Sie sind auf Seite 1von 30

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Na temelju lanka 236. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br.

67/08), ministar mora, prometa i infrastrukture uz suglasnost ministra unutarnjih poslova donosi PRAVILNIK TEHNIKIM O TEHNIKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA (autorski proien tekst) I. OPE ODREDBE lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se tehnike kategorije vozila, dimenzije i mase, osovinska optereenja, ureaji i oprema koje moraju imati motorna i prikljuna vozila i uvjeti kojima moraju udovoljavati ureaji i oprema motornih i prikljunih vozila u prometu na cestama. lanak 2. (1) Vozila u prometu na cestama dijele se na sljedee tehnike kategorije: Oznaka Opis kategorije kategorije L MOPEDI, MOTOCIKLI, LAKI ETVEROCIKLI I ETVEROCIKLI Motorna vozila s 2 kotaa (mopedi), radnog obujma motora 50 cm3, ili kod L1 elektromotora najvee trajne nazivne snage 4kW i brzine 50 km/h Motorna vozila s 3 kotaa (mopedi), radnog obujma motora 50 cm3, ili kod L2 elektromotora najvee trajne nazivne snage 4kW i brzine 50 km/h Motorna vozila s 2 kotaa (motocikli), radnog obujma motora > 50 cm3 ili brzine > 50 L3 km/h Motorna vozila s 2 kotaa i bonom prikolicom (motocikli s bonom prikolicom), radnog L4 obujma motora > 50 cm ili brzine > 50 km/h Motorna vozila s 3 kotaa, simetrino postavljena s obzirom na uzdunu os vozila (motorni L5 tricikli), radnog obujma motora > 50 cm3 ili brzine > 50 km/h Motorna vozila s 4 kotaa (laki etverocikli), ija je masa praznog vozila od 350 kg to ne L6 ukljuuje masu baterija kod elektrinih vozila ija je najvea konstrukcijska brzina 45 km/h Motorna vozila s 4 kotaa osim lakih etverocikla (etverocikli), ija je masa praznog vozila L7 od 400 kg (550 kg za vozila za prijevoz tereta), to ne ukljuuje masu baterija kod elektrinih vozila i ija najvea neto snaga motora je 15 kW. OSOBNI AUTOMOBILI I AUTOBUSI M Motorna vozila za prijevoz osoba s najmanje 4 kotaa M1 Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa imaju jo najvie 8 sjedala Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa imaju vie od 8 sjedala i M2 najvee doputene mase 5000 kg Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa imaju vie od 8 sjedala i M3 najvee doputene mase > 5000 kg TERETNI AUTOMOBILI N Motorna vozila za prijevoz tereta s najmanje 4 kotaa N1 Motorna vozila za prijevoz tereta najvee doputene mase 3500 kg N2 Motorna vozila za prijevoz tereta najvee doputene mase > 3500 kg ali 12000 kg N3 Motorna vozila za prijevoz tereta najvee doputene mase >12000 kg PRIKLJUNA VOZILA O Prikolice ukljuujui i poluprikolice O1 Prikljuna vozila najvee doputene mase 750 kg O2 Prikljuna vozila najvee doputene mase>750kg ali 3500 kg O3 Prikljuna vozila kojima je najvea doputena masa > 3500 kg ali 10000 kg O4 Prikljuna vozila kojima je najvea doputena masa > 10000 kg

T1

T2

T3 T4 T5 RS

TRAKTOR Motorna vozila opremljena kotaima, s najmanje dvije osovine, koji ima konstrukcijsku brzinu veu od 6 km/h i ija je glavna funkcija da vue, gura, nosi ili pokree odreena orua, strojeve ili prikolice namijenjene poljoprivredi odnosno radu u umi. Traktori s kotaima, konstrukcijske brzine od 6 do 40 km/h, s razmakom kotaa barem na jednoj osovini veim od 1150mm, mase (praznog traktora u voznom stanju) vee od 600 kg i razmakom do tla manjim od 1000 mm. Traktori s kotaima, konstrukcijske brzine od 6 do 40 km/h, s razmakom kotaa manjim od 1150 m, mase (praznog traktora u voznom stanju) vee od 600 kg i razmakom do tla manjim od 600 mm. Kada je odnos visine i teita traktora (mjereno od tla) i razmaka kotaa svake osovine vei od 900 mm najvea doputena (konstrukcijska) brzina ne smije iznositi vie od 30 km/h. Traktori na kotaima, najvee konstrukcijske brzine koja nije vea od 40 km/h i mase neoptereenoga traktora u voznom stanju koja nije vea od 600 kg. Traktori na kotaima posebne namjene, najvee konstrukcijske brzine koja nije vea od 40 km/h Traktori na kotaima konstrukcijske brzine vee od 40 km/h RADNI STROJ Motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje odreenih radova vlastitim ureajima i opremom, a koje svojom konstrukcijom ne pripada niti jednoj konstrukciji vozila opisanih u ovoj tablici

(2) Vozila M2 i M3 kategorije dijele se na sljedee razrede: Autobusi s vie od 23 mjesta (N > 23) ukljuujui vozaa, konstruirani za prijevoz putnika Razred I prvenstveno u stajaem poloaju i ija je unutranjost konstruirana tako da omoguuje brzi prolaz putnika kroz unutranjost vozila Autobusi s vie od 23 mjesta (N > 23) ukljuujui vozaa konstruirani prvenstveno za prijevoz putnika u sjedeem poloaju koji mogu prevoziti i stajae putnike smjetene Razred II samo u meuprostoru za prolaz i/ili u prostoru koji nije vei od povrine koju zauzimaju dva dvostruka sjedala Autobusi s vie od 23 mjesta (N > 23) ukljuujui vozaa konstruirani za prijevoz putnika Razred III samo u sjedeem poloaju Autobusi s najvie 23 ili manje mjesta (N 23) ukljuujui vozaa konstruirani za prijevoz Razred A putnika u sjedeem i stajaem poloaju Autobusi s najvie 23 ili manje mjesta (N 23) ukljuujui vozaa konstruirani za prijevoz Razred B putnika samo u sjedeem poloaju II. DIMENZIJE I MASE VOZILA lanak 3. (1) Najvea duljina vozila je razmak izmeu najizboenijega prednjeg i stranjeg dijela vozila, bez tereta. (2) Najvea irina vozila je razmak izmeu najizboenijih bonih dijelova vozila, bez tereta. (3) Najvea visina vozila je razmak izmeu vodoravne podloge i najvieg dijela vozila kad je neoptereeno i kada su gume napumpane na tlak koji propisuje proizvoa vozila. lanak 4. (1) Najvee doputene duljine vozila iznose: motornog vozila, osim autobusa 12,00 m prikljunog vozila s rudom 12,00 m poluprikolice (mjerei od stranjeg kraja do 12,00 m vunog svornjaka) tegljaa s poluprikolicom 16,50 m vunog vozila s prikolicom 18,75 m zglobnog autobusa 18,75 m autobusa s dvije osovine 13,50 m

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7)

8) autobusa s vie od dvije osovine 15,00 m 9) autobusa s prikolicom 18,75 m 10) vunog vozila i prikolice, za prijevoz automobila 21,00 m mopeda, mopeda s tri kotaa, lakog etverocikla, 11) motocikla, motocikla s bonom prikolicom, 4,00 m motornog tricikla i etverocikla (2) Iznimno od odredbe stavka 1. toke 6. ovoga lanka, duljina zglobnog autobusa za gradski promet, koji je bio uvezen ili prvi put registriran u Republici Hrvatskoj do 1. sijenja 1990. godine je 20,00 m. (3) Udaljenost izmeu bilo koje toke na prednjem dijelu poluprikolice i osi vunog svornjaka ne smije biti vea od 2,04 m. (4) Svi dijelovi vozila moraju se nalaziti unutar propisane najvee duljine vozila uveane za najvie 0,5% od vrijednosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. (5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 5. (1) Najvea doputena irina mopeda s dva kotaa je 1 m, mopeda s tri kotaa, lakih etverocikla, motocikla, motornih tricikla, motocikla s bonom prikolicom i etverocikla je 2,00 m, a ostalih vozila 2,55 m. (2) Najvea doputena irina hladnjae sa stjenkom debljine najmanje 45 mm iznosi 2,60 m. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka, irina vozila ne obuhvaa prekoraenja to mogu nastati zbog deformacije guma u zoni nalijeganja na kolnik, postavljanja lanaca za snijeg i ugradnje gabaritnih svjetala, pokazivaa smjera, vanjskog zrcala, svjetla za osvjetljavanje ceste, elastinih blatobrana i druge dodatne opreme koja je vezana za vrstu konstrukciju vozila. (4) Svi zglobno ili elastino vezani dijelovi iz stavka 3. ovoga lanka, moraju biti zglobno ili elastino vezani na konstrukciju vozila, te kad se preklope uz vrstu konstrukciju vozila moraju biti unutar propisane najvee doputene irine vozila, a ostali dijelovi unutar propisane irine uveane za vrijednost doputenog odstupanja za najvie 1% od vrijednosti iz stavka 1. ovoga lanka. (5) irina vozila na kojoj se izvodi nadogradnja ne smije biti vea od one koju je predvidio proizvoa vozila. (6) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuje se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 6. (1) Najvea doputena visina mopeda, mopeda s tri kotaa, lakih etverocikla, motocikla, motornih tricikla, motocikla s bonom prikolicom i etverocikla je 2,50 m, a ostalih vozila je 4,00 m. (2) Svi dijelovi vozila moraju se nalaziti unutar propisane najvee doputene visine vozila uveane za najvie 50 mm od vrijednosti iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Visina vozila na kojem se izvodi nadogradnja ne smije biti vea od one koju je predvidio proizvoa vozila. (4) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 7. Propisane dimenzije vozila odnose se i na doputenu duljinu, irinu i visinu vozila zajedno s teretom. lanak 8. Motorna i prikljuna vozila, kao i skupovi vozila moraju imati takve ureaje da pri vonji u krugu, promjer vanjske opisane krunice bude najvie 25,00 m, a promjer unutarnje krunice najmanje 10,60 m. lanak 9. (1) Vozila prvi put registrirana nakon 1. sijenja 1973. godine mogu imati izveden stranji prepust samo u skladu s preporukama proizvoaa, a ako preporuke nisu poznate onda stranji prepust smije iznositi najvie 60% meuosovinskog razmaka. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na vozila s ugraenim ureajima za obavljanje odreenih radnji.

(3) Pod meuosovinskim razmakom motornih i prikljunih vozila, prema ovom Pravilniku, podrazumijeva se razmak izmeu simetrala osovina. (4) Za vozila s tri ili vie osovina, razmaci osovina su razmaci izmeu svakih dviju susjednih simetrala osovina u nizu, polazei od prve prednje osovine prema zadnjoj. (5) Za poluprikolice se umjesto meuosovinskog razmaka uzima razmak izmeu vertikalne osi vunog svornjaka i simetrale osovine poluprikolice. Ako poluprikolica ima vie osovina, razmaci osovina su razmaci izmeu vertikalne osi vunog svornjaka i simetrale prve osovine poluprikolice, pa nadalje razmak osovina izmeu dviju susjednih simetrala osovina u nizu, polazei od prve prednje osovine prema zadnjoj. (6) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 10. (1) Najvea doputena masa i ukupna masa motornih vozila, prikljunog vozila ili skupa vozila, osovinsko optereenje vozila u stanju mirovanja na vodoravnoj podlozi, ne smiju prelaziti sljedee iznose: 1. NAJVEE DOPUTENE MASE I UKUPNE MASE MOTORNIH VOZILA ILI SKUPA VOZILA 1.1 Vozila koja su dio skupa vozila: 1.1.1 Jednoosovinska prikolica 10 t 1.1.2 Dvoosovinska prikolica 18 t 1.1.3 Troosovinska prikolica 24 t 1.2 Skup vozila 1.2.1 Skup vozila sa 5 ili 6 osovina: a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom 40 t b) troosovinsko motorno vozilo s dvo ili troosovinskom prikolicom 40 t 1.2.2 Teglja s poluprikolicom s ukupno 5 ili 6 osovina: a) dvoosovinski teglja s troosovinskom poluprikolicom 40 t c) troosovinski teglja s dvo ili troosovinskom poluprikolicom 40 t d) troosovinski teglja s dvo ili troosovinskom poluprikolicom kada prevozi 40-stopni ISO kontejner kao kombiniranu prijevoznu operaciju (jedinicu) 44 t 1.2.3 Skup vozila s etiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske prikolice 36 t 1.2.4 Teglja s poluprikolicom s ukupno 4 osovine, pri emu su i teglja i poluprikolica dvoosovinski, a za sluaj da je razmak izmeu osovina poluprikolice: a) od 1,30 m do 1,80 m 36 t b) vei od 1,80 m 36 t* *Odnosno 38 tona ako je razmak izmeu osovina prikolice i pogonske osovine tegljaa, opremljene dvostrukim gumama i zranim ogibljenjem, vei od 1,80 metara. 1.2.5 Skup vozila s tri osovine 28 t 1.3 Motorna vozila: 1.3.1 Dvoosovinsko motorno vozilo 18 t 1.3.2 Troosovinsko motorno vozilo 25 t* *odnosno 26 tona ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim gumama i zranim ogibljenje ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU. 1.3.3 etveroosovinsko motorno vozilo 31t** **odnosno 32 tone ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim gumama i zranim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU. 1.4 Troosovinski zglobni autobus 28 t 1.5 Moped s tri kotaa 0,57 t

1.6 Motorni tricikl za prijevoz putnika 1,30 t 1.7 Motorni tricikl za prijevoz tereta 2,50 t 1.8 Laki etverocikl 0,55 t 1.9 etverocikl za prijevoz osoba 0,60 t 1.10 etverocikl za prijevoz tereta 1,55 t 1.11 Najvea doputena masa ili ukupna masa ostalih motornih vozila ili prikljunih vozila ili skupa tih vozila koji nisu odreeni u ovoj toki 1.ne smije prelaziti 40 t 2. OSOVINSKO OPTEREENJE VOZILA ODNOSNO SKUPA VOZILA U STANJU MIROVANJA NA VODORAVNOJ PODLOZI NE SMIJE PRELAZITI: 2.1 Jednostruka osovina (svaka osovina koja je od susjedne osovine udaljena 1,80 ili vie (d* 1,80 m), a) jednostruka slobodna osovina 10 t b) jednostruka pogonska osovina 11,50 t 2.2 Dvostruke osovine prikolica i poluprikolica (dvije osovine ako im je meusobni razmak manji od 1,80 m (d < 1,80 m)) Zbroj optereenja osovina dvostruke osovine ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu osovina: a) manji od 1,00m (d < 1,00 m) ..11 t b) od 1,00 m do manje od 1,30 m (1,00 m d 1,30 m) 16 t c) od 1,30 m do manje od 1,80 m (1,30 m d 1,80 m) 18 t 2.3 Trostruke osovine prikolica i poluprikolica (tri osovine ako je razmak susjednih osovina manji od 1,80 m (d < 1,80 m)) optereenja trostruke osovine ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu susjednih osovina: a) do 1,30 m (d 1,30 m) 21 t b) vei od 1,30 m do 1,40 m (1,30 m < d 1,40 m) 24 t c) vei od 1,40 m do 1,80 m (1,40 m < d 1,80 m) 27 t 2.4 Viestruke osovine prikolica i poluprikolica (etiri i vie osovina ako je razmak susjednih osovina manji od 1,80 m (d < 1,80 m)) Osovinsko optereenje svake pojedine osovine kod viestrukih osovina ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu osovina: a) manji od 1,00 m (d < 1,00 m) 6t b) od 1,00 m do 1,30 m (1,00 m d < 1,30 m) 7t c) od 1,30 m do 1,40 m (1,30 m d < 1,40 m) 8t d) od 1,40 m do 1,80 m (1,40 m d < 1,80 m) 9t 2.5 Dvostruke osovine motornih vozila Zbroj optereenja osovina po dvostrukoj osovini ne smije prijei, ako je razmak (d) izmeu osovina: a) manji od 1,00 m (d < 1,00 m) 11,50 t b) od 1,00 m do manje od 1,30 m (1,00 m d < 1,30 m) 16 t c) od 1,30 m do manje od 1,80 m (1,30 m d < 1,80 m) 18 t** *Oznaka d oznaava meusobni razmak dviju ili vie osovina

**Odnosno 19 t ako je pogonska osovina opremljena dvostrukim kotaima i zranim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU. (2) Dvostruki kotai L kategorije vozila, ako su usporedno postavljeni na jednoj osovini uz udaljenost traga kotaa ne veu od 460 mm, raunaju se kao jedan kota, ako izmeu nema pogonskih elemenata. (3) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 11. (1) Odnos bruto snage motora izraene u kilovatima i najvee doputene mase vozila izraene u tonama mora biti: 1) za osobne automobile, automobile i motocikle najmanje 15 kW/t; 2) za autobuse, osim zglobnog autobusa najmanje 9 kW/t; 3) za teretne automobile najmanje 7 kW/t; 4) za zglobne autobuse najmanje 6 kW/t; 5) za vozila namijenjena obavljanju komunalnih usluga, teretne automobile namijenjene za obavljanje prijevoza u poljoprivredi, umarstvu, graevinarstvu i rudarstvu te za skupove motornih i prikljunih vozila najmanje 4 kW/t; 6) za vozila na elektrini pogon; a) s napajanjem iz mree primjenjuju se odredbe toke 2) do 4) ovog stavka, b) s napajanjem iz vlastitog izvora elektrine energije: za vozila namijenjena prijevozu osoba najmanje 3 kW/t, osim za bicikle s elektrinim motorom, za vozila namijenjena prijevozu tereta najmanje 2 kW/t. (2) Na pogonske kotae osobnih automobila, autobusa i motocikla, ako je vozilo optereeno i u mirovanju na vodoravnoj ravnini, pripada najmanje jedna treina ukupne mase vozila, odnosno skupa vozila, a na pogonske kotae teretnih vozila pripada najmanje jedna etvrtina ukupne mase vozila ili skupa vozila. Na kotae upravljake osovine motocikla, osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila i radnih vozila, ako je vozilo optereeno i u mirovanju na vodoravnoj ravnini, pripada najmanje jedna petina ukupne mase vozila. (3) Ukupna masa skupa vozila ne smije biti vea od najvee doputene mase skupa vozila navedene na identifikacijskoj ploici motornog vozila, a ako nije poznata, ukupna masa prikljunog vozila ne smije biti vea za vie od 50% od ukupne mase vunog vozila. (4) Odredbe ovoga lanka, osim odredbi stavka 1. toka 4. primjenjuju se na vozila prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj od 1. sijenja 1973. godine, a odredba stavka 1. toka 4. primjenjuje se na vozila koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1980. godine. (5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. III. UREAJI NA MOTORNIM I PRIKLJUNIM VOZILIMA 1. Ureaji za upravljanje vozilom lanak 12. (1) Ureaj za upravljanje vozilom na svakom motornom vozilu mora biti pouzdan i izveden tako da voza moe lako, brzo i na siguran nain mijenjati smjer kretanja vozila. (2) Ureaj za upravljanje vozilom iz stavka 1. ovoga lanka mora biti takav da se prednji kotai vozila to se nalaze u poloaju zakretanja, pri kretanju vozila po vodoravnoj ravnoj povrini, nakon oslobaanja upravljaa, sami vraaju u poloaj za pravocrtno kretanje. (3) Slobodan hod kola upravljaa na vozilu ne smije biti vei od 30 i u stup volana mora biti ugraen sigurnosni element. 2. Ureaji za zaustavljanje vozila lanak 13. (1) Ureaji za zaustavljanje (u daljnjem tekstu: koni sustav) na motornim i prikljunim vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni tako da voza moe vozilo na siguran, brz i uinkovit nain zaustaviti, bez obzira na stupanj optereenja vozila i nagib ceste po kojoj se vozilo kree te osigurati vozilo u nepokretnom poloaju na cesti s nagibom. (2) Pod konim sustavom iz stavka 1. ovoga lanka razumijevaju se:

1) radna konica; 2) pomona konica; 3) parkirna konica. (3) Radna konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo zaustavi na siguran, brz i uinkovit nain, bez obzira na brzinu kretanja vozila, optereenje vozila i nagib ceste. Radna konica treba omoguiti podeavanje jakosti koenja s vozakog mjesta, a da pri tom voza ne isputa upravlja iz ruku i u statikim uvjetima ispitivanja, treba podjednako djelovati na kotae koji se nalaze na istoj osovini. (4) Pomona konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo koi, odnosno da ga zaustavi na odgovarajuoj udaljenosti, ako otkae radna konica. Pomona konica mora biti postavljena tako da je voza moe lako i brzo upotrijebiti s vozakog mjesta, pri emu mu jedna ruka mora biti slobodna radi upravljanja vozilom. (5) Parkirna konica na motornim i prikljunim vozilima, osim na mopedima i motociklima, mora biti takva da se pomou nje parkirano vozilo moe osigurati u zakoenom poloaju odgovarajuim mehanikim ureajem. Parkirna konica mora biti postavljena u motornom vozilu tako da je voza moe upotrijebiti s vozakog mjesta, a u prikljunom vozilu, tako da se moe aktivirati izvan vozila. Parkirnu konicu na prikljunim vozilima za prijevoz osoba mora biti mogue aktivirati iz vozila. Mopedi s tri kotaa, motorni tricikli, laki etverocikli i etverocikli moraju biti opremljeni parkirnom konicom ako su prvi puta registrirani nakon 1. sijenja 2000. godine. (6) Koni protublokirajui sustav (ABS) sukladno Direktivi Vijea 71/320/EEC, odnosno ADR Sporazumom moraju imati: autobusi kojima najvea doputena masa prelazi 12 tona, osim autobusa za gradski promet (vai za vozila registrirana nakon 1. sijenja 1994.). teretni automobili i tegljai kojima najvea doputena masa prelazi 16 t, a koji su predvieni za vuu prikolica kojima najvea doputena masa prelazi 10 t ili poluprikolica kojima zbroj najveih osovinskih optereenja prelazi 10 t (vai za vozila registrirana nakon 1. sijenja 1998.). prikolice kojima najvea doputena masa prelazi 10 t i poluprikolice kojima zbroj najveih osovinskih optereenja prelazi 10 t (vai za vozila registrirana nakon 1. sijenja 1998.). vozila za prijevoz opasnih tvari za koja je to propisano ADR-om. (7) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 14. (1) Radna, pomona i parkirna konica motornih vozila osim na mopedu, motociklu, lakom etverociklu i etverociklu mogu biti kombinirane tako: a) da postoje najmanje dvije komande neovisne jedna o drugoj i da komanda radne konice bude neovisna i odvojena od komande parkirne konice; b) da komanda pomone konice bude neovisna o komandi parkirne konice, ako je parkirna konica takve konstrukcije da se ne moe staviti u djelovanje pri kretanju vozila. (2) Radna konica motornih vozila mora djelovati na sve kotae. (3) Radna i parkirna konica moraju djelovati na povrinu koja je s kotaima stalno povezana dovoljno vrstim dijelovima. (4) Ako otkae konica na bilo kojoj osovini prikljunog vozila spojenog s motornim vozilom kao vunim vozilom, mora biti osigurano nesmetano koenje konicama postavljenim u tome vunom vozilu (vai za vozila prvi puta registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1971. godine) (5) Ureaji ili programi kojima se osigurava neprekidno podeavanje jakosti koenja razmjerno promjeni optereenja na motornim i prikljunim vozilima, osim na autobusima za gradski promet, na prikljunim vozilima najvee doputene mase do 1,50 t i na prikljunim vozilima s naletnom konicom, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da osiguravaju neprekidno podeavanje jakosti koenja razmjerno promjeni optereenja sukladno Direktivi Vijea 71/320/EEC. (6) Odredba stavka 5. ovoga lanka primjenjuje se na teretna i prikljuna vozila iznad 10 t i na autobuse iznad 7 t najvee doputene mase koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1973. godine, te na sva teretna, prikljuna vozila i autobuse koji su prvi put registrirana nakon 1. sijenja 1980. godine.

(7) Usporiva za dugotrajno usporavanje na motornim vozilima najvee doputene mase iznad 5 t, koja su predviena za vuu prikolica najvee doputene mase iznad 7 t, odnosno poluprikolica sa sedlom kod koje dio najvee doputene mase koji otpada na osovine prelazi 9 t, te na motornim vozilima najvee doputene mase iznad 9 t, mora biti ugraen i izveden tako da osigurava dugotrajno usporavanje vozila. Odredba ovoga stavka odnosi se na motorna vozila prvi put registrirana nakon 1. sijenja 1980. godine. (8) Struktura prijenosnog mehanizma radne konice na motornim vozilima najvee doputene mase iznad 10 t mora biti takva da se konice na osovinama aktiviraju pomou najmanje dvaju meusobno neovisnih izvora energije tako da, otkae li koenje na jednoj osovini, postoji mogunost nesmetanog koenja na drugoj osovini ili drugim osovinama. Ostatak efikasnosti konog ureaja za radno koenje moe biti najmanje 30% od normativa propisanog za radnu konicu iz ovoga Pravilnika. (9) Odredba stavka 8. ovoga lanka primjenjuje se na teretna vozila iznad 10 t i na autobuse iznad 7 t najvee doputene mase koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1973. godine, te na sva teretna, vozila i autobuse koji su prvi put registrirana nakon 1. sijenja 1978. godine. Sva motorna vozila proizvedena nakon 1. sijenja 1988. godine moraju imati dvokruni koni sustav. (10) Struktura konog sustava za radno koenje motornih vozila koja moraju udovoljavati uvjetima iz stavka 8. ovoga lanka, a predviena su za vuu prikljunih vozila, mora biti takva da osigura mogunost rada dvovodne kone instalacije na prikljunim vozilima. (11) Kod motornih i prikljunih vozila te kod skupa vozila djelovanje konica za pojedine osovine mora biti sinkronizirano. (12) Odredba ovoga lanka ne primjenjuje se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 15. Koni sustav na mopedima, mopedima s tri kotaa, motociklima s bonom prikolicom ili bez nje, motornim triciklima, lakim etverociklima i etverociklima mora biti ugraen i izveden kao dva neovisna kona sustava s posebnim ureajima za njihovo aktiviranje na prednju i stranju osovinu, odnosno na prednju ili samo na stranju osovinu. lanak 16. Koni sustav na motociklima s bonom prikolicom mora biti ugraen i izveden kao dva neovisna kona sustava s posebnim ureajima za njihovo aktiviranje na prednji i stranji, odnosno na prednji ili samo na stranji kota. Bona prikolica mora biti dodatno koena kao dio radne konice ako bez nje motocikl ne udovoljava normativu efikasnosti konog sustava iz lanka 98. stavka 2. ovoga Pravilnika. lanak 17. (1) Koni sustav na motornim vozilima s tri kotaa iji su kotai simetrino rasporeeni prema uzdunoj sredinjoj ravnini vozila i ija najvea doputena masa ne prelazi 1,20 t mora biti ugraen i izveden kao dva neovisna kona sustava, od kojih jedan djeluje na prednji kota, odnosno na prednje kotae, a drugi na stranji kota odnosno na stranje kotae. (2) Na motornom vozilu iz stavka 1. ovoga lanka mora biti ugraena i izvedena i parkirna konica tako da se pomou nje osigura vozilo u zakoenom poloaju. (3) Na motorna vozila iz stavka 1. ovoga lanka ija najvea doputena masa prelazi 1,20 t odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 14. stavka 1. do 4. ovoga Pravilnika. lanak 18. (1) Koni sustav na prikljunom vozilu ija najvea doputena masa ne prelazi 0,75 t ne mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava uvjetima iz lanka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika. (2) Radna konica na prikljunom vozilu ija najvea doputena masa prelazi 0,75 t, a koje je prvi put registrirano nakon 1. sijenja 1972., mora biti ugraena i izvedena tako da djeluje na sve kotae prikolice, odnosno poluprikolice, a parkirna konica tako da djeluje na dovoljan broj kotaa da bi se ostvario propisani koeficijent koenja. (3) Radna konica prikljunog vozila mora biti izvedena tako da je voza moe tijekom vonje upotrijebiti s vozakog mjesta pomou komande kojom stavlja u djelovanje radnu konicu vunog

vozila. Na prikljunom vozilu ija najvea doputena masa ne prelazi 3,50 t radna konica moe biti izvedena s inercijskom komandom. (4) Koni sustav radnog koenja na prikljunom vozilu ija je najvea doputena masa iznad 0,75 t mora biti ugraen i izveden s automatskom komandom kojom se aktivira radno koenje prikljunog vozila, ako se prekine ureaj za spajanje. (5) Radna konica na prikolici s jednostrukom osovinom i na jednoosovinskoj prikolici ija najvea doputena masa ne prelazi 1,50 t i koja je s vunim vozilom spojena rudom, a kruti se teret oslanja istodobno na vuno vozilo i prikolicu (stabla, cijevi, tranice itd.), mora biti ugraena i izvedena tako da osigura radno koenje prikolice. Ako je najvea doputena masa prikolice izmeu 0,75 t do 1,50 t i ako je dva puta manja od mase vunog vozila, ne mora imati ureaj kojim se osigurava radno koenje na taj nain. (6) Na prikolici bez konice ili s inercijskom komandom mora biti ugraena i izvedena pomona krina prikljuna veza koja e, ako se glavna veza prekine, sprijeiti da ruda, odnosno prikolica skrene u stranu ili e aktivirati radnu konicu. (7) Koni sustav na prikolici ija najvea doputena masa prelazi 7 t, odnosno na poluprikolici sa sedlom ija je najvea doputena masa koja je umanjena za masu to optereuje sedlo vea od 7 t mora biti ugraen i izveden kao dvovodni pneumatiki prijenosni mehanizam. (8) Odredba stavka 7. ovoga lanka primjenjuje se na prikljuna vozila prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1978. godine. Sva prikljuna vozila sa zranom konom instalacijom prvi put registrirana nakon 1. sijenja 1988. godine moraju imati dvovodni koni sustav. (9) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. 3. Ureaji za osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova lanak 19. (1) Pod ureajima za osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova na motornim i prikljunim vozilima, prema ovom Pravilniku podrazumijevaju se: 1) ureaji za osvjetljavanje ceste; 2) ureaji za oznaavanje vozila; 3) ureaji za davanje svjetlosnih znakova, (2) Na vozilima ne smiju biti postavljeni nikakvi drugi ureaji za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova, osim onih iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Svi ureaji za osvjetljavanje ceste i davanje svjetlosnih znakova na motornim i prikljunim vozilima, moraju biti homologirani ili ispitani, te ugraeni sukladno Direktivi Vijea 76/756/EEC (kategorije M, N, O), Direktivi Vijea 93/92/EEC (kategorija L3), Direktivi Vijea 93/92/EEC (kategorija L1) i Direktivi Vijea 93/92/EEC (kategorija L). (4) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na oruane snage Republike Hrvatske. lanak 20. (1) Ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova postavljeni na prednjoj strani motornoga i prikljunog vozila ne smiju davati svjetlost crvene boje vidljivu s prednje strane vozila ni svjetlost bijele boje od svjetala i reflektirajuih tvari postavljenih na stranjoj strani vozila, odnosno vidljivih sa stranje strane vozila. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na svjetla za osvjetljavanje ceste pri vonji unatrag, pokretno svjetlo za istraivanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje stranje registarske ploice i registarsku ploicu prevuenu bijelom reflektirajuom tvari, a ni na crveno treptavo svjetlo na vozila pod pratnjom. lanak 21. (1) Istovjetni ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova koji su udvostrueni na motornom vozilu sa tri ili vie kotaa, moraju biti postavljeni u istoj vodoravnoj ravnini i simetrino prema uzdunoj okomitoj ravnini vozila, iste veliine i boje i istodobnog djelovanja jednakom svjetlosnom jakosti, osim za vozila sa ugraenim svjetlima za osvjetljavanje ceste pri skretanja vozila. (2) Ureaji iz stavka 1. ovoga lanka, ako su kombinirano izvedeni, moraju udovoljavati uvjetima propisanim za svaki pojedini ureaj.

lanak 22. Ureaji za osvjetljavanje cesta na prednjoj strani vozila moraju biti povezani tako da se ne mogu ukljuiti dok se ne ukljue stranja i prednja pozicijska svjetla i svjetla za osvjetljavanje stranje registarske ploice, osim kad se koriste za davanje svjetlosnih znakova. Ureaji za osvjetljavanje ceste lanak 23. (1) Pod ureajima za osvjetljavanje ceste na motornim i prikljunim vozilima, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se: 1) glavna svjetla; 2) prednja svjetla za maglu; 3) svjetla za vonju unatrag; 4) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi; 5) pokretno svjetlo (reflektor); 6) dodatna svjetla za osvjetljavanje ceste 7) svjetla za osvjetljavanje ceste pri skretanju vozila (2) Glavna svjetla mogu biti izvedena tako da imaju: 1) dugo svjetlo; 2) kratko svjetlo; 3) dugo i kratko svjetlo. lanak 24. (1) Glavna svjetla na motornim vozilima, koja su ira od 1,30 m, moraju biti izvedena kao dva ili etiri glavna svjetla, s tim da su dva za kratko svjetlo. Vozila N3 kategorije smiju biti opremljena s jo dva duga svjetla. Glavna svjetla na motornim vozilima s dva kotaa i motornim vozilima s tri kotaa, koja nisu ira od 1,30 m, te na invalidskim kolicima mogu biti ugraena kao jedno ili dva kratka svjetla i jedno ili dva duga svjetla. (2) Svjetla za osvjetljavanje cesta na motornim vozilima koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 50 km/h mogu biti ugraena i izvedena samo kao kratka svjetla. (3) Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje. Iznimno za vozila koja su prvi puta registrirana u Republici Hrvatskoj do 1. sijenja 1993. godine, svjetlost glavnih svjetala moe biti ute boje. (4) Unutarnji rubovi svjetleih povrina kratkog svjetla moraju biti jedan od drugog udaljeni najmanje 0,60 m, a vanjski rubovi najvie 0,40 m od bono najizboenije toke vozila. (5) Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine kratkog svjetla ne smije biti vea od 1,20 m, a udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine ne smije biti manja od 0,50 m od povrine ceste. (6) U glavna svjetla mogu biti ugraena prednja pozicijska svjetla. (7) Kad se ukljue duga svjetla za osvjetljavanje ceste, automatski se mora upaliti pripadajua kontrolna svjetiljka na kontrolnoj ploi u vozilu ili na kontrolnoj ploi. (8) Glavna svjetla moraju biti povezana tako da prijelaz sa svjetlosti dugog svjetla na svjetlost kratkog svjetla i obrnuto bude istodoban i preko iste komande. (9) Glavna svjetla mogu biti zakretna u ovisnosti o kutu zakreta kotaa i brzini vozila. Geometrija podeenosti svjetala mora biti istovjetna ne zakretnim svjetlima dok vozilo miruje i dok su upravljaki kotai ispravljeni u poetni nulti poloaj. lanak 25. (1) Svjetla za vonju unatrag na motornim vozilima, osim mopeda, motocikla, lakih etverocikla i etverocikla koja su proizvedena nakon 1. sijenja 1999. godine, moraju biti ugraena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje, sukladno Direktivi Vijea 76/756/EEC. (2) Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine svjetla za vonju unatrag moe iznositi najvie 1,20 m, a udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine takva svjetla moe iznositi najmanje 0,25 m od povrine ceste. (3) Svjetlo za vonju unatrag mora imati sklopku koja se automatski ukljuuje u trenutku ukljuivanja hoda unatrag i to kad je ukljuen sustav za putanje motora u rad.

lanak 26. (1) Prednja svjetla za maglu na motornim vozilima s etiri ili vie kotaa i na motornim vozilima sa tri kotaa koja su ira od 1,30 m, mogu biti ugraena i izvedena kao dva svjetla za maglu, a na motociklima kao jedno ili dva svjetla za maglu tako da daju svjetlost bijele ili ute boje. (2) Prednja svjetla za maglu ne smiju se postavljati na veoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla. (3) Vanjski rub svjetlee povrine prednjeg svjetla za maglu ne smije biti udaljen vie od 0,40 m od bono najizboenije toke vozila. (4) Svjetla za maglu moraju imati posebnu sklopku. (5) Prednja svjetla za maglu mogu se upotrebljavati i kao svjetla za asimetrino osvjetljavanje ceste u pravcu skretanja vozila. lanak 27. Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi na radnim vozilima mogu biti ugraena i izvedena tako da daju svjetlost bijele boje i da ne ometaju ostale sudionike u prometu. lanak 28. Pokretno svjetlo (reflektor) mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele ili ute boje te da se moe ukljuiti samo ako su ukljuena i pozicijska svjetla. Pokretno svjetlo se ne smije koristiti za vrijeme sudjelovanja u prometu.

Ureaji za oznaivanje vozila lanak 29. Pod ureajima za oznaivanje motornih i prikljunih vozila, prema ovome Pravilniku, podrazumijevaju se: 1) prednja pozicijska svjetla; 2) stranja pozicijska svjetla; 3) stranje svjetlo za maglu; 4) parkirna svjetla; 5) gabaritna svjetla; 6) svjetla stranje registracijske ploice; 7) rotacijska i treptava svjetla; 8) katadiopteri; 9) boni katadiopteri i bona svjetla; 10) dnevna svjetla; 11) retroreflektirajue trake (visoke uoljivosti) za oznaavanje konture vozila. lanak 30. (1) Prednja pozicijska svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie kotaa i motornom vozilu sa tri kotaa koja su ira od 1,30 m i na prikljunom vozilu irem od 1,60 m moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva prednja pozicijska svjetla, a na motornom vozilu sa dva kotaa, osim mopeda i motornom vozilu sa tri kotaa koja nisu ira od 1,30 m kao jedno ili dva prednja pozicijska svjetla tako da daju svjetlost bijele boje. (2) Ako su ugraena dva prednja pozicijska svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine od bono najizboenije toke vozila ne smije biti vea od 0,40 m kod motornih vozila, odnosno 0,15 m kod prikljunih vozila. (3) Udaljenost svjetlee povrine prednjega pozicijskog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,50 m. Vozila kojima konstrukcija ne omoguuje postavljanje prednjih pozicijskih svjetala na navedenim vrijednostima, prednja pozicijska svjetla smiju se postaviti na visinu do 2,10 m. (4) Prednja pozicijska svjetla mogu biti ugraena u glavna svjetla. lanak 31. (1) Stranja pozicijska svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie kotaa, motornom vozilu s tri kotaa koja su ira od 1,30 m i na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje

dva stranja pozicijska svjetla, a na motornom vozilu sa dva kotaa i motornom vozilu s tri kotaa koja nisu ira od 1,30 m kao jedno ili dva stranja pozicijska svjetla tako da daju svjetlost crvene boje. (2) Ako je ugraeno jedno stranje pozicijsko svjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdunoj srednjoj ravnini vozila. (3) Ako su ugraena dva stranja pozicijska svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine ne smije biti vea od 0,40 m od bono najizboenije toke vozila. (4) Udaljenost svjetlee povrine stranjega pozicijskog svjetla ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,50 m od povrine ceste. (5) Vozila kojima konstrukcija ne omoguuje postavljanje stranjih pozicijskih svjetala na navedenim vrijednostima, stranja pozicijska svjetla smiju se postaviti na visinu do 2,10 m od povrine ceste. lanak 32. (1) Na vozilima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj od 1. sijenja 1999. godine moraju biti ugraena i izvedena stranja svjetla za maglu sukladno Direktivi Vijea 76/756/EEC, osim L kategorije vozila. (2) Stranja svjetla za maglu mogu biti izvedena kao jedno ili dva svjetla. Ako je izvedeno kao jedno svjetlo, tada se mora nalaziti na uzdunoj vertikalnoj ravnini simetrije vozila ili lijevo od nje. (3) Stranja svjetla za maglu moraju se ukljuivati samo posebnom sklopkom. (4) Stranja svjetla za maglu moraju biti povezana tako da se ne mogu ukljuiti ako nisu ukljuena pozicijska svjetla. (5) Kontrola ukljuenosti stranjih svjetala (stranjeg svjetla) za maglu mora biti osigurana pripadajuom kontrolnom svjetiljkom. lanak 33. (1) Parkirna svjetla na motornim i prikljunim vozilima mogu biti postavljena i izvedena: 1) na bonoj strani vozila u obliku posebnog svjetla koja prema prednjoj strani vozila daju svjetlost bijele boje, a prema stranjoj strani vozila svjetlost crvene boje; 2) na prednjoj i stranjoj strani vozila u obliku svjetla koja daju: prednja svjetla svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed, a stranja svjetla svjetlost crvene boje usmjerenu unatrag, s tim da prednje svjetlo moe biti ugraeno zajedno s prednjim pozicijskim svjetlom ili glavnim svjetlom, a stranje svjetlo zajedno sa stranjim pozicijskim svjetlom i sa stop-svjetlom ili samo sa stranjim pozicijskim svjetlom. (2) Udaljenost svjetlee povrine parkirnog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,90 m. lanak 34. (1) Motorna i prikljuna vozila koja su ira od 2,10 m moraju imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetla mogu biti postavljena i na vozilima irine od 1,80 do 2,10 m. (2) Na vozilima iz stavka 1. ovoga lanka postavljaju se dva gabaritna svjetla s prednje strane vozila i dva sa stranje strane vozila sukladno sukladno Direktivi 76/756/EEC, osim L kategorije vozila. (3) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 35. (1) Svjetlo stranje registracijske ploice, ovisno o tipu ploice na motornim i prikljunim vozilima, mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele boje koja se po ploici rasprostire ujednaeno bez tamnih ili izrazito svijetlih mjesta. (2) Svjetlost koja se odbija od registarske ploice ne smije bljetati, a izvor svjetlosti ne smije biti neposredno vidljiv sudionicima u prometu to se kreu iza vozila. (3) Svjetlost koja osvjetljuje stranju registarsku ploicu mora biti takva da je nou, pri dobroj vidljivosti, mogue itati oznake i brojeve na ploici s udaljenosti najmanje od 20 m. (4) Svjetlo stranje registarske ploice mora biti povezano na istu sklopku kojom se ukljuuju i pozicijska svjetla.

lanak 36. (1) Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilima mogu biti izvedena tako da daju svjetlost plave ili uto-naranaste boje. Rotacijska i/ili treptava svjetla moraju biti postavljena na najvie mjesto na vozilu i biti vidljiva sa svih strana ili moe biti postavljeno vie rotacijskih i/ili treptavih svjetala rasporeenih tako da se s bilo koje strane vozila vidi najmanje jedno svjetlo. (2) Plavo rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na vozilima s pravom prednosti prolaska odreenim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. (3) uto-naranasto rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na radnim vozilima i radnim strojevima. uto-naranasto rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na osobnim i teretnim automobilima koje upotrebljavaju slube pomoi i informacija na cesti, slube odravanja cesta, komunalne slube, slube pratnje vozila za predimenzionirane terete, vozilima kojima se prevoze predimenzionirani tereti, slube pratnje vozila koja prevoze opasne tvari, vozilima kojima se prevoze opasne tvari i vozilima na kojima se ili pomou kojih se obavlja ispitivanje na cesti. (4) Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilima koja se temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama smatraju vozilima pod pratnjom (vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju a i vozila koja se prate) mogu biti crvene i plave boje postavljena tako da je crveno svjetlo postavljeno na desnoj strani vozila. lanak 37. (1) Katadiopteri na motornim vozilima s etiri ili vie kotaa i motornim vozilima sa tri kotaa koja su ira od 1,30 m, moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva stranja katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima sa dva kotaa i motornim vozilima sa tri kotaa koja nisu ira od 1,30 m kao jedan stranji katadiopter crvene boje i ne smiju biti trokutasta oblika. (2) Dva prednja bijela katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena tako da ne smiju biti trokutasta oblika, a dva stranja crvena katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena u obliku istostraninog trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom veliine najmanje 0,15 m. (3) Ako su na vozilu ugraena vie od dva katadioptera, oni moraju biti u paru. (4) Katadiopter mora imati svjetleu povrinu najmanje od 20 cm2. (5) Katadiopteri na vozilu moraju biti postavljeni priblino okomito na povrinu ceste. (6) Udaljenost svjetlee povrine katadioptera od povrine ceste ne smije biti vea od 0,90 m ni manja od 0,35 m, osim kod vozila sa dva ili tri kotaa kod kojih najmanja udaljenost od povrine ceste moe iznositi 0,25 m. (7) Ako je ugraen samo jedan prednji ili samo jedan stranji katadiopter, on mora biti postavljen u uzdunoj srednjoj ravnini vozila. (8) Ako su ugraena dva prednja ili dva stranja katadioptera istog tipa, udaljenost vanjskih rubova svjetleih povrina tih katadioptera ne smije biti vea od 0,40 m od najizboenijih toaka vozila, a udaljenost izmeu unutarnjih rubova mora iznositi najmanje 0,60 m. (9) Stranji katadiopteri, trokutastog oblika ne smiju biti postavljeni na motornim vozilima. (10) Na motornim vozilima ija duljina prelazi 6,00 m i prikljunim vozilima moraju biti ugraeni boni katadiopteri sukladno Direktivi Vijea 76/756/EEC. (11) Odredba stavka 10. ovoga lanka primjenjuje se na vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 1. srpnja 1996. (12) Na motornim i prikljunim vozilima ija duljina prelazi 6,00 m moraju biti ugraena bona svjetla sukladno Direktivi Vijea 76/756/EEC. (13) Odredba stavka 12. ovoga lanka primjenjuje se na vozila koja se prvi puta registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 2001. godine. (14) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 38. (1) Dnevna svjetla s prednje strane vozila smiju biti postavljena samo na motornim vozilima M i N kategorije iz lanka 2. ovoga Pravilnika. Smiju se postaviti samo dva dnevna svjetla, bijele boje, vidljiva samo s prednje strane. (2) Dnevna svjetla na vozilu moraju biti postavljena sukladno Direktivi Vijea 76/756/EEC.

lanak 39. (1) Retroreflektirajue trake (visoke uoljivosti) za oznaavanje konture vozila smiju biti postavljene samo na vozilima kategorije M, N i O, osim M1 i O1. Trake se smiju postavljati samo s bone i sa stranje strane vozila i moraju se protezati du 80% irine odnosno duine vozila. irina trake smije biti od 50 do 60 mm i mora biti bijele ili ute boje. Pokraj ili unutar traka za oznaavanje mogu biti postavljene grafike oznake bilo kojih boja ili dimenzija, ali slabijih retroreflektirajuih svojstava od samih traka za obrisno oznaavanje vozila. (2) Trake iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti postavljene na vozilo sukladno Direktivi Vijea 76/756/EEC. Ureaji za davanje svjetlosnih znakova lanak 40. Pod ureajima za davanje svjetlosnih znakova, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se: 1) kona svjetla; 2) pokazivai smjera; 3) ureaji za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera. lanak 41. (1) Kona svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie kotaa (osim na lakim etverociklima i etverociklima), motornom vozilu sa tri kotaa koja su ira od 1,30 m i na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva kona svjetla na stranjoj strani vozila, a na motornom vozilu sa dva kotaa, motornom vozilu sa tri kotaa koja nisu ira od 1,30 m i lakom etverociklu i etverociklu kao najmanje jedno kono svjetlo na stranjoj strani vozila tako da daju svjetlost crvene boje. (2) Vozila koja se na ravnoj cesti ne mogu kretati brzinom veom od 25 km/h ne moraju imati stop-svjetlo. (3) Ako je na vozilu ugraeno samo jedno ili vie konih svjetala, ona se moraju postaviti simetrino u odnosu na uzdunu sredinju vertikalnu ravninu vozila. (4) Odredba stavka 3. ovoga lanka odnosi se i na ugradnju dodatnih konih svjetala osim u sluaju kada iz konstrukcijskih razloga kono svjetlo nije mogue postaviti na uzdunu sredinju vertikalnu ravninu vozila. Osobni automobili prvi puta registrirani nakon 01. sijenja 2005. godine moraju imati ugraeno tree kono svjetlo. (5) Ako su na vozilu, osim mopeda i motocikla, ugraena dva kona svjetla, udaljenost izmeu unutarnjih rubova svjetleih povrina ne smije biti manja od 0,60 m. (6) Udaljenost svjetlee povrine konog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,50 m. Iznimno zbog konstrukcijskih razloga, najvea doputena udaljenost svjetlee povrine konog svjetla moe iznositi 2,10 m od povrine ceste. (7) Kona svjetla mogu biti ugraena zajedno s drugim stranjim svjetlima. (8) Kona svjetla moraju biti povezana tako da se ukljuuju i svijetle kontinuirano pri uporabi radne konice vozila. Kona svjetla mogu biti izvedena tako da je njihov svjetlosni intenzitet proporcionalan postignutom usporenju pri koenju. lanak 42. (1) Pokazivai smjera na motornom vozilu s tri, etiri ili vie kotaa i na prikljunom vozilu moraju biti ugraeni i izvedeni: 1) na motornom vozilu koje nije dulje od 6,00 m; a) dva prednja bona i dva stranja pokazivaa smjera, ili b) dva prednja, dva stranja i dva bona pokazivaa smjera, ili c) dva prednja i dva stranja pokazivaa smjera; 2) na motornom vozilu koje je dulje od 6,00 m i na vunome motornom vozilu: a) dva prednja bona i dva stranja pokazivaa smjera, ili b) dva prednja, dva bona i dva stranja pokazivaa smjera; 3) na prikljunom vozilu dva stranja pokazivaa smjera. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na sva motorna vozila koja su proizvedena nakon 1. sijenja 1978.godine, neovisno o njihovoj duljini. (3) Pokazivai smjera na motornom vozilu s dva kotaa, osim mopeda na dva kotaa, moraju biti ugraeni i izvedeni kao:

1) dva prednja i dva stranja pokazivaa smjera ili 2) dva pokazivaa smjera na upravljau, vidljiva sprijeda i straga. (4) Svjetlost pokazivaa smjera mora biti ute boje. (5) Uestalost treptanja pokazivaa smjera treba, u pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri emu su doputena odstupanja tako da uestalost treptanja iznosi najmanje 60, odnosno najvie 120 treptaja u minuti (9030 treptaja u minuti). (6) Od trenutka ukljuivanja pokazivaa smjera svjetlost se mora upaliti najkasnije za jednu sekundu, a ugasiti se prvi put najkasnije za 1,5 sekundu. (7) Udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine pokazivaa smjera od bono najizboenije toke vozila ne smije biti vea od 0,40 m. (8) Na vozilima iz stavka 1. ovog lanka udaljenost donjih rubova svjetleih povrina pokazivaa smjera od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,50 m. Samo u iznimnom sluaju, ako ih se iz konstruktivnih razloga ne moe drukije postaviti, najvea doputena udaljenost svjetlee povrine pokazivaa smjera od povrine ceste moe iznositi 2,10 m. (9) Ukljuivanje pokazivaa smjera mora biti neovisno o ukljuivanju bilo kojega drugog svjetla na vozilu. (10) Svi pokazivai smjera postavljeni na istoj strani vozila moraju se ukljuivati i iskljuivati istim prekidaem. (11) Kontrola funkcioniranja pokazivaa smjera mora biti osigurana optikom ili zvunom kontrolnom napravom. Kontrola funkcioniranja pokazivaa smjera na motociklima i etverociklima mora biti osigurana samo optikom kontrolnom napravom. (12) Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera na motornim vozilima iz stavka 1. ovoga lanka mora biti ugraen i izveden tako da se moe ukljuiti posebnom sklopkom, a kontrola funkcioniranja mora se osigurati kontrolnom svjetiljkom koja je u vidnom polju vozaa. (13) Istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera na motornim vozilima moe se ukljuivati i automatski nakon postignutog najveeg usporenja pri koenju. 4. Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost lanak 43. (1) Pod ureajima koji omoguuju normalnu vidljivost u prometu na cesti, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se: 1) vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije; 2) ureaj za brisanje vjetrobrana (u daljnjem tekstu: brisa vjetrobrana), 3) ureaj za pranje vanjske strane vjetrobrana (u daljnjem tekstu: pera vjetrobrana); 4) zrcalo koje vozau omoguuje promatranje ceste i prometa (retrovizor), (u daljnjem tekstu: vozako zrcalo). lanak 44. (1) Pod vjetrobranom, prema ovom Pravilniku, podrazumijeva se staklo na elnoj strani motornog vozila. (2) Vjetrobran i sva stakla na motornom ili prikljunom vozilu, osim prednjeg vjetrobrana na motociklu i mopedu s dva kotaa ili tri kotaa i bez kabine vozaa, lakom etverociklu bez kabine vozaa i etverociklu koji nemaju kabinu vozaa, moraju biti sukladna Direktivi Vijea 92/92/EEC. (3) Vjetrobran i bona stakla u ravnini vozaa ne smiju se na nikakav nain dodatno zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojanjem stakala). (4) Odredba stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuje se na vozila policije. lanak 45. Brisai vjetrobrana na motornom vozilu, osim na mopedu, mopedu s tri kotaa bez kabine, lakom etverociklu bez kabine, motociklu, motornom triciklu bez kabine i etverociklu bez kabine koji imaju vjetrobran, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da budu pouzdani te da omogue brisanje to vee povrine vjetrobrana po svim vremenskim uvjetima i prijeko potrebnu vidljivost kroz vjetrobran. lanak 46. (1) Vozila koja imaju ugraene brisae vjetrobrana moraju imati i perae vjetrobrana. (2) Vozila proizvedena prije 1. sijenja 1961. godine ne moraju imati perae vjetrobrana.

lanak 47. (1) Vozako zrcalo na motornom vozilu mora biti ugraeno i izvedeno kao najmanje: 1) jedno vozako zrcalo, ako je motorno vozilo kategorije L3 prvi put registrirano u Republici Hrvatskoj prije 1. sijenja 1998. godine; 2) dva vozaka zrcala ako je motorno vozilo kategorije L3, L6 i L7 prvi put registrirano u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1998. godine; 3) dva vozaka zrcala na osobnom automobilu, od toga jedno zrcalo smjeteno unutar karoserije, a drugo izvan karoserije na lijevoj strani vozila. Osobni automobili prvi puta registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 2000. godine moraju imati tri vozaka zrcala, dva izvan karoserije vozila i jedno unutar karoserije. 4) dva vozaka zrcala na autobusu i osobnom automobilu koji vue kamp prikolicu s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila i jedno vozako zrcalo unutar karoserije; a vozila koja vuku ire vozilo odnosno teret od vlastite irine, moraju imati postavljene dodatne retrovizore izvan irine prikljunog vozila odnosno tereta. 5) dva vozaka zrcala na teretnim vozilima s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila. (2) Vozako zrcalo mora biti postavljeno tako da vozau omoguuje promatranje ceste i prometa iza vozila i kad se u vozilu nalazi najvei doputeni broj osoba, odnosno kad je vozilo natovareno. Vozako zrcalo mora biti zglobno spojeno za leite svojeg nosaa tako da se moe postaviti u bilo koji poloaj radi promatranja ceste i prometa iza vozila i da u zauzetom poloaju ostane i pri normalnim potresima za vrijeme kretanja vozila. Vozako zrcalo postavljeno unutar karoserije osobnog automobila mora se nalaziti na mjestu na kojem ga voza sa svojeg sjedala moe podeavati. (3) Povrina vozakog zrcala mora imati takve optike znaajke da ne uzrokuje znatnije iskrivljenje slike i boje predmeta te da nije podlona tetnom djelovanju atmosferskih prilika. (4) Povrina vozakog zrcala koja reflektira sliku moe biti ravna ili blago ispupena (konveksna) ili kombinirana. Polumjer ispupenosti konveksne povrine vozakog zrcala ne smije biti manji od 80 cm. (5) Povrina vozakog zrcala mora iznositi: 1) najmanje 60 cm2 za zrcala smjetenog unutar karoserije i izvan karoserije osobnog automobila 2) najmanje 150 cm2 ako im je povrina ispupena odnosno, najmanje 300 cm2 ako im je povrina ravna; za zrcala smjetena izvan karoserije ostalih motornih vozila; 3) najmanje 50 cm2 za zrcala na mopedu, mopedu s tri kotaa, lakom etverociklu motociklu, motociklu s tri kotaa i etverociklu. (6) Ako vozako zrcalo koje je smjeteno izvan karoserije vozila premauje najveu doputenu irinu motornog vozila (2,55 m odnosno 2,60 m), ono mora biti postavljeno na nosa sa zglobom koji omoguuje da se pritiskom na nosa zrcala ono vrati u doputenu irinu vozila. (7) Teretni automobili kategorije N2 i N3 iz lanka 2. ovoga Pravilnika, prvi puta registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 2000. godine moraju biti opremljeni dodatnim zrcalima, sukladno Direktivi Vijea 2007/38/EU. 5. Ureaji za davanje zvunih znakova lanak 48. (1) Ureaj za davanje zvunih znakova na motornom vozilu mora biti ugraen i izveden kao najmanje jedan ureaj tako da daje jednoline zvukove nepromjenljiva intenziteta. (2) Osim ureaja za davanje zvunih znakova iz stavka 1. ovoga lanka, na odreena motorna vozila medicinskih slubi, vatrogasnih slubi, vozila ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, vozila oruanih snaga Republike Hrvatske, odnosno na vozila pod pratnjom i vozila s pravom prednosti prolaza utvrena posebnim zakonom, moe biti ugraen i izveden i poseban ureaj za davanje znakova od niza izmjenino proizvedenog zvuka dviju razliitih frekvencija. (3) Komanda ureaja za davanje zvunih znakova mora biti postavljena tako da je pristupana vozau za vrijeme vonje. (4) Ureaj za davanje zvunih znakova iz stavka 2. ovoga lanka mora biti konstruiran tako da se njegovim ukljuenjem istodobno ukljuuje rotacijska ili treptava svjetla na vozilima iz lanka 36. ovoga Pravilnika.

6. Ureaji za kretanje vozila unatrag lanak 49. (1) Ureaj koji omoguuje kretanje vozila unatrag mora imati ugraeno svako motorno vozilo, osim vozila L kategorije ija najvea doputena masa ne prelazi 0,60 t. Ureaj mora biti ugraen i izveden tako, da omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag. (2) etverocikli ija je masa praznog vozila bez baterije 0,40 t ili vie mora imati ugraen ureaj koji omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag. 7. Kontrolni ureaji i ureaji za davanje znakova lanak 50. (1) Pod kontrolnim ureajima i ureajima za davanje znakova na motornim vozilima, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se: 1) na motornim vozilima kategorije M1: a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, c) svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera; 2) na motornim vozilima kategorije M2 i M3: a) tahograf b) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf, c) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, d) svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera, e) pokaziva raspoloivog tlaka pneumatikog ureaja radne konice, ako je taj ureaj stalno pod tlakom; f) Euro-tahograf prema odredbama ECE Sporazuma 811/564 koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost. Euro-tahograf moraju imati autobusi koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj od 1. sijenja 1996. godine, kao i svi autobusi koji sudjeluju u meunarodnom cestovnom prometu sukladno Europskom sporazumu o radu posada vozila angairanim u meunarodnom cestovnom prometu (AETR); 3) na autobusima za gradski promet: a) svi ureaji iz toke 2. ovoga stavka, osim ureaja iz toke 2.f), b) svjetlosni znak za kontrolu zatvorenosti vrata koja nisu u vidnom polju vozaa, c) ureaj za davanje i primanje znakova od putnika; 4) na motornim vozilima kategorije N2 i N3: a) teretni automobili ija je najvea doputena masa vea od 3,50 t moraju imati ugraen tahograf; b) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf, c) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, d) svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera, e) pokaziva raspoloivog tlaka pneumatikog ureaja radne konice, ako je taj ureaj stalno pod tlakom, f) Euro-tahograf prema odredbama ECE Sporazuma 811/564 koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeenu udaljenost, moraju imati teretni automobili najvee doputene mase iznad 3,50 t, koji su prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1996. godine, kao i oni teretni automobili koji sudjeluju u meunarodnom cestovnom prometu sukladno Europskom sporazumu o radu posada vozila angairanim u meunarodnom cestovnom prometu (AETR), bez obzira na datum prve registracije; 5) na motornim vozilima kategorije M1 i N1 sa ugraenim ureajem za spajanje vunog i prikljunog vozila koja sudjeluju u skupu vozila najvee doputene mase vee od 3,50 tone, registriranim nakon 1. svibnja 2006. godine mora biti ugraen adapter kao dio ureaja za biljeenje kojim se osigurava trajni signal brzine vozila i/ili prijeene

udaljenosti sukladno Direktivi Vijea 3821/85/EEC, odnosno Uredbi komisije EC/68/2009. 6) na motornim vozilima RS kategorije: a) svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera, b) pokazivalo raspoloivog tlaka pneumatikog ureaja radne konice, ako je taj ureaj stalno pod tlakom, c) ureaj za kontrolu rada radnih sustava ugraenih na vozilu; 7) na motornim vozilima kategorije L3 i L7: a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom za osvjetljavanje, b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, 8) na svim vozilima koja imaju zranu konu instalaciju, a koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1984. godine: a) standardiziran prikljuak za kontrolu tlaka kone instalacije, odnosno na spremniku energije, konim cilindrima kao i na svim ureajima na kojima se transformira energija za koenje. (2) Odredbe stavka 1. toka 4. pod a) i f) ovoga lanka ne odnose se na vozila koja su osloboena obveze posjedovanja tahografa ili eurotahografa temeljem Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prometu (Narodne novine broj 60/08). (3) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuje se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 51. (1) Na teretnim automobilima kategorije N2 i N3 iz lanka 2. ovoga Pravilnika, te na autobusima kategorije M2 i M3 iz lanka 2. ovoga Pravilnika mora postojati ograniiva brzine izveden sukladno zahtjevima Direktive Vijea 92/24/EEC. (2) Vozila kategorije M2 i M3 moraju imati podeen ograniiva brzine tako da brzina vozila ne moe biti vea od 100 km/h. (3) Vozila kategorije N2 i N3 iz lanka 2. ovoga Pravilnika moraju imati podeen ograniiva brzine tako da brzina vozila ne moe biti vea od 90 km/h. (4) Ograniivaem brzine moraju biti opremljena sljedea vozila: teretni automobili N2 kategorije iji motori zadovoljavaju Direktivu Vijea 88/77/EEC (EURO III ili via ekoloka kategorija motora), koji su proizvedeni nakon 1. listopada 2001. godine. Ove odredbe primjenjuju se od 1. sijenja 2009. godine; teretni automobili N3 kategorije proizvedeni nakon 1. sijenja 1988. godine; autobusi M2 kategorije iji motori zadovoljavaju Direktivu Vijea 88/77/EEC (EURO III ili via ekoloka kategorija motora), koji su proizvedeni nakon 1. listopada 2001. godine. Ove odredbe primjenjuju se od 1. sijenja 2009. godine; autobusi M3 kategorije ali ija je najvea doputena masa od 5 do 10 tona iji motori zadovoljavaju Direktivu Vijea 88/77/EEC (EURO III ili via ekoloka kategorija motora), koji su proizvedeni nakon 1. listopada 2001. godine. Ove odredbe primjenjuju se od 1. sijenja 2009. godine; autobusi M3 kategorije ali ija je najvea doputena masa vea od 10 tona proizvedeni nakon 1. sijenja 1988. godine. (5) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka ne odnose se na vozila: oruanih snaga policije vatrogasaca koja su posebnim propisom osloboena posjedovanja tahografskog ureaja, koja se zbog svoje konstrukcije ne mogu kretati bre od graninih brzina navedenih u stavku 1. ovoga lanka, koja slue za ispitivanja na cesti. 8. Ureaji za odvod i isputanje ispunih plinova lanak 52. (1) Izlaz (izlazni otvor) ispune cijevi ureaja za odvod i isputanje ispunih plinova ne smije biti usmjeren u desnu stranu motornog vozila.

(2) Na ispunoj se cijevi iz stavka 1. ovoga lanka mora nalaziti ureaj za priguivanje zvuka ispunih plinova koji se ne moe iskljuiti osim za potrebe ienja. (3) Zamjenski ispuni sustavi moraju biti takve izvedbe da ne proizvode poveanu emisiju buke niti ispunih plinova. 9. Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila lanak 53. (1) Ureaji za spajanje vunoga i prikljunog vozila, osim kod motocikla s bonom prikolicom, moraju biti postavljeni u uzdunoj simetrinoj vertikalnoj ravnini vozila i izvedeni zglobno, tako da omoguuju pokretljivost ureaja u svim smjerovima u prostoru. (2) Osovinica ureaja za spajanje vunoga i prikljunog vozila pomou koje se spaja vozilo mora imati osigura to onemoguuje, pri normalnoj uporabi, razdvajanje spojenih vozila. (3) Ureaji za spajanje vunoga i prikljunog vozila moraju biti privreni za pojaani dio vunog vozila i postavljeni prema preporukama proizvoaa. (4) Ako preporuke proizvoaa ne postoje, vertikalna simetrala kugle ureaja za spajanje osobnog automobila i prikljunih vozila za vuu prikljunih vozila do 3,50 t najvee doputene mase smije najvie biti pribliena stranjem kraju vozila na udaljenost od 70 mm, a vodoravna simetrala kugle ureaja za spajanje osobnog automobila i prikljunog vozila za vuu prikljunih vozila do 3,50 t najvee doputene mase smije najvie biti pribliena vodoravnoj podlozi na udaljenost od 350 mm promatrajui vozila optereena do svoje najvee doputene mase. (5) Kuka na osobnom automobilu, kada ne vue prikljuno vozilo i kada se rastavi na privrsnom mjestu, ne smije prelaziti duljinu gabarita vozila. (6) Odredba stavka 5. ovoga lanka primjenjuje se na osobne automobile koji se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj i na osobne automobile kod kojih se ureaj (kuka) naknadno ugrauje, od 1. sijenja 1999. godine. 10. Ostali ureaji vozila posebno znaajni za sigurnost prometa lanak 54. (1) Karoserija motornoga i prikljunog vozila mora biti ugraena i izvedena tako da po svojoj konstrukciji, kakvoi, vrsti materijala i opremljenosti, odgovara namjeni vozila i osigurava sigurnost putnika i vozaa za vrijeme vonje. Natpisi na karoseriji motornog i prikljunog vozila ne smiju po svom sadraju biti provokativni, neetini ili protivni pravnom poretku. (2) Stube na vozilima kojima se prevoze putnici moraju biti takve da osiguravaju siguran ulaz i izlaz putnika. (3) Rubovi izboenih dijelova i ukrasnih predmeta na prednjem dijelu vozila ne smiju biti otri niti svojim oblikom, dimenzijama, usmjerenjem ili tvrdoom poveavati opasnost od ozljede u sluaju naleta vozila na pjeaka. Ako postoji ukrasna figura na gornjoj povrini prednjeg dijela vozila, ona mora biti elastino privrena za vozilo, osim za vozilo koje je proizvedeno prije 1. sijenja 1961. godine. (4) Motocikl i etverocikl mora imati ugraene i izvedene oslonce za noge vozaa s obiju strana, a moped i motocikl sa sjedalom za putnika mora imati ugraen rukohvat i ugraene oslonce za noge putnika s obje strane vozila. (5) L kategorija vozila mora na svom stranjem kraju imati postavljen nosa registracijske ploice, odnosno tvorniki predvien prostor za ugradbu ploice. Nosa registracijske ploice mora biti postavljen sukladno Direktivi Vijea 93/94/EEC. lanak 55. (1) U autobusima i prikljunim vozilima kojima se prevoze i putnici to stoje, slobodna povrina namijenjena za jedno mjesto za stajanje mora iznositi najmanje 0,15 m, a za gradske autobuse 0,125 m. (2) Unutarnji prostor kabine za vozaa i prostor za putnike moraju biti opremljeni tako da pod normalnim uvjetima u vonji ili za mirovanja vozila voza, odnosno putnici u vozilu ne mogu biti ozlijeeni. Pribor, alat, ureaji i oprema moraju biti dobro privreni. (3) Prostor za vozaa i putnike u motornim i prikljunim vozilima mora imati unutarnju rasvjetu.

(4) Za vozila koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1972. godine otvor naljevka za punjenje spremnika gorivom ne smije se nalaziti u prostoru za vozaa ili u prostoru za putnike. lanak 56. (1) Vrata na autobusima i prikljunim vozilima za prijevoz putnika moraju biti izvedena sukladno Direktivi Vijea 2001/85/EEC. Najmanji broj vrata za putnike je: Broj vrata za putnike Broj putnika I. razred II. razred III. razred 23 45 1 1 1 46 70 2 1 1 71 100 3 2 1 >100 4 3 1 Vozilo mora imati najmanje dvoja vrata. (2) Na autobusima i prikljunim vozilima za prijevoz putnika koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1972. godine pomona vrata za izlaz putnika u sluaju opasnosti moraju biti ureena i izvedena na lijevoj strani vozila, na mjestu koje je putnicima pristupano u sluaju opasnosti, s tim da njihova irina ne smije iznositi manje od 0,60 m, a visina manje od 1,20 m. Konstrukcija pomonih vrata mora biti takva da se ne mogu nenamjerno otvoriti. (3) Na autobusima i prikljunim vozilima za prijevoz putnika koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1972. godine ne moraju biti izvedena pomona vrata, ako s obiju bonih strana imaju po jedan prozor dimenzija najmanje 0,80 m 0,60 m, ako su ti prozori prikladni za izlaz u sluaju opasnosti i imaju natpis da slue u sluaju opasnosti. (4) Ako bona vrata na motornim vozilima prilikom otvaranja izlaze izvan gabarita vozila, moraju imati bravu postavljenu prema stranjem dijelu vozila, a arke vrata postavljene prema prednjem dijelu vozila. U sluaju dvokrilnih vrata, ovaj zahtjev se odnosi na krilo vrata koje se prvo otvara, pri emu drugo krilo mora biti zabravljeno. (5) Konstrukcije vrata i arki drugaije od onih navedenih u stavku 4. ovoga lanka moraju odgovarati zahtjevima Direktive Vijea 70/387/EEC. lanak 57. (1) Brave na vratima moraju biti u dva stupnja, ugraene i izvedene tako da drugi stupanj brave sprjeava otvaranje vrata, ako nisu potpuno zatvorena. Brave moraju imati napravu koja im omoguuje lako uvrivanje sigurnosnog poloaja. (2) Na vozilima koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. travnja 1971. godine, vrata na zatvorenoj karoseriji moraju biti izvedeni tako da se mogu otvoriti i s unutarnje strane. (3) Poklopci na svim vanjskim stranama motornih i prikljunih vozila moraju biti izvedeni, odnosno osigurani tako da se ne mogu sami otvoriti za vrijeme vonje. lanak 58. (1) U motornim i prikljunim vozilima za prijevoz putnika mora postojati ureaj za provjetravanje. (2) Prostor zatvorenih karoserija namijenjen vozau i putnicima mora biti izveden tako da je osiguran od prodora plinova tetnih za zdravlje ljudi. lanak 59. (1) Akumulator na vozilu mora biti dobro privren u svojem leitu i mora imati odgovarajui vanjski oduak izvan prostora za vozaa i putnike, osim akumulatora koji su izvedeni tako da ne isparavaju. (2) Autobusi i trolejbusi s vie od 25 mjesta kojima se prevoze putnici moraju na glavnom vodu elektrine instalacije imati sklopku kojom se iskljuuju svi strujni krugovi u vozilu osim tahografa, koji se mora posebnim vodovima spajati na akumulatore. Ruica sklopke mora biti na dohvatu ruke vozaa.

lanak 60. Nasloni pokretnih sjedala u automobilima moraju imati osigurae za uvrenje. lanak 61. Kabina za vozaa na motornim vozilima, osim na vozilima L kategorije mora udovoljavati sljedeim uvjetima: 1) dimenzije, vidljivosti, stupnjevi vibracije, izolacije od buke, grijanja, zraenja i zabrtvljenosti moraju udovoljavati uvjetima koji osiguravaju normalan rad vozau i suputnicima; 2) sjedalo vozaa mora biti iroko najmanje 0,45 m i po svojoj konstrukciji i materijalu od kojega je izraeno omoguavati vozau udobno sjedenje za upravljaem; 3) zastakljene povrine kabine vozaa moraju udovoljavati zahtjevima sukladno Direktivi Vijea 92/92/EEC. lanak 62. (1) Ureaji za odmrzavanje i odmagljivanje vjetrobrana i ureaji za grijanje i provjetravanje na motornom vozilu moraju biti ugraeni i izvedeni tako da se njihovom upotrebom osigura i omogui potrebna vidljivost kroz vjetrobran te unutarnje grijanje i provjetravanje prostora za vozaa i putnike. Ureaj za grijanje ne smije zagrijavati zrak ili dijelove vozila dostupne vozau i putnicima na temperaturu koja bi mogla prouzroiti opekline. (2) Otvori za ulazak zraka u kabinu za vozaa koji su u sastavu ureaja za grijanje i provjetravanje moraju biti izvedeni tako da se onemogui zagaivanje zraka ispunim plinovima i prainom to ih uzrokuje samo vozilo. (3) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 63. (1) Gume na vozilima moraju odgovarati i dimenzijama to ih je odobrio proizvoa, moraju biti namijenjene za vonju brzinom koja je jednaka ili vea od najvee brzine kojom se vozilo s obzirom na svoje tehnike karakteristike moe kretati, ili najvee brzine koju dozvoljava ograniiva brzine ugraen na to vozilo, te moraju biti tako dimenzionirane da izdre onaj dio najveeg doputenog osovinskog optereenja koje se na njih oslanja. (2) Gume na istoj osovini vozila moraju biti jednake po dimenzijama, nosivosti, brzinskoj karakteristici, vrsti (zimske, ljetne), konstrukciji (radijalne, dijagonalne itd.) i marki/tipu (proizvoau). (3) Dubina utora guma po gaznoj povrini mora biti via od tvorniki doputene dubine oznaene TWI oznakama, odnosno ako iste ne postoje najmanja doputena dubina je 1,60 mm. (4) Obnovljene gume na vozilima moraju biti proizvedene sukladno Naredbi o homologacije proizvodnje obnovljenih guma za osobne automobile (Narodne novine, br. 58/00) ili Naredbi o homologaciji proizvodnje obnovljenih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice (Narodne novine, br. 58/00) te na bonici gume moraju imati odgovarajuu homologacijsku oznaku i oznaku RETREAD. (5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 64. (1) Blatobrani na motornim i prikljunim vozilima koja mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h, osim na terenskim i teretnim vozilima koja se automatski istovaruju (samoistovarna kola), moraju biti ugraeni i izvedeni iznad svih kotaa. (2) Kotai skupa vozila na prvoj osovini prikljunog vozila ne moraju s prednje strane biti pokriveni blatobranima. Gornja etvrtina stranjih kotaa tegljaa s poluprikolicom ne mora biti pokrivena blatobranima. Blatobrani vieosovinskih vozila mogu biti zajedniki za skup kotaa na istoj strani vozila. (3) Blatobrani moraju biti postavljeni tako da pokrivaju irinu kotaa vozila. Blatobrani ne smiju imati otre rubove. Na optereenom vozilu, osim kod mopeda, motocikla, lakog etverocikla i etverocikla blatobran mora pokrivati s prednje strane najmanje gornju treinu visine kotaa, a sa stranje strane najmanje gornju polovicu visine kotaa. (4) Na motornim vozilima koja ostavljaju jedan trag prednji blatobran mora pokrivati kota u luku najmanje od 15 ispred okomice povuene kroz osovinu prednjeg kotaa.

lanak 65. (1) Branici na osobnim automobilima proizvedenim nakon 1. sijenja 1961. godine moraju biti ugraeni i izvedeni na prednjoj i stranjoj strani vozila, a na ostalim vozilima s etiri ili vie kotaa najmanje na prednjoj strani tih vozila. Branici mogu biti sastavni dio karoserije vozila. (2) Branici ne smiju imati otre rubove i moraju biti postavljeni tako da ine najizboenije dijelove vozila, osim ako vozilo ima ugraenu kuku za vuu ili druge radne dodatke na karoseriji vozila. (3) Na teretnim vunim i prikljunim vozilima koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1985. godine, a ija najvea doputena masa prelazi 3,50 t mora biti ugraena stranja zatita protiv podlijetanja sukladno Direktivi Vijea 70/221/EEC. (4) Na teretnim vunim i prikljunim vozilima koja su prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1997. godine, a ija najvea doputena masa prelazi 3,50 t mora biti ugraena bona zatita sukladno Direktivi Vijea 89/297/EEC. (5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 66. (1) U osobnim automobilima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1977. godine, moraju postojati sigurnosni pojasevi i njihovi prikljuci najmanje u prvom redu sjedala. Bona sjedala u prvom redu sjedala moraju imati sigurnosne pojaseve na tri toke vezivanja, a srednja sjedala u prvom redu sjedala mogu imati sigurni pojas najmanje u dvije toke vezivanja. (2) Osobni automobili kao i laki etverocikli s kabinom i etverocikli s kabinom koji se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1999. godine moraju imati ugraene sigurnosne pojaseve i njihove prikljuke na svim sjedeim mjestima u vozilu. (3) Sigurnosni pojasevi i njihovi prikljuci moraju biti homologiranog tipa. (4) Djeja sjedala koja se postavljaju u osobni automobili moraju biti sukladna Direktivi Vijea 77/541/EEC i moraju biti postavljena na nain kako to propisuje proizvoa djejeg sjedala. (5) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 67. (1) U osobnim automobilima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj nakon 1. svibnja 1985. godine, moraju postojati nasloni za glavu najmanje za prvi red sjedala. (2) Odredba ovoga lanka ne primjenjuje se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 68. Motorna vozila, osim vozila L kategorije proizvedena nakon 1. sijenja 1991. godine, moraju imati na svojoj prednjoj strani prikljuak za vuu. lanak 69. (1) Osobna vozila proizvedena nakon 1. sijenja 1980. godine, moraju imati ureaj za osiguranje vozila od neovlatene uporabe. Ureaj mora biti ugraen i izveden tako da sprijei okretanje kola upravljaa ili pomicanje ruice mjenjaa, ili da djeluje na sustav prijenosa i sprijei okretanje pogonskih kotaa (osim konih sustava), ili da ima poseban sustav kojim se sprjeava putanje motora u rad. (2)Motocikli i etverocikli moraju imati ureaj za osiguranje vozila od neovlatene uporabe. (3) Ureaj iz stavka 1. ovoga lanka mora biti stalno ugraen u vozilo i izveden tako, da se ne moe ukljuiti kad je vozilo u pokretu. (4) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 70. Ureaji i oprema za pogon motornih vozila plinom i njihova ugradba u motorna vozila ureuju se posebnim propisom. IV. UREAJI NA TRAKTORIMA I NJIHOVIM PRIKOLICAMA 1. Traktori lanak 71.

(1) Odredbe o ureajima na traktorima odnose se samo na one vrste traktora koji na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 40 km/h i koji imaju dvije osovine i kotae s gumama (u daljnjem tekstu: traktor). (2) Na traktore koji na ravnoj cesti razvijaju brzinu kretanja veu od 40 km/h odgovarajue se primjenjuju odredbe lanaka 2. do 70. ovoga Pravilnika. lanak 72. Radni koni sustav na traktoru moe biti ugraen i izveden samo na jednoj osovini pod uvjetom da je sila koenja podjednako rasporeena na oba kotaa te osovine. lanak 73. (1) Pod ureajima za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova na traktorima, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se: 1) glavna svjetla s kratkim svjetlom; 2) pozicijska svjetla; 3) kona svjetla; 4) katadiopteri; 5) pokazivai smjera; 6) svjetla za osvjetljavanje stranje registarske ploice, (2) Za kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, pozicijska svjetla, kona svjetla, katadioptere, pokazivae smjera te svjetla za osvjetljavanje stranje registarske ploice iz stavka 1. ovoga lanka, odgovarajue se primjenjuju uvjeti propisani ovim Pravilnikom za te ureaje na motornim vozilima. (3) Ako su na traktoru ugraena dodatna svjetla (dugo svjetlo, prednje i stranje maglenke, svjetlo za vonju u natrag itd.), na njih se primjenjuju uvjeti propisani za takva svjetla u ovom Pravilniku. lanak 74. Na traktorima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1983. godine mora biti ugraena sigurnosna kabina ili takav okvir koji titi vozaa od ozljede u sluaju prevrtanja traktora. lanak 75. Ureaji za kontrolu rada pokazivaa smjera na traktorima moraju biti ugraeni i izvedeni kao svjetlosni ili kao zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera ako voza ne moe izravno vidjeti najmanje po jedan pokaziva smjera sa svake strane vozila. lanak 76. Ureaj za davanje zvunih znakova te ureaj za odvod i isputanje ispunih plinova na traktoru mora biti ugraen i izveden na nain propisan u lanku 48. i 52. ovoga Pravilnika. lanak 77. (1) Traktor koji ima zatvorenu kabinu mora imati na lijevoj strani kabine ugraeno i izvedeno najmanje jedno vozako zrcalo. (2) Vjetrobran, bona stakla i brisai vjetrobrana, moraju ispunjavati uvjete propisane lankom 44. i 45. ovoga Pravilnika. lanak 78. Ureaj za kretanje traktora unatrag na traktoru ija masa premauje 0,35 t mora biti ugraen i izveden tako da s odgovarajuim stupnjem prijenosa omogui pouzdano i sigurno kretanje traktora unatrag. 2. Traktorske prikolice lanak 79. (1) Prikolice koje vuku traktori moraju imati radnu i parkirnu konicu. (2) Radna konica prikljunog vozila kojeg vue traktor mora se aktivirati istovremeno i s istim ureajem kad i radna konica vunog traktora. (3) Prikolica iz stavka 1. ovog lanka moe biti opremljena naletnom konicom ako joj najvea doputena masa ne prelazi 8 t, a brzina 40 km/h te:

kad najvea doputena brzina ne prelazi 25 km/h mogu se vunom traktoru dodati najvie dvije prikolice i kad najvea brzina ne prelazi 40 km/h mogu se vunom traktoru dodati najvie dvije prikolice uz uvjet da su na prikolicama koeni svi kotai. (4) Prikolica iz stavka 1. ovog lanka ne mora imati radnu konicu, pod uvjetom da joj najvea brzina ne prelazi 40 km/h, da joj najvea doputena masa ne prelazi 3,50 t i da je masa vunog traktora dva puta vea. lanak 80. Na svjetla za oznaavanje prikolice, kona svjetla, pokazivae smjera, katadioptere i svjetlo za osvjetljavanje registracijske ploice na prikolici koju vue traktor odgovarajue se primjenjuju odredbe propisane za takve ureaje na prikljunim vozilima u ovom Pravilniku. V. UREAJI NA BICIKLIMA, MOPEDIMA I LAKIM ETVEROCIKLIMA lanak 81. Na biciklima i mopedima mora biti ugraena i izvedena za svaki kota najmanje po jedna konica tako da su meusobno neovisne, s tim to konica na prednjem kotau mora biti runa. lanak 82. (1) Jedno ili dva simetrino postavljena svjetla za osvjetljavanje ceste na biciklima i mopedima moraju biti izvedena i privrena na prednjoj strani bicikla, mopeda, mopeda s tri kotaa i lakog etverocikla. Mopedi s tri kotaa i laki etverocikli koji su iri od 1,30 m moraju imati dva svjetla za osvjetljavanje ceste simetrino rasporeena prema uzdunoj okomitoj ravnini vozila. (2) Svjetlost koju daje svjetlo iz stavka 1. ovoga lanka mora biti bijele boje, a udaljenost svjetlee povrine toga svjetla od povrine ceste ne smije biti vea od 1,20 m ni manja od 0,40 m kod mopeda ili 0,50 m kod mopeda s tri kotaa i lakih etverocikla. (3) Jedno ili dva simetrino postavljena stranja pozicijska svjetla crvene boje na biciklu i mopedu moraju biti izvedena i privrena na zadnjoj strani vozila. Mopedi s tri kotaa i laki etverocikli koji su iri od 1,30 m moraju imati dva stranja pozicijska svjetla simetrino rasporeena prema uzdunoj okomitoj ravnini vozila. (4) Udaljenost svjetlee povrine svjetla iz stavka 3. ovoga lanka od povrine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni vea od 0,90 m. (5) Svjetla iz stavka 3. ovoga lanka mogu biti izvedena zajedno s katadiopterima. (6) Mopedi, mopedi s tri kotaa i laki etverocikli koji imaju duga svjetla, moraju udovoljavati zahtjevima iz lanka 24. ovoga Pravilnika. (7) Mopedi s tri kotaa kao i laki etverocikli koji imaju kabinu vozaa moraju imati i pokazivae smjera. (8) Mopedi prvi put registrirani u Republici Hrvatskoj nakon 1. sijenja 1995. godine, mopedi s tri kotaa kao i laki etverocikli moraju imati stop-svjetla sukladno lanku 41. ovoga Pravilnika. lanak 83. (1) Jedan ili dva simetrino postavljena netrokutasta katadioptera crvene boje moraju biti ugraeni i izvedeni na stranjoj strani bicikla, mopeda, mopeda s tri kotaa i lakog etverocikla, a po jedan katadiopter ute ili naranaste boje na svakoj strani pedale (s prednje i stranje strane) za bicikle i mopede s pedalama. Mopedi s tri kotaa i laki etverocikli iri od 1 m moraju imati dva netrokutasta katadioptera crvene boje, simetrino rasporeena prema uzdunoj okomitoj ravnini vozila, maksimalno udaljena od bonog ruba vozila 0,40 m. (2) Udaljenost reflektirajue povrine stranjega crvenog katadioptera od povrine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni vea od 0,90 m. (3) Reflektirajua povrina stranjega crvenog katadioptera mora iznositi najmanje 8 cm. (4) Na bonim stranicama prednjega i stranjeg kotaa bicikla moraju biti izvedena reflektirajua tijela koja reflektiraju svjetlost bijele ili ute boje. lanak 84. (1) Na mopedu i lakom etverociklu mora postojati ureaj za davanje zvunih znakova.

(2) Ureaj za davanje zvunih znakova na biciklu, mopedu, mopedu s tri kotaa i etverociklu mora biti ugraen i izveden tako da udovoljava uvjetima propisanim u lanku 48. ovoga Pravilnika. VI. OPREMA VOZILA lanak 85. (1) Motorna i prikljuna vozila, osim mopeda, motocikala, lakih etverocikla, etverocikla, traktora, traktorskih prikolica, prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i vozila namijenjenih za komunalne usluge (pranje i ienje ulica, odvoz smea i fekalija i dr.), moraju imati rezervni kota s pripadajuom opremom koji se po potrebi moe upotrijebiti. (2) Rezervni kota ne moraju imati motorna i prikljuna vozila ako su gume ili naplatci opremljeni sigurnosnim sustavom za sigurnu vonju s ispuhanom gumom ili ako vozilo posjeduje odgovarajue sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhane gume (npr. sprej ili pjena u boci pod tlakom itd.). (3) Rezervni kota vunog vozila se moe nalaziti na prikljunom vozilu. lanak 86. Motorna vozila moraju biti opremljena sljedeom koliinom i vrstom vatrogasnih aparata punjenih prahom ABC: osobni automobil za obavljanje autotaksi prijevoza jedan vatrogasni aparat od 2 kg, osobni automobil u vlasnitvu (ili na koritenju na temelju ugovora o zakupu odnosno leasingu) pravnih osoba, obrtnika, tijela dravne uprave i tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave koji slue prijevozu za vlastite potrebe jedan vatrogasni aparat od 1 kg, osobni automobil (8+1) i tramvajska motorna kola jedan vatrogasni aparat od 2 kg, autobusi kategorije M2 i teretna motorna vozila kategorije N1- jedan vatrogasni aparat od 3 kg, autobusi kategorije M3 i teretna motorna vozila kategorije N2 i N3 jedan vatrogasni aparat od 6 kg, teretna motorna vozila s prikolicom ili poluprikolicom dva vatrogasna aparata od 6 kg. lanak 87. (1) Motorna vozila osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla, motocikla s bonom prikolicom, motornih tricikla, lakih etverocikla, etverocikla i prikljuna vozila, moraju imati, na vidljivom mjestu, poseban standardiziran znak za obiljeavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste, kojim se voza po potrebi moe koristiti. (2) Po dva znaka iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati: 1) teretni automobil i autobus ako vuku prikljuno vozilo; 2) motorno vozilo koje se nalazi na zaelju kolone ako se motorna vozila kreu u organiziranoj koloni. (3) Znak iz stavka 1. ovoga lanka ima oblik istostraninog trokuta s rubom crvene boje ija duljina iznosi 4 cm, a irina najmanje 5 cm. Rubovi znaka moraju biti prevueni reflektirajuom tvari ili crvenom katadiopterskom optikom irine najmanje 2 cm ili izraeni tako da se mogu po itavoj duljini osvijetliti vlastitim izvorom svjetlosti. Znak mora biti izraen od vrstog materijala i na nain koji mu omoguuje da stabilno stoji u vertikalnom poloaju. lanak 88. (1) Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla, motocikla s bonom prikolicom, motornog tricikla, lakih etverocikla i etverocikla i traktora moraju imati jednu kutiju prve pomoi, a autobusi sa vie od 25 sjedeih mjesta dvije kutije. (2) Motorna vozila iz stavka 1. ovoga lanka, koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj, moraju biti opremljena s kutijom prve pomoi u skladu s hrvatskom normom HRN 1112, osim vozila koja se uvoze i imaju serijski ugraenu kutiju prve pomoi u skladu s normom matine zemlje.

lanak 89. (1) Motorna i prikljuna vozila ija najvea doputena masa prelazi 5 t moraju imati dvije klinaste podloke, na vidljivom mjestu, koje voza po potrebi moe upotrijebiti. (2) eki za razbijanje stakla u autobusima iz lanka 55. ovoga Pravilnika mora biti na vidljivom mjestu tako da se u sluaju opasnosti moe upotrijebiti. lanak 90. (1) Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla, motocikla s bonom prikolicom, motornog tricikla, lakih etverocikla i etverocikla, traktora, autobusa u gradskom i prigradskom prometu moraju imati rezervne arulje koje odgovaraju onom tipu svjetlosnog tijela koje se nalazi na vozilu. (2) Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez arne niti (ksenon, neon, LED i sl.), ne moraju imati rezervne arulje za ta rasvjetna tijela. lanak 91. Motorna vozila, osim mopeda, mopeda s tri kotaa, motocikla s bonom prikolicom, motornog tricikla, lakih etverocikla i etverocikla moraju imati reflektirajui prsluk, kojeg je voza duan koristiti-obui kada na cesti obavlja neke radnje uz vozilo (mijenja kota, obavlja manje popravke na vozilu, nalijeva gorivo kada vozilo ostane bez goriva, trai pomo zaustavljajui druga vozila i sl.). lanak 92. (1) Broj asije vozila mora biti utisnut na karoseriji tj. asiji vozila ili na bilo kojem dijelu vozila koji se ne moe jednostavno skinuti. Ako se na vozilu ne nalazi vrsto utisnut broj asije isti mora biti postavljen na vozilo na takav nain da se isti skidanjem trajno unitava. Broj asije moe se nalaziti samo na identifikacijskoj naljepnici ili ploici. (2) Ako je na vozilu utisnuto ili postavljeno vie razliitih brojeva asije, kao mjerodavan se utvruje onaj koji je vrsto utisnut na samoj karoseriji vozila. Ako su oba broja asije vrsto utisnuta na karoseriji ili asiji vozila, jedan mora biti trajno uniten, ali na nain da i nadalje bude itljiv. (3) Ako vozilo mijenja broj asije, novi broj asije mora biti postavljen to blie poziciji starog broja. Stari broj asije treba biti trajno uniten, ali na nain da i nadalje bude itljiv. lanak 93. Vozila namijenjena za prijevoz opasnih tvari moraju imati opremu u skladu s ADR propisima. lanak 94. (1) Pod zimskom opremom motornih vozila ija najvea doputena masa nije vea od 3,50 tona, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotaima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotae. (2) Pod zimskom opremom autobusa podrazumijevaju se lanci na pogonskim kotaima ili zimske gume (M+S) postavljene na pogonske kotae, a autobusi i teretna vozila koja zbog tehnikih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotae moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kotaima. (3) Na vozila se ne smiju postavljati gume s avlima. (4) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 95. (1) Motorna vozila i prikljuna vozila koja se zbog konstrukcijskih razloga, na ravnoj cesti ne mogu kretati brzinom veom od 30 km/h, ili se na cesti kreu brzinom manjom od 30 km/h kada obavljaju pojedine radove u prometu, moraju biti obiljeena znakom sporo vozilo, prema odredbama pravilnika ECE-R 69. (2) Na vozilu iz stavka 1. ovoga lanka mora postojati najmanje jedan znak sporo vozilo, postavljen na stranjem dijelu vozila. Ako je na vozilu samo jedan znak sporo vozilo, mora biti postavljen tako da se nalazi, u odnosu na uzdunu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na lijevoj strani vozila. Znak sporo vozilo mora biti postavljen na visini ne manjoj od 250 mm (do donjeg ruba znaka) i ne vioj od 1500 mm (do gornjeg ruba znaka), mjerei od zemlje do ruba znaka.

lanak 96. (1) Teretna motorna vozila najvee doputene mase vee od 12000 kg (osim tegljaa namijenjenih za vuu poluprikolica) moraju biti obiljeeni ploom/ploama teko vozilo prema odredbama Pravilnika EC R 70. (2) Prikljuna vozila najvee doputene mase 10000 kg ili manje ija duljina (ukljuujui duljinu vune rude) prelazi 8,00 m i prikljuna vozila najvee doputene mase vee od 10000 kg bez obzira na duljinu moraju biti obiljeena ploom/ploama dugo vozilo prema odredbama Pravilnika EC R 70. Ostale vrste vozila ne smiju biti obiljeene tom ploom/ploama. (3) Ploe dugo vozilo namijenjene za montau na prikljuna vozila (prikolice i poluprikolice) moraju biti izvedene utom retroreflektirajuom pozadinom i crvenim fluorescentnim rubom. (4) Ploe teko vozilo namijenjene za montau na motorna vozila moraju biti izvedene zebrasto s naizmjeninim kosim utim retroreflektirajuim i crvenim fluorescentnim pojasevima. (5) Na vozilima mogu postojati jedna, dvije ili etiri ploe dugo vozilo ili teko vozilo. Broj ploa ovisi o mogunosti njihove montae na stranjem dijelu vozila. (6) Ploa ili ploe teko vozilo ili dugo vozilo moraju biti postavljene na visini najmanje 250 mm (do donjeg ruba ploe) i najvie od 2100 mm (do gornjeg ruba ploe), mjerei od podloge do ruba ploe. VII. SASTAV I OBOJENOST ISPUNIH PLINOVA NA MOTORNIM VOZILIMA lanak 97. (1) Motori s unutarnjim izgaranjem na motornim vozilima, osim na mopedima, mopedima s tri kotaa, motociklima, motociklima s bonom prikolicom, motornim triciklima, lakim etverociklima, etverociklima, radnim strojevima, traktorima, starodobnim vozilima (oldtimerima) i motornim vozilima oruanih snaga Republike Hrvatske osim osobnih vozila, ne smiju isputati u atmosferu: 1) Benzinski motori bez katalizatora i lambda sonde odnosno benzinski motori s katalizatorom ali bez lambda sonde koncentracija ugljinog monoksida (CO), pri brzini vrtnje motora na praznom hodu, ne smije prelaziti: 4,5% volumnih udjela (za vozila proizvedena 1986. godine i starija) pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80C; 3,5% volumnih udjela (za vozila proizvedena 1987. godine i kasnije) pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80C. 2) Benzinski motori s reguliranim katalizatorom trostrukog djelovanja koncentracija ugljinog monoksida (CO), nakon to je motor postigao radnu temperaturu pri brzini vrtnje na praznom hodu, ne smije prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Radna temperatura motora i brzina vrtnje na praznom hodu trebaju biti propisane od strane proizvoaa vozila. Koncentracija ugljinog monoksida (CO) i vrijednost faktora zraka () pri poveanoj brzini vrtnje motora ne smiju prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Poveana brzina vrtnje motora mora biti propisana od strane proizvoaa vozila. Ako podaci proizvoaa nisu poznati, sadraj ugljinog monoksida (CO) i vrijednost faktora zraka () ne smiju prelaziti: CO 0,5% volumnih udjela, pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C (ili radnoj temperaturi motora) i brzini vrtnje motora na praznom hodu, odnosno CO 0,3 % volumnih udjela pri istim uvjetima rada ako je vozilo proizvedeno 2003. godine ili kasnije; CO 0,3% volumnih udjela, = 1,00 0,03, pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C (ili radnoj temperaturi motora) i brzini vrtnje motora od 2500 do 3000 min-1, odnosno CO 0,2 % volumnih udjela pri istim uvjetima rada ako je vozilo proizvedeno 2003. godine ili kasnije. 3) Dizelski motori nakon to je motor postigao radnu temperaturu propisanu od strane proizvoaa vozila, srednji koeficijent zacrnjenja ispunog plina (k) nakon tri ili vie slobodnih ubrzanja neoptereenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najvee brzine vrtnje ne smije prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvoaa vozila. Ako podaci proizvoaa o srednjem koeficijentu zacrnjenja i radnoj temperaturi

motora nisu poznati onda srednji koeficijent zacrnjenja ispunog plina k ne smije prelaziti vrijednost: k 2,50 m-1, pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C ili normalnoj radnoj temperaturi motora (za motore bez prednabijanja) k 3,00 m-1, pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C ili normalnoj radnoj temperaturi motora (za motore s prednabijanjem) k 1,50 m-1, pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 C ili normalnoj radnoj temperaturi motora (za vozila/motore proizvedene nakon 2009. godine ili kasnije). (2) Koliine tetnih tvari navedene u prvom stavku ne odnose se na sljedea vozila: vozila opremljena s benzinskim dvotaktnim motorima; vozila opremljena benzinskim motorima ako su proizvedena prije 1970. godine; vozila opremljena benzinskim motorima ako im konstrukcijska brzina nije vea od 50 km/h; vozila opremljena dizelskim motorima ako su proizvedena prije 1980. godine; vozila opremljena dizelskim motorima ako im konstrukcijska brzina nije vea od 30 km/h; vozila s alternativnim pogonskim motorom ili izvorom energije (vodik, metan, propanbutan, gorive elije, alkohol i sl.). VIII TEHNIKI UVJETI KOJIMA MORAJU ODGOVARATI POJEDINI UREAJI NA VOZILIMA lanak 98. (1) Pod tehnikim uvjetima kojima moraju odgovarati pojedini ureaji na vozilima, prema ovom Pravilniku, razumijevaju se tehniki normativi to se propisuju za pojedine vrste tih ureaja. (2) Tehniki normativi efikasnosti konih sustava motornih vozila i prikljunih vozila ispitivanih u statikim uvjetima ispitivanja na valjcima za ispitivanje kone sile iznose:
RADNO KOENJE POMONO KOENJE KATEGORIJA Sila aktiviranja Sila aktiviranja Koeficijent Koeficijent VOZILA Nono Runo Nono Runo koenja koenja aktiviranje aktiviranje aktiviranje aktiviranje z [%] F [daN] F [daN] z [%] F [daN] F [daN] L1, L2, L6 40 50 20 20 50 20 L3, L4, L5, 45 50 20 20 50 20 L7 M1 50 50 20 50 40 M2, M3 50 70 20 70 60 N1, N2, N3 45 70 20 70 60 O1, O2, O3, PM 6,5 40 O4, bar

(3) Normativi iz stavka 2. ovog lanka primjenjuju se na vozila pod sljedeim uvjetima: vozila se ispituju u statikim uvjetima ispitivanja na valjcima za ispitivanje kone sile; povrina valjaka na kojima se ispituju konice mora biti dovoljnog koeficijenta trenja ( 0,5); temperatura diska ili vanjske povrine bubnja konice ne smije iznositi vie od 100 C; kod ispitivanja vozila s dvostrukom ili viestrukom osovinom mora biti osigurano da razina ispitivane osovine ne bude nia od ostalih osovina. (4) Normativi iz stavka 2. ovog lanka primjenjuju se tako da se zbroj sila koenja na obodu svih kotaa koje nastaju neposredno prije blokiranja kotaa (ili zbroj sila koenja aktiviranih maksimalnim silama aktiviranja) podijeli s teinom vozila uveanom za teinu tereta koji se trenutno nalazi u njemu i pomnoi s konstantom 100. Ovako dobiveni rezultat mora biti vei ili jednak propisanoj vrijednosti koeficijenta koenja. (5) Razlika sila koenja za radnu konicu na kotaima iste osovine ne smije biti vea od 25%, a za pomonu konicu 30%. Za izraunavanje postotka razlike sile koenja na istoj osovini uzimaju se sile koenja koje nastaju neposredno prije blokiranja kotaa ili sile koenja aktivirane maksimalnim silama aktiviranja. Za osnovicu izraunavanja postotka razlike sile koenja kotaa na istoj osovini uzima se vea sila koenja.

(6) Nejednolikost sile koenja na kotau ne smije biti vea od 20%. Postotak nejednolikosti sile koenja izraunava se na priblino polovici sile koenja koja izaziva blokadu. Za osnovicu izraunavanja postotka nejednolikosti sile koenja uzima se vea sila koenja. (7) Kod vozila koja imaju dva kruga koenja u sluaju ispadanja jednog kruga preostali krug treba osigurati koni koeficijent od 15%. Koni sustav radne konice treba biti takav da izdri maksimalnu silu na papuicu konice od 100 daN. (8) Na svim vozilima opremljenim zranom konom instalacijom koja imaju mehaniki ili pneumatski upravljane ureaje za automatsku regulaciju sile koenja proporcionalno promjeni optereenja te kod prikljunih vozila opremljenih zranom konom instalacijom, kod kojih je ta regulacija izvedena elektroniki, moraju biti na vidljivom mjestu postavljeni podaci o podeenosti tog ureaja. Ova se odredba primjenjuje na sva novo registrirana vozila u Republici Hrvatskoj. (9) Vozila koja se ne mogu ispitati na ureaju za statiko ispitivanje konica ispituju se koenjem u vonji, mjerei pomou decelerometra usporenje vozila. Vrijednost umnoka ovako dobivenog usporenja s brojem 10 mora biti vea ili jednaka od vrijednosti propisanog koeficijenta koenja. (10) Kod vozila koja podlijeu ispitivanju vozila prema propisima o ispitivanju (homologaciji) vozila primjenjuju se zahtjevi sukladno Direktivi Vijea 71/320/EEC. (11) Temperatura isparavanja tekuine u konom sustavu ne smije biti nia od 155C. lanak 99. (1) Parkirna konica motornog odnosno prikljunog vozila kad je ono odvojeno od vunog vozila, mora osigurati nepokretnost vozila optereenog do najvee doputene mase na nagibu od 18%, a da pritom vozilo nije koeno na drugi nain. (2) Parkirna konica skupa vozila mora osigurati nepokretnost cijelog skupa vozila na nagibu od 12%, a da pritom skup vozila ne bude koen na drugi nain. (3) Sila kojom se djeluje na komandu parkirne konice ne smije biti vea od 40 daN za osobne automobile i traktore, ni vea od 60 daN za ostala motorna vozila. lanak 100. (1) Usporiva za dugotrajno usporavanje motornog vozila iz lanka 14. stavak 8.ovoga Pravilnika, bez ili s prikljunim vozilom iz lanka 18., stavka 7. ovoga Pravilnika a pri najveoj doputenoj masi mora imati mogunost (usporavanja) zadravanja konstantne brzine od 30 km/h, u odgovarajuem stupnju prijenosa na spustu od 7% i duljini puta od 6 km. (2) Ako vuno vozilo ne zadovoljava uvjet iz stavka 1. ovoga lanka, smije vui prikljuno vozilo, samo ukoliko prikljuno vozilo ima svoj usporiva i ako ga voza vunog vozila moe za vrijeme vonje aktivirati. (3) Prikljuna vozila s vlastitim elektromagnetskim usporivaem koji djeluje na elemente radne konice, ne smiju se prvi put registrirati nakon 1. srpnja 1996. godine. lanak 101. (1) Svjetlosni snop kratkog svjetla mora osvijetliti najmanje 40 m, a najvie 80 m ceste, a svjetlosni snop dugog svjetla najmanje 100 m ceste ispred vozila nou, pri normalnoj vidljivosti i to pri podjednakoj optereenosti motornog vozila na vodoravnoj povrini. (2) Svjetla za maglu na motornom vozilu moraju biti izvedena i podeena tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 35 m. (3) Kratko svjetlo na biciklu ili mopedu mora biti izvedeno i podeeno tako da osvijetljeni dio ravne ceste nije dulji od 50 m ni krai od 10 m. lanak 102. (1) Ureaj za davanje zvunih znakova ugraen na vozilu mora proizvoditi zvukove jakosti: 1) na motornim vozilima M1 i N1 kategorije najmanje 76 dB(A); 2) na motornim vozilima N2 i N3 kategorije najmanje 80 dB(A); 3) na motornim vozilima M2 i M3 kategorije najmanje 93 dB(A). (2) Jakost zvuka zvunih znakova ugraenih na vozilu utvruje se na otvorenome i ravnom prostoru promjera najmanje 20,00 m, pri emu se mikrofon fonometra mora nalaziti na visini od 0,50 m do 1,50 m i na udaljenosti od 7,00 m ispred vozila, a motor ne smije raditi.

(3) Ureaji za davanje zvunih znakova, kao to su zvonce, truba ili sirena na mopedu, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da im jakost zvuka ne smije biti manja od 70 dB(A). (4) Ureaj za davanje zvunih znakova na motornim vozilima ne smije proizvoditi zvuk jakosti vee od 104 dB(A). lanak 103. (1) Najvie granice doputene vanjske buke za pojedina vozila ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u Pravilniku o homologaciji motocikla u pogledu emisije buke ECE-R 41, Pravilniku o homologaciji motornih vozila s etiri kotaa u pogledu emisije buke ECE-R 51 i Pravilniku o homologaciji mopeda s dva kotaa u pogledu emisije buke ECE-R 63. (2) Za vozila koja su u eksploataciji dulje od jedne godine, najvia granica doputene vanjske buke iznosi za 3dB(A) vie od najvie granice predviene u stavku 1. ovog lanka za tu vrstu vozila. lanak 104. (1) Ureaji i oprema koja se naknadno ugrauje na vozilo (zamjena postojeih homologiranih dijelova ili ugradnja dodatnih dijelova) mora biti odobrenog tipa homologirana prema vaeim ECE pravilnicima u Republici Hrvatskoj. (2) Vozila koja se serijski proizvode i koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj moraju biti opremljena dijelovima odobrenog tipa homologiranim prema vaeim ECE pravilnicima u Republici Hrvatskoj. (3) Bilo kakva prerada serijski proizvedenog vozila ne smije biti izvrena tako da se vozilo dovede u sigurnosno ili ekoloki loije stanje od serijski proizvedenog vozila. (4) Vozila u vlasnitvu diplomatskih i konzularnih predstavnitva, misije stranih drava i predstavnitva meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj i njihova osoblja (vozila obiljeena diplomatskim tablicama), vozila hrvatskih graana povratnika iz inozemstva, ako su ta vozila koristili u dravi iz koje iseljavaju, ne moraju imati ureaje i opremu na vozilu odobrenog tipa homologiranu u skladu s vaeim Pravilnicina u Republici Hrvatskoj ako pribave odobrenje o izuzeu. Odobrenje iz ovoga stavka moe se izdati i vlasnicima vozila koji iz opravdanih tehnikih razloga ne mogu ispuniti uvjete propisane ovim Pravilnikom, ako se time ne ugroava sigurnost prometa na cestama. (5) Odobrenje iz stavka 4. ovoga lanka izdaje ministarstvo nadleno za promet. (6) Odredbe ovoga lanka ne primjenjuju se na vozila oruanih snaga Republike Hrvatske. lanak 105. Ministarstvo nadleno za promet moe na zahtjev vlasnika vozila koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj, ako su starija od 30 godina i ako vlasnici imaju identifikacijsku ispravu Ovlatenog saveza (ANF) za provedbu odreenih poslova vrednovanja i razvrstavanja oldtimera, donijeti odluku o izuzeu primjene pojedinih odredbi iz ovoga Pravilnika. IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 106. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama (Narodne novine, br. 74/09). Odredba lanka 47. stavka 7. ovoga Pravilnika poet e se primjenjivati danom stupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. lanak 107. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 30 dana od dana objave u Narodnim novinama.