Hidrotehnicke Gradjevine

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet
Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.
Prof. dr. sc. Boris Berakovi, dipl. ing. gra. Prof. dr. sc. Neven Kuspili, dipl. ing. gra. Prof. dr. sc. Marko Pri, dipl. ing. gra. mr. sc. Eva Ocvirk, dipl. ing. gra.
HIDROTEHNIKE GRAEVINE
Dio 1
PREGLED GRAEVINA I OSNOVE PRORAUNA Uvod Pregled hidrotehnikih graevina Podloge za projektiranje hidrotehnikih graevina Osnove za proraun hidrotehnikih graevina
Poglavlja: 1.0 1.1 1.2 1.3
travanj.2008
Predmet: Studij: Smjer: Semestar: Fond sati: Predavai:
HIDROTEHNIKE GRAEVINE Preddiplomski Opi VI. 45+0 prof. Boris Berakovi (1. i 3. dio), prof. Neven Kuspili (1. i 2. dio) i prof. Marko Pri (1. i 4. dio)
Sadraj cjeline DIO 1 PREGLED GRAEVINA I OSNOVE PRORAUNA 1.0 1.1 1.2 1.3 UVOD PREGLED HIDROTEHNIKIH GRAEVINA PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE HIDROTEHNIKIH GRAEVINA OSNOVE ZA PRORAUN HIDROTEHNIKIH GRAEVINA 1.3.1 PRORAUNI FUNKCIONALNOSTI 1.3.2 PRORAUNI KONSTRUKCIJE
DIO 2 GRAEVINE NA VODOTOCIMA 2.1 2.2 2.3 2.4 GRAEVINE ZA OBRANU OD POPLAVA GRAEVINE ZA UREENJE RIJENOG TOKA KANALI I GRAEVINE NA KANALIMA CESTOVNI PROPUSTI I GRAEVINE ZA ODVODNJU CESTA
DIO 3 GRAEVINE ZA KORITENJE VODA 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 CJEVOVODI I UREAJI NA NJIMA HIDROTEHNIKI TUNELI I UREAJI NA NJIMA BRANE AKUMULACIJE I UREAJI NA NJIMA HIDROELEKTRANE
DIO 4 GRAEVINE VODNOG PROMETA 4.1 POMORSKE GRAEVINE 4.1.1 Gibanja Mora 4.1.2 Morski valovi (Idealni, Realni, Prognoze) 4.1.3 Morske razine 4.1.4 Luke graevine BRODSKE PREVODNICE
4.2
SADRAJ
1.0 1.1
1.1.1 1.1.2 1.1.3 1.1.4 1.1.5
UVOD .................................................................................................... PREGLED HIDROTEHNIKIH GRAEVINA ..................................... 1

Openito definicije ................................................................................. 1 Svrha izgradnje i koritenja hidrotehnikih graevina ............................... 1 Opi kriteriji izbora i izvedbe rjeenja........................................................ 5 Openito o utjecaju hidrotehnikih graevina na okoli ............................ 7 Saetak pregleda hidrotehnikih graevina .............................................. 8
1.2 PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE HIDROTEHNIKIH GRAEVINA ................................................................................................... 9

1.2.1 Openito ................................................................................................... 9 1.2.2 Potrebe drutvo ................................................................................... 10 1.2.3 Priroda .................................................................................................... 11 Voda .................................................................................................................. 11 Zemljite ............................................................................................................ 16 Geotehnike podloge hidrotehnikih graevina................................................. 19 Zrak klimatoloka svojstva podruja ............................................................... 21 Ostale podloge vezane uz prirodu ..................................................................... 22 Umjetna priroda (postojei i palnirani zahvati)................................................... 22
1.3 OSNOVE ZA PRORAUN HIDROTEHNIKIH GRAEVINA................ 23

1.3.1Uvod.............................................................................................................. 23 1.3.2 Prorauni funkcionalnosti ............................................................................. 27 1.3.3. Proraun trajnosti ........................................................................................ 31 1.3.4 Prorauni hidrotehnike konstrukcije............................................................ 32 1.3.5 Opis pojedinih djelovanja na konstrukciju .................................................... 49
1.0 UVOD
Provedbena satnica Redni broj Nastavna jedinica predavanja Uvod - svrha, definiceije, podjele 1. Podloge za projektiranje HG 2. Vrste prorauna, proraun funkcionalnosti 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Opaska Prof. Berakovi
Prof. Kuspili Prof. PriProraun konstrukcija, optereenja Ocvirk Prof. Pri Proraun konstrukcija, optereenja Ocvirk 1. kolokvij 1h Obrana od poplava 2 h prof. Kuspili Ureenje vodnog toka Prof. Kuspili Kanali i graevine na kanalima Prof. Kuspili Cestovni propusti, graevine za odvodnju cesta i Prof. Kuspili ostale hidrotehnike graevine Cjevovodi i hidrotehniki tuneli Prof. Berakovi Brane Prof. Berakovi Akumulacije. Hidroelektrane Prof. Berakovi 2. kolokvij 1h Pomorske graevine: gibanja mora 2 h Prof. Pri Morski valovi, morske razine Prof. Pri Luke graevine Prof. Pri Brodske prevodnice 2 h Prof. Pri 3. kolokvij 1h
Literatura: http://www.grad.hr/nastava/hidrotehnika/gf/hidrotehnicke_gradjevine Osnovna: Stoji P: Hidrotehnike graevine I,II,III, GF Split, 1997,1998 i 1999; orevi B: Koritenje vodnih snaga objekti hidroelektrana; Nauna knjiga i GF Beograd, 1989, Tadejevi, z., Pri, M.: Pomorska hidraulika I, skripta 1981. Pri, M., Tadejevi, Z.: Unutarnji plovni putevi, skripta 1988. Dopunska: Nonveiller, E.: Nasute brane, kolska knjiga, Zagreb, 1983. Design of Small Dams, US Department of the Interior, Bureau of Reclamation, 1977. Savi, Lj. M.: Uvod u hidrotehnike graevine, Graevinski fakultet Beograd, 2003. ugaj, M.: Posebne analize u hidrotehnici, Graevinski institut, Zagreb, 1981. Vukovi, .: Osnove hidrotehnike, Prvi dio, Druga knjiga, Akvamarine, Zagreb, 1996. HRN U.C5.020. 1980.Projektiranje nasutih brana i hidrotehnikih nasipa: Tehniki uvjeti Hidroelektrane u Hrvatskoj, HEP D.D., Elektroprojekt, Zagreb, 2000.
1.0 UVOD
Obaveze studenata Prisustvovanje predavanjima Predviena su tri kolokvija 24. oujka 2008. 12. svibnja 2008. 02. lipnja 2008. 1115-1200 1115-1200 1315-1400
Popravni kolokvij 07. lipnja 2008. vrijeme e se naknadno definirati Kriteriji: uvjet za potpis najmanje 25% bodova po svakom kolokviju (popravni polau oni koji nisu ostvarili taj uvjet na jednom kolokviju) vie od 60% bodova po svakom kolokviju oslobaanje od pismenog ispita vie od 70% bodova po svakom kolokviju priznaje se kao ispit
1.0 UVOD
1.1 PREGLED HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

1.1.1 Openito definicije
U sloenicama hidro oznauje odnos dotinih rijei prema vodi (grki hydor = voda). Tehnika su sva orua i znanja proizvodnje koja su se povijesno razvijala i koja omoguuju ovjeanstvu djelovanje na okolnu prirodu u svrhu ostvarenja svojih potreba (grki technae = umjetnost, vjetina). Graevina je naa rije i oznaava tvorevinu nastalu gradnjom, povezanom s tlom, a sastoji se od graevnog dijela i ugraene opreme koji zajedno ine tehniko-tehnoloku (proizvodnu) cjelinu. Danas su graevine sloeni sklopovi s estetsko-funkcionalnim i tehniko-tehnolokim obiljejima. Saimajui opisane pojmove u naziv kolegija moe se rei: Hidrotehnike graevine su dio graevinske struke koji se bavi svim pitanjima pripreme, izgradnje, odravanja i koritenja graevina kojima se s odreenom svrhom djeluje na vode.
1.1.2 Svrha izgradnje i koritenja hidrotehnikih graevina

Pri prouavanju svakog zahvata pa tako i hidrotehnikih graevina bitno je utvrditi nunost i svrhu graenja, a kod prouavanja hidrotehnikih graevina posebno je vano znanje o vodama i nainu rada (funkcioniranju) graevina, koje se koriste. U cilju boljeg razumijevanja uloge hidrotehnikih graevina daje se jednostavan sustavni prikaz odnosa ovjeka i vode.
SUSTAVNI PRIKAZ ODNOSA OVJEK - PRIRODA

Potrebe
Neposredan odnos
OVJEK ULAZI
Drutvo Posredan odnos -HG-P
PRIRODA
HG
Umjetna priroda
SUSTAV = ELEMENTI (struktura) + PROCESI (zbivanja,promjene)
Legenda oznaka za element (statiki dio sustava) Slika 1. Sustavni prikaz odnosa ovjeka i vode Voda se u primjerenim i nama potrebnim koliinama nalazi jedino u prirodi. Nama je dostupna voda na povrini i ispod povrine Zemlje, dok nam voda u atmosferi nije neposredno dostupna. Voda se fiziki dijeli, a time i posebno razmatra, na kopnene (unutarnje povrinske i podzemne) vode i more. U sustavnom prikazu voda se nalazi u elementu priroda. Sve aktivnosti, ukljuivo i graenje, poduzima ovjek (u irem smislu ovjeanstvo) s odreenom svrhom, te je u danom prikazu izdvojen kao jedan element (dio) sustava. Voda je jedan od preduvjeta ivota, te je neophodna ovjeku tijekom cijelog njegovog ivota. Sve svoje potrebe u odnosu na vodu ovjek moe i rjeava svojim odnosom prema prirodi gdje se ta voda nalazi. U prikazu taj odnos i meusobno djelovanje prikazano je strelicama. Jasno je da ve dugo ne moemo nae potrebe u odnosu na vodu zadovoljiti neposrednim odnosom ovjek priroda, te da koristimo razliite graevine koje nam omoguuju zadovoljavajue ali posredno ureivanje odnosa prema vodi u prirodi. Pokreta svih aktivnosti nalazi se u drutvu (ovjek), proizlazi iz procesa unutar drutva, a manifestira se potrebama u odnosu na vodu. Potrebe moemo podijeliti u tri osnovne grupe potreba: koritenje voda zatita od voda zatita voda. oznaka za proces (dinamiki dio sustava - zbivanja, promjene)
IZLAZI
Iskonska p.
Koritenje voda je osnovna potreba, posebno koritenje vode za pie i u pripremi hrane, dok se zadovoljavanjem ostalih potreba odrava i poboljava postojea kvaliteta ivota. Koritenje voda podrazumijeva zahvaanje, crpljenje i uporabu povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene kao za: pie sanitarne potrebe: z osobne z zajednike (odravanje istoe naselja i sl) z posebne (odravanje istoe u javnim prostorima (bolnice, kole, industrijska postrojenja i sl) pripremu hrane: u procesu proizvodnje hrane (industrija i sl) navodnjavanjem (poveanje proizvodne sposobnosti poljoprivrednog zemljita) tehnoloke potrebe (razliita proizvodnja) u radnom procesu i/ili za hlaenje proizvodnju elektrine energije: neposredno koritenje snage i energije vode u procesu proizvodnje (para) za hlaenje plovidbu: pomorsku unutarnju neposredni transport transport roba (na pr. splavarenje drveta) otpad odlaganje otpada (deponiranje otpada) (jezera i sl) uzgoj riba sport, rekreaciju, kupanje i sl. Zatita od voda nastaje kao potreba (problem) koritenjem prostora ugroenih djelovanjem voda (velike vode, bujice, podruja podlonih vodnoj eroziji (koja je posljedica prirodnih procesa ili djelovanja samog ovjeka), led, suviak vode na poljoprivrednim povrinama, i sl), i kao potreba povrata koritenih voda u prirodu (odvodnja voda iz domainstva, industrije, naselja, prometnica i sl). Zatita voda kao potreba u nas nastala je u zadnjih 50-tak godina kao posljedica vrlo intenzivnog djelovanja ovjeka posebno na kvalitet (kakvou) vode. Ova je potreba nastala zbog ugroavanja vodnog blaga (vodnog resursa) kojeg u pravilu ne ugroavaju hidrotehniki zahvati ve prvenstveno druge aktivnosti kao izgradnja i koritenje prostora, te razliite industrije i proizvodni pogoni. Provodi se radi ouvanja ivota i zdravlja ljudi, zatite okolia i omoguavanje nekodljivog i nesmetanog koritenja voda za razliite namjene Opi pregled rjeenja i hidrotehnikih graevina Potrebe koritenja voda i zatita od voda prvenstveno se rjeavaju izgradnjom hidrotehnikih graevina, a zatita voda rjeava se nizom mjera i aktivnosti u drutvu ( politika odnosa prema vodi, nadzor nad stanjem kvalitete vode i izvorima zagaenja,
spreavanje, ograniavanje i zabranjivanje radnji koje mogu utjecati na oneienje voda i stanje okolia u cjelini, te druga djelovanja usmjerena na ouvanje i poboljanje kvalitete i namjenske uporabivosti voda) i dijelom izgradnjom hidrotehnikih graevina (ureaji za proiavanje voda). Obzirom na stalan rast potreba u odnosu na vode, te ograniene koliine i razliitu kvalitetu vode danas se u pravilu primjenjuju vienamjenska rjeenja, kojima se zadovoljavaju sve potrebe, koje je mogue zadovoljiti planiranom primjenom takvog rjeenja. U pravilu svako hidrotehniko rjeenje sastoji se od barem jedne hidrotehnike graevine. Najee se rjeenja sastoje od veeg broja hidrotehnikih graevina meusobno povezanih u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Pri tome svaka graevina ovisno o dijelu zadatka koji ispunjava rjeava se samostalno i povezuje s ostalim graevinama u funkcionalnu cjelinu (hidrotehniki sustav). Prioritet u gospodarenju vodama daje se snabdijevanju vodama i to prvenstveno snabdijevanju stanovnitva vodom za pie, ime se ostvaruju osnovni uvjeti za ivot. Snabdijevanje vodom ostvaruje se vodoopskrbnim sustavom, koji se sastoji od graevina i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne koliine vode odgovarajue kvalitete. Osnovne graevine vodoopskrbnog sustava su vodozahvat (zahvaanje vode iz prirodnih izvorita), crpne stanice, ureaji za kondicioniranje (obradu, pripremu vode odgovarajue kvalitete), vodospreme (rezervoari), glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna) vodoopskrbna ili vodovodna mrea s prateim graevinama. Nastavno na vodoopskrbni sustav vee se sustav odvodnje naselja, koji se sastoji od graevina i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem odvoenja i proiavanja otpadnih voda (voda koritenih vodoopskrbnim sustavom) te njihovim isputanjem u prirodu nakon proiavanja na tehniki i ekonomski prihvatljiv nain. Vodoopskrbni sustav i sustav odvodnje naselja obrauju se u okviru zdravstvene hidrotehnike, dok se ostali sustavi obrauju u sklopu vodnogospodarske hidrotehnike. U ovom kolegiju Hidrotehnike graevine obrauju se graevine i sustavi koji su razvrstani u podruje vodnogospodarske hidrotehnike. Sustavi zdravstvene hidrotehnike obraeni su u izbornom predmetu ( Opskrba vodom i odvodnja 1; II godina, 4. semestar), a detaljnije se obrauje u diplomskom sveuilinom studiju na smjeru hidrotehnika, te se ne obrauju dalje u okviru ovog kolegija. Neke od graevina koriste se u obje grupe (na pr. provodnici i sl), te se odgovarajue obrauju u ovom ali i u kolegiju Opskrba vodom i odvodnja. Hidrotehnike se graevine mogu razvrstati na osnovi vie kriterija u grupe slinih svojstava, te zatim detaljnije obraditi njihova osnovna svojstva, oblikovanje, dimenzioniranje, nain graenja i odnos prema drugim graevinama, prirodi i ovjeku. Razvrstavanje se moe provesti na osnovi konstrukcije graevine, svrsishodnosti (funkcionalnosti), materijala od kojeg se izvodi, poloaja (povrinske, podzemne graevine), veliini, utjecaju na okoli, na osnovi sustava u kojem se koriste i t.d. U uvodu daje se prvenstveno podjela prema funkcionalnosti, a u okviru kolegija koristit e se i ostali kriteriji podjele u cilju boljeg prouavanja hidrotehnikih graevina.
Jedna od najire koritenih graevina je akumulacija, koja se koristi za pohranjivanje voda (skladitenje) u vrijeme kada je ima u izobilju i koje se mogu koristiti u vrijeme nedostatka vode. Vrlo je slina funkciji akumulacije retencija koja slui za pohranjivanje voda samo u vrijeme poplavnih voda i njihovo isputanje u vodotok nakon prolaska velikih voda. Obje se graevine ostvaruju izgradnjom brana s odgovarajuim ureajima i opremom. Osim ostvarenja akumulacija i retencija branama i ustavama omoguuje se zahvaanje vode za razliite svrhe, preusmjeravanje toka vode, razdioba i upravljanje vodama. Brane i ustave opremljene su odgovarajuim graevinama i opremom kojom se omoguuje ostvarenje svrhe tih graevina (preljevi, ispusti, hidromehanika oprema). Slinih su svojstava i nasipi, koji se koriste za spreavanje plavljenja branjenih povrina. U sklopu nasipa se takoer ugrauju odgovarajue graevine (na pr. epovi i sl). Voda se od mjesta zahvata do mjesta koritenja dovodi provodnicima, koji se koriste i za distribuciju vode na mjestu koritenja, te za odvod vode natrag u prirodu. Provodnici se prvenstveno razlikuju prema konstrukciji, te ih u tom sluaju dijelimo na kanale, tunele i cjevovode. Kanali se mogu koristiti i za prikupljanje voda s tala s vikom vode i tada se primjereno toj svrsi i rjeavaju. Uz kanale se za odvodnju (dreniranje) vika vode iz tala koriste se podzemne drenae. Na provodnicima se izvode odgovarajue graevine i ugrauje prema potrebi oprema. U sklopu ureenja vodotoka i zatitu od fluvijalne erozije koriste se regulacijske i obalne graevine, bujine pregrade, hidrotehnike stepenice i ostale graevine ureenja sliva. U cilju koritenja voda za proizvodnju elektrine energije osim drugih graevina izvodi se strojarnica u kojoj se smjeta sva oprema za proizvodnju i predaju energije u mreu. U sklopu rjeenja melioracijske odvodnje, navodnjavanja i ribnjaka uz ostale graevine koriste se i crpne stanice, zahvati voda i talonice. Posebnu grupu graevina ine manje graevine kao na pr: propusti, epovi, sifoni i druge graevine za odvodnju prometnica. Takoer zasebnu grupu ine graevine za vodni promet roba i ljudi kao to su: pomorske luke graevine (lukobrani, kejovi, obaloutvrde, brodske prevodnice) i graevine unutarnje plovidbe (luki bazeni i kejovi, unutarnji plovni kanali, brodske prevodnice, akvedukti, plovni tuneli). U sklopu koritenja voda za sport i rekreaciju grade se marine, plivaki bazeni, ureuju plae, izvode veslake i kajakake staze, akvagani i sl. Obzirom na traenu kvalitetu vode koriste se i graevine za kondicioniranje voda.
1.1.3 Opi kriteriji izbora i izvedbe rjeenja

Prilikom pripreme i osmiljavanja rjeenja kojima se moe zadovoljiti uoena potreba sa stajalita voda (to se moe poopiti i na svaki graevinski poduhvat) neophodno je:
prvenstveno sagledati potrebe i izabrati odgovarajuu graevinu ili skup graevina koje meusobno povezane u funkcionalnu cjelinu omoguuju zadovoljenje potreba (uzimajui u obzir postojee, izgraene, sustave ponekad se potrebe mogu zadovoljiti poboljanjem ili dogradnjom tih sustava, te to treba uzeti u obzir pri izboru rjeenja) izbor odgovarajuih rjeenje neposredno je ovisan od svojstava sredine u koju se planira unijeti rjeenje (priroda, izgraeni prostori), raspoloivosti vode, mogunosti temeljenja, raspoloivosti materijala za graenje, mogunosti izgradnje nosive (stabilne i vrste), uporabljive (nedeformabilne) i trajne graevine pouzdane u koritenju, budui da se hidrotehnikim zahvatima neposredno mijenja stanje vode u prirodi to posredno djeluje na stanje okolia manje ili vie intenzivno (manje ili vie znaajno), razmatraju se ona mogua rjeenja, koja su ekoloki prihvatljiva rjeenja koja podravaju odrivi razvoj, budui da su hidrotehniki zahvati u funkciji razvoja drutva neophodno je uskladiti rjeenja s ostalim sudionicima izgradnje i koritenja raspoloivih bogatstava (prvi je korak u usklaivanju vezan na prostorno plansku dokumentaciju), ne manje vano je pripremiti ekonomski prihvatljiva rjeenja. Voda je ope nacionalno blago zatieno ustavom i odgovarajuim zakonima i propisima kojima se reguliraju odnosi prema vodi i propisuje nain gospodarenja vodama odnosno zatite voda, koritenja voda i zatite od voda. U tom smislu svaki zahvat mora se uklopiti u planske dokumente vie razine. Na slici 2 prikazane su osnovne razine planiranja u vodnom gospodarstvu Hrvatske, a na slici 3 povezanost planskih dokumenta s ostalim uesnicima razvoja drutva.
PLANSKI DOKUMENTI
R A Z I N A P L A N I R A N J A
Strategija upravljanja vodama RH Plan upravljanja vodnim podrujem Plan upravljanja vodama
Plan vodnogospodarskog sustava/objekta
Ciljevi gospodarenja vodama na dravnoj razini
Ciljevi gospodarenja vodama na razini slivnog podruja
Ciljevi gospodarenja vodama koji se ele ostvariti izgradnjom vodnogospodarskog sustava/objekta
Slika 2:
Osnovne razine planiranja u vodnom gospodarstvu Hrvatske
Usklaenost planskih dokumenata za gospodarenje vodama s ostalim
Strategija upravljanja vodama RH Strategija prostornog ureenja Drave

Dokumenti na dravnoj razini Strategija zatite okolia Planske osnove gospodarenja umama na dravnoj razini Planske osnove razvoja sustava unutarnje plovidbe .
Plan upravljanja vodnim podrujem/Plan upravljanja vodama Dokumenti prostornog ureenja Program zatite okolia Planski dokumenti za gospodarenje umama na slivnim podrujima .
Dokumenti na nioj razini
Slika 3:
Povezanost planskih dokumenta s ostalim uesnicima razvoja drutva
Pri planiranju, izgradnji i koritenju hidrotehnikih graevina u sklopu hidrotehnikog sustava kao i kod drugih zahvata obavezno se primjenjuju odgovarajui zakoni, propisi i norme poevi od Zakona o prostornom ureenju i gradnji. Pri tome su kao bitni zahtjevi za sve graevine postavljeni mehanika otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena, zdravlje i zatita okolia, sigurnost u koritenju, zatita od buke, uteda energije i toplinska zatita.
1.1.4 Openito o utjecaju hidrotehnikih graevina na okoli

Briga o okoliu sve je znaajnija, te se pri osmiljavanju, graenju i koritenju svih zahvata pa tako i hidrotehnikih posebno razmatra utjecaj na okoli i ocjenjuje prihvatljivost zahvata. Utjecaji hidrotehnikih graevina i sustava koje ine razlikuju se od graevine do graevine i od sustava do sustava, te e se u okviru razmatranja pojedinih graevina ukazati i na mogue djelovanje tih graevina. U uvodnom dijelu moe se samo openito naznaiti podruja utjecaja koja su vezana s hidrotehnikim zahvatima. Utjecaji se mogu i dijele se na osnovi razliitih kriterija. Kao prvo utjecaji mogu biti neposredni (direktni) i posredni (indirektni). Neposredni utjecaji hidrotehnikih graevina odnose se na djelovanje na zemljite i vode (povrinske i podzemne). Ostali utjecaji proizlaze iz tih neposrednih utjecaja. Prema sustavnom prikazu (slika 1) uoavaju se svi utjecaji koji se moraju sagledati: utjecaj na prirodu utjecaj na ovjeka i utjecaj na postojee izgraene prostore i graevine.
U okviru prirode razmatra se utjecaj na vode, zemljite (neposredan utjecaj), te na zrak, ivi svijet u vodi, neposredno uz vodu i u irem okoliu zahvata (biljni i ivotinjski; ukljuivo ume i poljoprivredne povrine) i prirodne vrijdnosti (posredni utjecaj). Hidrotehnike se graevine grade za zadovoljavanje potreba u vezi s vodom, pri emu ta potreba ne mora biti vezana iskljuivo na potrebe stanovnika koji ive u utjecajnom podruju graenja. U tom smislu utjecaj moe biti psiholoki (pojedinano), socioloki (drutvo) i gospodarski. Nadalje se razmatra utjecaj na postojee izgraene prostore i graevine, kao to su naselja, komunikacije, ostala infrastruktura (na pr. plinovodi, naftovodi, dalekovodi) i sl. Takoer se razmatra i utjecaj na kulturnu i povijesnu batinu. Utjecaji mogu biti pozitvni, neutralni ili negativni, prihvatljivi i neprihvatljivi, znaajni ili zanemarivi, kratkotrajni ili dugotrajni. Utjecaji ovise osim o samoj graevini i njenom povezivanju u sustav i o veliini zahvata te nainu rada. Posebno se razlikuju utjecaji u vrijeme pripreme izgradnje zahvata, za vrijeme graenja, u vrijeme koritenja i nakon prestanka koritenja sustava. Osim utjecaja graevina na okoli postoji i utjecaj okolia na graevine, te se izloenim slijedom moe govoriti o utjecaju prirode, ovjeka i izgraenih zahvata na planirani hidrotehniki zahvat.
1.1.5 Saetak pregleda hidrotehnikih graevina

Hidrotehnike graevine su dio graevinske struke koji se bavi svim pitanjima pripreme, izgradnje, odravanja i koritenja graevina kojima se s odreenom svrhom djeluje na vode u cilju zadovoljenja potreba vezanih s vodama. Hidrotehnike graevine meusobno povezane u funkcionalnu cjelinu u cilju zadovoljenja potreba vezanih s vodama ine hidrotehniki sustav. U okviru kolegija Hidrotehnike graevine obrauju se graevine koje se koriste u vodnogospodarskoj hidrotehnici. Hidrotehnike graevine se izvode prvenstveno u prirodi, gdje se nalazi voda, moraju se odgovarajue temeljiti, koriste se razliiti materijali pri graenju, moraju zadovoljiti odreene kriterije i moraju biti isplative. U okviru ovog kolegija prvenstveno se obrauje funkcionalnost pojedinih graevina, njihova konstrukcija, osnovne provjere stabilnosti, nain izgradnje posebno sa stajalita izgradnje u suhom i u vodi (stajaoj ili tekuoj). Dio znanja koje je takoer znaajno sa stajalita pripreme, izgradje i koritenja hidrotehnikih graevina dan je u kolegijima koji su ve odsluani ( na pr. mehanika, otpornost materijala, graevna statika, mehanika tla i stijena, geotehniko inenjerstvo, geodezija, gradiva).
1.2 PODLOGE ZA GRAEVINA

1.2.1 Openito
PROJEKTIRANJE
HIDROTEHNIKIH
U cilju pripreme, izvedbe i koritenja hidrotehnikih sustava i graevina koje ih ine neophodno je poznavanje odgovarajuih svojstava drutva (element ovjek u sustavnom prikazu odnosa ovjek voda, slika 1), prirode i postojeih i planiranih zahvata (umjetne prirode dijela koji je nastao ili se oekuje da e se ostavriti djelovanjem ovjeka). Ta znanja su polazita ili podloge za ostvarenje hidrotehnikih graevina. Polazita ili podloge prvenstveno ine raspoloivi i dostupni materijali, koji se obrauju i pohranjuju u razliitim slubama i institucijama. Na primjer osnovni podaci o drutvu i stanju drutva nalaze se u Zavodu za statistiku RH. U Geodetskoj upravi nalazi se sav osnovni kartografski materijal o Hrvatskoj. Osnovni meteoroloki i hidroloki podaci nalaze se u Dravnom hidrometeorolokom zavodu Hrvatske (DHMZ), a podaci o moru u Hrvatskom hidrografskom institutu. Katastar geolokih, hidrogeolokih i slinih istraivanja nalazi se u Geolokom institutu. Raspoloivi i dostupni materijali u pravilu nisu za konkretne zahvate dovoljni, te se u prvom koraku provode dopunske obrade i studije (ocjena raspoloivih i dostupnih podloga). Najee je potreban i slijedei korak (kod veih je zahvata taj korak u pavilu je potreban) u kojem se na osnovi programa, koji izrauje projektant, provode dopunska istraivanja u prirodi, laboratoriju i modeliranjem (matematiki i fizikalni modeli). to je zahvat sloeniji i priprema je podloga sloenija, potreban je vei opseg istraivanja, istraivanja su sloenija, te je potrebno vie vremena i sredstava. Takve detaljne podloge (a tih je kod HG veina) moraju se posebno naruiti, uz znaajno plaanje, a za to projektant treba napraviti program ureenja postojeih podataka ili program istraivanja nepostojeih podataka. Svaki zahvat u prirodi, pa tako i hidrotehnike graevine, moe se izvesti samo u skladu s dokumentima prostornog ureenja, te ti dokumenti ine jednu od osnovnih podloga. Pri tome se ti dokumenti tijekom vremena mogu mijenjati i prilagoavati novim soznajama i potrebama. U procesu pripreme izgradnje i poetka koritenja vano je istaknuti tri osnovna koraka u kojima se od nadlenih institucija ishode odreene dozvole. Lokacijska dozvola, kojom se utvruju uvjeti pod kojim se dozvoljava izvedba zahvata. Kao jedna od podloga za izdavanje lokacijske dozvole izrauje se idejni projekt planiranog zahvata, te provodi procjena utjecaja na okoli. Dio lokacijske dozvole su i vodnogospodarski uvjeti. Graevinskom dozvolom, koja se izdaje na osnovi glavnog projekta, potvruje se da je rjeenje izraeno u skladu s lokacijskom dozvolom i da se moe pristupiti graenju. Sastavni dio je i vodnogospodarska suglasnost. Uporabna dozvola se izdaje nakon potpune izgradnje i pripremljenosti zahvata za koritenje, a prije poetka koritenja. Njom se utvruje da je zahvat izveden u skladu s graevinskom dozvolom i da je prikladan za upotrebu.
Za svaku razinu razrade rjeenja od studije, idejnog rjeenja, idejnog, glavnog i izvedbenog projekta pripemaju se i koriste odgovarajue podloge. Dio podloga zadovoljava i na osnovnoj razini (planovi razvoja i sl) dok se vei dio podloga mora posebno pripremati i obraditi. Na primjer, meteoroloke i hidroloke podloge u pravilu je potrebno posebno obraditi, a ponekad su potrebna i posebna i naknadna mjerenja (pogotovo kod velilkih zahvata kod kojih priprema traje vei broj godina). U pravilu se mora detaljno snimati teren u podruju zahvata. Takoer se u pravilu moraju provesti i geomehanika istraivanja u podruju zahvata. Ovisno o veliini zahvata i utjecaju na okoli pribavlaju se i obrauju i druge podloge.
1.2.2 Potrebe drutvo

Pokreta svih aktivnosti u ostvarenju hidrotehnikih sustava odnosno graevina koje ih ine su potrebe koje treba zadovoljiti, te je to i poetno saznanje ili podloga. Potrebe nastaju (generiraju se) u drutvu (ovjek), te je neophodno sagledati koje su to potrebe, kakve su dananje i budue potrebe, u kojoj mjeri su ivotne (bitne za osiguranje ivota i dostignute kvalitete ivota kao i bitne za poboljanje kvalitete ivota). Dio tih spoznaja proizlazi iz znanja o stupnju zadovoljenja potreba postojeim hidrotehnikim sustavima i znanja o planiranom razvoju drutva. Potrebe se razmatraju sa stajalita svih odnosa ovjeka prema vodama, sa stajalita koritenja voda, zatite od voda i zatite voda. Razmatra se koliina i kvaliteta potrebih voda odnosno voda koje se isputaju ili planira ispustiti u prirodu. Potrebe u odnosu na vodu prvenstveno se sagledavaju u dravnim ustanovama zaduenim za vode, kao i u organizacijama koje koriste vodu, koje su ugroene od voda ili provode zatitu od voda i koje su zaduene za zatitu voda. Dio spoznaja nalazi se u planskim dokumentima. Kako se hidrotehniki sustavi izvode za buduu upotrebu bitna je spoznaja o potrebama u budunosti. Hidrotehniki sustavi su u pravilu dugovjeni, te i projekcije buduih potreba moraju odgovarati razdoblju planiranja. Oigledno je da se u pripremi hidrotehnikih sustava osim prikupljanja poznatih spoznaja provode i obrade (studije) kojima se procjenjuju potrebe u budunosti, koje nisu dostupne u postojeoj dokumentaciji. Specifikum su graevine vodnog prometa ije se potrebe sagledavaju u prometnim planovima, ili Prometnim studijama. Taj segment pokriva prometna struka. Kao i kod svakog zahvata u prirodi tako i kod planiranja, izgradnje i koritenja hidrotehnikih sustava nuno je poznavanje i primjena pozitivnih (vaeih) propisa, kojima se utvruje pod kojim uvjetima i na osnovi koje se dokumentacije moe zapoeti gradnja i koristiti izvedeno rjeenje. Jedan od osnovnih dokumenata koji utvruje namjenu prostora i uvjete njegovog koritenja je plansko-prostorna dokumentacija. U sluaju da planirani hidrotehniki zahvati nisu utemeljeni u prostorno-planskoj (PP) dokumentaciji neophodno je pokrenuti postupak izmjene i dopune te dokumenatcije kao dio u rjeavanju problema zadovoljenja potreba. Neki od relevantnih dokumenata prostornog ureenja realiziraju se na dravnoj razini i donosi ih Sabor RH su: Strategija prostornog ureenja RH Program prostornog ureenja RH Prostorni planovi podruja posebnih obiljeja Strategija upravljanja vodama RH Strategija prometnog razvitka RH i td.
10
Slijedea su razina upanijski prostorni planovi (tekstualni i grafiki dio) javno dostupni na internetu, a slijede prostorni planovi ureenja grada, opine, urbanistiki planovi ureenja i detaljni planovi ureenja. Svaki zahvat je nuno sagledati sa stajalita svih odnosa (ovjek priroda umjetna priroda), pri emu se za zahvate za koje se oekuje znaajnije djelovanje na okoli propisuje kao obaveza procjena utjecaja na okoli, koja se radi na osnovi studije o utjecaju na okoli (SUO). Prostorni planovi svih razina imaju snagu zakona i kod planiranja i izvoenja graevina obavezno i doslovno ih se mora potivati!
1.2.3 Priroda
Priroda se moe prouavati kroz njenu grau (strukturu) i procese koji su u njoj prisutni, te procese (djelovanje) u odnosu na ovjeka (drutvo) i umjetnu (izgraenu) prirodu. Procesi se sagledavaju u vremenu, te moemo razlikovati zbivanja koja se ostvaruju u nama vidljivim vremenskim jedinicama (deseci, stotinjak godina i manje), i zbivanja koja se ostvaruju u dugim vremenskim jedinicama (stotine tisua i milijuni godina) i s naeg dananjeg stajalita i stajalita planiranih zahvata ne razmatraju se kao procesi. Primjer prvog procesa je kruni tok vode, koja pod djelovanjem suneve energije hlapi sa povrine Zemlje, die se u atmosferu, kondenzira, pod djelovanjem sile tee pada na povrinu zemlje, te se povrinom i podzemno kree prema morima i oceanima. Taj se ciklus ostvaruje oko 40-tak puta godnje i znaajno je svojstvo vode u prirodi obnovljivo blago (resurs). Kao primjer drugog procesa moe se spomenuti dio geolokih procesa. Oblik i struktura tla u nas je nastala tijekom geoloke prolosti i danas se moe smatrati kao nepromjenjivo svojstvo. Iznimku ine procesi erozije povrine, krke pojave, promjene koje nastaju djelovanjem vode i vjetra, te ovjeka i koje se moraju uzeti u obzir. Takoer iznimku ine neotektonske aktivnosti, koje povremeno uzrokuju potrese i time dodatno optereuju graevine i ugroavaju njihovu stabilnost, te i njih treba uzeti u razmatranje.
Voda
Voda predstavlja osnovni medij kojim se bavi hidrotehnika praksa, te je posebno znaajno poznavanje svojstava vode i njene pojave u prirodi. Nama je dostupna povrinska i podzemna voda, nae potrebe se zadovoljavaju u rjeavanju odnosa s tom vodom pa su potrebna znanja o tim vodama. Osnovno je poznavanje koliine i kvalitete vode u prostoru i vremenu. Budui da je proces kretanja vode u prirodi vrlo intenzivan i da se stanje voda praktino mijenja iz trenutka u trenutak neophodno je stalno promatranje stanja vode.
11
Osim hidrotehnikim graevinama na kontinentu hidrotehnika se praksa bavi i pomorskim graevinama, te je s tog stajalita potrebno poznavanje i ponaanja mora i oceana u obalnom podruju, prvenstveno razine mora i valovi kao i vjetrovi koji uzrokuju pojavu valova. Voda u prirodi djeluje i na sredinu u kojoj se kree ili nalazi i to djeluje kroz procese fizikog, kemijskog i biolokog djelovanja, to je takoer potrebno poznavati. Osim djelovanja na prirodu voda djeluje i na samog ovjeka i umjetnu prirodu, te je i ta spoznaja nuna u postupku rjeavanja odnosa s vodom. Promatranjem voda u prirodi i prouavanjem procesa i zakonitosti kretanja, stanja vode i djelovanja voda bavi se hidrologija, oceanologija, hidrogeologija i dijelom sanitarna hidrotehnika (kvalitet voda). Budui da su u ranijim kolegijima (osim oceanologije) obraena ova podruja, u okviru kolegija hidrotehnike graevine polazi se od pretpostavke da su ta znanja usvojena i primjenjuju se u onoj mjeri koliko je to potrebno, dok su potrebna znanja iz podruja oceanologije dana u okviru ovog kolegija. Osnovna hidrolka svojstva su vodostaji, protoci, nanos, pojava leda, temperatura vode. Poznavanje zakonitosti pojave u prostoru i vremenu neophodno je zbog planiranja, izgradnje i koritenja hidrotehnikih sustava. Osnovne hidroloke podloge na jednom proticajnom profilu vodotoka (u pravilu na mjestu vodomjerne postaje) su: a) proticajni profili vodotoka b) vodostaji, c) konsumpcijska (proticajna) krivulja i d) protoci. Koriste se kod svih hidrotehnikih problema vezanih za prirodne vodotoke, ali i kod povrinske i urbane odvodnje. Pritom su vodostaj i protok prirodne pojave sluajne prirode.
a) Proticajni profili vodotoka definiraju proticajne povrine uzdu vodotoka. Dobiju se geodetskim snimanjem prirodnog korita popreno na smjer teenja. Slue za hidroloke i hidraulike proraune, te za projektiranje vodnih graevina. b) Vodostaj se na mjestu vodomjerne postaje jedini mjeri kontinuirano i iz tih mjerenja se, statistikim i vjerojatnosnim raunom, dobiju reprezentativni vodostaji za neki proticajni profil kao u Tab.1. c) Konsumpcijska (proticajna) krivulja definira 2 prosjean odnos vodostaja i protoka u nekom trenutku 1,8 na mjestu razmatrane 1,6 vodomjerne postaje. Takoer se dobije 1,4 statistikim proraunom iz 1,2 niza simultanih mjerenja vodostaja i protoka (u stvati 1 se mjere brzine teenja, a iz 0,8 njih i izmjerene povrine proticajnog presjeka 0,6 izrauna protok), kao na Sl. 0,4 4.
vodostaj H[m]
0,2 0 0 10 20 30 40 50
Sl. 4 Konsumpcojska (proticajna) na mjestu vodomjerne postaje
protok Q[m3/s]
12

d)
Protok se na mjestu vodomjerne postaje za svaki izmjereni vodostaj izrauna pomou konsumpcijske krivulje, a zatim se statistikim i vjerojatnosnim raunom, dobiju reprezentativni protoci za neki proticajni profil kao u tablici 1
NOMENKLATURA VODOSTAJA NA RIJENOJ VODOMJERNOJ POSTAJI VVn n-GODINJI VISOKI VODOSTAJ ili VISOKI VODOSTAJ n-GODINJEG POVRATNOG RAZDOBLJA Vodostaj koji u razdoblju od n-godina moe biti jedanput dostignut ili premaen. Rauna se iz viegodinjeg niza VISOKIH VODOSTAJA pomou matematike statistike. Na pr: VV5 petogodinji visoki vodostaj. NAJVII VISOKI VODOSTAJ Najvii opaeni ili uope poznati vodostaj u nekom dugom razdoblju od neke davne godine do danas. Na pr: NVVod 1896. ili NVV23.11.1911. od 1896. VISOKI VODOSTAJ Najvii vodostaj opaen u izvjesnom vremenskom razdoblju. Na pr: VV1965-1975, ili VV1968, ili VVzima 1965-1970, ili VVtravanj 1975. SREDNJI VISOKI VODOSTAJ Izraunata prosjena vrijednost VISOKIH VODOSTAJA iz istovjetnih vremenskih razdoblja (godina, godinje doba, mjesec). Na pr: SVV1965-1975 = sredina godinjih visokih vodostaja iz razdoblja 1965. do 1975., ili SVVzima 1965-1970 = sredina zimskih visokih vodostaja iz razdoblja 1965. do 1970., ili SVVtravanj 1967-1972 = sredina travanjskih visokih vodostaja iz razdoblja 1967. do 1972. VODOSTAJ x%-tnog TRAJANJA Vodostaj koji prema statistikom proraunu u prosjeno x% dana u godini biva dostignut ili premaen. Na pr: V5% = 5%-tni vodostaj ili vodostaj koji u 5% dana u godini (18 dana u godini) biva dostignut ili premaen. OBIAN VODOSTAJ Vodostaj koji prema statistikom proraunu prosjeno u godini biva isto toliko dostignut i premaen koliko puta ne bude dostignut; tj. 50%-tni vodostaj na godinjoj krivulji trajnosti vodostaja (V50%), ili medijana na godinjoj krivulji uestalosti vodostaja. Razdoblje iz kojeg je raunat naznauje se u indeksu. Ako je oznaka bez indeksa razdoblje je poznato. Na pr. OV1953-73 = obian vodostaj iz razdoblja 1953. - 73. SREDNJI VODOSTAJ Izraunata aritmetika sredina svih opaenih vodostaja za razdoblje naznaeno u indeksu. Ako je oznaka bez indeksa razdoblje je poznato. Na pr. SV1965-75 = srednji vodostaj iz razdoblja 1965. - 75., SVzima 1955-90 = srednji zimski vodostaj iz razdoblja 1955. - 90., SVtravanj 1967-72 = srednji travanjski vodostaj iz razdoblja 1967. - 72., SVtravanj 1967 = srednji travanjski vodostaj iz 1972. NAJEI VODOSTAJ Vodostaj koji se prema statistikom proraunu u godini najee pojavljuje, ili modus na godinjoj krivulji uestalosti vodostaja. Razdoblje iz kojeg je raunat naznauje se u indeksu. Ako je oznaka bez indeksa razdoblje je poznato. Na pr. FV1953-73 = najei vodostaj iz razdoblja 1953. - 73. SREDNJI NISKI VODOSTAJ Izraunata prosjena vrijednost NISKIH VODOSTAJA iz istovjetnih vremenskih razdoblja (godina, godinje doba, mjesec). Na pr: SNV1965-1975 = sredina godinjih niskih vodostaja iz razdoblja 1965. do 1975., ili SNVzima 1965-1970 = sredina zimskih niskih vodostaja iz razdoblja 1965. do 1970., ili SNVtravanj 1967-1972 = sredina travanjskih niskih vodostaja iz razdoblja 1967. do 1972.
NVV
VV
SVV
Vx%
OV=V50%
SV
FV
SNV
13
NV
NISKI VODOSTAJ Najnii vodostaj opaen u izvjesnom vremenskom razdoblju. Na pr: NV1965-1975, ili NV1968, ili NVzima 1965-1970, ili NVtravanj 1975. NAJNII NISKI VODOSTAJ Najnii opaeni ili uope poznati vodostaj u nekom dugom razdoblju od neke davne godine do danas. Na pr: NNVod 1896. ili NNV23.11.1911. od 1896. n-GODINJI NISKI VODOSTAJ ili NISKI VODOSTAJ n-GODINJEG POVRATNOG RAZDOBLJA Vodostaj koji u razdoblju od n-godina moe biti jedanput izjednaen ili podbaen. Rauna se iz viegodinjeg niza NISKIH VODOSTAJA pomou matematike statistike. Na pr: NV5 petogodinji niski vodostaj.
NNV
NVn
NOMENKLATURA PROTOKA NA RIJENOJ VODOMJERNOJ POSTAJI (definicije su analogne onima za vodostaje) VQn NVQ VQ SVQ Qx% OQ=Q50% SQ FQ SMQ MQ NMQ MQ
n
n-GODINJA VELIKA VODA (PROTOK) ili VELIKA VODA n-GODINJEG POVRATNOG RAZDOBLJA NAJVIA VELIKA VODA (PROTOK) VELIKA VODA (PROTOK) SREDNJA VELIKA VODA (PROTOK) VODA (PROTOK) x%-tnog TRAJANJA OBINA VODA (PROTOK) SREDNJA VODA (PROTOK) NAJEA VODA (PROTOK) SREDNJA MALA VODA (PROTOK) MALA VODA (PROTOK) NAJNIA MALA VODA (PROTOK) n-GODINJA MALA VODA (PROTOK) ili MALA VODA n-GODINJEG POVRATNOG RAZDOBLJA Nomenklature vodostaja i protoka za neki proticajni profil vodotoka: u pravilu na mjestu vodomjerne postaje
Tab.1
Kod rjeavanja problema povrinske i urbane odvodnje osnovna je hidroloka podloga JTP (Jaina,Ttrajanje i Povratno razdoblje) krivulje kao na Sl. 5 -JTP krivulja (u struci tradicionalno ITP krivulje) pokazuju kolika e biti jaina oborine u [mm/h] ako se desi kia povratnog razdoblja PR [god] koja traje t[h].
14
100
JTP (jaina - trajanje - povretno razdoblje) krivulja P=900[mm/god]

PR=25 god PR=10 god PR=5 god PR=3 god PR=2
10 jaina kie i [mm/h] 1 1
trajanje kie t [h]
10
50
100
Slika 5 JTP (Jaina Trajanje Povratno razdoblje) krivulja
Morske razine Morske razine su osnovni podatak za osnivanje pomorskih graevina, jer slue za proraune funkcionalnosti (odreivanje: visine lukobrana i kejova, dubine brodskih vezova...) i za proraune konstrukcije (hidrostatiki tlakovi, ...). No interesantne su i za tehnologiju graenja, zbog potrebe razlikovanja podvodnih i nadvodnih radova. Registracije morskih razina obavlja kontinuirano i redovno Hrvatski hidrografski institut Split na 4 mareografske stanice: Dubrovnik, Split, Bakar i Rovinj. Mjerenja se javno objavljuju u Hidrografskom godinjaku. Za projektiranje se koriste ekstremno visoke i niske razine raznih povratnih razdoblja(na pr. ExtrVR50god, ExtrNR50god) i razne prosjene razine(na pr. SR-geodetska nula i SNNzR-hidrografska nola, ili nula pomorskih karata.. Morski valovi Podaci o morskim valovima slue za proraune funkcionalnosti (agitacija, prelijevanje...) i za proraune konstrukcije (definiranje dinamikih optereenja) pomorskih graevina. Ne opaaju sustavno niti kontinuirano na dravnoj razini. Sporadina opaanja vri Hrvatski hidrografski institut Split uglavnom u oceanografske znanstvene svrhe na rijetkim zemljopisnim tokama koje su najee na puini ispred hrvatskih otoka. Osim toga ta su opaanja obino kraa od 5 godina. Iz takvih opaanja nije mogue definirati niti prosjenu, a pogotovo ekstremnu valnu klimu. Opaanje valova moogu vriti i investitori na njima interesantnim lokacijama. Ta mjerenja moraju biti u dubokovodnom podruju kako bi se dobili podaci o nedeformiranim valovima. Osim toga moraju bitiu razdoblju od barem 10 godina. Kako su ta mjerenja i vrlo skupa sve reeno ukazuje da jedan projekt najeee ne treba raunati da e raspolagati izmjerenim valovima. Na sreu valovi se dadu prognozirati iz vjetrovne klima, a ta se sustavno opaa!
15
Morske struje Podaci o morskim strujama slue preteno za rjeavanje ekolokih problema pomorskih graevina. Kod masivnih i relativno plitkih pomorskih graevina struje ne proizvode znaajno optereenje, zbog svoje male brzine odnosno male kinetike energije, pa se u principu zanemaruju. Ne zanemaruju se kod vitkih konstrukcija (piloti i cjevovodi). Ne opaaju sustavno niti kontinuirano na dravnoj razini. Sporadina opaanja vri Hrvatski hidrografski institut Split. Za pojedine projekti opaanja se vre u aranmanu investitora.
Zemljite
Zemljite se razmatra sa stajalita oblika (topografija), svojstava i procesa. Oblik zemljita Pri svakom zahvatu neophodno je poznavanje oblika terena (konfiguracije), koja se prikazuje kartama razliitih mjerila. To je podruje geodezije (izmjere zemljita). Pri radu koriste se "karte" malog mjerila za osnovnu orijentaciju u prostoru pa sve do detaljnih "planova" krupnog mjerila. Karte se izrauju na dravnoj razini za javno koritenje, a planovi se za potrebe projektiranja snimaju i izrauju po narudbi. Geodetske karte slue za smjetaj HG na teren u vidu preglednih situacija. Tlocrti velikih HG rade se na geodetskim kartama, a malih na geodetskim planovima. Slijedea namjena geodetskih podloga je za hidroloke, hidraulike i geotehnike proraune, kao na primjer: definiranje slivnog podruja, proticajni profili vodotoka i profili terena. Geodetske podloge na dravnoj razini mogu se za cijelu Hrvatsku javno nabaviti kod Dravne geodetske uprave u Zagrebu. Dostupne su u analognom (na papiru) obliku i digitalnom obliku u vidu rasterske slike (bit mape) koja se uvlai kao podloga u digitalne nacrte (na pr. Autocad). Sve digitalne karte su geokodirane; t.j. prikazane u geodetskim koordinatama. Nazivi tih karata su:
Hrvatska osnovna karta 5000 (HOK), 2D crtana karta u mjerilu 1:5.000 Digitalna ortofoto karta (DOF), 3D aerofotografska geokodirana snimka postojeeg stanja na terenu karta u mjerilu 1:5.000, Topografska karta (TK 25), 2D crtana karta u mjerilu 1:25.000 Digitalni model reljefa (DMR 25), 3D digitalni model terena karta u mjerilu 1:25.000 Topografska karta (TK 100), 2D crtana karta u mjerilu 1:100.000 Topografska karta (TK 200), 2D crtana karta u mjerilu 1:200.000
Pomorske karte na dravnoj razini mogu se za cijelu hrvatsku obalu javno nabaviti kod Hrvatski hidrografski institut Split u analognom i digitalnom obliku pod nazivom:
Generalne pomorske karte, 2D, mjerila 1:750.000 do 1:2.500.000 Kursne karte, 2D, mjerila 1:150.000 do 1:300.000 Obalne karte, 2D, mjerila 1:50.000 do 1:100.000 Planovi (luka), 2D, mjerila 1:3.000 do 1:400.000
16
Slika 6
Pomorski plan luke
Detaljnije karte (krupnijeg mjerila: za male graevine do 1:200, za srednje 1:500 i za velike do 1:2000) rade se prema potrebama pojedinih zahvata. Nazivaju se planovi. Izrauju ih geodetske tvrtke na temelju Projektnog zadatka projektanta graevine i na temelju obavljenog geodetskog snimka terena. U sklopu tog snimanja projektant e po potrebi naruiti i snimanje profila terena koji ga posebno zanimaju. Posebnost detaljnih planova ili situacija za hidrotehnike graevine su prikazi vodnih korita (rijeka i mora) ispod vodne razine izohipsama ili izobatama.
17

Izohipse su linije presjeka horizontalnih, paralelnih ekvidistantnih ravnina (obino razmaka 1m) i terena prikazane u avnini nacrta. Ako su te ekvidistantne ravnine paralelne sa srednjom razinom mora i poinju geodetskom nulom 0,0[m n.m] (srednja razina mora) radi se o izohipsama negativnog predznaka (na pr. -7[m n.m]). Na taj sej nain mogu prikazati korita mora i rijeka no uglavnom se primjenjuju za more kao na pr.na dravnim kartama HOK i TK 25. Ako su ekvidistantne ravnine paralelne s nekom drugom razinom mora, na pr. s hidrografskom nulom (prosjek posebno definiranih vrlo niskih morskih razina kod oseke to je niae od geodetske nule), ili s nagnutom ravninom nekog niskog vodnog lica na rijeci (najee 95%-tne trajnosti) inda se izolinije nazivaju izobate. Ovakav prikaz ei je za rijeke. I na pomorskim kartama dane su morske izobate (ispod hidrografske nule), to je i logino jer je plovidba kritina kod oseke!
Slika 7 izohipse
Rijene
izobate
Na katastarskim planovima (na kojima se ne prikazuje oblik terena) prikazuju se vlasniki odnosi pomou katastarskih estica zemljita i ucrtanih postojeih graevina. Oni slue zato da bi se na njima nacrtale budue graevine. Takav prikaz obavezan je stiga da bi se kod ishoenja lokacijske i graevne dozvole moglo provjeriti dali postoji pravo graenja (vlasnitvo, koncesija ili slunost) na katastarskim esticama koje zahvaa namjeravana gradnja. Nabavljaju se u Katastarskom odjelu Graanskog suda. Katastarska podloga osim crtanog dijela; t.j. plana, ima i pisani dio koje naznaava broj k.. i njenog aktualnog vlasnika ili korisnika.
18
Sl. 8 Katastarski plan Svojstva zemljita Openito treba osigurati mehaniku i kemijsku stabilnost temelja, a esto i vododrivost prostora u kojem se izvode hidrotehnike graevine. Takoer je potrebno poznavati mogunosti koritenja materijala za graenje, kao i njegova svojstva sa stajalita ugradnje. Ovisno o veliini i utjecaju zahvata na prostor potrebno je poznavati svojstva zemljita ireg ili ueg prostora, manje ili vie detaljno, sa stajalita povrine i dubine do koje se oekuje znaajno meudjelovanje graevine i prostora u kojem se ona izvodi. Opa se znanja o grai, dinamici i postanku Zemlje obrauju u geologiji, te njenim posebnim dijelovima kao u inenjerskoj geologiji, seizmolokoj geologiji (tektonici) i hidrogeologiji. Opa znanja o prostoru planirane izgradnje i koritenja omoguuju detaljnije planiranje istraivanja svojstava u neposrednom prostoru izgradnje i utjecaja zahvata ime se bave mehanika stijena i mehanika tla, koje omoguuju pripremu podloga za definiranje temeljenja i naina graenja. Posebno je vana spoznaja o mogunosti kretanja vode u tlu (vodopropusnost). Takoer je potrebno istaknuti potresna svojstva prostora zahvata koja definiraju jedno od znaajnih optereenja na osnovi kojih se dimenzioniraju graevine.
Geotehnike podloge hidrotehnikih graevina

Geotehnike podloge se sastoje od geoloke i geomehanike komponente, a definiraju geloke i geomehanike osobine temeljnog tla i temeljne stijene. Te se podloge utvruju
19
geolokim i geotehnikim istranim radovima. Istrani radovi u tlu uvijek su obvezni ako se graevina temelji na koherentnom i/ili nakoherentnom tlu. Istrani radovi u stijeni su potrebni za temeljenje velikih i tekih graevina neposredno na stijeni, dok se za male graevine obino pretpostavlja da je stijena dovoljno nosiva pa posebni istrani radovi obino nisu potrebni. Geoloki istrani radovi su potrebni za prostrane graevine i graevine temeljene na sloenim uvjetima u tlu, kao to su na primjer klizita, radi interpretacije znaajki temeljnog tla izmeu mjesta na kojima je izvreno istraivanje tla. Naime zbog tednje nije mogue kompletno podruje neke akumulacije gusto pokriti skupim istranim radovima, pa se neistraeni potezi temeljnog tla mogu struno interpretirati od strane geomehaniara na temelju geoloke podloge. Tu je posebno vana pojava rasjeda, jer se sa obje njegove strane mogu pojaviti drukiji slojevi tla, ali i tektonski pomaci tla. Program geotehnikih istranih radova sastavlja projektant graevine. Istrane radove, na temelju Programa, izvode specijalistike tvrtke sa strunjacima graevinske, geoloke i geofizike struke. Ti se radovi sastoje od terenskih istranih radova, laboratorijskih istranih radova i izvjetaja kojim se opisuju provedeni radovi te prikazuju rezultati i interpretacije istraivanja. Terenski istrani radovi obavljaju se strunim pregledom terena i pomou istranih buotina i istranih jama. Iz njih se uzimaju uzorci tla (poremeeni i/ili neporemeeni), ali se u njima mogu vriti i terenski pokusi (SPT, krilna sonda, statika penetracija i mnogi drugi) za definiranje geomehanikih znaajki tla. Osim toga radi se i terenska klasifikacija tla. Laboratorijski istrani radove obavljaju se u geotehnikom laboratoriju na uzorcima uzetim tokom terenskih istranih radova. Iz poremeenih nekoherentnih uzoraka mogu se nainiti: zapreminska teina suha i uronjena, prirodna vlanost, granulometrijska krivulja. Na poremeenim koherentnim uzorcima mogu se ispitati jo i aterbergove granice te izvriti direktno smicanje. Na neporemeenim koherentnim uzorcima moe se ispitati aksijalna i triaksijalna vrstoa u dreniranim ili nedreniranim uvjetima. Ovo su standardana ispitivanja, no za specijalne znaajke tla rade se i druga. Geotehniki izvjetaj ukljuuje rezultate pregleda terena, terenskih istranih radova, laboratorijskih istranih radova i eventualno ranijih istraivanja na razmatranoj lokaciji. Obavezno od nacrta sadri situaciju terena s naznaenim mjestima ispitivanja, sondane i geotehnike profile. Obino su ukljuene i seizmike znaajke lokacije. Posebnost hidrotehnikih graevina su hidrogeoloke podloge. Trae se kod graevina za zahvat vode (obnovljive i neobnovljive rezerve, rasprostiranje u podzemlju, kakvoa, propusnost tla, brzine kretanja) i kod graevina za spremanje vode na tlu kao to su akumulacije (vododrivost tla, ponori, jame i pilje). Za hidrogeoloke podloge mogu posluiti gore navedeni istrani radovi koji se u posebnim sluajevima mogu dopuniti mjerenjem tlaka podzemne vode pomou piezometara te ispitivanjem propusnosti tla ili stijena probnim crpljenjem ili ubacivanjem vode u posebne buotine.
20
Slika 9. Geotehniki profil dravske obale u luci Osijek
Zrak klimatoloka svojstva podruja

Klimatoloka svojstva podruja izgradnje promatraju se sa dva stajalita stajalita graenja i koritenja, te sa stajalita eventualnih promjena koje mogu nastati zbog izgradnje hidrotehnikih sustava odnosno graevina. Stanje u dijelu atmosfere, koje je znaajno sa stajalita hidrotehnikih graevina, opisuju temperature vode i zraka, vlanost, vjetrovi, isparavanje sa zemljita, bilja i vodene povrine, oborine, insolacija a njima se bavi klimatologija. Opaanja se provode stalno obzirom na svojstva tih pojava. Vjetar Podaci o vjetrovnoj klimi potrebni su u projektantu svake, pa tako i hidrotehnike, gtaevine na koju vjetar ima znaajan utjecaj za proraun optereenja od vjetra. Prema EC tlak ili sila tlaka od vjetra na graevinu izraunava se posredstvom prosjene10minutne brzine 50 godinjeg povratnog razdoblja za najnepogodniji smjer djelovanja vjetra (V600s50godfm/s]). Naziva se referebtna brzina vjetra a oznaava s Vref=V600s50godfm/s]. Taj se podatak izrauna, ili naruuje kod Dravnog hidrometeorolokog zavoda u Zagrebu. Proraun se temelji na dugoronom (barem 10 godina, a najbolje 30 godina) opaanju vjetra s time da se za ovaj vjerojatnosni proraun izdvoje ekstremne vrijednosti prosjene10-minutne brzine za najnepogodniji smjer.
21

N NE
DUBROVNIK godina
NW
2.1%
E
tiina
10%
slab vjetar ( 0.3-5.4m/s ) umjeren vjetar ( 5.5-10.7m/s )
SW
20% 30%
SE
jak vjetar ( >10.7 m/s )
Slika 10. Godinja i sezonske rue vjetra za Dubrovnik u razdoblju 19972006. Ipak podaci o vjetru najvie se koriste za u pomorskim gradnjama. Za trasiranja lukobrana koristi se "rua vjetra" (Slika 10). U stvari za to bolje slui "rua valova" no valovi se sustavno ne opaaju. Kako vjetrovi generiraju morske valove najvee energije to rua vjetra u nekom kvalitativnom mjerilu doarava ruu valova. Rua vjetrova je grafiki prikaz
uestalosti (u %-tcima pojavljivanja) prosjenih10-minutnih brzina vjetra (u m/s) po smjerovima u nekom vremenskom razdoblju (najee u jednoj godini) na jednoj zemljopisnoj toki. Dobije se iz viegodinjeg opaanja vjetra na toj toki i predstavlja prosjenu vjetrovnu klimu: godinju, zimsku, ljenu travanjsku i sl.
Druga je upotreba podataka o vjetru u okolici neke zemljopisne toke za prognoziranje vjetrovnih valova iz podataka o vjetru na toj istoj toki. Za to su potrebne vjetrovne situacije iz barem 10 godina a najbolje 30 godina. Takav niz situacijaprikazuje se u praktinoj tablici. Situacija prikazuje brzinu i smjer vjetra po satima trajanja od poetka vjetra pa do njegovog prestanka. Obadvije navedene podloge naruuje kod DHMZ.
Ostale podloge vezane uz prirodu

Ostale podloge vezane su na znanja o ivom svijetu (biocenozi, ivotna zajednica) u prostoru zahvata (biotop, stanite), kako o onom u vodi, tako o onom koji obitava uz vodu, te u kopnenom podruju izgradnje i oekivanog utjecaja izgradnje i koritenja graevina. Uz to je potrebno posebno uzeti u obzir zatiene prirodne vrijednosti. Ove su podloge potrebne sa stajalita procjene utjecaja na okoli izgradnje i koritenja hidrotehnikih graevina i sustava, kao i sa stajalita planiranja i provedbe mjera zatite okolia.
Umjetna priroda (postojei i palnirani zahvati)

Evidentna je potreba poznavanja i izgraenosti prostora kako sa stajalita mogunosti unoenja novih zahvata, tako i sa stajalita utjecaja novog zahvata na postojee i planirane zahvate. Ti se podaci nalaze u postojeim dokumentima, katastrima, kartografskim materijalima, a neke je potrebno snimiti.
22
Posebno je vano poznavanje postojeih hidrotehnikih sustava i graevina, te mogunosti zadovoljenja potreba ili dijela potreba koje se rjeavaju poboljanjem, dogradnjom ili rekonstrukcijom tih ve postojeih zahvata. Takoer je nuno poznavanje kulturnih i arheolokih vrijednosti u prostoru planiranog zahvata i odnos prema tom zahvatu.
1.3 OSNOVE ZA PRORAUN HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

1.3.1Uvod
Hidrotehnike graevine (HG) su vrlo sloene graevine koje se sastoje od niza konstrukcija, od kojih su veina hidrotehnike konstrukcije (HK). Graevina je openito sve to
je sagraeno na tlu. Konstrukcija je sustav povezanih izgraenih dijelova koji tvore krutu cjelinu, ili graevina koja ima odreeni raspored izgraenih dijelova a nema krutost. Tako na pr. neka rijena hidroelektrana ima slijedee konstrukcije: zemljane nasipe i obaloutvrde uzdu vodotoka, te popreko vodotoka (na mjestu pregradnog profila): zemljanu branu na koju se nadovezuje AB brana (s preljevom i slapitem), AB strojarnica te vie AB konstrukcija brodske prevodnice. Preko svih poprenih konstrukcija je AB most. Na betonskoj brani je elina konstrukcija preljevnih zapornica, a u prevodnici su eline konstrukcije vrata prevodnice. Ispred i iza prevodnice su ulazni kanali. Od toga obaloutvrda (konstrukcija uglavnom od kamenog nabaaja) nema krutost. Za usporedbu vea stambena zgrada sastoji se od samo jedne; AB skeletne konstrukcije.
KANAL ZA PROCJEDNU VODU STROJARNICA
AB BRANA S PRELJEVOM I SLAPITEM
ZEMLJANA BRANA (HIDROTEHNIKI NASIP)
MOST
DOVODNI KANAL
MALA HIDROELEKTRANA
Slika 1.3.1::1 Primjer konstrukcija rijene hidroelektrane Hidrotehnike konstrukcije spadaju u grupu inenjerskih konstrukcija. Za razliku od arhitektonskih konstrukcija (stambena izgradnja, privredni objekti,...), uloga graevinskog inenjera je kod inenjerskih konstrukcija dominantna. Kod arhitektonskih konstrukcija inenjeri graevinarstva imaju servisnu ulogu (prorauni konstrukcije, dimenzioniranje,...). Graevinske konstrukcije moraju biti pouzdane. Pouzdanost u sebi sadri sigurnost, funkcionalnost (uporabivost) i trajnost. Osim to moraju biti pouzdane, trebaju biti ekoloki prihvatljive, ekonomine i estetski oblikovane.
23
Za svaku graevinu potrebno je provesti nune proraune kojima osiguravamo njihovu pouzdanost a koje moemo svrstati u dvije grupe: proraun funkcionalnosti i proraun konstrukcija. Proraun konstrukcija se sastoji od prorauna stabilnosti, prorauna mehanike otpornosti (vrstoe) i prorauna trajnosti. Spomenute proraune najzornije je prikazati na pojednostavljenom primjeru brane. Brana mora biti takova da, kada se njome pregradi dolina, svojom visinom osigura dovoljan volumen akumulacijskog prostora (kriterij funkcionalnosti). Zatim mora biti takova da se ne prevrne, pomakne, zakrene,... dakle da se kao kruto tijelo ne promijeni poloaj u prostoru (kriterij stabilnosti). Nadalje mora biti takove konstrukcije da uslijed optereenja ne doe do njenog loma ili pojave pukotina (kriterij mehanike otpornosti). I konano, mora biti izraena tako da uz redovito odravanje u svom okruenju ostane sposobna za uporabu tijekom proraunskog radnog vijeka. Proraunima se u stvari dokazuje zadovoljavanje postavljenih projektnih kriterija. Za svaki od navedenih prorauna odreuju se projektni kriteriji koji se sastoje od projektnih uvjeta okruenja (npr. djelovanja) i graninih vrijednosti za te uvjete (npr. naprezanja u konstrukciji). Projektni kriteriji odreeni su propisima (npr. optereenje eljeznicom, irina ceste na kruni brane) ili ih je potrebno odrediti temeljem zahtjeva naruitelja i prorauna provedenih po pravilima struke (npr. visina brane, ). Navedeni prorauni provode se i dokumentiraju u studijama i projektima. Razliite su razine projektiranja, a sukladno tim razinama provode se prorauni vee ili manje tonosti. Najniu razinu projektiranja predstavljaju studije koje se koriste za izradu raznoraznih planova. Prilikom izrade studija koriste se okvirni prorauni provedeni na temelju raspoloivih projektnih podloga i opih inenjerskih saznanja. Neto vii stupanj projektiranja predstavlja izrada idejnih rjeenja. Zakonska pak regulativa razaznaje vie stupnjeve projekata koji su rangirani u Idejne projekte, Glavne projekte i Izvedbene projekte. To je slijed razina projektiranja koji je obvezatan u postupku ishoenja potrebnih dozvola za graenje i graenja. Za tu grupu projekata nuna je izrada detaljnijih podloga kako bi se prorauni proveli na bazi relevantnih podataka.
Studije Idejna rjeenja Idejni projekt Zakon o prostornom ureenju i gradnji Glavni projekt
Planski dokumenti, SUO
Izvedbeni projekt
Slika 1.3.1::2
Razine projektiranja
24
Postavlja se pitanje u kojoj se fazi projektiranja provode prorauni funkcionalnosti (FP) i prorauni konstrukcija (PK). Bez obzira to postoje razlike kod projektiranja pojedinih tipova hidrotehnikih graevina, ipak postoji jedan osnovni slijed koji poinje sa eljama (zahtjev, potreba, cilj) investitora. Slijedi izrada Projektnog zadatka. Radi se o inenjerskoj artikulaciji zahtjeva investitora. Projektni zadatak sadri opis problema (inenjerske zadae), definiranje projektnih kriterija te popis potrebnih podloga (geodetske, geoloke, geomehanike, hidrografske, hidroloke, hidraulike, prostornoplanske, meteoroloke, pedoloke, projektne,...) temeljem kojih je mogue izraditi projektno rjeenje. Trei korak je izrada Programa istranih radova (geodetski, geoloki, geomehaniki, hidrografski,...). Tim programom odreuje se obim i nain izrade dodatnih istraivanja kako bi se dopunile postojee dostupne podloge. U nastavku se, temeljem analize i razrade podloga te temeljem funkcionalnih analiza i prorauna rade osnovna trasiranja (tlocrtno pozicioniranje graevine). Dalje, sljedei korak je osnovno oblikovanje graevine. Ono se provodi temeljem funkcionalnih analiza i prorauna, hidrolokih prorauna i hidrolokih prorauna. Daljnji korak je odabir tipa konstrukcije. Da bi se odabrao tip konstrukcije potrebno je poznavati tipina rjeenja za date uvjete. Potrebno je provesti osnovne proraune konstrukcije (statike, geomehanike), te je potrebno ekonomski valorizirati svaki pojedini tip. U ovom koraku projektiranja treba imati u vidu tehnologiju izgradnje (mogunost i nain izgradnje)! Nakon odabira tipa konstrukcije potrebno je provesti detaljni proraun i razradu svih elemenata konstrukcije. Slijedi izrada dokaznice mjera, pa trokovnika i konano za izvedbu detaljne nacrte i proraune detalja (planovi oplate, planovi armature, ...). Kako je projektiranje iterativan postupak do iznalaenja konanog rjeenja, sa svakog koraka bit e potrebno vraati se na jedan od prethodnih (koji puta bit e potrebno preskoiti unazad vie koraka).
Zahtjev (potreba, elja, cilj) investitora
Za potrebe odluke investitora o gradnji
Projektni zadatak
Ugovor
Program istranih radova

FP SUO
Osnovna trasiranja Studija

Idejno rjeenje Idejni projekt
FP Osnovno oblikovanje graevine PK PK
Lokacijska dozvola
Odabir tipa konstrukcije
Za potrebe izvoenja
Dokaznica mjera Trokovnik Izvedbeni projekt
Glavni projekt
Slika 1.3.1::3 Pojednostavljeni primjer slijeda projektiranja Specifinost hidrotehnikih graevina je u tome da se projektni kriteriji vezani uz vodu mahom veu uz vjerojatnost njihova pojavljivanja. U hidrotehnikoj se praksi vjerojatnost pojavljivanja opisuje tzv. povratnim periodom (PP, RP, period ponavljanja, razdoblje ponavljanja). Predstavlja recipronu vrijednost vjerojatnosti pojavljivanja dogaaja p(x)
25
Graevinska dozvola
Detaljni proraun konstrukcije
jednom u povratnom periodu (PP) izraenom u godinama (P(x)=1/PP[godina]). Na primjer, vjerojatnost pojavljivanja dogaaja x povratnog perioda od 100 godina je P(x)=0,01. Kako dolazimo do tih podataka? Temeljem izmjerenih hidrolokih veliina (protoci, vodostaji, oborine) kroz due vremensko razdoblje (10 50 - >100 godina), nakon osnovne hidroloke obrade (statistika obrada), koritenjem rauna vjerojatnosti prognoziramo vjerojatnost pojave. Moramo biti svjesni da pri tome ne moemo predvidjeti pojavu nekog dogaaja, ve samo moemo teorijski odrediti vjerojatnost da se taj dogaaj desi u nekom vremenskom razdoblju. Na primjer, ne moemo znati kada e se pojaviti velika voda u rijeci povratnog perioda od 100 godina, koja moe poplaviti neko podruje. Ali zato moemo izraunati rizik da se ta velika voda pojavi u nekom vremenskom razdoblju. Rizik pojave dogaaja definira se kao vjerojatnost pojave dogaaja (ili premaenja) definiranog povratnog razdoblja PP[god], jednom u ivotnom vijeku konstrukcije LT[god]. Izvodi se iz vjerojatnosti premaenja sluajne varijable ekstrema kao:
1 R = 1 1 PR
LT
LT>1
gdje su: R[1] PR[god] LT[god] rizik izlaganja graevine projektnim uvjetima i teim od njih povratno razdoblje razmatranog djelovanja na graevinu projektni vijek uporabe graevine,
U donjoj tablici prikazane su vrijednosti rizika pojave (ili premaenja) dogaaja projektnog povratnog perioda jednom u vremenu projektnog vijeka uporabe graevine. Treba primijetiti da je rizik da se pojavi (ili premai) neki vodni val povratnog perioda 100 godina jednom u 100 godina R=0.63. Dakle rizik je manji od 1, to znai da nije sigurno da e se u 100 godina pojaviti vodni val 100 godinjeg povratnog perioda.
Projektni povratni period [god.] 2 10 50 100 200 500 1,000 2,000 10,000
Projektni vijek uporabe graevine [god.] 2 0.750 0.190 0.040 0.020 0.010 0.004 0.002 0.001 0.0002 10 0.999 0.651 0.183 0.096 0.049 0.020 0.010 0.005 0.001 25 ~1.000 0.928 0.397 0.222 0.118 0.049 0.025 0.012 0.002 50 ~1.000 0.995 0.636 0.395 0.222 0.095 0.049 0.025 0.005 100 ~1.000 ~1.000 0.867 0.634 0.394 0.181 0.095 0.049 0.010 200 ~1.000 ~1.000 0.982 0.866 0.633 0.330 0.181 0.095 0.020
Tablica 1.3.1::I
Rizik - vjerojatnost pojave (ili premaenja) dogaaja projektnog povratnog perioda jednom u vremenu projektnog vijeka uporabe graevine
26
Projektni kriteriji se odreuju za proraune funkcionalnosti i za proraune konstrukcije. Ako npr. govorimo o djelovanju vode, kao jednom od projektnih kriterija, tada emo se susresti sa razliitim povratnim periodima djelovanja za istu graevinu. Za primjer moemo uzeti opet pojednostavljeni primjer brane. Neka je namjena brane formiranje akumulacije za vodoopskrbu nekoga podruja koje troi 250 l/stanovniku/dan. Funkcionalni je kriterij da se osigura volumen vode koji e biti dostatan da osigura navedenu koliinu za povratno razdoblje od 25 godina. Prema tome kriteriju e se odrediti veliina akumulacije, odnosno poloaj i visina brane. Znai, pojednostavljeno, akumulacija e biti dovoljna da nee biti nestaice vode ee nego li jednom u 25 godina. Nikakva tragedija se nee desiti ukoliko jedan dan u 25 godina nee biti osigurana svim stanovnicima maksimalna koliina vode od 250 l/stanovniku. S druge strane, kriterij za proraune konstrukcije mora biti puno stroi s puno veim povratnim periodom. Razlog je da smanjimo opasnost od ruenja zbog kojeg bi moglo doi do ljudskih rtava i velikih materijalnih teta. Tako e za proraune konstrukcije brane mjerodavni povratni periodi biti reda veliine 1.000 do 10.000 godina. U nastavku emo se posebno baviti hidrotehnikim djelovanjima na konstrukcije, te posebnim djelovanjima na konstrukcije koja su specifino vezana uz njihovu namjenu. Tako emo, na primjer tumaiti i djelovanje broda na kej, luko optereenje,... itd. To nisu hidrotehnika optereenja ali su vezana uz namjenu graevine i ne spadaju u tipina djelovanja okolia koje djeluje na veinu ostalih graevina (vlastita teina, vjetar, snijeg i sl.)
1.3.2 Prorauni funkcionalnosti

Prorauni funkcionalnosti hidrotehnikih graevina su specifini. Za druge tipove graevina funkcionalni elementi uglavnom su vezani uz normirane zahtjeve. Na primjer visina etae u visokogradnji (ovisno o namjeni), minimalni radijusi zavoja u cestama i irina kolnika (ovisno o kategoriji ceste) itd. Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina uglavnom su vezani uz vjerojatnost pojavljivanja vodostaja i protoka. To znai da u pravilnicima, normama i preporukama za projektiranje neemo imati definirane apsolutne vrijednosti protoka i vodostaja mjerodavnih za funkcionalne analize hidrotehnikih graevina. Imat emo samo odreene povratne periode pojavljivanja mjerodavnih dogaaja, a primjerim hidrolokim i hidraulikim proraunima morat emo odrediti pripadajue veliine (protoke i vodostaje). Jasno je, da i hidrotehnike graevine imaju neke normirane funkcionalne zahtjeve (npr. irina kolnika preko krune brane, ...) no o njima ovdje neemo govoriti. Raznovrsnost hidrotehnikih graevina i hidrotehnikih sustava unutar kojih se nalaze hidrotehnike graevine uvjetuje postojanje iroke lepeze projektnih (mjerodavnih) povratnih perioda. Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za zatitu podruja od poplava Graevine za zatitu od poplava moraju sprijeiti poplavljivanje podruja za hidroloke pojave povratnih perioda 25, 100 i 1000 i vie godina. Sprjeavanje poplava se postie odabirom sustava, prostornim rasporedom te oblikovanjem geometrije pojedinih graevina sustava. Na primjer grad Zagreb se titi od poplavnih voda rijeke Save sustavom sa graevinama odteretnog kanala i hidrotehnikih nasipa uzdu korita.
27
Odteretni kanal i nasipi su smjeteni u prostoru i imaju definiranu geometriju (irina, dubina, visina, nagibi pokosa, uzduni pad, ...). Odabir mjerodavnog povratnog perioda vezan je uz nain koritenja zemljita koje se brani. Tako e za zatitu poljoprivrednog zemljita uglavnom biti odabran povratni period od 25 godina, za zatitu manjih naselja 100 godina, a za zatitu gradova i vrijednih podruja 1000 godina. Navedene vrijednosti se uglavnom koriste kod nas, s time da ih odreuje struna sluba Hrvatskih voda u okviru tzv. Vodopravnih uvjeta. U drugim zemljama postoje razliiti pristupi, pa recimo prema DEFRA (UK Department for Environment, Food and Rural Affairs) kriteriji stupnja rizika za zatitu od poplava ovise o koritenju zemljita koje je svrstano u 5 kategorija (vidi tablicu u nastavku). Koritenje Povratni zemljita period [kategorija] [god] A 50-200 B 25-100 C 5-50 D 1,25-10 E <2,5 Kriteriji stupnja rizika za zatitu od poplava - DEFRA (UK Department for Environment, Food and Rural Affairs)
Tablica 1.3.2::I
Kategorija koritenja zemljita odreuje se s obzirom na broj stambenih jedinica po km duljine obale vodotoka (jednostrano). Definicija kategorija dana je u donjoj tablici. Koritenje zemljita [kategorija] A B C D E Tablica 1.3.2::II Broj Opis stambenih jedinica/km obale >50 Razvijena urbana zona >25 50 Manje razvijena urbana zona >5 - <25 Razvijena ruralna zona >1,25 - <5 Srednje razvijena ruralna zona 0 - <1,25 Slabo razvijena ruralna zona Kategorija koritenja zemljita za zatitu od poplava - DEFRA (UK Department for Environment, Food and Rural Affairs)
Odabir povratnog perioda uvelike je vezan uz stupanj povjerenja u prognoze mjerodavnih veliina. Ukoliko nemamo dovoljno pouzdane podatke o hidrolokim veliinama temeljem kojih prognoziramo dogaaje veih povratnih perioda, sigurnost funkcioniranja objekta je upitna. U tim sluajevima, uz inenjersku argumentaciju, moemo odabrati vei povratni period (npr. povratni period od 200 godina umjesto 100 godina). Drugi pristup je uvoenje stroih kriterija prilikom oblikovanja konstrukcije (na primjer odaberemo vee nadvienje krune nasipa iznad mjerodavnog vodostaja: umjesto kod nas uobiajenih 1,2 m odaberemo nadvienje od 1,5 m).
28
Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za odvodnju Odvodnja podrazumijeva sustav hidrotehnikih graevina kojima se prikuplja voda s povrine terena te se provodi i isputa u za to sposoban prijemnik. U hidrotehnikoj praksi odvodnja se radi za poljoprivredna zemljita, naseljene sredine, te prometnice. Odabir povratnog perioda mjerodavnog za dimenzioniranje odvodnje je ekonomska kategorija. Poveanjem mjerodavnog povratnog perioda poveavaju se mjerodavni protoci i vodostaji, a time se poskupljuje tehniko rjeenje. Tako je uglavnom potrebno nainiti tehniko-ekonomsku analizu kojom se utvruje isplativost izvedbe sustava za odvodnju. Odnosno cijena izgradnje sustava mora biti prihvatljiva i ne bi trebala prelaziti vrijednost sprijeenih teta koje bi nastale uslijed potapanja tienog podruja. No to nije jedini kriterij! Konkretno, ako se radi o sustavima za odvodnju poljoprivrednih zemljita, povratni period mjerodavne oborine iznosi 5-25 godina. Nadalje za odvodnju naselja koristi se povratni period mjerodavne oborine od 0,5 2 - 5 godina. Za prometnice, taj kriterij je propisan i vezan je uz sigurnost vonje. Tako je za odvodnju prometne povrine za autoceste i ceste rezervirane za promet motornim vozilima mjerodavni povratni period oborine 10 godina, dok je za ostale ceste 2-5 godina. Postavlja se pitanje zato je za odvodnju poljoprivrednog zemljita postavljen stroi kriterij nego li za oborinsku odvodnju naselja. Opravdanje se vidi upravo u usporedbi trokova izgradnje i koristi (sprijeenih teta) sustava za odvodnju. Slijedi vrlo pojednostavljena principijelna analiza. Sustav odvodnje poljoprivrednog zemljita uglavnom se oslanja na mreu otvorenih zemljanih kanala ija je izgradnja relativno jeftina, a poljoprivredno zemljite koje se zauzima njihovom izgradnjom puno je jeftinije nego zemljite u naseljima. S druge strane, potapanje usjeva ima za posljedicu znatno smanjenje prinosa, to uzrokuje velike materijalne tete. Usporedno, izgradnja sustava za oborinsku odvodnju naselja sa podzemnim kolektorima je skupa, a potapanje povrina u naselju obino izaziva blokadu prometa bez nekih velikih izravnih teta. Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za koritenje vode Voda se moe koristiti kao sirovina, kao medij, a moe se koristiti i njen potencijal. Kao sirovina se koristi za pie, za navodnjavanje, kao rashladna voda i sl. gdje nakon uporabe voda mijenja svoje fizikalno kemijske osobine. Kao medij vodu koristimo za potrebe plovidbe, porta i rekreacije i sl., a vodni potencijal se koristi za potrebe proizvodnje energije. U ova dva potonja sluaja ne mijenjaju se fizikalno-kemijske osobine vode. Kako je veliki dijapazon naina koritenja voda, tako je i veliki raspon razliitih funkcionalnih kriterija. U nastavku emo na par pojednostavljenih primjera pokuati objasniti neke od funkcionalnih kriterija. Funkcionalni zahtjevi hidrotehnikih graevina za koritenje voda vezani su uz zahtjeve korisnika, ali voda je prirodni resurs sa svojim zakonitostima pojavljivanja. Tako, na primjer, akumulacija vode treba biti toliko velika da zadovolji potrebe korisnika vode iz akumulacije. Meutim tu nikako ne smijemo zaboraviti da se akumulacije uglavnom rade na prirodnim vodotocima koji na nju utjeu vodama svoga sliva. To znai da e se pojaviti neki hidroloki dogaaj koji e imati svoju vjerojatnost pojavljivanja, a kada e dotok u akumulaciju biti vei od potreba korisnika. Konkretnije, branu kao hidrotehniku graevinu, u funkcionalnom pogledu oblikovat emo tako da formira akumulaciju. Ta akumulacija mora uskladiti prirodne dotoke i potrebe za
29
vodom (slika1.3.2::1). Takovo izravnjavanje radi se ili za prosjene uvjete ili za minimalne uvjete dotoka vode u akumulaciju. Npr. naini se analiza prosjenih (ili minimalnih) dotoka (prosjek iz viegodinjeg niza opaanja) vode i akumulaciju. Potrebe za vodom se namiruju na nain da se u akumulaciji zadri odreena koliina vode kada je dotok vei od potreba, da bi se ta voda kasnije, kada je dotok manji od potreba, koristila. To nam je funkcionalni kriteriji s aspekta korisnika za odreivanje potrebnog volumena akumulacije, odnosno poloaja i potrebne visine brane. Znai u funkcionalnu analizu ulaze prosjeni (ili minimalni) protoci vode. U sluaju pojave veeg dotoka u akumulaciju od njenog kapaciteta, morat emo na brani predvidjeti preljev preko kojega e se ta voda evakuirati. U tome sluaju preljev e trebati dimenzionirati na ekstremni protok odreenog povratnog perioda (Preljev je dio brane koji osigurava da se voda kontrolirano proputa preko brane - nekontrolirano prelijevanje vode preko krune brane nije dozvoljeno) (slika 1.3.2::2). Tako e funkcionalni kriterij za dimenzioniranje preljeva biti maksimalni protok vodnog vala koji nailazi na branu i to povratnog perioda 1.000 do 10.000 godina (Nonveiller). Visoka sigurnost zahtijevana je iz razloga sigurnosti brane kao graevine. S jedne strane je razlog stupnja povjerenja u tonost hidrolokih prorauna. S druge strane kako nekontrolirano prelijevanje ne bi uzrokovalo ruenje graevine (nasuta brana) to bi za posljedicu imalo velike materijalne tete i eventualne ljudske rtve.
Slika 1.3.2::2 Godinji hidrogram za neki vodotok (VQ- veliki protoci, SQ-srednji protoci, NQ- mali protoci, Qkor. potrebe korisnika)
30
Slika 1.3.2::1 Shematizirani uzduni presjek kroz akumulaciju Drugi primjer funkcionalnih prorauna konstrukcija bit e primjer luke na moru. Zahtjevi za luku su da bude sigurno mjesto na kojem se nesmetano mogu obavljati manevri brodova i luki procesi (utovar, istovar, ). Za to je potrebno izgraditi niz graevina (lukobran, gatovi, kejevi, ). Zadrat emo se samo na primjeru lukobrana. U funkcionalnom smislu njegov poloaj i njegova geometrija moraju biti takvi da tite akvatorij luke od valova. Zahtjev je da valovi u lukom akvatoriju ne budu vei od odreene vrijednosti za maksimalne valove iji je povratni period od 1-5 godina. Jasno je da su projektni kriteriji za lukobran za zahtjeve konstrukcije puno stroi (povratni periodi 100 i vie godina)!
1.3.3. Proraun trajnosti

Prorauni trajnosti se ne provode direktno nego su propisani EC-om kroz zahtjeve u proraunima nosivosti i uporabljivosti (na pr. zatitni sloj betona i dozvoljene pukotine prema razredima izloenosti) te kroz tehnoloke zahtjeve za gradiva, gradnju i kontrolu kakvoe (min. koliina cementa, koliina uzoraka za kontrolu kakvoe gradiva, ...). Da bi se osigurala trajnost konstrukcije (ENV 1991-1) moraju se uzeti u obzir meuzavisni imbenici: planirana i mogua budua uporaba zahtijevani kriteriji ponaanja oekivani utjecaji okolia (okruenja) sastav, svojstva i ponaanje gradiva izbor konstrukcijskog sustava oblik elemenata i oblikovanje konstrukcijskih pojedinosti kvaliteta izvedbe i razina nadzora posebne mjere zatite odravanje tijekom predvienog vijeka konstrukcije
31
Proraunski radni vijek se prema ENV 1991-1 svrstava u razrede kako je prikazano u donjoj tablici: Proraunski Razred radni vijek[god.] 1 1-5 2 3 4 Tablica 1.3.3::I Primjer
privremene konstrukcije zamjenjivi dijelovi konstrukcije, npr. 25 hidromehanika oprema, grede pokretnih kranova, leajevi konstrukcije zgrada i druge uobiajene 50 konstrukcije konstrukcije monumentalnih graevina, 100 mostovi i druge inenjerske konstrukcije Razredi proraunskog radnog vijeka graevina (ENV 1991-1)
1.3.4 Prorauni hidrotehnike konstrukcije

Radi se o proraunima stabilnosti i mehanike otpornosti no oni se razlikuju ako se radi o fleksibilnim i o krutim konstrukcijama.
1.3.4.1
PRORAUNI FLEKSIBILNE HIDROTEHNIKE KONSTRUKCIJE
Kod "fleksibilnih" hidrotehnikih konstrukcija to se odnosi uglavnom na proraune "hidraulike" stabilnosti u struji vode. Za takve konstrukcije (na pr. obaloutvrda, prokop meandra, prag, obloga lukobrana, ....) prorauni uglavnom nisu zakonski propisani nego se provode prema ope poznatim pravilima struke, preporukama strukovnih udruenja ili opeprihvaenim propisima drugih drava. Dat e se detaljno u ostalim poglavljima ovog kolegija
zajedno s pripadnim projektnim kriterijima. Temeljni principi prorauna takve konstrukcije su da kroz radni vijek omogui predvienu uporabu i da moe preuzeti djelovanja i utjecaje vode na ekonomian i pouzdan nain. [PM]
1.3.4.2
PRORAUNI KRUTE HIDROTEHNIKE KONSTRUKCIJE
Kod "krutih" hidrotehnikih (i svih drugih) konstrukcija prorauni se provode prema, kod nas usvojenom, EUROCODE-u (EC) to ukljuuje: 1) proraune nosivosti po graninim stanjima nosivosti, (LS1 - Limit State 1) 2) proraune uporabljivosti po graninim stanjima uporabljivosti, (LS2 - Limit State 1) i 3) Proraune trajnosti.
Pojedine hidrotehnike konstrukcije, razmatrane HG, proraunavaju se svaka zasebno, no kod svakog tog prorauna mora se uzeti u obzir djelovanje susjedne graevine ako ga ima. Europske norme; t.z.v. "Eurocode" (EC) donesene su radi formiranja harmoniziranih direktiva za temeljne sigurnosne zahtjeve graevina i konstrukcija u okviru jedinstvenog europskog trita. Nazivi normi i njihove 32
ozneke dane su u (Tab. 1.3.4.2::I). Od spomenutih europskih normi u Hrvatskoj su od 2007. godine na zakonskoj snazi: Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije HRN ENV 1991, Betonske konstrukcije HRN ENV 1992, Zidane konstrukcije - HRN ENV 1996 i Potresni proraun HRN ENV 1998. I ostale se mogu koristiti, ali ne obavezno, i nisu prevedene na hrvatski jezik.
Osnove projektiranja Djelovanja na konstrukciju Betonske konstrukcije elina konstrukcije Spregnute eline i bet. konstrukcije Drvene konstrukcije Zidane konstrukcije Geotehniki proraun Potresni proraun Aluminijske konstrukcije
EUROPSKA OZNAKA EN 1990 EN 1991 EN 1992 EN 1993 EN 1994 EN 1995 EN 1996 EN 1997 EN 1998 EN 1999
EUROPSKA KRATICA EC 0 EC 1 EC 2 EC 3 EC 4 EC 5 EC 6 EC 7 EC 8 EC 9
HRVATSKA OZNAKA HRN ENV 1991 HRN ENV 1992 HRN ENV 1993 HRN ENV 1994 HRN ENV 1995 HRN ENV 1996 HRN ENV 1997 HRN ENV 1998 HRN ENV 1999
Tab. 1.3.4.2::I
Nazivi i oznake europskih normi za proraun konstrukcija. (Europske norme nose oznaku EN, a hrvatske ENV jer su nastale od europske prednorme koja je imala ouznaku ENV.)
Ovo poglavlje HG odnosi se na dio EC-a "Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukciju" HRN ENV 1991. No naglasak je na specifinostima djelovanja (optereanja) na HG, dok se proraunavanje konstrukcija obrauje u drugim kolegijima. Djelovanja na graevinske konstrukcije sistematizirana su i definirana u HRN ENV 1991 u skladu s proraunima konstrukcije metodom graninih stanja.
Temeljni principi prorauna hidrotehnikih (i drugih) konstrukcija su da konstrukcija kroz proraunski radni vijek omogui predvienu uporabu i da moe preuzeti sva djelovanja i utjecaje na ekonomian i pouzdan nain. Filozofija prorauna konstrukcije metodom graninih stanja po EC-u je da za svako granino stanje moraju biti ispunjeni proraunski kriteriji () koji opisuju uvjete koje konstrukcija mora ispuniti. Tako je na pr. za granino stanje nosivosti kod ispitivanja stabilnosti kriterij da proraunski uinci destabilizacijskih djelovanja moraju biti od proraunskih uinaka stabilizacijskih djelovanja, a kod prorauna vrstoe da proraunski uinci djelovanja moraju biti od proraunske otpornosti konstrukcije (naprezanja, deformacije, pomaci...). Za granino stanje uporabljivosti kriterij je da proraunski uinci djelovanja moraju biti od nazivnih vrijednosti proraunskih svojstava gradiva (deformacije konstrukcije, oteenja-pukotine,
33
vibracije ....) Prorauni trajnosti su propisani EC-om kroz zahtjeve za gradiva, proraun konstrukcije, tehnologiju gradnje i kontrolu kakvoe. Pouzdanost konstrukcije je vjerojatnost da konstrukcija nee otkazati u razdoblju trajnosti graevine. Ona je osigurana kroz proraun konstrukcije po konceptu parcijalnih koeficijenata sigurnosti. Stoga se pouzdanost kod standardnih konstrukcija u pravilu ne proraunava,
jer su parcijalni koeficijenti za a takve objekte (tabulirani u EC-u) izvedeni ba takvim proraunom.
Koncept prorauna pouzdane konstrukcije metodom graninih stanja uz primjenu parcijalnih koeficijenata sigurnosti je u tome da se grupe djelovanja (na pr. optereenja) sline prirode ponderiraju (mnoe) s parcijalnim koeficijentima sigurnosti nosivosti ili uporabljivosti za djelovanja (optereenja) "" i s koeficijenatima promjenljivog djelovanja "". Parcijalni koeficijenti sigurnosti "" su uglavnom 1, a koeficijenti promjenljivog djelovanja "" su 1. Spomenuti koeficijenti definirani su u HRN ENV 1991. S druge strane karakteristina vrijednost svojstva gradiva (najee neka granina vrstoa) dijeli se s parcijalnim koeficijentom za svojstvo gradiva "M1" (na pr. za beton M=1,5, a za armaturni elik 1,15). Parcijalni koeficijenti M definirani su u HRN ENV 1992 - 1999 za svaki graevinski materijal. Pojednostavljeno reeno stvarna se djelovanja "umjetno poveevaju" parcijalnim koeficijentima za djelovanja "", a otpornosti gradiva se "umjetno smanjuju" parcijalnim koeficijentima za gradiva "M". I jedno i drugo je na strani sigurnosti. Parcijalni koeficijenti u biti trebaju anulirati nesigurnosti i netonosti: djelovanja, otpornosti gradiva, geometrije, modela djelovanja i modela prorauna konstrukcije. S tako definiranim djelovanjima (u stvari s njihovim kombinacijama) i tako definiranim vrijednostima otpornosti gradiva vri se proraun konstrukcija provjerom graninih stanja nosivosti HRN ENV 1991-1,14 (LS1 - Limit State 1) i provjera graninih stanja uporabivosti (LS2). Ne rade se sve provjere graninih stanja pri projektiranju svake konstrukcije, nego samo onih graninih stanja koja se kod razmatrane konstrukcije mogu javiti! U numerikom smislu proraunom konstrukcije po EC provjerava se kriterij da je proraunska vrijednost uinka djelovanja Ed manja ili jednaka () od otpornosti konstrukcije Rd za nosivost LS1, ili od nazivne vrijednosti proraunskih svojstava gradiva Cd za uporabljivost LS2. To se naelno izraava:
Ed Rd
kriterij kod provjere po graninim stanjima nosivosti LS1
E d Cd kriterij kod provjere po graninim stanjima uporabljivosti LS2

Pritom su najvaniji pojmovi i oznake: parcijalni koeficijent sigurnosti nosivosti ili uporabljivosti za djelovanja definiran u HRN ENV 1991 1-1. Veliina mu je za nosivost uglavnom 1, a samo u nekim sluajevima <1, dok je za uporabljivost uglavnom =1 osim ako prema HRN ENV 1992 do HRN ENV 1999 nije drukije definirano. koeficijent promjenljivog djelovanja; za zgrade 1
34

o 1 2 M
koeficijent za kombinaciju promjenljivog djelovanja definiran u HRN ENV 1991 1-1 koeficijent uestalosti promjenljivog djelovanja definiran u HRN ENV 1991 1-1 koeficijent nazovistalnosti promjenljivog djelovanja definiran u HRN ENV 1991 1-1 parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstvo gradiva M1, modela i geometrije definiran u HRN
HRN ENV 1991-1,12,22
ENV 1991: 2-9, M1 R parcijalni koeficijent sigurnosti za otpornost gradiva
F Djelovanje podrazumijeva optereenja (sile) i prisilne utjecaje prirodnog ili umjetnog okolia na konstrukciju. [PM] Razlikuje se djelovanje koje djeluje izravno na konstrukciju: sila (optereenje) HRN ENV 1991-1,10,15 koje djeluje neizravno na konstrukciju: prisilna deformacija (temperatura, vlaga, nejednoliko slijeganje temelja) ili prisilna akceleracija (potres, vjetar, rad stroja) Oznake su jo i G za stalno i P za prednapinanje koje je takoer stalno, Q za promjenljivo, A za izvanredno i AE za potresno. . Fk Karakteristina vrijednost djelovanja je reprezentativna vrijednost djelovanja. Odreuje se u biti statistiki: najee kao srednja vrijednost djelovanja a za neke konstrukcije i proraune kao gornja ili donja vrijednost definirana statistiki. Oznake su jo i Gk i Pk za stalno, Qk za promjenljivo, Ak za izvanredno i AEk za potresno. Fd=FFrep Proraunska vrijednost djelovanja je reprezentativna vrijednost djelovanja Frep pomnoena s parcijalnim koeficijentom djelovanja F Frepr Gk, Pk, Ak, Q. Oznake su jo i Gd=GGk ili Gk Pd=PPk ili Pk za stalno, Qk=QQk, Q0Qk, 1Qk, 2Qk ili Qk za promjenljivo, Ak=AAk ili Ak za izvanredno i AEd=AEk za potresno. Za izraunavanje proraunskih vrijednosti djelovanja mnoe se karakteristine vrijednosti djelovanja s parcijalnim koeficijentima "", a karakteristine vrijednosti promjenjivih djelovanja u nekim sluajevima jo i s koeficijentima "". Potresno djelovanje se ne ponderira.
G d + Pd + Q d + A d + A Ek = ( G, j G k , j ) + P Pk + ( Q 0 1 2 Q k ) + A A d + A Ek
Proraunska situacija djelovanja je kombinacija svih ili nekih proraunskih vrijednosti djelovanja koja se na nekoj konstrukciji mogu desiti istovremeno. E Uinak djelovanja je odziv konstrukcije na djelovanje koji moe biti: glede vrstoe [PM]: naprezanje (najee); odnosno unutarnja sila, relativna deformacija i pomak konstrukcije te razlika naprezanja kod zamora gradiva (za sve nabrojeno skraenica je unutarnja sila). glede uporabljivosti: [PM] deformacija, pomak ili ubrzanje konstrukcije, oteenje (pukotine), vibracije HRN ENV 1991-1:1994,15,21,26 (skraeno odzivi uporabljivosti konstrukcije) [PM]
Ed=f(Gd, Pd, Qd, Ad) Proraunska vrijednost uinka djelovanja je odziv konstrukcije na neku proraunsku situaciju djelovanja Ed se Izraava: a) kod prorauna stabilnosti kao proraunska vrijednost uinka destabilizirajuih djelovanja, b) kod prorauna nosivosti kao naprezanje (najee); odnosno unutarnja sila, relativna deformacija i pomak konstrukcije te razlika naprezanja kod zamora gradiva (za sve nabrojeno skraenica je unutarnja sila) ili c) kod prorauna uporabljivosti kao deformacija, pomak ili ubrzanja konstrukcije, oteenje (pukotine), vibracije (za sve nabrojeno skraenica je odziv uporabljivosti konstrukcije) Najuproenije reeno Ed je funkcija od sume djelovanja pomnoenik (uveanih) s parcijalnim koeficijentima sigurnosti za optereenja, od geometrije konstrukcije, te od svojstva materijala {na pr =M(Ed)/W ili =f[M(Ed)]/EI } [PM]. No kod prorauna stabilnosti Ed je suma djelovanja koja su pomnoena (uveana) s parcijalnim koeficijentima sigurnosti za optereenja.
35
X Svojstvo gadiva (ukljuivo tlo) je mehaniko svojstvo glede vrstoe i krutosti kao na pr.: vrstoa, modul elastinosti, poissonov koeficijemt; ali i sva druga fizikalna svojstva kao na pr. gustoa mase, trenje, temperaturno izduenje, .... [PM] Ako se radi o vrstoi koja ima oznaku f onda vrijedi Xf [PM]
Xk Karakteristina vrijednost svojstva gadiva je statistiki odreeno svojstvo. Za vrstou to je najee 5%fraktil (moe biti i gornja i donja vrijednost), a za krutost srednja. Karakteristine vrijednosti svojstava
gradiva nalaze se u HRN ENV 1992-9 Ako se radi o vrstoi, koja ima oznaku f, onda vrijedi Xkfk
Proraunska vrijednost svojstva gadiva je Xk podijeljena s parcijalnim koeficijentom Xd=Xk/M sigurnosti za materijal M Ako se radi o vrstoi koja ima oznaku f onda vrijedi Xdfk/ M [PM] f vrstoa je mehaniko svojstvo gradiva (ukljuujui tlo i stijenje) da se odupre djelovanju, najee izraeno u jedinicama naprezanja. U sustavu oznaka fX [ fk Karakteristina vrijednost vrstoe gradiva je statistiki odreena vrstoa. Za vrstou to je najee 5%fraktil (moe biti i gornja i donja vrijednost Karakteristine vrijednosti vrstoe gradiva nalaze se u HRN ENV 1992-9. U sustavu oznaka fkXk [PM] Neki primjeri karakteristinih vrstoa su: za elik S360 granica poputanja je fY=235N/mm2, za beton razreda 25/30 karakteristina tlana vrstoe betona je fck=25[N/mm2] ili 28.dnevna prelomna vrstoa standardiziranog valjka ili kocke, fct karakteristina vlana vrstoe betona ili 28.dnevna prekidna vrstoa standardizirane prizmice, fct;fl karakteristina vlana vrstoe betona na savijanje ili 28.dnevna prelomna vrstoa standardizirane prizme i sl. [PM] R Otpornost je mehaniko svojstvo elementa ili dijela konstrukcije (ili presjeka elementa ili komponente konstrukcije) da se odupre djelovanju bez loma (na pr. otpornost na vlak, tlak, savijanje, izvijanje, zamor, ....) izraava se: glede stabilnosti kao proraunska vrijednost uinka stabilizirajuih djelovanja glede vrstoe [PM]: naprezanje (najee); odnosno unutarnja sila, relativna deformacija i pomak konstrukcije te razlika naprezanja kod zamora gradiva (za sve nabrojeno skraenica je unutarnja sila). glede uporabljivosti: [PM] deformacija, pomak ili ubrzanje konstrukcije, oteenje (pukotine), vibracije (skraeno odzivi uporabljivosti konstrukcije) Rk karakteristina otpornost
Rd proraunska vrijednost otpornosti moe se definirati preko dva principa: 1. Rd=f(Xk/M) to je najee. Ako se radi o vrstoi, koja ima oznaku f, onda vrijedi Xkfk pa je Rd=fk/M [PM] 2. Rd=Rk/R) rjee u proraunima zasnovanim na pokusima (na pr nosivost pilota na bazi broja udaraca malja za pobijanje) Cd Nazivna vrijednost, ili funkcija, proraunskih svojstava gradiva glede uporabljivosti kao to su deformacija, pomak ili ubrzanje konstrukcije, oteenje (pukotine), vibracije (skraeno odzivi uporabljivosti konstrukcije) definirana u HRN ENV 1991: 2-9.
1.3.4.2.1
PRORAUNI NOSIVOSTI KRUTE HIDROTEHNIKE KONSTRUKCIJE
Prorauni nosivosti odnose se na sigurnost konstrukcije i ljudi. Oni su u biti prorauni sigurnosti za nosivost po metodi graninih stanja (LS1). Prema EC predviene su provjere sigurnosti za nosivost po etiri granina stanja nosivosti (Tab. 1.3.4.2.1::I). koje se mogu podijeliti u dvije grupe:
36
a) b)
prorauni stabilnosti i prorauni vrstoe. GRANINA STANJA NOSIVOSTI
GRUPA PRORA UNA a) stabilnos t b) vrstoa Tab. 1.3.4.2.1::I
NAZIV gubitak stabilnosti ili pomak konstrukcije razmatrane kao kruto tijelo (EQU) slom ili pretjerane deformacije konstrukcije (STR) slom ili pretjerane deformacije temeljnog tla (GEO) slom uslijed zamora (FAT)
OZNAKA
LS1 A LS1 B LS1 C LS1 D
Nazivi graninih stanja nosivosti za proraun konstrukcija prema HRN ENV 1991 konstrukcija po graninim stanjima nosivosti u provjeri da zbog premaenja mjerodavnih graninih stanja koja kod mogu nastupiti; t.j. provjeri kriterija da vrijednosti uinaka na konstrukciju ne prelaze proraunsku vrijednost otpornosti
Filozofija je prorauna konstrukcija ne otkae razmatrane konstrukcije proraunskih djelovanja konstrukcije.
ad a) Provjere sigurnosti za stabilnost (LS1 A) vre se za konstrukciju koja se promatra kao kruto tijelo. EN1990:2000,28 Te porvjere vre se za stanja konstrukcije koja vode njenom otkazivanju uslijed gubitka ravnotee ili ukupnog pomaka konstrukcije kao krutog tijela. provjerom sigurnosti na klizanje i provjerom sigurnosti na prevrtanje (Sl. 1.3.4.2.1::1).
37
Sl. 1.3.4.2.1::1
Provjere nosivosti; t.j. stabilnosti (klizanje i prevrtanje) konstrukcije gravitacijskog vertikalnog keja
Jednostavno reeno konstrukcija, koja se promatra kao kruto tijelo, se ne smije prvrnuti niti pomaknuti (proklizati). [PM] Reeni fiziki kriteriji raunski se provjeravaju kroz matematiki kriterij da proraunski uinci destabilizacijskih djelovanja moraju biti od proraunskih uinaka stabilizacijskih djelovanja:
E d,destab E d,stab
gdje je:
E d,destab E d,stab
proraunske vrijednosti uinka destabilizirajuih djelovanja od destabilizirajuih sila i momenata [PM] proraunske vrijednosti uinka stabilizirajuih djelovanja od stabilizirajuih sila i momenata.
ad b) Provjere sigurnosti za vrstou vre se za konstrukciju koja se promatra kao elastoplastino tijelo. Te provjere vre se za stanja konstrukcije koja vode njenom otkazivanju uslijed sloma, pretjeranih deformacija, HRN ENV 1991-1:1994,14,23 prelaska u
38
mehanizam, gubitka stabilnosti konstrukcije ili gubitka stabilnosti nekog njenog dijela ukljuujui leajeve i temeljenje (trake, ploe piloti, dijafragme, murje), te zamora. Jednostavno reeno za konstrukciju, koja se ne promatra kao kruto tijelo, moraju se obaviti slijedee provjere: provjera sloma preko unutarnjih naprezanja ili sila (Sl. 1.3.4.2.1::2 i Sl. 1.3.4.2.1::3) provjera pretjeranih deformacija elemenata ili cijele konstrukcije provjera prelaska u mehanizam provjerom stvaranja plastinih zglobova provjera gubitka stabilnosti provjerom izvijanja elementa ili poprenog presjeka provjera zamora provjerom razlike naprezanja za dugotrajno kratkoperiodiki promjenjivo djelovanje [PM]
Reeni fiziki kriteriji raunski se provjeravaju kroz matematiki kriterij da proraunski uinci djelovanja moraju biti od proraunske otpornosti:
Ed Rd ,
gdje je:
Ed
proraunska vrijednost uinka djelovanja izraena najee kao: naprezanje; odnosno unutarnja sila, relativna deformacija i pomak konstrukcije, te razlika naprezanja kod zamora gradiva (za sve nabrojeno skraenica je unutarnja sila).
Xk R d = f (X d ) = f M
proraunska
vrijednost
otpornosti
izraena
najee kao naprezanje [PM] ili bilo koja druga unutarnja sila, Ako se radi o vrstoi, koja ima oznaku f, onda vrijedi Xkfk pa je Rd=fk/M [PM]
Xk
karakteristina vrijednost svojstva gradiva. Najee vrstoa izraena preko nekog graninog naprezanja (za elik vrijedi: Xk=fy; gdje je fy karakteristina vrijednost vrstoe; odnosno granica poputanja [Bandr]; za beton vrijede: Xk=fck; gdje je fck karakteristina tlana vrstoe betona ili 28.dnevna prelomna vrstoa standardiziranog valjka ili kocke, Xk=fct; gdje je fct karakteristina vlana vrstoe betona ili 28.dnevna prekidna vrstoa standardizirane prizmice, Xk=fct;fl gdje je fct;fl karakteristina vlana vrstoe betona na savijanje ili 28.dnevna prelomna vrstoa standardizirane prizme i sl.), ili bilo koje drugo mehaniko svojstvo gradiva [PM]
M
39
parcijalni koeficijent za relevantno mehaniko svojstvo gradiva
Sl. 1.3.4.2.1::2
Provjere nosivosti; t.j. sloma konstrukcije vertikalnog keja
Sl. 1.3.4.2.1::3
40
Provjere nosivosti; t.j. sloma temeljnog tla vertikalnog keja
1.3.4.2.2
PRORAUNI KONSTRUKCIJE
UPORABJIVOSTI
KRUTE
HIDROTEHNIKE
Prorauni uporabljivosti vre se za konstrukciju koja se promatra kao elastoplastino tijelo, a odnose se na uporabljivost konstrukcije a time i cijele graevine, udobnost ljudi i izgled. Oni su u biti provjere sigurnosti glede uporabljivosti konstrukcije po metodi graninih stanja (LS2). Prema EC predviene su provjere sigurnosti za uporabljivost po 4 granina stanja (Tab. 1.3.4.2.2::I i Sl. 1.3.4.2.2::2). GRANINA STANJA UPORABLJIVOSTI NAZIV KRITERIJ OZNAKA uporabljivost konstrukcije (ukljuujui strojeve i a) instalacije na njoj), komfor ljudi, izgled, oteenja LS2 A deformaci zavrnih radova (buke, stolarije, ...) je b) komfor ljudi, uporabljivost konstrukcije LS2 B vibracije c) oteenje trajnost, funkcionitanje, izgled LS2 C
(uklj. pukotine)
d) zamor Tab. 1.3.4.2.2::I
oteenje konstrukcije LS2 D Nazivi graninih stanja uporabljivosti za proraun konstrukcija prema HRN ENV 1991
Filozofija je prorauna konstrukcija po graninim stanjima uporabljivosti u provjeri da konstrukcija ne otkae zbog premaenja mjerodavnih graninih stanja koja kod razmatrane konstrukcije mogu nastupiti: t.j. provjeri da uinci proraunskih djelovanja na konstrukciju (odzivi uporabljivosti konstrukcije) kao to su: deformacije i pomaci konstrukcije, oteenja (pukotine), vibracije i zamor ne prelaze postavljene kriterije ponaanja konstrukcije glede uporabljivosti. Kriteriji ponaanja konstrukcije glede uporabljivosti dijelom su propisani EC-om (progibi, pukotine prema razredu izloenosti, vibracije, zamor) [PM], a dijelom ih definira investitor (pomaci i deformacije koji proizlaze iz funkcioniranja instalacija i strojeva, te izgleda konstrukcije).
41
Sl. 1.3.4.2.2::2
Provjere uporabljivosti; t.j. deformacija vertikalnog keja
Reeni fiziki kriteriji raunski se provjeravaju kroz matematiki kriterij da proraunski uinci djel
E d Cd
gdje je:
Ed
proraunska
vrijednost
uinka
djelovanja
izraena
kao:
deformacija, pomak ili ubrzanja konstrukcije, oteenje (pukotine), vibracije (za sve nabrojeno skraenica je odziv uporabljivosti konstrukcije)
Cd
nazivna vrijednost (ili funkcija) proraunskog svojstva gradiva; t.j. granina proraunska vrijednost odgovarajueg kriterija uporabljivost. Izraena je najee kao deformacija ili pomak konstrukcije, irina pukotine; odnosno kao naprezanje ili granica naprezanja, otpornost na klizanje, vibracije ili bilo koji odziv uporabljivosti konstrukcije [PM] Granine vrijednosti ovih kriterija dane su u HRN ENV 1992 - 1999
42
1.3.4.3
KLASIFIKACIJA DJELOVANJA
Djelovanje podrazumijeva a) sile (vlastito i prisilno optereenje) i b) prisilna djelovanja umjetnog ili prirodnog okolia na konstrukciju: [PM] Ad a) Sila; t.j. vlastito optereenje, optereenje od fiksne opreme i fiksne mehanizacije, te prisilno korisno i prometno optereenje kao i optereenje od od zraka, tla i vode [PM] koja djeluju na konstrukciju (izravno djelovanje). Ad b) Prisilna djelovanja umjetnog okolia akceleracija od rada stroja ili prirodnog okolia [PM]; t.j. prisilno ili sprijeeno deformiranje uslijed promjene temperature, nejednolikog slijeganja, skupljanja betona ili vlage, te prisilna akceleracija od potresa, hidrodinamikog djelovanja vode i vjetra [PM] (neizravno djelovanje) No sva ta djelovanja ne javljaju se uvijek istovremeno, pa se za proraun konstrukcije klasificiraju u grupe kako slijedi: prema promijenjivosti tokom vremena prema mogunosti promjene poloaja u prostoru prema svojoj prirodi ili odzivu konstrukcije.
Klasifikacija je temelj za formiranje loginih kombinacija istovremenog djelovanja t.zv. "proraunskih situacija djelovanja", i potom radi ponderiranja djelovanja "parcijalnim koeficijentima sigurnosti za djelovanja".
Djelovanja e se prikazati na primjeru ope shema optereenja gravitacijskog keja i keja na pilotima, jer je u hidrotehnici kej najraznovrsnije optereena konstrukcija. Na Sl. 1.3.4.3::1 su prikazana otprilike sva djelovanja (optereenja) koja se mogu javiti u uporabnom vijeku keja sa svojim priblinim pozicijama.
1.3.4.3.1 KLASIFIKACIJA VREMENA
DJELOVANJA
PREMA
PROMJENJIVOSTI
TOKOM
Prema promijenjivosti tokom vremena mogu se podijeliti na: a) b) c) stalna G, promjenljiva Q i izvanredna djelovanja A.
Stalna djelovanja G e vjerojatno trajati u cijelom razdoblju proraunske situacije i ije su promjene veliine u odnosu na prosjek zanemarive. Direktna su posljedica gradnje. U ovu
skupinu pripadaju vlastita optereenja kao to su [PM] vlastita teina, nepokretna oprema, cestovni zastor, sila prednaprezanja i srodne nesavrenosti pri izgradnji, trenje na pokretnim leajevima, je [PM] skupljanje i puzanje betona, nejednoliko slijeganje te prisilna optereenja od tla, od povrinske i od podzemne vode u mirovanju (hidrostatika), Njihove karakteristine vrijednosti Gk u principu se uzimaju kao
srednja vrijednost. Od toga na keju se javlja: vlastita teina (G1,2,3),
43
nepomina oprema, cestovni zastor, sila tlaka tla: aktivni tlak (Ea) i pasivni otpor (Ep) sila tlaka vode (V): o sila hidrostatikog tlaka vode (Vs,k, Vs,m) o sila hidrostatikog uzgona (Us) o sila tlaka rezidualne vode (Vs,r)
Promjenljiva djelovanja Q su ona koja vjerojatno nee trajeti cijelo razdoblje proraunske situacije, ili kod kojega je varijacija veliine po vremenu znaajna u odnosu na prosjenu veliinu. U tu skupinu pripadaju: prisilna optereenja iz umjetnog okolia [PM], kao to su:
sve vrste korisnog (skladino, pokretna mehanizacija...) i prometna, [PM] zatim iz prirodnog okolia [PM] kao to su:optereenje vjetrom ili snijegom, zatim optereenja od povrinske vode u gibanju (hidrodinamika) te ostala optereenja i djelovanja iz prirodnog i umjetnog okolia. [PM] Njihove karakteristine vrijednosti
Qk u principu se definiraju kao gornja i donja, a u proraunu e se uzeti nepovoljnije za razmatranu "proraunsku situaciju" kombinacije optereenja. [PM] Osim toga kod razmatrane "proraunske situacije" jedno od mnogih promjenljivih djelovanja je dominantno i oznaava se Qk1, a ostala se oznaavaju s Qki, i>1, kako bi se na njih mogli primijeniti razliiti koficijenti sigurnosti za djelovanja.
Promjenljiva optereenja i djelovanja iz umjetnog okolia su lagano varijabilna [PM] tokom referentnog razdoblja od 1 godine. Njihove karakteristine vrijednosti Qk u principu se definiraju statistiki kao gornja i donja vrijednost preko 98 ? ili 2% ? -tnog fraktila. [PM] Ako nema statistike definiraju se s jednom t.j. nazivnom vrijednou. Promjenljiva optereenja i djelovanja iz prirodnog okolia su sluajne prirode i jako su varijabilna. Njihove karakteristine vrijednosti Qk u principu odgovaraju 50-godinjem povratnom razdoblju.
uporabno optereenje (odnosi se samo na zgrade) korisno optereenje nepokretno kontinuirano, tj. skladino (p) korisno optereenje pokretno: o sile od prekrcajne mehanizacije (D): vertikalne (DkV, DmV) vijuganje (DkH, DmH) koenje (DkH, DmH) o sile od broda: sila udara broda na kej kod normalnog manevra (B) sila priveznog konopa (vjetar na brod) (P) prometno optereenje od eljeznice i ceste (S): o vertikalno (cest. i elj. - SkV, SmV) o vijuganje (elj. - SkH, SmH) o koenje (elj. - SkH, SmH) optereenje vjetrom (WkV, WkH): D o na mehanizaciju ( WmV ) optereenje snijegom optereenje ledom hidrodinamike sile: o sila hidrodinamikog tlaka od struje vode i m. valova (Vh,m) o sile otpora i inercije od od struje vode i m. valova (Vh,m) o sila hidrodinamikog uzgona od od struje vode i m. valova (Uh,r) djelovanje temperature
44
kao to su: udar vozila ili plovila, eksplozija, poar HRN ENV 1991 1:15,17 zatim iz potres, tsunami morski valovi (od potresa - nema ih u HR). HRN ENV 1991 1:15,17 Njihove karakteristine vrijednosti Ak u principu se propisuju u EC-u. Proraunska vrijednost potresa AEd u principu odgovaraju 500-godinjem povratnom razdoblju. Po karakteru su ubrzanje iz kojeg se mnoenjem s masom i raznim koeficijentima izraunava nazovistatika sila. U primjeru keja javljaju se:
[PM] [PM]
umjetnog okolia prirodnog okolia
Izvanredna djelovanja A ukljuuju kratkotrajna djelovanja iji dogaaj ima malu vjerojatnost nastupa u razdoblju projektiranog radnog vijeka konstrukcije. Posebno se tretira potres AE. HRN ENV 1991 1: 10 U tu skupinu pripadaju: prisilna djelovnja HRN ENV 1991 1:15 iz
havarijski udar broda potresno optereenje ( Z ): G G , ZV ) o na vlastitu teinu ( Z H o na skladino optereenje p D o na mehanizaciju ( Z kH )
E E o na tlo iza zida ( Z H , ZV ) V V o na vodu oko konstrukcije ( Z H , ZV )
Gornja djelovanja dalje se mogu razvrstati:
prema mogunosti promjene poloaja u prostoru i prema svojoj prirodi ili odzivu konstrukcije.
45
Sl. 1.3.4.3::1 Pregled i pozicije djelovanja na gravitacijski kej i kej na pilotima
46
1.3.4.3.2 KLASIFIKACIJA POLOAJA U PROSTORU
DJELOVANJA
PREMA
MOGUNOSTI
PROMJENE
Prema mogunosti promjene poloaja u prostoru optereenja se mogu podijeliti na nepomina i slobodna djelovanja. Nepominim djelovanjem smatra se vlastita teina, dok su slobodna djelovanja: pomina korisna optereenja, voda, vjetar i snijeg. 1.3.4.3.3 KLASIFIKACIJA DJELOVANJA PREMA SVOJOJ PRIRODI ILI ODZIVU KONSTRUKCIJE Prema svojoj prirodi ili odzivu konstrukcije djelovanja mogu biti statika (ne izazivaju znaajno ubrzanje konstrukcije ili njenih elemenata) i dinamika (izazivaju znaajna ubrzanja konstrukcije ili njenih elemenata). U standardnim statikim proraunima dinamika djelovanja (sile) se zamjenjuju uveanim mirnim t.z.v. nazovistatikim (kvazistatikim) silama, pa su time i prorauni nazovistatiki. Dinamiki prorauni se rijetko rade za masivne konstrukcije (takve su u najee HG) no tada se dinamike sile uzimaju promjenjive kakve su po svojoj prirodi. 1.3.4.4 KOMBINACIJE DJELOVANJA (BEZ PROVJERE ZAMORA)
Posebno se definiraju situacije djelovanja za: o granino stanje nosivosti (LS1) i o granino stanje uporabivosti (LS2). Unutar gornje dvije grupe formiraju se situacije (kombinacije) istovremenih djelovanja LC1 do LC6 (LC engl. Loading Case), Tab. 1.3.4.4::I. GRANINO STANJE NOSIVOSTI (LS1)
situacija djelovanja 1 (LC1) situacija djelovanja 2 (LC2) situacija djelovanja 3 (LC3)
GRANINO STANJE UPORABIVOSTI (LS2)

kombinacija djelovanja 4 (LC4) kombinacija djelovanja 5 (LC5) kombinacija djelovanja 6 (LC6)
Tab. 1.3.4.4::I
Naelne kombinacije djelovanja za granina stanja nosivosti (LS1) i uporabljivosti (LS2) i odgovarajue proraunske situacije djelovanja
Proraunske situacije djelovanja (LC1 do LC6) za granina stanja LS1 i LS2 prikazane su u tablici 1.3.4.4::II.
GRANINO STANJE NOSIVOSTI LS1 Stalna ili promjenljiva proraunska situacija LC1
Ed = f G, j Gk, j + P Pk + Q Qk,1 + ( Q 0,i Qk,i ) j i >1
47

Izvanredna proraunska situacija LC2 Potresna proraunska situacija LC3
Ed = f G, j Gk, j + P Pk + 1,1 Qk,1 + ( 2,i Qk,i ) + A d j i >1
Ed = f Gk, j + Pk + ( 2,i Qk,i ) + I A Ed j i >1
( ) ( )
GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI-LS2 Karakteristina kombinacija LC4 esta kombinacija LC5
Ed = f Gk, j + Pk + Qk,1 + ( 0,i Qk,i ) j i >1 Ed = f Gk, j + Pk + 1,1 Qk,1 + ( 2,i Qk,i ) j i >1
( )
Nazovistalna kombinacija LC63
Ed = f Gk, j + Pk + ( 2,i Qk,i ) j i >1
( )
Ed .............proraunska vrijednost izraena kao moment, sila ili napon f ..............funkcija koja povezuje sve karakteristine vrijednosti djelovanja
i1 j1
G k , j , Q k ,i Qk ,1 Pk Ad
indeksiranje stalnih djelovanja indeksiranje promjenjivih djelovanja karakteristine veliine za stalno i promjenljivo djelovanje karakteristina veliina nepovoljnoga, jedinog ili prevladavajuega promijenljivog djelovanja kad istodobno djeluje vie promijenljivih djelovanja karakteristina veliina prednapinjanja proraunska vrijednost za sluajno djelovanje koja se odreuje propisom koeficijent vanosti parcijalni koeficijenti sigurnosti ili uporabljivosti za djelovanja: stalno-G, promjenjivo-Q djelovanje i prednapinjanje P koeficijenti kombinacije za promjenljiva djelovanja koeficijenti kombinacije (opisuje vjerojatnost istodobnog nastupanja vie djelovanja) najnepovoljnija proraunska kombinacija djelovanja seizmikih komponenti
I G , Q , P
0 ,i
1,1, 2,i AEd
Tab. 1.3.4.4::II
Kombinacije djelovanja za granina stanja nosivosti (LS1) i uporabljivosti (LS2) i odgovarajue proraunske situacije (kombinacije) optereena (LC1, do LC6), HRN ENV 1991
EN1990:2000,44 - 47
Za svaku situaciju djelovanja (LC1 do LC6) treba nainiti niz kombinacija djelovanja koja se mogu javiti istovremeno, i potom izraunati proraunsku vrijednost uinka djelovanja
48
Sd. Za svaku (najmanje 6, najvie nekoliko stotina), tako odreenu proraunsku vrijednost uinka djelovanja Sd , provodi se provjera sigurnosti (stabilnost i mehanika otpornost) za granina stanja nosivosti (LS1) i uporabljivost i (LS2). Na taj nain moe se nai kritina kombinacija za LS1 i LS2 kao jedna od svih moguih kombinacija djelovanja .
1.3.5 Opis pojedinih djelovanja na konstrukciju

Ovdje se nee opisivati opa djelovanja poznata iz drugih kolegija, kao to su: vlastita teina, korisno optereenje, nepomina oprema, sile prednaprezanja, skupljanje i puzanje materijala, deformacije nastale kao posljedica naina izgradnje, djelovanje temperature, optereenje snijegom, optereenje ledom i prometno optereenje, nego je nagalasak stavljen na specifina djelovanja kod hidrotehnikih graevina.
1.3.5.1
KORISNA I UPORABNA OPTEREENJA VODNIH GRAEVINA
Strujanje ispod temelja
Potrebno je istaknuti problem temeljenja brana, kao jedan od najsloenijih problema hidrotehnikih graevina. Osnovne karakteristike temelja brana su: nosivost, deformabilnost, vodopropusnost i stabilnost. Ovdje e se posebna panja posvetiti vodopropusnosti. Bitno je uoiti razliku izmeu problema temeljenja na tlu i na stijeni. Naime, propusnost uslijed pora znatno se razlikuje od propusnosti uslijed pukotina. Srednja filtracijska brzina u nekoj propusnoj kontinuiranoj i homogenoj sredini odreena je Darcyjevim zakonom H v=k = kI , L gdje je: v brzina teenja podzemne vode H promjena razine gornje i donje vode ( H1 H 2 ) L duljina puta oko temelja I pad piezometarske linije k koeficijent filtracije. Opis djelovanja uzrokovanih teenjem vode ispod brane prikazan je na slici 1.3.5.1::1. Injekcijske zavjese imaju zadatak da smanje koliinu filtrirane vode i produe put procijeivanja, te na taj nain smanje silu uzgona u temeljima brane i hidrostatike sile smicanja na bokovima brane.
49
tlak vode GV
H= H1- H2 h= nH = n 1 H = 5,26%H ekvipot ekvipot p=gH

P w,l1
hidrostatika hidrodinamika
tlak vode DV P w,d1 P w,d2

0%
H1
100 %
94,74 %
P w,l2
5,26%
H2
8 % 89 ,4
10,58 % 84,22 % 78,96 %
U
26,36 % 36,88 % 57,92 % 68,44 % 47,4 % 42,14 % 52,66 % 21,1 % 31,62 % 63,18% 73,7 %
15,84 %
Slika 1.3.5.1::1: Strujna mrea i sile na branu.

Primjer: Usporedba djelovanja hidrostatikog i hidrodinamikog optereenja na injekcijsku zavjesu
Hidrostatika (prije uspostave strujanja podzemne vode)

Tlo Voda Voda Tlo Pijesak: +20(H1=20 m)
aktiv ni tla k
P a =567,0 kN/m'
dr hi
k tla ki i at t os
=18,0 kN/m 3 ' =10,5 kN/m ?' =35,0

+10 (H2=10 m)
pasiv ni otp or
P w,l=1962,0 kN/m'
hi dr os ta ti
ki
P w,d=490,5 kN/m'
tla k
P p =1937,2 kN/m'
pa = ' H1 Ka
pw,l= gH1
0,0
pw,l= gH2
pp = ' H2 Kp
Slika 1.3.5.1::2: Dijagram hidrostatikog optereenja na injekcijsku zavjesu
50
Hidrodinamika (nakon uspostave strujanja podzemne vode)

Tlo Voda Voda Tlo Pijesak:
H= H1- H2
L=H1+ H2 100 % +20(H 1=20 m)
H 10 h= n = = 1 [m]
ekvipot
10
aktiv ni tl
90 %
i=
p=gH= 9,81 [kN/m2] H 10

L = 30 = 0,3 [m] 0% +10 (H2=10 m)
=18,0 kN/m 3 ' =10,5 kN/m ?' =35,0 '' = ' w i
ak
P a =729,0 kN/m'
P w,l=1742,2 kN/m'
hidrodinamiki tlak
hid
ro d
ina
i P =637,5 kN/m' tla w,d k
10 % m ik
P p =1383,8 kN/m'
pas ivni
otpo
pa = '' H1 Ka
80 %
5p
pw,l= gH1 60 %
0,0
pw,d= gH2
3p
pp = '' H2 K p
20 %
70 %
50 %
40 %
30 %
2p
Slika 1.3.5.1::3: Dijagram hidrodinamikog optereenja na injekcijsku zavjesu Usporedba djelovanja hidrostatikog i hidrodinamikog optereenja na zavjesu: Odabrano tlo: Pijesak
' = 10,5kN / m 3 ' = 35,0

Hidrostatika
K a = tg 2 (45 / 2) = 0,27
K p = tg 2 (45 + / 2) = 3,69
Aktivni tlak pa = ' H1 K A = 10,5 20 0,27 = 56,7 kN / m
2 2
Pasivni otpor p p = ' H 2 K P = 10,5 10 3,69 = 387,45kN / m Hidrostatiki tlak pw, l = Hidrostatiki tlak pw, d =
g H1 = 1 9,81 20 = 196,2kN / m 2 g H 2 = 1 9,81 10 = 98,1kN / m 2
Sila aktivnog tlaka Pa = ( pa H1 ) / 2 = 567,0kN / m' Sila pasivnog otpora Pp = ( p p H 2 ) / 2 = 1937,2kN / m' Sila hidrostatikog tlaka Pw, l = ( pw,l H1 ) / 2 = 1962,0kN / m' Sila hidrostatikog tlaka Pw,d = ( pw,d H 2 ) / 2 = 490,5kN / m'
X X M M
lijevo desno
Puk ,l = Pa + Pw,l = 2529,0kN Puk , d = Pp + Pw, d = 2427,7kN M uk ,l = Pa za + Pw,l z w,l = (567,0 + 1962,0) 6,6 = 16691,4kNm M uk , d = Pp z p + Pw, d z w, d = (1937,2 + 490,5) 3,3 = 8011,4kNm
( 0 , 0 ) lijevo ( 0 , 0 ) desno
51

Hidrodinamika
' ' = ' w i '' = 10,5 + 10,0 0,3 = 13,5kN / m3

'' = 10,5 10,0 0,3 = 7,5kN / m3
Aktivni tlak pa = ' ' H1 K A = 13,5 20 0,27 = 72,9kN / m Hidrodinamiki tlak pw, l = Hidrodinamiki tlak pw, d =
2 2
Pasivni otpor p p = ' ' H 2 K P = 7,5 10 3,69 = 276,75kN / m
g H1 5p = 1 9,81 20 5 9,81 = 147,15kN / m 2 g H 2 + 3p = 1 9,81 10 + 3 9,81 = 127,5kN / m 2
Sila aktivnog tlaka Pa = ( pa H1 ) / 2 = 729,0kN / m' Sila pasivnog otpora Pp = ( p p H 2 ) / 2 = 1383,8kN / m'
20
Sila hidrodinamikog tlaka Pw,l =
krivulja.hid .tlaka = 1742, 2kN / m '

0
Sila hidrodinamikog tlaka Pw,d = ( pw,d H 2 ) / 2 = 637,5kN / m'
X X M M X X M M
lijevo desno
Puk ,l = Pa + Pw,l = 2471,2kN Puk , d = Pp + Pw, d = 2021,3kN M uk ,l = Pa za + Pw,l z w,l = 729,0 6,6 + 1742,2 6,9 = 16832,6kNm M uk , d = Pp z p + Pw, d z w, d = (1383,8 + 637,5) 3,3 = 6670,3kNm
hidrostatika 2529,0 2427,7 16691,4 8011,4 hidrodinamika 2471,2 2021,3 16832,6 6670,3
( 0 , 0 ) lijevo ( 0 , 0 ) desno
USPOREDBA
lijevo desno
[kN] [kN] [kNm] [kNm]
( 0 , 0 ) lijevo ( 0 , 0 ) desno
ZAKLJUAK: Hidrostatika je na strani sigurnosti.
52
Optereenje graevina u struji tekuine
Hidrodinamika sila optjecanja, rastavlja se na dvije komponente: - horizontalnu i - uzgonsku silu, koje se mogu napisati u obliku: v2 FoH = Co Ao , 2 v2 FoU = CU AU , gdje je 2 gustoa tekuine C bezdimenzionalan koeficijent otpora oblika prikazan na slici 1.3.5.1::4 A projekcija graevine u smjeru sile v brzina strujanja tekuine. Horizontalnoj komponenti hidrodinamike sile optjecanja suprotstavlja se inercijalnom silom jednakom sili suprotnog smjera (sila hidrodinamikog otpora). tijelo
Slika 1.3.5.1::4: Koeficijent otpora oblika u nekim specifinim sluajevima
Sila mlaza
Sila mlaza (slika 1.3.5.1::5) odreuje se iz zakona odranja koliine gibanja i definirana je izrazom: r r F = Qv sin
53
Q3,v 3
Q1,v1
Q2,v2
Slika 1.3.5.1::5: Sila mlaza 1.3.5.2 DJELOVANJA OKOLIA
Uobiajeno optereenje okoline bazira se na 50 godinjem povratnom razdoblju, odnosno kod veih i vanijih pomorskih gradnji kada to propisi zahtjevaju na temelju 100 godinjeg povratnog perioda. No razlika je mala. Openito luke trebaju biti projektirane sa zatitom od direktnog djelovanja velikih valova i jakih struja. Karakteristino projektno optereenje su sile pristajanja i priveza kao dominantne horizontalne sile. Ipak, i u zatienim lukama veliki brodovi mogu generirati valove znaajnog utjecaja na privezane brodove. Naravno, na svakoj pojedinoj lokaciji potrebno je precizno prouiti mogue utjecaje valova i struja. U podrujima hladne klime, znaajan utjecaj okoline na konstrukcije je djelovanje leda. Led moe izazvati horizontalni udar na konstrukciju, smanjiti teinu konstrukcije, otetiti materijal, te prouzroiti podizanje i lom pilota. U podruju hrvatskog primorja led se kao optereenje okoline ne javlja pa se ovdje nee detaljnije razmatrati. Takoer potrebno je navesti i djelovanje obratanja pilota koljkama koje moe imati znaajan utjecaj kod vrlo dugih pilota, no ovdje se takoer nee detaljnije razmatrati. Optereenja vezana na operativne postupke kod obalnih gradnji su: sile od pristajanja i priveza broda ukljuujui udar plovila kod pristajanja te sile koje se javljaju uslijed vjetra, valova i struja koji djeluju na plovilo dok je privezano vertikalne i horizontalne sile trenja izmeu plovila i odbojnika od utjecaja plime i oseke, promjene istisnine broda uslijed punjenja i pranjenja, te uslijed manevra pristajanja koncentrirane sile i kontinuirana optereenja uslijed prekrcaja roba i utjecaja prekrcajne opreme gata (ukljuujui razne vrste dizalica, konvejera, sistema pumpi i sl.).
Vjetar
Openito sila vjetra na brod proporcionalna je s kvadratom brzine vjetra. Utjecaj vjetra je po prirodi dinamikog karaktera. Obino se promatra dvije komponente utjecaja vjetra jednu uzdu i jednu popreko na gat. Maksimalna sila obino nastupa kada vjetar pue okomito na uzdunu os broda. Za opis djelovanja vjetra koriste se sljedee jednadbe:
54
WL = WT =
1 C DL ( ) z v123 s A [N], 2
1 C DT ( ) z v123s ( zT ) A [N] 2
gdje su C DT ( ) C DL ( )
popreni koeficijent otpora broda u struji zraka uzduni koeficijent otpora broda u struji zraka gustoa mase zraka, z = 1,3kg / m 3 , brzina udara vjetra trajanja 1-3 s na teinoj visini nadvoa broda zT [m] (EC-1, BS), [m/s] povrina izloena vjetru od brodova, prekrcajne opreme na konstrukciji i same konstrukcije iznad povrine mora; zatiene povrine obino se uzimaju u proraun s 50% vrijednosti [m2] kut izmeu smjera vjetra i osi broda[].
z v13 s ( z T )
A
Vrijednosti koeficijenata otpora prikazani su na slikama 1.3.5.2::1 do 4.[Agerschou]
55
Slika 1.3.5.2::1: Koeficijent otpora za teretni brod
56
Slika 1.3.5.2::2: Koeficijent otpora za teretni brod bez kontejnera
57
Slika 1.3.5.2::3: Koeficijent otpora za teretni brod sa kontejnerima
58
Slika 1.3.5.2::4: Koeficijent otpora za trajekte
59
Nominalna brzina vjetra obino se uzima na standardnoj WMO visini od 10 m iznad tla ili mora, a u proraunu se uzima na teinoj visini nadvoa broda iz vertikalnog profila brzine kako je prikazano na slici 1.3.5.2::5.
Slika 1.3.5.2::5: Vertikalni profil brzine vjetra
Kod prorauna konstrukcije na utjecaj vjetra pretpostavlja se da prekrcajna oprema nee biti u upotrebi kod vjetra jaeg od 20 m/s.
Morske struje
Karakteristina brzina struja pada s dubinom, a optereenje na konstrukciju u ovisnosti je o kvadratu brzine, veliini i obliku povrine izloene djelovanju. Sila djelovanja struje na konstrukciju odnosno brod u uzdunom i poprenom smjeru rauna se prema izrazu 1 FCT = C DT ( ) w vc2 A , 2 1 FCL = C DL ( ) w v c2 A 2 gdje je CDT popreni koeficijent otpora CDL uzduni koeficijent otpora w gustoa mora [kg/m3] vc brzina struje [m/s] A povrina izloena djelovanju struje [m2]. Kod jakih struja konstrukcija se uglavnom postavlja paralelno sa smjerom strujanja, a projektna brzina strujanja uzima se s povratnim periodom 5 godina. Djelovanje morskih struja na brod na konstrukciju se obino prenosi preko priveza svih konopa, a znatno rjee kao udar broda u odbojnik, no djelovanje morske struje izravno na konstrukciju moe imati znaajan utjecaj.
60
Valovi
Maksimalan tlak vala na vertikalni zid desit e se u trenutku totalne refleksije kada je na licu zida greben superponiranog stojnog vala; tj. kada je visina "clapotisa" Hc = 2 Hdol. Ukupan tlak na vertikalni zid sastoji se od hidrostatikog i hidrodinamikog. Veliina hidrodinamikog tlaka na nekoj dubini D proraunava se prema Sainflou (Sl. 1.3.5.2::6) i iznosi: dinamiki tlak nelomljenog vala g a sup g Hdol [N/m2 = Pa] = p dyn = prema Sainflou 2 D 2 D ch ch L L gustoa =1025[kg/m3] mase morske vode Hdol[m] L[m] D[m] visina dolazeeg vala duina dolazeeg vala dubina mora na kojoj se trai dinamiki tlak
Sl. 1.3.5.2::6
Tlak nelomljenog vala na vertikalni zid
Proraun vrijedi samo za nelomljene valove ispred vertikalnog zida. Uvjet za nelomljene valove (vrlo siguran - inenjerski) je da dubina dna pred zidom bude: d2,5Hdol. U sluaju loma vala pred zidom tlak je mnogo puta vei i odreuje se po drugim metodama.
61
Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Privez brodova
Sile priveza broda nastaju uslijed utjecaja okolia, plovila u blizini, te samog manevra pristajanja. Na konstrukciju se prenose priveznim konopima na razne oblike priveznih ureaja (poleri, bitve i sl.). Najvei utjecaj na odreivanje sila priveza u zatienim lukama ima vjetar. Privezni konopi podijeljeni su kako je prikazano na slici 1.3.5.2::7: pramani i krmeni konopi springovi poprene veze duga uzduna veza. Konopi pramca i krme pruaju otpor strujama i silama vjetra paralelnim na plovilo. Privreni su na pripadni kraj plovila pod kutem 30-45 u odnosu na gat. Springovi uz preuzimanje navedenih sila spreavaju pomake uslijed valova, a postavljaju se pod kutem 5-10 u odnosu na gat. Openito, potrebna su minimalno 3 ueta za siguran privez, no praktino broj uadi ovisi o veliini plovila.
Slika 1.3.5.2::7:
Karakteristini privez broda (1,2 pramani i krmeni konopi, 3 springovi, 4 poprene veze, 5 duga uzduna veza)
Sile priveza raunaju se prema optereenju okoline na najvei brod predvien na gatu. Sam proraun trebao bi u obzir uzeti predvien nain priveza prema maritimnoj studiji. Sila priveznog ueta na svaki poler izraunava se za statiki neodreen model krutog tijela uvrenog elastinim vezama podvrgnut silama i momentima od vjetra i morskih struja. Ukoliko se rade pojednostavljeni modeli samo s poprenom silom W od vjetra bez momenta ( M W = 0 ), kao na slici 1.3.5.2::8, moe se statika shema priveza broda "krutim" konopima napraviti odreenom (uz primjenu simetrije) pa se normalne horizontalne sile na poler NB mogu jednostavno izraunati. Pojednostavljenje je na strani sigurnosti zbog "krutih" konopa.
Slika 1.3.5.2::8:Pojednostavljenje statike sile priveza broda
Ukupna sila, QB, na poler, te njena vertikalna i uzduna komponenta, VB i TB iznose: NB QB= , sin cos
62
V B = Q B sin , TB = Q B cos cos , gdje su kutevi i prikazani na slici 1.3.5.2::9.
Slika 1.3.5.2::9: Sile priveza po komponentama
Preporuke razliitih pravilnika o broju priveznih toaka nP ne razlikuju se bitno, pa se za privez u 6 toaka preporua da svaki poler treba imati nosivost minimalno treinu ukupne sile, a kod priveza u 3 toke pola ukupne sile.
Manipulacija teretom
Pri odreivanju projektnog optereenja najee se koriste dva koncepta optereenja koncentrirano i kontinuirano optereenje ili ekvivalentno kontinuirano (slika 1.3.5.2::10). Ekvivalentno kontinuirano optereenje u veini sluajeva je pojednostavljenje stvarnog stanja.
Slika 1.3.5.2::10: Projektno optereenje prekrcajnih terminala
Horizontalne sile uslijed manipulacije teretom sile su koenja i sile pokretanja mehanizacije na gatu (jednakih su intenziteta, ali suprotnih smjerova djelovanja) i sile vijuganja. Iznos sila dobiva se prema odgovarajuim propisima.
63
Udar broda
Praktiki je nemogue sprijeiti udar broda u konstrukciju, a odbojnici imaju ulogu sprijeiti direktan kontakt izmeu njih. Udar broda na konstrukciju moe se odreivati statistikim, empirijskim i teoretskim metodama ili fizikalnim i matematikim modelima. Teoretska (kinetika) metoda univerzalnija je od drugih navedenih, te moe biti primijenjena na brodove raznih veliina pa e biti i detaljnije obraena. Metoda u obzir uzima slijedee faktore koji utjeu na disipaciju ukupne energije udara: rotacija broda elastina deformacija konstrukcije kompresija sustava odbojnika istiskivanje vode izmeu broda i konstrukcije (Na slici 1.3.5.2::11 prikazan je pomak vode uslijed bonog pomaka broda.) Odbojnici apsorbiraju samo dio ukupne kinetike energije broda koju se definira kao "efektivna kinetika energija udara" broda E. (W1 + W2 )v n2 E= C E C S C C , [kNm] 2 gdje su W1 istisnina broda [t] W2 hidrodinamika ili pridruena masa [t] vn komponenta brzine broda okomita na konstrukciju [m/s] CE koeficijent ekscentriciteta CS koeficijent elastinosti broda i/ili konstrukcije Cc koeficijent konstrukcije. Zbroj W = (W1 + W2 ) esto se naziva i virtualna masa broda, izraava se u tonama.
Slika 1.3.5.2::11: Pomak vode i napredovanje vala uslijed bonog pomaka broda
Moe se pisati i W = C mW1 , gdje je Cm hidrodinamiki faktor mase, koeficijent pridruene mase, koji se temelji na rezultatima ispitivanja na modelima, a razni autori dali su razliite izraze. Ovdje je dan najee koriten izraz:
autor Vasco Costa (1964) Tablica 1.3.5.2::I: 64 izraz oznake
C m = 1,0 +
2D B
D-gaz broda B-irina broda
Hidrodinamiki faktor mase
Razne studije dobile su raspon vrijednosti Cm-a izmeu 1,3 i 3,6. PIANC je izdao preporuku (osim kada projektant ima valjan razlog za upotrebu neke druge vrijednosti) za koritenje vrijednosti 1,5 do 1,8. Sada se ekvivalentna kinetika energija broda moe pisati: 2 vn E = W C m C E C S CC . 2
Prilazna brzina i kut vrlo su vane komponente odreivanja energije udara broda. Prilazna brzina ovisi o veliini broda, nainu prilaza, uvjetima okolia i ljudskom faktoru. Prikladan odabir brzine vrlo je vaan za dobivanje realne vrijednosti kinetike energije kod projektiranja sistema odbojnika i konstrukcije gata. Brzine pristajanja preporuene prema BS, PIANC i drugim propisima prikazane su u tablici 1.3.5.2::II i na slici 1.3.5.2::12.
Slika 1.3.5.2::12: Brzine pristajanja
65
Istisnina broda [t] 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 100.000 200.000 300.000 400.000 500.000 a b c d e
v(a) [mm/s] 179 151 135 126 117 95 75 64 57 52 39 27 21 19 18 laki privez, zatien teak privez, zatien laki privez, izloen dobar privez, izloen teak privez, izloen
v(b) [mm/s] 347 295 266 249 233 191 155 1335 121 112 86 62 48 44 41
v(c) [mm/s] 518 443 402 376 352 288 229 200 177 163 126 94 76 71 68
v(d) [mm/s] 671 574 522 489 459 378 306 266 238 219 170 129 106 99 96
v(e) [mm/s] 868 722 647 594 561 452 359 309 277 254 200 156 132 125 121
Tablica 1.3.5.2::II: Brolsma tablica brzina pristajanja Koeficijent ekscentriciteta CE dan je izrazom
gdje je
K 2 + R 2 cos 2 CE = , K 2 + R2 K = (0,19C B + 0,11)L pp L pp B 2 R= x + 2 2

2
radijus okretanja, [m] udaljenost centra mase broda do toke udara, [m] kut vektora brzine, []
66

broda izmeu okomica (perpendikulara), [m] (slika
L pp
x B
duina
1.3.5.2::13) udaljenost mjesta udara brodskog trupa u obalu od pramca, [m] irina broda, [m].
Slika 1.3.5.2::13: Duina broda izmeu okomica (Sve oznake prikazane su na slici 1.3.5.2::14). Takoer moe se odrediti prema dijagramu prikazanom na slici 1.3.5.2::15.
Slika 1.3.5.2::14: Udar broda oznake esto se koristi i priblina formula oblika C E
Slika 1.3.5.2::15: Ovisnost koef. CE i toke udara trupa broda u kej [FENTEK]
Koeficijent konstrukcije CC uzima u obzir ublaavajui efekt istiskivanja vode izmeu broda i konstrukcije, a definiran je prema tablici 1.3.5.2::III.
K2 0 , za 90 . 2 2 K +R
67
vrsta konstrukcije
CC
slika
KC 0,5 C C 0,8 D
zatvorena konstrukcija
KC > 0,5 C C 0,9 D KC 0,5 C C 0,9 D

poluotvorena konstrukcija
KC > 0,5 C C 1,0 D
otvorena konstrukcija
1,0
Tablica 1.3.5.2::III:
Koeficijent konstrukcije CC
Koeficijent mekoe pristajanja CS odreuje energiju koja se apsorbira elastinim deformacijama trupa broda, a ne uzima se u obzir kod "mekanih" odbojnika (deformacija odbojnika F > 150mm ) kako je prikazano u tablici 1.3.5.2::IV. uvjet CS 0,9 1,0
F 150mm F > 150mm

Tablica 1.3.5.2::IV:
Koeficijent mekoe pristajanja CS
Odbojnici (fenderi) djeluju na principu opruge krutosti k te na taj nain absorbiraju energiju udara broda.
Slika 1.3.5.2::16: Osnovni princip djelovanja odbojnika
68
Prema slici 1.3.5.2::16 moe se pisati P = k , odnosno =

P k
P , pri emu je k
sila na konstrukciju [N] koeficijent elastinosti odbojnika (opruge) [N/m] pomak [m]
Rad sile opruge na deformaciju odbojnika A [Nm] definira se, prema slici 1.3.5.2::17, izrazom
x2 A = P ( x)dx = k xdx = k 2 0 0

=k
0
2
2
= P = k =
P2 2k
Slika 1.3.5.2::17: Rad sile opruge Ekvivalentna kinetika energija broda mora biti jednaka radu odbojnika pa slijedi P2 = Ek . 2k Realno koeficijent k nije konstantan pa se umjesto dobivenog eksplicitnog izraza koriste dijagrami P ( Ek ) , primjer kojeg je prikazan na slici 1.3.5.2::18 a i b, za dozvoljene deformacije koje ovise o odabiru odbojnika i iznose cca 60-70 %.
69
Slika 1.3.5.2::18a: Dijagram P ( Ek )
Slika 1.3.5.2::18b: Dijagram P ( Ek ) Odbojnici mogu biti postavljeni na dva naina (slika 1.3.5.2::19): - paralelno - serijski, te o tome ovisi nain prorauna ukupnog koeficijenta k.
70
Slika 1.3.5.2::19:
Odbojnici postavljeni paralelno i serijski
Najsloeniji model djelovanja opisan je interakcijom elastinog priveznog pilota i odbojnika. Na slici 1.3.5.2::20 prikazana je apsorpcija energije kombinacijom fleksibilnog pilota i odbojnika u obliku ovisnosti reakcije i pomaka sustava. Doprinos pilota uobiajeno se zanemaruje kao mali, a to je i na strani sigurnosti.
a)
b) Slika 1.3.5.2::20: a) fleksibilni sustav pilot/odbojnik b) odnos reakcije sustava i pomaka
Havarijski udar broda
Prema Hrvatskoj prednormi HRN Env 1991-2-7 Djelovanje na konstrukcije Izvanredna djelovanja prouzroena udarom i eksplozijom, znaajke koje treba razmatrati pri udaru brodova ovise o vrsti plovnog puta, vrsti brodova i njihovu ponaanju pri udaru te vrsti graevine i njihovu nainu troenja energije. Ako se ne provode toniji prorauni i ako se troenje energije konstrukcije moe zanemariti, moe se raunati sa tablino definiranim statikim silama u ovisnosti o znaajkama broda. Pri tome se sile dane u tablici u lukama mogu umanjiti faktorom 0,5, te se pretpostavlja kod udara bokom ili krmom koef. 0,3, dok se pramani udar uzima za glavni smjer kretanja broda uz najvei otklon od 30. Toka udara ovisi o geometrijskim svojstvima konstrukcije i o veliini broda.
71

Primjer prorauna optereenja brodom Podaci za proraun optereenja
Definirani su slijedei ulazni podaci za proraun optereenja: brzina udara vjetra olujni vjetar brzina udara vjetra brzina pristajanja broda Mjerodavne valne visine 100g naroito optereenje: H max=1,25m 5g redovito optereenje: H max=1,00m mjerodavni smjer je okomito na trasu gata.
o vu = 50m / s
vu = 20m / s
v = 0,30m / s
Projektno mjerodavan trajekt "Valun"

Osnovne karakteristike trajekta "Valun" prikazane su u tablici I. duina preko svega duina izmeu okomica irina preko svega visina nadvoa bona povrina trajekta teite bone povrine trajekta elna povrina trajekta teite elne povrine trajekta gaz istisnina Tablica I: Geometrijske karakteristike trajekta "Valun"
(slika 1)
L= Lpp= B= h= AB= hTB= A = h T = t= W=
81,2 80,0 15,1 15,1 758,15 5,08 120,8 5,08 3,6 2000
[m] [m] [m] [m] 2 [m ] [m] 2 [m ] [m] [m] [t]
72
Slika 1: Projektno mjerodavan trajekt "Valun"
73

Proraun optereenja
Sila vjetra na trajekt "Valun"
Maksimalna brzina udara vjetra vu=50m/s (olujni vjetar), neovisno o smjeru, koef. najnepovoljniji smjer vjetra:
CDL ( ), CDT ( )
oitani s dijagrama za
WL = WT =
1 1 C DL ( ) z v123 s A = 0,70 1,3 50 2 758,15 10 3 = 862,4kN 2 2 1 1 CDT ( ) z v12 3 s ( zT ) A = 0,85 1,3 502 120,8 10 3 = 166,9kN 2 2 vu = 20m / s
slijedi, takoer neovisno o smjeru puhanja vjetra:
Analogno za redovni vjetar
WL = WT =
1 1 C DL ( ) z v123s A = 0,70 1,3 20 2 758,15 10 3 = 138,0kN 2 2 1 1 C DT ( ) z v123s ( zT ) A = 0,85 1,3 20 2 120,8 10 3 = 26,7kN 2 2
74

Sila priveza trajekta "Valun" na gat
Pretpostavljeni privez trajekta "Valun" prikazan je na slici 2, dok je na slici 3 definiran proraunski model.
Slika 2: Privez broda "Valun"
Slika
3: Shema prorauna priveznim konopima
sila
75
Sila udara broda za brod "Valun" Normalna kinetika energija broda kod pristajanja koju treba apsorbirati odbojnik
1 2 EN = Wvn CmCE CS CC 2
Prema izrazima definiranima u poglavlju 1.3.5.2 i karakteristikama trajekta "Valun" slijedi:
2D 2 3,6 = 1+ = 1,477 hidrodinamiki faktor mase, B 15,1 K 2 + R 2 cos 2 18,682 + 21,382 cos 2 59,32 = 0,58 = CE = 18,682 + 21,382 K 2 + R2 Cm = 1 +
radijus okretanja
, koeficijent ekscencitriteta
pri emu je
K = [0,19 CB + 0,11]L pp = (0,19 0,65 + 0,11) 80,0 = 18,68m ,

2 2 2 2
udaljenost centra mase broda do toke udara,
L pp B 80 15,1 R= = 20 + = 21,38m 2 x + 2 2 2 ,
4 15,1 B = 90 0 arcsin = = 10 0 = 90 0 10 0 arcsin = 59,32 0 , 2 2 21 , 38 R CS = 1,0, koeficijent odnosa krutosti broda i odbojnika, za sluaj F 150mm , CC = 1,0, koeficijent konstrukcije, otvorena konstrukcija.
Prema navedenom normalna kinetika energija koju treba apsorbirati odbojnik je
gdje je
X =
L pp
80 = 20,0m 4
udaljenost od pramca do toke udara,
1 2 1 E N = Wv n C m C E C S C C = 2000 0,3 2 1,477 0,58 1,0 1,0 = 77,1kNm 2 2 ,

te je odabran "FENTEK" odbojnik tipa SCN700 2.0. koji za granini sluaj deformacija moe apsorbirati energiju
ER = 165kNm, RR = 450kNm,
(vrijednosti prema katalogu, II).
Odbojnik dakle na konstrukciju prenosi silu udara Kontrola razmaka brod konstrukcija pri udaru Mora biti zadovoljen uvjet C RB
N u = 450kN .
2 S 2 RB (RB Pu + F + C )
, gdje je
svjetli razmak brod konstrukcija [m] radijus zakrivljenosti broda,

2 1 B LoA RB + 2 2 8 B
[m]
deformacija odbojnika [m]
S osni razmak odbojnika [m] nedeformirani odbojnik [m], Pu sve prikazano na slici 4.
2 1 B LoA 1 15,1 81,22 1 15,1 81,22 = + + = 31,07 m, 8 15,1 = 2 2 + 8 15,1 2 2 8 B 2 2
2
RB
8 = 2 31,07 2 (31,07 1,05 + 0,7 + C ) C = 0,14m

kritinog kod kojeg bi brod mogao udariti u konstrukciju.
to znai da je razmak brod konstrukcija manji od
76
Havarijski udar broda Prema Eurokodu 1, dio 2-7, Djelovanja na konstrukcije udesna djelovanja uzrokovana udarom, za brod predvienih dimenzija raunska sila havarijskog udara je
Fd = 20000kN . U lukama se sila moe umanjiti faktorom 0,5, te pretpostavljamo da do udara Fd = 0,5 20000 sin 10o = 1736kN .
doe pod kutem od priblino 10 pa sljedi izraz
Tablica II:
Karakteristike odabranih odbojnika tipa SCN [FENTEK]
77
Slika 4: Oznake pri proraunu razmaka brod konstrukcija
78
1.3.5.3
POTRESNO (SEIZMIKO) DJELOVANJE
Potresno djelovanje odreuje se preko proraunskog ubrzanja tla koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 godina. Proraunsko ubrzanje tla ovisi o stupnju potresnog rizika (intenzitet potresa u stupnjevima ljestvice MKS-64: tablica 1.3.5.3::I) i odreuje se prema usvojenim vrijednostima za potresna podruja dravnog teritorija (slika 1.3.5.3::1).
Intenzitet potresa u stupnjevima Proraunsko ubrzanje [m/s2] ljestvice MKS-64 6 0,1 7 0,5 8 2,0 9 3,0 Tablica 1.3.5.3::I: Odnos intenziteta potresa i proraunskog ubrzanja tla ag
Slika 1.3.5.3::1
Potresna podruja dravnog teritorija
79
Utjecaj lokalnih zahtjeva koji se odnose na tlo na potresno optereenje openito se uzima u obzir razmatranjem tri razreda tla A, B i C opisanih geotehnikim profilom prikazanim u tablici 1.3.5.3::II.
stijena ili druga geoloka formacija za koju je brzina irenja poprenih valova vs najmanje 800m/s, ukljuujui najmanje 5m najslabijeg materijala na povrini. Tlo razreda A kruti nanosi pijeska, ljunka ili prekonsolidirane gline, debljine najmanje nekoliko desetaka metara, sa svojstvom postupnog poveanja mehanikih svojstva s dubinom i brzinom irenja poprenih valova vs najmanje 400m/s pri dubini od 10m. debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska, ljunka ili srednje krute gline debljine od nekoliko desetaka do vie stotina metara i s brzinom irenja Tlo razreda B poprenih valova vs najmanje 200m/s na dubini od 10m koja se poveava do najmanjae 350m/s na dubini 50m. meki nekoherentni nanosi s mekim koherentnim slojevima ili bez njih, s brzinom irenja poprenih valova vs ispod 200m/s u gornjih 20m. Tlo razreda C nanosi s predominantno mekim do srednje krutim koherentnim tlima s brzinom irenja poprenih valova vs ispod 200m/s u gornjih 20m. Tablica 1.3.5.3::II: Tri razreda tla karakteristini geotehniki profili
Openito, potresno djelovanje u nekoj toki na povrini prikazuje se elastinim spektrom odziva tla koji se naziva "elastini spektar odziva" (slika 1.3.5.3::2). U posebnim uvjetima moe biti potreban vie nego jedan spektar da bi se prikladno prikazala potresna opasnost u podruju.
Slika 1.3.5.3::2: Elastini spektar odziva Elastini spektar odziva prikazan na slici 1.3.5.3::2 za referentni povratni period definiran je slijedeim formulama:
80
0 T TB :
T ( 0 1) S e (T ) = a g S 1 + TB
TB T TC : S e (T ) = a g S 0
T TC T TD : S e (T ) = a g S 0 C T
TD T :
gdje je:
k1
TC S e (T ) = a g S 0 T D
k1
TD T
k2
S e (T ) ordinata elastinog spektra odziva T period vibracije sustava s jednim stupnjem slobode ag proraunsko ubrzanje tla za referentni povratni period
faktor poveanja spektralnog ubrzanja pri viskoznom priguenju 5% faktor popravka za priguenje
S parametar tla TB , TC vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak stalne vrijednosti na spektru odziva TD granica stalnog spektralnog ubrzanja k1 , k 2 eksponent koji utjee na oblik spektra za period vibracija vei od TC, odnosno TD
U tablici 1.3.5.3::III prikazane su vrijednosti parametara koji opisuju elastini spektar odziva. Razred tla
k1
k2
TB [s]
TC [s]
TD [s]
A 1,0 2,5 1,0 2,0 0,10 0,40 3,0 B 1,0 2,5 1,0 2,0 0,15 0,60 3,0 C 0,9 2,5 1,0 2,0 0,20 0,80 3,0 Tablica 1.3.5.3::III: Vrijednosti parametara koji opisuju elastini spektar odziva (vrijednosti odabrane tako da ordinate elastinog spektra odziva imaju jednaku vrijednost premaaja od 50% za sve periode spektar jednolinog rizika)
Horizontalno potresno djelovanje opisuje se s dvije okomite komponente koje djeluju neovisno, a prikazane su istim spektrom odziva. Vertikalna komponenta potresnog djelovanja prikazuje se spektrom odziva definiranim za horizontalno potresno djelovanje ali sa umanjenom ordinatom ovisno o periodu vibracija (tab. 1.3.5.3::IV). Na djelovanje vertikalnih seizmikih sila proraunavaju se graevine izvan kategorije (energetski objekti instalirane snage preko 40MW, visoke brane) i graevine kod kojih ovo djelovanje prema procijeni projektanta ima znaajan utjecaj na dinamiku stabilnost objekta.
Period vibracije, T Koef. umanjenja [s] 0,15 0,7 linearna interpolacija od 0,7 do 0,5 0,15<T<0,5 0,5 0,5 Tab. 1.3.5.3::IV Koef. Umanjenja ordinate spekra za vertikalnu komponentu potresnog djelovanja
81
Ukupna potresna poprena sila Fb za svaki glavni smjer odreuje se formulom: Fb = W S d (T ) , gdje je: W ukupna masa S d (T ) spektralno ubrzanje proraunskog spektra koje odgovara osnovnom periodu oscilacija . Proraunski spektar dobiva se iz elastinog spektra odziva njegovom redukcijom te koeficijentom faktora ponaanja, s modificiranim eksponentima kd 1 , kd 2 , normaliziranjem u odnosu na ubrzanje gravitacije. Vertikalna komponenta rauna se prema istom izrazu ali kako je ranije navedeno sa umanjenim spektrom prema tablici 1.3.5.3::IV.
Hidrodinamiki seizmiki utjecaji
Ukupna hidrodinamika sila je sila djelovanja vode uslijed potresa. Uzima se u proraun kod graevina koje pregrauju tekuinu (brane, zidovi kanala, zidovi rezervoara, kej) ili se nalaze u tekuini (stupovi gatova, piloti, stupovi mostova). Horizontalna hidrodinamika sila razliito se definira za slijedee sluajeve: - Hidrotehnike graevine koje pregrauju/ograuju tekuinu - Stupovi koji se nalaze u tekuini - Spremnici - Hidrotehniki tuneli, ukopani cjevovodi i sl. Pravac djelovanja seizmikog optereenja suprotan je djelovanju seizmikog ubrzanja.
Hidrotehnike graevine koje pregrauju/ograuju tekuinu
Hidrodinamiki tlak na vanjsko lice zida rauna se pomou formule 7 q ( z ) = k h w hz 8 gdje je: h visina slobodne vode z vertikalna kordinata usmjerena prema dolje s ishoditem na povrini vode
kh =
horizontalni potresni koeficijent, pri emu je
omjer proraunskog ubrzanja i ubrzanja sile tee r faktor prikazan u tablici 1.3.5.3::V
r 2 1,5 1
Vrsta potporne konstrukcije Slobodni gravitacijski zidovi koji podnose pomake d r 300 (mm) Kao gore uz d r 200 Savitljivi AB zidovi, usidreni ili ukrueni zidovi, AB zidovi tenmeljeni na vertikalnim pilotima, pridrani (upeti) zidovi podruma i upornjaci mostova Tablica 1.3.5.3::V Faktor koji utjee na horizontalni potresni koeficijent
82

Stupovi u vodi
Ovisno o karakteristikama mosta primijenjuju se 3 proraunska modela konstrukcije: - kruta rasponska konstrukcija - fleksibilna rasponska konstrukcija - model pojedinanog stupa. Ovdje je prikazan najjednostavniji model, model pojedinanog stupa, koji se primijenjuje kada nema vee interakcije susjednih stupova.
Model pojedinanog stupa Kod stupova u vodotoku ukupna horizontalna hidrodinamika sila tlaka, F (slika 1.3.5.3::4) odreuje se prema izrazu: F = M S d (T ) , gdje je
proraunska masa pridruena stupu Ukupna proraunska masa potopljenog stupa jednaka je zbroju Stvarne mase stupa (bez uzgona) Mase vode koja se moda nalazi unutar stupa (kod upljih stupova) Dodane mase ma izvana prikljuene vode po jedinici duljine potopljenog stupa Za stupove krunog presjeka polumjera R, moe se ma odrediti pomou formule
ma = R 2 , gdje je gustoa vode.

Za stupove eliptinoga presjeka s osima 2ax i 2ay i potresom koji djeluje pod kutom na os x presjeka (slika 1.3.5.3::5), moe se ma odrediti pomou formule
2 2 ma = a y cos 2 + a x sin 2 , gdje je gustoa vode.
Za stupove pravokutnog presjeka, dimenzija 2ax i 2ay i potresom koji djeluje pod u smjeru osi x (slika 1.3.5.3::6), moe se ma odrediti pomou formule Slika 1.3.4.5.2::5: Eliptini presjek
2 m a = ka y , gdje je gustoa vode, a vrijednost koeficijenta k definirana
u tablici 1.3.5.3::VI (za vrijednosti koje nisu u tablici doputena je linearna interpolacija). k ay/ax 0,1 2,23 0,2 1,98 0,5 1,70 1,0 1,51 2,0 1,36 5,0 1,21 10,0 1,14 1,00 ovisnosti o pravokutnog
Slika1.3.4.5.2::6:Pravokutni presjek Tablica
1.3.5.3::VI: Koef. k u dimenzijama stupa poprenog presjeka S d (T ) spektralno ubrzanje proraunskog spektra koje odgovara osnovnom periodu oscilacija stupa osnovni period vibriranja stupa T = 2
M , K je krutost stupa. K
83
Spremnici
Za mjerodavno proraunsko potresno djelovanje obzirom na granino stanje uporabljivosti mora se osigurati: da sustav spremnika zadri nepropusnost na istjecanje sadraja. mora se predvidjeti prikladno nadvienje stijenke kako bi se sprijeilo oteenje krova zbog tlaka tekuine koja se ljulja ili ako spremnik nema kruti krov, da bi se sprijeilo prelijevanje tekuine da hidraulini sustavi koji su dio spremnika ili su s njim povezani budu sposobni preuzeti naprezanja i deformacije zbog pomaka spremnika u odnosu na njih i u odnosu na tlo, a da ne nakode njihovim funkcijama da lokalno izvijanje, ako do njega doe, ne prouzroi ruenje i da je povratnog karaktera Za mjerodavno proraunsko potresno djelovanje obzirom na granino stanje nosivosti mora se osigurati: da opa stabilnost spremnika bude postignuta u odnosu na ruenje (stabilnost same konstrukcije, klizanje i prevrtanje) da irenje neelastinog ponaanja bude ogranieno na ograniene dijelove spremnika i da granina deformiranja materijala ne budu premaena da priroda i obujam pojave izboavanja ljuske bude pod kontrolom da hidraulini sustavi koji su dio spremnika ili su s njim povezani budu tako proraunani da sprijee gubitak sadraja spremnika koji bi bio posljedica sloma nekih komponenti da temelj ne dostigne mehanizam sloma prije sloma spremnika Spremnici se proraunavaju uz pretpostavku istodobnog djelovanja jedne horizontalne komponente i vertikalne komponente potresnog gibanja. Najnepovoljnija kombinacija djelovanja moe se odrediti prema izrazu: p = p st p h pv gdje je p st statiki tlak p h , p v najvea vrijednost horizontalnog odnosno vertikalnog tlaka. (predznaci se odabiru tako da se dobije najkritiniji uinak u razliitim dijelovima spremnika)
Hidrodinamiki uinci
Proraun mora na prikladan nain uzeti u obzir: konvektivne i impulsivne komponente gibanja tekuine deformiranje ljuske spremnika zbog hidrodinamikih tlakova i meudjelovanja s impulsivnom komponentom deformabilnost temeljnog tla i prilagodbu odziva kao posljedicu te pojave. U proraunu se openito tekuina pretpostavlja nestlaivom.
Razlikuju se dva sluaja prema obliku spremnika - pravokutni i cilindrini spremnici.
uinke
84
Horizontalne hidrotehnike graevine
U pravilu cjevovod treba poloiti na tlo za koje je provjereno da e ostati stabilno pri proraunskom potresnom djelovanju, ako to nije mogue mora se priroda i obujam nepovoljnih pojava procijeniti i primijeniti prikladne projektne protumjere. Dva su ekstremna sluaja likvefakcija tla (u prolim potresima glavni uzrok oteenja) pomak rasjeda. Ovisno o okolnostima projektno rjeenje moe se sastojati od poveanja dubine ukopavanja, od okruenja cijevi veim krutim vodom ili od postavljanja cjevovoda iznad tla s osloncima na relativno velikoj udaljenosti na dobro temeljenim stupovima (potrebno je razmotriti deformabilne spojeve koji e omoguiti relativne pomake izmeu oslonaca).
Slika 1.3.5.3::7: Hidrotehniki tunel
Potporne konstrukcije Seizmiki inercijalni tlak tla
Kod hidrotehnikih graevina djelomino ili potpuno ukopanih u tlo u proraun je potrebno uzeti i aktivni ili pasivni seizmiki tlak tla. Da bi nastao aktivni tlak tla pri proraunskom potresu mora doi do dovoljnog pomaka zida, kod savitljivih konstrukcija njihovim savijanjem, a kod krutih klizanjem ili rotacijom. Kod krutih konstrukcija, kao to su zidovi podruma ili gravitacijski zidovi temeljeni na stijeni ili pilotima, dolazi do tlaka veeg od aktivnog tlaka pa je prikladnije pretpostaviti nepomino (mirno) stanje tla.
Ukupna proraunska sila kojom tlo djeluje na potpornu konstrukciju dana je formulom:
E d = 0,5 (1 kV )KH 2 + E ws + E wd
gdje je:
H kV E ws E wd
visina zida vertikalni potresni koeficijent, kV = 0,5k h statika sila prouzroena djelovanjem vode hidrodinamika sila prouzroena djelovanjem vode obujamska teina tla
koef. tlaka tla (statiki+dinamiki)
85

Za aktivni tlak:
K=
sin 2 ( + ) sin ( + )sin ( ) cos sin 2 sin ( )1 + sin ( )sin ( + ) sin 2 ( + ) cos sin 2 sin ( )
K=
Za pasivni tlak (ako nema posmine otpornosti izmeu tla i zida):
K=
sin 2 ( + ) sin sin ( + ) cos sin 2 sin ( + )1 + sin ( + )sin ( + )

kut unutarnjeg trenja tla
gdje je
kutovi nagiba stranje strane zida i povrine zasipavanja prema horizontali (slika 1.3.5.3::8)
Slika 1.3.5.3::8 Dogovorne oznake za kutove u formulama za koeficijent tlaka tla
kut posmine otpornosti izmeu tla i zida kut definiran za svaki karakteristini sluaj (u nastavku)
Mogue je nekoliko razliitih sluajeva: Podzemna voda ispod potpornog zida ( E wd = 0 ) Dinamiki nepropusno tlo ispod razine podzemne vode ( E wd = 0 ) Dinamiki propusno tlo ispod razine podzemne vode
E wd =
7 k h w H ' 2 , gdje je H ' visina podzemne vode mjerena od podnoja zida. 12
86
Aktivni seizmiki tlak tla na potporni zid uslijed djelovanja mirnog kontinuiranog korisnog optereenja
Kod vertikalnih zidova pristanita i kejova na slobodnoj povrini nasipa iza zida u pravilu postoji vertikalni korisni teret vrlo velikog intenziteta (skladita, kranovi, eljezniki kolosjeci i sl.). To optereenje izaziva dodatni aktivni seizmiki tlak na vertikalnu povrinu zida neposredno uz nasip.
Veliina horizontalnog aktivnog seizmikog tlaka pa(x,y), rezultanta tlaka Pa(x) i poloaj rezultante odreuju se prema sljedeim izrazima (proraun se provodi po jedininoj duljini zida), slika 1.3.5.3::9: vrijednost horizontalnog aktivnog seizmikog tlaka, koji djeluje na stranju stranu zida u proizvoljnoj toki y je
y y 2 y 3 p a ( x, y ) = p a( x) 1 + , h h h
pri emu je p = K S q horizontalno inercijalno optereenje konstantne veliine, koje djeluje na slobodnoj povrini nasipa na udaljenosti x, od stranje strane zida, gdje je q vertikalno korisno optereenje konstantnog iznosa na udaljenosti x od stranje strane zida. maksimalna vrijednost horizontalnog aktivnog seizmikog tlaka, koji djeluje na stranju stranu zida u toki y = 0 max p a = p a ( x) rezultanta horizontalnog aktivnog seimikog tlaka dana je izrazom
Pa ( x) =
s hvatitem ha = 0,28 h ,
'
5 p a ( x) h , 12
gdje je a ( x ) = 1 +
2 x x x 1 x 25 39 + 8 , za 0 3 bezdimenzionalna funkcija 60 h h h h
koja predstavlja utjecajnu liniju
Slika 1.3.5.3::9: Dopunski aktivni seizmiki tlak tla uslijed djelovanja korisnog optereenja na slobodnoj horizontalnoj povrini nasipa iza potpornog zida
87

Hidrotehnicke Gradjevine

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Hidrotehnicke Gradjevine

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Poglavlja: 1.0 1.1 1.2 1.3

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Predmet: Studij: Smjer: Semestar: Fond sati: Predavai:

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

UVOD .................................................................................................... PREGLED HIDROTEHNIKIH GRAEVINA ..................................... 1

1.2 PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE HIDROTEHNIKIH GRAEVINA ................................................................................................... 9

1.3 OSNOVE ZA PRORAUN HIDROTEHNIKIH GRAEVINA................ 23

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

1.1 PREGLED HIDROTEHNIKIH GRAEVINA

1.1.2 Svrha izgradnje i koritenja hidrotehnikih graevina

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

SUSTAVNI PRIKAZ ODNOSA OVJEK - PRIRODA

SUSTAV = ELEMENTI (struktura) + PROCESI (zbivanja,promjene)

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

1.1.3 Opi kriteriji izbora i izvedbe rjeenja

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Ciljevi gospodarenja vodama na dravnoj razini

Ciljevi gospodarenja vodama na razini slivnog podruja

Ciljevi gospodarenja vodama koji se ele ostvariti izgradnjom vodnogospodarskog sustava/objekta

Osnovne razine planiranja u vodnom gospodarstvu Hrvatske

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Usklaenost planskih dokumenata za gospodarenje vodama s ostalim

Strategija upravljanja vodama RH Strategija prostornog ureenja Drave

Dokumenti na nioj razini

Povezanost planskih dokumenta s ostalim uesnicima razvoja drutva

1.1.4 Openito o utjecaju hidrotehnikih graevina na okoli

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

1.1.5 Saetak pregleda hidrotehnikih graevina

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

1.2 PODLOGE ZA GRAEVINA

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

1.2.2 Potrebe drutvo

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sl. 4 Konsumpcojska (proticajna) na mjestu vodomjerne postaje

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine 1. dio, 2008.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet