ISSN 0354 - 1541

SLU@BENI LIST
CRNE GORE
Internet: http://www.sllrcg.cg.yu
Slu`beni list Crne Gore - Podgorica Novaka Milo{eva 10/ @iro ra~un: 550-5716-07 520-941100-57

e-mail: sllrcg@cg.yu Broj 1 Godina LXIII

Cijena ovog broja je 2 Pretplata za 2007. god. 198

Podgorica, 25. oktobar 2007.

Rok za reklamaciju 10 dana

1.
Na osnovu ~lana 15 stav 1 Zakona o postupku za dono{ewe i progla{ewe novog ustava Crne Gore (Slu`beni list RCG, br. 66/06), Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore, na tre}oj sjednici drugog redovnog zasijedawa u 2007. godini, dana 22. oktobra 2007. godine, donijela je

ODLUKU O PROGLA[EWU USTAVA CRNE GORE

Progla{ava se USTAV CRNE GORE, koji je usvojila Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore, na tre}oj sjednici drugog redovnog zasijedawa u 2007. godini, dana 19. oktobra 2007. godine.

SU-SK Broj 01-514/22 Podgorica, 22. oktobra 2007. godine

Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore Predsjednik, Ranko Krivokapi}, s.r.

Polaze}i od:

odluke gra|ana Crne Gore da `ive u nezavisnoj i suverenoj dr`avi Crnoj Gori, donesenoj na referendumu od 21. maja 2006. godine; opredjeqewa gra|ana Crne Gore da `ive u dr`avi u kojoj su osnovne vrijednosti: sloboda, mir, tolerancija, po{tovawe qudskih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava; odlu~nosti da smo kao slobodni i ravnopravni gra|ani, pripadnici naroda i nacionalnih mawina koji `ive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bo{waci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privr`eni demokratskoj i gra|anskoj Crnoj Gori; uvjerewa da je dr`ava odgovorna za o~uvawe prirode, zdrave `ivotne sredine, odr`ivog razvoja, uravnote`enog razvoja svih wenih podru~ja i uspostavqawa socijalne pravde; privr`enosti ravnopravnoj saradwi sa drugim narodima i dr`avama i evropskim i evroatlantskim integracijama, Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore, na tre}oj sjednici drugog redovnog zasijedawa u 2007. godini, dana 19. oktobra 2007. godine, donosi

Strana 2 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

USTAV CRNE GORE

DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE

Zabrana izazivawa mr`we ^lan 7 Zabraweno je izazivawe ili podsticawe mr`we ili netrpeqivosti po bilo kom osnovu.

Dr`ava Zabrana diskriminacije ^lan 1 Crna Gora je nezavisna i suverena dr`ava, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je gra|anska, demokratska, ekolo{ka i dr`ava socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Suverenost ^lan 2 Nosilac suverenosti je gra|anin koji ima crnogorsko dr`avqanstvo. Gra|anin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Ne mo`e se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proisti~e iz slobodno izra`ene voqe gra|ana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom. Dr`avna teritorija Granice sloboda ^lan 3 ^lan 10 Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotu|iva. Dr`avni simboli ^lan 4 Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je Oj svijetla majska zoro. Glavni grad i Prijestonica ^lan 5 Glavni grad Crne Gore je Podgorica. Prijestonica Crne Gore je Cetiwe. Qudska prava i slobode ^lan 6 Crna Gora jem~i i {titi prava i slobode. Prava i slobode su nepovredivi. Svako je obavezan da po{tuje prava i slobode drugih. U Crnoj Gori slobodno je sve {to Ustavom i zakonom nije zabraweno. Svako je obavezan da se pridr`ava Ustava i zakona. Podjela vlasti ^lan 11 Vlast je ure|ena po na~elu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvr{nu i sudsku. Zakonodavnu vlast vr{i Skup{tina, izvr{nu vlast vr{i Vlada, a sudsku sud. Vlast je ograni~ena Ustavom i zakonom. Odnos vlasti po~iva na ravnote`i i me|usobnoj kontroli. Crnu Goru predstavqa predsjednik Crne Gore. Ustavnost i zakonitost {titi Ustavni sud. Vojska i bezbjednosne slu`be su pod demokratskom i civilnom kontrolom. Crnogorsko dr`avqanstvo ^lan 12 U Crnoj Gori postoji dr`avqanstvo. Crna Gora {titi prava crnogorskih dr`avqana. crnogorsko i interese ^lan 8 Zabrawena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. Ne}e se smatrati diskriminacijom propisi i uvo|ewe posebnih mjera koji su usmjereni na stvarawe uslova za ostvarivawe nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i za{tite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom polo`aju. Posebne mjere se mogu primjewivati samo dok se ne ostvare ciqevi zbog kojih su preduzete. Pravni poredak ^lan 9 Potvr|eni i objavqeni me|unarodni ugovori i op{teprihva}ena pravila me|unarodnog prava sastavni su dio unutra{weg pravnog poretka, imaju primat nad doma}im zakonodavstvom i neposredno se primjewuju kada odnose ure|uju druk~ije od unutra{weg zakonodavstva.

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 3 - Broj 1

Crnogorski dr`avqanin ne mo`e biti prognan niti izru~en drugoj dr`avi, osim u skladu sa me|unarodnim obavezama Crne Gore. Jezik i pismo ^lan 13 Slu`beni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. ]irili~no i latini~no pismo su ravnopravni. U slu`benoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Odvojenost vjerskih zajednica od dr`ave

Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili li~no svojstvo. Rodna ravnopravnost ^lan 18 Dr`ava jem~i ravnopravnost `ene i mu{karca i razvija politiku jednakih mogu}nosti. Za{tita ^lan 19 Svako ima pravo na jednaku za{titu svojih prava i sloboda. Pravni lijek

^lan 14 ^lan 20 Vjerske zajednice odvojene su od dr`ave. Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vr{ewu vjerskih obreda i vjerskih poslova. Odnos sa drugim dr`avama i me|unarodnim organizacijama ^lan 15 Crna Gora, na principima i pravilima me|unarodnog prava, sara|uje i razvija prijateqske odnose sa drugim dr`avama, regionalnim i me|unarodnim organizacijama. Crna Gora mo`e stupati u me|unarodne organizacije. Skup{tina odlu~uje o na~inu pristupawa Evropskoj Uniji. Crna Gora ne mo`e stupiti u savez sa drugom dr`avom kojim gubi nezavisnost i puni me|unarodni subjektivitet. Zakonodavstvo ^lan 23 ^lan 16 Zakonom se, u skladu sa Ustavom, ure|uju: 1) na~in ostvarivawa qudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za wihovo ostvarivawe; 2) na~in ostvarivawa posebnih mawinskih prava; 3) na~in osnivawa, organizacija i nadle`nost organa vlasti i postupak pred tim organima, ako je to neophodno za wihovo funkcionisawe; 4) sistem lokalne samouprave; 5) druga pitawa od interesa za Crnu Goru. Svako ima pravo na zdravu `ivotnu sredinu. Svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavje{tavawe o stawu `ivotne sredine, na mogu}nost uticaja prilikom odlu~ivawa o pitawima od zna~aja za `ivotnu sredinu i na pravnu za{titu ovih prava. Svako je, a posebno dr`ava, obavezan da ~uva i unapre|uje `ivotnu sredinu. Ograni~ewe qudskih prava i sloboda ^lan 24 Zajem~ena qudska prava i slobode mogu se ograni~iti samo zakonom, u obimu koji dopu{ta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom dru{tvu zadovoqila svrha zbog koje je ograni~ewe dozvoqeno. Ograni~ewa se ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih radi kojih su propisana. Privremeno ograni~ewe prava i sloboda Osnov i jednakost ^lan 17 Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvr|enih me|unarodnih sporazuma. ^lan 25 Za vrijeme progla{enog ratnog ili vanrednog stawa mo`e se ograni~iti ostvarivawe pojedinih qudskih prava i sloboda, u obimu u kojem je to neophodno. Svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odlu~uje o wegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu. Pravna pomo} ^lan 21 Svako ima pravo na pravnu pomo}. Pravnu pomo} pru`a advokatura, kao nezavisna i samostalna profesija, i druge slu`be. Pravna pomo} mo`e biti besplatna, u skladu sa zakonom. Pravo na lokalnu samoupravu ^lan 22 Jem~i se pravo na lokalnu samoupravu. @ivotna sredina

DIO DRUGI QUDSKA PRAVA I SLOBODE

1. ZAJEDNI^KE ODREDBE

Strana 4 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

Ograni~ewe se ne smije ~initi po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etni~kog ili dru{tvenog porijekla, politi~kog ili drugog uvjerewa, imovnog stawa ili bilo kakvog drugog li~nog svojstva. Ne mogu se ograni~iti prava na: `ivot; pravni lijek i pravnu pomo}; dostojanstvo i po{tovawe li~nosti; pravi~no i javno su|ewe i na~elo zakonitosti; pretpostavku nevinosti; odbranu; naknadu {tete za nezakonito ili neosnovano li{ewe slobode i neosnovanu osudu; slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; zakqu~ewe braka. Ne mogu se ukidati zabrane: izazivawa ili podsticawa mr`we ili netrpeqivosti; diskriminacije; ponovnog su|ewa i osude za isto krivi~no djelo; nasilne asimilacije. Mjere ograni~ewa mogu va`iti najdu`e dok traje ratno ili vanredno stawe.

Lice li{eno slobode ima pravo da wegovom saslu{awu prisustvuje branilac koga izabere. Nezakonito li{avawe slobode je ka`wivo. Pritvor ^lan 30 Lice za koje postoji osnovana sumwa da je izvr{ilo krivi~no djelo mo`e, na osnovu odluke nadle`nog suda, biti pritvoreno i zadr`ano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vo|ewa krivi~nog postupka. Pritvorenom licu mora se uru~iti obrazlo`eno rje{ewe u ~asu pritvarawa ili najkasnije u roku od 24 ~asa od pritvarawa. Protiv rje{ewa o pritvoru pritvoreno lice ima pravo `albe, o kojoj sud odlu~uje u roku od 48 ~asova. Trajawe pritvora mora biti svedeno na najkra}e mogu}e vrijeme. Pritvor mo`e trajati po odluci prvostepenog suda najdu`e tri mjeseca od dana pritvarawa, a odlukom vi{eg suda, mo`e se produ`iti za jo{ tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optu`nica, okrivqeni se pu{ta na slobodu. Pritvor maloqetnika ne mo`e trajati du`e od 60 dana. Po{tovawe li~nosti ^lan 31 Jem~i se po{tovawe qudske li~nosti i dostojanstva u krivi~nom ili drugom postupku, u slu~aju li{ewa ili ograni~ewa slobode i za vrijeme izvr{avawa kazne. Zabraweno je i ka`wivo svako nasiqe, ne~ovje~no ili poni`avaju}e postupawe nad licem koje je li{eno slobode ili mu je sloboda ograni~ena, kao i iznu|ivawe priznawa i izjava. Pravi~no i javno su|ewe

2. LI^NA PRAVA I SLOBODE Zabrana smrtne kazne ^lan 26 U Crnoj Gori zabrawena je smrtna kazna. Biomedicina ^lan 27 Jam~i se pravo ~ovjeka i dostojanstvo qudskog bi}a u pogledu primjene biologije i medicine. Zabrawena je svaka intervencija usmjerena na stvarawe qudskog bi}a koje je genetski identi~no sa drugim qudskim bi}em, `ivim ili mrtvim. Zabraweno je na qudskom bi}u, bez wegove dozvole, vr{iti medicinske i druge oglede. Dostojanstvo i nepovredivost li~nosti ^lan 28 Jem~i se dostojanstvo i sigurnost ~ovjeka. Jem~i se nepovredivost fizi~kog i psihi~kog integriteta ~ovjeka, wegove privatnosti i li~nih prava. Niko ne smije biti podvrgnut mu~ewu ili ne~ovje~nom ili poni`avaju}em postupawu. Niko se ne smije dr`ati u ropstvu ili ropskom polo`aju. Li{ewe slobode ^lan 29 Svako ima pravo na li~nu slobodu. Li{avawe slobode dopu{teno je samo iz razloga i u postupku koji je predvi|en zakonom. Lice li{eno slobode mora odmah biti obavije{teno na svom jeziku ili jeziku koji razumije o razlozima li{ewa slobode. Lice li{eno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije du`no ni{ta da izjavi. Na zahtjev lica li{enog slobode, organ je du`an da o li{ewu slobode odmah obavijesti lice koje li{eni slobode sm odredi.

^lan 32 Svako ima pravo na pravi~no i javno su|ewe u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovqenim sudom. Na~elo zakonitosti ^lan 33 Niko ne mo`e biti ka`wen za djelo koje, prije nego {to je u~iweno, nije bilo propisano zakonom kao ka`wivo djelo, niti mu se mo`e izre}i kazna koja za to djelo nije bila predvi|ena. Bla`i zakon ^lan 34 Krivi~na i druga ka`wiva djela utvr|uju se i kazne za wih izri~u po zakonu koji je va`io u vrijeme izvr{ewa djela, osim ako je novi zakon bla`i za u~inioca. Pretpostavka nevinosti ^lan 35 Svako se smatra nevinim dok se wegova krivica ne utvrdi pravosna`nom odlukom suda.

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 5 - Broj 1

Okrivqeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost. Sumwu u pogledu krivice sud je obavezan da tuma~i u korist okrivqenog. Ne bis in idem ^lan 36 Nikome se ne mo`e ponovo suditi niti mo`e biti ponovo osu|en za isto ka`wivo djelo. Pravo na odbranu ^lan 37 Svakome se jem~i pravo na odbranu, a posebno: da na jeziku koji razumije bude upoznat sa optu`bom protiv sebe; da ima dovoqno vremena za pripremawe odbrane i da se brani li~no ili putem branioca kojega sm izabere. Naknada {tete zbog nezakonitog postupawa ^lan 38 Lice nezakonito ili neosnovano li{eno slobode ili neosnovano osu|eno ima pravo na naknadu {tete od dr`ave. Kretawe i nastawivawe ^lan 39 Jem~i se pravo na slobodu kretawa i nastawivawa, kao i pravo napu{tawa Crne Gore. Sloboda kretawa, nastawivawa i napu{tawa Crne Gore mo`e se ograni~iti ako je to potrebno za vo|ewe krivi~nog postupka, sprje~avawa {irewa zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore. Kretawe i boravak stranaca ure|uje se zakonom. Pravo na privatnost ^lan 40 Svako ima pravo na po{tovawe privatnog i porodi~nog `ivota. Nepovredivost stana

odluke suda, ako je to neophodno za vo|ewe krivi~nog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore. Podaci o li~nosti ^lan 43 Jem~i se za{tita podataka o li~nosti. Zabrawena je upotreba podataka o li~nosti van namjene za koju su prikupqeni. Svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupqeni o wegovoj li~nosti i pravo na sudsku za{titu u slu~aju zloupotrebe. Pravo azila ^lan 44 Stranac koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politi~kih uvjerewa mo`e da tra`i azil u Crnoj Gori. Stranac se ne mo`e protjerati iz Crne Gore tamo gdje mu, zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti, prijeti osuda na smrtnu kaznu, mu~ewe, nequdsko poni`avawe, progon ili ozbiqno kr{ewe prava koja jem~i ovaj Ustav. Stranac se mo`e protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke nadle`nog organa i u zakonom propisanom postupku.

3. POLITI^KA PRAVA I SLOBODE Bira~ko pravo ^lan 45 Pravo da bira i da bude biran ima dr`avqanin Crne Gore koji je navr{io 18 godina `ivota i ima najmawe dvije godine prebivali{ta u Crnoj Gori. Bira~ko pravo se ostvaruje na izborima. Bira~ko pravo je op{te i jednako. Izbori su slobodni i neposredni, a glasawe je tajno. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti ^lan 46

^lan 41 Stan je nepovrediv. Niko ne mo`e bez odluke suda u}i u stan ili druge prostorije protiv voqe wegovog dr`aoca i u wima vr{iti pretres. Pretres se vr{i u prisustvu dva svjedoka. Slu`beno lice mo`e u}i u tu|i stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vr{iti pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi sprje~avawa vr{ewa krivi~nog djela, neposrednog hvatawa u~inioca krivi~nog djela ili radi spa{avawa qudi i imovine. Tajnost pisama ^lan 42 Nepovrediva je tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava op{tewa. Od na~ela nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava op{tewa mo`e se odstupiti samo na osnovu

Svakome se jem~i pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da promijeni vjeru ili uvjerewe i slobodu da, sm ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoqava vjeru ili uvjerewe molitvom, propovijedima, obi~ajima ili obredom. Niko nije obavezan da se izja{wava o svojim vjerskim i drugim uvjerewima. Sloboda ispoqavawa vjerskih uvjerewa mo`e se ograni~iti samo ako je to neophodno radi za{tite `ivota i zdravqa qudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava zajem~enih Ustavom. Sloboda izra`avawa ^lan 47 Svako ima pravo na slobodu izra`avawa govorom, pisanom rije~ju, slikom ili na drugi na~in. Pravo na slobodu izra`avawa mo`e se ograni~iti samo pravom drugoga na dostojanstvo,

Strana 6 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

ugled i ~ast i ako se ugro`ava javni moral ili bezbjednost Crne Gore. Prigovor savjesti ^lan 48 Svako ima pravo na prigovor savjesti. Niko nije du`an da protivno svojoj vjeri ili ubje|ewu ispuwava vojnu ili drugu obavezu koja ukqu~uje upotrebu oru`ja. Sloboda {tampe ^lan 49 Jem~i se sloboda {tampe i drugih vidova javnog obavje{tavawa. Jem~i se pravo da se, bez odobrewa, osnivaju novine i druga sredstva javnog informisawa, uz upis kod nadle`nog organa. Jem~i se pravo na odgovor i pravo na ispravku neistinite, nepotpune ili neta~no prenijete informacije kojom je povrije|eno ne~ije pravo ili interes i pravo na naknadu {tete prouzrokovane objavqivawem neta~nog podatka ili obavje{tewa. Zabrana cenzure ^lan 50 U Crnoj Gori nema cenzure. Nadle`ni sud mo`e sprije~iti {irewe informacija i ideja putem sredstava javnog obavje{tavawa samo ako je to neophodno radi: sprje~avawa pozivawa na nasilno ru{ewe Ustavom utvr|enog poretka; o~uvawa teritorijalnog integriteta Crne Gore; sprje~avawa propagirawa rata ili podstrekavawa na nasiqe ili vr{ewe krivi~nog djela; sprje~avawa propagirawa rasne, nacionalne i vjerske mr`we ili diskriminacije. Pristup informaciji

upis kod nadle`nog organa. Niko se ne mo`e prisiliti da bude ~lan nekog udru`ewa. Dr`ava poma`e politi~ka i druga udru`ewa, kada za to postoji javni interes. Zabrana organizovawa ^lan 54 Zabraweno je politi~ko organizovawe u dr`avnim organima. Sudija Ustavnog suda, sudija, dr`avni tu`ilac i wegov zamjenik, za{titnik qudskih prava i sloboda, ~lan Savjeta Centralne banke, ~lan Senata Dr`avne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, Policije i drugih slu`bi bezbjednosti ne mo`e biti ~lan politi~ke organizacije. Zabraweno je politi~ko organizovawe i djelovawe stranaca i politi~kih organizacija ~ije je sjedi{te van Crne Gore. Zabrana djelovawa i osnivawa ^lan 55 Zabraweno je djelovawe politi~kih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno ru{ewe ustavnog poretka, naru{avawe teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, kr{ewe zajem~enih sloboda i prava ili izazivawe nacionalne, rasne, vjerske i druge mr`we i netrpeqivosti. Zabraweno je osnivawe tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski. Pravo obra}awa me|unarodnim organizacijama ^lan 56 Svako ima pravo obra}awa me|unarodnim organizacijama radi za{tite svojih prava i sloboda zajem~enih Ustavom. Pravo obra}awa

^lan 51 ^lan 57 Svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu dr`avnih organa i organizacija koje vr{e javna ovla{}ewa. Pravo pristupa informacijama mo`e se ograni~iti ako je to u interesu: za{tite `ivota; javnog zdravqa; morala i privatnosti; vo|ewa krivi~nog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoqne, monetarne i ekonomske politike. Sloboda okupqawa ^lan 52 Jem~i se sloboda mirnog okupqawa, bez odobrewa, uz prethodnu prijavu nadle`nom organu. Sloboda okupqawa mo`e se privremeno ograni~iti odlukom nadle`nog organa radi sprje~avawa nereda ili vr{ewa krivi~nog djela, ugro`avawa zdravqa, morala ili radi bezbjednosti qudi i imovine, u skladu sa zakonom. Sloboda udru`ivawa ^lan 53 Jem~i se sloboda politi~kog, sindikalnog i drugog udru`ivawa i djelovawa, bez odobrewa, uz 4. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA I SLOBODE Svako ima pravo da se, pojedina~no ili zajedno sa drugim, obrati dr`avnom organu ili organizaciji koja vr{i javna ovla{}ewa i da dobije odgovor. Niko ne mo`e da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge {tetne posqedice zbog stavova iznijetih u obra}awu, osim ako je time u~inio krivi~no djelo.

Svojina ^lan 58 Jem~i se pravo svojine. Niko ne mo`e biti li{en ili ograni~en prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravi~nu naknadu. Prirodna bogatstva i dobra u op{toj upotrebi su u dr`avnoj svojini.

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 7 - Broj 1

Preduzetni{tvo ^lan 59 Jem~i se sloboda preduzetni{tva. Sloboda preduzetni{tva mo`e se ograni~iti samo ako je to neophodno radi za{tite zdravqa qudi, `ivotne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne ba{tine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Pravo nasqe|ivawa ^lan 60 Jem~i se pravo nasqe|ivawa.

Socijalno osigurawe ^lan 67 Socijalno osigurawe zaposlenih je obavezno. Dr`ava obezbje|uje materijalnu sigurnost licu koje je nesposobno za rad i nema sredstva za `ivot. Za{tita lica sa invaliditetom ^lan 68 Jem~i se posebna za{tita lica sa invaliditetom. Zdravstvena za{tita

Prava stranaca ^lan 69 ^lan 61 Strano lice mo`e biti subjekat prava svojine u skladu sa zakonom. Pravo na rad ^lan 62 Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimawa i zapo{qavawa, na pravi~ne i humane uslove rada i na za{titu za vrijeme nezaposlenosti. Zabrana prinudnog rada Brak ^lan 63 ^lan 71 Zabrawen je prinudni rad. Prinudnim radom ne smatra se: rad uobi~ajen u sklopu izdr`avawa kazne li{ewa slobode; obavqawe slu`be vojne prirode ili slu`be koja se zahtijeva umjesto we; rad koji se zahtijeva u slu~aju krize ili nesre}e koja prijeti qudskim `ivotima ili imovini. Prava zaposlenih ^lan 64 Zaposleni imaju pravo na odgovaraju}u zaradu. Zaposleni imaju pravo na ograni~eno radno vrijeme i pla}eni odmor. Zaposleni imaju pravo na za{titu na radu. Omladina, `ene i invalidi u`ivaju posebnu za{titu na radu. Socijalni savjet ^lan 65 Socijalni polo`aj zaposlenih uskla|uje se u Socijalnom savjetu. Socijalni savjet ~ine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade. [trajk ^lan 66 Zaposleni imaju pravo na {trajk. Pravo na {trajk mo`e se ograni~iti zaposlenim u Vojsci, policiji, dr`avnim organima i javnoj slu`bi u ciqu za{tite javnog interesa, u skladu sa zakonom. Porodica u`iva posebnu za{titu. Roditeqi su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i {koluju. Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeqima kojima je potrebna pomo}. Djeca ro|ena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca ro|ena u braku. Za{tita majke i djeteta ^lan 73 Majka i dijete u`ivaju posebnu za{titu. Dr`ava stvara uslove kojima se podsti~e ra|awe djece. Prava djeteta ^lan 74 Dijete u`iva prava i slobode primjereno wegovom uzrastu i zrelosti. Djetetu se jem~i posebna za{tita od psihi~kog, fizi~kog, ekonomskog i svakog drugog iskori{}avawa ili zloupotrebe. [kolovawe ^lan 75 Jem~i se pravo na {kolovawe pod jednakim uslovima. Brak se mo`e zakqu~iti samo uz slobodan pristanak `ene i mu{karca. Brak se zasniva na ravnopravnosti supru`nika. Porodica ^lan 72 Svako ima pravo na zdravstvenu za{titu. Dijete, trudnica, staro lice i lice sa invaliditetom imaju pravo na zdravstvenu za{titu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu. Za{tita potro{a~a ^lan 70 Dr`ava {titi potro{a~a. Zabrawene su radwe kojima se naru{ava zdravqe, bezbjednost i privatnost potro{a~a.

Strana 8 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

Osnovno {kolovawe je obavezno i besplatno. Jem~i se autonomija univerziteta, visoko{kolskih i nau~nih ustanova. Sloboda stvarala{tva ^lan 76 Jem~i se sloboda nau~nog, kulturnog i umjetni~kog stvarala{tva. Jem~i se sloboda objavqivawa nau~nih i umjetni~kih djela, nau~nih otkri}a i tehni~kih izuma, a wihovim stvaraocima moralna i imovinska prava. Nauka, kultura i umjetnost ^lan 77 Dr`ava podsti~e i poma`e razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizi~ke i tehni~ke kulture. Dr`ava {titi nau~ne, kulturne, umjetni~ke i istorijske vrijednosti. Za{tita prirodne i kulturne ba{tine ^lan 78 Svako je du`an da ~uva prirodnu i kulturnu ba{tinu od op{teg interesa. Dr`ava {titi prirodnu i kulturnu ba{tinu.

imena ulica i naseqa, kao i topografske oznake budu ispisani i na jeziku mawinskih naroda i drugih mawinskih nacionalnih zajednica; 9) na autenti~nu zastupqenost u Skup{tini Crne Gore i skup{tinama jedinica lokalne samouprave u kojima ~ine zna~ajan dio stanovni{tva, shodno principu afirmativne akcije; 10) na srazmjernu zastupqenost u javnim slu`bama, organima dr`avne vlasti i lokalne samouprave; 11) na informisawe na svom jeziku; 12) da uspostavqaju i odr`avaju kontakte sa gra|anima i udru`ewima van Crne Gore sa kojima imaju zajedni~ko nacionalno i etni~ko porijeklo, kulturno- istorijsko nasqe|e, kao i vjerska ubje|ewa; 13) na osnivawe savjeta za za{titu i unapre|ewe posebnih prava. Zabrana asimilacije ^lan 80 Zabrawena je nasilna asimilacija pripadnika mawinskih naroda i drugih mawinskih nacionalnih zajednica. Dr`ava je du`na da za{titi pripadnike mawinskih naroda i drugih mawinskih nacionalnih zajednica od svih oblika nasilne asimilacije.

6. ZA[TITNIK QUDSKIH PRAVA I SLOBODA 5. POSEBNA - MAWINSKA PRAVA ^lan 81 Za{tita identiteta ^lan 79 Pripadnicima mawinskih naroda i drugih mawinskih nacionalnih zajednica jem~e se prava i slobode koja mogu koristiti pojedina~no i u zajednici sa drugima: 1) na izra`avawe, ~uvawe, razvijawe i javno ispoqavawe nacionalne, etni~ke, kulturne i vjerske posebnosti; 2) na izbor, upotrebu i javno isticawe nacionalnih simbola i obiqe`avawe nacionalnih praznika; 3) na upotrebu svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i slu`benoj upotrebi; 4) na {kolovawe na svom jeziku i pismu u dr`avnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika mawinskih naroda i drugih mawinskih nacionalnih zajednica; 5) da u sredinama sa zna~ajnim u~e{}em u stanovni{tvu organi lokalne samouprave, dr`avni i sudski organi vode postupak i na jeziku mawinskih naroda i drugih mawinskih nacionalnih zajednica; 6) da osnivaju prosvjetna, kulturna i vjerska udru`ewa uz materijalnu pomo} dr`ave; 7) da sopstveno ime i prezime upisuju i koriste na svom jeziku i pismu u slu`benim ispravama; 8) da u sredinama sa zna~ajnim u~e{}em u stanovni{tvu tradicionalni lokalni nazivi, Za{titnik qudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavisan organ koji preduzima mjere za za{titu qudskih prava i sloboda. Za{titnik qudskih prava i sloboda vr{i funkciju na osnovu Ustava, zakona i potvr|enih me|unarodnih ugovora, pridr`avaju}i se i na~ela pravde i pravi~nosti. Za{titnik qudskih prava i sloboda imenuje se na vrijeme od {est godina i mo`e biti razrije{en u slu~ajevima predvi|enim zakonom.

DIO TRE]I URE\EWE VLASTI

1. SKUP[TINA CRNE GORE

Nadle`nost ^lan 82 Skup{tina: 1) donosi ustav; 2) donosi zakone; 3) donosi druge propise i op{te akte (odluke, zakqu~ke, rezolucije, deklaracije i preporuke) ; 4) progla{ava ratno i vanredno stawe;

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 9 - Broj 1

5) donosi buxet i zavr{ni ra~un buxeta; 6) donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane; 7) donosi plan razvoja i prostorni plan Crne Gore; 8) odlu~uje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u me|unarodnim snagama; 9) ure|uje sistem dr`avne uprave; 10) vr{i nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim slu`bama; 11) raspisuje dr`avni referendum; 12) bira i razrje{ava predsjednika i ~lanove Vlade; 13) bira i razrje{ava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije Ustavnog suda; 14) imenuje i razrje{ava: vrhovnog dr`avnog tu`ioca i dr`avne tu`ioce, za{titnika qudskih prava i sloboda; guvernera Centralne banke i ~lanove Savjeta Centralne banke Crne Gore; predsjednika i ~lanove Senata Dr`avne revizorske institucije i druge nosioce funkcija odre|ene zakonom; 15) odlu~uje o imunitetskim pravima; 16) daje amnestiju; 17) potvr|uje me|unarodne ugovore; 18) raspisuje javne zajmove i odlu~uje o zadu`ivawu Crne Gore; 19) odlu~uje o raspolagawu dr`avnom imovinom iznad vrijednosti odre|ene zakonom; 20) vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavom ili zakonom. Sastav Skup{tine ^lan 83 Skup{tinu ~ine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu op{teg i jednakog bira~kog prava i tajnim glasawem. Skup{tina ima 81 poslanika. Mandat Skup{tine ^lan 84 Mandat Skup{tine traje ~etiri godine. Skup{tini mo`e prestati mandat prije vremena na koje je izabrana raspu{tawem ili skra}ewem mandata Skup{tine. Ako mandat Skup{tine isti~e za vrijeme ratnog ili vanrednog stawa, mandat joj se produ`ava najdu`e 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stawe. Na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmawe 25 poslanika, Skup{tina mo`e skratiti mandat. Prava i du`nosti poslanika ^lan 85 Poslanik se opredjequje i glasa po sopstvenom uvjerewu. Poslanik ima pravo da poslani~ku funkciju obavqa profesionalno. Imunitet ^lan 86 Poslanik u`iva imunitet.

Poslanik ne mo`e biti pozvan na krivi~nu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izra`eno mi{qewe ili glasawe u vr{ewu svoje poslani~ke funkcije. Protiv poslanika ne mo`e se pokrenuti krivi~ni postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrewa Skup{tine, osim ako je zate~en u vr{ewu krivi~nog djela za koje je propisana kazna u trajawu du`em od pet godina zatvora. Imunitet, kao i poslanik, u`ivaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i ~lanovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni dr`avni tu`ilac . Prestanak mandata poslanika ^lan 87 Poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran: 1) podno{ewem ostavke; 2) ako je pravosna`nom odlukom suda osu|en na bezuslovnu kaznu zatvora u trajawu od najmawe {est mjeseci; 3) ako je pravosna`nom odlukom li{en poslovne sposobnosti; 4) prestankom crnogorskog dr`avqanstva. Konstituisawe Skup{tine ^lan 88 Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skup{tine saziva predsjednik Skup{tine prethodnog saziva i odr`ava se najkasnije 15 dana od dana objavqivawa kona~nih rezultata izbora. Predsjednik i potpredsjednik Skup{tine ^lan 89 Skup{tina ima predsjednika i jednog ili vi{e potpredsjednika, koje bira iz svog sastava na vrijeme od ~etiri godine. Predsjednik Skup{tine predstavqa Skup{tinu, saziva Skup{tinu na sjednice i predsjedava im, stara se o primjeni poslovnika Skup{tine, raspisuje izbore za predsjednika Crne Gore i vr{i druge poslove utvr|ene Ustavom, zakonom i poslovnikom Skup{tine. Potpredsjednik zamjewuje predsjednika Skup{tine u vr{ewu poslova kada je on sprije~en ili kada mu on povjeri da ga zamjewuje. Zasijedawe Skup{tine ^lan 90 Skup{tina radi na redovnim i vanrednim zasijedawima. Redovno zasijedawe odr`ava se dva puta godi{we. Prvo redovno zasijedawe po~iwe prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra. Vanredno zasijedawe saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmawe tre}ine ukupnog broja poslanika.

Strana 10 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

Odlu~ivawe ^lan 91 Skup{tina odlu~uje ve}inom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje vi{e od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije druk~ije odre|eno. Ve}inom glasova svih poslanika Skup{tina donosi zakone kojima se ure|uju: na~in ostvarivawa sloboda i prava gra|ana, crnogorsko dr`avqanstvo, referendum, materijalne obaveze gra|ana, dr`avni simboli i upotreba i kori{}ewe dr`avnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivawe, spajawe i ukidawe op{tina; progla{ava ratno i vanredno stawe; donosi prostorni plan; donosi poslovnik Skup{tine; odlu~uje o raspisivawu dr`avnog referenduma; odlu~uje o skra}ewu mandata; odlu~uje o razrje{ewu predsjednika Republike; bira i razrje{ava predsjednika i ~lanove Vlade i odlu~uje o povjerewu Vladi; bira i razrje{ava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednike i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrje{ava za{titnika qudskih prava i sloboda. Skup{tina odlu~uje dvotre}inskom ve}inom glasova svih poslanika o zakonima kojima se ure|uje izborni sistem i imovinska prava stranaca. U prvom glasawu dvotre}inskom ve}inom i u drugom glasawu ve}inom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skup{tina odlu~uje o zakonima kojima se ure|uje na~in ostvarivawa ste~enih mawinskih prava i upotreba jedinica Vojske u me|unarodnim snagama. Raspu{tawe Skup{tine ^lan 92 Skup{tina se raspu{ta, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predlo`i mandatara. Ako Skup{tina du`e vrijeme ne obavqa nadle`nosti utvr|ene Ustavom, Vlada mo`e, po{to saslu{a mi{qewe predsjednika Skup{tine i predsjednika klubova poslanika u Skup{tini, raspustiti Skup{tinu. Skup{tina se raspu{ta ukazom predsjednika Crne Gore. Skup{tina se ne mo`e raspustiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stawa, ako je pokrenut postupak glasawa o nepovjerewu Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisawa i tri mjeseca prije isteka mandata. Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspu{tawu Skup{tine. Predlagawe zakona i drugih akata ^lan 93 na. Pravo predlagawa zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik. Pravo predlagawa zakona ima i {est hiqada bira~a, preko poslanika koga ovlaste. Predlog za raspisivawe dr`avnog referenduma mogu podnijeti: najmawe 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmawe 10% gra|ana koji imaju bira~ko pravo.

Progla{avawe zakona ^lan 94 Predsjednik Crne Gore je du`an da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajawa zakona, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skup{tini na ponovno odlu~ivawe. Predsjednik Crne Gore du`an je da proglasi ponovno izglasani zakon.

2. PREDSJEDNIK CRNE GORE Nadle`nost ^lan 95 Predsjednik Crne Gore: 1) predstavqa Crnu Goru u zemqi i inostranstvu; 2) komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost; 3) ukazom progla{ava zakone; 4) raspisuje izbore za Skup{tinu; 5) predla`e Skup{tini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavqenog razgovora sa predstavnicima politi~kih partija zastupqenih u Skup{tini; predsjednika i sudije Ustavnog suda i za{titnika qudskih prava i sloboda; 6) postavqa i opoziva ambasadore i {efove drugih diplomatskih predstavni{tava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mi{qewe odbora Skup{tine nadle`nog za me|unarodne odnose; 7) prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika; 8) dodjequje odlikovawa i priznawa Crne Gore; 9) daje pomilovawa; 10) vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavom ili zakonom. Izbor ^lan 96 Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu op{teg i jednakog bira~kog prava, neposrednim i tajnim glasawem. Za predsjednika Crne Gore mo`e biti biran crnogorski dr`avqanin koji ima prebivali{te u Crnoj Gori najmawe 10 godina u posqedwih 15 godina. Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skup{tine. Mandat ^lan 97 Predsjednik Crne Gore bira se na pet godiIsto lice mo`e biti predsjednik Crne Gore najvi{e dva puta. Predsjednik Crne Gore stupa na du`nost danom polagawa zakletve pred poslanicima u Skup{tini. Ako mandat predsjednika isti~e za vrijeme ratnog ili vanrednog stawa, mandat se produ`ava najdu`e 90 dana po prestanku okolnosti koje su

10

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 11 - Broj 1

izazvale to stawe. Predsjednik Crne Gore ne mo`e obavqati drugu javnu funkciju. Prestanak mandata ^lan 98 Mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno sprije~en da vr{i du`nost predsjednika i razrje{ewem. Predsjednik odgovara za povredu Ustava. Postupak za utvr|ivawe da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav mo`e pokrenuti Skup{tina, na predlog najmawe 25 poslanika. Predlog za pokretawe postupka Skup{tina dostavqa predsjedniku Crne Gore na izja{wewe. Odluku o postojawu ili nepostojawu povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlagawa je objavquje i dostavqa Skup{tini i predsjedniku Crne Gore. Predsjednika Crne Gore Skup{tina mo`e razrije{iti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Vr{ewe funkcije u slu~aju sprije~enosti ili prestanka mandata ^lan 99 U slu~aju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog predsjednika, kao i u slu~aju privremene sprije~enosti predsjednika da obavqa funkciju, tu funkciju obavqa predsjednik Skup{tine.

ako Skup{tina nije u mogu}nosti da se sastane. Vlada je du`na da uredbe sa zakonskom snagom podnese Skup{tini na potvr|ivawe ~im Skup{tina bude u mogu}nosti da se sastane. Sastav Vlade ^lan 102 Vladu ~ine predsjednik, jedan ili vi{e potpredsjednika i ministri. Predsjednik Vlade predstavqa Vladu i rukovodi wenim radom. Izbor ^lan 103 Predsjednik Crne Gore predla`e mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisawa Skup{tine. Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skup{tini svoj program i predla`e sastav Vlade. O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade Skup{tina odlu~uje istovremeno. Nespojivost funkcije ^lan 104 Predsjednik Vlade i ~lan Vlade ne mo`e vr{iti poslani~ku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavqati drugu djelatnost. Ostavka i razrje{ewe ^lan 105 Vlada i ~lan Vlade mogu podnijeti ostavku. Ostavka predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade. Predsjednik Vlade mo`e predlo`iti Skup{tini da razrije{i ~lana Vlade. Pitawe povjerewa

3. VLADA CRNE GORE Nadle`nost ^lan 100 Vlada: 1) vodi unutra{wu i vawsku politiku Crne Gore ; 2) izvr{ava zakone, druge propise i op{te akte; 3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{avawe zakona; 4) zakqu~uje me|unarodne ugovore; 5) predla`e plan razvoja i prostorni plan Crne Gore; 6) predla`e buxet i zavr{ni ra~un buxeta; 7) predla`e strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane; 8) odlu~uje o priznavawu dr`ava i uspostavqawu diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim dr`avama; 9) predla`e ambasadore i {efove drugih diplomatskih predstavni{tava Crne Gore u inostranstvu; 10) vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavom ili zakonom. Uredbe sa zakonskom snagom ^lan 101 Vlada mo`e, za vrijeme ratnog ili vanrednog stawa, donositi uredbe sa zakonskom snagom,

^lan 106 Vlada mo`e u Skup{tini postaviti pitawe svog povjerewa. Pitawe nepovjerewa ^lan 107 Skup{tina mo`e izglasati nepovjerewe Vladi. Predlog da se glasa o nepovjerewu Vladi mo`e podnijeti najmawe 27 poslanika. Ako je Vlada dobila povjerewe, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi predlog za glasawe o nepovjerewu prije isteka roka od 90 dana. Interpelacija ^lan 108 Interpelaciju za pretresawe odre|enih pitawa o radu Vlade mo`e podnijeti najmawe 27 poslanika. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazlo`ena. Vlada dostavqa odgovor u roku od 30 dana od dana kada je primila interpelaciju.

11

Strana 12 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

Parlamentarna istraga ^lan 109 Skup{tina mo`e, na predlog najmawe 27 poslanika, obrazovati anketni odbor radi prikupqawa informacija i ~iwenica o doga|ajima koji se odnose na rad dr`avnih organa. Prestanak mandata ^lan 110

Svojinska ovla{}ewa i finansirawe ^lan 116 Op{tina vr{i odre|ena svojinska ovla{}ewa na stvarima u dr`avnoj svojini u skladu sa zakonom. Op{tina ima imovinu. Op{tina se finansira iz sopstvenih prihoda i sredstava dr`ave. Op{tina ima buxet. Samostalnost

Vladi prestaje mandat: prestankom mandata Skup{tine, podno{ewem ostavke, kad izgubi povjerewe i ako ne predlo`i buxet do 31. marta buxetske godine. Vlada kojoj je prestao mandat nastavqa rad do izbora Vlade u novom sastavu. Vlada kojoj je prestao mandat ne mo`e raspustiti Skup{tinu. Dr`avna uprava ^lan 111 Poslove dr`avne uprave vr{e ministarstva i drugi organi uprave. Preno{ewe i povjeravawe poslova

^lan 117 Op{tina je samostalna u vr{ewu svojih nadle`nosti. Vlada mo`e raspustiti skup{tinu op{tine, odnosno razrije{iti predsjednika op{tine samo ako skup{tina op{tine, odnosno predsjednik op{tine, u vremenu du`em od {est mjeseci, ne vr{e svoje nadle`nosti.

5. S U D

Na~ela sudstva ^lan 118 ^lan 112 Pojedini poslovi dr`avne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu ili drugo pravno lice. Pojedini poslovi dr`avne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi ili drugom pravnom licu. Sud je samostalan i nezavisan. Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvr|enih i objavqenih me|unarodnih ugovora. Zabraweno je osnivawe prijekih i vanrednih sudova. Sudsko vije}e ^lan 119 4. LOKALNA SAMOUPRAVA Na~in odlu~ivawa ^lan 113 Javnost su|ewa U lokalnoj samoupravi odlu~uje se neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo gra|ana i organa lokalne samouprave da ure|uju i upravqaju odre|enim javnim i drugim poslovima, na osnovu sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovni{tva. Oblik lokalne samouprave ^lan 114 Osnovni oblik lokalne samouprave je op{tina. Mogu se osnivati i drugi oblici lokalne samouprave. Op{tina ^lan 115 Op{tina ima svojstvo pravnog lica. Op{tina donosi statut i op{te akte. Organi op{tine su skup{tina i predsjednik. ^lan 120 Rasprava pred sudom je javna i presude se izri~u javno. Izuzetno, sud mo`e iskqu~iti javnost sa rasprave ili wenog dijela iz razloga koji su nu`ni u demokratskom dru{tvu, samo u obimu koji je potreban: u interesu morala; javnog reda; kada se sudi maloqetnicima; radi za{tite privatnog `ivota stranaka; u bra~nim sporovima; u postupcima u vezi sa starateqstvom ili usvojewem; radi ~uvawa vojne, poslovne ili slu`bene tajne i za{tite bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Stalnost funkcije ^lan 121 Sudijska funkcija je stalna. Sudiji prestaje funkcija ako to sm zatra`i, kada ispuni uslove za ostvarivawe prava na starosnu penziju i ako je osu|en na bezuslovnu kaznu zatvora. Sudija se razrje{ava du`nosti: ako je osu|en za djelo koje ga ~ini nedostojnim za vr{ewe Sud sudi u vije}u, osim kada je zakonom odre|eno da sudi sudija pojedinac. U su|ewu u~estvuju i sudije-porotnici, kada je to utvr|eno zakonom.

12

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 13 - Broj 1

sudijske funkcije; nestru~no ili nesavjesno obavqa sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vr{ewe sudijske funkcije. Sudija ne mo`e biti premje{ten ili upu}en u drugi sud protiv svoje voqe, osim odlukom Sudskog savjeta u slu~aju reorganizacije sudova. Funkcionalni imunitet ^lan 122 Sudija i sudija-porotnik u`iva funkcionalni imunitet. Sudija i sudija-porotnik ne mo`e biti pozvan na odgovornost za izra`eno mi{qewe i glasawe pri dono{ewu sudske odluke, osim ako se radi o krivi~nom djelu. Sudija, u postupku pokrenutom zbog krivi~nog djela u~iwenog u obavqawu sudijske funkcije, ne mo`e biti pritvoren bez odobrewa Sudskog savjeta. Nespojivost funkcije ^lan 123 Sudija ne mo`e vr{iti poslani~ku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavqati drugu djelatnost. Vrhovni sud ^lan 124 Vrhovni sud je najvi{i sud u Crnoj Gori. Vrhovni sud obezbje|uje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova. Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrje{ava te funkcije Skup{tina na zajedni~ki predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skup{tine i predsjednika Vlade. Ako se predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda ne podnese u roku od 30 dana, predsjednik Vrhovnog suda se bira na predlog nadle`nog radnog tijela Skup{tine. Izbor sudija ^lan 125 Sudiju i predsjednika suda bira i razrje{ava Sudski savjet. Predsjednik suda bira se na vrijeme od pet godina. Predsjednik suda ne mo`e biti ~lan Sudskog savjeta. Sudski savjet

Konferencija sudija; 2) dva poslanika koje bira i razrje{ava Skup{tina iz reda parlamentarne ve}ine i opozicije; 3) dva ugledna pravnika koje bira i razrje{ava predsjednik Crne Gore; 4) ministar pravde. Sastav Sudskog savjeta progla{ava predsjednik Crne Gore. Mandat Sudskog savjeta je ~etiri godine. Nadle`nost Sudskog savjeta ^lan 128 Sudski savjet: 1) bira i razrje{ava sudiju, predsjednika suda i sudiju-porotnika; 2) utvr|uje prestanak sudijske funkcije; 3) utvr|uje broj sudija i sudija-porotnika u sudu; 4) razmatra izvje{taj o radu suda, predstavke i pritu`be na rad suda i zauzima stavove o wima; 5) odlu~uje o imunitetu sudije; 6) predla`e Vladi iznos sredstava za rad sudova; 7) vr{i i druge poslove utvr|ene zakonom. Sudski savjet odlu~uje ve}inom glasova svih ~lanova. U postupcima disciplinske odgovornosti sudija, ministar pravde ne glasa.

6. VOJSKA CRNE GORE Na~ela ^lan 129 Vojska brani nezavisnost, suverenost i dr`avnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa principima me|unarodnog prava o upotrebi sile. Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom. Pripadnici Vojske mogu biti u sastavu me|unarodnih snaga.

7. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST Nadle`nost ^lan 130

^lan 126 Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbje|uje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. Sastav Sudskog savjeta ^lan 127 Sudski savjet ima predsjednika i devet ~lanova. Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda. ^lanovi Sudskog savjeta su: 1) ~etiri sudije koje bira i razrje{ava Savjet za odbranu i bezbjednost: 1) donosi odluke o komandovawu Vojskom Crne Gore; 2) analizira i ocjewuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimawe odgovaraju}ih mjera; 3) postavqa, unapre|uje i razrje{ava oficire Vojske; 4) predla`e Skup{tini progla{ewe ratnog i vanrednog stawa; 5) predla`e upotrebu Vojske u me|unarodnim snagama; 6) vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavom ili zakonom.

13

Strana 14 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

Sastav ^lan 131 Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore ~ine: predsjednik Crne Gore, predsjednik Skup{tine i predsjednik Vlade. Predsjednik Crne Gore je predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost. Progla{ewe ratnog stawa ^lan 132 Ratno stawe progla{ava se kada postoji neposredna ratna opasnost za Crnu Goru, kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavqen rat. Ako Skup{tina nije u mogu}nosti da se sastane, odluku o progla{ewu ratnog stawa donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je Skup{tini na potvr|ivawe ~im Skup{tina bude u mogu}nosti da se sastane. Progla{ewe vanrednog stawa ^lan 133 Vanredno stawe mo`e se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u slu~aju: 1) velikih prirodnih nepogoda; 2) tehni~ko-tehnolo{kih i ekolo{kih nesre}a i epidemija; 3) ve}eg naru{avawa javnog reda i mira; 4) ugro`avawa ili poku{aja ru{ewa ustavnog poretka. Ako Skup{tina nije u mogu}nosti da se sastane, odluku o progla{ewu vanrednog stawa donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je na potvrdu Skup{tini, ~im ona bude u mogu}nosti da se sastane. Vanredno stawe traje do prestanka okolnosti zbog kojih je progla{eno.

Tu`ila~ki savjet bira i razrje{ava Skup{tina. Izbor, mandat, nadle`nosti, organizacija i na~in rada Tu`ila~kog savjeta ure|uju se zakonom. Funkcionalni imunitet ^lan 137 Dr`avni tu`ilac i zamjenik dr`avnog tu`ioca u`ivaju funkcionalni imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost za mi{qewe dato ili odluku donijetu u vr{ewu svoje funkcije, osim ako se radi o krivi~nom djelu. Nespojivost funkcije ^lan 138 Dr`avni tu`ilac i zamjenik dr`avnog tu`ioca ne mogu vr{iti poslani~ku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavqati drugu djelatnost.

DIO ^ETVRTI EKONOMSKO URE\EWE

Principi ^lan 139 Ekonomsko ure|ewe zasniva se na slobodnom i otvorenom tr`i{tu, slobodi preduzetni{tva i konkurencije, samostalnosti privrednih subjekata i wihovoj odgovornosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, za{titi i ravnopravnosti svih oblika svojine. Ekonomski prostor i jednakost

8. DR@AVNO TU@ILA[TVO ^lan 140 Status i nadle`nost ^lan 134 Dr`avno tu`ila{tvo je jedinstven i samostalan dr`avni organ koji vr{i poslove gowewa u~inilaca krivi~nih djela i drugih ka`wivih djela koja se gone po slu`benoj du`nosti. Imenovawe i mandat ^lan 135 Poslove Dr`avnog tu`ila{tva vr{i dr`avni tu`ilac. Dr`avni tu`ilac ima jednog ili vi{e zamjenika. Vrhovni dr`avni tu`ilac i dr`avni tu`ioci imenuju se na vrijeme od pet godina. Tu`ila~ki savjet ^lan 136 Tu`ila~ki savjet obezbje|uje samostalnost dr`avnog tu`ila{tva i dr`avnih tu`ilaca. Teritorija Crne Gore je jedinstven ekonomski prostor. Dr`ava podsti~e ravnomjeran ekonomski razvoj svih wenih podru~ja. Zabraweno je naru{avawe i ograni~avawe slobodne konkurencije i podsticawe neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog polo`aja na tr`i{tu. Dr`avna svojina ^lan 141 Stvari u dr`avnoj svojini pripadaju dr`avi Crnoj Gori. Poreska obaveza ^lan 142 Dr`ava se finansira od poreza, da`bina i drugih prihoda. Svako je du`an da pla}a poreze i druge da`bine. Porezi i druge da`bine mogu se uvoditi samo zakonom.

14

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 15 - Broj 1

Centralna banka Crne Gore ^lan 143 Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisawe bankarskog sistema. Centralnom bankom Crne Gore upravqa Savjet Centralne banke. Centralnom bankom Crne Gore rukovodi guverner Centralne banke. Dr`avna revizorska institucija

Zakonitost pojedina~nih akata ^lan 148 Pojedina~ni pravni akt mora biti saglasan sa zakonom. Kona~ni pojedina~ni pravni akti u`ivaju sudsku za{titu.

DIO [ESTI USTAVNI SUD CRNE GORE

Nadle`nost ^lan 144 Dr`avna revizorska institucija Crne Gore je samostalan i vrhovni organ dr`avne revizije. Dr`avna revizorska institucija vr{i reviziju zakonitosti i uspje{nosti upravqawa dr`avnom imovinom i obavezama, buxetima i svim finansijskim poslovima subjekata ~iji su izvori finansirawa javni ili nastaju kori{}ewem dr`avne imovine. Dr`avna revizorska institucija podnosi Skup{tini godi{wi izvje{taj. Dr`avnom revizorskom institucijom upravqa Senat. ^lan 149 Ustavni sud odlu~uje: 1) o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvr|enim i objavqenim me|unarodnim ugovorima; 2) o saglasnosti drugih propisa i op{tih akata sa Ustavom i zakonom; 3) o ustavnoj `albi zbog povrede qudskih prava i sloboda zajam~enih Ustavom, nakon iscrpqivawa svih djelotvornih pravnih sredstava; 4) da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav ; 5) o sukobu nadle`nosti izme|u sudova i drugih dr`avnih organa, izme|u dr`avnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i izme|u organa jedinica lokalne samouprave; 6) o zabrani rada politi~ke partije ili nevladine organizacije; 7) o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu u nadle`nosti drugih sudova; 8) o saglasnosti sa Ustavom mjera i radwi dr`avnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stawa; 9) vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavom. Ako je u toku postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propis prestao da va`i, a nijesu otklowene posqedice wegove primjene, Ustavni sud utvr|uje da li je taj propis bio saglasan sa Ustavom, odnosno sa zakonom za vrijeme wegovog va`ewa. Ustavni sud prati ostvarivawe ustavnosti i zakonitosti i o uo~enim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavje{tava Skup{tinu.

DIO PETI USTAVNOST I ZAKONITOST

Saglasnost pravnih propisa ^lan 145 Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvr|enim me|unarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom. Objavqivawe i stupawe na snagu propisa ^lan 146 Zakon i drugi propis objavquje se prije stupawa na snagu, a stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavqivawa. Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvr|eni u postupku dono{ewa, zakon i drugi propis mo`e stupiti na snagu najranije danom objavqivawa. Zabrana povratnog dejstva ^lan 147 Zakon i drugi propis ne mo`e imati povratno dejstvo. Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvr|en u postupku dono{ewa zakona, mogu imati povratno dejstvo. Odredba krivi~nog zakona mo`e imati povratno dejstvo samo ako je bla`a za u~inioca krivi~nog djela.

Pokretawe postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ^lan 150 Svako mo`e dati inicijativu za pokretawe postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti mo`e da pokrene sud, drugi dr`avni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Ustavni sud mo`e i sm pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. U toku postupka, Ustavni sud mo`e narediti da se obustavi izvr{ewe pojedina~nog akta ili radwe koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog

15

Strana 16 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

propisa ili op{teg akta ~ija se ustavnost ili zakonitost ocjewuje, ako bi wihovim izvr{ewem mogle nastupiti neotklowive {tetne posqedice.

krivi~ni postupak, ne vr{i du`nost dok taj postupak traje.

Odluka Ustavnog suda ^lan 151 Ustavni sud odlu~uje ve}inom glasova svih sudija. Odluka Ustavnog suda se objavquje. Odluka Ustavnog suda je obavezna i izvr{na. Izvr{ewe odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbje|uje Vlada.

DIO SEDMI PROMJENA USTAVA Predlog za promjenu ustava ^lan 155 Predlog za promjenu Ustava mo`e podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmawe 25 poslanika. Predlogom za promjenu Ustava mo`e se predlo`iti izmjena ili dopuna pojedinih odredbi Ustava ili dono{ewe novog ustava. Predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora da sadr`i nazna~ewe odredbi ~ije se promjene tra`e i obrazlo`ewe. Predlog za promjenu Ustava usvojen je u Skup{tini, ako za wega glasa dvije tre}ine svih poslanika. Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne mo`e se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen. Akt o promjeni Ustava ^lan 156 Promjena pojedinih odredbi Ustava vr{i se amandmanima. Nacrt akta o promjeni Ustava sa~iwava nadle`no radno tijelo Skup{tine. Nacrt akta o promjeni Ustava usvojen je u Skup{tini, ako za wega glasa dvije tre}ine svih poslanika. Usvojeni nacrt akta o promjeni Ustava Skup{tina stavqa na javnu raspravu koja ne mo`e trajati kra}e od mjesec dana. Po zavr{etku javne rasprave nadle`no radno tijelo Skup{tine utvr|uje predlog akta o promjeni Ustava. Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skup{tini ako za wega glasa dvije tre}ine svih poslanika. Promjena Ustava ne mo`e se vr{iti za vrijeme ratnog i vanrednog stawa. Potvrda na referendumu

Prestanak va`ewa propisa ^lan 152 Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i potvr|enim i objavqenim me|unarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da va`i danom objavqivawa odluke Ustavnog suda. Zakon ili drugi propis, odnosno pojedine wihove odredbe, za koje je odlukom Ustavnog suda utvr|eno da nijesu saglasne sa Ustavom ili zakonom, ne mogu se primjewivati na odnose koji su nastali prije objavqivawa odluke Ustavnog suda ako do tog dana nijesu pravosna`no rije{eni.

Sastav i izbor ^lan 153 Ustavni sud ima sedam sudija. Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina. Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija na vrijeme od tri godine. Za sudiju Ustavnog suda mo`e biti birano lice koje u`iva ugled istaknutog pravnog stru~waka, sa najmawe 15 godina rada u struci. Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne mo`e vr{iti poslani~ku i drugu javnu funkciju niti profesionalno obavqati drugu djelatnost.

Prestanak funkcije ^lan 157 ^lan 154 Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sm zatra`i, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osu|en na bezuslovnu kaznu zatvora. Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrje{ava se du`nosti ako je osu|en za djelo koje ga ~ini nedostojnim za vr{ewe funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vr{ewe funkcije ili javno ispoqava svoja politi~ka uvjerewa. Nastupawe razloga za prestanak funkcije ili razrje{ewe utvr|uje Ustavni sud na sjednici i o tome obavje{tava Skup{tinu. Ustavni sud mo`e odlu~iti da predsjednik ili sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut Promjena ~lanova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 kona~na je ako se na dr`avnom referendumu za promjenu izjasni najmawe tri petine svih bira~a.

DIO OSMI PRELAZNA I ZAVR[NA ODREDBA Ustavni zakon za sprovo|ewe ustava ^lan 158 Za sprovo|ewe Ustava donosi se ustavni zakon.

16

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 17 - Broj 1

Ustavni zakon za sprovo|ewe Ustava donosi Skup{tina ve}inom glasova svih poslanika. Ustavni zakon progla{ava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom. SU-SK Broj 01-514/21 Podgorica, 19. oktobra 2007. godine

}e se urediti polo`aj, organizacija i rad Dr`avnog tu`ila{tva. ^lan 4 Savjet za odbranu i bezbjednost konstituisa}e se najkasnije u roku od 10 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona.

Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore ^lan 5 Predsjednik, Ranko Krivokapi}, s.r. Odredbe me|unarodnih ugovora o qudskim pravima i slobodama, kojima je Crna Gora pristupila prije 3. juna 2006. godine, primjewiva}e se na pravne odnose nastale nakon potpisivawa.

2.
Na osnovu ~lana 16 Zakona o postupku za dono{ewe i progla{ewe novog ustava Crne Gore (Slu`beni list RCG, br. 66/06), Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore, na tre}oj sjednici drugog redovnog zasijedawa u 2007. godini, dana 22. oktobra 2007. godine, donijela je

^lan 6 Zakoni i drugi propisi ostaju na snazi do wihovog uskla|ivawa s Ustavom u rokovima odre|enim ovim zakonom.

ODLUKU O PROGLA[EWU USTAVNOG ZAKONA ZA SPROVO\EWE USTAVA CRNE GORE Progla{ava se USTAVNI ZAKON ZA SPROVO\EWE USTAVA CRNE GORE, koji je donijela Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore, na tre}oj sjednici drugog redovnog zasijedawa u 2007. godini, dana 19. oktobra 2007. godine. SU-SK Broj 01-523/8 Podgorica, 22. oktobra 2007. godine

^lan 7 U roku od dva mjeseca od dana stupawa na snagu ovog zakona donije}e se: 1) Zakon o crnogorskom dr`avqanstvu; 2) Zakon o putnim ispravama crnogorskih dr`avqana; 3) Zakon o prebivali{tu i boravi{tu gra|ana; 4) Zakon o li~noj karti; 5) Zakon o Socijalnom savjetu. U roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona donije}e se: 1) Zakon o Sudskom savjetu i 2) Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. ^lan 8 U roku od tri mjeseca od dana stupawa na snagu ovog zakona uskladi}e se sa Ustavom: 1) Zakon o izboru odbornika i poslanika; 2) Zakon o izboru predsjednika Crne Gore; 3) Zakon o bira~kim spiskovima; 4) Zakon o sudovima; 5) Zakon o dr`avnom tu`iocu; 6) Zakon o dr`avnoj upravi; 7) Zakon o imovini Republike Crne Gore: 8) Zakon o eksproprijaciji; 9) Zakon o mawinskim pravima i slobodama. ^lan 9

Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore Predsjednik, Ranko Krivokapi}, s.r.

USTAVNI ZAKON ZA SPROVO\EWE USTAVA CRNE GORE ^lan 1 Ustav Crne Gore (u daqem tekstu: Ustav) primjewuje se danom kada ga proglasi Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore, ako u pogledu primjene pojedinih wegovih odredaba ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lan 2 Organi vlasti u Crnoj Gori i drugi dr`avni organi, organizacije i slu`be i organi lokalne samouprave nastavqaju sa radom do isteka vremena na koje su birani, u okviru prava i du`nosti utvr|enih Ustavom, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lan 3 Dr`avni tu`ilac nastavqa sa radom kao Dr`avno tu`ila{tvo do dono{ewa zakona kojim

Ostali zakoni i drugi propisi uskladi}e se sa Ustavom najkasnije u roku od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog zakona, a propisi za izvr{avawe zakona u rokovima utvr|enim tim zakonima. ^lan 10 Skup{tine jedinica lokalne samouprave uskladi}e svoje propise sa Ustavom najkasnije u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona.

17

Strana 18 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

^lan 11 Do dono{ewa odgovaraju}ih propisa Crne Gore, shodno }e se primjewivati propisi dr`avne zajednice Srbija i Crna Gora ako nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom i interesima Crne Gore. ^lan 12 Svaki gra|anin Crne Gore koji je, pored crnogorskog dr`avqanstva, na dan 3. juna 2006. godine imao i dr`avqanstvo neke druge dr`ave ima pravo da zadr`i i crnogorsko dr`avqanstvo. Dr`avqanin Crne Gore koji je nakon 3. juna 2006. godine stekao neko drugo dr`avqanstvo mo`e zadr`ati i crnogorsko dr`avqanstvo do potpisivawa bilateralnog sporazuma sa zemqom ~ije je dr`avqanstvo stekao, ali najdu`e godinu dana od dana usvajawa Ustava Crne Gore. ^lan 13

^lan 14 Izbori za poslanike u Skup{tinu Crne Gore odr`a}e se najkasnije do kraja 2009. godine.

^lan 15 Danom stupawa na snagu ovog zakona naziv slu`benog glasila Republike Crne Gore mijewa se i glasi: Slu`beni list Crne Gore.

^lan 16 Ovaj zakon stupa na snagu danom progla{ewa.

SU-SK Broj 01-523/7 Podgorica, 19. oktobra 2007. godine

Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore Danom progla{ewa Ustava i ovog zakona Ustavotvorna skup{tina Republike Crne Gore nastavqa rad kao Skup{tina Crne Gore, a Ustavni odbor prestaje sa radom. Predsjednik, Ranko Krivokapi}, s.r.

18

25. oktobar 2007.

SLU@BENI LIST CRNE GORE

Strana 19 - Broj 1

SADR@AJ

Reg. br.

Strana

1. Ustav Crne Gore...........................................................................1 2. Ustavni zakon za sprovo|ewe Ustava Crne Gore................17

19

Strana 20 - Broj 1

SLU@BENI LIST CRNE GORE

25. oktobar 2007.

Izdava~: Novinsko-izdava~ka ustanova Slu`beni list Crne Gore. Podgorica, Novaka Milo{eva 10/I. Direktor i glavni i odgovorni urednik Mom~ilo Vujo{evi}. Urednik ]irko Bulatovi}. Telefoni: Centrala 230-525. Uredni{tvo 230-533 i 230-479. Ra~unovodstvo 230-532. Pretplata tel/faks 230-525. Internet: http://www.sllrcg.cg.yu, E-mail: sllrcg@cg.yu [tampa i distribucija: Pobjeda AD

20