You are on page 1of 24

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

119

LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN S POSEBNIM OSVRTOM NA POPIJEVKE I OBIAJE PODRAVSKIH HRVATA U MAARSKOJ1
LADA - "LEPI IVO" (BEAUTIFUL IVO) - IVANJDAN (FEAST DAY OF ST. JOHN) - WITH A SPECIAL OVERVIEW OF THE SONGS AND CUSTOMS OF PODRAVINA CROATIANS IN HUNGARY
uro Frankovi Peuh Primljeno: 10. 1. 2011. Prihvaeno: 15. 4. 2011. Rad ima dvije pozitivne recenzije Izvorni znanstveni rad Original scientific paper UDK / UDC 504.6(497.5)

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

SAETAK Na samom poetku valja zakljuiti kako sv. Ivan poznat iz Novog zavjeta sasvim odudara od "lepog Ive, Ivana, poznatog iz hrvatskih obrednih pjesama. Ovaj drugi naoruan je sabljom, javlja se, dakle, kao ratno boanstvo koje je kasnije poprimalo osobine ratarskog boanstva, naime on "orje duge rali. Lik sveca i poganskog mladog boastva Ive dovodi se u vezu sa sinkretizmom i kontaminacijom predobi, arhainog poganskog sloja i kraskih uenja. S druge pak strane u ivanjdanskim pjesama iz koprivniog kraja u Hrvatskoj jednosmisleno i nepobitno je ouvan trag boice Lade, kao mlade i lijepe djevojke, boice ljubavi, koja sprema svatove i udaje se za svoga brata Ivana, to bi znailo da je posrijedi incest. Opstojnost slavenske, u naem sluaju slavenske Venere, Lade, u etnolokoj znanosti za neke je znastvenike bilo prihvatljivo, dok za neke sporno, dok je posljednjih godina B. A. Ribakov, ruski arhelolog, ponovo obnovio mit o Ladi i Lelji,2 jednako tako i u srpskoj znanosti je skoro jednoglasno prihvaeno da su Lada i Ljelja slavenske boginje.3 U nareenim zapisanim hrvatskim pjesmama etno-glazbenika Vinka ganca iz okoline Koprivrivnice Lada ima svoje stanovito mjesto, a pri emu ne smijemo posumnjati da je rije o krivotvorenim popijevkama! No u pukoj tradiciji maarskih Hrvata sv. Ivan sasvim odudara od sv. Ivana poznatog iz Novog zavjeta, naime, ovaj prvi se i sam smatra poganom, uz kojeg se vezuju razne djelatnosti: umrlim duama otvara nebeska vrata, vodi Bogorodicu u raj, ore duge "rali (seksualna simbolika), ee se po zlatnom mostu (povezuje nebo i zemlju), donosi plodnost i rodnost njivama.
1

2 3

Autor je skraenu verziju ovog teksta objavio pod naslovom Ivanje u Etnografiji Hrvata u Maarskoj 1998. br. 5., 27-38. SM ER natuknica Lada 327. Isto, 328.

120

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Ivanjdanske su pjesme zorno svjedoanstvo kontaminacije arhainih poganskih slojeva i kranskih uenja o svecima: Marija, Ivan, krtenje Isusa obogauje s i drugim osobinama koje ne sadri Novi zavjet. Ivanjdanski obiaji izvodili su se u maarskih Hrvata, kao i drugdje po svijetu, uoi ljetnje ravnodnevice, dakle, prehodne noi, uz vatru i preskakanje vatre, radi zdravlja i sretne ljubavi, uz obvezatno darivanje zemljinih biljnih plodova vatri, uz "lilanje i izvoenje arhainih ivanjdanskih ljubavnih pjesma koje su bile popraene neobuzdanim veseljem pa ak nerijetko i snoajem. Uz sv. Ivana vezuje se i kumstvo, kao njegov prepoznatljiv atribut. Duge ivanjdanske pjesme izvodile su se skupno, pjevala ih mlade i mlade snae i njihovi muevi, dakako, u nekim krajevima ak i stariji, ugledniji graani, dok su djeca potrala sa zapaljenim "lilama i oko sebe u noi vrtjeli s njima, tj. "lilala su, opisujui magine krugove, odnosno, vjerojatno oponaajui i podsrekakvi tako sunanu putanju na nebeskom svodu, ija je vruina bila iole potrebna za zriobu jama, rai i ita. Kljune rijei: Lada, "lepi Ivo, ljubav, svatovi, vijenac, Marija, Magna Mater, ladarice, metenje neba, oblaci, vatra, lilanje, kumstvo, roenje, are krave, oblaci, klas, kita, rodnost, etva, hambari, spavanje, jagoda, zlatni most, oranje, seksualna simbolika Key words: Lada, lepi Ivo (beautiful Ivo), love, wedding, wreath, clouds, fire, god-parenthood, birth, sheath, fertility, harvest, strawberry, golden bridge, sexual symbolism.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

SVETI IVAN KRSTITELJ, (na grkom Ioannsz d Baptisztsz, na hebrejskom jehohanan, "milosrdiv Jahve) bio je zadnji u redu proroka koji su prorokovali o dolasku Mesije, istovremeno on je i neposredni pretea Isusa Krista.4 Blagdan roenja svetog Ivana Krstitelja (24. lipnja) u gradianskih Hrvata zove se sveti Ivan Ljetni, a razlikuje se od blagdana Svetog Ivana Apostola i Evaneliste (27. prosinca) to se naziva sveti Ivan Zimski. U Undi blagdan se zove Ivanaova.5 Blagdan roenje sveca poznat je pod nazivom Ivan dan, Ivanje.6 Maarski Hrvati drugi blagdan svetog Ivana Krstitelja (24. kolovoza) nazivaju Sikovanje (Moha). U Peuhu su Hrvati neko slavili Usikovanje svetog Ivana Krstitelja. Biblijski opis smrti svetog Ivana Krstitelja, kojemu je po naredbi kralja Heroda odsjeena glava, sadran je u blagdanskim imenima i u Gradiu: sveti Ivan Usikovac, sveti Ivan Glavosik, Glavoseenje te Jivina smrt.7 U Podravini poznato je ime Ivan, Ivo, Janu, Jani, Janija, Jankula.8 U santovakih okaca: Ivan, Iva, Ivo, Ivko, Ivi, Ivani, Ia,9 u Dalmatina u Senandriji (Szentendre) Ivo, Janko.10 Bunjevaka prezimena vezana za Ivana su: Ifkovi, Ivanac, Ivankovi, Ivi, u Santovu: Ifkovi, Ivoev.11 U Bainu kod rackih Hrvata javljaju se prezimena: Janikini, Janklikoavi, Jankoavi, Jankulini, Janoevi, Janoi.12

4 5 6 7 8 9 10 11 12

Pribiljeke Sndora BLINTA. VULI, S. 2000, 460. Osobne pribiljeke. Pribiljeke Sanje VULI. Osobne pribiljeke. Pribiljeio ivko MANDI. MANDI, . 2003, 79, 82. Pribiljeio ivko MANDI. FEHR, Z. (rukopis).

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

121

U podravskom Lukoviu (Lakcsa) postoji nadimak: Ifkini.13 Ivanjdan, Ivanje (24. lipnja) je jedan od najvanijih datuma u slavenskom narodnom kalendaru, koji se poklapa s crkvenim blagdanom Roenja svetog Ivana Krstitelja. U pukoj tradiciji, vezan je za ljetnjeg solsticija, koji je u godinjem krugu simetrian Boiu (kao vremenu zimskog solsticija), s kojim Ivanjdan objednjivaju zajednike motive i obredne radnje.14 Hrvati su crkvu sv. Ivanu podigli u bavanskom Gornjem Svetom Ivanu (Fels szentivn) (1780.), u gradianskom Hrvatskom idanu (Horvtzsidny) (1875.), u omoskom Taranju (1754.), Gadanju (1747.) i Gestiju te u baranjskom Velikom Kozaru (Nagykozr).15 I u dvjema crkvama u Mohau i Taranju (o mjetanima ovog drugog naselja u upaniji omo neki autori navode da su kajkavski Hrvati, dok drugi istiu da su Slovenci) ovjekovjeen je lik svetog Ivana Krstitelja, djelo likovnjaka Istvna Dorffmeistera, starijeg.16 O. Marijan Jai u svom Vincu bogoljubnih pjesama objavljuje pjesmu o Svetom Ivanu Krstitelju: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Svetog Ive dan rodjenja, dan je mnogog proslavljenja: Na sviet ovi jo nerodjen, od Isusa bi pohodjen. Majka premda stara bie, nit od ploda misli vie, U velikoj pak starosti, dobi edo od svetosti. Kad se Sveti Ivo rodi, otac mu njem progovori: Izrajela blagi Boe, tvoja kriepost svaka moe. Hvalte Boga svi narodi, jer se velik prorok rodi. Velik prorok diete ovo, put gospodnji bude snovo. Jo nejako Ivan diete, bi pustinjak brez prilike, Tielo svoje postom mori, u jedejskoj pustoj gori. Tielo mori, jer skakavci bjee hrana, a pojasci Otre koe, da nemilo s tim pokori vema tielo. Pokoru svim preporui, otru init sam naui; Spasitelja svoga krsti u Jordanu, pun milosti. Opomenu tad Iruda, da s ostavi on zabluda, Al himbene radi ene, osta glave odieljene, O svetinjo ti velika! budi nama svim prilika, Budi nam zatienje, budi vodja na spasenje.17

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Pjesma posveena svetom Ivanu Krstitelju jezgrovito i slikovito opisuje ivot sveca koji se je rodio od starih roditelja a ivio u pustinji kao prorok i krstitelj. U vodi Jordana on je krstio Isusa Krista. Prorok Ivan kazuje teke rijei, proklinja Antipata Heroda, tetraha Galije, koji je od svog brata oteo njegovu enu Herodiju, te unato da njoj je bio iv mu, Herod je ivio s njom, te je tako grubo krio judejske obiaje. Antipat Herod baca sv. Ivana Krstitelja u zatvor ali ga ne smije pogubiti jer prorok bjee vrlo popularan. Jednom, na jednoj gozbi, Herodu se je jako dopao ples svoje pastorke Salome kojoj dade obeanje da ma to zatrai od njega on e joj elju ispuniti. Herodija svojoj keri Salomi savjetuje da zatrai odrubljenu glavu Ivana Krstitelja. Krvnik je na

13 14 15 16 17

Osobne pribiljeke. SM ER natuknica Ivanjdan. Isto. Isto. Iz molitvenika Marijana JAIA.

122

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

jednoj tacni pruio Salomi odrubljenu glavu Ivanovu a koja nju preda svojoj majci. Uenici Ivanovi pokopaju tijelo svog uitelja.

IVAN KRSTITELJ U PUKIM MOLITVICAMA Ivan Krstitelj u pukim molitvicama pojavljuje se kao kum a imao je osobito visok rang.
Nebeska zlamenja

Vozila se po moru galija. U njojzi je Isus i Marija I njima je Krstitelj Ivane. Crna jim se zemlja zanijala I visoka ponavila gora, A i vedro nebo otvorilo. Al besedi Krstitelj Ivane: "O kumice, Marijo Divice! to se crna zemlja zanijala I visoka ponavila gora, A i vedro nebo otvorilo? "Kad me pita, moj kume Ivane, Kad me pita, pravo u ti kazat: Kad se crna zemlja zanijala; Onda sam se Bogu pomolila; A visoka ponavila gora, Onda sam se Bogu poklonila; Kad se vedro nebo otvorilo, Onda me je Bog u nebo zvao.
Kazivala Kata PALI, onoplja

Skupio Ive PRI O Ivane, Krstitelju! Dragom Bogu prijatelju! Molimo te, moli za nas! U potribi pomozi nas! Dok stanemo umirati, Ovu gorku au piti, Pomozi nam ti popiti, Rajska vrata otvoriti, Dui misto zadobiti.18
Kazivala Teza CRNKOVI, Subotica

Pribiljeio Ive PRI

18

PRI, I. 1939, 10.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

123

Ivan Krstitelj je kum Gospe i Isusa, a nalaze se u galiji na moru. More je u isti mah sklika ivota i slika smrti, to se nazire i u stihovima molitvice, naime Ivan vodi Mariju na drugi svijet, iz ovog u onaj, koji razdvaja more (voda). Stihovi nam kazuju da se je crna zemlja zanijala, visoka ponavila gora te se i nebo otvorilo, to su neobine pojave koje se javljaju prilikom smrti Marije ali i Isusa. No kada je nebo otvoreno onda due mogu ui u raj (o emo smo ve pisali kod Velikog petka). U noi Ivanjdana, kako je smatrano u narodu, mogle su se vidjeti neobine pojave, kao to je otvaranje "nebesa, zvijede s neba se sputaju na zemlju i dr.19 U narednoj molitivici ponovno se potvruje da je sv. Ivan Krstitelj boanski zatitnik kumstva i bratimstva, on je prijatelj dragog Boga, te smatra se najveim svecem. Kumstvo predstavlja uvoenje, inicijaciju djeteta u obiteljski i domai kult i davanje imena, a sv. Ivan se pri tome pojavljuje kao mitski rodonaelnik cijeloga roda. Kumstvo i bratimstvo, po narodnom shvaanju, imaju vrijednost krvnog srodstva, pa je, prema tome, sv. Ivan boanstvo krvnoga srodstva.20 Sveti Ivan Krstitelj za obine due otvara vrata raja na nebu kuda ide dua na svoje odreeno mjesto, on daje milost od nebesa.
Zvonce svei, Gospa klei

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Zvonce svei, Gospa klei, Misu ree. Nit se mo iskantati, Nit se mo prid popom, Nit prid fratrom, Ve prid Svetim Sakramentom. Sveti Ivo, oj udesa, Daj mi milost od nebesa Da inim dobra dila, Da znam ta je vira. Sveti Ivo Krstitelju, Dragog Boga prijatelju, Pomozi mi otkriti, Rajska vrata otvoriti, Dui misto pridobiti.
Kazivala Katica MIHALOVI-KREKI, Vancaga Zapisao Josip KRIKOVI

U pukim molitvicama Hrvati zvani Raci u bavanskom Dunoku ovako se obraaju sv. Ivanu Krstitelju: Sveti Ivan Krstitelju, Dragog Boga prijatele, Molim te, moli za nas, U potrebi pomozi nas! U nu gorku au,
19 20

SM ER natuknica Ivanjdan. SMR natuknica sv. Jovan.

124

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Na as smrti pol popiti, Rajska vrata otvoriti, Dua mesta zadobiti.


Kazivala Estera BALA-IPOS Skupio uro FRANKOVI

Neosporno, sveti Ivan Krstitelj je posrednik izmeu Boga i umrlih ljudi, njihov je zatitnik, istovremeno on je uvar i rajskih vrata, kao sv. Petar, odnosno sv. Nikola. Na njegov imendan oni koji pate od glavobolje obraaju se k njemu. Na njegov blagdan ne valja sijei ni krojiti.

SVETI IVAN U IVANJDANSKIM OBIAJIMA Ivanje, 24. lipnja, je dan koji je usko povezan s ljetnim solsticijem, 21. lipnja. Ivanje pada, kao to je dobro poznato, 24. lipnja, tono est mjeseci odnosno pola godine prije Badnjaka (a tri dana nakon ljetnog suncostaja). Treba istai da se veina obiaja i vjerovanja zabiljeenih uz Ivanje odvija ili nadovezuje na dan uoi, ili tonije, na veer 23. lipnja po naem suvremenom shvaanju (na Ivanjsko naveerje, kako to kau kajkavci). Ovdje se, kao i kod jo nekih folklorno znaajnih dana, jasno nazire stari nain raunanja vremena po kome je dan zapoinjao naveer, poetkom noi, a zavravao idueg dana u svoj smiraj, pa su stoga i drevni obredi zapoinjali naveer, na poetku blagdana.21 U stara vremena ivanjdanski obiaji bili su snano prisutni u ivotu Hrvata u Maarskoj. Izvodili su se uz pjesmu i ples, uz ivanjdanske krijesove u Podravini, u Baji i u Senandriji. Ovi potonji kazuju: Ivandan u juniuu bude, to je sam dalmatinski svetak biv. Predvee i uvee velike ognjove inimo pa skaemo preko. Najprvo stari pa mlai. Donesemo ako (akov) vina, zavijae, pogake. Svi pijedu, jedu. ta ti drugo treba? Janotko zafurula (zasvira u frulu), Kouvar i Maretin zagajdadu, sviradu, pa se tanca, veselimo se. Pa se peva: "Napimo se vina, vina rumenog, brati Dalmatini. Tako bilo i kad moj dedo biov mlad, a ostalo tako do Drugog boja, ondak mlogi trebali it na front, i siroti mlogi bili pogubleni. I tako ta krasna navada zaboravila se. Bole da kaem tu ona ivi u naoj pameti, al se ve ne sustrimo na Velikoj ledini, sve ode u zanemar.22 No svega je jedna ivanjdanska obredna popijevka sauvana od Dalmatina u Senandriji, neto vie u podravskim Martincima (Felsszentmrton) i Krievcima (Drvakeresztr), a ponajvie u kajkavskih Hrvata pored Drave u Boljevu (Bolh) i Brenici (Berzence).

KRIJES, LILANJE U Boljevu i Brenici mlade te mlade supruge i njihovi supruzi popijevke su izvodili za vrijeme ljetnjeg solsticija, uoi Ivanja 23. lipnja na raskrsnici putova.

21 22

BELAJ, V. 1998, 214. MANDI, . 2003, 85.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

125

U Martincima i Lukoviu pored itnih polja, odnosno pored Drave uz vatru (kres, krijes) i lilanje. Zajedniki krijes, dok je gorio plamenom, u Senandriji uz ceremonijal je najprije preskoio knez sela iz redova Dalmatina (Hrvata), koji se o svom troku postarao o vinu nazonima u ovoj proslavi. Vatru su najprije preskoili ugledni gosti te mlade. Ovdje se uz ples izvodila pjesma: Ba na Ivan dan Sejala sam lan. "Ivanova mila majka, Jer doma Ivan? "Nije on doma, Iav kolama. Nije, nije, nije doma, Iav kolama! U bavanskom avolju u bunjevakoj ulici otprilike ispred svake kue je gorjela vatra od slame i kukuruzovine. Vjerovalo se da ona djevojka koja je uspjela preskoiti vatru udat e se narednih poklada te da e pjegave djevojke izgubiti svoje pjege. Jedan vei djeak je uvao vatru i dao je znak za preskakanje vatre uz poviku: Skoite! Djevojka je obino sa svojim momkom skupa preskoila vatru radi dobrog poroda. Na kraju je mlade oko vatre plesala kolo.23 Od ari ivanjske vatre stavljalo se i u hranu svinja, radi zatite od bolesti stoke.24 Obiaj pravljenja lila i izvedba lilanja bio je poznat i kod druge skupine podravskih kajkavskih Hrvata u Izvaru (Vzvr), Rasinji (Heresznye), Belovaru (Blavr), Boljevu i Bobovcu (Babcsa).25 Lila se pravila na ovaj nain: na motku privrstila se oguljena i osuena kora trenje pa se u nju stavila slama s krovenice (kue pokrivene slamom). Nou su deki s lilama opisivali svjetle krugove u zraku.26 U podravskom Lukoviu za neradna ovjeka se i danas kazuje: Tem sam da lilat, tj. nije mu stalo do posla. Znailo bi to ujedno da se na Ivanje nije radilo.27 U Rasinji su djeaci skupljali kore od vianja koju su osuene uoi Ivanja privrstili na motku te zapalili i bacali iznad djevojakih glava, a djevojke su vijenac nainjen od divlje koprive bacale iznad glava momaka.28 U Izvaru i Boljevu u hataru naselja zapaljen je ivandanjski krijes oko kojega se izvelo kolo. Djeaci su i ovdje zapalili lile s kojima su vrtjeli iznad svojih glava. Vraajui se u selo mjetane su zapaljenim lilama predvodili djeaci. Na kraju sela sudionici obreda doekali su dok izgore lile pa su se vratili svojim domovima.29

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

23 24 25 26 27 28 29

MANDI, M. 1984, 132. Isto. Osobne pribiljeke. Isto. Isto. Isto. KIRLY, L. 1995, 72.

126

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

SIMBOLIKA IVANJDANSKIH PJESAMA - ARE KRAVE U jutarnjim satima Ivanjdana djevojice odjevene u bijelu haljinu i velom i vijencem na glavi ophodile su seoske domove u Boljevu te su izvodile obredne pjesme. Faljen budi, Jezu Kristu, Jezu Kristu i Marija! Al moj venec od mateka, Od mateka zelenega, Od bauljka vijenoga, Od gratora, granatora. "Dignite se, mlada gospa, Mlada gospa iz gosponom! Podojite are krave, are krave i arice! Pometite bele dvore, Bele dvore i komore!30 U pjesmi javljaju se akteri: ladarice, mlada gospa i mladi gospon, koji se nalaze u bijelim dvorima, u bijelom gradu, odnosno na nebu. U ivanjdanskoj pjesmi vjerojatno ima navoda o svetoj svadbi nato nas upuuju rijei o vijencu koji se vije od zimzelenog cvijea: mateka (neteka), bauljka i granatora. Ladarice boje mladence, tj. mladu gospu i mladog gospona bude iz sna. Vjerojatno rije je o svjetlim boanstvima koja bi istvoremeno mogla biti i boanstva vegetacije. Naroito boicu vegetacije podsjeaju na njezine obveze. Iste analogije se javljaju i u kraljikim obrednim pjesmama Hrvata u Maarskoj, naime u njima car i carica spavaju. Daljnja analiza obredne pjesme nam otkriva i druge mogunosti interpretacije jer are krave mogu se poistovjetiti s oblacima. Ustvari, dojenje krava se poistovjeuje s padanjem kie koja je prijeko potrebna usjevima. Plodna je krava kod drevnih mezopotanskih naroda Velika Majka; Velika krava je bila boica plodnosti. Ona je simbol plodnosti i u naih maarskih Hrvata. Krava je neraskidiva od periodinog ratarskog ciklusa. U raznim je kulturama simbol oblaka i nebeskih voda. U prezentiranoj popijevki doznajemo da mlada gospa valja pomesti bijele dvore i komore. Nije izniman sluaj da ensko boanstvo mete nebo, naime u jednoj rumunjskoj koledi Marija treba pribaviti metlu s kojom e pomesti nebo i zemlju, znai, oistit e nebo od oblaka, a zemlju od magle i tada e Isus, koji se raa iz stijene, poput sunanog boanstva Mitre, poletjeti na nebo, kao Mithras saxigenus.31 U ivanjdanskoj pjesmi mlada gospa neosporno obavlja isti posao, naime, mete nebo od oblaka koji su u obliku dojnih krava kiom ve natopili i osvjeili polja, te vie nisu potrebni, jer poinje zrijati ito. Svakako, poeljno bi bilo sunce koje e, prema motivima ivanjdanskih pjesama Hrvata u Boljevu, iz tame izorati Ivo, u obliku zlatne jabuke.

30 31

Osobne pribiljeke. Pribiljeke Tekle DMTR.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

127

SVETE TAJNE ZEMLJORADNJE Ivanjdanske popijevke vode nas na ita polja: iji njai u tom polju? Ivanovi gosponovi. Jeste puno naenjali? Jednu malu rukaviku I rumenu jagodiku. Staro majko, kaj imate, Kaj imate to nam dajte! Mi moramo dalje iti, Dalje iti i obiti, Staru majku ostaviti. Faljen budi, Jezu Kristu!32
(Boljevo)

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Objanjenje novih simbola: rukavika te rumena jagodika donosi nam dosada nepoznate pojedinosti. Neko se je elo zupanim srpom kojim se udarala stabljika ita, ustvari ito i duh ita je na taj nain usmren. Rukoveti ine snop te simbolika bi im bila ista. Rukovet, snop je simbol etve, izobilja i blagostanja. Prva rukovet (snop) odnosno posljednja rukovet kada padne pod udarcima srpa (kose) ona je ispunjena svetom snagom. U toj rukoveti (snopu) poiva sva energija rastenja. Rukovet (snop), kao i kite cvijea (i ivanjdaskog), mlazovi vode na zdencima i slapovima (samo da podsjetimo ivanjdanski obiaji izvode se pored Drave u Martincima), te snopovi iskara (ivanjdanska vatra) pri vatrometu simboliziraju radosno prosipanje ivota, njegovo prtanje u tisuu i tisuu klica, rasko njegovih prolaznih darova i neku vrstu neprekidnog darivanja.33 Analogije o simbolima jagode dovode nas do kuanja jagoda. U homerikoj himni o Demetri, prema vjerovanju, Perzefona je okusila jezgru mogranja, pa je osuena na podzemni svijet.34 U priopenoj ivanjdanskoj obrednoj pjesmi branje (etva) jagoda znai i njezino kuanje od strane boice. Ona naime nakon to obavi svoju zadau na zemlji, kojoj donosi plodnost i rodnost, ciklino se vraa u podzemni svijet, a poetkom proljea ponovno dolazi meu ljude. Jagode simboliziraju i dobro godinje doba. U susjednoj Brenici takoer su bile poznate pjesme ladarica. One su ustvari djevojice obuene u bijelu haljinu vijencom na glavi te obilazile su seoske kue i skupljale dobrovoljne priloge (jaja, brano). Dejte, dejte kaj imate Vinograde i hombare! Hoj, lepo, lado, hoj, lepo, lado! Pune kue i hombare, Pune krinje i hombare! Hoj, lepo, lado, hoj, lepo, lado!

32 33 34

Osobne pribiljeke. RS natuknica snop. Isto, jagoda.

128

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

ij to njai v ravnom polju? To su njai Pintarovi! Hoj, lepo, lado, hoj, lepo, lado! to im nosi obed rani? Mlada sneha Katarina! Hoj, lepo, lado, hoj, lepo, lado!35
(Brenica)

NOVI PRISTUP I OITI DOKAZI O BOICI LADI Zanimljiv je i pripjev: Hoj, lepo, lado, hoj, lepo, lado! U pukim pjesmama gotovo svih slavenskih naroda, posebice u onima koje pjevaju ophodnici u proljee i ljeto ili se pjevaju na svadbi, moe se naii na pripjeve u kojima se javljaju nerazumljive rijei poput lado, lada i sl. Te pjesme veinom pjevaju o ljubavi, ili, ue, o sklapanju veze izmeu mladia i djevojke. Ne treba stoga uditi da su u tim rijeima neki istraivai vidjeli skriveno ime poganskog boga ljubavi.36 Pripjev lado sree se i u mnogim obrednim pjesmama istonih Slavena (svadbenim, koledarskim), esto u obliku did lado i sl.37 Kao pripjev u kraljikim pjesmama takoer se javlja pripjev: lado i ljeljo. Kranski kroniari kasnog srednjeg vijeka u njima su vidjeli slavenska boanstava. Njihove stavove nekritiki su prihvatili pojedini pisci slavenske mitologije predznanstvenog perioda i tog se stereotipa mnogi i danas teko oslobaaju.38 Gornje konstatacije stoje u tom pogledu da na osnovu pripjeva ne moe sa sigurnou dokazati postojanje nekih skrivenih poganskih boanstava. No sasvim je druga situacija kada se uzmu u obzir prije blizu etrdeset godina objavljene obredne pjesme iz koprivnikog kraja u Hrvatskoj. Ne smijamo posumnjati u njihovu originalnost tj. smatrati ih falsifikacijama! Ladalo se mlado Lado39 po tem polju irokome, e poljanke40 kolo vode, med se zvale mlado Lado. "Nemojte me, poljanice, sino mi je glas dolazil, da mi majka umirala! - Ne budali, bjela Lado, tvoja majka svilo prede

35 36 37 38 39

40

BALOG, V. 1998, 21. BELAJ, V. 1998, 246., SM ER natuknica Lada, 325. Isto, 327.. Kod pjevanja se polovica stiha uvijek ponavlja. GANEC, V. 1962, 21-22. ganec navodi: Obredna pjesma iz "vuzmenog kola. Melodija br. 369 zapisana je po sluhu 1947. godine, a melodija br. 370 snimljena je na magnetofonskoj vrpci 1953. godine. Pjevaica Agata Dolenec je iza svakoga stiha nainila dvije etvrtinske pauze. Vjerojatno zbog toga, to iza svakog stiha, koji u kolu pjevaju ene, mukarci odmah nastave pjevati ponavljajui taj isti stih, a ene ekaju, dok mukarci otpjevaju, pa kad oni svre, ene opet nastavljaju s pjevanjem daljeg stiha. Sjeanje na takav nain pjevanja potaklo je vjerojatno pjevaicu da je neko vrijeme zastala s pjevanjem izmeu dva stiha. seljanke

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

129

na preslici trenjikovoj, na vretence brupanovo. - 41 "Da bi znala i spoznala, da mi majka svilo prede, dala bi ju ime ivat na peticam i crlene. Ladalo se mlado Lado, po tem polju irokome, e poljanke kolo vode, med se zvale mlado Lado. "Nemojte me, poljanice, sino mi je glas dolazil, da bi bratec vojsku poe. - Ne budali, bjelo Lado, tvoj ti bratec konja jai. "Da b ja znala, spoznavala, da mi bratec konja jai, ja bi njemu vinca splela z rumarina zelenoga. Lada se, dakle, ne javljaju samo u pripjevima u hrvatskoj pukoj poeziji, naime, o njoj kajkavske popijevke govore kao o mladoj, lijepoj, bijele puti djevojci, koja ima vjerojatno plave oi, a voljela bi da su joj crne, ija mati svilu prede za njezinu svatovsku haljinu, koja se nadopunjuje izmicama s crvenim potpeticama. O udaji Lade dovodi se u vezu i bugarski obred kolektivnog djevojakog gatanja o udaji - "laduvanje, "dajlada, a poznat je i predsvadbeni obiaj lada.42 Smatram kako te analogije u vezi s udajom, svatovim i brakom nisu sluajne, toliko istovjetnosti ne moe biti! U obrednoj pjesmi iz okoline Koprivnice skriveno se govori i o incestu, tj. udaji Lade za svog brata, naime ona priprema svatovski vijenac od rumarina. U slavenskoj i u svjetskoi mitologiji ne ine iznimnu pojavi a dovode se u vezu s rodnou polja. Lada, dakle, ima brata vojnika koji se sprema u vojsku, o kome moemo govoriti kao o nekom ratnom boanstvu te u nadolezeim pukim pjesmama podravskih Hrvata u Maarskoj preuzima i osobine ratarskog boanstva. Zanimljivi su i naredni stihovi o Ladi, hrvatskoj Veneri, koja u potaji koketira i sa sinom nekog turskog dostojanstvenika. Samo u kraim naznakama navodim kako predodbe o Turcima u pukoj tradiciji Hrvata postoje, oni se najee izjednauju sa podzemnim boanstvima, uz koje se vezuje seksualnost. etala se mlada Lada gori doli kraj Dunaja, v Dunaj se je nagledala: "Alaj boe, al sam lepa! Da bi mela crne oi,
41 42

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

imir SM ER natuknica Lada 325.

130

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

ie bi si lepa bila, sve bi Turke prekanila i turskoga harambau i njegvoga mlada sina, koj si nosi tri cimera. Prvoga mu majka dala, papir ga je omotala. Drugoga mu sestra dala, zlatom ga je pozlatila. Tretjega mu luba dala, ipkom ga je oikala.43 Lepi Ivo je ratno boanstvo s orujem u ruci, a koji ima svoju ljubu. Ivanjdanske pjesme slinog sadraja zapisane su i u podravskim hrvatskim selima u Maarskoj, o kojim e jo biti rijeu u nastavku ovoga uratka. Lepi Ivo kres nalae,44 na ivanjsko naveerje,45 z desnom rukom kres nalae, z levom rukom sabljo pae, sabljo pae, lubo pita: "Gde si, luba, sino spala? - Ja sam spala starom majkom! "Da bi spala starom majkom, ne bi bila tak rumena!46

PODNOSI SE RTVA IVANJDANSKOJ VATRI - VATRA DONOSI RODNOST Ako je ivanjdanska no bila vedra, iz zagorskih i meimurskih sela vidle su se po 20-30 vatri koje su plamtile na Legradskim brdima (Lgrd-hegy). Poslije pjesme jedan od potovanih staraca ovako se obraao mladima: Drago dekle i deke! Na ivanskoga naveerje, preskoite ognja, po starom obiajo, da bude vie rodilo vina, penice, kukuruze i da se dekle prvlje udajo a deki oenijo. Djevojke zatim od dobijenih poklona bacaju u vatru jedan dio dobivenih priloga: ito, jaja, voa, da prema obiajima svojih predaka osiguraju tako dobar urod. I ovdje se veselje nastavlja

43 44 45 46

GANEC, V. 1962, 26. GANEC, V. 1962, 33-34. To je pripjev iza svakog stiha. ganec navodi: Krijesna pjesma. Ta se pjesma pjevala uz krijes, koji se u Koprivnikim Bregima loio na "pol vulice na ivanjsko naveerje. Pjevaica Bara rbak opisuje to ovako: "Deki, dekle, ene i ljudi donesli su sakoj snop lozja pak su kurili. Stare ene su begeneile pak su donesle ogorka (ugarke od vatre, ostatke izgorjelog prua) v zelje, kaj bi bolje raslo. Preko krijesne vatre su skakali, ali ona ne zna zato, i to je to znailo. Kom bi se spavalo "namoili su dra u vodu i pokropili mu oi, da ne zaspi. Kod krijesa se plesalo i pjevala se pjesme "Lepi Ivo kres nalae.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

131

do duboku u no, a u meuvremenu svaki deko i djevojka moraju preskoiti vatru da ne bi bili nesretni u izboru svog budueg branog druga.47 Uoljivo je da se vatri podnosi rtva u obliku biljnog roda tj. zemnih plodova! No daleko bi nas odvelo razmiljanje i obrada problematike da je tu posrijedi vjerojatno neko sunano boanstvo, odnosno boanstvo zemnih plodova. Meutim, gornji autentini zapisi na kajkavskom idiomu mogli bi se dovoditi u vezu sa paralelama na koje nailazimo kod istonih Slavena, naime kronika "Povijest Poljske" Jana Dugosza iz XV. stoljea bila je jedna od izvora za pisanje tzv. "Gustinskog ljetopisa", ruskog spomenika XVII. stoljea, koji potjee iz Ukrajine. Ovaj drugi bio je pridodat starijem "Ipatijevskom ljetopisu". U spomenutom ljetopiusu u poglavlju "O idolima Rusa", nabrajaju se mnogi poganski ruski bogovi, a meu njiima je, etvrti po redu, i Lado. Za njega se kae da je bio bog enidbe, radosti, spokojstva i svakog blagostanja. I da su mu prinosili trvu oni koji su se hjetli eniti, da bi im brak bio dobar i da bi protekao u ljubavi.48 Bez ikakve dvojbe, isto se moe ustanoviti i u tekstu zapisanom u Legradskoj Gori u Maarskoj koji lijepo nadopunjuju i nadolezei rijei. U pounom slovu nepoznatog kijevskog propovjednika iz XVII. stoljea, osuuju se priprosti ljudi koji se ponaaju kao stari Grci. Slavei boga zemnih plodova Dida i boga poetka svakog posla - Lada, oni, palei vatre i pljeui rukama, "pojahu dido lado".49 Ovdje navodim kako i druge istovjetnosti su oite: "dido" - "potovani starac"; rtva Ladu - rtva vatri; blagostanje - rod vina, penice i kukuruza; enidba - udadba djevojaka i momaka: Lado - Lado se navodi se kao refren u pjesmama podravskih Hrvata u Maarskoj; poatak poslova - poetak etve.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

SVECI DONOSE BOGAT ROD Nedvojbeno je da su vremenom u hrvatskoj pukoj tradiciji osobine poganskih boanstava vezanih za plodnost preuzeli sveci, npr. Gospa, sv. Vid, sv. Ivan, sv. Petar. Zamijenjuju ih, tako do dananjih dana postoji jedna dvojna kultna praksa, to bi znailo da nije u potpunosti potisnuta stara vjera, samo su imena poganskih protagonista zamijenjena s imenima kranskih svetaca. Stoga pod nazivom Ivana, Vida, Petra krije se neko pogansko boanstvo. Pripazimo samo na sljedee stihove u kojima se poruuje Petrovoj majci da je stigla rodnost. Oj, Ivovo, Vidovo, Na ivansko naveer. Da nam dojde lepi glas Na ivansko naveer. I jamenu rodan klas Na ivansko naveer. Da nam dojde lepi glas Na ivansko naveer. I enici rodan klas Na ivansko naveer. Da nam dojde lepi glas Na ivansko naveer.

47 48 49

EPERJESSY, E. 1968, 49. SM ER natuknica Lada, 326-327. Isto, 327.

132

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Kukuruzu rodna lat Na ivansko naveer.50


(Boljevo)

U ivanjdanskim pjesmama iz krajeva u Hrvatskoj esto se pojavljuje motiv: Na vidovsko naveerje, u naih podravskih Hrvata u Boljevu: Oj, Ivovo, Vidovo, / Na ivansko naveer. Vidovo je u folklornom kalendaru usko povezano s Ivanjem. Posljedica je to injenice da je pred Gregorijansku reformu kalendara 1582. godine Vidovo bilo dan ljetnjeg solsticija. Tako je, primjerice 1557. godine objavio Primo Trubar u Ta slovenskom kolendaru slovensku uzreicu u stihovima (ovdje dajemo u prijevodu): Sveti Vid ima dan najdulji, / A Lucija najkrai, / Opet Vid ima no najmanju, / A Sveta Lucija najdulju.51 Lepi glas (itaj: rodnost) donose ladarice, koje su (i) glasnice bogova. Glasnice su mlade djevojice, udesno lijepe i nevine. Iz obredne pjesme se vidi da je sve osigurano za etvu: krave-oblaci su podojene, tj. bilo je dovoljno kie, dvori su nebeski pometeni, znai, isto je i svjetlo postalo nebo, hambari su za doek obilnog berieta pripremljeni. Skladita su postala dupko puna, jer je etva bila bogata: ima u izobilju penice, jema, pa se ak i kukuruz, uvezen iz Amerike, lijepo uklopa u sliku rodnosti.

DIVA MARIJA, KRALJICA SVEMIRA I SVJETLOSTI Ivanjdanske pjesme sadre i niz arhainih motiva koji e nam posluuiti za daljnju analizu. Ivo se ee po zlatnom mostu Oj, lado, lado, oj, lepo, lado. (Poslije svakog stiha potonji stih se opetuje.) Za njim se ee Diva Marija, Na rukaj nosi dete maleno, "Krsti mi, Ivo, dete maleno. "Kak bi ga krstil kad krenik nisem! "Krsti ga, krsti, svaj svet kren bude! "Ja ga krstil budem, kaj mu ime bude -Ime mu bude ove svetle Zvezde! "I to je lepo, i to je v nebu! "Ime mu bude ovaj svetel Mesec! "I to je lepo, i to je v nebu! "Ime mu bude ovo arko Sunce! "I to je lepo, i to je v nebu! "Ime mu bude Jezu Nazarenski, Jezu Nazarenski, Otac Bog nebeski!52
(Boljevo)

50 51 52

Osobne pribiljeke. BELAJ, V. 1998, 257-258. Osobne pribiljeke.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

133

U pjesmi javlja se simbolizam mosta, kao sredstvo to omoguuje prelazak s jedne obale na drugu te je most jedan od najrairenijih simbolizama. To je prijelaz sa zemlje na nebo, iz ljudskog stanja u nadljudska stanja, iz prolaznosti u besmrtnost, iz osjetilnog svijeta u nadosjetilni.53 U obrednim pjesmama slavenskih naroda, dakako, i Hrvata esto se pojavljuje most, koji moe biti srebreni most, most od suha zlata, most kameni, most kovani, itd. Da je mitska veza izmeu pojmova put i most veoma stara, govori prelaz znaenja iz "put u "most koji se dogodio u latinskome. Etimoloka figura "mostove mostiti moe se protumaiti kao ulomak praslavenskoga svetog pjesnitva. Rije je o mitskom mostu. Imamo mnotvo primjera o takvom mostu, tako i iz Gradia: Hoja dunda, hoja, / A a vi to delate? / - Hoja dunda, hoja, / Mi si moste gradimo. / - Iz esa si je gradite? / - Iz dragoga kamika.54 Motiv kamenog mosta se javlja i u urevdanskim popijevkama Hrvata u Pomurju, o emo smo ve pisali u ranijem podglavlju. U ivanjdanskoj pjesmi zlatni most povezuje nebo i zemlju, na kojemu se ide na drugi svijet, ili obratno, s neba na zemlju. Ovdje imamo pred sobom tvorbu vrsto povezanu s praslavenskim mitologemom o dolasku bojeg sina na zlatnom mostu na svadbu.55 Vrative se na ovdje priopenu puku pjesmu, u njoj Ivo ni iz bliza nije nama poznati sveti Ivan iz Novog zavjeta. Naime, on o sebi kae da je nekrten, tj. da je poganin. Zanimljiva je i sama puka teologija, naime Marija nosi dete maleno na rukama, onako kako to nalae simbolian sadraj sintagme diva Marija (Blaena Djevica Marija prikazuje se, a napose zamilja, preteno s malim Isusom na rukama: pred oi nam dolaze slike i kipovi iz Bistrice, uda/Juda i sl.) i trai od Ivana (Krstitelja) da joj krsti... dete maleno, bez obzira na to to svaki kranin tono zna da je Ivan na Jordanu krstio ve odrasla Isusa.56 Meutim, pored toga ima jasnih indicija da je sveta Marija naslijedila osobine boice tipa Magne Mater, Velike Boginje plodnosti. Ona raa svemir, najprije Zvijezde, Mjeseca, Sunce i na poslijetku Isusa, odnosno, u ovdje interpretiranoj popijevki ovi se motivi oituju veoma jasno. Gospa e i u simbolici latinskih himni i u njihovim varijantama raznih naroda biti rodilja svjetlosti - svjetlosti svijeta. Ona se poistovjeuje s nebom, odnosno, nono nebo s Marijom. U ivanjdanskoj pjesmi ovo se isto zapaa. Gospa odjevena u odjeu s zvijezdama slina je boginji Nut u starom Egiptu, u antikoj Grkoj takoer ima takve boginje, ak i na drevnim mitskim predstavama Inka u Meksiku nailazimo na paralele datih boanstava. Majka bogova uvijek iznova raa svjetlo (zvijezde), jutro (Mjesec) i Sunce. Marijin sin Isus se poistovjeuje u kranskoj tradiciji sa Suncem, koji je u popijevki Otac Bog nebeski. U matrijarhatu smatralo se je da je dan i Sunce neko dijete ene, a aspekt roenja pak bi bio: iz tamne noi mati raa svjetlost, zoru. U maarskim pjesmama Gospa se poistovjeuje sa zorom. U molitvicama Hrvata u Maarskoj ona uva poglavito djecu, no tko se njoj obraa, od polnoi, znai, u samu zoru, bit e zatien. S druge strane pak Mara naih folklornih tekstova je, dakle, djevianska ki visokoga boga gromova, Peruna i Sunca. Njezina oekivana svadba s bratom (blizancem) preduvjet je plodnosti na zemlji, svakidanjoj obnovi ivota. Ona je osvetoljubiva, opasna. Uslijed slinosti Mara i Marija dolo je, usprkos njihovu nastanku u razliitim vjerskim sustavima, kod raznih slavenskih naroda do preplitanja znaajki tih dviju boanskih osoba.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

53 54 55 56

RS natuknica most. BELAJ, V. 1998, 221-222. Isto, 223. Isto, 226.

134

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Pokazalo se da Marijin kranski lik i Marin folklorni imaju ne samo veoma slino ime, nego i neke druge dodirne toke koje su omoguile njihovo preplitanje u pukoj predaji. Pritom ne treba Maru zamiljati kao Marijinu hipostazu, nego kao jednu od komponenti sinkretinih predodbi koje si je puk oblikovao da bi lake razumio svijet oko sebe.57

MITSKO ORANJE TE SEKSUALNA SIMBOLIKA Naredni stihovi nas vraaju u mitino doba oranja boanstava koja obine ljude poduavaju na vjetinu i svete tajne zemljoradnje, pored toga ovi stihovi neosporno imaju i seksualnu simboliku (oranje, kopanje je, ustvari, snoaj). Ivo orje duge ralji, Odoral je zlat jabuku. Ila majka da ju najde, Ila manjka, ni ju nala. Ial otac da ju najde... I tako zaredom se ponavljaju stihovi, poslije oca ide sestra, pa bratac, ali nisu nali zlanu jabuku, dok e ju nai Ivanova ljuba. Oranje je svagde sveti in, osobito kao in oplodnje zemlje. Prva brazda se slavi kao in desakralizacije tla. Moda bi trebalo rei defloracije? Jer transcendentno Boanstvo (ili ovjek), posrednik izmeu neba i zemlje, uzima i oplouje dotad neobraenu zemlju. Znaajno je da je kineski vladar morao najprije zatraiti kiu, sjeme iz neba; da su prvo oranje vjerojatno morali izvoditi parovi te da je ono katkad bilo praeno i spolnim inom. Raonik ili leme pluga faliki su simboli, a brazda se povezuje sa enom.58 U svetom inu sudjeluje Ivan koji ciklino oplouje neobraenu zemlju. Simbol oranja pojavljuje se kasno, kada drutva koja su bila prvenstveno ratnika postupno postaju ratarska.59 Zlatna jabuka je voe besmrtnosti. Jabuka je plod koji odraava mladost, simbol je obnove i trajne svjeine. U skandinavskoj mitologiji jabuka ima ulogu ploda koji obnavlja i pomlauje. Bogovi jedu jabuke i ostaju mladi sve do ragna rka, to jest do kraja sadanjega kozmikoga ciklusa.60

DOBER BOG Ljubav, udadba djevojaka, kopanje te nove kranske osobine Ivanove, tj. da je on na krstitel, te da je Bog dobar to, dakako, dolazi do izraaja u narednim stihovima. Na Ivansko, na veerje Na Ivansko, na veerje

57 58 59 60

Isto, 236-237. RS natuknica oranje. Isto. Isto, natuknica jabuka.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

135

Da su dekle na perjanu. Tiho je leto, dober je Bog, Tiho je leto, dober je Bog. Baba ide bilje kopat Iz hravom motiicom. Tiho je leto, dober je Bog, Tiho je leto, dober je Bog. Na Ivansko, na veerje I o praznom torbiicom. Tiho je leto, dober je Bog, Tiho je leto, dober je Bog. Sveti Ivan kresu loi Na Ivansko, na veerje. Tiho je leto, dober je Bog, Tiho je leto, dober je Bog. Sveti Ivan na krstitel Na Ivansko, na veerje. Tiho je leto, dober je Bog, Tiho je leto, dober je Bog.61

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

PTICA VODI SVATOVA, PRELAZAK PREKO VODE Boanstva se u raznim mitologijama reinkarniraju u ptice. Obredne ivanjdanske pjesme sadre i motiv prelaska preko vode, a koju treba prebroditi, ustvari, pregaziti. Prelazak preko vode bi bio prelazak na drugi svijet, u raj, odnosno iz raja na zemlju. Letele su tiice Letele su tiice, Jesu dalko letele, Dalko, dalko, predalko. Uzel Ivo pukicu Pak da strelji tiicu. Tiica mu se moljila: "Nemoj, Ivo, nemoj me, Ja ti budem u pomo, Kad se bude enio. Sve ti svate prebrodim Na Ivansko naveer!62
61 62

BALOG, V. 1998, 21-22. Osobne pribiljeke.

136

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Letenje predodreuju ptice, simboli veza izmeu neba i zemlje. U grkom je sama rije mogla biti sinonim nebeskog znaka i poruke. Najstariji vedski tekstovi pokazuju da je ptica (openito, a ne odreena vrsta) bila simbol naklonosti bogova spram ljudi.63 Simbolika znaenja vode mogu se svesti na tri dominantne teme: izvor ivota, sredstvo oienja i sredite obnavljanja. Te se tri teme susreu u najdrevnijim predajama tvorei najrazliitije zamiljene, a istodobno i najsmislenije kombinacije.64 Vjrojatno itav ciklus ivanjdanskih pjesama zapoinje upravo s ovom pjesmom kada Ivo (lovac s pukicom) na neki nebeski znak, posredovanjem nebeske ptice polazi u potragu za mladenkom.

IVANJDANSKE PJESME I OD DRUGE SKUPINE HRVATA U MAARSKOJ PODRAVINI Ivanjdanske popijevke druge skupine podravskih Hrvata prema istoku od Bare (Barcs) i na jugu od Sigetvara u Martincima i Krievcima (Drvakeresztr) takoer su pribiljeene, a najea tema im je ljubav. Obiaj i pjesme izvedene su takoer uoi Ivanja na Dravi, dok u susjednim selima pored itnih polja, gdje se je lilalo. Oko vatre skupljale su se djevojke i deki, mlade supruge sa supruzima. Tom prigodom izvedeni bearac iz Martinaca iznosi: Na Ivanje ne radim u ranje, Na Ivanje ljubim lice tvoje. No sadraji ivanjdanskih pjesama slini su uskrsnim (vuzmenim) pjesmama iz susjednih naselja Lukovia, Potonje (Potony), gdje nisu sauvane pjesme vezane uz Ivanje. Tematika nie priopenih obrednih pjesama je ljubav. Lepi Ivo kresa kree Na ivanjsko, ej, naveer. (Ovaj se stih skroz opetuje.) Z jednom rukom kresa kree, Z drugom rukom valtu svira. valtu svira, ljubu pita, " S kem si, ljubo, sino spala? "Svojom majkom pod ponjavkom. "Da si, ljubo, z menom spala, Ti bi bila poljubljena, A tako si potamnjena. enite je, ne drte je, Dok nje brki ne prevare I divojke ne zabave. Udajte nje, ne drte nje,
63 64

Isto, natuknica ptica. Isto, natuknica voda.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

137

Dok nje prsa ne prevare I junaki ne zabave. Prsten zvekne, gora jekne, Al u gori Ivo stoji, Tamo stoji ljubi govori: "Ako e ti poji za me, Sa mnom e it na venanje. Al ako Bog da takve sree Da nas nitko rastaviti nee, Na ivanjsko, ej, naveer, Na Ivanjsko, ej, naveer.
(Krievci) Pribiljeio uro FRANKOVI

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Inaica iz Martinaca: Lepi Ivo kresa kree, Na ivanjsko naveer. Kresa kree, ljubu zove, Na ivanjsko naveer. "Ajde, ljubo, veerati Na ivanjsko naveer. Krke prke pogaice, Na ivanjsko naveer. "Ja sam, ljubo, veerala, Na ivanjsko naveer. " S kim si, ljubo, s nokom spala, Na ivanjsko naveer? " S milo majkom pod ponjavkom, Na ivanjsko naveer. "Da si, ljubo, z menom spala, Na ivanjsko naveer, Kupil bi ti struku zlata, Na ivanjsko naveer, Struku zlata oko vrata, Na ivanjsko naveer. Uoi Ivanjdana na obali Drave u Martincima naloila se velika vatra. Nekada je oko vatre stajalo cijelo selo u divnim ivopisnom narodnim nonjama. Dugaku pjesmu o kojoj se pjevalo o ljubavi i vjerovalo da ima maginu mo pjevali su svi u jedan glas. Djeaci su naticali na prut krpe natopljene uljem i sa tako zapaljenim bakljam trali su pravei oko sebe plamene krugove. Uz zvuke gajdi veselilo se dugo, vilo se kolo uz pjesmu.65

65

EPERJESSY, E. 1968a, 48.

138

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

IVANJDANSKE SVETKOVINE I U DRUGIM KRAJEVIMA NAIH HRVATA O Ivanju pale se ivanjski krijesovi kod bunjevakih Hrvata. Na salaima tri dana za redom palili su se redovito krijesovi. Za oganj su sluile suhe granice i kukuruna (kukuruzovina), a kad se vatra rasplamsa, skakalo se preko plamena. Oganj se palio sva tri predveerja i trebalo ga je po tri puta preskoiti, jer ne vridi poet, ako ne mo svrit.66

IVANJDANSKI VIJENAC U Mohau (Mohcs) na Ivanje ujutro se je na livadima bralo uto, sitno cvijee, zvano ivanjie, uz kazivanje stihova: Sveti Petar baru gradi A Marija cvie sadi, Ko ga bro, zdrav bio.
* bara - vrt, bata

Od naberenog cvijea nainila se je kita pa se je objesila pred kuu ili pri ulaznih vrati. Cvijee se je osuilo i redovito, kada je netko u obitelji obolio, uzimalo se od njega te se s njim parilo eljade. Uz cvijet ivanjie dodavala se je ispod sijena skupljena crina te se skupa kuhalo i parom se je lijeilo.67 U Semartinu (Alsszentmrton) su Ciganice udavae te njihovi momci prije podne na polju nabrali ivanjdansko cvijee i ispleli vijence. Poslije podne dva momka su na prutu nanizane vijence nosili po selu uz pratnju tamburaa i pjesme. Ulazei u kue pozdravljali su domaine: Ivanjsko cvijee petrovsko, Naega polja veselo. Domain se smatrao poaenim ovom posjetom. Za vijenac se davao rod zemlje: krumpir, jabuke, ito a i jaje, kasnije pak po 10-20 forinti (1968.). Nakon toga je vijenac bacao na krov kue da ju zatiti od udara groma. Mladi Cigani su zatim zaigrali u dvoritu kolo, a kolovoa je pjevao ovu poskoicu. Korpu ljiva i reetu ira, I reetu ira, i reetu ira. I to mislu domu podilili, Domu podilili, domu podilili. Jedno drugom oi povadili, Oi povadili, oi podvadili. Dobiveni novac posluio je za odravanje velikog ciganskog bala.68

66 67 68

Pribiljeio Ante SEKULI. Osobne pribiljeke. EPERJESSY, E. 1968, 47.

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

139

U Baji su bunjevake djevojke od cvijea ivanjca isplele vijenac te su ga metnile na glavu. Ako ih je bilo i vie u grupi tada je samo najstarija smjela staviti vijenac na glavu, dok su njezine sestre svoj vijenac nosile u ruci. Vatru svetog Ivana su u parovima preskakali - momak i djevojka skupa, zato da se oiste i da postanu plodni, da imaju djecu. Stigavi kui djevojke su vijenac bacile na krov kue. Ako je pao na zemlju smatrale su to loim predznakom.69 Bajski je ivanjdanski obiaj bio i kienje rogova krava s vijencem te su tako tjerane na ispau. U Gornjem Svetom Ivanu (Fels szentivn) u Bakoj stavljali su na proelje kue ivanjdanski vijenac svrhom ne da u nju udari grom, odnosno ne da izbije poar.70

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

ZABRANE I PREPORUANE RADNJE U zaladskim hrvatskim selima se je postilo. enama je bilo zabranjeno presti i prati. Preporua se sijanje prosa.71 U Senpalu (Somogyszentpl, ispod Balatona) je tog dana bilo zabranjeno raditi. Ako je bilo magle, mjetani su drali da nee uroditi voke, ni vinograd.72 U bavanskom Dunoku se kazuje: Do Ivana dana, jabukara koja mati ima u groblju zakopano dete, ni slobod majki jest jabuku, jel na onom svetu sakoje detece jabuku ima, i ako majka do Ivana dana poje jabuku, onda detetu uzme na ovu svetu iz ruice, pa onda nema!73 U susjednom Bainu (Btya) isto se kazuje: onoj majci kojoj umre dijete do deset-dvanaest godina nije slobodno jesti voe do Ivanja. Naime na drugom svijetu Isusak dijeli voe, a ona majka koja je jela voe, njezino dijete nee dobiti.74 etva jema moe poeti na Ivanovo, kazuje se u Bainu.75 U baranjskom Semelju majka kojoj je dijete umrlo prije imendana Svetog Ivana ne smije jesti treanja, naime Bog u raju umrloj djeci tog dan dijeli trenje, a onom djetetu ija je majka prekrila zabranu kazuje: Tvoja mat bila krmaa, tvoje je pojila.76 U Peuhu i u okolnim hrvatskim naseljima u drugoj etvrti 19. stoljea nije se palila vatra. "Uoi Ivanja pa i na sam dan iza jutra skupljale bi se ene pa bi iz koara bacale djeci jabuka. One vjeruju da na taj dan Isus na nebu dijeli djeci jabuka, zato ako kojoj eni umre dijete ta nee pojesti jabuka do Ivanja, jer kad stane Isus dijeliti jabuka ne dopane njenom djetetu - ta ona ju pojela. Danas razreu jabuku i dijele a ne bacaju.77 U Legradskoj Gori dre da zakopano blago cvjeta u noi Ivanjdana, onda njoj bukne plamen.78

69 70 71 72 73 74 75 76 77 78

Pribiljeio Mio MANDI. VIDAKOVI, A. (rukopis). BALAIN, E. 1998, 61. KIRLY, L. 1995, 76. Osobne pribiljeke. FEHR, Z. 1975, 63. Isto, 26. Isto. TORDINAC, N. 1986, 51. EPERJESSY, E. 2009. 54.

140

Podravina
ZAVRNA RAZMATRANJA

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Boica Lada javlja se u autentinim zapisima uvenog etno-muzikologa, Vinka ganca, u popijevkama hrvatskog ivlja u okolini Koprivnice. Pjesme opisuju njezinu ljepotu i udaju, dakako na ovakve i sline istovjetnosti nailazimo i kod drugih slavenskih naroda. Hrvatskog utora iz Maarske prosto zaue da se hrvatska etnoloka znanost sve dosada nije osvrnula na ove tri pjesme koje su same po sebi dostatne da bi se ustvrdio lik Lade. Sada ve pouzdano moemo rei da su Hrvati zasigurno imali svoju boicu ljepote Veneru, zvana Lada. S druge strane pak neosporno je da su Hrvati u Maarskoj, na rubu hrvatskog jezinog podruja, srazmjerno dobro ouvali svoje obiaje i uz njih obredne pjesme, tako i o Ivanju, koje su se mogle skupljati prije tridesetak godina, dokle u nae dane vie ne, naime izumrli su stariji kazivai i s njima je puka tradicija pala u zaborav. Na nama je da bogati svijet Ivanjdana i ivanjdanskih obiaja otkrijemo i upoznamo sa znanou te da ih one u svojoj ljepoti kulturni djelatnici uprizore i postave na pozornicu, odnosno, da kao obiaji ponovno budu vraeni u naa hrvatska naselja i u Maarskoj.

LITERATURA
BLINT, Sndor, 1998. 1998. BALOG, Vid 1998. 1998. Vox clamantis iliti kak se ne Brenice prestalo po horvacki meniti, EHuM 1998, broj 5. Hod kroz godinu. Mitska pozadina hrvatskih narodnih obiaja i vjerovanja, Golden marketing, Zagreb. Rjenik simbola (RS). Nakladni zavod MH, Zagreb. DMTR, Tekla Naptri nnepek - npi sznjtszs, Budapest. EPERJESSY, Ernest 1998. 2009. Ivanjska vatra - ivanjsko cvijee, Narodni kalendar 1968., Demokratski savez Junih Slavena u Maarskoj, Budimpeta. Artilosi hiedelmek s mondk, Folklr Archvum 21, MTA Nprajzi Kutatintzet, Budapest. Btya nphite, Folklr archvum 3. MTA Nprajzi Kutatcsoport, Budapest. FRANKOVI, uro 1988. 1830. 2008. 1995. Ivanje, Etnografija Hrvata u Maarskoj, br. 5. Vinac bogoljubnih pisama, Budim (doivio je dvedesetak izdanja). Boanski boj Tragovima svetih pjesama nae pretkranske starine, Zagreb / Moenika Draga. A kelendriumi jeles napok npszoksai Somogyban, Kaposvr. JAI, Marijan KATII, Radoslav KIRLY Lajos BELAJ, Vitomir nnepi Kalendrium, 3 toma, Mandala Kiad, Budapest. Preporuane i zabranjene radnje u tradicionalnoj kulturi zaladskih Hrvata, Etnografija Hrvata u Maarskoj (EHuM), broj 5. BALAIN, Erika

CHEVALIER, J. - GHEERBRANT, A.

FEHR, Zoltn

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

Podravina

141

KULII, . - PETROVI, P. . - PANTELI, N. 1970. 1984. 2003. Srpski mitoloki renik (SMR), Nolit, Beograd. Iz osamstoljetne kronike avolja, Budapest. "Dalmatinci Sentandrije grada, Pogledi, asopis za kulturu i dutvena pitanja Hrvata u Maarskoj 2003/2. svezak I-II., Gondolat, Budapest. NODILO, Natko 1981. PRI, Ive Bunjevake narodne pisme, Subotica. SEKULI, Ante 1986. 2001. 1986. b. g. Narodni ivot i obiaji bakih Bunjevaca, Zagreb. Slavenska mitologija Enciklopedijski renik (SM ER), Zepter Book World, Beograd. Hrvatski narodni obiaji, pjesme i pripovijetke iz Peuha i okolice, Tanknyvkiad, Budimpeta. Narodni obiaji bunjevakog stanovnitva sela Gornji Sentivan, (Diplomski rad na Odsjeku za slavistiku Sveuilita u Peuhu), Peuh. Hrvatske narodne popijevke iz Koprivnice i okoline. Zbornik jugoslavenskih popijevaka, knjiga 7. Zagreb. TOLSTOJ M, Svetlana - RADENKOVI, Ljubinko TORDINAC, Nikola VIDAKOVI, Antun Stara vjera Srba i Hrvata, Logos, Split. MANDI, Mio MANDI, ivko

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN

Mitolgiai enciklopdia (ME)

GANEC, Vinko 1962.

SUMMARY At the very beginning it should pointed out that St. John from the New Testament is the complete opposite of lepi Ivo, Ivan, known from Croatian ceremonial songs. The latter is armed with a sword; he appears therefore as a warring deity who later attained the traits of a farming deity, namely he ploughs long acres. The image of a saint and pagan young deity Ivo, lead to a connection with syncretism and contamination of images, the archaic pagan layer and Christian teachings. On the other hand however preserved in Ivanjdan songs from the Koprivnica region in Croatia, singularly and undoubtedly remain traces of the goddess Lada, as a young and beautiful girl, goddess of love, preparing the wedding and marrying her brother Ivan, which would mean incest. The Slavic, in our case the Slavic Venus, Lada, in ethnological sciences was acceptable for some scientists, while for others it was disputed, while in recent years B.A. Ribakov, a Russian archaeologist, again renewed the myth about Lada and Lelja, equally so in Serbian sciences, it is almost unanimously accepted that Lada and Ljelja are Slavic goddesses. In the aforementioned noted Croatian songs of the ethno musician Vinko ganac from the Koprivnica countryside, Lada has a particular place, whereby we must not bring into question that it is a case of counterfeit songs! However in the popular tradition of Hungarian Croats, St. John is the complete opposite of the St. John from the New Testament, namely the first considered himself a pagan, with whom

142

Podravina

PODRAVINA, Volumen X, broj 19, str. 119 - 142, Koprivnica 2011.

various activities are linked: opens to doors of heaven to deceased souls, leads the Mother of God to heaven, ploughs long acres (sexual symbolism), walks across the golden bridge (links heaven and earth), brings fertility and abundance to fields. St. Johns Day songs are a clear portrayal of the contamination of the archaic pagan layers and the Christian teachings about saints: Mary, John, the christening of Jesus are also supplemented with other characteristics not contained within the New Testament. St. Johns Day customs were carried out by Hungarian Croats, like elsewhere in the world, on the eve of the equinox, therefore the night before, with fire and jumping over the fire for health and happy love, with mandatory giving of gifts of fruits of the earth, with lilanje (tradition of jumping over the fire) and performing of archaic St. Johns Day love songs which were followed by unrestrained merriment, not rarely ending in intercourse. God-parenthood is often linked to St. Johns Day, as its recognisable attribute. Long St. Johns Day songs were performed together, the youth and young brides together with their husbands sang, of course in regions even older, prominent citizens, while children would run around with lighted lilama (torches), spinning around with these in the night time, describing magic circles, that is, probably copying and exhibiting the suns path in the heavens, whose warmth was required for the ripening of the barley, rye and wheat.

URO FRANKOVI - LADA - "LEPI IVO" - IVANJDAN