, , 11. VI . ,
,
6. . 5. - , 4
2 .
.
( ) 6. ,
. 10.
VI 21.00 10/11. VI .
, .
. 4. , ,

.
475

 6. .
10.00 11. VI 2. 6. , . 2 2 .
, ,
,
,
. - 4. . , , 4.
. 18.00
- , 1. .
.
, 6. , .
, . 60 , 15 ,
100 . 6 , 3 , 4 , 65 , 2 , 7000
21 . 5 , : , 4. ; ; ;
21 , : 2. , ; 2. , ; 2. ;
1. ; , ,
. 5. . 12. VI
,
(). 50 ,
180 . .
1. 2. . ,
. 4. .
24.00 12. VI 2.
, . 1. 154,
.
1. 7
, . , . 4 . 5 . , , ,
.
1. , 2. . 10.00 13. VI
476

, .
1.
. , , 12.00
. 15.00
, .
120 ,
30. , 21 4
. 4 ,
- 5. .
- 5.
. -
, 1.
5. . . 5. . ,
, 13/14. VI : - - , .
14. VI - , 5. . - ,
300
. 5. . 2.
, 4. - .
.
. 4 ,
10 50 ). 7 2 .
14/15. - , 4. , .
5.
:
- ; , , - .
2.
- .
1.
.
3. , 15/16. VI
,
.
5. . .

.
, .

-, V, 28, 74, . 365, 131, . 673.

 .
15/16. VI - -
.
, 250-300 . 04.30
16. VI 1. , . 1. , 10.00 .
700 500 .
, 4.
. 2. . 11.00
2. 4. , . 2.
,
.
2.
, . 4.
,
, .
15.00 . ,

.
.
1. . 2. .
3.
. , .
.
. 3-4
. . 2. 1. 4. , 4. 1.
. 20.00
, , ,
1. .

.
.
1. 4.
. .
4. . , 3. , ,
.

478

 1 , 13 , 2 .
100 .
5. 6.
5. .
2. 5. 28. VI ,
.
, ,
5. 6.
1/2 VIII . 5. , 6. , .
1. 5. 7 15 .
, 10 6
. .
2. 3. 5.
80 , 30 , 2 . 7 , 1 , 1 -, 20.000
. 2 9 .
5. .
8 /9 . VII. 4. 5. 1. 6.
. 1. 6. 13, .
11. VII. ,
6. 4. 5. , .
, .
1. 2. 5. , .
1. 6. .
, , 40 ,
17 16. 20 , 3 , 4
, 17 , 3 , 1 5 .
, 6.
12. VII. .
19.
, .
, . 1. 5. , 1 6. . 2. 14. .
, . , , , .
13/14. VII. 5. 6. , . , 8.00.
2. 6. ,
--. 9.00 (217) (262),
479

. 2. 14. ' .
2.
6. , 2. 14. (260),
(305). 11.30 2. 6. -
(173), 2. 14. (221) -
(221). (239),
, 1. 5. .
1. 5. , ,
10.00 (324), 1. , , ,
. , 2. 1. . 1. . , 2. (159) - . 193, 3. . 191 ( .
).
.

17.00
, . 19.00 1. 5.
, 2. 6. .
. : 1. 5. (200) - (202), 2. 6. - , 2. 14. (273) (215). ,
1. ,
.

. 23.00

. : 1. (111) - (180), 2. 6.
(130) . . , 14. Jlo .
01.00 15. VII. . , 1. . ,
. 2. 6. . 7.00
.
,
1. 2. , .
, . .
1. 5.

. 2. 14. .
,
(121), . 21 , 9 13 .
100 80 . 4 . 480

 , 1. .
19. - ,
.
. 5.
, -. .
19.00 15. VII. 5. 3. 14. > . 6. , . ,
. 16. VII. ,
.
: 5. , 6. -.
, .
20. VII. :

, - . - - 6. , 14. - . 5. - . 3. 23. VII. 5 .
264. 92. 1
373. .

. 23. VII.
6. 14. , .
3. 6. , . 1. 6. .
- 14. .
--
. , >. 2. 4. 5. ,
. 18.00 , 2.
(503 523) , 4. .
ra ,

, 1930. - ()
6.00 . 1. 5. (640) - i - b e n k o v a C k i ... ZBO RN IK 2

481

 (544), ,
.
5. 02.00 25. VII.
.
5. , 6. , 14.
. 5.
. 26. VII.,
. . 8.
9. 20. .

. 28. VII. .

5. ,
2/V III , .
5. , , . , . 5.
: -.
.
12/13. VIII. . .
12. VIII -
3 , . 16/17. VIII. 1. 2. 6.
. , . 14. . 5. ,
, 32 . , 6. , 14. . 5. 20/21. VIII. 6. .
. 21/22. VIII. , .
5. 6. 9. -.
2 /3 . IX. - . , , . 5 /6. IX. 1. 2.
5. , ,
.
4. . 6. 4. . 92. 1. , .
5. 482

, ,
, . ,
, 9. IX. .
,
! .000 , . ,
, . , ,
, , 30 .
, . , . 2. 891. 264. , 5.
.
- 5. , 6. . 1. 2. 5. - - . , 2. . .
. ,
.
,
. .
6. , .
5. 6. , . 2. 891.
15.00 5. . , VIII.

, 5. .
, . 6.
. 17.00 6. .
5. , .
,
.
.

,
. 2.
. ,
1. 4. . . .
20.00 ,
. t o 2.
. 31*

483

 2.
. ,
1. .
.
. 1. 4. 6.
5. . - , .
.
.
. , . ,
. 1000 , .
, , , .
,
,
.
13 , 30 1 ,
250 , 100 161. 493
, 3 , 4 , 2 , , .
. 75
.

. , , ,
, .
, .

S u m m a ry
WAR A C T IO N S OF THE 19<h D IV IS IO N IN THE R E G IO N O F B E N K O V A C
The authors bases his work his own m em ories as well as the other materials dealing with the same topic. Throughout his work he folIows very closely and in a
great detail numerous war actions o f the !9*h N orth Dalmatian Division, from the beginning o f 1944 until the final liberation o f Benkovac, (on O ctober 7*^ 1944), which
was the first free town in the Dalmatian hinterland.

484

M IL A N O B R A D O V I

O B A V JE T A JN A S L U B A I SIST E M S IG U R N O S T I N O P -a
B E N K O V A K O G K R A JA U N O B -i 1941 - 1945. G O D IN E

Saetak
Jo o d prvih upada neprijateljskih jedinica na benkovako podruje (Talijana i Nijemaca), kao i kvislinga (etnika i ustaa) neminovno j e bilo organizovati slubu i sistem sigurnosti N O B-e i socijalistike revolucije. U benkovakom je
kraju, kao ni u jedn om regionu nae zem lje, organizovan veliki broj razliitih oblika, form i i m etoda obavjetavanja i sam ozatite djelatnosti snaga revolucije, a
sve s osloncem na stanovnitvo kao tem djn u snagu sigurnosti NOP-a. Stotine
Ijudi, ena, pionira, lanova orga.na vojne i narodne vlasti, pripadnika NOVJ,
vojno-pozadinskih organa, lanova partizanskih i seoskih straa organizovano i
samoinicijativno obavjetavali su o neprijateljskim jedinicam a i p o re d svih tekoa, slabosti i nekih teih promaaja. U ovim ostvarenjima izuzetnu su ulogu
odigrali: KPJ, sv i subjekti NOP-a, a li i O bavjetajno povjerenitvo za benkovak i kraj. Z a to je i bilo m ogue izvriti vrstan sistem veza, kanala, relejnih stanica i
punktova izm edu obavjetajnih organa, jedinica i teritorija benkovakog kraja s
punktovim a na okupiranoj teritoriji.

razmatranju reene teme, koja je predmet mog istraivanja i oblikovanja za

ovaj nauni skup, treba ukazati na dva osnovna inioca koji su od znaaja u koncipiranju i praktinoj djelatnosti organizacija i foruma KPH na uspostavljanju obavjetajne
slube i sistema sigurnosti NOP-a, kao jedne od revolucionarnih funkcija, snaga revolucije i u benkovakom kraju u NOB-i.
Geneza obavjetajnog i samozatitnog djelovanja NOP-a benkovakog kraja nosi porijeklo iz steenih iskustava iz ilegalnog rada KPJ i u Dalmaciji, kao i u drugim
krajevima nae zemlje, a to su razvijanje budnosti i konspiracije, kao osnovnog uslova
opstanka Partije u rigoroznim udarima policije i dravnih struktura vlasti Kraljevine
Jugoslavije, koji su sebi bili postavili za cilj unitenje KPJ. Znai da je Partija postavila
temelje samozatitnom djelovanju i ponaanju jo tokom klasne borbe do rata i kroz tu
borbu je izgraden itav sistem samozatitnih mjera, teoretskih i praktinih ponaanja
komunista i drugih revolucionarnih organizacija, da bi se Partija zatitila od obavjetajno-policijskih pothvata policije iji je bio cilj da se partijska organizacija razbije iznutra putem ubacivanja agenata i provokatora u njene redove. Ovaj metod e primjenjivati, naslijediti i iroko primjenjivati obavjetajno-policijske slube italijanskih oku-

patora i kvislinga, odmah nakon okupacije da NOP razbiju iznutra obavjetajno-subverzivnim akcijama. Upravo zahvaljujui to su komunisti tokom oruanog ustanka uspjeno prenijeli na narod i partizanske borce sva ona iskustva koja su stekli u ilegalnom radu do rata iz oblasti budnosti i konspiracije kod snaga revolucije, razvijala se
svijest i praksa u samozatitnom djelovanju i ponaanju, to je bio uslov opstanka i uspjenog voenja NOB-e i revolucije u benkovakom kraju. U NOR i revoluciji ni jedan aspekt oslobodilake revolucioname borbe nije se razvijao stihijno i neorganizovano, pa ni obavjetajna sluba i sistem sigurnosti NOP-a i u benkovakom kraju. On se
postepeno i organizirano razvijao, kao jedan od bitnih funkcija snaga revolucije.1
Drugi inilac koji je utjecao na nastanak, razvoj i djelatnost obavjetajne slube i
sistema sigurnosti NOP-a bilo je saznanje Partije kao m kovodee snage da se bez najire i masovno organizovane obavjetajne i samozatitne aktivnosti ustanikih snaga ne
moe uspjeno voditi omana borba protiv okupatora i njegovih slugu.
I.

Da bi se stekla potpunija slika pod kojim je uslovima djelovala i borila se obavjetajna sluba i sistem sigurnosti NOP-a protiv neprijatelja, nuno je, na osnovu dokumenata protivnike strane, ukazati na organizaciju, snage, lokaciju, oblike i sredstva
borbe obavjetajno-policijskih slubi italijanskih, njemakih okupatora i kvislinga (etnika i ustaa) tokom NOB-e i na benkovakom terenu.
Istraivanja pokazuju da je pratilac i okosnica italijanskog i njemakog okupacionog sistema na podmju sjeverne Dalmacije i benkovakog kraja bila gusta mrea
raznovrsnih obavjetajno-policijskih organizacija, ustanova i specijalnih jedinica, pored njihovih regulamih vojnih jedinica i njihove tm pne obavjetajne slube. Italijanski
okupatori su i u benkovakom kraju, kao i u dm gim dijelovima Bukovice i Ravnih kotara, imali postavljenu i izgraenu gustu mreu obavjetajno-policijskih ustanova i policijskih jedinica: karabinjerske stanice, policijske kvesture, faistike organizacije, legije Crnih koulja, jedinice antikomunistike milicije ili kako su ih italijanski faisti
nazivali MVAC (Milizzia volontaria anticomunista).
Italijanski okupatori su, nakon dvadesetogodinjeg obavjetajnog istraivanja i
osmatranja benkovakog kraja u aprilskom ratu okupirali Benkovac iz Zadra (s obzirom na injenicu, da su iz Zadra, izmeu dva rata, djelovali jaki centri italijanske
obavjetajne slube visokog ranga, sa najsposobnijim kadrovima i obavjetajnom organizacijom. Ti centri iz Zadra su vrili obavjetajnu obradu jugoslavenske teritorije i
oruanih snaga bive Jugoslavije, kroz vie kanala, koji su prolazili preko benkovakog
kraja, koji je prvi bio na udam. Obavjetajne slube faistike Italije u tu svrhu koristile su brojnu mreu saradnika iz redova vercera, trgovaca, je Zadar bio bescarinska
zona. Nakon okupacije sav taj ve uhodani obavjetajni aparat faistike Italije jo je
vie ojaan, jer je, kako je poznato, u Zadru imao sjedite Guvemorat civilnih i vojnih
ustanova Italije za cijelo okupaciono podmje Dalmacije.
Odmah nakon okupacije, italijanski okupatori su posjeli Berikovac jaim snagama (dio puka). Nakon kapitulacije Italije, njemake jedinice su, iz Benkovca, esto
preduzimale napade na osloboenu teritoriju benkovakog kraja, a naroito su ti napadi pojaavani od zime 1943/1944. godine. U Benkovcu su i saradnici okupatora uspostavili svoje obavjetajne centre za borbu protiv snaga revolucije. Naroito su okupatori
raznim propagandno-psiholokim kombinacijama zavaali stanovnitvo srpske i hrvatske nacionalnosti, po onoj latinskoj zavadi pa vladaj. Iz Benkovca su djelovali i jaki

' Nastanak i razvoj slube bezbednosti u toku narodnooslobodilakog rata (rukopis)

DSNO, Beograd, 1957. str. 7-8.
486

njemaki centri vojnoobavjetajne slube - Abvera. Tako na primjer i benkovaki kraj

je pokrivala njemaka Peta policijska oblast. Osim terenske obavjetajne slube, protiv
NOP-a benkovakog kraja i cijele sjeverne Dalmacije djelovala je njemaka trupna
obavjetajna sluba Abvera (tzv. Ic-Ans Ce) koja je djelovala iz sastava njemakih
tabova 891. puka 264. njemake divizije, zatim 384. puka iz sastava 373. legionarske
divizije i 7. ustake brigade. Ove njemake vojno obavjetajne ustanove uputio je u
Benkovac tab njemakog 15. brdskog korpusa iz Graaca radi pomoi njemakom opkoljenom gamizonu, koji se sastojao od Nijemaca, ustaa i etnika.
Dana 11. septembra 1944. godine Benkovac je bio osloboen uz velike njemake
gubitke.'
Jo prije dolaska njemakih tmpa u benkovaki kraj talijanski faistiki okupatori su, da bi jo vie raspirili bratoubilaki rat, za borbu protiv NOP osnovali jedinice,
od domaih izdajnika, koje su se zvale antikomunistika milicija (MVAC - Milizzia
volonartia anticomunista).
Te jedinice domaih izdajnika vrlo efikasno je, prema italijanskim dokumentima, koristila italijanska vojno-obavjetajna sluba - SIM (servizzio informativo militare). Ta sluba italijanskih tmpa - vojske, protiv NOP-a djelovala je u sistemu centara,
podcentara, sekcija i prvih odsjeka tabova (tzv. Secione Uno) iz Zadra, ibenika, Knina, Obrovca a naroito protiv NOP benkovakog /
Istraivanja pokazuju da su italijanske obavjetajno-policijske slube svoju aktivnost sinhronizovale sa ofanzivnim dejstvima italijanskih jedinica u benkovakom
kraju i junoj Lici. Naroito jula 1942. godine. Polazna baza tim ofanzivnim dejstvima
na osloboenu teritoriju june Like, iz Sjeveme Dalmacije bio je Benkovac i Obrovac.4
Narastanjem om anih snaga revolucije i naglim prilivom stanovnitva u redove
NOP-a prisiljavalo je okupatore da u borbi protiv NO P trae nova rjeenja. Ta rjeenja
su Nijemci i kvislinzi nali, u cilju jaeg obavjetajno-subverzivnog pritiska na snage
revolucije - u osnivanju njemakih specijalnih jedinica za protivpartizanska dejstva,
koristei se partizinskom taktikom, nosei partizansko znamenje, pjevajui partizanske pjesme. Tu su bili njemaki Tmpovi (Tmpovi za izvianje fronta), koje su Nijemci,
od druge polovine 1943. godine, kolovali u Trapsostima (kod Banja Luice), pod rukovodstvom njemakog SS kapetana Konopacskog. Bile su grupe jaine oko 40 ljudi, dobro uvjebanih i odabranih, sa dobrim poznavanjem navika i obiaja stanovnitva, regiona za koji su se spremali da dejstvuju. Izvravali su Tmpovi specijalne zadatke njemake vojno-obavjetajne slube - Abvera, kao to su: izvoenje napada na partizanske tabove, komande, bolnice, vojno-pozadinske organe, u cilju stvaranja panike i izazivanja zabune na osloboenoj teritoriji. Medutim, zahvaljujui budnosti stanovnitva,
organizacija NOP-a i slube sigurnosti, Trupovi nisu postigli, na podruju Sjeverne
Dalmacije, neke velike uspjehe.
1
O italijansko-etnikoj saradnji na stvaranju jedinica antikomunistike milicije, u jednom
izvjetaju Guvemerata iz Zadra, Rimu, o politikoj i vojnoj situaciji u sjevernoj Dalmaciji, od 13.
VI 1943. g. se, pored ostalog, kae: ... Ja sam sastavio jednu listu - kae se u izvjetaju - osoba u
koje imam povjerenje, kojima sam preko karabinjera razdijelio pisma, kojim sam ih pozvao u Obrovac, na sastanak, za 7. i 8. mart 1943. g., prema spisku koji Vam prilaem ... Svi su primljeni u
MVAC (antikomunistiku miliciju). Naravno, upozorio sam ih i upoznao sa akcijom koju treba
preduzeti, po grupama sela oko Benkovca. Oni su pristali i dali rije da e na tom raditi svim silama, poinjui propagandu protiv komunizma, kao i obavjetajnu akciju u nau korist, radi sakupljanja obavjetajnih podataka o rasporedu partizana i njihovih saradnika u zoni Benkovca ... Vidjeti: Zbornik NOR-a, Tom V, knjiga 5, str. 562-3.
J Njemaka obavjetajna sluba na jugoslovenskom ratitu tokom rata, Beograd, 1958. knj.
V, str. 281 (u daljem tekstu NOS). Italijanska obavjetajna sluba u okupacionom sistemu tokom
NOR (pukopis), Beograd, 1959. str. 10.
4 Isto, str. 18.
* NOS, knj. V. str. 876.
487

Ilustracije radi, na podruju Sjeveme Dalmacije djelovala su protiv NOP-a tri

njemaka Trupa: Trup njemake 114. divizije, iz ireg regiona ibenika, trup Konard, ije je ime nosio po svom komandiru (SS poruniku Konardu, formiran je od
etnika Momila ujia i od ljotievaca jaine oko 30 ljudi), zatim Trup - 172, koji je
djelovao na podruju jedinica njemake 264. divizije.6
Osim tih specijalnih jedinica Abvera (njemaka vojno-obavjetajna sluba), djelovala je Komanda G E P-9, koja je obavjetajno osmatrala i benkovaki kraj, zatim rezidenture Cezar iz Knina, a imala je svoje obavjetajne punktove u Tijesnom, Benkovcu i Zadru.
Osnovu agenture navedenih obavjetajno-policijskih njemakih ustanova inili
su ustae i etnici i MVAC, jer su dobro poznavali prilike i obiaje stanovnitva benkovakog kraja, koji su preko svojih obitelji, veza i poznanstava, otkrivali organizacije
NOP-a, NOO-e, njihove aktiviste i saradnike, unitavali ih i terorisali.
Iz njemakih dokumenata se vidi da su navedene obavjetajne slube, u borbi
protiv NOP-a koristili razne izvore da bi dobili podatke o partizanima kao to su: sasluavanje zarobljenih partizana i aktivista NOP, ranjenika, bolesnika. Meutim, podaci koje su dobijale njemake obavjetajne slube od navedene kategorije lica, nisu imali trajnu vrijednost, zbog estih promjena mjesta boravka tabova i jedinica 19. sjevernodalmatinske divizije, vojno-pozadinskih organa, komiteta Partije, NOO i drugih rukovodstava organizacija NOP-a*. Jedino to je polo za rukom trupu Konard, da iz
baze, iz Arbanasa (dio Zadra) likvidira prepadom kotarski Narodnooslobodilaki odbor Preko na otoku Ugljanu.*
Dokumenta protivnike strane pokazuju da su i obavjetajne slube saradnika
okupatora (etnika i ustaa) intenzivno obavjetajno osmatrale i istraivale snage revolucije u benkovakom regionu, kako za svoje potrebe, tako i za potrebe svojih gospodara. To su radili na dva naina: kao saradnika mrea italijanskih i njemakih okupatora, i samostalno. Tako na primjer, najvie tete NOP-u nanosila je agentura njemakog obavjetajca SS kapetana Amolda. On je za obavjetajno osmatranje NOP-a koristio jedan broj propalih ena.'*
Osim njih, valja spomenuti poseban obavjetajni centar taba Dinarske etnike
divizije, koji je koordinirao obavjetajnu aktivnost protiv NOP i benkovakog kraja,
pod rukovodstvom obavjetajnog oficira njemake 264. divizije, SS kapetana Fortne." Ilustracije radi, u izvjetaju obavjetajnog oficira Fortnera, od 18. IV 1944. godine
se kae: ... prije nekoliko dana, razgovarao sam sa ujiem, a na Uskrs, sa majorom
Kapetanoviem i naelnikom taba Mijoviem. Sa njima sam razmijenio miljenja o
naoj daljoj obavjetajnoj saradnji i razmijenili smo miljenja o tekuoj obavjetajnoj
situaciji kod partizana na trouglu: Sibenik - Zadar - Benkovac....'2

* Milan Obradovi, Njemaki trupovi - jedan od oblika dejstva Treeg rajha protiv NOP-a
na jugoslovenskom ratitu, Z oomik radova sa simpozija: Luka u novijoj istoriji, Institut za
istoriju Srajevo, 1976. str. 705-717.
I N 05, knj. V, str. 349.
* Isto, str. 876.
* Isto, str. 877.
'* Tako na primjer centrala vojno-obavjetajne slube Anber u ibeniku u svom radu se oslanjala, pored etnika, i na efa mjesne policije NDH, sekretara katolikog biskupa, na mjesnog
ustakog logomika, i ene, pod pseudonimom Eleonora i MAN-V. Ta njemaka obavjetajna mrea je protiv NOP-a radila pod rukovodstvom krinera, banatskog folksdojera, dobrog poznavaoca jezika i obiaja, s ciljem uspostavljanja obavjetajnih veza s osloboenom teritorijom.
Meutim, zahvaljujui budnosti partizana, nisu imali mnogo uspjeha u svom obavjetajnom radu
protiv NOP-a. NOS, V, str. 320)
" Mikroarhiv V. I. I. JNA (Beograd) njemaki fond NAV, N -T 314.
II Njemaki fond (V. I. I. JNA-NAV-311, f. 286/229-241)

Iz sauvanih dokumenata se vidi da je etnika obavjetajna sluba bila dobro

organizovana, to je evidentno iz Uputa taba Dinarske etnike divizije, svim jedinicama, od 6. VIII 1942. godine o organizaciji Propagandno-obavjetajnih centara brigada
i korpusa. U njemu se kae ... Obavjetajnu slubu organizovati odozdo i odozgo.
Svaki komandant bataljona, u svakom selu sjeveme Dalmacije, mora imati po nekoliko povjerljivih ljudi. Zadatak: Pratiti rad komunista i njihovu propagandu.11
Prema italijanskim dokumentima, masovna agentura, kako smo ve istakli, koritena je protiv partizana iz redova MVAC. Primjerice, antikomunistika milicija je, na
podmju sjeveme Dalmacije i Ravnih kotara, krajem 1942. godine brojala oko 1.900
bandita, izregmtovana iz obje nacionalnosti. Tokom prve polovice 1943. godine njihov
broj se poveao jo za 600.14 Kako se vidi, MVAC je bio najopasnije omje u mkama
italijanskih okupatora, koji su upotrebljavani kao kaznene ekspedicije u cilju unitavanja aktivista NOP i stanovnitva opredijeljenog za NOP. O tome italijanski general Viale, 15. III 1943. godine, nareuje da se katolike ete MVAC odvoje od pravoslavnih
jedinica MVAC, te da se od pravoslavnog ivlja u Kistanjima obrazuje bataljon, sastavljen od 4. i 5. ete, pod nazivom bataljon Kistanje, a od 1. 2. 3. i 6. ete jedinica
MVAC, od katolikog ivlja obrazuje bataljon MVAC, pod nazivom Benkovac.11
Istraivanja pokazuju da je i ustaka obavjetajna sluba UNS, od jeseni 1943.
godine, aktivnije djelovala protiv NOP-a na podmju sjeveme Dalmacije i benkovakog kraja, iz ustakog obavjetajnog centra koji se nalazio u sastavu Velike upe Sindraga i Ravni kotari, odnosno u sastavu Ravnateljstva redarstvene oblasti Zemunik.
Taj centar je imao u svom sastavu tri obavjetajna oficira, koji su zajedno sa njemakom obavjetajnom slubom, obavjetajno osmatrali i benkovaki kraj, odnosno NOP
toga kraja.1*
Kako se vidi, osnovna karakteristika okupatorskih i kvislinkih obavjetajno-policijskih slubi i u benkovakom kraju, u borbi protiv NOP, jest njihov stalni rast i po
broju i intenzitetu rada, te primjena raznovrsnih oblika i metoda borbe protiv NOP-a i
partizanskih jedinica.
II.
Zatita snaga revolucije od tako brojnog obavjetajno-policijskog
patora i kvislinga, na reenom regionu NOP je parirao, zahvaljujui tome
stvaranjem masovnog sistema sigumosti, sa osloncem na stanovnitvo,
stmnu obavjetajno-sigumosnu organizaciju NOP-a za kvalifikovanu

aparata okuto je Partija,

uspostavila i
borbu protiv

11 Arhiv CK KPH, mikro arhiv V. I. I. JNA, f. 5/550

14 Jedinice MVAC su od italijanskih okupatora primali plau. Izdavali su i svoj list pod naslovom Voce del volontario, koji je tampan u Zadru, dva puta mjeseno, i bilo je obavezno da se
fiita u svim obiteljima pripadnika jedinica MVAC. Komandni kadar za MVAC dala je 107 legija
Cmih koulja. Sa svim snagama MVAC u sjevemoj Dalmaciji, s poetka komandovao je italijanski pukovnik Moro Eugenio, iji se tab nalazio u Zadru.
Trea eta bataljona MVAC bataljona Benkovac bila je rasporeena u selu Liani a izvodila je akcije protiv NOP-a i jedinica NOV u rejonu izmeu Benkovca i Mostina. tab bataljona se nalazio u Benkovcu. Brojao je 135 bandita. (Vidjeti: Arhiv V. I. I. JNA (etniki fond) k.
245, f, 3, d, 5/1
15 U tabu bataljona MVAC Benkovac, za mobilizaciju i formaciju, od Italijana je postavljen Vlado Korolija. Komandir 4. ete bio je p. porunik italijanske vojske Augusto Boiero, a
komandir 6. ete MVAC, p. porunik Antonio Finesta. Za komandanta bataljona MVAC Benkovac postavljen je David Tomasino, kapetan /. V. 1.1. JNA (Italijanski fond) k. 694, f. 3. d. 14
i k. 245 (etniki fond), f, 1. d. 5/
14 Protiv NOP-a benkovakog kraja i sjeveme Dalmacije iz obavjetajnog ustakog centra
UNSe (Ustaka nadzoma sluba), iz Zemunika, tokom 1944. godine, radila su tri ustaka obavjetajna oficira: Jerolim Kati - zvani Rale, Josip tigli i Vice Sivkovi (Arhiv UDB-e Zagreb) elaborat zadarskog kraja (mikro arhiv V. 1.1. JNA f. 10/302-304).
489

neprijateljske agenture i pete kolone, prema postojeim uvjetima, mogunostima i potrebama.

Svaki opinski komitet je na podruju benkovakog kotara imao jednog svog
lana, koji je bio zaduen za obavjetajnu slubu. Preko svojih lanova koje je uputila
u prve partizanske jedinice, grupe i odrede, Partija i SKOJ bili su nosioci budnosti i
mjera sigurnosti u partizanskim jedinicama i na terenu benkovakog kraja.
U poetnom periodu ustanka nije bilo vrih organizacionih formi obavjetajne
slube NOP-a (specijaliziranih obavjetajnih oficira i organa), ali je zato postojala
obavjetajna i samozatitna aktivnost po sadraju. Svaki komunista, skojevac, partizanski borac i simpatizer NOP-a obavjetavao je samoinicijativno o neprijatelju, jer je to
bio uvjet opstanka i uspjenog voenja NOB-e.17
Na potrebu samozatitnog djelovanja i ponaanja snaga revolucije, ukazivano je
od prvih dana oruane borbe. U Titovom ianku Zadatak narodnooslobodilakih odreda, objavljenom u Biltenu Glavnog taba NOPOJ br. 1. od 10. augusta 1941. godine
pored ostalog se naglaava, da ... tabovi i komandiri moraju paziti da neprijatelj ne
ubaci u njihove redove svoje provokatore i pijune. Ako se takvi pojave - kae se u
lanku - treba ih odmah strijeljati a njihova imena objaviti...1*
Sline stavove nalazimo i ranije, u proglasima CK KPJ narodima Jugoslavije, od
22. juna i 12. i 25. jula 1941. godine te u apelu Vrhovnog taba NOPOJ, stanovnitvu
okupiranih gradova i uporita Jugoslavije, u kojem se kae: ... pomognite sa svoje
strane svim sredstvima narodnooslobodilake snage. Javljajte im pozicije okupatora.
Onemoguite odvratnu rabotu petokolonaa i svih drugih izdajnika narodne borbe,
unitavajte ih na svakom koraku...19
Partija je dakle, od prvih dana oruane borbe i socijalistike revolucije u narodu
i meu partizanskim borcima razvijala samozatitnu svijest i obavjetajni refleks, to e
biti tokom NO B-e od neprocjenjive vrijednosti i znaaja u razvijanju masovnog sistema sigum osti i samozatitnih funkcija snaga revolucije.
Uporedo sa narastanjem partizanskih jedinica, takvoj aktivnosti trebalo je dati
odgovarajui vri organizacioni oblik i forme. Zbog toga, obraajui se tabovima
prvih partizanskih odreda i jedinica i ukazujui na znaaj obavjetajne slube i sigurnosti, vrhovni komandant, Tito, naglaava da obavjetajna sluba nije vana samo radi poznavanja neprijatelja, njegovih kretanja i snaga... ve naroito i zbog toga da se
partizani na vrijeme osiguraju od iznenadenja, od opkoljavanja i zasjeda od strane neprijateljskih potjera. Pravilo partizana u borbi jeste, da ne budu nikada iznenaeni, da
ostanu nevidljivi a da sve vide i znaju...20
Ti Titovi stavovoi dobili su znaaj borbene zapovijesti za partizanske jedinice i
grupe i u benkovakom regionu tokom NOR-a, tako da je obavjetajnoj slubi i sigurnosti posveivana puna panja kako bi ona, bila stalna u njihovom radu i borbi, pri donoenju odluka, u politiko-odgojnom radu boraca i stanovnitva, u organiziranju
obavjetajno-izviake djelatnosti, te pri preduzimanju mjera sigurnosti unutar partizanskih jedinica i na terenu.
Na Vojno-politikom savjetovanju u Stolicama (kod Krupnja 26. IX 1941. godine, pored ostalih donesenih odluka i stavova, zauzet je stav i istaknuta potreba da se
pojaa budnost i da... tabovi partizanskih odreda odmah pristupe organizovanju
obavjetajne slube a u skladu sa vladajuim prilikama i konkretnim situacijama u svakom kraju zemlje...

17 Nastanak i razvoj obavjetajne slube i bezbednosti u toku NOR-a, str. 20.

'* Tito, Vojna djela, knj. I, str. 22.
Zbomik NOR, II, knj. I, str. 87.
Isto, str. 55-56.
490

Nakon Savjetovanja, sve partizanske komande i partijske organizacije irom

zemlje, izdaju niz uputa, naredbi i instrukcija za organiziranje obavjetajne slube, za
borbu protiv pijuna i sabotera, diverzanata i drugih oblika djelovanja neprijatelja
NOP-a.
Primjerice, Glavni tab NOP odreda Hrvatske, ve 25. novembra 1941. godine,
izdaje Uputu za organizaciju politike obavjetajne slube. Na osnovi njega, u svakom
bataljonu i viim tabovima se postavlja politiko-obavjetajni oficir, koji je u svoj djelokrug rada obuhvatao sve vojne jedinice kao i teritoriju odreenog podruja.21 Sve
stavove sa Savjetovanja u Stolicama prenijeli su delegati, koji su iz Hrvatske, uestvovali na Savjetovanju - Rade Konar i Vladimir Popovi. Oni su prenijeli odluke, putem vojno-politikih savjetovanja sa vojnim i partijskim rukovodstvima ustanikih arita Hrvatske. Isto tako, odluke sa Savjetovanja bile su transformisane u vlastite naredbe u podrunim tabovima, uz koje su izdavane direktive i uputstva kako da se
sprovedu i u pogledu obavjetajne slube.
U institucionalizaciji organa obavjetajne slube NOP najznaajniji je Uput
Glavnog taba NOP odreda Hrvatske, koji datira od 25. XII 1941. godine u kome se
precizira:
... u svakom bataljonu i viim tabovima treba postaviti politiko-obavjetajne
oficire, koji e obuhvatiti u svoj djelokrug rada sve vojne jedinice i svo civilno stanovnitvo svog podruja dok se ne organizira politika obavjetajna sluba na terenu, koja
e kasnije preuzeti civilnu slubu...
Ukazujui na kriterijume i znaaj izbora kadrova za ovu slubu, podvlai se u
Uputi da rad politiko-obavjetajnih oficira mora, u svakom pogledu biti, u skladu sa
narodnooslobodilakim karakterom nae borbe, te da se za taj rad moraju odabirati
dobri i provjereni drugovi, koji moraju posjedovati dovoljno politikog znanja i iskustva iz ilegalnog rada...
U skladu s tim, organizacija obavjetajne slube i na benkovakom terenu regulisana je naredbom taba Grupe NOP odreda za sjevemu Dalmaciju. U sedam taaka
razraden je rad obavjetajnih centara. U naredbi se istiu tri temeljna zadatka: ... efikasna borba protiv okupatora na vojnom, politikom i ekonomskom planu, zatita osloboene teritorije i ive sile NOV od obavjetajnog prodora neprijatelja, i pribavljanje
potrebnih informacija o neprijatelju za cjelishodno donoenje vojnih odluka za dejstva...
U skladu s tim, na podmju sjeverne Dalmacije s naredbom broj 2 komandanta
NOP odreda za sjevemu Dalmaciju, od 31. maja 1942. godine, postavljani su prvi
obavjetajni oficiri u partizanskim bataljonima Bude Borjan i Branko Vladui.
To su bili Milo Nikoli i Gojko Pupovac,24 koji su bili odgovorni komandantu i politikom komesaru bataljona za obavjetajni i kontraobavjetajni rad - znai i za pribavljanje obavjetajnih podataka o neprijatelju i za zatitu svojih jedinica od obavjetajnog prodora u njih neprijateljskih agenata i provokatora.
Jula 1943. godine u jedinicama NOV i PO odvojena je organizaciono i kadrovski
informativna (ofanzivna) od obavjetajne (slube sigurnosti). To su zahtijevala brza narastanja omanih snaga NOVJ i njihovih operativnih mogunosti, pa se nametala po-

11 Zbomik NOR, Torn V, knj. 2, str. 10.

11 Isto
Arhiv CK KPH, mikro film V. I. I. JNA f. 10/68-116.
14
Citirana naredba komandanta NOP odreda za sjevemu Dalmaciju nalazi se u Zborniku
NOR-a, Tom V, knj. 4, str. 372.

treba za obavjetajnim podacima o neprijatelju irih razmjera, tako da se informativna

sluba iskljuivo bavila prikupljanjem podataka o neprijatelju, njegovim planovima,
namjerama, rasporedom, sastavom, moralom, koristei pri tome raznovrsne obavjetajne izvore.
Uveden je informativni oficir u tabove - od bataljona do divizije, u Komandi
Kninskog sektora, zatim u 5. sjevemodalmatinskoj brigadi, Kninskom i Zadarskom odredu, tabu Grupe NOP odreda za sjevemu Dalmaciju, u Komandi zadarskog podruja, u komandama mjesta zadarskog vojnog podruja, pa Lu komandi mjesta Benkovac.
Oktobra 1943. godine uvedena je funkcija obavjetajnog oficira i u tabu 19. sjeverodalmatinske divizije, koji je za potrebe brigade ove divizije vrio obavjetajna istraivanja neprijateljskih gamizona i posada benkovakog kraja, u cilju efikasnijih planova
napada na pomenute gam izone i posade okupatora i domaih izdajnika.
Jedan od vanih organizacionih oblika obavjetajne slube NOP u benkovakom
kraju bilo je uspostavljeno Obavjetajno povjerenitvo za kotar Benkovac, ija se obavjetajna djelatnost pominje u nekoliko sauvanih obavjetajnih izvjetaja. To Povjerenitvo se bavilo obavjetajnim radom i prikupljanjem podataka o neprijatelju, preko
saradnika N O P ugraenih u strukture neprijatelja. Ilustracije radi, citiramo nekoliko
izvjetaja toga obavjetajnog povjerenitva. Tako na primjer, u pismu lana Povjerenitva (bez potpisa), od 27. V 1944. godine se kae: ... D m e Grga (nije utvreno da li
mu je to ime ili pseudonim, prim. autora)... Primio sam tvoj obavjetajni izvjetaj. elio
bih da mi im prije poalje podatke, koje sam ti traio.
Istoga dana, obavjetajnom povjerenitvu Benkovac poslan je izvjetaj u kome
se kae: ... Kod neprijatelja koji je stacioniran na benkovakom regionu nema novosti
osim slijedeih: Juer poslije podne (znai 26. maja 1944. prim. autora) oko 4 sata, iz
Graaca dola je njemaka kolona od oko 50 kamiona a nije mi poznato to je u njima.
U koloni je i 7 tenkova. Jedan je kamion, na cesti Graac - Obrovac naiao na minu.
Za osiguranje ove njemake kolone, Nijemci su isturili etnike iz Graaca. Njihova je
namjera da ostanu neko vrijeme radi razvijanja propagande protiv partizana na benkovakom terenu i radi likvidacije partizana, pa dalje nastavlja: ... Kolona koja je dola iz Obrovca, na cesti Obrovac - Knin za Benkovac, od nae nagazne mine je uniten
njemaki tenk. Izvjetaj zavrava podacima iz samog Benkovca. U tom dijelu pie:
... Dana 27. maja 1944. godine savezniki avioni bacili su na varo Benkovac 11 avio
bombi. Bilo je mrtvih i ranjenih civila, jer su Nijemci razmjetani veinom po okolnim
selima. Inae njemaki gam izon u Obrovcu je brojno uvijek isti. O svakoj promjeni u
Vas obavijestiti.24 Izvjetaj zavrava podatkom da je ... 70 Kruevljana (iz sela Krueva) otilo da stupe u ustae u Zemuniku...27
Iz sadrine izvjetaja se dade zakljuiti da je saradnik NOP benkovakog Obavjetajnog povjerenitva, radio u redovima neprijatelja u okolici Obrovca ili u samom
Obrovcu.
Ili, na primjer, u izvjetaju istog Obavjetajnog povjerenitva - Okmnom komitetu KPH za Zadar, od 7. VIII 1944. godine, dostavlja informaciju broj 41 o brojnom
stanju, rasporedu, naomanju i moralu neprijateljskih snaga u samom Benkovcu, kao i
u okolnim benkovakim uporitima na podm ju kotara. U izvjetaju se govori o velikoj gm pi Poljaka koji su u njemakoj vojsci, a koji ele, da se s omjem u ruci predaju

2* A. V. I. I. JNA/NOR/ K. 1490, f. 4. d. 29 i arhiv CKH, f 7, snimak 519.

/ . V. I. I. JNA /N O R / K. 521, f, 4, d 5/1
27 Isto, k. 523, f, 1. d. 43
492

partizanima, zatim pie o efektima poriovnog saveznikog bombardovanja Benkovca i

dr. Potpisnik izvjetaja je pseudonim Prokop.2*
Organizaciona i kadrovska dogradnja obavjetajne slube i sistema sigurnosti
NOP-a i u benkovakom kraju zavrava se stvaranjem Odjeljenja zatite naroda OZNe, koja je po odiuci druga Tita formirana 13. maja 1944. godine u Drvaru. Tokom juna
1944. godine izvrena je institucionalizaCija OZN-e u jedinicama NOV i na terenu benkovakog kraja, zapravo, stvoreno je Opunomostvo OZN-e za kotar Benkovac, koje
e kasnije prerasti u sekretarijat za unutranje poslove.
Iz sauvanih dokumenata se vidi da su organi OZN-e sa terena i u jedinicama
NOV koje su izvodile akcije u benkovakom kraju, odigrali vanu ulogu u borbi, u otkrivanju i unitavanju agenture i pete kolone neprijatelja, kao i protiv zapadnih obavjetajnih slubi, koje su preko Zadra, kao pomorske baze zapadne ratne flote, pojaali
aktivnost na ubacivanju svoje agenture iz redova pripadnika kraljevske vojske i momarice koji su stupili u jedinice NOV i mornaricu NOVJ.
U organizovanju i usmjeravanju obavjetajne i kontraobavjetajne djelatnosti u
borbi protiv okupatora i kvislinga kao i snaga kontrarevolucije u benkovaVom kraju,
naroito, od 1944. godine pa do osloboenja sjeveme Dalmacije, naroito su se istakli
obavjetajni i kontraobavjetajni oficiri jedinica 19. divizije, partizanskih odreda, vojnopozadinskih organa i jedinica Treeg pomorskog obalskog sektora: Ferdinand Toplak, Pero Ljutina, Budimir Lonar, uro Rodi, Milan Drobac, Vojo Radakovi, zatim ef Pomonog obavjetajnog centra za sjevemu Dalmaciju Milivoj Car, Nikola Radi, Nikola Vojnovi, Mane Novkovi, Joso Madar i dr.
Istraivanja pokazuju da su i jedinice sigurnosti ete i bataljon protiv pete kolone, bataljon Narodne obrane, zatim KNOJ-a, jedinice koje su dejstvovale pri komandi
zadarskog podmja i komandi mjesta Benkovac, imale vanu ulogu u sistemu sigurnosti NOP-a na reenom podmju.
Narastanje omanih snaga revolucije, stvaranje vee slobodne teritorije dovelo
je istovremeno i do sve veeg i raznovrsnijeg djelovanja neprijatelja protiv oslobodene
i poluoslobodene teritorije i u pozadini benkovakog kraja. Cilj neprijatelja je bio da
subverzivno-teroristikim i diverzantsko-pijunskim aktivnostima oslabi jedinstvo i
podrku pozadine jedinicama NOV, da izvri demoralizaciju i da tim putem stvori mogunost za dejstva organizovanih manjih i veih teroristikih gmpa diverzantsko-teroristikog karaktera. Upravo radi toga se ukazala potreba da se na pojedinim dijelovima
sjevem e Dalmacije u toku 1944. godine formiraju specijalne sigumosne jedinice, za
borbu protiv pete kolone i svih vidova dejstva neprijatelja na oslobodenu teritoriju.
Tako je, odlukom Glavnog taba NOV i PO Hrvatske, pred 1943. godine
stvoren bataljon protiv pete kolone (PPK). Kasnije je dobio ime Bataljon narodne odbrane, a zatim dobija naziv bataljon KNOJ-a (korpusa narodne odbrane).
Prema sauvanim dokumentima, Bataljon Narodne odbrane odnosno KNOJ-a,2
imao je zadatak: ienje tek osloboenih dijelova benkovakog kraja i sjeveme Dalmacije, nakon oslobaanja Benkovca, 4. X 1944. godine, zatim osiguravanje puteva,

'* K om anda zadarskog podruja, alje 27. IX 1943. izvjetaj tabu IV operativne zone NOV
PO o d red a H rvatske za D alm aciju u kom e se kae: ... aljem o Vam izvjetaj benkovakog obavjetajca P rokopa iz Benkovca, gdje se nalazi 125-130 njem akih vojnika, naoruanih sa strojnicam a, sa tri velika tenka, 3 ra d io -stan ice o d p o 800 fati dom eta, koje mogu slati poruke na 800 km
udaljenosti ... (Arhiv V. I. I, J N A /N O R /K . 1894-4, f. 1. d. 7). Prema kazivanju lanova SUBN O R -a Benkovca, koje je uzeo au to r tokom traja n ja N aunog skupa u Benkovcu, 22. aprila 1983.
g, pseudonim Prokop im ao je d r Jovo Jurkovi, d o izlaska u partizane iz .
" C entralna arhiva KOS-e M N O , m. 1 /1 /1 4 .

aerodroma Zemunik, organizovanje potjera, postavljanje zasjeda, sprovoenje uhapenika, zarobljenika, legitimisanje, razne provjere i druge zadatke sigurnosti.10
Operativne jedinice, koje su dejstvovale na podruju sjeverne Dalmacije (jedinice 19. divizije i partizanski odredi) imali su takoder svoje jedinice sigurnosti. Obino
su se zvale zatitne ili pratee jedinice. Tako je od jeseni 1943. godine, pri svakoj brigadi 19. divizije formiran pratei vod a pri tabu 19. divizije eta. Zadatak ovih jedinica
je bio da straama, patrolama, zasjedama, osmatranjima i drugim nainima osiguraju
komande i ustanove pri kojima su se nalazile. Pored toga, ove jedinice su obavljale i
niz sigurnosnih zadataka i na benkovakom terenu, kao to su: pretres i osiguranje terena gdje su razmjetani tabovi, komande i vojnopozadinske ustanove, osiguravanje
stranih vojnih misija pri tabu 19. divizije, osiguravanje mitinga i zborova po sjevernoj
Dalmaciji i dr.
Istraivanja pokazuju da su, vojno-pozadinski organi na podruju sjeverne Dalmacije i benkovakog kraja imali vanu ulogu u razvijanju obavjetajno-sigurnosnog
rada i djelovanja protiv neprijatelja tokom NOB-e. To potvruju sauvani dokumenti i
drugi izvori. Postojala je veoma dobra saradnja i koordinacija rada na obavjetajnom i
samozatitnom planu izmeu Narodnooslobodilakih odbora i vojno-pozadinskih organa, kao i izmeu ovih organa i vojnih operativnih jedinica NOVJ.
Tako na primjer, u tom smjeru rada, odravane su povremene konferencije i savjetovanja od strane Komande zadarskog podruja sa komandama mjesta. Jedno od
vanih savjetovanja odrano je 26. X 1944. godine, koje je organizovala Komanda zadarskog podruja u Benkovcu, na kom su raspravljana veoma vana pitanja od znaaja
za sigurnost teritorije i ustanova NOP na njoj. Prema sauvanom zapisniku sa tog savjetovanja, sadraj savjetovanja ilustruje dnevni red sa etiri toke i to: 1. Politika situacija na zadarskom podruju; 2. Rad komandi mjesta na sprovoenju zadataka u borbi
protiv pete kolone pijuna i saradnika okupatora; 3. Odnos komandi mjesta i Narodnooslobodilakih odbora na koordinaciji djelovanja na razvijanju sigurnosti i obavjetajne slube; 4. Djelatnost eta partizanskih straa i mree seoskih i partizanskih straa31 u borbi protiv pete kolone, Trupova32 i njihove informativne djelatnosti...33
* * *
Istraivanja pokazuju da je obavjetajna sluba i na podruju benkovakog kraja
razvijala ofanzivnu komponentu obavjetajnog rada. Brojni su primjeri uspjenog prodora u obavjetajno-policijski aparat italijanskih, njemakih okupatora i kvislinga, u
Kninu, Benkovcu (o emu smo ve neto rekli) i Obrovcu. Ilustracije radi obavjetajna
sluba NOP-a sjeverne Dalmacije je u vremenu od februara do decembra 1943. godine
primila iz okupiranih uporita, meu kojima i iz Benkovca, 59 obavjetajnih izvjetaja
o planovima, stanju, namjerama neprijatelja. Neki od dobijanih podataka o neprijatelju imali su operativno-strategijski znaaj, koje je koristio i Vrhovni tab NOV i POJ u
operativno-strategijskoj funkciji.34
30 A. V. I. I. JNa/NOR/K. 10, f, 1. d. 16.
31 U Naredbi Vrhovnog komandanta, od septembra 1942. o zadacima partizanskih straa
se kae: ... obilaze povjereni im rejon i odravaju na njemu red i poredak i kontroliuelemente
neprijateljske NOB; reguliu i kontroliu cijeli vojni i privredni saobraaj u svomreonu. Sva lica
bez propusnica i isprava, graanska i vojna, sprovode nadlenoj komandi mjesta ... (Vidjeti
Zbomik NOR-a, Tom II/knj. 6, t, str. 34-37).
31 U njemakoj vojnoj terminologiji ove specijalne jedinice Vermahta nosile su naziv Grupe za unitenje bandi (Bunderevenichtunstrupe), sastavljene od domaeg ljudstva ve osvjedoenih zloinaca u borbi protiv NOP-a, s njemakim komandnim kadrom. Skola njemakifi'trupova
radila je u Trapistima, kod Banja Luke.
33 V. I. I. JNA k. 1891, f, 3, d, 6.
34 V. I. I. JNA /N O R / K. 1491, f. 6. d. 10 i arh. CKH f. 10/72, 166, 167
494

U jednom obavjetajnom izvjetaju primljenom iz okupiranog Knina, 1. IX

1942. godine stoji ... mnogi etnici, medu kojima i neki etniki komandiri trae vezu
sa naim drugovima, nude im svoje usluge, daju im obavjetenja o kretanju okupatorske vojske...
Ili na primjer, zahvaljujui prodoru u redove neprijatelja u Benkovcu, dobijene
su dragocjene informacije. U jednoj od njih se kae da je njemaki obavjetajac Teodor Hartl, obuio grupu od 32 ustae za sabotae i diverzije na osloboenoj teritoriji
benkovakog kraja. U svaku grupu je odreeno po est terorista pa se navodi, da e ...
ljudstvo biti smjeteno po kotarskim i opinskim uredima Benkovca i okolnih mjesta
na dunosti podvomika, kako na sebe ne bi skretali panju. Njihov je zadatak pijuniranje i sabotae u pozadini partizanskog frcnta. U izvjetaju se kae da su ve takve
grupe smjetene u Benkovac i ibenik.34
Zahvaljujui budnosti organizacija NOP-a, NOO-a i stanovnitva ni ovaj oblik
obavjetajno-subverzivnog rada neprijatelja nije dao oekivane rezultate. I takve gmpe
su otkrivane i unitavane od strane snaga revolucije.
Dokumenta pokazuju da je bilo i pojava nebudnosti i posljedica nebudnosti pri
odravanju veza od strane obavjetajnih organa NOP-a sa obavjetajcima NOP-a koji
su radili u sredinama neprijatelja. Tako, na primjer 1. maja 1943. godine u benkovakom kraju od neprijatelja je pohapeno 300 simpatizera NOP-a, meu kojima su pali i
vani partizanski obavjetajci. Tako je neprijateljska sluba sigumosti, otkrila obavjetajca NOP-a Milana Batinicu u Obrovcu, koji je kao trafikant komunicirao sa velikim
brojem Ijudi i slao obavjetajnoj slubi partizanskih jedinica dragocjene podatke o broju, stanju, planovima, naomanju i namjerama okupatora i kvislinga. Zatim je nepanjom odravanja veza, otkriven i ubijen don Ante Adija (brat revolucionara Boidara
Adije) u Starigradu, dm ge polovine 1944. godine.
III.
Osim obavjetajne slube jedinica NOV sigurnosno-obavjetajne funkcije razvijale su se u sve organizacije i sve subjekte NOP-a. Neprocjenjiv je doprinos partijskih
organizacija, fomma i lanstva u jedinicama i na terenu, zatim skojevske organizacije,
organizacije USOH-a pa ak i najmlaih pionira.
Krajem decembra 1942. godine oformljen je Kotarski komitet KPH Benkovac,
Kotarski komitet SKOJ-a, USOH-a, kao i odgovarajui opinski komiteti na podmju
benkovakog ratnog kotara, kao i organizacije AF. Svaki aktivista i simpatizer NOPa, prihvatao je kao svoj zadatak, da obavjetava o neprijatelju i da bude budan u cilju
zatite svoje sredine, jedinice, organizacije NOP-a i NOO-a, jer je to bio uslov opstanka i uspjenog voenja rata. itavu tu aktivnost je usmjeravala i podsticala brojna partijska organizacija u vojsci i na terenu.1
Vojno pozadinski organi benkovakog kraja su, osim vrenja mobilizacijskih,
prehrambenih, transportnih i dmgih zadataka, obavljali i sigumosno-obavjetajne funkcije, vodili evidenciju narodnih neprijatelja i sumnjivih lica, vrili hapenja, suradnja narodnih neprijatelja radi saradnje sa okupatorom, koje su sudili vojni sudovi, vrili kontrolu kretanja stanovnitva i partizana u pozadini, osiguravali i partizanske bolnice, vrili zatitu stanovnitva od nasilja, razbojnitva, pljake i dr. U jednom izvje" Zbomik NOR, Tom V knj. 7, str. 16 i arhiv CKH f. 23/522-525
" Arhiv CKH f. 10/113
17
Krajem 1944. i poetkom 1945. g. od 8.000 boraca, koliko je tada imala u svom sastavu
19. sjevemodalmatinska divizija (stanje na dan 11.1 .1945. g.) bilo je: 1012 lanova KPJ, 143 kandidata KPJ i 1.176 lanova SKOJ-a to (znai ukupno 2.181 aktivista) je bio jak potencijal za razvijanje politike svijesti boraca i starjeina, pa i svijesti o budnosti i samozatiti.
" Arhiv CKH f. 33/140-143. i Zbomik NOR, Tom II/knj. 6, str. 34-37.
495

taju Komande zadarskog podruja, od 15. septembra 1943. godine, istie se, da ... najbolje radi komanda mjesta Benkovac, koja ima sjedite u Zelengradu, ona ima sve
osoblje dok to nemaju komande mjesta Biograd n /m i N in.
Narodnooslobodilaki odbori benkovakog kraja su, u svom radu, veoma uspjeno integrisali i obavjetajnu funkciju, poev od kotarskog, opinskog, seoskog i
mjesnog NOO-i. Odbornici su najbolje poznavali politiko raspoloenje i stanje u masama. Znali su stav svakog pojedinca prema NOB-i zato to su stalno bili meu narodom i s njim dijelili zlo i dobro. Zato je narod vjerovao svojim odbomicima i izvjetavao ih o svim slabostima koje su zapaene, izvjetavali i o neprijatelju, otkrivali i unitavali njegove agente i pijune, sklanjali ranjenike i dr.
Istraivanja su pokazala da je stanovnitvo sjevem e Dalmacije i benkovakog
kraja tokom NOB-e bilo osnovni inilac sigumosti NOP-a. Bezbroj je primjera stvaralake inicijative svih socijalnih kategorija stanovnitva i na tom popritu borbe protiv
okupatora i kvislinga. N a stotine seljaka, ena, obana, u ratnom vihom su organizirano i samoinicijativno izvjetavali o neprijatelju.
Partizanski odsjeci koji su uspostavljeni na podmju sjeveme Dalmacije i benkovakog kraja bili su jedan od oblika sigumosti. tab Kninskog sektora je jula 1943.
godine formirao u sjevemoj Dalmaciji Ravnim kotarima tri takva odsjeka. Svaki odsjek su kontrolisale gm pe naomanih boraca od po 32 partizana. Osnovni zadatak im
je bio ... kontrola teritorije vojniki i politiki ... intenzivno razvijanje informativne
slube ... mobilizacije to vie boraca u redove NOVJ, nedozvoljavanje neprijatelju,
etnicima i izdajnikom vodstvu HSS da mobiliu za sebe i da stvaraju rezervu izbjeglikoj vladi u Londonu....
IV.
benkovakog kraja tokom NOB-e prolazile su veze, kanali, punktovi i relejne stanice, kroz koje su prenoene obavjetajne i dm ge pom ke, od izvora do korisnika: tabova jedinica NOV, rukovodstava Partije, organizacija N O P i vojnopozadinskih
organa. Iz sauvanih dokumenata i dmgih izvora se vidi da se veze dobro i sigum o
funkcionisale, sa manjim prekidima tokom cijelog oslobodilakog rata i revolucije. Informacije su koritene u operativnoj, obavjetajnoj, samozatitnoj i propagandno-politikoj funkciji, u borbi protiv okupatorskih obavjetajno-policijskih slubi.
Jo poetkom om ane borbe uspostavljeni su kanali i veze kao i relejne stanice,
koje su prolazile sjevem e Dalmacije, benkovakog kraja a ile su od sjevemog
primoija: Biograda - Vodica, preko evrsaka-egara-Dalm atinske Krupe, Velebita do sela Vrace (kod Graaca) pa dalje Bm vna-M azuna u Donji Lapac - ili
B m vno-O toac (ve prema tome gdje je imalo sjedite centralno mkovodstvo NOP-a
Hrvatske - DKKPH, Glavni tab NOV Hrvatske i druge organizacije NOP-a).4*
Uslijed estih ofanzivnih pothvata neprijatelja na jedinice NOV i POJ dolazilo je
do privremenih prekida veza sa Zadrom i Kninom,4' ali su one brzo uspostavljene. I
pored relativno sporih i oteanih veza, preteno kurirskih, vrena je brza razmjena informacija. Data je ocjena da su te veze ... od Primorja do june i centralne Like besprijekomo funkcionisale.
Vie primjera ukazuje da tokom NOB-e u sjevemoj Dalmaciji i u benkovakom
kraju kao njenom dijelu razvijena svijest o sigurnosnom i samozatitnom djelovanju i
ponaanju kod partizanskih boraca i stanovnitva kroz razne oblike i metode politikog rada komunista, skojevaca, vojnih i politikih rukovodilaca, iz vojske i dm gih or- A rhiv V. I. I. JN A /N O R /K . 1894- f. 5, d. 2.
* M ikro arhiv C K H f. 7/441. i Z b o m ik N O R , Tom V, knj. 3, str. 89.

4%

ganizacija NOP-a. Ta aktivnost je razvijana ivom i pisanom rijei: putem zborova, mitinga, konferencija, politikih i vojnih kurseva i stalnog dodira aktivista i terenskih politikih radnika s narodom. Stalno je, kroz politiki rad, ukazivano na znaaj budnosti i
na posljedice nebudnosti, koja je odnosila mnoge ivote. Zbog nebudnosti i nepridavanja znaaja podacima koji su dobijeni od obavjetajne slube o tome da se sprema velika ofenziva na dijelove jedinica 19. sjeverodalmatinske divizije na podruju Stankovaca, Banjevaca, od 12 - 15. jula 1944. godine, kojom prilikom je, iz svake brigade bio
angaovan po bataljon i bataljon Narodne odbrane - radi sprovodenja velikog broja
ranjenika 8. korpusa - uslijed nadmonih snaga neprijatelja, pretrpljeni su veliki gubici na tjenjenskom i vodikom terenu. Ranjenici su svi spaeni, zahvaljujui samozatitnom djelovanju i ponaanju naroda, dok je bilo gubitaka kod bataljona 5,6. i 14. brigade, jer su bili razbijeni i probijali su se po grupama ka Bukovici iz obrua.
Iako je obavjetajna sluba 19. divizije raspolagala informacijama o veim pokretima njemakih jedinica, etnika i ustaa iz okolnih gamizona i uporita, tabovi nisu pridali znaaj tim podacima, pa je zbog nebudnosti dolo do gubitaka koji su se
mogli izbjei, da se vie vodilo rauna.
Svaki promaaj i neuspjeh sluio je kao pouka. Tako je, na svim sastancima, vojnim konferencijama stalno raspravljano o samozatitnom djelovanju i ponaanju. Iz
partijskih dokumenata se vidi da su politiki komesari jedinica i njihovi zamjenici esto odravali predavanja o metodima rada neprijatelja i kako mu se najefikasnije suprotstaviti. Stalno je ukazivano na znaaj budnosti iz ratne prakse i ukazivano na posljedice nesamozatitnog ponaanja, kao to je bio sluaj koji smo naprijed naveli.
Partizanska tampa i pisana rije, kao to su depne i zidne novine jedinica, zatim listovi i bilteni koje je izdavao Agitpropodjel 19. divizije i njenih brigada - imali su
znaajnu ulogu na razvijanju svijesti o samozatiti i sigurnosti. U toj fundaciji su bile
znaajne i radio-vijesti, koje je umnoavao i slao jedinicama NOV, Inicijativni odbor
JNOF za kotar Benkovac.
V.
Sauvana dokumenta iz NOR i izvori protivnike strane pokazuju da su organizacije KPH u benkovakom kraju, kao i svi subjekti NOP-a u svom djelovanju primjenjivali niz mjera sigumosti koje su upotpunjavale masovni sistem sigurnosti reenog
regiona. Te mjere su bile: provjera ljudstva koje dolazi iz uporita pod okupacijom na
osloboenu teritoriju i jedinice 19. divizije i partizanskih odreda. Uvoene su dozvole i
propusnice za vojna i civilna lica (vremenske i teritorijalne)4' vrena je kontrola o odlascima sa oslobodene teritorije u uporita gdje se nalazi neprijatelj, ograniavana
trgovina s mjestima gdje se nalazi okupator i dr.
Navedene i dm ge mjere sigurnosti koje su preduzimale organizacije KPH,
SKOJ-a, USAO-a, NOO-a, vojni tabovi, vojno-teritorijalni organi - inile su zajedno
sa ideoloko-politikim radom sa narodom i vojskom solidnu osnovu za razvijanje svijesti o budnosti i samozatiti snaga revolucije u benkovakom regionu.

41 U izvjetaju II odsjeka za sjevernu Dalmaciju Stabu IV. operativne zone NOV i POH
Hrvatske, od 27. II 1943. g. se o tome kae: ... Sa Kninom jo nema veze ve dva mjeseca dana,
tj. poslije hapenja druga Svemira. Obavjetajna sluba u Kninu nikako ne radi. Drug Rudi koji
^e zamjenio druga Svemira ne odgovara na pisma (vidjeti: A. V. I. I. JNA/NOR/K.) 1491, f, 5, d,
4J A. V. I. I. JNA/NOR/k. 1491. f. 2. d. 1. i arhiv CKH f. 7/288, 519 i f. 38/672.
32 - B EN K O V A C K I K R A J ... Z B O R N IK 2

497

VI.
Polazei od evidentnih injenica na koje smo ukazali tokom dosadanjeg razmatranja reene teme, moe se konstatirati slijedee:
- Ni u jednom regionu nae zemlje nije primjenjivano toliko raznovrsnih oblika,
formi i metoda obavjetajne i samozatitne djelatnosti snaga revolucije, kao to je to injeno na podruju sjeveme Dalmacije i u bukovakom kraju u NOB-i i revoluciji. Znai, primjenjivao se niz mjera, oblika i sredstava sigurnosti i samozatite koje su nametale ratna praksa, uslovi i prilike, sa osloncem na stanovnitvo, kao glavnu snagu sigurnosti NOP-a. N a stotine ljudi, omladine, ena, pionira, pripadnika organa vojne i narodne vlasti, pripadnika NOV i vojno-pozadinskih organa, lanovi partizanskih i seoskih straara, svi su organizovano i samoinicijativno obavjetavali o neprijatelju, uprkos
svim tekoama, slabostima i teim promaajima.
- Partija je, u benkovakom kraju, pored toga to je radila na stvaranju specijalizovane obavjetajne organizacije NOP-a za strunu borbu protiv agenture okupatora i
kvislinga, prilagodavajui njene oblike i metode borbe uslovima i datoj situaciji na terenu. Partija je uporedo angaovala sve snage revolucije i stanovnitvo na stvaranju
masovnog sistema sigumosti.
- Svi subjekti NOP-a benkovakog , tabovi, vojno-teritorijalni organi, na
rodnooslobodilaki odbori u svom radu su u najveem dijelu integrisali bezbjednosnoobavjetajne funkcije u borbi protiv obavjetajno-policijskih slubi italijanskih, njemakih okupatora i kvislinga, kao i protiv dejstva specijalnih jedinica: MVAC (antikomunistike milicije), njemakih tm pova i svih oblika infiltracije koje su neprijateljske
slube primjenjivale u cilju razbijanja snaga revolucije iznutra.
- Stalnim razvijanjem ofanzivne komponente politiko-obavjetajnog rada protiv neprijatelja, angaovanjem saradnika NOP u sredinama protivnika, dobijen je veliki broj vanih informacija o planovima i namjerama neprijatelja, koje su, provjerenim
mjerama sigurnosti NOP i vojnim akcijama NOVJ, osujeivane i presijecane.
- U sistemu sigurnosti NOP-a benkovakog kraja vanu ulogu i doprinos dalo je
Obavjetajno povjerenitvo za benkovaki kraj, iji su saradnici bili ugraeni u najvitalnije objekte neprijatelja benkovakog kotora.
- Preko benkovakog kraja izgraen je bio solidan sistem veza, kanala relejnih
stanica i punktova izmeu obavjetajnih organa jedinica i teritorije, s punktovima na
okupiranoj teritoriji, tako je relativno brzo vrena razmjena informacija i unutar benkovakog kraja sa susjednim regionima sjeveme Dalmacije i june Like. To je omoguavalo da se relativno brzo koriste podaci u operativne, obavjetajne, samozatitne i
politiko-propagandne svrhe. Naroito dobre veze su funkcionisale preko benkovakog kraja s junom i centralnom Likom.
- I na kraju se moe konstatirati da je zahvaljujui odanosti, patriotizmu, hrabrosti, samoinicijativi i svijesti komunista, organizacija NOP-a, razvijan takav sistem
obavjetajne slube i sigurnosti NOP-a benkovakog kraja, koji je, pored svih slabosti i
povremenih promaaja, kojih je bilo u svim krajevima nae zemlje - izvrio svoj zadatak. N a tim tradicijama i iskustvima treba jo vie njegovati i razvijati samozatitnu svijest i sigurnosnu kultum kod generacija koje dolaze u cilju odbrane nae socijalistike
samoupravne zajednice ravnopravnih naroda i narodnosti, od svih neprijateljskih snaga iznutra i spolja koje ugroavaju nau zemlju.

498

S u m m ary
IN TE LLIG E N C E SER VICE A N D SE C U R IT Y S YSTEMS
O F THE N A TIONAL LIBERA T IO N M O V E M E N T IN THE R E G IO N OF
B E N K O V A C D U R IN G THE N A T IO N A L LIBERATIO N WAR
Ever since the first forces (Italians and Germans) aided b y the quislings
(chetnics and ustashe) broke into the region o f Benkovac, it was ju d g ed indispensable
to organize different services and system s o f ensuring proper and safe actions in the
N ational Liberation War and socialist revolution. Greatly supported and encouraged
by the local population, the organizers o f these activities in Benkovac managed to develop a wide range o f various m ethods an d form s o f intelligence and security systems,
rarely found in Yugoslavia at the time. Hundreds o fm en , women and children together with representatives o f military an d civil authorities, soldiers and guards o f the
Yugoslav N ational , and others took an active part in obtaining information on forces and movements, desp ite all the difficulties, weaknesses and some
serious mistakes. The main role in all these actions belonged to the Yugoslav Communist Party, all m em bers o f the N ational Liberation Movement, as well as to the intelligence service o f the region o f Benkovac. succeeded in establishing an excellent
system o f connections, channels and relay networks among different intelligence branches on the territory ofB en kovac with the ones on the occupied territories.

32*

499

_______

'

Hi


.................................................................................................................... 5
: ............................................... 7
:
........................................................................................... 15
: ............... 29
: ............. 71
: .....................................................................................................................77
: .............................. 85
: XVI
............................................................................................................................,.107
: .........................................................................................259
: ............................................... 269
: ........................ 291
: ..................................... 301
: ......................................................................................................335
:
..............................................................................................................................361
: - ............................................................. 381
: .................445
: 19.
- 1944. ........................................................................461
: - - 1941-1945. ............................................................. 485

'

2000
YU 86-7377-0 1 3 -0